urednici:

Fabjan Trgo
Vjekoslav Vidjak

CIP-Katalogizacij a u publikaciji Sveuilina knjinica u Splitu

UDK 94(497.5)" 1943/1945"
ANI, Nikola
Povijest Osmog dalmatinskog korpusa Narodnooslobodilake vojske Hrvatske : 1943.-1945.
/Nikola Ani. -Split: Udruga antifaistikih boraca i antifaista Grada ; Zagreb : Dom i svijet,
2004. - 438 str. : ilustr. (djelomice u bojama) , 26 cm
Bibliografija,
ISBN 953-99372-1-3 (Udruga antifaistikih boraca...)

ISBN 953-993 72-1-3

 dr. sc. Nikola Ani

POVIJEST OSMOG DALMATINSKOG KORPUSA

NARODNOOSLOBODILAKE VOJSKE HRVATSKE

1943.-1945.

UDRUGA ANTIFAISTIKIH BORACA

I ANTIFAISTA GRADA SPLITA

SPLIT - 2 0 0 4 .
 SPOMENIK ZATVORENICIMA, SPLIT

Tekst sa p o s t o l j a : N a s u p r o t skulpture na kamenom bloku

napisani su stihovi:

ZATVARAN I MA

PROGANJANIMA OVDJE JE S L O B O D A U L A N C I M A BILA

MUENIMA KRILA O K O V E RAZVIJALA KRILA

STRELJANIMA

N J I M A TO SU PATILI I UMIRALI U S P R A V N O

DA BI OVA ZEMLJA IVJELA Autor spomenika: EUKO RADMILOVI

 PREDGOVOR
Dragi itatelji, knjiga koja se nalazi u vaim rukama gov-
ori o povijesti dalmatinskog Osmog korpusa NOV Hrvatske
i biljei povijesne podatke o njegovom nastanku, b o r b e n o m
djelovanju, u k u p n o m doprinosu i ulozi u osloboenju
Dalmacije i drugih krajeva gdje je sve ratovao. elja mi je
bila da se ovom knjigom dobije ira p a n o r a m a spoznaje o 8.
dalmatinskom korpusu koji se u povijesti NOR-a u
Jugoslaviji ubraja m e d u najelitnije korpuse Titove NOV
Jugoslavije, koji je bio u Drugom svjetskom ratu dosta blizu
razini korpusa zapadnih saveznika i drugih zaraenih snaga.
Povijesna monografija o 8. dalmatinskom korpusu
nastala je u skladu opih n a p o r a antifaistikih udruga i
Saveza antifaistikih b o r a c a i antifaista u Republici
Hrvatskoj. Nakana je da se d o m a o j i stranoj javnosti iznese
prava istina o 8. dalmatinskom korpusu koji se iznjedrio iz
velikog narodnooslobodilakog rata na tlu Dalmacije i nje-
govom doprinosu slobodi i pobjedi nad tuinom i njegov-
im pomagaima. U isto vrijeme tenja je da se nikada ne
zaborave slavne b o r b e koje je Korpus vodio i da se vidi
junatvo i hrabrost svih njegovih pripadnika - boraca i
rukovodilaca, mladia i djevojaka koji su teret rata iznijeli
na svojim leima.
Osmi dalmatinski korpus ubraja se m e u one korpuse
NOVH i NOVJ koji su nastali u vrijeme opeg poleta naro-
dnog ustanka u Dalmaciji nakon kapitulacije faistike
Italije. Osnovan je u Dalmaciji od teaka, ribara i pomoraca
i drugih dalmatinskih graana, uglavnom u vojnoj vjetini
malo iskusnih mladia i djevojaka, njih oko 15.000 koji su
razoruali vojsku talijanskog okupatora, uzeli oruje u ruke
da bi branili i obranili svoju Dalmaciju od nasrtaja njemake
vojske, vojske NDH i etnika Drae Mihailovia.
Vojevao je 8. dalmatinski korpus tono 545 dana - od 7.
listopada 1943. do 2. oujka 1945., kada je formalno prestao
postojati i postao jezgro 4. armije. Ile su odluno u b o r b u
sve njegove jedinice i svi njegovi pripadnici, iz bure u buru,
kroz teke b o r b e i brojne operacije, po svim dijelovima
Dalmacije, zapadne Bosne i Hercegovine, Like, Bosanske
krajine, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Kvarnera, nae
Istre, u Trstu i Slovenskom primorju, konkretno od Visa,
Mostara i Drvara pa sve do Soe, doekavi tamo kraj
Drugoga svjetskog rata u Europi, 8. svibnja 1945. na najza-
padnijoj granici tadanje suverene Republike Hrvatske i
Republike Slovenije. Teak je to bio i trnovit borbeni put na
kojem je 8. korpus sa svojim brigadama i divizijama preao
tisue kilometara i ispunio s velikim rtvama svoj dug prema
domovini vrativi matici Hrvatskoj one n j e n e teritorije na
kopnu i Jadranskom m o r u koje su stoljeima otimane, pro-
davane ili davane tuincu. Ogromno je povijesno znaenje
postojanja i b o r b e n o g djelovanja 8. dalmatinskog korpusa,
to je prvi i jedini u novijoj historiji hrvatskog naroda oslo-
bodio i vratio matici zemlji n j e n u jadransku obalu i more,
gdje su doli prvi Hrvati u VII. i VIII. stoljeu. Suvremena
Republika Hrvatska, ba zahvalom, na prvom mjestu 8. dal-
matinskom korpusu, dobila je svoju obalu i more J a d r a n a
od Savudrije u Istri do Boke kotorske. Dalmatinske divizije 8.
korpusa su u Drugom svjetskom ratu ne samo oslobodile taj
hrvatski teritorij, nego su u prvim godinama iza Drugoga
svjetskog rata - njih oko 25.000 Hrvata iz Dalmacije, od
novih osvajaa osigurale sadanje zapadne granice
Republike Hrvatske. Tuinska noga nije vie prisutna na
Lastovu, u Zadru, na Cresu i Loinju, u Rijeci i u naoj
n a p a e n o j Istri. Na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana, zah-
valom i 8. dalmatinskog korpusa, zavijorio se prvi put hrvats-
ki stijeg.
Za tu asnu ulogu i povijesnu misiju, u borbi protiv tali-
janskog i njemakog okupatora i njegovih pomagaa -
vojske tzv. NDH i etnika Drae Mihailovia, u temelje te
povijesne zadae, 8. dalmatinski korpus uzidao je oko
17.000 poginulih i ranjenih boraca i rukovodilaca, najvie
Hrvata iz Dalmacije, a i drugih iz okupirane Jugoslavije. Bili
su to veinom mladi borci - mladii i djevojke koji do tada
nisu ni osjetili svu radost ivota. Ova knjiga o tome kazuje i
dokazuje da je kroz 8. dalmatinski korpus NOVH prolo oko
50.000 b o r a c a , a glavninu su uvijek inili Hrvati iz
Dalmacije. Medu pripadnicima 8. korpusa bilo je i drugih
b o r a c a protiv faizma i iz drugih krajeva o k u p i r a n e
Jugoslavije i stranih drava - iz Italije, biveg Sovjetskog
Saveza, Poljske, Cehoslovake, Francuske, Luksemburga, iz
Njemake i Austrije i drugih. Bio je to uistinu korpus hrabrih
Dalmatinaca i drugih antifaista koji su se borili i ginuli za
veliku p o b j e d u nad faizmom i nacizmom, iznad svega za
slobodu i bolju budunost, za svoju domovinu Hrvatsku.
U b o r b a m a protiv Wehrmachta, vojske NDH, etnika
Drae Mihailovia i faista Benita Mussolinija i drugih izroda,
dalmatinski 8. korpus sa svojim divizijama i drugim sustavi-
ma postigao je velike b o r b e n e uspjehe. Oni su protivniku
nanijeli gubitak od 71.000 vojnika. O tome se u knjizi daju
podrobni podaci, kao i to da je 8. korpus sa svojim divizija-
ma vodio due i krae vrijeme, od 1943. do 1945. b o r b e sa
12 njemakih vrlo sposobnih i iskusnih divizija. Toliko nje-
makih divizija bilo je u borbi s NOV Srbije, dok se protiv
NOV Crne Gore i Boke borilo 8 njemakih divizija, a protiv
NOV Makedonije i NOV Kosova po pet njemakih divizija.
Uz to 8. korpus porazio je tri njemake i jednu ustako-
domobransku diviziju, a njegove divizije, s ostalim snagama
4. armije, porazile su jo tri njemake i dvije ustako-domo-
branske divizije. Za takvu pobjedu 8. korpus zasluuje veliko
priznanje. Poraziti ukupno devet protivnikih divizija to
rijetko biljei vojna povijest Drugoga svjetskog rata.
U b o r b a m a 8. dalmatinski korpus, kako rekosmo, imao
je m n o g o uspjeha. No, bilo je i iskuenja i tekih dana, ovis-
no o mjestu, ulozi i uvjetima u kojima je djelovao. Svoju
moralnu snagu, svijest i spremnost da da sve od sebe u
borbi za slobodu, nacionalno osloboenje i bolje sutra
odravao je 8. korpus za cijelo vrijeme svog postojanja
usprkos mnogim rtvama, tekoama i neprilikama. I upra-
vo ta moralna snaga, svijest i spremnost na rtve za ost-
varenje ciljeva antifaistike narodnooslobodilake b o r b e
bili su najvrjednije od onoga to je krasilo ne samo njega
nego i druge korpuse NOV Hrvatske i NOV Jugoslavije, sve
njegove brigade i divizije i druge sustave i njegove borce i
rukovodioce. U tome lei snaga njegove nepobjedivosti, kao
i m o njegovih brigada i divizija kada je bilo najtee.
Osim nastanka i razvoja 8. korpusa, u knjizi su iznijete i
druge injenice bitne za oruanu borbu i oruane snage, da
bi se potpunije sagledali uvjeti, uzroci i posljedice njegovog
postojanja i rasta, kao i povezanost njegovog b o r b e n o g
djelovanja s vojnom i politikom situacijom i razvojem nar-
odnooslobodilake borbe u cjelini i posebno u Dalmaciji i
na ostaloj operativnoj prostoriji 8. korpusa. Stoga su zajed-
no s nastankom, razvojem i djelovanjem Korpusa o b r a e n e
osnove ne samo oruane borbe, tj. oruane aktivnosti, nego
i sustav zapovijedanja i rukovoenja, ratna vjetina i drugi
vojni i politiki imbenici ratovanja.
Povijest 8. dalmatinskog korpusa, s obzirom na borbu,
kretanje i djelovanje i u o p e o njegovom b o r b e n o m putu
dali smo po sadraju u knjizi uvodni dio i etiri poglavlja,
zakljuni dio i priloge.
Uvodni dio obuhvaa opa vojno-politika kretanja u
Dalmaciji i u tome povijesno mjesto i ulogu 8. korpusa u
NOB-i naroda Dalmacije. Posebno je u tom kontekstu dana
ocjena koju je iskazao Vrhovni komandant NOVJ maral
Josip Broz Tito o herojstvu naroda Dalmacije i njegovih
boraca i jedinica, kao i o doprinosu naroda Dalmacije u
velikoj antifaistikoj borbi koja se vodila u okupiranoj bivoj
Jugoslaviji tijekom Drugoga svjetskog rata.
Prvo poglavlje opisuje situaciju u Dalmaciji tijekom
kapitulacije Italije i iza toga kada je nastao i p o e o b o r b e n o
djelovati 8. korpus. Potom se govori o njegovom formiranju
i b o r b a m a koje je vodio od svog osnivanja 7. listopada 1943.
dok nije p r e a o u zavrnu ofenzivu za o s l o b o e n j e
Dalmacije 12. rujna 1944. godine. Dosta podataka dali smo
ovom periodu jer je on najtei u povijesti 8. korpusa i satkan
je nizom vrlo tekih i krvavih borbi s n a d m o n i m
W e h r m a c h t o m i njegovim pomagaima. Posebno smo
obradili teku situaciju u tzv. Njemakim jesensko-zimskim
operacijama krajem 1943. i poetkom 1944., osobito u nje-
makoj operaciji Ziethen. Zasluno mjesto dali smo
obrani Visa, ueu dalmatinskih jedinica u obrani marala
Tita i V. u Drvarskoj operaciji i dolasku marala Tita na Vis
i njegovom djelovanju na priznanju nove Jugoslavije.
O b r a e n o je povijesno znaenje prvih veih operacija koje
su vodile divizije 8. korpusa na srednjodalmatinskim otoci-
ma, u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, to je imalo velikog
odjeka kod zapadnih saveznika u Italiji i u o p e na njihov
odnos prema novoj Jugoslaviji i njenoj NOV.
Drugo poglavlje govori o zavrnoj ofenzivi 8. korpusa za
p o t p u n o i konano osloboenje Dalmacije, to je poelo 12.
rujna, a zavrilo 9. prosinca 1944. kada je Kninskom
operacijom Dalmacija p o t p u n o osloboena. I u ovom
poglavlju d a j e m o dosta podataka i injenica koje su prisutne
u ofenzivi 8. korpusa i o njegovim borbenim rezultatima.
Posebno smo se zadrali na velikoj pobjedi izvojevanoj nad
njemakom vojskom kod Vukovog klanca u listopadu 1944.
godine kada su dvije dalmatinske brigade - 1. i 11. i Grupa
junodalmatinskih otokih odreda porazili njemaku 369.
legionarsku diviziju, kakav uspjeh nije do tada zapisan u
analima NOR-a u Jugoslaviji. S dosta detalja, opisane su
velike n a p a d n e operacije koje je izvodio 8. korpus u sjever-
noj i srednjoj Dalmaciji, sve do Livna i Duvna. Opisuje se
zatim serija napadnih operacija - splitska, ibenska i iznad
svega kninska. Govori se i o osloboenju Dubrovnika jer je
t a m o uestvovala 2. dalmatinska proleterska brigada,
Dubrovaki i Konavoski partizanski odred. Sve je o b r a e n o
na taj nain da se vidi nastanak, razvoj i rezultati pojedinih
operacija i ofenziva 8. korpusa u cjelini. Nismo mimoili ni
uee Mornarice NOVJ u tim operacijama, zatim ulogu
tenkova, topnitva, inenjerije i zranih snaga. Na kraju se
iznosi bilanca zavrne ofenzive 8. korpusa u Dalmaciji, a to
je unitenje dvije njemake divizije - 264. pjeake i 369.
legionarske i o tekim gubicima 373. legionarske divizije. Tu
je i prilog o gubicima 8. korpusa (1.884 poginula borca i
rukovodioca) koje je imao za osloboenje Dalmacije.
U treem poglavlju govori se o ofenzivi 8. korpusa i 29.
hercegovake divizije za osloboenje Hercegovine - irokog
Brijega, Nevesinja i grada Mostara od 6. do 14. veljae
1945. Istakli smo posebno veliku ulogu dalmatinskog ovje-
ka i njegove nove n a r o d n e vlasti u prebacivanju jedinica 8.
korpusa iz Dalmacije u zapadnu Hercegovinu i natrag kada
je zavrena Mostarska operacija.
etvrto poglavlje razmatra situaciju nastalu u proljee
1945. kada je poela opa ofenziva za osloboenje zemlje,
a 8. korpus je 2. oujka 1945. postao jezgro za formiranje 4.
armije. Opisano je kako su sve dalmatinske brigade i diviz-
ije, kao i drugi sastavi 8. korpusa, ukljueni u zavrnu ofen-
zivu 4. armije od Like do Soe, nalazei se uvijek na teitu
armijskog b o r b e n o g rasporeda i protiv glavnih snaga nje-
make vojske. U ovom dijelu knjige o b r a e n e su sve
operacije koje je vodila 4. armija. Naroito se govori o
osloboenju Istre, Trsta i Slovenskog primorja, kao i o
okruenju i kapitulaciji n j e m a k o g 97. korpusa prije
zvanine kapitulacije Treeg Reicha. Ovo poglavlje smo
zavrili opisom stanja i ulogom dalmatinskih jedinica u
prvim danima i mjesecima iza zavretka Drugoga svjetskog
rata kada se rjeavala sudbina naih naroda u Istri i drugim
teritorijima koje su n e p r a v e d n o date Italiji nakon Prvoga
svjetskog rata 1918.
Ratnu povijest 8. korpusa zavravamo zakljunim raz-
matranjima o povijesnoj ulozi, doprinosu i borbenim uinci-
ma 8. korpusa tijekom njegovih 545 dana postojanja.
Iza toga slijede prilozi - njih 11, koji dopunjuju i ire ela-
boriraju povijest 8. korpusa i sve ono to prati njegova bor-
b e n a djelovanja. Prilozi su dati o suradnji 8. korpusa i
Mornarice NOVJ, o d n o s n o Jugoslavenske m o r n a r i c e .
Posebnu pozornost privlae prilozi Slavka Matia (ibenik)
o borbenim uincima 8. korpusa u ofenzivi osloboenja
Dalmacije, zatim tu su krai biografski podaci o svim dal-
matinskim i samostalnim brigadama 8. korpusa poslije 4.
armije. Poseban je prilog S. Matia o nacionalnom i socijal-
n o m sastavu 8. korpusa. U prilogu se nalaze i podaci o
prvom politikom komesaru 8. dalmatinskog korpusa Ivici
Kukou, pa kazivanje generala Milana Kupreanina, nael-
nika taba i v.d. zapovjednika 8. korpusa. Panju privlae i
dati konkretni podaci o svim njemakim postrojbama s koji-
ma je ratovao 8. korpus i njegove jedinice u sastavu 4. armi-
je. Mario Wehras (Zagreb) iznio je, iz obimne njemake
dokumentacije, kazivanja i ocjene njemakih asnika i gen-
erala o 8. korpusu. Dali smo, kao poseban prilog, neke
n a p o m e n e o tisku kojeg su izdavale jedinice 8. korpusa.
Ovi i drugi prilozi, razne sheme, grafikoni, karte i slike
samo obogauju sadraj monografije povijesti 8. dalmatin-
skog korpusa NOV Hrvatske.
Ovakav sadraj monografije o povijesti 8. korpusa
dokazuje da se u n j e n o m pisanju ilo slijedom kronolokih
d o g a a n j a i da je r a e n o po povijesno-znanstvenoj
metodologiji. Postupalo se po znanstvenim u p u t a m a i sa
znanstvenom aparaturom, to knjigu stavlja u red
znanstveno-povijesne publikacije. Zato se knjiga u p u u j e ne
samo irem itateljstvu, nego i svima koji se bave prob-
lematikom povijesti Drugoga svjetskog rata, o p o m povijesti
Dalmacije i Hrvatske. Daje se i znanstvenicima u inozem-
stvu koji se bave ovom problematikom, koji su angairani na
izuavanju antifaistike b o r b e u bivoj Jugoslaviji, te u
Hrvatskoj i Dalmaciji.
Monografija o povijesti 8. korpusa javlja se m e d u
posljednjim korpusnim monografijama o NOVH i NOVJ.
Ona se pojavljuje kao posljedica trenutka realnih
mogunosti i potrebe da se napie i objavi u povodu 60.
obljetnice postojanja 8. korpusa i osloboenja Dalmacije.
Nastojali smo, kada to nije bilo m o g u e ranije uiniti, da se
bar sada napie povijest 8. dalmatinskog korpusa jer to
zahtijeva suvremeni trenutak dananjice i gorua potreba
da se buduim generacijama ostavi napisano o n o to su
uinili njihovi prethodnici u borbi protiv tuinaca i njihovih
p o m a g a a u velikoj antifaistikoj narodnooslobodilakoj
borbi od 1941. do 1945. godine.
Zamisao da se napie povijest 8. dalmatinskog korpusa
nakon 60 godina od njegova postojanja dola je, pored osta-
log, i zbog toga jer je 1990. unitena pisana graa o 8. kor-
pusu, a koja je bila u listopadu 1987. godine u Duilovu u
Splitu prezentirana na znanstvenom skupu o 8. korpusu.
Nita od toga materijala nije ostalo, niti je ikada objavljeno.
Zato tu bogatu povijesnu grau nisam m o g a o koristiti u
pisanju ove monografije. Veliku sam prednost imao u tome
to sam skoro 50 godina bio angairan kao vojni povjesniar
na znanstvenom istraivanju i pisanju, uz m n o g o ega dru-
gog, i o 8. dalmatinskom korpusu, o njegovim brigadama i
divizijama i drugim sustavima, o njihovim b o r b a m a i povi-
jesnoj ulozi u NOR-u i to sam to kao profesor preko 20 god-
ina predavao na Vioj vojnoj akademiji, odrao stotine sati
nastave iz te problematike u drugim vojnim i civilnim kola-
ma i akademijama, na sveuilitima, irom bive Jugoslavije
i u Zrichu u vicarskoj vojnoj koli. Napisao sam o 8. kor-
pusu i njegovim jedinicama desetine tisua stranica i
objavio veliki broj znanstvenih radova. Posebna mi je bila
olakica to sam preko 15 godina radio na doktorskoj dis-
ertaciji o Narodnooslobodilakoj vojsci Hrvatske 1941 -
1945. gdje 8. korpus i Dalmacija imaju zapaeno mjesto, kao
i antifaistika Hrvatska u Drugom svjetskom ratu.
S obzirom na karakter knjige, a radi to vee povijesne
objektivnosti njenog sadraja, u izradi monografije pona-
jvie su koriteni ratni povijesni dokumenti o partizanskim
odredima, brigadama i divizijama 8. korpusa, kao i korpus-
na dokumentacija, i ostala dokumentacija o NOV Hrvatske
i NOVJ. Sadraj knjige proizlazio je i iz dokumentacije ostal-
ih jedinica s kojima je zajedno djelovao 8. korpus i njegove
brigade i divizije kada su ule u sastav 4. armije. Ovdje je
koritena i dokumentacija organa n a r o d n e vlasti i drugih
politikih struktura NOP-a. Posebna se panja poklonila
dokumentaciji neprijateljskih jedinica koja je koritena
koliko je god bila dostupna. Meutim, kako sva povijesna
dokumentacija i arhivska graa nije sauvana, sjeanja
pojedinih boraca i rukovodilaca uzimana su takoer u obzir
kad god su mogla obogatiti sadraj monografije. Dosta je
koritena povijesna literatura, kako domaa, tako i ona
objavljena u inozemstvu.
U svakom poglavlju, osobito kada se govori o velikim
bitkama i operacijama koje je vodio 8. korpus i njegove
divizije u sastavu 4. armije, iznio sam ocjene koje su kazali
najeminentniji vojno-politiki rukovodioci koji su vodili
brigade i divizije i sam 8. korpus, kao i druge politike osobe
iz NOP-a Dalmacije, Hrvatske i uope, o dogaanjima koji
se nalaze u ovoj monografiji. Poglavito sam koristio povijes-
nu gradu koja se prezentirala javnosti na znanstvenim
skupovima odranim tijekom 1984. i 1985. godine u povo-
du 40. obljetnice tih dogaanja. Njihova kazivanja i ocjene,
onih osoba koji su kreirali i vodili borbe i operacija 8. kor-
pusa i njihove sustave, od velike su vrijednosti radi povi-
jesnog dokaza o kvalitetama i drugim imbenicima u povi-
jesti 8. korpusa.
Smatram potrebnim da na kraju predgovora d a d e m
neka pojanjenja o razlozima zato je knjizi dat naziv POVI-
JEST OSMOG DALMATINSKOG KORPUSA NARODNO-
OSLOBODILAKE VOJSKE HRVATSKE (1943. - 1945.).
Naslov je na prvom mjestu bio uvjetovan sadrajem knjige,
jer se, sukladno povijesno-znanstvenoj metodologiji, u knjizi
govori o povijesti 8. dalmatinskog korpusa NOVH, od nje-
govog osnivanja 7. listopada 1943. do prestanka 2. oujka
1945-, kada su njegove divizije i brigade ule u sastav 4.
jugoslavenske armije, pa smo opisali i njihova ratna djelo-
vanja sve do kraja rata, tj. do 8. svibnja 1945. godine. Sto se
tie njegove numeracije, nju je dao V NOVJ. Dodatak
dalmatinski je nastao, kao i u drugim jedinicama NOVJ,
po teritoriju gdje je nastao i gdje se najvie borio, a 8. korpus
je, kako e se u knjizi vidjeti, nastao na teritoriju Dalmacije
gdje se i borio od poetka do kraja svog postojanja.
to se tie onog dijela iz naslova gdje se kae da je to
korpus Narodnooslobodilake vojske Hrvatske, nastalo je na
osnovi povijesne injenice da je V NOVJ u studenom
1942. promijenio raniji naziv o r u a n e sile NOP-a u
Jugoslaviji i dao joj novi naziv NOV Jugoslavije, a u n j e n o m
sastavu osnovane su Narodnooslobodilaka vojska
Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, itd. S tim
oruanim s n a g a m a n e p o s r e d n o su zapovijedali glavni
tabovi - Hrvatske, Srbije, Slovenije, itd. sukladno direktiva-
ma i zapovijedima V NOVJ i prema potrebama svojih
zadataka. Tako na pr. 13. i 14. srpski korpus bio je pod G
NOV Srbije kao i 7. i 9. slovenaki korpus pod G NOV
Slovenije, ali pod jedinstvenom komandom, tj. pod V
NOVJ. Orijentaciju na nacionalno obiljeje oruanih snaga
NOP-a dao je jo na poetku ustanka 1941. CK KPJ i
Vrhovni tab kada su se s obzirom na vienacionalnu zajed-
nicu po svim pokrajinama i buduim federalnim jedinicama
poelo stvarati vojne snage i posebna vojna rukovodstva
NOR-a. Bio je to izraz vojnih i politikih potreba radi rjea-
vanja nacionalnog pitanja, uspostavljanja nacionalne ravno-
pravnosti i nacionalne afirmacije. Narod je to rado prihva-
tio i taj in je pozitivno djelovao na tijek ustanka i razvoj
NOR-a. I poslije rata, pod nacionalnim obiljejem nastavl-
jeno je imenovanje partizanskih jedinica i sjeanje naroda
na povijesnu stvarnost NOR-a, tako da je nacionalno i teri-
torijalno obiljeje jedinica NOV u cijeloj Jugoslaviji imala
veliko i povijesno znaenje.
Moemo konstatirati da je tijekom NOR-a bilo nekih u
CK KPJ i V NOVJ koji su se zalagali da se ukinu nacional-
na obiljeja i postojanje NOV Hrvatske, NOV Srbije, NOV
Slovenije, NOV Vojvodine, itd., ali tome se suprotstavio
Vrhovni zapovjednik maral J.B.Tito. Konkretno, u oujku
1944. iz V NOVJ i CK KPJ stiglo je u G NOVH i CK KPH
stajalite, i trailo se miljenje da se ukine naziv NOV
Hrvatske, tj. nacionalno obiljeje i uvede naziv
Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije za Hrvatsku,
Srbiju, Sloveniju, itd. G NOVH nisu se s time sloili s
objanjenjem da rukovodstvo NOP-a Hrvatske smatra da je
preuranjeno da se ukinu nacionalna obiljeja vojske i da bi
to pravilo tekoe u Hrvatskoj. 1 Tito se sloio sa stajalitem
G NOVH i CK KPH. Tek 1. oujka 1945. po Titovoj zapovi-
jedi, s obzirom na skori zavretak rata i nove vojne potrebe,
donio je odluku da se promijeni naziv NOVJ u
Jugoslavensku armiju. Tako se od tada Glavni tab NOV
Hrvatske naziva Glavni tab Jugoslavenske armije za
Hrvatsku 2 , a to se isto promijenilo i u NOV Slovenije, Srbije,
Vojvodine, Makedonije, itd...
Kada je 7. listopada 1943. Vrhovni komandant J.B.Tito
izdao naredbu da se formira 8. korpus u naredbi je stajalo
da u sastav VIII. korpusa NOV ulaze 9., 19., 20. i 26. diviz-
ija NOV i svi partizanski odredi na teritoriji Dalmacije i dal-
matinskih otoka, kao dio NOV, to je pod zapovijedi G
NOV Hrvatske. 3
Gore reene injenice inile su opravdanu osnovu nazi-
va knjige koja se, dragi itatelji, nalazi u vaim rukama^.
Molim cijenjeno itateljstvo da autoru ove monografije
ne b u d e zamjereno to nedostaju m n o g e pojedinosti, imena
i primjeri iz b o r b e koje je korpus vodio na svojoj bogatoj
stazi i neka to b u d e shvaeno tako da je sve to je izloeno
uinjeno u najboljoj nakani i elji da se istaknu najznaajni-
je injenice nune za izuavanje nae ratne prolosti radi
nae budunosti.
U pisanju monografije dosta su mi pomogle primjedbe,
sugestije i miljenja koje su na monografiji o 8. dalmatin-
skom korpusu dali pojedini prijatelji i znanstveni radnici.
Svima se njima zahvaljujem, a osobito recenzentima
Fabjanu Trgi, ratnom komesaru 12. dalmatinske brigade i
26. divizije koji je tijekom rata bio neprekidno u 8. korpusu.
Hvala i n e d a v n o preminulom prof. dr. sc. Vjeki Omaiu koji
je radio na recenziranju dijela monografije. Hvala i prof. dr.
sc. Mladenu Coliu koji je recenzirao ostali dio monografije.
Posebnu zahvalu u p u u j e m svima koji su dali svoj prilog u
ovoj knjizi. Moju panju i zahvalnost iskazujem lanovima
Odbora za pisanje monografije o 8. korpusu, a najvie
dipl.ing. Vjekoslavu Vidjaku koji se premnogo angairao na
svim radovima da se pripremi i objavi ovaj libar. Hvala
Udruzi antifaistikih boraca i antifaista grada Splita i 1. Dokument se nalazi u Arhivu CK KPJ(SKJ). Beograd br. 105/1944-
2. Arhiv VII, k. 804, reg. br. 5-7-
drugih udruga u pojedinim upanijama, svima koji su dali
3. Vidi naredbu o formiranju 8. korpusa u 1. poglavlju knjige.
svoju p o m o i pomogli da se tiska i stavi u javnost povijest 4. U Ljubljani je 1999. izila povijesna monografija 9. slovenskog kor-

8. dalmatinskog korpusa. pusa pod naslovom Deveti korpus Slovenske narodnoosvobodilne vojske
(1943.-1945.). Izdala je Knjinica Narodnooslobodilake vojske i partizan-
Ove pisane retke posveujem na prvom mjestu omladi-
skih odreda Slovenije.
ni, zatim svim sugraanima Dalmacije i Republike Hrvatske,
obiteljima i nasljednicima poginulih i umrlih drugova i dru-
garica koji su skupa sa m n o m za cijelo vrijeme rata bili u 8.
dalmatinskom korpusu, od Visa do Soe.
Suuraj na Hvaru -
Split, 2004. godina.

Autor

Split, centar politike aktivnosti i revolucionarnog pokreta u Dalmaciji, snimak iz 1 9 4 1 . godine


NARODNOOSLOBODILAKA BORBA U DALMACIJI
OD 1941. DO OSNIVGANJA 8. DALMATINSKOG KORPUSA,
JESENI 1943.
Drugi svjetski rat donio je bezbrojne nesree i strada-
vanja mnogim narodima. Agresijom faistikih sila razbijena
je Kraljevina Jugoslavija.
Desetog travnja 1941. proglaena je kvislinka NDH, koji
su stvarni gospodari bili Njemaka i Italija. Tada je V Maek
pozvao sav hrvatski narod da se pokori novoj vlasti.
Dalmaciju je okupirala talijanska vojska: zaposjele su je
trupe 6. i 17. armijskog korpusa.
Rimskim ugovorom od 18. svibnja 1941., koji su pot-
pisali ustaki poglavnik Ante Paveli i faistiki voa Benito
Mussolini, Dalmacija je podijeljena izmeu NDH i Italije.
Tim ugovorom Italija je anektirala dio juno od rijeke
Mussolini i Paveli poslije potpisivanja ugovora o podjeli Hrvatske
1 8 . svibnja 1 9 4 1 .
Zrmanje, zapadno od eljeznike pruge Knin - Split s
gradovima Splitom, ibenikom i sve otoke ispred obale,
osim Braa i Hvara. To podruje, s bivom zadarskom
enklavom i Bokom Kotorskom, stavljena je pod upravu
UVOD
I.
1
novoformiranog Guvernatora Dalmacije (Govenatorato
della Dalmazia) sa sjeditem u Zadru.
Talijanska vojska 15. travnja ulazi u Split, a trebalo je jo
10 dana za okupaciju cijele Dalmacije. Vei dio teritorija koji
je pripao NDH takoer je posjela talijanska vojska, zakljuno
s Karlovcem.
U vrijeme ulaska talijanskih trupa u Dalmaciju, ustaki
elementi (A. Lueti, ustaki povjerenik u Splitu) i pojedini
zastupnici HSS (J.Berkovi, S.Matijevi) idu im ususret i
pozivaju narod da srdano doeka savezniku prijateljsku
vojsku. Isto se dogodilo i u Dubrovniku: gradonaelnik dr.
J.Baljkas (inae tajnik HSS), 17. travnja pozdravljajui pred-
stavnike talijanskog okupatora izjavio je da mu je to najs-
retniji dan u ivotu.
No, to im nije pomoglo da u Splitu uspostave i uvrste
ustaku vlast; ustakog ministra E. Bulata talijanski general F.
Zingales jednostavno je izbacio iz zgrade bive banske
ispostave, gdje se je on namjeravao utaboriti. Talijani u
Splitu, kao i na cijelom podruju Dalmacije, preuzimaju svu
vlast.
Od prvog dana stupanja na tlo Dalmacije talijanski oku-
pator je usmjerio svoju nasilnu aktivnost na talijaniziranje
anektiranog podruja, uvodi ustav i zakone faistike Italije,
uklanja sve elemente hrvatske etnike kulture, spomenike
(G. Ninski), nasilno uvodi talijanski jezik u nadletva i kole,
mijenja hrvatske nazive ulica, mijenja osobna imena.
1
Ovaj prilog napisao je Fabjan Trgo
Talijani nastoje pod svaku cijenu da splitski
nogometni klub Hajduk privole da igra u
Italiji p o d imenom Spalato, to uprava
kluba i igrai odbijaju te donose odluku o
samorasputanju, to je ve ranije uinio
radniki sportski klub Split. Krajem travn-
ja u Splitu poinje izlaziti talijanski list San
Marco.
Talijanski o k u p a t o r je pokuao na
poetku okupacije perfidnom, naizgled tol-
erantnom politikom stvarati duh
pomirljivosti naroda prema njihovoj vlasti.
Okupatorske vlasti pustile su iz zatvora
ljude koje su u pojedinim mjestima ustae
Talijanski vojnici biciklisti iz Zadra u pokretu prema Benkovcu,
zatvorile za vrijeme svoje kratkotrajne vladavine. Sve je to travanj 1 9 4 1 .

trebalo pogodovati stvaranju iluzija da se rat moe mirno

proivjeti.
No, nakon prvih ka. U Proglasu se izmeu ostalog kae odbacimo stranake
strasti i stanimo kao jedan na branik nae domovine.
Meutim, taj poziv kod graanskih stranaka ostao je bez
odjeka budui da su se nakon talijanske okupacije prvaci
bivih graanskih stranaka - HSS, SDS, JRZ - pasivizirali ili
stavili u slubu nove vlasti, okupatorske ili kvislinke. Dio
vieg katolikog klera uspostavio je suradnju s okupatorom
i pozivao narod na poslunost novoj vlasti.
Pokrajinski komitet KPH pristupa pripremama za orga-
niziranje oruane borbe. U tom cilju pri Pokrajinskom
komitetu imenovana je Vojna komisija s Ivanom Luiem
Laveviem na elu. Vojne komisije osnivane su pri veini
kotarskih i mjesnih komiteta KPH. Njihov je zadatak bio da
prikupljaju oruje i vojnu opremu za u d a r n e i oruane
va Partije i oko 500 grupe koje e uskoro formirati. Prikupljeno je jo u travan-
Ustaki /bivi jugoslavenski/ orunik i
skojevaca), bile su jedi- jskom ratu preko 2000 puaka i oko 120 pukomitraljeza.
talijanski karabinjer patroliraju Splitom
u travnju 1 9 4 1 . na politika snaga u U svibnju je na junim padinama Marjana formiran par-
Dalmaciji koja se nije tizanski odred od oko 60 lanova, koji su poloili zakletvu da
mirila s novonastalim e se boriti protiv okupatora i domaih izdajnika. Toga
stanjem. Polazei od opredjeljenja i stavova sadravanih u mjeseca, u gradovima srednje i sjeverne Dalmacije, poele
Proglasu KPH, kojega je autor bio Tito, da e Komunistika su se izvoditi sabotae i diverzije, na to okupator i ustae
partija nastaviti b o r b u u prvim redovima n a r o d n e b o r b e reagiraju hapenjima i progonima komunista i drugih
protiv osvajaa, Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju, antifaista u Splitu, ibeniku, Katelima i drugim mjestima.
sekretar kojemu je bio Vicko Krstulovi, ve 12 travnja N a p a d o m Treeg Reicha na Sovjetski Savez, 22. lipnja
objavljuje Proglas koji predstavlja platformu za openarod- 1941-, bitno se mijenja odnos snaga u vojnom i politikom
nu oslobodilaku b o r b u protiv okupatora i domaih izdajni- pogledu, u d o t a d a n j e m razvoju svjetskog sukoba. Za
rukovodstvo KPJ bio je to znak za neposredni prijelaz na inci s tog podruja, posebno iz gradova. Poetkom kolovoza
opi oruani ustanak, na koji ono svojim proglasom od 22. prilo se formiranju prvih partizanskih odreda- Do sredine
lipnja poziva narod Jugoslavije: Kucnuo je sudbonosni mjeseca formirani su Sinjski, ibenski, Vodiko - zatonski,
trenutak. Zapoela je odsudna bitka., kae se u spomenutom Solinski, Splitski i Trogirsko - katelanski partizanski odredi.
proglasu. Svi ovi odredi su se trebali prebaciti na Dinaru, na podru-
J o istog d a n a u Splitu se sastao Pokrajinski komitet je Vjeti Gore.
KPH i zakljuio da o d m a h treba poeti s akcijama protiv Meutim, zbog nedovoljnih priprema i slabe organizaci-
okupatora, to prije organizirati oruanu b o r b u . Radi je prebacivanja iz gradova i primorja na Dinaru po krevit-
priprema sa organizacijom oruane b o r b e u Splitu su se om dalmatinskom bespuu, bez vode i za kratkih ljetnih
okupili delegati gotovo svih partijskih organizacija iz noi, odredi koji su krenuli prema odreditu nisu uspjeli. Bili
pokrajine. su razbijeni od okupatora i ustaa, ili su bili prisiljeni da se
Ve 23. lipnja izlazi prvi broj ilegalnog glasila NOP-a vrate u svoje ranije baze. Najvie je stradao Splitski parti-
Na izvjetaj (u nakladi od 1000-2000 primjeraka) koji je zanski odred, komandant kojega je (Mirko Kovaevi-Lala)
bio od neprocjenjivog znaenja za organizaciju i tumaenje u borbi poginuo; dio partizana se pod zatitom noi uspjelo
ciljeva NOP-a. izvui iz neprijateljskog obrua.
Pod utjecajem partizanske b o r b e u Lici i Bosanskoj kra- Meutim, 24 borca Splitskog partizanskog odreda, ustae
jini, kao i zbog ustakog terora, krajem srpnja dolo je do su zarobili i podvrgli strahovitom muenju te 26. kolovoza stri-
ustanka srpskog naroda u nekoliko sela Kninske krajine.. jeljali nedaleko od Sinja na mjestu zvanom Rudua.
Meutim, zbog nesnalaenja, a i slabosti partijske organi- Pored slabe organizacije i nedovoljnih priprema, jedan
od uzroka neuspjeha i poraza
prvih partizanskih odreda u ljeto
1941. jest i injenica to je
znatan dio seljaka pod utjeca-
jem ustake p r o p a g a n d e pov-
jerovao da se radi o ruiteljima
hrvatske drave pa je p o m a g a o
u njihovoj likvidaciji.
Bio je to teak u d a r a c za
NOP Dalmacije, ali ga nije
obezglavio. Ve u r u j n u na
Dinari je formiran Dalmatinsko
- dinarski NOP odred, koji se
dijeli na tri grupe odreda:
Dubrovnik travnja 1 9 4 1 , predstavnici vlasti i ustaa dinarski, kameniki i svilajski,
da bi se partizanska aktivnost
zacije u Kninu, komandu nad kninskim ustanicima preuzeli prenijela na to vie podruja.
su velikosrpski elementi, koji e od Kninske krajine uiniti Pod rukovodstvom PK KPH za Dalmaciju formiran je
etniko uporite. Uz podrku i p o m o Talijana ve u 1941. Livanjski NOP-odred, uskoro su obnovljeni Solinski i iben-
formiraju se etnike jedinice, a u oujku 1942. formira se ski partizanski odredi. U okolini Knina, Vrlike, Makarske,
tzv. Dinarska etnika divizija. Metkovia i na Peljecu formirane su nove partizanske i
Utjecaj KPH, kao organizatora ustanka, bio je najsnaniji u d a r n e grupe. U gradovima, naroito u Splitu, p o j a a n e su
u Primorju, u gradovima i na otocima. Stoga je razumljivo diverzije i sabotae. Ova aktivnost borbi protiv okupatora
to u prve partizanske o d r e d e stupaju ljudi, preteno omlad- naroito je pojaana dolaskom sekretara CK KPH Rade
 Talijanski vojnici i ustae strijeljaju zarobljene prvoborce Splitskog partizanskog odreda u Rudui kod Sinja 2 6 . kolovoza 1 9 4 1
Konara u Split (rujan 1941.), koji je u studenom p a o u ruke
Talijana i 22. svibnja 1942. strijeljan u ibeniku sa 55
rodoljuba iumeu 16. i 22. svibnja.
Sa sjevernodalmatinskog terena, uglavnom sa ibensko
- vodikog i sa zadarskih otoka, od listopada do prosinca,
preko Bukovice u Liku odlaze m e d u tamonje partizane
etiri grupe dobrovoljaca, od kojih se formirala dalmatinska
eta, koja ulazi u sastav bataljuna Marko Orekovi, to je
bilo v e o m a znaajno za stvaranje m e u s o b n o g povjerenja
boraca Hrvata i Srba.
Kriza partizanskog pokreta, nakon neuspjeha prvih
odreda, je prebroena usprkos tekoama koje prate svaki
poetak. Ve potkraj 1941. u Dalmaciji se s pukom u ruci
bori oko 760 partizana.
Faistiko - ustaka masovna hapenja, torture i strijel-
janja nisu zastraili narod Dalmacije. Talijanski prefekt Splita,
P. Zerbino, uoavajui opasnost od razbuktavanja parti-
zanske borbe, u svom izvjetaju predlae da Dalmaciju treba
posve iseliti.
U prva tri mjeseca 1942. formirani su Katelanski,
Bukoviki, Kninski i Mosorski partizanski
Neretvanska partizanska eta. Na sektoru Trogira djeluje
Trogirsko-rogoznika partizanska eta, na srednjodalmatin-
skim otocima partizanske grupe. Znaajnu ulogu u organi-
zaciji partizanskih jedinica imali su borci panjolskog
graanskog rata: Maks Bae, Boo Bili i Dujo Bai. U ve-
ljai na teren Dinare dolazi Vicko Krstulovi koji postaje
komandant taba 4. operativne zone formirane u travnju
1942. p o d iju su k o m a n d u stavljene sve partizanske
jedinice na podruju Dalmacije. Borbeno djelovanje parti-
zanskih jedinica uz podrku naroda prisililo je talijanskog
okupatora da dovodi nova p o j a a n j a i da poduzima
opsenije represivne mjere.
Poetkom 1942. u Dalmaciji je bilo oko 50.000 talijan-
skih vojnika. Partizanska borba razvija se i na moru. Poelo
je u Makarskom primorju kada su partizani u sijenju 1942.
zaplijenili brod Merkur i opim ustankom, a u Baini
djeluje partizanski odred. Poetkom svibnja potopljen je gli-
b o d e r na uu Neretve. Istog mjeseca u blizini Podgore
zaplijenjen je s tovarom hrane motorni brod Mira, zatim je
potopljen parobrod Vis. Na vodikom terenu, poetkom
odredi i lipnja, formirana je Primorska partizanska eta.
 patora i njegovih suradnika u narodu je jo vie razbuktava-
lo patriotske osjeaje i antifaistika raspoloenja, koje se
manifestiralo u rastuem prilivu novih boraca u partizanske
jedinice, u irenju NOP-a.
Polovicom 1942. u Dalmaciji je oruana borba ve zah-
vatila sva vanija podruja, partizanske jedinice organizaci-
jski su ojaale, a sve vee uee naroda u NOB-u stvaralo
je perspektivu za borbu irih razmjera. Tada se u jedinicama
Dalmacije borilo oko 2.400 boraca. Narodnooslobodilaki
odbori bili su formirani u gotovo polovici mjesta Dalmacije.
Gradski NOO formirani su u Splitu, ibeniku i Dubrovniku.
etnici u drutvu s Talijanima u Kninskoj krajini ljeti 1 9 4 2 .
Pored mjesnih bilo je osnovano i sedam kotarskih NOO.
U takvim okolnostima dolazak proleterskih i udarnih

Rukovodstvo NOP-a Dalmacije, PK KPH, je u svibnju iz brigada p o d Titovom k o m a n d o m u z a p a d n u Bosnu i

Splita preao na Dinaru. Od 4 - 6 . lipnja na Vjetia Gori Hrvatsku d a o je novi impuls NOP-u u Dalmaciji. Uslijedio je

odrava vojno politiko savjetovanje na kojem su analizirani masovni priliv boraca u dalmatinske partizanske jedinice, a

rezultati dotadanje narodnooslobodilake borbe i utvrene u proleterske i u d a r n e brigade tada je stupilo oko 2000

smjernice za daljnji razvoj NOB u Dalmaciji. U skladu sa Dalmatinaca. Zajedno s proleterskim i udarnim brigadama

zakljucima savjetovanja ve u lipnju formirano je nekoliko jedinice etvrte operativne zone vodile su se viednevne

partizanskih bataljuna: Biokovski Josip Jurevi, Prvi estoke borbe na irem podruju Livna koje je osloboeno

udarni dalmatinski bataljun u Podinarju, Drugi srednjodal- 5. kolovoza. U to vrijeme osloboeni su Duvno, Arano,

matinski bataljun na Vjeti Gori. Na Hvaru se osniva parti- estanovac, Lovre i m n o g o drugih mjesta. Time se

zanska eta Matija Ivani, a na Brau Braka partizanska osloboeni teritorij proirio od J a j c a preko Dinare,

eta. Na savjetovanju je donijeta odluka da se proiri slo- Kamenice i Biokova sve do Sinja, Imotskog i Zadvarja.

bodni teritorij. U pogledu daljnjeg razvoja n a r o d n e vlasti Makarsko primorje bilo je slobodno od Gradca do

odlueno je da se izaberu i uspostave opinski i kotarski Makarske.

NOO i da se izvre pripreme za formiranje Pokrajinskog

NOO za Dalmaciju.
Na pojaanu aktivnost partizana okupator je sa svojim " Z a kralja i otadbinu!" - etnici u savezu s Talijanima na kninskom terenu,
ljeto 1 9 4 2 .
pomagaima - ustaama, domobrani-
ma i etnicima odgovorio ofenzivnim
operacijama gotovo u cijeloj
Dalmaciji.
Vojne o p e r a c i j e po pravilu su
pratile pljake, paljenje sela i ubojstva
stanovnitva. U srpnju Talijani osnivaju
koncentracijski logor na Molatu, pored
ve postojeeg na Ojaku, a poslije u
Janjini na Peljecu, na Prevlaci i
Mamuli. Do ljeta 1942. kroz zatvore i
logore prolo je 20.000 Dalmatinaca, a
do kraja rata vie od 82.000.
Takvo ponaanje talijanskog oku-

etnicima iz okoline Knina talijanski oficir d a j e instrukcije za borbu
protiv partizana
Da bi povratili izgubljene krajeve i unitili biokovske par-
tizane, Talijani uz podrku ustaa i domobrana, kao i etnika
dovedenih iz Hercegovine, poduzimaju veliku ofenzivu
(operacija Albia) na irem podruju Biokova s oko 30.000
vojnika uz podrku zranih i pomorskih snaga. Pod pri-
tiskom ovih snaga bataljun Josip Jurevi (oko 720 bora-
ca), ne prihvaajui frontalne borbe, blagovremeno se pre-
bacio u rajon Arana. Zbog neuspjeha u razbijanju parti-
zanskog bataljuna, Talijani i njihovi saveznici izvrili su neza-
p a m e n a zvjerstva: ubili su 228 civila, sela posve opljakali
i zapalili oko 700 kua.
d o n e s e n a odluka o formiranju dal-
matinskih brigada i novih partizanskih
bataljuna i o d r e d a . Tako je u selo
Dobrom kod Livna, 6. rujna formirana
1. dalmatinska brigada, koja neto kas-
nije ulazi u sastav 2. proleterske divizije
NOV.
Treeg listopada u Unitima na
Dinari formirana je 2. dalmatinska
brigada, koja ulazi u sastav 3. divizije
NOV. Dvanaestog studenog kod Mua
formirana je 3. dalmatinska brigada.
Priliv novih boraca u partizane nas-
tavlja se i na poetku 1943. godine.
Zahvaljujui tome, 7. sijenja na
Biokovu je formirana 4. dalmatinska brigada, a na terenu
Arana, poetkom veljae, formirana je i 5. dalmatinska
brigada. Od 3., 4. i 5., dalmatinske brigade u Imotskom je
13. veljae formirana 9. dalmatinska divizija s komandan-
tom Vickom Krstuloviem na elu i politikim komesarom
Ivicom Kukoem. Na dan formiranja broji 2119 boraca, a
do polovine oujka taj broj je narastao preko 3000.
Primorske i otoke jedinice i dalje su vodile rat na moru.
Krajem prosinca pri tabu 4. operativne zone formirana je
Sekcija za ratnu mornaricu zbog stvaranja pomorskih jedini-
S t a b IV. operativne zone u rujnu 1 9 4 2 . u Livnu. S lijeva na desno: Velimir
Terzi, V i c k o Krstulovi, Ivica Kuko i M a k s B a e

Nakon prebroenih tekoa u

prvoj godini partizanskog ratovanja,
Dalmaciju je u ljeto i jesen 1942.
zahvatio novi ustaniki polet - NOP
ulazi u novu etapu u kojoj se formi-
raju krupne vojne jedinice-brigade i
znatno se iri slobodni teritorij koji
obuhvaa podruje Dinare. Svilaje,
Mosea, Mosora i Biokova.
U p o g l e d u daljnjeg razvoja i
proirenja partizanske borbe u
Dalmaciju p o d Titovim rukovod-
stvom, odrani su (26. i 28.
kolovoza) sastanci Vrhovnog taba i
taba 4. operativne zone. Tada je
ca. U Podgori je 23. sijenja
1943. formiran Prvi mornariki
odred.
NOB je u drugoj polovini
1942. poprimila iroke razm-
jere. U tom razdoblju preko
10.000 ljudi stupilo je u parti-
zanske redove. Od rujna do
sijenja 1943. formirano je pet
partizanskih brigada.
Formirani mnogobrojni NOO
Nametnula se nuna potreba -
stoji u pozivu Inicijativnog
o d b o r a za f o r m i r a n j e N O O
Dalmacije da se uslijed irokog
razmaka borbe i osloboenja
velikog teritorija Dalmacije...
pored postojeih seoskih, grad-
skih, opinskih i kotarskih NOO
obrazuje i Narodno - oslobodi-
laki odbor za Dalmaciju, kao
vrhovni organ narodne vlasti i rukovodilac borbe u G o r e desno Belgija / 3 0 . 0 0 0 km2/,
dolje lijevo vicarska / 4 1 . 0 0 0 km2/,
Dalmaciji.
u sredini Jugoslavija / 2 4 8 . 0 0 0 km2/.

Delegati iz cijele Dalmacije okupili su se u Livnu i na svom Bijelo u Jugoslaviji je osloboeni teritorij / 4 8 . 0 0 0 km2/

Zasjedanju 28. i 29. sijenja 1943. izabrali NOO Dalmacije (za

predsjednika je izabran HSS-ovac Stanko kare), koji je
odmah poeo djelovati. J e d n a od tada najznaajnijih odluka
bilo je proglaenje mobilizacije svih mukaraca od 1 8 - 3 0
godina i to na osloboenom i neosloboenom teritoriju.
Pozivu se odazvao znatan broj boraca.
Stvaranjem velikog slobodnog teritorija u zapadnoj
Bosni i Hrvatskoj, koga su Nijemci nazivali Titova drava,
bile su ugroene vitalne pozicije okupatora. Zbog toga
Hitlerova Njemaka poduzima, sa svojim saveznicima, do
tada najveu tzv. etvrtu ofenzivu, u kojoj angairaju preko
90.000 vojnika, s ciljem da zaposjednu Titovu dravu i
unite divizije NOV
Ta ofenziva snano se reflektirala na NOP u Dalmaciji.
Krupnije partizanske snage nisu mogle ostati i djelovati u
Dalmaciji. Novooformirana Deveta dalmatinska divizija
prikljuila se grupi divizija Vrhovnog taba ( u kojoj su bile
1. i 2. dalmatinska brigada) i s njima uestvovale u bitci na
Neretvi do 12. travnja, kada je divizija zahvaena tifusom i
iznemoglou boraca u kalvariji noenja ranjenika preko
visova snjenog Prenja i Borakog jezera i radi drugih razlo-
ga, rasformirana, a njeni borci ukljueni u druge jedinice.
U dramatinoj bitci na Sutjesci (svibanj - lipanj 1943.)
uestvovalo je oko 5.000 Dalmatinaca, od kojih je vie od
polovice poginulo.
Nakon povlaenja 9. divizije s grupom divizija Vrhovnog
taba, u Dalmaciji p o d k o m a n d o m novoformiranog taba
Grupe partizanskih odreda ostalo je nekoliko manjih parti-
zanskih odreda i grupa - u k u p n o 500 boraca. Ove male i
mlade partizanske jedinice, usprkos neusporedive nadmoi
neprijateljskih snaga, iz dana u dan vodile su neprekidne
b o r b e i zahvaljujui priljevu novih b o r a c a brojno jaale.
Tako se ve 15. oujka formiraju Splitski i Cetinski, neto kas-
nije i Biokovski partizanski odred, a u sjevernoj Dalmaciji
osniva se Sjevernodalmatinski odred. Protiv ovih o d r e d a tal-
ijanski okupator poduzima este p o h o d e ienja terena,
radi njihova unitenja. No, partizanske jedinice u Dalmaciji,
koje u svibnju 1943. b r o j e oko 2.000 b o r a c a , izdrale su sve
n a p a d e i osujetile n a k a n e neprijatelja. Tada na s l o b o d n o m
teritoriju Dalmacije djeluje 14 kotarskih, 51 opinskih, 4
gradska i 389 seoskih N O O uz djelovanje vojno - pozadin-
skih vlasti - k o m a n d i mjesta i p o d r u j a . Na Mosoru je (u
pojati) 17. lipnja p o e l a izlaziti Slobodna Dalmacija kao
glasilo NOP-a.
S r e d i n o m 1943. K o m a n d a talijanske 8. armije odluila je
napustiti izvjesne dijelove o k u p i r a n o g p o d r u j a da svoje
t r u p e privue to blie obali, na 1941. anektirano p o d r u j e .
No, prije tog povlaenja, Talijani su odluili izvriti jo j e d a n
ofenzivni p o t h v a t protiv glavnih partizanskih snaga u sjever-
noj i srednjoj Dalmaciji.
N a j v e u operaciju, p o d ifrom Biokovo - Mosor, na
irem p o d r u j u tih planina p o d u z e l e su jedinice talijanskog
18. i 6. armijskog korpusa - u k u p n o oko 15 bataljuna, koji-
ma je bio pridruen j e d a n njemaki bataljun, nekoliko
ustakih i d o m o b r a n s k i h postrojbi - u k u p n o oko 15.000
vojnika. U operaciji su uestvovale zrane i p o m o r s k e
snage. Vjetim m a n e v r o m partizanske jedinice su izbjegle
okruenje. Tada je na irem p o d r u j u Biokova i Mosora spa-
Ijen veliki broj sela i internirano nekoliko stotina ljudi, a ubi-
jeno je oko stotinu civilnih osoba. Ova operacija je bila
posljednja koju je talijanski o k u p a t o r izveo u Dalmaciji,
U p e r i o d u srpanj - kolovoz 1943. u Dalmaciji je formi-
r a n o jo 8 bataljuna NOV, od kojih su o b r a z o v a n e dvije
g r u p e bataljuna. Od veljae, kada je

k o l s k a djeca na o s l o b o e n o m p o d r u j u M u a r e d o v i t o su pohaala k o l u : snimak iz proljea 1 943. D a l m a c i j u napustila 9. divizija, d o

kolovoza, broj partizana se gotovo
udeseterostruio - bilo ih je gotovo
5.000.
Predviajui skoro kapitulaciju
Italije, Vrhovni k o m a n d a n t NOV-a
Tito, u Dalmaciju u p u u j e 1. dalmatin-
sku brigadu a s n j o m su doli lanovi
biveg taba 4. operativne zone,
o d n o s n o taba rasformirane 9. divizije
- Vicko Krstulovi, Ivica Kuko i Josip
Skorpik. Njihov povratak d a o je n o v o g
poticaja oruanoj borbi.
Poetkom rujna p o n o v n o je formi-
rana, na vrlikom terenu, 3. dalmatin-
ska brigada. O d m a h zatim, takoer
p o n o v n o , formirana je 9. dalmatinska
divizija s komandantom Antom
Baninom na elu, politikim kome-
s a r o m E d o m Santinijem i naelnikom
taba A n t o m (Tonijem) Bioiem.
Kapitulacijom Italije, koja je
objavljena 8. rujna, u Dalmaciji je
dolo do n a r o d n o g ustanka irih razm-
jera. Razoruane su m n o g e talijanske
jedinice (gotovo cijela divizija
Bergamo), zaplijenjen je veliki ratni
materijal i o p r e m a , o s l o b o e n je veliki
dio Dalmacije.
 Splitski ustanak, u kojem su graani 9. i 10. rujna oslo-
bodili svoj grad, bio je jedan od najveih uspjeha to je
odjeknulo i u redovima zapadnih saveznika. Bio je to tada
najvei osloboeni grad u NOB-i, ali i u Europi!
Osloboeni Split, kao znaajna luka na irem podruju,
obalom i otocima za Nijemce je predstavljao veliku opas-
nost jer kapitulacijom Italije i osloboenjem veeg dijela
obale s otocima nastala je praznina u njihovom obram-
b e n o m sustavu. Zbog toga oni poinju energinu trku k
moru s n a m j e r o m da to prije izbiju na obalu i zauzmu Split.
Avionima iz Mostara 9. i 10. rujna prebacuju u Sinj jedan
ojaani bataljun divizije. SS Prinz Eugen divizije, koji s
ustakim bataljunom nastoji preko Klisa prodrijeti u Split. Ali
n.
ULOGA I ZNAENJE
8. DALMATINSKOG KORPUSA U NOR-u1
U vrijeme n a j v e i h iskuenja za ovjeanstvo, u
sloenim povijesnim okolnostima, kada je od Hitlera poko-
rena Europa mirovala i kada su m n o g e prepreke izgledale
nesavladive, Tito i KPJ pokreu i organiziraju o p e n a r o d n u
oslobodilaku borbu, pozivaju narod na otpor, na oruani
ustanak protiv okupatora i njegovih slugu, ustaa i etnika.
Taj poziv narod Dalmacije svesrdno je prihvatio. I kao
rezultat beskompromisne b o r b e naroda Dalmacije i nje-
govih partizana, zapoete 1941. godine, izrastao je 8. dal-
matinski korpus. Na dananji dan prije tono 60 godina
Vrhovni komandant oslobodilake vojske Josip Broz Tito 7.
listopada 1943. godine izdao je zapovijed o formiranju 8.
dalmatinskog korpusa, koga su sainjavali dalmatinski par-
tizani svrstani u 13 brigada, odnosno 4 divizije - 13.000
boraca. Bila je to najvea vojna postrojba nastala na dal-
matinskom podneblju.
Osmi dalmatinski korpus kroz estoku borbu ispisao je
najsvjetlije stranice povijesti Dalmacije. On je p o t p u n o i tra-
jno oslobodio Dalmaciju od vjekovnih osvajanja onih preko
Jadrana - Talijana, njemakog okupatora i njihovih kvislin-
zahvaljujui herojskoj obrani branitelja Splita, borcima 1.
dalmatinske, novoformirane 4. splitske i 3. brigade 9. diviz-
ije, petnaestak dana odolijevali su estokim n a p a d i m a
jedinica divizije SS Prinz Eugen, ali nisu mogli sprijeiti
prodor u grad, brojno i tehniki znatno nadmonijih snaga.
Poslije otrih borbi Nijemci su 27. rujna uli u Split.
Ustanak koji je prilikom kapitulacije Italije zahvatio goto-
vo cijelu Dalmaciju omoguio je formiranje novih jedinica.
Do sredine listopada formirano je 11 novih dalmatinskih
brigada svrstanih u etiri nove divizije, formirane u rujnu 9.
i u listopadu 19., 20. i 26. koje sainjavaju 8. dalmatinski
korpus NOV.
ga - vlasti i vojske Pavelieve NDH i jugoetnika kraljevske
izbjeglike vlade iz Londona, kojima je zapovijedao Draa
Mihailovi.
Velika je zasluga 8. dalmatinskog korpusa to su se od
Italije oteti krajevi - Lastovo, Palagrua, Zadar - vratili mati-
ci Hrvatskoj. Isto tako m o r a m o istai da su dalmatinske
brigade i divizije 8. korpusa bili glavni nositelji b o r b e 4.
jugoslavenske armije kada je 1945. p o t p u n o osloboena
Lika, Hrvatsko primorje, Istra, Trst i Slovensko primorje i 26.
dalmatinska divizija izbila na Sou.
Ono to su uinili u Drugom svjetskom ratu partizani i
antifaisti Dalmacije, osobito pripadnici 8. korpusa, jedin-
stveno je u povijesti Republike Hrvatske. Nakon desetine
stoljea Hrvati su prvi put vrsto stali na obale Jadrana,
tamo gdje smo se pojavili u VII. i VIII. stoljeu, i to od
Savudrije u Istri do Boke Kotorske.
J
. Prigodna rije generala Fabjana Trge, ratnog komesara 26. divizije,
na proslavi 60. obljetnice osnivanja S. dalmatinskog korpusa
7.IO.2OO3. u Splitu.
 Ta povijesna uloga u ostvarenju vjekovne tenje za slo-
b o d o m , u svojoj vlastitoj dravi Hrvatskoj u sadanjim grani-
c a m a na Jadranu, pripala je Titovim partizanima, postro-
jbama slavljenika - 8. korpusa, n a r o d u Dalmacije, kao i
drugima koji ive na obali hrvatskog Jadrana,
Svi dobro znamo da je naa povijest od dolaska na
J a d r a n u VII. stoljeu bila uvijek gorka, teka, prepuna pat-
nji i stradanja. Tukli su se nai preci protiv svakojakih osva-
jaa - Avara, Bizantinaca, Turaka, Mleana, Francuza,
Engleza, Austrijanaca i Austro-Ugara, protiv Talijana dva
puta - 1918. do 1921. i od 1941. do 1943. Borba se nastavi-
la protiv Nijemaca i Mussolinijevih faista. Nismo bolje d a n e
imali ni u doba Kraljevine Jugoslavije od 1918. do 1941.
Najnovije razdoblje nae prolosti obiljeeno je
ustankom u Dalmaciji 1941. kada je iz njedara naeg dal-
matinskog ovjeka - mornara, ribara, teaka, stoara i
drugih, pukla ustanika puka i z a p o e o sveti rat za
nacionalno osloboenje, za svoj dom, za svoj jezik hrvatski,
za svoju kulturu hrvatsku, za sve o n o to su n a m stoljeima
satirali i oduzimali.
Pokuali su nas talijanizirati, germanizirati, ranije
poturiti itd., sve su i svata inili da nas istjeraju s naih dal-
matinskih vjekovnih ognjita.
Kao granitni branik zaustavila ih je, sve osvajae i nji-
hove trabante, partizanska, narodnooslobodilaka
antifaistika borba koju su poveli dalmatinski komunisti i
drugi antifaisti. Oni su ustali i protiv onih koji su, u licu Ante
Pavelia, 18. svibnja 1941. prodali Mussoliniju skoro cijelu
Dalmaciju. Ustao je dalmatinski antifaist protiv tzv. NDH..
U toj povijesnoj stvarnosti lei sutina pravog, prvog u
povijesti Dalmacije masovnog n a r o d n o g ustanka koji je
b u k n u o kapitulacijom Italije u rujnu 1943. i paralelno s
ustankom masovno osnivao partizanske postrojbe
odrede, brigade, divizije i slavni 8. korpus, a ranije i parti-
zansku mornaricu.
J e d a n od najveih povijesnih dogaaja u prolosti naro-
da Dalmacije je osnivanje dalmatinskog 8. korpusa NOVH.
Tijekom rujna i poetkom listopada 1943. Dalmacija je bila
u plamenu antifaistikog narodnog ustanka.
U nevjerojatno kratkom roku formirano je 13 dalmatin-
skih brigada, 4 divizije, desetine partizanskih odreda, parti-
zanska Mornarica NOVJ, a toliko ih nije bilo na drugim
podrujima pojedinih dijelova okupirane Jugoslavije. Tito
se o d m a h angairao i zalagao da sve dalmatinske divizije
stavi pod zapovijed jednog korpusa, uvjeren da e on
ispuniti svoju povijesnu zadau o b r a n e Dalmacije, da e biti
vrsta garancija sigurnosti jadranske obale u sluaju eventu-
alnog anglo-amerikog desanta i da n e e dozvoliti da
Dalmacija d o d e pod tuinsku vlast.
Tito je front u Dalmaciji povezao sa saveznicima u junoj
Italiji. Sva budua vanjskopolitika aktivnost nove
Jugoslavije ii e preko Dalmacije. Povoljnije situacije za
dalje voenje NOR-a, za b u d u u pobjedu nije bilo nigdje
kao to je to (u sredinjici rata) bilo u Dalmaciji.
Garancija su za to bile - 13 brigada rasporeenih na
frontu od Nina do Dubrovnika i Livna i Duvna, do Tieva i
Drvara, u Lici i u Bosanskoj krajini.
Jedina je izvan Dalmacije bila 2. dalmatinska proleters-
ka, koja je poslije Sutjeske otila u Crnu Goru i Hercegovinu
i dostojanstveno ispunila svoju zadau, posebno u borbi
protiv etnika Drae Mihailovia i oslobaala Dubrovnik.
Na J a d r a n u po Titovoj zapovijedi formira se Mornarica
NOVJ od devet flotila ratnih brodova koja je stavljena pod
komandu 8. korpusa. Poinje stizati p o m o saveznika u
hrani, oruju i ratnoj opremi. Oko 35.000 naih izbjeglica
sklanja se u EL Shatt, itd.
Moramo istaknuti da im je 7. listopada 1943. formiran
i 8. dalmatinski korpus naao se u estokom sukobu s pet nje-
makih divizija - 114, i 118. lovakom, 7. SS Prinz Eugen,
264, pjeakom i 369. legionarskom, sve iskusne u borbi nje-
make divizije 5. i 15. armijskog korpusa. Zapoela je dra-
matina bitka koja traje u jesen i zimu 1943. i poetkom
1944. Mlade dalmatinske brigade i divizije, najvie s mladii-
ma i djevojkama do 25 godina, bez vojne obuke i ratnike
prakse, nale su se u vie -mjesenom ratovanju, po ljutoj
- zimi, svuda, borei se junaki i hrabro za svaki pedalj nae
zemlje, pa i protiv ratnog brodovlja njemakog Admirala
Jadrana.
Ostala je u povijesti zapisana herojska borba za Klis i
obranu Splita (u rujnu 1943.), na otocima, po sjevernoj i
junoj Dalmaciji, ali Dalmaciju nisu mogli pokoriti. Pred
najjaom armijom svijeta naao se mali hrvatski otok Vis,
jedina toka u okupiranoj Jugoslaviji i Europi na koju nije
stupila njemaka vojna izma. Zaustavio ju je 8. korpus,
njegova 26. divizija i Mornarica. Tako neto rijetko biljei
ratna povijest uope, da jedan mali narod, jedna ne velika
i mlada vojska-partizanska, zaustavlja osvajaa i to veliki
njemaki Wehrmacht, koji gubi u jednogodinjoj borbi
bitku na J a d r a n u , koliko je trajala, iako su se pred Visom
nalazile tri njemake divizije, zrakoplovi i ratno brodovlje,
padobranci, o g r o m n o topnitvo. Vis je za povijest Drugoga
svjetskog rata drugi Krondtat iz ruskih dogaanja, to je
neosvojiva Malta za Nijemce, pouka koja ostaje zapisana
kao izuzetak u ratnikom junatvu, iznad svega 8. dal-
matinskog korpusa.
U vrijeme njemakog zranog desanta na Drvar (svibanj
1944.), veoma je znaajno b o r b e n o djelovanje 8. korpusa za
obranu V i cijelog rukovodstva NOP-a. Deveta dalmatins-
ka tue njemake p a d o b r a n c e u Drvaru, 19. lomi njemake
kolone koji jure od Knina za Drvar, a 20. divizija bori se s
onima koji idu preko Livanjskog polja, dok se 26. divizija s
Visa angaira na Brau i vezuje njemake postrojbe.
Tito se nakon neuspjenog njemakog desanta, preko
Italije, prebacio na Vis, koji je pretvoren u neosvojivu
tvravu na J a d r a n u . Vis je branila cijela 26. dalmatinska
divizija, r a t n o partizansko brodovlje, tenkovi, topovi,
odluan narod. Sve je pretvoreno u bunker. Bojei se velik-
ih rtava, Hitler je odustao od namjeravanog osvajanja Visa.
U povoljnim uvjetima na Visu se stvara diplomacija nove
Jugoslavije. Tito se u Italiji sastaje s britanskim premijerom
Winstonom Churchilom i drugim saveznikim vrhovnim
zapovjednicima. Na Vis dolaze m a n j e saveznike postrojbe.
S Visa Tito je poetkom rujna 1944. poslao zapovijed
svim postrojbama NOVJ da p o n u operacije za konano
osloboenje zemlje. On je 12. rujna na obali Visa okupljenoj
1. dalmatinskoj proleterskoj brigadi kazao poznate rijei:
Tue n e e m o , svoje ne damo, a o n e ine sutinu korpus s 188. brdskom i 237. pjeakom divizijom. Zarobljena
saveznike Atlantske povelje, kasnije Povelje UN, danas
osnovni sustav demokratskog svijeta, pa i o b r a n e RH u
Domovinskom ratu.
Titove rijei bile su aksiom u p u e n s Visa koji je pokren-
uo postrojbe 8. korpusa i doveo ih do Soe. Poela je zavr-
na ofenziva postrojbi 26. divizije, oslobaanjem Braa, onda
drugih srednjodalmatinskih otoka. Na obali su, iz pozadine,
krenule postrojbe 9, 19. i 20. dalmatinske divizije i zajedni-
ki se oslobaaju sela i gradovi Dalmacije i svi otoci.
Osloboen je Split, ibenik, Zadar, Drni, a zatim poinje
najkrvavija bitka za Knin koja traje puni mjesec dana. Do 6.
prosinca sve je bilo gotovo, ne samo da je Knin osloboen
nego i cijela Dalmacija, od Dubrovnika (u oslobaanju koje
uestvuje s 29. hercegovakom i 2. dalmatinska proleterska
brigada) do iza Velebita, dio june Like, Bosanske krajine.
Poraz njemake vojske bio je potpun - dvije su divizije
unitene ispred postrojbi 8. korpusa - 369. legionarska kod
Vukova klanca i 264. na podruju kod Knina.
Poslije Knina na redu je bio Mostar. Dvije njemako-
domobranske divizije su nestale, i o n e su unitene na pros-
toru od irokog Brijega do Mostara, a 29. hercegovaka je
unitila Nijemce i etnike kod Nevesinja.
Osmi korpus, u veljai 1945., brojio je preko 45.000
boraca, od toga oko 70% bili su Hrvati, a ostalih 30% bili su
Srbi, Muslimani, Slovenci, Crnogorci, Talijani i drugi. Korpus
je prestao postojati 2. oujka 1945. kada je Vrhovni koman-
dant donio odluku o formiranju 4. jugoslavenske armije,
koja e sada ponijeti barjak slobode prema Istri, Trstu i Soi.
Glavnu snagu te armije inile su divizije 8. korpusa.
Divizijama 8. korpusa, sada 4. armije, pala je povijesna
zadaa da prvi iz Like, preko Bihaa, Gospia, Senja, Rijeke i
Trsta stignu to prije na Sou, prije nego Englezi iz Italije.
Dalmatinske divizije zapoele su 20. oujka 1945. veliku bitku
koja se pretvorila u neprekidnu ofenzivu na prostoru
dugakom preko 300 kilometara, od Like do Soe. Pred
sobom su unitile pet njemakih i ustako-domobranskih diviz-
ija - 392. legionarsku, 10. i 11. ustako-domobransku, 188. i
237-, ubile u borbi dva njemaka generala i stigle do Suaka i
Klane, zapoele krvavu bitku, koja je zavrena na osnovi
Titove ideje - manevrom 20. dalmatinske divizije preko Ilirske
Bistrice za Trst i 9. dalmatinske divizije preko Kvarnera u Istru
i za Trst. Ujutro 7. svibnja kapitulirao je njemaki 97- armijski
su tri njemaka generala. Na Sou je 26. divizija stigla 8. svib-
nja. Jedinice 4. armije pomogle su slovenskim divizijama u
osloboenju Slovenskog primorja, a 43. istarskoj u osloboen-
ju Istre i vraanju matici Hrvatskoj. U zarobljenitvo je kod
Ilirske Bistrice palo 16.000 njemakih vojnika.
Osmi dalmatinski korpus je imao oko 5.000 mrtvih i
preko 15.000 ranjenih boraca i rukovodilaca. U borbi 8. kor-
pus nanio je neprijatelju teke gubitke od oko 100.000
mrtvih i zarobljenih.
Postrojbe 8. korpusa dale su krupan prilog osloboenju
Hrvatske, dijelova Bosne i H e r c e g o v i n e i Republike
Slovenije. O n e su odigrale povijesnu ulogu u obrani i
o s l o b o e n j u Dalmacije, i u o p e pobjedi antifaistike
Hrvatske u Drugom svjetskom ratu.
Borbeno djelovanje 8. korpusa, uz ostale imbenike,
bilo je znaajan prilog stvaranju zavnohovske i demokratske
federalne Hrvatske - suvremene Republike Hrvatske.
Osmi dalmatinski korpus, rekao je maral Tito u Splitu
13. rujna 1953. - odigrao je historijsku ulogu u povijesti
TITO O DALMATINSKIM PARTIZANIMA I OSMOM KORPUSU
Prve potpunije informacije o NOR-u u Dalmaciji dobio
je Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito kada se u
ljeto 1942. sa najuim rukovodstvom Vrhovnog taba i
Politbiroa CK KPJ prebacio iz istone Bosne u sredinju
Bosnu i Hrvatsku. Prvi susret izmeu Tita i operativnog ofi-
cira IV operativne zone Hrvatske Maks Bae bio je 14. srp-
nja 1942. u Prozoru. On mu je podnio p o d r o b n o izvjee o
stanju u Dalmaciji.. Tito je imao susret i sa zapovjednikom
Glavnog taba Hrvatske Ivanom Rukavinom te Vladimirom
Popoviem, sekretarom Operativnog rukovodstva CK KPH,
u Glamou, 20. kolovoza 1942. koji su mu potvrdili da je
Dalmacija u o p e m n a r o d n o m ustanku i da predvode NOR
u Hrvatskoj. Prije toga Tito se na Cincaru, 26. srpnja 1942.
sastao sa tabom IV. o p e r a t i v n e zone Hrvatske
Dalmaciju, zapovjednikom Vickom Krstuloviem, kome-
sarom Ivicom Kukoom i naelnikom Maksom Bae. Oni su
se sve do 2. kolovoza 1942. zadravali u Vrhovnom tabu. O
tome Ivica Kuko kazuje:
...Tito je bio sretan kada je uo to se dogaa u
Dalmaciji. Nije vjerovao u tako neto to je naao. Davao je
samo epitete i pohvale i G NOV Hrvatske, CK KPH, PK
KPH za Dalmaciju i tabu IVOZ. Zato nas je zadrao toliko
dugo u Vrhovnom tabu... 1 . Govorilo se i o osnivanju
prvih dalmatinskih brigada, o borbi na Jadranskom moru, o
stanju u Splitu itd. U tim se razgovorima vidio optimizam
Tita u pobjedu NOR-a. Nema vie onih tunih i tmurnih
naeg Narodnooslobodilakog rata, zato mu pripada zah-
vala i priznanje...
I na kraju, mi borci 8. korpusa, kao i svi borci Dalmacije,
kojih je bilo preko 110.000, moemo biti ponosni na svoj
doprinos antifaistikoj borbi Hrvatske, ime je ona svrstana
u pobjednike u Drugom svjetskom ratu.
III.
izvjetaja o stanju u istonim dijelovima Jugoslavije, o et-
nitvu u Srbiji, Crnoj Gori, Hercegovini i istonoj Bosni.
Dva puta se Tito s lanovima Politbiroa CK KPJ i V
NOV i POJ, sastajao s rukovodstvom CK KPH i PK KPH za
Dalmaciju i GH i tabom IVOZ u Glamou 21. i 26.
kolovoza 1942. Tu je donijeta odluka o osnivanju brigada u
Dalmaciji, proirenju slobodne teritorije itd. Evidentirano je
da su Tito, V NOVJ i CK KPJ bili zadovoljni s onim to su
zatekli u Hrvatskoj i u Dalmaciji. Zato je Tito u lanku
Godinjica NOR-a u Jugoslaviji, napisanom ba u to vri-
jeme (srpanj-kolovoz 1942.) za Hrvatsku i Dalmaciju kazao:
...Danas se u Hrvatskoj, i u Dalmaciji posebno, opaa
snana prekretnica, jer se gotovo po itauoj Hrvatskoj, dosta
za toga u Dalmaciji, stvaraju partizanski odredi od hrvatskog
stanovnitva. Narodnooslobodilaka borba u Hrvatskoj uzima
sve .ire razmjere i postepeno se pretvara u opi narodni
ustanak sa velikim izgledima na uspjeh...2.
Titova zapaanja o stanju u Hrvatskoj, posebno u
Dalmaciji, potvrdila su da je ostao iza lea jedan od
najteih perioda rata. Iznjedrilo je novo razdoblje, koje se u
povijesti NOR-a naziva prekretnicom NOR-a u Jugoslaviji.
Na teritoriju IVOZ u Dalmaciji je i dalje sve vei priliv
1
Izjaua Ivice Kukoa dana autoru 21.1.2001.g.
2
Borba, list KPJ, srpanj-kolovoz 1942. J.B.Tito, Sabrana djela,
knj.ll, str. 227, 228, 318,328.
 Susret Tita i lanova Vrhovnog taba N O V i P O J s lanovima taba 4. operativne zone, 2 6 . srpnja 1 9 4 2 . kod sela Donji M a l o v a n na Cincaru
dragovoljaca, posebno s obalskog dijela. U drugoj polovici
1942. u partizane je otilo preko 5.000 Dalmatinaca, najvie
hrvatske nacionalnosti. Tito je od Vicka Krstulovia i Ivice
Kukoa traio da se poalje p o p u n a proleterskim brigadama
i jedinicama Vrhovnog taba. Prema izvjeu taba IV.OZ,
u p u e n o m GH 24. studenog 1942. za p o p u n u proleterskih
brigada poslano je 2.950 boraca, i to: u 1. proletersku 500,
u 2. srpsku 200, u 3. sanaku 250, u 4. crnogorsku 200, u
5. crnogorsku 500, a u 10. hercegovaku 500 dalmatinskih
partizana. U krajike brigade poslano je 800 b o r a c a 3 .
Osnivaju se 1, 2. i 3. dalmatinska brigada, brojni partizanski
odredi, samostalne ete i bataljuni. Postrojbe IVOZ imale su
2.710 boraca. Ubrzo iza toga Dalmacija je dala NOV
Jugoslavije i Hrvatske 12.000 boraca, a od tih se moglo
osnovati tri partizanske divizije.
Zato je Tito, ba tada, u listopadu i studenom 1942., dao
vrhunsku ocjenu razvoju NOR.a u Dalmaciji i istakao
Dalmaciju kao primjer svima u okupiranoj Jugoslaviji. Tito
je ustanak naroda Dalmacije pozdravio u govoru 2. pro-
leterskoj brigadi, kada je ovo kazao:
...Na narod koji die ustanak daje rezerve koje e
obnoviti nae redove, poveati snagu, on e dati sve od sebe
da u ovoj tekoj borbi pobijedi. Pogledajte - Dalmacija gori!
Narod se die. etnika kama poela je klati isto onako kao u
Srbiji, poela je tamo klati mislei da e pokoriti narod
Dalmacije. Dalmatinci idu u partizanske redove. Dalmatinci
su ve doli u proleterske brigade. Dalmatinci se diu u borbu
za to sretniju budunost suog naroda. ..4.
Zatim je Tito u listu Borba od 22. listopada 1942. i ovo
zapisao:
...U Hrvatskoj, naroito u Dalmaciji narodni ustanak
poprima takve razmjere, kakvih jo nismo imali ni u jednoj
pokrajini Jugoslavije.. .Narod listom ustaje i rijeen je da se
bori do posljednje kapi krvi protiv neprijatelja...
Takav polet ustanka prekinut je privremeno velikom
koncentracijom neprijateljskih snaga i poetkom IV i V
neprijateljske ofenzive - rekao je ratni komesar 8. korpusa
Ivica Kuko u povodu 10. godinjice njegovog osnivanja na
3 Zbornik dokumenata G Hrvatske, knj.2.str.42.
4 Zbornik NOR-a, tom II, knj.6, str. 97, 219,118.
5
Borba, list KPJ, 22.10.1942.
 Tito vri smotru 1. dalmatinske proleterske brigade za vrijeme proslave dvogodinjice njenog osnivanja. Vis 1 2 . rujna 1 9 4 3 .

sveanoj akademiji u Hrvatskom n a r o d n o m kazalitu u ima iza sebe sjajne vojne podvige. U mnogobrojnim bojevima
Splitu 12.9.1953. Zatim kae: Prodor na Neretvi, prijelaz dala je ogromne rtve, dala je tako velike rtve, da danas
preko Drine i bitka na Gornjim i Donjim Barama ve su uli meu vama ima vrlo mali broj onih, koji su sainjavali vau
u nau historiju kao primjer vojne umjenosti, visoke svijesti brigadu u vrijeme njenog stvaranja. Borba kod Livna, borbe
i neobino velike hrabrosti. Oni su pokazali, kao to je rekao kod Jajca, borba u Centralnoj Bosni i sjajan mar po najveoj
drug Tito u govoru 1. dalmatinskoj brigadi na Visu, 12. rujna studeni i snijegu dolinom Neretve, gdje se u etvrtoj nepri-
1944. da n e m a tako teke zadae koju sinovi Dalmacije ne jateljskoj ofenzivi razvio jedan od najsjajnijih bojeva u naoj
bi mogli izvriti...>A oslobodilakoj borbi; borba za osvajanje silno utvrenog
Prilikom proslave dvogodinjice osnivanja 1. dal- Prozora da bi se otvorio put i spasili nai ranjenici; onda
matinske brigade, na obali u Visu, maral Tito je odlikovao dugotrajna borba kod Konjica, pa borba na snjenom Prenju
brigadu Ordenom narodnog osloboenja. Odajui priz- po najveoj zimi, bez hrane i tople odjee; borba u
n a n j e brigadi i ovo je kazao: Hercegovini i Crnoj Gori, pri razbijanju odvratnih narodnih
..Prva dalmatinska raala se iz malenih partizanskih izdajnika - etnika Drae Mihailovia, - silno su oeliili Prvu
odreda koji su imali smjelost i da se dignu protiv mrskog oku- dalmatinsku brigadu, koja je stala u red naih najboljih
patora jo prvih dana okupacije 1941. godine. Slavan je put
kojim je prola Prva dalmatinska brigada. Stvorena pred dvije
godine iz ve prekaljenih partizanskih odreda Dalmacije, ona 6 Isto. Ivica Kuko u knjizi Split u Titovo doba, Split, 2003. str. 43.
udarnih proleterskih
brigada. Slavne borbe u
Petoj ofenzivi kada je
Prva dalmatinska briga-
da morala svojim grudi-
ma da kri put kroz val-
ovitu Drinu, razbijajui
neprijateljski obru -
pokazale su da nema
tako teke zadae da je
sinovi Dalmacije ne bi
mogli izvriti. Osim
mladia, i mlade djevo-
jke Dalmacije, koje su
tek stupile u ivot, gin-
u/e su u valovima Drine
i posljednji njihov oprotajni pozdrav bio im je pramen kose Tito borcima 1. dalmatinske proleterske brigade 1 2 . rujna 1 9 4 3 .

koji je leprao nad valovima Drine. Ali taj posljednji pozdrav

traio je: Osvetite nas! Prva dalmatinska brigada u svim kas-
nijim bojevima znala je osvetiti svoje drugove.
Prva dalmatinska brigada imala je veliki znaaj za ustanak
naroda Dalmacije. Svojom borbom ona je ne samo osvjetlala
lice slobodarskog naroda Dalmacije, nego je bila i pionir oslo-
bodilake borbe Hrvata, jer su se ba sinovi Dalmacije prvi
digli u Hrvatskoj i prva je Dalmacija dala svoje najbolje sinove
na oltar slobode.7.
Nakon tih rijei pohvale n a r o d u i borcima Dalmacije na
Vikoj rivi, maral Tito osvrnuo se na pitanje buduih
zadataka jedinica 8. korpusa o pitanju osloboenja ostalih
hrvatskih i slovenskih krajeva koju su nepravedno oduzeti
nakon Prvoga svjetskog rata, pa kae:
..Danas se pribliava as kada e morati da se govori o
granicama nae zemlje. Mi nismo o tome nikada, u toku
itavog ovog rata, govorili. Ali ja o tome moram da kaem
nekoliko rijei. Na narod se borio za svoju slobodu, za svoju
nezavisnost, za bolju i sretniju budunost, ali on se bori i za
osloboenje one nae brae koja su decenijama stenjala pod
tuinskim jarmom. Ovom borbom naa braa u Istri,
Slovenskom primorju, u Korukoj moraju biti i bit
osloboena i ivjet e slobodni u svojoj domovini sa svojom
braom. To je elja svih nas, to je elja i svih njih tamo...
Zatim je maral Tito izrekao one povijesne rijei: MI
TUE NEEMO - NO SVOJE NE DAMO\
Iza toga, dodirujui se b u d u e povijesne zadae ne
samo 8. dalmatinskog korpusa, nego i drugih jedinica NOVJ
u osloboenju Dalmacije, Hrvatske, Slovenije koji su jo
okupirani, maral Tito, kao nitko do tada nije tako pro-
roanski kazao o budunosti pa i onih pitanja koja su sada,
nakon 60 godina od Vikog govora aktualna, za nau
sadanjicu i budunost rekao:
.. Za itavo ovo vrijeme bili smo i suvie skromni po tim
pitanjima. U toku itavog rata nismo o njima govorili, ali
nai susjedi, s druge strane, i suvie o tome govore i prave
razne kombinacije. Apelira se na nau velikodunost radi
koje bismo mi trebali da i dalje ostavimo svoju brau pod
tuinom. Ispravljanje prolih nepravdi Versaljskog,
Rapalskog i drugih ugovora, koje mi traimo, neki ljudi u sus-
jednim zemljama, i to u zemljama koje su do nedavna vodile
s nama rat, koje su napale na nau zemlju, ije su armije
razarale naa sela i gradove i ubijale tisue i tisue sinova
nae zemlje, smatraju kao neki imperijalizam, kao neto to
bi opet moglo kroz nekoliko godina izazvati rat. Zbog toga
u oni smatraju da bi trebalo da mi i dalje ostavimo svoju brau
e pod tuinskim jarmom pa je onda zakljuio: Ja sam ovo
rekao zato, to znam da vi mislite kao i ja.. zavrio je burn-
7 Slobodna Dalmacija, Split, 19. rujna 1944- godine.
 Tito govori u Splitu 1 3 . rujna 1 9 5 3 . , na proslavi 10 obljetnice osnivanja 8. dalmatinskog korpusa

im pljeskom Tito na Visu prije 60 godina.Iza Drugog svjet- ...Osjeam se neizmjerno sretan to mogu ovdje s ovog
skog rata maral Josip Broz TITO vie puta je govorio o mjesta u gradu da izruim pozdrav narodu Dalmacije, da
junakoj borbi n a r o d a Dalmacije, o 8. dalmatinskom kor- izruim pozdrav herojskom gradu Splitu, koji je u ovoj
pusu, a osobito kada bi se naao u Splitu koji ga je uvijek velianstvenoj borbi dao zaista veliki i neprocjenjiv prilog u
velianstveno doekivao. Kada je Tito 6. svibnja 1962. bio pobjedi nae stvari, za ono to mi danas imamo....
u Splitu na velianstvenom mitingu odranom na splitskoj Zatim se vratio na one ratne d a n e NOR-a, maral Tito
rivi, dajui ocjenu uea n a r o d a Dalmacije u antifais- rekao je okupljenim ljudima, uz ostalo i ovo:
tikoj borbi, zahvaljujui tim hrabrim borcima Dalmacije i ...Jo u ono vrijeme prvih dana rata kad smo se mi po
8. korpusa m o g a o je i ovo kazati: bosanskim planinama borili, mi smo znali da grad Split, iako
Pobijedio sam s ovim narodom dua faizma - njemaki je bio okupiran, nije bio pokoren. Iako je bio pod talijanskom
nacizam i talijanski faizam i njihove kvislinge, izaao sam kao okupatorskom izmom, on je prkosio onome tko je htio da
pobjednik pokori na narod. To je nas napajalo ponosom na na Split, na
Prije toga, kada je prvi put bio u Splitu nakon pobje- nae Dalmatince....
donosnog oslobaanja zemlje od nacifaistikog okupatora Maral Tito je zatim nastavio:
i njegovih slugu 26. srpnja 1946., govorio je na mitingu koji ...Kasnije kad su poele prve dalmatinske brigade da se
se ne pamti u ovom gradu, ni po ogromnoj masi naroda slijevaju u nau armiju u Bosni, mi smo tek tada u punoj mjeri
koja je prisustvovala, ni po oduevljenju koje je zavladalo
kad se na obali Splita pojavio maral Tito. On je, m e u
ostalim i ovo kazao: Slobodna Dalmacija, Split, 19. rujna 1944. godine.
uidjeli istu ueliinu suijesti dalmatinskog naroda koji je slao Hrvatske protiv srpske i crnogorske agresije u
svoje najbolje stoje imao, svoju djecu, u borbu za slobodu nae Domovinskom ratu (1990-1995).
zemlje, za slobodu naih naroda. I ja danas mogu s ovog mjes-
ta da kaem da su Dalmatinci u ovoj velianstvenoj borbi
zaista pokazali velike primjere junatva, samoprijegora i da su
bili u prvim redovima naih najboljih boraca... (podvukao
N.Ani).
S najveeg mitinga ikad odranog u Splitu, 13. rujna
1953. pred 200.000 ljudi u povodu 10. obljetnice Osmog
dalmatinskog korpusa, najvee vojne jedinice u povijesti
naroda Dalmacije, Tito je i ovo rekao:
...Htio bih da sa ovog mjesta odam priznanje svim borci-
ma dalmatinskih brigada, osobito Prve i Dmge koje su se
ovjenale slavom i nevienim heroizmom u Bosni i Crnoj Gori
borei se tamo zajedno s ostalim proleterskim brigadama i
divizijama. One su pokazale heroizam na koji narod
Dalmacije moe biti ponosan...9.
Maral J.B.Tito vie puta je iza Drugoga svjetskog rata
posjetio Vis. Tako je bilo i 27. srpnja 1964. On je tada posje-
tio i Komiu i tu imao razgovor s novinarima. Poznate su nje-
gove rijei tada kazane u Komii, ali ih i na ovom mjestu Odlukom opinske vlasti Visa uklonjen je 1 9 9 1 . spomenik na kojem je
bila uklesana povijesna Titova poruka: " T U E N E E M O - S V O J E N E
elimo istaknuti.
D A M O I", izgovorena na vikoj rivi 12. rujna 1 9 4 4 . godine, pred

Govorei o Visu i svom ratnom boravku na ovom otoku poetak operacije za osloboenje Dalmacije.

tijekom ljeta 1944., uz ostalo je kazao:

...Vije bio jedini dio Jugoslavije na koji Hitler nije stupio
svojom nogom....
Tada je maral Tito otkrio spomenik (naalost vlast HDZ-
a gaje razbila) na vikoj obali gdje je 12. rujna 1944 odrao
svoj govor postrojenoj 1. dalmatinskoj brigadi i kada je
istakao poznatu izreku: Tue neemo - svoje ne damo!10.
Ove Titove rijei bile su zvijezda vodilja pod kojim su se
borili borci 8. dalmatinskog korpusa od Visa i Dubrovnika
pa sve do Soe. Krenuli su 12. rujna 1944. o d m a h iza
Titovih rijei, a stigli su na Sou 8. svibnja 1945. kod Trsta i
osloboenu Istru pripojili matici Hrvatskoj.
Poslije je maral Tito bio u Vojno-pomorskoj akademiji u
Divuljama kada je, uz ostalo, rekao i ove rijei koje vrijede
za sva vremena i za sve n a r o d e i drave svijeta.
Evo tih rijei:
Tko god doe u nau zemlju kao napada i okupator - on
e tu nai svoj grob.'... 1 1 . 9
Split u Titovo doba, Split. 2003. str.196.
Ove Titove rijei pouke su ne samo za Narodno- 10
Split u Titovo doba, Split, 2003. str.196.
11
oslobodilaki rat, nego i za onaj kojeg je vodio narod Isto.
Karta podjele Dalmacije od strane Talijana i ustaa koju su potpisali Mussolini i Paveli
 Uvod

Prilog u g o v o r u o t e r i t o r i j a l n o j p o d j e l i H r v a t s k e s p o t p i s i m a
Pavelia i M u s s o l i n i j a , Rim, 1 8 . svibnja 1 9 4 1 .

O k u p i r a n a H r v a t s k a d o b i l a je i kralja iz savojske k u e ! U listu

San M a r c o o b j a v l j e n o j e 1 7 . svibnja 1 9 4 1 . d a e kralj
H r v a t s k e b i t i v o j v o d a o d A o s t e , p o d t i t u l o m : H r v a t s k i kralj
Tomislav II

Naslovna stranica " D a l m a t i n s k e H r v a t s k e " o d 1 4 . travnja 1 9 4 1 .

godine s objavljenim Kvaternikovim i M a e k o v i m proglasom

Faksimil proglasa Pokrajinskog k o m i t e t a K P H za

Dalmaciju o d 1 2 . travnja 1 9 4 1 .
Prvi broj "Naeg izvjetaja" iziao je 2 3 . lipnja 1 9 4 1 . g.

Faksimil "pastirskog pisma" splitskog biskupa, dr. Kvirina Bonefaia, od 9.

studenoga 1 9 4 1 . u kojem poziva vjernike i sugraane da sraduju sa talijan-
skim okupatorom

Prvi srueni vlak u Dalmaciji: nou izmeu 1 8 . i 1 9 . srpnja 1 9 4 1 . borci

Trogira i Segeta sruili su ga kod Labina.
 Uvod

U Koutama, k o d Trilja, 1 9 6 1 . p o d i g n u t je spomenik, visine

1 7 m, u spomen na prvu b o r b u 1 4. kolovoza 1 9 4 1 . , i na
velike rtve tek formiranog 1 . splitskog partizanskog o d r e d a .
Poginulo je 5 boraca o d r e d a a 2 4 - r i c a su zarobljena, te 2 6 .
kolovoza strijeljana u Rudui k o d Sinja. U kolovozu 1 9 9 2 . , do
temelja je sruen ovaj povijesno znaajni i kulturno vrijedan
spomenik.

Diverzantska aktivnost u Dalmaciji nastavljena je i u 1 9 4 2 . : u

d u b r o v a k o m zaleu baen je u zrak neprijateljski vlak

Shematski prikaz partizanskih grupa i o d r e d a koji su postojali u

Dalmaciji 1 9 4 1 . g.
M u je prvo opinsko mjesto u Dalmaciji koje su partizani oslobodili 1 2.
sijenja 1942.

Prva partizanska grupa u logoru na planini Svilaji, sijenja 1 9 4 2 . godine.

O v a k v i marevi partizana preko Dinare bili su esti ve na poetku 1 9 4 2 . g.

Prva primorska eta na vodiko-zatonskom terenu potkraj
kolovoza 1 9 4 2 . 3.

Prvi dio Solinskog partizanskog odreda stigao je na Dinaru

1 6 . travnja 1 9 4 2 . G o v o r i im komandant 4. operativne
zone V. Krstulovi

Na Dinari u proljee 1 9 4 2 . partizani prenose ranjenog

borca
Mosorski partizani odlaze na poloaj, jesen 1 9 4 2 .

Iva Crljenak i Marija Matean iz Vodica, borci 1. primorske ete

Stab Srednjodalmatinskog partizanskog odreda s komandantima

bataljona na Dinari, srpnja 1 9 4 2 . g. S lijeva na desno: A n t e
Kronja-Ceno, V i c e Buljan, Branko Dude, Ivan Grubia, Cvijo
Orei, Bruno Vuleti, Marijan Bili i A n t e Roje /u bijeloj bluzi/.
Partizan iznad Roje je nepoznat

Braka partizanska eta

 Uvod

B o l n i a r k e p r u a j u p o m o ranjeniku

G r u p a b o r a c a s M a l o g Ia, m e u njima 6 0 - t a k e n a , rujna

1 9 4 2 . na putu za Dinaru

Ranjena p a r t i z a n k a , b o r a c 3 . d a l m a t i n s k e b r i g a d e , n a k n i n s k o m
s e k t o r u u sijenju 1 9 4 3 .
Talijanski vojnici pored strijeljanih ena na vodikozatonskom terenu, poetkom
1943.

Palei sela ispod Dinare u oujku 1 9 4 2 . Talijani pokuavaju zastraiti narod i

sprijeiti irenje partizanskog pokreta

Strijeljanje rodoljuba u Kuli Norinskoj 3 1 . kolovoza 1 9 4 2 .

Neposredno prije povlaenja iz Dalmacije Talijani pale sela gdje stignu.

Snimak zapaljenog sela izmeu M a r i n e i Rogoznice u kolovozu 1 9 4 3 .
Pakotane u jesen 1 9 4 2 . : Talijani strijeljaju rodoljube

Panorama ustanike Bioine koju su talijanski okupatori poeli

paliti u veljai 1 9 4 2 .

Kada su partizani oslobodili Bol na Brau, Talijani su u znak

odmazde 7. kolovoza 1 9 4 3 . zapalili nekoliko sela na otoku,
medu kojima i Puie. Snimak zapaljenog Puia

Gorjela su sela i na junim padinama Dinare oko Debelog

brda, 2 5 . oujka 1 9 4 2 .
Raspored i pravci kretanja partizanskih jedinica koje su ule u sas-
tav 1. dalmatinske brigade, 6. rujna 1 9 4 2 .

tabovi 4. operativne zone, 1. dalmatinske brigade i njenih

bataljuna, poslije predaje zastave, 6. rujna 1 9 4 2 .

Komandant i komesar IV. operativne zone Vicko KrstuJovi i Ivica

Kuko vre smotru 2. dalmatinske brigade na dan njenog osnivanja

G r u p a boraca 4. dalmatinske brigade na Turiji /Biokovo/, 21 .

sijenja 1943.

Prvi partizanski mornariki vod u Podgori potkraj 1 9 4 2 .

Formiranje 3. dalmatinske brigade u Vrbi-Zlopolju 1 7 . studenog

1942.

Prva zastava partizanske mornarice iz proljea 1 9 4 3 . g.

Dalmatinske jedinice nakon probijanja neprijateljskog
obrua u petoj ofenzivi u lipnju 1 9 4 3 .

Prenoenje oboljelih od tifusa za vrijeme etvrte ofen-

zive, sijeanj - veljaa 1 9 4 3 .

Prenoenje ranjenika u toku 4. neprijateljske ofenzive,

veljaa 1943.

Druga dalmatinska brigada na Suhoj gori u petoj ofen-

zivi lipnja 1 9 4 3 . Brigada je i u najteim situacijama
sauvala svoju brigadnu glazbu
Susret boraca 2. dalmatinske brigade ranjenih na Barama 5. lipnja
1 9 4 3 . g. s borcima 1 5. majevike brigade u dolini Sutjeske / N a slici
Desa Kotan a na nosilima ranjena Biserka Buki, obje iz ibenika/

Borci 4. bataljuna 2. dalmatinske brigade na Milinkladama 9. lipnja

1943.

Ivan G o r a n Kovai s lanovima taba 1. dalmatinske brigade, oujak

1943.

Vladimir Nazor, poslije pete neprijateljske ofenzive. 1 9 4 3 .

Rukovodioci Splitskog odreda na M o s e u 1 9 4 3 . g.

Shematski prikaz vojne situacije u Dalmaciji uoi kapitulacije Italije

Delegati skuptine narodnooslobodilakih odbora Dalmacije 2 8 . sijenja 1 9 4 3 . u

Livnu
 e n e prebacuju hranu partizanima na Dinari, zimi 1 9 4 3 .

Prijelaz na rijeci Cetini 1 9 4 3 . g.

Borci odlaze na poloaj na Dinari 1 9 4 3 . g.

Razoruani talijanski vojnici odlaze svojim kuama u Italiju iz
Dalmacije 1 9 4 3 . g.

Faksimil ugovora o predaji talijanskog garnizona u Splitu jedinica-

ma Narodnooslobodilake vojske

Split, rujna 1 9 4 3 . g. U kapitulaciji Italije partizani su doli i do

nekoliko talijanskih tenkova

Nijemci na zidiu Matejuke nakon ulaska u Split krajem rujna

1 9 4 3 . g.
Ulazak partizana u Trogir nakon kapitulacije Italije

Na obali je pruen snaan otpor invaziji Nijemaca. Na slici:

pomou zaplijenjenih talijanskih baterija partizani su na otoku
Prviu odbili pokuaj njemakog iskrcavanja 1 3 . rujna 1 9 4 3

J e d a n od bataljuna splitske/nove etvrte/ brigade u borbi

protiv Nijemaca za Klis i Split, rujna 1 9 4 3 . g.
 STVARANJE KORPUSA I BORBE DO
OSLOBOENJA DALMACIJE

Neka se svaka dalmatinska planina prometne u partizansku tvravu,

svaki na zaljev u gusarsko gnijezdo protiv otimaa naeg mora, svaki
na otok u klisuru o koju e se razbiti laa grabeljivog okupatora!

OUJAK, 1943-, ODLOMAK

"Zapii, moja radosti,

i voli ovu zemlju
gdje rastu borovi
nad alima
i cvjetaju trenje
i koju branimo srcima,
i ranama..."

IZ PISMA POSLANOG S VlSA

SREDINOM 1 9 4 4 . STAROM BARBI JURICI U EL SHATT.

OSNIVANJE, SASTAV I NAMJENA
8. DALMATINSKOG KORPUSA
1. Vojna organizacija ustanka u Dalmaciji
u ljeto 1943. do kapitulacije Italije.
U ljeto 1943-, i do kapitulacije Italije (8. rujna 1943.), u
Dalmaciji se dogaaju velike p r o m j e n e u kvantitativnom i
kvalitativnom smjeru vojnog ustanikog organiziranja. Sa
Sutjeske, preko istone Bosne s Vrhovnim tabom NOVJ i
Titom na elu u srednju Bosnu dolazi tab IVOZ. Tito je
preko Petrova polja otiao prema Jajcu, a u Dalmaciju
dolazi Vicko Krstulovi i Ivica Kuko, raniji tab IV.OZ.
Onda je dola 1. dalmatinska brigada, dok je 2. dalmatins-
ka brigada otila u Crnu Goru da p o d u p r e razvoj NOB-a i
obraun s etnicima. Krstulovi i Kuko su nali ve posto-
jei Operativni tab za Dalmaciju kojim je rukovodio Maks
Bae. Ovaj je tab zapovijedao svim partizanskim snagama
od Nina do rijeke Neretve. Obnovljen je tab 9. dal-
matinske divizije. Za zapovjednika je postavljen Ante
Banina, a komesar Edo Santini. Uspjela se savladati
posljednja velika talijanska ofenziva na Biokovu i Mosoru
(24. - 30. srpnja 1943.), organizirani su novi partizanski
odredi, grupe odreda, sektori. Poetkom kolovoza 1943.
formirana je Grupa partizanskih udarnih bataljuna - 1.
splitski, 1. biokovski, Mosorski i Sinjski. Reorganizirane su
partizanske snage u sjevernoj Dalmaciji i Kninskoj krajini.
Formirana je 14. kolovoza Kninska (5.dalmatinska) briga-
da. U rajonu Vrlike, 8. rujna p o n o v n o je formirana 3. dal-
I.
matinska brigada od Grupa udarnih bataljuna (950 boraca)
koja je ula u sastav obnovljene 9. divizije. U n j e n sastav je
ula i 1. dalmatinska brigada i Grupa udarnih bataljuna, a
poslije 3. i 4. brigada.
Obnovljen je 22. kolovoza tab IV OZ, a prestao je pos-
tojati Operativni tab za Dalmaciju. U tabu IV OZ sve su
poslove vrili komesar Ivica Kuko i zamjenik komandanta
Maks Bae, dok je Vicko Krstulovi, o d m a h nakon povratka
sa Sutjeske, nastavio politiko djelovanje kao sekretar
Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju. 1
Krajem kolovoza 1943. u IV. OZ imamo - Operativnu
grupu (9. divizija u formiranju), Grupu udarnih bataljuna
sjeverne Dalmacije, Grupa bataljuna iz Mua, ibenski par-
tizanski odred, Splitski odred, Grupa bataljuna Trilja,
Cetinski i Biokovski odred. Pri tabu IVOZ bila je britanska
vojna misija, na elu koje je bio J.E.Brucke. U to su doba u
Dalmaciju doli Ivo Lola Ribar, lan Vrhovnog taba i Rade
igi, delegat CK KPH. Tito je prema Dalmaciji poslao 1.
proletersku diviziju i 4. krajiku diviziju.
Ovim se Dalmacija, koliko je god bilo m o g u e ,
pripremila u svojoj domeni za kapitulaciju Italije. Nalazei
se masovno uz NOP, narod se politiki pripremio r a d o za
oekivanu kataklizmu starog osvajaa Dalmacije, da ga jed-
nom zauvijek nestane s ovog hrvatskog prostora.
1
Nikola Ani, NOVJ, Beograd 1983., str.160-161.
Al
 Dalmacija nakon kapitulacije Italije

Konkretno, krajem kolovoza i poetkom rujna 1943. NOVH 8. rujna 1943. objavljena kapitulacija Italije. Zajedno s nar-
u Dalmaciji bila je organizacijski i u drugim domenima odom Dalmacije partizanske su postrojbe dosta brzo
pripremljena da, prema vlastitim mogunostima, pristupi savladali brojne talijanske garnizone koji su padali za
razoruanju talijanske vojske, akcija koja je nastupila im je redom.
Osloboen je Split i skoro cijela dalmatinska
obala i otoci. U Dubrovnik su upale njemake
Dio taba 1 . proleterske divizije i dio taba IV. operativne zone kod Prologa na poetku
listopada 1 9 4 3 . /esti zdesna: Ivo Lola Ribar/ snage - 14. SS puk SS divizije Prinz Eugen.
Zapovjednik tog puka pukovnik Schmidhubert
savladao je otpor talijanskih vojnika i dao pogu-
biti oko 1500 talijanskih vojnika i zapovjednika
talijanske divizije Marche generala Giusseppe
Amica, a zapovjednika VI. talijanskog korpusa
Alessandra Piazzonia poslao u zarobljenitvo.
Gradonaelnik Dubrovnika dr. Ivo Karlovi
poao je ususret ratnom zloincu pukovniku
Schmidhubertu, uveo ga u Dubrovnik i pro-
glasio poasnim graaninom grada
2
Dubrovnika .
 Split su branile postrojbe 9. dalmatinske divizije i drugi
sustavi IV OZ. Njemaka 114. lovaka divizija prodirala je
od Bihaa na Knin, lomila otpor 6. like divizije, i onda
preko Drnia ula u Zadar i ibenik. Iza nje nastupala je
svjea, dovedena iz Francuske, njemaka 264. divizija, dok
se SS Prinz Eugen divizija nalazila u borbi kod Klisa i
Sinja. Tako su se tri njemake divizije nale u Dalmaciji u
doba kapitulacije Italije, to je bio teak problem u podiza-
nju ustanka i osnivanju novih dalmatinskih brigada i divizi-
ja, tonije 8. korpusa.3
N a r e d b a t a b a I V . o p e r a t i v n e z o n e H r v a t s k e o d 2 1 . rujna
P r v e o t o k e b r i g a d e / 1 2 . dalmatinske b r i g a d e /
2. Ustankom naroda Dalmacije nie
velika antifaistika vojska Hrvatske
Kroz takvu paklenu situaciju u Dalmaciji, s ustankom
osnivaju se nove brigade i divizije NOV Hrvatske. Za svega
20 dana osnovano je deset novih brigada i etiri divizije.
Najprije je 10. rujna osnovana ibenska (ili 8. dalmatin-
ska) brigada od ibenskog odreda i novih boraca, 4. batalju-
na, 890 boraca. Potom je 12. rujna osnovana Splitska ili
nova 4. dalmatinska brigada oko 1000 boraca iz Splita i s
Mosora. Zatim je 14. rujna formirana Cetinska ili 10. dal-
matinska brigada od Cetinskog i 1. kamenikog bataljuna i
2. bataljuna Biokovskog odreda, 4 bataljuna, 795 boraca.
Tih je dana formirana Trogirska ili 9. dalmatinska brigada od
Trogirskog odreda i novih boraca, 4 bataljuna, 780 boraca.
U sjevernoj Dalmaciji formirana je sredinom rujna 7. dal-
matinska brigada u Karinu, od 2. grupe sjevernodalmatin-
skih bataljuna, 4 bataljuna, oko 1000 boraca. Na otocima
srednje Dalmacije - Hvaru, Brau, Visu i olti, od ustanik-
ih snaga i ranijih partizanskih eta i bataljuna, 21. rujna
1943. formirana je 1. otoka ili 12. dalmatinska brigada, 4
1 9 4 3 . o formiranju
bataljuna, oko 1350 boraca. Na Peljecu je od Junodal-
matinskog partizanskog odreda i novih boraca s Korule,
Mljeta, Lastova i Peljeca, 25. rujna 1943. formirana je
Junodalmatinska ili 13. brigada, 4 bataljuna, oko 1350
boraca. Posljednja je na Biokovu 2. listopada formirana
Biokovska ili II. dalmatinska brigada od Makarskog,
Imotskog i Neretvanskog partizanskog odreda, 3 bataljuna,
800 boraca.4 Ranije, kako rekosmo, obnovljene su 3. i 5.
dalm. brigada.
Da bi se lake rukovodilo velikim brojem brigada, a i
drugih postrojbi na teritoriju Dalmacije, ponukani iskustvom
ranijeg Kninskog sektora, osnovana su sektorska zapovjed-
nitva. Na teritoriju ibenika formiran je ibenski sektor koji
je zapovijedao ibenskom i Trogirskom brigadom. Sinjski
sektor imao je novoosnovanu 9. diviziju i Splitsku brigadu.
Imotski sektor je zapovijedao Cetinskom brigadom,
2
Vie o tome u doktorskoj disertaciji N.Ania - NOVH, Zagreb 2002.,
str. 159-160.
3 NAni, doktorska disertacija, str. 126-127.
4
Isto, str. 128.
Omikom grupom bataljuna i Imotskim odredom. Obalni
sektor je pokrivao srednjodalmatinske otoke i zapovijedao s
1. otokom i Biokovskom brigadom. Ovaj je sektor imao
tab Obalske komande. Svim ovim snagama zapovijedao je
tab IV OZ - komesar Kuko, naelnik Maks Bae. U tabu
je bio prisutan i zapovjednik 1. proleterske divizije general
Koa Popovi. Pri tabu IV.OZ formiran je 19. rujna
Tenkovski bataljun i Komanda artiljerije.5
Ovakav teritorijalno zapovjedni sustav u Dalmaciji nije
m o g a o dugo opstati, pa se u G NOVH i u V NOVJ
ubrzano dogovaralo da se u Dalmaciji, osim 9. divizije,
osnuju tri do etiri divizije i da se uskladi numeracija briga-
da i divizija. Naime, numeracija brigada nastala je poslije
formiranja brigada, jer su u poetku sve brigade u Dalmaciji
(osim 1. brigade) nazivane prema teritoriju na kojem su
nastale. O n d a je odlueno da se za teritorij Dalmacije, kao
ranije i za druge teritorije, o d r e d e brigadni brojevi prema
vremenu njihovog nastanka.
Valja istai da su u zapovjednoj strukturi sektori, kao
vojno-teritorijalne ustanove, j e d a n specifikum koji se
dogaa samo u Dalmaciji u doba opeg ustanka. Te ste-
penice u zapovjednoj strukturi n e m a na drugom podruju u
okviru NOV Hrvatske pa ni NOVJ. Vojna struktura sektora
nije odgovarala operativnim potrebama budui da su sek-
tori vie vojno-teritorijalne ustanove, a ve smo imali sline
institucije u sastavu vojno-pozadinskih organa - komandi
podruja i komandi mjesta. Sektori u svom sastavu imaju
operativne jedinice (brigade i samostalne bataljune), parti-
zanske postrojbe (odredi i grupe odreda) - to nije moglo
opstati jer su to dva p o t p u n o razliita sustava u NOV razlii-
ti su po svojoj strukturi i nakani. Tako na pr. Sinjski sektor
imao je obnovljenu 9. diviziju, a ona je bila vea taktika i
m a n j a operativna jedinica, manevarska jedinica kao i
brigade. Oito se vidjelo da sektori ne mogu zapovijedati s
brigadama i divizijama jer koe njihovu manevarsku, znai i
operativnu sposobnost, stoga ih se ne smije vezati za jedan
teritorij. Kada se Tito odluio krajem 1941. da p o n e s
formiranjem brigada, on je uvijek naglaavao da su brigade
manevarske jedinice sposobne da b o r b e n o djeluju na
svakom teritoriju i gdje se naredi. A 13 dalmatinskih brigada
nije mala snaga koje treba u zapovjednoj strukturi vezati za
sektore - vojno - teritorijalne komande. Zato su tabovi sek-
tora kratko trajali, niti mjesec dana, i onda su rasformirani te
se prelo na formiranje divizija kao veih operativnih
postrojbi, kako je i zamislio Tito kada se u studenom 1942.
odluio formirati prve divizije NOVJ, odnosno, morala se
uskladiti vojno-zapovjedna struktura u novoosnovanim
jedinicama u Dalmaciji kako je bilo i na drugom hrvatskom
teritoriju kada su osnovane divizije 1. i 2. hrvatskog korpusa.
Prema dostupnoj dokumentaciji vidi se da nije bilo
nekog nesuglasja izmeu G Hrvatske i V NOVJ oko formi-
ranja divizija u Dalmaciji i ukidanja sektora. Rijeeno je da
se, osim obnovljene 9. divizije, na teritorij Dalmacije, kako
ve rekosmo, osnuje 3 do 4 divizije koje e u operativnom
pogledu pokriti cijeli teritorij Dalmacije, do Neretve, ali i na
junom dijelu Bosanske krajine i centralne Bosne.
Dalmatinske su divizije, kao i druge u sastavu NOVJ, bile
samostalne u voenju borbenih djelovanja ili da ta djelo-
vanja usklauju s drugim divizijama, da samostalno vode
operacije manjeg obujma, sposobne za n a p a d n a i obram-
b e n a djelovanja i da manevriraju na irem podruju, jer su
o d m a h bile suoene s jakim njemakim snagama, a to su tri
njemake u borbi iskusne divizije, kao 7. SS, 114. lovaka i
264. divizija. Za ovakve borbe dalmatinske su divizije bile
brojano dosta jake, do 5.000 boraca, imale su dobro
naoruanje i opremu, kao i logistiku. Najvie su bile sasta-
vljene od tri brigade, a 26. divizija imala je 4 brigade i kas-
nije do 10.000 boraca, vatrena sposobnost kojih se mjerila s
divizijama Crvene armije. Dalmatinska 26. divizija mogla je
izbaciti do 18 tona elika u jednoj minuti, a streljaka diviz-
ija Crvene armije mogla je baciti do 20 tona elika u jednoj
minu ti. 6
Novoformirane dalmatinske divizije, za razliku od 6.
like, 7. banijske i 8. kordunake divizije, nastale su, osno-
vane su najveim dijelom od novih boraca i tek formiranih
brigada. Njihov boraki sastav, u dominantnoj mjeri, nije
proao kroz ratnu praksu borbe, tako da su b o r b e n o iskust-
vo stjecali u tek zapoetim b o r b a m a i to s vrlo jakim pro-
tivnikom kakve su bile njemake postrojbe. Ono malo
vojske NDH nije ni dolazilo u neku veu borbu samostalno,
nego su djelovali s njemakim postrojbama i bili pod nje-
makim zapovjednitvom. Zato vojsku NDH i ne uzimamo
5 N.Ani, dokt. disertacija, str. 128.
6
N.Ani, NOVJ, n.dj.str. 398-400, 483-490.
kao mjerilo borbenog djelovanja dalmatin-
skih postrojbi. Tekoe e naii dalmatinske
divizije tijekom narednih velikih operacija
njemake vojske - 15. brdskog korpusa u
zimi 1943./44. godinu i neto kasnije.
Vrhovni tab, osobito Tito, nalagali su
GSH da se to prije pone s formiranjem
divizija u Dalmaciji, a onda i da se rasformi-
ra tab IV OZ i formira dalmatinski korpus
koji e kvalitetno primiti na sebe vodenje
veih operacija, a i vojno-politiku ulogu s
obzirom na oekivano desantiranje anglo-
amerike vojske u Dalmaciji.7
Deveta dalmatinska divizija ve je bila
obnovljena, bolje kazano novoformirana
im je 1. dalmatinska stigla sa Sutjeske i,
kako rekosmo, s njom je zapovijedao Ante
Banina, a komesar je bio Edo Santini. Ona je
u svom sastavu imala 1. dalmatinsku, onda
3. dalmatinsku, pa 4. dalmatinsku brigadu,
oko 3500 boraca. Operativno je djelovala u
Livanjskom polju, oko Duvna i Grahova, Brojno stanje divizija 8. korpusa N O V H - e

uestvovala u obrani marala Tita u Drvaru

25.5.1944. i u kasnijim operacijama za Knin,
Mostar i sve do Trsta.
Od novoosnovanih brigada najprije je u sjevernoj
Dalmaciji osnovana 19. dalmatinska divizija, 4. listopada
1943. Zapovjednik je potpukovnik Milan Kupreanin, kome-
sar Petar Babi, naelnik Ante Bioi. Pod zapovjednitvom
ove divizije bili su jo Kninski, Sjevernodalmatinski i
Zadarski odred sa 5., 6. i 7. dalmatinskom, brigadom.
Divizija je imala 3599 boraca, a ve 31. listopada 1943. 6023
boraca. Njeno operativno podruje bila je sjeverna
Dalmacija, juna Lika i dio zapadne Bosne. Uestvovala je i
u osloboenju Knina, Mostara i preko Like do Rijeke koju je
oslobodila 3. svibnja 1945. Za udarnu je proglaena 10.
listopada 1944. godine.9
Na Dinari, u rajonu Vrdova, 10. listopada formirana je
20. dalmatinska divizija od 8., 9. i 10. dalmatinske brigade i
Operirala je oko Dinare i Svilaje, a kasnije je oslobodila Knin
i ila sve do Trsta u kojeg je prva ula 1. svibnja 1945.
Udarnom je od 25.12.1944. godine. 10
U Podgori je 8. listopada formirana 26. dalmatinska diviz-
ija od Biokovske, 1. otoke i Junodalmatinske brigade, a to
su 11., 12. i 13. brigada. Imala je u poetku 3800, a kasnije
ak 11000 boraca. Zapovjednik major Niko Martinovi,
komesar Vojin Popovi, naelnik Stanko Parma. Operativno
podruje su srednjodalmatinski otoci i Makarsko primorje.
Kasnije brani Vis i oslobaa, uz ostalo, Split, ibenik, Drni,
Knin, Mostar i preko Like ide sve do Soe, gdje je stigla 8.
svibnja 1945. Udarna od 29.11.1944. godine. 11
7 NAni, Savezniko planiranje u Sredozemlju u ljeto 1943., Zbornik

Grahovsko-peuljski, Glamoki, Livanjski, Dinarski, Moseko- Neretva-Sutjeska, Beograd, 1969., str. 788-789, 796-797.
8
Arhiu VII. k. 842, dok. br. 912.
svilajski i Segetsko-marinski partizanski odred. U poetku ima 9
Arhiv VII. k. 516, dok. br. 3 6 - 4 0
oko 3-500, a kasnije ak 9.000 boraca. Zapovjednik je Velimir 10
NAni, NOVJ, n. dj. str. 7 2 7 - 796.
Kneevi, a komesar Zivko Zivkovi, naelnik Frane Bioi. 11
Isto, str. 800-801.
 Numeraciju divizijama davao je Vrhovni tab NOVJ. U
poetku se u NOV Hrvatske ilo na numeraciju divizija od
broja jedan pa dalje, ali je ubrzo zaustavljeno i te je prerog-
ative preuzeo V NOVJ dajui brojeve divizijama prema
vremenu njihovog nastajanja. Ali i tu je bilo odstupanja.
Deveta dalmatinska divizija , osnovana u Imotskom 13.vel-
jae 1943- bila je deveta po redu nastajanja u NOVJ i taj je
broj ouvala za cijelo vrijeme rata. Zatim, 19. i 20. dalmatin-
ska divizija numeraciju su dobile prema vremenu formiranja
jer je ve 14. 9. 1943. osnovana 18. slovenaka divizija. Iza
20. divizije numeraciju broj 21 dobila je 21. srpska divizija
koja je formirana tek 20. svibnja 1944. Obino se tumai da
je do toga dolo to su se brojevi divizija od 21 do 25 uvali
za NOV Srbije. Otuda je 26. dalmatinska divizija dobila bro-
jku 26, a po redoslijedu osnivanja trebala je imati broj 2 1 . 1 2
U doba osnivanja novih divizija u Dalmaciji sve su diviz-
ije Titovom zapovijeu od studenog 1942. imale oznaku da
pripadaju NOV Jugoslavije. Meutim, prevladalo je stajalite
naroda koji su svojim divizijama do kraja rata, pa i iza rata i
danas, davali nacionalno i teritorijalno obiljeje, to je pot-
icalo borbeni moral i boraca i naroda. Tako su se 9., 19., 20.
i 26. divizije slubeno zvale 9., 19., 20. i 26. divizija NOVJ, a
narod ih je zvao 9., 19., 20. i 26. dalmatinska divizija, kao i
one prethodne u Hrvatskoj - 6. lika, 7. banijska, 8. kor-
dunaka, 12. slavonska, onda 18. slovenaka, 2. crnogorska,
itd. Neki ovu pojavu naziva divizija NOVJ, dovode u vezu sa
strogom centralizacijom i buduim dogaajima kada su se
ugasili i Glavni tabovi federalnih jedinica i pokrajina,
o d n o s n o kada je nestalo NOV Hrvatske, Jugoslavije,
Slovenije itd. i osnovana 1. oujka 1945. Jugoslavenska armi-
ja, pa je G Hrvatske dobio naziv Glavni tab Jugoslovenske,
armije za Hrvatsku, Sloveniju, Makedoniju, itd. 1 3
Divizije su, kako rekosmo, u NOVJ bile nie operativne
jedinice, ali sposobne za manevriranje na veem prostoru, da
vode samostalno ili u suradnji s drugim divizijama operacije
ili vee borbe, danju i nou, na svakom zemljitu, bilo da
napadaju ili da se brane, da ulaze u korpusne sustave ili da
samostalno djeluju pod G Hrvatske ili V NOVJ. S divizija-
ma e se od kapitulacije Italije voditi glavne borbe protiv nje-
makih postrojbi i njihovih pomagaa vojske NDH i etnika
Drae Mihailovia. O n e e stalno biti pod tabom 8. korpusa
koji se sada formira kao vea operativna jedinica koju je dao
narod Dalmacije Titovoj armiji u Drugom svjetskom ratu. 1 ^
3. Po Titovoj zapovijedi formira se
8. dalmatinski korpus
Ustankom naroda Dalmacije i osnivanju novih brigada i
divizija rukovodio je tab IV. OZ i PK KPH za Dalmaciju,
odnosno glavnu su ulogu imali Vicko Krstulovi, sekretar PK
KPH, Ivica Kuko, komesar i Maks Bae , naelnik taba IV
OZ. Meutim ubrzo se rasformira tab IV OZ i uz suglasnost
G Hrvatske i o s o b n o V r h o v n o g k o m a n d a n t a NOVJ
J.B.Tita poela je rasprava o osnivanju korpusne vojne for-
macije u Dalmaciji. Postojanjem 13 brigada i 4 divizije
stvoreni su uvjeti da se osnuje korpus. Ve postojea ratna
praksa je potvrdila valjanost Titove orijentacije da se prijee
na korpuse NOVJ, a ta je orijentacija dana u studenom
1942. godine, iza ega su formirani 1. i 2. hrvatski korpus
NOV Hrvatske.
Prilino se dugo vodila rasprava izmeu V NOVJ i
GH (Ivan Gonjak zapovjednik, Rade Zigi, komesar). GH
smatrao je da je svrsishodnije da se u Dalmaciji, s obzirom
na postojanje 13 brigada i 4 divizije, formiraju dva korpusa
NOVH. J e d a n bi korpus imao dvije divizije (6. liku i 19.
sjevernodalmatinsku), i bio bi na operativnom podruju
sjeverne Dalmacije i june Like, do crte Knin - ibenik.
Prema njihovom stajalitu sjeverna Dalmacija i juna Lika
ine jednu operativnu cjelinu, tako da bi taj korpus bio
glavninom orijentiran prema Kninu (etnikom uporitu), s
drugim dijelovima prema Zadru i ibeniku jer se na tom ter-
itoriju oekivao vjerojatni anglo- ameriki desant. U tom
sluaju Dalmacija bi bila povezana preko teritorija ovog kor-
pusa sa sredinjom Hrvatskom, blie Zagrebu i glavnim
komunikacijama kuda su se tada kretale krupne njemake
postrojbe.
Prema stajalitu GH drugi korpus bi imao tri divizije -
9., 20. i 26. i nalazio bi se junije od crte Knin - ibenik, a
imao bi podruje sve do Neretve, ali i u Bosni Livno, Duvno,
Glamo, Grahovo. Prema ovom stajalitu Dalmacija bi se
dijelila na dva operativna podruja, cijepala po svojoj
sredinjici, to bi usloavalo komandiranje i zapovijedanje,
12
Isto.
Akademik Duko Bilani, Moderna hrvatska povijest, Zagreb,.-
2000. str. 174-178.
1
4 Isto.
kao i politiko djelovanje Oblasnog NOO Dalmacije, koji bi
morao kontaktirati s dva vea taba NOVH. 1 5
V NOVJ, osobno J.B.Tito, nije prihvatio stajalite GH,
nego se zalagao da se cijela Dalmacija smatra jednim oper-
ativnim podrujem i da se osnuje samo jedan korpus NOVJ.
Tito je, oito se vidi, imao ire vidike ustanka i buduu
perspektivu NOR-a, posebno vanost Dalmacije kao dijela
jugoslavenskog ratita u buduim opim tokovima zajed-
nikog ratovanja i suradnja sa zapadnim saveznicima u
Naredba Vrhovnog taba N O V i P O J - e o formiranju O s m o g korpusa
N O V - e o d 7 . listopada 1 9 4 3 .
junoj Italiji. Onda je, prema Titovom stajalitu, bilo bolje u
Dalmaciji imati jedno vie operativno rukovodstvo i radi
eventualnih saveznikih namjera iskrcavanja u Dalmaciji, o
emu se tada dosta govorilo. Tako se i postupilo pa se u
Dalmaciji osniva samo jedan korpus - 8. dalmatinski kako
je V zapovjedio. Titovo stajalite je povijest potvrdila kao
valjanim.
Ovome treba dodati i pitanje partizanskog rata na
Jadranu i Titovu odluku da se osnuje Mornarica NOVJ za
cijelo jadransko podruje, da to bude pod jednim viim
zapovjednim organom - 8. korpusom.
Kada je zavren proces osnivanja novih 10 brigada i 4
divizije NOVH u Dalmaciji, Vrhovni komandant NOVJ
J.B.Tito izdao je 7. listopada 1943. zapovijed da se formira
8. dalmatinski korpus, a ukine tab IV OZ. Numeraciju broj
osam je dobio odmah i ilo se slijedom osnivanja ostalih kor-
pusa NOVJ. Pri numeraciji korpusa, koju je odreivao V
NOVJ, bilo je nekih nedosljednosti. Tako je 1. proleterski
korpus dobio broj jedan, a osnovan je dva dana prije 8. kor-
pusa, tj. 5. listopada 1943. Drugi crnogorski korpus osnovan
je 10. rujna 1943-, a raniji korpusi su dobili brojeve
5.10.1943.- 1. bosanski postao je 3. bosanski, 2. bosanski
biva 5. korpus NOVJ, 1. i 2. hrvatski postaju 4. i 6. korpus
NOVJ. Sedmi slovenaki korpus bio je u poetku 6. korpus,
osnovan 3. 10 1943-, itd. I ovdje se postavljalo pitanje -
zato nisu korpusi ouvali svoj nacionalni - teritorijalni
poetni naziv i po emu ih prepoznaje narod onoga kraja
gdje su osnovani? Meutim, svi su korpusi dobili dodatak u
svom nazivu i jedinstveno su nosili naziv da su to korpusi
NOVJ. 16
Tako su ostali brojevi korpusa i njihovi nazivi sve do
poetka 1945. kada se gasi naziv NOVJ i poinje se zvati
Jugoslavenska armija. Nema vie ni Mornarice NOVJ, nego
se osniva Jugoslavenska mornarica. I Glavni tabovi ne nose
vie nazive - G NOV Hrvatske, Slovenije itd, nego Glavni
tab Jugoslavenske armije za Hrvatsku, Sloveniju itd. u
emu je bilo nesuglasja izmeu V NOVJ i glavnih tabova,
naroito Slovenije i Hrvatske, a o emu e kasnije biti vie
govora.
15
NAni, NOVJ, n.dj. str. 796 - 797.
' 6 NAni, doktorska disertacija, str. 132
 Pavle Ili-Veljko, prvi komandant 8. korpusa Ivica Kuko, prvi politiki komesar 8. korpusa Cetkovi Vladimir-Vlado, drugi komandant O s m o g korpusa Bace
Maksimilijan /Maks/ - M i l i c , prvi naelnik taba O s m o g korpusa
4. Sastav 8. dalmatinskog korpusa
Titovom zapovijeu o formiranju 8. dalmatinskog
korpusa, 7. listopada 1943. odreen je njegov sastav i
postavljen tab korpusa. Za prvog je zapovjednika kor-
pusa postavljen Pavle Ili, koji je doao iz VS NOVJ.
Njega je u prosincu 1943. zamijenio Sreten ujevi, lan
V NOVJ i lan Politbiroa CK KPJ. Onda je u sijenju
1944. postavljen potpukovnik Vladimir
(komandant 8. kordunake divizije). On je poginuo u
avionskoj nesrei 21. listopada 1944. pa ga je zamijenio
Milan Kupreanin, kao vrilac dunosti, ali je v e 27. stu-
denog 1944. doao general-major Petar Drapin, koji
vodi korpus sve do njegovog rasformiranja 2. oujka
1945. godine.
Prvi politiki komesar bio je Ivica Kuko, ali je on
smijenjen (vidi o tome u posebnom prilogu ove knjige) i
u sijenju 1944. dolazi za komesara Boko iljegovi, koji
na toj dunosti ostaje sve do kraja postojanja korpusa.
Prvi naelnik taba korpusa bio je Maks Bae, a od
kraja prosinca 1943. Milan Kupreanin, koji je tu dunost
obnaao sve do 27. studenog 1944-, kada odlazi na
kolovanje, dunost pak naelnika taba preuzima Ante-
Toni Bioi, koji tu ostaje do 2. oujka 1945. godine.
tab 8. korpusa, osim ueg dijela ( komandant,
komesar i naelnik taba) sastojao se iz dva dijela - oper-
ativnog i pozadinskog. U operativnom dijelu bili su opera-
tivni, obavjetajni, personalni, artiljerijski, inenjerijski i
ifrantski odsjek, potom odsjek veza, sigurnosni odsjek, itd.
to je vodio naelnik taba ili pomonik naelnika taba.
Politikim organima rukovodio je politiki komesar korpusa,
a usklaivao je i djelovanje partijske organizacije jer nije
postojao zamjenik politikog komesara korpusa kao u
niim jedinicama Pozadinski dio taba 8. korpusa imao je
intendanturu, tehniki odsjek, sanitetski, veterinarski i
apotekarski odsjek ili referenta. Vodio je komandant poza-
dine korpusa. 1 7
tab 8. korpusa najvie je u poetku bio u Livnu, onda
u Tievu blizu Drvara, pa na Dinari kod Vrdova. Sa
etkovi osloboenjem Splita dolazi u Katela, pa u Drni i potom u
Knin gdje ostaje sve do prestanka postojanja 2. oujka 1945.
godine.
U organizacijskom pogledu Osmi dalmatinski korpus bio
je sastavljen od tri dijela vojnih snaga NOP-a - a to su: oper-
ativni sustavi (brigade, divizije i druge operativne
samostalne jedinice), partizanske postrojbe (odredi i grupe
odreda) i vojno-pozadinske jedinice i ustanove (vojna
podruja, komande gradova i komande mjesta i njihove
jedinice i ustanove).
a) Operativne jedinice inile su ve reene etiri dal-
matinske divizije - 9., 19., 20. i 26. divizija sa 13 brigada.
Svaka je divizija imala svoj teritorij na kojem je djelovala, i
to: 9. divizija bila je na sektoru Livanjskog polja, Glamoa,
Duvna i Bosanskog Grahova. Sjevernodalmatinska 19. diviz-
ija imala je sjevernu Dalmaciju i junu Liku, 20. divizija bila
je u srednjoj Dalmaciji i na Dinari, a 26. divizija bila je na
srednjodalmatinskim otocima i u Makarskom primorju, na
Peljecu i u donjem toku rijeke Neretve zahvaajui i
;
7 N.Ani, NOVJ, n.dj.str. 846 - 852.
Biokovo. Kasnije se povukla s
Korule, Hvara, Braa i olte na Vis
kojeg odsudno brani.
Pod tabom 8. korpusa bila je i
novoosnovana Mornarica NOVJ,
koju je Tito formirao 18. listopada
1943. U poetku je zapovjednik tre-
bao biti Sreko Manola, a potom je
postavljen Josip Cerni. Za komesara
je najprije odreen Makijedo, ali on
ide za efa Delegacije NOVJ u Bari,
pa je dunost preuzeo Pero Radovi,
koji je u travnju 1944. izvrio
samoubojstvo, pa je za komesara
doao Dragia Ivanovi. Morska
obala J a d r a n a bila je podijeljena na
pet pomorsko-obalskih sektora
(POS), ali su III, IV i V sektor bili u
aktivi, dok su 1. POS Trst i II. POS
Hrvatsko primorje kasnije
1
aktivirani.
Od samostalnih jedinica 8. kor-
pus imao je na Visu Artiljersku grupu
do 89 oruja, ak i kalibra 150 mm,
onda 1. tenkovsku od 35 lakih tenko-
va tipa Stjuart i 12 blindi s topom
od 75 mm. Zatim je korpus imao
Organizaciona shema O s m o g dalmatinskog korpusa N O V H - e
bataljun veze, inenjerski bataljun,
(stanje 3 1 . prosinca 1 9 4 3 . )
od prosinca pozadinske jedinice i
ustanove s logistikom pa i sanitetom.
b) Partizanske jedinice. Kada je osnovan 8. korpus c) Vojno-pozadinski organi - bili su sastavljeni od vojnih
(7.10.1943.) imao je u svom sastavu 12 partizanskih odreda podruja i komandi mjesta i gradova, kao i jedinica - eta i
i to: Sjevernodalmatinski, Kninski, Moseko-svilajski, bataljuna koji su imali ulogu zatite vitalnih objekata i osigu-
Segetsko-marinski, Mosorski, Makarski, Imotski, ranja pozadine operativnim jedinicama. U studenom 1943.
Neretvanski, Grahovsko-peuljski, Glamoki i Livanjski NOP godine 8. korpus imao je etiri vojna podruja, - Splitsko,
odred. Ovim je cijeli operativni teritorij 8. korpusa bio Cetinsko, Biokovsko i Kninsko. Kasnije se vri reorganizacija
pokriven partizanskim sustavima. Neki su od ovih odreda i osnivaju se sljedea vojna podruja - Sjeverno-
stavljeni pod nadlenost divizija, a drugi pod tab 8. kor- dalmatinsko, Srednjodalmatinsko, Junodalmatinsko,
pusa. Na ovaj nain su operativne jedinice bile potpuno Zadarsko, Otoko i Junodalmatinsko otoko vojno podru-
samostalne u b o r b e n o m djelovanju jer su partizanski odredi
stalno boravili na svojem teritoriju i time oslobodili opera-
18
N.Ani, doktorska disertacija, str. 303 - 304.
tivne sustave od uloge zatite teritorija i osiguranje u bor- 19
Zbornik dokumenata NOB Dalmacije, knj.8, str.493 i 513- knj.9.
b e n o m djelovanju. 1 9 str.33, 563.
je. U njima je bilo 25 komandi mjesta i komande grada u no suraivao s postrojbama 8. korpusa prilikom osloboen-
Splitu, Dubrovniku, ibeniku i Zadru. Na kraju rata prestala ja Dalmacije i Hercegovine.
je postojati Vojna oblast 8. korpusa i njen teritorij se nazvao U sastavu 8. korpusa djelovale su i prekomorske brigade
Vojna oblast Dalmacije s tri
komande p o d r u j a - Sjeverno-
dalmatinsko, Srednja Dalmacija i
juna Dalmacija jer je Dubrovnik
od studenog 1944. p o t p a o p o d
operativnu nadlenost 8. korpusa.
Postojale su k o m a n d e vojne poza-
dine u svim kotarevima i k o m a n d e
grada u Dubrovniku, Splitu,
ibeniku, Zadru i Kninu.
Sa svim vojnopozadinskim
organima, ustanovama i jedinica-
ma zapovijedao je zamjenik
k o m a n d a n t a 8. korpusa, koji je
u j e d n o bio i komandant korpusne
vojne oblasti, potpukovnik Peko
Bogdan. Komanda korpusne vojne
oblasti imala je ekonomski odsjek,
zatim tehniki, saobraajni, sanitet-
ski i mobilizacijski odsjek. 2 0

Organizaciona shema 8. dalmatinskog korpusa N O V H - e / s t a n j e 3 1 . sijenja 1 9 4 5 . /

5. Ostali operativni sustavi 8. korpusa formirane u junoj Italiji od ratnih zarobljenika i interniraca
koji su se nalazili po logorima Italije i osloboeni njenom
kapitulacijom. Tu je bilo najvie Istrana, Primoraca,
Za razliku od drugih korpusa NOVJ 8. korpus imao je Dalmatinaca, o n d a Slovenaca, Crnogoraca i drugih.
o d m a h (ne p o t p u n o razvijeno) sva tri vida oruanih snaga Ukupno je formirano 5 prekomorskih brigada, ali su pod 8.
to poznaje vojna znanost. Ve smo govorili o kopnenoj korpusom bile - 1,2,3, i 5. prekomorska brigada. 2 2
vojsci (to su divizije, partizanski odredi, vojna pozadina itd.), Prva prekomorska brigada formirana je 20. 10. 1943. u
o n d a o pomorskim snagama (Mornarica NOVJ sa POS), ali Karbonari, 4 bataljuna, 1886 boraca. Prebaena je u stude-
razvijalo se i zrakoplovstvo u NOVH, a najvie u 8. korpusu. n o m 1943. na Korulu i dijelom na Hvar i onda na Vis.
U Divuljama kod Splita zaplijenjen je jedan hidroavion tipa Poetkom prosinca 1943. formirana je 2. prekomorska
Fiat, to je bio povod da se 11. rujna 1943. formira brigada sa 4. bataljuna, oko 1000 boraca. Onda je otila na
Hidroplanska postaja u Vranjicu koja je pripadala Obalskoj Korulu, vodila borbe, zatim na Hvar i potom na Vis. Ove
komandi IV. OZ. Iz Vranjica je stanica prebaena u Stari dvije brigade su s Visa prebaene u Biograd, onda u Drvar,
Grad na Hvaru, gdje se i ugasila. 2 1
Kasnije, u ljeto 1944-, u junoj Italiji osnovane su 1. i 2. 20
N.Ani, NOVJ, n.dj.str. 852 - 853.
eskadrila NOVJ, koje su najvie podravale postrojbe 8. kor- 21
I s t o , str. 864.
22
pusa. J e d a n dio tih zrakoplova preao je na Vis i neposred- - Isto.
 Stvaranje korpusa i b o r b e do o s l o b o e n j a Dalmacije

Brojno stanje j e d i n i c a Osmog korpusa NOVH

Naziv j e d i n i c e
31. 10. 3 1 . 12. 3 1 . 8. 30.11. 3 1 . 12. 3 1 . 1. 28. 2. 3 1 . 3. 30. 4.
1943. 1943. 1944. 1944. 1944. 1945. 1945. 1945. 1945.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 ii

1. tab korpusa i pritapske jedinice 810 810 810 810 853 853 1.103 1.469 1.469
2. Deveta divizija 3.182 3.369 2.748 5.453 5.823 8.179 8.918 8.918 8.094
3. D e v e t n a e s t a divizija 3.599 6.053 4.212 5.200 7.777 10.074 10,074 10.299 9.835
4. D v a d e s e t a divizija 3.110 4.001 4.385 6.723 7.856 11.106 11.106 11.345 9.134
5. Dvadesetesta divizija 3.769 3.521 8.670 8.504 9.156 10.798 10.567 10.914 11.423
6. Artiljerijska grupa (brigada) 2.523 2.523 2.523 1.668 1.668 1.668 1.668
7. Prva tenkovska brigada 2.122 837 800 800 800 763 763
8. Inenjerijska brigada 298 298 298 298 298
9. Dopunska brigada 926 971 974 6.374
10. Ukupno Osmi korpus 17.754 25.470 34.548 35.086 44.722 45.525 46.668 49.098
11. Mornarica NOVJ 5.086 14.000 15.000
12. Avijacija N O V J (1. i 2. eskadrila) 1.500 1.500 1.500
13. S v e u k u p n o 32.056 62.168 65.598

B r o j n o stanje O s m o g korpusa N O V H ( tabela i g r a f i k o n )

gdje su krajem sijenja 1944. rasformirane,

a njihovo ljudstvo popunilo 1. proletersku

diviziju. U veljai 1944. u Gravini kod

Barija formirana je 3. prekomorska brigada,

4 bataljuna i 1.655 boraca. U oujku 1944.

prebaena je na Vis i ula u sastav 26. dal-

matinske divizije u kojoj je bila sve do kraja

rata. U Gravini je u srpnju 1944. osnovana

4. prekomorska brigada. Ali ona nije ula u

sastav 8. korpusa, n e g o je ostala kao

pozadinska jedinica u junoj Italiji. Peta

prekomorska brigada formirana je u rujnu

1944. sa 4 bataljuna i 2.100 boraca.

Prebaena je u Dalmaciju i bila u sastavu

20. divizije, a onda je prebaena u

Sloveniju u slovenaki 7. korpus. 2 ^

U 8. korpusu bila je i jedna Dopunska

brigada koja je osnovana u Katelima

(Trogir i druga katela) poetkom sijenja

1945. Imala je od 3 do 5 bataljuna, ak i do 6.000 vojnika, U sastavu 8. korpusa bilo je i jedinica stranih dravljana,

gdje se vrila obuka novih boraca. Bilo je i Albanaca koji su najvie Talijana. Tako je u Splitu, 13. rujna 1943. od talijan-

dolazili s Kosova i iz Crne Gore. U Trogiru su se poetkom skih vojnika dragovoljaca formiran bataljun Garibaldi, na

1945. pobunili, a pobune je bilo i na putu s Kosova do

Draa, najvie zbog loih odnosa prema njima. Oni su pop-

23 N.Ani NOVJ, str. 317-
unjavali divizije 8. korpusa, poslije 4. armije. 2 4 24- Isto, str. 306 - 307.
mjestu blizu zgrade stare biskupije na kojoj je postojala
spomen-ploa, ali je uklonjena. Bataljun je imao 300 vojni-
ka i ubrzo uao u sastav 1. proleterske brigade. Kod Zadra,
takoer u r u j n u 1943-, osnovan je bataljun Mameli
Gofredo od talijanskih dragovoljaca iz divizije Zara. Imao
je oko 8 boraca koji su uli u sastav partizanskog odreda
Plavi Jadran, a o n d a u 1. proletersku brigadu. Sredinom
kolovoza 1944. u sastavu 1. dalmatinske brigade formiran je
5. talijanski bataljun od Talijana koji su doli kao dragovoljci
iz Italije i borili za osloboenje Hvara 2 5
Kadrovi 8. korpusa su sukcesivno kolovani tijekom rata.
Vojni kadrovi bili su sluaoci Oficirske kole V NOVJ u
Donjem Lapcu i Drvaru, onda u Topuskom gdje je radila
Oficirska kola GS NOVH. Najvie se kolovalo na Visu gdje
su postojali brojni kursevi za vojne i politike rukovodioce.
Poslije osloboenja Beograda (20.10.1944.) vii oficiri su
upuivani na kolovanje u Beograd i u Sovjetski Savez, a dio
se kadrova kolovao i u junoj Italiji. 2 ^
Ve smo konstatirali da je 8. korpus bio m e u najjaim
korpusima u NOVH i NOVJ. On je, kao rijetko koji drugi
korpus NOVJ, u svom sastavu imao etiri divizije. Neki su
korpusi obino imali dvije i rjee tri divizije. O n d a je 8. kor-
pus bio p o t p u n o organizacijski razvijen kako je traio
Vrhovni komandant J.B. Tito od tri dijela vojnih snaga, pa
ak i od tri vida oruane sile, ega je teko nai u povijesti
korpusa u II. svjetskom ratu, a osobito u NOV Jugoslavije.
Neposredno poto je formiran 8. korpus imao je u svom
sastavu sredinom listopada 1943. g. 14.470 boraca, a od
naoruanja 9.166 puaka, 482 pukomitraljeza, 162 mitra-
ljeza, 66 minobacaa, 44 protivtenkovske puke, i oko 45
topova raznih kalibara. 2 ?
Pri kraju svog postojanja, 8. dalmatinski korpus imao je
28. veljae 1945. godine 45.542 boraca, 25.816 puaka,
5.211 automata, 1.852 pukomitraljeza, 250 mitraljeza, 91
protivtenkovskih puaka, 8 protivtenkovskih mitraljeza, 82
protivtenkovska topa, 98 topovskih cijevi svih pa i najveih
kalibara (88 i 150 mm), 35 lakih tenkova i 10 blindi s topom
od 75 m m .
Radi dokaza gornje tvrdnje o snazi i vojnoj moi 8. kor-
pusa d a j e m o samo neku manju usporedbu s ostalim kor-
pusima NOVJ. Tako na pr. 1. bosanski korpus (poslije 3.
korpus NOVJ) imao je 1.3.1943. god. 8.677 boraca, a 15. 2.
1945. god. 9.260 boraca. Prvi Hrvatski korpus, odnosno 4.
korpus NOVH, kada se formirao 21.12.1942., imao je 8.468
boraca, a 31.10.1944. god. 23.873 boraca. Drugi crnogorski
korpus imao je 2.3.1944. god. 17.000 boraca, ali od toga
4.000 Talijana. Sedmi slovenaki korpus imao je 1.8.1944.
god. 7.948 boraca. Prvi proleterski korpus imao je prilikom
osnivanja 3-10.1943.god. oko 8.000 boraca. Zagrebaki 10
korpus imao je 3-3.1944. god. 7.770 boraca, a 11. liko-pri-
morsko-istarski korpus imao je 28.3.1945. god 11.020 bora-
ca. Neki srpski korpusi, kao 14. korpus NOVJ, bio je neto
brojano vei od 8. dalmatinskog korpusa, oko 50.000 bora-
ca, ali to je bilo na kraju rata, kada je Srbija skoro sva
osloboena 1944,god. Ni Makedonski korpusi nisu prelazili
vie od 10.000 boraca, ali oni su se poeli formirati od
listopada 1944.god., kada se Makedonija oslobaala. 2 ^
Rijetko je koji korpus NOVJ imao toliko automatskog
naoruanja, minobacaa i topova raznih kalibara kao 8.
dalmatinski korpus, iako su divizije 8. korpusa bile bez artil-
jerijske brigade koju su imale divizije na Srijemskom frontu,
dobivi teko naoruanje od Crvene armije. Dalmatinski 8.
korpus imao je u svom sastavu jednu tenkovsku brigadu od
sredine 1944. a samo je 1. proleterski korpus na Srijemskom
frontu dobio Tenkovsku brigadu koja je dola iz SSSR-a s
tenkovima T-34 srednje tonae, s kojom su probijali
Srijemski front.3
25- Arhiu VII, k. 31IA, dok.br. 61/7.
26
- N.Ani, NOVJ, n.dj.str.308, 389.
27
N.Ani, NOVJ, n.dj. str. 325, 449, 533.
28
Isto, str 853.
29
Isto, str. 846 - 858.
30 Isto.
 II.
NJEMAKA OKUPACIJA DALMACIJE - DOLAZAK NJEMAKE VOJSKE,
NJIHOV POETNI VOJNI SUSTAV I BORBENO DJELOVANJE
N j e m a k a vojska - W e h r m a c h t okupirao je Dalmaciju u
rujnu 1943. u vrijeme talijanske kapitulacije. U Dalmaciji su
bili sve do poetka prosinca 1944. k a d a su poraeni kod
Knina u tzv. Kninskoj operaciji. Postojanje i novi ustroj vlasti
i vojske N D H u Dalmaciji, kao i u drugim krajevima
Hrvatske, n j e m a k o zapovijedanje nije uvaavalo, a vojsku
NDH drali su p o d svojom z a p o v j e d n o m strukturom.
U proljee i ljeto 1943., naroito poslije neuspjelih nje-
makih operacija u dolini Neretve i Sutjeske, k a o i n a k o n
poraza talijanske i n j e m a k e vojske u sjevernoj Africi, p o d
zapovijedi feldmarala Ervina Rommela, svibnja 1943., u
Berlinu se u u r b a n o raspravljalo o n o v o j organizaciji o b r a n e
na Jugoistoku, gdje je bila prisutna i Dalmacija. Cijeli se ovaj
proces vie aktualizirao n a k o n saveznikog p o m o r s k o g
desanta na Siciliji i u junoj Italiji. Za to vrijeme n j e m a k a
obavjetajna sluba sve je vie bila uvjerena, na osnovi
raznih informacija, da e se anglo-amerike t r u p e iskrcati u
Grkoj ili u Dalmaciji. Zbog toga je donijeta odluka da se
izvri preustroj zapovijedanja na Jugoistoku E u r o p e i da se
p o k r e n u jake postrojbe u Dalmaciju i organizira o b r a n a od
e v e n t u a l n o g saveznikog desanta.
N j e m a k a V r h o v n a k o m a n d a nije vjerovala u sposob-
nost svog saveznika Italiju, k a o ni u vlast i vojsku NDH.
Zapovjednik n j e m a k i h t r u p a Hrvatskoj general Lthers,
18.srpnja 1943. javio je V r h o v n o j komandi, feldmaralu
Keitelu, da je loa situacija u Hrvatskoj, i z m e u ostalog i
ovo: ...Situacija u Hrvatskoj postaje svakim danom sve
opasnija. Ustaniki pokret stalno napreduje. Shvaanje da se
njemaka vojska nalazi u jednoj prijateljskoj zemlji odavno je
prolo. Najvei dio stanovnitva potpomae ustanike...
Kod Hitlera je bio zapovjednik Jugoistoka general
Aleksandar Lohr koji je traio da n j e m a k e t r u p e uz ostale
z a p o s j e d n u Dalmaciju i da se organizira o b r a n a dal-
matinske o b a l e i otoka. Po L h r o v o m miljenju anglo-
ameriki desant u Dalmaciji najvie se m o e oekivati u
sjevernoj Dalmaciji.
Vrhovni zapovjednik W e h r m a c h t a Hitler je 19. svibnja
1943. izdao zapovijed broj 48B za p r e u z i m a n j e dalmatinske
jadranske obale i otoka od talijanske vojske, s tim da nje-
m a k a vojska organizira o b r a n u obale i otoka. Nijemci nisu
vjerovali u svog saveznika, pa su dosta brzo radili da se
angairaju u razoruanju talijanske vojske i organiziranju
o b r a n e u Dalmaciji. Sve pojedinosti o organiziranju zapovi-
j e d a n j a i d o v o e n j a novih korpusa i divizija na Balkan,
p o s e b n o u Dalmaciju, regulirala je n j e m a k a V r h o v n a
k o m a n d a 26. srpnja 1943. Treeg kolovoza 1943. sainjen je
operativni plan Achse kojim se predvidjelo p r o d o r i oku-
pacija Dalmacije. Pojedini detalji toga plana dovreni su u
Berlinu 18. kolovoza 1943. Novi zapovjednik Jugoistoka
f e l d m a r a l v o n W e i c h s 26. kolovoza 1943. preuzima
nadlenosti n a d teritorijom Hrvatske, tj. i Dalmacije, iza
ega p o i n j e p r o d o r n j e m a k e vojske u Dalmaciju.
Poetni sustav n j e m a k e vojske u Dalmaciji bio je
sljedei:
Svim n j e m a k i m p o s t r o j b a m a u Dalmaciji, kao i u
Hrvatskoj i drugim dijelovima o k u p i r a n e Jugoslavije do crte
Rijeka, zapovijedao je tab n j e m a k e 2. oklopne armije koji
je d o v e d e n s istone fronte, od Orela. Pod zapovjednitvom
generala Lothara Rendulica tab se najprije smjestio u
Kragujevcu, a o n d a u Vrnjaku b a n j u .
General Rendulic je u Dalmaciju poslao 15. brdski armi-
jski korpus koji se tada formirao od postrojbi n j e m a k o g
zapovjednika u Hrvatskoj generala Lthersa. tab korpusa
1
. Zbornik dokumenta NOR-a, Beograd 1976, tom XII, knj. 3, str. 436.
nalazio se u Banja Luci, p o t o m se prebacio u Drni, a onda
u Knin. U sastavu ovog korpusa nalazile su se tri divizije: SS
Prinz Eugen, 114. lovaka i 373. legionarska (hrvatska)
divizija. Korpus je glavninom snaga bio orijentiran prema
Dalmaciji. Trebao je brzo podrijeti u talijansku okupacionu
zonu, razoruati tamonje njihove garnizone i zaposjesti
dalmatinsku obalu i otoke od Zadra do Boke kotorske.
Generala Lthersa 10. listopada 1943. zamijenio je general
pjeatva Ernst von Leyser.
Njemaka SS Prinz Eugen divizija, sastavljena od 13. i
14. SS puka i topnikog puka, poslije bitke na Sutjesci, pre-
bacila se u rajon Mostara . Divizija je imala zadatak da 13.
pukom preko Imotskog prodre prema Sinju, Klisu i Splitu, a
onda prema Omiu i Makarskoj. Njen 14. SS puk imao je od
Mostara preko Metkovia prodrijeti u Dubrovnik. Divizijom
je zapovijedao Friedrich Phelps, a onda Otto Kumm.
Pod ifrom Elba 11. kolovoza pokrenula se preko
Graaca i Knina njemaka 114. lovaka divizija sa 721. i
741. lovakim i 661. artiljerijskim pukom. I ona je imala
zadatak da razorua talijansku vojsku i zaposjedne dal-
matinsku obalu, pa je 741. puk poslala prema Zadru, a 721.
puk za ibenik. Zapovjednik je bio general Alexander
Bourgin.
Legionarska 373. divizija formirana je u Austriji blizu
Bea od legionara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U nje-
makim dokumentima se naziva hrvatska legionarska diviz-
ija. Ona je u travnju 1943. dola u Hrvatsku i imala je 383. i
384. legionarski i 373. artiljerijski puk. Zapovijedao je gener-
al Edmund Aldrian. tab se nalazio u Banja Luci i snagama
u junoj Lici i kod Knina nastupala iza 114. lovake divizije.
U studenom je stigla iz Francuske njemaka 264. pjea-
ka divizija koja je bila u rajonu Knina, onda kod Splita.
tab Grupe armija F 3. rujna 1943. zapovjedio je
tabu Renduliceve 2. oklopne armije da pokrene korpuse i
divizije preko demarkacione linije i da u p a d n u u talijansku
okupacionu zonu u Hrvatskoj, time i u Dalmaciju te pristupe
razoruanju talijanske vojske i p o n u zaposjedanje dal-
matinske obale. U to je 8. rujna 1943. stigla i zapovijed nje-
make Vrhovne k o m a n d e da se razorua talijanska vojska i
da se pripreme za obranu od eventualnog angloamerikog
desanta u Grkoj i Dalmaciji. Sutradan 9.rujna 1943. tab 2.
oklopne armije zapovjedio je podinjenim postrojbama o
p o e t k u razoruavanja talijanske vojske. Sukladno toj
zapovijedi tab 15. brdskog korpusa pokrenuo je dolinom
Une i dijelom kroz Liku svoju 114. lovaku diviziju koja je
razoruala talijansku vojsku u Kninu, Drniu i Benkovcu i
izbila na dalmatinsku obalu na sektoru ibenik - Zadar. Za
to vrijeme divizija SS Prinz Eugen pokrenula se s podru-
ja Mostara i brzo izbila u rajon Sinja, Klisa i Splita, kao i u
rajon Dubrovnika.
Stoer 2. oklopne armije poslao je 15. rujna drugu
zapovijed u kojoj se nareuje podinjenim postrojbama 15.
korpusa da dobro organiziraju dalmatinsku obalu i otoke od
saveznikog desanta i sprijee njihovo n a p r e d o v a n j e
prema Kninu, Novom i Zagrebu. Jo je naglaeno da diviz-
ije 15. korpusa b u d u spremne za voenje b o r b e protiv
anglo-amerikog desanta na visoravni istono i zapadno
od Knina... Ovim je 15. korpus imao braniti tzv. Unski
pravac koji od Zadra i Splita, preko Knina vodi prema
Zagrebu, gdje se ve koncentrirao njemaki 3. oklopni kor-
pus i rasporedio u trokutu Zagreb-Karlovac-Sisak u
gotovosti da n a p a d n e oekivani vei angloameriki zrani
desant u tom rajonu. Kasnije je na tzv. Neretvanski opera-
tivni pravac postavljen 5. SS armijski korpus koji je imao
braniti dolinu Neretve i rajon Sarajeva.
Na osnovi zapovijedi 2. oklopne armije 15. njemaki kor-
pus sa 114. lovakom i SS "Prinz Eugen" divizijom upao je u
talijansku operativnu zonu Dalmacije, pristupio razoruanju
talijanske vojske koja jo nije bila razoruana od NOV
Hrvatske. Vodei b o r b e s novoosnovanim dalmatinskim
brigadama i divizijama njemake su postrojbe relativno brzo
razoruale Talijane u Kninu, Drniu, ibeniku, Zadru,
Benkovcu, Metkoviu i Dubrovniku, a borbe za Split vodile su
se do 25. rujna 1943. Zapovijedanje s ostalim dijelovima
Dalmacije trajalo je dulje i proteglo se na listopad i studeni
1943., a neke otoke - Bra, Hvar, oltu uspjeli su zauzeti tek u
sijenju 1944. U studenom 1943. poele su njemake jesensko
- zimske operacije koje e trajati do proljea 1944. godine.
Kako su njemake postrojbe osvajale pojedine dijelove
Dalmacije, ne uvaavajui vlast i vojsku NDH, poeli su
organizirati svoj vojno-teritorijalni sustav. Tako je u Splitu
o d m a h organizirana njemaka Feldkomandatura broj 1037.
U Zadru su formirali Oblasnu vojnoupravnu komandu broj
1022. Feldkomandatura u Mostaru broj 1035 obuhvatila je i
p o d r u j a od Drvenika kod Makarske do Grude kod
Dubrovnika, ukljueno Peljeac, Korula i Mljet.
 Njemaka mornarica na J a d r a n u osniva se tek 8. rujna Dalmaciji bilo je pod stoerom zrakoplovstva Hrvatske.
1943. i obuhvatila je jadransku obalu od Umaga u Istri do Zaposjeli su sve zrane luke - ilipe kod Dubrovnika,, Sinj,
Grude kod Dubrovnika. Za zapovijedanje svim snagama na Drni, Mostar, Zadar, Rijeku. Zapovjednik je bio general
hrvatskom dijelu J a d r a n a osnovan je stoer Admirala Chamir. U doba kapitulacije Italije i poslije toga njemako
Jadrana, a z a p o v j e d n i k je bio viceadmiral J o a c h i m zrakoplovstvo bilo je dosta angairano oko Splita, Zadra,
Lietzman. Njegovo sjedite bilo je najprije u Sofiji, onda u ibenika i Dubrovnika, kao i na otocima, djelujui i na moru
Beogradu, a od 26. sijenja 1944. u Opatiji. Nijemci su protiv partizanskih plovnih objekata i zaplijenjenih brodova.
zaplijenili sve vee talijanske ratne brodove i stavili ih u sus- Samo na sektoru Split - Zadar, od 11. do 17. rujna 1943.
tav Admirala J a d r a n a . Istovremeno su iz Njemake donijeli izveli su oko 150 aviopolijetanja. Zrakoplovstvo Hrvatske
nekoliko vrsta ratnih brodova, torpedne i topnike nakane, nastavit e podrku njemakim divizijama i kasnije u tijeku
koji su se odlikovali velikom brzinom i jakim topniko-tor- tzv. Jesenje-zimskih operacija. Krajem 1943. njemako
pednim udarima. Poetna organizacija, do 2. listopada zrakoplovstvo Hrvatske imalo je 12 eskadrila sa 119 aparata.
1943. bila je sljedea - Pomorsko zapovjednitvo Dalmacije Po cijeloj okupiranoj Dalmaciji njemako zapovjednit-
obuhvaalo je podruje od Crikvenice do Dubrovnika. vo organiziralo je vojno-obavjetajni sustav, s raznim
Pomorsko zapovjednitvo junog J a d r a n a bilo je od ograncima kod vojske i vlasti, dosta aktivno djelujui u
Dubrovnika do Valone u Albaniji. Poetkom listopada se nakani razbijanja i unitenja NOP Dalmacije. 2
reorganizira sustav Admirala J a d r a n a i od sada ima -
Pomorsko zapovjednitvo Istre od Trsta do Suaka,
2
Podaci o njemakim postrojbama preuzeti su iz Ratnog dnevnika nje-
Pomorsko zapovjednitvo Dalmacije od Suaka do make Vrhovne komande, tom III, knj. 1. i 2., te iz knjige dr.Nikole
Dubrovnika i Pomorsko zapovjednitvo junog J a d r a n a od Ania Njemaka vojska u Hrvatskoj 1941-1945, koju je u
Zagrebu 2002. izdao Hrvatski institut za povijest. Koriten je i
Dubrovnika do Valone.
Vojno-historijski glasnik, Beograd, br.1/1990 i 1/1988 Fabjan Trgo
Njemako ratno zrakoplovstvo koje je djelovalo u Njemaki plan Achse.

III.
JESENJE I ZIMSKE OPERACIJE NJEMAKE VOJSKE PROTIV
8. DALMATINSKOG KORPUSA 1943/1944.1 DOGAANJA U TABU KORPUSA
- POVIJESNA STVARNOST I KONTROVERZE

1. Jesenje njemake operacije protiv operacije protiv novoosnovanih dalmatinskih brigada i

8. korpusa
Nakon zavretka njemakih djelovanja prema opera-
tivnom planu Asche, kojim su njemake postrojbe izbile
na dalmatinsku obalu i zauzele gradove Zadar, ibenik, Split
i Dubrovnik, od kraja rujna 1943. poinju njemake jesenje
divizija, tj. 8. dalmatinskog korpusa i osvajanje ostalog dijela
slobodnog teritorija Dalmacije na obalskom rubu i u dal-
matinskom zaleu. Borbena djelovanja zahvatila su sjever-
nu, srednju i junu Dalmaciju i traju do poetka prosinca
1943-, kada nastaju tzv. Zimske njemake operacije protiv 8.
korpusa i osvajanje dalmatinskih otoka.
Za izvoenje jesenjih operacija protiv 8. korpusa tab
njemake 2. oklopne armije angairao je cjelokupni 15. brd-
ski armijski korpus u sustavu kojega se nalazila 114. lovaka,
7. SS Prinz Eugen divizija. U studenom je dobio 264.
pjeaku diviziju i 373. legionarsku diviziju. U ovo doba
osniva se i 5. SS armijski korpus koji je na ue Neretve i
Operacije u sjevernoj Dalmaciji, 2 1 . - 2 3 . IX. 1 9 4 3 . P r e u z e t o iz P Babac i
A . Boovi: Splitska operacija godine 1 9 4 3 , Beograd 1 9 5 9 .
prema Peljecu angairao 118. lovaku,
Dubrovniku novo prispjelu 369. legionarsku diviziju. Pod
zapovijedi ovih korpusa nalazile su se ustake i domo-
branske postrojbe i etnici Drae Mihailovia. Zrana zati-
ta bila je zapaena i najvie je djelovala s aerodroma u
Mostaru. Podrku njemakim snagama u jesenjim operacija-
ma na m o r u vre tek osnovane plovne jedinice Admirala
Jadrana.
U sjevernoj Dalmaciji njemaka 114. lovaka divizija
drala je cijelu morsku obalu i garnizone u unutranjosti sve
do planine Velebita. U osvajanje sjevernodalmatinskih otoka
krenula je 15. rujna, a 1. listopada 1943. iskrcali su se na
otok Ugljan, ali su uz velike gubitke odbijeni. Nakon duih
priprema ista je divizija 22. studenog izvrila prepad na otok
Ugljan, a sutradan 23. studenog na otoke Paman, Rivanj i
Sestrunj. O d m a h iza toga iskrcavaju se, 24. studenog na
otoke I, Dugi otok, Kornat i Murter. Jedinice 3. POS bile su
prisiljene da se privremeno povuku na Vis. Nijemci su
uspostavili posade na Ugljanu (Preko) i Pamanu (Tkon), a
ostale su otoke samo kontrolirali. Druge snage 114. divizije
povukle su se u Zadar. Tek u sijenju 1944. kreu u osva-
janja ostalih otoka sjeverne Dalmacije. Tijekom zimskih
operacija, naroito poetkom 1944-, razvit e se otre borbe
izmeu njemakih snaga i brigada 19. dalmatinske divizije. 1
U srednjoj Dalmaciji njemaki 15. korpus sa 7. SS diviz-
ijom teio je da tijekom jesenjih operacija zauzme cijelu
srednjodalmatinsku obalu, deblokira okruene ustako-
domobranske snage u Omiu i Makarskoj, a onda zajedno
sa 5. SS korpusom nastavi osvajanje Peljeca, to je sve
zavreno do kraja studenog 1943. Nijemci su htjeli na svaki
nain da uspostave punu dominaciju na jadranskoj obali.
Osim toga, oni su nastojali da o n e m o g u e uspostavljanje
naeg kontakta sa saveznicima i prijem njihove pomoi, za
to je srednja Dalmacija, njeni otoci i obala bili veoma
pogodni. Njih je uznemirivala i aktivnost brigada i divizija 8.
korpusa na ovom podruju. Ujedno su Nijemci vrsto drali
prometnicu Mostar-Imotski-Sinj-Split, kao i ue rijeke
Neretve.
a prema
Minerski v o d Cetinske brigade po dolasku iz Splita u Kostanje poetkom
listopada 1 9 4 3 . , nakon uspjeno izvrenog zadatka miniranja
1
Mladen Coli, Znaajnije borbe na podruju sjeverne Dalmacije
1941-1945, saopenje na znanstvenom skupu u Zadru, 5.-7-
12.1979.
 onda na njemaki i ustaki garnizon u Ploama, drei u
blokadi Omi i Makarsku. Dijelovi 13. brigade su 14. listopa-
da s Mljeta napali na ipan i Lopud. Ova djelovanja pred-
stavljala su za Nijemce stalnu opasnost prelaze u napad
prvo na Peljeac, a onda na Makarsko primorje, sve po
operativnom planu Herbstgewitt (Jesenja oluja).
Prvi objekt napada bio je poluotok Peljeac. Poetkom
listopada 1943. nakon zauzimanja Stona, njemaka 7. SS
divizija nekoliko je puta uzastopno pokuavala razbiti front
13. dalmatinske brigade s ciljem da se probiju du Peljeca i
s njim ovladaju. U drugoj polovici listopada iz Crne Gore
dovlae 118. lovaku diviziju i njen 750. puk alju u pomo
lanovi 1 0 . brigade u drutvu sa efom engleske vojne misije M Cleanom u napadu na Peljeac, a 738. puk upotrebljen je u borbi za
Kotanjima 1 9 4 3 . Pored njega nalazi se mali kurir J o v i c a Cakta
Makarsko primorje s crte Metkovi - Ljubuki. Budui da
nisu uspjeli prodrijeti od Stona prema Janjini, 5. listopada
v-cyyovyyovc\ %ia!aw \ w tafcivj. ?>. v-orpxisa \s,ifica.va.\vs. te>d Oxa&a \edarv bax.aSjjJS\ 1. SS d\\rai\e.,
su da podruje srednje Dalmacije i otoke treba i dalje bran- istovremeni napad 750. puka od Stona prema Janjini, ali su
iti. Pored ostalog, drei ovo podruje nae snage su spr- odbijeni. Ponovni napad na Peljecu Nijemci izvode 23.
jeavale neprijatelju
da odrava pomors-
ki promet du obale.
U tom smislu tab 8.
23.X 1943.
korpusa naredio je
26. diviziji da sa 12. i
13. brigadom brane
srednjodalmatinske
otoke i poluotok
Peljeac, a sa 1. dal-
matinskom (koju je
dobila iz 9. divizije) i
11. da brane Maka-
rsko primorje, za to
se angairaju i parti-
zanski odredi. Na
takvu odluku navo-
dio je, pored ostalog, i daljnji organizacijski razvoj i Borbe na poluotoku Peljecu, listopada 1 9 4 3 . Preuzeto iz M N o v o v i i
dr.:Prva dalmatinska proleterska brigada, Beograd 1 9 8 6 .
uvrenje Mornarice NOVJ. Zato je u Hvaru postojao tab
IV POS, a u Koruli V. POS.
Ostale snage 8. korpusa bile su - 19. divizija u sjevernoj
Dalmaciji s osloncem na Velebit, a 9. i 20. divizija sjeverno
od prometnice Imotski - Sinj s osloncem na greben Dinare. 2
Aktivnost jedinica 26. divizije ispoljila se 14. listopada
1944. napadom na Vrgorac (nije zauzet), oko Imotskog, 2
Arhiv VII,k. 1101A, reg.br. 28-11; K.S16, reg.br. 19-1/1, 24/1.
listopada, sada s dijelovima 13. i 14. puka 7. SS i dijelova Jo dok su se vodile borbe na Peljecu, Nijemci preuzi-
750. puka 118. divizije, oko 1800 vojnika. Jedinice 13. dal- maju napade na podruje ogranieno crtom: Split, Sinj,
matinske su prilino iznenaene i Nijemci su zauzeli Kunu i Studenci, Imotski i donji tok rijeke Neretve, s ciljem da pot-
Janjinu. Prijetila je opasnost okruenja dijelova 13. brigade puno ovladaju prometnicom Mostar-Imotski-Sinj-Split i na
jer Nijemci desantiraju snage u njenu pozadinu i ugroavaju taj nain prekinu vezu izmeu glavnine snaga 8. korpusa
njen opstanak na Peljecu. Zato je tab 26. divizije 26/27. koje su se nalazile sjevernije od te crte i njegove 26. divizije
listopada poslao na Peljeac tri bataljuna 1. dalmatinske na podruju Makarskog primorja i srednjodalmatinskih
brigade. Njihova pojava na frontu dovela je do estoke otoka. Napadni cilj je bio ovladati morskom obalom od
borbe i u vie navrata voena je borba prsa o prsa. U trod- Splita do Neretve i deblokirati snage vojske NDH u Omiu i
nevnim borbama, preteno nonim, dva bataljuna I. Makarskoj.
brigade uspjela su 1. studenog s dva bataljuna 13. brigada Na prostoriji koja je zahvaena njemakim napadima
zaustaviti Nijemce i prisiliti na odstupanje, uli su u Kunu i nalazile su se 9. i 26. divizija. Zadatak 26. divizije je obrana
gone ih prema Janjini. 7. studenog Nijemci prelaze u opi Makarskog primorja i srednjodalmatinskih otoka, a 9. divizi-
napad, ali bez velikih uspjeha; ponovno se vodi estoki ja trebala je zatvoriti pravce prema Livnu i Duvnu. Snage
napad i front se malo pomjera. Meutim, tada, kada se 20. divizije bile su na crti Sinj-Livno. tab 26. divizije u
pogorala situacija u Makarskom primorju tab 8. korpusa, Podgori, a tab 8. korpusa u Livnu.
zajedno sa tabom 26. divizije, donose odluku da se 1. dal- Za napad se angaira glavnina 7. SS divizije, a nju je
matinska vrati u Makarsko primorje, a 13. brigada da se zamijenio iz Splita dolazei 892. puk 264. divizije, jer se 7.
povue na Korulu. Odluka je donijeta 10. studenog, a SS divizija morala povui iz borbe i otii prema Mostaru. Od
Nijemci su do 14. studenog potpuno ovladali PeljecemA Ploa se angairao 738. puk 118. lovake divizije. Brzo je
Smatra se da je tab 26. divizije dobro postupio i da je deblokiran ustako-domobranski garnizon u Omiu i kreu
naputanje Peljeca ipak bilo opravdano. Jer gubitkom prema Makarskoj i Imotskom. Razvila se borba na cijelom
Makarskog primorja obrana Peljeca ne bi imala naroite sektoru srednje Dalmacije. Na crti Split - Sinj djelovala je
svrhe... 4 10. brigada 20. divizije, dok je od Arana nastupala 4. briga-
da 9. divizije. Njena 3.
Situacija O s m o g korpusa krajem prosinca 1 9 4 3 . i plan daljnjih ofenzivnih operacija. brigada djeluje prema
Preuzeto iz P. Babac i A. Boovi: Splitska operacija godine 1 9 4 3 , Beograd 1 9 5 9 .
Imotskom, a 9. brigada 20.
divizije branila se od
Zadvarja do Bake Vode.
Jedanaesta brigada 26.
divizije je kod Zagvozda, a
1. brigada od Kozice
prema Podgori, dok se
Neretvanski odred nalazio
prema Ploama. Razvile
su se izuzetno teke borbe
koje su trajale sve do 16.
studenog. Kako nije bilo
nekih mogunosti da se
brani podruje Makarskog
primorja, jer je situacija
svakim danom bila sve kri-
tinija i poto nije uspio
proboj 1. i 11. brigade s Biokova prema Aranu, tab 8. kor-
pusa, nakon to su se Nijemci spojili s ustakom posadom u
Makarskoj, sa tabom 26. divizije donosi odluku da se 1. i 11.
brigada, kao i 9. brigada 20. divizije povuku na srednjodal-
matinske otoke. Pod b o r b o m su se snage 26. divizije
povlaile prema Podgori, Dranicama i Igranima i nou
26/27. studeni, zahvalom jedinica IVPOS prebacile na Hvar
i Bra u luke Suuraj, Bristova i Vrboska na Hvaru i
Sumartin na Brau. Bojei se njemakih represalija tom pri-
likom je prebaen i veliki broj civilnog stanovnitva. Na
Biokovu je ostao samo manji dio Neretvanskog partizanskog
odreda. Time su Nijemci uspjeli od 30. listopada do 16. stu-
denog zaposjesti itavu obalu od Splita do ua rijeke
Neretve. Obranu ovog dijela Dalmacije preuzela je 118.
lovaka divizija, a 7. SS otila je prema Ljubukom, Mostaru
i Nevesinju.S
kojoj je prisustvovao Hitler, konferencija svih zapovjednika
kopnene vojske, zrakoplovstva i ratne mornarice. Hitler je
tada zapovjedio o jedinstvenom voenju borbi protiv
komunista na Jugoistoku... 6 , a to se odnosilo i na
Dalmaciju. Ova Hitlerova zapovijed je proizala iz procjene
situacije i miljenja o opasnosti saveznike invazije na
Balkanu, posebno apostrofirajui na opasnost saveznikog
desanta u Dalmaciji. Zato je njemaka Vrhovna k o m a n d a
donijela odluku o jednoj velikoj ofenzivi koja bi zahvatila i
Dalmaciju. Zamisao ofenzive se zasnivala na vie napadnih
operacija koje bi se imale izvesti tijekom zime 1943/1944.
godine. Zima je odabrana kao najpogodnije vrijeme jer su
zakljuili da prije proljea ne moe doi do saveznikog
desanta. Uz to, u Italiji je bilo zaustavljeno nastupanje
saveznika na tzv. Zimskoj liniji na crti Monte Casina. Smatrali
su da e takva situacija u Italiji omoguiti njemakim postro-

Napustivi poluotok Peljeac i Makarsko primorje, 26. jbama pogodnosti za slobodno izvoenje zimskih operacija.

divizija sa 12. brigadom posjela je obranu Braa i olte, 1. i
11. brigada bile su na Hvaru, a 13. brigada na Koruli,
Lastovu i Mljetu. Na Visu se prebacio jedan bataljun 11.
brigade. Sjedite taba 26. divizije i taba Mornarice NOVJ
bio je u Hvaru, 9. dalmatinska brigada 20. divizije prebae-
na je na sektor Trogir, Rogoznice, a Mosorski odred na
Mosor. tab 8. korpusa mislio je 1. dalmatinsku prebaciti na
kopno, ali je na prijedlog taba 26. divizije ostala na Hvaru
u sastavu te divizije. Ovim su zavrene njemake jesenje
operacije u srednjoj Dalmaciji. Oni su zaposjeli cijelu dal-
matinsku obalu, ali nisu zauzeli srednjodalmatinske otoke
iako je bilo miljenje u tabu 2. oklopne armije da se o d m a h
i svi otoci zauzmu. Taj zadatak e njemake jedinice ostvar-
iti u zimskim operacijama, ali e zato 26. divizija srediti svoje
redove i organiziranije doekati njemaki n a p a d u prosincu
1943. i sijenju 1944. godine.
Tada je, na osnovi odluke njemake Vrhovne komande,
njemaki vrhovni zapovjednik Jugoistoka, koji je u j e d n o bio
i zapovjednik Grupe armija F, a on je zapovijedao svim
njemakim oruanim snagama na Balkanu, izdao direktivu
tabu 2. oklopne armije za izvoenje zimskih operacija. Za
to je 2. oklopna armija dobila 1. brdsku diviziju iz Grke i
392. diviziju iz Austrije. O n e e biti angairane i u Dalmaciji.
Na osnovi direktive iz Beograda (tab Grupa armija F)
7. studenog 1943. u tabu 2. oklopne armije odran je sas-
tanak sa svim zapovjednicima korpusa i divizija. Tu su
razraeni operativni planovi za postojea djelovanja i u
Dalmaciji protiv 8. korpusa. U studenom 1943. njemake su
trupe izvrile sve pripreme za operacije koje su trebale
poeti prvih dana prosinca 1943. tab 5. SS brdskog kor-
pusa imao je zadatak da djeluje istono od Neretve, a 15.
korpus sa 114., 118., 264. i 373. divizijom da djeluje u
Dalmaciji, na Kordunu i Baniji. Kada zavre ove operacije
prema prihvaenom planu (to je trebalo biti zavreno do
kraja prosinca 1943), djelovanja bi se prenijela u sjevernu

2. Zimske operacije njemake vojske Dalmaciju.

protiv 8. korpusa.
3
Arhiv VII k. 516, reg.br. 20/3, 22/3, 3-114. 6-J/4.K.72, dok.br.
Operacija Ziethen 4 / 2 X 9 , r e g . br. 35/10.
4 Zakljuni dio iz lanka Trge Fabjana Njemaka ofenziva na
Makarsko primorje i srednjodalmatinsko otoje. VIG br. 1/1956.
str. 14-51.
Jo dok su se vodile b o r b e u srednjoj Dalmaciji, u 5
Isto.
listopadu 1943. odrana je u njemakoj Vrhovnoj komandi, 6
Arhiv VII, mikroteka. London, film 12, snimka 305420 i 301990-5.
 Vrhovni tab NOVJ imao je podatke o njemakim
pripremama za zimske operacije. Intenzivno se pratila kon-
centriranja njemakih snaga pa se zakljuilo da e, vjerojat-
no, neprijatelj napadati na pojedinim pravcima, ali da n e e
vriti zamanije ofenzivne akcije na itavom slobodnom ter-
itoriju. Meutim, im su poele operacije, Vrhovni tab je
dobro procijenio ta namjerava protivnik, pa je svim jedini-
c a m a izdao sljedeu direktivu: korpusi koji se n a u pod
Raspored jedinica O s m o g korpusa i njemakih divizija krajem 1 9 4 3 . Preuzeto iz
R Babac i A. Boovi: Splitska operacija godine 1 9 4 3 , Beograd 1 9 5 9 .
u d a r o m nadmonijeg neprijatelja treba da izvre dekoncen-
traciju svojih jedinica, ne dozvoljavajui da ih protivnik
okrui, da razvlae neprijateljske kolone, da im se suprot-
stavljaju primjenom zadravajui obrane, da im energinim
udarima nanose to vee gubitke. Istovremeno je pod-
v u e n o da rue prometnice u svojim operativnim zonama
kako bi se umanjio efekt djelovanja njemakih motoriziranih
sustava, a time i njemaka ofenziva.7
U skladu s takovom direktivom V NOVJ, tab 8. kor-
pusa imao je zadatak da 9,19. i 20. divizijom titi juni dio
slobodne teritorije , a 26. divizija da brani otoke Korulu,
Bra, Hvar, oltu i Vis. Deveta divizija (3. i 4. brigada, a kas-
nije od sijenja 1945. i 13. brigada) brani pravac Posuje -
Duvno, 19. divizija (5. i 6. brigada, jer je 7, brigada otila u
Liku u sustav 35. divizije) brani pravac Studenci, Arano,
Livno, dok 20. divizija i Dinarski odred na junim padinama
Dinare brani pravac Sinj - Vrdovo - Livno. Grahovsko-
peuljski odred zatvara pravac Knin - Bosansko Grahovo, a
Glamoki odred na pravcu Bosansko Grahovo - Drvar.
Takav zadatak 8. korpusa nije bio ni lak ni jednostavan,
jer je obuhvatio veliki teritorij od Posuja i rijeke Neretve na
istoku do Knina i Grahova, tj. do Like na zapadu s isturenim
snagama u dalmatinskom zaleu i jugozapadnoj Bosni, s
osnovnim zadatkom da titi juni dio slobodnog teritorija.
Ovaj se zadatak potencira i injenicom da se dobivena
operativna zona 8. korpusa, u gore reenim granicama,
nalazila nedaleko od sredinjice slobodnog teritorija u
Jajcu, gdje se nalazio Vrhovni tab NOVJ s J.B.Titom, onda
Politbiro CK KPJ i odravalo II. zasjedanje AVNOJ-a. Na
junom o b o d u slobodnog teritorija, koji je drao 8. korpus,
nalazile su se jake njemake snage 15. brdskog armijskog
korpusa u jaini tri divizije 114. i 118. lovaka i 264. pjea-
ka, 1. motorizirani oklopni puk Brandenburg i druge
ustako-domobranske snage te etnici popa ujia. Rauna
se da je ova grupacija imala preko 25.000 vojnika, a
nasuprot njoj je stajalo najvie 8.000 boraca 8. korpusa, jer
je tada, krajem prosinca 8. korpus imao 15.455 vojnika, od
ega je skoro polovica bila na srednjodalmatinskim otocima
u sustavu 26. divizije i partizanskih odreda na Brau, Hvaru,
Koruli, Mljetu i Lastovu^- Najvie je boraca , oko 85% bilo
koji su tek stupili u NOVH, mladi i neiskusni borci, poglavi-
to oni koji su doli s dalmatinske obale i otoka, nenavikli na
7 Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941 - 1945. Beograd 1965.
str. 14.
8
Isto, str. 13.
9
Nikola Ani, doktorska disert.Narodnooslobodilaka vojska
Hrvatske 1941.J945-, Zagreb 2,002, str.127.
 Teite djelovanja tab 15. korpusa postavio je ofen-
zivom od Posuja prema Duvnu i ujici, kao i od
Studenca i Arana na Duvno. Na prvi pravac - Posuje
- Duvno postavio je Istonu operativnu grupu koju su
inile glavnina 118. lovake divizije (15. korpus dobio
je iz 5. korpusa 118. diviziju, ali je njen 750. puk ostao
na Peljecu pripremajui se za desant na Korulu) i 5.
ustaka brigada. Na pravcu Studenac-Arano-Duvno
organizirao je Junu operativnu grupu koju su inili
dijelovi 118. lovake divizije ojaane tenkovima. U
rajonu Sinja bila je Srednja operativna grupa od 741,
puka 114. lovake i dijelova 264. pjeake divizije. S
njima su i dijelovi 15. domobranske pukovnije. Ova
grupacija trebala je napadati od Sinja preko Vagnja na
Patrola s vodiem, planina Staretina, prosinac 1 9 4 3 .
Livno. Kod Knina se postrojava Sjeverna operativna
grupa u sastavu 1. motomehanizirani - tenkovski puk

otru zimu i teko planinsko zemljite. Poseban je problem Brandenburg, 600 etnika, a dolazi im i 721. puk 114.

bio to je krajem 1943. rano poela dosta otra zima, a lovake divizije kada zavri ienje sjeverne Dalmacije

najvei broj boraca 9. 19. i 20. divizije inilo je ljudstvo s gdje se nalazila 7. brigada 19. divizije koja je o d b a e n a

otoka i primorskih krajeva koji nisu navikli takovim hlad- preko Velebita u junu Liku. Sjeverna operativna grupa tre-

noama i dosta se oskudijevalo u toploj odjei , a zapalo se bala je od Knina brzo djelovati prema Bosanskom Grahovu

i u velike snjene nanose pa je bilo dosta promrzlih, ali i i o n d a Livanjskim poljem k Livnu. Iz ovakvog operativnog

umrlih od smrzavanja. rasporeda 15. korpusa vidi se koncentrirano djelovanje i

Njemaku operaciju Ziethen planirao je, uz p o m o osvajanje teritorija pozadine 8. korpusa u trokutu Livno,

taba 2. oklopne armije, tab 15. brdskog korpusa. On je Duvno, ujica.

pripremio i vodio operaciju od poetka

do kraja i zapovijedao sa svim snagama
u toj operaciji. Divizije i drugi sustavi
G r u p a drugarica iz 4. brigade, ator Planina, veljaa 1 9 4 3 .

dosta su solidno organizirani i pripreml-

jeni za ovu operaciju. Osnovni cilj nje-
make operacije Ziethen bio je da
kroz vie bojeva i borbi nanese to vee
gubitke divizijama 8. korpusa, a glavna
je nakana bila da dalmatinske divizije
izbaci prema Bosni, to dalje od dal-
matinske obale i time osigura pozadinu
u sluaju saveznikog pomorskog
desanta. Njegova se prednja crta napa-
da protezala od Posuja prema
Studencu, Sinju i Kninu, a d u b i n a
operacije je bila sjevernije od crte uji-
ca, Livno, Bosansko Grahovo. U toj e
se zoni voditi o p e r a c i j a Ziethen.
 Obostrani raspored u prosincu 1 9 4 3 .
Preuzeto iz P. Babac i A. Boovi: Splitska operacija godine 1 9 4 3 , Beograd 1 9 5 9 .
Pripreme su zavrene i opi napad trebao je poeti 4.
prosinca 1943., tj. neposredno poslije II. zasjedanja AVNOJ-
a, a kojega su odluke znali tab 2. oklopne armije, Vrhovna
komanda i tab 15. korpusa su pourivali napad i poticali
politiko znaenje izbijanja njemakih snaga juno od Jajca
i Drvara. Zato je napad poeo i ranije, ak 28. studenog
kada se iz Knina pokrenula sjeverna operativna grupa. Njen
1. puk Brandenburg, koristei tenkove i motorizaciju, brzo
je pred sobom odbacio maleni Grahovsko-peuljski partizan-
ski odred i 1. prosinca uao u Bosansko Grahovo. Oni nisu
krenuli prema Drvaru, nego 6. prosinca idu s prispjelim
dijelovima 721. puka 114. divizije na Peulje i du Livanjskog
polja. Budui da pred sobom nisu imali nikoga od partizan-
skih jedinica, istog dana, 6. prosinca, uli su u Livno i tu se
spojili sa Srednjom operativnom grupom koja je dola od
Sinja.
Opi napad njemakih ostalih snaga poeo je 4. prosin-
ca na sva tri pravca: od Posuja na Duvno, od Studenca
preko Arana na Duvno i od Sinja preko Vrdova za Livno.
Njemaki napad imao je obiljeje estoke borbe, najvie du
prometnica, podrani tenkovima i jakim topnitvom i zrako-
plovstvom. Deveta divizija s dvije brigade pruila je nje-
makoj 118. diviziji snaan otpor, ali nije mogla da je zaus-
tavi pa je 118. divizija ula u Duvno 5. prosinca. Tea je
situacija bila na pravcu Studenci-Arano-Duvno gdje je 19.
divizija (bez 7. brigade) pruala otpor. Ali, kako je nastala
kriza na sektoru Bosanskog Grahova tab 8. korpusa je alje
prema Livanjskom polju u rajon Peulja. Bilo je kasno, jer su
njemaki tenkovi i motorizacija ve proli preko Peulja za
Livno, pa se 19. divizija orijentira prema Grahovu i Kninu,
najvie gubei vrijeme dok je stigla u rajon Strmice, iza ega
se prebacila u sjevernu Dalmaciju gdje, osim nekoliko parti-
zanskih odreda, nije bilo operativnih sustava.
Kad su Nijemci zauzeli Duvno i Livno, glavna bitka se
vodila u trokutu: ujica, Livno, Duvno. Nijemci su u podru-
je Livno-Duvno doveli glavninu 118. lovake, dijelove 114.
lovake i 264. pjeake divizije, te 1. puk Brandenburg, 5.
ustaku brigadu i dijelove 15. domobranske pukovnije, kao
i grupu ujievih etnika. Oni su se pripremali da krenu
prema ujici i Bugojnu. Tada intervenira Vrhovni tab koji u
p o m o 8. korpusu alje
1. i 3. brigadu 1. pro-
leterske divizije, a kas-
nije 7. krajiku brigadu
5. divizije i 3. liku
brigadu 6. divizije.
Deveta divizija nala se
sama na sektoru Livno-
Duvno-Sujica jer se 20.
divizija prebacila na
Dinaru i tukla iz poza-
dine n j e m a k e snage
na cesti Sinj-Livno i
Grahovo-Livno. tab 8.
korpusa iziao je iz Raspored jedinica O s m o g korpusa i njemakih divizija krajem 1 9 4 3 .

Livna i prebacio se na
Dinaru. Sada se priprema protuudar 8. korpusa i 1. pro-
leterskog koji su usuglasili b o r b e n o djelovanje. Tijekom noi
8/9. prosinca p o e o je protuudar na Duvno i Livno, ali nije
se neto postiglo jer se protivnik ilavo branio i tenkovima
osiguravao osvojeno podruje. Poslije priprema tijekom
noi 16/17. prosinca izvodi se novi n a p a d jedinica 1. pro-
leterskog i 8. korpusa, sada orijentirani na ujicu da je
povrate i o d b a c e Nijemce prema Livnu i Duvnu. Ponovno
n e m a zapaenih uspjeha. Zato se tabovi 1. proleterskog i 8.
korpusa dogovore da se jo jednom pokua osvojiti ujicu.
Napad je izveden, opet nou (radi njemakih tenkova),
17/18. prosinca. I pored vie n a p a d a i uzaludnih juria nije
se kod ujice mogla slomiti obrana njemakog 15. korpusa.
S obzirom da se nije uspjelo povratiti Livno, Duvno i ujica,
prema odobrenju Vrhovnog taba NOVJ odustaje se od
kontraudara i 19. prosinca 1943- prelazi se u obranu. Za
obranu pravca ujica-Kupres postavljene su 3. krajika i 2.
lika brigada, a za obranu od Livna bila je 9. dalmatinska, 1.
proleterska i 7. krajika brigada. Njemake snage su stale
vrsto drei Livno, Duvno i ujicu. Prvih dana sijenja
1944. povuena je preko Dalmacije za Liku 114. lovaka
divizija, koja je kasnije otila na front u Italiju. U Livnu,
Duvnu i ujici ostao je 1. puk Brandenburg, 5. ustaka
brigada i neto domobrana. Glavne snage 118. lovake
divizije preko Imotskog dole su na dalmatinsku obalu, pos-
jeli obranu od Stobrea kod Splita do rijeke Neretve u
pripremi za desant na Bra i Hvar, a 750. puk je na Peljecu
za desant na Korulu. Ova divizija je ponovno ula u 5. SS
korpus koji je jo imao 369. legionarsku diviziju i drao front
od Stobrea do Boke kotorske. Iz Bosne su se vratili i dijelovi
264. divizije i posjeli obranu od Stobrea do Zadra i sjev-
ernije pripremajui desant na oltu.
Tako je zavrena operacija Ziethen. To je jedna od
najteih operacija koje je protivnik n a m e t n u o 8. korpusu.
Prema podacima taba 8. korpusa od 31. prosinca 1943., od
formiranja do tada korpus je izveo 56 ofenzivnih i 47 defen-
zivnih borbi, ali i gubitak od 1390 boraca od kojih su 426
poginula, a ostalo su ranjeni ili nestali. U jedinicama, ali se
tab korpusa, n e m a dovoljno kadrova. Dolazili su kadrovi iz
divizija van Dalmacije. Teke su se b o r b e vodile s elitnim
njemakim postrojbama. Ipak, konstatira tab korpusa
moral boraca, starjeina i jedinica je na visini 10 . Smatram
da je uz ostalo najvea kriza nastupila kod 8. korpusa kada
su se vodile odluujue b o r b e s njemakim 15. korpusom,
14. prosinca 1943. iz Vrhovnog taba NOVJ doao u tab 8.
korpusa general Sreten Zujovi i bezrazlono smijenio itav
tab 8. korpusa, o e m u kasnije vie detalja. Svakako da se
moglo bolje raditi, ali do ove smjene nije trebalo doi, to je
rijetkost u NOR-u Jugoslavije.
N e m a m o podataka o broju poginulih i ranjenih u ovoj
operaciji za obje ratujue strane. Ali, jedno je tono, a to je
10
Zbornik dokumenata NOB-e Dalmacije, Split 1986.knj.9,
str.565.595,598.
da je protivnik proao kroz operativnu zonu korpusa, ali nije
nigdje okruio i unitio niti jednu jedinicu 8. korpusa, ak ni
jednu etu, a kamoli bataljun. Sve su se brigade i divizije
izvukle ispod udara njemakog 15. korpusa i nakon zavret-
ka operacije svatko je doao na svoje ranije operativno
podruje. U sjevernu Dalmaciju prebacila se 19. divizija, 20.
divizija je drala srednju Dalmaciju, a 9. divizija bila je
dijelom u jugozapadnoj Bosni, a dijelom u Dalmaciji oko
Arana, od Duvna i Posuja. U takvom su rasporedu
doekale kraj 1943. i prve mjesece 1944. godine. Najtee je
bilo 19. diviziji u sjevernoj Dalmaciji na koju e se sruiti
nova njemaka ofenziva, koja e trajati skoro sve do oujka
1944. godine.
3. Smjena taba 8 dalmatinskog korpusa
- povijesna stvarnost i kontroverze
Kako smo prethodno konstatirali, jo dok je trajala nje-
maka operacija Ziethen i vodila se estoka bitka izmeu
9, 19. i 20. dalmatinske divizije protiv njemakog 15. brd-
skog armijskog korpusa, 14. prosinca 1943- iz Jajca je, iz
Vrhovnog taba NOVJ, u tab 8. dalmatinskog korpusa
doao lan Politbiroa CK KPJ i lan Vrhovnog taba NOVJ
general Sreten Zujovi. On nije doao da p o m o g n e tabu 8.
korpusa u voenju tekih operacija, nego da optui i smijeni
najodgovornije u tabu 8. korpusa - zapovjednika Pavlu
Ilia, komesara Ivicu Kukoa i naelnika taba Maks Bau. Iz
dostupne dokumentacije stjee se dojam da je on doao s
gotovim receptom smjene taba korpusa. O tome, ratni
komesar Ivica Kuko kazuje: ...Zujovi je u tabu zatekao
m e n e i Maks Bau, dok je Pavle Ili bio na poloajima
rukovodei jedinicama u jednoj od najteih situacija u koji-
ma smo se nalazili u NOR-u. ujevi nas je o d m a h n a p a o da
smo olako pustili njemake jedinice kroz korpusnu zonu da
zauzmu Livno, Duvno i ujicu, tj. da odvoji slobodnu teri-
toriju jugozapadne Bosne od one u Dalmaciji. On nije niti
jednom rijeju dao vojne dokaze koje su prouzrokovale
takvu situaciju, nego je najvie govorio o naoj nesposob-
nosti... Na kraju je kazao da se svi smjenjujemo, a da on
preuzima zapovijedanje sa korpusom... 1 1 .
Ovo Kukoevo kazivanje potpuno se p o d u d a r a s izv-
jeem kojeg je Zujovi dostavio Vrhovnom tabu NOVJ. U
tom izvjeu, uz ostalo, stoji: ...Njihovi naini rada i
kapaciteti njihovog shvaanja i njihove djelatnosti ( misli na
tab 8. korpusa, prim. N.A.) ne moe da obuhvati sve
pojave i dogaanja ili nije dovoljno da da najbolja potrebna
rjeenja problema i pitanja koja treba da rijee... 1 2 .
Najkrae reeno to je znailo da nije tab 8. korpusa
sposoban da vodi jedinice i da ih sve treba odstraniti s tih
funkcija. Tako se i dogodilo. Zapovjednik Pavle Ili upuen
je u VS NOVJ, Ivica Kuko vraen je nazad u Dalmaciju, a
Maks Bae stavljen je na. raspolaganje. Za vritelja dunosti
zapovjednika korpusa postavljen je Sreten Zujovi, a kasni-
je je doao potpukovnik Pero etkovi, zapovjednik 8. kor-
dunake divizije. Poslije je za komesara korpusa postavljen
Boko Siljegovi, iz Bosanske krajine. Za naelnika taba
postavljen je potpukovnik Milan Kupreanin, zapovjednik
19. divizije. Odlaskom Ivice Kukoa i Maks Bae iz taba 8.
korpusa nikada vie nee biti zapovjednik i komesar 8. kor-
pusa iz Dalmacije.
Zato je dolo do smjene taba 8. korpusa? Kako stoje u
toj domeni povijesna stvarnost i kakva su tu nesuglasja?
Najprije da konstatiramo da je smjena taba 8. korpusa
jedinstveni sluaj u NOR-u Jugoslaviji, naroito da se smje-
na vri tono kada kulminira njemaka ofenziva, to je
takoer primjer kojeg rijetko biljei vojna povijest. Ivica
Kuko rezonira da je ujovi doao da uzme zapovijedan-
je 8. korpusa, a da za to nije bio sposoban, nije to bila nje-
gova domena... 1 3-, N e m a m o povijesne dokumentacije o
stajalitu Glavnog taba Hrvatske, ali imamo n a p o m e n u da
se tada na dunosti naelnika GS Hrvatske nalazio Velimir
Terzi, koji je i ranije pretendirao da uzme zapovijedanje 8.
korpusom. ujovieva nakana je ispotovana, nitko se tome
nije usprotivio, niti traio objektivnu analizu operativnog
stanja na podruju 8. korpusa tijekom ove njemake ofen-
zive. A bez toga nije prikladno donositi takve odluke, to
podsjeaju na sjeu najodgovornijih starjeina u NOR-u.
Zato e m o pokuati, s ove povijesne distance, i pomou
13
Kazivanje Ivice Kukoa autoru, Beograd, 24. veljae 2002.g.
12
Zbornik dokumenata NOB-e Dalmacije, knj. 9,str. 565, 595, 528.
J.B.Tito, Sabrana djela, knj. 18.str.47,71,266.269.
Ivica Kuko, kazivanje autoru, Beograd, 24- veljae 2002.g.
povijesne dokumentacije, kazati bar neto o tom nemilom
dogaaju.
Dajui zakljuak o ovoj njemakoj ofenzivi u zvaninoj
publikaciji Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941 -
1945.. Beograd 1965., na str. 38, stoji: ...tab 15. brdskog
armijskog korpusa u operaciji Ziethen dobiveni je zadatak
uglavnom izvrio. Prodor u Bosansko Grahovo, Livno,
Duvno i ujicu ostvaren je zbog nadmonosti snaga na
izabranim pravcima, kao i zbog slabog grupiranja snaga 8.
korpusa ( kojima su nametnute frontalne borbe) i skoro
nikakvog zaprjeivanja du komunikacija. Snage 8. korpusa
nisu dovoljno iskoristile mogunost manevra. Nedovoljno
iskustvo mladog borakog i komandnog kadra jedinica 8.
korpusa takoer je olakao uspjeh neprijatelja. Slaba orga-
nizacija veza, a naroito radio-veze, omela je pravovre-
meno obavjetavanje i vrsto rukovoenje jedinicama u
uslovima brzog dejstva neprijatelja. Dijelovi 1. proleterskog
korpusa uspjeno su ojaali obranu 8. korpusa; neprijatelj
nije prodro u Kupres i Ravno. Napad na Livno i ujicu nije
uspio prije svega zbog nerealne procjene neprijateljskih
snaga i zbog slabe obavjetajne slube. Ali taj n a p a d nije bio
bez pozitivnih rezultata. Ovim aktivnim djelovanjem prin-
u e n e su njemake jedinice na obranu i cijepanje snaga i
znatno je usporen tempo njihovog nastupanja. Iako s juga
nisu prodrli u Kupres i Bugojno, niti razbili 8. korpus,
Nijemci su ipak poveali dubinu svog obalnog pojasa
obrane, a to je i bio osnovni cilj ove operacije...
To je zvanino stajalite historiografije NOR-a u 70-tim
godinama prolog stoljea. Ovdje se niti jednom rijeju ne
spominje brzopleto djelovanje Sretena ujovia i smjenji-
vanje cijelog taba 8. korpusa. Razlozi nisu poznati, a moralo
se i o tome govoriti u toj knjizi. Sada kada imamo u posjedu
vie dokumenata razne provenijencije o ovom dogaanju,
moemo sa sadanje povijesne distance o tome neto
konkretnije i kritinije kazati.
Na prvom mjestu dolazi pitanje obostranog grupiranja
snaga u operaciji Ziethen. Moramo priznati da je njema-
ki 15. armijski korpus u operativnom pogledu dosta dobro
postavio svoje ofenzivne snage da djeluju po operativnim
pravcima, du glavnih prometnica koje vode k Duvnu,
Livnu i ujici. Na svakom pravcu, a bilo ih je etiri, Nijemci
su svaki pravac pokrili s jednom operativnom grupom, pot-
puno samostalnom, u kojoj su dominirali tenkovski i meha-
nizirani sustavi, a pjeadija ih je samo pratila bez velikih
bonih osiguranja. Djelovali su danju i po naelima probo-
ja fronta, onda brzo djelovanje prema operativnim objekti-
ma. Brzi, drski i smjeli n a p a d bili su osnovno naelo djelo-
vanja.
Nasuprot tome jedinice 8. korpusa u operativnom
pogledu nisu bile dobro grupirane, ali to nije samo stvar
taba 8. korpusa, nego i Vrhovnog taba NOVJ koji se
nalazio u Jajcu. Konano, raspored divizija 8. korpusa zavi-
sio je od procjene Vrhovnog taba, a i taba korpusa. Ako je
tono da je V NOVJ znao za njemaku ofenzivu na 8. kor-
pus, onda je trebao direktno utjecati na drugaiji raspored
snaga. Naime, u operativnom rasporedu 8. korpusa najvea
je manjkavost bila to nije imao snaga po dubini, niti opera-
tivnih rezervi. Angairanje 1. proleterskog korpusa uslijedilo
je dosta kasno, trebalo ga je ranije uputiti na sektor ujica,
Livno, Duvno, u pozadinu 8. korpusa i doekati njemake
kolone i o d m a h ih napasti, a ne kada su oni zauzeli ova tri
objekta i dobro ih organizirali za obranu. Angairanje dijelo-
va 1. proleterskog i 8. korpusa na ujicu bio je n a p a d na
naseljeno mjesto i na jake tenkovske snage 15. korpusa.
Otuda izvedeni protuudar nije uspio kako se od V NOVJ
nareivalo. Drugo, prije njemake ofenzive trebao je V
NOVJ na sektor Bosanskog Grahova i Peulja poslati 4. kra-
jiku diviziju jer je ona bila u Dalmaciji, u p u e n a po Titovom
nalogu, u doba kapitulacije Italije. Ali se ona povukla na sek-
tor Drvar - Bosanski Petrovac, pa je Livanjsko polje, poseb-
no rajon Bosanskog Grahova ostao skoro prazan, samo s
malim Glamokim partizanskim odredom, a on nije m o g a o
zaustaviti tenkove i pjeadiju I. motoriziranog puka
Brandenburg i dolazei 721. puk 114. lovake divizije.
Kada su njemake snage zauzele Bosansko Grahovo 1. pros-
inca, trebalo je u Vrhovnom tabu NOVJ da izazove pro-
tumjere. A njih nema, tako da su njemake snage stajale
n e n a p a d a n e u Grahovu od 1. do 6. prosinca. Tada su
krenuli Livanjskim poljem i istog dana, poto nisu imali otpo-
ra, stigli u Livno. Tako neto V NOVJ nije smio dozvoliti.
Kada je rije o operativnom rasporedu 8. korpusa, tj. 9.,
19. i 20. divizije, onda se velika opaska moe uputiti svim
vojnim zapovjednitvima - V NOVJ, Glavnom tabu
Hrvatske i tabu 8. korpusa - zato je 19. dalmatinska diviz-
ija dovedena iz sjeverne Dalmacije i postavljena izmeu 9. i
20. divizije na sektoru Studenci-Arano? Zato ona nije sjela
 Situacija k o d 2 6 . divizije u prosincu 1 9 4 3 .
P r e u z e t o i z P . B a b a c i A . B o o v i : Splitska operacija g o d i n e 1 9 4 3 , B e o g r a d 1 9 5 9 .
na pravac Knin - Grahovo da bonim udarima, kao i ruen-
jem prometnica, osujeti njemaki n a p a d od Knina na
Grahovo. Netko je napravio ovu greku za to n e m a m o u
povijesnoj dokumentaciji odgovora. Jo i ovo. Tono kada
je 4. prosinca p o e o opi n a p a d 15. korpusa, tab 8. kor-
pusa, a sigurno uz odobrenje V NOVJ, povukao je 19.
diviziju s pravca Studenci-Arano i poslao u Livanjsko polje,
u rajon Peulja. Bilo je kasno, jer dok je 19. divizija od
Studenaca i Arana stigla do blizu Peulja, njemaki 1. puk
Brandenburg ve je proao za Livno, tako da se na sek-
toru Peulja u o p e u Livanjskom polju nije nala niti jedna
jedinica NOVJ koja bi koila nastupanje
Brandenburg. Uope, namjera u p o r a b e i manevar 19.
divizije nije bio operativno opravdan, odnosno svrsishodan.
injenica je da je postojala opa nadmonost nje-
makog 15. korpusa nad 8. korpusom, iznad svega u
tenkovima, motorizaciji i topnitvu. Protivnik je normalno
m o r a o frontalno djelovati, ali su zato 9. 19. i 20. divizija tre-
bale to o d m a h uoiti i b o n o tui protivnika, koji na
onakvom planinskom zemljitu nije imao mogunost ireg
manevriranja.
Znai, uzimajui u obzir, uz ostalo, gore reeno opera-
tivne imbenike, tab 8. korpusa je radio suglasno uputama
od gore i uvjetima u kojima je zateen. Prema tome, moe
se zakljuiti, da je odluka V NOVJ o smjeni taba 8. kor-
pusa, koju je donio Sreten ujovi, krajnje otra i nerealna.
Kada je ujovi 14. prosinca preuzeo zapovijedanje 8. kor-
pusom, a to je, kako rekosmo, bilo tono u doba najeih
aktivnosti, nije nita korisnog ni uinio u n a r e d n o m dijelu
ove i drugih operacija. Njegovo zapovijedanje nije izmijeni-
lo situaciju na frontu. Operacija Ziethen je zavrila kada su
Nijemci poeli svojom odlukom povlaiti divizije na ranije
puka operativne prostorije, a 114. lovaka je otila kako je i rani-
je planirano, u Liku za Rijeku i u Italiju. Sve tri divizije 8. kor-
pusa povratile su se na svoju raniju prostoriju - 19. divizija
u sjevernu Dalmaciju, 20. divizija u srednju Dalmaciju, a iza
nje bila je 9. divizija. U takvom su rasporedu doekale 1944.
godinu i nastavile voditi borbu ukljueno i u Drvarskoj
operaciji, o emu e kasnije biti vie govora.
 4. Njemaki desant na Korulu Obrana Korule bila je povjerena 13. dalmatinskoj briga-
di 26. divizije (bez jednog bataljuna koji se nalazio na Mljetu).
Uz nju se nalazila 1. prekomorska brigada, Korulanski parti-
Poslije zauzimanja poluotoka Peljeca i Makarskog pri- zanski odred i 5 POS. Prema operativnom planu 13. brigada
morja Nijemci nisu odmah mogli nastaviti napade na otoke, branila je istoni dio Korule, a 1. prekomorska zapadni dio
zbog toga to nisu
imali dovoljno snaga
jer su bile angairane
u operaciji Ziethen.
Nakon zavretka te
operacije Nijemci su
mogli izdvojiti dio
snaga za osvajanje
Korule. Desantom na
Korulu zapovijedali
su tab 118. lovake
divizije i Admiral
Jadrana Litzman. Oni
su smatrali da Korulu
treba najprije zauzeti
(trei dio operacije
Herbstgewitter
Jesenja oluja) radi
Peljekog kanala u
nakani prometovanja Njemaki napad na Korulu, 2 2 . X I I 1 9 4 3 .
Preuzeto iz P. Babac i A. Boovi: Splitska operacija godine 1 9 4 3 , Beograd 1 9 5 9 .
od juga prema sred-
njoj Dalmaciji i Trstu.
Onda, oni su cijenili da je Korula glavni objekt gdje e se otoka. Korulanski odred se nalazio kod Brne. Krupnu je
grupirati snage 26. divizije radi saveznike pomoi koja je greku poinio Operativni tab za obranu otoka to je, loe
poela dolaziti iz june Italije. cijenei situaciju, donio odluku da 13. brigadu prebaci na
Od njemakih snaga u desantu na Korulu su uestvo- Peljeac i izvri napad na njemaka uporita u Orebiu,
vali dva bataljuna 750. puka 118. lovake divizije (sjedite Vignju, Janjini i Kuni. Poloaje 13. brigade imala je preuzeti
taba u Ljubukom) topniki divizijon 669. puka i bataljun 1. prekomorska brigada (jaine oko 800 boraca).
divizije Brandenburg poznati kao obalski lovci. Ukupno Pretpostavlja se da je ovu nakanu Operativnog taba za
oko 2.000 vojnika i sakupljenih 20 plovnih objekata. obranu otoka otkrila njemaka obavjetajna sluba. im je
Smatrali su da branitelja treba desantom iznenaditi, pa su poela smjena poloaja 13-i 1 .prekomorske brigade uslijedio
koncentriranje snaga i plovnih objekata izvrili u Metkoviu, je pomorski desant njemake vojske15 .

Drau, Trpnju i otuda su krenuli u napad. Blie, kod Orebia

i Vignja rasporedili su topnitvo i minobacae za podrku
desantu i dok se ne formira mostobran na Koruli. Planirano Trgo Fabjan, Njemaka ofenziva na Makarsko primorje, n.l.VIG
J/1956. Jovan Vasiljeui Njemaki desant na otok Korulu u
je da se desant izvri u istonom dijelu otoka orijentirno
decembru J 943. g, Saopenje na znanstvenom skupu Korula u
Raie, Korula i zabacivanje snaga na junu obalu NOR-u, 18.11.1984.g.
Korule kod Brne i Karbuna1^ 1
5 Isto.
 Njemaki pomorski desant p o e o je 22. prosinca nakon
jake topnike vatre sa sektora Orebi - Viganj. U prvom
naletu njemaki dijelovi su se iskrcali samo u slabo branjenu
uvalu Samograd, zapadno od Raia, a onda i Korulu. Da
bi sprijeio p r o d o r neprijatelja u zapadni dio otoka,
Operativni tab za obranu otoka prikupio je 13- dalmatinsku
i 1. prekomorsku brigadu i nou 22/23. prosinac organizirao
obranu ispred mjesta ara. Nijemci su poslali nova pojaan-
ja u Raie i Korulu i krenuli u novi n a p a d prema ari,
gdje su iznenaeni tabovi i pripadnici 13. i 1. prekomorske
brigade. Tada je Operativni tab za obranu otoka s Hvara na
Korulu poslao 1. i 4. bataljun 1. dalmatinske brigade. S
njima je doao i zapovjednik 26. divizije major Niko
Martinovi, koji e biti smrtno ranjen i sahranjen u Hvaru.
Poto su zauzeli aru Nijemci su krenuli prema Smokvici,
nato su zadrani od 1. dalmatinske brigade. Tada Nijemci
izvode m a n e v a r novim s n a g a m a time to su poslali
desantne snage u rajon Brna, a onda u mjesto Karbuni.
Tada je ranjeni zapovjednik 26. divizije naredio povlaenje
svih snaga s Korule na Hvar i Vis. tab Mornarice NOVJ
naredio je 4. i 5. POS da prikupe sve raspoloive brodove i
da se upute prema Koruli. Ukupno je angairano 20 brodo-
va. U Vela Luci imali su ukrcati 1. dalmatinsku i Korulanski
odred, ali je izmijenjeno pa su ukrcani u Prigradici. Prva
prekomorska se ukrcavala u Prapatnoj. Uto se pojavila i
velika masa naroda koja je bjeala ispred njemakih zloina
s Korule, koje je takoer trebalo prebaciti na Vis.
Prebacivanje je poelo 24/25. prosinac, a nastavilo se i
sljedee noi. Pod m a n j o m zatitom saveznikog zrako-
plovstva sve su snage povuene s Korule na Hvar i Vis s
civilima. S Mljeta se povukao 1. bataljun 13. brigade i
Orjenski partizanski odred i, uz neke gubitke, stigli su na Vis.
Na Koruli su ostali samo manji partizanski dijelovi, a i jedan
broj boraca koji se posakrivao po otoku. Dalmatinska 13. i
1. prekomorska brigada imali su velike gubitke na Koruli.
Od 1057 boraca 13. brigade evakuirano je samo 525, dok je
1. prekomorska brigada imala oko 300 mrtvih, ranjenih i
nestalih. Njemaki gubici iznose samo oko 100 mrtvih i ran-
jenih 1 ^. Zauzimanjem Korule Nijemci su stvorili povoljnu
operativnu osnovicu za daljnja djelovanja na srednjodal-
matinskim otocima.
Prema pisanju Fabjana Trge na poraz na Koruli teko
se odrazio na sve jedinice na otocima. To je bio jedan od
veih neuspjeha koje smo imali u tijeku rata u Dalmaciji...
Neuspjeh na Koruli doveo je u pitanje daljnju obranu ostal-
ih srednjodalmatinskih otoka. Ovaj poraz je prilino uticao
na moralno stanje jedinica. Poela se javljati bojazan da ne
doive sudbinu 13. brigade...a 1
5. Nijemci na olti, Brau i Hvaru
Kada se izgubilo Makarsko primorje i Peljeac 26. divizi-
ja s tri brigade - 1. dalmatinska i l i . brigada prebacili su se
na Hvar, a Bra i oltu je drala 12. dalmatinska brigada.
tab 26. divizije bio je sa tabom Mornarice NOVJ u gradu
Hvaru. U takvoj situaciji tab 8. korpusa donio je odluku da
se b r a n e srednjodalmatinski otoci kao baza za razvoj
novoosnovane Mornarice NOVJ i dobivanje materijalne
p o m o i od saveznika, pa je dranje ovih otoka bilo
n e o p h o d n o radi prijema i odailjanja te pomoi u unutran-
jost zemlje. Radi objedinjavanja rukovodstva nad svim
jedinicama formiran je tijekom studenog 1943. Operativni
tab za obranu otoka u koji su uli - komandant i komesar
Mornarice NOVJ (Josip erni i Pero Radovi) i naelnik
taba 26. divizije (Stanko Parma). Ovaj je tab svoje opera-
tivno podruje podijelio na tri sektora: Prvi sektor bio je
otok Bra i olta, II. sektor je Hvar i Vis, a III. sektor je
Korula, Mljet i Lastovo.
Operativni tab za obranu otoka odluio je da se poduz-
mu ofenzivne akcije na sektoru Omi, Split, a 13. brigada na
Peljeac. Uz potporu dva saveznika ratna broda, dvije ete
26. divizije su nou 18/19. prosinca 1943. izvrile s Braa
desantni prepad diverzantskog karaktera na ustako-nje-
mako uporite Dugi Rat. Borba je trajala oko etiri sata.
Uspjeh je bio zadovoljavajui. Ovaj desant, iako mali po
srazmjeri, bio je znaajan po svom moralnom efektu. Osim
toga, ovom prilikom je prvi put ostvareno zajedniko djelo-
vanje naih i saveznikih snaga. Iste noi jedna eta 1. dal-
matinske brigade iz Suurja izvrila je prepad na njemaku
16
Arhiv VII, k.1100, reg.br.1/5.
1
7 Trgo Fabjan, navedeni lanak o njemakom desantu na Koruli VIG
111956.
posadu u Drveniku u Makarskom primorju. Uspjeh je bio
djelomian. Ve smo kazali da se 13. brigada s Korule
pripremala za desantni prepad na njemaku posadu u
Orebiu na Peljecu, ali je odustala jer su se Nijemci iskrcali
na Korulu.
Njemaka 264. divizija najprije je zauzela Veliki i Mali
Drvenik, a onda se pripremala da osvoji otok oltu, gdje se
nalazio jedan bataljun 12. dalmatinske brigade, a glavnina
je bila na Brau. Zbog teke situacije i poraza na Koruli
Operativni tab za obranu otoka 29. prosinca 1943. odluio
je da se jedinice 26. divizije, 4. i 5. POS prebace s Braa,
olte i Hvara na Vis i da se na n j e m u organizira uporna
obrana. Sutradan 30. prosinca tab Mornarice NOVJ i tab
26. divizije poslali su depeu Vrhovnom tabu NOVJ u kojoj
se kae da e na Hvaru, Brau i olti ostaviti male snage, a
da e Vis biti branjen uz p o m o saveznika 1 . O d m a h su
poele pripreme za evakuaciju koja tee od 1. sijenja 1944.
Do 3. sijenja sa olte i Braa na Vis je brodovima IV.POS
prebaena kompletna 12. dalmatinska brigada. Na Brau i
olti ostao je Brako-oltanski partizanski odred od 400
boraca. Na oltu se, u rajonu Maslinice, tijekom noi 12/13.
sijenja iskrcalo oko 300 vojnika iz 2. bataljuna 893. puka
264. divizije. Iste noi iskrcala su se dva bataljuna 738. puka
njemake 118. lovake divizije na Bra. Neprijatelju je
pruen slabiji otpor, koji je trajao samo jedan dan.
S Hvara se najprije do 1. sijenja 1944. prebacila na Vis
1. dalmatinska i preostali dijelovi 13. dalmatinske brigade.
Nou 19/20. sijenja s Hvara se na Vis povukla 11. dal-
matinska brigada. Poetni plan za desant na Hvar sainio je
tab 5. SS brdskog korpusa, kojemu je sjedite bilo u Lisi kod
irokog Brijega. Angairani su dva bataljuna 750. lovakog
puka s Peljeca i Korule. Nijemcima se urilo da to prije
osvoje Hvar, za to su angairali i jedinice s Braa. Za poe-
tak je odreen 18. sijenja 1944. ifrirano nazvan plan
Walzertraum. Juna grupacija se imala s Korule i Peljeca
iskrcati ispod Bogomolja (700 vojnika), a sjeverna grupa,
koju je inio 2. bataljun 738. puka (jaine 860 vojnika)
isplovila je iz Povija na Brau i iskrcala izmeu Vrboske i
Starog Grada na Hvaru. U to vrijeme na Hvaru n e m a naih
snaga, jer se 11. povukla na Vis, a ostao je samo Hvarski par-
tizanski odred. Ujutro u zoru 19. sijenja 1944. njemake su
se postrojbe iskrcale na Hvar bez otpora. U grad Hvar
Nijemci su uli 21. sijenja 1 9 4 4 . .
Time je njemaka vojska osvojila sva srednjodalmatins-
ka otoja, osim Visa koji se pretvorio u neosvojivu tvravu,
o e m u vie kasnije.
6. Njemake zimske operacije u sjevernoj
Dalmaciji
Po povratku iz Bosne, gdje je uestvovala u operaciji
Ziethen, 19. divizija je u Bukovici drala stalni slobodni ter-
itorij koji je sluio kao operacijska osnovica za n a p a d n e akcije
prema Ravnim kotarima, Promini i Velebitu. Posebno znaen-
je za 19. diviziju imalo je Primorje preko koga se snabdijevala
borbenim potrebama s Visa, a tamo je upuivala ranjenike,
bolesnike i izbjegli narod. Jugoistoni Velebit bio je od
znaenja za 19. diviziju jer se tamo povlaila pred nadmon-
im protivnikom i odravala prometnicu za slanje saveznike
pomoi prema Lici, Kordunu i Baniji, a i za Sloveniju.
Njemaka 2. oklopna armija stalno je imala u vidu
strateko znaenje sjeverne Dalmacije jer se smatralo da se
na tom teritoriju najvjerojatnije mogu pojaviti anglo-amer-
ike desantne snage iz june Italije. Zato su teritorij sjeverne
Dalmacije posjeli s najjaim snagama koje su imali na jad-
ranskoj obali. Najprije je tu bila 114. lovaka divizija, koja je
u prosincu 1944. p r e b a e n a u jugozapadnu Bosnu, u
operaciji Ziethen, a onda krajem prosinca povuena
preko Like za Rijeku i Italiju. Ovu je diviziju u sjevernoj
Dalmaciji zamijenila 264. pjeaka divizija koja je tamo
drala glavninu 981. puka. Ali u sijenju 1944. u sjevernu
Dalmaciju dolaze nove njemake snage - glavnina 1. brdske
divizije koja je dola iz Grke, tu je 1. puk Brandenburg, pa
92. motorizirani i 202. tenkovski bataljun. U sjevernoj
Dalmaciji se nalazila 7. ustaka brigada (zdrug), etnici popa
ujia i jedna skupina (oko 1500) talijanskih faista, najvie
dragovoljaca iz Zadra, pristalica Benita Mussolinija. Otuda
se moraju traiti uzroci zato je savezniko zrakoplovstvo
tako stalno tuklo po Zadru i pretvorilo ga u ruevine.
NAni, Duanaesta dalmatinska brigada, Supetar 1984. str. 47.
19
. NAni, Njemaki okupator na Huaru,Otok Hvar u NOR-u
Split, 1987.str.47b-481.
 im je stigla 19. divizija u sjevernu Dalmaciju i malo se odalmatinsko otoje, ali u poleini Dalmacije, bez obzira
sredila, o d m a h je poela ofenzivna djelovanja. Tako je 6. koliko su se trudili, nisu osigurali svoju poziciju. Ponovno su
brigada djelovala na prostoru Ravnih kotara i tamo likvidi- vraeni u velike garnizone, a ostalim podrujem gospodar-
rala vie protivnikih posada. Peta brigada je djelovala na ili su postrojbe 8. dalmatinskog korpusa. Teki poraz na
podruju Bukovice i zajedno sa Srednjodalmatinskim parti- Koruli nije ostavio traga na naredna borbena djelovanja.
zanskim o d r e d o m iz rajona Kistanja, 23. i 24. sijenja prodr- Vis se sigurno branio, a o n d a se prelo u desantne p r e p a d e
la na Prominu i razbila ustaku posadu u Oklaju. Nijemci su po srednjodalmatinskim otocima u kojima je zadan teak
brzo reagirali pa su 24. sijenja s dijelovima 1. brdske diviz- u d a r a c njemakoj 118. lovakoj i 264. pjeakoj diviziji. O
ije i 92. motoriziranim pukom zajedno s dijelovima 264. tome u sljedeem dijelu knjige.
divizije, ustaama i etnicima, kao i talijanskim faistima Za 8. korpus ovo je bilo najtee razdoblje u njegovom
preli u opi napad, u operaciji ifrirano nazvana operacija b o r b e n o m putu. Tee bitke, u krajnje inferiornom poloaju,
Emil. Namjera je njemakog 15. korpusa bila izbaciti 19. nije nikada vodio kao u njemakoj operaciji Ziethen.
diviziju iz sjeverne Dalmacije preko Velebita u Liku. Inferioran je bio u broju vojnika, u borbenoj tehnici i
Operacija je poela 3. i trajala do 6. veljae 1944. Njemaka takoer u svim drugim segmentima oruane borbe. Ipak je
grupacija imala je oko 10.000 vojnika, a 19. divizija sa 13. izdrao, imao je velike gubitke, ali je nastavio ratovati, pos-
dalmatinskom brigadom, koja je prebaena s Visa, i parti- tupno se oporavljati i nakon toga prijei u opu ofenzivu
zanskim odredima imala je oko 6.000 boraca. Djelujui kojom je porazio njemaku vojsku i oslobodio Dalmaciju.
dosta brzo i s tenkovima Nijemci su 19. diviziju i 13. dalma-
tinsku brigadu stavili u okruenje, ali su se oni nou probili
prema Velebitu, a onda i u junu Liku u rajon Glogovo, gdje
je stigao i Orijentski partizanski odred s Visa. Time je
operacija Emil bila zavrena. im se u junoj Lici 19. diviz-
ija sredila ona je 23/24. veljae poela probijanje natrag u
sjevernu Dalmaciju. esta brigada je stigla u Bukovicu i
o d m a h napala i razbila vie ustakih i etnikih posada.
Meutim, 1. oujka uslijedio je n a p a d 891. puka 264. diviz-
ije i oko 1600 etnika, ali su u dvodnevnoj borbi zadrani.
Ostale snage 19. divizije, stigavi u sjevernu Dalmaciju, nas-
tavile su aktivna djelovanja i u proljee 1944. vezali za sebe
glavninu 264. pjeake, dijelove 392. legionarske divizije,
kao i dijelove 92. motoriziranog puka, ustae i etnike. U
takvom rasporedu se nala 19. divizija kada je p o e o nje-
maki zrani desant na Drvar, 25. svibnja 1944. u kojem
20
uestvuje i 19. divizija, o e m u kasnije .

Prema tome, njemake jesenske-zimske operacije zah-

vatile su sve dijelove Dalmacije i kompletno operativno
podruje 8. dalmatinskog korpusa. Poelo je u listopadu i
studenom 1943. Najee b o r b e su v o d e n e u operaciji
Ziethen koje je zahvatila i jugozapadnu Bosnu. Zimske
operacije su zavrene njemakim osvajanjem Makarskog
primorja, Peljeca, Korule, Hvara, Braa i olte i djelova-
njem u sjevernoj Dalmaciji u veljai 1944. godine. Nijemci
Mladen Coli, Znaajnije borbe na podruju sjeverne Dalmacije,
su osvojili dalmatinsku obalu i srednjodalmatinsko i sjevern- Znanstveni skup u Zadru 5. - 7-12.1979.

OBRANA VISA - POVIJESNO ZNAENJE I NAPADNA DJELOVANJA
NA SREDNJODALMATINSKIM OTOCIMA
1. Obrana Visa - dileme i rjeenje
O b r a n a Visa postala je aktualna jo k r a j e m 1943. k a d a
su postrojbe S. SS i 15. brdskog korpusa privodile kraju plan
Asche i u s t u d e n o m 1943. zapoeli jesensko-zimske
operacije 1943/44. godine. tab n j e m a k e 2. oklopne armi-
je zapovjedio je 5. i 15. korpusu da od divizija 8. dalmatin-
skog korpusa p r e o t m u ostali dio o s l o b o e n o g teritorija
Dalmacije na o b a l a m a J a d r a n a , a o n d a i srednjodal-
matinske otoke. Zato su angairali 118. lovaku iz 5. korpusa
i 264. diviziju iz 15. korpusa. O s v a j a n j e otoja sjeverne
Dalmacije izveli su dijelovi 114. lovake i 264. divizije.
Snage 118. divizije imale su s dijelovima 264. osvojiti
Peljeac, Korulu, Bra, Hvar i oltu, d o k se pitanje Visa jo
nije razraivalo u operativnim planovima. Kako s m o v e u
p r e t h o d n o m poglavlju kazali, najtei p o r a z imala je na
Koruli 13. dalmatinska i dijelovi 1. prekomorske brigade,
kada je smrtno r a n j e n i zapovjednik 26. divizije m a j o r Niko
Martinovi, a zamijenio ga je Maks Bae, naelnik Stanko
Parma. Za o b r a n u srednjodalmatinskih i junodalmatinskih
otoka o s n o v a n je Operativni tab, koji je vodio sve jedinice
26. divizije, Mornarice N O V J i vojno-pozadinske.
Poraz na Koruli i u o p e velika n a d m o n o s t n j e m a k e
vojske koja se koncentrirala u srednjoj Dalmaciji (118.
lovaka i 264. pjeaka divizija, jake p o m o r s k e snage i zra-
na p o m o ) dovelo je do dilema na svim instancama N O V J
- u G Hrvatske, u tabu 8. korpusa, Mornarice NOVJ, u
tabu 26. divizije i u politikom r u k o v o d s t v u NOP-a
Dalmacije - postavljalo se pitanje to u datoj situaciji raditi?
Jedni su bili za to da se napusti Bra, Hvar i Vis, a drugi da
se b r a n e ti otoci. U zenitu razliitih stajalita bilo je central-
no pitanje o b r a n e ili n a p u t a n j a otoka Visa.
IV.
Operativni tab za o b r a n u otoka (J.erni i S. Parma,
o n d a Maks Bae) izdao je jo 20. s t u d e n o g 1943. zapovijed
da se u p o r n o brani Bra i olta, ali je to, 26. studenog,
ponitio tab 8. korpusa 1 . Poslije toga 14. prosinca tab 8.
korpusa razmatra prijedlog taba Mornarice N O V J da se 1.
dalmatinska ostavi za o b r a n u otoka, a 11. i 12. brigada da se
p r e b a c e na k o p n o u interesu njihovog razvoja 2 . Na Bra
je 18/19.12. stigla s Korule i Hvara 1. prekomorska brigada
u nakani da se prebaci na kopno, ali zbog nesigurnosti
poslana je na Vis gdje je s 2. p r e k o m o r s k o m 3/4. sijenja
1944. p r e b a e n a na Dugi otok i kopno. Iz Drvara je maral
Tito 24. prosinca poslao d e p e u tabu Mornarice NOVJ u
kojoj stoji: ..Sve pjeadijske jedinice stavljam p o d Vau
k o m a n d u . Ostrva se m o r a j u braniti. N i j e m c e odbaciti sa
Korule... Traite od saveznika p o m o . . . 3
Tada se na Brau i olti nalazila 12. dalmatinska, a na
Hvaru 1. i 11. dalmatinska brigada. Na svakom otoku bio je
po j e d a n partizanski o d r e d . tab Mornarice N O V J i tab 26.
divizije nalazili su se u g r a d u Hvaru. Ali k a d a su Nijemci v e
zauzeli Korulu i pripremali se za desant na Bra, Hvar i
oltu, pitanje o b r a n e Visa postalo je krajnje aktualno i
trailo se o d g o v o r za rjeenje p r o b l e m a o b r a n e ili napu-
tanja Visa. U H v a r u je 26. prosinca o d r a n sastanak
O p e r a t i v n o g taba za o b r a n u otoka, u prisustvu lanova
taba Mornarice N O V J i lanova Obalskog komiteta KPH za
Dalmaciju. Rijeeno je da se elastino b r a n e otoci, ali i da
se vre p r i p r e m e za evakuaciju na Vis. Dva d a n a kasnije, 28.
12. G Hrvatske poslao je d e p e u tabu 8. korpusa u kojoj
1
Zbornik NOR-a, tom VIII, knj. I.str. 434.
2
Isto str. 437.
3
Isto str. 439.
stoji: ...Pouite se gorkim iskustvom Korule, i ako n e m a
izgleda da e v a m Englezi p o m o i prebacivati t r u p e sa
otoka na k o p n o . ..4. To je znailo da je i u Glavnom tabu
Hrvatske prevladalo u v j e r e n j e o n e m o g u n o s t i o b r a n e
otoka i da je zato p o t r e b n o da se b r i g a d e s njih to prije pre-
b a c e na kopno. Ali, tab za o b r a n u otoka, tab 26. divizije i
rukovodstvo NOP-a Dalmacije ne odustaju od svojeg stajal-
ita da se m o e napustiti Hvar, Bra i olta, ali da se orga-
nizira o b r a n a Visa. Imajui p o t p o r u v o j n o g i politikog
rukovodstva Dalmacije Operativni tab je 29. prosinca
z a p o v j e d i o da se 26. divizija, 3. i 4. POS p r e b a c e na Vis i da
ga se organizira za o d s u d n u obranu..5. tab Mornarice i
o b r a n u otoka i n a p a d e na n j e m a k e luke. Taj zahtjev poslao
je Operativni tab za o b r a n u otoka V r h o v n o m tabu otkuda
je stiglo pozitivno miljenje.7.
im su Nijemci osvojili Bra i oltu, Operativni tab za
o b r a n u otoka (zapovjednik Maks Bae) trai od 8. korpusa
da se brani Vis, ali 17. sijenja stie o d g o v o r iz Tieva da se
na k o p n o p r e b a c e 1. i 11. brigada, a na Visu da ostane 12.
dalmatinska b r i g a d a ? 3 . U takvoj d r a m a t i n o j i nejasnoj
situaciji Operativni tab za o b r a n u i Oblasni komitet KPH
dre sastanak i 19. sijenja alju d e p e u V N O V J u kojoj
kau: ...Hvar n a p u t a m o m o l i m o javite n a m Vau defini-
tivno odluku o Visu.. Mi Vis svakog d a n a sve bolje utvruje-

Organizacija obrane otoka Visa krajem 1 9 4 3 . i poetkom 1 9 4 4 . g.

Vojna enciklopedija 1 9 7 4 .

tab 26. divizije poslali su 30. prosinca d e p e u V N O V J u mo, moral je d o b a r i p r e d l a e m o da n a m naredite da sa tri
kojoj se kae: Reorganiziramo o b r a n u . Na Hvaru, Brau i b r i g a d e o b r a n i m o Vis.... O v a j je prijedlog prihvatio
olti ostavit e m o m a l e d e m o n s t r a t i v n e snage. Vis e biti
b r a n j e n uz p o m o saveznika, koju oni obeavaju...>A
Meutim, dileme su jo prisutne. Izgleda da je V N O V J 4 Zbornik NOR-a, tom V, knj.23.str.241.
5
intenzivno kontaktiralo sa z a p a d n i m saveznicima da je i u Zbornik NOR-a, tom VIII,knj.l.str.460.
6
/sto, str.465.
n j i h o v o m interesu da se Vis brani i da t a m o poalju svoje
7
Isto, str.341.
trupe. Na Vis je 10. sijenja stigao britanski general Majzl To se dogaalo kada je Sreten ujevi smijenio tab 8.korpusa,
8
koji je traio da se na Vis iskrca 150 britanskih vojnika za Zbornik NOR-a, tom VIII, knj.l, str.525.
maral Tito i 20. sijenja alje depeu tabu Mornarice vojske, ali nisu poremetili sustav obrane, kojeg su stalno
NOVJ u kojoj nareuje da se brani otok Vis. Tito je zatim osmatrali.
naredio da se za obranu Visa angairaju 26. divizija sa 1., 11. Za to vrijeme tab 8. korpusa 13. sijenja 1944. radi
i 12. brigadom i Mornaricom NOVJ, i da se angairaju budnosti i obmane protivnika promijenio je imena
saveznike snage^. Tada je povuena s Hvara 11. dalmatin- brigadama. Tako je u 26. diviziji broj jedan nosila 1. dal-
ska brigada, pa je organizirana obrana Visa, na kojem se matinska, broj 2 dobila je 11., a broj 3 ima 12. dalmatinska
nalo neto oko 10.000 boraca 26. divizije i Mornarice brigada. Isto je bilo i u svim divizijama 8. korpusa, a toga
NOVJ, a i sav narod bio je spreman braniti svoj otok. nema u ostalim korpusima NOVJ. Ova numeracija je trajala
Ratni komesar 12. dalmatinske brigade, pa 26. divizije, sve do 26. lipnja 1944. kada se numeracija brigada vraa na
Fabjan Trgo, konstatira da je od posebnog politikog i stara, poetna imena. Ranija 13. dalmatinska brigada pre-
operativnog znaenja bila odluka da se uporno brani Vis, baena je s Visa u noi 16/17. sijenja s Orjentskim parti-
jer bi bez ovog otoka - kao nae vrste baze i oslonca - zanskim odredom na Kornate i kod Pakotana na kopno, pa
situacija na Jadranu dobila sasvim drugi obrat... dalje prema Drvaru.
Obrana Visa organizirana je s utvrivanjem morske Uz suglasnost marala Tita na Vis je 16. sijenja stigao
obale i po cijeloj dubini otoka. Na obali su se nalazile dobro britanski 2. komando odred jaine 444 vojnika - poznati
utvrene jedinice prvog ealona, a po dubini su bile jake komandosi za izvravanje specijalnih zadataka. Odred je
rezerve. Sve je bilo opasano ianom ogradom, u uvalama imao est trupova, bio je u Komii i Visu, a zapovijedao je
potpukovnik Jack Churchill. Dana 28.
veljae na Vis se iskrcao kompletan
britanski 43. mornariki komando
odred, a 15. oujka britanska 2. briga-
da za specijalnu namjenu, zapovjed-
nik pukovnik Tom Churchill. Krajem
veljae na Vis je stigla jedna amerika
borbena grupa jaine 120 vojnika,
slini komandosima. Do 5. svibnja na
Vis se prebacio britanski 40. komando
odred, tako da je na Visu bilo oko
2.000 saveznikih vojnika. Sa svim
saveznikim snagama na Visu zapovi-
jedao je pukovnik Maynell 10 .
Maral Tito je 20. oujka 1944.
V i s u veljai 1 9 4 4 . : na i savezniki v o j n i k z a j e d n o na p o l o a j u imenovao novi tab 26. divizije. U V
su stizale informacije o mirnodop-
minska polja i bave s benzinom, svaki vis je posebno skom i udobnom ivotu na Visu, to je bilo netono, i zbog
utvren kao otporna toka, a na Vikom polju su protiv ega je smijenjen tab 26. divizije13. Za zapovjednika je
zranog desanta postavljene rezerve. Na tome su radili
borci i civilno stanovnitvo. Budnost je uvijek bila na visini,
dobro se osmatralo i brodovima Mornarice NOVJ titilo pri- 9
Veseljko Hulji, Vis 1941.-1945-, Split 1979. str.228.
9a
laze od Hvara, Korule i olte, jer su Nijemci na Koruli Trgo Fabjan, Strategijsko-politiki znaaj otoka Visa u NOR-
u,VlG.br.3/1954-
drali jedan puk, na Brau takoer jedan puk, a na olti 10
Nikola Ani, Dvanaesta dalm.brigada, Supetar 1983. str. 60,65,70.
jedan bataljun. Budui da su imali nadmonost u zraku, stal- 10a
To je u recenziji dodao ratni komesar 12.dalm.brigade 26.divizije
no su bombardirali Vis, Komiu, vojne utvrde i postrojenja Fabjan Trgo.
postavljen potpukovnik Boo Boovi, dotadanji naelnik
taba 6. like divizije. Komesar je Duan Kora, naelnik
taba Ante-Toni Bioi. Maks Bae stavljen je na
raspoloenje GS Hrvatske, komesar Vojin Popovi na ras-
pored V NOVJ, a Stanko Parma na raspored tabu 8. kor-
pusa. tab divizije bio je u Boro viku na Visu.
Nijemci su se dugo prelamali oko donoenja odluke o
pitanju Visa. Prijelom je nastupio 12. travnja 1944., kada je
u sjeditu njemake Vrhovne k o m a n d e u Bergdorfu odran
sastanak najistaknutijih predstavnika njemake vojske pod
rukovodstvom Hitlera. Posljednji put se razmatralo pitanje
osvajanja Visa (operacija Freischtz), Nakon polemikih
tonova, Veliki admiral Dnitz bio je za to da se Vis osvoji, a
Rajhsmaral Gring bio je protiv toga, u e m u ga je podrao
naelnik njemake Vrhovne k o m a n d e feldmaral Keithel.
Rijeeno je da se jo ispituju mogunosti osvajanja Visa.
Poslije toga Nijemci su odustali od planiranog osvajanja
11
Visa .
Iz reenog se vidi da su predugo trajale dileme oko Visa
dok se privolio maral Tito da donese odluku o obrani Visa.
Nita ovo nije udnovato jer se u NOR-u Jugoslavije pojavio
jedan vojno-politiki problem kojeg nije bilo lako rijeiti.
Naime vojnom zapovjednitvu NOV pojavio se prvi put
jedinstven sluaj u kojem je trebalo oduzeti p r a v o
Wehrmachtu da ne ide na jedan mali otok koji se nalazi na
sredinjici J a d r a n a , a koji dobiva strateko znaenje. I to
stati protiv jakih njemakih kopnenih, pomorskih i zranih
snaga, koji do tada nisu nigdje stali a da nisu osvojili slo-
bodni partizanski teritorij. Dileme kod njemakog zapovi-
jedanja su postojale i predugo trajale. Da bi ili na osvajan-
je Visa, njemaki generali morali bi pripremiti i izvesti jednu
kombiniranu operaciju i to protiv jakog i odlunog protivni-
ka koji je bio rijeen boriti se do posljednjeg ovjeka, koji se
dobro organizirao, pripremio za obranu gdje bi obostrano
morale pasti velike rtve. U svakom sluaju to se Nijemcima
ne bi isplatilo. Bitno je podvui da je to onaj period Drugoga
svjetskog rata kada njemako zapovjednitvo nije imalo
strateku prednost na drugim frontovima, kada je njemaka
Vrhovna k o m a n d a morala uvati svakog vojnika.
Da se Vis brani i obrani dominiralo je stajalite dal-
matinskog vojno-politikog rukovodstva. Kod njega nije bilo
nekih zapaenih dilema. O n e su vie postojale u tabu 8.
korpusa, u Glavnom tabu Hrvatske i u Vrhovnom tabu.
Dalmatinsko vojno-politiko rukovodstvo NOP-a bilo je
uvjereno da e se Vis obraniti, uzdajui se iznad svega u
svog ovjeka, vojnika i civila. Njihovo je stajalite prihvatio
maral Tito i nije se prevario. Na Vis je i on osobno doao
kada je m o r a o napustiti Drvar.
Ne smije se za obranu Visa odbaciti ili minimizirati ulogu
zapadnih saveznika. Njih 2.000 na Visu, uz topnitvo, zrane
i pomorske snage imali su vojno i politiko znaenje. U
vojnom pogledu to je ipak bila jedna respektivna vojna
snaga koja se mogla efikasno boriti za Vis zajedno s Titovim
borcima. U politikom pogledu Vis je bio jedan poligon
zajednikog djelovanja vojski dviju saveznikih drava
rijetko viden. Nijemci su morali raunati da bi se pri n a p a d u
na Vis sukobili i s anglo-amerikom vojskom bez nekih ansi
za pobjedu, i od toga su odustali.
Sve poetne tekoe i problemi obrane Visa rijeeni su
relativno b r z o 1 2 , pa su branitelji Visa iz defenzivnog perio-
da ve sredinom travnja 1944. preli u ofenzivnu etapu, koju
e karakterizirati opi n a p a d na utvrene njemake pozicije
na Koruli, Brau, olti, Mljetu i Hvaru. Rezultati toga bit e
veliki uspjesi i jaanje opeg ugleda Titove armije kao
istinske vojske u taboru Antifaistike koalicije Drugoga
svjetskog rata.
2. Desantne akcije na
srednjodalmatinskim otocima
Jo njemaka vojska nije dobro ni posjela osvojene sred-
njodalmatinske otoke - Hvar, Bra, oltu, Korulu i Mljet a
ve su poela n a p a d n a djelovanja brigada 26. divizije i
saveznikih snaga s Visa. tab 26. divizije regulirao je zone
djelovanja pojedinim brigadama. Tako je za Bra i oltu
zaduena 12. dalmatinska, a za Hvar, Korulu i Mljet 1. i 11.
dalmatinska brigada. Njima e pomagati partizanski odredi
koji su ostali na otocima, a i sami e izvoditi borbena djelo-
11
Hulji V.n.dj.str.227.
Osim vojnih problema na Visu su bile velike tekoe oko ishrane
boraca i civila koji su ivjeli na Visu ili prolazili preko Visa za
Italiju i Afriku, njih 35,000 ljudi. Nije bilo pijace vode dok nisu
saveznici donijeli ureaje za preradu mora u pitku vodu. Kroz Vis
su prolazili i ranjenici i bolesnici. Sve je to inilo tekoe u obrani
Visa.
 Desantni prepad na Korulu, travnja 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M N o v o v i i dr.:Prva dalmatinska proleterska brigada, Beograd 1 9 8 6 .

vanja - Braki partizanski odred na Brau, Hvarsko-viki ili bataljuna 1. dalmatinske koji su se uveer 22. oujka s Visa
kasnije Hvarski odred na Hvaru, Korulanski na Koruli, prebacili kod Hvara. Neto ranije u Hvar su se iskrcali
Mljetski na Mljetu, a Peljeki na Peljecu. U tim akcijama je savezniki komandosi (njih oko 300 vojnika) i krenuli prema
angairano i preostalo civilno stanovnitvo, ali je njega bilo Jelsi. Doekao ih je njemaki 2. bataljun 738. puka 118.
malo. Dio se ispred Nijemaca evakuirao na Vis i u Afriku, a divizije. U borbi su Nijemci poraeni zajednikim djelova-
najvei dio su Nijemci nasilno deportirali po Bosni i njem 1. dalmatinske i saveznike vojske. Ubijeno je 35, a
Slavoniji, to je u veljai 1944. zapovjedio komandant 2. zarobljen 131 njemaki vojnik. Tada je tab 118. lovake
oklopne armije general Rendulic u dogovoru s Pavelievom divizije, sa sjeditem u Ljubukom, zapovjedio svojim snaga-
vladom. Tako je oko 30.000 Hrvata nasilno istjerano sa sto- ma da napuste zapadni dio otoka Hvara i da organiziraju
ljetnih ognjita - na olti nikoga nisu ostavili, veliki dio obranu u istonom dijelu, u rajonu Suurja1^ Preko
Braa, Hvara, Korule, Peljeca, Mljeta i Dubrovakog pri- Suurja stigla je pomo Nijemcima, pa su sutradan 24.
morja je nasilno deportiran oujka anglo-ameriki strateki bombarderi skoro potpuno
Prvi desantni prepadi poeli su ve 27. sijenja 1944. sruili Suuraj15 .
kada se na Hvar iskrcalo oko 70 britanskih komandosa koji
su s Hvarskim odredom napali njemaku posadu u Milni,
kod Hvara. Odmah zatim 3/4. veljae napadnuti su Nijemci
kod Velikog Grablja, isto na Hvaru. Britanski komandosi i
NAni, doktorska disertacija NOV Hrvatske, Zagreb 2002.str,
dijelovi 1. dalmatinske brigade izveli su drugi desantni
176.
napad na njemaku posadu u Milni kod Hvara, a bilo je to 14
Jovan Vasiljevi, Mornarica NOVJ, Beograd 1972. str, 197-200.

19/20. veljae. Posebno je bio uspjean desant 1. i 4. NAni, Povijest Suurja, Suuraj 2000. str.235.

Pohvala marala Tita jedinicama 2 6 . divizije koje su uestvovale u akciji na
Koruli o d 2 2 . d o 2 4 . travnja 1 9 4 4 .
Vidjevi ove poraze tab njemake 2. oklopne armije
zapovjedio je tabu 5. SS i 15. brdskog korpusa da se jako
utvrde posjednuti otoci i obala, ne samo radi partizanskih
napada nego i radi oekivanog saveznikog desanta iz june
Italije. U vidu stalne fortifikacije poela je izgradnja nje-
makih poloaja s dosta armirano-betonskih bunkera,
podzemnih tunela na svim vanijim tokama, a okolo su
postavili minska polja i vierednu ianu ogradu s dosta top-
nitva dalekometne artiljerije. Tako su na olti jako utvrdili
Grohote i Gornje selo, na Brau Vidovu goru i rajon
Sumartina, na Hvaru Ublinu i rajon Suurja, na Koruli
Blato itd. Jako utvreni njemaki poloaji predstavljali su
jedan sustav pozicione obrane koja se povezivala na onu
du dalmatinske obale od Molunta na jugu, preko
Dubrovakog primorja, Makarske,Splita sve do Nina na
sjeveru
Prvi vei desantni prepad 26. divizije i Mornarice NOVJ
izvren je na njemake postrojbe 750. puka 118. lovake
divizije na Koruli. Glavne snage ovog puka bile su kod
Blata i Vela Luke, manje kod Smokvice i Korule. Desant je
uslijedio nakon zapovijedi marala Tita da otponu vee
operacije na njemake snage na otocima u srednjoj
Dalmaciji. tab 26. divizije na Korulu, koristei brodove
Mornarice NOVJ, je poslao 1. i 4. bataljun 12. brigade, 1. i
2. bataljun 1. dalmatinske i 3. i 4. bataljun 11. brigade. S
Visa su krenuli 21. travnja i neometano se iskrcali na sjever-
nu i junu obalu zapadnog dijela Korule. Napad je izvren
istovremeno na Vela Luku i Blato. Vela Luka je brzo
osloboena, ali borbe za Blato su due trajale. Glavni napad
na njemaku obranu oko Blata izveden je 23. travnja i do
16.00 sati sve je zavreno. Blato je osloboeno. Njemaki
gubici su iznosili 1.197 poginulih i 523 zarobljenih17. Na
Mljetu su jedinice 11. dalmatinske brigade (1. i 2. bataljun) i
3. bataljun 1. brigade izvodile demonstrativni napad i
zauzeli Babino polje u namjeri da se veu njemake snage
kako ne bi intervenirale prema Koruli. Odmah nakon pada
Blata jedinice 26. divizije povukle su se na Vis, 24. travnja
1944. Maral Tito pohvalio je 26. diviziju za ovu veoma usp-
jenu akciju, jer je njemaki 750. puk bio skoro sav uniten.
I vrhovni zapovjednik saveznikih snaga u Sredozemlju bri-
tanski general Wilson uputio je estitku maralu Titu za usp-
jenu borbu na Koruli i Mljetu. I lan V NOVJ koji se
nalazio na Visu, general Sreten ujovi, estitao je tabu 26.
divizije i Mornarici NOVJ za uspjelu akciju na Koruli i
Mljetu 18 . Desantna akcija na Koruli i Mljetu bila je prva
vea desantna operacija na Jadranu koju su izvele jedinice
NOV Hrvatske. Saveznike snage nisu uestvovale u ovoj
akciji.
Ubrzo je iza toga 9/10. svibnja izveden drugi vei desant-
ni prepad sada na olti gdje su se u obrani nalazile dvije
ete njemakog 892. puka 264. divizije. Oni su najjae
utvrdili rajon Grohote i na visovima iznad Rogaa. U oujku
1944. na oltu su doli britanski komandosi koji su s pripad-
nicima NOP-a napali njemake postrojbe kod Grohota. Na
oltu su krenuli 1. bataljun 1. dalmatinske i 3. bataljun 12.
dalmatinske brigade. Oni su se neometani, tijekom noi
9/10. svibanj iskrcali na junu obalu olte i, podrani top-
Ovakav njemaki fortifikacijski sustav ima slinosti u Normandiji i
kod Anzia u junoj Italiji.
17
Na Visu su neki ekstremisti ubili nekoliko njemakih ratnih
zarobljenika na to su saveznici otro reagirali, ak i britanski pre-
mijer W.Churchill kod marala Tita. Tito je otro kaznio poinitel-
je zloina, a zarobljenici su prebaeni na Bi evo u zarobljeniki
logor.
 Desantne borbe na Brau od 1 . do 5. lipnja 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 .
nitvom, krenuli u napad. Tri su n a p a d a izvedena, ali nije se
uspjelo razbiti i unititi njemaku posadu u Grohotama, jer
su Nijemcima stigla iz Splita pojaanja. Od n a p a d a se
odustalo i povuklo na Vis. Na povratku, blizu Visa, njema-
ki ratni brodovi potopili su sanitetski brod Marin II na
kojem je bilo 60 ranjenika, iako je brod nosio oznake
1
Crvenog kria 9 .
Zatim slijedi vie desantnih prepada na otoke Bra,
oltu, Hvar, Korulu i Mljet, ali s manjim sustavom iz briga-
da 26. divizije. Na Visu je poetkom lipnja 1944. bilo 13.500
partizana i 2.000 saveznikih vojnika. Gustina obrane je
iznosila oko 150 boraca na jedan kvadratni kilometar.
Zbog nastale situacije kod Vrhovnog taba u Drvaru,
kada su njemaki padobranci izvrili desant da uhvate
marala Tita, stigla je direktiva da se glavninom snaga 26.
divizije, uz p o m o saveznika i Mornarice NOVJ, krene na
Bra i n a p a d n u njemake snage i tako veu njemake rez-
erve da ne krenu iz Dalmacije prema Drvaru. Na Brau se
u rajonu Sumartina i Vidove gore nalazio 2. i 3. bataljun
738. puka 118. lovake divizije, s dosta topnitva i jako
utvreni. Za desant na Bra angairana je 1, 11. i 12. dal-
matinska i 1, 2. i 4. bataljun 3. prekomorske brigade, s top-
nitvom i podrkom saveznika, koji su na Brau angairali
jedan k o m a n d o odred od 370 vojnika, topnitvo, desantne i
druge ratne brodove.
Ukupno je angairano naih oko 4.000 boraca, a nepri-
jatelj je na Brau imao 1.800 vojnika. Iz zraka 26. diviziju i
saveznike titile su zrane snage saveznika iz june Italije.
Prema Brau se krenulo 1. lipnja, a sutradan 2. lipnja
p o e o je istovremeno n a p a d na Vidovu goru i rajon
Sumartina. Vidovu goru napadala je 12. dalmatinska briga-
da i 43 savezniki komando odred, a branio se 3. bataljun
738. puka. Na Sumartin su krenuli 1. dalmatinska i 3. preko-
morska brigada. S obzirom da je njemaka obrana na
Vidovoj gori bila povezana s o b r a n o m prema Nereiu, sve
je o d m a h stavljeno pod udar. Razvile su se izrazito teke
borbe, smjenjivali napadi i kontranapadi, ilo je teko i
preteko, obostrano uz velike rtve. I britanski komandosi su
uzalud napadali. Nijemcima je uspjelo zarobiti britanskog
pukovnika J a c k Churchilla i o d m a h ga preko Nereia pre-
bacili u Supetar, brodovima u Split i avionom sa Sinjskog
polja za Vrnjaku banju u tab generala Rendulica, zapov-
JS
Arhiv VII, k.1100, reg.br.lbllO.
NAni, Dvanaesta brigada, n.dj.str. 78-80.
jednika 2. oklopne armije. Kasnije je razmijenjen od bri-
tanske strane. Ni n a p a d 1. dalmatinske i 3. prekomorske
brigade kod S e l a c a i Sumartina nije uspio. Obostrane su
velike rtve, pa je n a p a d zavren 4. lipnja kada su se jedinice
26. divizije i saveznici povukli na Vis, a njemakoj vojsci
stigla su nova p o j a a n j a iz Splita i Makarske. Neprijatelj je
imao 3 5 0 mrtvih i 2 2 0 zarobljenih, a 26. divizija 67 mrtvih i
3 0 8 r a n j e n i h 2 0 . Saveznici su pohvalili junatvo 26. divizije
na Brau.
nalazio na Hvaru. Njemaki su vojnici upali u Stari Grad i
poeli pljaku i ubijanja. tab 2 6 . divizije brzo intervenira i
alje na Hvar 1. dalmatinsku brigadu, p o j a a n u tenkovima i
topnitvom, kao i dijelove IVPOS. Krenuli su 7. rujna i iskr-
cali se u gradu Hvaru, jer tu nije bilo Nijemaca. Osmog
rujna p o e o je napad na n j e m a k u vojsku kod Starog
Grada, brzo su tueni i poeli se povlaiti prema Jelsi. Dio
se povukao iz Starog Grada brodovima, a ostali su se ukrcali
na brodove i krenuli iz J e l s e . Meutim im su izili iz J e l s e

Dajui zakljunu o c j e n u pomorskog desanta na Bra, o d m a h su napadnuti od saveznikih ratnih brodova i skoro

ratni komesar 12. dalmatinske brigade i 26. divizije Fabjan su svi potopljeni. Poginulo je oko 3 0 0 njemakih vojnika.

Trgo u svojoj studiji Pomorski desanti na Bra, kazuje Tada se, 9. rujna s Hvara na Vis povukla 1. dalmatinska

...Pomorski desant na otok Bra, izvren skoro sa cijelom brigada. tab 26. divizije p o e o je neposredne pripreme za

26. divizijom, bio je krupan operativni zahvat u kome su desant na Bra, Hvar, Korulu i druga n j e m a k a uporita na

dole do izraaja sposobnost i umjenost naeg srednjodalmatinskim o t o c i m a . 2 2 .

rukovodeeg kadra, kako u mornarici tako

i u pjeadijskim i artiljerijskim jedinicama.
Iako neprijatelj na otoku Brau nije bio pot-
puno likvidiran, ipak je ovim desantom

postignut osnovni cilj: privuene su nje-

m a k e snage sa obale, izazvano je pomjer-
a n j e neprijateljskih snaga iz unutranjosti ka
obali... Nijemci su u jedinicama na obali
zaveli pripravno stanje oekujui naa

daljnja djelovanja... Ova operacija bila je

vrlo znaajna i po t o m e to su se dalje razvi-
jali i jaali dobri odnosi sa naim saveznici-
ma...20a-

Poslije desanta na Bra brigade 26.

divizije u kontinuitetu izvode desantne
prepade na olti, Brau, Hvaru, Koruli i
Mljetu. R a u n a se da je izvedeno oko 30
Prijevoz jedinica 1. d a l m a t i n s k e b r i g a d e iz V i s a u H v a r , 7. rujna 1 9 4 4 . , radi n a p a d a na iskrcanu
desantnih prepada, najvie samostalno njemaku jedinicu obalnih lovaca k o d Starog G r a d a

brigade 2 6 . divizije, ali i neke akcije u zajed-

nitvu sa saveznikim postrojbama.

Posljednja je v e a akcija bila na Hvaru 6/7. rujna 1944. Viemjeseni desantni prepadi brigada 26. divizije uz
godine kada se u rajonu Vrboska iskrcao samostalni lovaki p o m o Mornarice N O V J na n j e m a k e postrojbe na Koruli,
bataljun Brandenburg iz sustava divizije B r a n d e n b u r g 2 1 Mljetu, Hvaru i olti, kada je pogubljeno ili ranjeno 3 . 0 0 0
. Bataljun se sa 4 0 0 vojnika najprije iskrcao na Bra, a onda
se prebacio na Hvar jer su oekivali ofenzivu 26. divizije s
Visa. im su se iskrcali njemaki su vojnici krenuli od
20 Trgo Fabjan, Pomorski desant na otok Bra, V1G 4/1953-
20a Isto. str. 25-29.
Vrboske prema Jelsi i Starom Gradu, ali su kod J e l s e
21 Hvar u NOR-u, Split, 1987. str.407.
doekani od Makarskog partizanskog odreda koji se tada 22 Isto
njemakih vojnika, imali su veliko politiko znaenje i
podiglo je ugled Titove armije kod zapadnih saveznika ne
samo u Italiji, nego i ire. Postignuto je m n o g o i u vojnoj
domeni. Brigade su stjecale b o r b e n o iskustvo, a borci i star-
jeine kalili su se u tekim borbama. Uvjebavana je borbe-
na suradnja izmeu postrojbi 26. divizije i saveznika, kao i
izmeu svih dijelova vojske, posebice izmeu pjeakih sus-
tava i Mornarice NOVJ, topnitva i tenkova. Na moral bora-
ca ova su dogaanja ostavila veliki utisak i samopovjerenje,
osobito b o r b e n o djelovanje protiv njemakih utvrenih
poloaja. Vis se vie nije branio na svojim obalama, nego
dalje, na Hvaru, Koruli i Brau. Dvije njemake divizije -
118. lovaka i 264. potpuno su prele u defenzivu, samo su Komandant 1 2 . brigade, major Borko Arsenic predaje raport Vrhovnom

se grevito branili na postojeim utvrdama, ekale komandantu N O V i P O J maralu J o s i p u Brozu Titu,

Vis 15. V I I I . 1 9 4 4 .
n a p a d a a koji se nije ustruavao i frontalno djelovati, to je
zavrilo njemakim potpunim porazom i bjeanjem sa sred-
njodalmatinskih otoka. U svemu tome i lei kvaliteta 8. kor-
pusa kada je krenuo u opu ofenzivu osloboenja J o s i p Broz Tito s Winstonom Churchillom i Ivanom Subaiem u Napulju,

Dalmacije poetkom rujna 1944. godine. kolovoza 1944.

 3. Maral Tito na Visu
Vrhovni komandant NOVJ maral Josip Broz Tito bio je
tijekom NOR-a dva puta na teritoriju Hrvatske. Prvi put bio
je krajem prosinca 1942. kada je sa zapovjednikom Glavnog
taba Hrvatske Ivanom Rukavinom, s Ostroca kod Bihaa
otiao u Sunj da se osobno uvjeri u formiranje 8. kor-
dunake divizije i 1. hrvatskog korpusa. Istog dana, 24. pros-
inca 1942., vratio se u Ostroac. Drugi put Tito je doao na
teritorij Hrvatske, sada na Vis, na operativnu prostoriju 8.
dalmatinskog korpusa.
Tijekom njemakog desanta na Drvar maral Tito se s
Kuprekog polja prebacio 3/4. lipnja 1944. avionom za Bari
u Italiji. S njim su bili dijelovi CK KPJ, Vrhovnog taba
NOVJ, lanovi AVNOJ-a i Nacionalnog komiteta
osloboenja Jugoslavije. Iz Barija se Tito nou 6/7. lipnja
britanskim razaraem Blackmor u pratnji r a z a r a a
Eggisford prebacio na Vis, gdje su stigli rano ujutro 7. lip-
nja oko 02,00 sati, i to u Komiu, pa u Podpilje, u zaselak
Borovik. Na Visu se Tito n a a o na sigurnom mjestu,
Vrhovni komandant J o s i p Broz Tito za radnim stolom, u pilji na Visu 1 9 4 4 .
kudikamo sigurnijem nego da je otiao u Crnu Goru ili u
istonu Bosnu gdje mu se sugeriralo. Snage 26. divizije,
Mornarica NOVJ, i saveznike snage bile su garancija sig-
urnosti da Tito moe na Visu slobodnije djelovati u svim
d o m e n a m a , a posebice na vanjsko-politikom planu, to je
tada bilo aktualno pitanje budunosti nove Jugoslavije. S
druge strane, borci i starjeine 26. divizije i Mornarice NOVJ
bili su ponosni to sada imaju zadatak da uvaju svog
vrhovnog komandanta marala Tita.
Na Vis je ratnim britanskim b r o d o m 14. lipnja stigao iz
Barija u Komiu predsjednik kraljevske izbjeglike vlade dr.
Ivan Subai, a poasni pozdrav uinio mu je jedan bataljun
12. dalmatinske brigade. Nakon tri dana, 17. lipnja, na Visu
je potpisan tzv. Viki sporazum izmeu predsjednika NKOJ
marala Tita i predsjednika kraljevske vlade dr. Ivana
ubaia. Sredinom srpnja 1944. s Visa su se poele povlai-
ti saveznike snage. U Italiju su otili 2. i 40. komando odred,
pa 2. specijalna brigada, a u listopadu otiao je i britanski
43. komando odred. Ostalo je britansko topnitvo, ratni
brodovi i radarske postaje. Saveznika p o m o pristie pa je
osnovana Artiljerijska grupa p o d r e e n a 26. diviziji. Prvog
rujna na Vis je stigla 1. tenkovska brigada sa 56 lakih tenko-
va tipa Stjuard. Brigada je bila pod V NOVJ, ali je pri
oslobaanju srednjodalmatinskih otoka stavljena pod 26.
diviziju, a onda u sastav 8. korpusa. Na
Vikom polju napravljen je pomoni
aerodrom za saveznike zrane snage,
a tu je doao i jedan detaman 1.
eskadrile NOVJ. Kasnije, 26. rujna
1944. tab 26. divizije javio je tabu 8.
korpusa da su njegove jedinice na Visu
spasile 1836 saveznikih zrakoplovaca,
odnosno da je na Viki aerodrom prisil-
no ateriralo 210 saveznikih zrakoplova
i da su etiri aviona NDH na Vis stigla i
uli u sastav N O V H 2 3 .
S Visa je maral Tito vodio sve
postrojbe NOVJ i usmjeravao njihova
djelovanja, tu su dolazili visoki zapov-
jednici NOVJ iz Srbije, Slovenije i
drugih krajeva okupirane Jugoslavije
na referiranje maralu Titu, ovdje su se
osjeali slobodnima. S Visa se
 posljednji odluujui bojevi. Oko
25 krvoednih njemakih divizija
h o e da izbjegnu zaslunu kaznu
i da pobjegnu iz nae zemlje.
Udarajte nemilosrdno po nepri-
jateljskim kolonama, unitavajte
njegovu silu.. 2 5 .
Posljednji veliki in dogodio
se na Visu 12. rujna 1944. kada je
proslavljala 1. dalmatinska briga-
da svoju dvogodinjicu. Doao je
maral Tito i odrao onaj poznati
govor koji je zavrio rijeima
TUE NEEMO, ALI SVOJE
NE DAMO!. Tito je 18. rujna
1944. napustio Vis i otiao u
Moskvu na dogovor sa sovjet-
Maral Tito obilazi brodogradilite na Visu, 1 7 . lipnja 1 9 4 4 skim vojnim i politikim rukovod-
stvom o b o r b a m a na Balkanu,
osloboenju istonih krajeva
odravala pomorska i zrana veza sa zapadnim saveznicima Jugoslavije i o vojnoj pomoi. Ostali lanovi V NOVJ,
i s Crvenom armijom preko Italije. Vis je postao stoer svih AVNOJ-a i NKOJ napustili su Vis 22. listopada, nakon
politikih i vojnih djelatnosti nove Jugoslavije. osloboenja Beograda.
S Visa je zrakoplovom za Italiju otiao 6. kolovoza Viki period, kako se obino naziva razdoblje Titovog
maral Tito u posjet Vrhovnoj komandi saveznikih snaga u boravka na Visu, jedan je od najznaajnijih razdoblja u NOR-
Sredozemlju. Maral Tito se 12. kolovoza u Cazerti kod u Jugoslavije. Ujedno to je mea ope prekretnice vojnih i
Napulja sastao s predsjednikom britanske vlade Winstonom politikih dogaanja, kada se prilazi na opu ofenzivu za
Churchillom. Regulirana su brojna vojna i politika pitanja konano osloboenje Jugoslavije, kada su postavljene vrste
odnosa nove Jugoslavije i zapadnih saveznika. Iz Italije Tito osnove u izgradnji nove Jugoslavije. Za 8. dalmatinski kor-
se vratio na Vis 15. kolovoza 1944. godine. pus boravak Vrhovnog komandanta marala Tita na Visu
Tijekom 20. kolovoza cijela 26. divizija krenula je prema jedan je od najsvjetlijih stranica njegove povijesti.
Brau, Hvaru i Koruli. U toku plovidbe vraeni su natrag
direktno po zapovijedi marala Tita, jer za tu akciju nisu dobili
Titovu suglasnost. Do ove Titove intervencije je dolo nakon
tekih iskustava kod Drvara kada su dijelovi 6. like divizije
napustili Drvar i to ba kada je poeo njemaki zrani desant.
Tito je zabranio tabu 26. divizije i Mornarice NOVJ da N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, n.dj.str.107. U Srbiji se

naputaju Vis bez njegovog odobrenja. Na Visu je ubudue dosta govori o zaslugama etnika Drae Mihailovia, pa uz osta-
lo, govore kako su etnici spasili oko 200 saveznikih zrakoplova-
stalno bila jedna brigada u zatiti marala Tita, V NOVJ,
ca. Ako se zna da je samo 26. dalmatinska divizija na Visu spasi-
AVNOJ-a i NKOJ i drugih organa NOP-a Dalmacije 2 4 . la 1836 zrakoplovaca i 210 saveznikih zrakoplova, onda je samo
ona vie od est puta spasila saveznikih zrakoplovaca.
S Visa je maral Tito 7. rujna 1944. izdao opu zapovi-
24
N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, n.dj.str.86.Isto je autoru
jed za poetak zavrnih operacija za osloboenje
kazao general Ante-Toni Bioi 15.6.1977.
Jugoslavije. U Titovoj zapovijedi se i ovo kae: Nastaju 25
Isto, str.89., Veseljko Hulji Vis 1941-1945, Split 1979., str.288.
 V.
UEE 8. DALMATINSKOG KORPUSA
U DRVARSKOJ OPERACIJI

Drvarska operacija poela je njemakim zranim desan-
tom na Drvar ujutro 25. svibnja 1944. na sjedite najvieg
v o j n o g politikog rukovodstva NOP-a Jugoslavije.
osnovnoj nakani je bio orijentiran da se uhvati iv ili mrtav
Vrhovni komandant NOVJ maral Josip Broz Tito.
Drvarsku operaciju, ifrirano nazvanu Konjiki skok,
pripremao je i vodio tab njemake 2. oklopne armije gen-
erala L.Rendulica koji je imao sjedite u Vrnjakoj banji u
Srbiji. Operativnim planom je predviden zrani desant na
Drvar, a u njegovoj sredinjici bilo je djelovanje prema
U Drvarskoj peini gdje se nalazio maral Tito, najvei broj
lanova Politbiroa CK KPJ, vrhovnog taba NOVJ.NKOJ i
drugi.
Da bi se osiguralo osvajanje Drvara i ostvarili ciljevi
hvatanja i razbijanja najvieg rukovodstva NOP-a
Jugoslavije, posebice marala Tita, tab 2. oklopne armije

Njemaki zrani desant,"Konjiev skok", Drvar, 2 5 . V. 1 9 4 4 .

planirao je uz ostalo i pokretanje njemakih trupa na
svim operativnim pravcima koji vode prema Drvaru,
i to od Bihaa, Bosanske Krupe, Banje Luke, Livna,
Sinja, Knina i Srba u Lici. Od Srba u Lici preko
Trubara k Drvaru imale su se angairati snage 384.
puka 373. legionarske divizije, ali obrana tog pravca
bila je u nadlenosti 6. like divizije. Od Knina preko
Bosanskog Grahova za Drvar imao se angairati
motorizirani 1. puk Brandenburg. Od Livna prema
Bosanskom Grahovu i Drvaru planirano je djelovanje
njemake 7.SS Prinz Eugen divizije. Od Sinja preko
Dinare za Livanjsko polje mislilo se poslati ustako-
B o r b e n a g r o b l j u u D r v a r u , 2 5 . svibnja 1 9 4 4 .
domobranske postrojbe. Svim ovim snagama zapovi-
jedao je tab 15. brdskog armijskog korpusa koji je
imao sjedite u Kninu. Sa svim ovim snagama sada e o iznenaenju kojeg su postigle njemake postrojbe, i tako
se boriti jedinice 8. dalmatinskog korpusa dovele V NOVJ i marala Tita u jednu od najdelikatnijih
Njemaki zrani desant imao se spustiti na operativno situacija u o p e u NOR-u.4-
podruje 1. proleterskog korpusa (tab u Mokronogama kod im je ujutro 25. svibnja 1944. p o e o njemaki zrani
Drvara) poblie u zoni 6. like divizije. Dio Drvarske desant na Drvar samoinicijativno je tab 8. korpusa, oko
operacije zahvatio je i podruje 5. bosanskog korpusa, a to 8,00 sati zapovjedio 9. diviziji da hitno intervenira i n a p a d n e
je zona sjevernije od Drvara i Petrovca. Osmi dalmatinski njemake zrano desantne snage. Kao najblii Drvaru
korpus nalazio se juno od Drvara, a tab je bio u Tievu o d m a h je intervenirao 1. bataljun 3. dalmatinske brigade
(oko 50 km. od Drvara). Najblie Drvaru se nalazila 9. dal- napadajui pravcem ipovljani - Drvar. Povela se otra
matinska divizija (3,4. i 13. brigada) koja je zatvarala pravac borba s njemakim padobrancima, ali je ipak 1. bataljun sti-
Livno - Bosansko Grahovo i imala zadatak da sprijei gao sve do centra Drvara, na Trninia brijegu. Borbe su
p r o d o r 7. SS Prinz Eugen divizije p r e m a Drvaru. v o e n e do veeri. Onda, kada se saznalo da je maral Tito
Dalmatinska 20. divizija (8,9. i 10. brigada) na Dinari, ori- iziao iz Drvara, tijekom noi 25/26. svibnja iz Drvara se
jentirana prema Sinju, Vrlici i dalje prema obali Jadrana. povukla 3- dalmatinska brigada, ime su prestala b o r b e n a
Dalmatinska 19. divizija (5,6. i 7. brigada) bila je u sjevernoj djelovanja po njemakim padobrancima u Drvaru.5
Dalmaciji na sektoru Obrovac-Benkovac-Promina. Na Visu
je 26. dalmatinska divizija sa 1,11. i 12. b r i g a d o m 2 Ovakav
1
raspored 8. korpusa nije bio dobro postavljen za b o r b e n o Arhiv VII, k. 712, reg.br.23/4.
2
Nikola Ani, Operativno obzorje u Druarskoj operaciji, saopenje
djelovanje po njemakim postrojbama u Drvarskoj operaci-
na znanstvenom skupu u Drvaru, svibanj 1984. Objavljeno u
ji, jer se nije znalo da se priprema njemaki desant na Drvar knjizi Drvarska operacija, VINC Beograd 1986., str. 135

i ukupno njemaka Drvarska operacija. Do ovoga je dolo 3 Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941-1945-,Beograd 1965. II
knjiga str. 100.
jer ni V NOVJ nije imao informacija o ovim njemakim 4
Na reenom znanstvenom skupu u Drvaru u svibnju 1984- Slavko
nakanama. Tako se dogodilo da je 3. lika brigada 6. diviz- Odi iznio je podatak da su njemaki obavjetajci jo u travnju

ije, koja je imala neposredno tititi V i marala Tita u 1944- tajno ubaeni u juni dio Drvara, otkuda su. skriveni u jed-
nom bunkeru, svakog dana izvjetavali tab 2. oklopne armije o
Drvaru, 15. svibnja povukla se iz Drvara prema Trubaru u
stanju u Drvaru i o kretanju marala Tita (Drvarska operacija,
3
rezervu 6. divizije . I ukupne snage NOVJ koje su bile oko n.dj.str.147). Ovi njemaki obavjetajci su se nalazili oko 200

Drvara - 1. proleterski i 5. bosanski korpus nisu bili naj- metara daleko gdje su bili smjeteni delegati Dalmacije na II. kon-
gresu USAOJ-a, odran 2/4 svibnja 1944- N. Ani, Ratni dnevnik,
pogodnije postavljeni prema novoj situaciji koja e nastupi-
u osobnom arhivu.
ti Drvarskom operacijom. Radi svega toga moe se govoriti
5 Oslobodilaki rat, n.dj.str.104.

Jedini trofej za skupo plaeni desant: Titova zaboravljena uniforma
Kad je p o e o zrani desant na Drvar, jaa n j e m a k a
motorizirana kolona 7.SS divizije krenula je iz Livna p r e m a
Bosanskom Grahovu. U Livanjskom polju odbacila je 13.
dalmatinsku brigadu i stigla u Crni Lug. Tijekom noi 25/26.
svibnja tab 9. divizije grupira snage p r e m a Bosanskom
Grahovu, ali su Nijemci bili bri i osvojili Bosansko Grahovo i
glavninom krenuli p r e m a Drvaru. Postrojbe 9. divizije su
tijekom noi 26/27. napali Nijemce u Bosanskom Grahovu, ali
je tada iz Knina stigao 1. puk Brandenburg i odustalo se od
daljnjeg n a p a d a . Budui da su Nijemci zauzeli sva okolna
mjesta, odluili su se za n a p a d na 9. diviziju i tab 8. korpusa.
Povela se otra borba, ali su ipak Nijemci na Jadovniku
okruili 9. diviziju i tab 8. korpusa. Slijedio je proboj iz
okruenja, u e m u se i uspjelo. Nijemci se povlae u Drvar i
Bosansko Grahovo, a 9. divizija nastavlja ofenzivno djelova-
n j e po Livanjskom polju, naroito istei teritorij od e t n i k a A
Na p r a v c u od Knina p r e m a G r a h o v u i Drvaru o d m a h
ujutro 25. svibnja pokrenula se motorizirana kolona 1. puka
Brandenburg. Kako p r e d s o b o m nisu imali tekoa, brzo
su uli u Grahovo, a o n d a 26. svibnja krenuli za Drvar. Tada
je intervenirala 5. dalmatinska brigada 19. divizije i 27. svib-
nja tukla n j e m a k e postrojbe na cesti od Grahova do
Drvara. N a k o n to su Nijemci uli u Drvar, 5. brigada 19.
7 7
divizije povukla se u sjevernu D a l m a c i j u .
Od Sinja nisu se pokretale ustako-domobranske snage.
Pred Sinjom su na Dinari bili 8. i 10. dalmatinska brigada 20.
divizije. Po zapovijedi taba 8.korpusa
jedinice 20. divizije prele su opi
n a p a d , pa su zauzeli Arano i razbili
glavninu 6. ustake brigade. O n d a je 9.
brigada presjekla p r o m e t n i c u Sinj -
Split, a 10. brigada je djelovala prema
Vrlici 8 .
Po zapovijedi V NOVJ i taba 8.
korpusa u ofenzivu je s Visa krenula 26.
dalmatinska divizija, koja je zajedno s
britanskim 45. k o m a n d o o d r e d o m , uz
pomorsku i zranu zatitu, napala nje-
m a k u p o s a d u na Brau. N a p a d je
izveden 2. lipnja i povele su se otre
b o r b e na Vidovoj gori i kod Sumartina.
Kako smo p r e t h o d n o kazali, desantni
p r e p a d na Bra postigao je svoj cilj -
n j e m a k e snage nisu se s Braa mogle pokrenuti preko Splita
za Drvar, v e je Nijemcima na Brau m o r a l o stii pojaanje^
N j e m a k e divizije iz Dalmacije - iz 5. SS korpusa 118. i
369. divizija, a iz 15. korpusa 264. divizija, nisu se mogle
pokrenuti da uestvuju u Drvarskoj operaciji. Uestvovale
su s a m o n j e m a k e snage koje su se nalazile v a n Dalmacije
na o p e r a t i v n o m p o d r u j u 1. proleterskog i 5. bosanskog
korpusa NOVJ.
Aktivno djelovanje jedinica 8. korpusa, u d a r o m po
p r o m e t n i c a m a i n j e m a k i m i ustako-domobranskim garni-
zonima, na cijelom k o r p u s n o m o p e r a t i v n o m podruju, kao
i n e p o s r e d n i n a p a d 9. divizije na njemaki zrani desant u
Drvaru, bio je od o p e koristi da se Vrhovni k o m a n d a n t
maral J.B.Tito izvue iz o n a k v e n e z g o d n e situacije u koju je
d o v e d e n u Drvaru. Tito se s Kuprekog polja 6/7. lipnja
zrakoplovom p r e b a c i o u Bari (Italija), a o n d a 7. lipnja doao
na sigurno mjesto i d o b r o b r a n j e n , na otok Vis.
Poslije Drvarske operacije uslijedila su ofenzivna djelo-
v a n j a divizije 8. korpusa koja traje cijelo ljeto 1944., iza ega
p o e t k o m r u j n a 1944. p o i n j e ofenziva 8. korpusa za
o s l o b o e n j e Dalmacije.
6
Isto, str. 105-106.
Isto str. 1 0 6 - 1 0 7 .
8
Isto str. 106 - 107.
9 Vie o ovome u lanku Trge Fabjana Pomorski desant na otok Bra,
Beograd, VIC br.4/1953., str. 1-29.
 VI.
LJETNE OFENZIVNO - DEFENZIVNE BORBE
8. KORPUSA 1944. GODINE
Poslije Drvarske operacije krajem svibnja i poetkom lip-
nja 1944. do poetka rujna 1944., kada je poela ofenziva za
konano osloboenje Dalmacije, 8. dalmatinski korpus izvo-
dio je ofenzivno-defenzivne b o r b e na podruju sjeverne i
srednje Dalmacije, dijela june Dalmacije i june Like kao i
dijelova Bosanske krajine i srednje Bosne. U ovim je borba-
ma u sjevernoj Dalmaciji i junoj Lici bila angairana 19.
dalmatinska divizija. Deveta divizija je bila u srednjoj
Dalmaciji, u junim dijelovima Bosanske krajine i u junoj
Lici, dok je 20. divizija angairana u srednjoj Dalmaciji od
morske obale do Dinare. Grupa junodalmatinskih odreda
djelovala je na Biokovu i sve do ua Neretve, dok se 26.
divizija nalazila na Visu i izvodila desantne p r e p a d e na sred-
njodalmatinskom i junodalmatinskom otoju. S brigadama
26. divizije, kako je p r e t h o d n o kazano, sudjelovala je
Mornarica NOVJ i neke saveznike snage locirane na Visu.
Ove akcije bile su od koristi jedinicama, borcima i
rukovodiocima 8. korpusa za predstojeu veliku ofenzivu
konanog osloboenja Dalmacije.
Sve obimnija djelovanja 8. korpusa, pritisak 6. like pro-
leterske divizije k Livnu, ujici i Kupresu, djelovanja 11. kor-
pusa u Lici, vea potreba za osiguranjem prometnica, kao i
bojazan od eventualnog saveznikog iskrcavanja u ja Treeg Reicha u o p e i posebno u Dalmaciji. Saveznici su
Dalmaciji, prisilili su tab 2. oklopne armije da po zavrenoj
Drvarskoj operaciji da temeljitije organizira obranu
Dalmacije, nanese to vee gubitke 8. korpusu i odbaci ga
to dalje od dalmatinske obale. U kontekstu toga, novi
zapovjednik 2. oklopne armije general Maximillian de
Angelis 1 u rajonu Duvna i Livna jo je zadrao dijelove 7.
SS Prinz Eugen divizije, a dijelove 369. hrvatske
legionarske divizije p o m a k n u o je blie obali, u dolinu donj-
eg toka Neretve, 383- puk 373. legionarske divizije privukao
je iz june Like na prometnicu Otri-Knin, a glavninu 92.
motoriziranog puka i 1. puk Brandenburg povratio je iz
zapadne Bosne na crtu Benkovac-Skradin-Drni. Ovim i ve
postojeim snagama u Dalmaciji (264. i 118. divizija, ustae,
domobrani i etnici) njemaka komanda je u p o r n o nasto-
jala da onemogui svaku pojavu i djelovanja krupnijih
jedinica Titove armije u obalskom pojasu 2 .
Nijemci su glavnu panju o b r a n e u Dalmaciji poklonili
sjevernoj Dalmaciji i onda prometnicama koje s dalmatinske
obale vode prema unutranjosti, i to: prometnica od Splita,
ibenika i Zadra preko Bihaa za Zagreb; druga od
Makarske preko Imotskog k Duvnu, Livnu i ujici i trea
Ploe-Metkovi, Mostar, Sarajevo. Na dva operativna prav-
ca - Unski i Neretvanski, i dalje su ostali - na Unskom 15.
brdski s granicom od Stobrea prema Zadru i Hrvatskom
primorju, gdje je na obali postavio 264. pjeaku i 392.
legionarsku, a po dubini 373. legionarsku diviziju. Na
neretvanskom pravcu nalazio se 5.SS brdski korpus, koji je
118. lovaku diviziju postavio na Koruli, Brau, Hvaru i
Peljecu sve do Stobrea kod Splita. Svoju 369. diviziju je
dijelom stavio na uu Neretve i sve do Dubrovnika, kao i
na Mljetu.
Poetkom lipnja 1944. naglo se pogorala i vojna pozici-
6. lipnja iskrcavanjem u Normandiji otvorili drugi front u
Europi i preko Francuske spremali se za u p a d u Njemaku.
Drugu su grupaciju iskrcali u junoj Francuskoj, koja je
krenula prema Parizu. U junoj Italiji poetkom lipnja
' Zapovjednik 2. oklopne armije general L.Rendulic je zbog neuspjeha
u Drvarskoj operaciji smijenjen i upuen u Finsku za zapovjedni-
ka 20. planinske armije.
2
Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941-1945- Beograd,
1965.,tomUstr.ll3.
saveznici su probili njemaki front kod Monte Casina,
zauzeli Rim i krenuli prema sredinjoj i sjevernoj Italiji. Ovim
su doli u povoljniji operativni poloaj za eventualno iskrca-
vanje u Dalmaciju. Crvena je armija probila njemaki front
i krenula p r e m a Rumunjskoj i Balkanu, ime je ugrozila nje-
maku Grupu armija F u Grkoj, a to je skupina od oko
350.000 vojnika. Operativno-strateko znaenje Dalmacije
je naglo p o v e a n o i time to je na Vis stiglo najvie vojno-
politiko rukovodstvo nove Jugoslavije s maralom
J.B.Titom na elu. U njemakoj Vrhovnoj komandi n e m a ni
pomisli da se osvaja Vis, nego se samo razmilja kako najbo-
lje organizirati o b r a n u dalmatinske obale jer se m o r a
povlaiti iz Grke i Albanije, pa i putovima preko Dalmacije.
I drugo, desni bok strateke grupacije od istoka i jugoistoka
moe biti ugroen ako se otvori iri front u Dalmaciji i otuda
krene na posavski pravac i k Zagrebu. Novih, neras-
poreenih snaga ili nekih rezervi njemako zapovijedanje u
Jugoslaviji vie nema, a trebaju im za zapadni, istoni i tali-
janski front, svuda je kriza i nedostatak novih postrojbi. Zato
tab 2. oklopne armije nareuje 5. SS i 15. armijskom kor-
pusu da postojeim snagama u p o r n o b r a n e Dalmaciju,
obalu i otoke, da se organizira jaka fortifikacija, postave
dalekometne baterije i po svaku cijenu uini m a n j e sposob-
nim 8. dalmatinski korpus. U tom pogledu, i ba radi toga, u
Imotski, Makarsku, Omi, Split i Knin doao je zapovjednik
Jugoistoka feldmaral von Weichs i generali za inenjerijsku
i topniku struku 3 . Naa je obavjetajna sluba otkrila njihov
dolazak i p o j a a n e njemake mjere na fortifikaciji obale i
otoka, d o v o e n j e teke artiljerije, osobito u r a j o n u
Dubrovnika, Splita i Zadra.
U takovom vojno-operativnom ambijentu odvijaju se
b o r b e n a dogaanja tijekom ljeta 1944. na operativnom
podruju 8. korpusa. Vrhovni tab NOVJ i Glavni tab
Hrvatske po zavretku Drvarske operacije zapovjedili su 8.
korpusu da, osloncem na Bukovicu u sjevernoj Dalmaciji i
Dinaru u srednjoj Dalmaciji, djelovanja usmjere na nje-
make prometnice koje iz Zadra, ibenika, Splita i Ploa
snage. Tamo se nalazilo oko 5.000 njemakih i kvislinkih
vojnika: glavnina 891. puka, 264. divizije, 1. puk divizije
Brandenburg, 92. motorizirani puk, ustae i etnici^.
Osnovni zadatak 19. divizije bio je da se priblii obali sjev-
erne Dalmacije i osigura prometnicu prijevoza borbenih i
materijalnih potreba koje dolaze s Visa i idu prema Lici i
zapadnoj Bosni. Djelovanje 19. divizije prema morskoj obali
izvedeno je poetkom srpnja 1944. i stigli su u Stankovce, ali
su o d m a h napadnuti od Nijemaca iz Biograda i Benkovca.
Glavnina 19. divizije povukla se u Bukovicu, a kod
Stankovaca je ostala grupa tzv. Primorski sektor (dijelovi 6. i
14. brigade). Dok su jedinice Primorskog sektora vodile
teke b o r b e kod Stankovaca (tuda je iao kanal od obale
prema Lici i Bosni), glavnina 19. divizije zauzela je promet-
nicu Benkovac-Bribirske Mostine. tab njemakog 15. kor-
pusa brzo intervenira dijelovima 264. divizije, 92. motor-
iziranog i 1. puka Brandenburg, kao i dva bataljuna 373.
legionarske divizije u namjeri da okrui 19. diviziju i ne
dozvoli joj da se izvue preko Velebita za LitaA Dok se vodi-
la borba ove njemake grupacije i 19. divizije, tab 8. kor-
pusa pokree svoju ofenzivu na Vrliku da privue glavne
njemake snage na 9. i 20. diviziju. Ofenziva 8. korpusa
poela je 19. srpnja i krenulo se na Vrliku gdje je bila 7.
ustaka brigada, etnici i neto Nijemaca. N a p a d 20. divizije
na Vrliku je uspio i grad je osloboen, a protivnik otjeran
prema Kninu i Kosovu. Deveta divizija je prodrla u Strmicu
i time ugrozila njemaku posadu u Kninu. J e d a n dio 20.
divizije od Kosova je krenuo prema Drniu^.
Prodor 9. i 20. divizije prema Kninu i Drniu prisilio je
tab 15. korpusa da oslabi n a p a d na 19. diviziju i zaustavi 9.
i 20. diviziju. Tada je 19. divizija prela u napad, presjekla
prometnicu Knin - Otri i vrsto drala Bukovicu. Ponovno
slijedi n a p a d njemake vojske od Knina prema Bukovici,
tako da se 19. divizija povukla preko Velebita u rajon
3
Zapovjednik Jugoistoka feldmaral Maximilian von Weichs bio je u
kolovozu 1944- a Splitu i izvrio inspekciju trupa 15. korpusa.

izvode k unutranjosti zemlje, i osigura vezu izmeu kopna i Kronologija Splita 1941-1945 Split, 1979, str.331.
4 Mladen Coli, Znaajnije borbe na podruju sjeverne Dalmacije.
otoka radi prihvata o p r e m e , n a o r u a n j a i h r a n e iz
Prilog sa Znanstvenog skupa u Zadru 5-7- 04.1979., str. 501-506.
saveznike pomoi i radi evakuacije ranjenika i bolesnika u 5 Dragutin Grgurovi, Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija,

Italiju. Zagreb 1964-, str.159-162. Zbornik NOR-a, tom V, knj. 31, str.
419-424-
U ljeto 1944. najtea je situacija bila kod 19. divizije u
6 U Drniu se nalazilo oko 1.500 njemakih i 1.200 ustakih i etnik-
sjevernoj Dalmaciji, gdje su Nijemci koncentrirali najjae ih vojnika. Oslobodilaki rat..n.dj.str. 117.
 Poetkom kolovoza 1944. situacija
se na frontu 9., 19. i 20. divizije malo
stiala, pa se sada glavna panja usm-
jerila na mobilizaciju novih boraca, na
vojno-struno uzdizanje i dalje moral-
no-politiko uvrenje postojeih
jedinica. Pri tome je 19. divizija branila
Bukovicu i na obali odsjek Vodice -
Biograd, gdje je stizala veza s Visa. Na
Dinari je 20. divizija osiguravala etvu i
odbijala protivnike ispade iz Vrlike8, i
Sinja . Deveta je divizija zatvarala
prometnicu Knin-Bosansko Grahovo i
vodila borbe s njemakim trupama
koje su vrile ispade iz Livna. Na
Biokovu i Mosoru djelovali su partizan-
ski odredi koji su ugroavali njemake
prometnice od obale prema unutra-
N a p a d na etnike i ustae u cetinskoj dolini, 2 2 . / 2 3 . . srpnja 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 . njosti.

Dubokog dola. Ali ve 28. srpnja 19.

divizija se vraa i tue Nijemce, ustae i
etnike kod Zegara i Ervenika, tako da
je ponovno osloboena Bukovica7. U
meuvremenu tab 8. korpusa naredio
je 9. i 20. diviziji da produe djelovanja
preko Kosova i ugroze Knin. Brigade 20.
divizije prodrle su i zauzele Kosovo, a 9.
divizija presjekla je prometnicu Knin-
Bosansko Grahovo. Razvile su se
estoke borbe u Bukovici, na Kosovu i
sjeverno od Knina. Njemaki 15. korpus
alje trupe iz Sinja prema Vrlici, a ostal-
im se snagama brani na iroj prostoriji
oko Knina i Drnia, jer je 19. divizija
izbila na Prominu i ugrozila prometnicu
Drni - Knin.
Borbe na komunikaciji Knin - Strumica i Knin - Kijevo o d 2 7 . do 3.1. srpnja 1 9 4 4 .
Tako je tijekom srpnja 1944. 8. kor- Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 .

pus vodio teke borbe, najvie ofen-

zivnog karaktera, lomio njemake
7 D Grgureui, n.dj.str. 145-149.
snage, i tukao ustako domobranske i etnike jedinice. Ovi
& Nijemci su povratili Vrliku i uspostavili garnizon od 1.500 njemakih
uspjesi demoralizirali su brojne etnike postrojbe, a na to je vojnika i 1.200 etnika, 5 tenkova i dvije baterije topova.
osobito djelovao sporazum Tito-ubai na Visu. Oslobodilaki rat..n.dj.str.ll6.
 N a p a d na Graac, 2 8 . kolovoza 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 .

Uslijed ovako povoljne situacije u Dalmaciji, tab 8. kor-
pusa odluio je proiriti djelovanja p r e m a junoj Lici i
zauzeti Graac, kako bi iz p o z a d i n e udario n j e m a k e snage
u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i presjekao njihovo komuni-
ciranje od o b a l e p r e m a unutranjosti kroz Liku za Biha i
Zagreb. U j e d n o se o v o m aktivnou mislilo povezati slo-
b o d n i teritorij u Dalmaciji s o n i m u z a p a d n o j Bosni, Lici,
Baniji i Kordunu. S o v o m se o d l u k o m sloio Glavni tab
Hrvatske, i V N O V J na Visu. Z b o g toga je n a r e e n o 20.
diviziji da zatvori p r a v a c Knin-Bosansko Grahovo, a kom-
pletna 9 divizija da k r e n e u junu Liku i oslobodi Graac.
Djelovanje 9. divizije na G r a a c osiguravali su od Gospia
dijelovi 35. like divizije^, a od Bukovice dijelovi 19. divizije.
Opi n a p a d 9. divizije na G r a a c izveden je ujutro 28.
kolovoza. G r a a c je branilo oko 700 n j e m a k i h vojnika i
etnika, jako se utvrdivi u fortifikacijske objekte. Vie napa-
da 9. divizije na G r a a c nije dalo oekivane rezultate, pa se
o n d a prelo u blokadu grada, k o m e je stizala p o m o od
Gospia. Vidjevi da n e m a izgleda da se zauzme Graac,
tab 8. korpusa je 9. diviziju p o v u k a o p r e m a Srbu i Lapcu, a
19. diviziju uputio u sjevernu Dalmaciju.
Dok se tako razvijala situacija na k o p n u sjeverne i sred-
n j e Dalmacije i june Like, na sjevernodalmatinskim otoci-
ma -Nijemci su uspjeli osvojiti Dugi otok, Kornate, Molat i
Olib, a zatim Silbu, 1st, P r e m u d u i Maun. Istovremeno su
vodile akciju ienja na Murteru, Iu, Kapriju, irju
dolazei s Ugljana i Pamana. Desantni p r e p a d i III. POS
poeli su tek u kolovozu poto je o s n o v a n Bataljun m o r n a r -
ike pjeadije. Na Murter su se 20. kolovoza iskrcali dijelovi
s p o m e n u t o g bataljuna i unitili n j e m a k u p o s a d u . O n d a su
9 Dijelovi 35. like divizije pokrenute su prema Graacu po naredbi G
Hrvatske, M.Coli, n.l. str. 506.
 N a p a d na Graac, 2 8 . kolovoza 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 .

Uslijed ovako povoljne situacije u Dalmaciji, tab 8. kor-
pusa odluio je proiriti djelovanja p r e m a junoj Lici i
zauzeti Graac, kako bi iz p o z a d i n e udario n j e m a k e snage
u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i presjekao njihovo komuni-
ciranje od o b a l e p r e m a unutranjosti kroz Liku za Biha i
Zagreb. U j e d n o se o v o m aktivnou mislilo povezati slo-
b o d n i teritorij u Dalmaciji s o n i m u z a p a d n o j Bosni, Lici,
Baniji i Kordunu. S o v o m se o d l u k o m sloio Glavni tab
Hrvatske, i V N O V J na Visu. Z b o g toga je n a r e e n o 20.
diviziji da zatvori p r a v a c Knin-Bosansko Grahovo, a kom-
pletna 9 divizija da k r e n e u junu Liku i oslobodi Graac.
Djelovanje 9. divizije na G r a a c osiguravali su od Gospia
dijelovi 35. like divizije^, a od Bukovice dijelovi 19. divizije.
Opi n a p a d 9. divizije na G r a a c izveden je ujutro 28.
kolovoza. G r a a c je branilo oko 700 n j e m a k i h vojnika i
etnika, jako se utvrdivi u fortifikacijske objekte. Vie napa-
da 9. divizije na G r a a c nije dalo oekivane rezultate, pa se
o n d a prelo u blokadu grada, k o m e je stizala p o m o od
Gospia. Vidjevi da n e m a izgleda da se zauzme Graac,
tab 8. korpusa je 9. diviziju p o v u k a o p r e m a Srbu i Lapcu, a
19. diviziju uputio u sjevernu Dalmaciju.
Dok se tako razvijala situacija na k o p n u sjeverne i sred-
n j e Dalmacije i june Like, na sjevernodalmatinskim otoci-
ma -Nijemci su uspjeli osvojiti Dugi otok, Kornate, Molat i
Olib, a zatim Silbu, 1st, P r e m u d u i Maun. Istovremeno su
vodile akciju ienja na M u r t e r u , Iu, Kapriju, irju
dolazei s Ugljana i Pamana. Desantni p r e p a d i III. POS
poeli su tek u kolovozu poto je o s n o v a n Bataljun m o r n a r -
ike pjeadije. Na Murter su se 20. kolovoza iskrcali dijelovi
s p o m e n u t o g bataljuna i unitili n j e m a k u p o s a d u . O n d a su
9 Dijeloui 35. like diuizije pokrenute su prema Graacu po naredbi G
Hrvatske, M.Coli, n.l. str. 506.
djelovali na Pamanu i Ugljanu. Ujedno je napadan njema- Njemako zapovijedanje nije uspjelo ostvariti cilj napada na
ki promet izmeu sjevernodalmatinskih otoka. Postignut je 8. korpus, nisu mu nanijeli vee gubitke, niti su ga odbacili
znaajan uspjeh, bez obzira na sve pokuaje Nijemaca da ih daleko od morske obale i vanijih prometnica koje od obale
10
unite i izbace sa sjevernodalmatinskih otoka . Pomorska vode prema unutranjosti.
prometnica od Visa za sjevernodalmatinske otoke manje- Zahvaljujui takvom djelovanju 8. korpusa, a onda u
vie je uredno funkcionirala, a to je bilo veoma znaajno za zapadnoj Bosni 5. krajikog i u Lici 11. korpusa, povezan je
razvoj vojnih operacija ne samo u sjevernoj Dalmaciji, nego veliki slobodni teritorij koji je posluio Vrhovnom tabu
i u zapadnoj Bosni, u Lici, na Baniji i Kordunu, a neka NOVJ da moe odvojiti 1. proleterski korpus i poslati ga u
pomo je stizala ak do jedinica G NOV Slovenije. istonu Bosnu radi konanog osloboenja Srbije i povezi-
Ofenzivno-defenzivna borbena djelovanja 9,19. i 20. vanja s Crvenom armijom11-. U isto doba 9, 19. i 20. dal-
dalmatinske divizije 8. korpusa zavrena su krajem kolovoza matinska divizija dobro su se postavile i pripremile da mogu
i poetkom rujna 1944. U tim djelovanjima 8. korpus ou- ubrzo poeti zavrne operacije za osloboenje Dalmacije.
vao je i proirio svoj slobodni teritorij u zaleu dalmatinske
obale i sve do zapadne Bosne i june Like. Osnovne karak-
teristike borbenog djelovanja 8. korpusa bile su u elastinoj
obrani, zapaenom manevriranju divizijama i brigadama
10
D.Grguroui, n.dj.str. 420-426. Zbornik NOR-a, tom
unutar divizija, izbjegavanju frontalnih otrih sudara s nje- III,knj.4.str.896,899.
makim 15. armijskim korpusom i brzim kontraudarima. 11
Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije, n.dj.str. 117, 118.

tampa narodnooslobodilakog pokreta 1942. godine.

tampa narodnooslobodilakog pokreta 1 9 4 4 . godine.
Dobrovoljci s podruja Sinja spremni za odlazak u
partizane, jesen 1 9 4 3 .

Na M o s o r stiu novi borci iz Splita i okolice, rujan

1943.

Borci 1 2. /otoke/ brigade na dan smotre, Nereie

2 1 . rujna 1 9 4 3 .

Miting omladinaca u Jelsi u kolovozu 1 9 4 3 . prije

odlaska u partizane
D i o 6 . brigade 1 9 . divizije u V e l e b i t u u Listopadu 1 9 4 3 .

Borci 1 . dubrovake ete na dan njezina formiranja 2 0 . rujna 1 9 4 3 . iznad

Rijeke Dubrovake

olta ujesen 1 9 4 3 . : G r u p a partizana u G r o h o t a m a

G r u p a talijanskih vojnika koji su nakon kapitulacije Italije doli u T O . dalmatin-

sku brigadu

Formiranje Lastovskog bataljuna u Lastovu, rujna 1 9 4 3 .

1. dalmatinska brigada kod Trilja, rujan 1 9 4 3 .

lanovi taba Biokovskog partizanskog odreda s lanovima

Okrunog komiteta KP i Pokrajinskog komiteta K P H za
Dalmaciju. Stoje s lijeva na desno: Marinko Bori, Drago
Gizdi-Marko, V i c e Srzi-Gabro i Bogdan Pecoti. S j e d e s
lijeva na desno: Toni Jurlina, Martin Vei, Drinko Toli,
Z v o n k o Raos i N i k o Srzi neposredno prije formiranja 1 1 .
brigade

Smotra G r u p e udarnih bataljuna prilikom formiranja u

Biorinama, 6. kolovoza 1 9 4 3 .

Prva prekomorska brigada u Monopoliju, u Italiji uoi odlaskom

u zemlju, potkraj 1 9 4 3 .
Neposredno prije kapitulacije Italije Nijemci su pohitali da
zaposjednu Dalmaciju: njemaka kolona nadire od Knina prema
obali u rujnu 1 9 4 3 .

Njemaki avion nad Glamokim poljem ujesen 1 9 4 3 .

Na dan kapitulacije Italije, 8. rujna 1 9 4 3 . , Nijemci su u

motoriziranim kolonama poli prema Drniu
Nijemci na Koruli u proljee 1 9 4 4 . : posada u selu
Pupnatu

Njemaki oficir, etniki komandant i ustaki gvardijan u

Karinu kod O b r o v c a , potkraj 1 9 4 3 .

Nijemci podiu mitraljeska gnijezda neposredno uz

obalu, izmeu ibenika i Splita, veljaa 1 9 4 4 .

Njemaki letak kojim se borci 2 0 . divizije pozivaju na

predaju u proljee 1 9 4 4 .
J e d a n od mnogobrojnih njemakih zloina nad civilnim
stanovnitvom u selima oko Kamenice i Mosora
potkraj oujka 1 9 4 4 . rtve iz sela Rude.

O d v o d e n j e uhapenih splitskih Zidova 1 9 4 3 . g.

Njemako-ustaki proglas obavezne prijave svih splitskih

idova 1 9 4 3 . g.

U Bihakoj ulici u Splitu Nijemci su na stupovima javne

rasvjete objesili etvero rodoljuba. Na slici: objeena
Sonja Buan
Korula nakon njemakog bombardiranja ujesen 1 9 4 3 .

Borci 1 2 . brigade na poloaju u obrani otoka Braa,

prosinac 1 9 4 3 . godine

Stab 1 2. dalmatinske brigade u Nereiu na Brau,

2 0 . listopada 1 9 4 3 . Slijeva :Jure Franievi Ploar,
prvi komandant brigade, Valentin Horvati, naelnik
taba, kapetan Borko Arsenic, novi komandant
brigade, Fabjan Trgo, komesar brigade i M a r k o Boban,
zamjenik komesara brigade.
Stanovnitvo otoka odlazi u zbjeg

Borbe za Korulu bile su teke, prosinac 1 9 4 3 .

Borci 1 . dalmatinske brigade ranjeni u borbi s Nijemcima na

Koruli, prosinac 1 9 4 3 .
Za vrijeme povlaenja boraca 1 9. divizije iz V r a n e prema
Radoinovcima 2 9 . sijenja 1944.

G l a z b a 1 9 . divizije n a A l a n u , zimi 1 9 4 3 .

U p o p a l j e n o j Raslini 8 . v e l j a e 1 9 4 4 . g .

etnici i N i j e m c i na kninskom sektoru u p o e t k u 1 9 4 4 . g.

V i s se priprema za obranu: borci izvlae na poloaj
teki protuzrani mitraljez u sijenju 1 9 4 4 .

Radovi na utvrivanju obale u Komii, sijeanj 1 9 4 4 .

V i s na poetku 1 9 4 4 . : borbene patrole u obrani

otoka

A v i o n i N O V J - e na vikom aerodromu, ljeti 1 9 4 4 .

Partizanski brod "Crvena zastava" na V i s u u proljee 1 9 4 4 .

Brod su partizani zaplijenili od Nijemaca kod kojih je plovio

p o d imenom "Bianca S t e l l a " .

P/b "Ljubljana" prebacio je iz Italije u V i s 3. prekomorsku

brigadu u oujku 1 9 4 4 .

Partizanski aerodrom na V i s u
Borci 2 6 . divizije na Mljetu u travnju 1 9 4 4 .

Z e n e Mljeta prenose municiju za borce 2 6 . divizije u

travnju 1 9 4 4 .

Njemaki vojnici zarobljeni u desantnim prepadima na

M l j e t i Korulu pred odlazak u zarobljeniki logor na
otoku Bievo.

M o t o r n e barkase prevoze na Koruli zarobljene nje-

make vojnike iz Komie na otok Bievo, travanj
1944.
Ukrcavanje konja za prijenos brdskih haubica u Komii pred
desantni prepad na Bra, 1. lipnja 1 9 4 4 .

Protuzrani obrana mjesta iskrcavanja na Brau prilikom

desantnog prepada, 2. lipnja 1 9 4 4 .

Pred ukrcavanje jedinica nakon zavrenog desantnog prepada na

Bra, Planica 4. lipnja 1 9 4 4 .

Prijevoz jedinica 1. dalmatinske brigade iz Visa u Hvar, 7.

rujna 1 9 4 4 . , radi napada na iskrcanu njemaku jedinicu obalnih
lovaca kod Starog Grada
Ceta britanskih komandosa u Visu, veljaa 1 9 4 4 .

Maral Tito medu avijatiarima, kolovoz 1 9 4 4 .

Maral Tito na naoruanom brodu N B - 3 "Jadran"

prima raport od komandanta broda Tihomira Vilovia,
Vis ljeto 1 9 4 4 .

lanovi Nacionalnog komiteta s dr. Subaiem nakon

potpisivanja sporazuma Tito - Subai na Visu 1 6 . lip-
nja 1 9 4 4 . g.
Trei bataljon 4. brigade na maru, Polaa 2 5 . srpnja
1944.

Odlazak partizana na prvomajsku proslavu na Tievu,

ator planina 1. svibnja 1 9 4 4 .

U predahu izmeu borbi, Listani, travanj 1 9 4 4 . g.

Zadarski partizanski odred u Polaniku u proljee 1 9 4 4 . , prije akcije na Murvicu

Narodni zbor u Miljevcima u proljee 1 9 4 4 . : govori M i k a Tripalo, sekretar,

okrunog komiteta K P H Knina

Komandant 9. divizije A n t e Banina predaje zastavu komandantu 3. dalmatinske

brigade J o s i p u Babinu u travnju 1 9 4 4 . u Markovcima kod Grahova

Bolnica O s m o g korpusa na Dinari: dr. M i r o M l a d i n o v za operacionim stolom,

proljee 1 9 4 4 .
Bukoviva ljeti 1 9 4 4 . : narod nosi hranu borcima 1 9 .

divizije

Borci 1 4 . brigade 1 9 . divizije na maru iz Bukovice

prema Ravnim kotarima u kolovozu 1 9 4 4 .

J e d i n i c e O s m o g korpusa u borbi na sektoru sjeverne

Dalmacije, ljeto 1 9 4 4 .

N a r o d n i zbor u Bukovici, u Bijeljini 4. rujna 1 9 4 4 . :

govori komesar O s m o g korpusa B o k o Siljegovi

Borci O s m o g korpusa u nekom selu Dalmatinske zagore,

ljeti 1 9 4 4 . g.
 OFENZIVA 8. KORPUSA ZA OSLOBOENJE DALMACIJE
Ti koji zna muk zraka, metak i grob
Bezimeni,
zidove tamnica, kundak, okove i bunu,
gledaj kako se voli slobodno, bez granica,
gledaj tu mladost, svoj san nepokoreni.
Gledaj Dalmaciju, ognjenu zjenicu,
ti koji zna sve njene rane.
Drue moj, reci i meni
kako se pjesmom te oi brane
Hrvatski ponos, hrvatski prkos i hrvatsko junatvo
pokazivalo se kroz vjekove djelima naih otaca i
pradjedova.
Mlitavost, ravnodunost, prilagoivanje autoritativnim
zahtjevima, savijanje ije pred otimaem i pred
krvnikom, odricanje od svog jezika i od svojih obiaja,
puzanje pod tuinskom petom: sve te sramote i svi ti
poroci nisu nikad okaljali Dalmatinca.
Pa nee ni u dane to ih sada proivljujemo.
uvajmo svoju ast i obraz svoj!
A kad nas pobjeda ovjena, mi emo s ponosom
gledati na minule napore i muke.
U OUJKU 1943. ODLOMAK

SITUACIJA, PLANOVI I GRUPIRANJE SNAGA PRED POETAK
OFENZIVE 8. KORPUSA ZA OSLOBOENJE DALMACIJE
Dogaaji u ljeto 1944. razvijali su se veoma povoljno
za Narodnooslobodilaki pokret u Dalmaciji i uope u
Hrvatskoj i u Jugoslaviji. Strateka inicijativa na svim
saveznikim frontovima potpuno je prela u ruke
Antifaistike koalicije. Njemaka vojska izvodi samo
defenzivne akcije i sa sve manje saveznika. Rumunjska i
Bugarska su izbaene iz rata, kao i Finska. Kvislinke
drave potresaju razni puevi (u NDH pu Lorkovi-
Voki), a njihovu vojsku sve slabija volja da se bore u sus-
tavu njemake vojske. Njemaka Vrhovna komanda je
izdala zapovijed za povlaenje vojske iz Grke i Albanije.
Dio njemakih snaga imao se iz Albanije povlaiti preko
Dalmacije na zapad. Berlin jo oekuje savezniki desant u
Dalmaciji.
Na Visu se nalazi maral Josip Broz Tito, Vrhovni tab
NOVJ, AVNOJ, Nacionalni komitet osloboenja, kao i
rukovodstvo NOP-a Dalmacije. S Visa je Tito otiao u Italiju,
u Cazerti se susreo s britanskim premijerom Winstonom
Churchillom, a onda i s drugim vrhovnim saveznikim
zapovjednicima. Uz ostalo regulirano je i pitanje zajed-
nikog djelovanja na prostoru Dalmacije protiv
Wehrmachta. S Visa je maral Tito, vodei NOVJ, pokren-
uo iz Bosne i Crne Gore grupu divizija u Srbiju radi razbi-
janja etnika Drae Mihailovia i osloboenja Beograda.
Crvena je armija stigla na granice Jugoslavije kod Turn
Severina i zajedno s NOVJ krenula je na Beograd, a Crvena
armija dalje prema Budimpeti. Saveznici su u Italiji stigli do
crte Bologne i uspostavili stabilni front.
I.
Za njemaku Vrhovnu komandu Dalmacija je imala
strateko znaenje u nakani zatite stratekih snaga u
povlaenju kroz Srbiju, Crnu Goru i Bosnu prema zapadu.
Zato su Dalmaciju zaposjeli krupnim snagama, a i radi
eventualnog anglo-amerikog desanta. Hitler je tek 10.
listopada 1944. izdao direktivu da se napusti dalmatinska
obala i povue na novu crtu obrane Velebit - Knin -
Mostar.
Prije nego to je 8. dalmatinski korpus imao krenuti u
ofenzivu osloboenja Dalmacija, pod zapovijedi taba nje-
make 2. oklopne armije nalazile su se u Dalmaciji sljedee
snage:
- 15. brdski armijski korpus, sjedite u Kninu, imao je
braniti morski pojas i otoke ispred, od Stobrea kod Splita pa
do Suaka. Kod Splita i Zadra postavio je 264. pjeaku diviz-
iju, koje se tab u poetku nalazio u Drniu. Po dubini se
nalazila 373. legionarska divizija, od Knina prema
Bosanskom Novom, a tab je bio u Ostrocu kod Bihaa. Oko
Splita i ibenika imao je snanu artiljeriju velikog kalibra, ak
155 mm, iz 944. artiljerijskog puka. Na sektoru sjeverne
Dalmacije bio je 22. puk tvravskih pionira 1 .
- 5.SS brdski armijski korpus, tab u Sarajevu, drao je
dio Dalmacije od Stobrea prema Dubrovniku. Svoju 118.
lovaku diviziju postavio je u obranu od Stobrea do ua
1
Todor Radoeui, Ofenziva za osloboenje Dalmacije, Beograd,
1965. str. 18-19. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
Beograd 1957. str. 250-255-
Neretve i na o t o c i m a - Brau, Hvaru, Koruli i Peljecu.
tab divizije bio je u Ljubukom. Od ua Neretve do G r u d e
blizu Dubrovnika postavio je 369. legionarsku diviziju, a dio
na Mljetu, sa t a b o m u Blagaju. Korpus je 649. obalski arti-
ljerijski p u k postavio sa 622. divizionom oko Makarske, a
949. divizionom kod Dubrovnika.
Mornarike snage Admirala J a d r a n a , tab u Opatiji ,
imali su u Dalmaciji 11. diviziju ratnih b r o d o v a , 1. diviziju
torpednih amaca, 6. flotu m i n o l o v a c a , dijelove 10.
d e s a n t n e flotile i 6. transportne flotile. Pomorska n j e m a k a
k o m a n d a sjeverne Dalmacije imala je 10 baterija topova, a
Pomorska k o m a n d a june Dalmacije 13 baterija t o p o v a i
d r u g e sustave.
U sjevernoj Dalmaciji nalazio se i 1. bataljun obalskih
lovaca Brandenburg 2 .
Pod n j e m a k o m zapovijedi nalazile su se ustako-domo-
branske postrojbe, i to: S e d m a ustaka brigada (7 bataljuna)
bila je u sjevernoj Dalmaciji. Ustaka 6. brigada (6 batalju-
na) na p o d r u j u srednje Dalmacije i u Livnu. Posadna 9.
brigada ( 6 bataljuna, od ega 3 u Hercegovini) bila je oko
Dubrovnika. J e d a n bataljun 9. ustake b r i g a d e u Makarskoj,
na uu Neretve i oko Dubrovnika, a dijelovi 3. p o s a d n e
b r i g a d e u Kninu, dok je 7. oruniki puk bio u Splitu^.
etnici p o p a ujia bili su u sustavu Dinarske etnike o d l u e n o je da se ofenziva izvede j e d n o v r e m e n o djelova-
oblasti jaine 4 k o r p u s a ^ 3 , a tab u Kosovu. J e d n a skupina
etnika bila je u sjevernoj Dalmaciji, ali su je njemaki
zapovjednici, radi Pavelia, nazivali, od lipnja 1944.,
Hrvatska b o r b e n a zajednica^.
U k u p n a jaina protivnika u Dalmaciji iznosila je oko
62.000 vojnika i oficira. Od toga je 45.000 Nijemaca, oko
12.000 ustaa, d o m o b r a n a i orunika i oko 5.000 etnika.
Iz o v o g r a s p o r e d a se vidi da su Nijemci u Dalmaciji imali
dvije k o m p l e t n e (118. i 264.)i dvije n e p o t p u n e divizije (373.
i 369.), razne korpusne jedinice, osobito teku i b r o j n u artil-
jeriju i jake m o r n a r i k e snage. Sve n j e m a k e jedinice bile su
tako r a s p o r e e n e kako bi osigurale obalski pojas i zatitile
najvanije p r o m e t n i c e koje s obale v o d e u unutranjost.
Najjae snage bile su n e p o s r e d n o na samoj obali, p o n u k a n i
iskustvom u Normandiji i junoj Italiji, kada je o t e a n o
manevriranje u zranoj nadmonosti anglo-amerike
postrojbe drale iroke frontove, k a o 264. na duini oko 150
km, to nisu mogle manevrirati jer su se s v u d a nalazile dal-
matinske brigade, divizije i partizanski odredi i n a r o d , koji je
uz ostalo aktivno radio na obavjetavanju, pa je 8. korpus
imao d o b r e informacije o r a s p o r e d u i nakani n j e m a k o g
zapovjednitva.
S tolikim n j e m a k i m s n a g a m a i m a o se sukobiti 8. dal-
matinski korpus u ofenzivi konanog osloboenja
Dalmacije, i to vlastitim s n a g a m a , r a u n a j u i na morskoj
obali m a n j u savezniku p o t p o r u . K o r p u s o m je n e p o s r e d n o
rukovodio maral Tito, o d n o s n o Vrhovni tab, uvijek preko
Glavnog taba Hrvatske, iako se maral Tito nalazio na Visu,
a tab 8. korpusa u Bosni u Tievu. Poetna zamisao
Glavnog taba Hrvatske je bila da se 8. korpus angaira im
se s vikom grupacijom prebaci na obalu p r e m a Lici i da
z a j e d n o sa 4. i 11. hrvatskim k o r p u s o m krene se p r e m a
Zagrebu. U raspravi s Vrhovnim t a b o m p r e v a g n u l o je
Titovo stajalite da se 8. korpus angaira sa svim s n a g a m a u
o s l o b o e n j u Dalmacije i da se ne o d v a j a daleko od dal-
matinske obale, imajui u vidu n e k e n a k a n e zapadnih
saveznika u Italiji o iskrcavanju u sjevernoj Dalmaciji.
Poto je 8. korpus bio o p e r a t i v n o podijeljen u dvije gru-
pacije - j e d n a na Visu, a d r u g a u dalmatinskom zaleu,
n j e m j e d n e grupacije p r e m a d r u g o j i na kraju svi z a j e d n o u
finalizaciji o s l o b o e n j a Dalmacije oko Knina. Glavni nosilac
takve zamisli bio je maral Tito. Kako se p o d r u j e juno od
rijeke Neretve nalazilo p o d o p e r a t i v n o m nadlenosti 2.
crnogorskog korpusa, maral Tito je uskladio djelovanje
tako da glavnina 26. divizije s Visa stigne oko N e u m a i
Stona, a 2. korpus da oslobodi Dubrovnik. Da bi se 26. diviz-
ija mogla pojaviti u junoj Dalmaciji, o n a je najprije imala
z a d a u da oslobodi sve otoke srednje i june Dalmacije, pa
o n d a da krene p r e m a N e u m u i Stonu, tj. p r e m a n j e m a k o j
dubrovakoj grupaciji koju je inila njemaka 369.
legionarska divizija.
2
Todor Radoevi, Isto.
3
Isto,

vojske. J a e su branili luke k a o Dubrovnik, Split, ibenik i 3a Dinarska etnika oblast bila je sastavljena od korpusa, a korpusi
od brigada. etnika brigada je jedva imala 100-150 ljudi, a kor-
Zadar, utvrdili jako po o d v o j e n i m t o k a m a otoke i sve
pusi teko 500 - 1.000 ljudi nezapaenog borbenog kvaliteta.
p r o m e t n i c e . Meutim, njihova je slabost u obrani bila to su 4 AVlI.k. 20-11, red br. 1-17/4
 U ofenzivi za o s l o b o e n j e Dalmacije uestvovali su 8.
korpus - sa 9, 19, 20. i 26. divizijom, Artiljerijskom g r u p o m ,
pa Sjevernodalmatinskom, Srednjodalmatinskom
J u n o d a l m a t i n s k o m o t o k o m g r u p o m o d r e d a . Zatim je
imao 1. tenkovsku brigadu. Snana operativna grupacija se
nalazila na Visu sastavljena od 26. dalmatinske divizije,
Artiljerijske grupe, 1. tenkovske brigade i Mornarice NOVJ.
Za podrku bio je j e d a n d e t a m a n od 4 zrakoplova na Visu,
a ostale zrakoplovne s n a g e bile su - 1. i 2. eskadrila N O V J
u junoj Italiji. tab korpusa m o r a o je najprije traiti preko
V N O V J podrku kod britanske BAF k o m a n d e , koje su
zrakoplovi takoer podravali 8. korpus, ali ne redovito. Na
Visu je bio j e d a n k o m a n d o o d r e d britanske 2. b r i g a d e speci-
jalne n a k a n e i postaja RAF-a s+ tri radara, k a o i nekoliko
t o r p e d n i h i patrolnih a m a c a .
U dalmatinskom zaleu nalazila se u sjevernoj Dalmaciji
i junoj Lici 19. dalmatinska divizija sa zadatkom da s a m a
oslobodi s j e v e r n u Dalmaciju. U s r e d n j o j Dalmaciji do
Dinare bila je 20. dalmatinska divizija orijentirana p r e m a
Drniu, Vrlici, Vrdovu, Sinju, Splitu i Omiu i zadatak da
i s a m a ili z a j e d n o s drugim p o s t r o j b a m a 8. korpusa oslobodi
ovaj dio Dalmacije. Deveta dalmatinska divizija nalazila se u
junoj Lici, a o n d a u Livanjskom polju, orijentirana p r e m a
Bosanskom Grahovu, Livnu i D u v n u i sa z a d a o m da oslo-
bodi taj dio Bosne. U tijeku ofenzive divizijama su podi-
njeni partizanski odredi, koji su se p o s t u p n o rasformirali s
o s l o b o e n j e m divizijskog teritorija.
U k u p n o je 8. korpus 31. kolovoza 1944. i m a o 25.470
b o r a c a , m e u kojima je bilo 1266 ena^. Prevladavala je
mladost, sada v e iskusna u b o r b a m a koje je za godinu d a n a
vodio 8. korpus sukobljavajui se najvie u b o r b a m a s jakim
n j e m a k i m p o s t r o j b a m a . U p o s t o j e e b r o j n o stanje nije
u r a u n a t o stanje u vojnim p o d r u j i m a , k o m a n d a m a mjesta
i drugim vojnopozadinskim u s t a n o v a m a .
5
AVU, k. 517,reg.br. 15-1/7
 Iako je 8. korpus bio inferiorniji u brojnom stanju prema
njemakoj vojsci i njihovim pomagaima, on je imao sve
prednosti da moe samostalno osloboditi Dalmaciju, da se
nosi s njemakim divizijama, ali uz prihvaeno naelo pos-
tupnog tuenja protivnika, njegovo unitenje na borbenim
poloajima i sprijeiti mu svako odstupanje na povoljnije
poloaje i u bolje uvjete za v o e n j e borbe. Osim toga, 8.
korpus, za razliku od drugih korpusa NOVJ, imao je u svom
sustavu dosta topnitva, tenkova i p o m o iz zraka, a na
m o r u aktivnu suradnju i potporu Mornarice NOVJ bez koje
se ne bi moglo zamisliti osloboenje dalmatinske obale i
otoka kao i logistiku koja je funkcionirala od saveznika iz
Barija na Vis.
Ofenziva 8. korpusa mogla je poeti i time to se na ivi-
c a m a korpusnog operativnog teritorija na kopnu nalazio 11.
n.
BORBE ZA OSLOBOENJE SREDNJODALMATINSKIH OTOKA I
BITKA KOD VUKOVOG KLANCA
1. Osloboenje Braa i olte
Ofenziva 8. korpusa za osloboenje Dalmacije poela je
s Visa tijekom noi 11/12. rujna 1944., kada je prema Brau
krenula 12. dalmatinska brigada (zapovjednik major Borko
Arseni, komesar major Fabjan Trgo) 26. divizije. Krajem
kolovoza 1944. maral Tito je, zapovijedajui izravno sa 26.
divizijom, naredio da se oslobodi Bra, onda i drugi sred-
njodalmatinski otoci i time presjee prometovanje njemak-
ih postrojbi i ratnog brodovlja iz junog za sjeverni Jadran.
Na Brau se nalazila glavnina 738. puka 118. lovake diviz-
ije, ojaan dijelovima 668. artiljerijskog puka iste divizije i
dijelovima 628. mornarikog artiljerijskog diviziona. Prvog
rujna tab 26. divizije (zapovjednik potpukovnik Boo
Boovi, komesar potpukovnik Duan Kora) izdao je
liki korpus u Lici, iza njega 4. hrvatski korpus, onda 5. kra-
jiki korpus u Bosanskoj krajini i srednjoj Bosni i 2. crnogors-
ki korpus istono od rijeke Neretve. Njihovo postojanje i
b o r b e n o djelovanje garantiralo je postrojbama 8. korpusa
da n e e biti iznenaene nekim novim njemakim divizija-
ma, kao i da n e e dozvoliti izvlaenje protivnikih postrojbi
ispred 8. korpusa. Zato je bilanca borbi 8. korpusa u
zavrnoj ofenzivi za osloboenje Dalmacije za njemake
postrojbe bila katastrofalna jer su p o t p u n o izgubile dvije
svoje divizije - 264. kod Knina, a prije 369. legionarsku kod
Vukovog klanca, kao i druge m a n j e njemake, ustako-
domobranske i etnike snage.
zapovijed za osloboenje Braa i olte. Meutim, istog dana
tab 2. oklopne armije zapovjedio je tabu 5. SS i 15. brd-
skog korpusa da pripreme snage za evakuaciju otoka Braa,
olte, Hvara i Korule za ojaanje snaga na obali i u
zaleu 1 . Prema zapovijedi taba 26. divizije Bra i oltu
ima.le su osloboditi 1. i 12. dalmatinska brigada, ojaani
topovima i tenkovima.
Brodovima IV pomorskog-obalskog sektora postrojbe
12. dalmatinske brigade iskrcale su se na Bra u uvali Milna
i Bobovie u namjeri da prvo n a p a d n u njemake postrojbe
na Vidovoj gori, a onda u Supetru i Sumartinu. Meutim,
Nijemci su nou 10/11. rujna napustili Vidovu goru i
1
Arhiu VII, mikrofilm, London, br. 1. Trgo Fabjan, Osloboenje sred-
njodalmatinskih otoka, VIG, br.5/1959.
Nereie i postavili obranu kod
Supetra snagama 3. bataljuna 738.
puka 118. divizije. Napad je
tijekom dana 12. rujna izveo 2, 3. i
4. bataljun 12. brigade i naveer
su upali u Supetar. Nijemci su se
tijekom noi 12/13. rujna povukli
iz Supetra za Split. Prvi bataljun
12. brigade bio je orijentiran
prema Sumartinu gdje se nalazio
2. bataljun 738. puka 118. divizije,
podran topnitvom, ukupno oko
700 vojnika 2 .
Dok je 12. brigada oslobaala
Supetar, na obali Visa postrojila se Iskrcavanje u B o l u n a B r a u , rujan 1 9 4 4 .

1. dalmatinska brigada i prosla-

vljala svoju drugu godinjicu osni-
vanja. Smotru brigade izvrio je Vrhovni komandant NOVJ
maral Josip Broz Tito. Tada je odrao poznati govor kojeg
je zavrio rijeima: Mi tue neemo, no svoje ne damo! danju 17. rujna poslije vrlo jake zrane i topnike vatre.
Maral Tito, dajui 1. dalmatinskoj brigadi Orden narodnog
osloboenja, uz ostalo, je i ovo rekao: ..Svojom borbom 1.
dalmatinska je ne samo osvijetlila lice slobodarskog naroda
Dalmacije nego je bila pionir oslobodilake borbe Hrvatske,
jer su se ba sinovi Dalmacije prvi digli u Hrvatskoj i prva je
Dalmacija dala svoje najbolje sinove na oltar
domo vine... 3.
Na mjestu gdje je maral Tito ovo govorio postavljen je
veliki spomenik koji je razbijen tijekom Tudmanove vla-
davine.
Poslije smotre na vikoj obali 1, 2, 3. i 4. bataljun 1. dal-
matinske brigade, takoer brodovima IV POS, prebaeni su
na Bra, a 5. talijanski bataljun na Hvar. Zadatak 1. dal-
matinske je bio da na Brau, zajedno sa 1. bataljunom 12.
brigade oslobodi Sumartin, kojeg su jako utvrdile njemake
postrojbe, a podravala ih je i artiljerija od Brela i Makarske.
Napad je izveden, poslije zrakoplovne i topnike pripreme,
na veer 14. rujna. Kako je neprijatelj pruio estok otpor, a
i slabo je bilo sinkronizirano zajedniko djelovanje pjeat-
va, topnitva i zrakoplovstva, prvi napad nije uspio. Novi
ja. Uveer 15. rujna izvodi se novi napad na Sumartin, ali ni
taj nije uspio. Trei napad, poslije bolje pripreme, izveden je
Napad je podrala i jedna britanska baterija. Nijemci i dalje
pruaju veliki otpor, ali se na no pripremaju za izvlaenje
preko Povija gdje su im poslani brodovi. im su njemaki
vojnici napustili utvrde Sumartina i krenuli prema Povlju bili
su napadnuti na otvorenom i poraeni. Zarobljena su 583
njemaka vojnika, a poginulo 105. Neki su Nijemci plivajui
s rta Sumartina preli Braki kanal, ba u vrijeme kada su
saveznici potopili njemako brodovlje koje je krenulo za
Povija. Ovim su 17. rujna Sumartin i Bra osloboeni.
Maral Tito je pohvalio oslobodioce Braa, a 1. dalmatinsku
brigadu proglasio proleterskom4.
Neposredno nakon osloboenja Supetra, 20 rujna tab
12. brigade, dobivi zadatak da oslobodi oltu, poslao je na
oltu manje dijelove , a onda 3. i 4. bataljun. Oni su se i2
2
Fabjan Trgo, Osloboenje Dalmacije, VIG.br. 3-411955-, Nikola Ani,
Duanaesta dalmatinska brigada, Supetar 1983, str. 99-102.
3
Drago Gizdi, Dalmacija 1941.-1945, Zagreb 1964.
4 Todor Radoeui, Ofenziva za osloboenje Dalmacije, n.dj.str. 103-

napad je izveden 15. rujna, istog dana kada je tab 15. brd- 113. Roko Negoti, Kako je osloboen Sumartin, uuar
Jadrana, 1. lipnja J953- Nikola Ani, n.dj.str. 99-105. Mirko
skog korpusa zapovjedio posadi u Sumartinu da se ne
Nououi i dr. Prva dalmatinska proleterska brigada, Beograd
povlai kao oni u Supetru i poslana im je jedna eta ojaan- 1986. str. 316-330.

1. dalmatinska brigada iskrcava se u Bolu odakle je pola u borbu na Sumartin
Milne i Bobovia prebacili u Stomorsku i krenuli prema
Grohotama gdje se nalazio utvreni rajon njemake vojske.
U Grohotama je bio dio 3. bataljuna 892. puka 264. divizije,
podrani od n j e m a k o g topnitva s iova i Velikog
Drvenika. Na oltu je stigao, ali nije uestvovao u borbi,
savezniki 43. k o m a n d o odred u jaini od 450 vojnika.
tab 12. dalmatinske brigade organizirao je n a p a d i
krenuli su tijekom noi 22/23. rujna prema njemakim jako
utvrenim poloajima. Meutim, njemaka vojska napustila
je Grohote i u luci Roga ukrcala se na brodove da krenu za
Split. im su isplovili o d m a h su napadnuti od saveznikog
Prvi zarobljeni njemaki oficir na Brau, rujan 1 9 4 4 .
ratnog brodovlja i potopljeni. olta je osloboena, ali na
otoku nije bilo niti jednog stanovnika, sve su Nijemci u svib-
nju 1944. protjerali po logorima i izgnali po Bosni, Slavoniji,
jer je postojao dogovor izmeu vlade NDH i zapovjednika
2. oklopne armije da se nasilno rasele svi Hrvati sa olte,
Braa, Hvara, Korule, Peljeca, Mljeta i Dubrovakog pri-
morja, i to podruje da nasele Paveliu vjerne podanike.
Rauna se da je otjerano preko 25 - 30.000 ljudi, dosta njih
nije se nikada vratilo. olta, divan dalmatinski otok, kada su
na njega doli borci 12. dalmatinske brigade, liio je na avet,
pust, kue razorene, opljakane, crkve pretvorene u nje-
make konjunice, oltari za pijanku bahatih Nijemaca.
Jeziva, teko opisiva situacija^.
Uz pristanak taba 26. divizije, planirao je tab 12.
brigade da se n a p a d n e i oslobodi Veliki Drvenik. Ali i on je
od njemake vojske jako utvren od dijelova 3. bataljuna
892. puka 264. njemake divizije. Potporu su imali od top-
nitva s iova. Tijekom noi 23/24. rujan 4. bataljun 12.
brigade tajno se prebacio na Veliki Drvenik i n a p a o
Nijemce, ali nije m o g a o savladati ilav otpor protivnika, pa
se onda povukao na oltu. Nijemci su tako jako branili Veliki
Drvenik radi prometnice koja morskim putem ide od Splita
za ibenik i Zadar. Napustili su ga tek poslije pada Trogira
28. listopada 1944. godine 6 .
2. Osloboenje Hvara
Nijemci su na Hvaru samo posjeli i jako utvrdili garnizon
na istonom dijelu otoka, u rajonu Suurja. U utvrdama, na
Ubljni i oko sela, drali su 6. etu 2. bataljuna 738. puka 118.
lovake divizije i 7. bateriju 628. mornarikog topnikog
diviziona u kojem su bili i obalski topovi 88 mm, jedni od
najboljih njemakih topova u II. svjetskom ratu.
Dok se glavnina 1. dalmatinske brigade orijentirala na
Bra, na Hvar je prema Suurju poslala svoj 5. bataljun
5 Nikola Ani, n.dj.str. 105.
6
Arhiv VII,k. 1102, reg.br.1-6/7 i K.141, reg.br. 1/50.
7 Nikola Ani, Na punti Hvara - Povijest Suurja, Suuraj 2000.
str. 178.
 pauza. Pomorska komanda june
Dalmacije, u sporazumu sa tabom. 5.SS
korpusa, a po odobrenju taba 2. oklop-
ne armije, naredila je evakuaciju
Suurja. Poela je tijekom noi 18/19. i
19/20. rujna. Do ujutro 21. rujna Nijemci
su n e n a p a d a n i napustili otok Hvar i
povukli se u Podgoru. Prije povlaenja
donijeli su oko 3.000 mina i postavili u
najljepu zgradu Suurja, gdje je bila
opina i kola, i 21.9. bacili je u zrak.
Partizani su uli u Suuraj tek 23- rujna i
nali selo koje je kao avet zjapilo prazno,
sve kue poruene ili devastirane,
stanovnitvo nasilno deportirano (kao i
V e z a p r e k o r a d i o stanice i z m e u j e d i n i c a n a B r a u , rujan 1 9 4 4 .
na olti), brodovi potopljeni, ribarske
mree popaljene, itd. Hvar je ovom akci-
kojeg su inili Talijani koji su stupili u NOVH. S njima je bio jom 1. dalmatinske osloboen^.
i Hvarski partizanski odred i jedna eta mornarike pjeadi- Poslije likvidacije njemakog uporita u Sumartinu tab
je IVPOS i baterija topova. 26. divizije naredio je tabovima I. i 12. dalmatinske brigade
Nou 14/15. rujna 5. bataljun 1. dalmatinske krenuo je u da i dalje ostanu na Brau. Brigade su dobile zadatak da
napad, ali je odbijen. Novi n a p a d nije uspio. Nastala je organiziraju obranu otoka i to: 1. dalmatinska proleterska

N a maru o d H v a r a p r e m a S t a r o m G r a d u , rujan 1 9 4 4 .
brigada istoni dio otoka, a 12. dalmatinska brigada zapad-
ni dio otoka Braa. Pored tog zadatka, brigade su vrile
izvianje obale s ciljem prikupljanja podataka o nepri-
jateljskim snagama na kopnu. tab 1. dalmatinske brigade
rasporedio je bataljune po sektorima od Sumartina preko
Puia i Povija do Bola. Meutim, 1. bataljun iz Bola je
poslan na Hvar, u rajon Suurja da kontrolira taj dio Hvara
i sprijei eventualno iskrcavanje neprijatelja na Hvar.
Talijanski 5. bataljun, koji je bio u Suurju, rasformiran je, a
ljudstvo je u p u e n o u I. proletersku brigadu i druge jedinice
gdje je bilo Talijana.
Ali, ubrzo, zbog tijeka borbi na Peljecu, tab 26. divizije
alje 1. dalmatinsku s Braa na Peljeac. U Bolu su se Preko Peljeca

prikupile sve jedinice 1. dalmatinske i brodovima krenuli

pravcem Bol-Hvarski kanal, uzeli bataljun u Suurju i onda
sjevernoj strani poluotoka Peljeca i topnitvom tukla nje-
ili oko Lovita u Korulanski kanal i 12. listopada iskrcali se
maku vojsku u Trpnju. Tito se na Visu stalno interesirao za
na junoj obali Peljeca, u luci Trstenik. Potom su otili u
stanje na Peljecu i forsirao njegovo oslobaanje, kako bi se
Janjinu, za novi n a p a d na kopno i za bitku na Vukovom
presjekla cesta koja od Dubrovnika, blizu Stona, ide za
klancu^.
Metkovi i onda za Split ili Mostar. Tri puta su 11. i 3. preko-
morska uzaludno napadali na Trpanj, koji je osloboen tek
16. rujna poto su se Nijemci izvukli brodovima u Ploe.
Potrebno je konstatirati da nije niti jedan njemaki ratni ili
3. Osloboenje Korule, Mljeta i Peljeca drugi brod, koji su prevozili trupe od Trpnja za Ploe, skoro
desetak dana, od saveznikih ratnih brodova potopljen, kao
to se to dogodilo kod Povija na Brau ili Rogaa na olti.
Na otocima Koruli i Mljetu i sredinjem dijelu Peljeca
Ovo se obino tumai da britanski torpedni i drugi brodovi
nalazio se njemaki 750. puk 118. lovake divizije, ojaan
nisu smjeli ui prema uu Neretve jer bi bili tueni od tri
dijelovima 668. artiljerijskog puka i 612. mornarikog arti-
njemake baterije dalekometnih topova 88 mm. dometa 16
ljerijskog diviziona. Dijelovi 750. puka tijekom noi 10/11.
km. J e d n a je bila na rtu Suurja, druga kod Draa na
rujna bez b o r b e napustili su Mljet. Poeli su i povlaenje s
Peljecu, a trea kod Podace u Makarskom primorju^.
Korule u Orebi i onda u Trpanj, otkuda su se brodovima
Njemaki 750. puk se povukao a da nije neto jae oslabljen
prebacivali u Ploe. Na Koruli se nalazio Korulanski, na
i sa 118. divizijom krenuli su na Srijemski front.
Mljetu Mljetski, a na Peljecu Peljeki partizanski odred.
Poslije osloboenja Trpnja postrojbe 11. dalmatinske i 3.
Lastovski se o d r e d s Lastova p r e b a c i o na Peljeac.
prekomorske brigade krenule su prema Janjini i Drau, ali
Korulanski odred n a p a o je blizu Korule njemake postro-
su tu zaustavljeni od svjeih njemakih snaga sada 370. puka
jbe u povlaenju. Tada su na Korulu poslati s Visa dijelovi
legionarske 369. divizije. Olakanje je nastupilo 16. rujna
11. dalmatinske i 3. prekomorske brigade, ali su Nijemci
kada su dvije ete legionara, pod utjecajem rukovodstva
tijekom noi 13/14. rujna napustili Korulu i krenuli prema
NOP, dezertirali iz 2. bataljuna 370. puka. Oni su preli par-
Trpnju.
Vrhovni tab naredio je 26. diviziji da o d m a h s Korule
prebaci 11. dalmatinsku i 3. prekomorsku brigadu na
Fabjan Trgo, Osloboenje srednjodalmatinskih otoka, VIG, br.
Peljeac i da ga oslobode. U m e u v r e m e n u jedna se britan-
5/1959. Mirko Nououi i dr. Prva dalmatinska.. n.dj.str. 329-335.
ska baterija, nou 14/15. rujna prebacila u selo Duba, na 9
Arhiv VII, k.2.057. reg.br. 35-214
 (Churchill je zato bio ljut) maral Tito krenuo za Krajovu u
Rumunjskoj, a odatle 21. rujna otiao je u Moskvu radi
dogovora sa sovjetskom vladom i vrhovnom k o m a n d o m u
suradnji s jedinicama NOVJ i Crvene armije u osloboenju
nekih istonih krajeva Jugoslavije, ukljueno i Beograda.
Postignut je dogovor i o drugim pitanjima pomoi u
naoruanju i opremi divizija b u d u e 1, 2. i 3. jugoslavenske
armije12.

4. Bitka za Vukov klanac i poraz legionarske

369. divizije

Bitka za Vukov klanac vodila se na prostoru od

Tik pred Stonom, listopad 1 9 4 4 . Metkovia i rijeke Neretve na zapadu Peljeca sa Stonom na
jugu i iskljuno Popovo polje na sjeveru. U ovoj bitci
uestvuje glavnina 369. legionarske divizije Vraja - 369. i
tizanima i dragovoljno se ukljuili u sustav 11. dalmatinske i 370. puk, i 9. ustaka brigada, topnitvo, tenkovi i druga
3. prekomorske brigade, i ve slijedeih dana uestvovali u motorizacija koja se izvlaila iz Dubrovnika. Od jedinica 8.
borbama kod Stona, a kasnije su ili sve do Soe ili oni iz 11. korpusa bila je samo 1. i 11. dalmatinska i Grupa otokih
brigade do Celovca u Korukoj. J e d a n broj njih su postali partizanskih odreda. Ove je postrojbe s Peljeca pomagala
10
asnici i doasnici u Titovoj armiji . jedna britanska baterija, a bilo je i nekih zranih u d a r a
Janjina je osloboena 18. rujna, a jedinice 11. i 3- saveznikog zrakoplovstva. Nijemci su u ovoj bitci postupno
brigade gonile su njemake vojnike sve do Stona. Ponovno angairali do 8.000 vojnika, oko 100 topovskih cijevi i 10 -
su tu stali, jer su obranu Stona drale posebne njemake 15 tenkova. Nae snage su imale najvie 3.000 boraca.
postrojbe iz sustava Br.999. Njih su u Wehrmachtu inili Neprijatelj je bio nadmoniji u ljudstvu i b o r b e n o j tehnici 1 ^.
razni kriminalci i nepolitiki zatvorenici. Kod Stona je bio Bitka za Vukov klanac poela je 15. listopada, a zavrila
19. bataljun iz postrojbi 999, a doao je iz Grke gdje je bio 23. listopada 1944., trajala je s e d a m dana, skoro sve u vrlo
kao tvravski b a t a l j u n 1 1 . Koristei sueni, i dosta utvreni estokoj, krajnje odsudnoj borbi u kojoj su se obostrano
prostor pred Stonom njemaki vojnici iz bataljuna 999 i smjenjivali napadi i obrana, dok nije na kraju nadvladala
370. puka legionarske 369. divizije zaustavili su 11. i 3.
prekomorsku brigadu. Ston nije osloboen 1 l a .
Djelujui p o d n e p o s r e d n i m n a d z o r o m i u t j e c a j e m
Vrhovnog taba NOVJ, i u zajednici s Mornaricom NOVJ, Todor Radoeui, n.dj. str. 136.
Todor Radoeui, n.dj.str. 118. Zavrne operacije za osloboenje
26. divizija je oslobodila sve srednjodalmatinske otoke,
Jugoslavije, Beograd, 1957- str.267. Oslobodilake rat naroda
omela je plansko povlaenje njemake 118. lovake divizije, Jugoslavije 1941-1945. Beograd 1965., Il.tom, str. 401-409.
l l a
nanijela je znatne gubitke njemakim postrojbama na Brau Milan Rako i Slavko Druijani, Jedanaesta dalmatinska
(Biokouska) brigada, Split, 1987, str. 170-178.
(najvie) i spremala se za desant na obalu izmeu Makarske
N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, n.dj.str. 105.
i Splita kao i za zavretak osloboenja Peljeca. Fabjan Trgo i Mladen Marui, Borbe 26. divizije za osloboenje

U ovom vremenu, tijekom 18. rujna kasno naveer, s Stona i unitenje dijelova 369. divizije kod Vukovog klanca, VIG,
br.2/I954. Todor Radoevi, n.dj.str. 135-156.
Visa je sovjetskim zrakoplovima, ne obavjetavajui nikoga
kvaliteta i sposobnost 1. i 11. dalmatinske brigade 26. diviz-
ije, a poraena njemaka 369. divizija.
Za bitku kod Vukovog klanca tab 26. divizije -kako smo
ve kazali- s Braa na Peljeac poslao je 1. dalmatinsku pro-
letersku brigadu, a za zatitu Vrhovnog taba NOVJ na Vis
je s Peljeca vraena 3. prekomorska brigada. Prema zapovi-
jedi Vrhovnog taba i osobno marala Tita da se potpuno
oslobodi Peljeac i presjee njemakoj vojsci odstupnica na
cesti Dubrovnik - Metkovi, istureni dio taba 26. divizije -
inili su ga komesar divizije potpukovnik Duan Kora i
naelnik taba potpukovnik Ante Toni Bioi, smjeteni u kanalu.
Janjini. Dne. 13. listopada 1944. odrali su sastanak sa
zapovjednicima i komesarima 1. i 11. dalmatinske brigade i
tabom grupe junodalmatinskih otokih odreda. Tu je
donesen plan za osloboenje Stona i presijecanje promet-
nice Dubrovnik - Metkovi. Prva dalmatinska proleterska
brigada imala se s Peljeca iskrcati na kopno u rajonu
Neuma i Kleka sa zadatkom da izbije u rajon Vukov klanac,
na kojem prostoru trebala je sprijeiti intervenciju nepri-
jatelja od Metkovia, a ostalim snagama da nastupaju od
Neuma prema Doli i Otrikovcu radi dvije nakane: prvo, da
od kopna zaobiu njemaku posadu u Stonu, i drugo, da ne
dozvole izvlaenje njemakih snaga kada se budu povlaile
iz Dubrovnika prema Metkoviu. U isto vrijeme 11. dal-
matinska brigada je trebala osloboditi Ston i produiti djelo-
vanje prema Rudini i Otrikovcu i zajedno sa 1. dalmatin-
skom poraziti njemake i ustake snage u povlaenju iz
Dubrovnika. Napad je 11. brigade trebala podravati
saveznika baterija dalekometnih topova s Mljeta, a 1.
brigadu s Peljeca. Regulirana je i zrana pomo udarima
njemakom garnizonu u Stonu i tijekom borbi kod Neuma i
Vukova klanca. tab Grupe junodalmatinskih otokih odre-
da reorganizirao je svoje postrojbe, ukinuo odrede i osno-
vao bataljune koji e pomagati 1. i 11. brigadu tijekom cijele
bitke za Vukov klanac i osloboenje Stona 1 4.
Na uem napadnom podruju gore reenih snaga 1. i
11. brigade na prostoriji Ston-Neum-Slivno bile su sljedee
neprijateljske snage: u Stonu se nalazio 19. tvravski
bataljun iz postrojbi 999 ojaan s jednom etom 370. puka
369. divizije. Njima e za ojaanje stii i dijelovi talijanske
49. faistike legije San Marco. Od ua Neretve do
Neuma bio je 3. bataljun 370. puka. Od Neuma do Stona
nalazio se 1. bataljun 370. puka. tab 370. puka bio je u
Olju, a 2. divizion 369. artiljerijskog puka na prostoru
Topola - Zamaslina. U selima Neum, Topola, Dui, Imotica i
Olje bilo je ustake milicije i orunika NDH, oko 720
ljudi15.
Po odluci taba 26. divizije iskrcavanje na kopno treba-
lo se izvriti tijekom noi 15/16. listopad. Prvi, 2. i 3. bataljun
krenuli su iz Draa i to 1. i 3. bataljun se iskrcao u rajonu
Soline (blizu Kleka), a 2. bataljun na poluotok Klek, dok je
4. bataljun ostao kao rezerva na Peljecu. Za vrijeme
prevoenja titili su ih savezniki ratni brodovi u Peljekom
im se 1. i 3. bataljun iskrcao u uvalu Soline odmah su
krenuli na zadatak. Prvi bataljun je, i pored njemakog otpo-
ra, zauzeo Zavalu, a 3. bataljun Gradinu i zatvorio pravac
od Metkovia. On je trebao likvidirati grupu njemakih
vojnika kod sela Kuti gdje se na cesti Metkovi-Vukov klanac
nalazio eksploziv u samoj cesti, pripremljeno za ruenje.
Tijekom noi 15/16. listopad iskrcao se 2. bataljun na polu-
otok Klek i odmah krenuo prema Osoju da zatvori promet-
nicu prema Neumu i Stonu. Napadnuti od 1, 2. i 3. batalju-
na 1. brigade njemake snage su 16. listopada napustile
Neum i povukli se prema selu Dui i Topolo. Za daljnja
djelovanja 1. i 11. brigade bilo je od znaenja zauzee luke
Neum, a koristili su je i bataljuni Grupe junodalmatinskih
otokih odreda.
Nakon likvidiranja njemakog uporita u Neumu, tab I.
brigade naredio je 3. bataljunu da se orijentira na zatvara-
nju pravca od Metkovia i da likvidira njemaku posadu u
selu Kuti, gdje je bio eksplozivom pripremljeno ruenje
ceste Ston-Metkovi. Za 1. brigadu bilo je znaajno da dri
mjesta gdje je postavljen eksploziv i da porui cestu kada
bude potrebno. Tijekom 16. listopada jedinice 1. dal-
matinske uspjele su ovladati prostorom: Slivno Ravno -
Neum i presjekli su prometnicu Dubrovnik - Metkovi.
Zadatak kojeg je imala 1. brigada toga dana je izvren kako
je predviao operativni plan bitke za Vukov klanac.
Pred 1. brigadu stajao je zadatak da ovlada nepri-
jateljskim uporitima Dui, Topola, Stupa i Olje i izbije do
Otrikovca i time omogui 11. brigadi pri osloboenju Stona
Jsto - Milan Rako i Slavko Druijani, Jedanaesta
dalmatinska..n.dj.str. 182-183 i 188-195.
15
M.Rako i dr.n.dj.str. 197-200.
 bran koji je garantirao
v o e n j e daljih borbi sa sig-
urnim zaleem gdje su se
rasporedile pozadinske
jedinice i ustanove.
Sutradan 18. listopada
poet e bitka na cijelom
p o d r u j u od Metkovia i
Opuzena, Vukovog klanca,
pa do Otrikovca i Stona.
Na Ston je krenula u kon-
ani i posljednji n a p a d a j 11.
brigada bez 4. bataljuna
koji je pridodat 1. dalmatin-
skoj. tab 11. brigade se
odluio da, to je regulirao
svojom zapovijeu 15.
Minobacako odjeljenje Pratee ete 1 . dalmatinske brigade u akciji na Vukovu klancu, listopada 1 9 4 4 . listopada, ubaci 3- bataljun

iza njemakih poloaja koji

i vrsto dranje prometnica kuda su se imali povlaiti
Nijemci i ustae iz Dubrovnika. Zato je s Peljeca u rajon
Neuma prebaen 4. bataljun iz brigadne rezerve. J e d a n
bataljun Junodalmatinskog otokog o d r e d a izvrio je
napad na Olje. Trei bataljun 1. brigade postavio se u zat-
varanju pravca od Opuzena prema Slivno-Ravno. Prvi
bataljun ide na Olju da presijee prometnicu Dui-Hutovo,
a 4. bataljun preko Topole na Olje.
Ujutro 17. listopada sve su jedinice 1. brigade krenule u
napad. Prvi bataljun je zauzeo Dui i o n d a preao u brigad-
nu rezervu, ali je presjekao prometnicu Hutovo - Dui. U
Popovu polju bila je 13. hercegovaka brigada koja jo nije
uspostavila vezu s 1. dalmatinskom. etvrti i 2. bataljun cijel-
og dana vode otre b o r b e i uspjeli su zauzeti sela Topolo,
Olje razbivi 1. bataljun 370. puka i ustaku miliciju. Za to
vrijeme 3. bataljun je postigao veliki uspjeh jer je uspio lik-
vidirati njemaku posadu u selu Kuti i zauzeti mjesta gdje se
pripremila cesta za ruenje. Na to je otro reagirao nepri-
jatelj iz Metkovia. Tri puta je pokuao prodrijeti u selo Kuti,
ali je uvijek odbijen pretrpjevi velike gubitke. Ovim je 1.
brigada 17. listopada izvrila najvei dio svojih zadataka.
Ona je drala cestu od blizu Metkovia pa sve do Otrikovca
i od Opuzena do Slivno-Ravno. Uspostavljen je veliki mosto-
su bili na cesti Hodilje-
Sparagovi, oko 5-6 km zapadno od Stona, a grad je jako
utvren s mnotvom bunkera, mina i iane ograde.
Uvodne b o r b e poele su nou 14/15. listopada u obliku
prepada na njemake postrojbe ispred Stona. Toga d a n a je
savezniko zrakoplovstvo vie puta tuklo Nijemce u Stonu,
najvie raketirajui n j e m a k e utvrde. Podilaenje nje-
makim poloajima izvreno je u sumrak 16. listopada, a
ujutro rano p o e o je opi napad. N a p a d je bio snaan i d a o
je poetne rezultate, ali je protivnik reagirao protunapadi-
ma. Ipak je izgubio prednje poloaje i povukao se na crtu
Mali Ston - Ston. Tada mu je stigla jedna eta talijanskih
faista iz legije San Marco. S linije dostigute 17. listopada,
narednog dana - 18. listopada, p o e o je n a p a d na Mali Ston
i Ston. Pod pritiskom snaga 11. brigade Nijemci i talijanski
faisti se povlae u Ston, jer su izgubili Mali Ston. Zapoela
je borba u gradu. Naroito je otpor pruen sa srednjov-
jekovne tvrave Korona. Tijekom dana, sve kroz otre
borbe, 2. i 5. bataljun 11. brigade i 1. bataljun Grupe
junodalmatinskih otokih o d r e d a probili su njemaku
obranu i uli u Ston. Zaludna je bila njemaka obrana u
tvravi Katel i Korona. U popodnevnim satima 18. listopa-
da Ston je p o t p u n o slobodan. Preostali dijelovi njemake
vojske i talijanskih faista povukli su se prema Rudine i Doli,
a onda na Otrikovac. U Stonu se predalo 250 njemakih
16
vojnika i 8 oficira .
Tijekom 18. listopada, kada je osloboen Ston, jedinice
1. dalmatinske brigade ujutro su napale na njemako jako
uporite Otrikovac. U napad su krenuli 2. i 4. bataljun 1.
brigade, dok se 3. bataljun nalazio prema Metkoviu, a 4.
bataljun 11. brigade prema Opuzenu. Budui da je
Otrikovac bio jako utvren i posjednut krupnim snagama,
kojima je stizalo pojaanje od Dubrovnika, koji je 18. listopa-
da osloboen, Nijemce nije gonila 29. hercegovaka divizi-
ja, jer je glavninom ostala u Dubrovniku. Svi napadi 2. i 4.
bataljuna 1. brigade na Otrikovac nisu dali rezultate.
Uvedena je i brigadna rezerva - 1. bataljun, ali bez nekih
uspjeha. itav dan na Otrikovcu se vodila otra borba,
poloaji su prelazili vie puta iz ruke u ruku. Tijekom noi
tab 1. brigade je obustavio napad na Otrikovac da pripre-
mi jedinice za novi napad. Sve je usuglaeno sa 11.
brigadom koja se pojavila od Stona.
Ujutro 19. listopada zapoela je otra borba za
Otrikovac. Uzalud su napadali 1. i 11. brigada, Otrikovac
nije zauzet. Tada je po zapovijedi taba 369. legionarske
divizije od svih postrojbi na Otrikovcu formirana Borbena
grupa Becker, jaine oko 4.000 vojnika. Grupu su inili
dijelovi 369. i 370. puka, 369. artiljerijskog puka 369.
legionarske divizije, dijelovi 9. ustake brigade i dijelovi 49.
talijanske legije San Marco. Zadaa ove njemake gru-
pacije je bila da od Otrikovca, preko Vukovog klanca i
Metkovia otvore prolaz i razbiju 1. i 11. brigadu. Krajnji cilj
je bio da se povuku prema Metkoviu i Mostaru. Njima je
ususret imala iz Metkovia krenuti Borbena grupa Kaen
koju su inili ostaci 3. bataljuna 370. puka. Ojaani tenkovi-
ma oni su krenuli 19. listopada od Metkovia prema
Vukovom klancu. Pojava njemakih snaga od Metkovia
traila je da se porui cesta na mjestima koja su ranije
napravili Nijemci za ruenje. To je i uinjeno. Na to su doli
Nijemci od Metkovia, ali su njemaki tenkovi zapaljeni i
zaustavilo se nastupanje BGKaen, koja je sva unitena.
Istovremeno je od Otrikovca krenula BG Becker u
namjeri da se probije prema Metkoviu. Vidjevi tu situaci-
ju tab 26. divizije naredio je 1. brigadi da se izvue s
poloaja prema Otrikovcu i da se postavi lijevo i desno od
prometnice Otrikovac-Vukov klanac i bonim udarima tue
njemaku BG Becker. Istovremeno se i 11. brigada imala
postaviti bono da s ela udara Nijemce u povlaenju. U
monografiji 1. dalmatinske brigade o tome se kae: Cilj
odluke taba 26. divizije bio je da se djelovanjima 1. i 11.
brigade sa ela i bokova nanesu to vei gubici neprijatelju.
Meutim tab 26. divizije nije raunao i na mogunost
unitenja te grupacije, jer je cijenio da su snage neprijatelja
suvie jake, i da im je cilj da se po svaku cijenu probiju u
pravcu Metkovia. Zbog toga je tab 26. divizije izvukao iz
borbe 11. brigadu, tako da nije mogla uestvovati u zavrn-
im borbama za konano unitenje te neprijateljske grupaci-
je. Istog dana je nareeno i 1. brigadi da se povue na
Peljeac. Meutim, ona je bila toliko angairana u borbi pa
to nareenje nije mogla izvriti...1"?
to se to dogodilo? Iz dostupnih dokumenata i drugih
napisa, stjee se dojam da tab 8. korpusa nije dobro poz-
navao situaciju kod Vukovog klanca, pa je naredio tabu 26.
divizije da l . i 11. brigadu izvue iz borbe i prebaci na Bra
i u Omi radi novih akcija prema Splitu, ibeniku, Drniu i
Kninu. Istog dana kada je kod Vrdova u zranoj nesrei
poginuo zapovjednik 8. korpusa general V. etkovi, 21.
listopada 1944. tab 26. divizije naredio je 11. brigadi da se
tijekom 22. listopada prikupi u rajonu Mali Ston i onda pre-
baci na Bra. Nareenje taba 26. divizije je dolo kada se
1. brigada nala u veoma tekim borbama s njemakom BG
Becker. Po uputama taba 8. korpusa, 20. listopada je tab
26. divizije molio tab 29. hercegovake divizije da smijene
1. i 11. dalmatinsku brigadu kako bi se one mogle prebaciti
prema Splitu. Ali od te smjene nije bilo nita jer se glavnina
29. divizije nalazila oko Dubrovnika, predaleko da izvri
smjenu jedinica. Prema kazivanju Ante Bioia, naelnika
taba 26. divizije, on nije dao odobrenje da se povue 1.
dalmatinska brigada, iako je to nareeno. On kae da se 11.
brigada povukla bez njegova odobrenja i znanja1.
Jedanaesta brigada je krenula za Mali Ston gdje je dva dana
ekala brodove za prebacivanje.
U ranim jutarnjim satima 21. listopada njemaka BG
Becker krenula je u proboj kroz poloaje 1. dalmatinske.
16
Fabjan Trgo i M.Marui, n.I.VIG br.2/1954 i M.Rako i
S.Druijani, Jedanaesta dalmatinska brigada, n.dj.str.334-339.
M.Novovi i dr. Piva dalmatinska brigada..n.dj.str.344.
1
Sjeanje generala Ante Toni Bioia dato autoru knjige Jedanaesta
dalmatinska..n.dj.str. 201.
 nitva. I d o k se razmatrala
mogunost napada na
Nijemce u Opuzenu, tab 4.
bataljuna dobio je n a r e e n j e
da o d m a h krene u Neum, gdje
se ukrcao i stigao u Omi u
noi 23/24. listopad.
Za itavo vrijeme borbi za
Otrikovac i do Vukovog klan-
ca 13. hercegovaka brigada
djelovala je sjeverno od
eljeznike pruge
Gabela-Dubrovnik, na potezu
Hutovo-Hrasno. Ona je osigu-
ravala bok 1. i 11. brigade od
sjevera, ali nije uestvovala u
Unitena njemaka motorizacija u Vukovom klancu, listopad 1944 bitci za Vukov klanac.
U jutarnjim satima 23.
Istovremeno iz pravca Metkovia napadnuti su poloaji 4. listopada 1943. zavrena je bitka na prostoru Ston - Vukov
bataljuna koji je pridodat 1. brigadi. Razvile su se otre klanac - Metkovi. Prva i l i . brigada izvrile su dobiveni
borbe u kojima je 4. bataljun uspjeno odbijao neprijatelja. zadatak. Gonjenje njemakih snaga dolinom Neretve prema
Bojei se da n e e njemake snage od Opuzena intervenirati Mostaru preuzele su jedinice 29. hercegovake divizije 1 9.
tamo je poslat 4. bataljun. Ostali bataljuni 1. brigade tukli su Naelnik taba 26. divizije potpukovnik Ante Bioi 23.
bono po njemakoj koloni koja se postupno kretala, kroz listopada javio je tabu divizije: ..U toku 21. i 22.o.m. vodile
borbu, prema Vukovom klancu. Na kraju dana spojile su se su se ogorene borbe s neprijateljem koji se nastojao probiti
njemake snage od Otrikovca s onima iz Metkovia. Borba od Otrikovaca prema Metkoviu.. Sigurno bi bili uniteni i
se nastavila 22. listopada jer njemaka motorizacija nije najmanji ostaci da se 11. brigada u toku b o r b e po naree-
mogla proi kroz Vukov klanac, gdje je cesta poruena.. nju nije izvukla radi novog zadatka.. 2 0 .
Komandant BG Becker po svaku cijenu je namjeravao da Ukupni gubici neprijatelja na prostoru Ston-Vukov
izvue b o r b e n u tehniku i trai p o m o za opravku ceste. Iz klanac, prema izvjetaju taba 26. divizije od 17. studenog
Metkovia je stigao jedan bataljun za opravku ceste, ali kada 1944. dostavljen tabu 8. korpusa, iznosili su 2.000 pogin-
je stigao kod Vukovog klanca konstatirano je da za opravku ulih, 1.070 zarobljenih njemakih vojnika i oficira, uniteno
treba najmanje 8 do 14 dana. Ranjenici su noeni na nosili- je 12 tenkova, 2 blinde i 20 kamiona. Zaplijenjeno je 211
ma pored poruene ceste. Tako je trajalo cijele noi 22/23. motornih vozila, jedan ispravni tenk, 60 raznih topova, 289
listopad. Za to vrijeme 1. dalmatinska je stalno napadala i konja i drugo. Jedinice 1. i 11. dalmatinske brigade imale su
suavala obru oko njemake BG Becker. U zoru 23- 56 mrtvih i oko 260 r a n j e n i h 2 0 3 .
listopada 1944. njemaka BG Becker je prisiljena na kapit-
ulaciju. Od itave kolone u Metkovi je stigla jedva jedna
etvrtina njemakih snaga. Na popritu bitke ostala je
cjelokupna njemaka tehnika i oprema, djelomino unite- 19
Fabjan Trgo i M.Marui,n.l.u VIG-u, br.2/1954 Rako Milan i

na ili oteena. dr.n.dj. str.209. Mirko Nououi i dr. n.dj.str. 344-346. Todor
Radoeui. n.dj. str. 135-236.
Tijekom 22. listopada 4. bataljun 11. brigade izbio je 20
Knjiga depea 26. divizije, AVII, k.l 102, reg.br. 21/7.
iznad Opuzena i zatraio predaju od njemakog zapovjed- 20a
Arhiv Vll,k,1102,reg.br.28-ll4 i k.l 101. reg.br.7/3.
 Poraz 369. legionarske divizije kod
Vukovog klanca priznali su i najvei
njemaki zapovjednici. Zapovjednik
n j e m a k e G r u p e armija F general-
pukovnik Aleksandar Lohr zapisao je
da je sjeverno od Dubrovnika 369.
divizija pretrpjela osjetan poraz i izgu-
bila skoro cjelokupnu artiljeriju i teko
n a o r u a n j e . . 2 1 . Poraz je priznao i
zapovjednik 369. divizije general Fritz
Neihold kada je u zarobljenitvu
izjavio:..Samo n e r a n j e n i pripadnici
kolone mogli su se probiti p r e m a
Metkoviu.. 2 2 . Da bi opravdali poraz
Ostaci borbene tehnike njemakih jedinica poslije borbi kod Vukovog klanca,
369. divizije, njemaki povjesniar F.Schraml pie: 23. 10. 1944.

..Njemaku vojsku kod Vukovog klanca n a p a d a l o je vie

partizanskih divizija, p o t p o m o g n u t i od engleske artiljerije sa
brodovima.. 2 3, to ne odgovara istini.
Pobjeda izvojevana kod Vukovog klanca djelo je dal-
matinskih b o r a c a !
Za povijest NOR-a i 8. korpusa bitka kod Vukovog klan-
ca, prva v e a bitka u ofenzivi 8. korpusa za o s l o b o e n j e
NOR-u, ni prije ni poslije Vukovog klanca, nije se dogodilo
da dvije brigade NOVJ, i to u izravnom sudaru i u izrazito
tekoj borbi koja je trajala s e d a m dana, poraze jednu nje-
m a k u diviziju koja je iza s e b e imala b o r b e n o g iskustva u
bitkama na Neretvi i Sutjesci, tj. od kada je krajem 1942.
dola u Hrvatsku.

Njemaka artiljerija zaplijenjena u Vukovom klancu, listopad 1 9 4 4 .

Fabjan Trgo i M.Marui,n.l.u VIG-u br. 2./1954. Milan Rako,

n.dj.str.188.195. Mirko Nouovi i dr.n.dj.str.334-339.
22
M.Nououi i dr.n.dj.str.344 Trgo Fabjan i M.Marui.n.l.u VIG-u
Dalmacije govori o visokoj kvaliteti brigada 26. divizije, o
br.2/1954-
d o b r o m zapovijedanju i izrazitoj borbenosti borakog i star-
Frantz Schraml, Kriegsschauplatz Kroatien, Kurt Vowinckel
jeinskog kadra. Moe se, na kraju, konstatirati da nikada u Neckar.I962.str.101.
 III.
OSLOBOENJE DUBROVNIKA

1. Grupiranje snaga i poetak borbi kretala 13. brigada. Od Trebinja prema Lastvi bila je 2. dal-
matinska proleterska brigada sa 1, 3. i 4. bataljunom, a 2. i
5. bataljun bili su s Dubrovakim o d r e d o m izmeu Popova

Borbe za osloboenje Dubrovnika obuhvaaju borbena polja i morske obale, zapadno od Dubrovnika, dok se u

djelovanja poslije osloboenja Trebinja (6. listopada) i traju Konavlima nalazio Konavoski partizanski odred. Dalje, na

do 19. listopada, sve dok nije potpuno osloboen Peljecu bili su 1. dalmatinska proleterska i l i . dalmatinska

Dubrovnik i njegova okolina. Te posljednje b o r b e oko brigada 26. divizije za n a p a d na Ston i iskrcavanje kod

Dubrovnika vode se na irokom prostoru koje obuhvaa Neuma. Mljet je ranije bio osloboen i sluio je kao baza V

podruje oko Konavala na istoku, Popovog polja na sjeveru pomorsko-obalnog sektora za junu Dalmaciju. Takav oper-

i do Slana na zapadu, pri emu je teite b o r b e n e aktivnos- ativni raspored naih snaga pruao je najpovoljnije uvjete

ti bilo na uem prostoru, neposredno oko Dubrovnika, a to da, nakon osloboenja Trebinja, moe otpoeti borba za

je od Cavtata i Mlina na istoku, Uskopolja na sjeveru i unitenje neprijateljske dubrovake grupacije i osloboenje

Mokoice i Zatona na zapadu, koja se borba vodila etiri grada.

dana - 16., 17., 18. i 19. listopada, s tim to je Dubrovnik Poslije povlaenja iz Trebinja komanda 369. legionarske
osloboen 18. listopada 1944. godine. divizije, kojoj je sjedite bilo u Metkoviu, naredila je tabu

Od jedinica NOVJ u borbama za osloboenje 369. pjeadijskog puka da organizira neposrednu obranu

Dubrovnika uestvovala je 29. hercegovaka divizija sa 10., Dubrovnika oslanjajui se prvenstveno na jake zemljine

12. i 13. brigadom, 2. dalmatinska proleterska brigada objekte istono i sjeverno od grada.

Primorske operativne grupe 2. udarnog korpusa, Dubrovnik je bio vrlo jako i vano neprijateljsko uporite
Dubrovaki i Konavljanski partizanski odred, jedinice V tijekom cijelog rata, nalazei se na komunikaciji Kotor-
pomorskog-obalnog sektora Mornarice NOVJ i jedinice Herceg Novi-Dubrovnik-Metkovi-Mostar, zbog toga to bi
Komande mjesta Dubrovnik. Ukupno je bilo angairano oko se njegovim zauzimanjem slomila utvrda njemake obrane
5.000 boraca i rukovodilaca NOVJ. Meutim u ovim bor- na jugu Dalmacije.
bama raznovrsnim ueem pomagali su stanovnici Nijemci su najjae utvrdili poloaje na liniji: Dubac,
Dubrovnika i okoline, naroito omladina, p r e d v o e n i istono od Dubrovnika, onda selo Brgat i Ivania, pa visovi
antifaistikim organizacijama, te organi n a r o d n e vlasti, par- kao to su Drijen, selo Uskopolje i planinski lanac iznad
tijske i skojevske organizacije pod rukovodstvom okrunih Rijeke Dubrovake sa selima Komolac, Mokoica i Petrovo
komiteta KPH i SKOJ-a i drugi, ak i pojedini antifaisti i selo. Osim toga Nijemci su postavili jake poloaje iznad
rodoljubi koji su nosili neprijateljsku uniformu i dali svoj samog Dubrovnika i vrsto ih utvrdili, naroito visove Sr,
udio u osloboenju Dubrovnika. Bosanka i umet. Dalje od Dubrovnika Nijemci i ustae

Prije nego to je izdana zapovijest za osloboenje imali su poloaje blizu Cavtata, na visovima zapadno od

Dubrovnika u rajonu Trebinja bila je 29. hercegovaka dananjeg dubrovakog aerodroma, onda oko sela Mlini,

divizija sa 10. i 12. brigadom, dok se prema Popovu polju ilipi, Gruda, Mrcine (Dubravka) i Vodovada. Zapadno od
Dubrovnika, du morske obale, imali su poloaje oko dijelovi 3. bataljuna 369. legionarskog puka. Komandno
Zatona, Trstenog, Brseina, Riice, Mojkova i Slanog. Svi mjesto taba 369. puka bilo je kod Ivanice. U Konavlima su
prilazi gradu bili su minirani i postavljene iane prepreke. se nalazili: u Mrcinama 4. eta 5. bataljuna 9. posadne
Najznaajniji objekti u gradu i u luci Grua, kao i drugi oko brigade i dijelovi 3. bataljuna legionara; u Grudi su bili 5.
grada, bili su pripremljeni za ruenje, za to je postojao vrlo eta 5. bataljuna, 13. eta 4. bataljuna 9. ustake brigade i
precizan i detaljan plan kojeg je sainio tab njemake dijelovi 3. legionarskog bataljuna. U ilipima je bio tab 5.
Grupe armija F i tab 2. oklopne armije. bataljuna 9. posadne brigade sa 3. etom. U Cavtatu su se
O b r a n o m Dubrovnika komandirao je njemaki koman- nalazili dijelovi 3. bataljuna 369. legionarskog puka. U
dant grada, pukovnik tramer (Strammer), koji je zastupao Trstenu bila je 16. eta 9. ustake brigade.
komandanta 369. pjeadijskog puka pukovnika Fishera. N j e m a k a k o m a n d a o b r a n e Dubrovnika imala je
Naime, pukovnik Fisher nije tih dana bio u Dubrovniku zadatak da grad u p o r n o brani. Meutim, zbog pogoranja
kada se vodila bitka za osloboenje grada. On je otiao na ope situacije njemaka Vrhovna komanda donijela je 10.
referat komandantu 369. legionarske divizije u Metkovi, listopada 1944. godine odluku o postupnom pomicanju svo-
gdje se nalazio i komandant njemakog 370. pjeadijskog jih jedinica i uspostavljanje novog o b r a m b e n o g fronta 2.
puka potpukovnik Keneon. Meutim, kada je zavreno sav- oklopne armije na liniju Senj-Livno-Mostar-Nevesinje-
jetovanje u Metkoviu oba komandanta puka nisu se mogla Gacko, to se trebalo realizirati na planu Herbstgewitter
vratiti u svoje jedinice jer su 1. i I I . dalmatinska brigada (Jesenja bura). Polazei od takve zamisli Vrhovne
zatvorili - presjekli cestu Dubrovnik-Metkovi kod Neuma i k o m a n d e njemake snage u rajonu Dubrovnika nisu trebale
Vukovog klanca. Otuda je snagama u Dubrovniku komandi- dugo ostati. Utvreno je da su se one trebale evakuirati iz
rao pukovnik tramer. Dubrovnika 20. listopada, tj dva dana kasnije nego to je
Njemako-ustaka grupacija oko Dubrovnika imala je osloboen Dubrovnik 1 .
oko 4.000 vojnika. Okosnicu o b r a n e inio je 369. puk koji je
imao 1. i 3. bataljun i jedinice i ustanove oko pukovske
k o m a n d e i 1. divizion 369. artiljerijskog puka. Zatim, tu je jo
bio 949. i 612. puk obalske artiljerije, divizion mornarike 2. Titova naredba da se
artiljerije, bataljun m o r n a r i k e pjeadije Huningsen oslobodi Dubrovnik
(Henningsen) i dijelovi I. diviziona 1. divizije torpednih
amaca.
Pod njemakom k o m a n d o m nalazila su se u Dubrovniku O s m o g listopada 1944. godine, dva d a n a poslije
i oko njega sljedee ustake, domobranske i orunike osloboenja Trebinja Vrhovni komandant NOVJ i POJ
snage: 9. ustaka brigada, 9. posadna brigada kojom je maral Tito naredio je tabu 29. divizije da glavninom svojih
komandirao pukovnik Stjepo Cujeha, upsko oruniko snaga, zajedno s jedinicama Primorske operativne grupe i s
zapovjednitvo pod komandom bojnika Zvonimira dvjema brigadama 26. divizije oslobodi Dubrovnik i presi-
poria, a bilo je potinjeno zapovjednitvu 6. orunike jee odstupnicu njemakim snagama primorskim pravcem
pukovnije u Mostaru. U Dubrovniku jo su bili: upska od Kotora prema Dubrovniku i Metkoviu 2 .
redarstvena oblast, Velika upa Dubrava i Ustaki stoer S obzirom da nisu ova Titova nareenja tako brzo stigla
Dubrava, kao i Kotarsko oruniko zapovjednitvo i u tab 29. hercegovake divizije, komandant te divizije gen-
Kotarska ustaka oblast Dubrovnik, Zapovjednitvo
orunikog voda 6. orunike pukovnije i druge ustake
1
institucije. Todor Radoeui, Ofenziua za osloboenje Dalmacije, izdanje
Vojnoistorijski institut, Beograd 1963. str. 122. Danilo Komnenovi
Za neposrednu obranu Dubrovnika na poloajima od
i Muharem Kreso 29. hercegovaka divizija, izd. VIZ, Beograd
Dupca preko Ivanice, Drijena, Uskopolja do Mokoice i na 1979. str.356-361
2
Srdu, umetu i oko Bosanke i Bratilova nalazio se 1. i Arhiv Vll,k.26, reg.br.12/13.
eral-major Vlado egrt izdao je 10. listopada zapovijest
brigadama da nastave s pritiskom na neprijatelja du
Popova polja, od Trebinja prema Dubrovniku^.
tab 29. divizije, od Trebinja prema Dubrovniku, poslao
je svoju 12. hercegovaku brigadu (bez 1. bataljuna koji je
dat 13. brigadi). Brigada je drala kontakt s njemakim
snagama na vanjskoj liniji o b r a n e Dubrovnika i uspostavila
je vezu s Grupom bataljuna (2. i 5. iz 2. dalmatinske pro-
leterske brigade) juno od Popova polja, u rajonu Huma.
Uvodne borbe za osloboenje Dubrovnika poele su 13.
listopada i trajala su tri dana, do 16. listopada, kada su snage
Borci 2 9 . divizije u akciji na prilazima Dubrovniku
2. i 8. korpusa, prema naredbi marala Tita, presjekle sve
suhozemne veze neprijateljskoj grupaciji u irem prostoru
Dubrovnika i dovele ga u operativno okruenje, izolirale od dalmatinske proleterske brigade. Orahov Dol bio je posjed-
bilo koje pomoi da mu stigne iz bokokotorskog zaljeva i nut jakim ustakim snagama i legionarima, i to 4. eta 1.
neretvanske kotline. bojne 9. ustake brigade, ojaana v o d o m legionara iz 370.
Osloboenjem Zavale i Ravnog otvoren je put taktikog puka (legionari su bili na Glavici, kilometar i po juno od
povezivanja sa 26. dalmatinskom divizijom, koje su 1. i 11. Orahova Dola). Proleteri su brzo upali u selo, lukavo pos-
brigada vodile tada b o r b e kod Stona, Neuma i Vukovog tupivi jer su ili direktno cestom s pravca Zavale i prevarili
klanca. strau koja je mislila da idu ustae i legionari. Iza toga u noi
Istovremeno kada je 13. hercegovaka napadala na 13/14. listopada razvila se otra borba, Orahov Dol je
Zavalu u Popovom polju, lijevo, na jako utvreni Orahov osloboen, ali su Nijemci i ustae zadrali Glavicu. Tri dana
Dol, krenuli su u n a p a d 13. listopada jedinice 2. bataljuna 2. v o e n e su b o r b e s legionarima i ustaama na visovima oko

Na poloaju iznad Dubrovnika uoi njegovog osloboenja, listopad 1 9 4 4

O r a h o v a Dola, pa k a d a im je p o r u e n a komunikacija za
Slano, o n d a su u noi 17. listopada pobjegli p r e m a Slanom.
Ovim se 2. bataljun 2. dalmatinske b r i g a d e pribliio Slanom
i n e p o s r e d n o ugrozio komunikaciju koja vodi uz morsku
obalu, kuda su se Nijemci morali povlaiti iz Dubrovnika4.
3. Borbe za osloboenje Konavala
Borbe za o s l o b o e n j e Konavala poinju prije n e g o to
se izvodi n a p a d na Dubrovnik u cilju n j e g o v o g p o t p u n o g
o s l o b o e n j a i traju od 8. do 15.listopada, a v o d e ih 1, 3. i 4.
bataljun 2. dalmatinske proleterske brigade i Konavoski par-
tizanski o d r e d .
t a b Primorske o p e r a t i v n e g r u p e , k o m a n d a n t pot-
pukovnik Radomir Babi, n a r e d i o je tabu 2. dalmatinske
proleterske b r i g a d e da se iz Trebinja prebaci u r a j o n Lastve
sa 1, 3. i 4. b a t a l j u n o m i da o n d a o t p o n e ofenzivu p r e m a
Konavlima u cilju njihovog osloboenja, djelujui po nepri-
jateljskim garnizonima i uporitima na komunikaciji
Dubrovnik-Herceg Novi. Sva tri bataljuna 2. dalmatinske
bila su 7. listopada u r a j o n u Lastve otkuda su krenula za
Konjsko i selo Grab, g d j e je s u t r a d a n d o a o i tab 2. dal-
matinske brigade. O s m o g listopada 2. dalmatinska brigada
imala 1025 b o r a c a i rukovodilaca. Od n a o r u a n j a brigada
je, p o r e d ostalog, imala 74 mitraljeza, p e t protutenkovskih
puaka i 11 m i n o b a c a a ^ . O v o m grupacijom k o m a n d i r a o je
potpukovnik O b r a d Egi.
Tada je na t e r e n u Konavala d j e l o v a o Konavoski parti-
zanski o d r e d koji je bio p o d k o m a n d o m G r u p e junodal-
matinskih otokih odreda, komandant, major Josip
Marinkovi Bepo. O d r e d je o b i n o locirao na sjevernom
dijelu Konavala i n a p a d a o neprijateljske p o s a d e i o m e t a o
s a o b r a a j na eljeznikoj pruzi i cesti izmeu Dubrovnika i
H e r c e g Novog.
Kod Ploica, 4. listopada, o d r e d je sruio most na
eljeznikoj pruzi. Iza toga j e d n a jaa skupina partizana, stoji
u izvjetaju upskog orunikog zapovjednitva u
Dubrovniku, napala je oruniku postaju Cilipi, razoruala
orunike, javlja G l a v n o m z a p o v j e d n i t v u orunitva u
Druga dalmatinska proleterska brigada i Konavoski
o d r e d poeli su n a p a d 8. listopada za osloboenje
Konavala, k a d a je 1. bataljun 2. dalmatinske, poto je u selu
Grabu o d a o poast palim d r u g o v i m a na Trebinju, kako
stoji u b r i g a d n o m R a t n o m dnevniku, u 18 sati k r e n u o je iz
Graba, preko D r e n o v a dola u Pridvorje, p r e t h o d n o savla-
davi visoki planinski masiv Snjenica, (visina 1234 metra) i
spustio se u sjeverni dio Konavala u n a m j e r i da presijee
komunikaciju Dubrovnik-Herceg Novi na najosjetljivijem
mjestu izmeu ilipa i Grude. Ovaj bataljun je 9. listopada
usred dana, oko 9 sati, na cesti ilipi-Pridvorje izvrio n a p a d
na j e d n u kolonu neprijatelja.
Toga d a n a su 3. i 4. bataljun krenuli iz Graba p r e m a
Grudi, D u n a v e i Mrcine. etvrti bataljun n a p a o je ustako
uporite u selu D u n a v e i poslije kratke b o r b e mjesto je
o s l o b o e n o . Trei bataljun n a p a o je neprijatelja u ilipima,
ali poloaji nisu bili likvidirani p o t o se n e p r i j a t e l j
zabarikadirao u zvonik crkve - stoji u b r i g a d n o m Ratnom
dnevniku.
D e v e t o g i d e s e t o g listopada izveden je n a p a d na nje-
m a k e snage u selu Mrcine g d j e su se nalazili legionari iz 3.
n j e m a k o g bataljuna i ustae iz 4. ete 5. bataljuna 9.
p o s a d n e brigade. Desetog listopada oko 03.00 sati partizani
su opkolili selo Mrcine, koje su branili oko 40 vojnika Vraje
divizije i imali manji broj d o m o b r a n a iz sela Mrcine.
Partizani su u isto vrijeme zauzeli sela: D u n a v e , Ljuta,
Lovorno, Vataje i Bani, tj. sjeveroistona sela Konavala. S
vojskom povukli su se i orunici s Mrcina gdje se nalazila
orunika ispostava. Meutim, tog d a n a iz Mrcina prela je
na stranu partizana cijela d o m o b r a n s k a eta, a Nijemci su se
povukli i ojaali garnizon u Grudi.
Borbe oko ilipa i G r u d e v o e n e su od 12. do 15.
listopada. S n a g e 2. dalmatinske bile su krajnje u p o r n e da
unite neprijatelja u ova dva garnizona i da p o t p u n o oslo-
b o d e Konavle. Vie puta obnovljeni n a p a d i prisilili su
Nijemce i ustae da 15. listopada n a p u s t e uporite u Grudi i
da se p o v u k u u Ivaniu. Prilikom povlaenja upali su u zas-
3
Arhiv VII,k 1143,reg. Br.21-1-9.
4 Zbornik radova Druga dalmatinska brigada Beograd 1983- str.
272-273.
5
Arhiv VII, k.846. reg.br.123.

Z a g r e b u zapovjednik bojnik Zvonimir pori^. 6 Arhiv grada Dubrovnika, kutija za 1944 godinu.
jedu 3. bataljuna izmeu Grude i ilipa i pretrpjeli gubitke
od 50 mrtvih i ranjenih. Istog dana povukla se njemaka i
ustaka posada iz ilipa i razmjestila se na poloaje kod sela
Zvekovica, na zapadnom dijelu sadanjeg Dubrovakog
aerodroma, kako bi zatitila prilaze Cavtatu^-.
Tako su zavrene sedmodnevne borbe 2. dalmatinske
proleterske brigade i Konavoskog partizanskog odreda za
osloboenje Konavala. Narod je oduevljeno doekao svoje
oslobodioce. U Grudi je tada odran veliki narodni zbor na
kome je, kako pie tadanji komandant 2. dalmatinske
brigade Obrad Egi, prisustvovalo preko 5.000 ljudi i to
veinom mlaih^.
Osloboenjem Konavala stvoreni su uvjeti za djelovanje
i s tog pravca prema Dubrovniku. Prema Cavtatu krenuo je
3. bataljun 2. dalmatinske, a ostali su zadrani u Konavlima.
4. Plan napada za osloboenje
Dubrovnika
Na osnovi primljenih direktiva od Vrhovnog komandan-
ta marala Josipa Broza Tita, koji se od 4. listopada 1944.
nalazio u Vrcu dolazei iz rumunjskog grada Krajove, kao i
na osnovi uputa od lanova Vrhovnog taba NOV i POJ s
Visa, tab 29. hercegovake divizije izdao je 15. listopada
1944. godine zavrnu zapovijed za napad na njemaku
dubrovaku grupaciju i osloboenje Dubrovnika1'.
U zapovijedi 29. divizije nita se ne govori o ueu
jedinica 2. dalmatinske proleterske brigade u osloboenju
Dubrovnika.
10
Prema procjeni taba 10. hercegovake brigade
Dubrovniku te okolici Dubrovnika, tj. na Brgatu i Ivanjici,
kamo se nakon osloboenja Trebinja povukao ostatak nje-
makog garnizona iz Trebinja, nalazilo se je oko 900 nepri-
jateljskih vojnika, meu kojima je pored Nijemaca bilo i par
stotina ustaa.
tab 10. hercegovake brigade odlino je procijenio
kako da izvede napad na Ivaniu i Brgat. Komanda brigade
donijela je odluku da se napad na Ivaniu izvede uzdu
eljeznike pruge, te da se nakon likvidacije Ivanice produi
nastupanje prema Brgatu i Dubrovniku, a ukoliko ne uspije
da se istovremeno napadne Ivania eljeznikom prugom i
Brgat preko upske vale. Nakon zauzea Ivanice i Brgata
bataljunima je bilo nareeno da smjesta produe gonjenje
neprijatelja prema Dubrovniku, ne dozvoljavajui mu da se
sredi i zauzme nove poloaje.
Ukupno je na Dubrovnik napadalo osam naih batalju-
na, i to 7 bataljuna iz 10. i 12. hercegovake i jedan bataljun
iz 2. dalmatinske brigade, svega neto vie od 2.000 parti-
zana. Kada se uzme u obzir da je neprijatelj u Dubrovniku
tada mogao imati manje-vie oko 4.000 vojnika(jer ih je
neto stradalo u prethodnim borbama), onda je bio nepo-
voljan odnos snaga za jedinice NOV 11 -.
Ovakav plan napada za osloboenje Dubrovnika, kako
ga je sastavio tab 29. hercegovake divizije, dosta pod-
sjea na frontalni proboj neprijateljskih poloaja postavl-
jenih na polukrunoj osnovici istono i sjeverno od grada i
na frontalno potiskivanje neprijatelja s jedne na drugu lini-
ju obrane i direktno nabacivanje na morsku obalu i prisilja-
vanje neprijatelja da se krajnje uporno i do kraja orga-
nizirano brani.
Iz dostupne povijesne dokumentacije vidi se da nije
sinhroniziran napad 10. i 12. hercegovake sa tabom 2.
dalmatinske proleterske brigade, koja je imala snage u
Konavlima i zapadno od Dubrovnika. Naime, u napad je
iao samo 3. bataljun 2. brigade, a dva bataljuna i
Konavoski NOP odred stajali su manje-vie pasivni u
Konavlima, a mogli su se i te kako dobro angairati u
pojaanju napada du morske obale od Cavtata i Mlina na
Dubac i Dubrovnik, tono u bok i pozadinu najjae nje-
make grupacije u rajonu Ivania, Drijen, Brgat, tim vie
to u to vrijeme od Herceg Novog nije prijetila neka naroi-
ta opasnost naim snagama u Konavlima. Isto tako mogao
u se angairati i 2. i 5. bataljun 2. dalmatinske brigade i
Dubrovaki odred u napadu na Mokoicu i Zaton, dok su
oni stajali bez neke naroite borbe na irokom prostoru
izmeu Zatona-Popova polja i Slanog. Oito da je bilo
pomanjkanja ukupnog djelovanja svih naih snaga oko
7 Arhiv grada Dubrovnika, kutija za 1944. godinu.
Zbornik radova Druga dalmatinska brigada n.dj. str.271
9
Arhiv VII, k 1143. reg. Br. 25-1-9.
10
Arhiv VII,k. 1143A, reg.br. 7/8.
11
Arhiv VII, k. 1143. reg. Br. 25-1-9.
Dubrovnika, gdje se nalazilo 16 bataljuna, n a p a d je izvodi- jsku i minobacaku vatru po jedinicama 10. i 12. hercegov-
12
lo 50% snaga, osam bataljuna -. ake brigade. Na poloaje 10. brigade estoku vatru otvorio
je i njemaki blindirani vlak koji je uspio stii sve do
eljeznike stanice Ivanice, odakle je efikasno tukao.
Vidjevi takav, ipak nepovoljan razvoj dogaaja, naelnik
5. Napad na Dubrovnik taba 29. divizije potpukovnik Drago ukanovi, koji se
nalazio na poloajima dosta blizu ovih dogaaja, u ime
taba divizije, u 14 sati izdao je usmenu zapovijest za
N a p a d na Dubrovnik p o e o je 16. listopada u 17 sati. ponovni n a p a d na selo Ivaniu i Brgat.
Poetna najea borba vodila se za njemako uporite Uspjeh je 17. listopada postigao 3. bataljun 12. brigade
postavljeno na Drijenu, staroj kuli, i koti s visinom od 675. kad je zauzeo njemake poloaje na Vlatici, juno od sela
metara. S ovih poloaja p o t p u n o se zatvara prilaz cestom od ajkovica i doao u poziciju da udari iz pozadine njemaku
Trebinja za Dubrovnik i dominira s podrujem sela Ivania. posadu u Ivanici. Drugi bataljun ove brigade orijentiran je
U estokom juriu oko 24 sata nai su osvojili Drijen i bio prema selu Komolac i Rijeci Dubrovakoj, dok je 4.
odmah krenuli na selo Ivaniu. U napad prema bataljun stigao iznad sela Mokoice.
Dubrovniku, 16. listopada, krenula je i 12. hercegovaka Najvei uspjeh na frontu oko Dubrovnika 17. listopada
brigada i to sa 2. i 3. bataljunom. postigao je 3. bataljun 2. dalmatinske proleterske brigade
tab 12. brigade dobio je obavijest da neprijatelj jednim koji je oslobodio Cavtat. Borba se oko Cavtata vodila tri
dijelom svojih snaga evakuira Dubrovnik preko sela sata, nanijeti su neprijatelju vei gubici i bio je prisiljen da se
Mokoica za Slano. Da bi se neprijatelju to onemoguilo, p o v u e p r e m a Mlinima i Dubrovniku. U Cavtatu su
tamo je u p u e n 4. bataljun 12. brigade koji je dobio zadatak zarobljena 23 neprijateljska vojnika.
da n a p a d n e neprijateljsku posadu u Mokoici, a tu je bio Poslije osloboenja Cavtata dalmatinski proleteri krenuli
protuavionski mitraljeski divizion Nijemaca. su dalje prema Mlinima gdje se nalazila 1. eta 5. bataljuna
U toku 16. listopada 3. bataljun 2. dalmatinske brigade 9. p o s a d n e brigade. Nakon osloboenja sela Mlini 3.
bio je u pokretu od ilipa prema ekovici (sada dio bataljun 2. dalmatinske krenuo je prema prijevoju Dubac
dubrovakog aerodroma), gdje se pripremao za n a p a d u gdje je 18. listopada vodio estoke borbe.
svrhu osloboenja Cavtata. Tako je protekao 17. listopad, drugi dan borbi za
Prema Slanom bili su orijentirani 2. i 5. bataljun 2. dal- osloboenje Dubrovnika. Neprijatelj je zaustavio n a p a d na
matinske brigade, ali nisu imali borbi, kao to ih nije imao ni glavnom pravcu djelovanja od Trebinja prema Dubrovniku
Dubrovaki i Konavoski partizanski odred. i prisilio NOV na ponovno organiziranje n a p a d a .
Tako je zavren prvi d a n borbi za osloboenje Pritisak kojeg su vatrom izvrile njemake snage 17.
Dubrovnika. Borba se vodila samo na frontu 10. i 12. herce- listopada u rajonu Ivanice bio je sraunati potez da se prisile
govake brigade, dok su 2. dalmatinska brigada, kao i
Dubrovaki i Konavoski NOP odredi bili van borbe. Nijemci
12
Da nije oko Dubrovnika postojala dobra koordinacija izmeu jedini-
su se ve poeli planski povlaiti.
ca 29. hercegovake i taba 2.dalmatinske, Dubrovakog i
Drugi dan n a p a d a - 17. listopad. Jedinice 10. i 12. Konavoskog partiz.odreda, jo se bolje vidi iz nareenja od
hercegovake brigade kreu u n a p a d prema Dubrovniku. 10.10.1944 taba 29.divizije (potpisane od naelnika taba-pot-
pukovnik Drago ukanovi) upuen tabu junohercegovake
Bio je jedan od najteih i najkrvavijih, a u j e d n o i najdra-
operativne grupe, gdje pie Uhvatite vezu u toku dananjeg dana
matinijih dana. Evo to se toga dana dogodilo. sa dijelovima II dalm. prol. brigade koji se nalaze na prostoru
U ranu zoru 17. listopada, bio je utorak, vrijeme lijepo, Osojnik-Gromaa-Slano. Sa ovim bataljunima nalazi se zamjenik
komandanta II dalm.prol.brig.(major B.Vuleti,pr.N.A.) i nemojte
vedro - Nijemci su iz rajona Brgat-Ivanca, vidjevi to se sve
mu rei nae namjere u pogledu Dubrovnika..(Arhiv
dogodilo u toku noi 16/17. listopada i da se partizani prib- VII,k.l 134.reg.23_9).Izjava B.Vuletia dana autoru.
liavaju Dubrovniku, iz svih orua otvorili paklenu artiljeri- 13
Arhiv VII k.l 1481 reg.br.12/4 i k. 846,reg.br. 12/3.
 napadne snage da odustanu od napada kako bi oni dobili u
vremenu i prostoru da ponu s evakuacijom ljudstva i
materijala iz Dubrovnika. Nijemci su do 20. listopada trebali
biti u Dubrovniku kada su imali po planu taba 2. oklopne
armije da se povlae prema Mostaru i Nevesinju. Meutim,
kada su vidjeli kako se stvari razvijaju kod Vukovog klanca i
Dubrovnika, oni su 17. listopada, tri dana ranije, poeli s
evakuacijom. Tada je u Dubrovniku reorganiziran njemaki
622. mornariki-artiljerijski divizion u mornariki streljaki
bataljun i brodovima prebaen u Slano s ciljem da otvori
put za Metkovi, koji su, u meuvremenu, jedinice 26. dal-
matinske divizije bile presjekle u rajonu Neuma i Vukovog
klanca.

6. Dubrovnik je osloboen Ulazak jedinica 2 9 . hercegovake divizije u Dubrovnik, 18 listopada 1 9 4 4 .

Dubrovnik je osloboen 18. listopada. Bila je srijeda, U toku noi 17/18. listopada voena je neprekidna
oko Grude padala je kia, a u Dubrovniku vrijeme prom- borba , ali bez nekih znaajnih rezultata. Neprijatelj je
jenjivo - zapisali su kroniari 2. dalmatinske i 10. hercegov- angairao cjelokupnu artiljeriju i sve ostalo naoruanje da
ake brigade 1 3. odbaci partizanske jedinice, koje su ve bile prile na domet
Od istoka prva je u napad na Dubrovnik 17. 10. naveer runih bombi. Tek sutradan, 18. listopada oko devet sati 1.
krenula 2. dalmatinska proleterska brigada. Ona je probila bataljun 10. brigade uz pomo 3. bataljun 12. brigade pro-
njemaku obranu od pravca Kupara i preko Bosanke, ujutro
18. listopada, ula u istoni dio Dubrovnika, a onda oko
Borci 2. dalmatinske brigade ulaze u Dubrovnik, 1 8. listopada 1 9 4 4 .
podne ve je bila u centru
grada. To je takoer prisililo
Nijemce da se izvlae iz
Dubrovnika.
Napad od sjevera na
njemake snage u rajonu
Dubrovnika poeo je u 18
sati 17. listopada direktnim
angairanjem 10. i dijelom
12. brigade na njemaka
uporita u Ivanici i Brgatu.
Na Ivancu napadao je 1.
bataljun, dok su 2. i 4.
bataljun 10. brigade poeli
nastupanje iz upe prema
jako utvrenom selu Brgatu.
bio je neprijateljsku o b r a m b e n u liniju i zauzeo selo Ivaniu.
Neprijatelj je odstupio prema selu Brgatu.
Sljedei najvei otpor pruili su Nijemci u rajonu sela
Brgat i na Dupcu. Brgat s okolnim zemljitem dominira pri-
lazima Dubrovniku od Trebinja. Oko crkve sv. Ane, ispred
sela i na koti 296 - sve u rajonu Brguta, nalazili su se jako
utvreni poloaji, iana ograda i minska polja, a na Dupcu
artiljerija i druga vatrena sredstva.
Borba za Brgat poela je odmah, u prijepodnevnim sati-
ma 18. listopada. Napadala su tri bataljuna 10. hercegov-
ake brigade - 1,2. i 4. Osvajao se metar po metar zemlji-
ta, postupno lomilo neprijatelja i tek u 16,30 sati osvojeno je
i ovo njemako uporite u Brgatu.
Za to vrijeme 2. i 3. bataljun 12. hercegovake brigade
prodirali su preko sela Kneica i Sumeta prema vrhu Sra,
dok je 4. bataljun vodio b o r b u s opkoljenim neprijateljem u
selu Mokoica. Kroniar 12. brigade je u ratnom dnevniku
zapisao za 18. listopad: Okupator poinje zaista evakuirati
Dubrovnik i minira sve komunikacije i vojne objekte...
Naime, uslijed jakog pritiska 29. divizije i uspjeha 2. dal-
matinske brigade neprijatelj nije bio u mogunosti da izvri
evakuaciju tehnike i ratne o p r e m e komunikacijom Ivanica-
Dubrovnik budui da je 2. bataljun 10. brigade ve ranije
uspio staviti p o d u d a r vatrom cestu kod sela Brgat. Radi toga
on je poduzeo sve da uniti sve ono to se nije moglo izvui,
ali u o v o m e nije p o t p u n o uspio zbog nedostatka vremena i
snanog pritiska partizanskih jedinica.
Nijemci se 18. listopada povlae du Dubrovake rijeke
prema Mokoici i Slanom. N a p a d na njemake snage u
Mokoici izvrio je 4. bataljun 12. hercegovake brigade
tijekom 19. listopada i poslije otrih borbi s njemakim zatit-
nicama mjesto oslobodio, a nije nastavio gonjenje nepri-
jatelja prema Zatonu, Trstenu i Slanom. Tog dana 19.
listopada, kao i sutradan 20. listopada, jedinice 12. herce-
govake brigade nisu produile gonjenje neprijatelja. To je
poelo tek 21. listopada kada su Nijemci bili daleko od
Dubrovnika. Odnosno, nakon osloboenja Dubrovnika u
njegovu rajonu su zadrane 10. i 12. brigada, tako da je
izostalo gonjenje neprijatelja u pravcu Slanog, to je,
svakako, bio propust. Tek je uveer 20. listopada tab 29.
divizije izdao zapovijest kojom je regulirao dalji rad jedinica
u duhu nareenja taba 2. u d a r n o g korpusa NOVJ. Prema
tome nareenju 10. brigada ide prema Kotoru i pridruuje
se Primorskoj operativnoj grupi pod komandu koje se stav-
lja, dok je 12. brigada u p u e n a pravcem Oraac-Slano-Ston
da bi istila komunikaciju od neprijatelja i tek 23. 10. dola
u dodir sa 1. i 11. dalmatinskom brigadom kod Stona i
Vukova klanca, kada je ve zavrena bitka unitenja glav-
nine 369. legionarske divizije.
7. Epilog borbi za osloboenje
Dubrovnika
U Dubrovniku su se 19. i 20. listopada nala tri taba
brigade, i to: 2. dalmatinske, 10. i 12. hercegovake. Iz 2.
dalmatinske u Dubrovniku su bila tri bataljuna: 1,3. i 5., s tim
to je 3. kasnije, od 22. listopada postao posadni. Od
brigade u Gruu je bio 1, na Ploama 4. bataljun, koji je
ostao kao posadni. Bataljuni 12.brigade su se odmarali 20. i
21. listopada u Dubrovniku, Komolcu, Mokoici i Uskoplju.
Formirana je komanda grada Dubrovnika.
Za zapovjednika Grada u Dubrovnik je poetkom pros-
inca 1944. stigao potpukovnik Bogdan Pecoti. U Dubrovnik
je dola i k o m a n d a Junodalmatinskog (dubrovakog)
vojnog podruja. Doao je i tab V pomorsko obalskog sek-
tora.
U b o r b a m a za osloboenje Dubrovnika ubijeno je i
zarobljeno oko 550 neprijateljskih vojnika. Samo je 2. dal-
matinska zarobila 280 d o m o b r a n a i 50 Nijemaca, 30
orunika i kompletnu domobransku muziku od 20 lanova.
Zaplijenjeno je 14 topova i haubica, veinom neispravnih, 3
protuavionska topa (flaka), 2 minobacaa i druga ratna
oprema. Nema potpunih podataka o naim gubicima.
U cilju to boljeg zatvaranja pravca povlaenja nje-
makih snaga iz Crne Gore i Albanije preko Dalmacije,
Vrhovni tab je odobrio da se u rajon Dubrovnika iskrca
jedan britanski artiljerijski divizion od 12 orua
(211.art.divizion), a ubrzo za njim, kao njegova zatita, i
jedan k o m a n d o odred jaine 500 ljudi iz Flojd forsa.
Iskrcavanje saveznikih snaga u Dubrovniku uslijedilo je na
Arhiv VII, k.l 151 II reg.br 9-10.
uporno insistiranje samih Engleza, koji su slanje pomoi IS
Arhiv VII, k. 27, reg.br.5/I5/-9.

uvjetovali iskrcavanjem u Dubrovnik, tako da je maral Tito Dubrovnik je doekao osloboenje 18. listopada 1944. dosta
poruen i s velikim rtvama civilnog stanovnitva. Prema podaci-
24. listopada javio Bazi NOVJ u Bariju: Neka Vlatko (Vlatko
ma Okrune dravne komisije za utvrivanje ratnih zloina oku-
Velebit, pr. N.A.) skrene panju Englezima da je nezgodno patora i njegovih pomagaa, grad Dubrovnik i njegovo okruje

to oni slanje materijala vezuju za ovo iskrcavanje artiljerije. (Korula, Mljet, Peljeac, Dubrovako primorje i Konavle) imali su
oko 4-000 ubijenih, zatvorenih i prognanih po raznim logorima
To su dvije odvojene stvari...-'S.
(Kazbek, Karmen, Lovrijenac, Lapad u Dubrovniku, onda kon-
Istovremeno je bilo predvieno, a Vrhovni komandant centracioni logor u Janjini na Peljecu, Prevlaka, Mamula itd.)

je bio odobrio 22. listopada, da se 1. i 2. eskadrila NOVJ s
aerodroma na Visu i u Italiji prebace na aerodrom u
Konavlima, kako bi to efikasnije mogla podravati jedinice
nevinih civila, a porueno je oko 6.000 stambenih objekata i druga
materijalna teta u vrijednosti od 27 milijuna amerikih dolara. Uz
ostale, poinjen je zloin u Lumbardi na Koruli, kada su Talijani
u oujku 1943. ubili mladog sujetsfeog ugleda kipara Ivu Lozicu, a

NOVJ. Meutim, one su kasnije prebazirane na aerodrom pijunirao ga je prof. Vicko Lipanovi, takoer iz Lumbarde, kojem
je sueno i koji je pogubljen na Datei, 26. listopada 1944- godine.
Zemunik kod Zadra.
Arhiv Hrvatske (sada Dravni arhiv Hrvatske) u Zagrebu i Arhiv
Tako je zavreno osloboenje Dubrovnika koji dogaaj Jugoslavije u Beogradu
16
spada u red krupnih uspjeha NOV u jesen 1944. godine -.

Naoruani b r o d o v i M o r n a r i c e N O V J u luci G r u poslije osloboenja Dubrovnika

 IV.
OFENZIVNO DJELOVANJE 9.120. DALMATINSKE DIVIZIJE
U DALMATINSKOM ZALEU

U dalmatinskom zaleu, kada je poela zavrna ofenzi-
va za osloboenje Dalmacije poetkom rujna 1944-, nalazile
su se od dalmatinske obale pa do crte Duvno-Livno juna
Lika tri dalmatinske divizije - 9-, 19. i 20. To je bila dosta jaka
operativna grupacija na koju je raunao tab 8. korpusa
kada se poelo oslobaati Dalmaciju. U toj grupaciji je bilo
9 dalmatinskih brigada, s oko 20.000 boraca. Divizije su bile
operativno dobro postavljene da mogu svaka na svom teri-
toriju oslobaati dalmatinske gradove i jaa neprijateljska
uporita. Ali, njihova je manjkavost bila u tome to jedna
drugoj diviziji nije mogla manevriranjem pomoi prilikom
voenja teih borbenih radnji. Tako se 19. divizija nalazila
daleko od 9. i 20. divizije, bila je sama na sektoru sjeverne
Dalmacije; rijeka Krka i Kninska krajina su je odvajali od 9.
i 20. divizije. Takoer 9. divizija bila je sjevernije od crte pla-
nine Dinare orijentirana na poloajima u junoj Lici kod
Lapca, Otria i Srba, a onda u Bosni na sektoru Livno-
Duvno i Bosansko Grahovo, u b o r b e n o m dodiru sa 5.
bosanskim korpusom. Dalmatinska 20. divizija drala je
Dinaru i sve do obala Jadrana, a na istonom dijelu prema
junoj Dalmaciji, do rijeke Neretve, nalazila se Grupa
junodalmatinskih partizanskih odreda.
i etnike garnizone od Otria pa sve do Lapca. Protivnik je
tu imao 3- bataljun 384. puka 373- legionarske divizije, 1. i
2. bataljun 2. domobranske brigade i 3. i 4. brigadu 1. likog
etnikog k o r p u s a 1 9 . Prije n a p a d a tab 9. divizije stupio je u
tajni dodir s domobranima i oekivao se njihov bijeg k par-
tizanima, to se tijekom borbi i dogodio. Trea i 4. brigada
brzo su presjekli komunikaciju Knin-Lapac, ali su tada inter-
venirale njemake rezerve od Bihaa (1. bataljun 383. puka
373. legionarske divizije). Povele su se otre borbe sve do
16. rujna 1 * 3 , nakon ega je tab 8. korpusa zapovjedio 9.
diviziji da se prebazira prema Bosanskom Grahovu i u
Livanjsko polje. Do 21. rujna divizija se nala na novoj pros-
toriji, kada dobiva zadatak da n a p a d n e i oslobodi Livno.
Zapovijed je izdao tab 8. korpusa 8. listopada, iza ega
divizija se pripremila za osloboenje Livna 2 . o='
Naime, za osiguranje glavnine 8. korpusa bilo je pred-
vieno da 9. divizija zatvori pravce koji iz doline Neretve
vode k srednjoj Dalmaciji. Pored toga, 9. divizija je trebala
usmjeriti svoju aktivnost u pravcu Livna, Duvna i Imotskog i
uspostaviti vezu sa 29. hercegovakom divizijom koja je
djelovala u istonoj Hercegovini.

Na operativnom podruju 9 dalmatinske divizije najvie

su se vodile b o r b e za presjecanje njemakih komunikacija
koje preko Knina vode dolinom Une i kroz junu Liku preko 1
N. Ani, Narodnooslobodilaka uojska Jugoslavije, Beograd 1983.
Lapca za Biha. Tako je zapovjedio Vrhovni tab NOVJ. U str. 788, 796.
la
9. diviziji bile su 3, 4. i 13. dalmatinska brigada, jaine 5823 etniki korpus bio je sastavljen od brigada i najvie imao do 5 0 0
ljudi.
boraca. Zapovjednik je bio pukovnik Ante Banina, komesar 1
b Tijekom rujna 1944- jedinice 9. divizije vie puta su napadale nje-
potpukovnik A n d r o Kovaevi, naelnik taba m a j o r make kolone na prometnici -Knin,Srb,Lapac,Biha i u tim bor-

Bogdan Pecoti 1 . bama su uniti/i oko 50 njemakih kamiona i zarobili oko 300
njemakih vojnika. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
O n o g istog dana kada je s Visa u ofenzivu osloboenja
Beograd, 1956. str. 262.
na Bra krenula 12. dalmatinska brigada, jedinice 9. divizije, 2
Todor Radoevi, Ofenziva za osloboenje Dalmacije, Beograd 1956,

11. rujna 1944-, napale su njemake, ustako-domobranske str. 70

 tab 9. divizije odluio je da osloboenjem Livna
privee neprijateljske snage i sprijei njihovu intervenciju za
vrijeme predstojeeg iskrcavanja 26. divizije na obalu i
djelovanje 20. divizije oko Sinja. Divizija je bila ojaana 10.
brigadom 20. divizije koja je imala razdvojiti njemake gar-
nizone Livno od Duvna, to je ona i izvrila. Livanjski parti-
zanski odred, koji je takoer ojaavao 9. diviziju, upuen je
u Mokronoge da titi lijevi bok 9. divizije od djelovanja nje-
makih snaga od Kupresa. Ovim se potpuno osiguralo djelo-
vanje 9. divizije u osloboenju Livna, a onda i Duvna.
U Livnu se nalazio 1. bataljun 6. ustake brigade.
Nijemaca nije bilo. Napad su izvele sve tri brigade - 3, 4. i
13-, ali s ubacivanjem u sredinjicu Livna, to je izazvalo kod
ustaa veliku paniku, oslabio je njihov otpor na poloajima
oko grada, tako da su samo jednog dana 10. listopada
ustae davale otpor i Livno je osloboeno^.
U skladu s korpusnom zapovijeu, a poneseni velikim
uspjehom u osloboenju Livna, tab 9. divizije odmah je sa
sve tri brigade krenuo na Duvno u nakani da ga oslobodi.
Meutim, ovdje je za obranu Duvna bilo jaih snaga -
dijelovi 6. ustake brigade, ustaka milicija i eta od 10
tenkova iz 118. njemake lovake divizije. Napad 9. divizije
je poeo 13. listopada i trajao sve do 17. listopada. Bilo je
sve uzalud, iako su izvedena tri naporedna napada. Duvno
nije osloboeno, pa je tab 8. korpusa zapovjedio 9. diviziji
da odustane od napada i da krene prema Imotskom i
AraniA Na sektoru Arana nalazila se 10. dalmatinska
brigada 20. divizije koju je zamijenila 4. dalmatinska briga-
da. Povlaei se s dalmatinske obale i otoka neprijateljske
kolone intenzivno su koristile ceste koje vode preko
Imotskog, onda Duvno-Posuje, tako da . je 9. divizija njih
stalno napadala i postupno istila teren prema Imotskom.
tab njemakog 5. SS brdskog korpusa, vidjevi situaciju
opeg napada 8. korpusa i pribliavanje 9. divizije
Imotskom, donio je odluku i 28. listopada naputa se Imotski
u kojeg je ula 9. divizija^.
U Imotskom se 9. diviziji predalo oko 150 domobrana.
Nakon pada Imotskog tab 8. korpusa je pretpostavljao da
e tijekom napada na Knin neprijatelj intervenirati iz Duvna
prema Kninu. U Duvnu se nalazila Borbena grupa Duvno,
koja je igrala vano mjesto u sustavu obrane na crti Grin,
jer je zatvarala pravac koji iz Dalmacije, izmeu planina
Cincara i Ljubukog izvodi prema Kupresu i dolini Vrbasa. U
to vrijeme Duvno je bilo jedino uporite neprijatelja na
dijelu spomenute crte Grin izmeu Knina i Mostara. Po
zapovijedi 9. divizije 3- brigada se iz Sinja prebacila u
Prolog, a 4. i 13. brigadu je koncentrirala na prostoriju
Arano-Studenci-Posuje. U Duvno je 14. studenog iz
irokog Brijega stigla jedna njemaka skupina s ustaama i
tenkovima. Uz njihovu pomo Borbena grupa Duvno, 15.
studenog je napustila Duvno i otila prema Posuju. U
Duvno su uli dijelovi 4. dalmatinske brigade, a glavne
snage 9. divizije orijentirale su se prema Posuju. Nakon
dvodnevnih borbi neprijatelj se iz Posuja povukao za
Koerin, a u Posuje su, 18. studenog ujutro, ule jedinice 9.
divizije. Odmah je iz Posuja krenula 13. brigada u pravcu
Koerina. Tijekom prilaza Koerinu uspostavljena je veza sa
29. hercegovakom divizijom koji su od juga vrili pritisak na
neprijatelja u irokom Brijegu. Nakon manjih borbi Nijemci
su i ustae napustile Koerin i povukli se za iroki Brijeg.
Ostavivi jedan bataljun za zatvaranje pravca iroki Brijeg -
Posuje, 9. divizija 3. brigadu je ostavila u selu Savije, 4.
brigadu u Posuju, a 13. brigadu u selu Grude. U to vrijeme
tabovi 9. i 29. divizije razmatrali su mogunost napada na
iroki Brijeg, ali su odustali jer se glavnina 9. divizije
angairala u pravcu Knina^ 9 . Deveta dalmatinska divizija je
izvrila svoju zadau. Ona je oslobodila jaka neprijateljska
uporita - Livno,Duvno,Posuje,ujicu,Imotski i stigla pred
iroki Brijeg, gdje je ostavila 13. brigadu, a glavninom - 3. i
4. brigadom uestvovala u Kninskoj operaciji.
U osloboenju ostalih dijelova june Dalmacije, do
rijeke Neretve s dijelovima 9. divizije, tijekom rujna i
listopada 1944. aktivno je djelovala Grupa junodalmatin-
skih partizanskih odreda u sastavu Biokovski,
Zapadnohercegovaki i Neretvanski odred, jaine oko 900
boraca. Oni su oslobodili Ploe, Rogotin, Vrgorac, Ljubuki
i sve zapadno od rijeke Neretve, dalje prema Mostaru.
Ljudstvo ovih odreda popunilo je 9. diviziju jer su oni kra-
jem 1944. rasformirani^.
3
Arhiu VII, k. 842,reg.br. 6-6110 i 36/2.
4 Arhiv VII,k,842, reg.br.37/2.
5 Todor Radoevi n.dj.str. 190-195.
5a
T.Radoevi str. 236-241.
6
Arhiv VII, k.1100/1, reg.br.20-33/13 i K.1603,reg.br.27/12.

Borci 2 0 . divizije u tek osloboenom Sinju, listopad 1 9 4 4 .
U Sinju su se nalazili dijelovi nje-
make 264. divizije, ali oni su se povukli
prema Klisu, a u Sinju je ostala ustako-
domobranska Borbena grupacija
Cetina, jakosti oko 1700 vojnika. tab
20. divizije mislio je od Klisa i Splita
odvojiti BG Cetina, ime se sloio tab
8. korpusa. Meutim, stoer ustako-
domobranske sinjske grupacije uoio je
tu nakanu 20. divizije pa se odluio na
povlaenje iz Sinja, to su i uinili 25.
listopada. Meutim, 8. i 9. dalmatinska
brigada odmah su krenuli u napad i
bono tukle ustae i domobrane prema
Dicmu i Klisu. U borbu je ubaena i 10.
brigada i onda su zajedno 9. i 10. briga-
da uli nou 25/26. listopad u naputeni
Klis, Dugopolje je oslobodila 3. preko-
morska brigada 26. divizije. Tada je 10.
brigada nastavila nastupanje prema
Solinu i Splitu u kojeg je ula ujutro 26.

S osloncem na Dinaru, 20. dalmatinska divizija, sastavl-

jena od 8,9. i 10. dalmatinske brigade, zapovjednik
pukovnik Mile Uzelac, komesar potpukovnik Edo Santini,
naelnik taba potpukovnik Branko Dude, - djelovala je
glavnim snagama u dolini gornjeg toka rijeke Cetine i na crti
Vrlika-Sinj, a slabijim snagama prema Grahovu i Livanjskom
polju. U operativnom pogledu njoj je bila podinjena Grupa
srednjodalmatinskih partizanskih odreda: Vrliki, Dinarski,
Svilajsko-moseki, Mosorski, Sibensko-trogirski. Krajem
kolovoza imala je 20. divizija 7.850, a Grupa odreda 1.249
boraca?.
Od 1. do 7. rujna, prema zapovijedi V NOVJ i taba 8.
korpusa, 20. divizija i partizanski odredi su ruili njemake
komunikacije od ibenika i Drnia do Sinja i Splita. Divizija
je time bila angairana tijekom rujna 1944-, a onda je krenu-
la u napad prema Petrovu polju i Drniu, koje su borbe tra-
jale sve do 20. listopada. Dijelom snaga oslobodili su
Arano, a zatim su se okrenuli prema Sinju da ga oslobode.

O s l o b o e n j e Vrlike krajine 1.-2. studenog 1 9 4 4 .

Preuzeto iz L. Knezovi: Deseta dalmatinska udarna brigada, Split 1 9 7 7 .
listopada. Nakon osloboenja Sinja,
Klisa i Splita u toku 27. i 28. listopada
tab 20. divizije razmjestio je 8. brigadu
u Sinju, 9. brigadu u Zelovo i Ogorje, a
10. brigadu je doveo iz Splita u Solin,
onda u Dicmo, gdje su se odmorili i
pripremili za djelovanje prema Vrlici i
Kninu.
U rajonu Vrlike nalazili su se 3.
bataljun 383. puka i jedan divizion artil-
jerije 373. legionarske divizije. Uto im
je stiglo kao pojaanje i 1. bataljun 383.
puka. Oko Vrlike bio je 3. bataljun 7.
Borci 2 0 . divizije u napadu na neprijatelja kod Kijeva, listopad 1 9 4 4 .
ustake brigade i Cetinska etnika
brigada Dinarske etnike oblasti.
Napad 20. divizije sa sve tri brigade p o e o je 1. studenoga Vrlike, 2, i 3- studenog 1944. 10. brigada prelazi preko
a pomagali su Dinarski, Vrliki, Mosorski i Drniki odred. Kozjaka i sputa se u Kosovo polje, 9. brigada izbija u
Vrlika je, iako je frontalno napadnuta, istog dana osloboe- Polau, a 8. brigada ide u pravcu Drnia i onda n a p a d a
prema Kosovu. Iza toga dolazi nareenje da 20.
divizija, u daljem napadu, poto zauzme Kosovo,
izbije na komunikaciju Drni-Knin i Polaa-
Topolje. To je bio teak zadatak. Zbog velike
irine fronta divizija nije u potpunosti mogla
izvriti taj zadatak, a naili smo i na jake nje-
make ustake i etnike snage. Divizija je oslo-
bodila dio Kosova, podruje prema Podima, ali
nije mogla izbiti na komunikaciju Drni-Knin.
Dio divizije 9. brigada zauzima Kri, Polau, ali
lijevo od toga je ostala Otra Glavica, najjaa
utvrda oko koje e se tijekom Kninske operacije
O s t a c i razbijenih dijelova njemake 3 7 3 . legionarske divizije na putu dugo krvaviti.. 10 .
Vrlika - Knin, listopad 1 9 4 4 . g .
No i pored toga to nije uniten protivnik u Vrlici, 20.
na i brigade 20. divizije krenule su prema Kninu, ali su na divizija izvrila je uspjeno svoju prvu zadau u ofenzivi 8.
prilazima istono od Knina zaustavljene, jer je tab nje- korpusa za osloboenje Dalmacije. O n a je oslobodila cijelu
makog 15, korpusa na sve vanije planinske toke istono srednju Dalmaciju, najveim dijelom sama, a onda i u
od Kosova polja i Knina organizirao jaku o b r a n u od novo- suradnji sa 26. dalmatinskom divizijom koja je dola s Visa.
prispjelih snaga od Drnia i svojih rezervi. Njemako kor-
p u s n o zapovjednitvo imalo je i s n a g e koje su se
neporaene povukle iz Vrlike, tako da 20. divizija nije iz 7 Ni kola An i, n.dj.str. 788,796.
8
Arhiv VII, k.141, reg.br.1/42 i K.S18,reg.br.20/4 i k 519,reg.br.3l5
pokreta mogla upasti u Knin, gdje e se poslije razviti dugo-
Todor Radoevi,n.dj.str. 178-183.
trajne b o r b e poznate kao Kninska operacija^. 9
A.VII, k 1029,reg.br. 3-111 Todor Radoevi, n.dj.str.208-216
10
Prema pisanju komandanta 10. dalmatinske brigade 20. Luka Knezoui, Uspjeh obuhvatnog manevra, prilog u knjizi
Kninska operacija, Beograd 1985, str.303.
divizije Luke Knezovia sutradan nakon osloboenja

DESANT NA KOPNO. OSLOBOENJE OMIA,
BAKE VODE, MAKARSKE I ZADVARJA
Osloboenjem srednjodalmatinskih otoka - Braa,
olte, Hvara, Korule i poluotoka Peljeca stvoreni su
povoljni uvjeti, solidna operativna osnovica da se moe
desantirati na kopno izmeu Omia i Makarske i zapoeti
borbe za osloboenje Splita i dalje ibenika i Knina.
Postrojbe 26. divizije su se nalazile - na Brau 12. dalmatin-
ska, na Visu 3. prekomorska, a u borbama kod Vukova klan-
ca 1. i 11. dalmatinska brigada. Grupa junodalmatinskih
partizanskih odreda (Biokovski, Mosorski,
Neretvanski) podinjeni su tabu 26. divizije.
Krajem rujna 1944. tab 8. korpusa namjeravao je 26.
diviziju poslati u sjevernu Dalmaciju kako bi zajedno sa 9,
19. i 20. divizijom presjekli prometnice koje vode preko
Knina za Liku, ime se slagao i Glavni tab Hrvatske.
Meutim, maral Tito nije prihvatio takvo stajalite, nego
zapovjedio da se 26. divizija angaira, sa srednjodalmatin-
skih otoka, na kopno izmeu Omia i Makarske i da se
dovri bitka kod Vukova klanca, po emu je i postupljeno .
Parobrod "Ljubljana" prebacuje jedinice 2 6 . divizije, listopad 1 9 4 4 .
V.
Za desant na kopno postojala je slobodna 12. dalmatin-
ska brigada na Brau i 3. prekomorska na Visu koja je brani-
la do 20. listopada Vrhovni tab i druge organe NOP-a nove
Jugoslavije i Dalmacije.
Na sektoru izmeu Omia i Makarske i do Grljevca blizu
Stobrea nalazio se njemaki 738. puk 118. lovake divizije,
tri bojne 6. ustakog zdruga (brigade) i dijelovi 7. orunike
pukovnije. Njemaka Vrhovna komanda 10. listopada
Imotski i naredila je tabu 2. oklopne armije da se evakuira s jad-
ranske obale u Dalmaciji i organizira obranu na crti Mostar-
Knin-Velebit, tj. na tzv Grn (Zelenoj) liniji. Poetak
evakuacije je bio 17. listopad prema planu Herstgewintter
(Jesenja bura). Tono 17. listopada poelo je povlaenje
preostalih dijelova 118. lovake divizije. Oni su nou 17/18.
listopada napustili podruje Omia i povukli se u Zadvarje,
kojom prilikom su poruili most na Cetini kod Omia. tab
118. divizije se iz Ljubukog preselio u Klobuk i onda 21/22.
1
listopada svi su vlakovima i kamionima krenuli iz Dalmacije
na Srijemski front. Ovim je lijevi bok njemake 264. divizije
kod Splita bio ugroen 2 .
Povlaenjem njemakih i ustakih snaga s dijela obale
oko Omia stvoreni su povoljni uvjeti za desantiranje 26.
divizije na kopno. Ostali su samo neprijateljski garnizoni u
Dubcima, Brelima, Bakoj Vodi i Makarskoj. Desant je poeo
18. listopada kada se s Braa na sektor Omia u luku Krilo
prevezao 1. bataljun 12. brigade koji je krenuo prema
Splitu, ali je zaustavljen od njemakog 892. puka 264. diviz-
ije kod Grljevca. Takoer naveer 18. listopada iz Sumartina
je krenuo brodovima IVPOS 3. bataljun 12. brigade i iskrcao
' Arhiv VII,k.28,reg.br. 4/9. N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada,
n.dj.str. 108.
2
Todor Radoevi, Ofenziva za osloboenje Dalmacije, n.dj.str.157
 bataljuna 12. dalmatinske brigade oslo-
bodile su Makarsku. Grad nisu odsudnije
branili ni Nijemci ni ustae, n e g o su
odstupili, ali su iza sebe ostavili samo pus-
to i ruevine. Poruen je veliki dio
makarske luke, onda su minirani putovi
prema Podgori i Vrgorcu. Ovo, i ranije
anglo-amerika zrana bombardiranja,
Makarska je sliila na ruevine i pusto^.
Kad je Makarska v e o s l o b o e n a ,
nisam utvrdio tko je zapovjedio, 20.
listopada s Visa se na brodove IVPOS ukr-
cala 3. prekomorska brigada i dva batalju-
na iskrcala u uvalu Pisak, a n a r e d n o g d a n a
dva bataljuna u luku Bake Vode. Ove su
postrojbe krenule iza 3. bataljuna 12.

Prebacivanje tenkova s Braa u luku Krilo, listopad 1 9 4 4 . brigade, a kako se on imao povui prema
Omiu, na sektoru Makarske ostala je 3. prekomorska briga-
da. Uvoenjem 3. prekomorske brigade u cijelu operaciju
se u rajon Dubaca kod Brela, koja su brzo osloboena. U
gradu je osloboeno i 200 n a p a e n e i iscrpljene djece koja
Ulazak jedinica 2 6 . divizije u Makarsku 2 2 . listopada 1 9 4 4 .
su bila zatvorena u tzv. Ustakom domu.
Kod Dubaca njemaka i ustaka vojska je
pruila otpor 3. bataljunu 12. brigade, ali
su manevriranjem brzo savladani i krenu-
lo se na Zadvarje. Ovu borbu su
podravali savezniki teki topovi iz rajona
Povija s Braa, a ona saveznika baterija
tekih topova kalibra 155 mm kod
Nereia podravala je od Krila Jesenica
prema Splitu 1. bataljun 12. brigade. Kod.
Zadvarja je bio krai, ali estoki sudar, tako
da je Zadvarje osloboeno i sprijeen je
neprijatelj da baci u zrak, a pripremio je,
hidroelektranu Gubavicu (Kraljevac) na
Cetini. Nijemci i ustae su gonjeni prema estanovcu, gdje desanta na kopno nije bilo cjelishodno, uinjen je promaaj,
je 3. bataljun ostao neko vrijeme u obrani djelovanja drugih jer je dola tamo gdje vie nije bilo neprijatelja, b o r b e su
postrojbi 12. brigade^. prestale. Smatra se da bi bilo bolje da se s Visa o d m a h 3.
Za to vrijeme dijelovi 3- bataljuna 12. brigade od Brela prekomorska brigada angairala prema Splitu, ali nije, tako
su krenuli prema Bakoj Vodi i Makarskoj. Njemako-usta- da nije uestvovala ni u osloboenju Splita, nego se tek
ka posada u Bakoj Vodi uurbano se spakirala i pobjegla u
3
N.Ani, 12. dalmatinska brigada, n.dj.str.110-114. Trgo Fabjan,
Makarsku. To su bili dijelovi njemakog 738. puka i 2.
Osloboenje Dalmacije, VlG,br.3-4/19S5,
bataljun 9. ustake brigade. Tijekom 19. listopada jedinice 3. 4 Arhiv VII, k.1100/1, reg.br.20-5113-
angaira neto prema Klisu, a vie od Solina prema Trogiru
kojeg je oslobodila 28. listopada 1944^.
tab 8. korpusa izdao je 20. listopada 1944. zapovijed da
se 26. divizija angaira za osloboenje Splita. Sutradan, 21.
listopada, kod Vrdova na Dinari, tragino je poginuo zapov-
jednik 8. korpusa general-major Vlado etkovi. On je tog
dana u 9,45 sati poletio s polja kod Tieva, gdje se nalazio
tab 8. korpusa, ali su njegov avion na putu za Vis kod
Vrdova oborili engleski zrakoplovi. Dunost zapovjednika
korpusa preuzeo je naelnik taba, pukovnik Milan
Kupreanin, koji vodi 8. korpus sve do poetka Kninske
6
operacije .
Bitka za osloboenje Splita mogla je poeti. Od istoka se
koncentrirala 12. brigada s tenkovima i topnitvom, a od
Sinja je dola 10. brigada 20. divizije. S Braa, od Nereia
djelovala je saveznika dalekometna artiljerija.
Pomorski desant 26. divizije na sektoru Makarske - Omi
prvi je vei desant takve nakane kojeg je izvela NOVJ. Iako
su desantirale samo dvije brigade, a s obzirom na vojno
znaenje toga, ova b o r b e n a djelovanja imaju operativno
znaenje.
VI.
SPLITSKA OPERACIJA
Neposredne b o r b e za osloboenje Splita poele su
sredinom listopada 1944. godine. U njima sudjeluje 12. dal-
matinska i 3. prekomorska brigada 26. divizije, dijelovi 2.
tenkovskog bataljuna. 1. tenkovska brigada NOVJ i dijelovi
1. haubikog diviziona Artiljerijske grupe 8. korpusa. Sa
sjevera, od Sinja i Klisa, nastupili su 10. i jedan bataljun 9.
dalmatinske brigade 20. divizije, dijelovi Mosorskog parti-
zanskog odreda i 3. prekomorska brigada. U b o r b a m a za
osloboenje Splita sudjeluje Mornarica NOVJ, 1. i 2.
eskadrila avijacije NOVJ, i jedinice i ustanove Splitskog
vojnog podruja.
Sadraj toga je u tome to je sada 8. korpus mogao
poeti izvoenje korpusnih operacija u kojima e angairati
dvije ili vie divizija. Ustvari, osloboenje Dalmacije od
Splita do Neretve, tj. skoro cijele srednje Dalmacije, na jugu
od otoka i obale prema unutranjosti do crte Livna i Duvna,
a na zapadu sve do Nina (jer je 19. divizija privodila kraju
osloboenje sjeverne Dalmacije) front 8. korpusa se primje-
rio neposredno na prometnicu Split-Trogir-ibenik-Drni-
Knin, gdje je sabijena glavnina njemake 264. divizije.
Nastupila je vrlo povoljna situacija da se dovede u poziciju
tuenja i posljednje njemake, ustako-domobranske i et-
nike snage u Dalmaciji.
Pojavom 26. dalmatinske divizije uz morsku obalu kod
Splita, onda 20 divizije kod Sinja i Drnia, 19. divizije pred
Zadrom, zavrena je prva etapa ofenzive 8. dalmatinskog
korpusa i mogla je poeti druga i posljednja etapa korpusne
ofenzive za konano osloboenje Dalmacije.
5 N.Ani, 12.dalmatinska brig ada, n.dj.str.l 16., Trgo Fabjan,
Osloboenje Dalmacije, VIG br. 3-4/1955
6
Arhiu VII ,k.523,reg.br.l2/2. Todor Radoeui, n.dj.str.160.
Borbe za osloboenje Splita poele su iskrcavanjem 12.
dalmatinske brigade od Krila Jesenice do Bake Vode, 18.
listopada, i nastupanjem 20. divizije u rajonu Sinja 24.
listopada, a zavrile se 28. listopada, kada je osloboen
Trogir. Glavni dogaaj u svemu tome je osloboenje grada
Splita 26. listopada 1944. godine.
Borbe za osloboenje Splita u stvari nisu ni v o e n e u
s a m o m gradu, ve na njegovim prilazima, i to od pravca
Omia i Sinja, otuda su nastupale brigade 26. i 20 divizije.
Glavni sudari bili su istono od Splita, od Stroanca do
Zrnovnice i Mravinaca, onda na grebenu Mosora, kod
Dugopolja i Dicma, na prilazima Klisu i u Katelima, kod Sv.
Kaja, i Divulja. Meutim, nekih otrih i dugotrajnih borbi
oko Splita nije bilo, jer to podruje Nijemci nisu odsudno
branili. Takav njemaki postupak potpuno se uklapa u cio
splet njihovih mjera u to vrijeme, u zamisli povlaenja s jad-
ranske obale Dalmacije i posjedanje linije Mostar - Knin.
Sve je to bilo inicirano opim razvojem tadanje vojno-poli-
tike situacije, stanjem njemake vojske u Jugoslaviji i
posebno u Dalmaciji, pobjedama koje je izvojevala NOVJ u
opoj ofenzivi prve etape za k o n a n o osloboenje
Jugoslavije.
U svom ofenzivnom nastupanju do kraja 1944. godine
jedinice 26. divizije razbile su njemake snage i oslobodile
Bra, Hvar, oltu, Korulu i poluotok Peljeac i bile su slo-
b o d n e da p o n u novu etapu za osloboenje dalmatinske
jadranske obale, orijentirajui se prema Splitu i dolini
Neretve. U prvom naletu Drvenik nije osloboen, jer su ga
Nijemci u p o r n o branili zbog poloaja oko Splita i ibenika i
zbog pomorskog puta sa sjevernim J a d r a n o m .
Sve se to odvijalo u kontekstu poetne zamisli taba 26.
divizije, iskazane u zapovijesti od 28. rujna, prema kojoj je
na kopno istovremeno trebalo prebaciti tri brigade i oslo-
boditi Split dvojnim obuhvatom - od Omia s istoka i
ibenske Rogoznice sa zapada, to je kao zadatak dobila 12.
brigada. Juno od nje, za nastupanje prema Makarskoj, bila
je predviena 1. proleterska, a prema dolini Neretve 11. dal-
matinska brigada. Trea prekomorska brigada i dva batalju-
na 11. brigade nalazili su se na Visu za osiguranje Vrhovnog
taba, AVNOJ-a i N a c i o n a l n o g komiteta o s l o b o e n j a
Jugoslavije.
Kolika je za neprijatelja bila vanost Splita, najbolje se
vidi iz injenice da je pred samo osloboenje grada u Split,
u kolovozu 1944-, doao njemaki feldmaral Maximilian
von Weichs (Vajks), komandant Jugoistoka. On je zajedno s
komandantom 264. pjeadijske divizije general-pot-
pukovnikom Albinom Nacke (Nake), mornarikim koman-
dantom june Dalmacije kapetanom bojnog broda Fridrichs
(Fridrihsom) i drugim vojnim rukovodiocima 8. i 9.
kolovoza izvrio inspekciju trupa i poloaja 1 .
Njegov dolazak u Split bio je u vezi zamisli njemake
Vrhovne komande o povlaenju s otoka i dalmatinske obale
dublje u unutranjost, na liniju Mostar-Knin, tzv. liniju
Grn.
Za obranu rajona Splita Nijemci su angairali cijeli 892.
pjeadijski p u k 264. pjeadijske divizije s ojaanjima.
Komandno mjesto puka bilo je u Klisu. Komandirao je
pukovnik Mller (Miler). Puk je imao tri bataljuna, svaki po
etiri ete, ukupno 12 eta. Prvi bataljun bio je u rajonu
Trogira, drugi oko Klisa i rnovnice, a Trei u Katelima. Od
ojaanja puk je imao artiljeriju 2. diviziona 264. divizije i 3.
etu inenjerijskog bataljuna. Osim toga, na obali oko Splita
bile su jedinice 944. artiljerijskog puka obalne artiljerije
kopnene vojske i obalni artiljerijski divizion 948. mornar-
ikog artiljerijskog puka. S Nijemcima oko Splita nalazili su
se 3. i 26. ustaki bataljun 6. ustake brigade, Oruniko
zapovjednitvo, upska redarstvena oblast, domobrani i
mornari NDH, te 2. domobranski graevinski bataljun. Sve
te snage bile su pod b o r b e n o m grupom Mller.
Njemako-ustaka obrana Splita bila je organizirana u tri
linije poloaja i to:
Prva ili vanjska linija o b r a n e Splita ila je od Stroanca
na morskoj obali, preko grebena Perun i sela rnovnice na
istoku: preko Pliivca i Debelog brda (k.l043) na Mosoru,
Dugopolja, Koina brda (k. 487), Koteka (k. 644), sela Grlo
i Klisa na sjeveru. Nijemci i ustae su ovu liniju obrane pos-
jeli grupno. Poloaji nisu bili povezani jedinstvenim siste-
m o m rovova i saobraajnica, ali su zatvarali sve pravce koji
od istoka i sjevera vode u Split. Na toj liniji obrane nalazio
se 2. njemaki i 26. ustaki bataljun. Nijemci su imali 5. etu
u Kuinama, 6. etu u rajonu Klis-Grlo. 7- etu u Zrnovnici,
a 8. etu u selu Marin. Ta eta imala je pripremljene
poloaje na Mosoru, u rajonu Pliivac (k. 1077) - Debelo
brdo (k. 1043).
U Klisu se nalazio tab 892. pjeadijskog puka sa tab-
n o m etom i artiljerijskom baterijom 2. diviziona 264. arti-
ljerijskog puka. S Nijemcima oko rnovnice, na grebenu
Perun i kod Stroanca, nalazio se ustaki 26. bataljun s tri
ete.
Druga linija njemake o b r a n e ila je od Kile (t.t. 210) i
obuhvaala je Solin i Katela i povezivala se s o b r a n o m
Trogira. Ta linija o b r a n e bila je jako posjednuta u rajonu
Solina i Katela s dosta vatrenih sredstava protuzrane
obrane.
1
Kronologija Splita 1941.-1945. UIRPI. Split str.331.
 Trea linija njemako-ustake o b r a n e o b u h v a a l a je sam
grad Split i nalazila se na morskoj obali i ivicama grada, ori-
jentirana za o b r a n u od p o m o r s k o g d e s a n t a i p r a v a c a koji od
Stobrea, Splitskog polja i Solina v o d e u grad. I o v d j e je
o b r a n a organizirana u g r u p n o m sistemu, jako u t v r e n a i
p o s j e d n u t a poglavito artiljerijskim jedinicama.
Glavne njemake i ustako-domobranske ustanove
nalazile su se u g l a v n o m na splitskoj obali i u pojedinim
z g r a d a m a u gradu.
Tako je u Splitu i oko n j e g a bilo vie od 150 do 200 artil-
jerijskih cijevi zemaljske, o b a l n e i p r o t u z r a n e artiljerije. U
p r o t u z r a n o m i p r o t u d e s a n t s k o m smislu Split je bio j e d a n
o d najbolje b r a n j e n i h g r a d o v a . Z a p r o t u z r a n u o b r a n u
a n g a i r a n o je oko 80 p r o t u z r a n i h t o p o v a i mitraljeza
raznih kalibara, ak i protuzrani topovi 88 m m , koji su se
smatrali najboljim u D r u g o m svjetskom ratu. Obalni r u b je
branilo 11 n j e m a k i h baterija artiljerije na J a d r a n u . Tu su
se nalazili i d a l e k o m e t n i topovi kalibra 152 m m . Sve arti-
ljerijske jedinice bile su o b j e d i n j e n e u O b a l n u artiljerijsku
g r u p u Split.
Od n j e m a k i h ratnih b r o d o v a u Splitu su najvie bili
locirani manji brodovi, k a o to su t o r p e d n i i desantni amci
iz 3. i 7. flotile t o r p e d n i h i 771. bataljuna jurinih desantnih
a m a c a . Split i okolica bili su najprije od p o e t k a svibnja
1944., p o d k o m a n d o m n j e m a k o g p o m o r s k o g k o m a n d a n t a
srednje Dalmacije, o n d a d o p o e t k a listopada p o d nje-
makim pomorskim k o m a n d a n t o m june Dalmacije, a na
kraju su predani pomorskom komandantu sjeverne
Dalmacije k a p e t a n u b o j n o g b r o d a Weygoldu (Vejgoldu).
Osim masovnog minsko-eksplozivnog zapreivanja
Nijemci su u Splitu i oko n j e g a planirali r u e n j e pojedinih
objekata na komunikacijama, znaajnih industrijskih
objekata i vanijih zgrada. U tu svrhu u Split je 4. travnja
1944. iz B e o g r a d a d o a o n j e m a k i g e n e r a l Banzig (Bancig),
k o m a n d a n t inenjerije G r u p a armija F, koji je s vojnim
k o m a n d a n t i m a razmotrio sve m j e r e r u e n j a lukih objeka-
ta i instalacija.
Rukovodstvo narodnooslobodilakog pokreta Splita
doznalo je za n j e m a k e n a m j e r e i p o d u z e l o je o b i m n e m j e r e
zatite. U t o m e je p u n u aktivnost p o k a z a o Okruni komitet
KPH za Srednju Dalmaciju, Mjesni komitet KPH i Gradski
N O O u Splitu. F o r m i r a n e su b o r b e n e i u d a r n e g r u p e sas-
tavljene od lanova Partije. SKOJ-a i drugih antifaista, koje
su imale zadatak da osiguravaju p o j e d i n e znaajnije objek-
te u g r a d u i okolici.
Da bi se sprijeilo unitenje tvornice c e m e n t a Majdan,
19. listopada t a j n o je u n j u u b a e n a g r u p a od est b o r a c a iz
K o m a n d e mjesta Split i dva terenska radnika p o d rukovod-
stvom Vlade Radia, Marinova iz Klisa, koji je u suradnji sa
a n d a r i m a 25. listopada osujetio n j e m a k e n a m j e r e . S istim
ciljem u Split je 23. listopada u a o m a j o r Ivo Purii, koman-
d a n t Splitskog v o j n o g p o d r u j a , s 20 b o r a c a , i z a j e d n o s
terenskim radnicima, ilegalcima i aktivistima, spasio grad od
veih razaranja. Na tim z a d a c i m a Partija je aktivirala i poje-
dine d o m o b r a n e i m o r n a r e NDH koji su ilegalno radili za
narodnooslobodilaki pokret.
Poetni n a p a d p r e m a Splitu, na osnovi n a r e e n j a taba
26. divizije, izvela je s a m a 12. brigada i to s 1., 2. i dijelovi-
ma 4. bataljuna. Ujutro 21. listopada p o d u z e t je n a p a d na
neprijateljska uporita od Grljevca do p a d i n a Mosora iznad
sela Zrnovnice. Prvi bataljun n a p a d a o je o b a l o m p r a v c e m
Grljevac-Stroanac. Drugi bataljun n a s t u p a o je g r e b e n o m
Perun p r e m a kapeli Sv. Jurja, etvrti bataljun n a p a d a o je
N i j e m c e i ustae u rnovnici. D e s n o od toga bataljuna nije
bilo naih snaga. Tu su trebale biti jedinice Mosorskog parti-
zanskog o d r e d a , ali su se o n e nale p r e m a Dugopolju i
Dicmu, tako da je bio otkriven desni b o k i pozadina 12.
b r i g a d e u n a p a d u na rnovnicu, zbog e g a se odustalo od
daljeg n a p a d a .
N a p a d 12. b r i g a d e izveden na vanjsku o b r a n u Splita
nije d a o oekivane rezultate. J e d i n o je 1. bataljun oslobodio
Grljevac, a ostali bataljuni su vraeni na polazne poloaje.
Nijemci i ustae pruili su snaan otpor. U t o m e ih je naroi-
to podrala artiljerija s v a t r e n i h p o l o a j a k o d Klisa,
Mravinaca i Solina. Postalo je jasno da se s tako slabim
s n a g a m a n e m o e probiti njemako-ustaka vanjska o b r a n a
Splita i da je p o t r e b n a v e a tenkovska i artiljerijska podrka
napada.
To je uvjetovalo da je tab 26. divizije n a r e d i o da se 3.
prekomorska p o v u e iz Makarske i Bake Vode i uputi
b r o d o v i m a p r e m a Omiu. Istovremeno je o d l u e n o da se
na obalu poalju p o j a a n j a s Braa u tenkovima i artiljeriji, i
to dijelovi 2. tenkovskog bataljuna 1. tenkovske brigade i
dvije baterije 1. haubikog diviziona Artiljerijske g r u p e 8.
korpusa.
U t o m istom v r e m e n u , d o k se 26. divizija iskrcavala na
 Borci 2 6 . divizijena splitskoj rivi, 2 6 . 1 0 . 1 9 4 4

obalu i vrila koncentraciju istono od Splita, sjevernije, u Tako su se oko Splita nale od operativnih jedinica
rajonu Sinja prikupljale su se brigade 20. divizije i sukobile s dijelovi 20 i 26. divizije (tri narodnooslobodilake brigade -
ustakom Borbenom grupom Cetina. Naime, tab 8. kor- 10. i 12. dalmatinska i 3. prekomorska), jedna eta tenkova
pusa ekao je da se 26. divizija iskrca na kopno, pa da s 2.tenkovskog bataljuna, u prebacivanju dvije baterije 1.
njom, 20. divizijom, Dinarskim i Mosorskim partizanskim haubikog diviziona Artiljerijske grupe 8. korpusa. Od parti-
o d r e d o m istovremeno n a p a d n e neprijatelja na itavom ter- zanskih jedinica bio je tu Mosorski partizanski odred, prema
itoriju od Sinja do Splita. U noi 5/6. listopada iz Sinja Dugopolju, a Dinarski kod Sinja.
povukli su se u Klis dijelovi 264. pjeadijske divizije, tako da Od jedinica i ustanova vojnopozadinske vlasti bile su
je oko Sinja ostala sama ustaka Borbena grupa Cetina, dvije partizanske ete Splitskog podruja i etiri komande
2
jaine oko 1700 vojnika . mjesta sa svojim straarskim-zatitnim jedinicama.
Od organa vojnopozadinske vlasti teritorij oko Splita Mornarica NOVJ vrila je prebacivanje jedinica i materijal-
pokrivalo je Splitsko vojno podruje, koje je poetkom nih sredstava s Visa i Braa na kopno i osiguravala
listopada 1944. godine imalo Komandu mjesta Split, sa pomorske komunikacije.
sjeditem u selu Korucu, Komandu mjesta Mu u Donjem Od saveznikih snaga na Brau, na vatrenim poloajima
Muu, Komandu mjesta Katela u selu Strievi i Komandu izmeu Nereia i Donjeg Humca, nalazila se britanska
mjesta Trogir u selu Gustirni (na obali), ukupno 704 borca i baterija dalekometne artiljerije (kalibra 94 mm.), koja je
rukovodioca. Komanda mjesta Split osnovana je u srpnju vodila borbu s njemakom dalekometnom artiljerijom kod
1944. godine. A njen komandant bio je Pavao Roje. Sjedite
Splitskog vojnog podruja bilo je u Brtanovu, a komandant 2
I.Knezoui, i M.urin, 10. dalmatinska brigada. Split 1977.,
podruja bio je major Ivo Purii. str. 195-201.
Stobrea i time osiguravala prebacivanje jedinica NOVJ na
kopno i prema S t r o a n o A
Zranu zatitu i podrku vrila je X. i 2. eskadrila NOVJ,
detamani koje su bili na aerodromu Vis i u Junoj Italiji.
Na planu osloboenja Splita radili su tab 8. korpusa i
tab 26. divizije. Jo dok su se nalazili na Visu Vrhovni tab
NOV i POJ i Vrhovni komandant maral Tito usmjeravali su
26. diviziju u ofenzivnim naporima na srednjodalmatinske
otoke i obalu, jer je jedan od osnovnih ciljeva prve faze
ofenzive 8. korpusa bio osloboenje Splita. Nad tim pitanji-
ma bdjela su i rukovodstva narodnooslobodilakog pokreta
Dalmacije. Svoje n a p o r e za osloboenje grada usredotoila
su i ilegalna rukovodstva NOP-om na elu organizirajui i
pripremajui stanovnitvo za osloboenje.
N a p a d jedinica 26. i 20. divizije na njemako-ustaku
splitsku i sinjsku grupaciju p o e o je 25. listopada, ime se
poela realizirati druga etapa splitske operacije. Tog dana
avijacija 1. i 2. eskadrile NOVJ u dva navrata tukla je nepri-
jatelja u Klisu. Prvi n a p a d je izveden izmeu 9,35 i 10,45, a
drugi poslije p o d n e od 14,10 do 15,10 sati. Teite zranog
n a p a d a bili su vatreni poloaji njemake artiljerije u tvravi
Klis i k o m a n d n o mjesto njemakog 892. pjeadijskog puka.
Naredna tri dana - 26., 27. i 28. listopada, kada su najvie
trebali zrakoplovi podrati n a p a d i gonjenje Nijemaca i
ustaa, nisu se pojavili nad bojitem radi kinog i oblanog
vremena - kako stoji u bojnoj relaciji 1. lovake eskadrile
4
NOVJ .
Dalmatinska 12. brigada istovremeno je 25. listopada
1944. godine krenula u n a p a d s tri bataljuna - 1., 2. i 4. na
frontu od Stroanca do rnovnice.
Prvi bataljun n a p a o je i razbio njemako-ustake snage
u Stroancu i stigao do blizu mosta na rijeci rnovnici ispred
Stobrea. Iz podzemnih tunela istono od mosta Nijemci su
pruili estok otpor, ali su savladani. Meutim kako je most
na rijeci rnovnici bio poruen, nije se brzo mogla prijei
rjeica. Glavnina bataljuna je nastavila s n a p a d o m , prela
rijeku rnovnicu i poela nastupanje prema njemakim
poloajima na Kili i oko Firula, i s istone strane prodrla u
grad.
Za to vrijeme jedna eta 1. bataljuna izvrila je n a p a d na
neprijateljske snage na grebenu Perun i uspjela ih odbaciti
prema kapeli Sv. Jurja gdje se vodila jaa borba. Pod
snanim pritiskom naih boraca neprijatelj je b a e n s grebe-
na Perun i iz rajona kapele Sv. Jurja u dolini rnovnice,
usprkos jakoj vatri njemake artiljerije s Kile i od Firula.
Prema rnovnici napadali su 2. i 4. bataljun 12. dal-
matinske brigade. Napad je uspio iako su Nijemci i ustae
pruili snaan otpor i imali dobru vatrenu podrku artiljeri-
je. Ispred dva naa bataljuna nale su se dvije njemake ete
(jedna u rnovnici, a druga u selu Marin) i ustae. Bataljuni
su zauzeli rnovnicu, osim kolske zgrade, obili njemake
poloaje i krenuli izmeu Korenice i Mravinaca prema
Splitu. Naveer oko 23 sata u rnovnici je likvidirana pre-
ostala neprijateljska posada koja se nalazila u kolskoj zgra-
di. U tom n a p a d u bataljuni 12. brigade imali su podrku
dijelova 2. tenkovskog bataljuna. Ubijeno je 20 nepri-
jateljskih vojnika, 15 zarobljeno i 20 ranjeno. Neprijatelj se u
toku noi povukao. Gonjenje nije ilo brzo, jer je te noi bilo
jako nevrijeme i tenkovi su morali saekati jutro pa onda
krenuti prema Solinu. Ujutro oko 6.00 sati 26. listopada
jedinice 12. dalmatinske brigade su bez b o r b e ule u Split,
doekane od stanovnitva s velikim veseljem. Zarobljeno je
700 domobrana, andara i policajaca i zaplijenjena je velika
koliina ratne opreme^.
Bez obzira na sve to, neprijateljski poloaji na prvoj, dru-
goj i treoj liniji obrane Splita s istone strane bili su
najveim dijelom prvog dana n a p a d a probijeni. Nijemci i
ustae su se povukli tek u toku noi 25/26. listopada nakon
to su u sudaru s 12. brigadom doivjeli poraz i poto su
izgubili kljune pozicije istono od grada. To priznaje i tab
njemake 264. divizije, u Dnevniku kojeg za 25. listopad
pie: Neprijatelju je uspjelo da nae jedinice koje su se nalazile
na istonoj divizijskoj granici privremeno okrui. Ovdje se
nije radilo o nekom v e e m okruenju, osim to je bila opkol-
jena neprijateljska grupacija kod kole u rnovnici. Vie je
ovdje rije o razbijanju njemako-ustakih snaga koje su pri-
padale njemakom 2. i ustakom 26. bataljunu, to ih je,
pored ostaloga, prisililo na povlaenje prema Solinu i
Katelima.
Kad je 25. listopada probijen s istone strane front nje-
make b o r b e n e grupe Mller, iza 2. i 4. bataljuna 12.
3
AVIl.k.l 103-1 br.reg.l-4
4
Arhiv VII k. 16A.br.reg.4ll.
5
Arhiv VII.k. 1103. br. Reg. 5-7.
 Oko Dugopolja nalazile su se
ustae iz Borbene grupe
Cetina koji su organizirali
poloaje oko Dugopolja.
Naroito su jako bili utvreni
poloaji u selu Bali, na Gradini,
kod crkve Sv. Roka u Dugopolju
i kod crkve Sv. Gospe na
raskrsnici putova Dicmo-
Dugopolje i u samom
Dugopolju, gdje se nalazilo vie
armirano-betonskih bunkera.
Ustae je podravala njemaka
artiljerija s Klisa i minobacai iz

Ulazak u Split, 2 6 . 1 0 . 1 9 4 4 .
sela Grlo.
Ujutro 25. listopada jedinice
1. bataljuna 3. preko-
brigade pokrenula se morske brigade dole su u
glavnina 3. prekomorske dodir s ustaama juno i
brigade koja nije imala istono od Dugopolja,
dodira s neprijateljem, sve razvile se za borbu i
dok 26. listopada nije izvrile napad. Bez obzira
stigla u Solin. S njom se na teko krako zemljite i
kretala i tenkovska eta 2. jaku obranu neprijatelja
tenkovskog bataljuna. prekomorci su brzim
Tenkovi su ujutro 26. napadom razbili ustaku
listopada stigli do rijeke obranu oko Dugopolja,
rnovnice, koju nisu prodrli u mjesto, unitili
mogli brzo prijei zbog vie ustakih bunkera i oko
'Slobodna Dalmacija" je posebnim izdanjem popratila osloboenje
nadolih voda s junih 13 sati oslobodili
glavnog grada Dalmacije 2 6 . 1 0 . 1 9 4 4
padina Mosora i Dugopolje.
poruenih mostova. Kada Glavni napad 20. diviz-
su tenkovi preli rijeku rnovnicu, krenuli su preko ije na neprijateljsku grupaciju u rajonu Sinja otpoeo je
Mravinaca za Solin, ali su se dosta sporo kretali radi minskih takoer 25. listopada, u isto vrijeme kada se ustaka
polja koja su se morala oistiti, tako da su tenkovi stigli u Borbena grupa Cetina poela povlaiti prema Dicmu.
Solin tek oko podne 26. listopada, kada se neprijatelj Direktno na Sinj krenuli su 8. i dijelovi 9. brigade i Dinarski
povukao u pravcu Katela^. partizanski odred, koji su ga brzo oslobodili. Iz Sinja prema
U isto vrijeme kada je 25. listopada poeo napad 12. Dicmu, u gonjenju ustaa, krenula su dva bataljuna 8.
brigade 26. divizije prema Splitu i 1. ete 2. bataljuna 3. brigade i jedan tenk. Za to vrijeme ve su juno od Dicma
prekomorske brigade na Mosoru, neto sjevernije, juno od bili 10. brigada i dijelovi Mosorskog partizanskog odreda,
Dugopolja pojavio se 1. bataljun 3. prekomorske brigade,
koji je imao zadatak da oslobodi Dugopolje i produi nastu-
6 Trea prekomorska brigada je nastauila djelovati od Solina prema
panje prema Klisu. Trogiru.

O s l o b o e n j e Sinja, Klisa, Solina i Splita 2 5 . - 2 6 . listopada 1 9 4 4 .
Preuzeto iz L. Knezovi: Deseta dalmatinska udarna brigada, Split 1 9 7 7 .
koji su posjedanjem poloaja izmeu Dicma i Dugopolja, na
liniji Bubovaa - Kriie - Orlovaa, zatvorili odstupnicu
ustaama. Tada se preko Male Gradine, zapadno od Dicma,
pojavila i glavnina 9. brigade. Poeo je koncentrini n a p a d
na ustae u rajonu Dicma, koji su potpuno razbijeni i prisi-
ljeni na predaju. Samo se nekoliko ustakih grupica spasilo
bijegom, ostali su zarobljeni. Time je ustaka Borbena grupa
Cetina prestala postojati.
Nakon razbijanja ustaa kod Dicma 10. brigada i 1.
bataljun 9. brigade krenuli su prema Klisu. Tu su jedinice 10.
brigade dole u dodir s 1. bataljunom 3. prekomorske brigade
koji je oslobodio Dugopolje. Poslije slabog otpora neprijatelj
se povukao iz sela Grlo, a onda i iz Klisa. U naputeni Klis se
ulo u toku noi 25/26. listopada. Gonjenje neprijatelja nije
nastavljeno tijekom noi zbog velikog broja minskih polja.
Ujutro 26. listopada jedinice 10. brigade stigle su u Solin i oko
7 sati u Split, gdje je 4. bataljun te brigade zarobio oko 200
neprijateljskih vojnika. Poslije toga su dijelovi 10. brigade
napustili Split i vratili se u Klis i Dicmo radi odmora.
U b o r b a m a od Sinja do Klisa 20. divizija je, pored ubi-
jenih zarobila 1680 neprijateljskih vojnika i oficira, m e d u
kojima i zapovjednika ustake Borbene grupe Cetina
pukovnika Potonika. Zaplijenjeno j e l i topova, 74 mitra-
ljeza i pukomitraljeza, 36 minobacaa, 2208 puaka i druga
ratna oprema. Jedinice 20. divizije imale su samo 9 mrtvih i
31 ranjenog.
Istovremeno kada su jedinice 20. i 26. divizije vodile
borbu oko Splita i Sinja, prema Splitu su krenule i jedinice
Splitskog vojnog podruja. U toku 25. listopada Komanda
Splitskog vojnog podruja doznala je da Nijemci namjer-
avaju napustiti Split, pa je o d m a h uputila dio svojih snaga u
izvianje njemakih poloaja kod Klisa, Solina i Katel
Suurca. Za taj zadatak Komanda podruja imala je dvije
partizanske ete. Izvianjem je utvreno da su Nijemci
napustili znatan dio svojih poloaja, izmeu kojih se u toku
dana 25, listopada probila jedna desetina u centar Solina.
Oni su naili na osiguranje Nijemaca blizu raskrsnice putova
Solin-Klis i kod mosta na rijeci J a d r o koji je bio poruen.
Koristei sumrak iz Solina su jedinice Splitskog vojnog
podruja krenule za Split u koji su, prema njihovom bor-
b e n o m izvjetaju, uli u toku noi 25/26. listopada 1944.
godine.
Dok su se jedinice NOV pribliavale Splitu, u gradu je
bilo sve na oprezu. Pod rukovodstvom Mjesnog komiteta
KPH i Gradskog NOO-a naoruane b o r b e n e i u d a r n e grupe,
lanovi Partije i SKOJ-a, antifaisti i drugi rodoljubi, zajedno
s ubaenim borcima Komande mjesta Split i onim domo-
branima i mornarima NDH koji su se prikljuili narod-
nooslobodilakom pokretu, uvali su od ruenja i unita-
vanja najznaajnije objekte u gradu. Novinar Kisi opisuje
da su Nijemci 25. listopada oko 22 sata bacili u zrak dio
obale i zapalili skladite municije u kui Katalini na igi i da
su u toku noi posljednji njemaki vojnici napustili Split
ostavljajui alost, u s p o m e n e nasilja, bombardiranja i
pljaku. Rano ujutro kod crkve Duica ubijen je ustaki
zapovjednik major Bednjanac kada je automobilom nam-
jeravao pobjei iz grada.
Iako je padala kia, ve u 6,30 sati sav Split bio je na
 k o n a n o je o s l o b o e n o s a m o
nekoliko gradova Jugoslavije,
kao to su Beograd, Ni i Novi
Sad. Prema tome, Split je jedan
od prvih veih gradova
Jugoslavije koji su konano
osloboeni, i to bez uea
ikakvih snaga sa strane. Split je
oslobodila sama NOVH.
Prisustvo jedne britanske baterije
na Brau moe se pri tome zane-
mariti.
Osloboenje Splita imalo je
B r o d o v i M o r n a r i c e N O V kod Splita u vrijeme osloboenja grada, listopad 1 9 4 4 . svoje politiko znaenje s
obzirom na ondanju britansku
politiku, naroito na Churchillovu
ulici. Na vijest da dolazi NOVH oduevljenju nije bilo kraja. reokupaciju balkanskog prostora i razne kombinacije o
Prve jedinice NOVH doekane su najsveanije, najradosni- saveznikom iskrcavanju u Dalmaciji, pri e m u je Split tre-
je. Crkvena zvona su slavila. Split je bio okien hrvatskim i bao imati svoju posebnu ulogu.
jugoslavenskim zastavama. Oko 10 sati paradnim korakom Veliko je i vojno znaenje Splita. Na prvom mjestu svo-
gradom su marirale jedinice 12. brigade koje su bile pred- jom pozicijom Split je snano utjecao na ofenzivne n a p o r e
viene da same uu u Split i da na sveani nain sim- 8. korpusa i Mornarice NOVJ, jer bez osloboenja Splita
boliziraju ulazak jedinica NOVH u grad. nije se moglo zamisliti konano osloboenje ostalih krajeva
Osloboenje Splita Dalmacije i razvoj borbenih djelovanja prema Bosni i Lici.
bilo je za narodnooslo- Zatim, Split je svojim ljudskim i materijalnim rezervama
bodilaki pokret od ojaao sposobnost 8. korpusa i Mornarice NOVJ za daljnju
presudne vanosti, jer ofenzivu. Trebalo je, uostalom, to prije osloboditi Split i kao
su na to djelovali poli- centar kopnenih i pomorskih komunikacija za ofenzivu
tiki i vojni razlozi. prema unutranjosti i zapadnim krajevima Jugoslavije.
Politiki je
osloboenje Splita
znailo jednu od velik-
O s l o b o e n i Split, 2 7 . listopada 1 9 4 4 . u trenutku dolaska dalmatinskih
ih pobjeda u zavrnoj
rukovodilaca s Visa u Split
ofenzivi NOV.J, sa
snanim politikim
efektom ne samo u
Dalmaciji nego i u
Jugoslaviji. Prije Splita

Drugi bataljun 1 1 . dalmatinske

b r i g a d e ulazi u o s l o b o e n i S p l i t
na p u t u za Solin, listopad
1944.
 VII.
OSLOBOENJE SJEVERNE DALMACIJE
- BENKOVAC, OBROVAC, ZADAR

Borbe za osloboenje sjeverne Dalmacije najdue su Na operativnom podruju sjeverne Dalmacije, junog
trajale u cijeloj Dalmaciji. Poele su 7. rujna, a zavrile dijela Like i zapadnog dijela Kninske krajine nalazila se 19.
osloboenjem Zadra 31. listopada 1944. Toliko su trajale dalmatinska divizija (zapovjednik pukovnik Stanko Parma,
b o r b e u sjevernoj Dalmaciji zbog odluke njemakog zapov- komesar potpukovnik Petar Babi) sastav koje su inile 5., 6.
jednitva koje je posebno cijenilo operativnu i strateku vri- i 14. dalmatinska brigada, onda - Kninski, Prominski,
jednost tog dalmatinskog podruja. Prvo radi znaajnih Benkovaki, i Zadarski partizanski odred. Na obrani otoka -
luka, gradova i prometnica, kao i konfiguraciji terena jer se Dugi otok, Kornati, irje, I i Ugljan nalazio se III. pomorsko-
i tijekom prve polovine 1944. u njemakoj Vrhovnoj koman- obalski sektor s jednim mornariko-pjeakim bataljunom.
di cijenilo da se anglo-amerike trupe iz Italije mogu dosta Ukupno je 19. divizija imala 4.212. boraca, to je m a n j e do
lako prebaciti u Dalmaciju, a to je, kako su oni cijenili sjev- jedne treine u odnosu na snage neprijatelja. Bez obzira na
erna Dalmacija, s lukama Split, ibenik i Zadar. Otuda su takav odnos snaga, po zapovijedi 8. korpusa 19. divizija je
tolika bombardiranja Zadra i njegovo ruenje od kraja 1943. krenula u zavrne b o r b e za osloboenje sjeverne Dalmacije.
i tijekom 1944. godine. Onda, njemako zapovijedanje je Osmog rujna 1944. izveden je prvi n a p a d na Benkovac, o='
znalo da glavna prometnica za snabdijevanje Titovih parti- glavno uporite njemake vojske. Napadale su ga 5. i 6. dal-
zana u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni ide od Visa najvie na matinska brigada. Neprijatelj je pruio estok otpor iz jako
sjevernodalmatinske otoke i preko sjeverne Dalmacije u utvrenih poloaja na ivici grada i 10. rujna Benkovac je bio
Liku i prema Bosni 1 . Iz tih razloga njemako zapovijedanje slobodan. Ali, sutradan uslijedio je n a p a d dijelova 891. nje-
dovelo je i dralo u sjevernoj Dalmaciji vrlo jake snage - makog puka 264. divizije i 7. ustakog zdruga koji su uli u
obino j e d a n 891. puk 264. divizije, jedan puk 373. Benkovac, jer od naih snaga nije u p o r n o branjen da bi se
legionarske divizije, dva puka njemake jedne od najboljih izbjegle velike rtve. Nakon o d r e e n e stanke, 19. divizija
divizija - I. brdske divizije, kao i dva samostalna puka 91. pripremila je drugi n a p a d na Benkovac u kojem se nalazilo
motorizirani i puk Brandenburg. Tu su i ustake snage iz 7. oko 1.000 Nijemaca, ustaa i etnika. Opet ga 4. listopada
brigade, kao i etnici Drae Mihailovia iz kninske divizije n a p a d a j u 5. i 6. dalmatinska brigada. Tada je iz june Like
popa ujia. Istina, 1. brdska divizija otila je iz sjeverne pokrenut 384. puk 373. legionarske (hrvatske) divizije. Stigli
Dalmacije za Liku i Baniju u veljai 1944. a 92. motorizirani
i 1. puk Brandenburg napustili su sjevernu Dalmaciju 9.
rujna 1944. i otili prema Beogradu 2 . Kada je poela zavr- 1
N.Ani, Doktorska disertacija, str. 152,159.
na ofenziva 19. dalmatinske divizije za osloboenje sjeverne 2
N.Ani, Njemaka vojska u Hrvatskoj 1941-1945. Zagreb, 2002.
str.211.
Dalmacije tu su se nalazili - dijelovi 373. legionarske, 891. 3
Dr. Mladen Coli, Znaenje borbe i bojevi na podruju sjeverne
puk 264. pjeake divizije i jo vie samostalnih pjeakih i Dalmacije u NOR-u 1941.-1944 saopenje na znanstvenom
topnikih sustava (oko 10.000 vojnika),dio 7. ustakog zdru- skupu u Zadru 5.-7. XM.I979. Da bi zbog etnika izbjegli komp-
likacije s Paveliem, Nijemci su poetkom lipnja 1944 g. etnike u
ga (brigade) i ustaka milicija (1.500 vojnika), skupina tali-
sjev. Dalmaciji preimenovali u Hrvatske borbene jedinice. Arhiv
janskih faista i 5 etnikih brigada (oko 1000 vojnika), VII, reg.br. 1/17-4. Damjanovi Danilo, Od ustanka do pobjede,
u k u p n o jaine oko 12.500 Ijudi^. Rijeka 1984., str. 110-130.
su do Karina, ali nisu oslobodili partizanske blokade Detalj iz borbe za Benkovac, 6. listopada 1 9 4 4 .

Benkovac. Sedmog listopada izveden je posljednji n a p a d na

Benkovac, pa je, uz osjetne gubitke, toga dana konano
Sada su poele b o r b e za osloboenje Karina i Obrovca
osloboen, a njemake i ustake jedinice s etnicima probile
kojeg je drala njemaka b o r b e n a grupa Hermann (inili
su se prema Biogradu na m o r u 4 . Osloboenjem Benkovca
su je ustae i dijelovi njemakog 383. puka). U n a p a d kreu
znailo je m n o g o za manevriranje i dalje djelovanje 19.
5. i 6. dalmatinska brigada. One su prisilile Nijemce da 14.
divizije, a njegov p a d bio je od velikog vojnog i politikog
listopada napuste Karin i povuku se prema Obrovcu, ali su
znaenja.
pri povlaenju poruili most na Karinici. I u Obrovcu su se
nalazili dijelovi legionarske 373. divizije, i odsudno su branili
Njemaki oficir zarobljen u borbama za Benkovac, listopad 1 9 4 4 .
grad. Napad 6. dalmatinske brigade izveden 14. listopada
prisilio je Nijemce i ustae da se otro brane, tab 19. diviz-
ije forsirao je n a p a d na Obrovac, ali ga ni sada nisu zauzeli,
n e g o tek kasnije, kod o p e g n j e m a k o g povlaenja s
Velebita 5 .
Ostali dijelovi sjeverne Dalmacije oslobaaju se do kraja
listopada 1944. godine. Najprije su osloboene Bribirske
Mostine, evrska i Smrdelja i dolaze do blizu Promine i kori-

4 Todor Radoeui, Ofenziva za osloboenje Dalmacije. Beograd.

1965. str.41-44. 56-63. 217-219. Zbornik NOR-o, tom V knj.34,
str.392-395. 497-441. Dragutin Grgurevi, Devetnaesta sjevern-
odalmatinska divizija, Zagreb. 1964., str. 163-185.
5 Dr. Mladen Coli, isto djelo, str. 511.
 nirskog bataljuna, onda dijelovi bataljuna obalskih
lovaca Brandenburg i razno obalsko topnitvo.
Pod borbenom grupom Schecker iz Zadra su se
brodovima povukli ostali dijelovi 891. puka 264.
divizije i u toku noi 30/31. listopad proli pored
Biograda na moru, uzeli tamonju njemaku
posadu u Tijesnom, pa su svi skupa stigli 31.
listopada 1944. u ibenik.
31. listopada 1944. u Zadar je uao Zadarski
partizanski odred i odmah preuzeo mjere za
uspostavljanje normalnog ivota u gradu koji je bio
sav u ruevinama. S Dugog Otoka, iz sela Sali, u
Zadar je 2. studenog stigao i tab III. pomorsko-
obalskog sektora. Ovim su zavrene borbe u sjev-
ernoj Dalmaciji koju je potpuno samostalno oslo-
bodila 19. dalmatinska divizija sa svojim
brigadama, partizanskim odredima i pomorskom
Naoruani brodovi Mornarice N O V J pred Zadrom, listopad 1 9 4 4 .
pjeadijom. Potpuno su razbijene ustake i etnike postro-
jbe, Mussolinijevi faisti Zadra, a njemake su snage pretrp-
ta rijeke Krke. Ostao je iza lea Zadar. Zapovjednik nje- jele znatne gubitke u ljudstvu i materijalu6.
makog 891. puka dobio je 12. listopada zapovijed od
stoera 264. divizije da evakuira Zadar i okolna uporita,
Svoje osloboenje Zadar je doekao u ruevinama: obala u studenom 1 9 4 4 .
najvie da se probije od Zadra
preko Drnia za Knin. Po zapovije-
di taba 8. korpusa 19. divizija
imala je zavriti osloboenje sjev-
erne Dalmacije i glavninom se
pojaviti na cesti koja od Knina
vodi prema Graacu, po emu su
i postupili, tako da su brzo izbili na
tu cestu u rajonu Prevjes (2. stu-
denog) i presjekli Nijemcima u
Kninu glavnu odstupnicu prema
Lici.
Prema Zadru 19. divizija alje
samo slabije snage i nema nakane
da ga napada, jer su cijenili, to je
bilo tono, da e ga Nijemci napustiti. Tako se i dogodilo.
Dijelovi 14. dalmatinske, dok su se borile kod Skradina i 6 Obrad Egi, Narodnooslobodilaki partizanski odred za sjevernu

stupile u borbeni dodir sa 26. dalmatinskom divizijom, iz Dalmaciju, Split, Zbornik br. 4-, str. 335-349. Oslobodilaki rat
naroda Jugoslavije 1941-1945., Beograd 1963.,knj.2. str., 615-
Zadra je krenuo konvoj njemakog brodovlja s posadama iz
617. Vlado Mariii, Borbe dijelova 19. divizije u okruenju, VIG
Zadra i Nina. Jedan konvoj se odvojio i krenuo prema 2-311956, str.39-41- Zbornik NOR-a, tom XII, knj.31. str.419-424.

Rijeci, 30. listopada. U tom konvoju bili su dijelovi 771. pio- Jovan Vasiljevi, Mornarica NOVJ, Beograd 1972, str. 294-295.
 U osloboenom Zadru, studeni 1 9 4 4 .

Od posebnog je znaenja bilo osloboenje Zadra, koji
se od 1918. do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. nalazio pod
talijanskom okupacijom i upravom, a od rujna 1943. do 31.
listopada 1944. drale su okupaciju Zadra njemake postro-
jbe, uz p o m o i potporu Mussolinijevih faista iz socijalne
drave Italije. Zadar je vraen matici Hrvatskoj, Do kraja
rata u n j e m u je bilo sjedite Glavnog taba Hrvatske, onda i
drugog politikog rukovodstva federalne Hrvatske. Brigade
19. sjevernodalmatinske divizije, osloncem na svoj matini
teritorij, nastavile su djelovanje u sustavu 8. korpusa u bor-
b a m a za osloboenje Knina, Mostara i od Like pa sve do
Rijeke i Ilirske Bistrice, gdje je doekala kraj rata.
 VIII.
IBENSKA OPERACIJA - OSLOBOENJE
IBENIKA I DRNIA

ibenska operacija obuhvaa ofenzivno djelovanje 8. maka 264. divizija uurbano je vrila evakuaciju iz ibeni-
dalmatinskog korpusa nakon osloboenja Splita i Trogira u ka za Drni, pa i onih snaga koje su u ibenik stigle iz Zadra
nakani da se oslobode ibenik, znaajna pomorska luka, i Biograda na moru. U rajonu ibenika, 1. studenog, uoi
privredni i prometni centar, a onda i Drni, takoer vaan n a p a d a 26. divizije, nalazile su se sljedee njemake snage:
prometni centar i stvori operativna osnovica za nastavak 893. puk 264. divizije sa 1. i 2. bataljunom, 2. bataljun 892.
ofenzive prema Kninu i time zavri osloboenje Dalmacije. puka, 4. i 7. baterija 264. artiljerijskog puka, 582. mornari-
Budui da su 9. i 20. dalmatinska divizija djelovale na odvo- ki bataljun, dijelovi bataljuna obalskih lovaca
jenim operativnim prostorijama oko Sinja, Vrlike, Dinare, Brandenburg, dvije baterije 540. mornarikog obalskog
Livna, Imotskog i prema Mostaru, za izvoenje ibenske diviziona i dijelovi 3. diviziona 944. obalskog artiljerijskog
operacije ostala je samo 26. dalmatinska divizija kojoj e puka. Sve te snage obrazovale su Borbenu grupu
pomoi iz sjeverne Dalmacije 19. divizija u osloboenju Alerman pod zapovijedi majora Alermana, zapovjednika
sjeverne Dalmacije sve do rijeke Krke, do crte Skradina i odsjeka ibenik i 893. puka. U selima Lozovcu,
dalje na sjever. Konjevratima i itniu nalazile su se jedinice Dinarske et-
Poto je osloboen Split i Trogir, tab 8. korpusa zapov- nike oblasti popa ujia, a dalje prema Drniu po selima je
jedio je 26. diviziji da se kompletna prikupi na sektoru bila ustaka milicija. U rajonu Drnia bili su dijelovi nje-
Trogira i Katela i uz podrku topnitva i tenkova krene makog 891. puka, tab 892. puka koje se povukao iz Splita,
p r e m a Vrpolju i ibeniku, pa onda na Drni i da unite nje- a vodio ga je pukovnik Mller, sada postavljen za zapovjed-
make snage koje se nalaze u tom rajonu. U sastavu 26. nika odsjeka ibenik-Drni. ibenik su Nijemci jako utvrdili
divizije, u Trogiru i Katelima, bila je samo 12. dalmatinska i na dosta borbenih poloaja, brojnim utvrenim tokama i
3. prekomorska brigada, nedovoljne snage za krupan oper- minskim poljima. Takoer su dobro utvrdili objekte na
ativni cilj osloboenja ibenika i Drnia. Zato se moralo prometnici ibenik-Drni i oko Drnia i Konjevrata 1 .
saekati, nastala je jedna operativna pauza dok u sastav Za izvoenje ibenske operacije, u suglasnosti s direk-
divizije ne stignu I. dalmatinska proleterska i l i . dalmatins- tivom taba 8. korpusa, 31. listopada tab 26. divizije izdao
ka brigada. O n e su, kako smo prethodno kazali, zavrili je svoju zapovijed za o s l o b o e n j e ibenika i Drnia.
bitku kod Vukovog klanca i onda su mogle krenuti u sastav Direktno na ibenik u p u e n a je 1. dalmatinska proleterska
divizija. Prva brigada stigla je u Trogir 28. i 29. listopada i brigada ojaana tenkovima 1. brigade. Na Konjevrate je
o d m a h krenula prema Vrpolju. Potom je u rajon Trogira u p u e n a 11. dalmatinska brigada u namjeri da se odmah
stigla i l i . dalmatinska brigada. U Katelima se prikupila presijee jedina prometnica kuda e se njemake postrojbe
Artiljerijska grupa 8. korpusa i 1. tenkovska brigada (bez I.
bataljuna koje se nalazio u Hercegovini u sastavu 2.
1
u d a r n o g korpusa) Koncentracija je zavrena 31. listopada i Arhiv VII, k. ISA, reg.br. 6II
2
Arhiv VII, k. 1100, reg.br. 20/3.
moglo se krenuti u n a p a d na ibenik. 3
Todor Radoevi, Ofanziva za osloboenje Dalmacije, Beograd
Dok je 26. divizija pripremala n a p a d na ibenik, nje- 1965.str.200.
povlaiti iz ibenika za Drni.
Dalmatinska 12. brigada trebala je pres-
jei prometnicu ibenik - Drni kod
Debeljaka, s 1. dalmatinskom od sjevera
trebala osloboditi ibenik i prodrijeti
prema Skradinu, poraziti etnike kod
Lozovca. Trea prekomorska brigada
stavljena je u rezervu, a Artiljerijska
grupa podravala je 1. i 12. dalmatinsku
brigadu. Dio tenkova se angairao
prema Konjevratima radi presijecanja
prometnica prema Drniu. Pozadina
divizija bila je u Trogiru, a tab 26. diviz-
ije kretao se iza 1. dalmatinske brigade.
Bila je predvidena i saveznika zrana
podrka 2 . tab 8. korpusa obavijestio je
Doek 1 . dalmatinske brigade u ibeniku, 3. studenog 1 9 4 4 .
tab 26. divizije da su njemake snage u
ibeniku ojaane onima koje su dole od
Zadra i Biograda, pa da zbog toga nikako ne sabija nje- Konjevrata. Grad ibenik bio je sav na n o g a m a kada su pro-
maku vojsku u grad ibenik, nego da ga se tue na leteri 1. dalmatinske ujutro rano ulazili u grad, 3. studenog
otvorenom, kada se pokrene iz ibenika za Drni^. 1944. ibenik je slobodan. U njega je poetkom 1945. doao
Tijekom 1. studenog sve su postrojbe 26. divizije Hrvatski antifaistiki sabor, poznat kao ZAVNOH.
pripremale n a p a d i tijekom noi 1/2. studenog pole u opi Na cesti izmeu Konjevrata i Debeljaka potpuno je
n a p a d . O d m a h je 11. dalmatinska brigada izbila kod poraena njemaka motorizirana kolona. Nai su tenkisti,
Konjevrata na cestu koja dolazi iz ibenika i razbila tamo- iako su bili laki tenkovi tipa Stjuard, uli u borbu i sve pred
nje etnike. Isto je uinila i 12. brigada, koja je zauzela sobom porazili. Prema Konjevratu krenula je 12. dalmatins-
Debeljak, porazila etnike kod Lozovca i zatvorila izlaz ka i 3- prekomorska brigada. Kod Skradina se 12. brigada
Nijemcima iz ibenika. Ujutro 2. studenog 1. dalmatinska spojila sa 14. dalmatinskom brigadom 19. divizije. Put za
brigada zauzela je Vrpolje i s tenkovima krenula na ibenik. Drni bio je slobodan^. Od 1700 njemakih vojnika i 70
Neprijatelj je pruio ilav otpor, ali su se nadmonije snage motornih vozila u Drni se uspjelo probiti oko 300 vojnika i
1. dalmatinske s tenkovima pribliile gradu od istone 20 motornih vozila. Nijemci nisu branili Drni, nego su ga
strane. Tada je intervenirao tab njemakog 15. brdskog kor- napustili 4. studenog 1944. Po zapovijedi 264. njemake
pusa, koji je po suglasnosti taba 2. njemake oklopne armi- divizije nova crta o b r a n e postavljena je na padinama
je iz Vrnjake banje, odobrio da 264. divizija napusti Promine i sve do rudnika u Siveriu.
ibenik. Njemaka Borbena grupa Alerman kree u U Drni su ule postrojbe 26. divizije i o d m a h produile
proboj preko Debeljaka i motorizacijom cestom od ibenika kretanje prema Kninu, ali su kod Promine privremeno stali.
za Konjevrate i Drni. Povela se odluujua bitka. Prva je Od istoka se pojavila 20. dalmatinska divizija. U Drniu se
brigada sa tenkovima ulazila u grad, 12. je napala njemaku kao rezerva 26. divizije nala 12. dalmatinska brigada, ostali
kolonu kod Debeljaka, a 11. dalmatinska je s tenkovima su bili na poloajima. Nakon krae stanke poet e nova
udarila na elo njemake kolone u povlaenju. Nijemci su u
ibeniku razorili vie topovskih obalskih baterija, neki su
4 Fabjan Trgo, Osloboenje Dalmacije, VIC br. 3-4/1955, N.Ani
njemaki vojnici pobjegli brodovima iz ibenika prema
Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar na Brau, 1984.,
Rijeci, a glavnina je krvarila na cesti od ibenika do str. 125-
velika Kninska operacija i time k o n a n o i p o t p u n o valo, a nije ni moglo budui da su meteoroloki uvjeti bili
5
osloboenje Dalmacije . slabi, oblanost i skoro stalna kia, osobito presudne noi
U ibenskoj operaciji 26. dalmatinska divizija je postigla b o r b e 2/3. studenog. Logistika podrka i sanitetsko zbrinja-
znaajan uspjeh: onemoguila plansko povlaenje nje- vanje bilo je dobro i funkcioniralo shodno potrebama. I u
make Borbene grupe Alerman i nanijela joj vrlo velike ovoj je operaciji 26. divizija stekla dragocjena ratnika
gubitke. I u ovoj operaciji ispoljila se dobra suradnja pjeat- iskustva koja e sada doi do znatno vieg izraaja u tekoj i
va, topnitva i tenkova. Kod Konjevrata je 1. tenkovska dugakoj Kninskoj operaciji.
brigada izgubila 5 tenkova, najvie od kada je s Visa uvede- 5
Todor Radoevi, n.dj.,str. 204-205., Nikola Ari i, n.dj, str. 126-128.
na u borbu. Savezniko zrakoplovstvo je nedovoljno djelo- AVll.k.1100, reg.br.4/10 i JC.5I9,reg.br. 7/1.

Ratni trofeji jedinica 8. korpusa na cesti Sibenik-Drni 3.-4. studenog 1 9 4 4 .

Iz borbi za Drni, jedinice 8. korpusa prelaze Cikolu 4.-5. studenog 1 9 4 4 .

U toku ofenzive borcima je na poloaje redovito stizala svjea hrana.

Seljanke s Braa pri susretu s borcima.

Spliani oduevljeno doekuju pokrajinska rukovodstva Dalmacije
koje je prebacio iz Visa u Split p/b "Ston", 2 7 , listopada
1944.

U osloboenom Sinju 2 9 . listopada 1 9 4 4 . : miting povodorr

osloboenja grada.

II osloboenom Drniu: velianstveni narodni zbor odran u

studenom 1944.
 IX.
KNINSKA OPERACIJA

1. Osnovni podaci o Kninskoj operaciji ranja od bilo kakvih pokuaja saveznikog desanta i stvara-
nja povoljnih uvjeta da se to prije pripremi operativna pros-
torija Dalmacije za zavrne operacije neosloboenih kraje-

Kninska operacija obuhvaa b o r b e n a djelovanja jedini- va Hrvatske i Slovenije.

ca Osmog dalmatinskog korpusa NOVH, odnosno etiri nar-

odnooslobodilake i udarne divizije ( 13 brigada),
Mornarice NOVJ i 1. i 2. eskadrile NOVJ, angairanih od
poetka studenog do 9. prosinca 1944. godine u b o r b a m a Angairane snage
za osloboenje Knina, a time i za potpuno oslobaanje
Dalmacije.
Kninska operacija ini najvaniji i zavrni dio ofenzive 8. a) Narodnooslobodilaka vojska Hrvatske

korpusa za osloboenje Dalmacije koja je zapoela 12. Osmi dalmatinski korpus sa 9, 19, 20. i 26. divizijom,

rujna 1944. godine. Kninska operacija ima u v o d n e b o r b e i Artiljerijska grupa i 1. tenkovska brigada - u k u p n o 13 briga-

djelovanja na prilazima Kninu s june, istone i zapadne da ( I. dalmatinska proleterska, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 10, 11, 12. i

strane (od 7. do 25. studenoga), glavne b o r b e koje su 14. dalmatinska, 3. prekomorska i 1. tenkovska brigada) i

poele 26. studenog i zavrile osloboenjem Knina 4. pros- pet partizanskih o d r e d a (Dinarski, Drniki, Grahovsko-

inca, kao i gonjenje neprijatelja do osloboenja Otria u peuljski, Kninski i Vrliki) - o d n o s n o 34-548 b o r a c a i

Lici, 9. prosinca 1944. godine. rukovodilaca, kao i vojna oblast 8. korpusa;

Prostorno, rije je o borbenim djelovanjima koja su - Mornarica NOVJ. na posredan nain je uestvovala u

izvoena osloncem na prostoriju: Benkovac - Zadar - Kninskoj operaciji izvravajui zadatke prebacivanja bor-

ibenik - Split - Drni - Vrlika - Bosansko Grahovo prema benih i drugih materijalnih sredstava iz Italije do korpusnih

Kninu i obuhvaaju b o r b e na prilazima gradu od pravca baza u Obrovcu, Zadru, ibeniku, Trogiru i Splitu, u zatiti

Bosanskog Grahova, Vrlike, Drnia, Oklaja, Kistanja i Plavna prometnica i osiguranju borbenih djelovanja korpusa oslon-

s djelovanjem na crti Golubi - Urljaj - Crna Glavica - Otra c e m na baze u Z a d r u i Istu s n a g a m a Kvarnerskog

Glavica - Riane - Ramljane - Oestovo - Kom - Prljevo - pomorskog sastava (jaine 5 flotila) i Kvarnerskog odreda

Radljevac - Strmica - Cigelj, neposredno pred Kninom i oko mornarike pjeadije (jaine 5 bataljuna). Ukupno oko

njega, razbijanje neprijateljske kninske grupacije i unitenje 15.000 boraca i rukovodilaca;

u rajonu agrovii - Stara Straa - Padani i gonjenje Prva i 2. zrana eskadrila NOVJ u zranoj podrci i zati-
dolinom Zrmanje s osloboenjem Otria u Lici. ti s aerodroma u junoj Italiji i na Visu.

Poslije Kninske operacije, na osnovi n a r e d b e Vrhovnog

komandanta NOV i POJ marala Josipa Broza Tita, 8. kor- b) Neprijateljske snage:

pus nije nastavio gonjenje neprijatelja prema Lici i Bihau, - njemake - 15. brdski armijski korpus sa 264. pjeadi-

ve se glavninom snaga orijentirao prema dalmatinskoj jskom divizijom, ojaan 383. pukom 373. legionarske diviz-

obali - od Obrovca do Dubrovnika - u cilju njenog osigu- ije, dijelovima 944. artiljerijskog puka, dijelovima 29. puka
tvravskih pionira, 581. i 583. mornarikim
pjeadijskim bataljunom i drugim mornarikim
jedinicama pod komandom taba Pomorskog
komandanta sjeverne Dalmacije (1.500
mornara) i druge samostalne jedinice - ukup-
no oko 14.000 vojnika;
- ustako-domobranske jedinice - ostaci 6.
i 7. ustake brigade i 2. bataljuna 3. domo-
branske posadne brigade - ukupno 1.500
vojnika;
- etnike snage - Dinarska etnika oblast
popa ujia - oko 4.500 vojnika.
Ukupno oko 20.000 vojnika
Komandni sustav jedinica NOVH
-tab 8. korpusa - komandant general-major Petar
Drapin, narodni heroj, general - lajtnant. Politiki komesar
pukovnik Boko iljegovi narodni heroj,
pukovnik. Naelnik taba do 27. studenog pukovnik Milan
Kupreanin, narodni heroj, general-pukovnik, a onda pot-
pukovnik Ante - Toni Bioi, general-major. Zamjenik
komandanta korpusa ujedno i komandant Vojne oblasti 8.
korpusa potpukovnik Peko Bogdan, narodni heroj, general -
potpukovnik.
Komandanti i politiki komesari divizija i brigada:
- 9. divizija, komandant pukovnik Ante Banina, narodni
heroj, general-pukovnik. Od 27. studenog major Ljubo
general major Petar Drapin, pukovnik Boko iljegovi, pukovnik M i l a n Kupreanin, potpukovnik Ante-Toni Bioi, potpukovnik Peko Bogdan
Stab 9. divizije
pukovnik A n t e Banina, major Ljubo Truta
potpukovnik A n d r o Kovaevi, major Bogdan Pecoti
Truta, narodni heroj, admiral. Politiki
komesar potpukovnik Andro
Kovaevi kapetan bojnog broda.
Naelnik taba major Bogdan Pecoti,
narodni heroj, admiral;.1
- 3. dalmatinska brigada: komandant, major Josip Babin
general - general-pukovnik. Politiki komesar major Danilo Simonovi;
- 4.dalmatinska brigada, komandant, major Ivan Gae
pukovnik. Politiki komesar Pako Mijan, pukovnik;
- 13. dalmatinska brigada, komandant, major Josip
uul, viceadmiral. Politiki komesar, major Marinko Bosni;
- 19. divizija, komandant potpukovnik Stanko Parma,
narodni heroj, kontraadmiral. Politiki komesar potpukovnik
Petar Babi, narodni heroj, general-pukovnik. Naelnik taba
major Danilo Damjanovi, narodni heroj, general-major;
- 5. dalmatinska brigada, komandant major Ante
Stab korpusa
 Bogdan Stupar, general-major. Politiki
komesar major Vladimir-Ino Markovi;
- 11. dalmatinska brigada, koman-
dant major Ivan Guvo, narodni heroj,
potpukovnik. Komesar m a j o r Ante
Dejak, kontraadmiral, a onda major
Grga Marki;
- 12. dalmatinska brigada, koman-
dant m a j o r Borko Arseni, narodni
heroj, general-major. Politiki komesar
Stab 1 9. divizije:
major Fabjan Trgo, general-pot-
potpukovnik Stanko Parma, potpukovnik Petar Babi, major Danilo Damjanovi pukovnik;

Gvardiol, general-major. Politiki komesar do 18. studenog

major Ilija Radakovi, a poslije major Vlado Marii, general
major;
- 6. dalmatinska brigada, komandant do 18. studenog
major Duan Bursa, a poslije major Rade Radi Repac,
pukovnik. Politiki komesar major Kazimir Neki, pukovnik;
- 14. dalmatinska brigada, komandant major Ilija Repac,
pukovnik, komesar m a j o r iki Bulat, bivi savjetnik
Ujedinjenih nacija;
- 20 divizija, komandant pukovnik Mile Uzelac, narodni
heroj, general-pukovnik, Politiki komesar potpukovnik Edo Stab 2 0 . divizije

Santini, general-major. Na kraju kninske bitke bio je pot-

pukovnik M i l e Uzelac, potpukovnik E d o Santini
pukovnik Mate Bilobrk, general-pukovnik. Naelnik taba potpukovnik M a t e Bilobrk, potpukovnik Branko Dude

potpukovnik Branko Dude, narodni heroj, general-pot-

pukovnik;
- 8. dalmatinska brigada, komandant major Ljubo Truta,
pa m a j o r Ivo Purii, admiral. Komesar major Drago
Crnogorac, general-major;
- 9. dalmatinska brigada, komandant kapetan Vlado
Pezelj, general-major. Politiki komesar major Vicko Grgin,
pukovnik;
- 10. dalmatinska brigada, k o m a n d a n t major Luka
Knezovi, pukovnik, komesar major Mate Bilobrk, a onda
major Vinko Maglica, poginuo u borbama u Trstu 1. svibnja
1945. godine; - 3. prekomorska brigada, komandant major Bogdan
- 26. divizija, komandant pukovnik Boo Boovi, naro- Viski, pukovnik. Politiki komesar , major Stane Bobnar,
dni heroj, general pukovnik. Politiki komesar potpukovnik narodni heroj, general-major
Duan Kora, narodni heroj, general-pukovnik. Naelnik
1
U sastavu 9. divizije nalazila se i 13 dalmatinska brigada, ali ona
taba do 27. studenog potpukovnik Ante Toni Bioi;
nije uestvovala u Kninskoj operaciji jer je bila na poloajima
- 1. dalmatinska proleterska brigada, komandant major prema irokom Brijegu i Mostaru.

Stab 2 6 . divizije
pukovnik Boo Boovi , potpukovnik Duan Kora
Mornarica N O V
general-major J o s i p Cerni, pukovnik Dragia Ivanovi
- 1. tenkovska brigada, komandant potpukovnik Peria
Gruji, general-major. Politiki komesar, zastupao ga je
pomonik komesara potpukovnik Marko Vuleti, general-
major;
- Artiljerijska grupa 8. korpusa, komandant pukovnik
Karei Levinik, general-potpukovnik. Politiki komesar
major Vinko Maglica, a onda potpukovnik Ilija Radakovi,
narodni heroj, general-pukovnik;
Vojna oblast 8. korpusa - komandant potpukovnik
Bogdan Peko, narodni heroj, general-potpukovnik.
Mornarica NOVJ, komandant general-major Josip
Cerni, admiral. Politiki komesar Dragia Ivanovi, narodni
heroj, rezervni pukovnik.
c) Gubici:
- 8. korpus NOVH - 677 poginulih, 2.439 ranjenih i 126
nestalih.
-15. njemaki korpus - 6.555 poginulih i ranjenih i 4.285
zarobljenih.
2. Borbeno djelovanje u Kninskoj operaciji
a) Situacija, obostrani planovi i grupiranje snaga
U ofenzivi 8. dalmatinskog korpusa za osloboenje
Dalmacije, zapoetoj 12. rujna do poetka studenog 1944.,
osloboena je skoro cijela Dalmacija s gradovima
Dubrovnik, Split, Zadar i ibenik, osim Kninske krajine s
gradom Kninom. Veliko je imalo znaenje to je osloboena
jadranska dalmatinska obala od Prevlake na jugu, do Paga
na sjeveru, pa se uredno mogla regulirati pomo saveznika
iz Italije. Osloboeni dalmatinski teritorij pogodovao je
divizijama 8. korpusa da se mogu usredotoiti prema
Kninskoj krajini, osigurana je operativna pozadina, veliki
teritorij na kojem je funkcionirala nova narodna vlast i vojna
pozadina 8. korpusa, sada preimenovana u Vojno-pozadin-
sku oblast Dalmacije. Poeli su pristizati dalmatinske izb-
jeglice iz june Italije i sjeverne Afrike.
Na ostalom dijelu jugoslavenske fronte uspostavljena je
povoljna operativna situacija. Nije bilo nekih veih borbi
dok se vodila Kninska operacija. Front je iao od Virovitice
na Dravi, preko Vukovara i Srijema na Brko i Drinu od isto-
ka, oko Sarajeva i Mostara. U Italiji saveznici su izbili do crte
Bologne i tu stali. Na zapadnom i istonom frontu vode se i
dalje otre borbe i odrava se strateka prednost, priprema-
ju se za upad u Trei Reich od istoka i zapada.
Iza njemakog fronta djelovala su od Srijema na istoku
do Triglava na zapadu etiri korpusa Glavnog taba
Hrvatske (4,6,10. i 11.) kao i dva korpusa (7. i 9.) i jedna
operativna grupa G Slovenije. Za Kninsku operaciju, koju
e izvoditi 8. dalmatinski korpus, veliko su znaenje imali 4.
i l i . korpus G Hrvatske, kao i 5. korpus NOVJ u zapadnoj
Bosni.
Nakon naputanja jadranske obale, pretrpjevi osjetne
gubitke, preostali dijelovi njemake 264. divizije povlaili su
se u ranije utvreni rajon Knina, zauzimajui za obranu
poloaje na prostoriji od Velebita, pa oko Knina, Dinare i
dalje prema irokom Brijegu i Mostaru, crta stratekog nje-
makog junog fronta, poznat kao crta Grn. Oko Knina
se nalazila njemaka 264. divizija koja je i dalje pod zapovi-
jedi 15. brdskog armijskog korpusa tab koje se iz Knina pre-
bacio u Biha. Njime je zapovijedao tab 2. oklopne armije,
ali kada je on otiao u Maarsku, onda je 15. korpusom
zapovijedala Grupa armija E. U njemakim planovima
Knin je dobio izuzetnu vanost s obzirom na njegovo
znaenje za b o n o osiguranje prometnica u Posavini i kroz
Bosnu jer su to bili pravci kuda su se povlaile njemake
divizije s Jugoistoka. Zbog te vanosti Knina, njemake
snage u njemu su dobile zadatak da ga krajnje u p o r n o
brane i o b r a n e do posljednjeg metka i do posljednjeg ov-
jeka. To se vidi iz direktive taba 15. korpusa koji je poslao 7.
studenog 1944. u Knin tabu 264. divizije zapovjednik gen-
1
eral-major Alojz Windrich .
U rajonu Knina nalazila se njemaka 264. pjeaka diviz-
ija ojaana sa 383. pukom 373. legionarske divizije, dijelovi
944. artiljerijskog puka. O n d a dijelovi 29. puka tvravskih
pionira, 581. i 583. mornariki streljaki bataljun, ostaci 6. i
7. ustake brigade, 2. bataljun 3. domobranske posadne
brigade i Dinarska etnika oblast. Ukupno, u Kninu je bilo
oko 20.000 vojnika, od toga 14.000 njemakih, 1500 ustaa
2
i d o m o b r a n a i 4.500 etnika .
S ovim snagama 15. njemaki armijski korpus namjer-
avao je vezati snage 8. dalmatinskog korpusa i onemoguiti
im dalje nadiranje na sjever prema Lici i Baniji i na istok k
Bosanskoj krajini i spajanje sa snagama 4. i 11. korpusa G
Hrvatske. Osim toga neprijatelj je namjeravao da omete
snabdijevanje naih snaga u Lici, Baniji i Bosanskoj krajini.
Sve je to imalo za cilj da paralizira aktivnost 8., 4., I I . i 5.
korpusa NOVJ dolinama Une i Kupe k rijeci Savi, glavnoj
prometnoj arteriji na preostalom dijelu jugoslavenskog rati-
ta. Spajanje 8. dalmatinskog sa 4. i 11. korpusom GH i nji-
hovim eventualnim izbijanjem u dolinu Save bila bi
neposredno ugroena glavna prometnica njemakim snaga-
ma na Srijemskom frontu i na podruju Mostara i Sarajeva.
Pored ostalog Nijemci su morali odsudno braniti Knin i zbog
jake etnike grupacije popa ujia, koja je postojala u tom
kraju i koja je, u sluaju njemakog povlaenja i izgubila
svoje pozicije u Kninskoj krajini i zapadnoj Bosni. Naime,
ofenziva 8. dalmatinskog korpusa i izbijanje njegove glav-
nine pred Knin, izazvalo je pometnju i paniku m e u et-
nikim tabovima, p o s e b n o kod p o p a ujia i Brane
Bogunovia, koji su etiri godine sluili, prvo talijanskom, a
zatim njemakom okupatoru. Oni su tih d a n a razvijali pro-
pagandu da e zapadni saveznici, slino kao u Grkoj, iskr-
cati svoje trupe i dovesti kralja i, zajedno s njima uguiti
NOP i njihove oruane snage. Meu etnikim zapovjed-
nicima ve je bilo govora o povlaenju ili u Liku ili u Istru
blie zapadnim saveznicima. Drugi su bili protiv stavljajui u
prvi plan da se obranom Knina uva Velika Srbija..>3.
Nije bolja bila situacija ni kod ustaa i d o m o b r a n a NDH.
Najvei broj d o m o b r a n a se p r e d a o u ranijim borbama, a
mnogi su dragovoljno stupili u jedinice 8. korpusa, dok je ne
mali broj vraen kuama. Ostatak ustaa bio je za njemake
zapovjednike sporedna snaga pa su ih tijekom Kninske bitke
istjerali s fronta i uputili prema Zagrebu. Njemaki su gen-
erali v e kazali da vojska NDH nije njihov pouzdani
saveznik i da ih dri panika. Ba dok se vodila bitka za Knin
Paveli je osobno naredio da se ukidaju samostalne domo-
branske postrojbe i osnivaju ustako-domobranske divizije 4 .
Okruen prirodno jakim otpornim tokama i pogodnim
zemljitem, Knin je pruao njemakim snagama znatne
prednosti. Posjedanjem uzvienja, sela i zaselaka oko Knina,
njemake snage su uspjeno organizirale vrstu obranu.
Najjaa obrana bila je organizirana juno od Knina, i to na
itavom odsjeku od Krkia do Krke i u rajonu Paena, dok
je najslabija bila sjeverno od Knina, izmeu prometnica
Knin - Bosansko Grahovo i Knin-Otri. Nijemci su obranu
Knina organizirali na krunoj crti od Strmice - Golubi-
Otre-Glavice-Promine-Paeni-Radiljevac. Toan raspored
svih njemakih jedinica nije poznat. Znade se da je 264.
divizija sa 581. i 583. mornarikim bataljunom bila ras-
poreena juno i sjeverozapadno od Knina, od Gradine pa
preko Promine do Krke. Na ostalim sektorima o b r a n e oko
Knina bili su rasporeeni dijelovi 373. legionarske divizije.
etnike jedinice nisu imale samostalni front obrane, ve su,
uglavnom, bile uklopljene u o b r a n u izmeu njemakih
jedinica, dok su ostaci ustakih jedinica bili gotovo nes-
posobni za borbu, zbog ega su ih njemake snage uskoro
evakuirale za Biha 5 .
1
Arhiv VII, mikrofilm, London 2, sn.395
2
Todor Radoevi, Ofenziva za osloboenje Dalmacije,Beograd, 1965,
str. 169-172
3
Arhiv VII, a., k. 206, reg.br.36H.
4 Ustako-domobranske divizije su imale isti organizacijski sustau kao
i njemake divizije - dva pjeaka i jedan artiljerijski puk, mogle su
imati do 10.000 vojnika. Bile su podinjene njemakoj komandi
korpusa u sastavu kojega su djelovale. Faktiki to vie nisu diviz-
ije NDH jer Zagreb s njima nije zapovijedao.
5
Todor Radoevi, n.dj.str.228. Trgo Fabjan n.l.VIG br.I/I956.
 Hrvatske (zapovjednik general- lajtnant
Ivan Gonjak, komesar Rade igi) i taba
8. korpusa. Prema pisanju generala
A.Bioia Glavni tab Hrvatske je naredio
da 8. korpus sa ojaanom divizijom, u
zajednikom djelovanju sa 11. korpusom,
zauzme Graac.. Ta depea je stigla u tab
korpusa, Drapin nas je upoznao i poto
smo ve imali osnovne zamisli za
provoenje kninske operacije, on je sa
komesarom GH u Oklaju o tome
prodiskutirao. Sloili su se da produimo
rad prema naem planu osvajanja Knina,
iako je 1. brigada ve izvrila pokret iz
ibenika za sjevernu Dalmaciju, radi novog
zadatka.. I poslije je Gonjak pourivao sa
n a p a d o m na Graac. A to je bilo 25. stu-
Nastupanje jedinica 2 6 . divizije prema Kninu. Na slici se vide vjeala na kojima su etnici d e n o g 1944. godine.. 6 .
popa ujia vjeali rodoljube.
Na sastanku u Oklaju bio je general
Milan Kupreanin, koji o t o m e kazuje:
tab 8. dalmatinskog korpusa (ui dio taba: zapovjednik ..Treba imati u vidu da su postojale dvije ideje o b u d u e m
general-major Petar Drapin, komesar pukovnik Boko ilje- angairanju 8. korpusa. J e d n u je sugerirao general-lajtnant
govi i naelnik taba potpukovnik Ante Toni Bioi nalazio Ivan Gonjak, kao komandant Glavnog taba Hrvatske. On
se u Drniu, a ostali dio u Katel Starom) - ocjenjujui je mislio da se prvo oslobodi Graac i time stvori mogunost
situaciju poslije osloboenja Drnia i Vrlike, doao je do dotura materijala od obale za centralne dijelove Hrvatske...
zakljuka da e Nijemci pokuati da se iz rajona Knina preko Druga je ideja bila da se najprije likvidira njemaka gru-
Zrmanje probiju na sjever. Budui da nije znao za namjere pacija kod Knina pa tek onda ona kod Graaca. O n o to nije
Nijemaca da e se krajnje odsudno braniti, tab 8. korpusa nigdje zapisano, mi smo tada imali sastanak u tabu 8. kor-
nije izvrio nikakve promjene u p o e t n o m rasporedu svojih pusa kod Oklaja, mislim u s a m o m Oklaju. U to vrijeme tu je
divizija. Ovdje je dolo do spora izmeu Glavnog taba bio i komesar GH Rade igi, tako da smo svi zajedno (i-
ljegovi, igi, Drapin i ja) odluivali da li da se ide na
Graac ili da se likvidira kninska njemaka grupacija. Bilo je
elemenata i za jednu i za drugu varijantu. Knin je bio veoma
J e d i n i c e 1 9 . divizije na maru prema Kninu, studenoga 1 9 4 4 .
znaajan i za nas i za Nijemce... Poi prema Graacu znai-
lo bi ostaviti kninsku grupaciju iza lea... Postojala je jo
jedna dilema. Negdje oko ibenika pojavila se jedna grupa
saveznikih brodova... I to je bio jedan od razloga koji je
govorio da moe doi do ispada njemake kninske grupaci-
je prema ibeniku. Sve je to ukazivalo da treba ii na Knin.

6 General Ante Toni Bioi, prilog u knjizi Kninska operacija,

n.dj. str.79.
Diskusija je trajala nekoliko sati.
Onda je Rade igi obavijestio
generala Gonjaka o svim razloz-
ima za i protiv. Gonjak se sloio
da se prihvati alternativa i da se
prvo ide na Knin..?.
Na osnovi takve odluke da se
prvo oslobodi Knin, a onda da se
ide u junu Liku i oslobodi
Graac, tab 8. korpusa je pred
divizije postavio sljedee
zadatke:
- 20. divizija da n a p a d o m od
istoka slomi vanjsku obranu
Nijemaca i da zauzme Knin.
Dalmatinska 26. divizija s obuh-
vatnim n a p a d o m od juga da Prva tenkovska brigada u Kninskoj operaciji.

odsijee njemake snage u

rajonu Promina i Kosova, oslobo-
di sela izmeu Kozjaka i Promine i na taj nain p o m o g n e 20.
diviziji u osloboenju Knina. Devetnaesta divizija imala je
zadatak da onemogui izvlaenje Nijemaca iz Knina cestom
preko Padena i Zrmanje na sjever. Deveta divizija s dvije
brigada (3. i 4. dalmatinska) da sprijei eventualni prodor
Nijemaca iz Duvna prema Sinju i osigura n a p a d glavnih
snaga 8. korpusa, a jedna brigada (13, dalmatinska) i Grupa
junodalmatinskih o d r e d a da djeluju p r e m a irokom
Brijegu. Grahovsko-peuljski odred da vri pritisak na nje-
maku obranu u rajonu Cigelj-Stoie od pravca
Bosanskog Grahova. N a p a d je imao poeti 7. studenog
1944. godine 8 .
Za podrku je iz zraka angairan 281. ving BAF-a u sas-
tavu kojega se nalazila 1. i 2. eskadrila NOVJ na aerodromi-
ma na Visu i u junoj Italiji. S divizijama 8. korpusa u n a p a d u
su se angairale snage 1. tenkovske brigade koja je imala 56
tenkova tipa Stjuart, 24 oklopne blinde i 77 drugih vozila.
Znaajnu podrku je dala Artiljerijska grupa 8. korpusa koja
je imala 1. i 2. brdski divizion sa 26 topova, 3. i 4. brdsko-
motorizirani divizion sa 28 topova i haubiko-motorizirani

Piloti 1 . eskadrile N O V J n a a e r o d r o m u u V i s u
divizion sa 12 topova. Ukupno 66 topovskih cijevi, od ega
8 haubica 100 mm i 2 haubice od 150 mm, s dovoljno muni-
cije i druge opreme^.

7 General Milan Kupreanin, prilog u knjizi Kninska operacija,

n.dj.str.61-62.
8
Kninska operacija, n.dj.str.229, Arhiv VII.k.323, reg.br.36/l-2.
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944--1945-,
Beograd 1957. str.286. Trgo Fabjan prilog u knjizi Kninska
operacija, str.91-112
9
Kninska operacija, n.dj.str.198, 403- Trgo Fabjan i Nikola Ani,
Povijesna kninska bitka, Slobodna Dalmacija, Split 21-27. studeni
1984.
 maka strana da brani i obrani
Knin, a divizije 8. korpusa da se
najpogodnije postroje za tuenje
njemake kninske grupacije.
Na frontu 20. divizije, koja je
dola od Vrlike, tab divizije je
odluio da frontalnim napadom
od istone strane ue u Knin.
Zato je dvije brigade rasporedio
na prvoj crti fronta, a jednu je
ostavio u rezervi. Tako je ojaana
9. brigada (s Dinarskim i Vrlikim
odredom) trebala presjei
prometnicu Strmica - Golubi i
izbiti na crtu Golubi - Kninsko
Polje. Deseta brigada ide na
Otru glavicu i selo Biskupiju, dok
Haubika baterija u Kninskoj operaciji.
se 8. brigada zadrala u divizijskoj
rezervi na sektoru Cetina - Vrlika.
Mornarica NOVJ imala je zadau u snabdijevanju Poetak napada je odreen 7. studenog u 20 sati. Tijekom
materijalnim potrebama i zatiti dalmatinske obale i otoka. noi 5/6. studeni zavreno je operativno postrojavanje, a
Ukupno je 8. korpus imao 34-548 boraca i starjeina od sutradan sve druge pripreme i 7. studenog se krenulo u
ega je bilo najvie Hrvata - 25.127 ili 72,64%, onda Srba napad. Vrliki i Dinarski odredi upali su u Strmicu, poruili
4.806 boraca ili 14,00%, dok su 14,00% ostali 1 0 . cestu Knin - Bosansko Grahovo. Deveta je brigada zauzela
Veljun i zaselak Golubi i ugrozila Knin od sjeveroistoka.
Zajedno s etnicima Nijemci interveniraju i postiu neke
b) Tijek borbenih dogaanja u Kninskoj operaciji rezultate, ali ih je 9. brigada bacila nazad. Za to vrijeme 10.
brigada je zauzela samo Orli. Borba se nastavila iako su
Radi preglednijeg uvida u b o r b e n a d o g a a n j a u uvjeti bili teki jer je bio snijeg i hladno. Obnavlja se napad,
Kninskoj operaciji njen tijek emo podijeliti na uvodni dio, a ali i Nijemci vre kontranapad, pa su pomicanja fronta min-
to su borbe koje traju od 5. do 25. studenog. Onda bitka imalna.
poinje prvom etapom od 26. do 29. studenog. Druga etapa tab 26. divizije, nalazei se u Drniu gdje je i tab 8.
nastaje 29. studenog do 1. prosinca, pa trea - glavna etapa korpusa, odluio je da 11. dalmatinskom i 3. prekomorskom
poinje 1. i zavrava 4. prosinca. Nakon toga nastaju prodre u rajon Kaldrme, a 12. dalmatinska da ovlada
zavrne borbe koje traju do 9. prosinca 1944. godine, a time Prominom. Prva dalmatinska je iz ibenika krenula za
i zavrava i Kninska operacija.. Obrovac. Poetak napada odreen je za 7. studeni iza
podne. Poetni napad naiao je na snaan otpor Nijemaca.
Zauzeli su Prominu i stigli do blizu Kaldrme, ali se dalje nije
- Uvodne borbe - moglo.
Devetnaesta dalmatinska divizija, koja je kod Prevjesa
presjekla cestu Knin _ Paene, morala se braniti od nje-
U uvodnim borbama (5-26. 11.) obje zaraene vojske
operativno se rasporeuju za voenje glavne bitke i to - nje- 1 0
Arhiv VI1, k. 1100//, reg.br.12-6/13.
makog n a p a d a koji je potisnuo 5. i 6. brigadu
prema Mokrom Polju, ali nije uspio da potisne
14. brigadu s ceste Knin - Paene. Kninski
odred i dijelovi 19. divizije tukli su se s etnicima
u Plavnu. Neprijatelj ponovno napada
oslobaa cestu Knin - Paeni, pa je tab divizije
zakljuio da je prerano krenuo u n a p a d i da
Nijemci nee napustiti Knin. Traio se novi
nain djelovanja. U to je tab 8. korpusa zapov-
jedio 19. diviziji da sve snage prebaci zapadno
od ceste Knin - Otri i da se ostavi slobodan
prolaz Nijemcima iz Knina i tue u povlaenju.
U to je 9. i 10. studenog neprijatelj preao u
napad na brigade 19. divizije od Koma do Krke.
Zato se angairaju dijelovi 373. legionarske
divizije. Pod pritiskom Nijemaca dijelovi 19.
divizije su se povukli, ali su upali u Plavno i
zauzeli Bender i sjeverno od Golubia. Borbe se
nastavljaju tijekom 10/11, studeni. Peta brigada djeluje
prema Paenima, a 6. brigada nastoji se spustiti na cestu
Zrmanja - Otri.. Grupa bataljuna koji su uspjeli izbiti kod
Bendera 14/15. studenog prebacili su se preko ceste Knin -
Paani i upali u Oestovo. Borbe se nastavljaju izmeu briga-
da 19. divizije i njemake 373. divizije za prometnicu Knin -
Zrmanja i prema Otriu. im su Nijemci odbaeni prema
Paenima, nastala je mala stanka na frontu 19. divizije.
Djelujui odvojeno 9. divizija je nastavila b o r b e na sek-
toru Duvno - Posuje - iroki Brijeg. tab 8. korpusa je 10.
Borci 2 6 . divizije u borbi na prilazima Kninu.
i
Borci 1 9 . divizije na poloaju Vijenac juno od Paena
studenog naredio da se rasformiraju partizanski odredi i
grupe partizanskih odreda i da se tim ljudstvom p o p u n e
divizije. Meutim, tab 9. divizije je traio od 8. korpusa da
se ne povlai Grupa junodalmatinskih odreda nego da se
uputi prema irokom Brijegu. Uspostavljena je i veza sa 29.
hercegovakom divizijom. Skoro cijeli studeni 1944. godine
Nijemci i ustae su primorali 9. diviziju, Grupu junodal-
matinskih odreda i dijelove 29. hercegovake divizije da se
angairaju na sektoru Duvno - Posuje - iroki Brijeg.
Postojala je opravdana bojazan da Nijemci i ustae mogu iz
irokog Brijega ugroziti p o z a d i n u 8. korpusa koji se
angairao u b o r b a m a oko Knina.
Pokuaj 8. korpusa da poetnim operativnim raspore-
d o m u p a d n e i zauzme Knin nije se ostvario. Poetni n a p a d
20. i 26. divizije nije d a o nekih rezultata, a zamisao da e
sama 20. divizija zauzeti Knin bio je nerealan. Tek sada je
tab 8. korpusa zakljuio da e Nijemci odsudno braniti
Knin. Zato je n a r e e n o sreivanje jedinica, izvriti korekture
u operativnom planu i obvezno angairati sve snage za
zauzee Knina. Neke su snage izvuene na krai odmor.
Tako je 20. divizija na frontu ostavila samo 8. brigadu, a 9. i
10. prebacila u pozadinu na sektor Kijevo - Vrlika. tab 26.
divizije na frontu je zadrao 11. brigadu u rajonu Kosova, 3.
prekomorsku u rajonu Promine, a 12. brigadu poslao u
divizijsku rezervu u Drni. Brigade 19. divizije su se povukle
juno od ceste Knin - Zrmanja u oekivanju novih direktiva.
Tako se dogodilo da su skoro 10 dana prestale jae borbe u
rajonu Knina, a time je zavren i uvodni dio Kninske
1
operacije
- Prva etapa Kninske operacije -
(26. - 29. studeni 1944.)
Obje strane su iskoristile relativno zatije poslije neusp-
jelog pokuaja 20. dalmatinske divizije da zauzme Knin.
Njemaki 15. korpus poduzeo je sve mjere za bolju orga-
niziranost obrane Knina. Uurbano su radili na fortifikaciji
poloaja i izvrili su neke manje promjene u operativnom
rasporedu. Pribliio je Graacu i Kninu 392. legionarsku
diviziju, a od Knina p r e m a Graacu i Otriu 373.
legionarsku diviziju, ime je osigurana pozadina 264. diviz-
ije u Kninu. Mornariki 583. bataljun izvukao se u rajon
Otroca, a 19. studenog je u Biha stigao i tab 15. kor-
pusa. Ostatke 6. i 7. ustake brigade i 2. bataljun 3.
posadne brigade (oko 1.500. vojnika) 12. studenog je
poslao u Biha. Za obranu Knina i ueg podruja Kninske
krajine ostalo je oko 10.000 njemakih vojnika i oko 4.000
etnika. Obrana je organizirana na crti Kom-Oteestvo-
Otra i Crna glavica- Strmica i od juga Kosovo-rijeka Krka.
Svako selo i svaki vis je pretvoren u otpornu toku, pos-
jednut snagama i pripremljen za odsudni i krajnje uporni
12
otpor .
Na suprotnoj strani, postrojbe 8. korpusa su se odmar-
ale, sreivale i pripremale za napad. Zbog prethodnih
gubitaka svaka je divizija popunjavana borcima iz rasformi-
ranih partizanskih odreda i novopristiglih dragovoljaca iz
Dopunske brigade iz Trogira. Rasformiranje partizanskih
odreda teklo je postupno, a neki su jo postojali i bili podin-
jeni divizijama.
Dok su tekle pripreme za novi napad na Knin Glavni
tab Hrvatske je 21. studenog zapovjedio 8. korpusu da
jednu diviziju poalje na crtu Golubi-Strmica-Bosansko
Grahovo, a 19. divizija da sa 11. korpusom zauzme Graac.
tab 8. korpusa je 22. studenog sainio novi operativni plan
u skladu s direktivom G Hrvatske. Meutim, iako su tekle
pripreme za djelovanje prema Graacu, na osnovi vlastite
procjene, uz pomo komesara GH Rade igia, odluio s
da frontalnim napadom od juga probije njemaku obrani
a dvostrukim obuhvatom od istone i zapadne strane ods
jeku njemake snage u Kninu od zalea, potpuno okrue
unite. Da bi ojaale snage u frontalnom napadu od juga i
Obrovca je 24. studenog kamionima u Oklaj prebaena I
dalmatinska u sastav 26. divizije. Za novi napad na Knin S
korpus, bez 9. divizije, imao je oko 27.000 boraca, 26 tenko
va, 11 oklopnih automobila i oko 97 topovskih cijevi raznil
kalibara. tab korpusa postavio je divizijama nove zadatke
20. divizija napada sa sjeveroistoka i obuhvaa Knin sa sjev
era izbija u agrovie i spaja sa 19. divizijom koja dolazi oc
jugozapadne strane na prometnicu Knin-Otri u rajoni
agrovii-Paeni-Prevjes. Na sredinjem dijelu kninskoj
fronta djeluje 26. divizija opim smjerom Drni-Knin, probi-
ja njemaku obranu i zauzima Knin od juga. Tenkovska
brigada se dijeli i podrava 19. i 26. diviziju. Deveta divizija
imala je 13. brigadu ostaviti prema irokom Brijegu, a 3. i 4.
brigadu prebaciti u Livanjsko polje, kao korpusnu rezervu.
Napad je poeo 25. studenog na sektoru 20. divizije, a
sutradan 26. studenog napadaju 19. i 26. divizija. Tijekom
noi 24./25. studenog 20. divizija je zauzela borbene
poloaje i ujutro 25. studenog krenula u napad. Grahovsko-
peuljski i Vrliki odred izbili su u Strmicu, gdje se Nijemci
uporno brane. Pred frontom 9. brigade 20. divizije Nijemci
vre napade, ali 9. brigada odgovara kontranapadima i pos-
tupno osvaja nove prostorije. Neke rezultate nije postigla ni
8. brigada. Tada je 8. brigada vodila estoke borbe na Otroj
glavici. Najvei uspjeh postigla je 20. divizija time to je
narednih dana prodrla u Golubi i Vrpolje i neposredno
ugrozila njemaku obranu Knina. Zato je morao tab 264.
divizije da 28. studenog izvede vie napada na 20. diviziju,
ali bez nekih uspjeha. etnici su se izvukli prema Plavnu.
Ovim su zavrene borbe 20. divizije u prvoj etapi Kninske
operacije.
11
Fabjan Trgo, prilog u knjizi Kninska operacija, str. 91-113. Todor
Radoevi, n.dj.str. 230,233, Zavrne operacije za osloboenje
Jugoslavije n.dj.str. 287-289. Nikola Ani, Kninska operacija,
Mornariki glasnik br. I/I 985.
12
Todor Radoevi, n.dj.str. 238-239. Nikola Ani, Kninska bitka,
Slobodna Dalmacija, Split, od 1. do 4- prosinca 1979.
 Poetak borbi za Knin: detalj s poloaja koncem studenoga 1 9 4 4
Od juga n a p a d 26. divizije p o e o je 26. studenog uz
podrku tenkova i topnitva. Dok 11. brigada teko napre-
duje prema Kosovu, a 1. proleterska dalmatinska i 3. preko-
morska polako potiskuju Nijemce. To se nastavilo i 27. stu-
denog. Protivnik je vrlo jak i ilav. Prva dalmatinska je
zauzela neka sela juno od Knina, ali ni toga dana nije pro-
bijen front njemake obrane od juga. Treeg dana 26. diviz-
ija nije napadala. Bilo je nekoliko njemakih ispada, ali su
odbijeni. Divizijska rezerva 12. brigade se prebacuje blie
frontu, ali se ne uvodi u borbu.
Na lijevom krilu operativnog rasporeda 8. korpusa
brigade 19. divizije kreu u n a p a d istovremeno 26. stu-
denog. Peta brigada je napala prema Paenima, ali Nijemci
vre protunapad i nije se moglo izbiti na cestu Knin-Otri.
esta brigada je zauzela Kom, ali nije osvojila Prevjes. Ni
sljedeeg dana 27. studenog 19. divizija nije zabiljeila neki
napredak. Treeg dana n a p a d a postie se uspjeh kada je 19.
divizija izbila na cestu Paeni-Zrmanja kod Kravljeg mosta
na Zrmanji. Odbijeni su protunapadi Nijemaca od sela
Zrmanje.
Deveta divizija vodila je otre i teke borbe prema
irokom Brijegu. Zajedno su na uporita u rajonu irokog
Brijega napadali 13. dalmatinska i 12. hercegovaka 29.
divizije. Nijemcima i ustaama su pristigla pojaanja iz
Mostara, tako da ovaj n a p a d Dalmatinaca i Hercegovaca na
iroki Brijeg nije uspio.
I pored estokih borbi i velikog herojstva boraca 8. kor-
pusa nisu postignuti ciljevi koje je postavio tab 8. korpusa u
prvoj etapi Kninske operacije. Ono to je najvanije je da
nije uspio proboj njemake o b r a n e juno od Knina, niti su
njemake snage okruene, a kamoli unitene. Borbe su
poprimile drugaiji tok djelovanja, pa je tab 8. korpusa
m o r a o promijeniti raniji plan i ojaati snage prvih ealona
da bi se ostvarila nadmonost nad njemakim postrojbama.
Govorei o stanju u prvoj etapi Kninske operacije, ratni
komesar 12. dalmatinske brigade 26. divizije Fabjan Trgo
istie da se analizirajui rezultate u prvoj etapi moe
zakljuiti da s obzirom na napore naih jedinica, nisu
postignuti odgovarajui rezultati. Dodue, nae snage
vladale su veim brojem otpornih toaka i sigurno zatvorile
pravac od sela Strmice, presijecanjem neprijatelju odstup-
nicu u dolinu rijeke Krke i ugroavajui neposredno sam
Knin sa sjevera. Isto tako, zauzimanjem nekih toaka juno
od Knina naeta je glavna obrambena crta neprijatelja. Ali,
na zapadnom odsjeku, gdje je nepri-
jatelj ulagao vee napore s ciljem da
po svaku cijenu odri u svojoj vlasti
odstupnicu dolinom Zrmanje, 19.
divizija nije mogla da savlada njegov
otpor i da postigne odreenje joj ci-
ljeve... Kada ovome dodamo i
neefikasnu upotrebu tenkova, onda
se nisu ni mogli oekivati vei rezul-
tati. Da bi se otklonili nedostaci, tab
8. korpusa pristupio je manjem pre-
grupiranju svojih jedinica, koristei
pristizanje dijelova 9. divizije. .. 1 3.
Za prvu etapu Kninske operacije
vrijedan je panje kritiki osvrt gen-
erala Ante Toni Bioia, tada nael-
nika taba 8. korpusa koji i ovo kae: Dijelovi artiljerije 8. korpusa u borbi za Knin

...Kada neki opisuju borbe od 25.

do 29. studenog obino kau da su to
bezuspjeni napadi. Meutim, to nije tono. U napadu na
ovako utvreno uporite, zauzimanje i napredovanje na
takvom zemljitu nije mjerilo uspjeha ili neuspjeha. Za tih
nekoliko dana borba prsa u prsa dobivena je bitka za Knin.
Jurii naih boraca, udari artiljerije, veliki gubici neprijatelja
smanjivali su upornost njemake obrane. Pokuaji skrai-
vanja fronte, da bi se odrala obrana, bio je katastrofalan za
neprijatelja. Vie nita nije moglo zaustaviti prodore i nadi-
ranje naih jedinica...
- Druga etapa Kninske operacije -
(29. studeni - 1. prosinac 1944.)
Poslije prethodnog neuspjeha u n a p a d u na Knin od 25.
do 28. studenog tab 8. korpusa analizirao je postojeu
operativnu situaciju i zakljuio da je nuno potrebno sred-
iti i pregrupirati snage, prikupiti 1. tenkovsku brigadu na
glavni pravac napada, privui bliu rezervu - 9. diviziju i
nastaviti n a p a d koristei prethodni uspjeh 20. divizije sjev-
erno od Knina. Zato je naredio da 11. dalmatinska briga-
da preuzme od 8. dalmatinske brigade 20. divizije poloaje
na frontu Krki - Otra glavica i da 8. brigadu prebaci
sjeverno od Knina i n a p a d n e opim pravcem Plavno -
agrovii i zatvori njemako-kninsku grupaciju zajedno s
19. divizijom. Tenkovske snage trebalo je prebaciti na front
1. dalmatinske brigade sve dok ne izbiju na Krku kod
Knina, a onda da se tenkovi preko Kistanja prebace kod
19. divizije i da se pojave na cesti Knin- Otri i zajedno
sprijee izvlaenje Nijemaca iz Knina. Deveta divizija da
se prebaci iz Livanjskog polja u izvorni tok Cetine u
gotovosti da se angaira desno od 20. divizije, zabaci
duboko iza njemake kninske grupacije i zatvori im izlaz
prema Bihau.
Dok se 20. divizija pripremala za napad, Nijemci izvode
protuudar 29. studenog da je odbace to dalje od Knina. et-
nici iz Plavna napali su 10. dalmatinsku brigadu, ali su odbi-
jeni. Sutradan 30. studenog 20. divizija nastavlja napadom.
Jedinice 8. brigade idu na Plavno da poraze etnike popa
ujia, a onda su 1. prosinca izbili sjeverozapadno od Knina,
ime su stvoreni uvjeti za djelovanje na cesti Knin-Zrmanja.
Uto je 10. dalmatinska povela borbu za Drenovac koji je
osvojen, a time se pribliilo cesti Knin-Zrmanja. Nijemci stal-
no ponavljaju protunapade, ali bez nekih uspjeha.
13
Trgo Fabjan, prilog u knjizi Kninska operacija, n.dj.str. 91-112.
Ante Toni Bioi, prilog u knjizi Kninska operacija, n.dj.str. 85
 Na frontu 26. 264. divizija poto se
divizije 29. studenog izvue iz Knina orga-
nema promjena. nizira obranu na
Napad se organizira povoljnijim polo-
za sutradan, 30. stu- ajima sjeverno od
denog. Uvodi se u Knina, koje mora
borbu svjea 12. dal- drati preko cijele
matinska brigada na zime...16. Zato e se
spoju 1. dalmatinske i dalje otre borbe
3. prekomorske bri- voditi kod Oteestva,
gade. Tada je 11. Paena i Prevjesa da
brigada preuzela se njemake trupe
poloaje 8. dal- mogu izvui preko
D i o kolone 1 0 . brigade u maru od Zrmanje za M . P a p i n u i O t r i , prosinac 1 9 4 4 .
matinske i imala je Zrmanje na sjever. U
zauzeti Crnu glavicu. Paane je hitno pre-
Jedinice 12. brigade baen 847. puk 392.
prebacile su se preko Oklaja blie frontu. Brigade 26. diviz- legionarske divizije radi pomoi tamonjim snagama.
ije, 11. dalmatinske i 3. prekomorske krenule su u napad i Na kraju druge etape, 30. studenog, uoi odlunog
postupno lomile front njemake 264. divizije juno od napada koji je pripremao 8. korpus, njemaka kninska gru-
Knina. Uveer 30. studenog Nijemci skrauju front ispred pacija bila je okruena u obliku elipse s uskim otvorom od 3
26. divizije ponajvie radi velikih gubitaka. Zauzeta je Otra, - 4 km izmeu Medveaka i sela Ilii. irina elipse je iznosi-
ali nije Crna Glavica. Nije se zauzelo Marjanovie i la 8, a duina 14 km. Nijemci su u ovaj uzan prostor uvukli
Dujakovie, jake otporne toke ispred 26. divizije. sve svoje snage iz neposredne blizine Knina. Namjera je bila
Na frontu 19. divizije dva se dana vodila izrazito teka da se prui jai otpor 8. korpusu i odri slobodan prolaz za
borba. Nou 29. studenog 14. brigada nije zauzela povlaenje prema Graacu. Njemaki poloaj bio je krajnje
Oteestvo, a 5. brigada je odbijala njemake protunapade nepovoljan, jer se cijela zona njemake obrane mogla tui
koji su eljeli zauzeti Kravlji most na Zrmanji. Iza toga tab minobacaima i topovima 8. korpusa. Najnepovoljnija je bila
19. divizije alje prema Paenu svoju 5. i 14. brigadu, a 6. pozicija onih njemakih snaga koje su se nalazile na jugois-
brigada ide na Prevjes. Borbe su due trajale, uz obostrane tonoj strani Knina. Odstupnica im je bila potpuno ugroena.
napade i kontranapade. Nijemci su vidjeli da im je najvea tab 8. korpusa je, u ovoj situaciji, uveo u borbu korpusnu
opasnost 19. divizija zato se do kraja angairaju da im se ne rezervu, 12. dalmatinsku brigadu i glavninu 1. tenkovske
omete cesta od Knina prema Otriu. Ali, obje vojske najvie brigade jugozapadno od Knina. Zauzelo se vrsto stajalite
vode borbu na mjestu, bez nekih pomicanja fronta. Oito se da je nastupila pogodna situacija da 20. i 26. divizija potuku
vidjelo da 19. diviziji nedostaju tenkovi, jer bi tek tada ona njemake snage na lijevoj obali Krke, a na desnoj obali, kod
brzo presjekla cestu Knin - Otri i spojila klijeta okruenja sela Paena, da se sa 19. divizijom i 8. brigadom 20. divizije
oko njemako kninske grupacije. presijee njemaka odstupnica prema Graacu ili prema
Deveta divizija se sa 3. i 4. brigadom 29. studenog pre- Srbu, tj. junoj Lici. Po takvom korpusnom planu zapoet e
bacila preko Dinare u dolinu gornjeg toka Cetine. 1. prosinca 1944. posljednja i glavna trea etapa Kninske

Borbe koje su vodile divizije 8. korpusa s njemakom operacije 1 ?-.

kninskom grupacijom dovele su do toga da je tab nje-

1
makog 15. korpusa iz Ostroca kod Bihaa zatraio od 5 Njemaki 15. korpus doao je pod Grupu armija E kada je tab 2.

1 oklopne armije, poetkom prosinca 1944 otiao u Maarsku

taba Grupe armija E ^ odobrenje da napusti Knin. 16
Arhiv VII, k.701, reg.br. 3/3.
Prijedlog je taba 15. korpusa prihvaen, ali je nareeno da Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije. n.dj.str. 292.

Omladinke i borci nose ranjenike pred Kninom
- Trea, zavrna etapa Kninske operacije -
Poslije dvodnevnih priprema divizije 8. korpusa su bile
spremne da 1. prosinca krenu u odluan napad na nje-
maku kninsku grupaciju, obrana koja se protezala crtom:
Drenovac-Crna glavica-Dujakovii-Marjanovii-Oestovo-
Ilii-Prevjes. J e d n a se protivnika grupa nalazila odvojeno
zapadno od Bosanskog Grahova, koju su likvidirali
Grahovsko-peuljski i Vrliki partizanski odred.
Istono od Knina napad poinje 20. divizija na sektoru
od Otona do Kria. Osma brigada je, nakon tekih borbi,
zauzela Gradinu, ali dalje 1. prosinca nije mogla. Veliki usp-
jeh postie 10. brigada kada je osvojila Drenovac i izbila na
cestu Knin-Zrmanja u agrovie. Ovim je presjeena
odstupnica njemakim snagama iz Knina. Zato oni ine kra-
jnje napore da povrate Drenovac. Borbe su bile estoke,
najee b o m b a m a i prsa o prsa. Napadi i protunapadi su se
smjenjivali. Deseta brigada je vie puta tijekom noi 1./2.
prosinca izbijala na cestu Knin-Zrmanja i bila odbacivana,
ali je Drenovac ipak drala, a on je dominirao podrujem
kojim se iz Knina ide prema Zrmanji. Deveta brigada je
takoer naila na jaku njemaku obranu i nije uspjela da
upadne u Kninsko polje.
ilav su otpor pruile njemake jedinice i brigadama 26.
divizije. Crnu glavicu 11. brigada nije uspjela zauzeti. Trea
prekomorska je potisnula Nijemce do Kneevia. Jedinice
12. brigade ulaze u borbu na crti Dujakovii - Seat, ali bez
nekih rezultata. Prva brigada, ojaana s dva bataljuna 12.
brigade i tenkovima ide na Marjanovie, kojeg je zauzela tek
u noi 1./2. prosinca.
Brigade 19. divizije od Krke do Koma postiu zapaene
uspjehe. Njena 14. brigada zauzela je Oestovo i izbila do blizu
ceste Knin - Paene,. Nakon toga se 14. brigada spojila s 20.
divizijom i potpuno su se nali u okruenju njemake snage u
rajonu Knina. Peta brigada napada i lomi neprijatelja prema
Paenima, ali nije mogla zauzeti rajon oko Kravljeg mosta na
Zrmanji. esta brigada, na lijevom divizijskom krilu, nije imala
1. prosinca nekih veih borbi. Ona je napala njemaku kolonu
na cesti Palanka - Zrmanja i nanijela joj teke gubitke.
Po zapovijedi taba 8. korpusa 9. divizija je predala 3.
brigadu 20. diviziji koja je iz Vrlike dola u Golubi. etvrta
brigada 9. divizije prebacila se u Vrliku.
Drugi prosinac bio je naroito estok po borbi na
cijelom frontu 8. korpusa prema Kninu. Slamao se otpor
njemake 264. pjeake, 373. i 392. legionarske divizije.
Nijemci su inili sve mogue napore da povrate Drenovac,
Oestovo i proire otpor za povlaenje iz Knina. Najtee je
bilo 10. brigadi na Drenovcu kojeg su Nijemci 2. prosinca
 B o r b e z a K n i n , p r o s i n a c 1 9 4 4 . n a prilazima g r a d u N a mjestu sruenog mosta b o r c i p r v e e t e t r e e g b a t a l j u n a 1 2 . b r i g a d e izgradili
su u j u t r o 3. p r o s i n c a 1 9 4 4 . g. i m p r o v i z i r a n i prijelaz i p r v i uli u g r a d .

povratili. U Golubi je stigla 3. brigada 9. divizije i onda iz zraka. Na Crnoj glavici Nijemci su zaustavili 11. brigadu.
zajedno sa 10. brigadom vodi odlune b o r b e na Drenovcu Na lijevom krilu 12. brigada probila je njemaku obranu na
i sjevernije. Uveer 2. prosinca 20. divizija kree u opi crti Dujakovii-Miloevi, nakon ega je 1. brigada zauzela
napad, povraen je Drenovac i izbilo se na cestu blizu Stare Ljuba. Tijekom noi 12. brigada nastavlja g o n j e n j e
Strae. Deveta brigada je zauzela Kninsko polje i nastavila Nijemaca, zauzela zaselak Jarmazi i 3. prosinca oko 3 sata
potiskivanje Nijemaca prema Kninu u koji su uli 3. prosin- izbila na most na Krki ispod kninske tvrave. Most su
ca oko 4 sata ujutro. Poslije je dijelom snaga krenula na Nijemci prije dolaska 12. brigade bacili u zrak, kao i dijelove
agrovie. ceste koji od Knina vode za Drni. Borci 12. brigade naprav-
Od juga brigade 26. divizije kreu 2. prosinca u odluu- ili su vjetaki prijelaz preko poruenog mosta i uli u grad
juu borbu podrani tenkovima, topnitvom i djelovanjem gdje su se spojili sa 9. brigadom 20. divizije. Uz 12. brigadu
bili su i dijelovi 1. dalmatinske brigade.
Njemaki front juno od Knina je bio razbijen.
N e p r i j a t e l j je u p o v l a e n j u u j u t r o 3. p r o s i n c a 1 9 4 4 . p o r u i o m o s t na rijeci Krl<i u K n i n u
Knin je bio osloboen 3. prosinca 1944.
godine. Oko 11 sati 26. divizija prisilila je na
kapitulaciju okruene njemake jedinice
istono i jugoistono od Knina. Time su pre-
stale b o r b e na frontu 26. divizije. Samo su dva
bataljuna iz 11. i 12. brigade nastavili goniti
Nijemce preko agrovia prema Staroj Strai.

Znaajan uspjeh postigla je 2. prosinca i

19. divizija. Njena 14. brigada izbila je na
cestu Knin-Paeni i spojila se sa 20. divizijom.
Njemaka grupacija kod agrovia je
odsjeena od onih u r a j o n u Paena. Peta i
14. brigada n a p a d a j u Paene gdje se nalazio
 insunacije da smo mi zapalili benzin i
municiju su najobinija la i kleveta.
N a m a su zarobljeni njemaki oficiri i
vojnici govorili da to nisu uinile
jedinice Titove armije, n e g o njihove
starjeine. Jeziva je bila slika vidjeti to
je uinjeno. Moja je brigada svjedok tog
svirepog nacistikog zloina... 1 .
Brigade 19. divizije nastavile su daljn-
ju b o r b u s n j e m a k i m s n a g a m a od
argovia, Padena i dalje na Ilie i Kravlji
most kojeg je poruila 5. brigada 19.
divizije vodile su borbu i 4. prosinca,
kada je prestao posljednji organizirani
otpor Nijemaca i u rajonu Padena. Samo
je 6. brigada nastavila djelovanje gonei
Borci 3. prekomorske N O U brigade ulaze u Knin ujutro 3. prosinca 1 9 4 4 . g
preostale Nijemce prema selu Zrmanji i
Otriu.
487. puk 392. divizije i dijelovi 383. puka 373. legionarske Prema Otriu je krenula 3. brigada 9. divizije. Borbe su
divizije. Cijelog d a n a 3. prosinca vodila se teka b o r b a . se vodile sve do 9. prosinca kada su zajednikim djelovan-
O n d a se vodila otra b o r b a i za Kravlji most na Zrmanji. jem 19. i 9. divizije zauzet Otri, a time je zavrena i bitka za
Napadnuti od istoka, sjevera i juga n j e m a k a grupacija Knin, prestala je Kninska operacija.
kod agrovia grevito se borila na ivot i smrt. U sredin-
jici b o r b e opet je bio D r e n o v a c koji je prelazio iz ruke u
ruku. Tada se b o r b a prenijela na rajon Stare Strae, gdje su
se ostaci n j e m a k e vojske iz 264. divizije pokuavali probiti
p r e m a Zrmanji. Borba se vodila cijelu n o 3-/4. prosinca i
ujutro 4. prosinca. Napadnuti sa svih strana od 19., 20. i
26. divizije njemaki su vojnici prisiljeni na predaju. Malo
se tko izvukao p r e m a Zrmanji. U eljeznikom tunelu kod
Stare Strae Nijemci su sklonili 600 ranjenika, dosta muni-
cije i pogonskog goriva. Da municija i gorivo ne bi palo u
ruke 8. korpusa, a poto nisu ranije evakuirali ranjenike,
zapalili su municiju i gorivo. Poginuli su svi ranjenici u
Zavrnica borbi za osloboenje Knina: dim iz eljeznikog tunela u kojem su
tunelu. Zapovjednik 10. dalmatinske brigade 20. divizije
Nijemci zapalili svoje ranjenike i ratni materijal
Luka Knezovi, o t o m e kazuje: ...Moja je brigada bila
blizu tunela kada je dolo do eksplozije. Svi su podaci kazi-
vali da su eksploziju poinili n j e m a k e starjeine, a ne da Vrhovni tab NOVJ naredio je 8. korpusu da se 19.
je to djelo Titovih boraca, kako se godinama iza rata gov- divizija rasporedi na prostoru Zadar - Benkovac, 26. divizi-
orilo u Saveznoj Republici Njemakoj... Oni su zapalili
benzin i municiju koja se nalazila u tunelu, a tamo su bili i
ranjenici. Zloin je izvren n a m j e r n o da ne p a d n e u ruke Luka Knezovi, prilog - Uspjeh obuhvatnog manevra, u knjizi

naih jedinica. Neto slino nikada se nije dogodilo. Sve Kninska operacija, n.dj. str. 306.
 U noi 2 8 . / 2 9 . sijenja 1 9 4 5 . g o d i n e , uslijed vrlo jake zime i snjene vijavice, stradalo j e 4 6 boraca i z 1 0 . b r i g a d e i o k o 8 i z 1 2 . b r i g a d e

ja na prostoru ibenik - Split - Sinj, 9. divizija prema korpus je zadran na teritoriju Dalmacije da bi se sprijeilo
Makarskoj, Metkoviu i Mostaru, a 20. divizija zauzela je svako eventualno iskrcavanje stranih trupa u Dalmaciji.
frontu u rajonu Otria i Graaca kojeg je oslobodio 11. kor- Postojale su informacije da e se anglo-amerike trupe iz
pus. tab 8. korpusa imao se smjestiti u Kninu. Kasnije u Italije prebaciti preko J a d r a n a u Dalmaciju i intervenirati u
sijenju 1945. 10. brigadu 20. divizije zahvatio je u Lici tifus, korist etnika i kraljevske izbjeglike vlade. Zato je maral
pa je povuena s fronta i preko Knina u p u e n a prema Sinju, Tito jo 30. listopada 1944. uputio tabu 8. korpusa zapovi-
a 12. dalmatinska trebala je iz Sinja poi u Liku da preuzme jed da moraju ostati na obalnom pojasu i zaposjesti sve
poloaje 10. brigade. Na putu od Knina prema Sinju, otoke, sve gradove i mjesta i sprijeiti svako nasilje i povre-
tijekom noi 28./29. sijenja 1945. godine, 10. brigadu je du n a e nezavisnosti... Va zadatak nije da idete u
blizu Vrlike zahvatila snjena vijavica. Dalmatinska 10. unutranjost... 2 0 .
brigada imala je te noi 46 smrznutih i oko 200 vie ili m a n j e Moglo se oekivati da e se divizije 8. korpusa nakon
1
promrzlih ^. Tako neto nije se nikada dogodilo u NOR-u. Kninske operacije angairati u Lici, bilo prema Bihau, ili u
Vee su ove rtve nego one na Ledenom polju u Gorskom zapadnu Bosnu. Meutim, glavnina 8. korpusa je dovedena
kotaru ili tijekom tzv. Igmanskog mara. Jedinice 12. dal- na obalni rub Dalmacije, da se grupira na sektoru sjeverne
matinske brigade nisu imale te noi smrznutih boraca jer su Dalmacije, tj. od ibenika, Zadra, Benkovca i Knina, tono na
no proveli u Vrlici, zaklonjeni po kuama. Onda su se mjestu gdje se eventualno oekivao anglo-ameriki desant.
vratili prema Sinju i p o t o m prema Mostaru, a ostaci 10. Istina, neke su britanske snage iskrcane u rajonu Dubrovnika,
brigade doli su u karantenu u Sinj. bilo je incidenata kod Splita i Zadra, ali do desanta nije dolo.
Na osnovi istih direktiva V NOVJ, nakon Kninske Odbijajue je na to djelovao i svojim rasporedom 8. korpus.
operacije, po Dalmaciji su rasporeene samostalne jedinice Na aerodrom u Zemunik maral Tito je odobrio stvaranje
8. korpusa. Tako je 1. tenkovska brigada, njena sjeverna gru- zajednike zrane baze gdje se s Visa i june Italije prebazirala
pacija, dovedena u ibenik. Artiljerijska grupa, od 6. sijen- 1. i 2. eskadrila NOVJ i dio saveznikog zrakoplovstva iz BAF-
ja 1945. Artiljerijska brigada 8. korpusa preimenovana 12. a, ali za podrku NOVJ i njenu zatitu iz zraka.
oujka 1945. u Teku artiljerijsku motoriziranu brigadu
smjestila se u Benkovcu i Kistanju. Tijekom prosinca 1944.
od inenjerskih jedinica osnovana je Inenjerska brigada 8. -19 Nikola Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar, J 983.
str. 156.
korpusa koja se smjestila oko Knina. Dopunska brigada i 20
Arhiv VII. k. 28. reg.br. 4, 6-9. Trgo Fabjan, Osloboenje Dalmacije,
dalje je u Trogiru. VIG, br. 3-4 1955 Nikola Ani, Osmi dalmatinski korpus.

Pored o d m o r a i sreivanja poslije Kninske operacije, 8. Slobodna Dalmacija. Split od 12. do 17. listopada 1983.

Ill
 U ovakvom se operativnom rasporedu naao 8. korpus
nakon zavrene Kninske operacije. Najvei dio korpusa, nje-
gove glavne snage su na odmoru i sreivanju, a na frontu u
junoj Lici 20. divizija i prema Mostaru i irokom Brijegu 9.
dalmatinska divizija. Tako se prebrodila jo jedna, sada otri-
ja zima 1944-/1945. godinu, koja je rano poela i dugo tra-
jala. Nastala je jedna dua operativna pauza koja je imala
potrajati sve do poetka proljea 1945-, ali su dogaaji kod
Mostara traili da se glavnina 8. korpusa okrene prema
irokom Brijegu i Mostaru i oslobodi jo neosloboeni dio
Hercegovine.
3. Operativno obzorje Kninske operacije
1 skom obalom, to bi onemoguilo svaku eventualnu infil-
Kninska operacija je jedna od najznaajnijih i najusp-
jenijih operacija koje su u toku narodnooslobodilakog rata
Stab 8. korpusa u Drniu, prosinac 1 9 4 4 .
Posebno izdanje "Slobodne Dalmacije" u povodu osloboenja Knina
izvele jedinice Narodnooslobodilake vojske Hrvatske. Na
takav zakljuak upuuju tri bitna elementa njenog vojnog i
politikog znaenja. Prvo, u Kninskoj operaciji trebalo je to
prije poraziti neprijateljske snage i konano osloboditi
Dalmaciju, a time i zavriti tromjesenu ofenzivu 8. korpusa
koja je zapoela poetkom rujna 1944. godine. Na taj nain
trebalo je stvoriti uvjete da se jedinice 8. korpusa i
Mornarice NOVJ to prije ukljue u zavrne operacije za
osloboenje ostalih krajeva Jugoslavije. Osloboenjem
Dalmacije stvaraju se uvjeti da se postojei ekonomski i ljud-
ski potencijal (iako su oni bili dosta skromni s obzirom na nji-
hovo dotadanje angairanje u NOR-u) jo vie aktivira za
potrebe oruane borbe, a dalmatinski prostor postane sigur-
na operativna baza i oslonac NOVH i NOVJ u izvoenju
borbenih djelovanja do konanog osloboenja zemlje.
Drugo, pobjedonosnim zavretkom Kninske operacije
vre bi se drao cjelokupan dalmatinski prostor s jadran-
traciju ili iskrcavanje trupa zapadnih saveznika na otoke i
obalu, kako bi mogli utjecati na pokuaju obnove starog sis-
tema u Jugoslaviji. Mnogi historijski dokumenti ukazuju na
to da je politiko angairanje britanske vlade, bez obzira na
vojno saveznitvo i na povremene modifikacije britanske
politike, u svojoj osnovi bilo sraunato na obnovu monarhi-
je u Jugoslaviji. Tree, osloboenjem Dalmacije i razbija-
njem etnika popa ujia narodnooslobodilaki pokret se
potpuno uvrstio i proirio svoje pozicije na jadranskoj obali
i u bliem zaleu, vre se povezao s narodnooslobodi-
lakim pokretom susjednih oblasti - Hercegovine, Bosne,
Like i stvoreni su uvjeti za poetak mirne izgradnje, obnove
poruene zemlje i novih drutvenih odnosa. Na osnovi toga
moe se rei da je Kninska operacija imala operativno, pa i
operativno-strategijsko znaenje 2 .
Polazei od angairanih snaga i razmjera borbenih
djelovanja, ciljeva operacije i ostvarenih rezultata, Kninska
operacija je za nae snage tipina napadna korpusna
operacija, a za neprijateljeve snage obrambena.. Poblie, za
obje strane, to je moderno organizirana i vodena operacija
po svim pravilima i principima tadanje ratne vjetine,
karakteristina za armije tog perioda Drugoga svjetskog
1
Vojno delo, 1/1985., str. 33-43-
2
Vojno delo 1/1985-, str. 33-43-
rata3. U operaciji su bila dominantna frontalna bor-
bena djelovanja. Ona su najvie izvoena danju, to
je bilo uvjetovano sustavom jedinica i masovnou
borbene tehnike, kao i ueem vie rodovskih i
drugih jedinica. Za divizije 8. korpusa to je operacija
u kojoj su prvi put svi zajedno djelovali na relativno
maloj prostoriji i stjecale prva operativna iskustva za
takav nain ratovanja, koja e kasnije, kod Mostara,
u Lici, Hrvatskom i Slovenakom primorju i u Istri, u
velikoj mjeri koristiti u zavrnoj ofenzivi
Jugoslavenske armije.
Nijemci su organizirali obranu po sistemu
utvrenog rajona, na dva pojasa (prvi na prilazima
Kninu, na padinama Dinare, Promine, obroncima
Velebita, a drugi neposredno oko grada, na kninskoj
Nareenje Vrhovnog komandanta N O V i P O J marala J . B . T i t a o postavljanju general-
zaravni, oko Paena i Stare Strae) s vie poloaja, majora Petra Drapina za komandanta 8. korpusa (izvod iz knjige depea,
3 0 . i 3 1 . Listopada 1 9 4 4 .
dosta bunkera, minskih polja i ianih prepreka. Tako

organizirana obrana trebala je da osigura voenje dugotra-

Pogibija komandanta 8. korpusa V l a d e Cetkovia i ostaci zrakoplova u kojem je
poginuo, listopad 1 9 4 4 .
jne borbe, prema njemakim planovima ak do proljea
1945. godine. Nareenje da se Knin brani do posljednjeg
metka i posljednjeg ovjeka, uz rigorozne kazne za svako
odstupanje od toga, bilo je uvjetovano opom situacijom na
jugoslavenskom ratitu i ocjenom operativne i operativno-
strategijske vrijednosti kninskog podruja za obrambeni sus-
tav na desnom krilu strategijskog rasporeda. Otuda su za
obranu Knina Nijemci angairali najelitnije jedinice - 264.
pjeadijsku, 373. legionarsku i dijelove 392. divizije i druge
sastave. Obranu su Nijemci izvodili po naelima slinim
kako su to radili i na drugim frontovima u Europi, od krajnje
odsudnosti na pivom pojasu, angairanje rezervi, manevar
snaga, rukovoenje i komandiranje i drugo. Konano, to su
bili oni isti njemaki kadrovi koji su prethodno proli kroz
surovu ratnu praksu po bojitima Europe, kao, konkretno,
komandant njemakih snaga u Kninu i ujedno komandant

3 U ratnom dnevniku komande Grupe armije E za 10. studeni 1944

godine pie: Jadranski front: borbe u rajonu Knina, po jaini ljud-
stva, materijala kao i dobrom rukovoenju od strane neprijatelja,
izgubile su karakter voenja rata protiv bandi... U istom
dnevniku za 7. prosinac 1944 godine je zapisano: Neprijatelj u
neposrednoj borbi moe se usporediti sa regularnim jedinica-
ma... Zbornik dokumenata NOR-a. tom XII, knj. 4.str. 1023 i
1192.
264. pjeadijske divizije general-major Alojz
(Windisch), koji je ratovao u Poljskoj, Norvekoj, Francuskoj
i na sovjetsko-njemakom frontu, i u listopadu 1944. primio
k o m a n d u n a d 264. pjeadijskom divizijom u njenim
najteim i posljednjim trenucima postojanja^.
Bitna je karakteristika Kninske operacije to su je izvele
snage NOVH p o t p u n o samostalno, bez iije pomoi sa
strane, a to je bilo vano radi ocjene tadanje sposobnosti
NOVH i radi ugleda ne samo oruanih snaga NOP-a, nego i
5
nove Jugoslavije u svijetu . Stoga je Kninska operacija
jedna od najveih korpusnih operacija voenih u prvoj
etapi zavrnih operacija NOVJ za osloboenje Jugoslavije.
Prema ciljevima, prostoru na kojem je izvedena i jaina
angairanih snaga nju nadilaze i Beogradska i Batinska
operacija, jer su o n e v o e n e zajedno s dijelovima Crvene
armije, a Nika, Makedonska i Kosovska operacija s manjim
snagama nove Bugarske n a r o d n e armije. Otuda je Kninska
operacija potpuni izraz Titove koncepcije voenja oslobod-
ilakog rata, u cijelom njegovom toku, da NOVJ oslobodi
zemlju vlastitim snagama jer e na taj nain najbolje moi
osigurati tekovine narodnooslobodilakog rata.
Do Kninske operacije u narodnooslobodilakom ratu
malo je bilo pojava da se na relativno m a l o m prostoru (od
oko 400 km J vodi j e d n a korpusna operacija u kojoj je
o b o s t r a n o bilo angairano oko 55.000 vojnika svrstanih u
deset divizija. Drugim rijeima, Kninska operacija je j e d n a
od prvih u narodnooslobodilakom ratu u kojoj je na
m a l o m prostoru bilo angairano 13 brigada NOVH, i to
iskljuivo u n a p a d u i u d u e m v r e m e n s k o m p e r i o d u -
skoro m j e s e c d a n a . U Kninskoj operaciji uestvovale su
skoro sve dalmatinske proleterske i d r u g e narodnooslo-
Vindi stvorile su s a m o p o u z d a n j e , sigurnost i dale n o v polet i
zadovoljstvo.
U Kninskoj operaciji ispoljeno je v e o m a uspjeno
udruivanje izmeu kopnenih i zrakoplovnih jedinica, kao i
izmeu rodova i slubi. Svakako, teine zadatke izvravale
su kopnene jedinice, dok je najvaniji zadatak Mornarice
NOVJ bio odravanje i osiguranje pomorskog prometa du
dalmatinske obale i s junom Italijom odakle je pristizala
saveznika pomo, koja je i dalje bila jedan od glavnih izvo-
ra snabdijevanja 8. korpusa. Iz pomorskih baza Zadra i Ista,
Kvarnerski pomorski sastav (pet flotila naoruanih brodova)
i Kvarnerski odred mornarike pjeadije (pet bataljuna)
osiguravali su transportne konvoje i obalu sjeverne
Dalmacije i time titili lijevi bok korpusnog rasporeda kod
Knina. Tako je, na posredan nain, Mornarica NOVJ
uestvovala u Kninskoj operaciji i potpuno izvrila svoj
zadatak.
Za Kninsku operaciju karakteristino je to to u raspore-
du nepri j atelje vih snaga nisu djelovali navedeni partizanski
odredi. To je bilo uvjetovano malom povrinom i nepravil-
nim oblikom teritorija na kojem su izvoena b o r b e n a djelo-
vanja, a koji je neprijatelj gusto zaposjeo svojim snagama.
Zbog toga su partizanski odredi angairani u frontalnim bor-
bama, na m a n j e posjednutim i slabije branjenim pravcima i
poloajima neprijatelja. Tako su Vrliki i Dinarski odred u
poetku angairani na desnom krilu b o r b e n o g rasporeda
4 General-major Alojz Vindi, roen 1892, u, Donjoj Austriji, bio je aus-
trougarski oficir, ratovao u Prvom svjetskom ratu, poslijeje bio ofi-
cir austrijske vojske i onda u Wehrmachtu. Zarobljen 1945. od
Amerikanaca, osuen kao ratni zloinac, ali kaznu nije potpuno

bodilake brigade^. Kninski, Drniki, Vrliki, Dinarski i izdrao. Arhiv VII, k. 15IA, reg.br. 11/2.
5 U ratnom dnevniku admirala Jadrana, uiceadmiral Joakima,
Grahovsko-peuljski partizanski o d r e d ? . Bile su to najbolje
Licmana (Joachim Lietzmann) za 8. studeni 1944- zapisano je da
dalmatinske jedinice koje su imale iza sebe sjajne p o b j e d e su engleske snage opkolile Knin s istoka, juga i zapada, to ne

na Neretvi i Sutjesci, kod Jajca, Livna, Duvna i Drvara, u odgovara istini jer saveznikih snaga uope nije bilo kod Knina.
Arhiv VII, njemaki dokumenti sveska 15.
Lici, Bosni, na Brau, Hvaru, Koruli, kod Vukovog klanca
6 U Kninskoj operaciji nisu uestvovale 2. dalmatinska proleterska
, B e n k o v c a , Sinja, Splita, ibenika i Z a d r a . Zatim, brigada, jer je bila u sastavu Primorske operativne grupe 2.
k o m a n d n i i boraki sastav 8. korpusa bio je sposoban, u udarnog korpusa u Crnoj Gor,. 7- dalmatinska brigada bila je u
Lici u sastavu 35. divizije 11. korpusa, dok se 13. brigada 9. diviz-
v o j n o m i politikom pogledu, da izvri teak zadatak, kao
ije nalazila u borbi prema irokom Brijegu i Mostaru
to je razbijanje i unitenje neprijateljske kninske grupaci- 7 Kninski i Dinarski odred rasformirani su 10. studenog 1944-, poslije
je. Jer, kako je t a d a pisao politiki komesar 8. korpusa, toga je rasformiran i Drniki odred. Do kraja Kninske operacije
ostali su i borili se u sastavu 20. divizije Vrliki i Grahovsko-peuljs-
pukovnik Boko iljegovi, velike i p o t p u n o uspjene
ki NOP odred.
bitke u o s l o b o e n j u Dalmacije kod b o r a c a i rukovodilaca 8
Zbornik dokumenata NOR-a, tom V, knj. 36., str. 568.
20. divizije prema Strmici i postigli zapaene rezultate.
Vrijedan je bio panje i rad Grahovsko-peuljskog odreda, a
onda i Kninskog odreda koji su se zajedno borili s grupom
bataljuna 19. divizije u rajonu Plavno. U zavrnom dijelu
Kninske operacije Vrliki i Grahovsko-peuljski NOP odred
sami su likvidirali neprijateljska osiguranja kod Strmice i
osiguravali manevar 9. i 20. divizije u obuhvatnom postup-
ku sjeverno od Knina, a titili su i n a p a d n u grupaciju 8. kor-
pusa od pravca Tikovca i Grahova.
Kninska operacija je izvedena samostalno, relativno
daleko od rasporeda ostalih operativnih grupacija zaraenih
strana i samo s operativnim snagama na frontu, bez utjeca-
ja stratekih rezervi. Operacija je izvedena na krajnjem
lijevom krilu stratekog rasporeda snaga NOVJ, odnosno na
krajnjem desnom krilu njemakog rasporeda. Osim toga, u
vrijeme izvoenja Kninske operacije na ostalim dijelovima
jugoslavenskog ratita poinje vladati relativno operativno
zatije. Zavrile su se Beogradska i Batinska operacija, kao i
Makedonska i Kosovska operacija onda se oslobaala Crna
Gora, Sanak i Vojvodina i poelo je da se nadzire strategi-
jsko razgranienje, odnosno strategijski front od Drave (gdje
su se vodile borbe na virovitikom mostobranu), preko
Srijema, istone Bosne (gdje su divizije 3. udarnog korpusa
i June operativne grupe divizija pod k o m a n d o m Glavnog
taba Srbije izvodile intenzivna borbena djelovanja), juno
od Sarajeva i Mostara (Drugi udarni korpus bio je u ofenzivi
radi osloboenja Crne Gore i istone Hercegovine) do
Jadranskog mora. U pozadini neprijatelja nalazile su se jake
snage NOVJ - est korpusa, odnosno 17 divizija pod koman-
dom glavnih tabova Hrvatske i Slovenije.
Djelovanja 8. korpusa u Kninskoj operaciji bila su
zatiena b o r b e n o m aktivnou 11. korpusa u Lici, 5.
udarnog korpusa u Bosni i 2. udarnog korpusa (29. herce-
govaka divizija) u Hercegovini, istono od Neretve.
Naroito je bilo veliko operativno znaenje djelovanje 4. i
11. korpusa Glavnog taba Hrvatske koji su aktivnim djelo-
vanjima tijekom cijele Kninske operacije vrsto vezali za
sebe ostale snage njemakog 15. brdskog armijskog korpusa
koje su se nalazile u Lici, na Kordunu i Baniji. Zbog aktivnos-
ti tih korpusa i drugih jedinica NOVJ u toku Kninske
operacije neprijatelj nije m o g a o na prostor oko Knina
dovoditi druge jedinice i ojaavati svoju kninsku grupaciju.
Bitne odlike Kninske operacije su periodinost i plansko
izvoenje, s jasno izraenim sljedeim etapama o kojima
smo govorili.
Osnovna karakteristika ovih borbi je bila ta da su se
o n e vodile d a n o n o n o , smjenjivali su se obostrani jurii i
vodila se b o r b a prsa u prsa, s velikim gubicima. Krajnja
odsutnost borbi bila je odlika ovih d o g a a j a . Poslije
etverodnevnih otrih borbi njemaki front nije probijen.
Nijemci su se grevito branili s malim gubicima obram-
b e n o g prostora. Nakon krae pauze, koja je trajala dva
d a n a - 29. i 30. studenog, p o e o je odluujui n a p a d diviz-
ija 8. korpusa. U tabu korpusa bilo je izvjesnih kolebanja
poslije prvih neuspjeha, ak i pomisli da se odustane od
b o r b e za dalji proboj n j e m a k e o b r a n e . Kriza je prebroe-
na time to se donijela odluka o nastavljanju o p e g napa-
da i u v o e n j a u b o r b u svih raspoloivih snaga. Tada tab
korpusa skrauje front proboja od juga i proboj eli ostvar-
iti du puta Oklaj - Knin i na taj p r a v a c u b o r b u uvodi
svoju k o r p u s n u rezervu - 12. dalmatinsku b r i g a d u .
Istovremeno se u b o r b u uvodi 9. divizija sa 3. i 4. brigadom
za obuhvat od sjevera. Tenkove grupira na uskom frontu
kod 26. divizije du ceste Oklaj - Knin. Korpusno teite
n a p a d a je bilo na u d a r u pjeadije i tenkova od juga preko
fronta 26. divizije, ali se oekivao povoljniji ishod b o r b e u
o b u h v a t u snagama 9. divizije i glavnine 20. divizije od
sjevera i jai u d a r 19. divizije od zapada po dubini nje-
makog operativnog rasporeda.
Prvi i drugi prosinac bio je odluujui. Proboj od juga
njemakog fronta je izvren. Treeg prosinca osloboen je
Knin. Oekivalo se opkoljavanje neprijatelja i njegovo
povlaenje u o p e m rasulu. Gonjenje ili zavrne borbe
poele su 3. i 4. prosinca. U toj etapi dolo je do potpunog
opkoljavanja i unitavanja okruenih neprijateljskih dijelova
na tri odvojena prostora: jugoistono od Knina (oko 1200
vojnika), u rajonu agrovi - Knin (oko 2000 vojnika) i u
rajonu Paeni - Zrmanja (oko 1000 vojnika). Neprijatelj se
izvukao samo s manjim snagama, koje je gonila i razbila 9.
divizija kod Otria, ime je zavrena Kninska operacija.
Kninsku operaciju karakteriziraju oblici manevra. S
obzirom na to da je neprijateljeva obrana kod Knina imala
oblik potkovice, jedinice 8. korpusa izvele su dva karakteris-
tina manevra u n a p a d u - frontalni n a p a d s juga, s probo-
jem na uskom dijelu neprijateljeve obrane, gdje su na
poetku napadale tri, a onda etiri brigade i glavnina 1.
tenkovske i najvei dio artiljerije Korpusa. Na ostalom dijelu Kninskoj operaciji politiki komesar 8. korpusa, pukovnik
fronta bilo je manje-vie frontalno potiskivanje neprijatelja. Boko iljegovi, u izvjetaju politikom komesaru Glavnog
Tek od 1. prosinca jedinice 8. korpusa izvode obuhvatni taba Hrvatske, pored ostalog, pie: Osim 26. divizije sve
manevar, s teitem od istone i sjeverne strane, pri emu nae jedinice zadrale su vie ili m a n j e neke osobine parti-
tab Korpusa angaira korpusnu rezervu - Devetu diviziju zanskih krupnijih jedinica 1 0 . Bez obzira na to to je general
(bez 13. brigade) i 8. brigadu 20. divizije. Petar Drapin doao na dunost komandanta 8. korpusa iz
Istovremeno je bio pojaan, sa zapadne strane, n a p a d Glavnog taba Hrvatske, gdje je bio zamjenik komandanta
19. divizije, podran tenkovima, koji su prebaeni s fronta za pozadinu i teritoriju i to je tu dunost primio neposred-
26. divizije. M a n e v a r tenkovima u zavrnici Kninske no pred poetak Kninske operacije 30. listopada 1944.,
operacije bio je racionalan. Tenkovi su najprije uestvovali poslije tragine pogibije na Dinari generala Vlade
u proboju fronta od juga, sa 26. divizijom, a onda su, posli- etkovia, on je vrlo brzo uoio sutinu snage i sposobnost
je proboja njemake o b r a n e povueni s tog pravca, pre- svojih divizija i to se moe s njima postii u borbi, a to je
baeni preko rijeke Krke kod Rokog Slapa (vrativi se ono to je za jednog komandanta najvanije.
unazad za 30 km) na front 19. divizije i olakali probijanje Posmatrano s bitanog gledita Kninska operacija je tip-
neprijateljske o b r a n e kod Padena i r. Zrmanje i uestvovali ina bitka, naroito ono to se deavalo od 26. studenog do
u gonjenju neprijatelja. 3. prosinca (ve tada Kninsku operaciju nazivaju bitkom 1
Kada je u pitanju poetni oblik manevra u Kninskoj koju karakteriziraju sve odlike slinih bitaka, takvih dimenz-
operaciji, treba imati u vidu da se tabu 8. korpusa zamjera ija, u Drugom svjetskom ratu: estoki viednevni sudari, ot-
to je pravac glavnog u d a r a usmjerio na najjae nepri- rina voenja b o r b e i obostrana krajnja upornost - n a p a d a a
jateljske snage i poloaje koji su bili juno od Knina, na fron- da slomi i porazi neprijatelja na mjestu, a branioca koji
tu 26. i djelomino 20. divizije, kao i to da je trebalo o d m a h gine, ali ne posustaje u borbi. U tom pogledu vrijedna je
primijeniti m a n e v a r dvojnog obuhvata, zatvarajui u panje ocjena b o r b e koju je tada dao komandant 8. kor-
kotao okruenja kninsku neprijateljsku grupaciju, jer su pusa, general-major Petar Drapin, gdje pie i sljedee:
postojale, navodno, realne mogunosti da se Nijemcima ne Poloaji su uzimani tek poto je ubijen i posljednji Nijemac.
dozvoli izvlaenje na sjever, preko Padena i Zrmanje u Liku Na osvojenim poloajima redovno smo nalazili cjelokupno
i prema Bihau. Meutim, ideju poetnog manevra, koji je naoruanje i mrtve neprijateljske vojnike pored njega.. 1 2 .
izabrao tab 8. korpusa, diktirali su uvjeti zemljita, jer se od Brigade i divizije 8. korpusa, koje su uestvovale -u ovoj
pravca juga, preko fronta 26. divizije, mogla optimalno isko- operaciji, pokazale su visok stupanj vojne i moralne-poli-
ristiti b o r b e n a tehnika koju je Korpus imao. Pored toga, tike sposobnosti da se uhvate u kotac s iskusnim pro-
povijesni podaci upuuju na to da tab 8. korpusa nije imao tivnikom jer je rije o prisustvu elitnih njemakih trupa, a s
preciznih podataka o n a m j e r a m a i rasporedu neprijatelja. I, operativne toke gledita moe se slobodno zanemariti pris-
na kraju, general-major Petar Drapin, komandant korpusa, ustvo ustaa, d o m o b r a n a i etnika. Nae snage danima
imao je veliko povjerenje u svoje borce, u svoje brigade i napadaju, nagrizaju, drobe i lome neprijateljsku obranu,
divizije, i bio je duboko uvjeren u to da pred njima n e m a oduzimaju mu m o i volju za borbom, dok ga nisu bacile u
prepreka koje njegove jedinice ne mogu savladati. to je vrtlog unitenja i natjerale da p o t p u n o poraen napusti
teite n a p a d a bilo na 26. diviziji diktirali su razlozi jer je ona
bila brojano najvea (imala je 8.504 boraca i rukovodila-
ca), najzasienija u b o r b e n o j tehnici s najjaom vatrenom i 9 Nikola Ani Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije, izd.
Vojnohistorijski institut, Beograd 1983, str. 488.
u d a r n o m moi (jer je mogla baciti do 18 tona elika u jed-
10
Zbornik dokumenata NOR-a, tom V, knj. 36, str. 569.
noj minuti, to se pribliilo snazi pjeadijske divizije Crvene 11
Prvi je Kninsku operaciju nazvao Kninska bitka komandant 8. kor-
armije koja je tada mogla baciti 20 tona elika u jednoj pusa general-major Petar Drapin u lanku Kninska bitka,
objavljenom u korpusnom listu Za slobodu, 15. sijenja 1945.
minuti) 9 i koja je ve bila uigrana u izvoenju takvih frontal-
godine. Arhiv VII, K 21, veg. Str. 47/1.
nih borbenih djelovanja. Dajui ocjenu rada divizija u 12
Zbornik dokumenata NOR-a, tom XII, knj. 4, str. 726.
Dalmaciju i potrai spas u proboju sa slabijim dijelovima
prema Graacu i Bihau, bez ikakvih izgleda da se vie ikad
povrati preko Dinare i Velebita.
Zbog takve otrine i estine b o r b e obostrani gubici su
bili veliki - obostrano je izbaeno iz stroja oko 25% sastava
ive sile, odnosno 14.082. Nijemci su izgubili oko 78%
poetnog sastava, imali su 14.000 vojnika, a izgubili su (po
naim podacima) 10.840 (od toga 6.555 mrtvih i ranjenih
4.285 zarobljenih) ili oko 95% snaga koje su imale oko 25.
studenog 1944. godine (tada je brojno stanje njemakih
vojnika iznosilo izmeu 10.000 i 11.000). Njemaka koman-
da Jugoistoka u svom izvjetaju Vrhovnoj komandi prizna-
je da je u b o r b a m a za Knin 15. armijski korpus izgubio
4.488 ljudi, od toga je 2.730 poginulo ili nestalo, a oko 700
ranjenika palo je u neprijateljske ruke i izgubljeno je sve
teko naoruanje, izmeu ostalog 41 top, 57 protuavionskih
topova i 6 protutenkovskih topova. Kod Knina je p o t p u n o
unitena n j e m a k a 264. pjeadijska divizija, a 373.
legionarska divizija je pretrpjela teak poraz1^. Potpuno
je razbijeno i uniteno i nekoliko drugih njemakih,
ustako-domobranskih i etnikih sastava 1 ^, i 8. korpus
imao je velike gubitke, kao nikada do tada, oko 10%
izbaenih iz stroja ili 3.242, od ega je 677 poginulo, 2.439
ranjeno i 126 nestalo. Otuda se, s obzirom na obostrane
gubitke moe konstatirati da Kninska operacija ima sve
karakteristike bitke unitenja i dolazi u red onih bitaka s
najveim postotkom izbaenih iz stroja koje su v o e n e u
Drugom svjetskom ratu. I komandiranje je u Kninskoj
operaciji imalo znatnih osobnosti. Prvo, oba taba korpusa
bila su blizu prednjih linija fronta, na svega desetak kilo-
metara daleko. tab 8. korpusa prebacio se iz Katela u
Drni i tu je ostao za cijelo vrijeme borbi oko Knina. Budui
da je poginuo dotadanji komandant 8. korpusa, iz Glavnog
taba Hrvatske u p u e n je za k o m a n d a n t a korpusa general-
je potpukovnik Ante Toni Bioi, dotadanji naelnik taba
26. divizije.
Njemakim snagama komandirao je tab 15. brdskog
armijskog korpusa, a komandant je bio general oklopnih
trupa Hans Gustav Fehn (Fen). Sjedite k o m a n d e korpusa je
do 19. studenog bilo u Kninu, a onda se prebacio u stari
zamak u Ostrocu kod Bihaa. Poslije odlaska taba 15. kor-
pusa svim snagama u Kninu komandirao je komandant 264.
pjeadijske divizije, general-major Aloiz Windisch. Poto su
komande korpusa bile blizu fronta, mogli su pratiti tok bor-
benih djelovanja, brzo intervenirati na promjenu situacije,
brzo izvriti izmjene u operativnom rasporedu i linim pris-
ustvom utjecati na daljnji tok borbe.
Vie komande su obostrano bile daleko. Osmim korpu-
som komandirao je izravno Glavni tab Hrvatske (poslije
odlaska Vrhovnog taba s Visa oko 20. listopada 1944., a do
tada je 8. korpusom komandirao Vrhovni tab NOV i POJ),
koji se nalazio u Otocu u Lici i odravana je stalna radio-
veza. Na bojite kod Knina u Drni 9. studenog stigao je poli-
tiki komesar Glavnog taba Hrvatske Rade igi i tu je
ostao do 25. studenog.
Na kraju operacije, 6. prosinca, u Drni je stigao i
komandant Glavnog taba Hrvatske general-lajtnant Ivan
Gonjak. 1 6
Dajui ocjenu rada komandi i tabova u Kninskoj
operaciji, komesar 8. korpusa, pukovnik Boko iljegovi, u
svom izvjetaju komesar Glavnog taba Hrvatske od 31.
prosinca 1944. godine, konstatira da je bilo odgovarajuih
problema i propusta jer od osnivanja Korpusa pa sve do
Komanda Grupe armija E javila je 19. prosinca komandantu
Jugoistoka daje u zoni komande IS. korpusa angairana glavn-
ina 264- divizije potpuno unitena i da je od divizije ostalo neto
vie od jednog bataljuna sa 49 oficira, 13 slubenika, 48 podofici-

major Petar Drapin, panjolski borac, jedan od rukovodi- ra i SSS vojnika i da je divizija izgubila sva orua, teko
naoruanje, masu konja i automobila. Zatim se predlae da se
laca ustanka u Hercegovini, komandant 12. slavonske diviz-
264. divizija rasformira, to je i uinjeno narednih dana. Zbornik,
ije i 6. slavonskog korpusa. Drapin se krajem listopada tom XII, knj.4: str. 744-748.

naao u Dalmaciji u inspekciji jedinica 8. korpusa kao zam- U izvjetaju 15. korpusa upuenog tabu Grupe E od 8. prosinca
1944- stoji daje od borbene tehnike izgubljeno 16 orua obalske
jenik k o m a n d a n t a Glavnog taba Hrvatske za pozadinu i
artiljerije. 15. orua artiljerije 264. divizije, 6 orua artiljerije 373.
teritoriju, gdje je zadran i ve 30. listopada zvanino je divizije, ukupno 37 orua. Onda 6 topova 88 mm. 4 brdska topa

preuzeo k o m a n d u nad 8. korpusom od naelnika taba 8. 264. divizije i 57 protuavionskih topova. Ukupno 104 artiljerijskih
orua. Zbornik XII, knj. 4 str. 731.
korpusa, pukovnika Milana Kupreanina ^ 1
koji je 27. stu-
15
Arhiv VII, k. 119/8, reg. br. 3-1.
d e n o g otiao na kolovanje u Sovjetski Savez. Zamijenio ga 16
Arhiv VII, k. 119/8, reg.br. 3-1.
pred borbu za Knin nikad i nigdje nisu uestvovale sve etiri
nae divizije istovremeno i zajedno po j e d n o m istom
n e p o s r e d n o m zadatku. Radi toga je u Kninskoj operaciji
bilo izvjesne podvojenosti i m e u s o b n o g nerazumijevanja
samih tabova divizija to se jasnije uoilo naroito pri proc-
jeni uea u operacijama, evakuaciji materijala itd. Prijanji
podvojeni rad naih divizija, njihov gotovo samostalni ivot,
vrlo rijetke meusobni sastanci tabova divizija odrazili su se
u nedovoljno vrstom m e u s o b n o m jedinstvu naih tabo-
va divizija...
Pukovnik iljegovi zatim konstatira da ni odnosi
izmeu rodova i slubi nisu razvijeni u dovoljnom meu-
sobnom potivanju, zajednikom priznavanju i pravilnom
razumijevanju, ali da sve to nije dobilo ozbiljne forme i
da e nove operacije koje stoje pred n a m a doprinijeti da se
1
ovaj nedostatak otkloni.. ?.
Njemaka kninska grupacija, o d n o s n o 15. armijski kor-
pus, bio je p o d k o m a n d o m 2. oklopne armije generala
Maksimilijana Angelisa. Dok se vodila Kninska operacija
15. korpus je bio podinjen komandi Grupe armije E
(komandant general-pukovnik Aleksandar Lohr) koja se
nalazila u Sarajevu, tab Grupe armije E na bojite kod
Knina nikog nije poslao da n e p o s r e d n o utjee na tok
operacije, iako se t a m o rjeavala sudbina dviju divizija -
264. pjeadijske i 373. legionarske i drugih sastava.
N e m i n o v n o da su ove p r i m j e d b e n j e m a k o m komandi-
ranju kninskom grupacijom bile, p o r e d ostalog, zgodna
prilika da ih se porazi dok se oni nagode kome e se
podrediti.
Postupnost u v o e n j a snaga 8. korpusa u borbu, odnos-
no postupnost narastanja borbe do vratolomne
zavrnice - p o s e b n a je odlika Kninske operacije. Tako na
primjer, u uvodnim b o r b a m a 7. do 16. studenog od 13.
brigada u borbi angairano je neto vie od 50 % snaga -
7 brigada. U periodu najintenzivnijih borbi od 25. do 29.
s t u d e n o g bilo je angairano devet brigada ili 80% snaga. U
zavrnom u d a r u od 1. do 4. prosinca angairaju se sve
snage - svih 13 brigada. Tada je korpus ostao bez opera-
tivne rezerve, koja mu nije ni bila potrebna jer je nepri-
jatelj poraen, a njegovi manji dijelovi gonjeni su i unita-
vani. Opasnost od n a p a d a s drugih operativnih pravaca
nije prijetila. Jedanaesti korpus u Lici, 5. korpus oko
Bihaa i Banja Luke, 2. udarni korpus i 13. dalmatinska
brigada 9. divizije kod irokog Brijega i Mostara vezali su
za sebe neprijatelja, ime su posredno znatno podrali
jedinice 8. korpusa u v o e n j u i uspjenom zavretku
Kninske operacije. Njemaka kninska grupacija bila je
operativno dosta usamljena i daleko od ostalih jaih nje-
makih snaga, postajala je d o b a r plijen za tuenje i
unitenje, prilika koju je 8. korpus p o t p u n o iskoristio.
U Kninskoj operaciji snabdijevanje i zbrinjavanje veoma
su u r e d n o funkcionirali, to je pozitivno utjecalo na njen tok
i rezultate. Naroito je bilo vano da jedinice imaju dovoljno
municije za pjeadijske i teko naoruanje. Artiljerija je
izvodila djelovanje s jakim reimom vatre i postigla velike
rezultate, to i sam neprijatelj priznaje. Mornarica NOVJ
u r e d n o je vrila snabdijevanje m o r e m iz june Italije do baze
na dalmatinskoj obali. Prometne jedinice divizija, korpusa i
Vojne oblasti u r e d n o su snabdijevale jedinice kopnenim
prometnicama, a u tome su ih pomagali organi n a r o d n e
vlasti i stanovnitvo.
Pored razmatranih pitanja vezanih za Kninsku operaciju
postoje i mnoga druga koja je n e o p h o d n o analizirati sa sta-
jalita operativne vjetine.
1 .Da li je tab 8. korpusa znao o neprijateljskim nam-
jerama i o odluci njemakih komandanata da se poloaji
oko Knina u p o r n o dre i odsudno brane? Odnosno, kada je
tab Korpusa shvatio da e se neprijatelj kod Knina tako
u p o r n o i estoko braniti?
Na osnovi dostupnih historijskih dokumenata(zapovi-
jesti tabova divizija i Korpusa i depea razmijenjenih
izmeu taba 8. korpusa i Glavnog taba Hrvatske) stjee se
utisak da tab 8. korpusa nije raspolagao podacima o nam-
jerama neprijatelja i da je te namjere kasno otkrio, radi ega
je poetni n a p a d od 7. do 16. studenog imao odlike
produetaka nastupanja, odnosno gonjenja neprijatelja, a
cilj n a p a d a od 26. do 29. studenog, pored ostalog, bio je da
se neprijatelj potisne i prisili na povlaenje.
Evo nekih dokaza.
U zapovijesti taba 26. divizije od 7. studenog, u uvod-
n o m dijelu, gdje se obino na podinjene prenosi miljenje
i stavovi taba 8. korpusa, kae se: Neprijatelj odstupa
pravcem Drni - Knin - Biha sa jakim ostavljenim zatitni-
17
Zbornik, tom V, knj. 36, str. 569.
ama.. U drugom dijelu zapovijesti pie da je namjera
neprijatelja da zatiti povlaenje glavnine prema
Bihau.. 1 8 . Ovakvo miljenje nije samo imao tab 26. diviz-
ije nego i tab 8. korpusa, to se vidi iz depee koju je 9. stu-
denoga poslao Glavnom tabu Hrvatske, gdje pie:
Neprijatelj nastoji da se pod svaku cijenu probije
pravcem Knin - Zrmanja - Otri, kojim je pravcem u toku
jueranjeg dana uputio jae snage i na kojem su prostoru
vrlo otre borbe.
Zato je tab 8. korpusa tako cijenio situaciju i nije imao
tone podatke o n a m j e r a m a neprijatelja, bar priblino,
moe se vidjeti koliko je bilo tekoa oko prikupljanja
podataka iz izvjetaja taba 20. divizije u p u e n o g tabu 8.
korpusa 20. studenoga 1944. gdje pie: Na cijelom knin-
skom sektoru koje se nalazi p o d neprijateljskim utjecajem mi
n e m a m o vojno-obavjetajne mree na terenu preko koje bi
mogli dobiti ma kakav izvjetaj o neprijatelju. Uslijed ovog
prikupljanje podataka m o r a m o vriti nasilnim izvianjem,
izjavama zarobljenika, dnevnim i nonim osmatranjem. Svi
ovi naini prikupljanja podataka i dosadanji rezultati nisu
zadovoljavajui.. Na kraju ovog izvjetaja tab 20 divizije
iznosi svoj zakljuak i kae: Mi smo miljenja da e se
20
Nijemci u najkraem roku povui.. .
Dobiva se dojam da nije ni Glavni tab Hrvatske imao
tone podatke o njemakim n a m j e r a m a u obrani Knina. To
se najbolje vidi iz depee koju je 14. studenog poslao tabu
8. korpusa, gdje i ovo pie: Njemaka 264. divizija povlai
se prema sjeveru i rui za sobom sve vanije objekte i komu-
nikacije. Gonjak.. 2 1 . etiri dana kasnije, 18. studenoga,
general Drapin dobio je iz Glavnog taba Hrvatske drugu
depeu u kojoj pie: Jake neprijateljske snage su prole iz
22
Knina kroz Biha prema Kostajnici.. . U stvari, ovo je bila
ona ustaka grupa, od 1.500 ustaa i domobrana, koje su
Nijemci 12. studenog izvukli iz Knina i poslali prema
Kostajnici. Ni dva dana prije poetka glavnog n a p a d a tab
8. korpusa nije imao p o t p u n e podatke o n a m j e r a m a nepri-
jatelja, jer je 23. studenoga javio Glavnom tabu Hrvatske:
Stab 264. divizije sa dijelovima van sastava pukova otiao
za Biha.. 2 3. Ni ovaj podatak nije bio toan. tab nje-
make 264. divizije ostao je u Kninu sve do 3. prosinca, kada
se general Windisch m e u posljednjima jedva izvukao
2 Jugoslavenske
ispod unitenja ili zarobljavanja ^
tab 8. korpusa nije imao ni 26. studenoga tone
podatke o broju neprijateljskih vojnika koje se nalaze u
rajonu Knina. U korpusnom izvjetaju pie da u rajonu
Knina n e m a vie od 4.000 Nijemaca i legionara i oko 3.000
etnika, a tada se u Kninu jo nalazilo oko 10.000 do 11.000
Nijemaca i 4-500 etnika p o p a ujia. O ovom problemu
e, neto kasnije (sijeanj 1945.), general Drapin zapisati:
Posmatrajui ovu situaciju (misli se na poetne borbe,
pr.N.A.), inilo n a m se da e u produetku snanog naleta
biti osloboen i sam Knin. Meutim, na obrani Knina
saekala nas je na organiziranim poloajima svjea 264.
divizija sa dijelovima 373- divizije. Desetog s t u d e n o g
Nijemci su nas bacili sa zauzetih poloaja i uz p o m o snaga
iz Bihaa uspostavili vezu i saobraaj na liniji Knin - Biha.
Bilo je jasno da neprijatelj n e e lako napustiti Knin. 2 ^
2. Zato su Nijemci tako u p o r n o drali i krajnje odsudno
branili poloaje oko Knina?
Komanda njemakog 15. brdskog armijskog korpusa
nije u poetku imala izriitu n a r e d b u da do posljednjeg ov-
jeka i posljednjeg metka brani Knin, iako se to naziralo u
planu povlaenja s jadranske obale, prema kojem je, oslon-
cem na Velebit i Dinaru, Knin trebalo drati do proljea
1945. godine. Istina, jo je ranije, 29. kolovoza 1944. godine,
dana orijentacija kako se trupa m o r a ponaati na bojitu
gdje feldmaral Weichs nareuje komandu Grupe armije
E, generalu Lohra, sljedee: Taktiki zadaci koje dobiva
trupa mora u svakom sluaju da b u d u jasni. A ti zadaci su:
Odbrana do posljednjeg metka i do posljednjeg ovjeka sve
dotle dok ne stigne p r o v j e r e n o n a r e e n j e za prekid
borbe.. 2 * 3 . Brzim gubitkom ibenika i Drnia i naglim
povlaenjem u rajon Knina, tab 15. korpusa dobio je u p u t e
kako da brani Knin - do posljednjeg ovjeka, do posljed-
njeg metka. U skladu s tim je i zapovijest komandanta 15.
18
Zbornik, tom V, knj. 35., str. 85.
19
Arhiu VII, k 11918, reg. Br. 3-1.
20
Zbornik, tom V, knj. 35, str. 333
21
Arhiu VII, K. 11918, reg. Br. 3-1.
22
Isto.
23
Isto.
2
4 U nekim dokumentima pie da su partizani zarobili generala
Windischa, ali to nije tono. On je iz Bihaa upuen u Be, a onda
je bio u zarobljenitvu i osuen od Vieg vojnog suda
armije 1946. godi ne.
25
Arhiv VII. knj. 21. reg. Br. 47/1.
26
Zbornik, tom. XII, knj. 4, str. 547-
korpusa Gustava Fehna, u kojoj se pored ostalog, zahtijeva
preuzimanje rigoroznih mjera protiv oficira ije jedinice
2
napuste poloaje ?. Najpotpuniju ocjenu njemake odluke
da brani Knin do krajnjih granica izdrljivosti d a o je, skoro
o d m a h poslije Kninske operacije, general-major Petar
Drapin, tada komandant 8. korpusa: On kae: Nijemci su
htjeli da dre Knin iz sljedeih razloga: a) Da bi sprijeili ili
barem ometali izgradnju i uvrenje Demokratske
Federativne Jugoslavije razbijajui bratstvo Srba i Hrvata.,
b) Da bi branili svoju ivotnu komunikaciju koja prolazi
dolinom Save i vezuje Zagreb sa Srijemom gdje se nalazi
glavni njemaki front u Jugoslaviji. Nijemci su znali da posli-
je p a d a Knina tek u Bihau mogu dati solidniju obranu ove
vane ile kucavice; c) Da bi vezali za sebe VIII. korpus i
onemoguili spajanje snaga VIII. korpusa sa snagama XI. i
IV. korpusa. Koncentracija vrlo jakih snaga na prostoru Like,
Korduna i Banije ugrozila bi sam Zagreb, drugim rijeima,
glavni centar organizacije o b r a n e u Jugoslaviji. Njemaki
front u Srijemu u svom zaleu imao bi izvanredno jakog
protivnika i dolo bi brzo u pitanje ovo vano njemako
bojite; d) Da bi sprijeile snabdijevanje vojske u Hrvatskoj
orujem, municijom i ostalom opremom., e) Da bi nas
prikazali vojniki slabim i izazvali nepovjerenje u NOVJ...
0 I na kraju, borba njemake vojske na ivot i smrt na ma
kom poloaju u skladu s Hitlerovom strategijom. Cilj ove
Hitlerove strategije je da odloi plaanje rauna za svoje
zloine koje su poinili u Europi. Iz svega ovoga jasno se
m o g a o izvesti zakljuak da e Nijemci braniti Knin pod
svaku cijenu. Eto takova je bila namjera neprijatelja.. 2 ,
zakljuuje general Drapin.
Analizirajui n j e m a k u odluku za obranu Knina,
n a m e e se pitanje, da li k o m a n d e njemake 2. oklopne
armije, Grupa armija E i 15. brdskog korpusa nisu precije-
nile snagu svoje kninske grupacije, odnosno da li njemaki
komandanti nisu podcijenili sposobnosti i jainu 8. korpusa
NOVH da samostalno uspjeno izvede operaciju u kojoj e
mu se suprotstaviti oko 20.000 vojnika na jakim poloajima,
na uskim vratima izmeu Velebita i Dinare? Oito da je
bilo i jednog i drugog. Na konferenciji u Operativnom odje-
ljenju taba Grupe armija F, odranoj u Zagrebu, 6. stu-
denog, konstatira se da je teite djelovanja u okolini juno
od Knina, gdje jake banditske snage podrane engleskim
materijalom vre znatna nadiranja i onda kae: Na dal-
matinskom primorju situacija se karakterizirala iskrcavanjem
jedne dobro opremljene divizije, ojaane sa oko 60 tenkova
kojoj su se nae zdruene jedinice mogle suprotstaviti samo
u ogranienoj masi.. Na kraju ove vane konferencije
utvruje se da glavnu panju treba obratiti razvoju situaci-
je na jadranskom primorju i mogunost u d a r a sa teritorije
june Maarske prema zapadu 2 ^. Iz toga se da zakljuiti da
su Nijemci dobro procijenili snage NOVH koje im se suprot-
stavljaju na jadranskoj obali i zakljuili da glavnu panju
obrate razvoju situacije na jadranskom primorju, koju po
vanosti i znaenju povezuju s o n o m u Maarskoj, to daje
posebnu dimenziju onim dogaajima kod Knina i obrazlae
zato su Nijemci tako u p o r n o branili Knin.
Drugo je pitanje da li su njemaki generali Lohr i Fehn
vjerovali u snagu i sposobnost 8. korpusa NOVJ da e moi
razbiti njihovu kninsku grupaciju i da ih izbaci s kninskog
podruja? J e d n a injenica ne ide u prilog ovoj tvrdnji da su
oni u pravoj mjeri shvatili kakvu im opasnost predstavlja
udruena snaga od etiri divizije 8. korpusa. Oni su 1. pros-
inca 1944. naredili komandantu 264. divizije, generalu
Windischu, da diviziju povue na povoljnije poloaje i da ih
dri preko zime, a ti su poloaji bili blizu Knina, iza Krke i
Butinice, na jugoistonim padinama Velebita i planinama
sjeverno od Knina (Debelo brdo i dr.). Znai, komanda nje-
make Grupe armija E i komanda 15. korpusa jo ni tada
nisu shvatili pravu situaciju kod Knina, i to u vrijeme kada je
cijeloj grupaciji zaprijetila opasnost okruenja i unitenja, i
nisu odobrili da se ona povue u rajon Graaca i Bihaa i
tako spasi od unitenja. To je o d o b r e n o tek 4. prosinca kada
je kninska grupacija praktino bila unitena. Tek pri kraju
Kninske bitke general Fehn, u svom izvjetaju Grupi armija
E, 3. prosinca, javlja, da njegove jedinice nisu dorasle za
sudar snaga velikih razmjera^ 0 . Da su Nijemci planirali da
do kraja dre rajon Knina, pa i ako se n a u opkoljeni,
potvruje i podatak da je bilo predvieno snabdijevanje
okruenih iz zraka, ali to nije uspjelo jer nije bilo m o g u e
uslijed vremenskih prilika..31. General Fehn konstatira 3.
27
Arhiu VII, mikrofilm, sn. 359.
28
Arhiu VII, k. 21. reg.br. 47/1.
29
Zbornik tom XII, knj. 4- str. 1016.
3 Zbornik tom XIII, knj. 4 str. 276.
31
Isto
prosinca u 12 sati da su njegove snage kod Knina savladane,
s tim to uzrok vidi u nedostatku municije, a ne u snazi
udara i nadmonosti 8. korpusa u vojnom i moralnom
pogledu.
Na kraju je vrijedno ukazati na neke tadanje operativne
vrijednosti i sposobnosti 8. korpusa NOVH, odnosno na nje-
govu snagu da razbije i uniti jake njemake snage kod
Knina.
Komandant 8. korpusa, general-major Petar Drapin, u
n a v e d e n o m lanku pie da je ideja n a p a d a bila: Izvriti pot-
p u n o opkoljavanje neprijatelja, unititi ga i zarobiti, a zapli-
2
jeniti njegovo naoruanje i tehniku..3 .
Takva ideja n a p a d a ukazuje na to da je tab 8. korpusa
u Kninskoj operaciji postavio jasan cilj - p o t p u n o unitenje
neprijatelja. Ostvarenje takvog cilja nije bilo lako budui da
se radilo o unitenju krupnih neprijateljskih snaga koje su se
odluno i krajnje odsudno branile na veoma jakim i pogod-
nim zemljinim objektima. Takova situacija je uvjetovala da
je tab 8. korpusa pod Knin tako rei doveo sve svoje snage
- pjeadijske, tenkovske i artiljerijske, koje su mu bile na
raspolaganju. Odnosno, da bi u takvoj situaciji ostvario cilj
operacije, tab 8. korpusa angairao je u borbi oko 95 % svih
svojih snaga, to je rijetkost za jednu operaciju. A ta snaga
nije bila mala. Evo konkretno. U sastavu 9, 19, 20. i 26. diviz-
ije 1. tenkovske brigade i Artiljerijske grupe (bez jedinica i
ustanova Korpusne vojne oblasti) bilo je 34.548 boraca i
rukovodilaca, od ega 1298 ena (stanje 30. studenog 1944.
godine)33. Odnos snaga u poetku bio je 1,5:1 u korist 8.
korpusa. Kasnije se taj odnos mijenja u 2,3:1 u nau korist.
mitraljeza. Municije je bilo zadovoljavajue. Tako npr. samo
za brdske topove, a njih je bilo 53 komada, bilo je 21.914
granata. Za lake i teke minobacae bilo je 24.308 komada
mina, za puke 1.425.632 metka, a za pukomitraljeze
1.268.667 metaka34-. Tenkovi i blinde imale su dovoljno
municije, dok se gorivo moralo ekonomino troiti s obzirom
na to da je dugo trajala borba i to se s tenkovima moralo
manevrirati s jednog na drugi dio fronta. Snagu n a p a d a ini-
la je Artiljerijska korpusna grupa sa 60 artiljerijskih orua,
koja je uspjeno podravala, naroito 26. diviziju, na pravcu
glavnog probijanja njemake obrane. Udar korpusa
podravale su 1. i 2. eskadrila NOVJ koje su vrile vatrenu
podrku i zatitu. S takvom u d a r n o m snagom i vatrenom
moi 8. korpus mogao je uspjeno izvesti Kninsku operaciju,
i to potpuno samostalno, bez iije pomoi sa strane. Da je 8.
korpus m o g a o potpuno samostalno izvriti dobiveni zadatak,
ukazuje i podatak o utroku bojeve municije. Tako npr.
Artiljerijska grupa korpusa od 26. studenog do 4. prosinca, tj.
za osam dana borbi potroila je 2.989 granata ili 1624
granate na dan, ili 68 granata na sat, ili vie od jedne granate
na minutu. Minobacai 8. korpusa su potroili 21.000 koma-
da mina ili 2.656 mina na dan ili 109 mina na sat ili 1,8 mina
u satu, ili 1,8 zrna u minutu. Prema tome, ukupno je baeno
artiljerijske, minobacake, puane i mitraljerske municije
1.833.989 komada ili 229.110 zrna u jednom danu ili 9.546
komada na sat, ili 159 zrna u jednoj minuti, tj. svake sekunde
padalo je po neprijatelju 2,7 zrna, odnosno skoro tri zrna
tuklo je neprijatelja svake sekunde. Osim toga, treba imati u
vidu da je jo potroeno 9.600 komada runih i tromblonskih

Na pojedinim odsjecima fronta taj odnos bio je jo bombi, kao i da je djelovala divizijska artiljerija i protuzrana

povoljniji. Tako npr. na pravcu proboja 26. divizije (Oklaj - artiljerija, da je utroeno dosta i pitoljske municije i drugih

Knin) nae snage su imale osam, a neprijatelj dva bataljuna, ubojnih sredstava, to sve ukazuje kakva se borba vodila i

od ega je jedan na bataljun bio tenkovski, a neprijatelj nije koliko je bila snana njena estina i vatreni udar35.

imao tenkova. Na taj pravac stavljena je brojano najjaa i Snaga korpusa je poivala i u n j e g o v o m sustavu.
tehniki najopremljenija 26. divizija i ona je u p u e n a od Najvei broj boraca bio je ve iskusan u borbi, to je stekao
juga u proboj fronta, i kao takva mogla je probiti njemaki ne samo u toku ofenzive osloboenja Dalmacije (od 12.
front 1. i 2. prosinca 1944. godine.
Prema vatrenoj moi i udarnoj snazi 8. korpus je tada bio
jedan od najsnanijih korpusa NOVJ, jer je imao preko 530 32
Arhiu Vojnohistorijskog instituta, K.21. reg.br. 47/1.
artiljerijskih orua, od ega 202 topa raznog kalibra, m e u 33
Osmi korpus je tada imao 1062 oficira. 1499 politikih radnika.

kojima i 14 brdskih haubica 105 milimetara i 4 dalekometna 2.097 podoficira i 28.890 boraca. Zbornik, tom VI knj. 35.,
str. 592.
topa 155 mm, onda 329 tekih i lakih minobacaa, kao i 34
Zbornik, tom V knj. 35.. str. 650.
5.467 automatskih pjeadijskih orua, m e u kojima 2.609 35
Artiljerijski glasnik, br. 9-10/1949. str. 41.
rujna 1944. kada je ona poela) nego i prije, jer je to ljudst zatim Poljaka, Francuza, Luksemburana, Austrijanaca i
vo, u veem broju, bilo vie od godinu dana u NOVJ i pro ostalih koji su se stjecajem okolnosti nali u Dalmaciji ili su
lo osnovnu kolu ratne prakse, a na bilo koji nain stupili u
ljudstvo 26. divizije i viemje- jedinice 8. korpusa.
senu vojnu i politiku obuku Odajui duno priznanje
na Visu. Otuda je ljudstvo 8. svim tim borcima, general
korpusa, u velikom broju, Drapin je tih dana zapisao:
pripremljeno ulo u Kninsku Izvojevana je jedna od
operaciju. Zatim, socijalni sas- najveih naih pobjeda -
tav korpusa je dosta karakteris- osloboen je Knin i Dalmacija.
tian, jer su vie od jedne etvr- Pobjeda je izvojevana zahvalju-
tine boraca inili radnici (28%), jui legendarnom junatvu i
to je odgovaralo socijalnoj izdrljivosti naih boraca. Nije
strukturi dalmatinskog materijal rijeio bitku, ve
stanovnitva, koji su se listom junako srce i majstorstvo u
opredjeljivali za NOP. borbi. Pobjeda je izvojevana
Intelektualaca je bilo 721 ili zahvaljujui naim oficirima koji
2%, obrtnika (raznih struka, ali su umjesno i istrajno rukovodili
najvie onih siromanih s mini- svojim jedinicama. Obogaeni
malnim kapitalom, a to je iskustvom velike kninske
odravalo i njegovu politiku operacije, ispravljajui svoje
svijest) bilo je 2.731 ili 7%, dok greke i uklanjajui nedostatke,
je vojnih lica bilo 183 ili 0,43%, spremamo se za nove bitke i
a bivih policajaca i andara nove pobjede3.
191 ili 0,45 %. Ostalih je bilo 97 Kninska operacija je bila
ili 0,12% 36 . Takva socijalna najbolja proba jedinica 8. kor-
struktura sastava 8. korpusa pusa za naredne, veoma
inila je realnim pretpostavku sloene i dramatine operacije
Faksimil pohvale Vrhovnog komandanta marala Tita
da e sastav korpusa izvriti koje e se izvoditi od Mostara
dobiveni zadatak. pa sve do Soe. Uspjenim
to se tie nacionalnog sastava, bez obzira to je u 8. zavretkom Kninske operacije 8. korpus je potpuno izvrio
korpusu bilo pripadnika svih jugoslavenskih naroda i narod- zadatak koji je u rujnu 1944. primio od Vrhovnog koman-
nosti i ne mali broj stranih dravljana, on je odravao stanje danta NOVJ marala Josipa Broza Tita, kada je krenuo u
tadanjeg nacionalnog sastava Dalmacije. U korpusu je ofenzivu radi osloboenja Dalmacije.
najvie bilo Hrvata - 25.127 ili 72,64%, a zatim Srba - 4.806
ili 14,00%. Ukupno su Hrvati i Srbi inili 86,64% sastava 8.
korpusa. Muslimana je bilo 236 ili 0,68%, idova 61 ili
0,17%, dok je ostalih bilo 4.3183?. To su, ponajvie Slovenci
i Crnogorci koji su se nalazili u 3. prekomorskoj i 1.
tenkovskoj brigadi i u Artiljerijskoj grupi korpusa, u jedinica-
ma koje su osnovane u Italiji. Nema tonih podataka o ostal-
36
Zbornik, tom V, knj. 35, str. 592.
im drugima, medu kojima su i strani dravljani. Najvie je 37 Isto.

bilo Talijana, a onda graana Sovjetskog Saveza. Bilo je 38

Arhiv VIIK 21. reg.br. 4711.

Zahvalnost Glavnog taba Hrvatske oslobodiocima Knina
4. Zakljuak o Kninskoj operaciji
a) Opa zakljuivanja i rezultati
Napadna Kninska operacija koju je pun mjesec dana
vodio 8. dalmatinski korpus je klasina bitka unitenja pro-
tivnika, u kojoj dominiraju frontalna djelovanja i manevar
dvojnog okruenja i potpunog tuenja njemakog 15. brd-
skog armijskog korpusa, njegove glavnine. Bilanca je
Kninske operacije vie nego jedinstveni sluaj NOR-a u
Jugoslaviji. Jedna njemaka (264.) divizija je potpuno
unitena i brisana u njemakoj Vrhovnoj komandi iz spiska
njemakih divizija. Teke gubitke su zadobile (najvie) 373.
legionarska, a onda zapaene gubitke imala je i 392.
legionarska divizija. Ukupno tri neprijateljske divizije
doivjele su katastrofu. Tako neto ne biljei povijest
Drugoga svjetskog rata, da jedan korpus, ovdje 8. dalmatin-
ski, tue tri protivnike, i to njemake divizije visoke bor-
bene i zapovjednike strukture, koje su to dokazale na
zapadnoj fronti, onda po Hrvatskoj.
Ukupno je 15. njemaki korpus imao 6.555 poginulih i
ranjenih i 4.285 zarobljenih. Zadobiven je veliki ratni plijen,
to je omoguilo 8. korpusu da se jo bolje naorua.
Ustae su s preostalim domobranima pobjegli s fronta.
Domobrani poslije Knina nisu vie postojali kao vojska
NDH. Paveli ih je integrirao s ustakom vojnicom i
napravio neke gemit divizije koje su se zvanino zvale -
ustako -domobranske.
etnici nisu poraeni. Oni su se tukli zajedno s
Nijemcima i onda izvukli bjeei prema Karlovcu zajedno s
likim i bosanskim etnicima. Kasnije su se, 1945. povukli
prema Slovenskom primorju. Ali se u Kninskoj operaciji, i
kao posljedica te operacije, razbilo etnitvo u Kninskoj kra-
jini, junoj Lici i zapadnoj Bosni. Oni vie kao politiki faktor
nije bio prisutan u borbi protiv NOP-a. Neke su grupice et-
nika ostale kao kripari koji su i dalje sanjali o povratku
kralja i izbjeglike vlade, o Velikoj Srbiji. Ali to je sve
poraeno zahvalom divizija i drugih jedinica 8. korpusa u
Kninskoj operaciji.
Prema kazivanju komesara 19. dalmatinske divizije gen-
erala Petra Babia, njegova 19. divizija "trebala se vie kon-
centrirati na tuenju etnika popa ujia. Njima nije treba-
lo dozvoliti da se izvuku prema Lici. Mi smo sve nae snage
angairali protiv Nijemaca, a i onako ve se pribliavao kraj
Drugoga svjetskog rata. Radi te nae greke poslije Drugoga
svjetskog rata i jo sada nam prebjegli kninski etnici, koji su
doli pod zatitu Anglo-amerikanaca, a pop uji naao
utoite u USA, prave probleme i vanjsko-politike tekoe.
Ja sam zagovarao da u borbi traimo etnike, naroito one
oko Plavna i Popine, i da ih potpuno vojniki porazimo.
Ovako je teklo kako je bio slijed kninske operacije..." 1
I osmi dalmatinski korpus imao je teke gubitke. Poginulo
je 677, ranjeno 2.439, a nestalo 126. Broj nestalih se smatra
u povijesnoj vojnoj znanosti sasvim normalnim, kree se u
okvirima i drugih armija u Drugom svjetskom ratu.
1
Kazivanje generala Petra Babia autoru na znanstvenom skupu u
Kninu, 1. prosinca 1984. godine.
 Po divizijama gubici izgledaju ovako: 9. divizija imala je
133 poginula, 19. divizija 250, 20. divizija 254, a 26. divizija
294 boraca i rukovodilaca ili ukupno 877 poginulih. Ovaj se
broj ne slae s onim koje smo gore naveli, jer su oni dati
odmah iza Kninske operacije, a ovo su najsvjeiji podaci
2
(vidi tabelarni pregled u prilogu).
Kninskom operacijom 8. korpus razbio je njemaki plan
organizirane obrane na crti Grn. Nastao je veliki
meuprostor izmeu Gospia i Mostara gdje nije bilo fronta
i njemakih snaga.
U borbama za Knin jedinice 8. korpusa izvrile su svoj
zadatak kojeg su dobile od marala J.B.Tita. Steena su
dragocjena iskustva za kasnija borbena djelovanja u
oslobanju Hercegovine i u zavrnim operacijama od Like
do Soe u proljee 1945. godine. Ispoljen je masovni hero-
izam, visoka politika svijest i moralna izdrljivost. Glavni
tab Hrvatske je 6. prosinca 1944. izrazio priznanje i zahval-
nost 8. korpusu i proglasio ga udarnim, a etiri dana kas-
nije maral Tito je pohvalio borce i starjeine 8. korpusa.
Dalmatinske su divizije proglaene udarnima, a taj se
naziv dobivao u NOR-u samo za izriite velike ratne zasluge
i pobjede. Deveta divizija je postala udarnom 3. prosinca
1944. godine, 19. divizije 10. studenog 1944. godine, 20.
divizija dobila je taj naziv 25. prosinca 1944. godine, a 26.
divizija je to zvanje stekla 29. studenog 1944. kada se uve-
liko vodila kninska bitka. 3
njemu general Drapin, uz ostalo i ovo kae: ...Da bismo
uspjeno izvrili zadatke koji su pred nas postavljeni i da
bismo osujetili namjere neprijatelja, na osnovi svestrane
procjene situacije donijeli smo odluku: izvriti potpuno
opkoljavanje neprijatelja, unititi ga i zarobiti, a zaplijeniti
njegovo naoruanje i tehniku.. Ideja napada i manevar sas-
tojao se u sljedeem: frontalnim napadom s juga izvriti
proboj 2. 3. 4. neprijateljske obrane. Dvostrukim obuh-
vatom s istoka i zapada odsjei neprijatelja od zalea i izvri-
ti potpuno opkoljavanje neprijatelja, a zatim pristupiti nje-
govom unitenju. Shodno toj ideji izvrena je i grupacija
snaga.. O estini i tijeku borbi, general Drapin zatim kae:
...Poloaji su se uzimali tek poto je ubijen i posljednji
Nijemac. Na osvojenim poloajima redovno smo nalazili
Naredbom Glavnoga taba Hrvatske
VIII. Korpusu je dodijeljen naziv udarni"
Za izvanredne uspjehe, koie je postigao VIII. korpus u tekim borbama s velikim
neprijateljskim snagama, u toku kojih im je zadao znatne gubitke u ljudstvu i materijalu
te ostebodio Dalmaciju, dodijelio je Glavni tab Hrvatske VIII. korpusu naziv UDARNI".
Naredba glas!:
U dugotrajnim i upornim borbama sa krupnim neprijateljskim Jedini-
cama VIII. korpus ie nanio neprijatelju velike gubitke u ljudstvu i materi-
jalu I oslobodio je itavu Dalmaciju.
Za postignute izvanredne uspjehe, pokazanu vjetinu, heroizom I izdr-
ljivost na bojnome polju dodljeljujemo VIII. korpusu naziv UDARNI".
Smrt faizmu sloboda narodu I
Poltt-komesar: Komandant:
Rad Zigi general-lajtnant Ivo Gonjak

Naredba Glavnog taba Hrvatske od 25. prosinca 1944. kojom 8. korpusu

b) to je kazano o Kninskoj operaciji? dodjeljuje naziv "Udarni"

O Kninskoj operaciji, najprije je progovorio zapovjednik

8. korpusa general Petar Drapin, onda komesar korpusa cjelokupno naoruanje i mrtve neprijateljske vojnike pored
pukovnik Boko iljegovi. Tek 1. prosinca 1984. u Kninu je njega... Govorei o borbenim rezultatima Kninske operaci-
odran znanstveni skup posveen Kninskoj operaciji. Na je general Drapin je u zakljuku zapisao: ..ienjem Male
njemu su prisustvovali glavni (jo ivi) uesnici kninskih Popine i Otria 9. prosinca 1944. zavrena je kninska
dogaanja iz 1944. kao i drugi znanstvenici i politiari. Sve operacija sa potpunim uspjehom. Ubijeno je 3.600 nje-
je to sreeno u jednoj knjizi, koja se pojavila u Beogradu
1985. pod nazivom KNINSKA OPERACIJA, u ediciji Za
pobjedu i slobodu^ 2
Prema novim podacima Slavka Matica iz ibenika.
3
Nikola Ani, NOVJ, n.dj.str. 788, 796, 800.
Zapovjednik 8. korpusa general-major Petar Drapin,
4 Knjigu Kninska operacija, sredio, i vie priloga napisao NAni.
odmah nakon zavretka Kninske operacije, 15. sijenja
Objavljeno u B e o g r a d u 1985. kao 4 knjiga edicije Za pobjedu i
1945. i listu 8. korpusa objavio je lanak Bitka za Knin. U slobodu.
makih vojnika. Zarobljeno je 3-300 neprijateljskih vojnika,
od toga 2.600 Nijemaca. Zaplijenjena su 72 topa raznog
kalibra, od toga veliki broj ispravnih, 25. tekih minobacaa,
500 mitraljeza, 5.000 puaka, 200 motornih vozila, oko 150
vagona razne municije, opreme i oruja.. Zadatak koji je
postavljen, ispunjen je u cijelosti..5.
U pismu kojeg je poslao komesar 8. korpusa pukovnik
Boko iljegovi 25. prosinca 1944. komesaru G Hrvatske
Radi igiu, govorei o Kninskoj operaciji i ovo je javio:
Dolazak preko 10.000 novih boraca tokom zadnjeg mjese-
ca u operativne jedinice znai veliko povjerenje i priznanje
NOP-u.. Medu njima ima i onih koji su bili pasivni tokom
rata ili sluili u neprijateljskoj vojsci.. Dajui politiku
ocjenu uspjeha Kninske operacije, pukovnik Boko iljegov-
i m e u glavne politike zadatke i ovo kae: ..Srbi u
Kninskoj krajini due vrijeme bili su pod stranim terorom
ujia i pod njegovim politikim utjecajem. Oni vrlo teko
shvaaju federalnu Hrvatsku i misle da e u njoj biti tretirani
kao nacionalna manjina. etniko shvaanje da je poslijer-
atna velikosrpska Jugoslavija trebalo da b u d e takoer fed-
erativna drava s glavnom federalnom jedinicom Srbijom,
koja bi izlazila na more izmeu Zadra i ibenika i tako obuh-
vaala srpske Ravne kotare i sve srpske krajeve do Srbije,
kao i vrlo jaka federalna jedinica Slovenija, a obadvije na
raun Hrvatske, utjecajno je miljenje i trebat e ga u p o r n o
razbijati. Ugled etnika je smanjen, a na utjecaj je sada, a
izgledi su da e tako i biti, sve povoljniji i jai..6.
Ratni sekretar Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju
Vicko Krstulovi je na znanstvenom skupu u Kninu, dajui
ocjenu velike p o b j e d e u Kninskoj operaciji, uz ostalo i ovo
kazao: Kninska pobjeda boraca i rukovodilaca 8. korpusa
nije samo bila njihovo veliko veselje, nego radost svih nas.
Bilo je to zajedniko djelo.. Veselili smo se to smo bili tako
snani da m o e m o potpuno poraziti protivnika, to smo bor-
b o m zaliveno krvlju najboljih sinova naih naroda, p o t p u n o
sami, bez iije pomoi sa strane oslobodili Knin, a time i
cijelu Dalmaciju.. Borci 8. korpusa koji su se proslavili pod
zidinama ovog drevnog grada na rijeci Krki, poslije su se
proslavili u borbi za osloboenje irokog Brijega i Mostara.
Onda u b o r b a m a sve do Soe i nae Istre..'.
Ratni naelnik taba 8. korpusa i v.d. zapovjednika, gen-
eral Milan Kupreanin, dajui ocjenu Kninskoj operaciji, na
spomenutom znanstvenom skupu u Kninu i ovo je, kazao:
Kad gledamo to se dogodilo ovom operacijom u cjelini
m o e m o rei da su ti rezultati bili v e o m a znaajni.. Porazila
se velika vojska protivnika, zarobljen je ogroman plijen i
postignuti su v e o m a zavidni uspjesi.. Osloboenjem Knina
etiri snane divizije 8. korpusa bile su slobodne za manevar
bilo prema sjeveru, bilo prema jugu. Osloboenjem Knina
automatski je osloboen Graac. Neprijatelj se poslije toga
m o g a o zadrati samo na liniji Gospi - Biha...
Politiki komesar Artiljerijske grupe 8. korpusa i onda 9.
dalmatinske divizije general Ilija Radakovi, analizirajui
Kninsku operaciju sa stajalita ratne vjetine NOR-a, i ovo je
u Kninu kazao na ve r e e n o m znanstvenom skupu:
..Kninska operacija je predstavljala m n o g o vie od skupa
bojeva i borbi za Knin i neposrednu okolinu. Svojim dimen-
zijama, postavljenim (realiziranim) ciljevima i ostvarenim
efektima, ona je istovremeno posluila i kao odskona
daska za prodor naih jedinica u junu Liku i kasnije za
sinkronizirana djelovanja sa snagama 11. korpusa. Ona je
omoguila, npr. 35. diviziji da likvidira snanu njemaku
grupu kod Graaca i izbijanje pred Donji Lapac, Gospi i
Karlobag (kada je osloboeno est likih opina) to je bilo
od izuzetnog znaenja u kasnijim djelovanjima, jer je ta ter-
itorija postala snaan placdarm za zavrne operacije..9.
Ratni komesar 12. dalmatinske brigade u bitci za Knin,
general Fabjan Trgo na r e e n o m znanstvenom skupu,
opisujui tijek Kninske operacije i ovo je konstatirao: .. Da
su Nijemci oekivali takvu silinu u d a r a 8. korpusa, u kojem
e glavnina njihovih snaga biti unitena, sigurno ne bi
dozvolili da do toga doe, ve bi se blagovremeno povukli,
sauvali ivu silu, i zauzeli na sjeveru i sjeverozapadu neke
pogodnije poloaje (a to su bili u stanju izvesti sve do 20. stu-
denog).. Osloboenje Knina, posljednjeg njemakog upori-
ta u Dalmaciji i vane p r o m e t n e raskrsnice za prenoenje
daljnjih operacija k sjeveru i izvan njenih granica, postignu-
to je uspjenim ishodom Kninske operacije. O m o g u e n o je
zajedniko djelovanje 8. korpusa i ostalih snaga GH (4. i
11. korpus). Zadobiveni trofeji i nanijeti gubici uvjerljivo
5 Kninska operacija, Beograd 1985. str. 26-28.
6
Isto, str. 32-34-
7 Kninska operacija, str. 50.
8
Isto, str, 62.
9
Isto, str. 71.
pokazuju veliinu postignutog uspjeha 8. korpusa. Osim
toga, zaplijenjena materijalna sredstva posluila su kao novo
pojaanje 8. korpusa i kao materijalna baza za mobilizaciju
novog ljudstva. Ovim porazom neprijatelj je, pored materi-
jalnih gubitaka, pretrpio u politikom pogledu veliki neusp-
jeh.. Prema tome, ishod Kninske operacije imao je pored
navedenih rezultata, zamanije posljedice. Poraz kod Knina
utjecao je na slabljenje otpora neprijatelja u zavrnim
operacijama za osloboenje preostalih dijelova Hrvatske i
Jugoslavije.. 1 0 .
U zakljunom dijelu o Kninskoj operaciji na ovome
mjestu osjea se potreba da se d a d e ocjena rada i djelovan-
ja svake dalmatinske divizije i drugih samostalnih jedinica 8.
korpusa koje su uestvovali u ovom velikom v o j n o m
dogaaju na kraju konanog osloboenja Dalmacije u
Drugom svjetskom ratu. Pustimo da o tome kau svoju rije
ove vojne i politike starjeine i drugi o povijesnoj ulozi i
znaenju uea tih divizija i drugih sustava 8. korpusa, a to
je reeno na znanstvenom skupu o Kninskoj operaciji, u
Kninu 1. prosinca 1984. godine.
U svom znanstvenom radu, ratni naelnik taba 9. dalm.
divizije u doba kninskih dogaanja, admiral Bogdan Pecoti
je na kraju zakljuio: .. Ovakvo angairanje 9. divizije u
zavrnoj fazi Kninske operacije bilo je u skladu s opera-
tivnom situacijom i mogunostima ostalih divizija 8. kor-
pusa. J e r jedino je za takav zadatak bila sposobna 9. divizi-
ja, koja je od devet, imala neangairanih sedam bataljuna.
Ostale divizije nisu mogle prihvatiti ulogu gonjenja prema
Otriu, kako zbog trenutne angairanosti u borbama, tako i
zbog pretrpljenih gubitaka i iscrpljenosti u prethodnim bor-
bama.. 1 tab 8. korpusa je rad 9. divizije ovako ocijenio:
Rad jedinica IX. divizije bio je m n o g o bri i efikasniji, bolje
je iskoriteno rasulo neprijateljskih snaga poslije katastrofe
koje su te snage doivjele u Kninskoj bitci.. 1 2 .
Za d j e l o v a n j e 19. dalmatinske divizije u Kninskoj
operaciji, na znanstvenom skupu u Kninu I. prosinca 1984.
njen ratni politiki komesar general Petar Babi, u zakljuku
kae: ...to se 19. divizije tie, sektor njenog angairanja
bio je v e o m a znaajan. titila je bok naih snaga u Kninskoj
operaciji, predstavljala je glavnu u d a r n u snagu za izvoenja
manevra okruenja kninske neprijateljske grupacije, ometa-
la je m a n e v a r etnika u rajonu Plavna i Ratieva, spr-
jeavala izvlaenje protivnika iz rajona Knina i dovlaenje
pojaanja iz pravca Bihaa i Graaca. Uz sve to, 19. divizija
je, zajedno sa 26. divizijom, morala kontrolirati obalu
Jadranskog mora od ibenika do Zadra, zbog estih pro-
vokacija Engleza i mogunosti da iskrcaju svoje trupe
negdje na J a d r a n u . . . 1 3 .
Na znanstvenom skupu u Kninu, vojni povjesniar Rade
Guberina, govorio je o Dvadesetoj diviziji u Kninskoj
operaciji, pa je u zakljunom dijelu, i ovo kazao:
..Dvadeseta divizija je u Kninskoj operaciji uspjeno izvrila
dobiveni zadatak. U njoj je, prvi put, djelovala kao cjelina sa
svim brigadama i prvi put zajedno sa 19. i 26. i dijelovima 9.
divizije u jednoj korpusnoj operaciji, u n a p a d u na utvren
grad koji je neprijatelj odsudno branio. U ovim je borbama,
u daleko v e e m obimu nego do tada uestvovala i artiljeri-
ja. Sve je to pred tabove i jedinice bilo mnogo sloenih
zadataka koji su se morali u to kraem roku razrijeiti.
Ukratko, u ovoj operaciji 20. divizija je konano prela iz
perioda partizanskog i kombiniranog na period frontalnog
naina ratovanja. Ovaj krupan prijelom, za m n o g e jedinice
i bolan, praen i velikim gubicima, pa i neuspjesima - 20.
divizija je uspjeno, za kratko vrijeme prebrodila.. tab 20.
divizije, uz punu p o m o taba 8. korpusa, sa tabovima
brigada i k o m a n d a n t i m a niih jedinica n e p r e k i d n o m
aktivnou, uputstvima, savjetima, intervencijama, snano
je utjecao na brzi prelazak na novi nain ratovanja.. Stoga
je 20. divizija bila u stanje da u ovoj za diviziju najteoj
operaciji, koja je za rukovodstva bila najkompleksnija,
nanese okupatorskim i kvislinkim snagama pet puta vee
gubitke od vlastitih. Zadatak je 20. divizija obavila u uvjeti-
ma v e o m a male nadmoi u ljudstvu (1 : 1,5) i daleko od o n e
koju je zahtijevala klasina vojna n a u k a . . ^
O b o r b e n o m djelovanju 26. dalmatinske divizije u
Kninskoj operaciji, koja se nalazila na glavnom pravcu napa-
da 8. korpusa, od Drnia djelujui pravo na grad Knin, na
znanstvenom skupu u Kninu, u saopenju Proboj kninskog
fronta uz ostalo sam zakljuio: U Kninskoj operaciji
jedinice 26. divizije demonstrirale su suvremeni i moderni
10
Isto, str. 111.
11
Kninska operacija str. 224.
12
Zbornik NOR-a, tom V, knj. 38, str.270-278.
13
Kninska operacija, n.dj.str. 255-
14
Kninska operacija, str, 317
nain ratovanja u kojem su skladno
funkcionirala djelovanja rodova i slubi,
jedino to se nije moglo vie angairati
zrakoplovstvo zbog nepovoljnih meteo-
rolokih uvjeta. To suvremeno ratovanje
konstatirao je i neprijatelj kada je utvrdio da
borbe u rajonu Knina, po jaini ljudstva i
materijala kao i dobrom rukovoenju od
strane neprijatelja, gube karakter voenja
rata protiv bandi1^. Jedan zarobljeni nje-
maki oficir je izjavio: Po broju municije
koju ste bacili na nas (svake minute padalo
je po kninskoj njemakoj grupaciji do 2
metka, zrna ili mine u jednoj minuti, mi smo
mislili da napadaju Amerikanci, a po pre-
ciznosti gaanja smo mislili da su Rusi..1^.
Za djelovanje Artiljerijske grupe 8. kor-
pusa u Kninskoj operaciji na reenom
znanstvenom skupu je konstatirano:
..Nadmonost nae artiljerije na pravcu
glavnog udara bila je postignuta pravilnim
grupiranjem artiljerije - 9 baterija bilo je na
glavnom, a samo 4 baterija na pomonom
pravcu. Zatim preciznost gaanja, brza kon-
centracija, vatra ostvarena manevrom
putanja i pokretom.. Snabdijevanje munici-
jom, hranom i ostalim potrebama bilo je Operativni izvjetaj taba 1 . tenkovske brigade od 2 5 . prosinca 1 9 4 4 . o Kninskoj operaciji

vrlo dobro i bez zastoja. Posebno treba istai

da su u borbama u Kninskoj operaciji doli
do punog izraaja izdrljivost, hrabrost, borbenost, portvo- hitno prebaci na sektor 19. divizije, potvruje da je dobro
vanost i visoki moral artiljeraca - boraca i starjeina..1 angairao tenkove tab 8. korpusa u Kninskoj operaciji.
Za djelovanje 1. tenkovske brigade u Kninskoj operaciji Borbeni rezultati ostvareni od 1. do 4. prosinca potvrdili su
se kae: Razvoj dogaaja je pokazao da su ratrkani tenkovi ispravnost odluke da se 1. tenkovska brigada upotrebi na
nedovoljno uinili za razbijanje neprijateljske obrane. Zato je jednom pravcu i na teitu napada..1.
tab 8. korpusa odluio da pregrupiranjem snaga i upotre- Doktor Predrag Peji, povjesniar, na znanstvenom
bom tenkova na jednom pravcu izrazi teite napada. Radi skupu u Kninu utvrdio je da je tijekom Kninske operacije
toga je u drugoj etapi Kninske operacije izvreno prikupljan- nad frontom 8. korpusa izvedeno 39 borbenih zadataka ili
je tenkova, da bi u njenoj treoj etapi bitno utjecali na bre 180 avio-polijetanja.1^.
slamanje, prvo neprijateljske obrane na pravcu napada 26.
divizije, a potom i na pravcu napada 19. divizije. Nema sum- 15
Zbornik NOR-a, tom XII, knj. 4 str. 1023.
16
nje da je ovako grupiranje i upotreba 1. tenkovske brigade Arhiu VII, k. 719. reg. Br. 1-114 Kninska operacija, n.dj.str. 368.
Kninska operacija, n.dj.str. 410.
bilo, prije svega, originalno. Jer, zamisao da se poslije razbi- 1S
Isto. str. 423.
janja neprijatelja na pravcu 26. divizije, 1. tenkovska brigada Kninska operacija, str. 202.
 Politiki komesar 8. korpusa Boko iljegovi u svom izv- operativnoj zoni gdje se vodila Kninska operacija nalazilo se
jetaju komesaru GH Radi igicu 31. prosinca 1944. kon- dosta vodenih prepreka, veih i manjih rijeka, kod Drnia
statirao je uspjenu djelatnost organa vojno pozadinske rijeka ikola, Krka koja ide po sredinjici korpusne opera-
vlasti 2 0 . Poznato je da je vojna pozadina 8. korpusa za vri- tivne zone, onda je Zrmanja zapadno od Knina. Manje su
jeme Kninske operacije obavila obimne i znaajne poslove i rijeke - Babunica sjeverno od Knina i rijeka Kri istono od
zadatke, poevi od p o p u n e i snabdijevanja operativnih i Knina. Sve su one kanjonskog tipa, dosta brze i s malo
partizanskih jedinica 8. korpusa, preko evakuacije ranjenika mostova na njima preko kojih bi se mogla kretati tehnika 8.
s fronta i njihovog zbrinjavanja i lijeenja u pozadinskim bol- korpusa. Bio je most na Cikoli kod Drnia, most u Kninu
nicama, do aktivnosti u smjeru likvidacije ostataka kolabo- (ispod kninske tvrave) i Kravlji most na Zrmanji. Nijemci su
racionistikih snaga, Prikupljanja zaplijenjene b o r b e n e u povlaenju poruili most na ikoli kod Drnia kojeg je brzo
tehnike i osiguranju reda na osloboenom teritoriju. Osim popravila korpusna inenjerija. Most na Krki kod Knina je
toga, vojno-pozadinski organi su na slobodnoj teritoriji zad- poruen i preko njega je napravljen samo drveni prijelaz, a
njih mjeseci 1944. dali vidan doprinos stabilizaciji prilika i most na Zrmanji - Kravlji most je bio poruen. Zbog ovih
stvaranju uvjeta za obnovu poruene Dalmacije, kao i u tekoa tenkovi 1. brigade morali su izbjegavati rijena kori-
pravcu prihvata, smjetaja i lijeenja ranjenika susjednih ta i manevriranjem se prebaciti s fronta 26. divizija na front
korpusa NOVJ i onih koji su se vraali iz bolnica NOVJ u 19. divizije. Drugi je problem bio u brojnim njemakim min-
Italiji. Svakodnevne kontinuirane i intenzivne aktivnosti skim poljima, postavljenim na svim prilazima Kninu, najvie
vojno pozadinskih jedinica i ustanova, uz podrku od june strane i oko svakog uporita. Inenjerijske su
stanovnitva i osloni na sustav n a r o d n e vlasti i antifaistikih jedinice 8. korpusa pravili prolaze u minskim poljima, ali ih
organizacija, dalo je krupne efekte koji su bili znaajni za se ipak poglavito nastojalo obilaziti.
tijek i konani ishod Kninske operacije. Veza izmeu jedinica, tabova i komandi su, po svim
Dajui iru elaboraciju o ueu Mornarice NOVJ povijesnim podacima, dobro funkcionirale, ali je obavjeta-
tijekom Kninske operacije, na reenom znanstvenom skupu jna sluba podbacila, naroito ona iz civilne strukture.
u Kninu, kapetan bojnog broda
dr.sc. Vladimir Isai na kraju je kon-
statirao: Djelovanja na moru od
poetka studenog do poetka pros-
inca 1944-, tj. u vrijeme Kninske
operacije, posredno su se odraavali
na operaciju. Karakteristike djelo-
vanja su iskazivale ofenzivni d u h
Mornarice NOVJ i pravovremeno
prilagoavanje nastalim promjena-
ma..21. (vie o djelovanju
Mornarice NOVJ i jedinica 8. kor-
pusa, vidi prilog dr.VIsaia).
I ostali rodovi i slube 8. korpusa
odigrali su veliku ulogu u zajednikoj
Borci 1 9 . divizije odlikovani za zasluge u borbama za osloboenje Knina, prosinac 1 9 4 4 .
borbi s divizijama 8. korpusa u
Kninskoj operaciji. Uz brojne
aktivnosti, kada je u pitanju djelovanje inenjerijskih jedinica,
potrebno je naglasiti brojne njezine probleme koje su morali 20
Isto, str. 34.
rjeavati u Kninskoj operaciji. Dva su najmarkantnija. Prvo, u 21
Isto, str. 106.
Posljedice toga su bile da ni tab 8. korpusa, ni drugi tabovi
nisu imali jasnu predodbu o jaini i n a m j e r a m a njemakog
zapovjednitva. Razlozi se obino trae u jakoj etnikoj i
ustakoj djelatnosti tijekom cijelog rata. Na pr. kada se
napadalo na Split, znale su se sve protivnike nakane, sada
toga nije bilo.
Ipak, kada je rije o zajednikoj suradnji vidova, rodova
i slubi ona je bila dobra u Kninskoj operaciji, samo je slabo
funkcionirala zajednika suradnja sa zrakoplovstvom koje
nije bilo u nadlenosti 8. korpusa. Zato su savezniki zrako-
plovi tukli osloboeni Zadar i druga mjesta i neke poloaje
brigada 8. korpusa na prvoj crti bojinice.
O zajednikom djelovanju jedinica 8. korpusa u Kninskoj
operaciji, zapovjednik 8. korpusa general Petar Drapin je
ve 15. sijenja 1945. kazao: ..Pobjeda u Kninskoj operaciji
je izvojevana jer je pri svakom poduhvatu ostvareno sud-
jelovanje upotrijebljenih jedinica i dijelova.. 2 2 .
22
Kninska operacija, str. 29.

X.

ZAKLJUNI OSVRT NA OFENZIVU 8. KORPUSA ZA

OSLOBOENJE DALMACIJE

Poslije tri mjeseca neprekidnih borbi, od 12. rujna do 9.

prosinca 1944-, jedinice VIII. dalmatinskog korpusa oslo-
bodile su itavu Dalmaciju, osim Dubrovnika kojeg je oslo-
bodila 29. hercegovaka divizija i 2. dalmatinska proleterska
brigada. Postignute p o b j e d e spadaju u red najznaajnijih
uspjeha koje su u to vrijeme postizale jedinice NOVJ.
S obzirom na operativne i taktike postupke u tijeku
djelovanja, nain pripremanja pojedinih operacija, osigu-
ranje i djelovanje pojedinih napada, komandiranje i zapovi-
jedanje, upotreba rodova i slubi, organizaciju i formaciju
jedinica, ofenziva 8. korpusa za osloboenje Dalmacije, a
naroito Kninska operacija, predstavlja jedan od najvanijih
sadraja ratne vjetine NOR-a u Jugoslaviji. Tako neto
rijetko biljei vojna povijest Drugoga svjetskog rata, a n e m a
joj sline u NOR-u Jugoslavije.
Od posebnog je znaenja za pravilno usmjeravanje
ofenzivnog djelovanja i donoenja odluka bilo prisustvo
Vrhovnog komandanta marala Josipa Broza Tita na Visu,
na operativnom teritoriju 8. dalmatinskog korpusa. Vodei

Dugo oekivani susret: ljudi iz zbjega vraaju se svojim domovima nakon

osloboenja Dalmacije
rauna o svim imbenicima ofenzive 8. korpusa
osloboenju Dalmacije, posebno o uvanju ive sile, maral
Tito je s Visa kreirao ofenzivu 8. korpusa, a linim kontakti-
ma i d e p e a m a pruio tabu 8. korpusa veliku p o m o u
planiranju i u najsvrsishodnijoj upotrebi jedinica sukladno
tadanjoj opoj situaciji na svim frontovima Drugoga svjet-
skog rata, p o s e b n o o n o g na teritoriju Jugoslavije i u
Dalmaciji. Titovo je djelo pokretanje divizija 8. korpusa u
konanu ofenzivu za osloboenje Dalmacije, a to se skoro
poklapalo s onim ofenzivnim djelovanjima u istonoj Bosni
radi konanog osloboenja istonih dijelova Jugoslavije.
Zato se ofenziva 8. korpusa za k o n a n o osloboenje
Dalmacije uklapa u opi trend pribliavanju zavrnice
Drugoga svjetskog rata u Europi.
Osloboenje Dalmacije ima veliko vojno i politiko
znaenje. Budui da je itavo operacijsko podruje 8. kor-
pusa bilo o s l o b o e n o , Vrhovni tab NOVJ je bio u
mogunosti da 8. korpus angaira bilo u pravcu Like i
Zagreba ili Mostara, bilo za osiguranje jadranske obale. Od
velikog je znaenja bilo i to to je osloboena cjelokupna
obala i otoci Dalmacije, a naroito to je osloboen Zadar,
koji je definitivno prikljuen matici Hrvatskoj, kao i Lastovo.
Prestala je talijanska i njemaka okupacija Zadra, a ona je
predugo trajala, sve od 1918. godine. Zadar, stari hrvatski
grad, postao je sada sa ibenikom i Splitom sredinjica
vojnih i politikih dogaanja vezanih za federalnu Hrvatsku
do potpunog osloboenja Hrvatske u proljee 1945. godine.
Znaenje je veliko i osloboenje Splita, Zadra, ibenika i
drugih hrvatskih gradova u Dalmaciji, posebno pristanita i
velikih luka i aerodroma. U te luke se m o g a o nesmetano
donijeti materijal primljen od saveznika, a odatle transporti-
rati prema unutranjosti. Stvoreni su uvjeti za mobiliziranje
novih boraca, tako da je 8. korpus, pored steenih borbenih
iskustava, i brojno narastao. Osmi je korpus ve 31. prosin-
ca 1944. imao 36.086 boraca, naoruanih, pored ostalog, sa
132 razna topa, 41 tenkom i 11 oklopnih automobila 1 ,ime
se pojaala njegova u d a r n a m o i snaga za n a r e d n e
operacije, konkretno za osloboenje irokog Brijega i
Mostara, a onda dalje prema Soi.
U toku ofenzive 8. korpusa u Dalmaciji i junoj Lici pot-
p u n o je razbijen okupatorsko-kvislinki sustav vlasti, i
stvoreni su povoljni uvjeti za normalan razvoj i djelovanje
novih organa vlasti i najviih organa federalne Hrvatske koji
u su, s Hrvatskim antifaistikim saborom - ZAVNOH-om na
elu, s Glavnim tabom Hrvatske doli u ibenik i Zadar. Iz
Dalmacije se vodila NOVH i cjelokupna politika federalne
Hrvatske u 1945. godini do osloboenja Zagreba i ostalih jo
neosloboenih krajeva Hrvatske i zapadnih krajeva
Jugoslavije. Tijekom ofenzive 8. korpusa totalno su
poraene vojne postrojbe NDH, kao i etnici popa ujia -
n e m a ih vie u Dalmaciji! Nestalo je onih u Dalmaciji koji su
je 18. svibnja 1941. prodali Talijanima, a od kapitulacije
Italije, 8. rujna 1943. ustupili n j e m a k o m okupatoru.
Prognani narod Dalmacije - najvie Hrvati, a i drugi, poeli
su se vraati na svoja stoljetna ognjita, poeli su obnavljati
porueno i razoreno, popaljenu Dalmaciju. Najteu ruev-
inu ostavio je iza sebe njemaki okupator koji je zajedno s
ustakom vlau i vojskom NDH poruio lijepe dalmatinske
gradove i sela, od onih razaranja u Dubrovniku, Makarskoj,
Splitu, ibeniku, Zadru i na kraju Kninu. Na je dalmatinski
ovjek ostao bez vrijednih spomenika kulturne batine, sve
se poelo obnavljati , vraati u normalno stanje. Dalmacija
nie iz pepela kao feniks iz beznaa.
Zato se Dalmacija ponosi na svoje osloboditelje, na svoj
8. korpus koji mu je donio potpunu i konanu slobodu.
Dalmacija je manifestirala svoje politiko jedinstvo i svoju
odlunost da p o d rukovodstvom marala Tita nastavi borbu
do k o n a n o g o s l o b o e n j a Hrvatske i ostalih dijelova
Jugoslavije, kako se manifestiralo u osloboenju Beograda,
u borbi na Srijemskom frontu, u Istonoj Bosni, pa sve do
Soe i Celovca.
Komesar 8. korpusa pukovnik Boko iljegovi javlja
komesaru G Hrvatske, 25. prosinca 1944. da su velike i
p o t p u n o uspjene bitke u osloboenju Dalmacije kod bora-
ca i rukovodilaca stvorilo veliko samopouzdanje, sigurnost,
a proglaenje itavog korpusa Udarnim nov polet i zado-
voljstvo.. Zatim zakljuuje: ..Osloboenjem Dalmacije na
korpus je dobio punu teritorijalnu cjelinu, slobodnu teritori-
ju s komunikacijama, s a o b r a a j n i m vezama, velikim
gradovima kao vanim politikim i privrednim centrima,
Tako je stvorena nova situacija u Dalmaciji, koju rijetko
biljei povijest..
Nai svi gradovi, zakljuuje iljegovi, - Split,
Dubrovnik, Zadar, ibenik imaju svoje komande mjesta i
1
Arhiv VII, k. 517, reg. Br. 13/7.
d o b r e k o m a n d a n t e koji e moi izvriti postavljene osloboenja Dalmacije, general M.Kupreanin naroito je
2
zadatke.. . impresionirao njegov dolazak u ibenik kada je osloboen
Ofenziva 8. korpusa za o s l o b o e n j e Dalmacije - poetkom studenog 1944. Pa i ovo kae: Bilo je interesant-
gledana u cjelini ima, kazuje general Ilija Radakovi, ratni nih situacija prilikom osloboenja Dalmacije. Recimo, kada
komesar 9. dalmatinske divizije, po svim kriterijima i vojno smo ulazili u ibenik. Iako je neprijatelj drao u blizini
politikim mjerilima strategijski znaaj. Razloga za to ima poloaje, oko svakog borca se okupilo oko pedesetero ena,
vie: Osloboenje Dalmacije stvoren je u odnosu na djece. Od n a r o d n o g oduevljenja bilo je ukoeno kretanje
saveznike, i u razmjerima jugoslavenskog ratita, jedan naih jedinica u ibenik. Sve to govori koliko je taj narod bio
manje-vie kontinuirani front - na koji se u dubini nastavlja stvarno vezan za svoju oslobodilaku borbu..5. Slino je
teritorija 11., 4. i 9. korpusa, ne samo do bive jugoslaven- bilo i u drugim dalmatinskim gradovima, naroito u Splitu.
sko-talijanske granice nego do Soe. To nije bila linija fronta Najvei je doprinos d a o narod Dalmacije za svoje
u klasinom smislu. U toj situaciji, taj dio fronta - sjeverna osloboenje. On je tijekom cijele ofenzive 8. korpusa, i
Dalmacija, dio june Like sa Bosanskom krajinom, je bio i pored gladi, davao dio h r a n e za svoju vojsku, slao u nju
najistureniji dio fronta antifaistike koalicije u Europi svoje sinove i keri, pruao p o m o u lijeenju i zbrinjavan-
(ukljuujui front saveznikih snaga u Italiji i front Crvene ju ranjenih i bolesnih, uzimao aktivnog uea u ruenju
armije u Panoniji). To je bio i jedan od osnovnih razloga za prometnica, a nakon osloboenja u njihovoj opravci i u
tako u p o r n e b o r b e oko Knina i kasnije u Lici i Istri... U osposobljavanju niza gospodarskih i drugih objekata da
zakljunom dijelu general I Radakovi kae: Osloboenje p o n u normalno raditi. Otuda pobjeda izvojevana u ofen-
Dalmacije i veina jadranskih otoka narodnooslobodilaki zivi 8. korpusa za osloboenje Dalmacije predstavlja zajed-
pokret je definitivno postao jedina snaga ne samo na irem niku pobjedu 8. korpusa i naroda Dalmacije.
podruju Jadrana, ve i u zapadnim dijelovima Jugoslavije. Valja odati duno priznanje saveznicima koji su dali
Vojniki, politiki i ekonomski - to je tada postao snaan bas- zapaeni doprinos u hrani i ratnom materijalu, naroito za
tion nove Jugoslavije, koji je omoguavao ne samo raz- 26. diviziju, Artiljerijsku grupu i 1. tenkovsku brigadu, iako je
granam vezu sa svijetom, ve je iskljuio bilo kakvu potrebu bilo pokuaja da se ova p o m o uvjetuje iskrcavanjem jedini-
za eventualnim iskrcavanjem saveznika na naoj obali. ca na obalu, kakav je bio sluaj u Dubrovniku gdje se, uz
Takva mogunost (i opasnost) eliminirana je upravo ovom odobravanja marala Tita, iskrcao jedan britanski k o m a n d o
ofenzivom strategijskih razmjera za osloboenje Dalmacije, odred i jedan divizion artiljerije. Nasuprot materijalnoj
to ve samo po sebi govori o n j e n o m izuzetnom vojnom i pomoi, angairanje saveznikih snaga, koje su se, kada je
politikom znaaju ne samo u tom trenutku, ve i sa poela ofenziva 8. korpusa, u m a n j e m broju zatekle na Visu
3
stanovita b u d u e g razvoja dogaaja.. . nije bilo onakvo i u onolikoj mjeri, osim topnitva, kakvo se
General Milan Kupreanin, ratni naelnik taba 8. kor- oekivalo. Saveznike kopnene snage nisu uestvovale niti
pusa vidi osloboenje Dalmacije u kojoj su se ofenzivi stvo- u jednoj operaciji u ofenzivi 8. korpusa. Iako o tome govore
rile velike mogunosti. Otvorili smo p o t p u n o J a d r a n prema njemaka vrela, kao Admiral Jadrana, da su u Kninu bitku
svijetu. Stvorila se mogunost d o p r e m e i o p r e m e savezni- izvojevale saveznike snage. Ili kako u Ratnom dnevniku
ka... General Kupreanin zakljuuje: ..Kad gledamo to se njemake Vrhovne k o m a n d e pie da je povlaenje s jad-
postiglo u ofenzivi 8. korpusa za osloboenje Dalmacije ranske obale otpoelo 16. listopada 1944. i da se produilo
m o e m o rei da su ti rezultati bili v e o m a znaajni.. U borbi
2
Arhiv VII, k.119/8, reg. Br. 3-1. Za zapovjednika grada Dubrovnika
za Split do Knina gubici neprijatelja iznosili su oko 13.345
poslije Kninske operacije upuen je potpukovnik Bogdan Pecoti
ubijenih i 9.800 ranjenih. Nai gubici su bili oko 1.115 pogin- do tada naelnik taba 9. divizije. O njegovom djelovanju u
ulih i oko 5.000 tee i lake ranjenih. Od materijala, mislim Dubrovniku najboljim se rijeima sjea general Boko iljegovi,
komesar 8. korpusa.
na cijelu Dalmaciju, bilo je zaplijenjeno 236 topova, 176
3 Kninska operacija, Beograd 1985. str. 70.
minobacaa itd. Kako se vidi to je ogroman plijen i v e o m a 4
Isto, str. 62-63.
zavidni uspjesi..4. U svojim ratnim sjeanjima na d a n e 5
Isto, str. 63.
i u studenom, kojom prilikom su se jedinice 8. korpusa samo
u pojedinim sluajevima pojavile iako su im dalmatinski
otoci bili odskona daska. Pa zatim i ovo pie: U daljnjem
tijeku borbi na jadranskom odsjeku pojavile su se kao nov,
vrlo ozbiljan faktor u inozemstvu o b u e n e i od Anglo-
Amerikanaca neprekidno preko mora snabdijevane trupe iz
egzila i s njima u suradnji, Titove snage..". Meutim, povi-
jesne injenice stoje sasvim suprotno, jer nikakve trupe iz
egzila nisu se pojavile u Dalmaciji, to je bilo samo zato
napisano iza rata da se opravda poraz kojeg je imao
Wehrmacht u Dalmaciji.
Veliku povijesnu pozornost privlai ofenzivno djelovan-
je 8. korpusa za osloboenje Dalmacije sa stajalita opera-
tivnih i drugih naela ratne vjetine. Moe se slobodno
zakljuiti da su o p e r a c i j e 8. korpusa u o s l o b o e n j u
Dalmacije tekle postupno, od niih prema veim oblicima
borbe, onda sukladno i po ciljevima najbolje m o g u e gradi-
rano, opet od jednostavnijih i manjih operativnih ciljeva
p r e m a veim, krajnje odsudnim koji su zapisani u Kninskoj
operaciji.
Ofenzivne operacije 8. korpusa nastaju i teku na dva
dosta udaljena operativna podruja, odnosno s dvije opera-
tivne zone. J e d n a je ona s Visa, a druga u srednjoj i sjever-
noj Dalmaciji. A takvo naelo malo je prisutno u ratnoj vje-
tini. Obino se prakticira da korpusna ofenziva ide s jedne
operativne prostorije i s m a n j e radikalnim ciljevima kako se
to dogodilo u Dalmaciji sa 8. korpusom.
Za protivniku stranu, tj, za n j e m a k u vojsku u
Dalmaciji, ovakvo grupiranje snaga 8. korpusa na dva odvo-
jena podruja, (skoro na tri zone, ako se ukae na poseb-
nosti ofenzive 19. divizije u sjevernoj Dalmaciji), je najgora
varijanta jer im je borba nametnuta na vie frontova, dolazi
s vie pravaca, pa se tee snalaziti i ne moe se efikasno
suprotstaviti drugoj zaraenoj strani. To se evidentno vidje-
lo u prvoj etapi ofenzive 8. korpusa od poetka rujna pa sve
do skoro kraja listopada. Front je bio na srednjodalmatin-
skim otocima, a istovremeno i drugi front u srednjoj
Dalmaciji, pa i trei u sjevernoj Dalmaciji. Zato smo vidjeli
da njemaki 15. korpus nije m o g a o efikasno parirati ofenzivi
8. korpusa sve do Knina. Gubili su Nijemci otok za otokom,
jedno uporite za drugim, a nitko nikome nije mogao
pomoi. Nema manevriranja s njemake strane kako je bilo
u akcijama prije poetka zavrne ofenzive 8. korpusa za
osloboenje Dalmacije. A im n e m a manevriranja i ispo-
moi jedne drugoj napadnutoj grupaciji, n e m a ni ratnih
pobjeda, obino slijedi poraz za porazom. Evidentno se vidi
kako su nestajala njemaka uporita na Brau (Sumartin, na
primjer), onda na olti, potom na Peljecu, pa kod Vukova
klanca, kod Makarske i Omia, pa Splita i ibenika do Drnia
Iz prethodnog teksta o tijeku ofenzive 8. korpus vidjeli smo
da nitko nije m o g a o pomoi ugroenom njemakom upori-
tu, a n e m a se ni rezervi da bi bar neto poboljalo pojedina
ili glavna uporita.
Posebno je vidljivo da tijekom tromjesene ofenzive 8.
korpusa njemakom 15. brdskom korpusu nije stigla u
p o m o niti jedna divizija 2. oklopne armije. N a r e e n o im je
da se bore do krajnjih granica mogunosti, ali sami sa svo-
jim postrojbama. Oigledan je raskorak izmeu zadatka koji
je postavljen pred 15. korpus i njegovih realnih mogunosti
u situaciji koju je ofenzivom n a m e t n u o 8. korpus. Rezultat
takve situacije za Nijemce bio je poraz za porazom, na kraju
totalni fijasko i gubitak Dalmacije. Njemako zapovjednitvo
nije moglo poslati pojaanja 15. korpusu zahvaenom ofen-
zivom sa svih strana od jedinica 8. korpusa - od otoka
prema obali i od unutranjosti prema obali. Stvorena je
najtea vojna okolnost u kojoj se moe na frontu nai neka
vojska. A bilanca je poraz i gubitak vojske i teritorija. Nema
urednog ni povlaenja i da je njemakom 15. korpusu
odobreno., jer svuda je slab, svuda je udaren, svuda je
vezan za bojinicu. Pa ako i pokua napustiti neka vanija
uporita, bit e jo vie tuen u povlaenju, na otvorenom,
gdje n e m a izgleda ni da se povue, niti da sauva vojsku i
tehniku. Dogodilo se ba ono to je za Nijemce najgore, na
bojinice su izgubili i ivu silu i b o r b e n u tehniku. Izvuklo se
samo neto, ogoljeno i preslabo da vie b u d e jedna vojska
za regularno ratovanje. Za 15. korpus je srea to su dal-
matinske divizije morale ostati u Dalmaciji da b r a n e morsku
obalu. Inae, da je 8. korpus poslije Knina nastavio gonjenje
preko Like i dalje za Zagreb, bio bi najprije tuen 15. korpus,
a onda bi bila dovedena u teku situaciju njemaka vojska u
istonim dijelovima Jugoslavije, a smatra se da je tamo bilo
oko 400.000 vojnika. Ona se, pojavom 4-, 8. i 11. korpusa
NOVH u rajonu Zagreba ne bi mogla tuda povlaiti nego
6 Ratni dnevnik njemake Vrhovne komande, Frankfurt na Majni,
1961, tom IV, str. 689,690.
krenuti preko Maarske, gdje bi doli pod udar Crvene
armije.
Posebna je odlika ofenzive 8. korpusa to se kroz
n a p a d n e operacije trailo protivnika, najprije u manjim, a
onda u veim uporitima. Istodobno divizije 8. korpusa
nametale su bitku 15- korpusu u vrijeme koje njima odgo-
vara, a ne koje eli njemaka strana. Zato .se njemaka
strana nala u tekoj situaciji - tuena je izolirano po
dijelovima, na mjestu gdje im za borbu nije povoljno, i u vri-
jeme koje im ne odgovara. Onda treba podvui da 8. kor-
pus vodi ofenzivu kroz niz bitaka i bojeva koje nose obiljeje
tuenja protivnika na mjestu gdje se nalazi, na poloajima
koje dri. Nema mu izvlaenja. Karakteristino je tzv. bitka
unitenja, koju su vodile divizije 8. korpusa na Brau, na
Peljecu, kod Vukovog klanca, Splita, ibenika i Drnia, i na
kraju u Kninskoj operaciji.
Frontalno ratovanje je karakteristino za ofenzivu 8. kor-
pusa u osloboenju Dalmacije. Dalmatinske divizije su prve
na jugoslavenskom ratitu, same, svojim snagama, povele i
izvele uspjele frontalne borbe. Finale toga je bitka za Knin
sve etiri dalmatinske divizije i njihova korpusna sredstva
podrke. Srijemski je front p o e o kasnije u svojoj glavnoj
sadrini, ali s velikim gubicima. Za frontalno ratovanje
najbolje se pripremila 26. divizija, ali i druge dalmatinske
divizije to se demonstriralo u Kninskoj operaciji. Najvie je
frontalnih borbi bilo u savlaivanju jakih njemakih upori-
ta. Takove su b o r b e poprimile karakter proboja jako
utvrene protivnike zone, a ona je u ratu najtea i najkr-
vavija za obje ratujue strane. Osmi korpus m o g a o je voditi
takova b o r b e n a djelovanja jer je bio n a d m o a n u ljudstvu i
tehnici, na mjestima proboja, a i pripremljen u svakom
pogledu za takve oblike djelovanja.
J e d n a je od znaajnih odlika ofenzive 8. korpusa to
njegove divizije trae bitku danju, a Nijemci ele no.
Obino su svi jai udari 8. korpusa poinjali ujutro i do
veer gotovi, onda slijedi odmor i pregrupiranje snaga.
Obratno, skoro svi njemaki kontranapadi izvode se nou i
po loim meteorolokim uvjetima, jer se danju nisu mogli
uspjeno suprotstaviti 8. korpusu. Ovakvo ratovanje bilo je
uvjetovano snagom i jainom u borbenoj tehnici, a tu je 8.
korpus bio superiorniji. Istina, zranu podrku 8. korpus nije
imao veliku, ali njemaka strana u o p e nije imala zranu ni
podrku ni zatitu. Tako su po dubini slobodno manevrirale
jedinice 8. korpusa, a na frontu se b o r b e n a tehnika koristila
bez bojazni iz zraka. A to se ne moe podcijeniti, konano
takva strana mora pobijediti.
Zapovijedanje u 8. korpusu imalo je odlike dobre
uvjebanosti, sposobnosti, morala, hrabrosti i svih imbeni-
ka potrebnih za pobjedu. O tome refleksno kazuju sva povi-
jesna dokumenta, a i njeni rukovodioci, to smo prethodno
citirali njihova kazivanja. Tijekom cijele ofenzive 8. korpusa
nije zabiljeena niti jedna pojava nesuglasja, malodunosti ili
neeg drugog nevaljanog. O n e razlike koje su postojale
izmeu G Hrvatske i taba 8. korpusa oko plana Kninske
operacije brzo su prebroene, prihvaeno je ono to je u
danoj situaciji, dubljom analizom, bilo racionalnije. Povijest
NOR-a to je i dokazala. Nijemci, pak, nisu u Dalmaciji imali
neku kvalitetnu starjeinsku garnituru koja je mogla
racionalno odgovoriti postojeoj situaciji. Na prvom mjestu
to je tab 15. korpusa, a onda i tabovi divizija. Svi su oni
pali na ispitu rukovoenja i zapovijedanja tijekom ofenzive
8. korpusa. Mnogi dokumenti kazuju da je njemaka strana
podcijenila divizije 8. korpusa, njihove mogunosti, njihovu
kvalitetu i njihovo stanje u jednom oslobodilakom ratu.
Osim toga, tab njemakog 15. korpusa bjei s fronta,
duboko u pozadinu, a n e m a efikasnu pomo, niti dovoljnog
interesiranja svojih pretpostavljenih - tab 2. oklopne, a
onda tab Grupe armija E u Sarajevu. Sve je to daleko od
dalmatinskog fronta gdje se rjeava sudbina jednog korpusa,
gdje pada konano rjeenje rata u jednoj znaajnoj regiji
jugoslavenskog fronta. Takvo stanje u njemakom zapovjed-
n o m sustavu efikasno je iskoristio 8. korpus i, uz ostalo, zato
je takve rezultate jedne ofenzive i postigao.
U ofenzivi 8. korpusa dominira n a p a d n a operacija.
Nema obrambenih ba niti jedne jedine. N a p a d n e operaci-
je teku jedna za drugom, iz prethodne proizlazi naredna. To
se oigledno vidi kako se harmonino smjenjuju jedna za
drugom n a p a d n o m operacijom. Prvo na otocima srednje
Dalmacije, onda na kopnu kod Vukovog klanca, potom
dolazi splitska napadna, pa ibenska n a p a d n a i na kraju
kninska n a p a d n a operacija. Ovo je klasian primjer u teori-
ji operativne vjetine NOR-a, rijedak na drugim frontovima
okupirane Jugoslavije. Ili kada se vodi n a p a d n a operacija u
sjevernoj Dalmaciji teku i operacije 9. i 20. divizije u srednjoj
i junoj Dalmaciji, na velikom prostoru od Nina do rijeke
Neretve. Na kraju je bila Kninska n a p a d n a operacija 8. kor-
pusa koja je oznaila i finale rata na tlu Dalmacije i june d e n o g 1944. u Dalmaciji je od gladi umrla 801 osoba.
Like, kao i junih dijelova BiH. Oblasni N O O Dalmacije osigurao je 8. korpus s 350 vagona
Pouan je primjer ofenzive 8. korpusa po angairanosti hrane Zasluga je organa nove n a r o d n e vlasti u mobi-
snaga. Sve su korpusne jedinice u ofenzivi, sve brigade, sve liziranju novih boraca za jedinice 8. korpusa. Rauna se da
divizije, svi partizanski odredi, Mornarica NOVJ, vojna je tijekom osloboenja Dalmacije do 8. prosinca 1944. u
pozadina, organi n a r o d n e vlasti. Puna tri mjeseca, koliko je jedinicama NOV Hrvatske stupilo, najvie dragovoljno, oko
trajala ofenziva 8. korpusa, nitko nije, niti jedna vojna 12.000 boraca^. Meu dragovoljcima zapaen je veliki broj
postrojba u mirovanju ili u pasivi. Sve je na frontu, svima je onih koji su pobjegli iz vojske NDH (dvije ete legionara je
isti cilj da to prije oslobode rodnu Dalmaciju. Ova pojava je pobjeglo iz Janjine). Onda je zapaen broj i onih koji su
rijetkost u vojnoj povijesti NOR-a. nakon zarobljavanja ili predaje stupili u 8. korpus. Samo u
Veoma znaajan doprinos uspjehu 8. korpusa u borba- Splitu je u 26. i 20. diviziju stupilo dragovoljno oko 700
ma za osloboenje Dalmacije dala je Mornarica NOVJ. Ona domobrana, orunika i mornara NDH. Rauna se da je oko
je, i pored oskudnih sredstava, s otoka na kopno prebacila 3.000 vojnika vojske NDH u Dalmaciji, tijekom ofenzive,
26. diviziju, Artiljerijsku grupu i 1. tenkovsku brigadu. Ona prilo jedinicama 8. korpusa. Oni su s ostalim borcima
je takoer veliku koliinu ratnog materijala i h r a n e prevezla pokazali veliku hrabrost, mnogi su odlikovani ratnim orden-
s Visa i iz baza NOVJ u Italiji. Samo od rujna do kraja 1944. jem, a neki su postali asnici i doasnici Titove armije i ili s
prevezla je, pored ostalog, oko 1300 tona hrane?. Taj mater- dalmatinskim divizijama do Istre, Trsta, Soe i Koruke do
ijal i ta hrana doturani su kasnije ne samo jedinicama 8. kor- Celovca 1 0 .
pusa i n a r o d u Dalmacije ve i 2, 5. i 11. korpusu NOVJ. Na kraju mora se konstatirati da je za osloboenje
Zbog zavisnosti od britanske K o m a n d e balkanskog Dalmacije 8. korpus d a o velike rtve. Ukupno je poginulo,
zrakoplovstva (BAF), doprinos 1. i 2. eskadrila NOVJ m o g a o prema novim istraivanjima (dajemo detaljan tabelarni pre-
je biti bolji. Istina, ove su eskadrile, zajedno sa snagama gled u prilogu), 1.1884 boraca i rukovodilaca. Najvee je
BAF-a svakodnevno djelovale na podruju Dalmacije, tako gubitke imala 26. divizija - 628, jer je uvijek bila na korpus-
i u unutranjosti, tukui garnizone Nijemaca, ustaa i etni- n o m teitu borbe i vodila je najvie bojeva. Velike gubitke je
ka, ometajui njihov promet. Meutim, v e o m a su rijetki imala i 19. divizija - 509, zatim 20. divizija 421 i potom 9.
primjeri neposrednog sudjelovanja zrakoplovstva i trupa, jer divizija 214. Najvie je poginulo boraca iz Hrvatske - 1522,
nije bilo ni zrakoplovnih asnika za vezu pri tabovima zatim iz Slovenije 181, iz BIH 71, pa stranih dravljana 65, od
jedinica 8. korpusa. Meteoroloka situacija, poglavito este ega iz Italije 43. boraca. Po mjestu roenja za osloboenje
kie i onda snijeg, remetilo je efikasnost saveznikog zrako- Dalmacije najvie ih je poginulo (od 1. rujna do 9. prosinca
plovstva u Dalmaciji. Ali, sama injenica da su saveznike 1944) iz Sinja - 248, potom iz ibenika 176, iz Benkovca 174,
zrakoplovne snage imale prevlast u zraku, bilo je dosta iz Zadra 165, iz Splita 158, iz Trogira 136, i t d 1 1 .
povoljno za angairanje i manevriranje divizija 8. korpusa, Nijemci su imali znatno vee gubitke u ofenzivi 8. kor-
bilo na m o r u ili na kopnu. pusa za konano osloboenje Dalmacije.. Tuene su dvije
Ofenzivu 8. korpusa pratila je i oigledno dosta poma-
gala Vojna oblast 8. korpusa, zatim Vojna oblast Dalmacije.
7 Jovan Vasiljevi, Mornarica NOVJ, Beograd 1957, str. 176.
Njihovim zalaganjem logistika je dobro funkcionirala.
8
Miro urin, prilog na znanstvenom skupu odranom u Kninu, 1.
Naroito znaenje za ofenzivu 8. korpusa imala je prosinca 1984. objavljeno u knjizi Kninska operacija, n. dj. str.
aktivnost organa nove n a r o d n e vlasti. Poglavito su se oni 447-
9 Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944-1945-, Beograd,
angairali u ishrani 8. korpusa, zatim u mobiliziranju novih
1957; str. 421.
boraca i na drugim zadacima. Postoje podaci da je bilo 10
Kninska operacija, n.dj. str. 443.
teko stanje prehrane naroda Dalmacije i da je od 1. travn- 11
Podatke 0 rtvama poginulim u jedinicama 8. korpusa za

ja 1941. do 30. studenog 1944. u Dalmaciji umrlo od gladi osloboenje Dalmacije 1944 prikupio i sredio Slavko Mati, na to
smo mu zahvalni. On je sainio i dva tabelarna priloga koja se
7.491 osoba. Samo u razdoblju od 15. listopada do 30. stu-
nalaze u prilogu ovog napisa.
njemake divizije - 369. legionarska kod Vukovog klanca, Za svoju slobodu narod Dalmacije posljednjih mjeseci
pa 264. pjeaka divizija kod Knina. Dvije njemake divizije 1944. godine rata dao je 33.000 ljudskih ivota - u jedinica-
imale su teke gubitke i dosta su razbijene - 373. i 392. ma NOVH i NOVJ poginulo je 18.000, a 15.000 su rtve
legionarska, kao i 118. lovaka divizija. Ukupno je poraeno faistikog terora 13 .
ili teko oteeno pet divizija Wehrmachta. Poraene su 7. i Velika bitka za slobodu naroda Dalmacije je zavrena.
9. ustaka i 9. domobranska brigada, razbijeni su etnici Dalmacija je prva u Hrvatskoj, a medu prvima i u
popa ujia, to je imalo krupno znaenje, ali je. jo dosta Jugoslaviji, konano i potpuno osloboena. Ofenzivom 8.
dugo postojalo ustatvo i etnitvo. Ukupni gubici nepri- korpusa za osloboenje Dalmacije, za narod dalmatinskog
jatelja iznose oko 22.000 vojnika i asnika, od ega je oko podneblja, ovim je zavren Drugi svjetski rat.
12.000 mrtvih i 10.000 zarobljenih. U ruke 8. korpusa pala je
sva artiljerija - ukupno oko 240 topova. Zaplijenjeno je
13.000 puaka, vozni park i sredstva veze 264. i 369. divizije.
Ovo naoruanje i oprema znatno su pojaali borbenu mo
8. korpusa 12 . Takav poraz nije Wehrmacht doivio nigdje
na jugoslavenskom ratitu od jednog korpusa, kako se to 12
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, n.dj., str. 298-299.
dogodilo u Dalmaciji, posljednjih mjeseci 1944. godine. Kninska operacija, n.dj. str. 51.

U Podgori, dva puta je miniran spomenik "Galebova krila" ali je izdrao. Poznati
spomenik nulte kategorije podignut je u ast poginulih i stradalih pomoraca (i bora-
ca-mornara) iz prolosti ovog kraja. Dva puta je ruen s velikom koliinom eksplozi-
va, ali ga zbog njegove specifine gradnje nisu uspjeli sruiti, ve teko otetiti.
 XI.
TABELARNI PRILOZI

ODNOS SNAGA NA POETKU OFENZIVE ZA ODNOS GUBITAKA U OFENZIVI

OSLOBOENJE DALMACIJE ZA OSLOBOENJE DALMACIJE

BROJ I MJESTO ROENJA POGINULIH U

OFENZIVI ZA OSLOBOENJE DALMACIJE
 B R O J N O STANJE O S M O G KORPUSA N O V H I BROJ POGINULIH U OFENZIVI ZA
O S L O B O E N J E DALMACIJE PO BRIGADAMA I DIVIZIJAMA
(1.9. do 9.12.1944.)

Brojno stanje Broj poginulih

Naziv jedinice
31. 08. 30. 11. 1. 9.-31. 10. 1.-24. 11. 25.11.-4.12. 5. -9. 12.
Ukupno
1944. 1944. 1944. 1944. 1944. 1944.

1 2 3 4 5 6 7 8

3. dalmatinska brigada 40 71 17 128

4. dalmatinska brigada 41 14 31 86

13. dalmatinska brigada

9. D I V I Z I J A 2748 1 5453 81 85 48 214

6. dalmatinska brigada 69 26 81 6 182

5. i 14. dalmat. brigada 109 55 163 327

19. D I V I Z I J A 4212 2 5200 7 178 81 244 6 509

8. dalmatinska brigada 29 19 90 138

9. dalmatinska brigada 31 15 36 82

10. dalmatinska brigada 35 68 128 231

20. D I V I Z I J A 4385 3 6723= 95 102 254 451

l.dalm. prolet. brigada 99 112 211

11. dalmatinska brigada 81 29 72 182

12. dalmatinska brigada 55 44 99

3. prekomorska brigada 50 20 66 136

26. D I V I Z I J A 8670" 8504 9 285 49 294 628

Ukupno: 20015 25880 639 232 877 54 1802

Samostalne korpusne jedinice

Artiljerijska grupa 1 1

1. tenkovska brigada 21 1 15 37

Druge prekomor. jedinice 27 2 6 35

Avijacija 6 2 1 9

Ukupno: 5455 8668 54 3 24 1 82

S V E U K U P N O 25470 5 34548' 693 235 901 55 1884

Biljeka
T . R a d o e v i : O f e n z i v a . . . ' / s t r . 7 0 ; 2 /str. 4 1 ; 3 /str. 8 3 ; 4 /str. 1 0 1 ; 5 /str. 3 1 , 3 2 .
s / N . A n i : N O V J , str. 7 8 8 ; T . R a d o e v i : O f e n z i v a . . . , str. 7 0 ; N . A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . . . , str. 2 1 5 ;

B . D u b r a v i c a : V o j s k a a n t i f a i s t i k e H r v a t s k e , str. 1 1 3 .
7 / N. A n i - s t r . 7 9 6 ; T. R a d o e v i - s t r . 4 1 . ; N. A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . . , s t r . 2 5 1 ; B. D u b r a v i c a - s t r . 1 1 4 .

"I N. A n i - s t r . 7 9 6 ; T. R a d o e v i - s t r . 2 2 6 ; N. A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . , s t r . 3 5 3 ; B. D u b r a v i c a - str. 1 1 5 .
9 / N . A n i - s t r . 8 0 0 ; T . R a d o e v i - s t r . 2 3 8 ; N . A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . . , s t r . 3 5 3 ; B . D u b r a v i c a - str. 1 1 5 .

"VN.Ani - str.852; T. R a d o e v i , N. Ani: K n i n s k a operacija, B. D u b r a v i c a , D i z d a r - K u j u n d i :

Doprinos Hrvatske pobjedi antifaistike koalicije
 B R O J N O STANJE O S M O G KORPUSA N O V H I BROJ POGINULIH PO DIVIZIJAMA
U OFENZIVI ZA O S L O B O E N J E DALMACIJE
( I . 9. do 9. 12. 1944.)

Brojno stanje Broj poginulih

Naziv jedinice
31. 0 8 . 30.11. 1.9.-31.10. 1.-24. 11. 25.11.-4.12. 5. - 9 . 12.
ukupno %
1944. 1944. 1944. 1944. 1944. 1944.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

9. D I V I Z I J A 2748 5453 81 85 48 214 11,36

19. D I V I Z I J A 4212 5200 178 81 244 6 509 27,02

20. DIVIZIJA 4385 6723 95 102 254 451 23,94

26. DIVIZIJA 8670 8504 285 49 294 628 33,33

Ukupno: 20015 25880 639 232 877 54 1802 95,65

Samostalne korpusne jedinice

Ukupno: 5455 8668 54 3 24 1 82 4,35

SVEUKUPNO 25470 34548 693 235 901 55 1884 100,00

Biljeka
T. Radoevi: O f e n z i v a . . . 1./str. 70; 2./str.41; 3/str.83, 4./str.101; 5/str. 31,32. 6./N.Ani: NOVJ,str. 788;
T.Radoevi: Ofenziva.., str.70; N.Ani: Kninska operacija..str. 215;
B.Dubravica: Vojska antifaistike Hrvatske, str, 113.
7/ N.Ani - str.796; T.Radoevi - str.41; N.Ani: Kninska operacija.., str.251; B.Dubravica - str. 114.
8/ N.Ani - str.796; T.Radoevi - str.226; N.Ani: Kninska operacija...str.303; B Dubravica - str.114.
9./N.Ani - str.800; T.Radoevi - str.238; N.Ani: Kninska operacija...str.353; B.Dubravica - str. 115.
1 0 / N . A n i - str.852; T.Radoevi, N.Ani: Kninska operacija, B.Dubravica, Dizdar-Kujundi:
Doprinos Hrvatske pobjedi antifaistike koalicije
11/A.KIun: D o m o v i n a je ena, Ljubljana 1986.
12/S.Mati: Imena poginulih boraca 8. korpusa N O V J za osloboenje Dalmacije 1944., ibenik, 2002.(rukopis)
 TERITORIJALNA PRIPADNOST POGINULIH BORACA 8. KORPUSA N O V H
U OFENZIVI ZA O S L O B O E N J E DALMACIJE
(1.9. do 9.12.1944.)

Mjesto 1 . 9 . do 31.10.1944 1.11.do 9.12.1944. Ukupno:

1 Benkovac 61 113 174

2. Biograd 8 16 24
3. Z a d a r 76 85 161

Ukupno: 145 214 395

4. Drni 5 39 44
5. Knin 30 41 71
6. ibenik 59 117 176

Ukupno 94 197 291

7. Bra 23 17 40
8. H v a r 8 12 20
9. Imotski 4 36 40
10 Makarska 5 7 12
11. Omi 10 17 27
12. Sinj 55 193 248
13. Split 69 89 158
14. Trogir 41 95 136
15. Vis 14 19 33
16. Vrgorac 4 7 11

Ukupno 233 492 725

17. D u b r o v n i k 3 5 8
18. Korula 13 28 41
19. Metkovi 4 11 15
20. Ploe 6 6

Ukupno 20 50 70

DALMACIJA 492 953 1.445

Postotak 71% 80% 76,70%

 POVIJEST OSMOG KORPUSA

Mjesto 1.9.do 31.10.1944. 1.11.do 9.12.1944. Ukupno:

21. Z a g r e b 3 5 8
22. Varadin 4 2 6
23. Koprivnica - 2 2
24. Bjelovar 1 - 1
25. Rijeka 5 7 12
26. Lika 17 15 32
27. Poega 4 4
28. Slavonski Brod 1 1 2
29. Istra 5 5 10

Ukupno 36 41 77

HRVATSKA 528 994 1.522

Postotak 76,20% 83,46% 80,78%

30. Bosna i H e r c e g o v i n a 32 39 71
31. C r n a G o r a 3 4 7
32. M a k e d o n i j a I 1 2
33- Slovenija 71 110 181
34. Srbija 1 9 2
35 Nepoznato 25 9 34

JUGOSLAVIJA 661 1.158 1.819

Postotak 95,40% 97,20% 96,55%

36. Italija 23 22 45
37. SSSR 6 5 11
38. Poljska 2 5 7
39. Francuska 1 1 2
STRANI DRAVLJANI 32 33 65

Postotak 4,60% 2,80% 3,45%

SVEUKUPNO 693 1.191 1.884

Postotak 36,78% 63,22% 100%
Bojite nakon borbi u dolini Zrmanje, 5. prosinca 1 9 4 4 . g .

Borbe za Knin, prosinac 1 9 4 4 : na prilazima gradu.

Unitena borbena tehnika njemakih jedinica u borbama za Knin

Prizor s ceste Knin - Padjene 4. prosinca 1 9 4 4 .

U borbama za Knin jedinice 8. korpusa zarobile su mnogo njemakih vojnika

U tekoj 1 5-dnevnoj borbi za osloboenje Knina od 1 8 . 1 1. do 4. 1 2 .
1 9 4 4 . jedinice 8. dalmatinskog korpusa imale su velike gubitke. Poginulo je
8 7 7 partizanskih boraca, uglavnom Hrvata. Sahranjeni su u zajednikoj grobnici
i podignut im je dostojan spomenik u Kninu, na brdu Spas

Nakon akcije " O L U J A " , u Domovinskom ratu, do temelja je sruen spomenik i

oskvrnuta spomen kosturnica.
 OFENZIVA 8. DALMATINSKOG KORPUSA U
OSLOBOENJU HERCEGOVINE

"...Krv Dalmatinaca prolivena na ulicama glavnog grada Hercegovine jo vie e cementirati snagu i
veliinu naih naroda. estitamo junakim borcima na ovako velikom uspjehu sa vrstim uvjerenjem da ete
u narednim bitkama za potpuno osloboenje nae domovine zadati neprijatelju jo tee udarce...".

15. VELJAE 1 9 4 5 - GODINE.

 MOSTARSKA
I.
OSNOVNI PODACI O MOSTARSKOJ OPERACIJI
Mostarska operacija obuhvaa borbena djelovanja 8.
dalmatinskog korpusa i 29. hercegovake divizije sa sred-
stvima podrke angairanih od kraja sijenja do 15. veljae
1945. u borbama za osloboenje irokog Brijega, Nevesinja
i Mostara i gonjenje protivnika prema Jablanici, Konjicu i
Ivan-Sedlu, kada je cijela Hercegovina osloboena.
Angairane snage:
a) Narodnooslobodilake vojske Hrvatske i NOVJ:
- Osmi dalmatinski korpus sa:
- 9. divizijom .sastava: 2. proleterska, 3. i 4. brigada,
- 19. divizija sa 6. i 14. brigadom,
- 26. divizija sastavljena od 1. proleterske, 11. i 12. dal-
matinske i 3. prekomorske brigade.,
- 1. tenkovska brigada,
- Artiljerijska brigada 8. korpusa,
- 29. hercegovaka divizija sastava: 10. 11, 12, 13. i 14.
brigada, 3. brigada Bosansko-hercegovake divizije KNOJ-a.
Ukupno 40.000 boraca.
Podrka i pomo:
1. i 2. eskadrila NOVJ na Visu i u junoj Italiji i druge
OPERACIJA
zrane snage BAF iz june Italije, s posadama Amerikanaca,
Britanaca, Kanaana Talijana i drugih.
Mornarica NOVJ u prebacivanju jedinica 8. korpusa iz
sjeverne i srednje Dalmacije prema Hercegovini i povratak iz
Hercegovine u sjevernu Dalmaciju, kao i logistika potpora.
b) Protivnike snage:
369. njemaka-legionarska divizija sa 369. i 370. pukom,
jednim pukom 181. divizije i sredstva podrke,
9. ustako-domobranska divizija, ostaci muslimanske
milicije, orunici NDH i drugi iz seoske ustake milicije.
Talijanska faistika legija San Marco, jaine jednog
bataljuna,
etnici Drae Mihailovia oko Nevesinja (600 etnika)
Ukupno preko 20.000 vojnika.
Gubici:
- 8. k o r p u s - 4 5 0 poginulih i 1.1417 ranjenih, a 29. diviz-
ija 80 poginulih i 227 ranjenih - ukupno 536 poginulih i
15440 ranjenih.
- protivnike snage - 10.000 izbaenih iz stroja, od kojih
5. 778 poginulih i 1. 314 ranjenih
 II.
SITUACIJA U HERCEGOVINI PRIJE MOSTARSKE OPERACIJE
Pred p o e t a k Mostarske operacije vojno-politiku
situaciju u Hercegovini karakteriziraju brojne specifinosti
dosta razliite od onih u Dalmaciji i drugim krajevima
okupirane Jugoslavije. Radikalne p r o m j e n e dosta dugo
traju, recidivi iz ustanikih dana 1941. i zbivanja u 1942. i
1943. i poetkom 1944. jo su na ovaj ili onaj nain prisutni.
Radikalne promjene nastaju tek u drugoj polovici 1944. i
zavrava s Mostarskom operacijom i konanim osloboen-
jem Hercegovine u veljai i poetkom oujka 1945. godine.
Postoje nekoliko znaajki koje karakteriziraju vojno-poli-
tiku situaciju u Hercegovini p r e d poetak Mostarske
operacije. Prvo, u Hercegovini je od sredine 1943. stalno
prisutan zapaen broj njemake vojske, uvijek jedan korpus,
sada 5. SS brdski. On je imao u Hercegovini dijelove 118.
lovake, 369. legionarske i jedno vrijeme 7. SS Prinz
Eugen divizije, zatim 49. bataljun talijanskih faista San
Marco i druge samostalne jedinice, oko 20.000 vojnika. Ve
smo ranije konstatirali da je 5.SS korpus imao na prvom
mjestu zadau da brani tzv. Neretvanski pravac koji vodi od
ua Neretve, preko Mostara za Sarajevo i dalje u Panonsku
nizinu, gdje je njemaka Vrhovna k o m a n d a oekivala
mogunost anglo-amerikog desanta u Dalmaciji. Drugo,
Hercegovina je bila prepuna kvinslinkim snagama, brojn-
im vojnim postrojbama. Istonu Hercegovinu pokrivali su
etnici Drae Mihailovia, a zapadnu ustae i domobrani
vojske NDH, u k u p n o oko 10-15.000 vojnika. Tree, njema-
ka Vrhovna komanda mnogo je panje poklonila
Hercegovini i radi boksitne rudae potrebne za vojnu indus-
triju Treeg Reicha. Zato su sektor iroki Brijeg, Mostar i
Nevesinje inili glavni oslonac o b r a n e na njemakoj crti
Grn. Jo 23. listopada 1944. o Mostaru se govorilo i u
njemakoj Vrhovnoj komandi, pa je Hitler tada rekao da je
odluujui znaaj vrstog dranja Mostara koji ima karak-
ter kljunog poloaja za novoobrazovnu brdsku glavnu
o b r a m b e n u crtu 2. oklopne armije.Na drugom sastanku
o d r a n o m 22. s t u d e n o g 1944. u njemakoj Vrhovnoj
komandi je zakljueno da u rajonu Mostara, po pristizanju
dovoljno snaga, obranu pomaknuti to dalje na jug kako bi
se apsolutno garantiralo koritenje rudnika boksita i aero-
drom Mostara.. 1 .
Vojno politiku situaciju u Hercegovini karakterizira i
injenica da tamo nije bilo jaih snaga NOVJ i da je herce-
govaki teritorij rijekom Neretvom podijeljen na dvije oper-
ativne cjeline. Istono od Neretve nalazio se 2. korpus
NOVJ, sa 29. hercegovakom divizijom. U n j e n o m sastavu
bila je 10, 11,12, 13. i 14. hercegovaka brigada, ukupno
7.370 boraca. Za ojaanje ima 2. brigadu talijanskih parti-
zana iz divizije Garibaldi, i tri partizanska o d r e d a
(Sjevernohercegovaki, Junohercegovaki i Sitniki parti-
zanski odred). U zapadnoj Hercegovini nalazila se 9. dal-
matinska divizija 8. korpusa (3, 4. i 13. dalmatinska briga-
da) i Grupa junodalmatinskih partizanskih odreda. Ukupno
je 9. divizija imala (20. sijenja 1945.) 8.178 boraca.
Poetkom sijenja dobila je 2. dalmatinsku proletersku
brigadu koja je bila u Hercegovini i Crnoj Gori (pod 2. kor-
pusom)2.
U takvoj je situaciji u rujnu 1944. poela zavrna ofenzi-
va za osloboenje Hercegovine. Najprije je 29. divizija oslo-
bodila Gacko, a o n d a se orijentirala p r e m a Trebinju
(oslobaa ga zajedno sa 2. dalmatinskom proleterskom
brigadom) i inila osnovnu grupaciju (opet sa 2. dalmatin-
skom) za osloboenje Dubrovnika. Nakon Dubrovake
operacije 12. brigada ide Popovim poljem na Metkovi i
1
Ratni dnevnik njemake Vrhovne komande, tom IV. str. 1405 (na
njemakom jeziku). Zbornik NOR-a, tom XII, knj.4, str. 998,
1051.
2
Nikola Ani, Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije (NOVJ),
Beograd 1983, str. 788. Druga dalmatinska proleterska brigada
tijekom noi 2/3. sijenja 1945- prela je Neretvu i ula u sastav
9. dalmatinske divizije. Mostarska operacija, Beograd 1986. str.
144-146.
zajedno sa 13. brigadom goni ostatke 369. divizije iza poraza
u Vukovom klancu, to je rijeila sama 1. i 11. dalmatinske
brigada 26. divizije i Grupa junodalmatinskih otokih odre-
da. Osloboen je Metkovi, onda apljina i nastavilo djelo-
vanje prema irokom Brijegu i Mostaru gdje su zajedno nas-
tupali sa 13. brigadom 9. dalmatinske divizije. Dijelovi 29.
divizije i 2. dalmatinske brigade oslobaaju Boku kotorsku.
Prema istonoj Hercegovini i istonoj Bosni idu dijelovi 29.
divizije. Tada je za ojaanje 2. korpusa, tj. 29. hercegovake
divizije, stigao jedan britanski komando odred
Dubrovnika, Juna grupa 1. tenkovske brigade i jedan bri-
tanski topniki divizion. Nijemci se s etnicima povlae
prema istonoj Bosni i Sarajevu, kao i oni od Crne Gore i
Sandaka, a to su dijelovi iz Grupe armija E koja se postavi-
la u Sarajevu i tu bila sve do poetka travnja 1945. godine.
Ovom ofenzivom postignuti su zapaeni rezultati u
tuenju etnika Drae Mihailovia koji su pokuali od
Trebinja krenuti na Dubrovnik i spojiti se s Englezima.
Najvei im je poraz nanijela 2. dalmatinska brigada u
Popovu polju, kada je poginulo oko 1500 etnika. Drugi se
etnici postavljaju u istonoj Bosni, kuda je ila u n a p a d 29.
hercegovaka divizija. Na prostoriju Jahorina, Praa i Foe
grupirale su se krupne snage etnika iz Hercegovine, Crne
Gore i Srbije. Borbe su trajale od 17. do 20. prosinca 1944.
etnici su razbijeni i osloboeno je Trnovo. Izbilo se na lije-
vu obalu Bistrice i Drine. Meutim, poslije tekih borbi
Nijemci su povratili Trnovo (26. prosinca 1944.). Ponovno
je, poetkom sijenja 29. divizija zauzela Trnovo i oslobodi-
la Ustikolinu. Nakon izbijanja na lijevu obalu Drine, Vrhovni
tab NOVJ naredio je 2. korpusu da 29. diviziju uputi prema
Nevesinju i Mostaru kojeg je imala zauzeti sa 9. dalmatin-
skom divizijom. U tom cilju je 29. divizija do 27. sijenja
prikupila dio snaga na prostoriju Glavatieva i orijentirala ih
prema sjeverozapadnoj Hercegovini, a dio snaga prikupila
na prostoriji istono i jugoistono od Mostara, djelujui
prema Nevesinju, Blagaju i B u n .
Za to vrijeme 9. dalmatinska divizija glavnim snagama
(3. i 4. dalmatinska brigada) uestvovala je u Kninskoj
operaciji, a 13. dalmatinska je vodila b o r b e prema irokom
Brijegu. Naime, kako smo ranije opisali, 9. divizija je od
rujna do kraja studenog 1944. oslobodila Livno, Duvno,
Posuje, Imotski, Ljubuki i pribliila se irokom Brijegu u
zajednici s G r u p o m junodalmatinskih odreda. Nakon
Kninske operacije 9. divizija se povlai iz june Like, od
Otria kojeg je zauzela 9. prosinca 1944. i imala se prikupiti
na sektoru, Makarska-Metkovi. Ali, dogaanja u zapadnoj
Hercegovini su utjecala na odluke komandanta 8. korpusa
generala Petra Drapina da se cijela 9. dalmatinska divizija
grupira juno od irokog Brijega radi njegovog zauzimanja,
jer ga nisu mogle zauzeti same 12. hercegovaka i 13. dal-
matinska brigada.
im je zavrena Kninska operacija, sigurno na osnovi
iz uputa Vrhovnog taba NOVJ, general Petar Drapin je s
potpukovnikom Bogdanom Pecotiem preko Splita otiao u
Dubrovnik, a onda u Nevesinje. Dne 9. prosinca 1944. u
Trebinju, u tabu 29. hercegovake divizije, odran je sas-
tanak izmeu generala Petra Drapina i general-majora
Vlade egrta, zapovjednika 29. hercegovake divizije.
Prisustvovao je i B. Pecoti. N a k o n analize nastale
o s l o b o e n j e m Dalmacije i n e u s p j e h a da se zauzme
Nevesinje, Mostar i iroki Brijeg, odlueno je da se na toj
crti prikupe 9. dalmatinska i 29. hercegovaka divizija sa
sredstvima ojaanja i da one slomiju njemaki, ustaki i et-
niki otpor i oslobode iroki Brijeg, Nevesinje i Mostar^.
Ovaj plan, da 9. i 29. divizije same oslobode iroki
Brijeg, Mostar i Nevesinje, bio je nerealan. Same te jedinice
nisu mogle izvriti takav zadatak s obzirom na vrlo jake pro-
tivnike snage koje su stajale ispred njih. Iz Konjica je tab 5.
SS korpusa, postupajui po odluci taba 2. oklopne armije,
zatim taba Grupe armija E kome je podinjen. im se
tab 2. oklopne Armije, poetkom prosinca 1944. prebacio
u Maarsku, na podruje Nevesinje, Mostar, iroki Brijeg
postavio je glavne svoje snage i zapovjedio njihovu obranu
do krajnjih granica mogunosti. Na prostoriji iroki Brijeg,
Mostar i Nevesinje koncentrirana je kompletna, p o t p u n o
reorganizirana i popunjena, najvie njemakim vojnicima
(zbog poraza kod Vukovog klanca), 369., sada ne vie
legionarska nego njemaka divizija. O n d a tu je i novoformi-
rana 9. ustako-domobranska divizija, ustaka Crna legija,
talijanski faistiki bataljun crnih koulja San Marco.
3
Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije (1941-1945-). Beograd 1965.
str. 516.
4 Izneseno na znanstvenom skupu o osloboenju Mostara, odranom
u Mostaru 13. veljae 1985.. a objavljeno u knjizi Mostarska
operacija. Beograd 1986, str. 269.
Obranu su organizirali na vie crta fronta rasporeenih u
dva pojasa. Unutarnji pojas bio je udaljen od Mostara 5-8
km, a vanjski do 25 km. Ukupna jaina ove njemako-
ustako-domobransko-etnike grupacije iznosila je oko
20.000 vojnika.
Dok su se pripremale snage 9. i 29. divizije da n a p a d n u
protivniku mostarsku grupaciju, krajem prosinca 1944.,
njemake i ustako-domobranske snage dobile su zadatak
da vre p o v r e m e n e ispade na slobodni teritorij, kako je reg-
ulirao tab 5. SS korpusa o djelovanju pokretnom obra-
nom5, da se due odre na toj strateki vanoj prostoriji.
Nakon nekoliko manjih ispada s ogranienim dometom, 23.
sijenja 1945. tab 369. divizije je naredio izvoenje jednog
ispada s jaim snagama (devet bataljuna oko 8.000 vojnika)
iz irokog Brijega i Mostara. Cilj je bio da se oslabi pritisak 9.
dalmatinske divizije, naroito na sektoru irokog Brijega i
odloi rasplet oko Mostara. Ispad je ifrirano nazvan Bura,
a pripreme su vrene u najveoj tajnosti. Pripremljene su i
u b a e n e u pozadinu 9. divizije ostavljene ustake snage
smjetene poglavito po naseljenim mjestima. Njemako
komandiranje imalo je tone podatke o rasporedu i jaini 9.
divizije. 5
Pred veer 27. sijenja 1945. p o e o je manji njemaki i
ustaki ispad prema Koerinu, u nakani o b m a n e 9. divizije.
O n d a je krenuo opi n a p a d glavnih snaga od irokog
Brijega prema Ljubukom. Sutradan 28. sijenja kreu iz
Mostara bataljuni 370. puka 369. divizije du puta za itluk.
N a p a d je p o e o i iz pozadine, tako da se 4. briga-
da 9. divizije nala u tekoj situaciji i poela se
Pri povlaenju iz Metkovia neprijatelj je poruio eljezniki most na Neretvi kod G a b e l e
povlaiti. Tijekom povlaenja brigadne jedinice
su n a p a d a n e s fronte i iz pozadine. Postoje
podaci da su im pomagali i ustako nastrojeni
civili i pravili razne probleme. U p o m o 4. split-
skoj brigadi pomagala je 3. hercegovaka briga-
da Korpusa n a r o d n e obrane. Tako su Nijemci i
ustae zadrani u djelovanju prema Vrgorcu.
O n e njemake snage koje su djelovale du rijeke
Neretve nakon tekih borbi 29. i 30. sijenja pro-
drle su u Metkovi, gdje su poruile most na
Neretvi, onda kod Gabele i povukli se nazad k
apljini.
Ispad krupnih njemakih i ustakih snaga na
slobodni teritorij u zapadnoj Hercegovini i njihov
prodor u Ljubuki i Metkovi naiao je na brzo reagiranje
taba 8. korpusa i 29. divizije. N a r e e n o je da se istjera
neprijatelj sa zauzetog teritorija i prisili na povlaenje prema
irokom Brijegu i Mostaru. Druga dalmatinska proleterska
brigada uspjeno je titila prometnicu iroki Brijeg -
Koerin, dok su 3. i 4. dalmatinska prele u n a p a d i poele
potiskivati isturene njemake i ustake snage. Istovremeno,
vidjevi sve loiju situaciju, s fronta su se povukle protivnike
jedinice (1. veljae), a onda su se 1. i 2. bataljun 370. puka
i 369. izviaki bataljun povukli u Mostar, a 2. veljae u
Konjic.
Tijekom povlaenja njemakih snaga od apljine prema
Mostaru s lijeve obale Neretve intervenirala je 31. sijenja
12. h e r c e g o v a k a brigada, obrazovala m o s t o b r a n na
Neretvi i udarila na ustake snage kod Ljubukog koje su se
morale povui, napustivi 4. veljae Ljubuki.
Tako je ispad jakih njemakih i ustakih snaga iz irokog
Brijega i Mostara k Ljubukom i Metkoviu doivio slom, nije
postigao vojne i politike ciljeve. Naelnik taba 8. korpusa
general Ante Toni Bioi o o v o m njemako-ustakom
ispadu konstatira: Taj ispad Nijemaca i ustaa objektivno je
pomogao tabu 8. korpusa da konano rijei dilemu o tome da
li treba ii na Mostar ili ostati na sadanjim poloajima. Maral
Tito je otro zamjerio zbog pretrpljenih gubitaka i isputanja
inicijative, ali je, kao i uvijek, i tada bio rezolutan, i naredio je
da se najhitnije angairaju sve snage i povrati izgubljena teri-
torija, kao i da se odmah orijentiraju prema Mostaru..^.
 III.
BORBENO DJELOVANJE I TIJEK MOSTARSKE OPERACIJE

1. Obostrani planovi i grupiranje snaga da i vanosti NOVJ na samostalnom dijelu opeg

im je u Beograd stigla vijest o njemako-ustakom
ispadu prema Ljubukom i Metkoviu i o tome obavijeten
Vrhovni komandant NOVJ maral Josip Broz, odran je sas-
tanak Vrhovnog taba u zgradi Generaltaba. Nakon raz-
motrene novonastale situacije u Hercegovini maral Tito je
zapovjedio tabu 8. dalmatinskog korpusa da o d m a h
angaira glavne snage, prebazira ih iz Dalmacije u zapadnu
Hercegovinu i naredio da se porazi njemako-ustaka
mostarska grupacija. Istovremeno je poslat radiogram tabu
29. hercegovake divizije da intervenira protiv nepri-
jateljskog ispada i zajedno sa 8. korpusom oslobode Mostar
i o d b a c e Nijemce to dalje prema Sarajevu?.
saveznikog fronta oko Treeg Reicha. Nisu saveznike
k o m a n d e prijatno primile informaciju kada se saznalo za
pojavu njemakih snaga kod Metkovia, tj. na samoj obali
Dalmacije i da su to ostvarili relativno brzo i bez veih
potekoa.
J e d a n od razloga p o v e a n o g Titovog interesiranja za
dogaanja oko Mostara bila su vezana i s planom zavrnih
operacija za konano osloboenje Jugoslavije, na e m u se
tada dosta radilo u Vrhovnom tabu, a to je bio primarni
zadatak tadanjeg vojno-politikog trenutka. Njemaka
mostarska grupacija je smetala Vrhovnom tabu i trebalo
je to prije likvidirati, jer je bila najdublje u v u e n a u strate-
ki front koji je drala NOVJ. Njenom brzom likvidacijom
trebalo je skratiti strateki front za oko 300 km i osloboditi

Ovim V NOVJ neposredno zapovijeda Mostarskom snage 8. korpusa za ofenzivu u Lici.

operacijom. Na prvom mjestu ovakav sustav zapovijedanja Konano, Mostarska operacija bila je p o t p u n o samostal-
bio je radi toga to se Mostarska operacija vodila na teri- na operacija i najoptimalnija je da sve snage b u d u pod jed-
toriju Bosne i Hercegovine, van jurisdikcije Glavnog taba nim z a p o v i j e d a n j e m , u o v o m sluaju p o d Vrhovnim
Hrvatske, jer je 8. korpus bio sastavni dio NOV Hrvatske. tabom, odnosno p o d Vrhovnim k o m a n d a n t o m NOVJ
Zapovijedanje Mostarskom operacijom nije moglo ii preko maralom Titom.
Glavnog taba NOV BiH jer je on ukinut, jo 1943. i svim
jedinicama NOVJ na teritoriju BiH zapovijedao je izravno
V NOVJ. Ipak je o svemu to se dogaalo, a u svezi sa
Mostarskom operacijom, neprekidno informiran G
Hrvatske. U o v o m e je razlika izmeu Kninske i Mostarske
5
Zbornik NOR-a, tom IV, knj.33, str. 136, 163, 164, 165. tab nje-
operacije 8. korpusa. makog 5- SS brdskog korpusa poetkom sijenja 1945. pre-

Iz povijesne dokumentacije se vidi da se maral Tito baen je u Njemaku na sektor Berlina, a doao je u Sarajevo
tab njemakog 21. armijskog korpusa .Grupe armija E koji
dosta zainteresirao za Mostarsku operaciju zbog zapaene
dalje zapovijeda svim njemako-ustakim snagama na sektoru
vojne i politike osjetljivosti mostarskih prostora, jer su tu Mostara.

blizu obale Dalmacije i strateki vaan neretvanski pravac, 6

Mostarska operacija, n.dj. str.108.
7 Nikola Ani, prilog sa znanstvenog skupa u Mostaru, 13. veljae
to je u tadanjoj konstelaciji vojno-politikih zbivanja u svi-
1985. Tito i mostarska operacija, objavljeno u knjizi Mostarska
jetu i na naim meridijanima i o d n o s a sa zapadnim
operacija n.dj., str. 451-464.
saveznicima imalo posebnu dimenziju. Bilo je i pitanje ugle- 8
Mostarska operacija, n.dj., str. 454-457-
 Glavni dio ratnih zadataka trebao je rjeavati 8. dal-
matinski korpus, a s njim je djelovala i hercegovaka 29.
divizija.
U skladu sa zapovijeu marala Tita, tab 8. korpusa sa
sjeditem u Kninu, razradio je plan i postavio zadau svojim
snagama. Prema namjeri i zadacima operacije tab 8. kor-
pusa kao prvo postavio je da povrati sve teritorije i mjesta
koje je neprijatelj zauzeo. Drugo, zauzeti iroki Brijeg i
ovladati drugim manjim uporitima oko Mostara. Tree
nakon p a d a irokog Brijega ugroziti sam Mostar i prema
razvoju situacije zauzeti i sam grad...9. Deveta divizija je
dobila zadatak da zajedno sa 12. hercegovakom brigadom
protjera njemako-ustake snage s crte Ljubuki - itluk i
izbije pred iroki Brijeg. Ostale snage 8. korpusa imale su se
prebaciti iz sjeverne i srednje Dalmacije prema Mostaru i
irokom Brijegu. U izvjeu taba 8. korpusa u p u e n o 25.
veljae 1945. Vrhovnom tabu u Beograd kae se: tab 8.
korpusa izdao je odmah zapovijed za koncentriranje 19. i 26.
divizije, 1. tenkovske brigade i Artiljerijske brigade na sektor
Mostara. Za prediskolaciju jedinica 31. sijenja u 12,00 sati
obustavljen je bio sav promet na dalmatinskoj obali s tim da se
sva prometna sredstva stave na raspolaganje
Koncentracija trupa je zavrena 3. veljae u 24,00 sata. Ona je
izvedena na slijedei nain : 19. udarna divizija sa prostorije
Zadar - Zemunik - Tijesno bila je prebaena brodovima i
J e d i n i c e 2 6 . divizije iskrcavaju se na obalu pred Mostarsku operaciju.
kamionima za Makarsku i odatle na prostoriju Vrgorac -
Ljubuki. Dvadesetesta udarna divizija sa prostorije Omi -
Split - Trogir - ibenik bila je prebaena eljeznicom do Splita,
a odatle brodovima u Gradac i Pisak i zatim na prostoriju
Vrgorac - Ljubuki (osim 12. brigade koja je bila u Sinju i na
putu za Knin kod Vrlike, vraena je i pjeke je otila preko
Sinja, Trilja, Imotskog za Koerin). Artiljerijska brigada sa
motoriziranim brdskim divizionom i haubikom baterijom
izvrila je pokret Obrovac-Kistanje-Djevrska-Drni-Split-Omi-
Zadvarje-Zagvozd i smjestila se na sektoru Imotskog. Prva
tenkovska brigada izvrila je pokret iz ibenika preko Splita za
Imotski...10.
Dok se vrilo koncentriranje snaga 8. korpusa (nije
pokretana 20. dalmatinska divizija koja je ostala na frontu u
junoj Lici, a u sjevernoj Dalmaciji 5. brigada 19. divizije), 2.
dalmatinska brigada zatvarala je p r a v a c iroki Brijeg-
Koerin-Posuje-Imotski, 3. i 4. brigada 9. divizije izvodile su
n a p a d na Ljubuki, a 29. hercegovaka povratila je Gabelu
i apljinu i orijentirala se prema Meugorju i itluku. tab
8. korpusa, na osnovi ove situacije donio je ovu odluku: -
Sa slabijim snagama povratiti Ljubuki i ostala manja mjesta
NOVJ. koja je zauzeo neprijatelj i vratiti ga na njegove polazne
poloaje. Sa glavnim snagama napasti iroki Brijeg, razbiti
utvrenja, zauzeti ovo jako utvreno uporite koje je pred-
stavljalo taktiki klju Mostara i zatim ugroziti sam
11
Mostar.. -.
Operativni plan taba 8. korpusa sainjen je samo za
prvu etapu ofenzive, tj. za zauzimanje irokog Brijega, a kas-
nije je d o p u n j e n o i s operativnim planom za osloboenje
Nevesinja i Mostara. Za zauzimanje irokog Brijega i podi-
laenje Mostaru operativni raspored 8. korpusa bio je
postrojen u dvije n a p a d n e kolone. Prvu je inila 19. dal-
matinska divizija, bez 5. brigade, koja je imala napadati
p r a v c e m Vrgorac, Ljubuki - Mostar sa zadatkom da
zauzme itluk, Ljubuki i onda krene uzvodno prema
Mostaru u gotovosti za njegovo osloboenje. Lijevu je
kolonu inila - 9. divizija koja od Klobuka ide na Knepolje,
uestvuje u razbijanju i unitenju irokobrijeke njemako-
9
Zbornik NOR-a, tom IV, knj. 33, str. 120.
10
Isto.
11
Mostarska operacija, prilog generala Ante Tonija Bioia
Mostarska operacija, n.dj.str. 101-131.

Koncentracija tenkova u Imotskom uoi borbe za osloboenje irokog Brijega i Mostara,
poetak veljae 1 9 4 5 .
ustake grupacije i izbija na cestu iroki Brijeg - Mostar.
Glavna snaga - 26. divizija sa 1. tenkovskom i Artiljerijskom
brigadom (16 pjeadijskih bataljuna, 2 tenkovska bataljuna i
3 topnika diviziona) imala je zadatak zauzeti iroki Brijeg i
onda nastaviti djelovanje prema Mostaru. J e d n a brigada -
2. dalmatinska je imala osiguravati n a p a d glavnih snaga na
iroki Brijeg djelovanjem prema Gradac - Jastrebinka.
Dvije brigade 9. divizije - 3. i 4. postavljene su u korpusnu
rezervu kreui se od Vrgorca prema irokom Brijegu. Za
poetak n a p a d a o d r e e n je 6. veljae ujutro u 7,00 sati.
Imalo je poeti na cijelom frontu
s prethodnim udarima topnitva
i zranih snaga - 1. i 2. eskadrila
Artiljerijska brigada 8. korpusa. Jaina je
iznosila oko 40.000 boraca.
tab njemake Grupe armija E (u
rajonu Sarajeva) imao je informacije da
se prema Mostaru koncentrira glavnina
8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegov-
aka divizija. Zato su na crti iroki Brijeg
- Mostar - Nevesinje koncentrirali 369.
n j e m a k u i 9. ustako-domobransku
diviziju, kao i bataljun talijanskih crnih
koulja, legija San Marco i drugi manji
sustavi. U njemakim planovima iri
rajon Mostara inio je jedinstvenu
o b r a m b e n u zonu, dranjem kojega se
titio ne samo iri rajon Sarajeva, ve je,
istovremeno, osiguravan i lijevi bok
snaga koje su se povlaile iz Sandaka i Crne Gore, i kasnije
od Sarajeva prema Slavonskom Brodu. Ustae su bile
posebno motivirane za obranu mostarske zone. Za etnike
Nevesinje i njegovo podruje bila je posljednja ansa za
opstanak u Hercegovini i Bosni. Zato je planirana odsudna i
krvava borba u kojoj nije smjelo biti olakog povlaenja i
odstupanja. Za p o m o njemako-ustakoj mostarskoj gru-
paciji planiran je od Sarajeva dolazak dijelova 181. nje-
make divizije, onda 48. brzi odred i tvravski bataljun.
Ukupno je 20.000 vojnika. Sve su njemake i ustake snage
Jedinice 8. korpusa u pokretu prema Mostaru, veljaa 1 9 4 5 .

NOVJ i dio snaga iz BAF-a, gdje

se nalazila i j e d n a eskadrila
saveznikih zrakoplova, ali s
p o s a d o m Talijana. Oni su imali
glavnu z a d a u neutraliziranje
svih vanijih njemakih i ustakih
otpornih toaka, pa i o n e koje su
se nalazile kod crkve i samostana
u irokom Brijegu.

Ukupno je za izvoenje
Mostarske operacije angairano
9, 19. i 26. dalmatinska divizija 8.
korpusa i 29. hercegovaka
divizija, 1. tenkovska i
 Sve snage 8. korpusa, do ujutro
6. veljae, posjeli su poloaje za
napad, a glavna bitka imala se
voditi za iroki Brijeg u prvoj
etapi Mostarske operacije.
Svi podaci govore da je
tijekom Mostarske operacije
vladala izuzetno otra i hladna
zima. Temperatura se nou spu-
tala i do minus 30C, ali su i dani
bili vrlo hladni i vjetroviti, to je
ponekad onemoguavalo i
oteavalo due pokrete i
sloenija djelovanja. Posebno su
svi planinski visovi sjeverno od
irokog Brijega bili pokriveni
dubokim snijegom, kao i oni
visovi oko Mostara - pr.
Pokret jedinica 8. korpusa k Mostaru, veljaa 1 9 4 5 .
Jastrebinka, Velez i druge pla-
nine. No i p o r e d toga, napad 8.
bile pod zapovjednitvom 369. divizije, a njemaki oficiri korpusa i 29. divizije odvijao se prema postojeem planu,
imali su pravo zapovijedanja svim snagama u nekom upori- ujutro 6. veljae 1945. godine,
tu. Ustae i etnici su takoer stavljeni pod
njemaku k o m a n d u . 1 2 -
Doznavi za koncentriranje jedinica 8.
korpusa na sektor iroki Brijeg - Ljubuki,
tab 369. divizije, dan prije poetka ofenzive
8. korpusa izvukao je iz borbe istono od
Konjica 1. i 2. bataljun 370. puka i vlakom ih
p r e b a c i o u Mostar, odakle su usiljenim
marem doli u iroki Brijeg. U irokom
Brijegu neprijatelj je imao 3. bataljun 370
puka, onda dolazei 1. i 2- bataljun istog
puka, 3. etu 369. pionirskog bataljuna. U
rajonu Lise bila je 14. i 15. eta 370. puka, 2.
divizion 649. puka obalske artiljerije. U
M a r 1 . dalmatinske brigade sa Sestanovca preko Imotskog i Posuja prema
rajonu Knepolja bila je 13. baterija 649. artiljerijskog puka i irokom Brijegu, veljaa 1 9 4 5 .

1. ustaka bojna 2. gorskog zdruga. Tijekom noi 4/5. veljae

na sektor irokog Brijega su stigli 2. bojna i dijelovi 3. bojne
9. ustakog stajaeg zdruga koji su se povukli iz
Ljubukog. 1 ^-
Tako su Nijemci i ustae organizirano i pripremljeno 12
Mostarska operacija, prilog Ante Tonija Bioia ndj.str. 101-131.
doekali n a p a d 8. korpusa zapoet ujutro 6. veljae 1945. 13
Isto, n.dj.str. 38.
 2. Osloboenje irokog Brijega
(6. - 7. veljae 1945.)
Petog veljae naveer zavreno je koncentriranje, a
ujutro 6. veljae posjedanje polaznih poloaja za napad
glavnih snaga 8. korpusa za osloboenje irokog Brijega.
Zamisao dvojnog obuhvata - 9. divizijom (3. i 13. brigadom)
i 2. proleterskom od sjevera, imalo se istog dana realizirati
zauzimanjem Knepolja i presijecanjem prometnice iroki
Brijeg - Mostar kuda se jedino mogla povlaiti njemako-
ustaka grupacija u irokom Brijegu. S fronta, direktno na
iroki Brijeg imala je glavni u d a r izvesti 26. divizija sa 1. i I I .
brigadom, topnitvom i tenkovima. Ojaana 12. brigada
poslana je preko Gostue da djeluje od Gornjeg i Donjeg
Graca, zajedno s 9. divizijom kod Knepolja. Trea preko-
morska brigada poslana je p r e m a Rakitnom gdje se nalazilo
oko 1100 ustaa i postrojbi ustake seoske milicije i time je
od sjevera titila glavne snage kod irokog Brijega.
Njemaki 370. puk i ostale ustako-domobranske snage
(njih oko 6.000 vojnika) pripremili su iroki Brijeg za odsud-
nu bitku. Naroito su utvrdili po sustavu stalne fortifikacije
Cigansko i uvarevo brdo, Oklaj, Lonare, Lise i Knepolje.
U samom gradu su sve jae graene i vee objekte pretvo-
rili u utvrde, kao Duhansku stanicu, Purino brdo i vis gdje su
se nalazili samostan i crkva. Objekti su dobro graeni od
armiranog betona, a zgrade su - prozori i drugi otvori,
Pred irokim Brijegom u veljai 1 9 4 5 . : prijenos municije
pretvoreni u pukarnice, ukljuujui i zgradu samostana i
crkve. Okolo su bila minska polja i vieredna bodljikava ica.
N a p a d 9. i 26. divizije p o e o je im je ujutro zavrila top-
nika i zrana vatra. Dan je bio lijep vedar i sunan. Tenkovi
i topovi bili su u akciji.
Zajednikim juriom pjeadije, tenkova i uz podrku top-
nitva krenula je 1. proleterska dalmatinska brigada i do 10
sati likvidirala isturene poloaje neprijatelja i ula u zapadni
dio irokog Brijega. Tada je naila na jaki otpor iz zgrade
Duhanske postaje i s Purina brda. Zajedno sa 1. bataljunom
12. brigade vodile su se b o r b e za Cigansko brdo. Bataljuni
11. brigade, koji su napadali desno od 1. brigade, te u cen-
tar grada, poto su naili na duboka minska polja i snaan
otpor protivnika iz rajona samostana, samo su se
djelomino uklinili u protivniku obranu. Dalje nisu mogli.
N a p a d 12. brigade izvodi se kasnije, oko p o d n e 6. veljae
preko Gornjeg i Donjeg Graca i dosta je brzo njen 2. (hvars-
ki) bataljun izbio na cestu kod Knepolja i zarobio jednu
grupu ustaa, Nijemaca i drugih koji su bjeali iz irokog
Brijega. Potom je zauzela Lonar i od istoka upala u iroki
Brijeg. Time je namjera da se zatvori iroki Brijeg od istoka
i otuda u p a d n e u grad p o t p u n o uspjela. Ali, tada se dogo-
dio neoekivani obrat. Iz Mostara, preko poloaja 2. dal-
matinske brigade probio se njemaki 369. izviaki bataljun
sa 600 ustaa, koji su krenuli ojaati o b r a n u irokog Brijega.
Njihova pojava iza lea 12. brigade uvjetovala je da se
brigada s glavninom nala u okruenju. Najtee je proao 2.
bataljun koji se nalazio kod Knepolja, jedva se p a d o m
mraka uspio probiti prema Gostui, kao i cijela brigada.
Pojava svjeih njemako-ustakih snaga u irokom
Brijegu izmijenila je situaciju na frontu. tab 26. divizije
odustao je od poslijepodnevnog n a p a d a na iroki Brijeg i
naredio da se jedinice pripreme za novi n a p a d 7. veljae.
Topnitvo i zrakoplovstvo nastavili su tuenje njemakih i
ustakih poloaja, naroito oko Duhanske postaje i u rajonu
samostana.
Fabjan Trgo , prilog na znanstvenom skupu u Mostaru, 13. veljae
1985. - Uloga 26. dalmatinske divizije u mostarskoj operaciji,
objavljeno u knjizi Mostarska operacija, n.dj.str. 221-227-
Ni kola Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar na Brau
1984. str. 162-164.
 Na frontu 9. divizije napad je poeo takoer 6. veljae Brijegu - na visu kod samostana - podrana tenkovima
ujutro nakon topnikog i zranog udara. Zapaen uspjeh napad je izvela II. dalmatinska brigada. O tim borbama
postie 3. dalmatinska, koja je od juga izbila na cestu iroki kazuje uesnik tih dogaanja Milan Rako, koji je u Mostaru
Brijeg - Mostar kod Knepolja. Desno od nje je napadala 13. na znanstvenom skupu, 13. veljae 1985. rekao: ..Budui
dalmatinska brigada i stigla blizu Mostarskog blata. Uspjeh je da je brigada dobila zadatak da likvidira jaku obranu nepri-
imala 2. proleterska, koja je djelovala sjeverno od ceste iro- jatelja u rajonu gdje se nalazio samostan sa gimnazijom,
ki Brijeg - Mostar. Ona se tijekom 6. veljae duboko uklinila oekivana je uporna obrana neprijatelja i snaan otpor..
u sustav njemako-ustake obrane i stigla do Mikuljae na Naime, neprijatelj je u sustavu obrane podruja irokog
cesti istono od Knepolja. Ali je potom odbaena prodor- Brijega najjae utvrdio snagama rajon platoa i visa, gdje se
om Nijemaca i ustaa koji su ugrozili poloaje 12. brigade nalazila zgrada gimnazije, konvikta i samostana sa crkvom.
26. divizije. Budui da su se Nijemci i ustae probili u iroki Oko tih zgrada nalazili su se neprijateljski rovovi, saobraa-
Brijeg, 2. dalmatinska je jnice, bunkeri, minska
vrsto stala u obranu I H H I ^ ^ ^ H I polja, uieredna iana
sve do abulje. etvrta ograda. Osim toga,
brigada 9. divizije bila je neprijatelj je postavio
u korpusnoj rezervi. mitraljeska gnijezda i
Snage 19. divizije 6. osmatranice na crkven-
veljae nisu imale neke om tornju. Okolo je bilo
vee borbe One su vie protutenkovskih
stigle do Mostarskog topova i minobacaa,
blata i smijenile 3. dal- sve je liilo na jako
matinsku brigadu na utvreni rajon koji nije
cesti i rijeci Litici. S bilo lako osvojiti. U tom
njima je bila i 12. herce- rajonu se nalazila glavn-
govaka brigada, koja je ina 3. bataljuna 370.
podinjena 19. diviziji puka i brojne ustake
Borci u napadu na neprijateljsko uporite u irokom Brijegu, veljaa 1 9 4 5
zapadno od rijeke jedinice... Kako je tekao
Neretve. napad 11. brigade
Budui da nije bilo promjena u operativnom rasporedu Milan Rako dalje kazuje: ..Poslije prvih juria nai dijelovi su
8. korpusa za osloboenje irokog Brijega i unitenje ostali u neposrednom vatrenom dodiru. Naa artiljerija i
tamonje protivnike grupacije, ujutro 7. veljae nastavlja se zrakoplovstvo tukli su neprijatelja u rajonu samostana, gim-
opi napad. Glavne snage napada - 1. i 11. brigade 26. nazije i konvikta. Iz tih objekata se otvarala vatra po naem
divizije podrani tenkovima i topnitvom kreu u novi rasporedu, bila je ubitana od koje su stalno ginuli nai borci.
napad koji se pretvorio u juri za juriem. Teite napada 1. Tijekom tih borbi zapalila se zgrada gimnazije.. To je potvrdio
brigada je usmjerila na zgradu Duhanske postaje. Izvedena i zapovjednik 3. bataljuna njemakog 370. puka major
su etiri juria da bi tek u 11.00 sati bilo zauzeto Purino Cluman.. Teka se borba nastavila i 7- veljae.. Na zgradu
brdo, a oko 13,00 sati osvojeno je i uporite zgrade samostana krenuo je 3. bataljun 11. brigade. Sa njim su
Duhanske postaje. Bataljuni 12. brigade zauzeli su Cigansko tenkovi i topovi. Kod samostana bio je jedan protutenkovski
i uvarovo brdo, onda je zauzet Lonar i Dubrava i krenulo top, kojeg je neutralizirala 1. eta 3. bataljuna i upala u zgradu
se na Knepolje koje je do veeri zauzeto zajedno sa 3. samostana, u kojem su pruali otpor osim njemakih i ustak-
brigadom 9. divizije. Jako njemako uporite na avaru je ih vojnika, i grupa naoruanih klerika. Neprijatelj je ubrzo
savladala 1. brigada u kasnim satima 7. veljae. pokuao sa jednim protunapadom, ali je odbijen i odbaen
Na najjae njemako-ustako uporite u irokom ponovnim napadom 1. i 3. ete... Zatim M. Rako opisuje:
 su pokuali osnaiti i sudskim pre-
sudama, koje se, naravno, nisu
mogle odrati.. Dokumenti nae,
njemake i ustake-domobranske
provenijencije jasno i nedvojbeno
kazuju da su se u vrijeme borbi za
osloboenje irokog Brijega u
samostanu i na poloajima oko
njega u istom stroju s njemakim
i ustako-domobranskim jedinica-
ma, nalazili i sveenici s pukom
u ruci. Jedinice 26. divizije borili
su se protiv onih koji su branili
najjae utvrenu toku, a to je bio
samostan. Treba napomenuti da
su borci 26. divizije, kao uostalom
i borci cijele NOVJ, preteno bili
Utvreni njemaki bunker ispred Mostara, veljaa 1 9 4 5

vjernici. Dakle, nije se radilo o

napadu ateista na duhovna lica,
..estoka borba koja se vodila oko i tokom zauzimanja zgrade ve o borbi boraca 26. divizije i napadu na neprijateljsko
konvikta, samostana i gimnazije, a koje su bile ukljuene u uporite, bez obzira tko ih brani. Za velike ideale, za
neprijateljski sustav obrane, nije prolo bez ozbiljnih gubitaka osloboenje zemlje, na pragu samostana u irokom Brijegu
na obje strane. U tim borbama poginulo je 35 naih boraca, a poginuli su mnogi teisti..1?-
ranjeno oko 70. Poginulo je i 12 pripadnika samostana, Poslije osloboenja irokog Brijega n a p a d su produile
sveenika i klerika (kako pie u glasilu hercegovakih franje- sve divizije 8. korpusa. Glavne snage 26. divizije gonile su
vaca Mir i dobro, br. 511971- godine). Napadajui na nepri- Nijemce i ustae preko Knepolja prema Mostaru i stigle sve
jateljske utvrene poloaje u rajonu samostanskog kompleksa, do Mikuljae. Desno je 9. divizija nastavila djelovanje juno
nae jedinice - u kojima je bio veliki broj vjernika - nisu od ceste p r e m a Mostaru, dok je 19 .divizija i 12. hercegov-
napadale na te objekte kao na vjerske ustanove, ve kao na aka brigada, 7. veljae n a p a d o m stigla do jako utvrene
utvreno neprijateljsko uporite. Neprijatelj je najjai otpor Varde gdje su zaustavljeni. Na lijevo korpusnom krilu 2. dal-
pruio upravo oko tih zgrada i u njima.. - zakljuuje Milan matinska brigada se orijentirala prema abulji i Jastrebinki,
Rako. 1 5 - a 3. prekomorska brigada titila je uspjeno lijevi bok
Dok je 11. brigada vodila borbe na sektoru samostana, 26.divizije.
iz june Italije i s Visa doletjelo je vie eskadrila saveznikih
zrakoplova. Neki s talijanskom posadom iz BAF-a, raketirali 1
5 Prema Meunarodnom ratnom pravu crkveni i drugi sakralni
su zgradu crkve u irokom Brijegu, otetili crkvu, a tukli su i objekti, kulturni spomenici, sanitetske ustanove itd., ako su
samostan jer se i tamo nalazilo njemako-ustako uporite (o pretvoreni u vojni objekt - naoruani i posjednuti s uojskom, ne
1 podlijeu zatiti, nego se tretiraju kao svaki vojni objekt. Za to je
emu kasnije).
klasian primjer Benediktinskog samostana na brdu Monte
Na znanstvenom skupu o Mostarskoj operaciji bilo je i Cassino u junoj Italiji kojeg je njemaka vojska utvrdila i
govora o irokom Brijegu, gdje je i ovo konstatirano: ..Neki vojskom zaposjela. Savezniko strateko zrakoplovstvo je do
temelja sruilo samostan i za to nije odgovarao zapovjednik
krugovi katolike crkve pokuali su izvrtanjem injenica
saveznike vojske koji je naredio tuenje samostana.
prikazati da su navodno jedinice NOVJ svjesno i planirano 16
Zbornik NOR.a tom X knj. 1, dok. 226.
izvrile napad na samostan kao takav i na sveenika lica, to Mostarska operacija, n.dj. str. 225.
 iroki Brijeg je bio slobodan. Ocjenjujui borbe, tab 26. saveznikog zrakoplovstva iz sustava BAF (Balcan Air Force
divizije javio je tabu 8. korpusa da je postavljeni cilj s punim - balkanske zrakoplovne snage) koji su gaali vie franje-
uspjehom postignut i zadatak izvren. Glavne snage 8. kor- vakih samostana i to nije bilo najbolje suradnja izmeu
pusa pribliile su se Mostaru i stvoreni su uvjeti za otpoin- divizija 8. korpusa i saveznikig zrakoplovstva pa je dolazilo
janje odluujue bitke za osloboenje Mostara. i do takovih greaka da su ponekad tukli i jedinice 8. kor-
Dajui ocjenu borbi za iroki Brijeg, tadanji komesar pusa. to se tie britanskog zrakoplovnog n a p a d a na poje-
12. dalmatinske brigade major Fabjan Trgo, na znanstven- dine franjevake samostane u Hercegovini, raspolaemo s
om skupu u Mostaru je rekao: ..U dvodnevnim borbama, 6. ovim podacima.
i 7- veljae likvidirano je neprijateljsko uporite iroki Brijeg. N a p a d divizija 8. korpusa u Mostarskoj operaciji
Djelovanja su se karakterizirala silinom udara.. Neprijatelj nije podravalo je pet eskadrila saveznikih zranih snaga, a to
potiskivan, ve je uniten na svojim poloajima. Napad, slian je oko 50 - 60 zrakoplova. S Visa su djelovale tri eskadrile i
suvremenim napadima ostalih armija u II. svjetskom ratu, to - 1. i 2. eskadrila NOVJ i 20. talijanska grupa 51. vinga
izveden je danju, to je omoguilo bolju suradnju pjeadije s BAF-a s talijanskim posadama. S a e r o d r o m a Falcanova kod
A n c o n e djelovali su 237. i 1453- skvadron
287. vinga BAF-a. Oni su bili naoruani
zranim b o m b a m a , raketama i topovima.
Jo 1. veljae, kada se vodila borba s nje-
mako-ustakim snagama koje su prodrle
kod Metkovia, izvren je raketni zrani
n a p a d na samostan franjevaca u Humcu.
Po podacima taba 118. lovake nje-
make divizije 8 - 9 direktnih pogodaka
pogodilo je zgradu samostana i teko
otetilo. O n d a su napali samostan u
irokom Brijegu. Isto vrelo, njemake
provenijencije, tvrdi da je osam raketa
pogodilo samostan, a etiri rakete jednu
zgradu blizu samostana (vjerojatno
crkvu). Savezniki piloti su izjavili da je u
irokom Brijegu, kod p o g o e n e crkve i
samostana velika vatra sa stupovima
Zarobljeni neprijateljski vojnici u borbi za iroki Brijeg, 7. 2. 1 9 4 5 . dima koji se pojavio iza napada. Piloti su javili da je
samostan teko oteen. Vrijeme je bilo lijepo, sumaglica

artiljerijom, tenkovima i zrakoplovstvom. Dotadanja ratna na m o r u 3.000 stopa.. 2 0 . Treeg veljae oko 11.00 sati

iskustva dola su do punog izraaja. estina i intenzitet borbi estoko je mitraljiran i n a p a d n u t b o m b a m a stoer zdruga u

za iroki Brijeg i jak otpor neprijatelja najbolje se vidi iz franjevakom samostanu u itluku, zbog ega je stoer oko

izbaenih iz stroja.. J 14,00 sati premjeten u kulu u s a m o m itluku.. - javio je

21
Neprijatelj je imao 832 izbaena iz stroja. Najvie ih je Zagrebu stoer 9. ustakog stajaeg zdruga

poginulo - 719, a malo je zarobljeno - 104, to dokazuje da

se borba vodila s m n o g o otrine i u mjestu, za pojedine 1
8 Mostarska operacija, str. 222
1 19
objekte, koje je protivnik odsudno branio. 9- Zbornik NOR-a, tom IV, knj. 18, str. 430-431.
20
Zbornik NOR-a, tom X knj.l,dok.235,226 i Zbornik NOR-a, tom
U zakljunom dijelu borbi za iroki Brijeg potrebno je
IV knj.33. 165.
ukazati na neke nove povijesne dokumente o djelovanju 21
Arhiu VII, k.1460, reg.br.15/2.
 Tijekom 6. i 7. veljae savezniki
su zrakoplovi stalno tukli po irokom
Brijegu, pogodili zgradu Duhanske
postaje i objekte oko samostana.
Sutradan, 8. veljae u 13,00 sati tre-
balo je tui u Mostaru ustaki tab u
Franjevakom samostanu; njemaki
tab u hotelu Neretva i vojarnu
preko puta Duhanske postaje.. 22 .
Tijekom borbi za iroki Brijeg
saveznike zrakoplovne snage
Stab 2 9 . hercegovake divizije: Komandant Vlado egrt, politiki komesar Vukain Miunovi
izvrile su ukupno 127 letova i i naelnik taba Drago Dukanovi.

utroile 186 zranih bombi, 106

raketa i 67.410 topovsko-mitraljeskih
zrna23. Ovim se moe zakljuiti da je savezniko zrako- artiljerijom 2. korpusa i 3- brigadom KNOJ-a. Sve su se ove

plovstvo efikasno podravalo napad 8. korpusa za snage nalazile istono od Neretve, izuzevi 12. brigade koja

osloboenje irokog Brijega, a kasnije i Mostara. Drugo, nije je bila zapadno orijentirana izmeu Mostarskog blata i rijeke

samo zranim saveznikim snagama tuen samostan u Neretve prema Varti u sastavu 19. dalmatinske divizije.

irokom Brijegu, kao vojni objekt, nego se to isto dogodilo i Brigade 29. divizije bile su rasporeene na dosta irokom

u Humcu, itluku i Mostaru, to demantira tvrdnje da su frontu, na sjeveru je bila 11. brigada do samog Konjica, na

dalmatinski borci ruili sakralne objekte u irokom Brijegu. jugu do rijeke Bune bila je 13. brigada, a 10. i 14. brigade

Njih su ruili savezniki zrakoplovi, meu kojim posadama prema Nevesinju podrane tenkovima i topovima.

je bilo Talijana, Engleza, Kanaana i Amerikanaca, a u 1. i
2. eskadrili i Jugoslavena, ali sve pod britanskom koman-
dom i po njihovim zapovijedima. Ponovilo se ono iz june
Italije kada su savezniki strateki bombarderi 1944. poruili
benediktinski samostan iz XIII. stoljea na brdu Monte
Cassino. Niti jedan od saveznikih zapovjednika nije zbog
ovih samostana u Hercegovini prozvan od onih koji su za
oteenje samostana i crkve u .Brijegu okrivili starjeine
NOVJ.
3. Osloboenje Nevesinja
(8. do 14. veljae 1945.)
U Nevesinju,i na poloajima oko njega, bio je njemaki
369. pjeaki puk 369. divizije pod zapovijedi pukovnika
Wetzla. S njima su ustae, po selima ustaka milicija i etni-
ci sjeverno od Nevesinjskog polja i u rajonu Zimlje, oko 600
etnika. Obranu Nevesinja podravao je jedan divizion 369.
artiljerijskog puka, baterija 369. protutenkovskog diviziona i
eta 369. pionirskog bataljuna. Ukupno je nevesinjski garni-
zon imao oko 2.500 vojnika, sve objedinjeno u Borbenu
grupu Wetzel. Nevesinjska njemaka grupacija imala je
zadau da uporno brani rajon Nevesinja, za to su izgradili
vie obrambenih poloaja, sve fortifikacijski dobro utvrdili, s
brojnim bunkerima i opasano minama i bodljikavom icom.
Pukovniku Wetzelu je nareeno od taba 369. divizije (tab
u sjevernom dijelu Bijelog polja), da brani naroito
Nevesinje i put koji iz Nevesinja vodi za Mostar i prometnice
koje vode dolinom Neretve prema Jablanici i Konjicu.

Jo dok se vodila borba za osloboenje irokog Brijega

i kada se nastavilo gonjenje Nijemaca i ustaa od irokog
22
Brijega prema Mostaru, u istonoj Hercegovini, prema Mostarska operacija, n.dj.str. 410.
23
Peji dr.sc.Predrag, prilog podnijet na znanstvenom skupu u
Nevesinju, djelovala je 29. hercegovaka divizija sastava:
Mostaru 13.2.1985. Dejstva avijacije u mostarskoj operaciji,
10, 11, 12, 13. i 14. brigada, ojaana tenkovima 1. brigade, objavljeno u knjizi M o s t a r s k a operacija, n.dj.str. 405.
 Detalji o a n g a i r a n j u 29. divizije u o s l o b o e n j u
Nevesinja i Mostara razmatrani su na sastanku 8. veljae u
Imotskom, u tabu 8. korpusa. Razgovarali su zapovjednik
8. korpusa general Petar Drapin i zapovjednik 29. divizije
general Vlado egrt. Ostali detalji o operativnom
angairanju rijeeni su na drugom sastanku, odranom u
itluku, sutradan, 9. veljae zapovjednik 29. divizije gener-
al V. egrt, zapovjednik 19. divizije potpukovnik Stanko
Parma i naelnik taba 8. korpusa potpukovnik Ante Toni
Bioi. Posebno se razmatralo pitanje angairanja 12.
hercegovake brigade u sastavu 19. dalmatinske divizije.
Na sastanku u Imotskom i itluku rijeeno je da 29. divizija
p r e t h o d n o likvidira njemako-ustaki garnizon u Nevesinju,
a onda da se pokrene prema Mostaru, gdje e se zajedni-
ki poraziti njemaka mostarska grupacija. Zapovijed za
n a p a d je izdana 8. veljae.
Tijekom noi 8/9. veljae 10. i 14. brigada podili su nje-
makim poloajima u Trebinju i ujutro 9. veljae, nakon
artiljerijske pripreme, krenulo se u napad. Meutim, zbog
jake neprijateljske o b r a n e n a p a d nije uspio i jedinice su se
povukle na polazne poloaje. Novi n a p a d izveden je 10. vel-
jae. Artiljerijska priprema je trajala sat vremena, a onda je
oko 18.00 sati obnovljen napad. I ovaj napad, nakon
trosatne borbe, bio je odbijen, ponajvie zbog toga to su od
14. brigade napadala samo dva bataljuna od sjevera da
prodru u Nevesinje. Bila je i velika hladnoa pa se moralo
odustati od napada, front nije probijen. Nije bilo ni pomoi
iz zraka, a nisu djelovale ni 11. brigada prema Konjicu, ni
13. brigada od Bune prema Blagaju i Biini. Neki manji
n a p a d 11. brigade prema Konjicu nije imao nekog odraza
na front kod Nevesinja. Neuspjeh od 10. veljae primorao je
tab 29. divizije da temeljitije pripremi novi n a p a d na
Nevesinje. Tako se 11. veljae pripremalo za novi n a p a d koji
je p o e o 13- veljae. Zapovijed je izdana 12. veljae oko
10,30 sati s dosta preciznim zadacima jedinica i stanja kod
protivnika. Meutim, protivnik je na nekim pravcima djelo-
vanja tenkova tijekom noi napravio ledene pro-
tutenkovske prepreke.
Novi n a p a d p o e o je u 16,00 sati 13. veljae, artiljerija
je djelovala dva sata iz 32 orua. Neprijatelj je u cjelini i
dalje odolijevao napadima, koji su i sada bili znatno oteani
zbog metar visokog snijega i hladnoa od -20C. Izgledi za
uspjeh tijekom noi bili su sve manji, a jedinicama je bio
potreban odmor. Da bi se izbjeglo smrzavanje, n a r e e n o je
povlaenje na polazne poloaje. Ali, ba tada tab 369.
divizije, zbog toga to je 26. divizija ve ulazila u Mostar,
naredio je 369. puku da se povue iz Nevesinja. U pomrini
Nijemcima je uspjelo da se povuku s poloaja i planski su
zapoeli odstupanje. O tome je tab 29. divizije doznao tek
14. veljae od prebjeglih domobrana. Evakuacija i
povlaenje nisu tekli ba najbolje, glavnina se izvlaila, ali su
se neki razbjeali, ustae i domobrani su, u najveem broju,
pobjegli kuama. Bez veih problema u Nevesinje je ula
10. i dva bataljuna 14. brigade. Naime, druge jedinice 14.
brigade razbile su etnike kod Zimlja i krenule prema
Bijelom polju, u pozadinu njemake mostarske grupacije.
Najvei broj etnika pobjegao je u planine i onda kui.
U odstupnom pokretu iz Nevesinja prema Mostaru kre-
tala se glavnina 369. njemakog puka. Meutim tada se
pokrenula 13. brigada od Bune prema Blagaju i Biini i pres-
jekla n j e m a k u odstupnicu na raskru kod Biine. U
okruenju se nala glavnina 369. puka. Zato je zapovjednik
puka, budui da nije imao drugog izlaza, izvrio samoubo-
jstvo, a njegov zamjenik major Landt, izdao zapovijed koja
je glasila: Spaavaj se tko moe!. Nastalo je rasulo i neor-
ganizirano povlaenje, probijanje po grupama i grupicama,
ak i pojedinano. Najvea grupa koja se probijala bio je 2.
bataljun 369. puka. Ona je krenula preko Podvelea i stigla
na d o m a k Mostara kada je on ve bio slobodan. Zato su
krenuli prema Konjicu i jedva se probijali preko Prenja.
Grupa oko 300 vojnika stigla je u Jablanicu. Ostaci b o r b e n e
grupe Wetzel u Biini su savladani prije 12.00 sati 14. vel-
jae, ime su zavrene b o r b e za osloboenje Nevesinja 2 4 .
Oko 1.000 njemakih vojnika i ustaa savladano je u gonjen-
ju od Nevesinja do Biine. Oko 150 milicionara se
razbjealo, uglavnom kuama. Najvie se oko 700 njemak-
ih vojnika probilo do svojih jedinica u Bijelom polju,
Jablanici i Konjicu 2 ^.
24
Danilo Komnenoui i Muharem Kreso, Dvadeset i deveta hercego-
vaka divizija, Beograd 1979. str. 440-476. Isto objavljeno u
knjizi Mostarska operacija, n.dj. str. 299-312.
25
Zbornik NOR a, tom IV, knj. 33 dok. 96, 110, 118.

J e d i n i c e 2 9 . hercegovake divizije ulaze u osloboeni Mostar
4. Osloboenje Mostara
(borbe od 8. do 15. veljae. 1945.)
Nakon osloboenja irokog Brijega i Knepolja jedinice
8. korpusa izbile su na vanjsku obranu Mostara. Du ceste
Knepolje-Mostar krenula je 11. dalmatinska brigada 26.
divizije i stigla do blizu Jastrebinke i Mikuljae, gdje je zaus-
tavljena. Lijevo od nje; iz rajona Gradac, krenula je 12. dal-
matinska orijentirano prema Jastrebinki i pomagala 11.
brigadi u poetnim napadima kod Mikuljae. Trea preko-
morska se orijentirala lijevo od 12. brigade, a 1. dalmatins-
ka je ostala u korpusnoj rezervi kreui se od irokog
Brijega prema Mostaru. Prva tenkovska je ostala u irokom
Brijegu, a Artiljerijska brigada na prostoru sela vati.
Desno je 9. divizija bila na cesti iroki Brijeg-Mostar u rajonu
Knepolja i istonije. Iz 13. dalmatinske su dva bataljuna
poslana na Vis radi zatite, dok su se 3. i 4. pripremali za
novi manevar sjeverno od 26. divizije. Najvee b o r b e vodi-
la je 19. dalmatinska divizija od Neretve do Mostarskog
blata orijentirajui se prema Humcu i jako utvrenoj Varti.
H u m a c je zauzela 12. hercegovaka, a 14. dalmatinska je
juriala na Vartu, upala u selo, ali je onda odbaena. Time
su zavrene b o r b e juno od Mostara. Stvoreni su povoljni
uvjeti za n a p a d i osloboenje Mostara.
Nakon sastanka u Imotskom (8.veljae) i itluka (9.ve-
ljae) tab 8. korpusa je 12. veljae sainio zapovijed za
osloboenje Mostara. Osnovna ideja se sastojala u tome da
se osloboenje Mostara izvri na sljedei nain: Snagama
19. divizije djelovati od juga preko Varte i ulazei u Mostar
zajedno s 12. hercegovakom brigadom koju je dobila kao
pojaanje. Glavni pravac n a p a d a na Mostar trebao se izvesti
od z a p a d n e strane p r a v c e m Polog-Mostar, za to se
angairala 26. dalmatinska divizija, 1. tenkovska i
Artiljerijska brigada 8. korpusa. U zamisli stoji da je nakana
odsjei mostarski garnizon od zalea sa jedinicama 9. diviz-
ije na crti Ratani-Drenica, a od istone strane vriti priti-
sak na Mostar p o m o u jedinica 29. hercegovake divizije..
Poetak n a p a d a 13. veljae ujutro u 7.00 sati.. 2 ^.
Sutina ovakve zamisli taba 8. korpusa bio je dvojni
obuhvat njemako-ustakog garnizona u Mostaru djelova-
njem 29. hercegovake od istoka prema Jablani ci i Konjicu,
a od zapada 9. dalmatinske divizije prema Drenici. U isto
doba glavne snage idu u frontalnu borbu preko jakih nje-
makih i ustako-domobranskih poloaja, kao to su
Jastrebinka, Mikuljaa i Keveljaa snagama ojaane 26. i od
juga 19. dalmatinske divizije. S obzirom da su bile u tijeku
borbe za osloboenje Nevesinja, na Mostar su krenule samo
m a n j e snage 10. i 13. hercegovake brigade koje su kod
Biine okruile i potom porazile njemaki 369. puk i druge
ustake postrojbe.
Ininjerci ispred tenkova raiavaju put od mina.
26
Zbornik NOR-a, dok. 71, 95, 96, 120, 144- Arhiu VII.k.526,
dok.br.7/3-1.
 polja i dalje prema Drenici i Konjicu. Poloaje su
drali 1, 2. i 3. bataljun 370. puka, 1. bataljun 369.
puka, pionirski bataljun, dvije ete protutenkovskih
topova, izviaki bataljun za vezu, tri baterije topo-
va, sve iz 369. divizije. S njima su 1, 2. i 3. bojna 9.
gorske ustako-domobranske divizije, 1, 2, 4. i 5.
bojna 9. ustakog zdruga, oko 300 ustaa iz crne
legije i legija talijanskih faista San Marco. Ukupno
je u Mostaru bilo oko 6.000 neprijateljskih vojni-
ka27. Osim toga, za pojaanje o b r a n e Mostara, od
Sarajeva je prebaen prema Jablanici njemaki
359. puk 181. divizije s baterijom topova. Meutim,
nije bilo najboljeg jedinstva u protivnikim redovi-
U obuhvatnom manevru u borbi za M o s t a r kolone brigada probijale su se kroz
ma. Budui da je bio prisiljen napustiti iroki Brijeg, koman-
debele snjene smetove planine Cabulje prema Drenici, poetak veljae 1 9 4 5 .
dant 9. ustako-domobranske divizije general Boidar Corn
traio je odobrenje za povlaenje prema Sarajevu, pa je
Ovakav m a n e v a r snaga 8. korpusa u osloboenju zbog toga smijenjen, jer su Nijemci i dalje namjeravali gre- DODAT,
skica 1'
Mostara bio je dobro zamiljen i postavljen, ali trebalo je vito braniti podruje Mostara 2 .
vie panje pokloniti okolnostima u kojima e se bitka vodi- tab 26. divizije izdao je takoer 12. veljae zapovijed za
ti. Prvo, sve su oko Mostara visoke planine, a naroito od osloboenje Mostara u skladu s korpusnom zapovijeu.
istoka Vele, od zapada abulja i Jastrebinka, od juga Hum. Prema toj zapovijedi 11. dalmatinska ide na Keveljau i
Drugo, vrijeme u kojem se imala izvesti Mostarska operaci- Mikuljau, 12. brigada na Vasinu kosu i Jastrebinku, koja je
ja je najgore godinje d o b a - vrlo jaka i dosta hladna zima. bila pokrivena dubokim snijegom i ledom, a na kojoj se u
Sve planine oko Mostara bile su pokrivene dubokim snije- zemunicama nalazilo oko 600 njemakih vojnika. Trea
gom koji je dosezao do grada
Mostara. U tim uvjetima teko se
mogao izvoditi napad koji bi
J e d i n i c e 8. korpusa u pokretu prema Mostaru, veljaa 1 9 4 5 .
p o g o d o v a o branitelju, tim vie to
je on posjeo i d o b r o utvrdio sve
poloaje oko Mostara i du ceste i
eljeznike pruge Mostar-
Drenica-Jablanica-Konjic.
Njemako-ustakim postrojba-
ma u r a j o n u Mostara i dalje
zapovijeda tab n j e m a k e 369.
divizije, koji je 7. veljae zapovje-
dio povlaenje iz irokog Brijega,
a onda se prebacio iz Mostara u
Jablanicu. Glavni njemaki
obrambeni poloaj nalazio se na
crti: Ljuti vrh-Crni vrh-Jastrebinka-Mikuljaa-Keveljaa- 27 Arhiu VII. k. 272/A, reg.br. 40.-12 i k. 562, reg.br. 16121-3.
28
Varta. Blie Mostaru su bili jaki poloaji kod sela Ilia, iznad Nikola Ani, Mostarska operacija 1945. god. VIG, 111975., Ante
Banina, Mostarska operacija, Vojno delo, Beograd, br. 211949.
Rudnika, na H u m u i Podveleju, a onda u rajonu Bijelog
prekomorska brigada nastupa lijevo od 12.
brigade na pravcu Goranci - Vihovii, sjev-
ernije od Mostara. U divizijskoj rezervi ostala je
u irokom Brijegu 1. dalmatinska brigada.
Najteu zadau su imale 11. i 12. brigada jer
su pred sobom imali najjae poloaje
Nijemaca i ustaa. Dok se 11. tukla na
Keveljai i Mikuljai, 12. je tukla na
Jastrebinki. Potom je imala nastaviti nastupa-
nje preko sela Cim u zapadni dio Mostara sa
zadatkom da izbije na most kralja Aleksandra i
ovlada podrujem hotela Neretve na
istonoj obali Neretve i sreditem 2
Mostara. ?-

Napad se nije mogao izvesti od 9. do 12.

veljae jer je vladalo strano nevrijeme. Padao
je gusti snijeg, otra zima, sve pokriveno
Borci se sputaju niz padine O r l o v a e k Mostaru, 1 4 . 2 . 1 9 4 5 .
maglom. Jedva se stizalo do poloaja. Za 13.
veljae nagovjeteno je poboljanje vremena
pa je planirano da toga dana odmah ujutro pone napad na Ipak je do 10,00 sati probijen njemaki front, zauzeta je
svim pravcima prema Mostaru. Tako se i dogodilo. Jutro 13. Jastrebinka i Trebinje. Nijemci su izvrili protunapad, ali su
veljae bilo je vedro, bez snijega, bez magle. Doletjeli su odbijeni. Nastupanje je nastavljeno i do kasno uveer 13.
nai zrakoplovi s Visa i iz june Italije i obruili su po nje- veljae 12. brigada bila je na ivici zapadnog dijela Mostara.
makim poloajima. U to je poela artiljerijska priprema, a Velike tekoe imala je 3- prekomorska brigada koja je usp-
onda napad. jela zauzeti Ljuti vrh, ali nije Crni vrh. Zato je tab 26. diviz-
Na sektoru 26. divizije, im je nakon sat vremena pre- ije naredio zapovjedniku 12. brigade (komesar brigade
stala artiljerijska priprema, istovremeno su krenule u napad major Fabjan Trgo 7. veljae je predao dunost komesaru 3.
11., 12. dalmatinska i 3. prekomorska. Jedinice II. dal- bataljunu kapetanu Kaimiru Vidanu, i otiao na kolovanje)
matinske brigade, podrane tenkovima, napale su jako da pomogne 3. prekomorskoj brigadi za to se angairao 4.
branjenu Mikuljau, ali zbog estokog otpora Nijemaca nisu i dijelovi 2. bataljuna, i borba se produava za sutradan 14.
je uspjele zauzeti. Oko 12,00 sati jedinice ove brigade usp- veljae.^0-
jeli su prodrijeti u njemaku obranu i zauzeti Keveljau. Na desnom krilu 19. dalmatinska divizija 13. veljae nije
Ovim je bio omoguen pokret tenkovima putem vrila neki jai napad, pa je tab divizije odluio da se proboj
Meine-ovnica i bilo je mogue ugroziti njemaku obranu njemake obrane izvri nou 13/14. veljae.
na Mikuljai. Zajedno su tada 11. i 12. brigada napale pro- Na lijevom krilu 9. dalmatinska divizija kree u napad sa
tivnika na Mikuljai i pred pad mraka Mikuljaa je bila u 3,4. i glavninom 13. dalmatinske brigade. I ove snage imale
naim rukama, put prema Mostaru je otvoren, ali Nijemci se su velikih problema oko prikupljanja i organiziranja napada
i dalje brane za svaki poloaj, ne odstupaju. U isto vrijeme s obzirom da su djelovali preko visokog planinskog zemlji-
prema Jastrebinki i okolnim visovima krenula je u napad 12.
dalmatinska brigada sa 1,3. i 4. bataljunom. Napad je bio
vrlo teak, nikada se do tada nije tako ratovalo. Jedva su se 29
Isto.
Fabjan Trgo, navedeni prilog o 26. dalm.diviziji, objavljeno u knjizi
borci 12. brigade kretali prema Jastrebinki (visu 1139) i visu
Mostarska operacija, str. 221-226- Nikola Ani, Dvadeset i esta
Trebinje (kota I U I ) jer je sve bilo pokriveno snijegom i dalmatinska divizija, prilog na istom znanstvenom skupu, objavl-
ledom, a u tom snijegu i ledu njemaki i ustaki poloaji. jen u knjizi Mostarska operacija, n.dj.str. 227-235.
 Krajem dana 13. veljae
glavne snage 8. korpusa, a to je
26. divizija sa 1. tenkovskom
brigadom i Artiljerijskom
brigadom, i pored tekih i krvavih
borbi, probile su od zapadne
strane front njemako-ustake
obrane i poele se pribliavati
Mostaru.
Najvei je prodor izvrila 12.
brigada koja je stigla do sela Cim,
u zapadno predgrae Mostara.
tab 8. korpusa, koji se glavni-
nom prebacio u iroki Brijeg, a
Artiljerija u borbi za Mostar u veljai 1 9 4 5 . doao je 12. veljae i naelnik
Glavnog taba Hrvatske kao pos-
matra, jer je i dalje Mostarsku
ta, sve pokriveno visokim snijegom, bez ikakve prometnice, operaciju vodio V NOVJ i osobno maral Tito, - odluio je
samo po seoskim putovima zavijanih snijegom. Druga dal- da sutradan 14. veljae nastavi napad bez ikakvih promjena
matinska brigada je ostala u divizijskoj rezervi na padinama u operativnom rasporedu divizija i brigada, osim to e se iz
abulje -(vis 1170). Tono kada se 4. brigada pribliavala rezerve angairati 1. dalmatinska brigada, koja je upuena
rijeci Neretvi i nakon to je slomila njemaku obranu, pojav- desno od 11. brigade i usmjerena cestom u sredite
ile su se svjee njemake snage iz 359. puka 181, divizije grada.33-
koje su odmah prele u napad. Da bi se probile prema Tako su poele posljednje i odluujue borbe za
Gorancima i zabacile iza leda jedinicama 9. i 26. divizije i na osloboenje Mostara. Ujutro, 14. veljae djelovalo je top-
taj nain onemoguile napad naih jedinica na Mostar,, nitvo i zrakoplovstvo. Mostar je toga dana bio slobodan.
bataljuni 13. brigade probili su njemaku obranu i krenuli Prvi su napad izveli bataljuni 12. brigade koji su tijekom noi
na eljezniku postaju Jadrine, ali dalje nisu mogli jer su se 13/14. veljae krenuli na selo Cim, pa u sredite Mostara, na
tu nalazili dijelovi novonadolog 359. njemakog puka. most kralja Aleksandra. Naime, Mostar je imao etiri mosta.
Borba je bila dosta teka, neprijatelj je bio svje i uporan. Prvi je od juga Luki most ili most kraljevia Tomislava, pa
Trea dalmatinska je uspjela savladati njemaki otpor i poznati stari mostarski most, koji tada nije imao neko vojno
spustila se na eljezniku prugu, poruila je na vie mjesta u znaenje, jer se preko njega nije mogla kretati motorizacija.
duini od 3. km, ali je povraena na polazne poloaje gdje Uzvodno, prema sreditu Mostara bio je most kralja
se zadrala sve do 14. veljae u 18.00 sati. Tekoe su bile Aleksandra, a jo uzvodnije most kralja Petra. Na lijevoj
to je od Jablanice doao i njemaki 48. brzi odred, tako da obali nalazio se hotel Neretva i u njemu tab njemakog
9. divizija nije uspjela 13. veljae da potpuno presijee 369. puka, sa zapovjednikom majorom Beackerom. Naime,
prometnicu Mcstar-Jablanica.^1- tab njemake 369. divizije, (zapovjednik general Reincher),
S istone strane 14. hercegovaka divizija, nakon to je
prethodno razbila etniku grupaciju kod sela Zimlje,
pokuala se spustiti u sjeverni dio Bijelog polja, ali nije 31
Rade Guberina, Deveta divizija u mostarskoj operaciji, prilog na

postigla neke rezultate. Ostale snage 29. divizije jo su bile znanstvenom skupu u Mostaru 13. veljae 1985, objavljen u
knjizi Mostarska operacija, n.dj.str.134-144-
angairane prema Nevesinju i njemakoj grupaciji kod 32
Danilo Komnenovi i Muharem Kreso, n.dj., str. 440-476.
2
Blagaja, dok se 11. brigada nalazila prema Konjicu.3 33
Arhiv VII, k. 272/A, reg.br. 40-12 i K. 526,reg.br. 16/21-3.
naveer 13. veljae analizirao je stanje na
frontu i utvrdio da je front probijen zapadno
od Mostara, da je pala Jastrebinka, Mikuljaa
i Keveljaa, da su ustako-domobranske
snage razbijene i nisu vie sposobne za
borbu, a komandni kadar da je pretrpio
velike gubitke i da prijeti okruenje sjeverno
od Mostara, te da je jedino rjeenje povui
369. puk iz Nevesinja u Mostar, grad jo bran-
iti i onda se probijati p r e m a Jablanici i
Konjicu. Obavjetajna sluba 8. korpusa je
doznala o ovim namjerama generala
Reinchera i naredila jedinicama da produe
n a p a d istim pravcima i oslobode Mostar.34-
Najvei uspjeh postie 12. brigada 26.
divizije koja je ujutro 14. veljae oslobodila selo Cim, brzo
od zapada ula u grad i ve oko p o d n e stigla do mosta kra-
lja Aleksandra. Dalje nije mogla jer su Nijemci otvorili
snanu vatru iz objekata s lijeve obale Neretve. Vatrom se,
sa zaplijenjenog kod apljine naeg tenka tipa Stjuard,
zaustavila 12. brigada, jer je tenk titio prilaze mostu kralja
Aleksandra. Ostali dijelovi 12. brigade zauzeli su zgradu
gimnazije i stigli na desnu obalu Neretve. Trea prekomors-
ka brigada imala je i 14. veljae tekoe jer nije slomila
otpor Nijemaca na visovima iznad rudnika. Tek uz p o m o
12. brigade, iza p o d n e 14. veljae, slomljen je njemaki
otpor i brigada je krenula u sjeverni dio Mostara. U zoru 14.
veljae 11. dalmatinska brigada vrila je pritisak prema selu
Ilii, gdje se neprijatelj u povlaenju zadrao. Jedinice 1.
dalmatinske u v e d e n e su u borbu i zauzele Gradinu, a u
zajednici sa 19. divizijom i Orlovac. J e d a n bataljun 1. dal-
matinske u p u e n je u pravcu sela Miljkovii - aerodrom,
gdje su se susreli sa 19. divizijom i zajedno unitili njemake
snage na aerodromu. Jedinice 1. tenkovske brigade poma-
gale su n a p a d 1. i 11. brigade. Ali, poto su Nijemci poruili
cestu kod sela Ilia, oni su se jedva spustili niz strminu u selo
Ilie i onda krenuli prema mostu kralja Aleksandra zajedno
sa 1. dalmatinskom brigadom.35-
Od juga, tijekom noi 13/14. veljae, p o e o je n a p a d 19.
dalmatinske divizije. Teite je n a p a d a bilo na 6. dalmatin-
skoj brigadi koja je djelovala pravo na selo Vardu, gdje se
uskoro cijeli dan vodila borba u kojoj je uestvovala i 12.
hercegovaka brigada.
Borci uz podrku tenkova ulaze u Mostar, 1 4 . 2 . 1 9 4 5 .
Tek iza p o d n e slomljen je otpor Nijemaca i ustaa.
Zauzeta je Varda, a onda Hum i prodrlo se od juga u Mostar
spojivi se sa 26. divizijom i 1. tenkovskom brigadom. Time
su zavrene b o r b e 19. divizije u Mostarskoj operaciji.36-
Na lijevom krilu, takoer tijekom noi 13/14. veljae,
brigade 9. divizije su se pripremile i oko p o d n e obnovile su
n a p a d tukui se sa svjeim njemakim snagama 359.
pjeakog puka i 48. brzog odreda. Protivniku su nanijeti
teki gubici, ali ni ovog d a n a nije 9. divizija presjekla odstup-
nicu mostarskoj njemako-ustakoj grupaciji iako je stigla
blizu Drenice. To e postii tek sutradan 15. veljae.37-
Hercegovaka 29. divizija jo se 14. veljae nalazila pred
Nevesinjem, a onda u obraunu s njemakim snagama oko
Blagaja i Biine, a 14. brigada pritiskala je p r e m a Bijelom
polju, dok j e l i . brigada napadala na Konjic.
Posljednje i najpresudnije b o r b e vodile su se 14. veljae
iza p o d n e kod mosta kralja Aleksandra. Pred mostom sa
zapadne strane stajala je 12. brigada i ekala tenkove. U to
su doli i prednji dijelovi 1. dalmatinske brigade. Mostovi na
Neretvi su bili pripremljeni za ruenje i oekivalo se najgore
da oni b u d u porueni. Meutim, o njemakim n a m j e r a m a
da se mostovi porue, za to su bili pripremljeni, doznalo je
rukovodstvo NOP-a Mostara, koje je imalo odlinu obavje-
34 Isto.
Mostarska operacija, n.dj, .str.,221-282.
36 Mostarska operacija, n.dj.str. 199-212.
37
Isto str. 134-144-
tajnu slubu u neprijateljskim redovima. Da bi osujetili pak-
lene nakane neprijatelja u ruenju mostova i drugih vanih
kulturnih i gospodarskih objekata grada, rukovodstvo NOP-
a organiziralo je ilegalne grupe od mostarskih mladia i
djevojaka, koji su zajedno s nekim domobranskim vojnicima
pronali elektrine kablove blizu mostova, presjekli ih i
uvali dok nisu doli borci NOVJ. Tako su zajedniki sau-
vani mostarski mostovi.3-
Ovo je bilo mogue postii jer je Mostar, u svojoj
najveoj veini bio za NOP, koji se poeo razvijati jo 1941.
i tijekom cijelog rata postizao zapaene uspjehe. Zahvalom
Mostaraca bilo je mogue grad osloboditi, bez njihove
pomoi divizije 8. korpusa i brigade 29. hercegovake diviz-
ije imali bi velikih problema. Za 8. korpus pojavio bi se
sluaj Knina, a ovako su Mostarci, kao i Spliani, ibenani
i drugi, zajedno s dalmatinskim i drugim borcima aktivno
uestvovali u svom osloboenju.
Rasplet dogaaja na mostu kralja Aleksandra poeo je u
veernjim satima 14. veljae. Poto je jedan protuoklopni
top 12. brigade zapalio njemaki tenk preko puta hotela
Neretva, odmah su na juri krenuli 2. bataljun 12. brigade
s tenkovima 1. tenkovske i jednom etom 1. dalmatinske
brigade i preli preko mosta kralja Aleksandra i zauzeli hotel
Neretvu. Na ulaznim vratima u hotelu Neretva naen je
Prizor nakon ulinih borbi za Mostar, veljaa 1 9 4 5 .
u lokvi krvi zapovjednik njemakog 370. puka major Becker,
izvrio je samoubojstvo kada je vidio da su nae jedinice
prele preko mosta. U borbu su tada uvedeni za osloboen-
je istonog dijela Mostara dijelovi 11. i 1. dalmatinske, a
onda i 12. dalmatinske brigade^0. Ubrzo je Mostar bio slo-
bodan jer je tab 369. divizije, po zapovijedi 21. korpusa,
naredio oko 20,00 sati da se Mostar napusti i divizija povue
prema Drenici, Jablanici, Konjicu i Ivan-Sedlu. U zatitnicu
je odreen 909. tvravski pjeaki bataljun i protutenkovski
divizion sa zadatkom da sjeveroistono od Mostara prihvate
jedinice 370. puka, a potom 15. veljae da se povuku prema
Drenici i uspostave vezu sa 359. pukom 181. divizije.
Tijekom 15. veljae njemako-ustake postrojbe pot-
puno su napustile Mostar i podruje sjeverno, a to je rajon
Bijelog polja. Kako im od istoka 29. hercegovaka i od zapa-
da 9. dalmatinska divizija nisu presjekle odstupnicu, (to je
bilo kod Vukovog klanca), prihvaeni od dijelova 359. puka
181. divizije 21. armijskog korpusa, Nijemci su se bez velikih
tekoa povlaili dolinom Neretve prema Drenici (koju je
16. veljae zauzela 9. dalmatinska divizija, a Nijemci onda
povratili), Jablanici i Konjicu. Do 18. veljae Nijemce je
gonila preko Bijelog polja 1. dalmatinska brigada, ali se onda
povukla u Mostar, a zamijenila je 13. hercegovaka brigada.
Tada je ponovno zauzeta Drenica i krenulo se prema
Jablanici koja je osloboena 20. veljae. Napad na Konjic
izveden je 21. veljae od jedinica 29. hercegovake divizije
2. korpusa i 10. divizije 5. krajikog korpusa, ali nije uspio.
Borbe se nastavljaju s goneim njemakim snagama preko
Konjica, kojeg Nijemci naputaju, i povlae se na Ivan-
Sedlo, gdje organiziraju novi front za obranu Sarajeva.
Nakon osloboenja Mostara tab 8. korpusa naredio je
da se u Mostaru smjeste radi odmora i sreivanja 26. divizi-
ja, poslije i pridola od Drenice 9. dalmatinska divizija, 1.
tenkovska i Artiljerijska brigada. U Mostaru je bio i tab 8.
korpusa. U iroki Brijeg je upuena 19. divizija. Povratak u
Dalmaciju poeo je po zapovijedi Vrhovnog taba NOVJ 21.
Nikola Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, n.dj. str. 175-179.
Mensur Seferovi, prilog na znanstvenom skupu u Mostaru 13.
veljae 1945-god. - Osobenosti partizanskog Mostara u pripremi
i izvoenju mostarske operacije, objavljeno u knjizi Mostarska
operacija, n.dj.str. 462-464-
4 Nikola Ani, Dvanaesta dalm. brigada, n.dj.str. 175-179.
veljae. Brigade 26. divizije imale su se
prebaciti u Makarsko primorje, na sektor
Podgora-Dranice-Igrane, a 9. i 19. diviz-
ije su prebaene u srednju i sjevernu
Dalmaciju, kamo su stigle 1. tenkovska i
Artiljerijska brigada 8. korpusa. Poele su
pripreme za novu ofenzivu, sada od Like
prema Trstu i Soi, to je uslijedilo 20.
oujka 1945-, tono kada su se malo
odmorile divizije 8. korpusa, opremile
novim pojaanjima i drugom borbenom
tehnikom. Samo u 26. dalmatinsku diviz-
iju dolo je dragovoljno iz Mostara oko
400 mladia i djevojaka, a bilo je i drago-
voljaca iz domobranstva.
Kako su izbacivane njemako-ustake
snage iz Mostara i nae jedinice ulazile u
grad, masa graana Mostara ne samo da je pomagala borci-
ma u osloboenju grada, nego su izili na ulice i poeli slav-
iti svoje osloboenje. Nestalo je tuinca i njihovih slugu u
Mostaru koji su okupirali Mostar u travnju 1941. godine.
Mostar je bio partizanski. On je dao NOVJ preko 2.400
dragovoljaca. U beogradskom listu Borba 16. veljae
1945. o osloboenom Mostaru je zapisano: Mostar spada u
red onih gradova-junaka u Jugoslaviji, koji su od prvih dana
okupacije uzdigli i kroz itav oslobodilaki rat visoko nosili
zastavu narodnooslobodilake borbe.^ 1 -
Defile jedinica koje su uestvovale u osloboenju Mostara.
Miting u osloboenom Mostaru pred hotelom "Neretva", 1 6 . 2 . 1 9 4 5 .
U toj sveanoj atmosferi koja je zahvatila graane
Mostara, ve sutradan kada je Mostar slobodan, 16. veljae,
u ulici ispred hotela Bristol na Riini, postavljena je tribi-
na, ispred veliki crveni ilim, a gore iznad tribina slika
marala Tita, lijevo i desno zastave saveznika i nove
Jugoslavije, poela je vojna parada boraca uesnika
osloboenja Mostara. Na elu parade kretala se 12. dal-
matinska brigada koja je prva ula u Mostar, a onda ealoni
ostalih brigada, prema tome kada je koja ula u grad. Na
tribini su bili potpredsjednik ZAVNOBIH-a Avdo Humo,
lan Predsjednitva ZAVNOH-a Vicko Krstulovi, zapovjed-
nik 29. hercegovake divizije general Vlado egrt i komesar
divizije potpukovnik Vukain Miunovi, onda naelnik G
Hrvatske i drugi rukovodioci NOF-e Mostara i Hercegovine.
Poslije podne blizu 10.000 Mostaraca sakupilo se na trgu
pred opinom, odran je prvi miting u osloboenom
Mostaru. Govorili su prvoborci i najistaknutiji antifaisti
grada Mostara, te Avdo Humo, general P.Drapin, delegati
saveznikih misija pri tabu 8. korpusa, Olga Marasovi lan
ZAVNOBIH-a Vicko Krstulovi i ostali. Tako je Mostar
sveano proslavio prve dane svoje slobode koju su im
podarili borci Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Mostarci i
drugih 2 -
4-1 Borba, Beograd, 16. veljae J 945.
Preuzeto iz lista Sloboda objavljeno kao prilog knjizi Mostarska
operacija, n.dj. str. 73-76.
 Dajui ocjenu Mostarske operacije, u istom izvjeu,
tab 8. korpusa, uz ostalo, i ovo zakljuuje: ..U svim borba-
ma u bitci kod Mostara dola je do punog izraaja izdrljivost,
hrabrost, portvovnost i visoki moral naih boraca i rukovodi-
laca44-, Sve jedinice izvrile su suoj zadatak i podjednako su se
istakle..U bitku za Mostar uli su borci 8. udarnog korpusa
obogaeni iskustvom kninske bitke, a iz mostarske bitke, gdje je
pored operativnog postignut i veliki politiki uspjeh, izlaze nae
jedinice moralno jo jae i spremnije za izvrenje postavljenih
zadataka.45-
Osloboenje Mostara, irokog Brijega i Nevesinja i sja-
jno izvedene borbe u Mostarskoj operaciji pod neposrednim
rukovodstvom Vrhovnog komandanta marala Josipa Broza
Tita imali su snanog odjeka u Jugoslaviji i u svijetu. Jo vie
je porastao ugled NOVJ i nove Jugoslavije meu saveznici-
ma u posljednjim danima rata. Pobjednicima je najprije
Defile drugarica - bolniarki u osloboenom Mostaru.
stigla srdana estitka marala J.B.Tita, koja zavrava ovim

5. Rezultati i osvrt na Mostarsku operaciju

Podatke koje je poslao tab 8. korpusa Vrhovnom tabu

NOVJ, 25. veljae 1945. govore o velianstvenoj pobjedi
jedinica 8. korpusa i 29. hercegovake divizije u Mostarskoj
operaciji. Zajedniki su 8. korpus i 29. divizija nanijeli nje-
makoj 369. i 9. ustako-domobranskoj diviziji oko 10.000
mrtvih i 1.314 zarobljenih. Jedinice 8. korpusa su izbacili iz
stroja, kako javlja tab 8. korpusa, 4.074. Meutim, kasnijim
prikupljenim podacima dolazilo je do onih podataka da je u
Mostarskoj operaciji izbaeno iz stroja oko 10.000 nepri-
jateljskih vojnika, u to dolaze i podaci koji se odnose na 29.
diviziju. tab 8. korpusa zatim javlja V NOVJ da su zapli-
jenjena 23 topa, 1900 puaka, 2 tenka, 15 protuzranih
topova i drugo, onda da su u borbi unitena 23 neprijateljs-
ka topa, 8. protutenkovskih topova, isto toliko i protuzranih
Pohvala Vrhovnog taba N O V i P O J (faksimil M . O . str. 3 1 . )
topova i drugo. Zaplijenjeno je jedno skladite puno hrane i
jo 6 vagona druge hrane, to se odmah podijelilo gladnom
i napaenom narodu Mostara. Zaplijenjeno je i 7 kamiona
razne vojne opreme, velike koliine duhana, kao i drugog 43 Arhiu VII, k.272/A,reg.br. 40-12 i K.526,reg.br. 16121-3.

44 Isto.
materijala i ratne tehnike.43
45 Isto.
rijeima: ..Izraavam suoju zahvalnost svim borcima
rukovodiocima jedinica koje su izvojevale ove sjajne pobjede.
Neka je slava palim borcima za osloboenje domovine. Smrt
faizmu - sloboda narodu! Vrhovni komandant maral Josip
Broz Tito..46.
Skoro istovremeno stigla je i estitka Glavnog taba
NOV Hrvatske im je 15. veljae osloboen Mostar:
..Osloboenjem Mostara izvojevali ste veliku pobjedu i zadali
mrskom okupatoru i domaim izdajnicima teak udarac. Ovo
je veliki uspjeh 8. korpusa. Krv Dalmatinaca prolivena na uli-
cama glavnog grada Hercegovine jo vie e cementirati brat-
stvo i jedinstvo naih naroda. estitamo junakim borcima,
podoficirima, oficirima i politikim rukovodiocima na ovako
velikom uspjehu sa vrstim uvjerenjem da ete u narednim
bitkama za potpuno osloboenje nae domovine zadati nepri-
jatelju jo tee udarce..47.
Pobjednicima su estitali i najvii rukovodioci federalne
BiH Avdo Humo, uro Pucar Stari i drugi.
Dajui ocjenu Mostarske operacije, ratni komesar 8. kor-
pusa general Boko iljegovi, u svom n a s t u p u na
znanstvenom skupu odranom u Mostaru 13. veljae 1985.
uz ostalo ovo je zakljuio: ..Mostarska operacija koja je tra-
jala osam dana spada u red suvremenih operacija koje je
izvodila NOVJ.. Za osloboenje irokog Brijega, Mostara i
Nevesinja palo je 450 boraca NOVJ iz Hercegovine,
Dalmacije, Crne Gore, Slovenije i drugih krajeva Jugoslavije i
nekih stranih dravljana.. Mostarska operacija, koju su pot-
puno samostalno izvele jedinice NOVJ, jo jednom je potvrdi-
la moralne i borbene kvalitete naih boraca i starjeina,
sposobnih da se uhvate u kotac s jakim protivnikom i da ga
potpuno poraze..48.
Na istom znanstvenom skupu u Mostaru, ratni naelnik
taba 8. korpusa general Ante Toni Bioi je istaknuo da
Analizirajui Mostarsku operaciju u cjelini moe se zakljuiti
da ona pripada suvremenim kategorijama borbenog djelovan-
ja i da je voena po svim kriterijima operacije: ukupno
angairanje snaga i sredstava, trajanje operacije, dubina na
kojoj je izvoena, jedinstveni sustav komandiranja, ideje i opi
cilj djelovanja.... Zatim i ovo konstatira: ..Nakon uspjene
izvedene Kninske operacije i, prije toga, zamane operacije za
osloboenje Dalmacije, Mostarska operacija je bila trea veli-
ka uspjeno realizirana napadna operacija 8. korpusa u ovom
sluaju sa 29. divizijom u relativno kratkom roku - za nepunih
i est mjeseci. Dakle, tri znaajne operacije i tri velike pob-
jede... Posebno se general A.T.Bioi, u svom nastupu u
Mostaru 1985., zahvalio graanima Mostara: ..Mostar je
dao mnogo boraca, a za sve vrijeme rata titio je svoje borce i
pomagao im.. Trebalo je vidjeti i doivjeti kako su graani
Mostara primali, astili, grlili borce i u svemu im izlazili usus-
ret. To se najbolje vidjelo za vrijeme parade. Sve ivo je izalo
na ulice, kolone su obasute cvijeem, tenkovi i motorizacija
okieni darovima, a narod je ljubio i grlio svoje oslobodioce.
Borcima je to bila najbolja nagrada za napore i rtve koje su
istrajno podnosili u borbama za osloboenje tih divnih
ljudi..49.
Mostarska operacija, kao korpusna n a p a d n a operacija s
operativno-stratekim ciljevima, privlai svoju pozornost na
vie imbenika iz vojne d o m e n e , povijesnog sadraja i trai
odgovor na neke bitne nakane s obzirom na njeno povijes-
no mjesto u NOR-u i znaenje za vojnu povijest oslobodi-
lakog rata u Jugoslaviji. Zato iznosimo neke osnovne
natuknice:
1. Mostarska n a p a d n a operacija ima svoje specifinosti,
na prvom mjestu u tome to je ona zapoela nakon jednog
obimnog manevra u kojem su se glavne snage 8. korpusa -
19. i 26. divizija, 1. tenkovska i Artiljerijska brigada i drugi
korpusni sustavi imali prekoncentrirati iz sjeverne i srednje
Dalmacije u zapadnu Hercegovinu u zimskim uvjetima i
slabim prometnicama. Takav korpusni m a n e v a r ne biljei
povijest NOR-a jer je, uz ostalo, izveden manevriranjem
unatrag i na velikoj udaljenosti od 300-400 kilometara.
Manevar 8. korpusa je proizaao iz zapovijedi VS NOVJ,
iako su se njegove glavne snage nalazile dalje od Mostara
nego divizije 2. u d a r n o g i 5. krajikog korpusa. Meutim, 2.
i 5. korpus bili su se orijentirali prema Sarajevu, Travniku i
Banja Luci, a manjim snagama, osim 29. hercegovake
divizije, bili su blizu Hercegovine. Zato se 8. korpus m o r a o
manevrom prebazirati od jednog - lijevog krila
jugoslavenske fronte, na njegov sredinji dio oko Mostara,
to se malo biljei u analima II. svjetskog rata i za vee armi-
46 Arhiv VII, K, 21, reg.br.47/1.
47 Arhiv VII, k. 11918, reg.br. 1-2.
Mostarska operacija, n.dj. str. 85.
49 Isto, str. 125-126.
je. Istina, njemaki su korpusi manevrirali na veim uda- ovjek je vjerovao u snagu svojih jedinica i da e uspjeh biti
ljenjima, ali su poglavito bili motorizirani i podrani snanim garantiran. Zato su se, koristei sve okolnosti, jedinice 8.
zrakoplovstvom. Osmi korpus nema neke motorizacije, osim korpusa kretale na kopnu i po moru, po danu i po noi,
to su prijevozna sredstva imali 1. tenkovska i Artiljerijska neprekidno, urile su, ne obazirui se na sve druge okolnos-
brigada. Zato se koristilo morske prometnice iz sjeverne ti i na injenicu da rat jo nije zavren.
Dalmacije do blizu ua Neretve, na emu je bila tab 8. korpusa, u svom izvjeu kojeg je 25. veljae
angairana Mornarica NOVJ. 1945. poslao V NOVJ, mogao je konstatirati da je koncen-
Manevar 8. korpusa uspjeno se mogao izvriti zah- tracija jedinica 8. korpusa na prostoriju operacija mostarskog
valjujui na prvom mjestu organima nove narodne vlasti, sektora izvrena na vrijeme i prema predvienom planu.. Ako
Oblasnog NOO-a Dalmacije i drugih poli-
tikih struktura NOP-a, a iznad svega zah-
valjujui narodu Dalmacije. Tada je
Dalmacija sva bila u funkciji potreba
jedinicama 8. korpusa, osobito plovna
sredstva, a i druge strukture dalmatinskog
gospodarstva. Narod Dalmacije ne samo
da je popravljao poruene prometnice,
nego je s oduevljenjem pozdravljao svoje
borce koji kreu da konano oslobode
nae narode u Hercegovini, osobito da se
oslobode oni krajevi (Ljubuki, itluk itd.)
koje su njemake i ustake postrojbe
zauzele i na njemu poinile neuvene
zloine u sijenju 1945.

U takvim uvjetima moglo se za 5-6

dana prebaciti oko 30.000 boraca i
cjelokupna tehnika iz sjeverne i srednje
Dalmacije prema Hercegovini.
Zakljuuje se da je ovaj manevar 8.
korpusa izveden u optimalnim mogunos-
tima, tono po planu i programu, osiguran
na kopnu, moru i iz zraka, kao da nije rat
i to borba sa svemonim Wehr-
machtom. Njemako komandiranje je
znalo za ovo manevriranje 8. korpusa, ali
nisu mogli nita uiniti da ga sprijee ili
ometu njegovo prebacivanje na front
prema Mostaru. S druge pak strane tab 8. Z a p o v i j e d t a b a 8 . korpusa z a n a p a d n a M o s t a r ( 1 . strana) (faksimil M O . strana 1 0 3 . )

korpusa nije uope razmatrao potrebu

maskiranja pokreta divizija i drugih susta-
va, a svi su govorili da se ide na Mostar i da e im tamo se uzme u obzir da je situacija poslije neprijateljskog ispada na
stignu odmah Dalmatinci napasti i poraziti njemake i mostarskom sektoru nalagala to bru koncentraciju svih
ustako-domobranske snage kao i kod Knina. Dalmatinski snaga 8. udarnog korpusa s dosta udaljenih sektora, onda
moemo - kazuju general Drapin i komesar iljegoui -
zakljuiti da je ova u organizacijskom pogledu i u pogledu vre-
mena izvrena u najkrae moguem vremenu..5.
2. Ve smo prethodno konstatirali da je Mostarska
operacija bila p o t p u n o samostalna, koju su izvrili bez iije
pomoi sa strane, izuzetak su saveznike zrane snage koje
su dosta efikasno i kvalitetno obavile svoju zadau u zranoj
zatiti i podrci. Samostalnost Mostarske operacije reflektira
se i u injenici da je ba tada, kada se ona izvodila, vladalo
vie ili m a n j e mirovanje jugoslavenskog fronta od Drave
na sjeveru, pa preko Srijemskog fronta do obala J a d r a n a na
jugu. Kada se izvodila Mostarska operacija n e m a ni nekog
zapaenog aktivnog djelovanja ni najbliih divizija 2.
udarnog korpusa (2, 29. i 37. divizija, oko 17.000 boraca)
prema Sarajevu, a niti 5. krajikog korpusa (4, 10, 39. i 53.
divizija, oko 39.000 boraca) p r e m a dolini Rame ili Neretve.
Zato je njemaki 21. armijski korpus (Grupa armija E) u
Sarajevu m o g a o najprije uputiti iz Konjica rezervu 369.
divizije u iroki Brijeg, a onda kasnije dosta jake snage 359.
puk 181. divizije, 48. brzi odred i druge jedinice koje su
ojaale Mostarsku grupaciju time to su je doekale i osigu-
rale joj izvlaenje iz Mostara prema Drenici, Jablanici i
Konjicu. Da je tijekom Mostarske operacije uslijedio bilo koji
n a p a d 2. ili 5. korpusa prema dolini Neretve bilo bi od velike
koristi za ofenzivu 8. korpusa na iroki Brijeg i Mostar,
olakalo bi se njemako tuenje i zadobila vea mogunost
potpunijeg unitenja protivnika na sektoru Mostara. Peti kra-
jiki korpus se angairao tek kada su Nijemci iz Mostara stigli
do Konjica, u n a p a d je ila 5. divizija, ali bitka za Mostar bila
je zavrena.
3. Mostarska operacija nosi obiljeje jedne suvremene
n a p a d n e operacije, korpusnog nivoa ili m a n j e armije, karak-
teristine za Drugi svjetski rat. S obzirom na ciljeve koje je
imala, a to je konano osloboenje Hercegovine i rjeava-
nje situacije u svim domenima - vojnim i politikim, na tom
dijelu jugoslavenskog ratita, Mostarska operacija je dio
ope ofenzive za konano osloboenje jednog vanog dijela
sredinje Jugoslavije. Cilj operacije, u vojnoj domeni, nije
bio samo tuenje njemakih postrojbi, nego i potpuni poraz
kvislinkih formacija kojih nije bilo malo - u istonoj
Hercegovini etnika Drae Mihailovia, a u zapadnoj
Hercegovini ustaa i njihovog sustava. Trebalo je situaciju
potpuno preokrenuti u smjeru opeg fronta oslobodilakog
rata protiv nacifaizma. Zato Mostarska operacija ima svoje
povijesno mjesto i znaenje u vojnom i politikom obzorju..
to se tie operativnog dijela mostarske operacije, moe
se zakljuiti da je ona dobro osmiljena, planirana i voena.
U prvoj etapi trebalo je osloboditi iroki Brijeg, a u drugoj
Mostar i Nevesinje. Posmatrajui je sa svih aspekata,
mostarska operacija je skladno djelovala, sustav zapovi-
jedanja bio je na svom nivou, d o b r o su angairane snage
svih rodova i slubi - osobito pjeadije, tenkova i topnitva,
a bez nekih problema funkcionirala je i logistika, kao i zati-
ta i podrka iz zraka. Zato tab 8. korpusa u reenom izv-
jeu konstatira se: ..Komandiranje divizijama, Tenkovskom
brigadom i Artiljerijskom brigadom bilo je vrlo dobro. tabovi
su se brzo snalazili u pojedinim situacijama i donosili pravilne
odluke i zakljuke... Zatim se i ovo kae: ..U toku bitke za
Mostar pokazalo se da je suradnja izmeu pojedinih rodova
vojske bila dobra.. Suradnja tenkova s pjeadijom i artiljerijom
bila je vrlo dobra. Artiljerijska vatra bila je koritena pravilno
prilikom razvoja i podilaenja pjeadije i tenkova.. Tenkovske
jedinice pokazale su veliku manevarsku sposobnost iako je
teren bio jako isprekidan i nepovoljan za manevriranje.
Tenkovi su pokazali veliku mo ruenja protivnikih objekata..
Protukolska orua bila su bolje koritena nego to je bio sluaj
u kninskoj bitci.. Veza izmeu pojedinih rodova vojske je bila
dosta dobra, moe se rei bolja nego u ranijim borbama..
Vojnoobavjetajna sluba dobro je funkcionirala.. Inenjerijske
jedinice bile su vrlo korisno upotrebljavane, naroito mineri u
pronalaenju i vaenju mina kao i prilikom popravka cesta..
Sluba snabdijevanja u korpusu bila je bez primjedbe.. Ni u
jednoj jedinici korpusa nije ni jedan borac ostao ni jednog dana
bez svog redovnog sljedovanja.. Sanitetska sluba bila je vrlo
dobra iako trupni sanitet u korpusu raspolae sa vrlo
ogranienim brojem lijenika i transportnih sredstava. Ni
jedan smrtni sluaj nije nastupio uslijed zakanjele lijenike
intervencije. Pojedini lijenici su u prvim borbenim linija-
ma..^1 Na kraju svog izvjea tab 8. korpusa izraava zah-
valnost borcima i starjeinama na junatvu, herojstvu,
hrabrosti i iznad svega na visokom moralu svih dalmatinskih
50
Arhiu VII, k. 272IA reg.br. 40-12, i K.526, reg.br. 16121-3-
51
Arhiv VII,K.272IA,reg.br.40-12, i K.526, reg.br. 16/21-3.
i hercegovakih jedinica koje su uestvovale u Mostarskoj
operaciji.
4. Kada se dublje analizira i sa sadanje povijesne dis-
tance sagleda Mostarska operacija, o n d a se moe uputiti
prigovor na n j e n o finale, na onaj dio operacije koji je nastao
u svom zavretku, poslije osloboenja Mostara nakon to su
n j e m a k e i ustake s n a g e p o e l e p o v l a e n j e p r e m a
Jablanici i Konjicu za Sarajevo. Naime, vojno-operativno
obzorje Mostarske operacije, posmatrano s kritike toke
stajalita, ukazuje na neke imbenike koje trae odgovor.
Ostaje povijesna injenica da su se njemako-ustake snage
dosta organizirano i nekanjeno povukle iz Mostara dolinom
Neretve na sjever, a to je preostali dio 369. njemake i 9.
ustako-domobranske divizije. Meutim, realno gledajui
one nisu, s obzirom na situaciju i karakteristike zemljita,
imale nekih velikih ansi da se tako dosta lako povuku iz
Mostara p r e m a Konjicu i Sarajevu.
Vidljivo je da je njemako-ustaka mostarska grupacija
imala samo jedan jedini izlaz iz Mostara, a to je dolinom
rijeke Neretve i u toj dolini samo jednu jedinu prometnicu,
cestu od Mostara koja vodi za Konjic. Cesta ide istonom
obalom doline rijeke Neretve, a lijevo eljeznika pruga
Mostar-Sarajevo. Budui da je dolina Neretve kanjonskog
oblika, svuda okolo visoke planine, teko zemljite, znai da
su Nijemci imali male mogunosti da se kreu istono ili
zapadno od rijeke Neretve. Postavlja se pitanje - zato ba
takvo stanje nije najbolje iskoriteno? Odnosno, zato
prethodno nije poruena cesta Mostar - Konjic? U povijesnoj
dokumentaciji o tome n e m a podataka, n e m a odgovora iako
je to bitno za finale Mostarske operacije, odnosno za pot-
p u n o unitenje njemake 369. i 9. ustako-domobranske
divizije i drugih protivnikih snaga, koje su se nalazile na sek-
toru Mostara. Zna se da se istono od Neretve, iznad Bijelog
polja, u rajonu Zimlja, nalazila glavnina 14. hercegovake
brigade, a da se 11. hercegovaka nalazila dosta sjevernije
prema Konjicu kojeg sama nije mogla osvojiti, nego tek kas-
nije zajedno sa 5. krajikom divizijom kada su se ve Nijemci
izvukli iz kanjona Neretve. Ovakva situacija i stanje na fron-
tu nakon pada Mostara otvara pitanje angairanosti 29.
hercegovake i 9. dalmatinske divizije ije su snage bile
najblie kanjonu Neretve i imale su zadau da presijeku
odstupnicu njemako-ustakoj grupaciji sa sektora Mostara.
Deveta dalmatinska divizija (3, 4. i 13. dalmatinska
brigada), nalazila se na lijevom krilu 8. korpusa kada se
vodila bitka za Mostar. Ona je trebala padinama abulje
upasti u dolinu Neretve i od istone strane presjei promet-
nicu Mostar - Konjic (preko Drenice). Istina, brigade 9.
divizije su se spustile u dolinu Neretve i presjekle eljezniku
prugu na duini od 3. km, ali su se pod pritiskom svjeih nje-
makih snaga - 359. puk 181. divizije morale povui na
polazne poloaje. Kada se 9. dalmatinska spustila u dolinu
Neretve i dola do same desne obale Neretve, s druge
strane, od istoka, to se oekivalo, nije bilo nikoga od 14. i
I I . hercegovake brigade, pa su se Nijemci koncentrirali u
protunapadu na 9. diviziju i izbacili je iz doline Neretve.
Oito da nije usuglaeno djelovanje 9. i 29. divizije za ovaj
vrlo bitan zadatak u zavrnici Mostarske operacije. Naime,
otvara se pitanje u o p e angairanosti 29. hercegovake
divizije. Ona je imala 10, 11, 12, 13. i a 14. brigadu, tenkove
i topnitvo. N a p a d na Nevesinje, za to se angairalo dvije
brigade (10. i 14. brigada), p r e d u g o je trajao 5-6 dana i
zavrio kada je Mostar ve osloboen.
S operativnog stajalita bilo bi bolje da se 12. hercegov-
aka nije angairala kod 19. divizije na desnoj obali Neretve,
te zadatke trebala je sama rjeavati 19. divizija na desnoj
obali Neretve, jer Nijemci juno od Mostara nisu mogli osta-
ti ako se u e u grad. O n d a djelovanje 13. brigade od Bune
preko Blagaja i Biine trebalo je ranije poeti ili u o p e ne
dirati njemake i ustake snage u dolini Bune i prema Biini.
Izalo je tako da su se u Mostaru nale 10, 12. i 13. hercego-
vaka brigada kada je doneseno rjeenje za Mostar. Bilo bi,
s operativnog stajalita opravdanije da se 10. i 14. brigada
o d m a h poslala preko Zimlja prema Bijelom polju i kanjonu
Neretve i da se pojave u isto vrijeme, ako nije bilo m o g u e
prije, u dolini Neretve kada je od zapada dola 9. divizija. I
one su trebale poruiti cestu Mostar - Konjic i postaviti se
b o n o po okolnim visovima, te staviti pod udar njemako-
ustaku grupaciju kada je odstupala prema Konjicu.
Boljom organizacijom n a p a d a na odstupajue nje-
mako-ustake snage iz Mostara moglo se postii vee bor-
b e n e uspjehe i time osujetiti njihove nakane da na Ivan-
Sedlu uspostave novi front koji je poetkom travnja trebalo
probijati, o p e t b r i g a d a m a 29. h e r c e g o v a k e divizije.
Meutim, tab 8. korpusa, poslije osloboenja Mostara, vie
se angairao na sreivanju divizija i njihovom prebacivanju
- povlaenju u Dalmaciju. Na zadacima gonjenja i tuenja
njemako ustake mostarske grupacije poslije Drenice palo
je u nadlenost 2. udarnog korpusa i bilo je u domeni
Vrhovnog taba NOVJ.
Rukovoenje Mostarskom operacijom, kao i komandi-
ranje jedinicama 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegov-
ake divizije, moe se na kraju zakljuiti, ostaje zapisano u
povijesti ratne vjetine NOR-a kao klasian primjer najpot-
punije primjene principa, metoda i postupaka kako treba
voditi jednu suvremenu napadnu operaciju u specifinim
uvjetima hercegovakog prostora i onog vremena, gdje je
ekonomija snaga od poetka do kraja operacija igrala dom-
inantnu ulogu, a komandantska hrabrost s visokim talentom
P r i j e n o s ranjenih b o r a c a
pronicljivosti i ovdje je izdrala probni kamen njihovih
sposobnosti - zapovjednog aparata svih tabova i komandi
8. korpusa i 29. divizije - i na kraju je morala rezultirati pot-
punim vojnim i politikim uspjehom pobjede duha nad
materijom, to je proizlazilo iz rezultata mate i izazvalo div-
ljenje, i te kako vano na tom meau neposredno uoi
velike borbe koja je zapoela mjesec dana kasnije za defini-
tivno osloboenje zemlje, kada su skoro iste divizije, koje su
se tako hrabro tukle kod Mostara, na frontu u Lici i u
Slovenskom primorju otvorile i vodile bitku koja je oznaila
zavretak Narodnooslobodilakog rata u Hrvatskoj,
Sloveniji i u Jugoslaviji.
26. divizije k o d M o s t a r a
Artiljerijsko oruje na vatrenom poloaju u Mostarskoj operaciji

A r t i l j e r i j s k i divizion 1 9 . divizije u pokretu prema M o s t a r u

Borci 9. divizije na poloaju kod Mostara, veljaa 1 9 4 5 .

Tenkovi 8. korpusa u pokretu prema Mostaru.

Jedinice 8. korpusa na prilazima Mostaru 1 4 . 2 . 1 9 4 5 .

O k l o p n e "blinde" u osloboenom Mostaru

Mitraljesci na poloaju kod Mostara, veljaa 1 9 4 5 .

Defile artiljerijskih jedinica u osloboenom Mostaru.

OFENZIVA IV. ARMIJE OD LIKE DO TRSTA I SOE

Bila si u okovima - Krilatoj-

tko ti je lance skinuo? tko ti je snagu dao?

U mraku - Pobjedom -
tko te je na put izveo? tko te je obasjao?
Tko ti je vratio vid
i osmijeh neunitivi? Tko ti je ime na sve vijeke
i za sve narode osvjetlao?
Bila si na vjealima -
tko je uz tebe stao?

Vjeran u smrti i gladi,

vjeran u jami i pred zidom,
vjeran na rijei i na djelu,
vjeran na nianu, vjeran u ivotu! (ODLOMAK)
 DALMATINSKE DIVIZIJE
ZA OSLOBOENJE
DALMATINSKE DIVIZIJE JEZGRO 4. ARMIJE
Krajem 1944. godine Vrhovni tab NOVJ odluio je da
se, s obzirom na novonastalu situaciju i skori zavretak II.
svjetskog rata, pristupi formiranju armija kao najviih
stratekih operativnih vojnih postrojbi, da se preimenuju
NOVJ u Jugoslavensku armiju, V NOVJ u Generaltab JA,
Mornarica NOVJ u Jugoslavensku mornaricu, da se ukinu
korpusi kao vie jedinice i pristupi ukidanju glavnih tabova
federalnih jedinica i pokrajina nove Jugoslavije. Najprije je
I. sijenja 1945. na Srijemskom frontu od postrojbi 1. pro-
leterskog korpusa formirana I. armija. Juno od Save, u
istonoj Bosni i zapadnoj Srbiji od June operativne grupe
istog dana formirana je 2. armija, a na frontu rijeke Drave,
od Vukovara do Virovitice, osniva se 3. armija od 12.
vojvoanskog i 6. i 10. hrvatskog korpusa. Ukidanjem kor-
pusa, to se postupno odvijalo, divizije su neposredno
ulazile u sastav armija. Sve je ovo u sijenju 1945. bilo
zavreno.
Na frontu u junoj Lici nalazile su se postrojbe 20. dal-
matinske i dijelovi 19. sjevernodalmatinske divizije, a ostale
su divizije poslije Kninske bitke bile - 26. divizija na o d m o r u
u srednjoj, a 19. u sjevernoj Dalmaciji, 9. divizija bila je
okrenuta frontu prema Mostaru dok nije u veljai 1945.
osloboeni iroki Brijeg, Nevesinje i Mostar i front se
U ZAVRNIM OPERACIJAMA
HRVATSKE
I.
p o m a k a o prema Ivan planini, tj. Sarajevu. U pozadini fronta
u Lici, na Kordunu, Baniji, i u Gorskom kotaru i Istri nalazili
su se 4. i 11, korpus NOV Hrvatske. tab 8. korpusa bio je u
Kninu.
U sijenju i veljai 1945. G Hrvatske planirao je opu
ofenzivu 8. dalmatinskog, 4. i 11. korpusa od Like prema
Zagrebu, za to je dobio suglasnost V NOVJ. Zbog toga je
GH iz Topuskog preao u Zadar, a ZAVNOH u ibenik.
Meutim, GH nije informiran o formiranju armija i o planu
osnivanja 4. armije. U Beogradu su pravljeni drugi planovi
b u d u e g zavrnog dijela osloboenja Jugoslavije. Naime,
oni su zajedno s Vrhovnim zapovjednikom saveznikih
snaga u Sredozemlju, britanskim feldmaralom
Alexanderom sir Haroldom, krajem veljae 1945. imali sas-
tanak. Odlueno je u V da se od dalmatinskih i drugih
divizija 11. hrvatskog i 7. slovenskog korpusa na frontu u Lici
osnuje 4. armija koja je trebala najkasnije do 20. oujka
1945. zapoeti b o r b e n o djelovanje prema Istri, Trstu i Soi
da bi na sebe privukla njemake snage i time olakala
savezniku posljednju ofenzivu u Italiji, ali se nije znalo za
tajne dogovore saveznika u Italiji i njemake Vrhovne
komande.
Zapovjednik dalmatinskog 8. korpusa general Petar
Drapin pozvan je u Beograd na zajedniki sastanak kod
marala J.B.Tita koji se odrao krajem veljae 1945.
Drapinu je maral Tito na sastanku, gdje su bili zapovjedni-
ci 1, 2. i 3. armije (generali Peko Dapevi, Koa Popovi i
Kota Nad), saopio da se formira 4. armija i on postavlja za
zapovjednika armije. Odluka je donijeta 1. oujka 1945., a
direktiva o formiranju 4. armije potpisana 2. oujka. Prvog
oujka general Ivan Gonjak, zapovjednik GH, dobio je
depeu od marala Tita u kojoj stoji da se od divizija dal-
matinskog 8. korpusa, slovenskog 7. i hrvatskog 11. korpusa
formira 4. armija, pa se onda kae: General Drapin je
dobio direktivu za svoj rad. Pomozite mu u organiziranju
taba i rjeenju drugih problema. Ova armija e biti pod
naom neposrednom komandom..*.
Fotokopija naredbe za formiranje 4. armije
Prema direktivi marala Tita od 2. oujka 1945. tab 4.
armije se formira - za zapovjednika se postavlja general-
major Petar Drapin, komesar pukovnik Boko Siljegovi,
naelnik taba general-major Pavle Jaki, do tada naelnik
G Hrvatske Osnovu za formiranje 4. armije inile su 9, 19,
20. i 26. dalmatinska divizija iz 8. korpusa. Ovoj armiji pri-
dodate su 13, 35. i 43- divizija 11. korpusa, dok su divizije 7.
slovenskog korpusa samo nominalno naznaene, a ostale su
pod G Slovenije. Dalmatinski 8. korpus dao je 4. armiji
svoje samostalne jedinice - 1. tenkovsku, Teku motor-
iziranu artiljerijsku i Inenjerijsku brigadu i druge postrojbe.
Novoformirani tab 4. armije smjestio se u Knin gdje je bio
tab 8. korpusa.
etvrta armija imala je 31. oujka 1945. ukupno 57.621
borca, 30. travnja imala je 68.601 borca, 16. svibnja 1945.
bilo je 84.000 boraca. Prema nacionalnom sastavu od 31.
oujka bilo je 39.494 Hrvata, 8.928 Srba, 5.300 Slovenaca, a
ostalo su Talijani, Muslimani i drugi. U etiri dalmatinske
divizije bilo je 28.728 Hrvata ili 65%, a Srba 5.269 ili 8%,
ostalo se odnosi na druge nacionalnosti. Od naoruanja 4.
armija je imala 232 topa, 455 minobacaa, 75 tenkova, 29
oklopnih blindi i samohotki, 39.907 puaka, 3.613 pukomi-
traljeza i mitraljeza2. Po vatrenoj moi prednjaile su dal-
matinske divizije, 4. armija je bila jaa od 2. i 3. armije.
im je 5. oujka 1945. iz Beograda doao u Zemunik
general P.Drapin, GH ga je obavijestio, pa mu od 7. oujka
stavlja na raspolaganje najistaknutije generale i asnike. Za
naelnika Obavjetajnog odjeljenja tab 4. armije dobio je
pukovnika Petra Tomca, do tada naelnika Obavjetajnog u
GH, a on je bio generaltabni oficir stare kraljevske vojske,
jedan od najobrazovanijih generala koje je imala JNA.
Naelnik Nastavnog odjeljenja GH otiao je u tab 4. armi-
je, takoer u nastavno, pukovnik Stjepan Kerein, takoer
generaltabni major kraljevske vojske, kasnije profesor na
Vioj vojnoj akademiji u Beogradu, enciklopedist. U opera-
tivno je doao iz GH Vinko Beli, takoer stari borac i
iskusni zapovjednik i operativac. Dotadanji naelnik taba
8. korpusa pukovnik Ante Toni Bioi postao je naelnik
Operativnog odjeljenja 4. armije. GH dao je tabu 4. armi-
je svoj protuzrani divizion sa 18 protuzranih topova.
1
Arhiv VII,k.l 1914, reg.br. 1-2.
2
Arhiv VII k. 311-A, reg.br.27/7 i 42817.
Gonjak je tada javio Generaltabu JA da su dali 4. armiji
kadrove i borbena sredstva, da su rasformirali operativni
dio GH jer je ostao samo 4. korpus..3.
Ovim je GH dao 4. armiji svoje najbolje divizije i najis-
taknutije kadrove koji su se dokazali svojim sposobnostima
u borbenom djelovanju. Sada je GH imao samo
vojnopozadinsku funkciju, a od operativnih jedinica jedino
4. korpus.
Valja istai da je GH dao 4. armiji vrlo jake i borbeno
spremne dalmatinske i druge divizije koje su ve iza sebe
imale viegodinje borbeno iskustvo u voenju suvremenih
operacija, to nije bio sluaj kod drugih armija koje su
najveim dijelom bile popunjene od mobiliziranih boraca u
Srbiji, Vojvodini, Makedoniji, na Kosovu i u Bosni.
Glavni tab Hrvatske nije bio zadovoljan svojom
b u d u o m ulogom jer je izgubio sve operativne funkcije
koje je imao od svog osnivanja 1941. godine. Gonjak je
zato traio da ih se primi kod marala Tita, to je prih-
vaeno. U Beogradu su bili general Ivan Gonjak, zapov-
jednik GH i komesar Rade igi od 20. do 25. oujka
1945. Dugo sam uzalud traio dokument o ovim razgov-
orima. Nisam ga naao, pa sam onda o tome razgovarao s
generalom Antom Bioiem. On mi je o tome rekao
sljedee:
Gonjak je rekao maralu Titu da se ne slae sa ukidan-
jem funkcija i postojanjem Glaunog taba Hrvatske i da
zavrne operacije na hrvatskoj teritoriji vodi neki novi tab
koji nije kvalificiran za povijesni zadatak koji stoji pred nama..
Meutim, Gonjak i igi vratili su se u Zadar bez ikakvih
rezultata. Uz ostalo bilo je sve kasno da se ita promijeni jer je
ve 4. armija 20. oujka poela zavrnu .ofenzivu osloboe-
nja.. 4. U Zadar su se vratili Gonjak i igi, ali do nekih
promjena u zapovijedanju nije dolo.
Dajemo sada stanje kadrova u tabu 8. korpusa i po
divizijama u vrijeme prije nego to je prestao postojati tab
8. korpusa. Raspolaemo s podacima od 15. sijenja 1945.
godine. Eto tog stanja:
tab 8. korpusa bio je kao i ranije - zapovjednik Petar
Drapin, general-major, komesar pukovnik Boko iljegovi,
naelnik taba potpukovnik Ante Toni Bioi. ef artiljeri-
jskog odsjeka pukovnik Karei Levinik. Zamjenik koman-
danta korpusa i ujedno komandant korpusne vojne oblasti
je potpukovnik Peko Bogdan.S
Divizije i ostali sustavi koji su iz 8. korpusa uli u sastav 4.
armije:
9. dalmatinska divizija inile su je - 2. proleterska, 3. i 4.
dalmatinska brigada. Divizija je 30. travnja 1945. god. imala
8.098 boraca. Zapovjednik potpukovnik Ljubo Truta, kome-
sar potpukovnik Andro Kovaevi.
19. dalmatinska divizija imala je 5, 6. i 14. brigadu, jer je
ranije 7. dalmatinska brigada ula u sastav 35. like divizije.
Ukupno je 20. veljae 1945. divizija imala 10.074 boraca.
Zapovjednik je pukovnik Stanko Parma, komesar pot-
pukovnik Petar Babi, naelnik taba Danilo Damjani.
20. dalmatinska divizija imala je 8, 9. i 10. dalmatinsku i
neko vrijeme 5. prekomorsku brigadu. Ukupno je divizija
imala 11.106 boraca. Zapovjednik je pukovnik Mile Uzelac,
komesar potpukovnik Mate Bilobrk, naelnik taba pot-
pukovnik Branko Dude.
26. dalmatinska divizija imala je 1. dalmatinsku proleter-
sku, 11. i 12. dalmatinsku i 3. prekomorsku brigadu.
Zapovjednik je pukovnik Boo Boovi, komesar pot-
pukovnik Duko Kora, naelnik taba potpukovnik Bogdan
Stupar. Tijekom ofenzive komesara divizije je zamijenio
major Fabjan Trgo . Ukupno je divizija, 30.4.1945. imala
11.423 boraca.
Od korpusnih samostalnih jedinica 8. korpusa u sastav 4.
armije su ule sljedee jedinice:
1. tenkovska brigada, sastavljena od 4 tenkovska batalju-
na i jedan inenjerijski bataljun, ukupno oko 800 boraca.
Ona je bila u sastavu 26. divizije, a od 5. 11.1944. u sastavu
8. korpusa pa u sastav 4. armije.
Bataljun za vezu, od kojeg je 16.04.1945. formiran Puk
za vezu 4. armije, s tri bataljuna.
Inenjerijska brigada, nastala u prosincu 1944, imala je
dva, onda tri bataljuna.
Teka motorizirana artiljerijska brigada, formirana 6.
sijenja 1945. u Kistanjama kod Benkovca. Brigada je najpri-
je imala tri diviziona, potom 4. oujka 1945. formira se 4.
teki motorizirani divizion s topovima 105, 150 i 152 mm.
3
Isto, k. 1191 A, reg.br.2-2 i k.32. reg.br.1-41/1.
4 Razgovor voen u Beogradu za vrijeme okruglog stola Zavrne
operacije za osloboenje Jugoslavije, 23-4.1985 Pribiljeka u
osobnom Arhivu dr. Nikola Ani.
5
Arhiv VII, k.579, reg.br.12-2.
 Osmog oujka formira se 5. protuzrani divizion s pro- Tijekom ofenzive u sastav 4. armije uli su:
tuzranim topovima 20 mm. Zatim, 28. oujka osniva se 6. 7. slovenski korpus G Slovenije koji je imao 15. i 18.
protutenkovski divizion s topovima 50, 57 i 88 mm. Na slovensku i Talijansku partizansku diviziju Garibaldi
kraju, 23. travnja 1945. formiran je samohodni artiljerijski Fontanot. Zapovjednik je bio pukovnik Franc Poglajn,
divizion s a m o h t k a m a tipa erman top 105 mm i komesar pukovnik Janez Hribar,
Stjuart topom od 75 mm M8. Ukupno je brigada imala 89 4. hrvatski korpus sastava 7. banijska, 8. kordunaka i 34.
orua.^ hrvatska divizija. Zapovjednik je pukovnik Milo umonja,
Dopunska brigada u Trogiru, o kojoj smo ve govorili. komesar pukovnik Veco Holjevac, naelnik pukovnik
Korpusna vojna pozadinska oblast 8. korpusa, onda Stanko Bjelajac.
Dalmacije, nije ula u sastav 4. armije, njoj je zapovijedao 9 slovenski korpus, sastava 30. i 31. slovenska divizija,
Glavni tab Hrvatske. zapovjednik je pukovnik Joe Bortnar, komesar pukovnik
Kada je 2. oujka 1945. formirana 4. armija, u njen sas- Drago Beni.
tav, zajedno s dalmatinskim divizijama i samostalnim jedini- U sastav 4. armije dola je i 29. hercegovaka divizija
cama 8. dalmatinskog korpusa, uao je u sastav 4. armije i sastava 10,11.i 13. brigada sa 7.526 boraca. Zapovjednik
11. hrvatski korpus koji je do tada bio pod Glavnim tabom general-major Vlado egrt, komesar potpukovnik Vukain
Hrvatske. Dalmatinske divizije najvie su sudjelovale sa 13. Miunovi.8
primorsko-goranskom, 35. likom i 43. istarskom divizijom
11. korpusa od Like pa do Istre. Tijekom armijske ofenzive,
23. travnja 1945., rasformiran je tab I I . korpusa, a njegove
divizije, osim 35. like, ule su pod neposrednu komandu 4.
armije.
Hrvatski 11. korpus imao je, 25. oujka 1945. godine
11.020 boraca, a zapovijedao je pukovnik Miun aki, poli-
tiki komesar je pukovnik ime Balen, naelnik taba pot-
pukovnik Dimitrije Vojvodi. Zamjenik komandanta korpusa
i ujedno komandant vojne oblasti bio je potpukovnik Stevan
Opsenica, a pomonik naelnika taba major Mili
Dejanovi. Stanje divizija bilo je 5. sijenja 1945. sljedee:
13. primorsko-goranska divizija imala je 1, 2. i 3. pri-
morsko goransku brigadu i 5-591 borca. Zapovjednik je bio
major Duan Vlaisavljevi, komesar potpukovnik uro P u k o v n i k P e t a r T o m a c , naelnik

Mati, naelnik taba major Jovo Lonari. O b a v j e t a j n o g o d i j e l a 4 . armije

35. lika divizija imala je 1. i 2. brigadu Operativnog

taba za Liku i 7. dalmatinsku brigadu, ukupno 3.067 boraca.
Rasformirana je tijekom armijske ofenzive 2. travnja 1945. i
od nje osnovana Samostalna lika brigada za zatitu teritori-
ja. Zapovjednik je bio potpukovnik Nikola Grubor (kasnije
zapovjednik 13. primorsko-goranske divizije), komesar pot-
pukovnik Mirko Lenac, naelnik taba Mile Poua.
43. istarska divizija imala je 1, 2. i 3. istarsku brigadu,
6
Nikola Ani, NOVJ, Beograd, 1983, str. 756, 762, 764, 788, 796,
brojila je 5.921 borca. Zapovjednik je bio potpukovnik Savo
800.
Vukeli, komesar potpukovnik Josip Skoili, naelnik taba 7 Arhiv VII, k. 119/4, reg. Br. 1-412.
major ime Morovi^. 8 Niko/a Ani NOVJ, n.dj. str. 786-789, 802-805,
 II.
OFENZIVA ETVRTE ARMIJE OD LIKE DO TRSTA I SOE

1. Situacija, operativni planovi i rijeke Drave (Virovitica), preko Srijema, oko Sarajeva i

grupiranje snaga Banja Luke (Mostar je osloboen u veljai 1945.), juna Lika
i do Paga na J a d r a n u .
Poetak 1945. obiljeio je zavrnicu II. svjetskog rata u

Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, pa time i Europi. Armije Antifaistike koalicije postigle su krupne i

Dalmacije, poele su u rujnu 1944. godine. Do kraja te odluujue pobjede. U Europi angloamerike snage izbile

godine p o t p u n o je osloboena Dalmacija i juna Lika, zatim su na Rajnu, tj. na zapadne granice Treeg Reicha. Od isto-

Srbija, Makedonija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora i najvei ka dolazila je Crvena armija i u sijenju 1945. prodirala

dio Bosne i Hercegovine. Uspostavljen je strateki front od preko Poljske prema Odri i Nisi. U Maarskoj je u veljai
1945. likvidirana njemaka grupacija kod Budimpete, odbi-

Linija frontova n a europskom ratitu 2 0 . III. 1945.

la njemake protuudare i uspostavila front na Balatonu i do
Preuzeto i z U . Kosti O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . , rijeke Drave kod Virovitice. U Italiji saveznike snage bile su
Beograd, 1978.
na crti Bologne u pripremi za dalje
napredovanje kroz sjevernu Italiju.
Na jugoslavenskom ratitu formirana
su 1, 2, 3. i 4. armija. Prva armija imala je
djelovati prema Zagrebu i Celju, 3. armi-
ja Podravinom prema Mariboru i
Dravogradu, a 2. armija preko Sarajeva
na Banja Luku,-Karlovac-Novo Mesto-
Ljubljana. etvrta armija imala je djelo-
vati od Like prema Rijeci, Trstu i Soi i
dijelom preko Tolmina za Celovec.
Prema direktivi Vrhovnog zapovjed-
nika marala Josipa Broza Tita,
Jugoslavenska armija imala je zadatak da
razbije i uniti njemaku balkansku gru-
paciju i preostale kvinslinke snage i
definitivno oslobodi Jugoslaviju,
ukljuivi i one oblasti koje etniki pri-
padaju Hrvatskoj i Sloveniji, a koje su
poslije 1. svjetskog rata pripojene Italiji.
Osnovnu ideju operativnog plana
zavrne ofenzive Jugoslavenske armije d a o je maral Tito na
osnovi koje su izdate direktive za unitenje neprijatelja u
Jugoslaviji. P r e d v i e n o je da se grupiranim s n a g a m a i sred-
stvima probije neprijateljski front u Srijemu i Lici, a p o t o m
da se prodire desnim krilom dolinom Save i Drave p r e m a
Korukoj, lijevim p a k uz jadransku obalu k Trstu i Soi i
g o r n j e m toku Drave, zatvori o b r u oko n j e m a k e balkanske
grupacije u podruju Julijskih Alpa i Karavanki.
Istovremeno sa s n a g a m a u sredinjici trebalo je poduzeti
e n e r g i n o n a s t u p a n j e na s j e v e r o z a p a d k crti Zagreb-
Karlovac i dalje u Sloveniju, radi p o t p u n o g unitenja
okruenog neprijatelja. U ofenzivu se angaira
Jugoslavenska mornarica djelovanjem na primorskom krilu
i u osiguranju morskih prometnica i logistike. Na zadatku
podrke angairaju se zrakoplovne snage iz sustava balkan-
skog zrakoplovstva (Balkan Air Force - BAF) - 1. i 2.
eskadrila NOVJ, kao 352. i 351. Yugoslav skvadron.
Djelovala su i tri britanska skvadrona 281. vinga.
Ispred Jugoslavenske armije nalazile su se k r u p n e nepri-
jateljske snage - n j e m a k a Grupa armije E, sjedite u
Zagrebu, i dijelovi G r u p e armija C koja se nalazila u sjev-
ernoj Italiji i do crte Rijeke, i to njemakih 7 armijskih kor-
pusa jaine 26 divizija s oko 450.000 vojnika. Pod nje-
makim zapovjednitvom nalazilo se 18 ustako-domobran-
skih divizija, koje je formirao Paveli u prosincu 1944. zbog
n e p o v j e r e n j a u d o m o b r a n s t v o . U Hrvatskoj se nalazilo 13, a
u Bosni 5 ustako-domobranskih divizija. Vojska NDH, sredi-
1
n o m oujka 1945-, imala je najvie 105.000 vojnika.
Kada se u Beogradu donosila direktiva o formiranju 4.
armije krajem veljae 1945-, maral Tito je s vrhovnim
z a p o v j e d n i k o m saveznikih snaga u Sredozemlju feld-
maralom Harold sir Alexanderom regulirao pitanje zajed-
nikog djelovanja. Za savezniku strategiju u zavrnici II.
svjetskog rata front u Italiji je i dalje imao p o m o n u ulogu i
p o r e d u p o r n o g zalaganja Britanaca. Britanski premijer
Winston Churchill na sastanku Kombiniranog komiteta
naelnika generaltabova, o d r a n o g na Malti 31. sijenja
1945-, zastupao je stajalite da se iz Italije djeluje p r e m a
Austriji i sprijei Crvenoj armiji p r o d o r u srednju Europu i
smatrao je da se saveznike snage iskrcaju na Balkan,
konkretnije na p o d r u j e Istre. To je feldmaral H.Alexander
rekao maralu Titu da njegov tab jo radi na planu
operacija za zauzimanje Loinja pa je o n d a nastavio da to
za sada nije izvodljivo, ali se kasnije m o e poduzeti, kao
mjera zatite zrakoplovne b a z e Zadru.. 2 . Bilo je oito da se
saveznici p r i p r e m a j u za iskrcavanje na istonu o b a l u
J a d r a n a , to je utjecalo na marala Tita da odbaci prijedlog
G Hrvatske o angairanju 4, 8. i 11. korpusa za operacije
dolinom Une na Zagreb, da ubrza formiranje 4. armije i da
se operacije p o d u z m u u roku od tri nedjelje..3, a to znai
najkasnije do 20. oujka 1945. godine. Feldmarala H.
Alexandera je naroito muio problem n j e m a k o g 97. armi-
jskog korpusa koji se nalazio u Istri, oko Trsta i do blizu
Venecije, zato se i zalagao kod marala Tita da 4. armija
k r e n e ranije i p r i v u e na s e b e n j e m a k i 97. korpus.
Iskrcavanje kod Loinja, o d n o s n o u Istru, dovodilo je pitanje
Istru, Trst i Slovensko primorje. Radi toga je maral Tito gen-
eralu Petru Drapinu, k a d a je k r a j e m v e l j a e bio u
Beogradu, o s o b n o rekao da je njegova osnovna zadaa
izbiti na Sou prije dolaska anglo-amerikih snaga iz sjev-
e r n e Italije^. Iz toga je proizilo kompletno planiranje djelo-
vanja 4. armije u ofenzivi za osloboenje Like, Gorskog
kotara, Hrvatskog primorja, Istre i Slovenskog primorja do
Soe.
Na osnovi intencija marala Tita za k o n a n o osloboen-
je zemlje osnovna ideja operacijskog plana 4. armije bila je
u sljedeem: Glavnim s n a g a m a (9, 13, 19, 20. i 26. divizija)
razoriti njemaki front u Lici; okruiti i unititi neprijateljske
dijelove i sprijeiti da se p o v u k u na prometnicu u dolini Une
ili p r e m a Ogulinu i Karlovcu, odakle bi mogli ugroavati
armijski b o k i pozadinu, ili, pak, p r e m a Rijeci gdje bi ojaali
snage 97. armijskog korpusa. Poslije razbijanja n j e m a k o g
fronta u Lici, s teitem na pravcu Gospi-Senj-Rijeka-Trst i
ne obazirui se m n o g o na desni bok, prodrijeti u Istru i nadi-
rati u pravcu Trsta, a zatim i Koruke. Za to vrijeme aktivno
1
Nikola Ani Oruane snage NOR-a u Jugoslaviji 1941 -1945-
Casopis za suvremenu povijest, Zagreb br. 3.11982.
2
Zbornik NOR-a, tom XI. Knjiga 4, str. 923.
3
Isto.
4 Uz Jadransku obalu, od Ravene prema Veneciji i Trstu, kretao se
britanski 13 armijski korpus sastavljen od 56. britanske, 8. indi-
jske, 78. britanske i 2. novozelandske divizije, 9. i 21. oklopne
brigade iz 8. britanske armije, u sastavu koje je bio i poljski 2.
armijski korpus generala Andersa. Nikola Ani, Operacije
saveznika u Italiji i korelacija toga s ofenzivom 4 armije. Prilog
u knjizi - Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd,
tom IV. str., 403 - 406.
djelovati snagama u pozadini njemakog fronta (7, 9. i 11.
korpus bez 13. divizije) prikovati njemake snage u uporiti-
ma i sprijeiti mu manevriranje.
Za izvrenje ovih zadataka predviene su dvije uzastop-
ne operacije: Liko-primorsko-goranska, kojom je pred-
videno razbijanje i unitenje snaga njemakog 15. brdskog
armijskog korpusa u Lici, Gorskom kotaru i Hrvatskom pri-
morju i izbijanje na crtu Rijeka - Snenik. Druga je bila
Rijeko-transka operacija kojom je predvieno
osloboenje Istre, Trsta i Slovenskog primorja i izbijanje na
rijeku Sou i u Koruku. Prva je operacija bila potpuno
planirana, a druga je samo naznaena s obzirom na veliku
dubinu fronta i nove snage protivnika koje se mogu do tada
pojaviti.
Moe se iz gornjeg plana zakljuiti da je operativna dubi-
na zadatka 4. armije bila velika - iznosila je preko 300 km.,
to je u II. svjetskom ratu prosjena dubina ofenzive grupe
armija. Taj problem bio je utoliko vei to je protivnik svoje
snage rasporedio na cijeloj dubini armijskog zadatka i to je
zemljite izrazito planinskog karaktera s ogranienim brojem
prometnica. No, olakavajua okolnost u svemu tome je
bila, pored ostalog, to je armija imala sigurnu zaledinu, sig-
urne su bile crte snabdijevanja, a ispred sebe mnogobrojne
jedinice i partizanske o d r e d e i antifaistiki
raspoloen narod, koji je i ranije i sada
G r u p i r a n j e 1 5 . b r d s k o g armijskog korpusa p r e d frontom 4 . armije sredinom oujka 1 9 4 5 .
sa sigurnim lijevim bokom, tj. na J a d r a n u gdje je djelovala
Jugoslavenska mornarica.
Poslije Mostarske operacije divizije 8. korpusa su se pre-
grupirali prema sjevernoj Dalmaciji i junoj Lici. Tako je oko
Benkovca i Karina bila 26. dalmatinska divizija, a u ostalom
dijelu Dalmacije su se nale 9. i 19. divizija, dok je 20. diviz-
ija bila prema Lapcu i Graacu. tab 4. armije se nalazio u
Kninu, a samostalne jedinice po sjevernoj Dalmaciji i oko
Knina. Sukladno zapovijesti Vrhovnog komandanta marala
Tita, da ofenziva u Lici p o n e najkasnije 20. oujka 1945.,
poelo je prebacivanjem divizija i brigada u rajonu bor-
b e n o g djelovanja na frontu od Une, preko Gornjeg Lapca i
dalje prema otoku Pagu. Za to vrijeme tab 4. armije sainio
je plan operativnog djelovanja, najprije razraujui Liko-
primorsko-goransku operaciju. Ova je operacija, s obzirom
na veliku irinu fronta podijeljena u dva dijela, na dvije
etape. U prvoj etapi trebalo je razbiti neprijatelja u istonoj
Lici i izbiti do Bihaa (u poetku nije planirano njegovo
osvajanje). U drugoj etapi, nakon krae stanke, pregrupira-
ju se glavne snage 4. armije od desnog na lijevo krilo i imale
su djelovati osnovnim pravcem Gospi-Senj-Crikvenica-
Suak. Na primorskom krilu svaku je e t a p u pratilo
osloboenje Paga, Raba, Krka, Loinja i Cresa, za to se

aktivno uestvovao u NOP-u i p o m a g a o Preuzeto i z U . Kosti O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . , B e o g r a d , 1978.

jedinicama i borcima. Zatim, mora se imati

u vidu da je 4. armija imala etiri dal-
matinske divizije, koje su, s ostalim divizija-
ma, imale veliko b o r b e n o iskustvo, uigrano
operativno djelovanje, dosta jaku p o m o i
podrku sredstava ojaanja i zranih snaga.
Politiko stanje i moral boraca i rukovodi-
laca bili su na visini povijesnog zadatka koji
je stajao pred 4. armijom.

Stalni problem koji je pratio 4. armiju u

ofenzivi od Like do Soe bilo je pitanje
osiguranja desnog boka. Naime, operativ-
na zona 4. armije na desnom krilu bila je
ograniena crtom: Biha-Ogulin-Koevlje-
Postojna-Gorica. Osnovna karakteristika te
zone je u tome to je bila preuska (80-100
km), a predugaka (preko 300 km), ali ipak
angaira 9. dalmatinska divizija, koristei i manji obalni
pojas preko Karlobaga. S njima djeluje Jugoslavenska
mornarica s ratnim brodovima i pomorskom pjeadijom.
Ispred postrojbi 4. armije, od Une do Jadranskog mora,
nalazio se njemaki 15. brdski armijski korpus. On je u svom
sastavu imao 373. i 392. legionarsku diviziju i 10. i 11.
ustako domobransku diviziju i druge snage ojaanja. Front
je bio grupno posjednut i jako utvren na crti Karlobag -
Gospi - Udbina - Lapac - rijeka Una sa snagama ras-
poreenih u dvije grupe. Istona grupa se nalazila (373.
legionarska i 10. ustako-domobranska divizija) na prostori-
ji Lapac - Biha, a zapadna grupa (392. legionarska i l i .
ustako-domobranska divizija) na prostoriji Karlobag -
Gospi - Otoac - Josipdol - Senj. Izmeu ove dvije gru-
pacije postojao je na Pljeevici slobodni teritorij, kojeg je
iskoristila 4. armija. Ukupno je protivnik imao 45.000 vojni-
ka, a 4. armija oko 70.000 vojnika, 150 topova, 75 tenkova,
sasvim dovoljno da se u ovoj prvoj etapi moe poraziti pro-
tivnika. Meutim, u ukupnosti odnosa snaga za cijelu ofen-
zivu 4. armije mijenja se odnos snaga, jer na dubini ofenzive
4. armije, tj. od crte Zlobin - Crikvenica i zapadnije u Istri i
Slovenskom primorju nalazio se njemaki 97. armijski kor-
pus iz Grupe armija C sa 188. i 237. divizijom i drugim
postrojbama njemake Jadranske oblasti, a to je oko 88.000
vojnika. Tako se ispred 4. armije nalazilo ukupno 133.000
vojnika, od ega je bilo 100.000 Nijemaca. Istina, i 4. armi-
ja e se jaati novim divizijama, ali nikako nee moi hitni-
je poboljati vojni odnos snaga. Zato je opravdan operativni
koncept poetne zamisli da se protivnik tue po dijelovima
i to na poloajima gdje se nalazi i da mu se nikako ne dozvoli
organizirano povlaenje na nove poloaje te da se poveu
postrojbe 15. brdskog sa 97. armijskim korpusom na crti
Rijeka - Snenik i da svi zajedno sjednu na jaku fortifikaciju
koja se nalazila na bivoj jugoslavensko-talijanskoj granici
od Rijeke preko Snenika na Postojnu.
Glavne njemake snage, prema tome, bile su u Istri i
Slovenskom primorju, tonije upravo na onom teritoriju
gdje se i nalazio glavni objekt ofenzive 4. armije.
Neprijatelj je organizirao obranu po grupnom sustavu, s
teitem du prometnica i oko naseljenih mjesta. U forti-
fikacijskom pogledu najjaa je bila prva crta njemake
obrane od Karlobaga preko Gospia, Udbine i Lapca do
Une, a po dubini utvrde na staroj jugoslavensko talijanskoj
granici, tonije tamo gdje se nalazila glavnina njemakog
97. korpusa.
Bitno je podvui da operativni raspored 4. armije s
glavnim snagama, u prvoj etapi ofenzive, na crti fronte u
Lici i rasporedom ostalih snaga po dubini, bilo je pogodno
za tzv. kombinirane operacije u kojima se stavlja pod udar
cjelokupni raspored protivnika, ega nije bilo mnogo kod
saveznikih ofenziva u II. svjetskom ratu.
Sto se tie zrane podrke ofenzivi 4. armije - kako smo
ve kazali - nju je, prema dogovoru marala Tita i zapov-
jednika saveznikih zranih snaga u Sredozemlju general-
lajtnanta Ikera, trebalo osigurati savezniko zrakoplovstvo,
kojega su u sustavu bile i 1. i 2. eskadrila NOVJ s Visa i june
Italije. U nakanu podrke ofenzive 4. armije one su prebazi-
rane u Zemunik kod Zadra gdje su, po odobrenju marala
Tita, dole i saveznike zrane skupine lovako-bombarder-
skog sustava iz 281 vinga BAF. Meutim, vidjet emo kasni-
je, savezniko zrakoplovstvo nije djelovalo prema dogov-
oru. Neprijatelj se nije pojavljivao u zraku tijekom cijele
ofenzive.
Jugoslavenska mornarica (JM) je zajedno djelovala sa 4.
armijom u pomorsko-desantnim operacijama na otoke i
obalu Kvarnerskog arhipelaga u podrci kopnenim sustavi-
ma i u snabdijevanju pomorskim prometnicama.
Zapovjednik JM general Josip erni nalazio se stalno u
tabu 4. armije, kako bi bolje i bre funkcionirala suradnja.
etvrtoj armiji je podreena Pomorska komanda sjevernog
Jadrana u sastavu Kvarnerski pomorski sastav i Kvarnerski
odred mornarike pjeadije. JM je imala oko 14.000 ljudi,
74 naoruana broda i patrolna amca, 24 parobroda i oko
300 motornih jedrenjaka i pomonih brodova razne veliine
i namjene (vie u prilogu admirala J.ernija).
Pozadinske jedinice i ustanove ranijeg 8. korpusa sada
su pojaane novim sustavima i postale logistika ustanova 4.
armije. Zapovjednik pozadine 4. armije bio je potpukovnik
Bogdan Peko, komesar major Stevo Maodu. Poetni ras-
pored armijskih pozadinskih ustanova bio je - Glavna armi-
jska baza za snabdijevanje u Obrovcu, a pomone u Kninu
i Graacu.
Glavna armijska baza za snabdijevanje municijom
nalazila se u Zadru, a pomone u Kninu i Graacu.
Snabdijevanje je stizalo iz Splita, Zadra i Dubrovnika.
Ukupno je armijska pozadina snabdijevala 83.705 boraca,
od ega je u 9. diviziji bilo 11.000 boraca, u 19. diviziji
11.437, u 20. diviziji 10.783, a u 26. diviziji 12.305 boraca.
Ostalo se odnosilo na 1. tenkovsku, Artiljerijsku, jedinice II.
korpusa, Dopunsku brigadu i druge pritapske jedinice.5
Poetni front 4. armije bio je isturen prema zapadnoj
granici za 200-300 km u odnosu na 1, 2. i 3. armiju, a nad-
kriljevalo je i savezniki front s druge strane Jadrana.
2, Liko-primorska operacija
a) Zamisao i grupiranje snaga za prvu etapu operacije
U prvoj etapi Liko-primorske operacije, prema uputa-
ma Generaltaba JA, 4. armija je imala zadatak da ovlada
dolinom Une do Bihaa (iskljuno), Krbavskim poljem i
Korenikom kotlinom i da se kod Prijeboja spoji sa 4. kor-
pusom GH i sa 35. divizijom II. korpusa te da na taj nain
ponovno uspostavi vezu s Kordunom i Banijom. Blii
zadatak armije bio je da probije neprijateljski front na sek-
toru Udbina, Lapac i da uniti njemake i ustako-domo-
branske snage u rajonu Gornjeg i Donjeg Lapca, na
Krbavskom polju i u Korenikoj kotlini i da ovlada rajonom
Nebljusi na cesti Lapac-Biha. tab 4. armije donio je
odluku da teite napada bude od Lapca preko Nebljusa za
Biha, koji je bio kljuni poloaj u dolini Une. Za djelova-
njem tim pravcem angairane su 20. i 26. dalmatinska diviz-
ijom, s tim da je 20. divizija dala 8. brigadu 26. diviziji za
djelovanje na lijevoj obali Une od Vrtoe prema Bihau.
Postrojbe 26. divizije su imale osloboditi jako utvrenu
Lapaku dolinu, brzo izbiti i zauzeti Nebljuse. Za to je
ojaana glavninom 1. tenkovske brigade i Teke motor-
izirane brigade. Lijevo je napadala 20. divizija prema
Kamenskom, a 19. divizija na Udbinu, dok je 13. divizija ila
lijevo na Ljubovo. Po dubini su angairane 35. divizija 11.
korpusa, 7. i 8. divizija 4. korpusa GH prema Bihau.
Odnos snaga bio je u nadmonosti 4. armije nad nje-
makom 373. legionarskom i 10. ustako-domobranskom
divizijom koje su branile Lapaku kotlinu, rajon Udbina i
Nebljusa i sve do Bihaa. tab njemakog 15. korpusa bio je
u Ostrocu kod Bihaa, a tab 4. armije se iz Knina prebacio
u Graac. Vrijeme je u drugoj polovici oujka 1945. i prvoj
polovici travnja bilo pogodno za izvoenje suvremenih
operacija, posebno za angairanje borbene tehnike.
Njemake postrojbe bile su u obrambenom opera-
tivnom rasporedu, oekivale su na napad, ali ga nisu omet-
ale. Slobodnih operativnih rezervi neprijatelj nije imao,
nego je tijekom operacije s Drave kod Bihaa stigla njema-
ka 104. lovaka divizija.
Ovakva opa zamisao, plan i grupiranje snaga pred-
stavlja u vojno-povijesnoj znanosti klasian primjer suvre-
menih kombiniranih borbenih djelovanja gdje se proboj
neprijateljskog fronta ostvaruje kombiniranjem napada s
fronta i iz pozadine, neprijatelj dovodi u situaciju okruenja,
oduzima mu se sloboda manevriranja, paralizira svaka
aktivnost i naruava sustav zapovijedanja i snabdijevanja.
Osnovni smisao takvog napada se izraava istovremenim
udarom po cijeloj dubini operativnog rasporeda 15. kor-
pusa. Na dvije neprijateljske divizije - 373. legionarsku i 10.
ustako-domobransku kree sedam divizija 4. armije (13,19,
20, 26. i 35., onda 7. i 8. iz 4. korpusa) i to etiri divizije s
fronta i tri divizije iz pozadine. Preostale dvije protivnike
divizije u zapadnoj Lici su blokirane s fronta i iz pozadine od
dijelova tri divizije 4. armije.
Glavne snage 4. armije bile su u prvom operativnom
ealonu, na desnom krilu armijskog rasporeda, i to tri dal-
matinske najjae divizije - 19, 20. i 26. Od 13 brigada
prvog ealona u napad se angaira 12 brigada, samo jedna
je u rezervi. Sve tenkovske snage stavljaju se u prvi napad-
ni ealon za podrku pjeadije. Radi slamanja taktike
dubine neprijatelja, koristei njegove meuprostore i
greben Pljeevice ubacuje se jedna brigada 20. divizije. U
Lapakoj kotlini, na dva njemaka bataljuna i dijelove
ustako-domobranskih postrojbi, angaira se 16 bataljuna
26. divizije, od ega dva tenkovska i postavlja se odnos 8:1
u nau korist. Na frontu obrane jedne njemake ete,
izmeu Lapca i rijeke Une, angaira se devet bataljuna iz
1. dalmatinske proleterske i l i . dalmatinske brigade 26.
divizije.
tab 4. armije, u suglasnosti s G Hrvatske, usuglasio je
5 N.Ani, Beograd 1986. Snabdijevanje 4 armije, u ofenzivi u prol-
jee 1945- godine, ista knjiga, str. 450-460.
djelovanje iz pozadine 7. i 8. diviz-
ije 4. korpusa orijentirajui ih
prema Bihau i Korenici da se to
prije spoje s glavninom 4. armije i
dovedu njemaku 373.
legionarsku i 10. ustako-domo-
bransku diviziju u okruenje i
potom tuenje. Iz 4. korpusa, GH
34. diviziju poslao je prema
Karlovcu i Sisku za osiguranje
napada prema Bihau i Korenici.
Planirano je osiguranje 4. korpusa
djelovanjem 35. like divizije 11.
korpusa prema Vrhovinama i
Peruiu.
Borci 1 2 . brigade ulaze u Donji Lapac, 2 0 . oujka 1 9 4 5 . g.

Prema zapovijedi taba 4.

armije u vremenu od 15. do 18.
oujka izvrilo se pregrupiranje snaga s koncentracijske
prostorije iz sjeverne Dalmacije na polazne poloaje u Lici.
Tako se 26. divizija iz Obrovca i Karina prebacila na pros-
toriju Srb - Mazin, 20. divizija oko Bruvna, 19. divizija u
rajonu Lovinac - Medak, 1. tenkovska u Graac, a
Artiljerijska brigada kod Otria. U vremenu od 18. do 20.
oujka sve su divizije zauzele polazne poloaje za napad
prema gore reenom planu napada.^
Pokretanje tolikih krupnih snaga 4. armije iz sjeverne
Dalmacije prema Lici, s tolikom borbenom tehnikom, od
protivnika nije uznemiravano iako se najvie kretalo danju i
neto malo pod zatitom zrakoplovstva.
b) Osloboenje istone Like i Bihaa
Zavrna ofenziva 4. armije zapoela je 20. oujka 1945.
opim napadom za osloboenje istone Like i Bihaa.
Napad su poele tri dalmatinske divizije - 19, 20. i 26. i uz
njih 13. primorsko-goranska divizija. Napad je poeo jed-
novremeno od rijeke Une pa sve do blizu Likog Osika.
Najjai udar izvela je 26. dalmatinska divizija u Lapakoj
dolini, 20. dalmatinska na Pljeevici i 19. dalmatinska divizi-
ja na Udbinu.
Udar 26. divizije na Gornji i Donji Lapac izveden je
opim juriom svih brigada, podranih snanom vatrom dva
tenkovska bataljuna iz 1. brigade i udarima topnitva
Artiljerijske brigade. Njemaki 384. puk 373. divizije bio je
naprosto satrven na poloajima od Une do Pljeevice.
Tijekom 20. oujka razbijena je njemaka taktika zona
obrane i osloboeni su Gornji i Donji Lapac, Dnopolje i
otvoren put za Nebljuse. U to isto doba 20. divizija probila
je njemaku obranu na Pljeevici i stigla do Kamenskog.
Osma brigada 20. divizije prebacila se preko Une kod Martin
Broda i lomei neprijateljsku obranu stigla ak do Vrtoe.
Napad 19. divizije na Udbinu bio je izrazito snaan da su ga
njemake postrojbe morale napustiti. Brigade 13. divizije u
Krbavskom polju razbile su njemake posade i gonili
Nijemce i ustae preko ceste Liki Osik-Gospi i dole u
dodir sa 35. likom divizijom koja je djelovala iz pozadine
od Plitvikih jezera. Time je 13. divizija zatitila lijevi bok
ofenzivnih snaga koje su djelovale na Pljeevici i u Lapakoj
dolini. Prvog dana ofenzive djelovalo je savezniko zrako-
plovstvo tukui njemaka uporita, prometnice i snage u
povlaenju.
Prvi dan ofenzive bio je prijelomni u narednim
dogaanjima. Njemaka taktika zona obrane naprosto je
pregaena od dalmatinskih divizija - 19, 20. i 26. Nikada do
6 Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944.-1945-, Beograd
1951, str. 4SI-498.
 pokidana njemaka o b r a n a u istonoj Lici.
Prva etapa Liko-primorske operacije bila je
zavrena i to samo za dva dana, a poetnim
operativnim planom za tu etapu predvialo se
10 dana.
Glavne snage 4. armije dole su do vanjske
o b r a n e Bihaa kojeg se nije planiralo osvajati.
Ali, kako su u Biha ve ulazile jedinice 104.
lovake divizije koja je d o v e d e n a s fronta na
Dravi, a radi sigurnosti desnog boka 4. armije
za n a r e d n u etapu Liko-primorske operacije
prema Gospiu i Senju, nou 21/22. oujka
tab 4. armije donosi odluku da produi ofen-
i. i. j i ,nir ..i. . , i mu j - i - zivu i oslobodi Biha. Iako ono nije bilo pred-
U borbi z o s l o b o e n j e L a p c a ! v43 artiljerci uz p o m o boraca 1 U . brigade izvlae po vrlo str- 1

mom bespuu bateriju 76.
tada Nijemci u Lici nisu tako snano tueni kao 20. oujka
1945. godine. Malo je ostalo od njemakog 384. puka i 10.
ustako-domobranske divizije.
tab 4. armije naredio je da se ujutro 21. oujka nastavi
ofenziva i nita nije promijenjeno u operativnom rasporedu
divizija. Nije bilo ni potrebe. Ujutro 21. oujka ponovilo se
isto kao i dan ranije. Udar topnitva, zrakoplovstva i vatrom
pjeadije, naroito 26. divizije, kao i taktikim manevriran-
jem oko Nebljusa, p o e o je napad. Sabijeni na uskom pros-
toru dijelovi njemake 373. i
10. ustake divizije su opkol-
jeni i Vrlo brZO poraeni.
mm na kotu Sarajevo/1007/ vieno osnovnom direktivom Generaltaba
JA, odluka taba 4. armije je prihvaena , jer
je bila razumna i korisna. Za ovaj zadatak osloboenja
Bihaa odreena je ojaana 26. dalmatinska divizija i 7. i 8.
divizija 4. korpusa GH.
Direktno na Biha ide 26. divizija s tenkovima, top-
nitvom i zranom podrkom. Iz pozadine na Biha i sjev-
emije idu 7. i 8. divizija 4. korpusa, dok je 8. brigada 20.
divizije obuhvaala Biha od istoka. Biha je branila glavni-
na 373. legionarske i 10. ustako-domobranske divizije. tab
15. brdskog korpusa napustio je Ostroac i otiao prema
Zarobljeni neprijateljski vojnici u M i l j e n o v c u kod L a p c a , oujak 1 9 4 5 .

Nebljusje je osloboeno.
Preostale njemake i
ustako-domobranske
postrojbe bjee prema
Bihau. Istog dana 19. diviz-
ija je oslobodila Korenicu, a
13. i 35. divizija djelovanjem
tite i dalje lijevi bok armi-
jske ofenzivne grupacije kod
Nebljusa i o n d a kod Bihaa.
Iz pozadine djeluje 7. i 8.
divizija 4. korpusa p r e m a
Bihau. Takoer, 21. oujka
one su se spojile sa 19. i 26.
divizijom, ime je p o t p u n o
 trajale danima. Nijemci i ustae brane se
grevito, ali i napadi 26. divizije od juga i
istoka, kao i 7. i 8. divizije od zapada i sjev-
era ne posustaju. Po njemakim i ustakim
bunkerima tue topnitvo 4. armije i
savezniki zrakoplovi, a tenkovi vode
pjeadiju u juriima. Tek 24. oujka 26.
divizija je ula u zapadni dio grada i stigla
do mosta na Uni kojeg su Nijemci poruili.
Tada je u istoni dio grada stigla 104.
lovaka divizija. Opkoljenom Bihau
pokuali su od zapada pomoi iz rajona
Gospia 392. legionarska i 11. ustako-
domobranska divizija, ali su sprijeeni
djelovanjem 13, 19. i 35. divizije. Borbe se
nastavljaju sve dok nije I. dalmatinska
proleterska brigada nasilno prela Unu i
ula u istoni dio grada, a 8. kordunaka
J e d i n i c e 4. armije prelaze U n u kod Ripaa, juno od Bihaa, oujak 1 9 4 5 .
divizija zatvorila prilaze Bihau od
Ostroca. Na Grme je izbila 8. dalmatins-
Krupi. Njemaka i ustako-domobranska vojska dugo se ka brigada, a stigla je i 12. dalmatinska brigada. Nijemci su
pripremala za obranu Bihaa. Imao je tri pojasa obrane, sto- okrueni, ali su nou 27/28. oujak ili u proboj uzvodno
tine bunkera, minskih polja, sve opasano bodljikavom rijekom Unom. Biha je 28. oujka slobodan,
icom. Sve vee zgrade su pretvorene u bunkere, bilo na Osloboenjem Bihaa sruena je njemaka obrana
zapadnom ili istonom dijelu grada. Most na Uni je unskom dolinom. Njemaki front je probijen i razbijen, a
pripremljen za ruenje. Tako je
Biha sliio na jednu od najjaih
utvrda to je imala njemaka vojs- Prve jedinice 4. armije prodiru u Biha, oujak 1 9 4 5 .

ka i vojska NDH juno od

Zagreba, jer su smatrali da od
Bihaa realno najveu opasnost
ine pravci prema Karlovcu i
Zagrebu. Takva je procjena bila i
realna, poglavito od kraja 1944.
kada je 8. dalmatinski korpus oslo-
bodio Knin. Imali su i podatak da
GH priprema ofenzivu od Knina
na Biha i prema Zagrebu, pa je i
to djelovalo da se Biha tako
pripremi za obranu.
Napad na vanjsku obranu
Bihaa poeo je 22. oujka i odmah
su se razvile estoke borbe koje su
 Pred navalom jedinica 8. korpusa na Biha N i j e m c i m a je j e d i n o p r e o s t a l o da
d i g n u ruke uvis ili da se na prilazima Bihau ( d r u g a slika) g r u p n o p r e d a j u .
borbeno djelovanje njemake Grupe armija E ugroeno
na crti Karlovac - Zagreb. Opasnost Zagrebu je vrebala od
juga, od Bihaa, a jo ne od istoka jer su tek 12. travnja
krenule u ofenzivu 1, 2. i 3. armija, od Srijema preko Broda
za Zagreb. Neprijatelj je od Lapca do Bihaa imao katastro-
falne gubitke, najvie mrtvih na poloajima obrane.
Njemaki 15. brdski armijski korpus je pocijepan na dva
dijela. Njegov istoni dio je skoro sav nestao. Legionarska
373. divizija nije se vie mogla oporaviti, ostali su samo neki
njeni ostaci koji su bjeali preko Karlovca prema Zidanom
Mostu. Ustako-domobranska 10. divizija se potpuno ras-
pala. Front p r e m a Karlovcu preuzima 4. korpus G
Hrvatske, a 19, 20. i 26. dalmatinska divizija poinju se pre-
bacivati prema zapadnoj Lici, prema Gospiu. Padom
Bihaa put za Zagreb je otvoren. Dalmatinske divizije - 19,
20. i 26. asno su izvrile svoju zadau. Izvojevale su takvu
pobjedu da se rijetko biljei u povijesti NOR-a. Razbiti, bolje
kazano unititi dvije protivnike divizije nisu do tada ostvar-
ili ni vei vojni sustavi Jugoslavenske armije.?
c) Osloboenje zapadne Like,
Hrvatskog primorja
Zadatak 4. armije u drugoj etapi Liko-primorske
operacije bio je osloboenje zapadne Like, Gorskog kotara
i Hrvatskog primorja s Kvarnerskim arhipelagom. Ovaj front
je drala 392. legionarska i l i . ustako-domobranska divizi-
ja 15. korpusa i drugi samostalni sustavi. Ona je uglavnom
bila rasporeena u tri grupe bez izrazitog teita, na pravci-
ma prema Otocu, Gospiu i Karlobagu s posadama na
Pagu i ostalim otocima Kvarnerskog arhipelaga. Taktika
obrana ovog fronta bila je organizirana po istom sustavu kao
i u istonoj Lici. Najbolje utvrena i branjena zona bila je
kod Gospia, gdje su koriteni postojei fortifikacijski objek-
ti koje su ranije izgradili Talijani. Jako utvrena uporita bila
su Jablanac, Karlobag, Otarije, Bruane, Gospi, Liki Osik,
Perui, udin Klanac.
tab 4. armije odluio je da u vremenu od 29. oujka do
3. travnja izvri pregrupiranje snaga za izvoenje druge
etape Liko-primorske operacije. Na desnom krilu nalazila
se 19. dalmatinska divizija s osnovnim zadatkom da zauzme
Ramljane i sprijei odstupnicu iz Peruia u Gacko polje i
zajedno sa 35. divizijom osigura desni armijski bok. (Ali kako
je 3. travnja rasformirana 35. divizija i osnovana 1. samostal-
na brigada ona je ula u sastav 13. divizije). Do 19. divizije
bila je 13. divizija koja je imala napasti Perui i sprijeiti
izvlaenje protivnika iz Gospia. Na Gospi su napadale -
26. dalmatinska divizija od sjeverne strane da zauzme Liki
Gorskog kotara i Osik. Direktno na Gospi imala je napasti 20. dalmatinska
divizija, a dijelom snaga da n a p a d n e Bruane. Deveta diviz-
ija je imala osloboditi Pag i Bake Otarije s Karlobagom. Za
7 N.Ani, Ofenziva etvrte armije u proljee 1945. Beograd, 1983.

R a s p o r e d jedinica 4 . armije, 3 . travnja 1 9 4 5 . P r e u z e t o i z U . Kosti
O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . , B e o g r a d ,
osiguranje desnog boka djelovao je 4. hrvatski korpus, a u
dubini 43. istarska divizija. Poetak n a p a d a o d r e e n je za
ujutro 4. travnja 1945.
J e d i n i c e 1 . dalmatinske b r i g a d e Forsiraju rijeku Liku prilikom b o r b i za
o s l o b o e n j e G o s p i a , travnja 1945.
Od 29. oujka do 3. travnja sve su armijske snage izvrile
grupiranje prema gore reenom planu. Poele su
neposredne pripreme za napad. Devetnaesta divizija je,
nakon snane topnike vatre, krenula u n a p a d u est sati 4.
travnja i u toku dana zauzela Ramljane, Babin potok, a
sutradan i Vrhovine i onda krenula prema Otocu. U isto
vrijeme kreu u n a p a d i 13. divizija i brzo lomi otpor pro-
tivnika i oslobaa Perui. Glavnu bitku 4. travnja poela je
26. divizija n a p a d o m od sjevera na Gospi. Prvo je zauzet
Liki Osik i p o t p u n o unitena i zarobljena njemako-ustaka
posada. Koristei tenkove i topnitvo, uz teke borbe, 26.
divizija je tijekom 4. travnja savladala protivnika i njena 1.
dalmatinska proleterska brigada ula u Gospi. Dvadeseta
divizija djelovala je na Gospi od istone i june strane i
slomivi njemako-ustaku obranu iza p o d n e ula u Gospi.
Tako su prvog dana ofenzive 20. i 26. divizija zauzeli Gospi.
Ovo je prvi put da su jedinice NOV Hrvatske oslobodile
Gospi. U grad je stigao tab 4. armije i tu su iz Graaca
dole i pozadinske ustanove za snabdijevanje jedinica 4.
1978.
armije. Front njemake o b r a n e je istog dana savladan na
otoku Pagu i zauzet Karlobag od 9. dalmatinske divizije i
Kvarnerskog o d r e d a mornarike pjeadije. Divizija je
o d m a h krenula prema Jablancu kojeg je oslobodila 8. trav-
nja, a zatim se prebacila na Rab, savladala njemake i
ustake snage i cijeli otok bio je slobodan 12. travnja. U
ovim operacijama 9. divizija pomagala je Jugoslavenska
mornarica, a i dijelovi saveznikih pomorskih snaga.
Padom Gospia, tab 4. armije naredio je divizijama da
nastave gonjenje razbijenog protivnika i da zauzmu Brinje i
Senj. Zato je 19. divizija ila na Brinje i sa sjeverne strane pri-
bliila se Senju. Brigade 26. divizije usiljeno kreu preko
ute Lokve na Senj. U armijsku rezervu u rajonu Peruia

Zavrne operacije, .n.dj.str.507. N.Ani, Dvanaesta dalmatinska

brigada, Supetar 1984, str. 245. Zapovjednik 392. diuizije bio je
general Johan Mick 1, roeni Austrijanac, oficir u austrougarskoj
vojsci, bio zapovjednik puka u Rommelovoj armiji u sjevernoj
Africi. Odlikovan eljeznim kriem s hrastovim listom. Za njega
komandant Jugoistoka, njemaki general-pukovnik Lohr kae da
je neobino aktivan komandant divizije N.Ani, Dvanaesta dal-
matinska brigada, n.dj.str.247.

9 Isto, str. 245-246. Pukounik Jozef Reizinger je Austrijanac, ratovao u

Poljskoj, Francuskoj i SSSR-u, tukao u bici na Sutjesci.
10
NAni, razgovor sa generalom Bokom iljegovi, Beograd
15.10.1986. Magnetofonska traka kodAnia.

Desant na otok Rab 1 2 . travnja 1 9 4 5 . Preuzeto iz U. Kosti O s l o b o e n j e
Istre, Slovenskog primorja i Trsta 1 9 4 5 . , Beograd, 1 9 7 8 .
nih dana umro u bolnici u Suaku. Senj je tijekom 9.
travnja bio slobodan. Zarobljen je kod uskoke senjske
kule Nehaj od taba 847. puka i zapovjednik pukovnik
Jozef Reizinger^. Nijemci se povlae iz Jablanca, ali ih je
prije Senja blokirala 1. dalmatinska brigada. Veliki uspjeh
postie 19. dalmatinska divizija koja se probila sjeverno od
Senja i presjekla prometnicu Senj-Novi-Crikvenica. Tako je
protivnika senjska grupacija okruena i onda zarobljena.
Dok se vodila bitka za Otoac - Senj dolo je do nekih
nesuglasica izmeu taba 4. armije i Generaltaba JA.
Budui da je maral Tito otiao u Moskvu, zastupao ga je
Aleksandar Rankovi. Generaltab je traio od generala
Drapina da ne nastavlja dalje napredovanje prema Rijeci
i Trstu, nego da se orijentira prema Zagrebu i Novom
Mestu. S tim se nije sloio tab 4. armije. Komesar armije
pukovnik Boko iljegovi mi je kazao da su oni u tabu
armije bili uporni i imperativno traili da se ofenziva nas-
tavi prema Rijeci i Trstu.10
Poto je ovo bilo jedno od goruih pitanja u ofenzivi 4.
armije da oslobodi Istru, Trst i Slovensko primorje i prije
zapadnih saveznika izbije se na Sou, navodimo neka kazi-
vanja tadanjeg naelnika Operativnog odjeljenja 4. armi-
je pukovnika Ante Toni Bioia. On o tome kae:
Kada je Tito 5. travnja otiao u Moskvu zastupao ga je

stavljena je 20. divizija, dok je 13. divizija sa 7. banijskom general Aleksandar Rankovi. Tada je dolo do jednog nespo-

divizijom 4. korpusa GH titila desni bok armije. Deveta

divizija od Jablanca imala je krenuti obalom prema Senju. Jedinice 2 0 . divizije prolaze kroz G o s p i , travanj 1 9 4 5 .

Gonjenje protivnika se uspjeno nastavlja.

Ostaci 392. legionarske i l i . ustako-domo-
branske divizije se povlae i pruaju slabiji
otpor divizijama 4. armije. estog travnja
osloboen je Otoac i poele borbe za Senj i
Ogulin. Najeu bitku vodila je 26. divizija za
Senj, kojeg je branio njemaki 847. puk 392.
divizije. Kako nije imao dovoljno snaga za
obranu Senja, zapovjednik 392. divizije gen-
eral Johan Mickl iz Rijeke i Suaka sakupio je
neto vojske i brodovima doveo u Senj. U to
je 9. travnja poeo napad 26. divizije na Senj.
Na Vratniku je probijena njemaka obrana
od 12. dalmatinske brigade i krenulo se
prema gradu. U to je na front Vratnika stigao
general J. Mickl, ali je smrtno ranjen i nared-
padom Senja i Ogulina divizije 4. armije nastavile su dalje zbog velike vatrene moi divizija 4. armije. Za 15 dana
gonjenje ostataka 392. legionarske i 11. ustako-domo- intenzivnih borbi (zanemarujem one dane kada borbe nisu
branske divizije. Brigade 19. divizije 13. travnja zauzele su imale karakter intenzivnog borbenog djelovanja), izraunao
Novi, a 16. travnja Crikvenicu. Brigade 13. divizije nakon sam da je po njemakom 15. korpusu baeno 868.032 arti-
osloboenja Ogulina (10.4.) krenule su prema Lokvama i ljerijska, pjeaka i raketna zrna, odnosno, na dan je baeno
Mrzlim Vodicama, gdje se angaira i 43. istarska divizija. po 57.909 zrna, mina i granata, na sat je baeno 3.453
Nakon osloboenja Novog i Crikvenice neprijatelj se komada zrna ili 41 zrno u minuti, pod pretpostavkom da se
povukao na crtu Lokve - Kraljevica. Za to vrijeme nakon borba vodila neprekidno, danju i nou. 1 1 Takvu koliinu
osloboenja Senja 26. divizija se pripremala za desant na vatre teko su mogle podnijeti i dobro utvrene njemake
Krk, a 9. divizija bila je na Rabu u sreivanju. Brigade 20. postrojbe. Istovremeno, takvu koliinu vatre nije ispoljila niti
divizije na desnom armijskom boku krenule su prema jedna druga armija JA u zavrnoj ofenzivi. Konano, time se
Vrbovskom. Tada je u borbi poginuo zapovjednik 15. armi- mjeri kvaliteta borbene jedinice u ratu, ovdje konkretno u
jskog korpusa general Gustav Fehn. Uspostavljena je veza Liko-primorskoj operaciji divizija 4. armije.
izmeu 20. divizije i 7. slovenskog korpusa (zapovjednik
Franz Poglajn) koji je u to vrijeme vodio borbe u Suhoj
Krajini. Osiguranje desnog boka 4. armije preuzeo je 4.
hrvatski korpus G Hrvatske.
Time je Liko-primorska operacija bila zavrena, a tako
i prva etapa ofenzive 4. armije. Ofenziva je trajala 27 dana,
a snage 4. armije su prodrle u dubinu oko 150 km. Uzme li
se u obzir operativna pauza od 6 dana, tempo napada je
iznosio 7 km na dan, to je za takve uvjete, karakteristike
zemljita, vojni odnos snaga i drugo, bio respektivni uspjeh,
kada se znade da 4. armija nije imala motoriziranih sustava
nego samo 1. tenkovsku brigadu, koje su tenkovi pratili
pjeake sustave. Ipak, za ovih 27 dana zavreno je razbi-
janje i unitavanje kompletnog njemakog 15. brdskog armi-
jskog korpusa. Glavne snage 4. armije izbile su u oblast
Rijeke, sasvim spremni za prodor u Istru i prema Soi. Na taj
nain je ozbiljno ugroena pozadina njemake Grupe armi-
ja C u sjevernoj Italiji. S druge strane pojavom 4. armije u
oblast Rijeke ugroen je bok i pozadina njemake Grupa
armija E koja se nalazila u Slavoniji i Podravini i dalje
prema Zagrebu i Ljubljani.
Bitno je sagledati poraz njemakog 15. korpusa i s
aspekta njegovog tuenja na mjestima i poloajima gdje se
nalazio, a to se izraavalo jainom vatrene moi divizija 4.
armije, posebice dalmatinskih divizija koje su inile glavnu
okosnicu borbi u ofenzivi 4. armije, poblie u Liko-pri-
morskoj operaciji. Jedan od glavnih razloga, osim manevra,
zato je njemaki 15. brdski armijski korpus od 45.000 vojni-
1 0 a
A.T.Bioi, Zavrne operacije, n.dj. Str. 350.
ka bio skoro potpuno uniten u Liko-primorskoj operaciji, 11
N.Ani, Sposobnost i jaina 4- armije, prilog u knjizi Zavrne
jer je od cijelog korpusa ostalo samo 5.000 vojnika, bio je operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986.
J e d i n i c e 9 . divizije n a R a b u , travnja 1 9 4 5 .

B o r c i 1 1. dalmatinske b r i g a d e nastupaju p r e d neprijateljskim

poloajem pred G o s p i e m

Pripreme z a n a p a d : tenkovske j e d i n i c e 4 . armije, G o s p i ,

p o e t a k travnja 1945.

J e d i n i c e 2 6 . divizije u b o r b i z a Pag, travanj 1 9 4 5 .

Bataljun Garibaldi u Senju nakon njegova osloboenja

Neposredno nakon stoje bio zauzet Vratnik, otvara se

topovska vatra po neprijatelju koji se povlai Senjskom
dragom, 9. travnja 1 9 4 5 . g.

Talijanski borci, koji su se borili u sastavu 4. armije, iz Senja

odlaze za domovinu

RIJEKO-TRANSKA OPERACIJA
1. Obostrani planovi i grupiranje snaga
Rijeko-transka operacija poela je 16. travnja, a
zavrila 7. svibnja 1945. To je druga i posljednja operacija u
ofenzivi 4. armije.
Osnovni cilj Rijeko-transke operacije
osloboenje Istre i Slovenskog primorja s Trstom, izbijanje
na Sou i u Koruku. Operacija se odvijala u zoni Kraljevica,
Lokve, Gorica, Soa, Pula, Cres, na teritoriju u irini od 140
i dubini od 130 kilometara.
Sada je u sastavu 4. armije bilo est divizija - 9, 13, 19,
20, 26. i 43. istarska, o d n o s n o oko 90.000 boraca, 366
topova, 622 m i n o b a c a a , 80 tenkova, samohotki i oklop-
I n g r i d linija: bunker na S v . Katarini, k o d Rijeke
III.
nih a u t o m o b i l a , 35-500 p u a k a i 4.184 mitraljeza i
pukomitraljeza.
Poslije uspjeno zavrenih operacija u Lici, istonom
dijelu Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, 4. armija je sa
19. divizijom izbila pred njemake poloaje na crti Lokve-
Fuine-Kraljevica. Na tim poloajima neprijatelj je odluio
je bio da u p o r n o m o b r a n o m sprijei brzo nadiranje 4. armije
prema vanim lukama Bakru, Suaku i Rijeci, oslanjajui se
na jako utvreni pojas na staroj jugoslavensko-talijanskoj
granici i time zatvori prilaze Istri, Trstu i Slovenskom pri-
morju.
Ispred 4. armije stajale su svjee i jake snage njemakog
97. armijskog korpusa, iz Grupe armija C u Italiji, a kojom
je zapovijedao njemaki general brdskih jedinica Ludwiger
Kbler i komanda njemake Jadranske oblasti - ukupno
oko 88.000 vojnika, od ega u sastavu 97. korpusa 62.896
vojnika, 338 topova, 397 minobacaa i 45 tenkova. U svom
sastavu 97. njemaki korpus imao je dvije operativne diviz-
ije - 188. brdsko-lovaku i 237. pjeaku i vie drugih manjih
jedinica, kao i talijanske faiste u 10. MAS diviziji, ustae, et-
nike Dinarske divizije popa ujia, Srpski dobrovoljaki
korpus, slovenske etnike i druge kvislinge. Od ostatka
poraene 392. legionarske divizije formirana je Borbena
grupa Reindl (po imenu pukovnika Reindla, biveg zapov-
jednika 392. artiljerijskog puka). U njen sastav uli su i pre-
ostali dijelovi iz 11. ustako-domobranske divizije (jaine
samo dva bataljuna).
Nakon poraza 15. brdskog korpusa u Lici, Gorskom
kotaru i Hrvatskom primorju, tab njemakog 97. armijskog
korpusa, radi prihvata razbijenih snaga koje su se povlaile
iz Senja, Otoca i Ogulina, a u cilju da se ne dozvoli 4. armi-
ji da izbije u rajon Suaka i Rijeke, iz Istre je uputio svoju
237. pjeaku diviziju sa 1046. i 1048. pukom na crtu Lokve-
Fuine-Kraljevica, dok je 1047. puk zadrao u
Istri oko Pule.
Njemaki 97. armijski korpus organizirao
je tri pojasa obrane i pri tome je koristio kon-
figuraciju terena (vrtae, otre visove,
otkrivenost) i iznad svega fortifikacijska ure-
enja koja su izgraena prije travanjskog rata
1941. na staroj jugoslavensko-talijanskoj
granici.
Prvi pojas obrane neprijatelj je postavio
na crti Lokve-Fuine-Kraljevica i tu raspore-
dio 1046. i 1048. puk s ostacima onih snaga
koje su se povlaile od Senja i Ogulina.
Ovim snagama zapovijeda komandant nje-
make 237. pjeake divizije general-lajtnant
Hans Grevenic. Drugi se pojas nalazio u Njemako utvrenje na Sv. Katarini, kod Rijeke, osvojeno juriem boraca 1 9. divizije

irem rajonu Bakra, Grobnikog polja i

Suaka. Trei - glavni pojas, iao je od Snenika preko
Klane i dolinom rijeke Rjeine do Rijeke. To je bila tzv.
Ingrid linija, u stvari jaka biva talijanska pogranina
utvrenja u vidu stalne fortifikacije. Najjaa utvrenja
nalazila su se u rajonu Klane i na visovima du desne obale
Rjeine, naroito sv. Katarina iznad Rijeke. Na trei glavni
pojas obrane stizala je njemaka 188. brdska lovaka diviz-
ija, vrlo jaka, s etiri brdsko-lovaka puka - 901. 902, 903. i
iane prepreke ispred poloaja na Lubanu kod Rijeke, na koje su juriale
jedinice 1 9 . divizije
904, te 1088. artiljerijski puk. Samo ova divizija brojila je
oko 15.000 vojnika.
Takve jake neprijateljske snage postavljene na dubini od
tri pojasa obrane, na tekom brdsko-planinskom zemljitu,
raspolagale su svim uvjetima za usporavanje nastupanja 4.
armije i za odbijanje njenog dolaska na Sou prije nego to
saveznike snage stignu ovamo iz Italije. Iz toga se vidi da e
brigadama i divizijama 4. armije biti nametnute mnogo
otrije i krvavije borbe od onih u Lici, Gorskom kotaru i
Hrvatskom primorju. Sve e sada zavisiti od vjetine i
mudrosti u izvoenju borbenih djelovanja.
Odmah nakon pada Senja izmeu taba 4. armije i
Generaltaba vodila se prepiska oko plana buduih djelo-
vanja. Generaltab (maral Tito jo je u Moskvi) je 14. trav-
nja naredio tabu 4. armije da odmah nastavi energino i
brzo djelovanje prodorom prema zapadu i da to prije oslo-
bodi Istru, Trst i Slovensko primorje. Sutradan 15. travnja
tab 4. armije dostavio je Generaltabu svoj plan za daljnja
djelovanja. Taj plan je predviao da se operacije produe
pravcem Suak - Trst - Gorica i preko otoka Cresa za Istru,
s ubacivanjem 43- istarske divizije u pozadinu neprijatelja.
Generaltab je prihvatio plan djelovanja 4. armije i 17.
travnja ga je odobrio. 1 la

na
Arhiv VII, k. 63, reg.br.4ll.
 tab 4. armije 16. travnja naredio je jedinicama da
produe ofenzivu. Prema Lokvi i Mrzlim Vodicama su
u p u e n e 13. i 43. divizija. Na otok Krk 26. dalmatinska diviz-
ija bez 12. brigade koja je pridodana 19. diviziji. Na Cresu i
Loinju se angairala 9. dalmatinska divizija. Teite je bilo
na ojaanoj 19. diviziji sa zadaom da zauzme Bakar i Suak
za to je dobila tenkove i topnitvo iz armijskog sustava.
Ispred 19. divizije nalazio se njemaki 1048. puk 237. diviz-
ije, topnitvo iz 237. divizije i dijelovi ostatka 392.
legionarske i l i . ustako-domobranske divizije.
Da bi se u r e d n o snabdijevale divizije 4. armije u nared-
noj Rijeko-transkoj operaciji o d m a h poslije osloboenja
Senja izvrena su pomicanja pozadinskih jedinica i ustano-
va. Iz Gospia je u Senj prela armijska pozadinska baza,
poslije je otila, prema stupnju napredovanja, u Crikvenicu,
gdje je bila do osloboenja Rijeke (3. svibnja) kada prelazi u
Rijeku i na kraju rata u ent Peter ( sada Pivka). Komanda
pozadine 4. armije poela je od 15. travnja da preko svog
delegata pri Jadranskoj komisiji u Splitu: hranu, inten-
dantsku opremu, naoruanje, municiju, pogonsko gorivo,
sanitetski i drugi materijal postupno prebacuje brodovima D e s a n t i b o r b e n a o t o k u Krku, 1 7 . travnja 1 9 4 5 .

do Senja, Crikvenice, Novog i kasnije kamionima do diviz- P r e u z e t o i z U . Kosti O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . ,

Beograd, 1978.
ijskih pozadinskih baza. Snabdijevanje 9. divizije, koja je
izvodila pomorske desante u Kvarnerskom arhipelagu ilo je
direktno iz centra za snabdijevanje u Splitu i armijske baze divizije oslobodile su Lokve i Mrzle Vodice. Ojaanom 12.
u Senju i Crikvenici. Za potrebe pozadine 4. armije u dalmatinskom brigadom (26.divizije) 19. divizija, podrana
Trogiru su se mljela po dva vagona ita dnevno, a u tvorni- topnitvom i tenkovima, krenula je takoer 17. travnja
ci tjestenina Cetina u Omiu organizirana je prerada prema Hreljinu i primorala njemake snage da se povuku iz
suhog tijesta, koje je brodovima transportirano do Senja i Fuina i Kraljevice. Nastavljeno je njemako gonjenje sve
Crikvenice, a poslije u Rijeku 1 2 . do crte Gornje Jelenje - Bakar, gdje su zaustavljene jer su
stigla pojaanja njemakoj 237. diviziji da se sprijei prodor
19. divizije k Rijeci.
Istovremeno poelo je 16. i 17. travnja iskrcavanje 26.
2. Prva etapa Rijeko-transke operacije - borba divizije na Krk, kojeg je branilo oko 600 njemakih vojnika i
ispred glavnog njemakog obrambenog pojasa 15 topovskih cijevi. Diviziji je p o m a g a o Kvarnerski odred
mornarike pjeadije. Bez uznemiravanja od neprijatelja 26.
divizija se iskrcala na otok Krk, prela u n a p a d oko sedam
Prva etapa Rijeko-transke operacije poela je napad- sati i nakon otrih borbi do 20 sati otok Krk bio je slobodan.
nim djelovanjem od Mrzlih Vodica do Kraljevice i na otoku Stvoreni su povoljni uvjeti da se 9. divizija s Paga prebaci na
Krku, Loinju i Cresu. Poelo je 17. travnja. Na desnom
armijskom krilu djelovala je 13. i 43. divizija koje su povele
12
NAni, Snabdijevanje 4 armije u ofenzivi u proljee 1945., prilog
borbe za osloboenje Lokve i Mrzle Vodice. Nakon vie uza-
knjizi, Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd
stopnih n a p a d a i kontranapada istog dana brigade 13. i 43. 1986. str. 450-455Arhiv Vll, k. 322, reg.br. 1-27/3-
Cres i Loinj, a osiguran je i promet
Velebitskim kanalom za Crikvenicu. Na
Krku je ostala 11. dalmatinska brigada, a
ostale snage 26. divizije prebacile su se u
rajon Crikvenice u armijsku rezervu, dok je
12. brigada u borbenom stroju s
brigadama 19. divizije1^.
Uveer 17. travnja tab 4. armije
odluio je da u napad na glavnom pravcu
angaira i 20. diviziju, naredivi joj da se
prebaci u iri rajon Delnica radi angairan-
ja od Mrzlih Vodica, na abar i Prezid.
Borbe su nastavljene 18. travnja. Brigade
43. divizije na desnom krilu krenule su
prema Gornjem Jelenju kojeg su brzo oslo-
bodile, pa se 43. divizija poela pripremati
da u poetku sa 3. istarskom brigadom pro-
dre u Istru, u pozadinu njemakog rijekog
fronta. Samo jedna brigada 13. divizije
uvedena je u borbu, druge dvije su na
odmoru, pa se protivnik nije brzo gonio,
tako da su Nijemci zaustavili 13. diviziju na
jako utvrenom Kamenjaku. Brigade 19.
divizije vode cijeli dan ogorene borbe
ispred Bakra, bez nekog pomicanja fronta.
Uveer 18. travnja tab 4. armije izdao
je novu zapovijed za nastavljanje ofenzive
glavnim pravcem preko Rijeke za Trst. Na
desnom krilu 43. divizija uspjela je 3.
brigadu ubaciti u Istru, a s ostalim snagama
kree na Kamenjak, koji je uz pomo 19.
divizije zauzet. Nastupilo je gonjenje
Nijemaca prema Grobnikom polju, ali su Desant i borbe na otocima Cresu i Loinju od 2 0 . do 2 2 . travnja 1 9 4 5 .

kod mjesta avle zadrani. Za to vrijeme Preuzeto iz U. Kosti O s l o b o e n j e Istre, Slovenskog primorja i Trsta 1 9 4 5 . , Beograd, 1 9 7 8 .

brigade 19. divizije produavaju napad na

relativno uzanom prostoru, utvrenom mnogobrojnim forti- koja je ovog dana izbila do Kupe i Gerova imajui stalni
fikacijskim objektima, stalno tueni s one strane Bakarskog dodir sa slovenskim 7. korpusom pukovnika Franza
zalijeva obalskim topnitvom. Ipak se postupno nastupalo i Poglajna.
do veeri 12. dalmatinska brigada zauzela je eljezniku Dvadeseti travanj bio je oito vrlo estok i prepun borbi.
postaju Bakar i sela Kukuljanovo, krljevo i Vitoevo. Zapaen uspjeh postie 13. divizija koja je napadala prema
Nijemci su se uporno branili i postupno povukli na crtu
Narodnooslobodilaki rat u Jugoslauiji, Beograd 1965, knj. II., str.
Vaternica - Draga.
593. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944-1945.
Na kraju desnog krila 4. armije djelovala je 20. divizija Beograd 1954-, str. 611-625.
Grobnikom polju u pozadinu Suaka i Rijeke. Podrani
tenkovima, glavnina 6. brigade 19. divizije u toku dana
odbacila je Nijemce s Grobnikog polja na desnu obalu
Rjeine, iza ega su se orijentirali prema Klani i stigli na
staru jugoslavensko-talijansku granicu. Peta brigada 19.
divizije u estokim b o r b a m a izbila je na sjevernu stranu od
Suaka. Za to vrijeme dijelovi 6. i 14. brigade, koji su nadzi-
rali pravce: Cavle-Jelenje, bacili su njemake postrojbe na
desnu obalu Rjeine i manjim snagama prele Rjeinu.
Savladavi otpor neprijatelja 19. divizija zauzela je Luban.
Toga dana 43. divizija prela je staru jugoslavensko-talijan-
sku granicu i izbila u rajon Gomajca. Ubaena u Istru 3.
istarska brigada ovog se dana pojavila zapadno od Kastva.
Sasvim na desnom armijskom krilu, bez dodira s neprijate-
ljem, 20. divizija izbila je do mraka pred sam Prezid.
Na lijevom armijskom krilu, na otoku Rabu, 9. divizija
izvrila je pripreme za desant na otoke Cres i Loinj.
Protivnik je jako utvrdio Cres i Loinj, rasporedio obranu na
morskoj obali, dao jako topnitvo obalske artiljerije. Ukupno
je na Cresu i Loinju bilo oko 1.200 njemakih vojnika, 34
topa i 23 protuzrana orua. Ove snage bile su rasporeene
du oba otoka. Poto nije bilo dovoljno brodskog prostora,
a saveznici nisu vie pomagali u ratnim i desantnim
brodovima, tab 9. divizije je za desant odredio samo dvije
brigade i Kvarnerski odred mornarike pjeadije. Uzalud
ekajui savezniku pomo, tab 9. divizije, u sporazumu sa
tabom Jugoslavenske mornarice, odluio se da p o n e
desant tijekom noi 19/20. travanj. Tijekom 20. travnja Cres
i Loinj su osloboeni. Neprijateljska posada je skoro sva
unitena, spasio se samo neki manji dio s Cresa koji se pre-
bacio motornim amcima u Istru 1 ^
Na krajnje desnom armijskom rasporedu od 17. do 20.
travnja slovenski 7. korpus (15. i 18. divizija) vodio je b o r b e
s etnicima i manjim njemakim snagama oko Koevskog
roga. Po dubini desnog armijskog boka aktivno je djelovao
4. korpus G Hrvatske na crti Ogulin-Generalski stol i sve do
Cazina i Ostroca kod Bihaa.
Izbijanjem armijskog centra, kojeg su inile 19. dal-
matinska divizija i 12. dalmatinska brigada stigle su na
Rjeinu i pred samu Rijeku i Suak. Desno krilo bilo je na
sektoru Gomanjca, a lijevo na Cresu i Loinju. Stvoreni su
povoljni uvjeti za izvrenje glavnog zadatka 4. armije djelo-
vanjem Rijeka - Trst. Ipak, smatra se da se dosta dugo
zadrala glavna snaga 4. armije tijekom ovih borbi u kojima
je izgubila 4 dana - 17, 18, 19. i 20. travnja. Prigovor je i u
angairanju snaga, jer, po miljenju kritiara, nije trebalo 26.
diviziju slati na Krk, budui da otuda nije bilo opasnosti za
lijevi bok b o r b e n o g rasporeda armije 1 5 Problem je bio i u
daljnjem angairanju saveznikih snaga u desantiranju s 9.
divizijom na Cres i Loinj, o emu kasnije vie. Pokretanje
20. divizije malo je zakasnilo. Ona je trebala bre djelovati
na desnom armijskom krilu, a ne samo ekati i vezivati za
slovenski 7. korpus kod Koevja. Ovo se naglaava tim vie
to je na crti bojinice jo bila sama 237. njemaka divizija i
Borbena grupa Reindl, a glavna snaga 97. armijskog kor-
pusa - 188 divizija - nalazila se daleko od Trsta i zapadnije.
Druge protivnike snage - etnici popa ujia, srbijanski
etnici Jevevia, talijanski faisti, ostaci poraenih ustaa i
d o m o b r a n a nisu inili neku valjanu i respektivnu snagu, jer
se njih tuklo iz pokreta.
Veliko je znaenje imalo ubacivanje 3. istarske brigade u
Istri u pozadinu njemakog fronta na crti Rijeka-Kastav-
Klana-Ilirska Bistrica, gdje e uskoro doi i cijela 43. divizija.
Bilo bi od koristi da se o tome ranije razmiljalo i da se
pokrenula cijela 43. divizija iza rijekog fronta, u Istru, u
pozadinu njemakog 97. korpusa. Taj se problem n a m e t n u o
i zbog toga to nikoga n e m a u Istri osim manjih partizanskih
sustava. Nema niti jedne vee postrojbe 4. armije iza
rijekog fronta, kako je bilo u Liko-primorskoj operaciji,
gdje se protivnik tukao i s fronta i iz pozadine i o d m a h stavl-
jao u stanje okruenja. Ovako se, kako je tekla prva etapa
Rijeko-transke operacije, svodilo na frontalno potiskivan-
je protivnika i sabijanje na krau crtu, i to na fortifikacijski
najjau utvrenu zonu od Rijeke, preko Klane na Ilirsku
Bistricu. Moglo se oekivati da e se s Trnovskog gvozda
(iznad Vipavske doline) ranije pokrenuti slovenski 9. korpus
(zapovjednik pukovnik Joe Bortnar) u pozadinu nje-
makog 97. korpusa, to bi bilo od velike koristi u ofenzivi 4.
armije. Posljedice ovih propusta dosta e se oitovati kada
p o n e druga etapa Rijeko-transke operacije.
Narodnooslobodilaki rat u Jugoslaviji, str. 595-
Petar Babi, Dalmatinska 19. diuizija u zavrnim operacijama,
prilog u knjizi Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
Beograd 1986, Knj. 9. str. 400.
Po zavretku borbi za Krk, borci u stroju za jelo

Desantni brod Jugoslavenske mornarice iskrcava jedinice na istonu

obalu Istre

Borci Kvarnerskog odreda na otoku Loinju, travnja 1 9 4 5 . Ukrcavanje

na desantne brodove, Rab, 2 0 . travnja 1 9 4 5 .
 3. Saveznici uskratili pomo i podrku
4. armiji
Kao j e d a n od mnogih izvora snabdijevanja i podrke 4.
armiji za vrijeme n j e n e ofenzive, isticana je p o m o zapad-
nih saveznika. O tome se dosta govorilo za vrijeme posjete
Beogradu vrhovnog zapovjednika saveznikih snaga u
Sredozemlju, feldmarala sir Harolda Alexandere prilikom
razgovora s maralom Josipom Brozom Titom 21. i 24. ve-
ljae 1945. O d m a h nakon dolaska u Italiju, 28. veljae,
feldmaral Alexander javio je naelniku Imperijalnog gen-
eraltaba, p o r e d ostalog i stajalite da je Jugoslavenima
vrijedno pomoi, da se b o r e ogranienim sredstvima da bi
1
istjerali Nijemce iz svoje zemlje.. ^. Maral Tito je 4.
travnja javio feldmaralu Alexanderu da 4. armija na
ishrani ima oko 60.000 b o r a c a i da treba 3.000 tona mater-
ijala. Meutim, ve 10. travnja britanska vojna misija u
Beogradu saopila je Generaltaba JA odluku britanske
vlade da se smanjuju isporuke h r a n e za oruane snage
Demokratske Federativne Jugoslavije, o e m u je o d m a h
izvijeten maral Tito koji se od 5. do 20. travnja nalazio u
Moskvi. Do ovoga je dolo kada je predsjednik britanske
vlade Winston Churchill 10. oujka naloio ministru vanj-
skih poslova Entoni Idnu da razmotri potrebu upuivanja
ratnih sredstava Jugoslaviji., da se prekine s isporukama
oruja, p r u a n j e m pomoi i slanjem namirnica.. 1 ^. Finale
cijelog ovog sluaja oko snabdijevanja 4. armije, koja se sa
svojim divizijama nalazila na vratima Istre i Slovenskog pri-
morja, bilo je pismo koje je W. Churchill poslao
Kombiniranom tabu naelnika generaltabova, u kojem
stoji: U svezi nezadovoljavajueg stava koji je n e d a v n o
pokazao maral Tito i njegove nezahvalnosti za znatnu
p o m o koju smo mi pruili njegovim snagama, smatram da
je sada dolo vrijeme da se prekine s pomoi koju smo mi
do sada davali. D o b a r izgovor trebalo bi nai, na kome bi
se zasnivala ova p r o m j e n a politike i j e d a n postupan plan
za njegovo izvrenje.. 1 .
Glavni razlog, prema tome, zbog ega je Velika Britanija
obustavila vojne isporuke 4. armiji, bio je politike prirode,
a ima i vojnih konotacija. Trebalo je na sve naine usporiti
nastupanje 4. armije da bi saveznike snage iz sjeverne
Italije, prije 4. armije, stigle u Slovensko primorje i Istru, i da
se tako sankcionira podrka Italiji, a time i britanski interesi
u ovom dijelu Europe.
Za to vrijeme situacija s ishranom 4. armije bila je kraj-
n j e kritina. tab armije, 21. travnja, obavijestio je
Generaltab JA da raspolae h r a n o m samo do 25. travnja i
trai da se ona isporui to p r i j e U Generaltabu JA su,
im su obavijeteni od saveznika da im se uskrauje pomo,
poduzeli mjere za snabdijevanje h r a n o m 4. armije i o tome
obavijestili tab 4. ranije da e se zrakoplovima iz Zemuna
na aerodrom u Zemuniku kod Zadra staviti na raspoloenje
4. armiji 2.310 tona, to je uz strogo ekonomiziranje bilo
dovoljno za podmirenje potreba stalno narastajueg bro-
jnog stanja 4. armije. Iz Zemuna je hrana prebacivana bri-
tanskim transportnim zrakoplovima po 12 vagona dnevno,
a prijem je organizirao Glavni tab Hrvatske.
Zahvaljujui tome 4. armija imala je 28. travnja rezerve
h r a n e u armijskoj bazi za 14 dana, a goriva samo za osam
dana. Najkritinije je bilo 5. svibnja, kada je u armijskoj bazi
ostalo h r a n e samo za est dana, a goriva za dva dana.
Meutim, kako je Generaltab stalno slao 4. armiji nova
sredstva, to se situacija poboljala, bez obzira na povean
broj ljudstva, jer se moralo hraniti i 25.000 zarobljenika, tako
da je 8. svibnja baza 4. armije imala zalihe h r a n e za 16 dana,
a goriva za est dana. S obzirom da su 7. svibnja b o r b e na
frontu 4. armije prestale, snabdijevanje se, potom, postupno
normaliziralo, tako da britanski pritisak otkazivanjem snab-
dijevanja 4. armije nije dao ono to su oni oekivali.
Problemi snabdijevanja 4. armije nisu zaustavili n j e n o bor-
beno djelovanje.20
Zbog istih razloga prestala su pomaganja saveznika u
zranoj podrci i u ratnom brodovlju. Meu posljednje
zrane podrke 4. armije bile su 20. travnja kada su zrako-
plovi 1. i 2. eskadrile NOVJ iz Zemunika tukli njemake
poloaje kod Suaka. Ba onda kada je zrana p o m o bila
najpotrebnija, a to je od 3. do 6. svibnja, kada se njemaki
97. korpus nalazio u povlaenju iz Rijeke za Ilirsku Bistricu, i
skoro se sav naao na prometnici Rupe - Ilirska Bistrica,
16
Arhiv VII, k.8. reg. Br. 30/2
1
7 Arhiv VII, k. 17 A, reg. br. 1-3.
18
Arhiv VII, k. 316, reg. br. 5/2.
Isto
20
Arhiv VII,K.316, reg. br. 512.
saveznikih zrakoplova nije vie bilo n a d bojinicom Zagrebu i Varadinu. Druga armija je 14. travnja oslobodila
21
rijekog fronta . Doboj, a 3. armija Osijek. Njemaka grupacija iz Grupe
Naime, zrana podrka jedinica 4. armije u Rijeko- armija E i F povlaila se prema zapadu u namjeri da se
transkoj operaciji ispoljavala se kao i ranije u izvianju izvuku iz Jugoslavije.
prometnica, napadima na neprijateljske utvrene poloaje i Za stanje i uope za budue djelovanje 4. armije bila je
u bombardiranju topnikih vatrenih poloaja. O daljnjem bitna situacija u Italiji. S crte Bologne, 10. travnja 1945.
djelovanju saveznikog zrakoplovstva komesar 4. armije krenule su u posljednju ofenzivu saveznike snage. Teite je
Boko iljegovi kazuje: U tijeku operacije 1. i 2. eskadrila bilo na desnom krilu kod britanske 8. armije, a to je du tal-
izvrile su ukupno 160 avio-polijetanja. Njihova djelovanja, ijanske jadranske obale na pravcu Ferara-Padova-Venecija u
meutim, zavrena su znatno prije zavretka ofenzive 4 armi- nakani da se preko Trsta i Udina probiju u Austriju. Na tom
je (26. odnosno 28. travnja), jer komanda 281. vinga BAF nije pravcu su angairana etiri korpusa: britanski 5. i 13-, amer-
vie davala zadatke naim eskadrilama. To je uinjeno zbog iki 2. i 4. i poljski 2. korpus ili ukupno 15 divizija. Iz toga se
politikih razloga. Zapadni saveznici nisu eljeli da nae vidi da su saveznici u Italiji grupiranjem snaga jako izrazili
jedinice same, bez njihovog uea, oslobode Istru, Slovensko elju da se to prije pojave na podruju Trst-Soa-Gorica. U
primorje i Trst. Zbog neaktivnosti saveznikog zrakoplovstva ofenzivi su tek 22. travnja stigli na desnu obalu rijeke Po.
maral Tito je 6. svibnja naredio naelniku Generaltaba da Otpor Nijemaca je slabio uz ostalo i zbog toga to su tekli
ubudue ne trai sudjelovanje saveznikog zrakoplovstva, a od pregovori o separatnom primirju s anglo-amerikim snaga-
feldmarala Alexandera je zatraio da savezniki zrakoplovi ma u Italiji. Himler je ovlastio obergrupenfurhera Karla
obustave svako nadlijetanje zone operacija JA..21 a
Volfa da stupi u vezu sa zapadnim saveznicima u Italiji i
Savezniko ratno brodovlje takoer je otkazalo pomo potrai rjeenje u separatnom primirju. Volf je jo od ljeta
9. diviziji i Kvarnerskom odredu mornarike pjeadije kada 1944. preko Vatikana i kardinala ustera u Milanu
su se iskrcavali na Cres i Loinj, pa i kasnije na istonu obalu pokuavao nagovoriti talijanske partizane da malo
22
Istre. umjerenije pokazuju svoj otpor. Saveznicima je postalo
jasno da se s Volfom moe pregovarati. Poetkom oujka
1945. u Zrichu je dolo do razgovora izmeu Volfa i Alena
Dalasa, efa amerike obavjetajne slube u vicarskoj. I
4. Druga - zavrna etapa Rijeko-transke pored protivljenja Moskve, i izvjestan otpor Washingtona,
operacije - osloboenje Istre, Trsta i Slovenskog pregovori su nastavljeni. Naime, veliki su se saveznici jo
primorja poetkom 1942. godine dogovorili da niti jedna od lanica
Antifaistike koalicije ne smije stvarati separatno primirje,
nego da se ima od drava sila osovine traiti bezuvjetna
a) Situacija, zamisao i obostrano grupiranje snaga kapitulacija, to je ve uinjeno s Italijom 8. rujna 1943.
Meutim, u Italiji su saveznici prekrili dogovor i 29. travnja
1945. u Caserti, blizu Napulja, potpisali separatno primirje.
U vrijeme kada je 4. armija od Senja nastupala i stigla do Njemaki zapovjednik Jugozapada, feldmaral Kesserling 2.
Suaka i stare jugoslavensko-talijanske granice (10-20. svibnja dao je svoju zvaninu suglasnost. Time je rat u Italiji
travnja) Crvena je armija oslobodila Maarsku, upala u
Austriju i 13. travnja oslobodila Be. Na jugoslavenskom
frontu 6. travnja osloboeno je Sarajevo, a 12. travnja 21
Nikola Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, n.dj.str., 263-287.
21a
p o e o je proboj Srijemskog i Dravskog fronta. Preko Boko iljegovi, prilog u knjizi Zavrne operacije za osloboenje
Jugoslavije, Beograd, 1986, knj. 9, str. 347-
Vinkovaca i Slavonskog Broda nastupala je 1. armija, a od 22
Josip erni, Djelovanje Jugoslavenske mornarice i sadejstuo sa 4-
Osijeka i Virovitice 3. armija. Oni su, najvie potiskivajui armijom na primorskom krilu, prilog u knjizi Zavrne operacije

njemake snage, nastupali Posavinom i Podravinom prema za osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986, knj. 9., str. 472-477-
 Istog d a n a , im je zavren sastanak s
maralom Titom, Generaltab JA poslao je
depeu tabu 4. armije u kojoj stoji: Prvo; Opa
situacija neminovno zahtijeva vae bre nadiranje
prema Trstu. Radi toga stavljamo pod vau
komandu 29. diuiziju i hitno vam je upuujemo u
Biha.. Drugo; naredili smo Slovencima da 9. kor-
pus orijentiraju k jugu i Trstu i da lako pokretne
dijelove dirigirajte u rajon Trsta da bi mogli u ovaj
grad to prije upasti. Tree; vi s vae strane dirigi-
rajte lake dijelove u rajon Trsta da bi i one mogli
svakog trenutka upasti u grad
Na osnovi ove direktive marala Tita tab 4.
armije izradio je sljedei plan: Glavninom snaga
izvriti proboj neprijateljske fronte na odsjeku
Rijeka - Klana sa opim pravcem nastupanja k
Trstu, opkoljavajui i ostavljajui u svojoj pozadini
opkoljene njemake snage na sektoru Rijeke.
Drugo; sa otoka Cresa i Loinja izvriti desant na
poluotok Istru, oistiti istonu obalu Istre, dijelom
desantnih snaga pomoi opkoljavanje njemakih
snaga na sektoru Rijeke, a glavninom preko
Buzeta nadirati k Trstu. Tree; snagama 7. sloven-
skog korpusa energinim djelovanjem na odsjeku
G r u p i r a n j a neprijateljskih snaga p r e d frontom 4 . armije 2 4 . travnja 1 9 4 5 . g. Koevje, Ribnica, Ljubljana, tititi ove operacije.
P r e u z e t o i z U . K o s t i O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . ,
Peto; snagama 9. slovenskog korpusa djelovati u
Beograd, 1978.

njemakoj pozadini, nadirui k Trstu i Gorici, u

bio zavren, a saveznike divizije poslije rijeke Po nastavili su cilju oslobaanja ovih krajeva i obuhvata Trsta sa zapadne
kretanje kroz sjevernu Italiju prema Soi i Trstu 2 ^. strane. Novopridodatu 29. hercegovaku diviziju uputiti u
Situacija se na frontu 4. armije poela naglo mijenjati Ogulin, a odatle da se kamionima prebaci u Prezid. Iz ovog
im je 20. travnja iz Moskve stigao maral J.B.Tito. Prema rajona 29. divizija imala je da nastupa k Postojni radi osigu-
kazivanju generala Rade Hamovia (tada naelnika ranja armijskog desnog boka^.
Operativne uprave u Generaltabu JA) maral Tito je Nijemci su na poloaje od Rijeke do Snenika angairali
odmah traio sastanak u Generaltabu o situaciji na frontu. U armijski 97. korpus. Na desnom krilu od Rijeke do Kukuljana
Ratnoj sali, stara zgrada Generaltaba u Beogradu, istog dana grupirali su Borbenu grupu Rijeka sastavljenu od dijelova
odran je sastanak Generaltaba na kojem je prisustuouao
maral Tito. On je na prvom mjestu traio da mu se podnese Nikola Ari i, Operacije saveznika u Italiji i korelacija toga sa ofen-

izvjee o stanju na frontu kod 4. armije. Kada mu je situacija zivom 4- armije, Prilog u knjizi, Zavrne operacije..n.dj. Beograd,
1986. knj. 9., str. 403-409.
iznijeta, Tito nije bio zadovoljan. On je oekivao da se divizije
4. armije ve nalaze u Trstu i na Soi, a ne na frontu Rijeka- 2
4 Nikola An i, Razgovor voen sa generalom Radom Hamoviem,

Snenik. Tito je odmah dao direktivu da se poalje zapovijed 4. Beograd 15. sijenja 1985.
25
Arhiv VII, k. 47. reg. br. 1-1.
armiji da pojaa djelovanje krilnih grupacija i da to prije 2(1
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944.-1945.,
ponu borbe u Trstu i na S o i . . Beograd 15. sijenja 1985.
237. divizije, tenkovskih, artiljerijskih, policijskih,
ustakih i talijanskih faistikih vojnika, oko 3.000
vojnika i 40 topova, dominirali su topovi velikog
kalibra obalske artiljerije. Dalje prema Kukuljanu
bila je glavnina njemake 237. divizije (bez 1047.
puka koji se nalazio prema Puli). Na odsjeku
Kukuljani, Klana, june padine Snenika nalazio
se jedan bataljun 15. policijskog puka u grupnom
rasporedu. U toku 20. travnja na ovaj odsjek
poela je pristizati njemaka 188. brdska divizija.
Ispred ovih njemakih snaga stajale su 19., 13.
i 43. divizija, dok se 26. divizija jo nalazila u armi-
jskoj rezervi kod Crikvenice. Trea brigada 43.
divizije nalazila se u pozadini 97. korpusa orijenti-
rana prema Kastvu i Rijeci.
Opa situacija je nalagala da se odmah pone
Jedinice 1. tenkovske brigade u pokretu prema Klani, travanj 1 9 4 5 .
s napadom i u skladu sa zapovijedi marala Tita
brzo djelovati prema Trstu, ali s teitem na sek-
toru Klana, a prema Podgradu i Trstu. Manevar bonim - topovskom vatrom s visa sv. Katarine iznad Rijeke. Narod u
krilnim grupacijama bio je dobro zamiljen, ali ga nije bilo Suaku sav se sklonio u eljezniki tunel, jer je sa sv. Katarine
mogue odmah ostvariti, jer su snage jo bile daleko za neprestano padala snana vatra po Suaku. Front se stabi-
izvoenje ovog manevra, naroito 20. divizija, a problema lizirao na Rjeini izmeu Suaka, sv. Katarine, Trsata i Rijeke.
je imala i 9. divizija na Cresu i Loinju, tako da se nije mogla Nakon toga se iz Suaka povlai 12. brigada i odlazi u sastav
brzo prebaciti na istonu obalu Istre. svoje 26. divizije koja se pokrenula prema Grobnikom
polju. 2 7
Ostale snage 19. divizije - 6. i 14. brigada 21. travnja
b) Bitka za Klanu i Rijeku kreu za osvajanje Lubana i sv. Katarine, ali ih i pored
snane topnike potpore nisu mogli osvojiti. Neprijatelj je
davao ilav otpor. U Rijeku se sa sjeverne strane nije moglo
Bitka za Klanu i Rijeku poela je 20. a zavrila 30. travn- upasti. ilav je bio otpor Nijemaca. Zato tab 19. divizije
ja 1945. U poetku najtei zadatak imala je 19. dalmatinska donosi odluku da obustavi frontalni napad i da glavninu
divizija. Ona je trebala osloboditi Suak, onda Rijeku i od prebaci juno od Klane. S ovom odlukom taba 19. divizije
juga podii Klani. Ispred Suaka, na zapadnoj obali sloio se i tab 4. armije. Prema kazivanju komesara 19.
Martinice, i na visu sv. Ana, nalazili su se u bunkerima jako divizije generala Petra Babia front na Rjeini i Rijeci pred-
utvreni dijelovi njemake 237. divizije. Tijekom cijelog stavljao je pravi pakao. Napadi i protunapadi smjenjivali su
dana 20. travnja vrena je obostrana vatra, a napad je se paklenom estinom. Nijemci su dovlaili nova pojaanja,
poela 12. brigada tijekom noi 20/21. travnja. Nakon teke zatvarali bree prodora naih snaga, vrili protunapade,
borbe 12. brigada se probila u Suak i, uz potporu 5. brigade borili se bespotedno. Borba je bila tvrda i uporna, uz
19. divizije, koja je dolazila sa sjevera, oslobodile su Suak. obostrano velike gubitke. Poseban je problem zadavala nje-
Tada su prednji dijelovi 12. brigade iz pokreta preli Rjeinu, maka artiljerija. Nemilice su zasipali svaku stopu naih
upali u grad Rijeku i stigli do nebodera, tj. do centra Rijeke. poloaja..2.
Dalje se nije moglo, jer su Nijemci intervenirali rezervama i
vratili preko Rjeine dijelove 12. brigade, stalno tueni N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brig ada, n.dj.,str. 270-274
 Prema Klani 13. primorsko-goranska divizija krenula je u
opi napad 21. travnja. Najprije je protjeran neprijatelj
istono od ceste Klana-Rijeka, a onda su se sve snage 13.
divizije koncentrirale da osvoje Klanu, u emu su uspjeli. Ali,
tada su u rajon Klane poeli pristizati dijelovi 188. brdske
divizije. Napad je izvrio 903. puk 188. divizije i uspio je
povratiti Klanu. Front je tu stao, bar te noi 21/22. travnja.
U rajonu Gomanjce u napad je ila 1. istarska brigada
43. divizije. Naila je na snaan njemaki otpor i nije se usp-
jela probiti kroz njemaki front. Istarska 3. brigada ve je
djelovala na cesti i na eljeznikoj pruzi zapadno od Kastva.
Na desnom krilu 20. divizija produila je nastupanje
prema Prezidu, razbivi ispred sebe grupu etnika. Pored 20.
divizije bio je slovenski 7. korpus. Desni bok 4. armije titio
je 4. korpus GH na cesti Generalski Stol-Ogulin-Vrbovsko.
Ne znajui da u rajonu Klane pristie glavnina njemake
188. brdske divizije, tab 4. armije naredio je da se idueg
dana - 22. travnja produi s ofenzivom. U rajon Grobnikog
polja stigla je kompletna 26. divizija, a l i . korpus (13. i 43.
divizija) imao je po svaku cijenu ovladati Klanom. Po
zapovijedi Generaltaba 23- travnja rasformiran je tab 11.
korpusa, a njegove 13. i 43. divizija stavljene su pod zapovi-
jed taba 4. armije.
Borbe na cijelom frontu 4. armije nastavljene su 22.
travnja. U rajonu Gomenjce Nijemci su napali 1. brigadu 43.
divizije, razvile su se estoke borbe bez nekih naroitih pom-
icanja fronta. Lijevo je 13. divizija obnovila napad na Klanu,
Borba za Klanu. Minobacai 1 2 . brigade u djelovanju, 2 5 . travnja 1 9 4 5 .
ali bez uspjeha. estoke borbe trajale su cijeli dan.
Pretpostavljajui da e 13. divizija osloboditi i drati Klanu,
19. divizija alje dvije brigade juno od Klane, da od sjevera
upadnu u Rijeku. Napadnuto je i jako njemako uporite na
Lubanu, ali uzalud. Brigade 26. divizije koncentrirale su se u
Grobnikom polju.
Ovim je bitka kod Klane i Rijeke drugog dana prola bez
nekih uspjeha 4. armije. U tab 4. armije stiglo je iz
Generaltaba nareenje da 4. armija ojaa desno krilo i
svakako zauzme Ilirsku Bistricu. Na osnovi toga, i vlastite
procjene, tab 4. armije odluio je da 20. diviziju ojaa
tenkovima i artiljerijom, da zauzme Maun, onda Ilirsku
Bistricu pa ent Peter (Pivka) i pripremi se za upad prema
Trstu. Devetu diviziju tab 4. armije alje s Cresa i Loinja u
Istru, na odsjek Lovran-Moenica, iza ega dio snaga alje
prema Lovranu i Opatiji, a glavninom preko Buzeta za Trst.
Na desnom boku 7. korpus djeluje pravcem Koevje-
Ljubljana, a 29. hercegovaka divizija prema Postojni i
Ljubljani. Nareeno je slovenskom 9. korpusu (30. i 31.
slovenska divizija) da se angaira na crti Trst-Tri
(Monfalcone)-Gorica radi izolacije Trsta sa zapada. Ova
odluka taba 4. armije nije se mogla odmah sprovesti, jer
desnokrilna 20. divizija jo nije glavninom stigla u Prezid, a
9. divizija jo nije bila prikupila desantna sredstva. Da se ne
bi gubilo vrijeme, tab 4. armije je 22. travnja naredio 26.
diviziji da, zajedno sa 13. divizijom, ponovno oslobode
Klanu, zatim da nastavi nastupanje Klana-Lipa-apjane i
Podgrad. Brigade 13. divizije se rokiraju u desno dobivi
zadau da zauzmu Ilirsku Bistricu. Dvadeseta divizija trebala
je nastaviti nadiranje pravcem Prezid-Maun-Kneak. S
lakim naoruanjem 43. divizija trebala se prebaciti kroz nje-
maki raspored u Istru i prema Trstu, a 9. divizija iskrcati se
na istonu obalu Istre im to transportne mogunosti budu
dozvolile.
U toku 23. travnja 4. armija vrila je pregrupiranje
snaga. Na desnom krilu 20. divizija izbila je na Maun i izne-
nadila Nijemce. Nasuprot tome njemake snage kod Klane
23. travnja pokuale su preuzeti inicijativu i napali su 1.
brigadu 43. divizije. Ova se brigada tijekom noi 23/24.
Petar Babi, Dalmatinska 19. divizija u zavrnim operacija, prilog
u knjizi, Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd
1986, knj. 9., str. 394-402.
travnja prebacila u Istru. Trinaesta divizija
trebala se rokirati u desno i dok je ekala
smjenu od 26. divizije bila je napadnuta s
pravca Klane. Tijekom dana, 23. travnja, 26.
divizija preuzela je poloaje 13. divizije i
pripremala n a p a d na Klanu, koji je trebao
poeti 24. travnja ujutro u est sati. Ovim je
zavrena prva etapa bitke kod Klane i Rijeke.
Front se nita bitno nije izmijenio, sudarile su
se glavne snage 4. armije s glavninom nje-
makog 97, armijskog korpusa. Teite b o r b e
sada e biti na 26. dalmatinskoj diviziji, naj-
jaoj u 4. armiji, a pokrenut e se i snage na
krilima 4. armije za djelovanje prema Trstu.
Druga eta 3. bataljuna 1 1 . b r i g a d e prima zadatak za n a p a d u p r a v c u Plia k o d K l a n e ,
Bitka za Klanu, njen prijelomni i glavni 29. travnja 1945.

dio zapoeo je 24. travnja i trajat e skoro

sve do 30. travnja. To e u j e d n o biti i jedna napadna djelovanja ostalih divizija 4 armije.. S obzirom na
od posljednjih velikih bitaka koje su se vodile na ilav otpor neprijatelja na frontu, 25- travnja iz rezerve smo u
jugoslavenskom ratitu tijekom NOR-a. borbu ubacili 12. dalmatinsku brigadu. Tijekom 25- travnja
Glavna bitka za Klanu poela je ujutro 24. travnja kada sve tri brigade postigle su izvjestan uspjeh, zauzevi nekoliko
je u n a p a d na Klanu krenula 26. dalmatinska divizija (1, 11. dominantnih toaka u rajonu Klane. Najvei uspjeh divizije bio
i 12. dalmatinska i 3. prekomorska brigada, oko 11.000 je u tome to je ona svojim djelovanjima 25. travnja
boraca). Desno od nje je napadala 13. primorsko-goranska, onemoguila protunapad njemake 188. divizije.. Njemakoj
a lijevu na obuhvat Rijeke 19. dalmatinska divizija. Glavno 188. diviziji nametnute su obrambene borbe, to je bilo suprot-
teite borbe prema tome je na dalmatinskim divizijama. O no zamisli i planu zapovjednika 97- korpusa - prodor u
n a p a d u 26. divizije na Klanu od 24. do 27. travnja, njen Grobniko polje i dalje, k Bakarskom zaljevu.. U zoru 26.
ratni komesar general Fabjan Trgo, kazuje: Pod zatitom travnja, podrani jakom artiljerijom 188. divizija izvrila je
mraka, a na osnoui divizijske zapovijedi (komandant general- protunapad i potisnula nae brigade gotovo sa su ih prethodnih
major Boo Boovi, komesar major (Fabjan Trgo), nou dana zauzetih poloaja. Iza podne 26. travnja prelazi u protu-
23/24. travnja 1. dalmatinska i 3- prekomorska posjete su napad 26. divizija, da povrati izgubljene poloaje, ali u tome
polazne poloaje i ujutro krenule u napad. U tabu divizije se nije uspjela. Tijekom noi 26.127. travanj njemaka 188. diviz-
cijenilo da pred frontom nema vie od 1.500 njemakih vojni- ija prelazi u novi napad, ali nije postigla eljene uspjehe, a
ka. Meutim, im su brigade krenule u napad naile su na gubici su bili veliki. Njemaka 188. divizija nije uspjela da pro-
ilav otpor njemakih jedinica.. Utvrdilo se daje u iri prostor bije front 26. divizije kod Klane. Sutradan, 27 travnja u protu-
Klane stigla njemaka 188. brdska divizija. Njeno prisustvo je napad kree 26. divizija i povraeni su skoro svi izgubljeni
ukazivalo da je zapovjednik njemakog 97- korpusa rijeio poloaji.. 29.
odluno braniti dobro utvrene poloaje izmeu Snenika i N a p a d u 26. divizije pomagala je desno od nje 13. diviz-
Jadranskog mora i da na taj nain pod svaku cijenu sprijei ija, ali nije ni ona probila njemake poloaje, vodila je teke
prodor 4. armije prema Trstu i Istri.. Sada su se i s jedne i borbe, najvie na mjestu fronta. Lijevo od 26. divizije n a p a d
druge strane nale jedna prema drugoj dvije najjae divizije -
26. divizija 4. armije i 188. divizija 97. korpusa. Zato e njiho-
Fabjan Trgo, Uloga 26. dalmatinske divizije u slamanju njemakog
va meusobna borba poprimiti karakter sudara elom na elo
97. armijskog korpusa, prilog u knjizi Zavrne operacije za
dvije ofenzivne divizije, to e biti specifinost u odnosu na osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986. knj. 9., str. 394-410.
je izvela 19. dalmatinska divizija. Da bi iznenadi-
la 19. diviziju njemaka 237. divizija napala je 14.
brigadu 19. divizije kod Lubana i prodrla do
Grobnika, ali su odbaeni na desnu obalu
Rjeine.. Zbog aktivnosti protivnika na Rjeini i
situacije kod Klane, 19. divizija je odustala od
obuhvata Rijeke sa sjevera i zaposjela obranu
Rjeine.
Na desnom armijskom krilu 20. divizija vrila
je izvianje prema ent Peteru i Ilirskoj Bistrici.
Za to vrijeme 43. divizija se probijala u pozadinu
njemakog fronta orijentirnog prema Trstu.
Na lijevom armijskom krilu 9. divizija se od
25. do 27. travnja iskrcala na obalu Istre i obra-
zovala mostobran kod Brsea i Moenike
Drage. O tome, zapovjednik 9. divizije admiral
Ljubo Truta kazuje: ..Odmah po prebacivanju
prvih dijelova, dio snaga 9. divizije upuen je k
Lovranu i Iiima, dok je drugi dio snaga proirio
mostobran i krenuo prema Labinu.. Prema
rijekom frontu krenula je 2. dalmatinska proleter-
ska brigada koja je 26. travnja napala u lea nje-
make snage i oslobodila Lovran. Sutradan im se
iskrcala 3. dalmatinska brigada upuena je preko
Velike i Male Uke.. Tako je 9. divizija nakon izne-
nadnog desanta oslobodila i vrsto drala

Desant 9. divizije u istonu Istru od 2 4 . / 2 5 . do 2 6 . travnja 1 9 4 5 . g.

Preuzeto iz U. Kosti O s l o b o e n j e Istre, Slovenskog primorja i Trsta 1 9 4 5 . ,
Beograd, 1978.

Koncentracija snaga Pomorske komande sjevernog Jadrana i 9. divizije na otoku

Cresu pred iskrcavanje u Istru, travnja 1 9 4 5 .

topografski najjae objekte i time osigurala djelovanje od

Lovrana i Opatije k Rijeci, onda preko Labina za Buzet i Trst,
i prema Puli. U ovakvom rasporedu i na ovim zadacima diviz-
iju je zateklo nareenje Vrhovnog komandanta marala Tita
da se krene k Trstu..3.
Tijekom 27. travnja u Crikvenicu je iz Beograda, preko
Zemunika i Zadra, stigao naelnik Generaltaba JA general
Arso Jovanovi u namjeri da vidi to se to dogaa na
rijekom frontu i zato ve nije 4. armija u Trstu. Sastanku je,

30
Admiral Ljubo Truta, Za osloboenje 7Ysta, Prilog u knjizi, Zavrne

operacije., n.dj. Beograd 1986, knj. 9. str. 422-428.

osim zapovjednika 4. armije gener-
ala Petra Drapina i komesara
pukovnika Boka Boovia, kao i
naelnika taba pukovnika Ante
Toni Bioia, bio i zapovjednik 26.
divizije general Boo Boovi.
Prema kazivanju Boka Siljegovia
i Ante Bioia na tom sastanku
dogodio se nemili dogaaj.
General Arso Jovanovi n a p a o je
zapovjednika 26. divizije Bou
Boovia ija je 26. divizija juriala
na Klanu i rekao mu da mu divizija
ne valja jer da ne moe savladati
tisuu njemakih vojnika koji se
nalaze ispred njega. To je naljutilo
Boovia i poeli su posezati
pitolje31. Ispred 26. divizije kod
Klane nalazilo se skoro 8.000 do
P C - 4 3 N a p r i j e d u zavrnim operacijama prilikom iskrcavanja mornarike p j e a d i j e k o d P l o m i n a , travnja 1 9 4 5
10.000 n j e m a k i h vojnika 188.
divizije. Tone podatke nije imalo
obavjetajno odjeljenje 4. armije,

pa je i na tom sastanku n a r e e n o da se nastavi proboj nje- Prvo, naredili smo Glavnom tabu Hrvatske da uputi 8. diviz-

makog fronta od Snenika do mora, s teitem na pravcu iju pravcem Brod-Cabar-Lo. Ova e divizija sluiti za osigu-

Klana-Podgrad-Trst. ranje vaeg boka sa sjevera i stavlja se pod vau komandu.

U cilju objedinjavanja zapovijedanja na jugoslavenskom Drugo, na vaem sjevernom krilu potrebno je da stvorite

ratitu njemaka Vrhovna komanda podinila je (25. trav- grupu sastava 20, 29. i 13. divizija i da njome bezobzirno

nja) tabu Grupe armija E 97. korpus koji je prije bio pod nadirete opim pravcem Lo-Trst. Tree, juna grupa, sastava

Grupom armija C u Italiji. Istog dana tab Grupe armija 9, 19. i 26. divizija, treba da energino napadne Rijeku i ako bi

E, bojei se prodora 4. armije u rajon Ljubljane, zapovje- otpor bi suvie jak i borba se zategla, onda energino nadirete

dio je 97. korpusu da bezuvjetno dri Rijeku i rijeki front opim pravcem Klana-Trst, a za blokadu Rijeke ostavite jednu

privue sve raspoloive snage. U unutranjosti Istre i diviziju, koja treba istovremeno da vam titi bok ove grupe.

Slovenskog primorja ostavio je samo manji broj jedinica. U etvrto, neposredno oko Trsta rasporedite 43- diviziju i 30. i

takvoj situaciji zapoet e nova etapa bitke za Klanu i Rijeku. 31. slovensku diviziju 9. korpusa, s tim da ve sada otponu

Pratei situaciju na frontu 4. armije i situaciju u sjevernoj uvodne borbe za Trst..32.

Italiji, gdje su saveznike snage skoro bez otpora gonile Ovo Titovo n a r e e n j e nedvosmisleno je jo jedanput

neprijatelja i za nekoliko dana mogle stii u Trst, u Beogradu ukazivalo na Trst kao glavni objekt osloboenja 4. armije i

se u Generaltabu shvatilo pravo stanje zato je 4. armija potrebu da se to prije grad zauzme prije dolaska zapadnih

stala na rijekom frontu, pa je informiran Vrhovni koman- saveznika i bez obzira na situaciju na rijekom frontu.

dant J.B.Tito koji je p o n o v n o potencirao djelovanje krilnih Meutim, i u ovoj direktivi Generaltaba ima prizvuka o

snaga prema Trstu. Na osnovi toga je Generaltab sainio

direktivu koju je potpisao maral Tito i o d m a h je dostavlje-
31 Razgovor generalom A.T.Bioi, Beograd, 15. I. 1985.
na, 27. travnja 1945. tabu 4. armije. U toj depei stoji: 32
Arhiv VII,k. 47- reg.br. 1-1.
proboju fronta na sektoru Klane te da se djeluje od Klane na
Trst, to e se i dogaati narednih dana. U skladu s gornjim
navedenim za neposredni napad na Trst, tab armije je
donio odluku da desnokrilnu napadnu kolonu formiraju 20.
divizija u prvom ealonu, 29. divizija u drugom, a 8. divizija
da osigurava njihov bok. Ova kolona e nadirati prema
Trstu ne vodei rauna o svom lijevom boku prema Rijeci i
ne zadravajui se oko neprijateljskih uporita. Lijevu
napadnu kolonu obrazovat e 9. divizija (bez 2. pro-
leterske), koja e takoer najkraim pravcem nadirati k
Trstu. Na rijekom frontu e 13, 26. i 19. divizija vezivati
neprijatelja u cilju njegova okruenja i unitenja. Uvodne
borbe za Trst vodit e 9. slovenski korpus i 43. istarska diviz-
ija. Posebna nareenja dostavljena su jedinicama tijekom
noi 27/28. travanj.
Na desnom krilu, 28. travnja 20. divizija produila je
napad i najprije oslobodila Ilirsku Bistricu, onda presjekla
prometnicu Bistrica-Postojna, stigla do ent Petra i upala u
Postojnu. Ovim je probijen njemaki front, a stizanjem na
crtu Postojna-ent Peter- Bistrica i Jelane stvoreni su
povoljni uvjeti za brzo nadiranje prema Trstu. Takoer 28.
travnja 43. divizija poto se probila u njemaku pozadinu, a
po armijskoj zapovijedi, krenula je prema Trstu. Brigade
29.divizije stigle su na podruje Prezid - Brod na Kupi.
Trinaesta divizija toga dana sreivala je jedinice, ali se i
pomakla prema armijskoj zapovjedi. Ona je smijenila u
Ilirskoj Bistrici jedinice 20. divizije.
Na centralnom dijelu rijekog fronta i dalje se angaira
26. dalmatinska divizija, o emu njen ratni komesar Fabjan
Trgo pie: Dvadeset osmog travnja komandanti nae (26.) i
njemake (188.) divizije odredili su ponovno svojim jedinica-
ma gotovo iste zadatke: 26. divizija, povratiti
poloaje i probiti se u pravcu zapada.. Njemaka
probiti front kod Klane i nastojati prodrijeti u Grobniko polje.
U skladu s postavljenim zadacima na sektoru Klane nastavl-
jene su borbe s naizmjeninim napadima i kontranapadi-
ma..Dvadeset devetog travnja izjutra 26. divizija je sa sve tri
brigade otpoela opi napad na cijelom frontu. Nakon trosatne
borbe brigade su na juri zauzele vie dominantnih poloaja
kod Klane, likvidirale niz bunkera, natjerale
povlaenje i dijelom jedinica upale u Klanu. Neprijateljski front
je probijen. Po svemu sudei, general Kbler je tada odustao
od namjere da upornim napadima probije front 26.
Meutim, u momentu kada je trebalo najvie iskoristiti uspjeh
u proboju neprijateljske fronte, tab armije je naredio da se
zbog ojaanja 20. divizije od 26. divizije izuzme 3. brdski
motorizirani artiljerijski divizion i 3. tenkovski bataljun. Time je
znatno oslabljena borbena mo divizije ije su brigade u vied-
nevnim borbama kod Klane bile premorene i imale osjetne
gubitke.. 33. U takvoj situaciji tab 26. divizije imao je nam-
jeru da i 30. travnja produi napadom kako bi potpuno razbio
front 188. divizije, ali u to je stiglo nareenje taba armije o
novim zadacima 26. divizije..34.
Na rijekom frontu 19. divizija je aktivno djelovala po
njemakim poloajima na desnoj obali Rjeine, ali nije
postigla zapaene rezultate. Deveta divizija, koja se pre-
baenim snagama orijentirala prema Opatiji i Rijeci, zauzela
je Opatiju i izbila na crtu Volosko. Lijeva kolona je krenula
prema Labinu kojeg je oslobodila, a onda je zauzela i rud-
nik Rau, koji neprijatelj nije dospio poruiti. Toga dana
uveer, 28. travnja tab 4. armije je zapovjedio 9. diviziji da
glavnim snagama odmah krene prema Trstu. tab 9. divizije
2. dalmatinsku brigadu poslao je prema Matulju, a ostalim
snagama kree preko Buzeta prema Trstu.
Na desnom armijskom krilu jedinice slovenskog 7. kor-
pusa (podinjen 25. travnja tabu 4. armije) drali su front
prema Koevskoj rijeci, a 4. hrvatski korpus, nakon odlaska
8. divizije u sastav 4. armije, izvrio je pregrupiranje snaga
pa je 7. i 34. diviziju postavio na crti od Vukmirovia do
Bosiljeva, titei dubinu operativnog rasporeda 4. armije.
Deveti slovenski korpus je 28. travnja Trnovskog gozda u
pripremanju za nastupanje prema Trstu i Soi.
Uslijed presijecanja neprijateljske odstupnice k Postojni i
Ljubljani, 28. travnja, zapovjednik 97. korpusa traio je od
izgubljene zapovjednika Grupe armija E da ponovno razmotri svoje
118. divizija, prethodno nareenje po kome se Rijeka trebala bezuvjetno
braniti. Meutim, zapovjednik Grupe armija E, smatrao je
da bi prijevremenim naputanjem Rijeke 4. armija dobila
33 Fabjan Trgo, Uloga 26. dalmatinske divizije, u dj, str. 409. U borbi
za Klanu, od 24. do 29. travnja 1945. godine 26. divizija je imala
166. poginulih, 540 ranjenih i 14 nestalih, a neprijatelj 544-
neprijatelja na poginulih i samo 5 zarobljenih. Arhiv VII, k. 31IIA, reg. br. 29-
717 i 29/7.
34 Fabjan Trgo, Uloga 26. dalmatinske divizije., n.prilog, u knjizi
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986, knj.
divizije. 9. str. 389.
operativnu slobodu, to bi, prema njegovom miljen-
ju, znaio opasnost za trupe u Hrvatskoj. Zato je
ostao pri svom ranijem nareenju da se 97. korpus
ogranii na dranje Rijeke, a u sluaju potrebe da
tamo organizira krunu obranu. On je vjerovao da e
tab 34. armijskog korpusa, koji je oko 25. travnja sti-
gao u Ljubljanu i kome je trebalo da se podini 7. SS
divizija Prinz Eugen, u sluaju potrebe moi da
deblokira 97. korpus. Ali uslijed dogaanja u
Slavoniji i Podravini 7.SS divizija zadrana je na rije-
ci Ilovi ispred 1. armije, a zatim je poslana 91. armi-
jskom korpusu u Karlovac. Tako je 97. korpus pre-
puten svojoj sudbini35.
Bitka kod Klane, prema gore reenim djelovanji- Borci 2 6 . divizije mariraju prema Klani, travanj 1 9 4 5 .

ma, bila je do 30. travnja zavrena. Kod Klane nee

vie biti armijsko teite grupiranja glavnih snaga. Sada e
biti na desnom i lijevom krilu 4. armije, a osnovni cilj
osloboenje Trsta i izbijanje na Sou. Istina, Klana nije
zauzeta i za nju e jo biti borbi, kao i za Rijeku i Ilirsku
Bistricu poetkom svibnja 1945. godine.
Glavni razlog zbog ega 4. armija, tijekom desetod-
nevnih krvavih i tekih borbi, nije zauzela Klanu i Rijeku,
lei, uz ostalo, u injenici to za 4. armiju nije bio povoljan
odnos snaga, a nije bilo svrsishodno i grupiranje divizija.
Otuda, ne samo to je 97. njemaki korpus bio prejak za
unitenje, nego to su njemake snage sjele na jako
utvrenu borbenu crtu bojinice, kao i to su drale snage
na tekom topografskom zemljitu nepogodnom za tehniku
4. armije. Ne moe se mimoii ni injenica da su pukove
188. divizije (901, 902, 903, 904. pjeaki i 1088. artiljerijski)
inili mlaa godita iz Hitlerjungenda, starosti od 20-24.
godine i v o t a ^ . Oni do tada u borbama nisu imali
zapaenijih gubitaka.
Bitka kod Klane i Rijeke nosi obiljeje frontalnog djelo-
vanja, dosta slino onome na Srijemskom frontu koji je
drala 1. armija. Konano Srijemski front i Klana dva su
krvava dogaaja kojih je rijetko bilo u NOR-u.
U Rijeko-transkoj operaciji, tj. i u bitci kod Klane,
najvei je problem bio u manevru uporabe snage. General
Rade Hamovi, naelnik Operativne uprave Generaltaba
JA, kazuje da je u Beogradu sugerirao generalu Drapinu da
se pribliavanjem rijekoj fronti orijentira na krilne manevre, da
zaobie utvrenu zonu Suak-Klana i onda nastavi prema Trstu
i Soi.. >37. Meutim, vidjeli smo da je skoro 10 dana voena
frontalna borba ili bolje kazano bio je to frontalni sudar
glavnih snaga 4. armije i 97. njemakog korpusa. U bitci kod
Klane glavne borbe su vodile dalmatinske divizije, najvie 19.
i 26. dalmatinska, zbog ega su imali i najvee gubitke.
c) Osloboenje Trsta, Istre i Slovenskog primorja
Za osloboenje Trsta, Istre i Slovenskog primorja front 4.
armije 29. travnja bio je dobro postavljen. Na desnom armi-
jskom krilu 20. dalmatinska divizija probila je njemake
poloaje na Sneniku, zauzela Ilirsku Bistricu i Jelane, pres-
jekla prometnicu Ilirska Bistrica-Kneak-Postojna, zauzela
ent Peter i upala u Postojnu razbivi pred sobom njemake
postrojbe, etnike, bjelogardijce, Mussolinijeve faiste i
druge. Put za Trst bio je otvoren. Na lijevom armijskom krilu
9. dalmatinska divizija uspostavila je iri mostobran na
istonoj obali Istre, stigla do blizu Kastva, zauzela Uku,
Labin i Rau i otvorila put za Trst i Pulu. U sredinjici rijekog
fronta, prema Rijeci i Klani nalazile su se dvije dalmatinske
divizije - 19. i 26., a desno od njih 13. primorsko-goranska
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944-1945-, Beograd
1957. str. 644-645.
36
Zbornik NOR-a, tom XII, knj. 4-, str. 831, 839, 840,860.
3
7 To je autoru kazao general R.Hamovi, Beograd, 15.01.1985.
 Tenkovske j e d i n i c e N O V nastupaju kroz Istru u travnju 1945.

divizija. Desni bok 4. armije bio je siguran djelovanjem 7. Soe, gdje se nalazila crta razgranienja izmeu njemake
slovenskog i 4. hrvatskog korpusa. Iza rijekog fronta nalazi- Grupe armija E u Hrvatskoj i Sloveniji i Grupe armija C
la se 43. istarska divizija, a u dubini 30. i 31. slovenska diviz- u Italiji. Njemaki 97. armijski korpus imao je operativnu
ija 9. korpusa jaine 7.751 borca u k u p n o u korpusu koji je
27. travnja stavljen pod zapovijed 4. a r m i j e 3 8 . Teite djelo-
U brigadama slovenskog 9. korpusa bilo je samo 1761 boraca.
vanja 4. armije usmjereno je prema Trstu, uz obvezno vrsto Tako 19. slovenska brigada ima sama 171 borca, a 18. brigada

vezivanje 97. njemakog korpusa na frontu Rijeka-Klana- 197 boraca. Zdravko Klanjek, Deveti korpus slovenske narod-
noosvobodilne vojske (1943.-1945-), Ljubljana 1999. str., 414.
Jelane. Operativna dubina 97. korpusa dosezala je do
zonu na sjeveru Gorica-Vipavska dolina, na zapadu Soa, Jedinice 4. armije, koje su bile o d r e e n e da oslobode
na jugu Istra s Pulom i onda na istoku rijeki front. Teite, Trst, Istru i Slovensko primorje, nalazile su se na dostignutim
glavno grupiranje njemakog 97. armijskog korpusa i dalje crtama fronta od prethodnog dana, kako smo ranije kazali.
je ostalo na rijekom frontu: Rijeka, Klana, Jelane. Ovu su tab 4. armije izdao je 29. travnja opu zapovijed za
grupaciju na rijekom frontu inile 188. brdsko-lovaka i n a p a d na Trst, prema kojoj su jedinice dobile sljedee
237. pjeaka divizija, Borbena grupa Rijeka i Borbena zadatke:
grupa Reindl. U ovoj je grupaciji i dalje prisutna glavnina Desnokrilna operativna grupa (20. divizija, ojaana sa tri
njemakih vojnika, ali ima hrvatskih legionara iz 392. diviz- tenkovska bataljuna, motoriziranim i protutenkovskim
ije, ustaa i d o m o b r a n a iz 11. ustako-domobranske divizije divizionom, 29. i 43. divizija): da nadire opim pravcem Ilirska
kao i Mussolinijevih faista iz 10. MAS divizije^? mornarik- Bistrica-Divaa-Trst, i to: 20. divizija pravcem Kneak-Trst, sa
ih sustava, topnitvo obalske artiljerije, itd. Iza njih, zapadni- zadatkom da obuhvati Trst sa sjevera i sjeveroistoka, a njena
je, prema Trstu, Soi i Puli bio je od operativnih sustava brzopokretna grupa, obrazovana od tenkova motorizirane
samo 1047. puk 237. divizije. Ostalo je arolika masa vojske pjeadije i artiljerije, da prodire ispred nje i to prije upadne u
slabije b o r b e n e vrijednosti. Z a p a d n o od Soe p r e m a Trst. Pravcem Postojna-Nabreina imala je nastupati 29. diviz-
Udinama bila je njemaka 7. kozaka divizija i 24. SS briga- ija sa zadatkom da osigura 20. diviziju, a jednu brigadu da
da krakih lovaca. zadri na prostoriji Prezid-Stari Trg do dolaska 8. divizije 4.
U podruju Trsta, na odsjeku koje se protezao od polu- hrvatskog korpusa. Istarska 43. divizija da se to prije prikupi
otoka Milje do ua Soe, nalazili su se 1. bataljun 902. u rajonu Kozine radi napada na Trst od istoka.
lovakog puka i 1. divizion 1088. artiljerijskog puka 188. Srednja operativna grupa (13, 19. i 26. divizija i jedna
divizije (poluotok Milje), a u Trstu 313. mornariki tvravski brigada 9. divizije) da okrui neprijatelja na rijekom frontu, a
bataljun i nekoliko flotila ratne mornarice. U Opinama je 11. brigada 26. divizije da ostane u Ilirskoj Bistrici i aktivno
bio tab 901. lovakog puka, 30. tvravski pionirski bataljun djeluje u pravcu Podgrada (kasnije da orijentira k Trstu).
i dijelovi 1048. pionirskog bataljuna. U predgrau Trsta oko Lijeva operativna grupa (9. divizija bez jedne brigade,
Barkovlja bio je 2. bataljun 901. lovakog puka. Od Sesljana Kvarnerski odred mornariko-desantne pjeadije i Istarski par-
do Soe bio je 509. bataljun za osiguranje. Osim ovih jedini- tizanski odred) da nadire pravcem Lovran-Trst, sa zadatkom
ca u Trstu i Opinama bilo je mnogo mornarikih i kopnenih da upadne u Trst s jugoistoka, a Kvarnerski i Istarski odred
sustava koji su formirali vie alarmnih jedinica za obranu oslobode Istru s Pulom.
pojedinih uporita. Na obalskom pojasu nalazili su se 626, 9. slovenski korpus (30. i 31. divizija, a talijanska partizan-
divizion mornarike artiljerije, 730. i 821. protuzrani arti- ska divizija Garibaldi Natisone ve se prebacila u Bijelu kra-
ljerijski divizion, 1109. obalski artiljerijski divizion i 9. jinu da sa dostignute crte to prije doe na prostoriju sjeveroza-
divizion Mussolinijevih faista. U Gorici je bio 10. SS. polici- padno od Trsta, a zatim, po izbijanju 20. divizije na tu prostori-
jski puk, a u Postojni 904. regrutni bataljun. Na tom prostoru ju, usmjeri djelovanje u pravcu rijeke Soe i GoriceA1
nalazila su se i etiri oklopna vlaka i jedan teki artiljerijski Pojedine o d r e d b e ove zapovijedi saopene su jedinica-
divizion 280 mm montiran na eljeznikom vagonu, i jedna ma jo prethodnog dana, kada je n a r e e n o 7. korpusu da
baterija 320 mm. U sredinjem dijelu Istre, oko Pazina, preuzme nastupanje opim pravcem Stari Trg-Koevje-
nalazila se Borbena grupa Fekl sastava 499. lovaki i 1218.
bataljun za osiguranje. Uporita Pore i Rovinj drala je nje-
Deseta MAS diuizija Mussolinijevih faista imala je oko 6.000 vojni-
maka mornarica. Pulu i okolicu drao je 1. bataljun 1047.
ka. Bila je dijelom na rijekom frontu, po Istri i Slovenskom pri-
puka i 8. baterija 237. artiljerijskog diviziona i drugi artiljeri- morju. Zbornik NOR-a, knj.4, str. 774-799, 802-844- Nikola Ani,
jski i mornariki sustavi. U Vipavskoj dolini bili su srbijanski Njemaka vojska u Hrvatskoj 1941- - 1945. Zagreb, 2002. str.
157,212.
etnici Jevdjevia i kninski popa ujia. Spominju se et-
40 Zdrauko Klanjek, n.dj.str., 423.
nika Dinarska divizija i njeni Liki, Bosanski i Dalmatinski
41 Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije (1941-1945), Beograd 1965.
korpus^ 0 , ali su bjeali preko Soe. knj. II, str.609-6J0.
Ribnica-Ljubljana s ciljem da osigura desni armijski bok i
oslobodi Ljubljanu. Tako je 4. armija 29. travnja 1945.
poela koncentrirano nastupanje prema Trstu.
U gradu Trstu od 1941. djelovala je Osvobodilna fronta,
a 1. kolovoza 1944. osnovana je Komanda mjesta Trst koja
je pripremala oslobodilaki ustanak od slovenskih i talijan-
skih antifaista. Do 27. travnja 1945. u gradu je sve bilo
pripremljeno za ustanak. Sutradan, 28. travnja, tab 9. kor-
pusa poslao je Komandi mjesta Trst depeu u kojoj stoji
jedinice 4 armije i 9. korpusa pribliavaju se gradu. U
najkraem satu pripremite se za ustanak.
ustankom,.42-. Grad je bio podijeljen na sektore, a svaki
sektor imao je svoje ustanike jedinice i zapovjednu struktu-
ru. Nijemci su u gradu vlast predali transkom Komitetu
nacionalnog osloboenja, kojega su postrojbe bila podrka
njemakoj vojsci.43
Radi posebne vanosti 20. divizije u njen tab stigao je
28. travnja oko 23,00 sata komandant i komesar 4. armije
general Petar Drapin i pukovnik Boko iljegovi i saopili
im gore reeni zadatak. O tome zapovjednik 20. divizije
admiral Bogdan Pecoti kazuje: Taj zadatak potpuno nas je
iznenadio, ne samo zato to to nismo oekivali nego to nam
se u tom asu to inilo nesvrsishodnim. Smatrali smo naime,
da se mora i moe brzo razraunati s neprijateljem u rajonu
Rijeke, pa zatim nastaviti preko Istre, k Trstu i Soi. Na sreu
Borac 2 0 . divizije u borbi za o s l o b o e n j e Trsta, 1 . svibnja 1 9 4 5 .
pokazalo se da mi nismo bili u pravu. Tu bi zasigurno potroili
vrijeme, koje je Anglo-amerikancima trebalo da prije nas zauz-
mu Trst i vei dio Istre i Slouenskog primorja.. General Drapin
nam je zato omoguio da iznesemo nae nedoumice u vezi sa
dobivenim zadatkom.. Tijekom razgovora general Drapin je
rekao: Tito je veoma zainteresiran za uspjeno izvrenje vaeg
zadatka. Jo u veljai, kada me je postavio za komandanta 4.
armije saopio mi je osnovnu namjenu i zadatak armije i na
kraju je, remizirajui ga, naglasio va je krajnji cilj zauzimanje
i osloboenje Trsta. Eto, taj astan povijesni zadatak vama je
Ponite sa namijenjen, da ga s drugim angairanim jedinicama hrabro
ispunite, u to ne sumnjamo komesar i ja..44,
Admiral Bogdan Pecoti kazuje da su od taba 4. armije
dobili za pojaanje 11. dalmatinsku brigadu 26. divizije, 10.
hercegovaku brigadu 29. divizije, dva tenkovska bataljuna
- 2 . i 4. iz 1. tenkovske brigade, s dvije baterije pro-
tutenkovskih topova i dvije inenjerske ete, te iz armijske
Artiljerijske brigade 3. brdsku bateriju 3. motoriziranog
diviziona i 4. bateriju 6. protutenkovskog diviziona, ukupno
oko 18.00 boraca, u to je uraunato i brojno stanje brigada
20. divizije. Zatim da su imali 40 topovskih cijevi, 35 tenko-
va i samohotki tipa Scherman s topom 105 mm, oko 100
minobacaa i 12 protuzranih topova. On tvrdi da ispred
njegove operativne grupe i oko Trsta nije bilo vie od 15.000
protivnikih vojnika, pa kae: To je bila garancija da rijeimo
pitanje Trsta prije dolaska saveznikih snaga s one strane Soe.
Oni su jo bili na crti rijeke Adige, udaljeni od Trsta 200-250
km, dok smo mi bili na 30-40 km od Trsta, a pred sobom, sve
do crte obrane grada Trsta, nismo imali veih protivnikih
snaga. Prema tome, sve operativne prednosti i u odnosu na
neprijatelja i u odnosu na saveznike bile su na naoj
strani..45.
Borbe za Trst su poele 29. travnja i trajale do 3. svibnja.
I u njima e glavnu i presudnu ulogu odigrati dalmatinske
divizije - 9. i 20. uz pripomo dijelova 43. istarske, 29. herce-
govake, 30. slovenske i postrojbi ustanika Komande mjesta
Trst (cijene se u jaini oko 500 puaka).
42
Zdrauko Klanjek, n.dj. Str. 428-429.
43 Isto, str. 430. Klanjek tvrdi da je u Trstu pod Komandom mjesta
bilo 7.500 boraca antifaista Slovenaca i Talijana, str. 449.
44 Bogdan Pecoti, Kako je osloboen Trst, prilog u knjizi Zavrne
operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986. knj.9.,str.
410-422.
45 Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije Knj.9. str. 415.
 Podilaenje jedinica 9. korpusa i 4. armije Trstu 2 9 . travnja 1 9 4 5 . g.
Preuzeto iz U. Kosti O s l o b o e n j e Istre, Slovenskog primorja i Trsta 1 9 4 5 - , Beograd, 1 9 7 8 .

U napad je prva krenula ojaana 20. dalmatinska divizi-
ja. Prema kazivanju zapovjednika admirala Bogdana
Pecotia u nastupnom maru prema Trstu odluili smo da
krenemo u dvije kolone. Desnu kolonu inile su 9. brigada
ojaana 4. tenkovskim bataljunom i dvije baterije topova. Ona
kree 29. travnja iz ent Petera prema Divai. Lijevu kolonu
obrazuje 8. i 10. brigada, ojaane 2. tenkovskim bataljunom i
etiri baterije topova. Oni kreu pravcem Ribnica-kovje.. Ilo
se usiljenim marem, uz angairanje svih raspoloivih vozila,
kako bi to prije izbili pred Trst. U jedinicama je stvoreno takvo
raspoloenje kao da idemo na neku sveanost, a ne u teke
borbe koje su nas oekivale oko i u samom Trstu. Ve iza
podne desna kolona je stigla do Divae, iznenadila protivnika
i zauzela Divau., S nama je bio komesar armije pukovnik
Boko iljegoui.. Iz Divae krenulo se na
Seanu i Bazovicu zajednikim djelova-
njem desne i lijeve kolone.. Ujutro rano
30. travnja kree se u odluan napad na
kljune poloaje obrane Trsta. Desna
kolona nastupa od Opina koje smo bloki-
rali sa 30. divizijom, a lijeva ide na
Bazovicu. Poeo je opi juri na jako
utvreno njemako uporite u Bazovici.
Tri uzastopna su bila juria, tako da je
Bazovica tri puta padala iz ruku u ruke.
Tijekom dana Bazovica je zauzeta.
Napad desne kolone 30. travnja na
Opinu nije uspio i onda smo grad bloki-
rali i krenuli prema Trstu, gdje su zapoele
neposredne borbe u gradu..46.
S Trnavskog gozda 29. travnja kreu
1 0. brigada 2 0 . divizije u borbi za Tribunal u Trstu 1 . svibnja 1 9 4 5 .
30. i 31. slovenska divizija 9. korpusa.
Jedinice 30. divizije orijentirane su
prema Trstu, a 31. divizija za Tri i Goricu, na Sou. Budui odred. Ratni zapovjednik 9. divizije admiral Ljubo Truta o
da su u Vipavskoj dolini porazile srpske etnike i Rupnikove tome kazuje: Tijekom 29. travnja 3. i 4- brigada u snanom i
postrojbe, svaka divizija je krenula svom zadatku. Na Krasu iznenadnom naletu, poto su ranije razbili glavninu nje-
im se pridruila i 2. brigada Narodne obrane. Dio snaga 30. makog 1047- puka 237- divizije, krenuli su prema Buzetu..
divizije krenuo je prema Opinama gdje se spojio s dijelovi- Prodor 3. brigade prema Buzetu bio je za neprijateljske snage
ma 20. dalmatinske divizije, ostatak je izbio od zapadne iznenadan, pa su njemake posade na pravcu kretanja bile
strane pred sam grad. Presjeena je prometnica Trst-Gorica brzo savladane.. etvrta brigada, poto se osigurala od prav-
i Trst-Tri, pa je grad s te strane zatvoren. Jedinice 31. diviz- ca Pazina, nastupala je lijevo od 3- brigade.. U daljem nastu-
ije s Krasa su krenule 30. travnja i ule u Tri (Monfalcone), panju, poto su savladane sve njemake posade, put za Buzet
a onda su ule u Goricu. Zapadno od Tria 31. divizija spo- i Trst bio je otvoren. U veoma napornom i usiljenom maru,
jila se sa 2. novozelandskom divizijom 1. svibnja iza kojega je mogla savladati samo jedinica noena izvanrednim
podne.47 osjeajem odgovornosti i izuzetnog morala, glavnina divizije je
Lijevo od 20. dalmatinske divizije bile su jedinice 43. zauzela Buzet i odmah krenula prema Trstu. Njemaka posa-
istarske divizije. Tijekom 29. travnja brigade 43. divizije da u selu Dekani (oko 400 vojnika) bila je iznenaena naglim
snanim napadom na njemaku posadu u Markovini, koju dolaskom i brzim napadom i poslije krae borbe 30. travnja
su savladali, krenuli su na Trst stupivi u vezu sa 9. i 20. prisiljena na predaju. Za vrijeme prodora prema Trstu narod
divizijom. Istre donosio je hranu borcima to je ubrzalo pokret divizije.
Juna operativna grupa, koju su inile 9. dalmatinska Tako su jedinice 9. divizije 30. travnja nakon veoma estokih
divizija, Kvarnerski odred mornarike pjeadije, krenula je borbi i napornog danononog mara, izbili na junu periferiju
od Uke i Labina na Trst. Prema planu taba 9. divizije 2. Trsta. Prednji dijelovi divizije su tijekom 30. travnja iz pokreta
dalmatinska proleterska brigada krenula je od Opatije napali njemaku obranu na poloajima vanjske obrane grada
prema rijekom frontu, stigla do Matulja i stavila se pod
zapovijed 19. dalmatinske divizije. Prema Puli iao je 46
Isto, str. 416-418.
Kvarnerski odred mornarike pjeadije i Istarski partizanski 47 Zdrauko Klanjek, n.dj., str. 430-435
Trsta, ali su jae protivnike snage odbile
ovaj napad. Tijekom noi izvrene su sve
pripreme za novi napad i prodor u
sredinjicu Trsta. Uhvaena je i veza sa
20. divizijom. Stigla je i 3. istarska briga-
da 43. divizije koja je poslana na poluotok
Milje da ga oslobodi..48.

Osloboenje Trsta. Ujutro rano

poeo je opi napad da se Trst oslobodi.
Jo tijekom noi 30. travnja/1. svibanj,
prema kazivanju ratnog zapovjednika
20. dalmatinske divizije admirala
Bogdana Pecotia, 3. bataljun 10.
brigade preko Gvardijele spustio se u
sredite grada prema Sveuilitu i zauzeo
ga poslije krae borbe. Zatim je nastavio
Uline borbe u Trstu, 1 . svibnja 1 9 4 5 .
prodor prema Vojnoj bolnici, savladavi u njenoj blizini slabiji
otpor neprijatelja. Poto je naiao na jak otpor iz zgrade Suda
(Tribunala), upuena mu je eta tenkova... Na slian nain ka brigada 26. divizije iz Ilirske Bistrice. Ovim je bila jasna sud-
probijao se u sredinjicu grada 1. i 2. bataljun 10. brigade. U bina neprijatelja u Trstu. Do veeri 1. svibnja neprijateljski
jutarnjim satima 1. svibnja u grad su prodrli i dijelovi 8. dal- otpor u Trstu bio je savladan, osim nekoliko izoliranih nepri-
matinske brigade, savladavi neprijateljski otpor kod Botaa i jateljskih toaka, tako da sam te veeri obradovao tab 4-
Ricmanje, na istonoj strani grada.. U grad su prodrli i dvije armije depeom koja je glasila. Oslobodili smo Trst-Brko
brigade 30. slovenske divizije, a u popodnevnim satima 9. dal- proslijeen Generaltabu u Beograd, a zatim je to saznala
matinske i 43. istarske divizije. Stigla je u Trst ili. dalmatins- cijela naa i svjetska javnost..49.
Od june strane Trstu su podile 3. i 4. brigada 9. dal-
matinske divizije. Njen ratni zapovjednik admiral Ljubo
Truta kazuje: Izjutra 1. svibnja jedinice 9. divizije, uz podrku
Stanovnici Trsta pomau borcima u prenoenju ranjenika, 1 . svibnja 1 9 4 5 .
topnitva i minobacaa prele su u napad od poluotoka Milje
do Ricmanije. Trea brigada lomila je otpor Nijemaca i sa 1.
bataljunom uz obalu prodirala ka sreditu Trsta. Desno, prema
sredinjici grada ila je 4. brigada. Do veeri bili smo u sredi-
tu grada, stigli do tvornice akumulatora Elba i igralita
Sabo, gdje se nalazilo oko 1.000 neprijateljskih vojnika.
Odmah se krenulo u napad, ali su napadi odbijeni. Nama se
prikljuilo oko 50 naoruanih transkih antifaista, koji su kao
poznavaoci grada olakali izvrenje zadatka. Narednog jutra,

Ljubo Truta, Deveta divizija u borbama za osloboenje Trsta,

prilog u knjizi Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
n.dj.str.422-428.
49 BogdanPecoti, navedeni prilog, str. 418.
 M o t o r i z i r a n i o d r e d 4 . armije n a putu z a Koruku, svibanj 1 9 4 5 .

2. svibnja otvorena je snana vatra, pa je nakon dvosatne Trst i oitim nastojanjem da se odmah upletu u situaciju, a
borbe neprijateljska posada istakla bijelu zastavu. Zarobljeno zatim i da produe prema Rijeci i Postojni, nai su se meu-
je oko 800 njemakih vojnika, Mussolinijevih faista, oko 200 sobni odnosi iskomplicirali. Prvi sukob nastao je nakon njihove
etnika i pripadnika mornarice NDH. Nastavljeno je nastu- nepotrebne demonstrativne intervencije ispred tvrave
panje u gradu prema centralnom groblju i Hipodromu. Spojili St.Justina, na kojoj su Nijemci izrazili spremnost da se preda-
smo se sa 20. divizijom. Juni dio grada bio je potpuno slobo- ju 2. bataljunu 11. brigade, izvjesivi bijele zastave. Ugledavi
dan. Blokadu ostalih uporita nastavile su nae brigade, da se pribliava novozelandska kolona od 15-20 tenkova, skin-
brigade 20. divizije i 11. dalmatinska brigada 26. divizije. uli su te zastave, produili otpor i traili da razgovaraju s
Nijemci u tim uporitima ekali su da se predaju saveznikim engleskim komandantom. Pred energinim protivljenjem
snagama.. Za to vrijeme 3. istarska brigada, koja je bila privre- komandanta naeg bataljuna, engleski komandant je ustukn-
meno podinjena 9. diviziji, oslobodila je Milje i zadobila veli- uo i uslijedio je konani obraun s malobrojnom njemakom
ki plijen. Uspjeno je 9. divizija izvrila zapovijed marala Tita grupom.
i taba 4. armije.. im je osloboen Trst 9. divizija je prebae- Ostalo je jo njemako jako uporite u Opinama ,
na u rajon Kozine, a poslije vraena u Trst..5. jaine oko 3.500 vojnika. Punih pet dana, do 3. svibnja
Druga novozelandska divizija iz Tria je odmah, 1. svib- 1945., v o d e n e su estoke b o r b e za Opine, uz obostrano
nja, krenula p r e m a Trstu, ali je zanoila kod dvorca
Miramar. Ujutro su upali u Trst o emu ratni zapovjednik 20. 5 Ljubo Truta, navedeni prilog, str. 425-427.
divizije Bogdan Pecoti kazuje: Nakon njihovog dolaska u 51 Bogdan Pecoti, navedeni prilog str. 419.
velike gubitke. Kod Opine stigao je i jedan odred bri- U b o r b a m a za osloboenje Istre, Trsta i Slovenskog pri-
tanske vojske, o e m u Bogdan Pecoti kazuje: Uznemiren morja od 26. travnja do 3. svibnja 1945. jedinice 20. divizije
ponaanjem Engleza, sjeo sam u automobil i pourio prema imale su 72 poginula i 211 ranjenih, dok je 43. istarska diviz-
borbenom poloaju kod Opina. Odjednom sam se naao ija imala 57 poginulih i 156 ranjenih, a 9. slovenski korpus
unutar njemakog rasporeda.. Brzo sam ocijenio da imao je 36 poginulih i 51 ranjenih54. Admiral Ljubo Truta,
bjeanjem Nijemci ne mogu traiti spas. Stoga sam veoma zapovjednik 9. dalmatinske divizije, kae da je u borbama
otro upitao: Gdje je ovdje komandant?.. Iznenaen, na podruju Istre i za Trst 9. divizija nanijela neprijateljskim
pukovnik Natus, komandant posade, naao se u udu. snagama teke gubitke. Ubijeno je 2.842, a zarobljeno 3.829
Formulirao sam kratko svoj zahtjev za bezuvjetnu predaju vojnika, podoficira i oficira. Zaplijenjeno je, pored ostalog, 99
vojske i neoteenog ratnog materijala i zatraio momentalnu topova raznih kalibara, 74 protuzrana topa, oko 150 tona
odluku, naglasivi pri tome da je smicalica oko predaje anglo- raznog ratnog materijala.. Ogromna veina gubitaka nepri-
amerikancima uzaludan pokuaj, a njegova odgovornost u jatelja bila je u borbama za grad Trst. Samo 3. dalmatinska
ovom asu potpuna. Pristao je na na zahtjev. Izvrio je kon- brigada je u borbama za Trst zarobila 1215 i ubila 348 nepri-
sultaciju sa starjeinama i onda mi je predao garnizon.. Bila jateljskih vojnika, podoficira i oficira. Ukupni gubici 9. divizije
je to epizoda posljednja u bogatom repertoaru Transke u svim ovim borbama iznosili su prema podacima od 13. svib-
operacije. Time je prestao svaki otpor u rajonu Trsta. Predaja nja 1945- godine 92 mrtva, 387 ranjenih i 8 nestalih boraca i
je izvrena oko 18 sati. Predalo se 3.OJ 1 vojnika i asnika, sa starjeina..5 $.
oko 300 ranjenika...^2.
Dok se to dogaalo u Trstu i kod Opina, juno od Trsta,
nalazio se Mornariki odred Kopar iz 9. slovenskog korpusa.
On je 30. travnja zauzeo Kopar, a 1. svibnja Piran i Portoro, 5. Okruenje i kapitulacija njemakog
zarobivi oko 200 njemakih vojnika i nekoliko manjih rat- 97. armijskog korpusa
nih brodova.53
Na desnom armijskom krilu, 10. i 13. brigada 29. herce-
govake divizije nastupale su prema Postojni, a 14. brigada Dok su se tako razvijale operacije prema Trstu i Soi
je bila kod Cerknice. Tada je 10. brigada poslana prema borbe na rijekom frontu su nastavljene n e s m a n j e n o m
Opinama, a ostale snage 29. divizije krenule su prema estinom. Zapovjednik njemakog 97. korpusa, primoran
Ljubljani, gdje se ve nalazio 7. slovenski korpus. n a r e e n j e m zapovjednika Grupe armija E da bezuvjetno
Na jugu u Istri, Kvarnerski odred mornarike pjeadije i dri rijeki front, odustao je od besciljnih n a p a d a i pristupio
Istarski odred, poto su blokirali Pazin, glavninom su krenuli organizaciji krune o b r a n e u sljedeem rasporedu: Od ua
prema Vodnjanu gdje su stigli 30. travnja i onda sutradan Rjeine do sela Kukuljani bila je 237. divizija. Od Kukuljana
krenuli k Puli. Tijekom 4. i 5. svibnja Kvarnerski odred istio prema selu Lipe i sjevernije nalazila se 188. brdska lovaka
je Pulu od neprijatelja i potisnuo na poluotok Musil, prin- divizija ojaana s dva bataljuna iz Borbene grupe Reind -
udivi ga 6. svibnja na predaju. Pazin je oslobodila 1. istars- jedan u Klani, a drugi u Lipi. Sjevernije od sela Lipe prema
ka brigada kada se 6. svibnja zapovjednik njemake posade junim dijelovima Jelana bila je Borbena grupa Reindl.
predao s cijelim garnizonom. Na obalskom odsjeku Volosko - ue rijeke Rjeine bila je
Treeg svibnja u Bazovici, od 11. brigade 26. dal- Borbena grupa Rijeka.
matinske divizije, ete tenkova, i motorizirane artiljerije,
52
B.Pecoti, prilog. Str. 419.
formiran je Motorizirani odred i upuen pravcem 53 Zdravko Klanjek, n.dj.str. 443-
Ajdovina - Gorica - Tolmin - Bovec - Kranjska Gora - Beljak 54 z. Klanjek, pak turdi da je 9. korpus u operacijama za
osloboenje Slovensko g primorja i Trsta imao 264 poginula, a da
- Celovec da presijee odstupnicu grupe armija E koja se
su zarobili 6.940 njemakih vojnika. Isto, navedeni prilog, str.
povlaila prema Korukoj. Odred je vodio komesar 4. armi-
455.
je pukovnik Boko iljegovi. 55 Ljubo Truta, navedeni prilog str. 426.
 tab 4. armije, cijenei razvoj dogaaja na rijekom
frontu, 29. travnja je odluio da potpuno okrui glavninu
njemakog 97. korpusa i pristupi njegovom unitenju.
Osnovna operativna ideja taba armije bila je da brzim i
energinim djelovanjem krilnih jedinica, koje opkoljavaju
njemaku rijeku grupaciju, uz istovremeni frontalni napad
na nju iz pravca sjevera od Ilirske Bistrice, slomije otpor pro-
tivnika i presijee prometnicu Rijeka-Trst, prisili ih na preda-
ju ili uniti i onemogui njihovo izvlaenje u pravcu Trsta ili
Postojne za Ljubljanu. Za ostvarenje ovog zadatka tab 4.
armije 29. travnja formirao je Rijeku operativnu grupu sas-
tava 13. primorsko-goranska, 26. i 19. dalmatinska i 2. dal-
matinska brigada 9. divizije. Za zapovjednika ove grupacije,
ojaane dijelovima armijske artiljerije i tenkovima, odreen
je zapovjednik 26. dalmatinske divizije general-major Boo
Boovi, a za komesara major Fabjan Trgo, komesar 26. dal-
matinske divizije. Naime, tab 26. dalmatinske divizije bio je
i tab Rijeke operativne grupe, privremene zapovjednike
ustanove samo za rjeenje operativnih i drugih problema
oko okruenja i unitenja njemakog 97. armijskog korpusa
na rijekom frontu.
Prema zapovijesti taba 4. armije jedinice Rijeke oper-
ativne grupe dobile su sljedee zadatke: brigade 13. divizije
da produe front dalje prema zapadu, preko Ilirske Bistrice
do Podgrada radi obuhvata neprijatelja sa zapada i sjevera
i osiguranja lijevog boka desne oper-
ativne grupe koja je krenula prema
Trstu. Snage 26. divizije da pored Samohodni topovi 1 0 5 mm iz Suaka tuku neprijatelja u rajonu Rijeke, 1. svibnja 1 9 4 3 .
Gomanjce u zajednici s Primorsko-goranskim partizanskim
odredom, uli u Ilirsku Bistricu orijentirajui jedinice prema
Podgradu. tab 26. divizije nareuje ponovni napad na
Klanu i pomie snage prema Ilirskoj Bistrici. Neprijateljski
otpor i dalje je bio jak, pa ni tada Klana nije zauzeta. Lijevo
od 26. divizije djelovala je 19. dalmatinska divizija, ali i
pored vie napada nije uspjela osvojiti niti jedno jae nje-
mako uporite. Druga dalmatinska proleterska brigada s
jednim bataljunom Kvarnerskog odreda mornarike
pjeadije zauzela je prednje poloaje Nijemaca, ali je zaus-
tavljena kod eljeznike postaje Matulje, a od Voloskog su
odbijeni.
Ocijenivi situaciju na rijekom frontu tab 4. armije
skratio je front 13. divizije, a 19. i 26. divizija da sabiju jo
jae njemake okruene snage. Tada se 26. divizija s dvije
brigade - 12. dalmatinska i 3. prekomorska imala prebaciti
u Ilirsku Bistricu sa zadatkom da djeluju pravcem apjane -
Rupa. Iz Ilirske Bistrice upuena je prema Trstu 11. dal-
matinska brigada. Vrhovni komandant maral J.,B.Tito
stavio je toga dana na raspoloenje 4. armiji tab 4. korpusa
i 7. banijsku diviziju koji su se nalazili blizu Karlovca, izmeu
rijeke Dobre i Kupe.
Borbe su nastavljene 30. travnja , kada je 13. divizija
nakon tekih borbi zauzela Podgrad i Jelane i gonila
Nijemce prema selu Rupe. Jedinice 26. divizije zauzele su

svojih poloaja preuzme i odsjek 13.

divizije, a 11. brigada u rezervi u
Ilirskoj Bistrici, djelujui jednim
bataljunom prema Podgradu.
Brigade 19. divizije da produe
napad na frontu rijeke Rjeine, a 2.
dalmatinska proleterska brigada da
produi napad prema Kastvu. Radi
osiguranja Rijeke operativne
grupe, 8. kordunaka divizija je
imala se angairati pravcem Lo-
Cerknica-Planina (sjeverno od
Postojne).
Tijekom 29. travnja jedinice 13.
divizije obnovile su napad na
Klanu, ostalo je s a m o nekoliko njemakih
bunkera. Front je preuzela 1. dalmatinska, a
12. dalmatinska i 3. prekomorska u p u e n e su
prema Ilirskoj Bistrici za djelovanje pravcem -
Rupe i apjane. Brigade 19. divizije na frontu
Rjeine i grada Rijeke postigle su uspjeh u
tome to je 14. brigada upala u Rijeku, ali je
odbijena. Ni 2. dalmatinska brigada 9. divizije
nije mogla pomaknuti njemaki front prema
Rijeci. Hrvatski 4. korpus sa 7. divizijom stigao
je do abra i n a r e e n o je potpukovniku
Milou umonji, zapovjedniku 4. korpusa, da
sa 7, divizijom produi djelovanje i to prije
izbije preko Prezida u ent Peter.
Iz b o r b i za o s l o b o e n j e Rijeke, svibanj 1 9 4 5 . N i j e m c i rue rijeku rivu
Tijekom 1. svibnja nastavljaju se b o r b e na
cijelom rijekom frontu. P r e m a kazivanju
ratnog komesara 26. divizije Fabjana Trge tijekom 1. svibnja snagama probije preko Ilirske Bistrice i Postojne k Ljubljani
stigli su u Ilirsku Bistricu tab 26. divizije sa 12. dalmatinskom Drugog svibnja tab 97. korpusa izdao je jedinicama zapovi-
i 3- prekomorskom brigadom.. Na napadnim pravcima 26. jed za povlaenje koje se imalo izvriti, s obzirom da je kor-
divizije i to ispred 12. dalmatinske bio je u rajonu Rupe 904. pus bio okruen u vidu pokretne kare ili u obliku
njemaki puk, a ispred 3. prekomorske kod apjana bio je 901. pokretnog jea. Proboj iz okruenja trebala je izvriti 188.
puk 188. divizije. Valja uoiti daje tab 26. divizije za izvren- divizija s Borbenom grupom Reindl, koja je trebala ovla-
je zadataka imao na raspolaganju samo dvije brigade (1. dal- dati Ilirskom Bistricom, a zatim nadirati pravcem ent Peter-
matinska bila je pod operativnom nadlenosti 19. divizije), tj. Postojna. Proboj od istoka, juga, zapada trebala je tititi 237.
polovicu svojih snaga. U prethodnim borbama 12. dalmatins- divizija i Borbena grupa Rijeka i 903. puk 188. divizije, koji
ka i 3- prekomorska bile su na sektoru Klane prilino pre- je podinjen 237. diviziji.
morene imale su osjetne gubitke. Tako su znatno oslabljenoj U sastav BG Rijeka doli su ostaci 1047. puka i 237.
26. diviziji predstojale nove, otre i teke borbe.. Ujutro 2. svib- artiljerijskog puka, koji su se jo od 25. travnja probijali iz
nja, prema divizijskoj zapovjedi 12. dalmatinska brigada Pule u rajon Rijeke. Osma divizija je stigla u rajon Postojne i
krenula je preko Jelana za Rupu, do podne ga zauzeli i onda ent Petera, a 7. divizija kretala se prema abru.
krenuli na selo Lipe. Trea prekomorska odbacila je Nijemce iz Treeg svibnja ujutro n j e m a k a 188. divizija i BG
sela apjani. Osloboenje sela Rupe 26. divizija je drala u Reindl poela je n a p a d u cilju proboja pravcem Ilirska
svojoj vlasti vaan prometni vor s kojeg se ravaju putovi za Bistrica - Postojna - Ljubljana. Za ovaj proboj iz okruenja
Ljubljanu, Trst i Rijeku. Na crti apjani - Lipe jedinice 188. nje- saznala je obavjetajna sluba Glavnog taba Hrvatske i 2.
make divizije su organizirale obranu na kojoj su se vodile svibnja javila tabu 4. armije. Pretpostavlja se da s tom infor-
borbe tijekom cijelog dana 2. svibnja 1945- Nou 2/3. svibnja macijom nije bio obavijeten tab Operativne grupe Rijeka,
jedinicama 26. divizije je nareeno da ujutro istim pravcem general Boovi i major Fabjan Trgo, jer su oni tijekom noi
produe napad na njemake poloaje..^. 2/3. izdali zapovijed za dalji n a p a d od Rupa, a da su znali da
Nikakvih promjena nije bilo na frontu 13. primorsko- e Nijemci 3. svibnja krenuti u proboj, o n d a bi organizirali
goranske i 19. dalmatinske divizije. Toga dana, 1. svibnja, obranu i postavili drugaije snage za b o r b u na elo i bokove
zapovjednik njemake Grupe armija E, s obzirom na
gubitak Trsta i situaciju na frontu rijeke Ilove u Slavoniji pred
frontom 1. armije, zapovjedio je da se 97. korpus vlastitim Fabjan Trgo, navedeni prilog str 390-391.
njemakog 97. korpusa. Ovako su jedinice 26. divizije kod
Rupa i Lipe bile na svoj nain iznenaene kao i 13. i 19.
divizija. Prema kazivanju ratnog komesara 26. divizije
Fabjana Trge ponovno su se, kao i kod Klane, elom u elo
sudarile 26. dalmatinska i 188. njemaka divizija. Ali, ovog
puta je naa divizija bila znatno oslabljena. Tako su 3., 4. i 5.
svibnja brigade 26. divizije vodile estoke borbe s elom nje-
makog korpusa u proboju, koji je tada ukupno imao oko
20.000 vojnika57-
Njemake jedinice poele su naputati Rijeku nou 2/3.
svibnja nakon to su poruili rijeku luku i druge vrijedne
objekte. Treeg svibnja rano ujutro 188. divizija, podrana
jakom topnikom vatrom i tenkovima, krenula je u opi
n a p a d pravcem Lipa-Jelane-Bistrica. Uspjeli su potisnuti 3.
prekomorsku brigadu i zauzeti apjane. Jai otpor je pruila
12. dalmatinska brigada, ali ni ona nije mogla zaustaviti nje-
maki proboj. Neprijatelj je zauzeo Rupe, ali se kod Jelana
razvila otra borba, kada je ranjen i komesar 26. divizije
Fabjan Trgo. Na spoju izmeu 3. prekomorske i 12. dal-
matinske brigade probio je dio njemakih snaga i stigli su do
sela Kozese. Kad su se prednji dijelovi 188. divizije pribliili
rijeci Rijeka, juno od Ilirske Bistrice bili su zaustavljeni od
naih tenkova i dijelova u povlaenju 13. i 26. divizije.
Komesar 26. divizije Fabjan Trgo zatim kae: ..tab 26.
divizije, uoivi viestruku nadmo neprijatelja,
poslije podne naredio je svojim jedinicama da se postepeno
Z a r o b l j e n i njemaki vojnici u Rijeci, 3 . svibnja
povuku na poloaje u rajonu Ilirske Bistrice i da na tim prirod-
no jakim poloajima zaustave dalje nadiranje neprijatelja, koji
je oekivao pomo 7. SS Prinz Eugen divizije iz pravca
Ljubljane... $s.
Prema Rijeci 3. svibnja dogaaju se vani dogaaji.
Tijekom noi 2/3. svibanj poela se iz Rijeke povlaiti nje-
maka BG Rijeka, ali je na lijevom krilu ouvala jaku
zatitnicu da sprijei presijecanje n j e n e odstupnice s
podruja Rijeke. tab 19. divizije mislio je u poetku da e
okruiti i unititi njemaku rijeku grupaciju, ali su oni poeli
izlaziti iz Rijeke prema Rupe - Ilirska Bistrica. O tome kome-
sar 19. divizije potpukovnik Petar Babi kazuje: Opi
posljednji napad poeo je 3- svibnja u zoru. Tijekom dana 5.
brigada zauzela je Mariinu izbijajui pred Skalnicu. Do 13
sati 14. brigada je oslobodila Rijeku, a 6. brigada Veliki i Mali
Brgud i dio prometnice apjani - Pasjak i Kastav. Gonei
neprijatelja 6. brigada izbila je u Brezu 3- svibnja uveer..
Poto je slomila otpor neprijatelja na cijelom frontu 19. divizija
oslobodila je Rijeku, to je imalo veliko vojno i politiko
znaenje..59.
Lijevo od 19. divizije, 2. dalmatinska brigada 9. divizije
3. svibnja zauzela je Volosko i Matulje, a zatim je produila
gonjenje prema selu Rupi. Vidjevi situaciju na rijekom
frontu toga dana tab 4. armije izdao je zapovijed da 43.
3- svibnja divizija iz rajona Trsta uputi 2. i 3. brigadu na prostoriju
Obrov, Pregarje, radi zatvaranja p r a v c a p r e m a Trstu.
Hercegovaka 10. brigada i 2. divizion Artiljerijske armijske
brigade krenuo je iz Trsta za ent Peter. Prva tenkovska
1945. brigada uputila je iz Trsta jedan bataljun prema Ilirskoj
Bistrici, a jedan prema Podgradu. Dalmatinska 19. divizija
trebala je goniti neprijatelja od Rijeke prema Rupe, Ilirska
Bistrica. Meutim, im je tab 4. armije dobio podatke o
proboju njemake kolone od Lipa, Rupe prema Ilirskoj
Bistrici, naredio je 8. kordunakoj diviziji da krene prema
Ilirskoj Bistrici i sprijei dalje njemako nadiranje tim
pravcem, a 1. dalmatinskoj brigadi 26. divizije da napusti
podruje Klane i krene prema selu Zabidje radi zatvaranja
tog pravca.
57 Fabjan Trgo, str 391.
58
Isto, str. 391.
59 Petar Babi, navedeni prilog, Zavrne operacije za osloboenje
Jugoslavije, Beograd 1986. knj.9, str. 402.
 Primivi ovo nareenje, 8. divizija je odmah krenula s da je razmjesti u irem rajonu ent Petera, kao armijsku rez-
prostorije Sent Peter, Postojna, Stari Trg i dijelovima 4. ervu. Poloaje 26. divizije na sektoru Ilirske Bistrice preuzela je
svibnja stigla do Ilirske Bistrice i embija. Sedma banijska 7. banijska divizija 4. hrvatskog korpusa. U borbama od 24.
divizija bila je u pokretu prema Prezidu. Tijekom noi 3/4. travnja do 5. svibnja uveer jedinice 26. divizije nanijele su
svibnja neprijatelj je nastavio prodiranje na sjever i BG neprijatelju gubitke od 1.220 poginulih, 156 zarobljenih i preko
Reindl stigla je do sela Prem. Odmah su napadnuti od 8. 700 ranjenih vojnika i asnika. I same su imale osjetne gubitke
divizije. U sredinjici, prema pisanju Fabjana Trg e najtee - 246 poginulih, 868 ranjenih i 118 nestalih boraca i starjei-
udare izdravala je 12. dalmatinska brigada, dosta oslablje- na. U istom periodu jedinice 26. dalmatinske divizije zaplijenile
na, jer su neke ete imale samo 20-30 boraca i na irokom su velike koliine oruja i druge ratne opreme..^1.
frontu obrane kod Ilirske Bistrice. Koristei nadmonost i Smjena 12. dalmatinske i 3. prekomorske brigade 26.
lukavstvo njemaki 904. puk zauzeo je dominantne visove divizije nije najpovoljnije odjeknula u jedinicama. Prigovora
kod Ilirske Bistrice.. tab 26. divizije brzo reagira i vri protu- je bilo da nije ih se trebalo sada, posljednjeg dana rata,
napad i 4. svibnja njemake postrojbe su odbaene preko
rijeke Reka i gonile do Donjeg Zemona. Brigada je ponovno
organizirala obranu na poloajima kod Ilirske Bistrice. Tako
su propali pokuaji Nijemaca da 4. svibnja zauzmu Ilirsku
Bistricu.. Zapovjednik njemakog 97- korpusa naredio je da se
nou 4/5. svibanj juno od Ilirske Bistrice prikupe jae snage
koje e sutradan 5. svibnja, posljednji dan borbe 26. divizije
krenuti u napad s ciljem da to prije zauzme Ilirsku Bistricu.
Na front je doao i zapovjednik 97. korpusa general L. Kbler,
da bi to neposrednije utjecao na tijek borbi, kao i na moral
vojnika i starjeina..^.
Peti svibanj bio je dosta estok u borbama oko
okruenog 97. korpusa. Njemaki 97. korpus kree u napad,
ali istovremeno i nae snage napadaju. Zapaen je napad 8.
divizije i zauzimanje sela Prem, osim malog dijela kojeg su
Nijemci drali. U ovim borbama sudjeluje i 3. i 4. istarska
brigada. Na frontu 26. divizije bio je jedan neposjednuti dio
kod sela Kuteevo, kojeg nije posjela 13. divizija. To su isko-
ristili Nijemci, upali u taj meuprostor, napali 12. dalmatin-
sku iz pozadine, zauzeli vis sv. Ahcij i oko 16 sati su uli u
Ilirsku Bistricu. Devetnaesta divizija je nastavila napad, ali
otpor Nijemaca imao je vie karakter zatitne borbe, nego
odsudne obrane. Naime, Nijemci su se branili i polako
odstupali. Dijelu zatitnih njemakih jedinica u Ilirskoj Faksimil, akt o kapitulaciji njemakog 9 7 . korpusa u Ilirskoj Bistrici,

Bistrici, nije polo za rukom da probiju obru okruenja i da 7. svibnja 1 9 4 5 .

upadnu u slobodan prostor za nastupanje prema Postojni i

Ljubljani. Prema kazivanju Fabjana Trge tab 4 armije je
pratei situaciju na frontu, zakljuio da je 26. divizija, koja je
vodila neprekidne borbe od 24. travnja, premorena i da e
Fabjan Trgo, navedeni prilog u knjizi Zavrne operacije., n.dj.str
teko moi odoljeti novim njemakim napadima, pa je zbog
392.
toga odluio da nou 5/6. svibnja 26. diviziju izvue iz borbe i 61
Fabjan Trgo, str. 391.
skinuti s poloaja, tim vie to iza njihove smjene nije bilo
nekih veih borbi niti otrog napada njemakog 97. korpusa
na frontu od Ilirske Bistrice prema Kneaku i Postojni.
Manjeg pomicanja je moglo biti, ali za njemaki 97. korpus
bez neke operativne vrijednosti, jer je on bio sabijen ve 5.
svibnja na uzanu prostoriju irine i dubine oko 4 km, tueni
unakrsnom vatrom. Onda, njemakom 97. korpusu
predaleko su bile snage s kojima se mogao spojiti, jer je 7.
slovenski korpus bio kod Ljubljane, a tu je bila i 29. herce-
govaka divizija. Gledano s kritike distance, ne vide se
neke operativne nunosti mijenjati jedinice na frontu i to
dan prije njihove kapitulacije i ope kapitulacije Treeg
Reicha u francuskom gradu Remsu. 7. svibnja pred veer.
Zatim, ve je tab 26. divizije uspostavio kontakt sa zapov-
jednikom njemakog 97. korpusa i traio njegovu preda-
j u 62 pregovori su dobro napredovali, a nastavili su ih pred-
stavnici hrvatskog 4. korpusa 6. svibnja uveer. U ime 4.
armije akt predaje potpisali su ujutro 7. svibnja naelnik
taba 4. korpusa pukovnik Stanko Bjelajac i komesar 8.
divizije potpukovnik ukrija Bijedi. U ime 97. korpusa akt
predaje potpisao je pukovnik Reindl. Potpis je obavljen u
Trnovu, predgrau Ilirske Bistrice, u Gubevoj ulici br. 25.
Predalo se 16.000 njemakih vojnika, hrvatskih legionara,
neto ustaa i Mussolinijevih faista i etnika. Neke grupe su
pobjegle preko Snenika, pa su hvatani narednih dana.
Medu zarobljenicima bila su i tri generala - zapovjednik
97. korpusa general Ludwig Kbler, zapovjednik 188. diviz-
ije general Hans Hoslin i zapovjednik 237. divizije general
Hans von Graevenitz. Prethodna dva su radi poinjenih
zloina po Jugoslaviji 1947. osuena na smrt, a general
Graevenitz je kanjen robijom, ali je poslije puten.
Zaplijenjen je 31 tenk (meu kojima je bilo i nekoliko koma-
da tipa Tiger), 841 top, 536 minobacaa, 1670 mitraljeza,
2.468 pukomitraljeza i 716 raznih tipova k a m i o n a . 6 3
6. Zakljuak o Rijeko-transkoj operaciji
Kapitulacijom njemakog 97. armijskog korpusa kod
Ilirske Bistrice ujutro 7. svibnja 1945. zavrena je Rijeko-
transka operacija. Time je zavrena i ofenziva 4. armije
koja je poela u Lici 20. oujka 1945. a zavrila 7. svibnja
1945.
Bilanca Rijeko-transke operacije sadri politiko i
vojno ozraje. Osloboena je Istra, Trst i Slovensko primor-
je i izbilo se na rijeku Sou, gdje se stoljeima nalazi limes
slavenskih (slovenskog i hrvatskog) i talijanskog naroda.
Povijesni zadatak je ispunjen kojeg je Vrhovni komandant
JA maral J.B.Tito postavio pred 4. armiju kada je krajem
veljae 1945. u Beogradu davao zadau generalu Petru
Drapinu. Sa stajalita vojne domene postignuti su ratni
strateki ciljevi jedne velike armijske ofenzive, koja se ukla-
pala u opu ofenzivu za osloboenje Hrvatske, Slovenije i
ostalih neosloboenih dijelova Jugoslavije. Najvaniji je
operativni cilj bio razbijanje i kapitulacija njemakog 97.
armijskog korpusa, kao i potpuni poraz ostalih njemakih
postrojbi, te srpskih i dalmatinskih etnika, Rupnikovaca i
ostalih slovenskih domobrana, ustaa i domobrana vojske
NDH, Mussolinijevih faista i drugih kvislinga. Tako neto
nije se do tada dogodilo u povijesti NOR-a da se totalno
porazi protivnik.
Rijeko-transka operacija nosi obiljeje visoke
kvalitete i povijesne uloge dalmatinskih divizija - 9, 19, 20. i
26. One su se od poetka do kraja uvijek nalazile tamo gdje
je bilo najtee i angairane su u najkritinijim trenucima
bitke, nalazei se uvijek na glavnom pravcu djelovanja 4.
armije, od rezultata koje je zavisio i uspjeh 4. armije u
cijelosti. U poetku Rijeko-transke operacije teite armi-
jskih borbi bio je na ojaanoj 19. diviziji. Tijekom bitke za
Rijeku i Klanu opet je glavni udar 4. armije bio na 19. i 26.
dalmatinskoj diviziji. U obuhvatnom manevru za prodor u
Trst armijsko je teite bilo na desnom krilu kod ojaane 20.
dalmatinske divizije, a na lijevom krilu kod 9. dalmatinske
divizije. U osloboenju Trsta nalo se est dalmatinskih
brigada - 3, 4, 8, 9, 10. i 11. Njima su sudjelovale tri brigade
30. slovenske, dvije brigade 43. istarske i jedna brigada 29.
hercegovake divizije. U zavrnici Rijeko-transke
operacije, kada je okruen i prisiljen na kapitulaciju nje-
maki 97. armijski korpus u rajonu Ilirske Bistrice, teite
borbi bilo je na 19. i 26. i dijelovima 9. dalmatinske divizije.
N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, n.dj. str. 305-308.
63 Dr. Uro Kosti,, Osloboenje Istre, Trsta i Slovenskog primorja.
Beograd 1978. str. 513,516.
Tu se nalazilo est dalmatinskih brigada - 1. i 2. dalmatinska ka rezerva (4. korpus), ime je znatno doprinijela potpunoj
proleterska, 5, 6, 12. i 14. brigada, koje su zajedno sa 13. i kapitulaciji njemake rijeke grupacije..^.
43. i na kraju posljednjih dana sa 7. i 8. divizijom zavrili rat Ocjenu 20. dalmatinske divizije u Rijeko-transkoj
u Istri i Slovenskom primorju. operaciji d a o je njen ratni zapovjednik admiral Bogdan
Konano, dalmatinske su divizije u Rijeko-transkoj Pecoti rekavi, i ovo: ..Uspjesi ostvareni u Rijeko-transkoj
operaciji bile i brojano najjae, b o r b e n o najiskusnije i za operaciji i na kraju blistava pobjeda to su izvojevale nae
v o e n j e ovakvih frontalnih borbi i i z v o e n j e velikih jedinice, nedvosmisleno potvruju, prije svega, vrlo visoki stu-
manevara, dolazile su m e u najboljima u Jugoslavenskoj panj moralno-politikog stanja u naim redovima i vojniku
armiji. Tako su dalmatinske divizije, 30. travnja 1945., ba u osposobljenost i uigranost naih jedinica i komandi za uspje-
jeku najeih borbi kod Klane, Ilirske Bistrice i Trsta imale na djelovanja u sloenim terenskim i taktikim uvjetima. To,
oko 4 0 . 0 0 0 boraca i starjeina. I to: - 9. divizija je imala takoer, moe da poslui kao ilustracija pravilno razvijenog
8.098, 19. divizija 9.835, pa 20. divizija 9 . 1 3 4 i 26. divizija sistema komandiranja i rukovoenja u uvjetima NOR-a..
11.423. Uz to je dosta dalmatinskih boraca bilo u 1. Inicijativa i duboki osjeaj odgovornosti i meusobnog pov-
tenkovskoj, Artiljerijskoj i Inenjerijskoj brigadi, u jerenja jesu osobine, koje su krasile nae borce i rukovodioce
Jugoslavenskoj mornarici i drugim sustavima 4. armije, to pri izvrenju dobivenog zadatka i najzad hrabrost i bezrezerv-
je oko 50.000 Dalmatinaca koji su se nalazili na frontu na spremnost na najvee napore i rtve u njihovom realiziran-
Rijeke, Klane, Ilirske Bistrice i Trsta, po Istri i Slovenskom ju tijekom Rijeko-transke operacije..65.
primorju. Ponajvie njihovim ivotima, uz ostale, Istra je Posebnu panju privlai stajalite admirala Ljube Trute,
pripojena matici Hrvatskoj, a Slovensko primorje matici zapovjednika 9. dalmatinske divizije, kada za borbe u Trstu
Sloveniji. kae sljedee: ..Borbe u velikom gradu kakav je Trst, bile su
Svoju povijesnu zadau ispunile su i ostale divizije 4. do tada nepoznate jedinicama 9. divizije. Uestvovali smo u
armije - 13. primorsko-goranska, 43. istarska, 30. i 31. borbama za naseljena mjesta, ali nikada do tada za tako veli-
slovenska, a posljednjih dana rata 29. hercegovaka, 7. i 8. ki grad kao to je bio Trst, gdje su bile dominantne uline borbe
divizija 4. hrvatskog korpusa. Zajedniko je djelo svih divizi- za slamanje otpornih toaka i utvrenih rajona. Tijekom borbi
ja 4. armije izvojevanoj pobjedi u Rijeko-transkoj u gradu jedinice 9. dalmatinske divizije su pokazale izvanred-
operaciji. nu borbenost i upornost, noeni eljom da se to prije zavri

Govorei o mjestu i ulozi 26. dalmatinske divizije njen historijsko djelo vraanja otrgnutih dijelova nae zemlje matici

ratni komesar Fabjan Trgo kae: ..Sumirajui rezultate borbi kojoj pripadaju..^.

26. divizije u Rijeko-transkoj operaciji koje je ona neprekid- Za 19. dalmatinsku diviziju u Rijeko-transkoj operaci-
no vodila od 24. travnja do 6. svibnja, istakli bi sljedee. ji, njen ratni komesar Petar Babi kae: ..Poslije osloboenja
Otkako je uvedena u borbu na sektoru Klane, divizijaje za sebe Like i Hrvatskog primorja, kada smo stigli do Suaka i Rijeke i
vrsto prikovala glavne snage 97- korpusa (188. diviziju), zapali u krvavi boj na Rjeinu meu borakim i starjeinskim
dobila ih vodei borbu na mjestu, onemoguavajui im da sastavom, iako se znalo da e biti preteko osloboditi Rijeku i
izvre manevar i probiju se u Grobniko polje i dalje u Bakarski otvoriti put ostalim snagama 4- armije za Trst, vladalo je
zaljev.. Brigade 26. divizije ne samo da su odbijale nepri- neodoljivo oduevljenje, samouvjerenost i odlunost. Sve je
jateljske napade, ve su im nanijele tolike gubitke da je nje- ukazivalo na to da smo, strpljivim i upornim radom izgradili
mako komandiranje moralo odustati od svojih namjera. Iako vrst i homogen vojniki kolektiv, s naom, nenadmanom
znatno oslabljena, oko polovice snaga, u drugoj fazi borbe, na partizanskom etikom. Takav sastav 19. i ostalih naih diuizija
podruju Ilirske Bistrice- Rupe, najprije je energinim djelovan-
jem potisnula neprijatelja prema selu Lipe, a zatim u estokoj i 64 Fabjan Trgo, navedeni prilog u knjizi Zavrne operacije..n.dj. str.

tekoj etverodnevnoj borbi osujetila pokuaje brzog prodora 393.

65 Bogdan Pecoti, navedeni prilog, Zavrne operacije., n.dj.str. 420-
iz okruenja njemakog 97- korpusa, zaustavila ga kod Ilirske
421.
Bistrice i time stvorila mogunosti da se u borbu uvede armijs- 66 Ljubo Truta, navedeni prilog, Zavrne operacije .., n.dj. str.427.
bila je garancija za sigurnu pobjedu koju smo izvojeuali
zavrili 7. svibnja 1945. u rajonu Ilirske Bistrice. Naoj diviziji
pao je zadatak da uvamo kapitulirane njemake postrojbe,
to smo asno ispunili..67.
Zapovjednik 4. hrvatskog korpusa pukovnik Milo
umonja ije su 7. banijska i 8. kordunaka divizija posljed-
njih dana rata stigle na front kod Ilirske Bistrice, zakljuuje:
..Ono to se dogodilo u operacijama 4. armije i 4. korpusa
potvrdilo je da su nai tabovi i jedinice izrasli i bili sposobni da
organiziraju i uspjeno izvedu i ovaj najsloeniji vid borbenih
djelovanja, a to je okruenje i prisiljavanje na kapitulaciju
jednog njemakog korpusa. To je bio najbolji dokaz Titove
ratne vjetine, nae taktike, operative i strategije. I u ovim bor-
bama dola je do izraaja velika sposobnost naih boraca i
starjeina da se snalaze u vrlo tekim situacijama, u napadu i
u obrani danju i nou, i da se u borbi okrue i poraze okruene
elitne njemake trupe..68.
Jugoslavenska mornarica, koju su inili najvie
Dalmatinci i njihovi brodovi, takoer je potpuno izvrila
svoju zadau i u Rijeko-transkoj operaciji. Prvi ratni brod
saveznika koji je uao u Trst bio je P-8, ratni brod
Jugoslavenske mornarice (vie o tome u prilogu admirala
Josipa Cernija u ovoj knjizi).
Slovenski 7. korpus tijekom cijele Rijeko-transke
operacije osiguravao je desni bok i pozadinu 4. armije,
primio na sebe borbe s njemakim i etnikim snagama od
Koevja prema Postojni, a poslije djelovanjem prema
Ljubljani. Iz neprijateljske pozadine djelovanje 9. slovenskog
korpusa osiguravalo je uspjeh osloboenja Trsta i to je ba
9. slovenski korpus prvi stigao na Sou, oslobodio Tri i
Goricu, i tu doekao saveznike snage iz sjeverne Italije. A
to je bilo od velikog znaenja u buduim politiko-diplo-
matskim pregovorima oko rjeenja tzv. Transkog pitanja.
Za dalmatinske divizije, pa i druge, najtee je bilo u bitci
za Rijeku i Klanu, kada su udarale na elo njemakog 97.
korpusa. Otuda bitka kod Rijeke i Klane, gdje su najvie
stradale 19. i 26. dalmatinska divizija, nosi obiljeje napad-
nih, ali krajnje upornih i tekih okraja voenih na vrlo
malom prostoru, na planinskom, krevitom, poumljenom
zemljitu, u nimalo povoljnim vremenskim uvjetima, jer su
esto padale kie, susnjeica i snijeg, visovi su bili obavijeni
maglom, teko se kretalo i osmatralo, u nedostatku
saveznike pomoi iz zraka (jer su, kako smo ve kazali,
i uskratili pomo iz zraka odmah nakon osloboenja Suaka)
tenkovi nisu mogli doi do izraaja, a topnitvo nije uvijek
moglo biti efikasno. Zato se rjeavalo juriom, borbom prsa
u prsa, bombama i s protivnikom koji je do kraja bio uporan,
koji nije htio ustuknuti, stalno je bio aktivan, danju i nou,
jer se borba vodila neprekidno. Takve odsudne borbe nika-
da do tada nisu vodile divizije 4. armije. Ali bez obzira na
takve uvjete divizije 4. armije pokazale su sposobnost da ih
vode. ilavost i upornost u borbi bile su odlike naih jedini-
ca. Tuklo se po svim principima slamanja jako utvrene
obrane neprijatelja, koji se nije u klasinom smislu branio,
nego je napadao. Mi smo napadali, on se branio i napadao.
On je napadao mi smo se branili i napadali. Naizmjenino
se to smjenjivalo. Ba kod takvih odlika djelovanja najbolje
se moe vidjeti sposobnost jedinica. A ostaje povijesna isti-
na da su se dalmatinske divizije tamo daleko u Istri, na grani-
ci stare Kraljevine Jugoslavije i Italije, kod Klane i Rijeke
danima vodile krvave i teke borbe i u tim borbama pobi-
jedile i bacile na koljena na bezuvjetnu kapitulaciju elitni
njemaki 97. armijski korpus.
Trai se odgovor - zato je toliko dugo trajala bitka za
proboj njemake obrane na crti Rijeka-Klana preko
Podgrada za Trst. Postoji vie razloga. Glavni je onaj to je
Generaltab u Beogradu, dok se Tito nalazio u Moskvi (5. do
20. travnja) neprekidno inzistirao da se probije njemaka
obrana kod Rijeke i Klane i krene prema Trstu, to je,
moemo slobodno kazati, nije bilo mogue. Naime, krivci za
krvave borbe kod Rijeke i Klane nalaze se u onima koji su
planirali da 4. armija udari elom na elo njemakog 97.
korpusa. Nosilac takvog koncepta bio je naelnik
Generaltaba general Arso Jovanovi, pa i onda kada je
doao u Crikvenicu u tab 4. armije, o emu smo govorili.
Prema pisanju generala Pavla Jakia, tada naelnika
taba 4. armije, moe se shvatiti da je i on bio na stajaliti-
ma generala Arse Jovanovia. On se u svojim memoarima
hvali kako je on sam u tabu 4. armije poznavao sovjetsku
ratnu vjetinu frontalnih proboja. Zatim i ovo kae:
67 Petar Babi, nauedeni pri/og u knjizi Zavrne operacije., n.dj.str.
395.
Milo umonja, O borbenim djelovanjima 4. korpusa u zavrnim
operacijama 4. armije, prilog u knjizi Zavrne operacije za
osloboenje Jugoslavije, Beograd, 1986. knj. 9., str. 380.
..Zamisao Transke operacije bazirao se na soujetskoj teori-
ji operacije..69.
Zato bitka za Rijeku i Klanu spada u najkrvavije bitke
koje su u NOR-u vodile jedinice NOVJ, odnosno JA:
U zakljuku o Rijeko-transkoj operaciji, iako smo
ranije neto kazali, nuno je naglasiti o ueu naroda
Hrvatskog primorja, Kvarnera, Istre, Trsta i Slovenskog pri-
morja - Hrvata, Slovenaca i antifaista Talijana i drugih nar-
odnosti. Oni su, uz ostalo, bili vaan imbenik da se pobije-
di njemaki okupator i svi njegovi suradnici i pomagai -
ustae i domobrani NDH, srpski i dalmatinski etnici koji su
se tamo nali, slovenski domobrani i drugi kvislinzi,
IV.
OSVRT NA OFENZIVU 4. ARMIJE I DJELOVANJE DALMATINSKIH DIVIZIJA
Ofenziva 4. armije koja je poela u Lici 20. oujka 1945.
zavrila je kapitulacijom njemakog 97. armijskog korpusa
Mussolinijevi faisti i ostali. Oni su bjeali pred divizijama 4.
armije bojei se kazne za poinjene zloine tijekom II. svjet-
skog rata i izmeu dva svjetska rata, od 1918. do 1941.
godine.
Bez takvog djelovanja naeg naroda - Hrvata i
Slovenaca, kao i talijanskih antifaista, bez vojne pobjede 4.
armije, nikada Istra ne bi bila vraena matici Hrvatskoj, niti
Slovensko primorje matici Sloveniji.
Pavle Jaki, Na uspomenama (memoari), Beograd 1987. knj.l,
str. 560-566.
kod Ilirske Bistrice 7. svibnja 1945. U toj ofenzivi jedinice 4.
armije su nizom uzastopnih operacija ispunile svoju povijesnu
zadau - oslobodile Liku, Gorski kotar, Hrvatsko primorje i
sve otoke sjevernog Jadrana, Istru, Slovensko primorje, Trst i
znatan dio ostale Slovenije, zavrivi kod Celovca u Austriji.
Time su u potpunosti izvrile strateki zadatak koji je pred njih
postavio Vrhovni komandant JA maral Josip Broz Tito.
U svojem politikom i vojnom ozraju ofenziva 4. armi-
je bila je originalni izraz ratne vjetine NOR-a. Armija je u
ofenzivi bila potpuno samostalna i izvodila je u najsloenijim
vojno-politikim uvjetima i najdelikatnijim diplomatskim
okolnostima. Ona je bila rezultat vlastitog razmatranja i
planiranja. Zbog izvanrednih djelovanja 4. armije, svih
njenih rodova i slubi, kao i naina ratovanja, sve je to bilo
na stupnju ratovanja Drugoga svjetskog rata. Njemaki su
tabovi tvrdili da se u jedinicama 4. armije nalaze
saveznike trupe i instruktori, a njih uope nije bilo. tab 4.
Pohvala Vrhovnog komandanta jedinicama 4. armije i jedinicama Mornarice,
3. svibnja 1 9 4 5 .
Komandant 4. armije general-major Petar Drapin i naelnik
artiljerije pukovnik Karei Levinik

Ilirska Bistrica, 7. svibnja 1 9 4 5 . : zaplijenjeno njemako oruje

iz 1 8 8 . divizije

Zarobljeni njemaki oficiri u Ilirskoj Bistrici, svibnja 1 9 4 5 .

N o v i Vinodol: kolona njemakih zarobljenika iz 9 7 . armijskog

korpusa, svibanj 1 9 4 5 .
N a r o d Istre cvijeem doekuje borce 4. armije, travanj 1 9 4 5

Manifestacije u osloboenoj Rijeci, svibanj 1 9 4 5 .

Rijeka obala nakon osloboenja grada: prije povlaenja Nijemci su

je digli u zrak
Trani slave o s l o b o e n j e , p o e t a k svibnja 1945.

J e d n a o d naoruanih grupa graana koje svestrano pomau 1 0 . brigadi

o s l o b o e n j u centra Trsta, 1 . svibnja 1945.

U l a z a k jedinica 4 . armije u Pulu, p o e t a k svibnja 1 9 4 5 .

 armije je javio Generaltabu 17. svibnja 1945. da se u 4.
armiji ne nalazi niti jedan instruktor Crvene armije..7.
Nisu ni divizije 4. armije prele na novu formaciju po tipu
ruske divizije, kako je to bilo u ostalim armijama JA.
Kako smo ve prethodno konstatirali, ofenziva 4. armije
se odvijala s ciljem da se prije saveznikih snaga iz sjeverne
Italije izbije na Sou. Ti politiko-strateki ciljevi znatno su
utjecali na mnoge odluke tabova i napore trupa. Tome su
bili podreeni i mnogi operativni zahtjevi, a neki, inae
veoma vani, kao osiguranje bokova i pozadine, privre-
meno su bili zapostavljeni, ali nikada tako da je to uspo-
ravalo ili koilo ofenzivu 4. armije. Tu trku prema Trstu i
dolini Soe su dobile jedinice 4. armije.
komesar 4. armije general Boko Siljegovi, prije svega,
visokim moralnim i izuzetnim borbenim i strunim kvaliteta-
ma boraca i starjeina 4. armije i jedinica koje su joj sud-
jelovale. .7 L
Ratni naelnik Operativnog odjeljenja taba 4. armije
pukovnik Ante Toni Bioi, naglaava da je komandant 4.
armije general Petar Drapin stalno, tijekom planiranja i
vodenja ofenzive 4. armije, ponavljao Titove rijei koje mu
je rekao u Beogradu kada je bio kod njega: Trst je Va
zadatak, sue ostalo je sporedno i manje vano! To uvijek ima-
jte u vidu. Za drugo nemojte troiti ni vrijeme niti snage..
Nama je to, zakljuuje A.T.Bioi olakavalo rad i davalo
smjelost, da u suim situacijama - pa i najteim - djelujemo uvi-

Osnovno naelo ratne vjetine 4. armije bilo je da se jek u cilju izvrenja naeg osnovnog zadatka. U tome lei jedan

nadmonije njemake snage, rasporeene na cijeloj dubini od bitnih inilaca nae pobjede u ofenzivi 4. armije..72.

[ armijske ofenzive, tuku, ne frontalnim napadima, kada se Zapovjednik 4. hrvatskog korpusa general Milo umon-
izuzme Klana - Rijeka, i potiskivanjem na sljedee poloaje, ja istie da je jedan od bitnih faktora pobjede u ofenzivi 4.
ve bonim i obilaznim manevrima, napadima iz pozadine, armije to nam je komandiranje bilo vrlo jednostavno i vrlo
okruenjem i unitenjem po dijelovima, a na kraju i krupnih efikasno, najee lino su se prenosile vrlo kratke odluke uz
njemakih snaga jednog elitnog korpusa kod Ilirske Bistrice. uee svih komandanata poevi od komandanta armije gen-
Prema poetnom operativnom planu ofenzive 4. armije erala Petra Drapina do najniih, tamo gdje je bilo najtee.
njene divizije su trebale da do 15. svibnja, tj. za 57 dana izbi- Cesto u prvim borbenim linijama borci su, takoer, pokazali
ju u dolinu Soe. Planirani tempo ofenzive je bio 5 km na veliku snalaljivost, upornost, hrabrost, samoinicijativu.
dan, to je odgovaralo prosjeku napada na takvom zemlji- Jednom rijeju, svaki starjeina bio je borac, a svaki borac bio
tu u toku Drugoga svjetskog rata. Meutim, kako se iz opisa je starjeina... General M. umonja vidi pobjedu 4. armije u
tijeka ofenzive 4. armije vidi da je ofenziva izvedena za 43 velikoj ofenzivi u mladosti naeg borakog i starjeinskog
dana, tj. do 3. svibnja 1945-, kada je oslobodila Trst i stigla kadra, koji je omoguio takvu pobjedu u ofenzivi 4. armije. A
na Sou. Time je prosjeni tempo povean na 7 km na dan, tada smo bili svi vrlo mladi i uspjeno smo njegovali najvrjed-
ako se uzme da je ofenziva 4. armije zavrena s kapitu- nije osobine i vrline koje su svojstvene mladima - polet,
lacijom njemakog 97. korpusa, tj. 7. svibnja 1945. godine, energinost, neustraivost, iskrenost, otvorenost,
onda je ofenziva 4. armije trajala 49 dana, pa je prema tome neoptereenost osobnim i porodinim pitanjima.. To je dolazi-
zadatak izvren za 8 dana ranije, a tempo napada je iznosio lo do izraaja, u tome je naa pobjeda..73.
6 km na dan. U ocjeni ofenzive 4. armije, ratni zapovjednik 20. dal-
Politiki komesar 4. armije general Boko Siljegovi u matinske divizije Bogdan Pecoti istie politiku dimenziju,
svojim sjeanjima istie da je njegova armija djelovala u koja je tada bila izraenija nego na drugim dijelovima
posebnim okolnostima i na samostalnom strateko-opera-
tivnom pravcu, bez neposredne vrste veze s ostalim snaga-
7 Arhiv VII, k. 316, reg.br. 5/2.
ma JA. Otuda je rukovoenje armijom u cijeloj ofenzivi od
Boko Siljegovi, Operacije 4- armije na primorskom pravcu,
Like do Soe bilo uvjetovano, prije svega, stupnjem prilog u knjizi. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
samostalnosti i sposobnosti 'taba 4. armije i tabova podi- Beograd 1986, knj.9., str 348.
72 Ante Toni Bioi, Rad t a b a 4 armije, prilog u knjizi Zavrne
njenih jedinica. Uzastopnim napadnim operacijama u ofen-
operacije... knj. 9.. str 348.
zivi 4. armije uspjeno su realizirani zadaci visokog opera-
73 Milo umonja, navedeni prilog u knjizi Zavrne operacije... n.dj.,
tivnog nivoa.. Sve se to moglo postii, zakljuuje ratni str.381-382.
jugoslavenskog ratita. Zato izvrenje zadatka u ofenzivi 4. divizijom na Visu, onda s ostalim sustavima 8. dalmatinskog
armije rjeavane su, izmeu ostalog, i mnoge veoma krup- korpusa, tako da su sada svi problemi brzo i efikasno rjea-
ne vanjskopolitike dileme i problemi nove Jugoslavije.. U vani. Pomorska komanda sjevernog Jadrana, koja je opera-
svezi s tim, podsjetio bih na jednu Churchillovu depeu feld- tivno bila podinjena 4. armiji, upjeno je suraivala s 9. i
maralu Alexanderu, od 1. svibnja 1945. godine: Mislim da 26. dalmatinskom divizijom u borbama za obalu, otoke,
je znaajno da mi i Amerikanci dobijemo kontrolu nad zatim u Istri i sve do Trsta. Ovo usklaivanje je bilo mogue
Rijekom, Trstom, Pulom i Istarskim poluotokom. Tamo e i radi toga to je u Operativnom odjeljenju taba armije bio
svakako doi do strahovite svae izmeu Talijana i oficir iz komande JM. Tu se, kako smo ve kazali, kod gen-
Jugoslavena oko tog teritorija. Ja sam sklon podrati erala Petra Drapina nalazio i zapovjednik JM general-
Talijane..74. Sve vojne i politike kombinatorike zapada, major Josip Cerni. Sve je to doprinijelo da su operacije i
zakljuuje B. Pecoti, mogle su biti u korijenu presjeene, jedi- desanti, kao i pomo u snabdijevanju, bile u potpunosti i na
no snanom, besprijekornom organiziranom ofenzivom jedini- vrijeme osigurane. Naroito je bio uspjean rad JM u otkri-
ca 4. armije. A da bi to postigli - da bi se prevalio dugi i krvavi vanju i nainu savlaivanja minskih polja koja su Nijemci
put od Dalmacije i Like do Trsta i Soe - trebalo je mnogo ostavljali iza sebe, zatim suradnja u planiranju podrke i
napora, kolektivne hrabrosti, izuzetne sposobnosti i odlunosti prevoenja jedinica od strane saveznika u poetnoj etapi
svih naih tabova i starjeina, a iznad svega snano moralno- ofenzive 4. armije. Posebno je bio otean rad JM u
politiko jedinstvo i odlunost svih uesnika te velike bitke da zavrnom dijelu ofenzive 4. armije, a to je desant na Cres i
izvre svoj historijski zadatak osloboenja zapadnih dijelova Loinj i istonu obalu Istre, kada su saveznici, kako smo ve
nae domovine..75-. kazali, uskratili pomo u prevoenju jedinica. Kvarnerski
Ratni komesar 9. dalmatinske divizije potpukovnik Ilija odred mornarike pjeadije vrlo je efikasno suraivao i
Radakovi, u svojim sjeanjima na ofenzivu 4. armije istie uestvovao u osloboenju otoka sjevernog Jadrana i za
jo neke bitne imbenike briljantne pobjede 4. armije. On osloboenje Istre, a Kvarnerski pomorski sastav titio je bor-
kae da je: znaajna karakteristika ofenzive 4. armije i ta to beno djelovanje 9. i 26. divizije na otocima i priobalnom
su se borbena djelovanja odvijala iz vie operativnih pravaca i pojasu. Budui da su Nijemci izvukli svoje ratne brodove
s vie strana - sa ela i iz pozadine i na vie operativnih i tak- prema Trstu, a onda k Veneciji, borbi na moru nije bilo, a
tikih ciljeva. Praktino, tada su se gubile granice djelovanja njemaki su ratni brodovi tukli po naim postrojbama kod
izmeu snaga s fronte i onih iz pozadine, postojali su tzv. Rijeke (kada se oslobaao Suak) i na kraju kod Trsta.
izmijeani frontovi, a tako se najbolje tuklo i porazilo velike i Zrana podrka i zatita bila je dobra sve dok nije 4.
krupne njemake snage... Radakovi ukazuje i na vanost armija stigla kod rijekog fronta. Operativno odjeljenje 4.
koordinacije taba 4. armije sa glavnim tabovima Hrvatske i armije nije imalo problema sa saveznikim oficirom za vezu
Slovenije. Pored direktiva i zadataka, koje su donosili tab 4. s angloamerikim zrakoplovstvom. Koordiniranje je ilo
armije i glavni tabovi Hrvatske i Slovenije, veoma su bili dobro i zbog toga to je pri tabu 4. armije postojao i oficir
znaajni neposredni kontakti kojih je bilo vie ..U tim kontakti- zrakoplovac iz Ratnog zrakoplovstva JA. On je pomagao u
ma dogovarana je suradnja za dui period, a rjeavana su i odreivanju i postavljanju zadataka, iznosio prijedloge za
druga pitanja. Dakle, bilo je dosta originalnih rjeenja, pri- ira djelovanja i podrku po dubini i neposredno potpoma-
lagoenih situaciji, to je sve doprinijelo opoj pobjedi u ofen- ganje napadnih kolona i operativnog poretka 4. armije. Na
zivi 4. armije.

U ofenzivi 4. armije uspjeno je bilo zajedniko djelo-

74 Arhiu VII, k,. 25/1. reg. br. 25/1.
vanje s Jugoslavenskom mornaricom i zranim snagama 75 Bogdan Pecoti, Znaajna obiljeja 4- armije, prilog knjizi Armije u
(jedno doba), a uredno je bilo i snabdijevanje 4. armije. strategijskoj koncepciji rata i revolucije, Beograd, 1986, knj.4., str.

Jugoslavenska je mornarica osiguravala priobalni dio 196-197-

76 J/jja Radakovi, Neka iskustva iz djelovanja 4. armije u zavrnim
fronta 4. armije i tijekom borbi za otoke sjevernog Jadrana.
operacijama 1945, prilog u knjizi, Zavrne operacije..
Raspolagalo se za te zadatke velikim iskustvima jo sa 26. n.dj.prilog,str 362-363.
taj nain, moe se zakljuiti, da se dosta efikasno koristila
podrka zrakoplovstva u Liko-primorskoj operaciji.
Meutim, na kraju rata savezniko zrakoplovstvo, pa i one
nae dvije eskadrile koje su se nalazile na aerodromu
Zemunik kod Zadra, nije vie pomagalo 4. armiju, a tada je
bila zrana podrka najvanija.
Snabdijevanje jedinica 4. armije vrilo se tijekom cijele
ofenzive na razne naine: iz armijskih baza, iz baza vojnoter-
itorijalnih komandi (vojnih oblasti i podruja) i iz ratnog pli-
jena. Sva tri vrela snabdijevanja bila su podjednako znaaj-
na. Najvei je problem bio u prijevoznim sredstvima. U
poetku ofenzive 4. armija je imala samo 150 motornih vozi-
la. Na kraju ofenzive zaplijenila je oko 2.500 kamiona, 2.000
dvoosovinskih kola i kara, 4.800 konja i 520 motocikla. To je
olakalo snabdijevanje i evakuaciju. Pomorski transport bio
je veoma znaajan, posebno za jedinice na lijevom krilu
operativnog rasporeda 4. armije. Kako su divizije 4. armije
brzo nastupale, to je onemogueno neprijatelju da evakuira
ili uniti svoja skladita u Lapcu, Bihau, Gospiu, Otocu, ranjenih i 291 nestalih. Ukupno 6.953 boraca i starjeina, a
Senju, Bakru, Suaku, Rijeci i Trstu. Veina njih je pala u ruke
jedinice 4. armije. Tako je zaplijenjeno 500 vagona municije
i 900 vagona hrane. Sve je to ublaavalo snabdijevanje iz
pozadine, a time i brzo djelovanje jedinice 4. armije.
Bilancu ofenzive 4. armije ne karakterizira samo
osloboenje od okupatora i drugih tudinaca i njihovih
pomagaa i suradnika, Like, Gorskog kotara, Hrvatskog pri-
morja, Istre i Slovenskog primorja, nego i respektivna pob-
jeda nad nadmonijim protivnikom, a to je totalni poraz nje-
makog 15. brdskog i 97. armijskog korpusa, koji su imali
133.000 vojnika, od ega je bilo 100.000 njemakih.
Odnosno, u ofenzivi 4. armije unitene su etiri njemake i
dvije ustako-domobranske, ukupno 6. protivnikih divizija,
i to najvie u neposrednoj borbi, vojnom okruenju i bezu-
vjetnoj kapitulaciji prije ope kapitulacije Wehrmachta.
Tako neto, takvu bilancu u jednoj ofenzivi rijetko biljei
povijest Drugoga svjetskog rata. Ovdje valja jo istai da
takav poraz druge ratujue strane - konkretno njemake, tj.
pripadnika .dobrog po kvaliteti poznatog Wehrmachta, malo
ili skoro nikako se ne moe nai u povijesti Drugoga svjet-
skog rata. U tome i lei veliina svih jedinica i svakog pri-
padnika 4. armije.
Evo jo konkretnih podataka koji obiljeavaju bilancu
pobjede 4. armije. Postoje podaci da je Wehrmachtu, nje-
govim snagama koje su se nalazile u Lici, Gorskom kotaru,
Hrvatskom primorju, Istri i Slovenskom primorju, 4. armija
nanijela gubitke od 21.694. mrtvih, a zarobila 56.260 vojni-
ka, asnika i, kako prije rekosmo, i tri generala zarobljena i
dva poginula na frontu. Sami njemaki povjesniari
potvruju katarzu koju su na frontu pred 4. armijom imale
njemake postrojbe. Konstatira se da je od 373. divizije osta-
lo samo neto malo koje se povuklo prema Karlovcu, a od
392. divizije, kada je stigla kod Crikvenice i Novog, bili su
ostaci divizije u raspadu??.
Za izvojevanu pobjedu 4. armija dala je dosta velike i
teke rtve i iznose 10.742, od ega je poginulo 2.305, ran-
jeno 7.035 i nestalo 384. Najvee je gubitke imala 19. i 26.
dalmatinska divizija. U 19. diviziji bilo je 609 mrtvih, 1972
ranjena i 140 nestalih ili ukupno 2.721. U 26. diviziji je
poginulo 504, ranjeno 1722 i nestalo 137, ukupno 2.363. Od
svih divizija 4. armije najtee su gubitke imale etiri dal-
matinske divizije - 9, 19, 20. i 26., i to: 1585 poginulih 5117
to je jaina jedne do dvije partizanske divizije.?
Katarza gubitaka bila je u bitci kod Klane, koja se vodi-
la od 24. travnja do 3. svibnja 1945., u povijesti poznate
kao krvava Klana. U pojedinim brigadama ete su ostale
bez pola ljudstva. U bitci za Klanu samo 12. brigada 26.
divizije imala je oko 500 mrtvih i ranjenih, skoro polovica
brigade je stradala zadnjih dana rata. Od Rjeine do Klane
brigade 19. i 26. dalmatinske divizije imale su vie gubitaka
nego od Like do Klane. Meu poginulima je najvie
Hrvata, skoro 70%.
Ovaj broj rtava upuuje na zakljuak da su glavni teret
ofenzive 4. armije ponijele dalmatinske divizije. im je
poela ofenziva 4. armije, 31. oujka 1945. u njenom sas-
tavu, u etiri dalmatinske divizije nalazilo se 41.162 borca i
starjeine, a to je znatno vie nego to je polovina brojnog
stanja 4. armije koja je tada imala oko 70.000 boraca. Ako
se tome doda i broj boraca u Jugoslavenskoj mornarici, u 1.
tenkovskoj, Artiljerijskoj i Inenjerijskoj brigadi i u
76a Niko/a Ani, Snabdijevanje 4 armije., n.dj. prilog, str, 450-463.
77 Franc Schrm, Hrvatsko vojnite, prijevod s njemakog, Zagreb,
1992., str 189, 199, 242.
78 Anka Petrovi, Gubici 4. armije, prilog u knjizi Zavrne operacije za
osloboenje Jugoslavije, Beograd, 1986, knj. 9., str. 463-466.
Armijskom puku za vezu, onda ih je samo oko 10.000 bilo
koji nisu doli iz Dalmacije. Poglavito su bili Dalmatinci, iako
je bilo i drugih naroda i narodnosti (vidi na kraju pregled
brojnog stanja i sastava 4. armije).
Svih 13 dalmatinskih brigada nalo se u sastavu 4. armi-
je, i bile su sve dok nije zavrena armijska ofenziva. Samo je
13. dalmatinska rasformirana prije poetka ofenzive - 15.
oujka 1945. Glavni dio popune 4. armiji dolazio je iz
Dalmacije, oko 15.000 boraca, a preko armijske Dopunske
brigade u Trogiru stiglo je kao popuna i oko 12.000
Albanaca s Kosova i iz Crne Gore. Oni su stizali tek u
zavrnici rata, najvie tijekom borbi na rijekom frontu.
Armija se popunjavala i novim ljudstvom iz Like, Gorskog
kotara, i Hrvatskog primorja i od rasformiranih partizanskih
odreda i drugih vojnopozadinskih jedinica i ustanova.
Reeni general Ante Toni Bioi kazuje da je tab 8.
dalmatinskog korpusa u cjelini sainjavao kostur
armije.. Pored toga tab 8. dalmatinskog korpusa
ogromno iskustvo u borbi s Nijemcima.. Sve je funkcioniralo
vie nego dobro i tab 8. dalmatinskog korpusa bio je dorastao
radu taba 4- armije.. Tako je 8. dalmatinski korpus inio jez-
gro 4. armije ne samo svojom vojnom snagom, organizacijom
i naoruanjem, nego i steenim iskustvom koje se pretoilo u
ofenzivi 4- armije.
Povijesno je znaenje mjesta i uloge dalmatinskih divizi-
ja u ofenzivi 4. armije. U svim operacijama, od Like do Soe,
dalmatinske divizije uvijek su se nalazile na teitu borbe,
odnosno na glavnom pravcu napada 4. armije. Tako su u
prvoj etapi Liko-primorske operacije, pri osloboenju
istone Like i Bihaa, glavnu ulogu odigrale 19, 20. i 26.
divizija. One su, uz pomo snaga iz pozadine 4. korpusa,
pregazile glavninu njemakog 15. korpusa neprekidno
djelujui od Lapca do Bihaa, kod Udbine, i Pljeivice.
Zatim u drugoj etapi Liko-primorske operacije opet su dal-
matinske divizije - 20. i 26. na glavnom teitu borbe prema
Gospiu i dalje prema Senju, dok je jedna dalmatinska diviz-
ija - 9. ila obalom Jadrana i osvajala otok po otok u
Kvarnerskom arhipelagu uz pomo i potporu Pomorske
komande sjevernog Jadrana, odnosno Jugoslavenske
mornarice. Dva njemaka generala, u ovim borbama,
zapovjednik 15. korpusa general Gustav Fhena i zapovjed-
nik 392. divizije general Johan Mickl, na bojitu su smrtno
ranili dalmatinski borci iz 20. i 26. divizije.
Kada je poelo gonjenje Nijemaca od Senja prema
Novom i Crikvenici, opet je teite na ojaanoj 19. dal-
matinskoj diviziji, a 26. dalmatinska oslobaa otok Krk, te 9.
dalmatinska Cres i Loinj. U Rijeko-transkoj operaciji,
kako smo ve kazali, glavni su teret borbe podnijele dal-
matinske brigade (njih 13) i dalmatinske divizije - njih etiri.
One su sve do kraja rata bile okosnica udara, manevra,
vatrene moi, i poslije toga u nastupanju Motoriziranog
odreda 4. armije sve do Celovca u Austriji, a im je zavren
Drugi svjetski rat, opet su dalmatinske sve etiri divizije
ostale na zapadnim granicama nove Jugoslavije u obrani
Istre i Slovenskog primorja.
U zakljunom osvrtu na ofenzivu 4. armije, na kraju,
smatram da valja istai jo jednu karakteristiku te ofenzive,
a to je injenica da se ona vodila u Lici, Gorskom kotaru,
Hrvatskom primorju, Istri i Slovenskom primorju, gdje je
taba 4. apsolutna veina naroda tog kraja bila vrsto vezana za nar-
imao je odnooslobodilaku borbu i u njoj uestvovala. Zato se
narod tog kraja s velikim entuzijazmom uklopio u zajed-
niku borbu s jedinicama 4. armije za svoje osloboenje od
njemakog okupatora i njegovih pomagaa i suradnika.
Bila je milina doi u lika, primorsko-goranska, primorska,
otoka, istarska i slovensko-primorska sela i gradove.
Napaeni narod je hrlio ususret svojim osloboditeljima, as-
tio ih, veselio se, bio je presretan to je nastupio dan slobode
od stoljetnog tuinca i osvajaa..0-.
Taj na narod i talijanski antifaisti pomagali su jedinica-
ma 4. armije u njezi ranjenih i bolesnih , u snabdijevanju,
izgradnji od Nijemaca poruenih prometnica i drugih za
vojne operacije vrijednih objekata, u obavjetajnoj slubi i
svim drugim djelatnostima, pa i u vojnim akcijama, sve to
je bilo od koristi za brzo djelovanje jedinica 4. armije.
Posebno valja istai ulogu i zalaganje organa vlasti i poli-
tikih organizacija NOP-a, kako onih koji su se nalazili na crti
bojinice, tako i onih u pozadini, osobito u Dalmaciji, koja je
sva bila angairana da se pomogne dalmatinskim borcima
koji idu prema svojoj napaenoj brai Hrvatima i
Slovencima u Istri i Slovenskom primorju, da se konano
79 Ante Toni Bioi, nauedeni prilog u knjizi, Armije u strategijskoj kon-
cepciji rata i revolucije, Beograd, 1986, knj.4., str. 200.
Tako sam zapisao u svom Ratnom dnevniku, u Sent Peteru,
Slovensko primorje, 7- svibnja 1945.
oslobode tuinaca i ratnih zloinaca. Ba ti tlaitelji i ratni
zloinci su bjeali pred jedinicama 4. armije, prema zapadu,
preko Soe k britanskim i amerikim postrojbama koji su ih,
u najveem broju, prihvatili i uzeli pod zatitu. Jednom
broju srpskih i kninskih etnika, ustaama, bjelogardijcima,
Mussolinijevim faistima uspjelo je pobjei ispred suda
pravde, znajui da rtva trai pravdu. Jedan manji broj rat-
nih zloinaca po direktivama ustake vlasti i uputama drugih
struktura i konfesija ostajao je ili su ih ubacivali u pozadinu
4. armije, kako u Dalmaciji, tako i po Lici (naroito na
Velebitu, Pljeivici itd), Gorskom kotaru, onda u Slovenskom
primorju na Sneniku itd. Oni su vrili atentate na pripad-
nike NOP-a, organe vlasti i politiku strukturu nove
Jugoslavije. Posebno su bili aktivirani za atentate i diverzije
na osobe i objekte koji su pripadali Titovoj armiji. Za borbu
protiv ostavljenih ili ubaenih ustaa, etnika i drugih zloi-
naca bila je u Lici angairana 1. samostalna lika brigada
koja je nastala od rasformirane 35. like divizije. U Lici je
djelovala i 1. brigada Hrvatske divizije Korpusa narodne
obrane, a u Slovenskom primorju se nalazila 2. brigada
Slovenske divizije KNOJ-a. Kasnije su na zadacima borbe
protiv tzv. kripara i kriara bile angairane i druge opera-
tivne jedinice, ali kada je rat zavren.
Svoju povijesnu misiju u Drugom svjetskom ratu dal-
matinske divizije su ostvarile u ofenzivi 4. armije, ali u zajed-
nitvu sa 13. primorsko-goranskom, 35. likom, 43.
istarskom iz 11. korpusa, zatim sa 30. i 31. slovenskom diviz-
ijom iz 9. korpusa, 29. hercegovakom, 7. banijskom, 8. kor-
dunakom divizijom 4. hrvatskog korpusa i 15. i 18. sloven-
skom divizijom 7. korpusa. Velika pobjeda 4. armije je u
zajednikom djelovanju naroda Dalmacije, Like, Gorskog
kotara, Hrvatskog primorja, Istre i Slovenskog primorja, uz
pomo naroda Hercegovine, Banije i Korduna, Talijana,
Muslimana, Albanaca i drugih naih i stranih dravljana koji
su se nalazili u 4. armiji. Poglavito to je djelo Hrvata - preko
50-60%, Srba oko 10%, onda Slovenaca i talijanskih
antifaista, i drugih. Svi su se oni junaki borili i ginuli za
osloboenje Hrvatske i Slovenije, tj. protiv njemakog i tali-
janskog okupatora i njihovih suradnika i pomagaa.
Zavretak ofenzive 4. armije i izbijanje na zapadne
granice nove Jugoslavije tono se poklapa sa zavretkom
Drugoga svjetskog rata u Europi. Rat je zavren, ali pred
dalmatinske i druge divizije 4. armije nije nastupilo raz-
doblje mira, nego nova dosta zategnuta politika i vojna
situacija. Pred dalmatinskim divizijama je stajao novi
zadatak - da se brani i obrani na narod i nae nasilno
oduzeti teritoriji od ranije, a poglavito od kraja Prvog i
tijekom Drugoga svjetskog rata.1
Nastupila je nova etapa u povijesti dalmatinskih divizija
4. armije. Nalazili su se na ivici novoga rata, eventualnog
oruanog sukoba s dojueranjim saveznicima.
1 Prema navodima akademika Branka Petranovia (Srbija u
Drugom svjetskom ratu, Beograd 1992.) sve do Soe je oslobo-
dio srpski vojnik. Zatim kae: Srpski vojnik stigao je u Prvom
svjetskom ratu na Sou kao i u Drugom svjetskom ratu (str.16.).
Meutim, u Prvom svjetskom ratu Sou su okupirali Talijani, a u
Drugom svjetskom ratu na Soi su bili 31. slovenska, pa onda
26. dalmatinska divizija.
 DALMATINSKI BORCI U TRSTU I NA SOCI
Onog 7. svibnja 1945. kada je kod Ilirske Bistrice tab
njemakog 97. armijskog korpusa potpisao predaju dal-
matinske divizije - 9, 19, 20. i 26. - bile su u Slovenskom pri-
morju i u Istri. Dan prije je 6. svibnja 1945. godine 26. dal-
matinska divizija, bez 11. brigade koja je ranije predana 20.
dalmatinskoj diviziji, zbog velikog gubitka izvuena s fronte
i nalazila se u ent Peteru (sada Pivka) i okolici. im je iz
Remsa, gdje je potpisano preliminarno primirje i kapitulaci-
ja Treeg Reicha, stigla vijest o njemakoj kapitulaciji meu
Straar 1 .dalmatinske brigade na mostu preko rijeke S o e kod mjesta Pierisa, posljednjeg dana rata, 1 5. svibnja 1 9 4 5 . Nasuprot njemu je na strai i britanski vojnik
borcima i starjeinama nastalo je ope veselje. Sutradan, 8.
svibnja 1945. u Berlinu je potpisana zvanina kapitulacija
Treeg Reicha.
Pred 4. armijom ve su stajali novi zadaci. Trst je bio slo-
bodan i u njemu 9. i 20. divizija, a 19. divizija poslije
razoruavanja njemake grupacije kod Ilirske Bistrice ras-
poredila se u Rijeci i okolici. Nastupili su novi problemi,
nalazilo se na ivici novog rata, sada eventualno s dojuer-
anjim saveznicima. Prednjaila je Velika Britanija, ali uz
podrku SAD i Francuske. Zapad je bio naklonjen da se
Istra, Trst i Slovensko primorje dade Italiji, to je bilo u
suprotnosti s ranijim dogovorima marala Tita i zapadnih
saveznika.
U vojnoj domeni presudno je bilo pitanje obrane
zapadnih etnikih granica nove Jugoslavije, a u zenitu se
nalazio Trst i Soa. Na Sou su 1. svibnja u 14 sati stigli borci
31. slovenske divizije 9. korpusa 1 . Ona je istog dana oslo-
bodila Tri (Monfalcone) i Goricu. U veernjim satima
zapadno od Tria dolo je do susreta 31. slovenske divizije
i 2. novozelandske divizije (zapovjednik general Bernard
2
Freybergam) iz britanske 8. armije koja se nalazila u Italiji .
Ne potujui dogovor izmeu zapadnih saveznika i
marala Tita engleske postrojbe su krenule prema Trstu i
L/2, svibnja zanoile u starom dvorcu Miramar, izmeu
Monfalcona i Trsta^.
tab 4. armije naredio je 7. svibnja 1945. godine tabu
26. dalmatinske divizije da se pripremi i krene na Sou, na
sektor Monfalcona. General Drapin je odabrao ba ovu
diviziju koja je bila borbeno vrlo jaka, s velikim ratnim
iskustvom i dobrom uvjebanou. Njena pojava na Soi,
smatralo se u tabu 4. armije, kako kazuje njen naelnik
Operativnog odjeljenja general Ante Toni Bioi, bila je
garancija da se nee dozvoliti britanskim trupama da se nasil-
no zadre od JA osloboen teritorij Trsta i Slovenskog primor-
ja. Konano, tvrdi general Bioi, ova je divizija garantirala
ostvarenje politikih ciljeva nove Jugoslavije koji su se pojavili
u svibnju 1945- godine..>A
Na osnovi armijske direktive, ujutro 7. svibnja 1945-,
tab 26. divizije izdao je svoju prvu poslijeratnu zapovijed u
kojoj se vie ne govori o razbijanju, unitenju, osvajanju ili
likvidaciji neprijateljskih snaga, ve o pokretu jedinica, bez
borbe, na novu prostoriju Tri - Soa. Dalmatinska 26.
divizija imala je tada 3 brigade. 1. dalmatinsku proletersku,
12. dalmatinsku i 3. prekomorsku brigadu. Kretanje je ilo
slijedom: prvo se kretala 1. dalmatinska proleterska, onda 3.
prekomorska, pa zatim 12. dalmatinska brigada. Pokret je
poeo 8. svibnja 1945. Postrojbe 12. dalmatinske su se
pokrenule elektrinim vlakom iz Sent Petera do Opina i
onda pjeke za Tri. Tamo su dole 1. dalmatinska i 3.
Razmjetaj jedinica izvren je po zapovijedi taba 26.
divizije od 10. svibnja 1945. Prva dalmatinska brigada smi-
jenila je jedinice 31. slovenske divizije i rasporedila u selu
Ronchi postavivi strau na mostu preko Soe, gdje je bila i
straa britanske vojske. Malo dalje od mosta bili su prednji
dijelovi generala Andersa, poljski 2. korpus, takoer u sas-
tavu britanske 8. armije. Ovaj poljski korpus vrio je kasnije
este provokacije i ometao komuniciranje 26. divizije s onim
jedinicama koje su se nalazile u Italiji u lagunama Gradea.
Naime, u Gradeu je poslana jedna eta iz 12. dalmatinske
brigade, a ve su tu bili i dijelovi 31. slovenske divizije.
Postrojbe 12. dalmatinske brigade smjetene su, prema
gornjoj divizijskoj zapovijedi, u Triu, na brodogradilitu,
gdje je naeno nekoliko njemakih ratnih brodova koji nisu
bili zavreni. Trea prekomorska brigada ostala je u sreditu
Tria sa zadatkom da osigurava grad^.
Kada je 26. dalmatinska divizija dola na prostoriju
Tria i primila osiguranje lijeve obale rijeke Soe, od
saveznikih snaga tu su se nalazile sljedee jedinice: u irem
rajonu Tria bio je tab 13- korpusa sa 56. britanskom diviz-
ijom i 43. indijskom pjeakom motoriziranom brigadom. U
Gorici je bila 91. amerika divizija. U Trstu i sjeverozapadni-
je nalazila se 2. novozelandska divizija, a poljski 2. korpus
generala Andersa zapadno od rijeke Soe^.
Ova pomijeanost britanskih i naih postrojbi prouzroi-
la je mnoge nesporazume. Ali, prema uputama marala
Tita, zapovijedi 4. armije i taba 26. divizije, trebalo je po
svaku cijenu izbjegavati provokacije koje su bile este,
ponekad i dosta brutalne, inicirane od britanskih postrojbi,
osobito u gradu Triu. Ovakav raspored 26. divizije bio je
na snazi do 24. svibnja 1945. kada je dolo do promjena,
koje su isprovocirale britanske komande. Naime, oni su 43.
indijsku brigadu iz Tria prebacili na Kras, pa je tab 26.
divizije u Opatije selo na Krasu postavio svoju 12. brigadu?.
1
Zdravko Klanjek, Deveti korpus slovenske narodnoosvobodilne
vojske (1943--1945.), Ljubljana 1999. str. 432-435, 448.
2
Isto, str. 438-439,444,449.
3
Isto, str. 444-447.
4 Razgovor s generalom Antom Bioiem, voen u Beogradu
18.10.1984.

prekomorska brigada. U Triu se nalo neto britanske 5 N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar na Braiu 1984.
str. 309-310.
vojske, onda 31. slovenska divizija i Komanda mjesta, koju 6
Isto str 310.
je postavio tab slovenskog 9. korpusa. 7 Isto str. 310-311.
 Za to vrijeme, kad su voeni brojni politiko-diplomats-
ki pregovori izmeu Beograda i ranijih zapadnih saveznika,
u Istri i Slovenskom primorju stajale su respektivne vojne
snage nove Jugoslavije. Budui da je bio sporan cijeli teri-
torij Istre i Slovenskog primorja, tj. od Soe pa sve do
Rjeine kod Suaka i do stare jugoslavensko-talijanske
granice sjeverno od Postojne i dalje na sjever, na tom teri-
toriju i dalje je stajala locirana glavnina 4. jugoslavenske
armije. Armijske divizije bile su dobro postavljene za svaki
sluaj nekog novog oruanog sukoba, a on se oekivao, to
je znao cijeli sustav armije i postojala je visoka svijest svih
pripadnika 4. armije da brane svoju brau Hrvate i
Slovence koji su inili apsolutnu veinu u Istri i Slovenskom
primorju.
Najisturenija prema zapadu, na rijeci Soi, u Triu i na
Krasu nalazila se i dalje snana 26. dalmatinska divizija. Tu
se nalazila prema Gorici slovenska 31. divizija koja je 13.
svibnja ula u sastav 4. armije jer je toga dana rasformiran
tab slovenskog 9. korpusa, a prije toga u Trstu je rasformi-
rana slovenska 30. divizija. U Trstu i okolici bile su i dalje 9.
i 20. dalmatinska divizija. U Istri se nalazila 43. istarska i 13.
primorsko-goranska divizija. Ostao je najslabije branjen
pravac od Gorice prema Vipavi i Postojni. Zato je
Generaltab JA u Postojnu poslao iz Zagreba svoju 1. pro-
letersku diviziju. U Postojnu je doao i tab 4. armije, ali je
tada (20.5.1945.) smijenjen general Petar Drapin, a posta-
vljen dotadanji komandant 1. armije general-lajtnant Peko
Dapevi. Drapin je postavljen za komandanta novoformi-
rane I. oklopne armije u Ljubljani^.
Oko Ilirske Bistrice se nalazio hrvatski 4. korpus s 7. ban-
ijskom i 8. kordunakom divizijom. Glavni tab Hrvatske
traio je da se 4. korpus sa obje divizije prebaci u Zagreb. U
poetku mu je bilo odobreno, ali onda je Generaltab to
odbacio, pa su na kraju tab 4. korpusa i 8. kordunaka
divizija dovedeni u Zagreb, a 7. banijska divizija je ula u
sastav 4. armije i upuena u rajon Tolmin, Idrija. Tu je ubrzo
stigla i 13. primorsko-goranska divizija. Otuda su se na crti
rijeke Soe nale 4 divizije 4. armije - 26. dalmatinska, 31.
slovenska, 7. banijska i 13. primorsko-goranska10.
Konkretno, u prvom mjesecu (svibnju 1945) iza zavret-
ka II. svjetskog rata, na najnostalginijoj toci nove
Jugoslavije, a i ovog dijela Europe, na teritoriju Istre i
Slovenskog primorja, nalo se devet divizija Jugoslavenske
armije, od ega su na braniku zapadnih dijelova Republike
Hrvatske i Republike Slovenije bile etiri dalmatinske diviz-
ije ranijeg 8. korpusa, - 9, 19, 20. i 26. divizija. One su drale
glavne objekte u zoni od Soe preko Trsta za Rijeku i Suak.
Openito gledano bilo je devet divizija Jugoslavenske armi-
je (1. proleterska, 7. banijska, 9. dalmatinska, 13. primorsko-
goranska, 19. dalmatinska, 20. dalmatinska, 26. dalmatinska
i 43. istarska divizija) U Istri i Slovenskom primorju, na
zapadnim granicama nove Jugoslavije one su bile garancija
da e Beograd moi sigurnije pregovarati s dojueranjim
zapadnim saveznicima i da se moe oekivati povoljnije
politiko-diplomatsko rjeenje, tj. da e se, koliko se god
bude moglo, u djelo realizirati Titove rijei s Visa: Tue
neemo, ali svoje ne damo!.
Vrhunac krize oko Istre, Trsta i Slovenskog primorja
izbio je 15. svibnja 1945. kada su amerika, britanska i fran-
cuska vlada poslali maralu Titu otru notu s ultimatumom
da se u roku od 48 sati moraju sve postrojbe JA povui iz
Trsta, Monfalcona, Gorice i da se sve preda britanskom 13.
korpusu. Tito je traio da ostanu u tim mjestima dijelovi
Jugoslavenske armije, ali oni su to odbili i pokrenuli svoje
trupe u zaposjedanje (21. svibnja) teritorija do crte Trst i sve
prometnice koje iz Trsta idu preko Gorice, Kobarida i Trbia
u Austriju. Morale su postrojbe 4. armije napustiti i Pulu gdje
su se od 13. lipnja 1945. do 16. rujna 1947. nalazili britanski
vojnici. Maral Tito je 24. svibnja 1945. zapovjedio svim
divizijama 4. armije da silom oruja sprijee anglo-amerike
trupe ako pokuaju da prijeu istono od te crte. Do 25.
svibnja anglo-amerike trupe posjele su veliki teritorij na
Krasu, sve do Stajnele i Vipave, kao i Milje juno od Trsta,
onda Bazovicu i Seanu istono od Trsta. Churchill je zago-
varao da idu na staru jugoslavensko-talijansku granicu do
Suaka, Postojne i Triglava.
Zapad nije bio ovim zadovoljan pa su njihove vlade 3.
lipnja 1945. poslale Beogradu novu notu, u stvari ultimatum
da obavezno prihvati demarkacionu liniju, po kojoj bi se
Julijska krajina i sve zapadno od prometnica, koje od Trsta
vode za Austriju, predali pod upravu anglo-amerike vojske.
Dozvoljeno je samo da ostane jedna simbolina postrojba
8
Z. Klanjek, n.dj. str. 448-449.
9
Nikola Ani, Doktorska disertacija, Zagreb 2002. str. 195-200, 209.
10
Z. Klanjek, n.dj. str. 420-454-
 e posjesti anglo-amerike trupe, a
istono je Zona B sve do stare
jugoslavensko-talijanske granice iz 1939.
koju e drati snage J.A. U Zoni A osta-
je jedan odred Jugoslavenske armije,
jaine 2.000 vojnika, ali pod zapovjed-
nitvom saveznikih komandi, kojima se
tab nalazio u Miramaru kod Trsta1 ^
Nakon stupanja na snagu Devinskog
sporazuma o privremenom rjeenju
spornog teritorija Istre i Slovenskog pri-
morja poela je predislokacija dalmatin-
skih i drugih divizija 4. armije koje su se
nalazile u toj zoni. Tako su brigade 26. dal-
matinske divizije 10. lipnja 1945. poele
naputati poloaje na rijeci Soi i s Krasa.
One su ve sutradan 11. lipnja bile u
rajonu Postojne. Naputanje Soe i Krasa,
i povlaenje prema Postojni, obavljeno je
u jednom opem gru naroda Slovenskog
primorja i boraca 26. divizije. Narod je
masovno izlazio na ulice svojih mjesta i u
plau pozdravljao svoje osloboditelje i
zatitnike. Prizor koji se dugo pamti. U
Postojni nije dugo stajala 26. divizija, nego
je po zapovijedi taba 4. armije upuena u
rajon Kopra, Izole, Buzeta, Buja, Umaga u
nakani da brani juni pravac koji od Trsta
vodi prema Puli, gdje su se nalazile bri-
tanske i amerike postrojbe. Najisturenija
je prema Trstu, sjeverno od Kopra bila 12.

Demarkaciona linija izmeu saveznikih snaga i jedinica J u g o s l a v e n s k e armije - Z o n a A i zona B

dalmatinska-otoka brigada, tab divizije
P r e u z e t o i z U . K o s t i O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . , B e o g r a d , 1978. bio je u Portorou, a kasnije je preao u
Pazin, gdje su ostali 1945. i 1946. godine.

JA na Krasu i u Vipavi od 2.000 vojnika. U tako napetoj Iz Trsta je 9. dalmatinska divizija izvuena i poslana u

atmosferi u Beogradu je potpisan sporazum, 9. lipnja 1945. Ljubljanu i onda za Vojvodinu i Slavoniju, gdje je u Osijeku

izmeu jugoslavenske vlade i vlade SAD i Velike Britanije preformirana u 58. streljaku diviziju po ruskoj formaciji i

(zastupljeni ambasadorima)', po kojem su se postrojbe JA organizaciji. Takoer iz Trsta je povuena i 20. dalmatinska

imale povui iz Moonfalcona, Gorice i Trsta, zapadno od tzv. divizija i otila u Maribor, gdje je dola i 43. istarska divizija.

Morganove crte, a to je zona: Milje juno od Trsta, ukljuno

Seana, tajnel, Brda kod Gorice, Tolmin, Kobarid do blizu
Kranjske gore. Zapadni dio od ove crte nazvan je, prema Jugoslavenski odred u Slovenskom primorju, Trst in Istra (1945-
1935J Nova Gorica, 1985.
sporazumu u Devinu kod Trsta 20. lipnja, Zona A, kojeg
Od te dvije divizije formirana je 32. streljaka divizija,
takoer po ruskom uzoru. Iz Rijeke je otila 19. dalmatinska
divizija i brodovima prebaena u Zadar, pa u sjevernu
Dalmaciju i oko Knina, gdje je vodila borbe sa zaostalim
12
etnicima .
Iz takve situacije, i u takvom rasporedu, nale su se dal-
matinske divizije 8. korpusa u ljeto 1945. godine. One su,
moe se zakljuiti, ne samo inile glavnu snagu 4. armije u
osloboenju Like, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Istre
i Slovenskog primorja, nego su sa zavretkom Drugoga
svjetskog rata inile glavnu i vrlo jaku vojnu mo kada se
diplomatskim putem rjeavalo pitanje Istre i Slovenskog pri-
morja, koji su zadatak, uz potporu drugih divizija 4. armije i
naroda, u potpunosti izvrile. U tome je i bitni dio njihove
ratne povijesti.
Ostvarilo se ono to su dalmatinski mladii i djevojke
uili od svojih roditelja i u koli da se bore za slobodu protiv
svakog tuinca i njihovih pomagaa (vidi prilog Slavka
Matia o poginulim dalmatinskim borcima 8. korpusa). Na
kraju ostvarile su se u djelo rijei velikog hrvatskog pjesnika
Vladimira Nazora, kada im je poruio:
Na Sneniku, na Ukoj, na Soi
mi ekamo zoru!
I ta je zora slobode hrvatskog i slovenskog naroda u Istri
i Slovenskom primorju dola svibanjskih dana 1945. i to ba
na Sneniku, na Ukoj i na Soi, gdje se sada nalaze
zapadne granice suverene Republike Hrvatske i Republike
Slovenije.
12
Nikola Ani, Doktorska disertacija., str. 195-200, 209.

GUBICI JEDINICA OSMOG KORPUSA (4. ARMIJE)

U ZAVRNIM OPERACIJAMA (1.3. - I5.5.1945.) 1

JEDINICE POGINULI RANJENI NESTALI UKUPNO

9. divizija 162 601 8 771

19. divizija 609 2072 140 2821

20. divizija 310 822 16 1148

26. divizija 504 1722 137 2363

Artiljerijska brigada 8 28 - 36

Inenjerijska brigada 2 - - 2

1. tenkovska brigada 70 132 2 204

UKUPNO 1665 5377 303 7345

1
Anka Petrovi - Tabelarni pregled gubitaka 4. armije od 1.3.1945. do
15. 5. 1945-, Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
Beograd, 1986. str. 463 - 466.
 REPUBLIKA SLOVENIJA DALMATINSKIM BORCIMA

U Vremskemu Britofu, u blizini Divae, na zapad-

noj granici Slovenije, na domaku Trsta, odrana je 15,
svibnja 2004. godine komemorativna sveanost na
grobu dvadesetdvojice dalmatinskih boraca iz 8., 9. i
10. dalmatinske brigade koji su poginuli u borbama za
osloboenje Trsta. Oni su ve tada, svibnja 1945-g-,
dostojno pokopani u zajednikoj grobnici. Zub vreme-
na uradio je svoje, te je ove godine spomen obiljeje
obnovljeno. Nanovo je izgraena granitna grobnica i
obnovljen spomenik u obliku jedra dalmatinske gajete.
Sredstva za obnovu spomenika dala je Republika
Slovenija.
Komemorativnoj sveanosti prisustvovali su,
izmeu ostalih, i: general-major Ladislav Lipi, nael-
nik Generaltaba slovenske vojske, Frane Znideri,
dravni sekretar u ministarstvu za socijalne poslove, Joe Boi, predsjednik Glavnog odbora Udruenja boraca Slovenije, Rajko
Vojtkovszky, upan opine Divaa, Emil kerl, predsjednik Udruenja boraca Seane, Veljko Jelaska, potpredsjednik Udruenja
boraca Nove Gorice, vod slovenske vojske i brojni graani i borci NOR-a
upan Vojtkovszky je u svojoj besjedi naglasio:"... borci i stanovnici Vremske doline imaju ovu grobnicu kao svoju, zato jer s
dubokim potovanjem cijene rtve dalmatinskih boraca za zajedniku slobodu koju danas uivamo. Uee visokih slovenskih
dunosnika na ovoj komemoraciji jo jednom potvruje da meu borcima iz NO rata ne postoje razlike u ocjenama doprinosa
rezultata iz tog vremena. Jedro koje simbolizira dalmatinsku gajetu govori o miru u kojem poivaju ovi borci na svojem poslje-
dnjem jedrenju".

Veljko Jelaska, Nova Gorica

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

"... Tue neemo, ali svoje ne damo..."

 ZAKLJUNA
1. Osvrt na povijesnu ulogu, naela
djelovanja i bitne karakteristike
8. dalmatinskog korpusa
a) Dalmatinski 8. korpus NOVH nastao je, kako se iz
prethodnog dijela knjige vidi, kroz ustanak naroda
Dalmacije protiv faizma koji je (osim manjih izuzetaka
1941.) bio u jednom neprekidnom kontinuitetu. Nisu poz-
nati padovi i kardinalni stresovi, nije bilo ni lijevog ni desnog
skretanja, ustanak koji se neprekidno razvijao od najniih
vojnih sustava - partizanskih odreda, preko brigada i divizi-
ja do 8. korpusa i to sve kroz oruanu borbu. U ustanku
uestvuje najvea masa dalmatinskog naroda, najobinijeg
ovjeka - seljaka, teaka, mornara, ribara i drugih, kako
- onih sa sela, tako i po gradovima (primjer Splita, ibenika,
Makarske itd.); bilo onih na dalmatinskoj Obali i otocima,
bilo i drugih u dalmatinskom zaleu. Antifaistiki ustanak u
Dalmaciji nisu mogle zaustaviti sve talijanske i njemake
ofenzive i ratni zloini, zvjerstva, masovne deportacije,
zatvori, koncentracioni logori, prijeki sudovi i druga zlodjela
talijanskog i njemakog okupatora i njihovih pomagaa -
vlasti i vojske NDH i etnika Drae Mihailovia.
Osmi dalmatinski korpus nikao je iz antifaistikog bia
dalmatinskog naroda, predvoen komunistima i drugim
antifaistima. Iz njedara dalmatinskog ovjeka nastala je
neugasiva vatra ustanka, istoa antifaistike borbe protiv
svih neprijatelja - tuinaca, kako onih iz Rima, tako isto i
onih iz Bea i Berlina i njihovih pomagaa.
RAZMATRANJA
Iz takvog dalmatinskog podneblja, iz obinog dalmatin-
skog ovjeka koga je podigla na ustanak visoka svijest za slo-
bodom, i pravom da mirno ivi na stoljetnom ognjitu -
nikao je jedan od najelitnijih Titovih korpusa - 8. dalmatin-
ski, kojega su pripadnici, kao i cio dalmatinski narod ponosi-
ti, jer se 8. korpus svojski borio protiv faizma i nacizma.
Borio se svim svojim snagama i mogunostima za
osloboenje i slobodu naroda Dalmacije, Hrvatske, danas
suvremene Republike Hrvatske, od kojih nas dogaanja
dijeli tono 60 godina.
Dalmatinski 8. korpus nastao je u doba burnih ratnih
dogaanja koja su potresala svijet sredinom 1943. godine
kada je kapitulirala faistika Italija i kada je u Dalmaciju
doao novi okupator - njemaka vojska - Wehrmacht.
Nastao je iz velikih vojnih snaga NOP-a koji se embrion
nalazi u ustanikim danima 1941., iz masovnog ustanka
tijekom 1942, i prve polovice 1943., a to je onaj period
NOR-a u Jugoslaviji kada je bilo najtee i najkritinije da
ustanak ne posustane, nego da se razvije u jedan opi naro-
dnooslobodilaki rat iz ega su nicali vidici ope pobjede u
zajednici s velikim saveznicima - amerikim, britanskim,
sovjetskim i drugim narodima i dravama Antifaistike
koalicije koja je izvojevala povijesnu pobjedu nad faistikim
silama Osovine i utrla put dananjem demokratskom sus-
tavu u svijetu.
Osmi dalmatinski korpus postojao je od 7. listopada
1943. - kada je formiran, do 2. oujka 1945., kada je pre-
formiran u 4. armiju - ukupno 545 dana. Za cijelo to vrijeme
bio je angairan u tekim i krvavim borbama, bez ikakvih
pauza, s okrutnim njemakim osvajaem i njegovim
pobonicima, vojskom NDH i etnicima Drae Mihailovia.
Poeo je djelovati u surovim borbama s elitnim njemakim
divizijama i po cijeloj Dalmaciji. Njegovo je operativno
podruje bilo od Nina na zapadu do rijeke Neretve na
istoku1 ukljuno s Peljecem, zatim od Lastova i Visa na
jugu do Livna, Duvna, Sujice i Bosanskog Grahova na
sjeveru obuhvativi time ne samo Dalmaciju nego i june
dijelove BiH. Borbeno djelovanje je zavrilo 2. oujka 1945.
kada je potpuno oslobodio Dalmaciju, junu Liku, june
dijelove BiH i zapadnu Hercegovinu s Mostarom. Njegove
divizije i ostali samostalni sustavi nastavili su ratovati u 4.
armiji sve do kraja rata - od Like pa do Istre, Trsta i Soe
gdje se stiglo 8. svibnja 1945.; tono kada je bezuvjetno
kapitulirala nacistika Njemaka.
Osmi dalmatinski korpus je ne samo donio slobodu nar-
odu Dalmacije, nego i zapadne Hercegovine, june Like i
junih dijelova BiH. Njegova je povijesna misija zavrena tek
kada je oslobodio i ostali dio Hrvatske - Liku, Gorski kotar,
Hrvatsko primorje, Istru i sve do Soe. Odnosno njegova je
povijesna uloga najznaajnija to je, nakon dugih stoljea
robovanja, povratio matici Hrvatskoj Lastovo, Zadar, Cres i
Loinj i iznad svega nau Istru. Time je ispunio povijesnu
zadau Titovih rijei koje je 12. 9. 1944. pred postrojenom
1. dalmatinskom brigadom 26. divizije 8. korpusa na obali u
Visu rekao: TUE NEEMO, ALI SVOJE NE DAMO!
b) Za povijest 8. korpusa bitna su naela i karakteristike
njegove organiziranosti. Organizacija 8. korpusa se zasniva
na Titovim naelima izgradnje oruanih snaga NOV
Jugoslavije. Prema tom konceptu 8. korpus imao je u svom
sustavu snanu i u praksi potvrenu, dominantnu operativnu
vojsku. To su bili samostalni bataljuni, brigade i divizije
postrojbe kojih nisu bile vezane za jedan teritorij, ve su
manevrirali i ratovali tamo gdje im se zapovjedi, gdje se
vodi odluujua bitka pobjede. Tako je 26. dalmatinska
divizija, a slino je i sa 9, 19. i 20. divizijom, kroz borbu
3.500 km, ali ne kroz etnju, nego sve u estokoj borbi, a nji-
hovi borci sve pjeke i kroz borbu su savladali taj prostor.
Rijetko je nai korpusa NOVJ ili korpusa u armijama II.
svjetskog rata da je imao tako dugako borbeno djelovanje,
a posebno ne u onakvim uvjetima u kojima su djelovale
brigade i divizije 8. korpusa.
Osmi dalmatinski korpus imao je 14 pjeakih i tri speci-
jalizirane brigade, zatim etiri divizije (vidi prilog o
brigadama).
Drugi dio vojnog stroja 8. korpusa bili su partizanski
odredi i grupe partizanskih odreda. Oni su svojom borbom
bili vezani za matini teritorij i pomagali u borbi operativn-
im sustavima. Prestali su postojati prema vremenu
osloboenja njihovog matinog teritorija. U borbi su mogli
djelovati samostalno, to je najvie bio sluaj, ili su s
brigadama i divizijama bili na dijelu fronta, prema potreba-
ma. Ukupno je u Dalmaciji osnovano 48 partizanskih odre-
da, a oni su ulazili u sustav pet grupa partizanskih odreda.
Njihova je prednost bila u tome to je partizanskim
odredima pokrivena cijela Dalmacija i sve do Drvara i
Bugojna, a na istoku do Konavala i Dubrovnika, te do
irokog Brijega i Mostara2.
Trei dio vojske 8. korpusa inili su organi i jedinice
vojno-pozadinske vlasti - komande podruja i komande
mjesta sa svojim zatitnim i drugim jedinicama, sve pod
zapovjednitvom komande Vojne oblasti 8. korpusa, a kas-
nije Vojne oblasti Dalmacije. Na elu zapovjednika Vojne
oblasti 8. korpusa nalazio se zamjenik komandanta korpusa.
Jedinice i ustanove vojne pozadine bile su vrsto vezane za
svoj teritorij koji su titili i branili, osiguravali logistiku, vrili
mobilizaciju novih boraca, starali se o sanitetskom zbrinja-
vanju, itd. Ovim su operativne i partizanske jedinice bile
osloboene pozadinske funkcije, osim onih potreba kojima
' Od poetka 1942. pa sve do studenog 1944- dalmatinski teritorij
istono od rijeke Neretve (osim Peljeca) do Konavala i Prevlake,

prela daleki put od Visa pa onda preko Vukova klanca, prema Titovoj zapovijedi bio je u operativnom pogledu najprije
pod Operativnim tabom za Hercegovinu, a onda pod 2. udarn-
srednjodalmatinskih otoka, Makarske, Omia, Splita, ibeni-
im korpusom, a potom se stavlja pod operativnu nadlenost 8.
ka, Drnia, Knina, zatim u Hercegovini do irokog Brijega i dalmatinskog korpusa. U politiko-partijskom pogledu teritorij

Mostara, i ponovno nazad u Dalmaciju, sve od sjeverne istono od Neretve bio je stalno u nadlenosti politikog rukovod-
stva NOP-a Dalmacije.
Dalmacije i do Soe. Rauna se da je borbeni put divizija 8. 2
Nikola Ani, Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije, Beograd
korpusa iznosio preko 2.000 kilometara, a nekih brigada i 1983. str 616-651.
su rjeavani borbeni zadaci. Od 1942., i skoro sve do kraja
osloboenja Dalmacije, 8. korpus imao je u Vojnoj oblasti
sedam vojnih podruja - Cetinsko, ibensko, Zadarsko,
Kninsko, Srednjodalmatinsko, Srednjodalmatinsko otoko i
Junodalmatinsko vojno podruje, ukupno 23 komande
mjesta. Kada je poetkom 1945. osnovana Vojna oblast
Dalmacije, postojala su samo tri vojna podruja -
Sjevernodalmatinsko, Srednjodalmatinsko i Junodalmatin-
sko vojno podruje sa 15 komandi kotareva i dvije komande
grada - Dubrovnik i
Karakteristika je 8. korpusa to je imao dosta dobru
organiziranost rodova i slubi, a dominirali su topnitvo,
tenkovi i inenjerija.
Za razliku od drugih korpusa NOVJ 8., dalmatinski kor-
pus imao je i tri vida oruanih snaga. Ve smo konstatirali da
je imao jaku pjeadiju, odnosno kopnene sustave. On je u
svoj sustav imao i Mornaricu NOVJ, koja je od sredine 1944.
bila pod V NOVJ, ali je sudjelovala s postrojbama 8. kor-
pusa. Bez Mornarice NOVJ 8. korpus ne bi mogao djelovati
na dalmatinskom jadranskom podruju. Kasnije dalmatinske
divizije su zajedniki sudjelovale s Jugoslavenskom mornari-
com (vidi priloge o Mornarici).
Dosta rano, naroito od proljea 1944-, postrojbe 8. kor-
pusa imale su sigurnu zranu zatitu i borbenu podrku, tj. 8.
korpus najue je suraivao sa zranim snagama saveznika i
1. i 2. eskadrile NOVJ koje su dijelom snaga locirale na Visu,
a onda u Zemuniku kod Zadra, tj. na teritoriju 8. korpusa.
Posebno je zapaena zrana podrka kada su divizije 8. kor-
pusa vodile borbe na srednjodalmatinskim otocima, zatim u
borbama za Split, ibenik, Knin i najvie tijekom Mostarske
operacije kada se oslobaalo iroki Brijeg i Mostar.
Po svojoj brojanosti 8. korpus se ubraja meu najjae
korpuse NOVJ. On je poeo s brojnim stanjem od 13.000, a
narastao je do 35.000 boraca i starjeina. Najvie je bilo
Hrvata (prosjek oko 80%), onda Srba, pa ostalih; poglavito
Dalmatinaca od poetka do kraja, od Visa pa sve do Soe.
Poetni boraki sustav inili su dragovoljci, kojih je bilo i kas-
nije, ali i mobiliziranih. Samo tijekom zavrnih operacija
Dalmacija je dala 20.000 boraca, a 3.000 boraca je dolo iz
domobranstva i drugih njemakih i kvislinkih jedinica.
Veliki je bio problem popune borbenih postrojbi 8. korpusa
zbog toga to je bjeei pred njemakim zloinima napusti-
lo Dalmaciju i otilo u El Shatt oko 39.000 ljudi, a Nijemci i
ustae nasilno su deportirali oko 25.000, poglavito Hrvata i
razasuli ih po Bosni, Slavoniji i drugim mjestima. Zato od
sredine 1944. godine u Dalmaciji se ne osnivaju nove
brigade ili drugi vei sustavi. im je osloboena Dalmacija
poeli su se vraati iz zbjega i svi sposobni mukarci i veliki
broj ena dragovoljno je stupilo u 8. korpus. Uz to se pop-
unjavala i Mornarica NOVJ.
Bitan imbenik postrojbi 8. korpusa jest njihova kvalite-
ta ne samo u organiziranosti i sustavu, nego i u moralu i
ukupnim borbenim imbenicima u ratu. Ve smo vidjeli
kako se u organizaciji i formaciji 8. korpusa rjeenje trailo
da bi se najbolje osiguralo voenje oruane borbe sa svim
strukturama protivnike strane. Premo u toj domeni osigu-
ravalo je pobjedu. Nadmo u kvaliteti vojske moe biti pre-
sudnije nego nadmo u brojnom odnosu snaga.
Karakteristino je za 8. korpus, a ima slinosti i u drugim
jedinicama NOVH i NOVJ, da ga je najveim dijelom inila
mlada populacija. Dominirali su omladinci od 17. do 21.
godine. Oni su ukupno inili oko 75% cjelokupnog kor-
pusnog sustava. Meu njima su i njihovi zapovjednici i poli-
tiki komesari. Nitko od njih nije uhvatio 29. godinu
ivota. Omladinci su odigrali presudnu ulogu u borbi i
rjeavali su najtee borbene zadae.
U 8. korpusu bila je masovna zastupljenost ena. Uope
u NOV Hrvatske krajem studenog 1944. bilo je 4.238 ena -
od ega je najvie bilo Dalmatinki - u 8. korpusu 1.298, pa
su Kordunaice, Lianke i druge.
Ako se znade da u ratu moe najvie biti angairano oko
10% za rat sposobnog stanovnitva, onda izlazi da je
Dalmacija imala 11,31%, a to je znatno vie nego to je pros-
jek za Hrvatsku (7,29%), i za Srbiju (6,11%)4. Otuda je onaj
izvor boraca u 8. korpusu i njihova struktura o kojoj smo
govorili.
Na moralno-politiko stanje svake vojske, u ovom slua-
ju 8. korpusa, najvie su djelovali politiki ciljevi rata. Borba
vojnog sustava, tj. boraca i starjeina, za te ciljeve, bila je
presudna odrednica kvalitete 8. korpusa. Oit je bio visoki
moral boraca i starjeina 8. korpusa. On je bio u stalnom
porastu i karakterizira ga kolektivna elja da se iz Dalmacije
3
Isto, str. 864.
4 Nikola Ani, doktorska disertacija o NOV Hrvatske (1941.-1945.)
Zagreb, 2002. str. 237.
istjeraju tuinci, razbiju njihovi pomagai i stvore uvjeti slo-
bode i bolje budunosti. Na tome je bila dosta angairana
organizacija Komunistike partije i SKOJ-a koje su postojale
u svim jedinicama i ustanovama 8. korpusa. Veliku je ulogu
odigrao i tisak kojeg su izdavale sve jedinice i ustanove (vidi
0 tome prilog).
Posebnu panju privlai dobra organiziranost zapovi-
jedanja u 8. korpusu. Kadrovi su nikli iz politike strukture
NOP-a Dalmacije, ali bilo je i importa. Najvie je kadrova
dolo onih koji su roeni u Crnoj Gori - njih 119 vojnih i
politikih rukovodilaca, a to je vie od polovice koliko je
crnogorskih kadrova upueno u sve druge postrojbe NOV
Hrvatske 5.
Ono to se dogodilo sa 9. dalmatinskom divizijom, kada
je rasformirana u travnju 1943. kod Nevesinja, nije bilo u
kadrovima 9. divizije, nego u imbenicima koji su naopake
1 bez udubljivanja donijeli takvu zapovijest, jedinstvenu u
NOR-u Jugoslavije. Potom, onaj dogaaj iz prosinca 1943.,
kada je smijenjen tab 8. korpusa, nije takoer bio odraz
pravog stanja i u sposobnosti taba korpusa nego u brzople-
tosti onih koji su takvu odluku donijeli. Isti je sluaj i sa
tabom 26. dalmatinske divizije, kojih su kadrovi odstra-
njeni, a dovedeni novi, nije bila realnost i prava ocjena nji-
hovog djelovanja i njihovih odnosa, kako se eljelo imputi-
rati, o emu smo vie govorili u ovoj knjizi.
Vei dolazak kadrova iz drugih jedinica NOVH i NOVJ
nije bio pravi izraz potreba koliko loe shvaanje vrijednosti
domaih vojnih i politikih rukovodilaca koji su imali sve
preduvjete da vode svoje jedinice. Pozornost je u tom
domenu privuklo kazivanje Vicka Krstulovia, koji je na
znanstvenom skupu u Kninu, 1. prosinca 1984. autoru rekao
da se pretjeralo u traenju kadrova od G NOVH i V 39.000 izbjeglica iz Dalmacije i okolnih podruja. Boravak
6
NOVJ .
No, i pored svega toga, rukovoenje i zapovijedanje
postrojbama u 8. korpusu i sa samim 8. korpusom bilo je na
visini svoje povijesne zadae, a to se najbolje dokazuje
uincima u borbi, o emu emo kasnije govoriti.
Kvaliteta dalmatinskih brigada i divizija mjeri se i nizom
priznanja koje su zadobile u NOR-u. Osim pohvala koje je
Tito poslao tabu 8. korpusa, onda pohvale G Hrvatske,
dolaze i velika priznanja koje su stigla od vrhunskih
saveznikih zapovjednika u Sredozemlju i u Italiji.
Tijekom rata, za naroito zasluge 1. i 2. dalmatinska
brigada proglaene su proleterskim, a sve druge brigade i
etiri divizije jo 1944., kao i 8. korpus, poslije Kninske
operacije, dobili su naziv udarni. Ordenom narodnog
heroja odlikovane su 1, 2. i 3. dalmatinska brigada, a 106
vojnih i politikih rukovodilaca i boraca 8. korpusa ili su
radili na terenu u Dalmaciji, dobilo je Orden narodnog hero-
ja. Svaka dalmatinska brigada dobila je 3-5 ratnih odlija.
Na kraju ovog dijela zakljuivanja potrebno je konstati-
rati da je 8. korpus, za razliku od drugih korpusa NOVJ i
NOV Hrvatske, imao povoljnu okolnost to je bio u
neposrednoj dodirnosti sa saveznikim vojnim snagama
anglo-amerike vojske u junoj Italiji. Sva glavna dogaanja
na saveznikom frontu u Italiji imali su odjeka na 8. korpus.
I obratno, sve vee operacije 8. korpusa i postignuti borbeni
uinci reflektirali su se na savezniki front u Italiji. Zato su
najvii savezniki zapovjednici u Sredozemlju i u Italiji slali
estitanja jedinicama 8. korpusa na vojnim pobjedama u
Dalmaciji. To je sasvim normalno jer su to bile dvije razliite
vojske, ali jedinstvene po ratnim ciljevima i pripadale su istoj
Antifaistikoj koaliciji.
Saveznike trupe u Italiji imali su i te pogodnosti to je
njihovo desno krilo, a i cijeli front, bio stalno tien od
postrojbi 8. korpusa s ove strane Jadrana - stajala je kao
brana izmeu saveznike vojske u Italiji i njemake vojske u
Dalmaciji.
Znaenje saveznika u Italiji izraavalo se i u njihovoj
materijalnoj borbenoj i drugoj pomoi, zatim u zbrinjavanju
ranjenih i bolesnih pripadnika 8. korpusa, kao i ostalih iz
sredinje Hrvatske i junih dijelova BiH. Ovim su postrojbe
8. korpusa bile sposobnije za manevriranje i borbeno djelo-
vanje. Ve smo konstatirali da su saveznici prihvatili oko
saveznikih snaga na Visu, njihovo prisustvo s komandosi-
ma, pomorskim i zranim snagama imalo je, uz ostalo, i
utjecalo je i na to da se njemaka Vrhovna komanda nije
smjela odluiti da ide u osvajanje Visa.
5 Milija Stanii, Kadrov i revolucije, Titograd, 1984. str. 231.
6 Vicko Krstulovi, na znanstvenom skupu u Kninu, govorei o NOR-u
u Dalmaciji, autoru je rekao o tim grekama tijekom rata u domeni
kadrovske po/itifee (1. prosinac 1984J. Isto stajalite je iznio i prvi
politiki komesar 8. korpusa Ivica Kuko u razgovoru s autorom
24. veljae 2002.g.
 Osmi korpus bio je glavna spona izmeu nove
Jugoslavije i zapadnih saveznika, osobito kada je maral
Tito doao na Vis i pokrenuo diplomatsku ofenzivu za priz-
nanje NOP-a u Jugoslaviji i budue nove drave, o emu
smo ve govorili, zajednika borba protiv Wehrmachta i
pobjede 8. korpusa bila su potvrda svim buduim
saveznikim odnosima do kraja rata.
I u tome je znaajna povijesna uloga 8. dalmatinskog
korpusa.
c) U povijesti 8. korpusa evidentna su etiri perioda nje-
govog postojanja i borbenog djelovanja, a to su:
Prvi period poinje od njegovog formiranja do kraja
prosinca 1943. godine. Ovo je najtei period, s najvie
gubitaka u povijesti 8. korpusa. Ovaj se period karakterizira
tekim, dugotrajnim i krvavim borbama s pristiglim nje-
makim divizijama. Osmi se korpus, pred naletom jakih nje-
makih postrojbi, morao s tek osnovanim brigadama i diviz-
ijama boriti protiv superiornog protivnika, tehniki dobro
opremljenog, vojniki odlino organiziranog s iskusnim star-
jeinskim kadrovima, sigurnom logistikom i u zranoj pre-
moi. Postrojbe 8. korpusa morale su se najvie braniti i na
pogodne naine napadati, troiti snagu i mo protivnika.
Vojni odnos snaga bio je apsolutno na strani Nijemaca.
Zbog toga teko se mogao braniti ili obraniti u kapitulaciji
Italije osloboen teritorij Dalmacije. Prostor se elastino
branio, uvala se iva sila i tehnika i ekalo pogodnije vri-
jeme i uvjeti za efikasnije voenje borbe.
U ovom periodu najtee je bilo 8. korpusu tijekom nje-
makih zimskih operacija, a to su studeni i prosinac 1943.
godine. Teke su borbe voene u njemakoj operaciji
Ziethen u prosincu 1943-, kada je napadnuta glavnina 8.
korpusa - 9, 19. i 20. divizija od dijelova etiri njemake
divizije - 7. SS Prinz Eugen, 114. i 118. lovake i 264.
pjeake divizije 15. korpusa. U skoro isto doba pada i teka
situacija na srednjodalmatinskim otocima i poluotoku
Peljecu. Pod pritiskom jakih snaga protivnika moralo se
napustiti Makarsko primorje, Peljeac, Hvar, Bra, oltu,
Mljet i Korulu. Ali je Vis obranjen, jedina slobodna oaza u
od Nijemaca okupiranoj Europi gdje nije stigla izma vojni-
ka Wehrmachta.
O estini borbe u ovom periodu najbolje kazuje tab 8.
korpusa kojeg je poslao G NOV Hrvatske 31. prosinca
1943. U izvjeu, pored ostalog, stoji da su jedinice vodile
teke borbe, da je ovo najtea doba u povijesti 8. kor-
pusa, itd. Ali se konstatira da je moral boraca i starjeina
na visini i zasluuje divljenje. Onda se daju podaci da je od
7. listopada do 31. prosinca 1943. 8. korpus vodio 56 ofen-
zivnih i 47 defenzivnih borbi, najvie taktike, manje opera-
tivne domene. U tim je borbama 8. korpus, kako stoji u tom
izvjeu, imao 426 poginulih i 964 ranjena i nestala. Ukupni
su gubici - 1.390 boraca?. Ne govori se o smrzavanjima, a
toga je bilo u svim divizijama na kopnu. Najvie je gubitaka
bilo na Koruli - 832 poginula, ranjena i nestala^.
Drugi period nastupa poetkom 1944. godine i traje cije-
lo proljee i ljeto, sve do kraja kolovoza 1944. godine. U
ovaj period jedinice 8. korpusa ule su, u poetku, kroz raz-
doblje otre zime kada nije bilo nekih veih borbi ni s jedne
strane. Nijemci su dekoncentrirali svoje snage i izvukli iz
Dalmacije 1. brdsku, 7.SS Prinz Eugen i 114. lovaku
diviziju. Ostale su samo kompletne 118. lovaka i 264.
pjeaka i dijelovi 369. legionarske divizije. Divizije 8. kor-
pusa su iskoristile ovo relativno zatije. Teko je bilo 26.
diviziji poetkom 1944. jer se morala povui s Braa, Hvara
i olte i koncentrirati se na Visu, srediti svoje redove i
pripremati se za obranu Visa i napadna djelovanja.
Najvanija je bila odluka marala Tita da se Vis brani. Onda
su stigle i saveznike snage (oko 2.000 vojnika) i kriza koja je
kulminirala krajem 1943- dosta se brzo prebrodila te je
otpoelo potpuno novo razdoblje, iz kojeg e izii ofenzivna
djelovanja. Najgora je bila situacija u sjevernoj Dalmaciji
gdje je 19. divizija, prvih mjeseci 1944. uz stalne borbe jedva
odolijevala napadima njemake vojske, vie se puta povlai-
la preko Velebita u junu Liku. Ali, s poetkom proljea i tu
se stvar mijenja, situacija je svakim danom sve bolja i sig-
urno tee kanal snabdijevanja koji dolazi s Visa za sredinju
Hrvatsku i zapadnu Bosnu.
S poetkom proljea 1944. poinju vea ofenzivna
djelovanja divizija 8. korpusa. Iz toga se razvija napadna
operacija van taktikih domena. Prve operacije irih razm-
jera izvodi Vika operativna grupacija 8. korpusa (26. diviz-
7 Zbornik dokumenata NOB-e u Dalmaciji, Split 1988. knj.9. str. 565,
595, 598.
Jovan Vasiljevi, Njemaki desant na Korulu 1943, u knjizi Korula
u NOR-u 1941-1945. Korula 1984-, str. 132.
ija i Mornarica NOVJ), uz kvalitetnu topniku potporu i
zranu zatitu. Poelo je u travnju 1944. kada se izvodi vei
pomorsko-desantni napad na Korulu i Mljet sa 26. diviz-
ijom i Mornaricom NOVJ. Postiu se prvi vei borbeni uin-
ci koji su imali velikog odjeka i kod zapadnih saveznika.
Slijedi desant na oltu (svibanj 1944.) i zatim na Bra
(poetkom lipnja 1944.) zajedno sa saveznicima. Iza toga sli-
jede nove desantne akcije na srednjodalmatinskim otocima,
to zavrava desantom na Hvar poetkom rujna 1944. kojeg
zajedno izvodi 26. divizija i saveznici. Tada Nijemci gube
oko 300 vojnika.
U isto doba glavne snage 8. korpusa - 9, 19. i 20. divizi-
ja, nakon to su sredili svoje redove i pripremili se za pro-
ljetna ofenzivna djelovanja, poele su u oujku napadne
borbe irih razmjera u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i na
prostoru skoro sve do Drvara, oko Tieva gdje se nalazio
tab 8. korpusa. Sve ove divizije uestvuju u najveoj u
1944. godini operaciji koja je zahvatila i Dalmaciju, a to je
zrani desant (25. svibnja 1944.) na tab marala Tita. Ova
njemaka operacija, nazvana Konjiki skok, nije zavrila s
uspjehom. Za 8. korpus nastupila je nova povoljna okolnost
jer se maral Tito s rukovodstvom NOP-a Jugoslavije naao
na Visu, na teritoriju 8. korpusa. Njegovo prisustvo bit e od
posebne koristi za daljnje borbeno djelovanje 8. korpusa.
Njemake trupe nakon Drvarske operacije u Dalmaciji
prelaze u defenzivnu poziciju, nema vie veih operacija s
radikalnim ciljevima. Najvie se brane i vode manje borbe,
poglavito uvajui osvojene otoke, dalmatinsku obalu i
prometnice koje idu prema unutranjosti. Nema vie nje-
makog veeg manevriranja, niti dolaska nekih zapaenijih
vojnih snaga. Vojna situacija se mijenja kako se pribliavao
kraj ljeta 1944. godine. U prednosti su sada jedinice 8. kor-
pusa, one se pripremaju za odluujuu bitku konanog
osloboenja Dalmacije.
Trei period poinje od rujna i traje tri mjeseca, do
poetka prosinca 1944. Ova je etapa u povijesti 8. korpusa
karakteristina u opoj ofenzivi za konano osloboenje
Dalmacije. Ofenziva 8. korpusa izvodi se serijom uzastopnih
i usporednih napadnih operacija s radikalnim ciljevima
stratekog znaenja, jer je u pitanju najuzvieniji cilj donijeti
napaenom narodu Dalmacije potpuno i konano
osloboenje od njemakog okupatora i njihovih pomagaa
- vlasti i vojske NDH i kninskih etnika popa ujia.
Ofenziva poinje, kako smo u knjizi ve kazali, napad-
nim djelovanjem Vike operativne grupacije - 26. divizija sa
1. tenkovskom brigadom i Artiljerijskom grupom, s
Mornaricom NOVJ i uz odreenu potporu saveznikih
snaga. Vika operativna grupacija dosta je brzo oslobaala
srednjodalmatinske otoke - Bra, Hvar, oltu, Korulu, Mljet
i Peljeac, lomila i postupno tukla njemake postrojbe 118. i
264. divizije. Finale svega je u ovom dijelu ofenzive Vukov
klanac (listopad 1944.), kada je poraena i skoro sva unite-
na 369. hrvatska legionarska divizija.
U isto doba prelaze u ofenzivu 19. divizija u sjevernoj
Dalmaciji i oslobaa Benkovac i Zadar. Slijede djelovanja 9.
i 20. divizije i potpuno osloboenje Livna, Duvna, Sinja,
Vrlike, Arana, Imotskog, Vrgorca i dolazak sve do irokog
Brijega, potpuno oslobaajui srednju i junu Dalmaciju.
Osloboenje Dubrovnika izvodi od dalmatinskih postrojbi 2.
proleterska dalmatinska brigada, Dubrovaki i Konavoski
partizanski odred, iza ega 2. dalmatinska dolazi u sastav 9.
divizije.
Nakon toga, poto se prethodno desantiralo u Makarsko
primorje i u omiko podruje, osloboeni su Makarska,
Omi i Zadvarje, poinje serija ofenzivnih - napadnih
operacija, kao to su Splitska, ibenska i na kraju Kninska
operacija koja zavrava poetkom prosinca 1944. Bilanca je
ovih operacija totalno unitenje njemake 264. divizije, veli-
ki gubici 373. legionarske divizije, nestanak vojske i vlasti
NDH u Dalmaciji i kninskih etnika. Ovim je zavrena ofen-
ziva 8. korpusa konanim osloboenjem Dalmacije i dijelo-
va june Like, gdje je uspostavljen novi front. Njemaki 15.
i dio 5. SS korpusa su poraeni. Izvojevana je velika pobje-
da, glavni dogaaj u povijesti 8. korpusa.
U ovom periodu njemake snage samo su se branile i
sukcesivno troile - gubile jednu za drugom jedinicom, bez
ikakvih mogunosti da bar u taktikom domenu izvedu neki
napad. I tako u seriji nestaju njemake posade, najprije na
srednjodalmatinskim otocima, a onda na obali i unutran-
josti Dalmacije i june Like i BiH. Nijemci gube grad za
gradom i postupno u borbi nestaju, dok nisu potpuno
nestali, i to samo na frontu finale kojega je Kninska operaci-
ja 8. korpusa. Ovako napadane i tuene njemake postrojbe
nitko im nije mogao pomoi, ni oni sami sebi u okvirima
korpusa ili divizija, jer su svi stavljeni pod udar i nemaju dru-
gog izlaza nego da se brane. Za ovakvu situaciju, u kojoj se
nala njemaka dalmatinska grupacija, smatra se da je krivo
vie zapovijedanje. Ono je podcijenilo vrijednosti 8. kor-
pusa, a precijenilo svoje mogunosti, kao da je to 1943. god-
ina. Umjesto da obranom bre manevriraju unazad bar do
crte Velebita-Dinare i Mostara, oni sjede u bunkerima na
otocima i obali, grevito brane gradove i vea naseljena
mjesta i time postupno gube i jedinice i teritorij. Da su raz-
boritije radili mogli su napustiti teritorij, a ouvati jedinice.
Ovako nemaju ni jednog ni drugog, najloija varijanta koju
su zamislili. Na svoje ranije saveznike - vojsku NDH i
kninske etnike nisu se mogli ni u najsitnijim dijelovima
borbe osloniti, niti su imali ansi da im pomognu. Na kraju
su i oni poraeni pobjegli s fronta ili su se u raspadanju
masovno predavali jedinicama 8. korpusa.
S druge strane jedinice 8. korpusa ule su u ofenzivu
pripremljene u svim domenama - vojnim, politikim i
moralnim. Ofenziva 8. korpusa proizila je iz odlino smil-
jene orijentacije i djelovanja marala Tita na Visu u
kolovozu 1944. kada je procijenio da je nastupio onaj povi-
jesni trenutak da 8. korpus, kao i druge jedinice u sredinjim
dijelovima Jugoslavije, mogu poeti ofenzivu za konano
oslobaanje zemlje. Prema tome, izbor vremena za prelazak
u opu ofenzivu bilo je mudro gradirano od marala Tita.
Na osnovi toga i vlastitih prosudbi tab 8. korpusa planira
svoju ofenzivu u odlunoj namjeri da kroz niz napadnih
operacija potpuno oslobodi Dalmaciju. Sutina takvog
operativnog plana sastojala se u tome da sada jedinice 8.
korpusa trae protivnika i nameu mu borbu, tada i tamo
gdje i kada odgovara 8. korpusu. Dobro je tab 8. korpusa
planirao da odmah stavi pod udar cjelokupnu njemaku
dalmatinsku grupaciju djelovanjem Vike operativne grupe
od juga i glavnine korpusa (9, 19. i 20. divizija) od sjevera i
da se spoje na dalmatinskoj obali na sektoru ibenika i
Splita. U stvari, ovakav manevar nosi obiljeje stavljanja
protivnikih snaga u okruenje i onda postupno presijecan-
je, tuenje i konano potpuno unitenje. Drugo, u ofenzivi
8. korpusa dominiraju frontalna borbena djelovanja, meu
prvima na jugoslavenskom ratitu. Naputa se, a na kraju
ofenzive potpuno nestaju raniji oblici ratne vjetine parti-
zanskog ratovanja. Tree, napad se vie ne izvodi na kratko,
nego na due vrijeme i traje danima, kao i napad se vie ne
vodi nou, nego samo danju, poinje po klasinoj metodi II.
svjetskog rata, ujutro nakon snanog artiljerijskog i zranog
udara, a onda se ide u napad i obino traje do veeri.
Poslije, tijekom noi odmor i sreivanje i sutradan se nas-
tavlja tamo gdje nije zavreno prvog dana napada, to je
bila rijetkost u NOR-u (primjer Splitske, ibenske i drugih
operacija).
Ofenzivu 8. korpusa karakterizira i odlino uvjebana
suradnja kopnenih snaga i Mornarice i zranih snaga, zatim
rodova i vidova, posebice izmeu pjeatva, tenkova i top-
nitva, kao i inenjerije. Vrhunac toga je demonstriran u
Kninskoj operaciji, rezultati koje su poznati.
Sve je ovo mogao 8. korpus realizirati u domeni ratne
vjetine zahvaljujui pomoi i suradnji organa nove naro-
dne vlasti i naroda Dalmacije. Bez toga 8. korpus ne bi
mogao onako uspjeno izvesti i zavriti svoju ofenzivu i
postii onako borbene uinke.
etvrti period ini ofenziva 8. korpusa za osloboenje
Hercegovine iskazano u Mostarskoj operaciji. Ispad nje-
makih i ustakih snaga u sijenju 1945. od irokog Brijega
i Mostara prema Ljubukom, apljini i Metkoviu, bio je, s
povijesne toke gledita, samo krik umirueg, bez naroi-
tog vojnog cilja da bi to imalo neke ozbiljnije posljedice.
Najvie su ustake snage krenule u ovaj ispad radi zloina,
da poine nova zlodjela, u emu su kulminirali svuda oko
irokog Brijega, Mostara, Nevesinja, Ljubukog i Metkovia.
Za zloin su ubrzo kanjeni ofenzivom 8. korpusa na iroki
Brijeg i Mostar.
I u Mostarskoj operaciji 8. korpus demonstrira skoro iste
elemente iz ranije ratne vjetine - dobro pripremljeni
napad, grupiranje snaga, snani udar svih rodova i slubi,
svih elemenata borbe, a najvie se iskazalo opkoljavanjem i
tuenjem protivnika na mjestima njegovih poloaja.
Rezultati su unitenje njemake 369. i 9. ustako-domo-
branske divizije. Dva njemaka zapovjednika pukova, vid-
jevi svoju propast i da ne bi odgovarali za loe rukovoen-
je, izvrili su samoubojstvo, ega nema u povijesti NOR-a u
Jugoslaviji.
Cilj Mostarske operacije je ostvaren kako je i zamiljen.
Osloboena je Hercegovina i front pomaknuti daleko
prema Sarajevu, a 8. korpus se vratio na svoj matini pros-
tor (na odmor) u Dalmaciju, ekajui nove Titove direktive.
One su ubrzo stigle. Postrojbe 8. korpusa se preformiraju u
4. armiju 2. oujka 1945. Sve dalmatinske brigade i divizije,
kao i sredstva podrke - topnitvo, tenkovi itd, sve je ulo u
4. armiju i inilo njenu glavnu snagu u svim domenama pusa vodile borbu protiv 100.000 neprijateljskih vojnika, a
ratne vjetine budue ofenzive kroz Liku, Gorski kotar, to je vie od jedne etvrtine od ukupnog broja protivnikih
Hrvatsko primorje, Kvarner, Istru, Trst i Slovensko primorje, snaga koje su se krajem 1943. nalazile u okupiranoj
gdje se na Soi i doekao kraj Drugoga svjetskog rata, 8. Jugoslaviji (bilo je oko 400.000 protivnikih vojnika). Niti
svibnja 1945^ godine. jedan korpus NOVH i NOVJ nije imao toliko protivnikih
snaga ispred sebe s kojima se tukao.
Ve smo detaljno elaborirali da su postrojbe 8. korpusa
u borbi porazile est njemakih divizija. Kod Vukova klanca
2. Rezultati i borbeni uinci 8. korpusa poraena je 369. legionarska divizija koja je dokrajena u
Mostarskoj operaciji. Kod Knina je unitena njemaka 264.
divizija i. nanijeti teki gubici 373. legionarskoj diviziji.
Ne moe se u zakljunim razmatranjima iznijeti valjana Kasnije su dalmatinske divizije 8. korpusa, u suradnji s ostal-
povijesna uloga i istina o 8. dalmatinskom korpusu ako se ne im snagama 4. armije porazile 392, 188, 373. i 273. nje-
bi, bar u osnovnim natuknicama, ukazalo na borbene rezul- maku diviziju i 10. talijansku faistiku diviziju. Ukupno 9
tate i uinke koje je postigao korpus za 545 dana svoga pos- divizija. Takvu bilancu tuenja protivnikih divizija nema niti
tojanja. Istovremeno moramo prikazati i borbene uinke jedan drugi korpus NOVH ili NOVJ, to dokazuje povijesno
koje su postigle dalmatinske brigade i divizije i druge znaenje 8. korpusa.
samostalne jedinice dok su bile u sastavu 4. armije. Nemamo dostupnih i potpunih podataka o broju pro-
Glavni i najtei protivnik postrojbama 8. korpusa bila je tivnikih vojnika koje su porazile postrojbe 8. korpusa. Zato
njemaka vojska - Wehrmacht, a sasvim su sporednu ulogu iznosimo protivnike gubitke samo za 10 veih borbi i
imale vojska NDH i kninski etnici koji nikada nisu, u doba operacija, i to za poginule i zarobljene pripadnike
postojanja 8. korpusa, izveli niti jednu operaciju, pa ak ni Wermachta. Ranjene nismo raunali zbog toga to se njih
veu borbu. Njihova je osnovna nakana bila zloin nad oko 30% ponovno vraa u jedinice i na front. Evo tih
zarobljenicima i civilnim stanovnicima. podataka:
U prilogu (koji se prilae) dokumentirano je dokazano
da se 8. korpus tukao sa 12 njemakih divizija i s tri ustako-
domobranske divizije (9, 10. i II.) koje su bile pod zapov-
jednitvom Wehrmachta. Osmi korpus i njegove divizije
vodile su borbu s tri njemaka korpusa, 5. SS, 15. brdski i 97.
armijski korpus. Brojano je vrlo teko utvrditi, ali se zna da
je u Dalmaciji 8. korpus vodio borbu s oko 80-90.000 nje-
makih vojnika, od ega je stalno bilo prisutno oko 45.000
vojnika. Onda je korpus vodio borbu protiv 17.000 do
20.000 vojnika oruanih snaga NDH, i to sa 7. ustakom
brigadom (Drni), 6. ustakom brigadom (Imotski), 9.
ustake brigade (Makarska) i drugim sustavima, kao to su
rizniari, mornari, itd.
Osmi korpus se tukao s oko 5.000 kninskih etnika iz
Dinarske etnike oblasti, u sastavu koje su bili 1. i 2. dal-
matinski, 1. bosanski, 1. liki etniki korpus (tako su se for-
malno nazivali, a nisu imali u korpusu ni do 500 vojnika).
tab se nalazio u Kosovu kod Knina.
Moe se zakljuiti, prema tome, da su jedinice 8. kor- 9
Nikola Ani, doktorska disertacija, str. 240-243-
 poginulo zarobljenih ukupno

1. Korula (prosinac 1943.) 100

2. Korula i Mljet (travanj 1944.) 1.197 523 1.720
3. Bra (lipanj 1944.) 350 220 570
4. Jelsa (rujan 1944.) 300 300
5. Za osloboenje Dalmacije (8. do 26. 9.) 566 250 816
6. Vukov klanac (listopad 1944.) 2.000 1.070 3.070
7. Splitska operacija (listopad 1944.) 1.500 1.000 2.500
8. ibenska operacija (studeni 1944.) 1.000 700 1.700
9. Kninska operacija 6.555 4.295 10.840
10. Mostarska operacija 5.778 1.314 7.092

Ukupno 19.356 9.362 28.718.

Ovome svakako treba dodati borbene rezultate koje su
postigli 9, 19. i 20. divizija, partizanski odredi, itd, a to je jo
najmanje oko 5.500 izbaenih protivnikih snaga iz stroja.
Izlazi da je 8. korpus nanio protivnikoj strani gubitke
oko 35.000 mrtvih i zarobljenih, a to je preko 30% njegovog
brojnog stanja.
Budui da su dalmatinske divizije nastavile borbe u sas-
tavu 4. armije, one su u toj borbi dale glavni doprinos u
tuenju njemake vojske. Znade se da je 4. armija, od 20.
oujka do 7. svibnja 1945-, ubila 21.624, a zarobila 56.260
njemakih vojnika. Ukupno je to 77.884 vojnika
S obzirom na mjesto i ulogu koje su imale dalmatinske
divizije iz 8. korpusa i druge dalmatinske jedinice u sastavu
4. armije, one su sigurno nanijele protivniku najmanje 60%
od gore reenih gubitaka, a to je 13.000 mrtvih i 30.000
zarobljenih ili ukupno 43.000 njemakih vojnika.
Ovakvom se analizom protivnikih gubitaka dolazi do
zakljuka da su 8. korpus i njegove divizije i druge njegove
samostalne jedinice u 4. armiji nanijeli protivniku gubitke od
71.718 poginulih i zarobljenih.9 Meutim, ako se ovome
dodaju gubici ostalih sustava vojske NDH (orunici,
rizniari, mornari, itd), kao i gubici kninskih etnika i drugih
koji su bili van zapovjedne strukture Wermachta, kao i bor-
beni uinci manjih sustava i jedinica vojne pozadine i jedini-
ca KNOJ-a - onda je sigurno da su ukupni gubici protivnika
i vie od 100.000 vojnika koji su izbaeni iz stroja, a tu valja
ubrojiti poginule, ranjene i zarobljene. Prema Zerjaviu i
mojim istraivanjima u borbi s NOV Hrvatske nestalo je oko
190.000 neprijateljskih vojnika, to znai da se na Osmi dal-
matinski korpus odnosi iznad 50% izbaenih iz stroja pro-
tivnikih vojnika u Hrvatskoj, a to mnogo dokazuje i govori
o kvaliteti oruane borbe koju su vodili pripadnici vojne sile
NOP-a Dalmacije. Ujedno je to veliki doprinos naroda
Dalmacije opoj antifaistikoj pobjedi u Drugom svjetskom
ratu. 1 0
3. rtve i gubici jedinica 8. korpusa
i naroda Dalmacije
Velike su ljudske rtve pale i stradale za osloboenje
Dalmacije, ujedno i svuda gdje su se borile dalmatinske par-
tizanske postrojbe u okupiranoj Jugoslaviji. Jedinice 8. kor-
pusa dale su ogromne ljudske ivote ne samo za osloboe-
nje Dalmacije nego i dijela zapadne Bosne, zapadne
Hercegovine i grada Mostara, u osloboenju june Like.
Kasnije su divizije 8. korpusa u sastavu 4. armije poloile
takoer veliki broj boraca i rukovodilaca za potpuno
osloboenje Like, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja,
)0
Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u II. svjetskom
ratu. Zagreb 1988. str, 154 i NAni, doktorska disertacija, str,
237.
Kvarnera, nae Istre, onda Trsta i Slovenskog primorja i
dijelova slovenske Koruke.
Nemamo dovoljno potpunih povijesnih podataka o
ukupnim rtvama i drugim gubicima za 545 dana postojan-
ja 8. korpusa i za sve borbe koje su vodile njegove divizije i
drugi sustavi od Visa na jugu, do Drvara na sjeveru i od
Mostara na istoku do Soe na zapadu. Zato emo dati samo
ono to je u povijesnoj dokumentaciji prisutno, a najvie
emo se zadrati na velikim borbama i u pojedinim operaci-
jama, ne prejudicirajui da je sve to do tanine tono. Evo
tih podataka.
1. Prema izvjeu taba 8. korpusa od 31. prosinca 1943.
8. korpus je od svog formiranja do kraja prosinca 1943.
imao 1.390 izbaenih iz stroja, i to - 426 poginulih i 961 ra-
njenih. Sigurno je da je bilo i neto smrznutih, ali se u izv-
jeu o tome ne govori 1 1 .
2. Velike su gubitke na Koruli, u prosincu 1943., imali
13. dalmatinska i 1. prekomorska brigada. Vrela govore da
je bilo 832 poginula, ranjena i nestala 12 . Sigurno nisu ovi
gubici zapisani u korpusnom izvjeu od 31. prosinca 1943.
i zato ih dajemo odvojeno.
3. Za osam mjeseci ratovanja, od 1. sijenja do 1. rujna
1944. u borbama koje su vodile brigade, divizije i druge
postrojbe 8. korpusa u sjevernoj, srednjoj i junoj Dalmaciji,
na dalmatinskim otocima, u Bosni i Lici, podaci govore da
je oko 2.500 poginulih, ranjenih, nestalih i smrznutih boraca
i rukovodilaca 8. korpusa^.
4. Raspolaemo s tonim podacima da su jedinice 8.
korpusa u ofenzivi osloboenja Dalmacije, od 12. rujna do
9. prosinca 1944., imali 1.884 poginula borca i rukovodio-
ca Znade se da je samo u Kninskoj operaciji bilo 677
poginulih, 2.439 ranjenih i 126 nestalih ili ukupno da je
1 Gubici na Koruli,
izbaeno iz stroja 4.242 borca i rukovodioca 5. U ovim bor-
bama za osloboenje Dalmacije najvee je gubitke imala
26. dalmatinska divizija - 628, zatim 20. divizija - 4 5 1 , pa 19.
divizija - 214 i 9. divizija - 138. Od brigada najvee je rtve
imala 10. dalmatinska ukupno 231, pa 1. dalmatinska - 211,
6. Budui da nisu sve dalmatinske jedinice 8. korpusa
uestvovale u Mostarskoj operaciji - 20. divizija bila je na
frontu u Lici, a 5. dalmatinska brigada u sjevernoj
Dalmaciji. Njihovi gubici iznose oko 150 poginulih i ra-
njenih. Gubitka je imala 10. dalmatinska brigada kada se
kod Vrlike nala u snjenoj vijavici i tom prilikom se smrzlo,
tijekom noi 28/29. sijenja 1945. godine, 46 boraca, a oko
200 je bilo promrzlih1.
Iz ovih est skupina gdje su voene oruane akcije izlazi
da su jedinice 8. dalmatinskog korpusa, za 545 dana svoga
postojanja, imale 8.623 poginula, ranjena, nestala i smrznu-
ta borca i rukovodioca.
Ali to nije sve. Dalmatinske divizije i druge samostalne
jedinice 8. korpusa nastavile su borbeno djelovanje u sas-
tavu 4. armije od Like do Soe (20. oujak - 8. svibanj
1945.). U tim borbama dalmatinske su jedinice imale velike
gubitke, vie od svih drugih divizija i brigada iz 4. armije.
Raspolaemo tonim podacima da su dalmatinske jedinice
iz ranijeg 8. korpusa, a to su 9, 19, 20. i 26. divizija,
Artiljerijska, Inenjerijska i 1. tenkovska brigada, od Like do
Soe imali 7.436 poginulih, ranjenih i nestalih. Najvee
gubitke imala je 26. dalmatinska divizija - 704, zatim 19.
divizija - 609, pa 20. divizija - 310 i 9. divizija 162. Ovi su
gubitci bili toliko veliki jer su se dalmatinske divizije, poseb-
no 26. divizija, uvijek nalazile na armijskom teitu napada,
to su skoro uvijek bile u borbi i to su se tukle s najjaim nje-
makim snagama, odnosno protiv glavnih njemakih snaga
15. i 97. armijskog korpusa 1 ^.
11
Zbornik dokumenata NOB-e u Dalmaciji, knj. 8., str. 597.
12
navedeni lanak J.Vasiljeuia, str. 192.
" Podaci su izvedeni po jedinicama 8. korpusa. N.Ani, doktorska dis-
ertacija, str. 237-
1
4 Slavko Mati, vidi tabelarni pregled br. 1. u prilogu teksta o Kninskoj
operaciji.
Kninska operacija, Beograd 1985. str. 19.
Slavko Mati, navedeni pregled, br. 1.

onda 6. i 11. dalmatinska, svaka po 182 poginula borca i Mostarska operacija, Beograd, 1986. str. 19.
16 Nikola Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar na Brau
rukovodioca, itd .
1983., str. 156.
5. U Mostarskoj operaciji jedinice 8. korpusa imale su Anka Petrovi, Gubici 4 armije, u knjizi Zavrne operacije za

450 poginulih i 1.417 ranjenih, ili ukupno 1.867 izbaenih iz osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986., str. 464-466.
20
ernjavi, n.dj.str. 10.
stroja. Ponovno je najvee gubitke imala 26. pa 9. dalmatin- 21
Vicko Krstuloui, Kninska operacija, str. 51.
ska divizija, itd. 1 ? 22
Vicko Krstuloui. Kninska operacija, str. 57-
 Prema tome jedinice 8. korpusa i dalmatinske jedinice u 4. Spaena prodaja Dalmacije i
4. armiji od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je Hrvatski Jadran
rat zavren, imali su ukupno 16.059 poginulih, ranjenih,
nestalih i smrznutih. To bi bile samo rtve koje su dale dal-
Najdragocjeniji doprinos kojeg je matici Hrvatskoj
matinske jedinice u 8. korpusu i 4. armiji. Meutim, znade
podario 8. dalmatinski koipus i njegove divizije, u tekoj
se da su dalmatinske jedinice ratovale od ustanikih dana u
borbi tijekom NOR a u Drugom svjetskom ratu bio je
kolovozu 1941. do osnivanja 8. korpusa (7. listopada 1943.)
povratak onih hrvatskih teritorija i hrvatskog Jadrana, kojeg
i da su dali velike rtve po svim krajevima okupirane
su stoljeima nenarodni vladari i reimi prodavali, pokla-
Jugoslavije, a da je najvie dalmatinskih boraca poginulo u
njali ili darivale tuincu, a to je podruje od Istre i Rijeke,
bitkama na Neretvi i Sutjesci. Po erjaviu u NOV Hrvatske
cijela hrvatska jadranska obala, otoci i more, svi hrvatski
poginuo je 64-561 borac i rukovodilac, od ega je najvie iz
gradovi na tom teritoriju do Prevlake na ulazu u Boku
Dalmacije koja je za svoju slobodu i slobodu drugih naroda
kotorsku. Slinosti tome ne biljei povijest ovjeanstva.
Jugoslavije dala 19.107 boraca i rukovodilaca, a to je 35%
Bilo je dosta toga, ali su karakteristina tri povijesna
od ukupnog broja poginulih 20 . Po Vicku Krstuloviu iz
dogaaja
Dalmacije je tijekom NOR-a poginulo 33.000 ljudi, a od toga
Jo daleke 1409,, nakon pogibije posljednjeg hrvatskog
u NOV Hrvatske 18.000 boraca, dok su 15.000 rtve fais-
kralja Petra Svaia na Gvozdu (1042), uz pomo strane
tikog terora 21 . Meu poginulim borcima NOVH najvie je
vojske i sile Hrvatskoj je nametnut za kralja Maar, Arpadovi
bilo Hrvata iz Dalmacije, oko 70% zatim Srba pa ostalih.
sinovi, nazvani Arpadovii. Hrvatska visoka klasa izabrala je
Kroz logore i zatvore prolo je 82.000 ljudi.
za hrvatskog kralja nekog Arpadovia, poznat kao Ladislav
Ako se znade da je iz Dalmacije uestvovalo u NOV
Napuljski, koji nije znao ni rijei hrvatske. Krunjenje je
Hrvatske 111.677 boraca, onda izlazi da je skoro svaki peti
obavljeno 9, kolovoza 1403. godine, taj je kralj ve u stude-
borac iz Dalmacije poloio svoj ivot za slobodu. Takav pros-
nom iste godine otiao doma u Apuliju, u Napulj. Od njega
jek poginulih u NOR-u nema niti u jednom dijelu Jugoslavije,
su se 1409, odrekli svi dalmatinski gradovi, osim Zadra I ba
a to je izuzetak i u povijesti Drugoga svjetskog rata.
taj isti Ladislav Napuljsld dneva 9. srpnja 1409, godine pro-
Prema tome narod Dalmacije dao je velike rtve za
daje Dalmaciju i to svojoj brai Mleanima za mizernih
osloboenje od talijanskog i njemakog okupatora i njihovih
100.000 dukata. Tuinac prodaje Dalmaciju tuincu i
pomagaa ustaa i etnika, za pobjedu nad tuincem i nje-
hrvatski Jadran, ukljuno i Zadar, Novigrad, Pag i Vranu
govim kvislinzima i kolaboracionistima.
kao i sva prava na Dalmaciju, Mleani su tako postupno
Dalmatinski borci su ginuli po Bosni i Hercegovini, po
zavladali cijelom Dalmacijom i hrvatskim Jadranom, a
Crnoj Gori (2. dalmatinska proleterska brigada), Srbiji i na
Hvarom i Braom od 1420. i to su drali skoro 400 godina
ulicama Beograda, na Srijemskom frontu, pred Zagrebom,
sve do Campoforijskog mira 1797. godine 1 . Ladislav
u Trstu u Korukoj i Slovenskom primorju i na Soi gdje su
Anujski znao je dobro da Dalmacija nije njegov posjed, da
8. svibnja 1945. doekali oekivanu slobodu, onog istog
je Dalmacija bila dio drave Hrvatske. Na bogatstvu
dana kada je u Europi zavrio Drugi svjetski rat i izvojevana
Dalmacije gradila se Venecija, Italija. Postoji jedan doku-
pobjeda nad faizmom i nacizmom, za demokratski svijet
ment iz tog vremena u kojem pie da je Venecija samo na
dananjice.
solani u Pagu godinje imala prihod od 80,000 dukata 2 .
Veliko djelo zapoeto 1941., kazuje Vicko Krstulovi u
Kninu 1. prosinca 1984. - pod rukovodstvom Komunistike
partije i Tita okrunjen je nacionalnim i socijalnim 1
Akademik Grga Novak "Hvar kros stoljea", Zagreb 1962., str. 70.
osloboenjem. Utrti su putovi bolje budunosti.. 22 . Najnovija "Hrvatska enciklopedija",Zagreb, 2002., tom IV. str
659, uope ne spominje da je LadislavNapuljski prodao
Dalmaciju Meanima za 100.000 dukata.
2
Dr. se. Mihovil Andrijaevi, Vjeita borba hrvatskog naroda za
svoje Jadransko more, obalu i otoke.Rukopis kodNAnia.
 Druga prodaja, poklon Italiji, hrvatske Istre i Dalmacije,
dogodio se tijekom Prvoga svjetskog rata Opet tuinac daje
tuincu hrvatski jadranski teritorij i njegovo more. Sada su
to uinile drave sile Antante -Engleska, Francuska i Rusija
Da bi dobili Italiju, koja je pripadala Centralnim silama
(Njemakoj i Austro-Ugarskoj), oni su joj Londonskim tajn-
im sporazumom 1915. obeali sve hrvatsko na Jadranu - od
Istre na sjeveru do iza Boke kotorske na jugu, cijelu obalu,
otoke i hrvatski Jadran, Rim je bio presretan. Iako u tom
ratu niim nije pomogao Engleskoj, Francuskoj i Rusiji,
Italija je, u danima propadanja Centralnih sila, u listopadu i
studenom 1918. vojskom okupirala Istru, sve otoke i
gradove, cijelu hrvatska obalu i more, iako je ve postojala
nova drava Slovenaca, Hrvata i Srba Pune tri godine tali-
janski okupator drao je plodove dara Londona i Pariza Tek
Rapalskim sporazumom 1920, Vlada Kraljevine SMS -
Nikole Paia opet je Italiji dala cijelu Istru, Rijeku, Cres,
Loinj, Zadar i Lastovo, otkuda ih je istjerao dalmatinski 8.
korpus i njegove divizije 1944. i 1945., vratio oteto matici
Hrvatskoj.
Trei put opet se Dalmacija daje talijanskom osvajau.
To sada vie nije uinio tuinac za tuinca, kao u ranija dva ma politike, vojske i drugih imbenika od rujna 1943. do
sluaja, nego Hrvat prodaje hrvatski teritorij tuincu. To je
bio poglavnik dr. Ante Paveli, koji je stajao na elu tzv.
Nezavisne Drave Hrvatske. On odlazi u Rim na poklonstvo
talijanskom osvajau i faistikom diktatoru Benitu
Mussoliniju i 18. svibnja 1941. potpisuje tzv. Rimski spo-
razum, najsramniji in u hrvatskoj povijesti. On ne samo da
potvruje pravo Italije na ono to je 1920. dobila od
Londona i Pariza nego daje joj sve to je na Jadranu
hrvatsko i dovodi talijanskog osvajaa na vrata Zagreba, do
Karlovca i Siska. Najvei dio Hrvatske dobili su Talijani,
neto su okupirali, a ostatak anektirali. I na ono malo
hrvatske obale pod Velebitom i Biokovom, to je formalno
ostalo u sastavu tzv. NDH, kao i otoci Hvar i Bra,
Dubrovnik, nisu vladali Hrvati nego gospodari su bili
Talijani, njegova vlast i njihova vojska, njihov jezik, njihova
zastava, potpuna talijanizacija najvitalnijih dijelova
hrvatskog teritorija. Hrvatska nema mora, nema slobode
plovidbe, nema svoje mornarice. Sve je dato Italiji, ak i
kraljevska kruna vojvodi od Spoleta pod titularom hrvatskog
kralja Tomislava II.
Srea da to nije dugo trajalo; da su Hrvati, najvie iz
Dalmacije, ustali protiv toga, uzeli oruje u ruke i istjerali tal-
ijanskog okupatora i njegove pomagae, a onda, poslije 8.
rujna 1943-, kada je Italija kapitulirala, dalmatinski borci u 8,
korpusu totalno su porazili i njemakog okupatora, ustaku
vojsku i vlast NDH i etnike Drae Mihailovia
Hrvatski stoljetni teritorij na Jadranu, na kopni i moru,
od Istre do Prevlake postao je i ostao hrvatski. To se moe
zahvaliti samo hrvatskim antifaistima, borcima 8. dalmatin-
skog korpusa koji su oslobodili svoje narode od tainca i
stali na branik zapadnih granica slobodne suvremene
Republike Hrvatske3.
5. Njemaka vojska u sukobu s
divizijama 8. korpusa
Njemaka vojska upala je u Dalmaciju, kako smo u
prethodnom dijelu knjige kazali, u rujnu 1943. i uspostavila
svoj okupacioni sustav koji je bio odluujui u svim domeni-
kraja kninske bitke, poetkom prosinca 1944. Civilna i vojna
vlast NDH samo je figurirala, ustvari bila je podinjena
Treem Reichu.
Njemaka Vrhovna komanda poslala je i drala u
Dalmaciji visoko kvalitetne divizije i korpuse, pomorske
snage Admirala Jadrana i ratno zrakoplovstvo, kao i drugi
sustav vojne i civilne vlasti s dosta razgrananom obavjeta-
jnom slubom u vojnim i civilnim strukturama. Njemake
trupe bile su prisutne u svim veim gradovima, pomorskim
lukama, prometnicama i vie-manje na drugom teritoriju,
osim na Visu gdje nisu uspjeli doi, kao i na Lastovu gdje je
bila baza NOVJ.
Poznato je da je Wehrmacht bio u Drugom svjetskom
ratu na visini ratnike kvalitete, priznatog zapovijedanja i
vojnog sustava, tehniki vrsno opremljeni, respektivna
vojna sila, jedna od najboljih u taboru zaraenih strana
Drugoga svjetskog rata. Obuenost vojnog i starjeinskog
3 Dr. M Andrijaeuic zakljuuje: cNikada u svojoj povijesti Hrvatska
nije imala toliki suverenitet na obalama Jadrana kao od 1945.
kada je NOV Hrvatske to oslobodila u antifaistikoj borbi od
J941. -do 1945...
 preputa stoeru Grupe armija E general-pukovnika
Aleksandra Lohra, sve dok nije zarobljen u Sloveniji sredi-
nom svibnja 1945. godine. 1

Njemaki korpusi i divizije

1. Korpusi:

Divizije 8. korpusa vodile su borbu s tri njemaka armi-

jska korpusa - 5. SS, 15. brdskim i 97. armijskim korpusom.
Prve borbe su voene s njemakim 15. brdskim korpu-
som koji je nastao od divizija Zapovjednika njemake vojske
Hrvatske, 26. kolovoza 1943., iza ega je prodro u
N j e m a k i obalski artiljerijski bunker

Dalmaciju, o emu smo informirali na poetku ove knjige.

sustava nosila je ocjenu visokokvalificirane vojske - vojnika
i starjeina, rijetko da je bilo slinih, naroito u prvoj etapi II,
svjetskog rata. Tu je kvalitetu due ouvala, iako se oito
vidjela erozija i siguran poraz, bezuvjetna kapitulacija.
U njemakim oruanim snagama glavnu su ulogu u
borbi, na svim ratitima - zapadnom, sovjetsko-njemakom
i talijanskoj fronti, pa i u Jugoslaviji, tj. i u Dalmaciji, imali
njemaki armijski korpusi i divizije razne naznake i uporabe.
Njemaki korpusi i divizije ubrajaju se u visoko kvalitetne
postrojbe s kojima je vrhovno zapovjednitvo rjeavalo sve
Poslije poraza u Dalmaciji, nakon kninske bitke u prosincu
1944., stoer se prebacuje u Biha i organizira obranu na
crti - Karlobag, Gospi, Lapac, Biha i zapovijeda sa 392.
legionarskom i 10. i 11. ustako-domobranskom divizijom
koje je postrojbe formirao Paveli u prosincu 1944. da bi
nepovjerljive domobrane spojio s ustakom sebi odanoj
vojnici. Ovaj su korpus porazile dalmatinske divizije zajedno
sa 4. korpusom NOVH u ofenzivi 4. armije od 20. oujka do
10. travnja 1945. u Lici, kod Bihaa i u Hrvatskom primorju.
N j e m a k i obalski t o p

borbene aktivnosti, a preko toga i ciljeve rata. Zato emo se

najvie zadrati na njemakim korpusima i divizijama koji su
se nali u borbi s dalmatinskim divizijama 8. korpusa.
Obuhvatit emo ne samo teritorij Dalmacije, nego i dijelove
Hercegovine, onda Like, Gorskog kotara, Hrvatskog primor-
ja, Istre i Slovenskog primorja, tj. do Soe gdje su dal-
matinske divizije stigle 8. svibnja 1945. godine.
Njemakim korpusima i divizijama u Dalmaciji, kako je
ve kazano, zapovijeda tab 2. oklopne armije, generala
Lthara Rendulica, a onda generala topnitva Maximiiiana
de Angelisa. Ova armija zapovijedala je njemakim postro-
jbama u Dalmaciji od kolovoza 1943- do 2.12.1944., kada se
armijski stoer prebacuje u Maarsku.
Drugom armijom zapovijedao je najprije stoer Grupe
armija E feldmarala von Weisch a koji je imao sjedite u
Beogradu, a onda u Zagrebu, otkuda odlazi 26. oujka
1945. i zapovijedanje njemakim postrojbama u Hrvatskoj J
Ratni dneunik njemake Vrhoune komande, tom IV, knj. 2. str. 1882.
Dalmatinska 20. divizija u borbi je smrtno ranila zapovjed- jen 7. svibnja 1945. na kapitulaciju, kada je u zarobljenitvo
nika korpusa generala Gustava Fehna, ime je prestajao palo oko 16.000 njemakih vojnika^.
2
postojati njemaki 15. brdski korpus. Znai, divizije 8. dalmatinskog korpusa, od svog nasta-
janja do kraja rata 1945., u borbi su
porazile ili prisilile na kapitulacije (a prije
zvanine kapitulacije Treeg Reicha), dva
njemaka armijska korpusa, a jednom
korpusu nanijele velike gubitke. Ovo je
bio rijedak sluaj u okupiranoj Jugoslaviji,
a i u povijesti II. svjetskog rata.

2. Divizije.

Divizije 8. dalmatinskog korpusa

glavne borbe vodile su s njemakim diviz-
ijama od svog nastajanja do kraja rata.
Naime, glavni protivnik dalmatinskim
divizijama bile su ba njemake divizije u

Komandanti divizije "Prinz Eugen": SS general Artur Phleps i nakon njega SS general Kumm (na
Dalmaciji, pa od Like do Soe.
slici desno prikazan je kao potpukovnik). O v a divizija mahom je bila sastavljena od banatskih Dalmatinske divizije 8. korpusa u
folksdojera,. a i sam general Phleps je bio folksdojer iz Rumunjske.
borbi su bile s 12 njemakih divizija,
visoke kvalitete. Poraeno je est njemak-
Njemaki 5. SS brdski korpus ubacuje se u Dalmaciju ih divizija, tri ustako-domobranske divizije i jedna talijanska
poetkom listopada 1943-, a formiranje je zavreno u divizija Mussolinijevih faista, ukupno 10 divizija, to je ne
Njemakoj u srpnju 1943. O 5. SS korpusu ve smo govorili samo rijetkost u NOR-u u Jugoslaviji, nego i uope u ratnoj
u prvom dijelu knjige za dogaanja u 1943. i konstatirali da povijesti.
je krajem 1943. godine doveo 118. diviziju na front od Iznosimo slijedom sve njemake divizije s kojima je due
Stobrea do Peljeca, a onda poetkom 1944. stigla mu je i ili krae voena borba od postrojbi 8. korpusa, prema
369. legionarska divizija koju je rasporedio oko Dubrovnika numeraciji, tj. nazivu njemakih divizija, i to:
i Trebinja. Najvei je poraz doivio od 26. dalmatinske diviz- 1. Brdska divizija, jedna od najelitnijih divizija
ije kod Vukova klanca, ali i ne male rtve na Hvaru, Brau, Wehrmachta, dola je u Dalmaciju u prosincu 1943. Imala
Koruli, Mljetu, Peljecu. Poetkom listopada 1944. povlai je 98, 99. brdski i 79. artiljerijski puk, oko 20.000 vojnika, a
se prema Mostaru gdje je bio stoer korpusa pod zapovjed- zapovijedao je general Josef Kbler. Djelovala je na
nitvom generala Krgera. Korpus se poetkom sijenja Ugljanu, na sektoru Sinja, Knina, Benkovca u Bukovici pro-
1945. povlai u Njemaku.3 tiv 19. dalmatinske divizije. U veljai 1944. vodi borbe oko
Trei je bio 97. njemaki armijski korpus, formiran u Istri Karina, Obrovca, Graaca, Kistanja i na Velebitu. Poetkom
i imao je 188. priuvnu i 237. pjeaku diviziju. Zapovjednik oujka ide na sektor Siska, a onda je poslije otila u
general Ludwig Kbler. Prvi sudar s dalmatinskim divizijama Maarsku. Ova je divizija poznata po tome to je na frontu
imao je u travnju 1944-, kada su one stigle do Bakra,
Crikvenice i lobina, gdje je angairao 237. pjeaku diviz-
2
Nikola Ani, Njemaka vojska u Hrvatskoj 1941-1945 Zagreb 2002.
iju. Vodio je uporne borbe na crti Rijeka, Snenik i u Istri, ali
str. 89.
je opkoljen od 9, 19, 20. i 26. dalmatinske divizije od 13. i 43. 3
Isto, str. 1080, 1129.

divizija II. korpusa pa 7. i 8. divizije 4. korpusa GH i prisil- 4

Ratni dnevnik, tom IV, knj. 2. str. 1881, 1882.
Kavkaza istakla njemaku zastavu na vrhu Elbrusa, a poslije
dola u Jugoslaviju i uestvovala u bitci na Sutjesci.S
7. SS brdska lovaka-dobrovoljaka divizija Prinz
Eugen. Ona je najprije bila kod Imotskog u oujku 1943., a
poslije bitke na Sutjesci ponovno je dola u Dalmaciju. Vodi
borbe kod Klisa i Splita, onda ide prema Makarskoj i
Peljecu. Krajem 1943. odlazi u istonu Bosnu. U poetku se
samo zvala SS Prinz Eugen divizija, a brojku sedam dobi-
la je 13.11.1943. godine. 6
104- lovaka divizija najkrae je vodila borbe kod
Bihaa, u oujku 1945. sa 26. dalmatinskom divizijom. Dola
General Lothar Rendulic, komandant 2. tenkovske armije koja je operirala
na teritoriju N D H i protiv jedinica 8. korpusa N O V H
je s fronta na Dravi i onda prebaena u dolinu Une da brani
desni bok grupaciji kod Karlovca i Zagreba. Imala je 724. i
734. pjeaki i 654. artiljerijski puk, a zapovijedao je gener-
al Ludwiger Martwig. Poslije odlazi u Sloveniju, gdje je
razoruana u svibnju 1945. godine?
114. lovaka pjeaka divizija. Ona je medu prvim nje-
makim divizijama upala u Dalmaciju i djelovala prema
Kninu, Drniu, pa onda ibeniku i Zadru. Do kraja 1943.
djelovala je u sjevernoj Dalmaciji, pa oko Sinja i Knina, ali u
sijenju 1944. ide prema Istri i zatim u Italiju na front kod
Anzija. Sastav je bio - 721. 741. pjeaki i 661. artiljerijski
puk. Zapovjednik je general Borquin.
118. lovaka divizija, sastava 738. i 750. lovaki i 668.
artiljerijski puk, zapovjednik Josef Kbler, od 23. listopada
1943. nalazi se u Dalmaciji na poluotoku Peljecu, te onda u
prosincu, dijelom snaga, vodi borbe kod Arana i Livna, a
ostalim snagama, od 13. prosinca 1943. angairana je na
Peljecu i Koruli. Zapovjedno mjesto bilo je u Janjini na
Peljecu. U sijenju 1944. osvaja Bra i Hvar, organizira
obranu od Stobrea do Stona. U proljee 1944. trpi velike
gubitke od 26. dalmatinske divizije na Koruli, Mljetu, Brau
i olti, te na kopnu kod Makarske i na Mosoru. U listopadu
1944. naputa Dalmaciju i odlazi na Srijemski front.9
188. brdsko-lovaka priuvna divizija, osnovana je u
Austriji 1942. Imala je 136. 137. 138. i 139. pjeaki i 112.
artiljerijski puk, oko 15.000 vojnika. Zapovjednik general
Hans von Hslin. Dovedena je u Istru, u sastavu 97. armi-
jskog korpusa i onda je u travnju 1945. bila angairana u
borbi sa 9. 19. i 26. dalmatinskom divizijom na frontu Rijeke
i Klane, ali je uskoro opkoljena na sektoru Ilirske Bistrice i 7.
svibnja 1945. prisiljena na kapitulaciju. 10
237. pjeaka divizija bila je od 1944. u Istri u sastavu 97.
korpusa sa 1046, 1047. i 1048. pjeakim i 237. artiljerijskim
pukom. Zapovjednik general Hans von Graevenitz. Kad su
dalmatinske divizije oslobodile Senj i pribliavale Suaku i
Rijeci, ova je divizija posjela obranu na crti Crikvenica -
lobin i povela borbe sa 19. dalmatinskom divizijom, a u Istri
je vodila borbu s 9. dalmatinskom divizijom. 11
264. pjeaka divizija, ona je s fronta u Francuskoj dove-
dena u Dalmaciju sa 892, 893. pjeakim i 264. artiljerijskim
pukom. Zapovjednik od kolovoza 1944. general Alois
Windisch. Ona je bila u obrani Dalmacije od Stobrea do
Zadra. Najvie je vodila borbe u Dalmaciji protiv divizija 8.
korpusa, do kraja 1943. i tijekom 1944. sve dok nije
poraena u Kninskoj operaciji poetkom prosinca 1944.
Ostali su samo neki ostaci koji su se povukli prema Lici.
Nakon Knina njemaka Vrhovna komanda izbrisala je iz
spiska njemakih divizija, to znai da su priznali njeno
unitenje. 12
5
Ratni dnevnik, tom IV. knj. 2, str. 1080, 1129.
6 N.Ani, Njemaka vojska u Hrvatskoj, n.dj.str. 93-94-
7 Isto str. 159.
8
Zbornik dokumenata, tom XII., knj. 4-, str. 16,19, 42, 58, 61, 83 i 84-
9
Isto, str. 632, 652, 735, 736.
10
Zbornik dokumenata, tom XII str. 834, 866, 881.
11
Isto
12
Isto, str. 108, 109, 121, 122.
 369. hrvatska legionarska divizija Vraja osnovana je
krajem 1942. u Austriji kod Bea i imala je 369. i 370. pjea-
ki i 369. artiljerijski puk. Zapovijedao je prvo general Fritz
Neidholdt i onda general Georg Reinecke. U Dalmaciju je
upuena sredinom 1944. na podruje od Peljeca do Grude
i Trebinja. Trpi poraze kod Dubrovnika, a najvie u
povlaenju iz Dalmacije kod Vukova klanca od 1. i 11. dal-
matinske brigade 26. divizije. Poginulo je 2.000, a zarobljeno
1.070 vojnika. Povlai se prema Metkoviu i Mostaru i dop-
unjuje s njemakim vojnicima, pa se vie spominje kao nje-
maka divizija, bez onog dodatka Hrvatska. Stoer je
imala u Trebinju, Metkoviu, Mostaru i Ljubukom.
Uestvovala je u Mostarskoj operaciji u veljai 1945., nakon
ega se dobrim dijelom razbijena povlai za Sarajevo. ^
373. hrvatska legionarska divizija Tigar osnovana je u
travnju 1943. u Austriji i imala je 383. i 384. pjeaki i 373.
artiljerijski puk. Zapovijeda general Edmund Aldrian. U
Dalmaciji je dijelom snaga dok se vodi Kninska operacija, ali
je poslije pada Knina pretrpjela teke gubitke i povukla se u
Liku. Poetkom 1945. divizijom zapovijeda general Hans
Grawenstein i drala je obranu kod Lapca prema Bihau.
Pretrpjela je velike gubitke od 26. dalmatinske divizije.
Preostali dijelovi divizije povukli su se prema Karlovcu i 10.
svibnja razoruani kod Krkog u Sloveniji.
392. hrvatska legionarska divizija Plava. Poetkom
sijenja 1944. dola je iz Austrije sa 846. 847. pjeakim i Panevo i Vrac. 1 ?
392. artiljerijskim pukom. Zapovjednik general Johan Mickl,
a imala je 12.000 vojnika. Drala je Liku, Hrvatsko primorje
i Gorski kotar, organizirajui obranu na crti Karlobag -
Gospi - Udbina, gdje su je 4. travnja 1945. napale 20. i 26.
dalmatinska divizija.
Poraena je kod Senja, gdje je 9. travnja 1945. u borbi
poginuo od boraca 12. dalmatinske brigade general Mickl,
zapovjednik divizije. Izvukao se samo manji dio jer ih je 19.
dalmatinska divizija blokirala u povlaenju prema Rijeci.
Njeni preostali dijelovi su kapitulirali s njemakim 97. kor-
pusom kod Ilirske Bistrice 7. svibnja 1945. godine.15
Pod njemakim zapovjednitvom nalazile su se od pros-
inca 1944. ustako-domobranske divizije. Divizije 8. korpusa
porazile su tri takve divizije - i to: 9. ustako-domobransku
diviziju u rajonu iroki Brijeg-Mostar, dok su 10. i 11.
ustako-domobranske divizije poraene na frontu u Lici u
oujku i travnju 1945.
Takoer pod njemakim zapovjednitvom bila je u Istri
talijanska 10. MAS divizija sastavljena od pripadnika
Mussolinijeve vojske. Bila je u travnju 1945. pod zapovijedi
97. njemakog korpusa. Nalazila se na poloajima Rijeka -
Klana gdje je potuena od 19. i 26. dalmatinske divizije.
Njeni su se ostaci povukli u sjevernu Italiju.
Od samostalnih njemakih postrojbi najveu panju
privlae njemaki samostalni pukovi. U borbama protiv
divizija 8. korpusa Nijemci su imali angairana dva puka, i
to:
- I. puk Brandenburg. On je krajem 1943. doao iz
Grke preko Dubrovnika u sjevernu Dalmaciju, gdje u
travnju 1944. vodi borbe sa 19. dalmatinskom divizijom na
podruju Kistanje, Benkovac, Skradin. Poetkom svibnja ide
preko Knina u Graac i Lapac, ali se ponovno vraa u
Dalmaciju, sudjeluje u Drvarskoj operaciji, vodi borbe kod
Knina, Skradina i Benkovca, onda napada na Tievo,
sjedite taba 8. dalmatinskog korpusa. Ponovno se vratio u
sjevernu Dalmaciju, bori se sa 19. dalmatinskom divizijom,
pa je 9. rujna 1944. preko Bihaa otiao za Beograd. Vodio
ga je pukovnik Walter Wander 16 .
- 92. grenadirski motorizirani puk. On je 22. sijenja
1944. doao u Dalmaciju i preko Sinja ide za Knin, stigao u
Kistanje i vodi borbe sa 19. dalmatinskom divizijom. Iz
Dalmacije je otiao 9. rujna 1944. prema Bihau, pa za
3- Vojnoupravni teritorijalni sustav imao je u 1944.
godine nove dopune za razliku od onog iz 1943. godine.
Prije poetka oslobaanja Dalmacije Nijemci su imali u
Zadru Mjesnu komandu 1022, u Dubrovniku je postojala
Mjesna komanda I, a u Makarskoj II, koje su bile podinjene
Mostaru. S osloboenjem prestaju postojati njemake
vojne-pozadinske komande u Dubrovniku, Makarskoj,
Splitu i Zadru.1
4. Njemaka mornarica na Jadranu. Pod zapovjed-
nitvom Admirala Jadrana, koji je bio u Opatiji, imao je -
13
Isto str. 988, 999, 1000, 1005.
/sto, str. 20-22, 33-36, 48, 56, 58, 731.
15
Ratni dnevnik, IV tom, knj. 2. str. 1883, 1893.
16
Isto, str. 1883, 1889.
N.Ani, Njemaka vojska u Hrvatskoj, n.dj.str.137.
18
Isto, str. 101, 137.
Njemaki torpedni amac "S - 3 3 "

Njemaka dvotrupna penisa za artiljerijsku podrku tipa " S F "

Njemaki artiljerijski splav

Pomorsko zapovjednitvo Istre. Zatim Pomorski komandant
Dalmacije, ali 27. svibnja 1944. ima ova komanda
pomorskog zapovjednika sjeverne i pomorskog zapovjedni-
ka june Dalmacije. Pomorski zapovjednik sjeverne
Dalmacije imao je zapovjednitvo u Zadru i ibeniku, a
pomorski zapovjednik june Dalmacije u Splitu
Dubrovniku. U studenom 1944. gase se ova zapovjednitva
jer je Dalmacija slobodna.
Njemako pomorsko zapovjednitvu u Italiji preuzelo je
Pomorsku komandu Istre i zapovijedanje sa 11. divizijom za
osiguranje, koja je 1. sijenja 1945- imala 8 flotila s tri torpil-
jarke, te snanu obalnu pomorsku i kopnenu artiljeriju.
5. Ratno zrakoplovstvo - imalo je velike probleme
tijekom 1944. i sve do kraja rata, jer je savezniko zrako-
plovstvo iz Italije sve vie dominiralo u zraku, a tome su
doprinijele i 1. i 2. eskadrila NOVJ u junoj Italiji, na Visu i
kasnije u Zemuniku kod Zadra. Radi zatite njemako
zapovjednitvo zrakoplovstva ostavilo je u Dalmaciji tri
radarske postaje - kod Zadra, Splita i Dubrovnika. Od
zranog snabdijevanja poznati su njemakim postrojbama
kod Knina i Suurja na Hvaru. Naelno njemako zrako-
plovstvo je djelovalo u ranim jutarnjim satima i oko sumra-
ka. Jedan od estokih napada iz zraka izvrili su njemaki
zrakoplovi na Tievo, tukui, 24. travnja 1944. zgradu
Osnovne kole gdje se nalazio tab 8. korpusa. Zatim su tukli
i dalmatinsku omladinsku delegaciju koja je dola i prenoi-
la u Velikom Tievu. Nitko nije stradao od taba 8. korpusa,
osim nekih dalmatinskih delegata koji su ili na II. kongres
USAOJ-a, odran u Drvaru 2-5. svibnja 1944. godine. 2 0
Z a k l j u a k
Divizije 8. dalmatinskog korpusa vodile su borbu od
rujna 1943. do 8. svibnja 1945. godine s 12 njemakih diviz-
ija od kojih su neke bile najvie kvalitete u Wehrmachtu.
Zatim su imale sudar tri ustako-domobranske divizije koje
su pripadale Wehrmachtu i s jednom talijanskom faistikom
divizijom ukupno 16 divizija koje su pripadale Wehrmachtu
i nalazile su se u zoni borbenog djelovanja 9, 19, 20. i 26.
dalmatinske divizije 8. korpusa.
Ove njemake divizije vodile su istaknute njemake
vojne osobe, poznati u II. svjetskom ratu po umjenosti
zapovijedanja, bilo to na jugoslavenskom, zapadnom,
istonom, talijanskom ili sjevernoafrikom frontu. To su bili
vrhunski i profesionalno visoko sposobni kadrovi
i Wehrmachta, kao to su feldmaral Maximilian von Weichs,
pa generali Alexander Lthers, Ludwiger Kbler, Gustav
Fehn, Johann Micki i drugi.
Radei due vremena na ovoj problematici utvrdio sam
da je tijekom NOR-a protiv NOVJ bilo angairano 57 nje-
makih divizija, od kojih su u borbi protiv NOV Hrvatske
bile angairane 42 njemake divizije, u Sloveniji 23 divizije,
u Bosni i Hercegovini 14 divizija, u Srbiji i Vojvodini 13 diviz-
ija, u Crnoj Gori i Boki osam divizija, u Makedoniji, kao i na
Kosovu, pet njemakih divizija. 21
Znai, u borbi protiv NOVH bile su angairane 42 nje-
make divizije, od toga su najvie u Dalmaciji protiv divizija
8. korpusa - 12 divizija i jo etiri druge, a to je 16 divizija ili
skoro 40% svih njemakih divizija ili onih divizija s kojima su
zapovijedali njemaki stoeri. Po bilanci koja govori o snazi
i kvaliteti oruanih snaga NOV koju je dao narod Dalmacije,
mjeri se i njen doprinos u antifaistikoj borbi u II. svjetskom
ratu.
Jy
NAni, Njemaka vojska u Hrvatskoj, n.dj. str. 137-
20
isto str. 139-142
21
Isto, str. 14-15.
 PRILOZI

Nikola dr. Ani

PRVI POLITIKI KOMESAR OSMOG DALMATINSKOG KORPUSA

IVICA KUKO

Ne moe se doi do kraja ovog libra posveenog dal- Dalmaciji, uestvuje na Vojno-politikom savjetovanju na
matinskom 8. korpusu a da se neto ne kae o ovjeku ijom Vjetia gori u lipnju 1942. Potom se, medu prvima, krajem
je zaslugom i neposrednim angairanjem formiran Osmi srpnja 1942. nedaleko od Livna susree s Vrhovnim koman-
dalmatinski korpus, IVICA KUKO, na ijem je elu odmah dantom NOVJ Josipom Brozom Titom. Podnosei mu refer-
stao kao prvi politiki komesar korpusa i vodio ga, zajedno at o opem ustanku u Dalmaciji, Tito je bio vie nego pres-
s ostalim lanovima ueg taba, u njegovim prvim i najteim retan. Tada Krstulovi i Kuko alju Titovim brigadama u
borbama protiv njemake vojske tijekom tzv. Jesenskih i Bosnu oko 3-150 dalmatinskih dragovoljaca, upuene u pro-
zimskih operacija 1943. i poetkom 1944. godine. leterske i udarne brigade koje su dole s Vrhovnim tabom.
Ivica Kuko rodio se u Splitu 1918. u radnikoj porodi- Krstulovi i Kuko predlau Titu, a on odmah prihvaa, da
ci. Jo u mladosti opredijelio se, kao i brojni drugi splitski se u Dalmaciji formiraju 1. i 2. dalmatinska brigada, a malo
mladii, progresivnom radnikom pokretu kao grafiki rad- iza toga oni su zagovornici osnivanja 3, 4. i 5- dalmatinske
nik. Tek to je doao do svoje 20. godine 1938. postaje lan brigade i 9. dalmatinske divizije. Krstulovi je, po Titovoj
Komunistike partije Hrvatske i staje na elo mladih splitskih zapovijedi komandant, a Kuko komesar, u Imotskom, 13.
antifaista kao sekretar Mjesnog komiteta SKOJ-a. Od tada veljae 1943., 9. divizije, ali su i dalje zapovijedali sa IV OZ.
pa do dananjih dana, punih 66 godina, ostaje vjeran ideal- Zajedno sa svojim borcima Kuko i Krstulovi vode 9. diviz-
ima svoje mladosti, borei se protiv nenarodnih reima iju u teke borbe u dolini Neretve, onda u prijenosu ran-
Kraljevine Jugoslavije, a onda i protiv novodolih talijanskih jenika preko Prenja i uestvuju u osloboenju Nevesinja,
okupatora i njihovih pomagaa, njemakog osvajaa, ustaa razbijaju jaku etniku grupaciju i talijanske snage. Kuko se
i etnika. i sada sjea 1 da mu je bio jedan od najteih trenutaka
U tekim trenucima za Split i Dalmaciju, u proljee i ljeto tijekom NOR-a to je 12. travnja 1943. u Nevesinju, zbog
1941. Ivica Kuko je jedan od organizatora antifaistikog lanih optubi i kleveta, rasformirana 9. dalmatinska divizi-
narodnooslobodilakog ustanka u Splitu i Dalmaciji. Stao je ja 2 . Tada slijedi nova Golgota kada se Kuko nalazi u koloni
u prve borbene redove splitskih udarnih grupa, a onda kao
partizan u Dalmaciji. Kao istaknuta i hrabra osoba on je s 1
Razgovor autora s Ivicom Kukoem, voenim 24. veljae 2002.
Vickom Krstuloviem u travnju 1942. stao na elo novo- godine. Biljeke kod autora.
2
Obrad Egi, u svom djelu Dva roenja Devete dalmatinske divizije,
formiranog, po Titovoj zapovijedi i odluci Glavnog taba
Zadar 1977- daje dosta detalja o razlozima, uzrocima i
Hrvatske, taba IV dalmatinske operativne zone (OZ) kao posljedicama rasformiranja 9. diuizije u istonoj Hercegovini, 12.
politiki komesar. Oni vode brojne partizanske odrede po travnja 1943- godine.
V NOVJ i zajedno s Vladimirom Nazorom, Veselinom
Masleom i Vickom Krstuloviem prolazi dolinom Sutjeske i
probijaju se prema istonoj Bosni. U srpnju 1943. elja je za
povratkom u rodnu Dalmaciju da joj se pomogne jer je fais-
tika Italija pred kapitulacijom. Kuko i Krstulovi ponovno
su u koloni s Titom i Vrhovnim tabom i kreu se iz istone
Bosne, prelaze rijeku Bosnu kod Vranduka, penju preko
Vlaia i onda se kod Petrova polja odvajaju, Kuko i
Krstulovi idu na Dinaru, u tab Grupe partizanskih odreda.
Krstulovi ide u Brtanovo na politiku dunost, da i dalje
vodi Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju, a Kuko ostaje
na Dinari i s Maks Baom rukovodi obnavljanjem s njima
dole 1. dalmatinske, onda 3. i 4. brigade.
Vojna organizacija ustanka naroda Dalmacije zapoeta
kapitulacijom Italije, rukovoenje partizanskim odredima,
grupama odreda, sektorima i samostalnim bataljunima, kao
i partizanskom mornaricom i Prvim mornarikim odredom
u Podgori, pada najvie na lea Ivice Kukoa, komesara IV
dalmatinske OZ. Nije bilo lako tabu IV-OZ jer se narod
Dalmacije masovno digao na ustanak, a Ivica Kuko i nje-
gov tab IV OZ formiraju nove brigade, njih 13 na broju, i
etiri divizije - 9. diviziju ponovno osnivaju, onda 19, 20. i
26. diviziju. Kuko kazuje da se on osobno zalagao da svim
jedinicama NOV Hrvatske u Dalmaciji zapovijeda jedan
komandni organ - tab korpusa, kome Tito 7. listopada
1943. daje i formalni naziv - 8. dalmatinski korpus. Znajui
dobro, u razmatranju o kadrovima za tab 8. korpusa, za
Ivicu Kukoa, bez dvoumljenja ga Tito postavlja za poli-
tikog komesara 8. korpusa NOVH. Tu je direktivu Tita
donio v.d. zapovjednik 8. korpusa pukovnik Pavle Ili, kada
je doao iz V NOVJ. Kuko i Ili organiziraju korpus, ustro-
javaju sve njegove sustavne dijelove i ujedno zapovijedaju
brigadama, divizijama i odredima u tekoj borbi koju su
nametnule novodolazee njemake divizije. Korpus je tada
imao oko 15.000 boraca, a sve je to vodila vjeta ruka
zapovjednika i komesara 8. korpusa. U to je poelo najtee
doba za brigade i divizije 8. korpusa koje traju sve do kraja
1943. i prvih mjeseci 1944. godine, kada njemaki 5. SS i 15-
brdski korpus izvode jesenje i zimske operacije koje su zah-
vatile cijelu Dalmaciju i dijelove Bosne i Hercegovine, a
naroito teke borbe na srednjodalmatinskim i sjevernodal-
matinskim otocima.
Ponovno iz neprihvatljivih stajalita Sretena ujovia,
koji je doao iz V NOVJ, dolazi do smjene u tabu 8. kor-
pusa. Pavle Ili ide u V NOVJ, Maks Bae na otoke, a Ivica
Kuko 27. sijenja 1944. predaje dunost novom komesaru
korpusa Boku iljegoviu. Kuko ide u Pokrajinski komitet
KPH za Dalmaciju, obilazi Dalmaciju, pomae rukovodstvu
NOP-a.
Iza rata je na raznim funkcijama u Splitu, Zagrebu i
Beogradu, a zatim u JNA, naelnik uprave u Saveznom
sekretarijatu za narodnu obranu, pomonik saveznog sekre-
tara i drugo. Bio je lan Izvrnog komiteta i Predsjednitva
CK SKJ-u. Od 1978, kada mu je prestala aktivna sluba, lan
je CK SKJ-u i potpredsjednik Narodne skuptine SFRJ.
Umirovljen je u inu general-pukovnika.3
Ivica Kuko je dosta kazivao i napisao o antifaistikom
ratu u Dalmaciji i o 8. korpusu. Najzapaeniji je bio njegov
nastup u Splitu, u povodu 10. obljetnice 8. korpusa, kada je
12. rujna 1953. na sveanoj akademiji u Hrvatskom narod-
nom kazalitu u poduoj analizi o antifaistikom ustanku i
narodnooslobodilakom ratu u Dalmaciji tijekom Drugoga
svjetskog rata, o dogaanjima prilikom osnivanja 8. korpusa
i njegovoj povijesnoj ulozi za NOR u Dalmaciji, Hrvatskoj i
Jugoslaviji, u zakljunom dijelu rekao:
..Vijest o kapitulaciji Italije bila je znak da je doao as
konanog obrauna s mrskim talijanskim okupatorom i svim
onim politikim ljamom koji je svoju izdaju stavio pod nje-
govu zatitu. itava Dalmacija je stala na noge.
O veliini tih dana teko je govoriti bez izvjesnog
uzbuenja. Ti dani u bogatoj historiji Dalmacije predstavlja-
ju dogaaje koji se rijetko biljee. To je bila idealna slika nar-
odne revolucije u kojoj naoruane mase prisiljavaju svog
vjekovnog neprijatelja na potpunu kapitulaciju, organiziraju
svoju vlast i dobrovoljno i disciplinirano odlaze na front da
tu svoju pobjedu odmah obrane svojim ivotima. Jo vie. U
tim danima je itav jedan narod obuhvaen revolucionarn-
im zanosom ispoljavao sve najljepe to u sebi ima, stavlja-
jui sve to u slubu interesima pobjede nad neprijateljem...
Zatim Kuko nastavlja: ..Ovaj dogaaj je samo jedan
od mnogih koji su se tih dana odigravali po cijeloj Dalmaciji
i u kojima je narod sa svojom Partijom na elu i uz uee
jedinica NOV razoruao talijanskog okupatora i organizirao
svoje nove jedinice.
3
Vojni leksikon, Beograd 1981, str. 933.
 Eto tako se rodio i pod tim i takvim se uvjetima formirao
VIII. dalmatinski korpus od preko 15.000 boraca, sastavljen
od 9, 19, 20. i 26. divizije, formirane u danima nezabo-
ravnog ustanka kao njegov najdrai i najdragocjeniji rezul-
tat. Pored toga brojna mornarica i dvanaest partizanskih
odreda.
Slavan je borbeni put 8. dalmatinskog korpusa, ponos
naroda Dalmacije, garant njegove slobode..4.
Tim rijeima je Ivica Kuko zavrio kazivanje o dal-
matinskom 8. korpusu pod naslovom: Osmi dalmatinski
korpus NOVH najvea vojna jedinica u povijesti
Dalmacije.
General u mirovini MILAN KUPREANIN, Zagreb
Naelnik taba i v.d. zapovjednik 8. korpusa
NEKA SJEANJA NA BORAVAK U 8. KORPUSU
Kao prilog knjizi o Osmom korpusu koju priprema dr.sc.
Nikola Ani, moja je uloga osvrnuti se na neke dogaaje -
sjeanja koja su ostala nezabiljeena, ukljuivo diskusije i
usuglaavanje razliitih shvaanja da bi se dolo do odluke
za oslobaanje Dalmacije gdje je tab Osmog korpusa imao
odluujuu ulogu.
Da poem redom. Kada je formiran tab Osmog kor-
pusa naredbom Vrhovnog taba od 7. listopada 1943-, ja
sam bio na dunosti komandanta 19. divizije. Prva naredba
koju sam dobio od komandanta Pavla Ilia stavila je tab
divizije pred dilemu. Ona je glasila da je etniki vojvoda
pop uji iziao iz Knina na Dinaru i divizija treba sprijeiti
njegov povratak u Knin da bi se moglo pristupiti njegovom
hvatanju. Na prvi pogled sve je u redu, meutim tko poz-
naje prostorne mogunosti vidjet e da ima mnogo razlii-
tih pravaca povratka s Dinare u Knin, tim vie to su sva sela
oko Knina, ispod Dinare pod etnikim utjecajem, odnosno
nasilnom etnikom kontrolom. Divizija bi morala zaposjesti
Na prvi politiki komesar dalmatinskog 8. korpusa,
Ivica Kuko je, moe se zakljuiti, istaknuta osoba antifais-
tike borbe naroda Dalmacije i Hrvatske. On je bio i ostao
ponos svim pripadnicima 8. korpusa, sadanjim i buduim
generacijama naroda Dalmacije i Hrvatske. Antifaista je od
rane mladosti do duboke starosti.
4 Split u Titouo doba, Split, 2002., str. 43.
poloaje izmeu Knina i Dinare neposredno iznad samog
Knina gdje poinje Dinara. Ako se zna da Kninski garnizon
ima oko desetak tisua neprijateljskih vojnika, etnika,
ustaa, domobrana, Talijana i raznih drugih, a 19. divizija je
imala svega oko 3.000 (tri tisue) i te tri tisue treba da se
razvuku izmeu Knina i Dinare, raunajui i na nepri-
jateljsko ponaanje okolnih sela, divizija bi bila dovedena u
veoma teak - pogibeljan poloaj, a zadatak i tako ne bi bio
izvren jer je u konkretnim uvjetima, gdje su sva okolna sela
pod etnikom kontrolom, nemogue sprijeiti jednog ov-
jeka ili manju grupu da se kroz ta sela vrate natrag u Knin,
usput da jo u tim selima pokupi naoruane etnike, a onda
zajedno napadnu diviziju. Lako je zamisliti u kakvom bi se
bezizlaznom poloaju nala divizija. tab divizije cijenei tu
situaciju donosi odluku da upozna komandanta Korpusa s
naim vienjem. Naime, zakljuili smo da gubici koji se
mogu oekivati ne opravdavaju vrijednosti cilja ni pod uvje-
tom da akcija i uspije. Meutim, ako komandant smatra da
ipak treba ii u akciju - molim ponovite nareenje.
Nareenje nije ponovljeno, ali je taj negativan svretak oko
prvog nareenja stvorio loiju situaciju u odnosima sa
tabom korpusa mimo nae volje.
Poslije kratkog vremena dobivamo nareenje da poal-
jemo jednu brigadu na prostor blizu taba korpusa, to smo
i uinili, iako nije naznaeno nita s kakvim zadatkom niti
pod ijom e komandom biti, niti tko e snabdijevati, itd. Za
nekoliko dana dobivamo nareenje da poaljemo i drugu
brigadu tabu korpusa, opet bez naznake pod ijom je
zapravo komandom, taba korpusa ili divizije i ija je ukup-
na odgovornost za te dvije brigade. Normalno da je tab
korpusa preuzeo pravo upotrebe, a time i odgovornost.
Poto je tab divizije ostao ogoljen s jednom brigadom,
odrali smo sastanak taba divizije da vidimo to dalje -
ostalo nam je da zakljuimo da komesar divizije poe u te
brigade i na taj nain steknemo neki uvid. Prvi izvjetaj o
stanju u brigadama bio je vie nego lo. Brigade su se kre-
tale amo-tamo bez nekih vidljivih zadataka, bez borbenih
zadataka, brojno stanje se skoro prepolovilo, od oko 900
(devetstotina boraca) spalo je na polovinu, itd.
Negdje poetkom sijenja 1944. godine pozvao me
komandant korpusa Ili na referiranje. Odmah sam krenuo
u korpus. Kada sam polazio, dobijem depeu Glavnog
taba Hrvatske da sam postavljen za naelnika taba kor-
pusa. Kada sam stigao, javio sam se komandantu Iliu s
kojim sam se prvi put upoznao. Prvo to mi je rekao jest
Da si ti izvrio prvo nareenje, vie ne bi bilo popa
ujia. Reagirao sam slino: Da sam ja izvrio nareenje, odakle smo mogli ostvariti najbolje veze s jedinicama i tu
vjerojatnije je da bi danas skupljali ostatke 19. divizije, a
pop Duji bi nam se smijao. Dakle prvi sastanak i razgov-
or ne moe biti loiji to ovjeka itekako smeta jer za to nije
bilo ozbiljnog razloga. Poslije takvog nesretnog upoznavan-
ja i uvoda ja sam zamolio da ga upoznam sa stanjem u
diviziji koje je bilo loe, rekao sam ve to se dogodilo s ove
dvije brigade to ih je tab korpusa preuzeo. Komandant
lli je rekao da su brigade bile izloene tekoama na
takvom terenu, itd. I da e se vratiti u sastav divizije. Nita
o tome jesu li izvrile zadatak za koji su pozvane ili nisu,
nita o razlogu zato su se prepolovile, a nije bilo nekih
ozbiljnih akcija, itd. Kada smo razgovor priveli kraju, ja
izvadim depeu Glavnog taba Hrvatske da sam postavljen
njemu za naelnika, komandant Ili gleda depeu, kao udi
se da njega nije nitko pitao, da nije znao nita o tome i da
e on razgovarati s Vrhovnim tabom pa da e mi javiti, a
za to vrijeme da se ja vratim u diviziju. Meni je to odgovar-
alo jer sam u tabu divizije imao krasne suradnike, a
meuljudski odnosi su bili vie nego dobri.
Vraao sam se preko Tieva u diviziju i tu sretnem Vladu
Cetkovia koga znam vrlo dobro od prvih dana ustanka u
Lici. Sjahasmo, izljubismo se, kao stari znanci i ratnici. Pita
me Vlado: Od kuda ti? Kaem: Iz taba korpusa. Bio sam
tamo na referiranju, a dobio sam i depeu Glavnog taba
Hrvatske da sam tamo postavljen za naelnika, ali me Pavle
nije htio primiti. Vlado se smije: Ajde okrei tu ragu, ja
sam postavljen za komandanta korpusa. Pitam: Hoe li
me ti primiti?. Vlado se smije pa kae Moda.
Vratismo se u tab korpusa. Pavle se namalo iznenadi
kada vidi mene s Vladom. Vlado mu pokaza depeu
Vrhovnog taba kojom je postavljen za komandanta kor-
pusa i stvar je bila jasna. Treba rei da je komandanta kor-
pusa postavljao Vrhovni tab, a sve nie Glavni tab
Republike. Vlado i ja se znamo od prvog dana ustanka, on
se vratio iz graanskog rata u panjolskoj gdje je uestvovao
i bio ranjen. U Lici su ga zvali mali Crnogorac, bio je
veoma hrabar, to su Liani naroito cijenili. U Lici smo oba
ranjeni isti dan, na Novu godinu 1941/42., ja na ijanovom
klancu, a on na susjednom Pogledalu. Poto nije bilo ni dok-
tora ni lijekova, rane smo nosili itavu zimu dok nisu u prol-
jee zarasle, kod njega tee i malo je epao.
Preuzimanjem taba ubrzo smo se preselili na Tievo
smo ostali do poetka osloboenja Dalmacije. S Tieva smo
uspostavili vezu s Drvarom i s ostalim okolnim jedinicama
radi suradnje u eventualnim operativnim akcijama. Tako
smo i za vrijeme napada na Drvar uputili samo jednu tab-
sku etu jer su nam operativne jedinice bile daleko i tamo
vodile borbe. Napadom na Drvar sve su jedinice - divizije -
maksimalno razvile borbene akcije da bi olakale situaciju
oko Drvara i oteale dalje napredovanje njemakih jedini-
ca. Meutim, stizale su nove njemake jedinice. Ja sam s
jednom pritabskom etom doao pred Drvar ali su mi kur-
sisti Oficirske kole rekli da je sve gotovo i da nama razloga
ii dalje. Glavne njemake snage tek su stigle u Drvar. Prvi
na udaru je bio tab VIII. korpusa. Mi smo oekivali napad i
bili smo spremni na povlaenje prema Lici. Meutim, tamo
nam je ve bio presjeen put, tako da smo bili opkoljeni na
planini Vijenac, skoro iznad Drvara. Tu je sutradan od
povlaenja s Tieva dolo do otrih borbi. S nama su bile i
saveznike misije, Churchillov sin, Pribievi i ruska misija s
generalom na elu. Bilo je problema od hrane pa dalje. Mi
smo te misije oslobodili od Nijemaca. Stanje je bilo teko,
tab s misijama se nalazio u jednoj uskoj dolini. Samo su
grane koje su meci trgali padale po nama. Saveznici nisu
vjerovali da se moemo izvui, naroito Pribievi koji je
nekoliko puta predlagao da se misije predaju Nijemcima.
Kada je nastala no, donijeli smo odluku da se povuemo.
Prema Lici vie nismo mogli jer je cesta koju smo morali
prei bila vrsto blokirana. Uinili smo ono to nitko nije
oekivao, spustili smo se niz neko bespue kroz umu pravo
prema Drvaru. I to nekim potoiem jer je jedan domai
ovjek koji je bio s nama izgubio put. Jedna je drugarica
nosila u naramku dijete - borci su traili da oni nose, ali ga
nije dala. Svi su joj pomagali koliko su mogli. U toku noi
spustili smo se u neku gustu umu, skoro na ivici samog
grada i tu se kamuflirali. Kada je svanulo, gledali smo
Nijemce kako se eu po bilu s koga smo se mi po noi
spustili, ali oni nas nisu vidjeli u gustoj umi. Poslije podne,
kada se malo primirilo, kroz umu, ispod bila, krenusmo na
Tievo, koje je bilo blizu. Kada smo doli gore, zadnji ostaci
Nijemaca jo su odlazili pa smo ih uspjeli dobro ubrzati.
Najvei kritiari koji su govorili da se ne moemo izvui
odjednom su postali najvei zagovarai genijalnog
manevra. Drugi dan su doli avioni i pokupili misije, a mi
ostali na svome Tievu. Naroito nam se zahvalio ruski gen-
eral, koji je inae poeo s partizanima u svojoj zemlji, a R.
Churchill uz to i na rakiji pa je neto i ponio u avion. Naime,
na Tievu je napravljen priruni aerodrom. Najtee je bilo
ranjenicima, koji su bili ukopani pod zemlju i sluali kako
Nijemci razgovaraju i eu iznad njihovih glava. Sreom nije
bilo dugo.
Kada smo se preselili na Dinaru - Vrdovo - a odmah
zatim na osloboeni teritorij, Vlado je poginuo u samom
preseljenju. Naime, ja sam otiao na Vis da upoznam
Vrhovni tab s akcijom za osloboenje Dalmacije. Vlado me
zamolio da mu poaljem avion da bi i on doao na Vis da se
jo bolje upozna s terenom. Ja sam poslao avion na Tievo
jer se samo tamo mogao spustiti. Tim avionom Vlado je
krenuo na Vis, s time da se pjeice vrati na Vrdovo, gdje se
tab ve djelomino preselio, a i ja sam ve bio na putu
tamo. Kada je avion krenuo natrag na Vis, Vlado je ve pri
sjedanju u avion napravio prvu greku. Avion je imao tri
mjesta, pilot i pomonik sjede naprijed, trei putnik iza njih
pozadi, gdje je trebao da sjedi Vlado. Meutim, Vlado je
htio da sjedi naprijed, odakle bolje osmatra teren pa je
zamolio pomonika pilota da zamijene mjesta, na to je
pomonik pristao i ostao iv, netaknut, a Vlado na njegov-
om mjestu jednostavno presjeen rafalom. Fatalna zamjena
mjesta sjedenja. Druga nesretna greka, Vlado je zamolio
pilota da pri letu na Vis s Tieva skrene malo s rute prema
Vrdovu da baci pismo tabu korpusa koji je ve tamo. To
skretanje nije izgledalo znaajno za nas neznalice, ali je za
Engleze bila glavna greka s kojom su se branili kada smo ih
mi napadali da su namjerno sruili na avion. Treba rei da
je pilot sruenog aviona znao za patrolni avion koji ga je
sruio jer su zajedno bili na Visu i upoznati s kretanjima
aviona, tako je prvi engleski avion razumio znakove koje mu
je na pilot davao i proao, ali drugi engleski avion je pustio
rafal, ranio pilota Lipoveka u ruku, a Vladu jednostavno
presjekao. Na pilot, iako ranjen, uspio je da spusti avion na
Vrdovo koristei neto malo ledine izmeu kamenjara i da
izvue mrtvog Vladu tridesetak koraka kada je avion
eksplodirao i time je tragedija bila zavrena. Mi smo ostali
pri svome da je bila namjera, Englezi pri svome da je gre-
ka na naoj strani. Branili su se i time da je avion bio nje-
maki model, itd. Sve u svemu niz sitnih greaka dovodi do
tunog zavretka. vrstih dokaza nije bilo ni za jednu ni za
drugu stranu. Vladu, tog divnog ovjeka i komandanta ne
moemo povratiti, ostali smo naalost zauvijek bez svog
komandanta. Uzalud su potekle mnoge suze njegovih subo-
raca. Mogli smo samo vidjeti koliko smo ga svi skupa voljeli
i cijenili. Morali smo se zauvijek rastati s njim, upravo na
Dinari - Vrdovo - u asu kada kree akcija oslobaanja
Dalmacije, akcija za koju me po stotinu puta priupitao jesmo
li sve predvidjeli.
Iako stegnuta srca za komandantom Vladom, ivot ide
dalje, sve je spremno za njegovu akciju, a mene po funkciji
zapade ast da komandiram osloboenjem Dalmacije
umjesto njega.
Plan osloboenja Dalmacije bio je temeljito i u tanine
razraen. Bilo je predvieno kako e se koja neprijateljska
jedinica ponaati - nita nije preputeno sluaju. Uostalom
taj plan mora postojati u arhivu korpusa gdje ga zainteresir-
ani mogu pronai. Ne obraujem pojedine dijelove
operacije - to se vidi iz zavrnog izvjetaja korpusa. Ono to
moemo s iznimnim zadovoljstvom rei to je da se sve odvi-
jalo prema planu kao da smo komandirali i protivnikim
snagama. Zapravo i jesmo jer pritisnut naim snagama pro-
tivnik je morao initi samo ono to je mogao. Tipian prim-
jer je ibenik, brani grad a nae dvije, tri brigade ve pres-
jekle put prema Kninu, a 19. divizija prema Zadru. Jedinice
toga garnizona potpuno su razvijene i unitene u povlaen-
ju. Bio sam s jednom brigadom koja je ulazila u grad pod
borbom. im su borci malo uli u grad, narod je masovno
izaao da pozdravi svoje oslobodioce, tako da je brigada
praktiki blokirana, a Nijemci s tvrave i brijega tuku li tuku.
Tek kada su osjetili da im je put u Knin presjeen i da tamo
trpe teke gubitke, naputaju poloaje. Valjda nije bilo ov-
jeka u ibeniku koji nije htio zagrliti prvog oslobodioca.
Hvala ibenanima i onda i danas. Istine radi treba rei da
je to bio opi trend, ali u ibeniku sam to doivio u prvim
borbenim redovima. Akcija se zavrila u samom predgrau
Knina, time to su dvije divizije sa sjevera i sjeverozapada s
ciljem presijecanja odstupnice opkoljenom neprijatelju ako
i kada pone s povlaenjem.
Doao je i novi komandant Petar Drapin. Normalno
sam ga upoznao sa stanjem i sa svim to ga je interesiralo
poto ranije nije bio u korpusu. Time sam se ja rijeio
VLADIMIR dr.sc. ISAI
MORNARICA NOVJ I 8. KORPUS
1. Poeci borbe na moru
Aktivnosti na moru bile su sastavni dio oslobodilakog
rata, ali radi specifinih okolnosti imale su posebne oblike
otporu okupaciji. Prilagoene su konkretnim prilikama
nanosei tetu u ratnim naporima i stvarajui nesigurnost
sistemu vlasti.
komandiranja. Sada komandant donosi odluke o daljnjim
akcijama. To je njegov zadatak, a naelnik priprema i pred-
lae potrebne mjere za donoenje odluka. Preputeno je da
se odluka donese odmah pa je to ostalo za slijedei sastanak
taba. Na slijedeem sastanku uskrsla su dva razliita prijed-
loga, jedan je bio da najprije treba likvidirati Knin. Tu akciju
sam ja zastupao i dokazivao njenu opravdanost. Komandant
se nije vrsto izjanjavao jer se ekalo miljenje generala
Gonjaka, komandanta Glavnog taba Hrvatske poto je on
razmiljao da se najprije oslobodi Graac, da lake i bre
materijal, koji. smo dobivali od saveznika, stie u unutra-
njost Hrvatske. Tako je nastala dilema Knin ili Graac. Ja
sam energino traio najprije osloboditi Knin i time oslo-
boditi sve nae snage za nastupanje kroz Liku i dalje. Svoje
sam izlaganje dobro i uvjerljivo dokazivao injenicama koje
se nisu mogle lako pobijati. Oba komesara su imali vie pov-
jerenja u moje prijedloge i to su prenijeli Gonjaku koji se
sloio s naim prijedlogom, a daljnji tok je pokazao
ispravnost te odluke. im je Knin osloboen nastao je jedan
veliki slobodan prostor - Dalmacija, Lika, dio Korduna i
Gorskog kotara, a front se ozbiljno primakao Zagrebu, prek-
inuta je odstupnica njemakih snaga iz Grke obalnim poja-
som itd. Tu je zavrila i moja ratna uloga jer sam prvi dan
zavrnice Kninske bitke 27. XI. 1944. otiao van zemlje i
zavrio ratne svakodnevice na frontu.
Najpovoljnije uvjete za otpor na moru bili su u
Dalmaciji. S relativno jaom industrijom i veim brojem
partijskih organizacija i lanstva pruala je povoljne
mogunosti za djelovanje.
Aktivnosti na moru imale su u prvo vrijeme tri oblika:
 partizanske pomorske veze
diverzije i sabotae na brodovima u luci
vaenje morskih mina iz mora.
Partizanske pomorske veze su bile nastavak ranijih, pre-
dratnih ilegalnih veza, sada jo nadopunjavanih i proirenih.
Obuhvaale su otoke i mjesta na obali. Na otoke su pre-
bacivani borci u sastave partizanskih jedinica na kopnu.
Neto povoljnije okolnosti za odravanje veza bile su s otoci-
ma srednje i june Dalmacije koji nisu bili anektirani od
Talijana i pripadali su tzv. NDH. Veze su odravane s
brodovima lokalnih pruga i posadom u kojima su mnogi
suraivali s NOP-om. Te su veze bile gotovo legalne.
Diverzije i sabotae na brodovima su vrene u splitskom
brodogradilitu gdje se partijskoj organizaciji prikljuila i
grupa simpatizera. U toku ljeta i jeseni 1941. izvrene su u
brodogradilitu sabotae na vie zaplijenjenih ratnih brodo-
va jugoslavenske Kraljevske mornarice, zapaljena je baraka
s opremom za razara Split u gradnji, sabotaa na jahti
prefekta Dalmacije, kao i sabotae na trgovakim brodovi-
ma Niko Matkovi i dr.
Vaenje morskih mina iz minskih polja je bila karakteris-
tina aktivnost u sjevernoj Dalmaciji usmjerena na dobivan-
je eksploziva za djelovanja na kopnu.
U poetku to je bila aktivnost jedne manje grupe od 4-5
omladinaca, da bi se kasnije jedinica nazvala Minerski
odred. Njezino je djelovanje bilo u Kornatima, a vaene su
mine koje je polagala jugoslavenska mornarica. Obuka o
delaboraciji mina dobivena je od ribara koji su ranije sluili
mornaricu. Talijani nisu due vremena to otkrili, a onda su
prorijeena minska polja dopunili svojim minama.
Za vrijeme minske aktivnosti iz mora je izvaeno (oko)
107 mina od kojih se dobilo oko 7 tona eksploziva.
Ustanak u Gracu 23.1.1943.
Napad na andarmerijsku kasarnu za osloboenje
uhapenih ilegalaca bila je prva vea borbena akcija. Akcija
nije uspjela do kraja jer ilegalci nisu bili osloboeni, ali u
ruke ustanika je pao m/j Merkur s oko 100 tona hrane.
Ustanak u Gracu je oznaio poetak oruane borbe na
podruju Biokova.
Prva junodalmatinska partizanska eta s tri voda
(makarski, gradaki i bainski) formirana 13.3.1942. izvodi-
la je akcije protiv andarmerijskih i financijskih stanica na
obali i otocima koje je drala NDH. Znaajna je akcija, koja
je imala velikog odjeka, bila je potapanje glibodera na uu
Neretve. U toku 1942. obim i intenzitet akcija na obali
Dalmacije se poveava. Osim u Makarskom primorju formi-
rana je u sjevernoj Dalmaciji Primorska eta kojoj je rajon
djelovanja bio od ibenika i Skradina do Biograda n/m i
Benkovca. Ojaana, preformirana je u Primorski bataljun
krajem godine.
Dolazak proleterskih brigada i Vrhovnog taba u
neposredno zalee Dalmacije i sastanak s dalmatinskim
rukovodstvom bio je od velikog znaenja za daljnji razvoj
djelovanja na moru. Od stratekog znaenja za uspostav-
ljanje PARTIZANSKE MORNARICE bila je naredba
Vrhovnog komandanta od 18.12.1942. o formiranju Sekcije
za Ratnu mornaricu pri tabu 4. operativne zone.
2. Mornarike komande
Uvjeti za stvaranje Mornarice NOVJ, kao potpunog vida
oruanih snaga NOR-a, nastali su tek 1943-, poslije kapitu-
lacije Italije i odlaska talijanskog okupatora s jadranske
obale.
Osloboenjem velikog dijela obale i otoka, zapljenom
brodova i dobivanjem brodograevnih kapaciteta, stvorena
je teritorijalna i materijalna baza za formiranje veih
mornarikih jedinica. Iako su i vojni razlozi - obrana obale i
otoka, osiguranje kopnenih snaga s morske strane, suradnja
i potrebe komuniciranja (otoci-kopno i obratno) uvjetovali
formiranje mornarikih komandi koje e u svojoj
nadlenosti imati operativne zadatke i vriti borbene
aktivnosti na moru.
Glavni tab Hrvatske je tabu Kninskog sektora, u
nareenju 17.9.1943., skrenuo panju da se obrazuje jedan
mornariki odred koji e krstariti sjevernodalmatinskom
obalom, odravati vezu sa otocima i novomobilisane borce
prebacivati na kopno. Odred bi bio pod komandom sekto-
ra. U Raancu pak ve je tada postojao odred pod imenom
Mornariki odred Raanac, koji je u sastavu imao izvjestan
broj brodova.
tab Kninskog sektora je naredbom od 25.9. uspostavio
mornariku komandu pod nazivom Obalska komanda
Kninskog sektora. Ve poslije dva dana Komanda je
uspostavljena i otpoela s radom u drelcu (Paman). Za
komandanta je postavljen porunik bojnog broda Mladen
Ikica, a za komesara Ante Sori Golub.
Nadlenost Obalske komande prostirala se od ua
rijeke Krke do (ukljueno) otoka Premuda. Njezin zadatak je
bio protudesantna obrana obale i otoka, mobilizacija
plovnih sredstava i adaptiranje za rat na moru.
Obalska komanda Kninskog sektora, ili kako se jo
spominje Obalska komanda za sjevernu Dalmaciju, uskoro
je premaila sugestiju glavnog taba o formiranju jednog
mornarikog odreda. Usporedo s razvijanjem novih jedini-
ca osnivali su se i elementi obalske obrane.
Partizanski bataljun na Ugljanu podinjen je Obalskoj
komandi koja je preuzela organizaciju obrane sjevernodal-
matinskih otoka. Poetkom listopada, izvren je 5.10. ras-
pored bataljuna, pa je na Ugljanu ostalo 80 boraca, a
dijelom snaga po 20 boraca posjednuti su Rivanj i Silba te
Paman s 10 boraca. Ubrzo je bataljun narastao na preko
200 boraca te je formiran i drugi bataljun, koji su objedi-
njeni u Otoki partizanski odred.
Od mobiliziranih brodova formirane su etiri flotile
(Virska, Pamanska, Molatska i Kornatska) s 8 brodova, a na
raspolaganju komandi bilo je i oko 60 motornih jedrenjaka i
dva motorna amca. Jedan od njih bio je zaplijenjen od
Nijemaca kod pokuaja iskrcavanja na Ugljan 30. rujna.
Za kontrolu sjevernodalmatinskog otonog podruja
osposobljene su osmatrake stanice na Ugljanu, Molatu i
Dugom otoku. Ipak najvea panja poklonjena je minskom
ratovanju. Minerska grupa, kasnije odjeljenje, izvlaila je
mine iz postojeih minskih polja i polagala u kanale i tjes-
nace kuda su Nijemci plovili. Prve su mine postavljene u
kanalima izmeu Sestrunja i Rivnja.
U toku organizacijskog jaanja i irenja obima zadataka
nareenjem Glavnog taba Hrvatske Komanda je 5. listopa-
da preimenovana u Komandu mornarice za sjevernodal-
matinsku obalu i sjevernodalmatinske otoke i podinjena
tabu novoformirane 19. sjevernodalmatinske divizije.
U srednjoj Dalmaciji, kada je tab 4. operativne zone
sredinom rujna 1943. uspostavio komande sektora, osno-
vane su i mornarike jedinice. U jeku borbi za Split naree-
njem taba zone formirana je 19.9. Obalska komanda sa
sjeditem u Splitu.
Zadatak Obalske komande bio je identian zadatku
komande u sjevernoj Dalmaciji. Obuhvaao je zatitu
osloboenog dijela obale i zajedniko djelovanje mornar-
ikih i kopnenih snaga NOVH. Za komandanta je postavljen
porunik korvete Velimir korpik, za komesara Sergije
Machiedo, a za zamjenika komandanta kapetan Ljubo
Bradii.
Pod Obalskom komandom bila je Flotila naoruanih
brodova, sve obalske baterije na istonoj obali Jadrana i
jedinice pomorskog zrakoplovstva. Obalska artiljerija
nalazila se na osloboenom dijelu obale, a pomorsko zrako-
plovstvo predstavljao je jedan kolski hidroavion zateen u
hidrobazi Divulje. tab Obalske komande je dobio zadatak
da oprema i naoruava plovne objekte i rukovodi njihovim
aktivnostima
Dva dana kasnije - 21.9. - otone snage, bataljuni s
Braa, Hvara, Visa i olte organizirani u 1. otoku brigadu,
podreeni su Obalskoj komandi. Brigada je dobila zadatak
da brani otoke, organizira radio i signalnu slubu, odrava
vezu izmeu otoka i razvija male borbene pomorske
jedinice.
U meuvremenu tih je dana pri Komandi vojnog
podruja u Splitu formiran Odsjek za pomorski saobraaj sa
zadatkom odravanja pomorskog saobraaja. Odsjek je bio
nezavisan od taba obalske komande. U vrijeme evakuacije
Splita tab obalske komande je 25.9. preao na Bra, dok je
Odsjek za pomorski saobraaj preao u Starigrad na Hvaru.
Tako su mornarika komanda i mornarika ustanova ostale
i dalje odvojene, iako je trebalo da obje budu od osnutka
zajedno. Ovako odvojene i s malim brojem ljudi bile su ras-
trzane u izvjetavanju mnogobrojnih zadataka, osobito onih
koji su se ticali evakuacije materijala iz Splita i uspostavlja-
nja mornarike organizacije. Radi preobilja zadataka koje
Obalska komanda nije mogla obavljati, izvrena je nova
reorganizacija. Na sastanku taba s lanom PK PKH za
Dalmaciju Antom Marasoviem - Mirkom i sekretarom OK
KP za srednjodalmatinsko otoje Benkom Matuliem 29.9.
odlueno je da se obalska artiljerija i 1. otona brigada izd-
voje iz sastava Obalske komande, a Obalska komanda, koja
je sada imala samo naoruane brodove, postala je
Komanda flote naoruanih brodova i svoj rad je usmjerila
na osposobljavanje novih brodova i organiziranja novih
flotila naoruanih brodova.
 Prema odlukama s tog sastanka pod komandu obalske
artiljerije dole su obalske baterije na otocima Hvar, Bra,
Vis, olta, Korula, Peljeac, Mljet i Lastovo. Daljnje odluke
bile su uspostavljanje uske suradnje izmeu Otoke brigade
s obalskom artiljerijom i mornaricom, formiranje 2. otoke
brigade, uspostavljanje veze sa saveznicima u Italiji, to je
bilo naroito znaajno za Mornaricu - uspostavljanje
pozadinske baze ratne mornarice u Italiji.
Poetkom listopada uspostavljeno je 8 flotila naoruanih
brodova s ukupno 33 broda. To su bile braka, oltanska,
hvarska, vika, lastovska, korulanska, peljeka i primorska.
Izvan flotila bili su naoruani brodovi Ivan i Lala i po imenu i po zadacima imale regionalni karakter. U dani-
naoruani parobrodi Ston, Bakar i Tunisino, te jedan ma neposredno poslije kapitulacije Italije veze i suradnja
motorni amac. PA) Tunisino je zaplijenjen 29.9. od
Nijemaca vatrom OB Zeevo kod Primotena.
Uspostavljeni tabovi flotila su pored patroliranja i
drugih zadataka vrlo intenzivno osposobljavali i naoruavali
i druge brodove i flotile. Otone su flotile predviene za
usku suradnju s otonim bataljunima u obrani obale. To je
bio novi vid zadataka koji je traio uske meusobne veze i
suradnju do tada gotovo nepoznate. Tako je npr. 10. listopa-
da od korulanske, lastovske i peljeke flotile obrazovana
Grupa junodalmatinskih flotila, koja je radi obrane pri-
morskog i otonog podruja bila dodijeljena 1. junodal-
matinskoj 13. brigadi.
Grupa je u organizacijskom i maritimno-tehnikom
pogledu ostala i dalje pod komandom taba flote, kao i u
iznimnim sluajevima za izvravanje operativnih zadataka.
U vrijeme formiranja mornarikih komandi teite rada
Obalske komande, a zatim Flote naoruanih brodova, bilo
je na organizacijskom uvrenju i osposobljavanju to
veeg broja brodova za rat na moru. Uvjeta za aktivna
djelovanja na moru nije bilo jer se Nijemci jo nisu aktivnije
angairali na moru, a i zbog toga to su obrambeni zadaci
imali prioritet.
Sredinom rujna 1943. obalska baterija sa rta Suurja, a
onda i jedan brod Brake flotile, napali su parobrod Rab
koji je plovio na pruzi Metkovi - Omi i kako se korpik
slikovito izrazio oinuo ga iz dva teka mitraljeza. Nekako
u isto vrijeme dva amca junodalmatinske flotile odbila su
pokuaj njemakog iskrcavanja na Peljeac. Blizu Draa na
Peljecu potopljen je parobrod Rab.
3. Uspostavljanje Mornarice NOVJ
Poetni organizacijski oblici mornarikih komandi i
jedinica nastali su radi potreba razoruavanja talijanskih
garnizona, povezivanja i komuniciranja izmeu otonog
dijela i kopna, mobilizacije novih boraca, obrane otoka i
prenoenja oslobodilake borbe na novi element - more.
Nositelj organizacije i neposredni naredbodavni organi
bili su tabovi kopnenih jedinica koji su djelovali u priobal-
nom podruju, pa su i uspostavljene mornarike komande i
izmeu tih regionalnih mornarikih komandi bile su dosta
slabe, pa je teite rada svake komande bilo rjeavanje
konkretnih zadataka na svom podruju.
Razvoj situacije je meutim zahtijevao da njihov rad
bude objedinjen jer su pred Mornaricom stajali vrlo kom-
pleksni zadaci. Tadanja regionalna organizacija nije vie
osiguravala rukovoenje i, tovie, moglo je doi do trag-
inih posljedica. Tako npr. signali raspoznavanja na jednom
podruju nisu vaili za ostala, te se moglo dogoditi da obal-
ska artiljerija gaa vlastite brodove. Iz istog je razloga moglo
doi i do sukoba na moru, a nepoznavanje situacije moglo
je imati i jo tee posljedice. Zatim, poznavanje minskih
polja utjecalo je na sigurnost plovidbe iz jednog sektora u
drugi; za uspjean rad trebalo je ravnomjerno raspodijeliti
strune mornarike kadrove, trofejni mornariki materijal, a
najvie izbjei nesporazume sa Saveznicima na moru koji su
se sve ee pojavljivali na istonoj obali Jadrana.
Iz tih razloga je potrebno da se u prvo vrijeme uspostavi
uska suradnja izmeu mornarikih komandi. Prvi koraci su
poduzeti ve u listopadu 1943. kada je Pokrajinski komitet
KP za Dalmaciju i tab flote naoruanih brodova poslao
Andriju Boania da ispita situaciju i uspostavi veze na
cijelom obalskom podruju do Suaka.
U tabu obalske komande je 5. listopada odran na
Ugljanu prvi sastanak na kome su uz Boania bili prisutni i
predstavnici taba Kninskog sektora. Zakljueno je da se
uspostavi taktika suradnja sa tabom Obalske komande
Split, osobito u pogledu veza, zajednikog rada, signala i
inae svemu potrebnom. Do konanog rjeenja o
nadlenosti komandiranja zakljueno je da Obalska koman-
da Kninskog sektora ostane do daljnjeg podreena sektoru.
Gotovo u isto vrijeme kada je Boani doao na Ugljan, iz
sjeverne Dalmacije je upuen jedan naoruani brod da izvi-
di situaciju i uspostavi veze na splitskom i ibenskom
podruju. Brod se 15. listopada vratio s neto materijala u
luci drelac (o.Paman) budui da je prije toga stigao do
Hvara i Visa. Uspostavljena veza s mornarikim odredom
Raanac 23. listopada omoguila je veze s Komandom
mornarice za Hrvatsko primorje i Istru, gdje je takoer
upuen jedan naoruani brod. Taj se brod vratio 27. listopa-
da nakon to je u Karlobagu uspostavio vezu s navedenom
komandom. Desetak dana poslije formiranja 8. korpusa
Vrhovni je tab naredbom od 18. listopada formirao
Mornaricu Narodnooslobodilake vojske i partizanskih
odreda Jugoslavije. Za komandanta je postavljen pot-
pukovnik Sreko Manola, za politikog komesara dr. Sergije
Machiedo, a za naelnika taba Velimir korpik.
Par dana kasnije Vrhovni je tab na intervenciju Vicka
Krstulovia izmijenio naredbu, te je 24. listopada izdao novu
kojom se za komandanta postavlja potpukovnik Josip erni,
Manola za pomonika komandanta, a naelnik taba je
postao Uro Mardei. Istom naredbom odreena je i oper-
ativna podinjenost Mornarice tabu 8. korpusa.
tab Mornarice je nakon uspostave odmah odrao u
Livnu zajedniki sastanak sa tabom 8. korpusa. Na sastanku
su utvreni zadaci Mornarice, a prvenstveno da treba od
postojeih mornarikih komandi organizirati jedinstvenu
mornaricu. Na istom sastanku obala je podijeljena na pet
pomorskih obalskih sektora i propisano njihovo organizaci-
jsko ustrojstvo.
Cjelokupna obala od Tria do Bojane podijeljena je na
primorsko-istarski, sjevernodalmatinski, srednjodalmatinski,
junodalmatinski i bokokotorski sektor.
Sektori su uz ui tab imali sekcije (operativnu, obavje-
tajnu, za vezu, minersku i dr.) i operativne jedinice, flotile,
partizanske bataljune i obalsku artiljeriju.
Meutim, neposredno nakon prve teritorijalne podjele
tab Mornarice je poslije potpunijeg uvida u stanje na obali,
poslije 26. listopada propisao novu organizaciju podjele
obale na etiri sektora. Kako su ve preko regionalnih
komandi postojala mornarika jezgra, uspostavljanje sekto-
ra nije predstavljalo vee potekoe.
Mornarika komanda za Hrvatsko primorje i Istru
preimenovana je u I pomorski obalski sektor, komande u
sjevernoj i srednjoj Dalmaciji u tabove II. i III. sektora, a
Komanda junodalmatinske flotile bila je jezgro za novi, IV
pomorski obalski sektor. tab Mornarice je poeo s radom
25. listopada na Hvaru i tu je ostao do 31. prosinca 1943.,
kada je preao na Vis.
tabovi obalskih pomorskih sektora uspostavljeni su do
kraja listopada, osim u sjevernoj Dalmaciji gdje nije stigla
zapovijest o formiranju Mornarice. U tom je vremenu za
komesara Mornarice postavljen Petar Radovi. Poetkom
travnja 1944. u depresivnom stanju poinio je na Visu
samoubojstvo. Zamijenio ga je Dragia Ivanovi.
Pred tabom Mornarice su tada stajali veliki zadaci. U
kratkom je vremenu trebalo organizirati Mornaricu, ukljui-
ti je u aktivan rad i rjeavati svakodnevna pitanja jer se u to
vrijeme odvijaju borbe na obali i otocima. Posebno vano
pitanje bila su zajednika djelovanja sa saveznikim
pomorskim snagama. U tom je pogledu jedna od prvih
naredbi regulirala saobraaj na moru i ribarenje da bi se izb-
jegli nesporazumi i gubici zbog saveznikog djelovanja.
Uskoro se pokazalo da podjela obale na etiri sektora
nije bila najpovoljnije rjeenje. Zbog oblika obale i
nemogunosti odravanja signalne veze komandiranje nije
uvijek moglo biti uspjeno; osim toga i sektori su bili vei, pa
je tab Mornarice naredbom od 10. studenog 1943. podije-
lio obalu na est pomorskih obalskih sektora (POS). Po
novoj organizaciji sektori su izgledali ovako:
POS (Transki) - od rijeke Soe do Limskog kanala,
POS (Kvarnerski) - od Limskog kanala do rta Vranjak
(jug-ist.od Jablanca),
POS (Zadarsko-ibenski) - od rta Vranjak do rta aline
(jug-ist. od Rogoznice),
POS (Splitski) - od rta aline do sela Zaostrog,
POS (Peljeki) - od sela Zaostrog do zaliva Robinzon
(sjeverno od Cavtata) i
POS (Bokeljski) - od zaliva Robinzon do rijeke Bojane.
Prvi i esti POS nisu bili uspostavljeni jer je teritorij ovih
sektora potpuno zaposjeo neprijatelj. Tako su u praksi osta-
la samo etiri koja su aktivno djelovala. Organizacija i
rukovoenje sektorima bilo je veoma elastino. U sluaju
neprijateljskog djelovanja na jednom, tab bi se povlaio na
susjedni i s tog teritorija dalje rukovodio borbom na svom
teritoriju.
 4. Organizacija Mornarice
tab mornarice su sainjavali ui tab (komandant,
komesar, pomonik komandanta, zamjenik komesara,
naelnik taba i 2 oficira na slubi) i 10 odsjeka, (operativni,
za vezu, za minarstvo i zapreivanje, obalsku artiljeriju,
otoke partizanske odrede, pomorski saobraaj, ekonomski,
tehniki, sanitetski i sudski). U izvjetaju od 10. studenog
1943. u tabu mornarice je od 36 formacijom predvienih
osoba na slubi se nalazilo samo 14, ali je tab krajnjim
naprezanjem ipak funkcionirao.
Organizacija pomorskih obalskih sektora (POS) bila je
slina. Umjesto odsjeka u sektorima su djelovale sekcije
(operativna, obavjetajna, intendantska, tehnika i za
pomorski saobraaj) i referenti (za vezu, minarstvo i zaprei-
vanje, obalsku artiljeriju, otoke partizanske odrede, sudst-
vo i sanitet). Osnovne udarne snage POS-a inili su otoki
partizanski odredi, obalska artiljerija i sektorske flotile.
tab mornarice je osobito inzistirao na jaanju sek-
torskih flotila. Koriteni su obalski i ribarski brodovi manjim
zahvatima naoruani i adaptirani za rat na moru. Brodovi su
bili nositelj borbe na moru, a tab mornarice je direktivama
usmjeravao njihov rad. Flotile su ofenzivno djelovale na
sigurnosti vlastitih pomorskih komunikacija, ometanja
neprijatelja u koritenju mora za vlastiti saobraaj i u surad-
nji s obalskom artiljerijom i otokim partizanskim odredima
osiguravale osloboeno podruje od neprijatelja.
Formiranje taba mornarice nije ostalo nezapaeno
neprijateljima. Ve 6. studenog njemaki komandant
Admiral Jadrana dobio je izvjetaj o uspostavljanju komu-
nistike ratne mornarice. Njegovo reagiranje je bilo otro i
kratko ...komunistiku ratnu mornaricu ve u svom prvom
1
zaetku unititi... .
U trci k obali, poznatoj kao operacija Achse, Nijemci su
teite svojih aktivnosti usmjerili na obalsko i otono podru-
je Dalmacije. U otporu kojeg je pruio 8. korpus dolo je do
estokih sukoba koji su po ciljevima i angairanim snagama
imali karakter operativnih djelovanja s izrazitim etapama:
Prva je etapa izbijanje Nijemaca u najvanije luke na
obali motoriziranim snagama prvog ealona. Ta je faza tra-
jala na sjevernom Jadranu do kraja rujna, a u Dalmaciji,
Crnoj Gori i do poetka, odnosno sredine listopada 1943.
Inicijativu u ovim djelovanjima imala je uglavnom NOVH.
Drugu etapu karakterizira aktivnost najvie u zaleu
obalnog dalmatinskog ruba, a i na prostoru od Furlanije do
Prokletija. Ova je etapa trajala u listopadu i studenom 1943-,
a u inicijativnom smislu pripada njemakim snagama.
Trea etapa je faza borbe za dalmatinske otoke i trajala
je, ponegdje se vremenski podudara s drugom, do poetka
veljae 1944. godine.
Nijemci su operaciju Herbstgewitter (Jesenja oluja),
koje su dijelovi 7.SS divizije s ojaanim dijelovima 118.
divizije, otpoeli iskrcavanjem 23. listopada na Peljeac, a
to je prisililo 13. brigadu na povlaenje. tab 26. divizije
odmah je brodovima IV. POS-a uputio 1. dalmatinsku
brigadu da zaustavi prodor Nijemaca. Prodor Nijemaca je
zaustavljen, a Peljeac je postao poprite tekih borbi.
Usporedo s operacijom Herbstgewitter Nijemci
zapoinju operaciju Landsturm (Oluja na kopnu) s ciljem
zauzimanja Makarskog primorja. Karakteristino je da se u
narednim borbama izrazito istie uloga novoformirane
Mornarice NOVJ.
Da bi postigli iznenaenje i odvratili panju taba 26.
divizije na drugu stranu, Nijemci su poduzeli diverzantsku
akciju (Seeruber) na partizansku obalsku bateriju kod
Milne na zapadnom dijelu Braa. Borbe u Makarskom pri-
morju nastavljene su do sredine studenog. Nijemci su po
cijenu velikih gubitaka uglavnom uspjeli da zaposjednu
obalu od luke Ploe do Splita, ali su otoci i dalje ostali u
rukama NOVH.
Na njima su bile snage 26. divizije i Mornarica, te
Nijemci jo uvijek nisu mogli uspostaviti duobalnu
pomorsku komunikaciju, kao ni pouzdan sistem protude-
santne obrane.
Ipak radi pogorane situacije tab 26. divizije je uz sug-
lasnost taba 8. korpusa odluio napustiti obranu Peljeca
kako bi mogao intervenirati u Makarskom Primorju. U noi
10/11. studenog mornarike snage V. POS-a prevezle su
dijelove 1. i 3. dalmatinske brigade u Podgoru, a cijelu 13.
brigadu u Korulu. Stanovnitvo Peljeca se takoer
povlailo. Krenulo je u zbjeg naputajui svoje domove
pred najezdom neprijatelja.
' Ratni dnevnik Admiral Jadrana 6.11.1943.
 Da bi se olakalo izvlaenje na sjever okruenih snaga
26. divizije, tab 8. korpusa je s ostalim divizijama vrio pri-
tisak na neprijatelja. Meutim, proboj 26. divizije u toku
dvije uzastopne noi 14/15. i 15/16. studenog nije uspio, pa
time ni prodor prema Aranu.
5. Povlaenje na otoke
Budui da vie nije postojala mogunost proboja prema
unutranjosti, tab 26. divizije odluio se prebaciti na otoke
i zatraio pomo Mornarice. Prvu telefonsku depeu primio
je tab Mornarice u 12,50 sati 15. studenoga. Depea je
glasila: ...Situacija ozbiljna. Treba pripremiti brodove,
pratnjom...
Ubrzo je stigla nova koja je ukazivala na svu ozbiljnost.
Naveer u 22,40 stigla je depea koja je bila dramatina:
...Kod nas situacija kritina. Mi smo odluili da se prebacimo
na otoke. Treba nam prebaciti pet tisua ljudi... Ouo shvatite
hitno... jer nam predstoji unitenje... Ve se povlaimo .
U noi 16/17. studenog prevezeni su na susjedne otoke
I. 9. i 11. brigada, te Mosorski, Makarski, Imotski i
Neretvanski partizanski odred. Evakuiralo se pod izvanred-
no tekim uvjetima. Zatitnice su se povlaile pod borbom i
ukrcavale na brodove u dometu pjeadijske vatre Nijemaca.
Isplovljenje brodova Nijemci su tukli artiljerijom i minoba-
caima. U kanalu je bjesnilo orkansko nevrijeme koje je
ometalo plovidbu i od posada zahtijevalo krajnje napore i
vjetinu u upravljanju brodovima.
Ipak zalaganjem Mornarice evakuacija je uspjeno
provedena. Nakon prebacivanja na otoke 1. i 11. brigada
razmjetene su na Hvaru. Na Brau i olti nalazila se 12.
brigada, a Korulu i Mljet zaposjela je 13. brigada. Ove su
brigade organizirale obranu otoka, a 9. brigada je preko
olte prebaena na kopno u sastav svoje divizije.
Time su Nijemci zauzeli cijelo Makarsko primorje, a
obranu je preuzela 118. lovaka divizija. Zauzimanjem
Makarskog primorja Nijemci su presjekli komunikaciju za
snabdijevanje 8. korpusa koja je ila pravcem Vis-Hvar-
Podgora-Arano-Livno.
Nijemci su postigli taktiki uspjeh, ali su otoci i dalje
ostali u rukama NOVH. Zahvaljujui Mornarici sauvana je
iva sila i osiguran je manevar snagama 8. korpusa, a pravac
za dotur i evakuaciju prebaen je u sjevernu Dalmaciju.
6. tabovi za obranu otoka
Poslije zauzimanja obale Nijemci nisu bili u mogunosti
nastaviti s ofenzivnim operacijama. Potrebno je bilo pre-
grupirati snage i pripremiti se za posjedanje otoka.
Zaposjedanje osvojenog obalnog podruja od Splita do
ua Neretve omoguilo je otvaranje duobalne pomorske
komunikacije, ali neposredna opasnost za pomorski sao-
ali s braaj bile su obalske baterije koje su u partizanskim ruka-
ma na otocima Hvaru i Brau onemoguavale prolaz nje-
makim brodovima.
Osim toga zbog prisustva partizana na otocima ostala je
iroka brea u itavom sistemu njemake protudesantne
obrane.
2
Zamisao Nijemaca da e borbama u Makarskom pri-
morju unititi partizane nije se ostvarila. tovie, pravac
povlaenja na otoke iznenadio je i same Nijemce, te poto
ni ovaj put operacija Achse nije provedena do kraja, pred-
stojala je borba za otoke, odnosno njena trea faza.
Nijemci su do kraja studenog 1943. zaposjeli otoke sjev-
erne Dalmacije dijelovima 114. i 264. divizije uz sudjelovan-
je jedne krstarice (Niobe), jednom torpiljarkom i dva
patrolna broda.
Poslije ienja otoka u sjevernoj Dalmaciji Nijemci su se
vratili na obalu, a radi osiguranja pomorskog saobraaja
uspostavljeni su manji garnizoni na otocima Ugljanu i
Pamanu.
Ubrzo su se snage II. POS-a vratile na svoj teren i
obnovile aktivnosti.
Dok su Nijemci planirali da zaposjednu otoke srednje i
june Dalmacije, stjecajem okolnosti i tabovi NOVH
istovremeno su razmotrili mjere za njihovu obranu. Obrana
2
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu
Jugosl. naroda, T-8, Knj.l., str.43.
otoka nije dolazila u pitanje, ve samo koje otoke braniti i
kako ih obraniti?
U poetku je prevladalo miljenje da se svi znaajniji
otoci brane. Ova se odluka zasnivala na dotadanjim u koji-
ma je Mornarica omoguila da se vri manevar snaga pre-
vozei jedinice na ugroena podruja, ili njihovo izvlaenje.
Nadalje, dranje otoka ometalo je tijek neprijateljskih
pomorskih komunikacija te istovremeno omoguavalo
prekomorski dotur saveznike pomoi NOVJ. Snane parti-
zanske snage na otocima vezale su Nijemce za obalu jer su
te snage mogle prijei preko kanala i ponovno zaposjesti
obalni rub. Drugo pitanje koje su rjeavali tabovi NOVH
bio je nain obrane otoka.
Dan ranije nego su se Nijemci iskrcali, 19. studenog, na
otok Drvenik, tab Mornarice je izdao direktivu da se formi-
raju operativni tabovi za obranu otoka.
tabovi Splitskog i Peljekog pomorskog obalskog sekto-
ra trebali su zajedno sa tabom 26. divizije (za Peljeac,
Korulu, Mljet i Lastovo) i tabom 12. brigade (za Drvenik,
oltu, Bra, Hvar i Vis) formirati zajednike tabove.
Nekoliko dana kasnije tab 8. korpusa je (12. studenog)
naredio tabu Mornarice da zajedno s 12. i 13. brigadom
preuzme obranu otoka. Ove su brigade stavljene pod
operativnu komandu Mornarice jer je tab korpusa imao u
planu da se ostale snage divizije probiju u unutranjost
Dalmacije. Tako je Mornarica dobila zadatak da bude
nositelj obrane otoka, o emu se u tabu jo ranije
raspravljalo.
etiri dana kasnije 16. studenog, tab Mornarice izdao je
naredbu o formiranju Operativnog taba za obranu srednje
i junodalmatinskih otoka. Operativni su tab sainjavali
tab Mornarice i naelnik taba 26. divizije.
Otoci su podijeljeni na tri operativna sektora:
olta-Bra, Hvar-Vis i Korula-Mljet-Lastovo. Operativne
tabove sektora inili su predstavnici kopnene vojske i
Mornarice. Meutim nepovoljan razvoj situacije na
Makarskom primorju i povlaenje snaga s kopna na otoke
uvjetovala je da se i prije nego se ova organizacija i razvila
uspostavi nova. Formiran je Glavni operativni tab kojeg su
sainjavali komandant i komesar 26. divizije i komandant i
komesar Mornarice. Za oltu i Bra ostao je jedinstven tab,
a za Hvar, Vis i Korulu formirani su posebni operativni
tabovi.
Otoke su zajedniki branile kopnena vojska i Mornarica,
to se odraavalo u sastavu tabova. Ovolike organizacijske
izmjene u dosta kratkom vremenu, (neke i nisu stupile na
snagu), bile su rezultat brze izmjene ratne situacije kada se
u kratkom vremenu teilo najboljim rjeenjima.
tab Mornarice i Glavni operativni tab su istovremeno
davali upute za taktiku upotrebu snaga i organizaciju
obrane. Obrana otoka nije se smjela zasnivati na linijskom,
ve uspostavljanjem predstraarskih poloaja na moguim
pravcima desanta i s dranjem dobro postavljenih rezervi
na povoljnim manevarskim pravcima unutar otoka.
Uvale podesne za iskrcavanje zapreivane su minskim i
ianim preprekama i branjene automatskim orujima, arti-
ljerijom i minobacaima. Teite obrane bilo je na komu-
nikacijskim pravcima to su s obale vodili u unutranjost
otoka. Ipak ova koncepcija nije bila dosljedno provedena, te
je u sistemu obrane prevladavao linijski raspored.
Operativni tabovi su bili posebna forma organizacije prois-
tekle iz jedne nove situacije kada su se morala traiti nova
rjeenja uz istovremenu njihove provjere u borbenoj praksi.
Obrana se otoka nije zasnivala iskljuivo na pasivnom pos-
jedanju. Preduvjet uspjene obrane bila su aktivna djelo-
vanja, te su i direktive viih tabova usmjeravale na prepade
na okupirane susjedne otoke i obalu.
7. Baza Mornarice NOVJ u Italiji
U situaciji kada su zapadni saveznici zauzeli junu Italiju,
a poto je formirana Mornarica NOVJ, postavilo se pitanje
odravanja pomorskih veza izmeu osloboene dal-
matinske obale i otoka sa saveznicima u junoj Italiji.
Najprije je tamo djelovala Delegacija NOVJ u Bariju, s dr.
Sergijem Makijedom na elu. On je zapovijeu od 27. pros-
inca 1943. u talijanskoj luci Monopoli formirao Bazu NOVJ,
koja je imala tab, tri odsjeka (nautiki, ekonomski i tehni-
ki) i dvije samostalne ete (jednu i straarsku) i sanitet.
Tijekom veljae 1944. pri njoj je organizirana Baza Ratne
Mornarice NOVJ. Baza se prvenstveno bavila prihvatom i
transportom materijalnih sredstava iz saveznike pomoi, ali
i poslovima mornariko-tehnike slube, posebno
popravkom i remontom brodova. Premda je inila sastavni
dio Mornarice NOVJ, ona je bila u organskoj vezi s Bazom
NOVJ u Bariju, posebno zbog transporta prekomorskih i
drugih brigada i zbog evakuacije zbjega i ranjenika s dal-
matinskih otoka. Baza je Mornarice NOVJ ponikla iz Baze
NOVJ u Bariju. Baza je pod kraj prosinca 1943. premjete-
na u Monopoli, a neki njeni dijelovi nalazili su se od
Manfredonije na sjeveru do Monopolija na jugu (oko 110
km udaljenosti). Baza je u cjelini bila sastavni dio Vojne mis-
ije NOVJ pri Vrhovnoj komandi saveznikih snaga za
Sredozemlje.
Brojno stanje, lokacija i organizacija Baze Mornarice
NOVJ na dan 25. svibnja 1944. vidi se u priloenoj tabeli.
Kasnije promjene bile su minimalne. Tako je Baza
Mornarice NOVJ u Italiji neposredno podinjena Komandi
Baze NOVJ u Italiji. Komandant i komesar Baze Mornarice
NOVJ u Italiji bili su duni da najmanje jednom tjedno dodu
na referiranje u Komandu Baze NOVJ u Italiji - Bari. Baza je
postupno rasla. Od 1.043 ovjeka, koliko je brojala
16.oujka 1944-, narasla je, ne raunajui radne bataljune,
na 1.438 ljudi 1. srpnja 1944-, a 15. sijenja 1945. imala je
samo 171 ovjeka. U nacionalnom pogledu sastav Baze
inili su preteno Hrvati (85,39%), Slovenaca je bilo 11,68%,
Na slubi Baze Mornarice NOVJ u Italiji poetkom
sijenja 1944. nalazio se ukupno 41 brod. Od toga je bilo 11
parobroda, 14 motornih jedrenjaka i 6 motornih brodova.
Ukupna tonaa nosivosti parobroda bila je tada 7.480, a
motornih jedrenjaka 3.115, ukupno 10.595 tona.
Mogunost jednokrakog prijevoza ljudstva parobrodima
bila je 5.000 osoba, a motornim jedrenjacima 3.500 osoba.
Od 15. listopada 1943. do 31. studenog 1944. prevezeno
je morskim putem iz Italije u domovinu - za NOVJ
19.574,24 tone tereta, za britanske jedinice u Jugoslaviji
10.255,94 tone tereta. Najvie je prevezeno hrane 11.077,23
tone, duhana 23,56 tone, oruja i municije 3.555,93 tone,
odjee (pokrivaa) i obua 855,04 tone, oprema 191,16
tona, pogonski materijal 3.323,10 tona, tehniki materijal
471,72 tone, sanitetski materijal 43,98 tona, signalni i mater-
ijal za vezu 32,52 tone. Ukupno 19.574,24 tone. 3
Krajem 1943. i poetkom 1944. poeli su sa saveznicima
pregovori o predaji naeg brodovlja koje su saveznici zatek-
li u lukama Italije. Tamo se nalazilo, medu drugim brodovi-
ma, i 15 parobroda razne tonae, ali ispravnih samo osam
parobroda. Meutim, bilo je dosta nerazumijevanja. O tome
su razgovarali maral Tito i predsjednik izbjeglike kralje-
vske vlade dr. Ivan ubai na Visu, a onda maral Tito o
tome je razgovarao s britanskim premjerom W Churchillom
u Caserti. Postignuti su neki dogovori, ali bez uspjeha.
Pitanje prelaska Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije
definitivno je rijeeno tek poslije rata - 26. kolovoza 1945.,
dok je samo djelomino rjeenje iznueno 23. oujka 1945.
Baza Mornarica NOVJ i drugi organi NOVJ u Italiji
postavili su i pitanje noenja zastave nove Jugoslavije na
svim brodovima koji su pripadali Jugoslaviji. Tek je 17.
oujka 1944. na brodu Senga istaknuta jugoslavenska zas-
tava s crvenom petokrakom. Kasnije su to slijedili jo neki
brodovi, kao npr. u Tarantu parobrod Srbin, koji je 23.
oujka istakao novu jugoslavensku zastavu.
Zapaena je bila uloga Tehnikog odsjeka i tehnike sek-
cije Baze Mornarice NOVJ u Italiji. Od listopada 1943. do
listopada 1944. izvueno je i porinuto (dokovano i izdoko-
vano) 113 brodova. U istom vremenu popravljeno je i
osposobljeno za plovidbu 146 brodova.
Budui da je Kninskom operacijom osloboena cijela
Dalmacija, 18. prosinca 1944. tab Mornarice NOVJ izdao
je nareenje da se rasformira Baza Mornarice NOVJ u
Monopoliju, a osnovane su luke kapetanije u Monopoliju,
Manfredoniji, Barleti i Bariju. Oni su preuzeli poslove s
brodovima i posadama i drugim djelatnostima na relaciji
plovidbe od Italije za Dalmaciju i o povratku za Italiju. Iz izv-
jea Luke kapetanije NOVJ Monopoli od sredine sijenja
1945. vidi se da je potpuno rasformirana Baza Mornarice
NOVJ u Italiji i da se prelo na formaciju i rad Luke
kapetanije.^
U svakom pogledu postojanje i djelovanje Baze
Mornarice NOVJ u Italiji bilo je od koristi i snano je djelo-
valo na ofenzivne sposobnosti 8. korpusa tijekom rata.
3
Arhiv VII,k 2095, reg.br. 612.
4 Podaci preuzeti iz saopenja dr.sc. Miroslava Ujdurovia podnijetog
1.3.1985. u Lori kod Splita na znanstvenom skupu
Jugoslavenska mornarica u zavrnim operacijama za osloboen-
je Jugoslavije.
 Prilozi

BAZA MORNARICE NOVJ U ITALIJI 25. SVIBNJA 1944. GODINE

vojnika-mornara
Mjesto Jedinica Oficira Podoficira muki enske

Monopoli tab Baze 8 1 2

Nautiki odsjek 6 1 5 1
Ekonomski odsjek I 3 19 19
Sanitetski odsjek 2 3 1
Tehniki odsjek 8 2 9 1
Tehniki pododsjek 2 3 94 6
V odsjek 2 2
Komanda stana 2 1 14
Kuriri 4
Osoblje zgrade 5 16
Kulturno-povijesni odsjek 2 7 2
Nautiki kurs 15
Straarska eta 2 11 54
oferska eta I 8 7
tab Radnog bataljuna 4
1. radna eta 2 3 81
2. radna eta 2 68
Dopunska eta 2 2 20
Posada brodova 30 63 152
III. B odsjek 7 15
Zatvorenici 4
Mola di Bari Tehniki pododsjek 1 16 4
Nautiki pododsjek 1 1 1
Posada brodova 2 16 56
Bari Tehniki pododsjek 2 2 15 3
Nautiki pododsjek 2 5
Posada brodova 1 9 19
Molfetta Tehniki pododsjek 1 19 4
Nautiki pododsjek 1 2
Posada brodova 4 33 79
Barletta Nautiki pododsjek 1
Manfredonija Nautiki pododsjek 1 1
Posada brodova 2 4
Posada brodova na putu 60 666 206
Prolaznici u Bari 30
Brindizi Radni bataljun 2 172

UKUPNO: 164 183 1.221 42

 8. Desantni prepad na Dugi i Mali Rat
U duhu dobivenih direktiva dijelovi 26. divizije i
Mornarica izvrili su u prosincu 1943. vie napada na pro-
tivnika uporita. Cilj ovih prepada bio je uznemiravanje
Nijemaca, ustaa i domobrana, nanoenje gubitaka, priku-
pljanje obavjetajnih podataka, opovrgavanje propagande
o unitenju partizanskih snaga, te sprjeavanje protivnika da
poduzimaju akcije protiv osloboenih otoka. Osim toga
pojaana aktivnost s otoka bila je u duhu ope direktive
Vrhovnog taba od 10. prosinca 1943. kojom su nareena
ofenzivna djelovanja prema protivniku.
Sredinom prosinca 13.12. jedan partizanski vod napao
je luku strau na otoku ipanu. Ranjena su dva nepri-
jateljska vojnika, a partizani su proli bez gubitaka. Snage s
Korule pripremale su se za prepad irih razmjera na
Peljeac.
Ipak, prema posljedicama istie se prepad na Poljiku
rivijeru. Prema podacima partizanskih obavjetajaca u
nekoliko uporita u Dugom i Malom ratu nalazilo se oko 150
njemakih i ustakih vojnika. Partizani su planirali da s Braa
prebace na kopno dvije ete i napadnu ova neprijateljska
uporita.
U noi 18/19. prosinac krenule su iz Postira dvije ete
boraca iz 1. i 12. brigade na zadatak. Braka flotila prevezla
je jednim motornim amcem 4 motorna leuta i 9 amaca na
vesla, 120 boraca. Osiguranje na moru preuzeli su britanski
torpedni amci MTB-297 i MTB-637. Zadatak desantnog
odreda bio je likvidiranje neprijateljskih uporita o kojima je
podatke dostavio obavjetajni oficir 12. brigade.
Dok je partizanski konvoj plovio Brakim kanalom, sa
zapada se pribliavao njemaki konvoj koji je u Ploe pre-
vozio trupe i materijal za predvieni njemaki desant na
Korulu. Njemaki konvoj isplovio je u 19,00 sati iz Trogira i
sastojao se od desantne splavi SF-193, dva desantno-jurina
amca (1-43 i 1-55) i motornog amca M-24 u teglju.. Konvoj
je, neotkriven od britanskog torpednog amca MTB - 297,
proao kroz zapadnu patrolnu liniju i pribliavao se parti-
zanskim brodovima, ali komandanti partizanskih leuta su
uli um motora njemakih brodova, pa su zaustavili svoje
amce. Time je dolo do poremeaja u marevskom
poretku, prethodnica se udaljila od glavnine, to je imalo za
posljedicu da se iskrcavanje na obalu nije odvijalo prema
planu.
Nijemci nisu osmotrili partizanski konvoj, ali su sami bili
osmotreni od drugog torpednog amca MTB-637 koji je
osiguravao istoni bok desantnog odreda. U prvi mah bri-
tanci su smatrali da se radi o partizanskim brodovima koji su
izgubili orijentaciju. Kada je konvoj identificiran kao nje-
maki, napadnut je torpednima i artiljerijom. Ubrzo je
desantna splav pretvorena u plamenu buktinju, a od pre-
ostala tri amca dva su oteena. Oteeni amci su uspjeli
doploviti do Ploa, a desantna je splav plutala u kanalu zah-
vaena poarom. Sutradan su brodovi Brake flotile pogasili
poar i splav doteglili na Bra. Gubici Nijemaca su bili 7
poginulih, a 26 lanova posade se spasilo plivanjem.
U meuvremenu je desantni odred napao protivnika
uporita u Dugom i Malom ratu. Istovremeno je odjeljenje
minera sruilo most na komunikaciji Split-Omi kako bi spri-
jeilo njemaku intervenciju iz Splita. Poslije etverosatne
borbe desantni je odred ukrcan i vraen u Postire. Desantni
je odred imao dva mrtva i dva ranjena borca, a gubici nepri-
jatelja nisu poznati.
Iste noi jedna eta Neretvanskog partizanskog odreda
iskrcala se kod Drvenika u Makarskom primorju i napala
neprijateljsku posadu. Neprijatelj je imao 20 poginulih, a
gubici partizana bili su dva mrtva i jedan ranjeni borac.
Iako desantni prepad na Poljiku rivijeru nije ostvario
oekivani rezultat (neprijateljska uporita nisu bila razbije-
na), posredno je utjecao na njemake planove.
Na osnovi vijesti koje je primao Admiral Jadrana je pro-
cijenio da se radi o desantu veih razmjera, a pomorskim je
snagama nareeno da se angairaju protiv desantne
operacije. Krstarica Niobe i torpiljarke TA-20 i TA-22
predviene za desant na Korulu dobile su novi zadatak.
Patroliranje njemakih brodova po ve praznom Brakom
kanalu bilo je kobno za krstaricu i razarae. Nekoliko dana
kasnije, pri povratku u Pulu, krstarica se nasukala na otok
Silbu. Torpiljarke TA-20, TA-21 i TA-22 su takoer radi nasu-
ka i havarija bile oteene. Desant na Korulu (operacija
Herbstgewitter-2) je ponovno, po trei put bila odgoena.
U desantnom prepadu na Poljiku rivijeru prvi su put
taktiki suraivale britanske pomorske snage i jedinice
Mornarice NOVJ.
 9. Desant na Korulu
U navedenom vremenu Nijemci su pripremali desantnu
operaciju osvajanja Korule. Za Nijemce Korula je bila od
izuzetnog znaenja radi pomorske komunikacije iz srednjeg
za juni Jadran koja je prolazila kroz Peljeki kanal.
Za desant je odreen 750. puk (bez jednog bataljuna)
118. divizije ojaan bataljunom obalskih lovaca
Brandenburg. Artiljerijsku pripremu i podrku davala je
divizijska artiljerija s vatrenih poloaja na Peljecu. Desant bi
se iskrcao na dva mjesta. Pomorske snage za osiguranje i
podrku desanta inila je krstarica Niobe s 3 torpiljarke, a
za ire osiguranje na moru predvieno je vie grupa tor-
pednih amaca i podmornica U-569. Predvideno je vie
grupa torpednih amaca i podmornica U-569. Prvobitni ter-
min desanta je odreen 5. prosinac, ali u njemake planove
se umijeao partizanski desantni prepad na Poljiku rivijeru,
pa je zbog ovih okolnosti iskrcavanje pomaknuto na 22.
prosinca.
Korulu su branili 13. dalmatinska i 1. prekomorska
brigada, Korulanski partizanski odred, Korulanska flotila
sa 7 sporih i slabo naoruanih patrolnih amaca i obalska
artiljerija s 3 topa 105 mm, 2 brdska topa 75 mm i 6 pro-
tutenkovskih topova od 57 mm. Obranom je rukovodio
Operativni tab kojeg su sainjavali komandant i komesar
13. brigade, referent pjeadije u tabu Mornarice te koman-
dant i komesar 13. brigade, referent pjeadije u tabu
Mornarice te komandant i komesar V. POS-a. Jedinice su
imale svoje sektore obrane, ali i pored svih (ranijih upo-
zorenja i naredbi) o organiziranju obrambenih poloaja, na
obalnom je rubu kordonski raspored bez izraenih meupo-
loaja i rezervi u dubini. Teite obrane se po rasporedu
jedinica naziralo na sjeveroistonom dijelu otoka.
Vrhovni tab obavijeten o desantu naredio je da se
otoci moraju obraniti, a sugerirao je tabu Mornarice da se
zatrai od saveznika da mornaricom i avijacijom podre
obranu Korule. Uvoenjem u borbu dva bataljuna 1. dal-
matinske brigade, iskusne i prekaljene jedinice, njemako
napredovanje je zaustavljeno. Ali kada je teko ranjen
Nikola Martinovi, komandant 26. divizije, koji je rukovodio
borbom i jo stigla obavijest o njemakom iskrcavanju u luci
Karbuni na jugozapadnom dijelu otoka i ugrozila pozadinu
branilaca, Martinovi je u dogovoru s lanom OK KPH za
Dalmaciju Ivanom Morinom Crnim donio odluku o napu-
tanju Korule.
Evakuacija Korule je zapoela nou 24. prosinca, ali se
nije planski odvijala zbog panike koja je zahvatila neke
jedinice, ali i zato to neki komandanti motornih jedrenjaka
nisu uplovili u nareene luke, ve u one koje su smatrali da
su sigurnije. Ipak krajnjim naporom tabova 26. divizije,
Mornarice i V POS-a te niih jedinica red je uspostavljen.
Zadnji je evakuiran nou 25/26. prosinca bataljun koji je
branio Vela Luku.
Oekujui daljnje desante Operativni tab za obranu
otoka je 29. prosinca odluio da se glavnina snaga prebaci
na Vis. Na Brau, Hvaru i olti ostavljene su manje snage.
Poraz na Koruli bio je jedan od najteih na tlu
Dalmacije i doao je kao rezultat niza nepovoljnih okolnos-
ti, ali i odlunog nastojanja Nijemaca da otok zauzmu po
svaku cijenu.
Za dva mjeseca borbi i do povlaenja s Korule
Mornarica NOVJ s 26. divizijom uspjeno izvrava postavl-
jene zadatke.
10. Viko razdoblje Mornarice NOVJ
i 8. korpusa
Jo za vrijeme borbi na Koruli komandant GA
Jugoistok je ukazivao na znaenje Visa i sugerirao zauzi-
manje Visa i Lastova, a potom olte, Braa i Hvara.
Meutim, komandant 2. oklopne armije i Admiral Jadrana
to nisu prihvatili jer je za njih bilo prioritetno otvaranje
duobalne pomorske komunikacije.
Ni kod komandi NOVJ nije bilo jedinstvenog gledanja,
tab 8. korpusa, pouen iskustvima s Korule, namjeravao je
na kopno prebaciti oko 5-500 boraca. Ali prije toga trebalo
je prebaciti u Italiju oko 500 ranjenika i s otoka 15.000 izb-
jeglog stanovnitva Dalmacije pa je 8. korpus naredio da se
Vis organizira kao prihvatna stanica za transport ranjenika i
stanovnitva u Italiju, a obranu otoka da preuzme 1. dal-
matinska brigada.
Naelnik taba 8. korpusa, koji se u meuvremenu
nalazio na Visu, poslije upoznavanja sa stanjem na otoku, te
konzultiranja s komandantom Mornarice i sekretarom
Oblasnog komiteta KP, kao i kontaktima sa saveznicima,
predloio je da se otok vrsto zaposjedne, a za obranu dodi-
jele dvije brigade. Na Visu su se tada nalazile 1, 12. i
oslabljena 13. brigada, Orijenski odred i po jedan bataljun
11. brigade i Vikog partizanskog odreda. Prema procjeni
Operativnog taba za obranu Visa bile su potrebne dvije
ojaane brigade - oko 2.500 boraca. Na Visu se tada nalazi-
lo oko 3.000 boraca te se ovom snagom mogla osigurati
zamisao Operativnog taba o obrani otoka. Ovaj je prijedlog
prihvatio Vrhovni tab i suglasio se da dvije brigade ostanu
na Visu.
Depea Vrhovnog taba je glasila: Do daljnje g
odobravamo tri brigade za obranu Visa. Utvrdite
Postavite prepreke i mine. Traite pomo od saveznika u artil-
jeriji, tenkovima i protuavionskim sredstvima.
vezu sa saveznicima da vas u najodlunijim momentima
obrane (podre) avijacijom, a u sluaju nude evakuirati.
Poslije povlaenja na Vis Mornarica i 26. divizija inten-
zivno su utvrivali otok i pripremali protudesantnu
obranu, a Nijemci su takoer utvrivali zauzetu obalu i
otoke koji su osiguravali plovnu komunikaciju. Ipak, snage
NOVJ s Visa i otokih partizanskih odreda vrili su i manje
prepade radi dobivanja obavjetajnih podataka i uznemiri-
vanja Nijemaca. Prvi su prepadi vreni na Brau i Hvaru, a
vrili su ih partizani i komandosi koje je prevozila
Mornarica NOVJ.
Desantni prepad na oltu. Prvu veu operaciju
(operacija Detained) izvrio je na oltu 17.3.1944.
savezniki Komando jaine 43 oficira i 450 vojnika. Cilj
napada bilo je njemako utvreno uporite u selu Grohote.
U estokoj borbi i uz podrku avijacije njemaki garnizon je
likvidiran. Nijemci su imali gubitke od 4 mrtva i 103
zarobljena vojnika. Savezniki gubici su bili 2 mrtva i 15 ra-
njenih, preteno od djelovanja avijacije. Poslije akcije
desant se neometan povukao na Vis.
Nekoliko dana kasnije saveznici su 22.3.1944. krenuli na
Hvar jer su dobili obavjetenje da Nijemci naputaju Jelsu.
Oekujui lagan posao saveznici su odbili pomo 26. diviz-
ije, ali je tab ipak odluio da samoinicijativno uputi 2
bataljun I. dalmatinske brigade koje su prevozili 5 motornih
jedrenjaka. Nijemci su saveznicima postavili zasjedu, ali su
partizanski bataljuni razbili Nijemce i etiri dana vodili
borbu na otoku. Njemaki gubici su bili 35 mrtvih i 131
zarobljeni vojnik. Kod partizana je bilo 4 mrtva i 15 ranjenih.
Desantni prepad na Mljet i Korulu. Nijemci su ve
raspolagali s nekim podacima, a i dolazak desantnih brodo-
va na Vis je potvren i da bi moglo doi do desanta.
Informacije su ukazivale na Mljet i oltu. Komandant 2.
oklopne armije je traio da Admiral Jadrana u pripravnos-
ti dri motorne jedrenjake za prijevoz pojaanja na otoke, a
zrakoplovna komanda Jugoistok izvia i napada invazione
brodove u luci Vis. Nijemci su 15/16.4. prebacili na oltu
jednu etu da ojaaju posadu otoka, a na Brau, Hvaru,
Koruli, Peljecu bilo je ukupno 10 bataljuna i jedna
ojaana eta.
otok. Dolazak na Vis delegata Vrhovnog taba Sretena
Zujovia usmjerio je na ofenzivne akcije prema otocima o
Uspostavite emu su tabovi 26. divizije i Mornarice ve razmatrali. Za
napad je izabrana Korula. Izraen plan je bio veoma
smion, ali i rizian. Jedan dan prije napada na Korulu
napad bi otpoeo na Mljet da bi se kod Nijemaca stvorio uti-
sak da se otok eli zauzeti, a kada se pokrenu rezerve s obale
uslijedio bi napad na osnovni cilj - Korulu. Veliki rizik je bio
to bi snage za Mljet morale predaniti u maskirnim vezovi-
ma na Lastovu.
Smatrajui desantni prepad nerealnim i osuenim na
propast, saveznici su odbili neporedno uee. Jedina
pomo bila su posuena dva artiljerijska desantna amca
LCA.
Nijemci su branili Korulu s dva nepotpuna bataljuna
750. puka i 118. lovake divizije pojaane divizijskom artil-
jerijom na otoku. Na Mljetu je bila jedna ojaana eta.
Partizanske snage (sjeverna i juna grupa) u napadu na
Korulu bile su pet bataljuna, dvije minobacake ete i artil-
jerija iz 1, 11. i 12. brigade, a na Mljet (zapadna i istona
kolona) tri bataljuna 1. i 11. brigade. Mornarike snage za
prevoenje inile su 4 naoruana broda (NB-3,4,7,8),
Marin II, P-2,3 desantna amca LCA, 1 bolniki brod, 19
motornih jedrenjaka i 26 leuta.
Iskrcavanje na Mljet uslijedilo je 20.4. Na Korulu je iskr-
cavanje izvreno dva dana kasnije kada su Nijemci ve
pokrenuli snage za intervenciju na Mljet, a torpednim am-
cima bezuspjeno traei naznake mogueg saveznikog
desanta.
 Kada su Nijemci konano shvatili da je objekt napada
Korula, pojaanja su mogli uputiti tek 25/26.4. u vrijeme
kada su napadake snage ve naputale otok. U borbama
na Koruli potpuno su unitene njemake snage u Blatu i
Vela Luci, a 750. puk je ostao bez 2. bataljuna i pukovske
protutenkovske ete. Nijemci su imali 297 poginulih i 459
zarobljenih vojnika, a posebno je ubijeno oko 100 vojnika
kod Smokvice. Cjelokupno zaplijenjeno naoruanje i opre-
ma prevezeni su na Vis. Na Mljetu su gubici bili oko 100
poginulih i 64 zarobljenih vojnika i oficira.
Jedinice 26. divizije imale su 48 mrtvih i 184 ranjenih
boraca i starjeina.
Desantni prepad na Mljet i Korulu i poraz koji su
Nijemci pretrpjeli bio je dostojni revan koji su Nijemci nani-
jeli snagama NOVJ etiri mjeseca ranije.
Planiranje i izvoenje prepada, a posebno ideja
manevra, istakla je sposobnost tabova 26. divizije i
Mornarice u planiranju i izvoenju amfibijskih operacija.
Saveznici su poslije prepada bezrezervno podravali snage s
Visa u daljnjim desantnim aktivnostima. Za uspjeh operaci-
je Vrhovni je komandant pohvalio jedinice 26. divizije i
Mornarice. Pohvalu je uputio i savezniki komandant na
Bliskom istoku general Vilson.
11. Desantni prepad na oltu
Samo mjesec dana poslije prepada na Korulu, a posli-
je reorganizacije obrane otoka Visa kako bi jedinice 26.
divizije krenule u daljnje prepade, dolo je do akcije na
oltu.
Otok olta je imao znaajno mjesto u njemakom siste-
mu protudesantne obrane. olta je s otocima Veliki i Mali
Drvenik i iovom zatvarala zapadne prilaze Splitu i du
obalskoj pomorskoj komunikaciji kroz Splitski kanal. oltu su
branile dvije ojaane ete 892. puka 264. pjeadijske diviz-
ije, jaine oko 400 vojnika. Obrana je rasporeena u
bunkerima zatiena minama oko sela Grohote i u uvali
Roga.
Desantne snage je inila jedna ojaana brigada 1. i
dijelovi 12. dalmatinske brigade) i artiljerija. Ovoga puta
saveznici su pristali dati brodove, pa je od mornarikih
snaga uestvovalo nekoliko desantnih jurinih amaca LCI,
4 desantna amca LCA za prijevoz artiljerije, m/j Sea Star,
naoruani brodovi NB-4 i NB-8, bolniki brod Marin II,
m/j Dupin i jedan leut.
Prepad na oltu planiran za 6.5. izvren je zbog vre-
menskih prilika etiri dana kasnije. Osnovna ideja prepada
bila je iskrcati se u dvije kolone (istonu i zapadnu) s june
strane otoka. Napad bi uslijedio poslije artiljerijske i avijaci-
jske pripreme. Nijemci su po umu motora otkrili
pribliavanje desanta i tokom jutra je upueno na oltu
pojaanje od 150 vojnika. U Rogau su avioni potopili jedan
desantni amac, a iskrcani vojnici su zaustavljeni u uvali.
Poslije ilavog njemakog otpora, u kome su i jedinice 1.
i 12. dalmatinske brigade imale znatne gubitke osobito od
postavljenih mina, poslije drugog napada u poslije pod-
nevnim satima nareeno je povlaenje.
U njemakoj odluci da se u toku noi bombardira luka
Visa i tri torpedna amca da napadaju partizanski saobraaj
Vis-olta napadnut je i potopljen bolniki brod Marin II.
Njemaki gubici su bili 52 zarobljena vojnika i (prema kas-
nijim dokumentima) 33 mrtva, te vei broj strjeljakog
automatskog naoruanja. Vlastiti gubici su bili 40 (rauna-
jui i ranjenike s Marina II) oko 100 boraca, 129 ranjenih
i 7 nestalih. S obzirom na gubitke prepad nije u potpunosti
uspio jer su Nijemci ve imali razvijen sistem obrane, ali
dao je korisna iskustva u organiziranju snaga za ovu vrstu
operacija.
12. Desantni prepad na Bra
Njemaki zrani desant na Vrhovni tab 25.5.1944. bio
je poticaj da se ubrzaju ve zapoete pripreme za desantni
prepad. Prema nareenju Vrhovnog taba prepad je trebao
stvoriti utisak o zauzimanju i trajnom dranju otoka. Bra je
drao 738. puk 118. lovake divizije, osim jedne ojaane
ete koja je bila na Hvaru. Njemaka su uporita bila na
sredinjem dijelu otoka u podruju Selca - Sumartin.
Baterije za artiljerijsku podrku su bile na obali izmeu
Splita i Omia.
 Snage za desantni prepad inila je gotovo cijela 26.
divizija (bez dva bataljuna 3. prekomorske brigade), jedan
britanski komando, amerika planinska eta i artiljerijske
baterije 88 i 75 mm. Od pomorskih snaga u prepadu je
uestvovalo 45 naoruanih brodova i motornih jedrenjaka
Mornarice NOVJ i dvadesetak saveznikih ratnih brodova,
meu kojima i dva razaraa. Snage za prepad bile su formi-
rane u tri kolone. Sjeverna kolona je imala zadatak da iskr-
cana 31.5./1.6. predani na otoku i sutradan s amerikom
planinskom etom likvidira uporite na Vidovoj gori, a
potom zaprijei komunikaciju Supetar-Nereie. Zapadna i
istona kolona iskrcane dan kasnije poele bi napad 2.6.
Kolona je imala zadatak da razbije Nijemce u rajonu
Nereia, a istona kolona uporita na istonom dijelu
otoka.
Na oltu je 3.6. prebaen izviaki vod partizana i 6
komandosa sa zadatkom da izvjetavaju o pokretima
Nijemaca.
est motornih jedrenjaka s ukrcanom hranom, munici-
jom i pogonskim materijalom bi s Visa doplovili do sjevernih
uvala na Hvaru i snabdijevali jedinice na Brau. Za trans-
port ranjenika odreen je motorni jedrenjak Frankopan,
dva motorna leuta i desantno-jurini amci LCA. Za vezu
Vis-Bra odreena su dva patrolna amca. Za rukovoenje
operacijom formiran je zajedniki tab od 26. divizije i 2.
brigade komandosa, ali su tabovi samostalno donosili
odluke za svoje jedinice. U zajednikom tabu nalazili su se
oficiri za vezu s mornaricom i avijacijom.
Izvjetaj o desantu stigao je do Admirala Jadrana tek
poslije 24 sata. Iz 118. divizije su traeni brodovi za
prevoenje pojaanja na Bra, a nareeno je da se dva tor-
pedna amca 3. flotile iz Boke prebaziraju 2/3.6. u Split.
U narednim danima desantne su snage imale uspjeha,
ali i povremenih gubitaka od jae njemake obrane.
Pristigla pojaanja nisu bitnije utjecala na izmjenu situacije.
Saveznika avijacija je djelovala na Split i iri rajon Braa.
Borbe na Brau trajale su do 4.6., kada su na interven-
ciju Britanaca prekinute i pojaalo je povlaenje na Vis.
Njemaki gubici su procijenjeni na oko 350 poginulih i 220.
zarobljenih vojnika s mnotvom naoruanja i opreme.
NOVJ je imala 67 poginulih, 308 ranjenih i 17 nestalih bora-
ca, Britanci 60 mrtvih, 73 ranjena i oko 20 nestalih, a
Amerikanci 1 ranjenog vojnika.
Desantni prepad na Bra, i pored izvjesnih taktikih
neuspjeha, postigao je cilj jer njemake trupe na obali
Dalmacije nisu bile pomaknute prema Drvaru.
Desant na Hvar i poraz Nijemaca kod Jelse poetak
rujna 1944. god.
Poslije desantnog prepada na Bra nastalo je manje
zatije jer nije bilo vie veih prepada. Aktivnosti 26. divizije
s Visa bila su djelovanja na otoke june Dalmacije s ciljem
iznurivanja protivnika. Jedinice ostale na otocima i po vie
dana ostale prisiljavale su ga da bude u stalnoj pripravnosti.
U rujnu 1944. 26. divizija i Mornarica su po naredbi
Vrhovnog komandanta poslije desanta na otoke i iskrcavan-
ja u zaljev malog Stona krenule u oslobaanje Dalmacije.
13. Mornarica NOVJ i 8. korpus u ofenzivi
osloboenja Dalmacije i u
Mostarskoj operaciji
Prema planu V NOVJ i osobno marala Tita, koji se
nalazio na Visu od 7. lipnja 1944., Mornarica NOVJ, odnos-
no brodovi i sustav IV i V POS odigrala su znaajnu ulogu
u ofenzivi 8. korpusa za konano osloboenje Dalmacije. Sa
26. divizijom, Artiljerijskom grupom i 1. tenkovskom
brigadom sudjerlovao je najvie IV POS u osloboenju
srednjodalmatinskih otoka. Bez Mornarice NOVJ 8. korpus
ne bi mogao izvesti zavrnu ofenzivu, naroito u osloboe-
nju otoka i dalmatinske obale. Mornarica NOVJ organizirala
je i osiguravala prijevoz morem s Visa na otoke; Bra, Hvar,
oltu, Korulu, Mljet i Peljeac, to je poelo 11/12. rujna
1944. kada se s Visa krenulo na Bra brodovima IV POS.
Najprije je prebaena 12. pa onda 1. dalmatinska brigada
na Bra, a 11. brigada i 3. prekomorska na Korulu i
Peljeac, za to se angaira i V POS. Brodovi IV POS osigu-
rali su prebacivanje 1. dalmatinske kod Neuma i da izvedu
poznatu bitku kod Vukovog klanca. Iza toga su prebacili 11.
i 1. brigadu od Peljeca na sektor Splita i Trogira. Prije toga
je V POS prebaci 12. dalmatinsku na sektor kopna kod
Bake Vode i Krila Jeseni ca, a 3. prekomorsku kod Makarske
i Bake Vode. Tako se kompletna 26. divizija s Visa nala na
kopnu sa 8.670 boraca, 145 minobacaa, 251 mitraljez i oko
200 konja. Od Artiljerijske grupe je brodovima IV POS pre-
baeno s Visa i Braa na kopno pet artiljerijskih diviziona,
ukupno oko 2.000 boraca i 47 artiljerijskih cijevi. Savladan
je i problem prebacivanja 1. tenkovske brigade s lakim
tenkovima tipa Stjuart i prebaeno je 75 tenkova, 23
oklopna automobila, 14 protutenkovskih topova i 5 pro-
tuzranih topova. U ovim operacijama (npr. na Hvaru)
uestvovale su i jedinice mornarike pjeadije IVPOS. Sav
taj ogroman i veoma odgovoran posao obavio je IVPOS sa
svega 4 naoruana broda, 18 patrolnih amaca, 9 desantnih
motornih splavova i oko 60 motornih jedrenjaka, ukupne
nosivosti 1912 tona. Uspjeh je bio osiguran veoma racional-
nom upotrebom snaga i sredstava i izvanrednim samoprije-
gornim zalaganjem sveg ljudstva Mornarice NOVJ i poseb-
no IV., a onda i V. POS. U operaciji su uestvovale i manje
pomorske i kopnene snage britanske mornarice koje su
najvie bile angairane na prebacivanju tekog topnitva na kola, 1.565 tona materijala, kao i Artiljerijsku i 1. tenkovsku
Bra.
Kada se 8. korpus sav naao na kopnu Dalmacije,
Mornarica NOVJ bila je angairana u osiguranju napada za
osloboenje Splita, ibenika, Zadra i na kraju Knina. Sastavi
III. i IV. POS bili su upotrebljeni na snabdijevanju i popuni
jedinica 8. korpusa, kao i na zatiti dalmatinske obale i
otoka, to je imperativno zahtijevao maral Tito. Borci
Mornarice NOVJ posebno su ponosni to su osiguravali
boravak i djelovanje na Visu najvieg vojno-politikog
rukovodstva nove Jugoslavije od 7. lipnja do kraja listopada
1944. godine. Ujedno je neprekidno Mornarica NOVJ osig-
uravala prijevoz borbene i druge opreme, hrane i odjee iz
june Italije na Vis, a onda u Split, Dubrovnik, ibenik i
Zadar. Najvie se Mornarica NOVJ angairala u prijevozu
izbjeglog naroda s Visa u junu Italiju, a nakon osloboenja
Dalmacije iz Italije u Dalmaciju. Potom je bio veliki zadatak
Mornarice NOVJ u prijevozu ranjenika i bolesnika s okupi-
rane obale i otoka na Vis i od Visa u Italiju, zatim nazad u
Dalmaciju. im je osloboena Dalmacija, Mornarica NOVJ
organizirala je pomorski promet izmeu otoka i obale, kao i
ostalih gradova i naseljenih mjesta. Bila je to zapaena
pomo 8. korpusu da se mogao osloboditi pozadinskih
zadataka i izvoditi toliki broj napadnih operacija koje su u
Dalmaciji zavrene 9. prosinca 1944. godine.
Prije nego to je poela zavrna ofenziva 4. armije
jedinice IVPOS Mornarice NOVJ bile su upotrebljene u
pomoi jedinicama 8. korpusa za izvoenje Mostarske
operacije krajem sijenja i poetkom veljae 1945.
Mornarica NOVJ je za tu zadau angairala brodove i sus-
tav IVPOS koji su morem prebacivali glavninu 19. i dijelove
26. divizije, onda dio snaga Artiljerijske i 1. tenkovske
brigade 8. korpusa. Prijevoz je vren od Zadra, ibenika,
Splita i luka Katelanskog zaliva u Omi i luke Makarskog
primorja. Prebaeno je tijekom osam dana 13.745. boraca,
1.020 konja, 105 zaprenih kola i 1.260 tona raznog materi-
jala. Udaljenost du jadranske magistrale iznosila je 26 do
218 km, a u morskim miljama 14 do 100 NM.
Poslije osloboenja Mostara, a u vezi s predstojeim
zavrnim operacijama, vraena je glavnina 8. korpusa opet
u sjevernu Dalmaciju. Za 9 dana prebaeno je morem iz
luka Makarskog primorja u ibenik, Biograd na moru,
Sukoan i Zadar 16.403 boraca, 1.693 konja, 89 zaprenih
brigadu. Udaljenost du Jadranske obale kopnom iznosila je
178 do 250 km, a morem 80 do 111 nautikih milja.1
Mornarica NOVJ narasla je u NOR-u kao vid oruanih
snaga. Od 1 mornarikog odreda, jaine oko 150 boraca i
dva broda, razvila se u respektabilnu snagu brojnog stanja
oko 6.500 boraca, flotilama brodova i snanom infrastruk-
turom. Mornarica NOVJ je u svemu, osim po flotnom
materijalu, bila ravnopravna svim mornaricama Drugoga
svjetskog rata.
1
emi Josip, admiral, saopenje odrano 244-1985. u Beogradu na
znanstvenom skupu Zavrne operacije za osloboenje
Jugoslavije 1945. godine - Djelovanje Jugoslavenske mornarice i
sudjelovanje sa 4- armijom na primorskom krilu, Beograd 1986.,
str. 471.
 JOSIP ERNI, admiral 1

ZDRUENO DJELOVANJE JUGOSLAVENSKE MORNARICE

S 4. ARMIJOM U ZAVRNIM OPERACIJAMA2

U proljee 1945. nalazili su se u sastavu njemakih
pomorskih snaga na Jadranu:
1 razara naoruan sa 6 topova 120 mm i 4 pa topa
37 mm,
4 velike topiljarke svaka sa 3 topa 100 mm i 2 pa topa
37 mm,
do 19 torpednih amaca tipa S,
14 patrolnih amaca tipa E,
3 male podmornice,
7 minolovaca,.
30 i vie artiljerijskih desantnih motornih mauna tipa
F, svaka sa 3 pa i vie topova 88 mm i 20 mm,
do 15 dvotrupnih desantnih motornih splavova tipa
SF,
do 24 desantna jurina amca za pjeadiju tipa I-Boot,
komada malih borbenih sredstava s 20 eksplozivnih
amaca, i
9 patrolnih amaca Ratne mornarice NDH.
Njemake pomorske snage oslanjale su se na Rijeku,
Pulu, Trst i Mali Loinj.
Protivdesantna obrana Hrvatskog primorja poivala je
na posjedanju otoka i obale, na vatri obalskih topova i topo-
va kopnene artiljerije i na zatvaranju prilaza otocima i obali
preprekama od morskih mina.
Na otocima su se nalazili njemaki garnizoni: na Pagu
345 vojnika pod zatitom baterije poljskih topova 105 mm,
na Vidovcu iznad Karlobaga: na Rabu 528 vojnika i 3
obalske baterije s ukupno 13 topova 120 mm; na Krku 782
vojnika i dvije baterije poljskih topova 90 mm; na Cresu i
Loinju 1.180 vojnika, baterija od 4 obalska topa 156 mm na
utvrenju Tovar, 5 baterija topova 76, 80 i 90 mm. Ukupno
2.835 vojnika. Posade na otocima nisu imale sredstva koja bi
im omoguila uzajamno podravanje i manevar snagama.
Vatreni poloaji baterija nisu bili organizirani za samoobranu.
Minske prepreke postavljene su u Velebitskom kanalu,
juno od Karlobaga, Grgurovskom kanalu radi zapreivanja
prilaza Velebitskom kanalu, u Kvarneriu i oko Loinja, u
Kvarneru i u Rijekom zaljevu, i u njegovim prilazima s juga.
Poloeno je ukupno vie od 3.000 morskih mina, usidrenih i
na dnu leeih. Prepreke su bile poloene tako da sprjeava-
ju prilaenje Kvarneriu i Kvarneru s otvorenog mora i s juga
iz Virskog mora. U isto vrijeme one su onemoguavale
manevar njemakih pomorskih snaga u tim vodama i prisi-
ljavale ih da plove odreenim plovnim rutama. Baterije
obalske i kopnene artiljerije na otocima i na obali Istre titile
su minske prepreke, prilaze glavnim lukama na otocima i na
kopnu, i mjesta pogodna za vrenje desanta.
Njemaka avijacija nije djelovala u zranom prostoru
Hrvatskog primorja i Istre.
Poslije osloboenja nae obale od Bojane do zakljuno
Ravnih kotara, reorganizirala se Jugoslavenska mornarica
(JM). Formirala je tri pomorske komande, za sjeverni i juni
Jadran, u ulozi pomorsko-operativnih organa JM, za tri
karakteristina bazena Jadrana. U sastavu pomorskih
komandi nalazile su se pomorske obalske komande kao
regionalni izvrni organi. Komandno mjesto Pomorske
komande sjevernog Jadrana (PKSJ) nalazilo se u Zadru.
1
Komandant Jugoslavenske mornarice
2
lanak preuzet iz knjige Zavrne operacije za osloboenje
Jugoslavije, Beograd 1986, str. 472-481.
 Operativne snage JM orijentirane su u pravcu
Hrvatskog primorja i Istre. Formirani su Kvarnerski pomors-
ki sastav (KPS) i Kvarnerski odred mornarike pjeadije
(KOMP). Oba su podinjena PKSJ. U Kvarnerskom
pomorskom sastavu nalazila se flotila od 4 naoruana broda
(NB) .flotila od 11 patrolnih amaca (P), flotila od 5 desant-
nih motornih splavova (DMS) 8 motornih jedrenjaka (m/j) i
bolniki brod. Kvarnerski odred mornarike pjeadije imao
je 6 bataljuna mornarike pjeadije, vod za vezu, artiljerijski
divizion u kojem se nalazila baterija od 4 brdska topa 75 mm
i odjeljenje od 2 poljska topa 105 mm.
U sastavu PKSJ nalazio se i Minerski odred s 4 leuta, od
kojih dva s motorom, za protuminsko izvianje i uklanjanje
morskih mina.
Odnos snaga izmeu vlastitih i neprijateljskih bio je za
nas jako nepovoljan. Nae plovne snage bile su inferiorne u
odnosu na njemake. Odnos u snagama KoV bio je povo-
ljan, jer je izoliranost njemakih posada na otocima, bez
mogunosti uzajamnog podravanja, omoguila njihovo
unitenje redom.
Saveznike pomorske snage, Komanda britanskih
Obalnih snaga nalazila se u Anconi, isturenoj manevarskoj
bazi. U sastavu Obalskih snaga nalazile su se flotile torped-
nih motornih amaca (MTB), motornih topovnjaa (MGB),
patrolnih brodova i amaca (ML); desantni brodovi za
pjeadiju (LCI), tenkovi (LCT) i artiljerijska podrka (LCG),
jurini desantni amci (LCP), desantni amci za mehanizaci-
ju (LCVP), i flotila od 8 motornih topovnjaa iz sastava
jugoslavenskih pomorskih snaga u inozemstvu, i to izb-
jeglike vlade u Londonu. Ukupno oko 80 plovnih jedinica.
Od tih snaga bilo je u Zadru, poetkom oujka, 3 desantna
broda za artiljerijsku podrku, do 5 desantnih tenkonosaca,
i do 5 motornih topovnjaa i lukih patrolnih amaca. U
Anconi se nalazio britanski komandant sjevernog Jadrana
(SNONA), a na britanskoj krstarici Colombo, usidrenoj pred
Zadrom, nalazio se britanski komandant Zadra (COZA).
Saveznike pomorske snage imale su neosporivu pre-
vlast u zraku nad cijelim jadranskim ratitem.
Generaltab Jugoslavenske armije nije obavijestio
Komandu JM o formiranju 4. armije, njoj susjedne jedinice,
niti je upoznao JM sa zadacima koji su proizlazili iz plana
zavrnih operacija.
Sredinom oujka, komandant 4. armije pozvao je
komandanta JM i komandanta PKSJ u Knin, da ih upozna s
opim planom zavrnih operacija, s namjerama taba 4.
armije i sa zadacima koji se predviaju za JM. Dogovorili su
se da se PKSJ pridade 4. armiji i da sudjeluje sa 9. divizijom
u prvoj etapi likoprimorske operacije, u desantima na
otoke Pag i Rab. Zatim, u drugoj etapi, da sudjeluje s 26.
divizijom u desantu na otok Krk i, najzad, sa 9. i 26. diviz-
ijom u desantu na otoke Cres i Loinj. Za desant u Istru odlu-
ka e se donijeti kasnije.
Izvrena je podjela odgovornosti za izvrenje zadataka
izmeu komandanta 9. divizije i komandanta PKSJ. Prvi je
odgovarao za borbu na otocima i na kopnu, a drugi za ukr-
cavanje, prevoenje i iskrcavanje desanata, za njihovo osig-
uranje prilikom prevoenja i za podrku vatrom naoruanih
brodova; zatim za organizaciju suradnje s pomorskim i
zranim snagama saveznika i sa Sastavom jugoslavenskih
pomorskih snaga u inozemstvu koji je bio pod njihovom
komandom.
Poslije informacija primljenih u tabu 4. armije, koman-
dant JM shvatio je da je zadatak JM u zavrnim operacija-
ma: da surauje na primorskom krilu Armije u ovladavanju
otoka Hrvatskog primorja i Kvarnera i u nastupanju uz
obalu; da osigura bok i pozadinu 4. armije koji se oslanjaju
na obalu; da vri dotur morem materijalnih i borbenih sred-
stava i rezervi u ljudstvu; da organizira obalsku obranu i
zatiti obalu i obalne vode od moguih intervencija.
Podinio je PKSJ komandantu 4. armije, a Pomorskim
komandama srednjeg i junog Jadrana naredio da orga-
niziraju obalsku obranu, urede vatrene poloaje obalske
artiljerije, organiziraju slubu osmatranja, obavjetavanja
veze; da razminiraju plovne rute i luke; da uspostave i
odravaju redovan pomorski saobraaj i luku slubu; da
organiziraju obnovu luka, izvora energije i distribucione
mree, brodogradilita, industrijskih postrojenja i cjelokup-
ne infrastrukture.
Komandant JM prikljuio se tabu 4. armije u Graacu i
kretao se s njim do Postojne. Bio je povezan sa tabom u
Splitu i sa tabom PKSJ radio-mreom 4. armije.
Uestvovao je u planiranju operacija vezanih za pomorske
desante na otoke i Istru. Kada su jedinice 4. armije izbile
pred Trst, prikljuio se tabu 20. divizije u Opinama i 2.
svibnja otiao je u grad da se upozna sa stanjem u luci i
pomogne pri uspostavljanju Pomorske obalske komande
Trst. Poslije osloboenja postavljen je za komandanta grada
Trsta, a za politikog komesara Franc toka. U vezi s
tekoama oko uspostavljanja demarkacione linije izmeu
snaga JA i anglo-amerikih, prisustvovao je sastanku
komandanta 4. armije sa saveznikim generalima
Morganom i Hardingom u Triu 5. svibnja 1945. Na sas-
tanku je, izmeu ostalog, predloeno obrazovanje zajed-
nike Pomorske vojne uprave Transkog zaljeva i luke
Trsta. Sporazum nije postignut. Poslije uspostavljanja
saveznike vojne uprave, Pomorska obalska komanda
povukla se iz Trsta 12. lipnja 1945.
Desant na otok Pag. Plan ukrcavanja trupa na brodove
bio je izraen na osnovi desanata koje je 26. divizija izvrila
na otoke srednje Dalmacije. Trupe 9. divizije prikupile su se
na mjestima ukrcaja prema planu. No, ukrcaj je trajao 3 sata
due od planiranog vremena, stoga se zakasnilo s iskrcajem
i zauzimanjem polaznih poloaja za napad, uspostavljanjem
komandnog mjesta brigade, artiljerijske osmatranice i veze
izmeu njih. Razlog zakanjenju: neizvjebanost jedinica u
ukrcavanju na brod i pri iskrcavanju. Bilo je ak i izvjesnog
ispoljavanja straha i zaziranja od ukrcavanja, to se uspjelo
otkloniti uvjeravanjima.
Izbor mjesta artiljerijske osmatranice bio je lo. Baterija
brdskih topova 75 mm nije uspjela vriti artiljerijsku
pripremu napada, niti pak da ga podrava. Tek je drugog
dana desanta uspjela otkloniti nedostatke.
Dva bataljuna mornarike pjeadije oslobodili su prvog
dana desanta do 9 sati mjesto Novalju i izvrili postavljeni
zadatak. Ostali su se u mjestu i odmarali se, umjesto da se
upute u pravcu mjesta Paga, koje je bilo udaljeno svega 20
km, i da uestvuju u napadu na njemaki garnizon koji se
uporno branio. Razlog: komandiranje snaga nije bilo objed-
injeno, niti je postojala radio-veza izmeu napadnih kolona
desanta. Budui da radio-veza nije bila uspostavljena ni s
plovnim sredstvima, to su se ona mogla koristit samo kako je
bilo predvieno planom, a ne kako je to zahtijevala situacija.
Prevoenje i osiguranje desanta izvreno je sa 4 motorne
jedrenjae, 4 motorna splava i 3 patrolna amca. Posredno
osiguranje u Velebitskom kanalu juno od Karlobaga vrila
je flotila naoruanih brodova (3 NB i 2 P). Prevezeno je
ukupno 1.850 boraca. Budui da je njemaki garnizon na
otoku imao 345 vojnika, odnos u snagama bio je 1 : 5,4 u
korist desanta.
U lukoj kapetaniji osloboenog Karlobaga zaplijenjena
je pomorska karta Kvarnera i Kvarneria s ucrtanim min-
skim preprekama i plovnim rutama. Pruila je dragocjena
obavjetenja za izvoenje daljnjih operacija na tom
podruju.
Poslije osloboenja Karlobaga flotila naoruanih brodo-
va osiguravala je nastupanje 2. brigade 9. divizije obalskom
komunikacijom prema Jablancu. Artiljerijski divizion 9.
divizije od tri baterije brdskih topova 75 i 76 mm i baterije
protutenkovskih topova nije mogao pratiti nastupanje 2.
brigade, pa je desantnim splavom prebaen u zaljev Prizna,
13 km juno od Jablanca. Odigrao je znaajnu ulogu u
oslobaanju Jablanca.
Desant na otok Rab. Iskustva steena u desantima na
otok Pag koritena su u pripremi desanta na otok Rab, pa
nije dolo do zakanjenja. Iskrcavanje na zapadnom dijelu
otoka kasnilo je zbog vjetra (juga) i valova uz obalu. Dobar
dio boraca bolovao je od morske bolesti pa se nije mogao
samostalno iskrcati na desantni splav i prei na obalu.
Informacija obavjetajaca da postoji put do mjesta iskrcaja
baterije 75 mm do mjesta Raba nije bila tona. Baterija se
morala ponovno ukrcati na desantni splav i prebaciti u za-
ljev Barbat.
Pri izboru plovnih ruta za desantnu kolonu koja je
krenula iz Novalje na Pagu za rt Kalifront na Rabu nije
koritena karta minskih prepreka zaplijenjena u Karlobagu.
Desant je plovio preko minskih prepreka u Kvarneriu.
Zbog malog gaza plovnih sredstava nije bilo gubitaka od
udara u morsku minu.
U osloboenom Rabu dolo je do trvenja u pogledu
smjetaja tabova koji su preli iz Paga u Rab, to ukazuje na
potrebu da se i to predvia planom operacije.
U desantu na otok Rab uestvovalo je 8 bataljuna
pjeadije i 5 artiljerijskih baterija, s ukupno 3-434 borca.
Njemaka posada je brojala 528 vojnika. Odnos snaga bio je
I : 6,5 u korist napadaa.
Neposredno osiguranje 4. desantnog odreda vrila je
grupa od 1 naoruanog broda i 2 patrolna amca. Posredno
osiguranje vrila je flotila motornim topovnjaa iz Sastava
jugoslavenskih pomorskih snaga u inozemstvu grupom od 2
topovnjae u Velebitskom kanalu izmeu otoka Goli i
Kopna, i grupom od 4 topovnjae juno od otoka Plavnik
radi zatite iz pravca Srednjih vrata.
 Poslije desanta na otok Pag primijeeni su ivlji pokreti
njemakih pomorskih snaga baziranih u Rijeci. Nou 9/10.
travnja britanska grupa od 3 motorne topovnjae i 1
motorne torpiljarke naila je pred ulazom u zaljev Raa na
istarskoj obali na desantne motorne maune tipa F.
Torpiljarka je lansirala torpeda koja su primijetili Nijemci.
Zaustavili su tenkonosce i torpeda su promaila. Otvorili su
estoku vatru iz topova 88 mm i natjerali britansku grupu na
povlaenje. Naredne noi 10/11. travnja, grupa od 2
motorne torpiljarke naila je u Planinskom kanalu na 3
motorne maune F u pratnji 2 patrolna amca. Prela je u opreme i materijalnih sredstava. Komanda sjevernog
napad, ali je bila odbijena tekom artiljerijskom vatrom.
S obzirom na te dogaaje britanske Obalske snage
postavile su u noi 11/12, travnja kada se krenulo u desant
na otok Rab, patrolnu liniju juno od Malih vrata, na ulazu
u Vinodolski kanal. Grupa od 2 motorne torpiljarke i jedne
motorne topovnjae, opremljene radarom, na patrolnoj lin-
iji, primijetila je na radaru, dva sata poslije ponoi, dva
objekta na odstojanju od 8 km. Torpedni amci preli su u
napad i potopili su jednu veliku torpiljarku. Druga je prek-
inula kontakt i povukla se brzo u pravcu Rijeke.
Desant na otok Krk. Desant na otok 26. divizije i
Kvarnerskog odreda mornarike pjeadije istie se zbog
dobre organizacije i brzog izvrenja. U prevoenju uestvo-
valo je 14 motornih jedrenjaka, 5 motornih desantnih
splavova i 2 britanska tenkonosca. Neposredno osiguranje
vrila je grupa od 3 naoruana broda i 5 patrolnih amaca.
Posredno osiguranje juno od otoka Plavnik i u
Vinodolskom kanalu juno od Malih vrata vrile su britanske
Obalske snage.
Njemaki garnizon na otoku Krku imao je jainu od 782
vojnika. U desantu na otok iskrcano je 3.900 boraca. Odnos
snaga bio je 1 :5 u korist napadaa.
Desant na otoke Cres i Loinj. Komandant PKSJ nema
posebnih zapaanja. U prevoenju desanta uestvovali su: 2
motorna desantna splava, 13 motornih jedrenjaa i 5 bri-
tanskih desantnih tenkonosaca. Neposredno osiguranje
vrili su 2 naoruana broda i 3 patrolna amca. Neposredno
osiguranje desantnih tenkonosaca vrili su brodovi Britanske
mornarice. U posrednom osiguranju pred Malim vratima
bio je 1 naoruani brod, a grupa britanskih motornih
topovnjaa juno od Plavnika. Prevezeno je ukupno 4-586
boraca. Njemaki garnizon na Cresu i na Loinju imao je
jainu od 1.180 vojnika. Odnos snaga bio je 1 : 4 u korist
napadaa.
Kada je otpoela borba na Cresu i Loinju, nou 20/21.
travnja, evakuirano se iz Rijeke konvoj od 40 brodova i
plovila i uputio se plovnom rutom du istone obale Istre u
Pulu i Trst. U Rijeci je ostalo nekoliko desantnih motornih
mauna tipa F naoruanih artiljerijom i minopolagaa.
Desant na istonu obalu Istre. U Istru je trebalo prebac-
iti 10400 boraca, 1620 konja, 600 zaprenih vozila, 25
motornih vozila, 4 tenka, 2 oklopna automobila i 1.350 tona
Jadrana raspolagala je samo sa 5 motornih splavova i 6
motornih jedrenjaa. Zbog pomanjkanja brodskog prostora
komandant JM naredio je komandantu PKSJ da rekvirira
sve plovne objekte u lukama Raba, Krka, Cresa i Loinja, i
da se obrati stanovnitvu apelom da dobrovoljno uestvuje
u operaciji. Naoruani brodovi i patrolni amci prikupili su
u toku noi, koja je prethodila iskrcavanju desanta, 7
motornih leuta i 40 leuta na vesla, i doteglili su ih u luicu
Podbeli na sjeveroistonoj obali Cresa. Komandi mornarice
u Splitu nareeno je da uputi u Podbeli transportne
brodove koji nisu trenutno neophodni za dotur materijala
jedinicama 4. armije na kopnu.
Osiguranje prevoenja desanta iz Podbelog na istonu
obalu Istre vrila su 3 naoruana broda i 1 patrolni amac,
kao i minerska grupa od 2 motorna leuta s partizanskom
minolovkom.
Za dva dana transportna grupa ojaana je jo jednim
motornim splavom i 6 motornih jedrenjaka, a osiguranje sa
2 patrolna amca i bolnikim brodom.
Kvarnerski odred mornarike pjeadije prebaen je u
toku 28. i 29. travnja iz Malog Loinja pravo u Moeniku
Dragu. Uputio se odmah u pravcu Pule radi osloboenja
grada i luke.
Poslije zavretka iskrcavanja snaga 9. divizije u Istru,
nareeno je Kvarnerskom pomorskom sastavu da otplovi u
Pulu i uestvuje s Kvarnerskim odredom mornarike
pjeadije u savladavanju neprijateljevog garnizona koji se
uporno branio na poluotoku Muilu.
Ujutro 1. svibnja vei broj brodova, medu njima mnogo
artiljerijskih desantnih motornih mauna tipa F, otplovio je iz
Pule i uputio se du zapadne obale Istre prema Trstu. Poslije
podne otplovilo je iz Trsta mnogo brodova u pravcu zapada,
a m e u njima dvije velike torpiljarke, torpedni amci, vie od
dvadeset motornih m a u n a F, dvotrupnih splavova, jurinih
desantnih amaca za pjeadiju, remorkeri i devet patrolnih
amaca Ratne mornarice NDH sa 500 vojnika.
Komandant JM naredio je 4, svibnja komandantu PKSJ
da uputi sve naoruane brodove i patrolne amce u Trst.
Sutradan poslije p o d n e doplovio je u Trst patrolni a m a c P
8, prva ratna plovna jedinica antihitlerovske koalicije. Za
njim je stigla i glavnina Kvarnerskog pomorskog sastava,
dva naoruana broda i tri patrolna amca.
Rano ujutro 2. svibnja uspostavljena je Pomorska obals-
ka komanda Trst. Ona je o d m a h otpoela s organizacijom
Luke kapetanije i pomorske policije radi nadzora nad
p r o m e t o m putnika i tereta u luci.
Treeg svibnja povukao se njemaki garnizon iz Pule na
poluotok Muil, na kojem se u p o r n o branio. Predao se tek 7.
svibnja sa 2.200 oficira i vojnika.
Karakteristika pomorskih desanata
Taktiki i operativni pomorski desanti na otoke
Hrvatskog primorja imaju ovu karakteristiku:
1. Trupe su iskrcavane na pogodnim, nebranjenim
mjestima obale. Jugoslavenska m o r n a r i c a nije imala
b r o d o v e koji bi mogli vriti artiljerijsku pripremu iskrcava-
nja trupa i da ih podrava vatrom u uspostavljanju mosto-
brana, to je n e o p h o d n o pri iskrcavanju desanta na bra-
n j e n u obalu.
2. Svi desanti prevezeni su nou radi iznenaenja nepri-
jatelja i izbjegavanja vatre obalskih artiljerijskih baterija pri-
likom eventualnog prolaza kroz njihovu zonu djelovanja.
3. Izostala je protudesantna obrana u pretpolju, na
moru, jer desanti nisu vreni iz pravca otvorenog mora,
nego, tako rei, iz pozadine. Osim toga, minske prepreke
(koje je neprijatelj poloio) onemoguavale su manevar
neprijateljskih i naih plovnih jedinica u Kvarneriu i u
Kvarneru. Imali su slobodu manevra samo u Velebitskom
kanalu, to su neprijateljeve plovne jedinice htjele koristiti u
noi kada se prevozio desant na otok Rab. Zbog izrazite
inferiornosti brodova JM u odnosu na njemake plovne
jedinice, JM ne bi mogla osigurati izvrenje desanta.
4. Njemaka avijacija nije podravala protudesantnu
obranu otoka. Prevlast u zraku nad cijelim J a d r a n o m imalo
je ratno zrakoplovstvo saveznika.
5. Geografski raspored otoka i njihova meusobna udal-
jenost, odsutnost mogunosti da se posade otoka meusob-
no podravaju, omoguili su slamanje p r o t u d e s a n t n e
obrane po dijelovima, zauzimanjem otoka redom.
6. Odnos izmeu snaga desanta i njemakih posada na
otocima bio je u prosjeku 1 : 5 u korist desanta. To ukazuje
na neracionalnu upotrebu snaga, to je imalo za posljedicu
prenapetost ionako ogranienih desantnih plovnih sredsta-
va i transportnih brodova.
7. Izvianje otoka i prikupljanje podataka o zemljitu i
komunikacijama prije izvrenja desanata nije zadovoljavalo.
8. Do p u n o g izraaja dole su organizacione i strune
sposobnosti rukovodilaca, pomorska i manevarska vjetina
posada brodova, naroito u nepovoljnim hidrometeo-
rolokim prilikama, spremnost otoana da pruaju potreb-
nu p o m o Armiji i, iznad svega, visoki borbeni moral sveg
ljudstva.
Pravac nastupanja u desantnoj operaciji, u cjelini, bio je
pravilno izabran. On je titio primorsko krilo i bok 4. armije
i omoguio, uglavnom, oslanjanje na vlastite snage.
Nastupanje pravcem otok 1st - Loinj - Cres, radi obuh-
vata unutranjih otoka, ne bi bilo u skladu s o p o m situaci-
jom. S jedne strane, inferiornost snaga JM u odnosu na nje-
make pomorske snage zahtijevala bi jako angairanje
saveznikih snaga u planiranju i izvrenju desanta na jako
branjeni otok Loinj, a zatim na Cres, to bi se nepovoljno
odrazilo na tempo operacija na kopnu zbog vremena
potrebnog za planiranje zajednikog desanta sa saveznici-
ma. S druge strane, njemake pomorske snage imale bi slo-
bodu manevra u Velebitskom kanalu i ugroavale bi pri-
morsko krilo i bok armije. Njihova brodska artiljerija bila je
snana i raspolagala topovima 88 - 120 mm.
Planiranje, izvoenje i k o m a n d i r a n j e u desantnim
operacijama bilo je zajedniko, skoro iskljuivo u osobnom
kontaktu komandanata i tabova svih kategorija. U jednom
predavanju je komandant PKSJ, admiral Tomi, na v e o m a
originalan nain prikazao stil komandiranja uoi desanta na
otok Krk, kada je komandant 4. armije izdao nareenje
komandantu 26. divizije generalu Booviu i komandantu
PKSJ Tomiu: Doli smo kod njega u tab poslije p o d n e u
tri sata. Prisustvovao je tamo i komandant Mornarice.
Komandant 4. armije je samo pitao da li su n a m jedinice
spremne za idua djelovanja. Mi kaemo da jesu, i on nare-
di da 15/16. sa 26. divizijom i Kvarnerskim pomorskim
o d r e d o m izvrimo desant na otok Krk, uz naznaku mjesta
iskrcavanja. Komandant desanta, general Boovi, koman-
dant prevoenja potpukovnik Tomi. Imate li kakvo pitan-
je? Na izvrenje! Do 6 sati poslije p o d n e iznesite plan
upotrebe vaih snaga. Mi smo onda otili u tab kod druga
generala Boovia i razradili plan, otili u 6 sati komandan-
tu Armije, on kae usvajam i bez m n o g o prepiske itava
situacija je bila raiena. Zapovijest, izvjetaji, razraivan-
je u toku operacije, ve su onda imali iskljuivo povijesni
karakter, jer su to bila prepriavanja onoga to se u s m e n o
nareivalo... Okvirni planovi iskristalizirani su u koman-
d a m a jedinica koje su ga i same izvodile. Tako su planove
iskrcavanja - u k r c a v a n j a radili pomorski saobraajci,
komandanti flotila i plovnih odreda s komandantima briga-
da i bataljuna ili eta, ako je neka od njih imala samostalan
zadatak i to na licu mjesta, u jedinici koja vri desant. Takav
kontakt omoguavao je uvid u sve detalje, koje se inae,
stjeu glomaznim formularima i m n o g o puta predstavljaju
zakanjenje u izvrenju o d r e e n o g zadatka.
Takav stil i nain komandovanja utjecali su na uspjean
nain izvravanja zadataka, uprostili su i sveli izradu doku-
mentacije na najnunije, zbog ega je u tabovima bio
potreban samo mali broj oficira.
Uloga JM bila je znaajna u snabdijevanju jedinica 4.
armije. Liki i primorski operacijski pravci raspolagali su
samo s dva puta: jedan, malo bolji, vodio je Likim i Gackim
poljem do Senja, a drugi, uzan i veoma vijugav i zaputen,
vodio je uz obalu mora od Obrovca do Senja i p o p e o se uz
obronke Velebita do kote 358. Uz to, prijevozna sredstva
Armije bila su malobrojna i dotrajala, a nije bilo ni dovoljno
ofera. Stoga je duobalska pomorska komunikacija dobila
na znaenju i postala v e o m a vana. Od pravovremenog
snabdijevanja tri divizije, koje su nastupale spomenutim
pravcima i dotura hrane, municije i goriva, zavisio je tempo
n a p a d n e operacije Armije.
Komanda JM organizirala je i vrila dotur brodovima
materijalnih potreba iz Splita i ibenika u armijske baze u
Zadru i Obrovcu. Pratila je napredovanje jedinica armije
du obale i premjetala je armijsku bazu i njene odjeljke iz
Obrovca u Karlobag, Senj, Novi i Crikvenicu i, na kraju, u
Rijeku. Vrila je dotur materijalnih sredstava brodovima iz
odjeljaka armijske baze do divizija uz obalu.
Popuna ljudstvom jedinica 4. armije vrila se, uglavnom,
mobilizacijom s teritorije Kosova i Makedonije. Vojni
obveznici prikupljali su se u lukama Bar i Dra, odakle su ih
brodovi JM prevozili u sabirne centre u Dubrovniku i
Trogiru. Iz njih su otpremljeni brodovima u luke Hrvatskog
primorja u Dopunsku brigadu Armije i na otok Rab, za pop-
unu 9. divizije (oko 1.000 boraca). Ukupno je p r e b a e n o
brodovima JM 17.625 boraca.
Zakljuak
Uspostavljanjem Pomorske obalske k o m a n d e u Trstu i
uplovljavanjem u luku brodova Kvarnerskog pomorskog
sastava, JM je izvrila zadatak o d r e e n planom zavrnih
operacija. Zajedniko djelovanje Pomorske k o m a n d e sjev-
ernog J a d r a n a s jedinicama na primorskom krilu 4. armije u
desantnim operacijama na otoke Hrvatskog primorja i
Kvarnera i u desantu na Istru, djelovanje JM u osiguranju
neprekidnog snabdijevanja i dotura materijalnih sredstava
jedinicama 4. armije, bilo je izvanredno uspjeno.
Smatra se da su pomorske desantne operacije
najsloenije zdruene operacije u kojima uestvuju kopnena
vojska, ratna mornarica i ratno zrakoplovstvo. Njihova
racionalna i efikasna upotreba poiva na skladnom zajed-
nikom djelovanju.
Osnovu svakog zajednikog djelovanja ine razvijena
socijalna svijest i jedinstvena vojna doktrina prilagoena
postojeim specifinim uvjeti pomorskog bojita i voenja
rata u obalnom moru. Opi uvjeti za uspjeno djelovanje
m e u vidovima i rodovima oruanih snaga su uvaavanje
osobnosti svakog od uesnika, m e u s o b n o povjerenje i
uvaavanje linosti rukovodilaca, osobni kontakt i drugarski
odnosi.
Ovi su se uvjeti stekli u izvoenju zavrnih operacija na
primorskom krilu 4. armije i osigurali njihov sjajan uspjeh.
U zavrnim operacijama na primorskom krilu Armije
nije bilo negativnih sluajeva u zajednikom djelovanju
jedinica JM i 4. armije.
 Prof. MIROSLAV URIN

DJELOVANJE OBLASNOG NOO DALMACIJE POTKRAJ 1944. GODINE1

S Visa je 27. listopada stigao u Split Oblasni NOO
Dalmacije.
Na drugom zasjedanju Oblasne skuptine, odranom
12-13- listopada 1944- u Hvaru je bio izabran novi sastav
Oblasne skuptine od 74 lana i Izvrni odbor Oblasnog
N O O od 17 lanova 2 . Za predsjednika Izvrnog odbora
izabran je Vice Buljan (koji je bio predsjednik Oblasnog
N O O od sijenja 1944.), potpredsjednici su bili Stevo
Zeevi i Tomo Jela, a tajnici Drago Gizdi i dr. Milo
Zanko.
Rukovodioci odjela bili su: dr. Jerko Radmilovi (narod-
no gospodarstvo), Dinko Tudor (financije), dr. Milivoje
Viskovi (zdravstvo - nalazio se tada u El Shattu), Zoran
Palok (socijalna zatita - takoer u El Shattu), Ante Jurjevi
(saobraaj), Ivan Kuzmi (sudstvo), Ivo Randi (obnova),
Marija Novak (propaganda), Duan trbac (tehniki odjel),
dr. Cvito Fiskovi (prosvjeta), Duan Popovi (prehrambeni
odjel), Bogdo Njegu (upravni odjel).
p r e h r a m b e n u situaciju naroda i osigurati dovoljne koliine
h r a n e za jedinice 8. korpusa, Mornarice NOVJ i drugih
vojno-pozadinskih jedinica i ustanova.
Koliko je bilo teko stanje prehrane naroda govori in-
jenica da je od 1. travnja 1941. do 30. studenog 1944.
godine u Dalmaciji umrlo od gladi 7.491 osoba, a samo u
razdoblju od 15.10.-20.11.1944. godine 801 osoba 4 . Od
toga broja (801) umrlo je u otokom okrugu 280, u split-
skom 217, u dubrovakom 87, u zadarskom 72, u ibenskom
65, u biokovsko-neretljanskom 47 i u kninskom okrugu 33
osobe.
I pored tekog stanja, a kako saveznici nisu dostavljali
dovoljne koliine hrane, Oblasni o d b o r je na sastanku sa
tabom 8. korpusa u Katelima 8. s t u d e n o g p r e u z e o
obavezu da za vojsku osigura 350 vagona hrane. U tom
1
Izvod iz priloga raspravi o Kninskoj operaciji odrane dne 1.12.1984.

Tada je u Dalmaciji djelovalo 7 okrunih NOO: Split, Prilog raspravi je imao naslov Organi vlasti i politike organi-
zacije NOP-a Dalmacije u vrijeme Kninske operacije. U prilogu su
ibenik, Zadar, Dubrovnik, Knin, Biokovo-Neretva i za sred-
jo bile dvije cjeline i to: Uloga i rad Oblasnog komiteta KPH za
njodalmatinsko otoje; 25 kotarskih NOO (Preko, Benkovac, Dalmaciju u toku Kninske operacije te JNOF i SKOJ u jnkciji

Biograd, Knin, Drni, Vodice, ibenik, Kistanje Trogir, Mu, mobilizatora mase za osloboenje Dalmacije
2
Izbor lanova izvren je po kljuu jedan lan na 10.000 stanovnika,
Solin, Sinj, Vrlika, Omi, Bra-olta, Hvar, Vis, Makarska,
to znai da se raunalo da je Dalmacija uoi rata imala oko
Vrgorac, Imotski, Metkovi, Peljeac, Korula, Dubrovako 738.000 stanovnika. Po nacionalnom sastavu u Oblasnoj skupti-

primorje, Konavli-upa), 4 gradska NOO-a (Split, ibenik, ni bio je 61 Hrvat i 13 Srba. Podaci se odnose na studeni 1944.
Drago Gizdi, Dalmacija 1944--1945-, Epoha, Zagreb, 1964. str.
Zadar i Dubrovnik), i vie stotina opinskih i mjesnih narod-
724.
nooslobodilakih o d b o r a 3 . Prelaskom u Split Oblasni NOO 3
Strukture NOP-a u Dalmaciji, AIHRPD, 4-1-6. (neregistrirano). Pred
otpoeo je proces uvrivanja i organiziranog konstituiran- zavretak rata u Dalmaciji je djelovalo 786 mjesnih i seoskih
NOO-a, 400 opinskih, 4 gradska, 25 kotarskih, 5 okrunih i
ja niih organa nove n a r o d n e vlasti. Osim n a p o r a za
Oblasni NOO. Ukupno je bilo zaposleno 9.450 slubenika, od
uspostavljanje funkcioniranja cjelokupnog sistema organa
toga 7-214 stalnih i 2.236 privremenih.
n a r o d n e vlasti primarno je trebalo rijeiti v e o m a teku 4 HAS, fond ONOT/T, serija 1-6, kut. 1, fasc. 5(HI/1944).
trenutku potrebe za h r a n o m 8. korpusa iznosile su 642,5
vagona^.
Jedino to je Dalmacija tada imala bila je sol iz Stona, pa
se raunalo da bi se zamjenom za 300 vagona soli u Italiji
mogle nabaviti o d r e e n e koliine hrane. Do tada je ve bilo
u p u e n o u Crnu Goru 12 vagona soli.
Kampanju sakupljanja h r a n e pokrenuo je 13. studenog
1944. Odjel za prehranu Oblasnog N O O upuivanjem
dopisa svim okrunim NOO-ima. U t o m d o k u m e n t u ,
izmeu ostalog pie: U posljednje vrijeme naa vojska je
brojano jako porasla, te su joj potrebne velike koliine
hrane. Te koliine treba osigurati iz vlastitih izvora... U toj
kampanji treba da p o d rukovodstvom NOO-a uestvuju svi:
NOO-i, p r e h r a m b e n e komisije, JNOF, vojne vlasti i opera-
tivne jedinice, omladina, ene, djeca, ukratko sav
narod... >A
Radi uspjeha kampanje pri svim okrunim, kotarskim i
opinskim NOO-ima osnovane su p r e h r a m b e n e komisije
koje su razvile takmiarski d u h u cijeloj Dalmaciji pod
parolom: Nijedan dan naa vojska ne smije ostati bez
hrane, mi je m o r a m o opskrbiti! Tom kampanjom planirano
je da se sakupi 366 vagona h r a n e (193 vagona ita, 80 vago-
na mesa, 55 vagona ulja, 30 vagona povra i 8 vagona suhih
smokava).
S obzirom na to da se nakon osloboenja najveeg
dijela Dalmacije poelo u zemlju vraati nekoliko tisua
invalida i ranjenika, te da je kontinuirano u grupama stizalo
tisue ljudi, ena i djece iz Zbjega u junoj Italiji, prehram-
b e n a situacija je postajala sve teom. Stoga je Oblasni NOO
Dalmacije zatraio od Nacionalnog komiteta osloboenja
Jugoslavije hitnu intervenciju kod saveznika da osiguraju
vee koliine namirnica jer Dalmacija nije u stanju da iz
vlastitih izvora prehrani gladno stanovnitvo, preko 40.000
boraca 8. korpusa i Mornarice NOVJ, te vie tisua povrat-
nika iz Zbjega,7 ranjenika i invalida.
Kod mnogih rukovodilaca NOP-a u Dalmaciji tada je
sazrijevala spoznaja da saveznici pekuliraju s d o p r e m o m
h r a n e koja je i dotad bila jednolina i neredovita.
Radi racionalnog koritenja p r e h r a m b e n i h fondova
Tajnitvo Oblasnog NOO-a donijelo je odluku da se formi-
raju ekonomati pri svim okrunim, kotarskim i gradskim
NOO-ima.
Druga krupna obaveza Oblasnog NOO bila je mobi-
liziranje novih boraca za jedinice 8, korpusa i Mornarice
NOVJ. U tu svrhu odrano je 16. studenoga 1944. u Splitu
savjetovanje predstavnika Oblasnog NOO-a Dalmacije,
taba 8. korpusa, Korpusne vojne oblasti i svih komandi
podruja (zadarskog, splitskog, ibenskog, kninskog,
cetinskog, otokog, dubrovakog i biokovsko-neretljan-
skog).
Nakon o s l o b o e n j a najvie novih b o r a c a dalo je
podruje Dubrovnika - 5.000, Biokovo-Neretva oko 3.500,
otoko 3.200, Zadar 2.300, Split oko 2.100, ibenik vie od
1.400 i cetinsko oko 950. Prema tim podacima mobilizacija
ljudstva od 18 do 45 godina ivota u Dalmaciji dala je preko
16.000 novih boraca. S tim borcima Dalmacija je do tada
ukupno dala NOVJ oko 95.000 boraca.
Istodobno s rjeavanjem ovih dvaju najkrupnijih zadata-
ka Oblasni NOO je, zajedno s Oblasnim komitetom KPH, ini-
cirao veliki pokret obnove i izgradnje poruene Dalmacije.
Najvie snaga usmjereno je u obnovu glavnih privrednih
grana: industrijske, rudarske, saobraajne i preraivake. U
toku studenoga zapoelo je osposobljavanje tvornica
cementa u solinskom bazenu, splitskog brodogradilita, rud-
nika ugljena i boksita u Siveriu, hidroelektrana na Cetini
(Kraljevac) i Krki, elektro-eljezare u ibeniku, tvornice alu-
minija u Lozovcu, tvornice karbida u Dugom Ratu, popravak
glavnih prometnica i osposobljavanje 18 tvornica sardina.
Naroito znaenje za operacije 8. korpusa za konano
osloboenje Dalmacije imala je aktivnost Oblasnog NOO-a
na hitnoj obnovi glavnih kopnenih saobraajnica i
pomorskih putova. Za svega 18 d a n a udarnikim r a d o m
220 radnika osposobljena je eljeznika pruga Split - Sinj i
izgradnjom novog mosta kod Solina putena je 23- studenog
u promet. Uskoro je putena u promet i pruga ibenik -
Perkovi. Do sredine studenoga uspostavljen je pomorski
saobraaj u svim smjerovima to je bitno olakalo ulogu
Mornarice NOVJ u transportu ljudstva i opreme u zavrnoj
borbi za osloboenje Dalmacije. Redovite pomorske veze
radile su iz Splita k Makarskoj, Dubrovniku, ibeniku, Zadru
i skoro svim otocima.
5
D.Gizdi, n. d, str. 716.
6
Isto str. 7 2 5 .
7 Prva grupa iz zbjega u Italiji stigla je u Split ve 7. studenog 1944-
godine.
 Za obnovu splitskog brodogradilita, koje je bilo teko
razoreno, trebalo je m n o g o vie vremena, ali je ono ve
tada poelo pripremu za vaenje i obnovu potopljenih
brodova u splitskoj luci. Akcije ronilakih ekipa na vaenju
mina iz mora i ienju luka od ubojnih sredstava znatno su
poveale sigurnost plovidbe pomorskim putovima.
U drugoj polovini studenog osjetio se povean i iv
razvoj trgovine i razmjene dobara, kako na kopnenom dijelu
Dalmacije, tako i izmeu otokog i priobalnog pojasa sa
Zagorom, a jo vie izmeu Dalmacije i Crne Gore, Bosne,
Like i Hercegovine.
Oivljavanjem trgovine i razmjene dobara i utjecajem
organa vlasti cijene osnovnih prehrambenih artikala kon-
stantno su sniavane, pa su u to vrijeme bile nie za 50-70%
u odnosu na cijene prije osloboenja Dalmacije. Tako je
npr.- kilogram govedine stajao 1.500 kuna, bravetine 1.800,
penice 800, graha 1.000, kukuruza 500 i kupusa 250 kuna.
Razmjenom vina, soli, ulja i rakije moglo se nabavljati ito,
meso, krumpir i ostalo. Za kilogram soli dobivalo se 2 kg
penice ili 3 kg jema ili 4 kg krumpira, 2 kg graha, a za litru
vina dobivao se kilogram penice, 2 kg graha, za litru ulja 5
kg penice, 10 kg krumpira, 6 kg kukuruza ili jema, 5 kg
graha ili 5 kg mesa ive vage.^
Koncem studenog Oblasni NOO je poduzeo mjere da se
oivi ribolov. Naredbom o raspodjeli ulovljene ribe odreiva-
lo se da 3 kg ribe pripada vlasniku broda i po 2 kg svakom rib-
aru, NOF-u pripada 15-20%, a oko 50% mora se ponuditi na
prodaju narodu ili pola od toga zamijeniti za drugu hranu.9
Radi organizirane trgovinske razmjene Oblasni NOO
osnovao je Oblasno n a b a v n o poduzee koje je bilo glavna
distributerska ustanova. U svim okrujima i kotarima formi-
rana su okruna i kotarska nabavna poduzea (oknapodi
i kontrapodi).
Tih d a n a Oblasni N O O z a p o e o je voditi socijalu poli-
tiku, naroito p r e m a partizanskim obiteljima, radnicima i
slubenicima. S obzirom na to da jo nije p o e o djelovati
sistem n o v a n e n a k n a d e za rad radnika i slubenika,
Oblasni N O O je zatraio od ZAVNOH-a jednokratnu
n o v a n u p o m o od 200 milijuna kuna koje bi dodijelio tim
kategorijama stanovnitva za n a b a v k u neracioniranih
artikala koje NOO-i ne dijele narodu, prije svega za mli-
jeko, voe i povre. Iako su porodice b o r a c a i radnika
dobivale besplatno hranu, ova n o v a n a p o m o bila je
nuna za osiguranje egzistencijalnog ivotnog minimuma.
Meutim, na putu potpunog oivljavanja trgovine i
razmjene, odnosno razvijanjem trita, stajala je insuficijen-
cija novca. Nakon osloboenja velikih dalmatinskih grado-
va u dravnim bankama je zateeno svega 813.000.000
kuna i 3.810.000 lira, u privatnim b a n k a m a svega oko
205.000.000 kuna, to je bilo premalo za ozbiljniji impuls
prometu roba. Ali, i taj novac je blokiran i predan ZAVNOH-
u, jedinicama NOVJ i Mornarici NOVJ.
Neposredno nakon osloboenja Dalmacije poeli su
djelovati i narodni sudovi. Oni su imali primarnu zadau da
redovnim pravnim postupkom utvrde krivicu i izreknu pre-
sude najveim neprijateljima oslobodilake borbe na tlu
Dalmacije. Ve tokom studenog i poetkom prosinca sudski
procesi odrani su u Splitu, Sinju, Omiu, ibeniku, Kninu i
drugim gradovima. Najokorjelijim ratnim zloincima sudio
je Vojni sud Osmog korpusa. Tako je npr. 8. studenog u Sinju
odrano javno suenje pred Vojnim sudom 8. korpusa grupi
ustakih vojnih rukovodilaca kojem je prisustvovalo oko
1.500 graana Sinja.
Upravo u vrijeme konanog osloboenja Dalmacije
pravosudni sistem je doao u svoju zavrnu fazu. Na osnovi
prijedloga Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije
Predsjednitvo ZAVNOH-a je svojim raspisom, poetkom
prosinca, odredilo da se narodni sudovi p o t p u n o odvoje od
narodnooslobodilakih odbora i da djeluju potpuno nezav-
isno i izlaze iz kompetencija NOO-a. Za svoj rad narodni
sudovi odgovaraju onim tijelima koja ih biraju, a moraju
suditi u vijeima od najmanje tri lana - predsjednik i dva
suca. Sudac je m o g a o biti svaki punoljetan i n e p o r o a n
graanin, a sudska sluba je poasna. Predsjednike i zam-
jenike predsjednika opinskih i gradskih sudova imenuje
predsjednik okrunog suda, a predsjednike kotarskih i
okrunih sudova i njihove zamjene odreuje Pravosudni
odjel Oblasnog NOO na prijedlog okrunog suda ili suda
ZAVNOH-a. U to doba u Dalmaciji je radio Oblasni sud, 4
okruna, 8 kotarskih i 19 opinskih sudova.
Proces demokratizacije nove narodne vlasti zavrava se
izborima za narodne odbore. Odlukom Oblasnog NOO od
8
D.Gizdi, n.d., str. 730.
9
HAS, fond Oblasnog NOO, Okrunica Oblasnog NOO-a br. 915 od
27.11.1944.
14. 11. 1944. godine zakazani su izbori za sve mjesne NOO-e. Historiografi NOB-a jo e istraivati i pisati o udjelu
Glasovanje je trebalo organizirati p r e m a birakim spiskovima pojedinih jedinica u t o m velikom trijumfu n a d o k u p a t o r o m
tajnim glasovanjem i p r e m a kandidatskim listama. i kvislinzima. U toj historijskoj analizi subjekata te znamenite
U zavrnoj fazi borbi za osloboenje Knina Oblasni N O O ofenzive sigurno je da e istaknuto mjesto zauzeti djelatnost
pruio je d r a g o c j e n u p o m o u razvitku i r a d u okrunih politikih organizacija NOP-a: KPH, SKOJ, JNOF, USAOH i
N O O - a u Kninu, ibeniku i Zadru. Posebno znaajna uloga AF i organi n o v e n a r o d n e vlasti NOO-i.
Oblasnog N O O bila je izraena u organizacionom Sreivan- N e s u m n j i v o je, m e u t i m , da e svaka historijska val-
ju mree n a r o d n e vlasti na p o d r u j u sjeverne Dalmacije i orizacija a r g u m e n t i r a n o utvrditi da je Pokrajinski (Oblasni)
njihova priprema za osiguranje pozadine jedinicama 8. kor- komitet KPH za Dalmaciju bio inicijator, kreator i
pusa i preuzimanja vlasti na o s l o b o e n o m teritoriju. r u k o v o d e a snaga NOB-a u Dalmaciji i da je p o d njegovim
U to vrijeme na p o d r u j u Knina d j e l o v a o je Okruni rukovodstvom stvorena g o l e m a mrea politikih organizaci-
N O O , dva kotarska NOO-a, 8 opinskih, 2 gradska i 83 ja NOP-a i izgraen veliki i vrst sistem narodnooslobodi-
m j e s n a NOO-a. Okruni N O O Knin i m a o je 10 lanova, a lakih o d b o r a s Oblasnim N O O - o m k a o juridikim pred-
predsjednik je bio Pero Kneevi. Okruni N O O ibenik vodnikom, a to su bili temeljni stupovi za konstituiranje
(predsjednik Petar karica) i m a o je 9 lanova, a p o d nje- novih drutveno-ekonomskih o d n o s a i n o v e drave.
g o v o m nadlenosti bila su tri kotarska NOO-a, 9 opinskih, Poslije o s l o b o e n j a Dalmacija je mogla konstatirati da je
j e d a n gradski i 104 mjesna. U okrugu Z a d a r radio je Okruni dala Titovoj vojsci 95.000 b o r a c a i to je najvanije - n a r o d
N O O sa 12 lanova (predsjednik Bogdo Jadrein), tri kotars- je u golemoj veini prihvatio i p o d r a o ciljeve NOB-e.
ka, 14 opinskih, j e d a n gradski i 140 mjesnih N O O - a . 1 0
Sveukupnom djelatnou Oblasnog NOO, naroito
n a k o n n j e g o v a prelaska s Visa u Split, jedinice 8. korpusa,
M o r n a r i c a N O V J i d r u g e v o j n o - p o z a d i n s k e jedinice i
u s t a n o v e imale su stalnu i funkcionalnu podrku i p o m o .
Kao u d a r n a pesnica NOB-a u Dalmaciji 8. korpus je kon-
a n o 3. prosinca oslobodio posljednji n e o s l o b o e n i dio
Dalmacije i svojim o r u j e m osigurao n e s m e t a n r a d svim
o r g a n i m a n o v e r e v o l u c i o n a r n e vlasti i daljnji razvoj
drutveno-politikih organizacija.
Nakon 82 d a n a ofenzive 8. korpusa Dalmacija je pobje-
d o n o s n i m p o h o d o m u Kninskoj operaciji k o n a n o bila
o s l o b o e n a 3. prosinca 1944. godine.
Pod n e p o s r e d n i m rukovodstvom V r h o v n o g k o m a n d a n -
ta N O V J marala Tita i V r h o v n o g taba jedinice 8. korpusa
izvojevale su kod Knina veliku povijesnu bitku, n a j v e u
bitku u historiji Dalmacije.
Dok su se odvijale p o s l j e d n j e b o r b e za o s l o b o e n j e
Dalmacije, n a s l o b o d n o m d a l m a t i n s k o m teritoriju odvijao
se d o t a d n e z a p a m e n politiki pokret organizacija i o r g a n a
vlasti NOP-a koje je d a v a o s n a n u p o d r k u j e d i n i c a m a
N O V J i bio im, vrsto i organizirano, pozadinsko uporite.
Bez toga p o k r e t a i oslonca jedinice 8. k o r p u s a ne bi tako 10
Na prvoj oblasnoj konferenciji USAOH-a za Dalmaciju odranoj 14-
p r o b o j n o i s n a n o za kratko vrijeme izvojevale n a j v e u 16. prosinca 1943. u Bolu na Brau izabran je Oblasni odbor i

bitku u Dalmaciji i Hrvatskoj u toku NOB-a. Izvrni odbor.

 SLAVKO MATIC
OSVRT NA NACIONALNI I SOCIJALNI SASTAV
8. KORPUSA NOVH
Godine 1941. Dalmacija je imala 12.157 k m \ s oko
740.000 stanovnika. Hrvata je 80%, Srba oko 15%, a ostalih
oko 5%.
Sredinom listopada 1943. dalmatinski 8. korpus je imao
13.846 boraca i to: tab korpusa i pritapske jedinice 186
boraca, 9. divizija 3.182 borca, 19. divizija 3-599 boraca, 20.
divizija 3-110 boraca i 26. divizija 3-769 boraca. U enciklo-
pedijama, leksikonu NOR-a i u monografijama o jedinicama
8. korpusa navodi se da je imao 13.049 boraca.
Korpus je bio naoruan sa: 9.166 puaka, 113 automata,
482 pukomitraljeza, 162 mitraljeza, 86 minobacaa, 44 pro-
tutenkovske puke, 1 protutenkovski mitraljez i 1 pro-
tutenkovski top.
Ni u jednom pregledu brojnog stanja za 8. korpus nije
prikazana Vojna oblast, pa se podaci uglavnom odnose na
korpus bez Vojne oblasti.
a) Nacionalni sastav
31. 12. 1943. u k u p n o je 17.130 boraca. S obzirom na
sastav stanovnitva Dalmacije smatra se da je udio
Hrvata 85% (14-560 boraca), Srba 14% (2.398 bora-
ca) i 1% ostalih (172 borca);
31. 3- 1944- u k u p n o je 13- 827 boraca, od toga je:
11-572 (83,7%) Hrvata, 2.034 (14,7%) Srba i 221
(1,6%) ostali;
31. 8. 1944. u k u p n o je 25.470 boraca (1.266 ena).
Nacionalni i socijalni sastav nije iskazan, kao ni
pjeako naoruanje;
30. studenog 1944. u k u p n o je 34.548 boraca (1.298
ena). Hrvata je 25.127 boraca (72,7%, Srba 4.806
(13,9%) i 4.615 (13,4%) ostali. U ostali najmnogo-
brojniji su Slovenci, Crnogorci i Talijani u 3. preko-
morskoj, 1. tenkovskoj brigadi i Artiljerijskoj grupi 8.
korpusa, m e d u kojima su i pripadnici stranih drava.
31. 12. 1944. ukupno je 35.086 boraca. Hrvata je 25.483
(72,6%, Srba 4.460 (12,7%, te 5.143 (14,7%) ostali;
31. 1- 1945. ukupno je 41,198 boraca. Hrvata je 29.600
(71,84%), Srba 5.717 (13,87%), te 5-981 (14,5%) ostali;
28. 2. 1945. ukupno je 45.525 boraca. Hrvata je 31.647
(69,5%), Srba 5.882 (12,9%) i 7.996 (17,6%) ostali;
31- 3- 1945- ukupno je 48.183 boraca. Hrvata je 31.896
(66,20%), Srba 6.067 (12,6%), Slovenaca 5-200
(10,8, Crnogoraca 431 (0,90%), Makedonaca 5
(0,01%), Muslimana 682 (1,42%),Talijana 1.750
(3,63%), Nijemaca 245 (0,50%), Poljaka 176 (0,36%),
idova 61 (0,13%), Rusa 57 (0,12%), Rumunja 46
(0,10%), ehoslovaka 31(0,06%), Maara 13 (0,03%)
i 13 (0,03%) ostali.
Nacionalni sastav utvren je za 46.612 boraca, a nisu
poznati podaci za 1.571 borca (3,30%). 1
b) Socijalni sastav
31. 12. 1943. ukupno je 17.130 boraca. U dokumentima
i literaturi socijalni sastav nije iskazan. S obzirom na
sastav stanovnitva Dalmacije, to su uglavnom: se-
1
Zbornik dokumenta NOR-a Dalmacije, Split, 1988, tom 10. dok.br.
289, 290 i 1115.
 ljaci (teaci), pomorci, ribari, radnici, obrtnici, sitni
trgovci, namjetenici, srednjokolci, intelektualci i
ostala zanimanja;
31. 3. 1944. u k u p n o je 13.827 b o r a c a . Radnika je 2.322,
seljaka 4.654, obrtnika 678, intelektualaca 382, n a m -
jetenika 384 i 287 ostali. Socijalni sastav nije iskazan
za 26. diviziju. Smatra se da je socijalni sastav jedini-
ca 26. divizije u osnovi slian sastavu 9, 19. i 20.
divizije, za koje su dati p o d a c i i da dominiraju teaci,
ribari i pomorci;
31. 8. 1944. u k u p n o je 25.470 b o r a c a (1.266 ena).
Socijalni sastav nije poznat;
30. 11. 1944. u k u p n o je 34.548 b o r a c a (1.298 ena).
Radnika je 9.157 (26,5%), seljaka 21.468 (62,1%),
obrtnika 2.731 (8,1%), intelektualaca 721 (2,1%),
namjetenika 97 (0,3%), i 374 (1,1%) ostali;
31. 12. 1944. u k u p n o je 35.086 b o r a c a . Radnika je
8.750, seljaka 22.565, obrtnika 1.533, intelektualaca
703, namjetenika 1.138 i 397 ostali;
31. 1. 1945. u k u p n o je 41.298 b o r a c a . Radnika je
11.240, seljaka 25.142, obrtnika 1.746, intelektuala-
ca 1.081, namjetenika 1.458 i 622 ostali;
28. 2. 1945. u k u p n o je 45.525 b o r a c a . Radnika je
11.305, seljaka 28.026, obrtnika 2.639, intelektuala-
ca 1.004, namjetenika 1.842 i 703 ostali;
31. 3. 1945. u k u p n o je 48.183 b o r a c a . Radnika je 9.884,
seljaka 26.189, obrtnika 2.269, intelektualaca 824,
namjetenika 1.641 i 611 ostali.
O v o su p o d a c i za divizije 8. korpusa. U samostalnim kor-
pusnim jedinicama i pri tabu 4. armije JA bilo je 6.767
b o r a c a za koje nisu dani p o d a c i . 2
Bit e dosta teko, skoro n e m o g u e na osnovi gornjih
p o d a t a k a dati p o t p u n i nacionalni i socijalni sastav svih
jedinica 8. korpusa. J e d n o s t a v n o n e m a m o ih. Postoji pre-
gled n a c i o n a l n o g stanja po divizijama i samostalnim jedini-
c a m a 8. korpusa, ali tek s kraja oujka 1945. godine kada su
se jedinice 8. korpusa nalazile u sastavu 4. armije. Zato
prilaemo tu tabelu u prilogu. 3
Za socijalnu strukturu 8. korpusa i m a m o s a m o korpusni
zbir od 30. s t u d e n o g 1944., ali ga n e m a ni za prije ni za
poslije tog v r e m e n a . Iste p o d a t k e i m a m o i za n e k e brigade.
Malo je i z n e n a u j u e da nikada nije, dok je postojao 8. kor-
pus, n a p r a v l j e n a kompletna n a c i o n a l n a i socijalna struktura
svih postrojbi i p o j e d i n a n o za svaku diviziju i samostalnu
jedinicu, k a o i za partizanske o d r e d e i v o j n u pozadinu.
1. Prva dalmatinska proleterska brigada imala je 20.
sijenja 1945. b r o j n o stanje 2.372 borca, od toga je 2.012
Hrvata(84,8 %), Srba 99 (4,2 %) i ostalih 261 ili 11%. N a k o n
o s l o b o e n j a Mostara 15. veljae 1945. imala je 2.232 borca,
od toga 728 radnika, 1.218 seljaka, 59 intelektualaca, 142
obrtnika, 127 namjetenika, 34 f i n a n a c a i a n d a r a i 9 ostalo
vojnih osoba. Po n a c i o n a l n o m sastavu imala je 1.939
Hrvata, 100 Srba, 76 S l o v e n a c a , 10 C r n o g o r a c a , 27
Muslimana, 51 Talijana, 37 Rusa, 27 idova, 27 Nijemaca,
21 Poljaka i 3 ostala.
2. Druga dalmatinska proleterska brigada imala je u
sijenju 1945. g o d i n e 2.363 b o r a c a , od toga Hrvata 1.727
(73,1%), Srba 243 (10,3%), a ostalih 393 (16,62%. O p e t je
najvie seljaka 1.208 (51,12%), radnika 810 (34,28%, intelek-
tualaca 238 (10,0%), itd.
3. Trea brigada imala je u prosincu 1944. u k u p n o 1.747
b o r a c a , od toga Hrvata 1.316 (75,4%), Srba 23 (1,3%),
Talijana 301 (17,2%), itd. Najvie je seljaka 1.147 (65,7%),
radnika 458 (26,2%) i ostalih 8,1%.
4. etvrta brigada imala je u prosincu 1944. g o d i n e
1.415 b o r a c a , od toga je Hrvata 1.269 (89,7%), Srba 23
(1,6%), Slovenaca 60 (4,3%) i ostalih 63 (4,4%). Najvie je
seljaka 888 (62,8%), radnika 388 (27,6%), obrtnika 110
(7,8%) itd.
5. Peta brigada 20.02.1945. imala je 2.710 b o r a c a , od
toga 60% Hrvata, 34% Srba i 6% ostalih
6. esta brigada imala je prilikom formiranja u listopadu
1943- godine 1.256 b o r a c a , od kojih je oko 70% Hrvata,
25% Srba i 5% ostalih. 20 02. 1945. imala je 2.632 borca, od
toga 60% Hrvata, 34% Srba i 6% ostalih (27.4.1945. imala je
65% Hrvata i 35% Srba )
7. S e d m a brigada imala je u srpnju 1944. godine 843
b o r c a od kojih je 51,7% Hrvata i 48,3% Srba. Kasnije u rujnu
1944. imala je 777 b o r a c a , od kojih je 46,3% Hrvata i 53,5
Srba.
8. O s m a brigada imala je u prosincu 1944. godine 2.281
borca, od kojih je 1.678 Hrvata, 126 Srba, 23 Slovenca i
2
Isto
3
Vidi prilog br. 1. o nacionalnom sastavu dalmatinskih jedinica iz 8.
korpusa u oujku 1945.
ostali. Opet je najvie seljaka 1.450, radnika 512, obrtnika
142, itd.
9. Deveta brigada krajem 1944. imala je 1.620 boraca;
9.3.1945. imala je 92% Hrvata i 8% Srba.
10. Deseta brigada krajem 1944. imala je oko 2.000
boraca; 9.3.1945. imala je 92% Hrvata i 8% Srba.
11. Jedanaesta brigada imala je u sijenju 1945. godine
2.548 boraca, od toga je Hrvata 84,4%, Srba 2,0%, itd. Najvie
je seljaka 1.760, radnika 560, studenata i aka 196, itd.
12. Dvanaesta brigada imala je u prosincu 1944. godine
2.588 boraca, od kojih je 83,1% Hrvata, 4,2% Srba i 12,5%
ostalih.
13. Trinaesta brigada imala je u prosincu 1944. godine
1.750 boraca, od kojih je 88,07% Hrvata, 5,98% Slovenaca,
2,16% Srba, itd. Seljaka je 1.282, radnika 349 i 122 ostala.
14. etrnaesta brigada 20.02.1945. imala je 2.663 bora-
ca, od toga 60% Hrvata, 34% Srba i 6% ostalih; 27.4.1945.
imala je 62% Hrvata i 38% Srba.
Takoer i m a m o p o d a t k e za samostalne k o r p u s n e
jedinice i za prekomorske brigade i d a j e m o ih kako slijedi:
Prva i Druga prekomorska NO brigada u listopadu 1943.
u Carbonari (Italija) imala je 2.236 boraca, od kojih oko 50%
Slovenaca, oko 25% Hrvata i oko 25% Crnogoraca.
Trea prekomorska brigada imala je krajem veljae
1944. godine 1.880 boraca, od toga 1.120 Slovenaca, 450
Hrvata, 15 Srba, 125 Crnogoraca i 150 Talijana. O n d a 20.
sijenja 1945. brigada je imala 2.245 boraca, od toga
46,72% Slovenaca, 41,82% Hrvata, 2,58% Srba, 4,58%
Talijana, i 4,3% ostalih. Po socijalnoj strukturi ima 1.035
seljaka, 642 radnika, 329 obrtnika, 96 slubenika, 59 intelek-
tualaca i 64 ostalih.
Peta prekomorska brigada u rujnu 1944. u Gravini
(Italija) formirana je od Slovenaca, koji su bili mobilizirani u
njemaku vojsku. U oujku 1945. imala je 5 bataljuna, jaine
2.350 boraca.
Artiljerijska grupa, odnosno Artiljerijska brigada 8. kor-
pusa, imala je 31. 12. 1944. ukupno 2.542 borca, od toga
57,6% Hrvata, 7,5% Srba, 23,3% Slovenaca i 11,6% ostalih.
Stanje 31. 3. 1945. bilo je - ukupno 1.721 borac, od toga
942 Hrvata, 248 Srba, 377 Slovenaca, 44 Crnogorca, 20
Muslimana, 37 Talijana, 9 Nijemaca, 2 idova, 3 Rumunja, 1
eh, 3 Maara i 2 ostalih.
U Inenjerijskoj brigadi 8. korpusa bilo je 31. 3. 1945.
ukupno 306 boraca, od kojih je 247 Hrvata, 17 Srba, 15
Slovenaca, 1 Crnogorac, 2 Muslimana, 5 Talijana, 3 Poljaka,
5 Rumunja, 2 Maara i jedan Nijemac.
U Prvoj tenkovskoj brigadi u Sjevernoj grupi, koja je
podravala 8. korpus, 23. listopada 1944. godine bilo je 837
boraca, od toga je 308 (37,3%) Hrvata, 117 (14,1%) Srba,
278 (33,6%) Slovenaca, 77 (9,3%) Crnogoraca, 10 (1,2%)
Muslimana, 11 (1,3%) Talijana, 6 Rusa, 4 idova, 4 ehoslo-
vaka i 12 Nijemaca. Po socijalnoj strukturi najvie je radnika
384, onda seljaka 291, intelektualaca 30, obrtnika i sitnih
trgovaca 65, srednjokolaca 58 i 7 vojnih osoba.
U Dopunskoj brigadi u Trogiru bilo je krajem oujka
1945. 1.206 boraca, od toga 706 Hrvata, 202 Srba, 59
Slovenaca i po j e d a n Musliman, Crnogorac, idov i
ehoslovak. Nema podataka o broju Albanaca, ali ih je tre-
balo biti jer su, ba tada, preko Dopunske brigade Albancima
popunjavali dalmatinske brigade na frontu kod Rijeke i
Klane. Vea grupa boraca albanske nacionalnosti stradala je
u Trogiru prilikom pobune, a druga vea grupa potopljena je
s parobrodom Ljubljana u Bakarskom zaljevu.
Zakljuak
Na osnovi gornjih pokazatelja oito se vidi da su u 8.
korpusu po nacionalnoj strukturi dominirali Hrvati u pros-
jeku od 75-85%. Najvie ih je bilo 31. 12. 1943. godine 85%,
a najmanje 31. 1.1945. kada je bilo 71% jer su u korpus doli
Slovenci, onda Talijani, ima i drugih, tako da je u prosjeku
za neto o p a o broj Hrvata. Hrvati su tijekom rata inili u 8.
korpusu glavnu masu vojnika i to Hrvati iz Dalmacije.
Najvie je Hrvata bilo u 26. dalmatinskoj diviziji, ak 96%,
to je uvjetovano strukturom stanovnitva na teritoriju gdje
je osnovana 26. divizija. Tako je najvie Hrvata u 8. korpusu
s otokog i priobalnog dijela Dalmacije, dosta iz velikih
gradova (Split, ibenik, Zadar, Dubrovnik, Makarska, Omi,
Sinj, itd.), a onda i iz drugih naseljenih mjesta.
Oigledno se postavlja povijesno pitanje - zato je toliko
Hrvata bilo u 8. korpusu Glavnog taba Hrvatske? Talijanska
okupacija bila je jedan od osnovnih, ali ne i jedinih razloga.
Pavelieva prodaja skoro cijele Dalmacije Benitu
Mussoliniju, 18. svibnja 1941. i imenovanje tuinca - tali-
janskog vojvode od Savoje za kralja Hrvatske pod titularom
- hrvatski kralj Tomislav II. uz ostalo, okantno je djelovalo
na Hrvate iz Dalmacije, naroito iz onih podruja koji su i iz
ranije povijesti osjetili svu zloinaku nakanu onih preko
Jadrana (Mleani, i dr.), i talijansku okupaciju Dalmacije
nakon Prvoga svjetskog rata, od 1918. do 1921. i predaja
dijela Dalmacije (Zadar, Lastovo) Talijanima Rapalskim
ugovorom 1920., kada je oteta i Istra i Cres i Loinj, itd. Tako
je Dalmacija ve u svibnju 1941. dijelom od Talijana anekti-
rana, a sva okupirana, kao i najvei dio Hrvatske, jer su
Talijani bili sve do ukljueno Karlovca.
Pojavom neke nove hrvatske drave u liku NDH pod
rukovodstvom Pavelievih ustaa-faista i p o d okriljem
Nijemaca i Talijana, onda zloini nad nehrvatima i nad svim
neistomiljenicima, vrlo brzo je otkriveno pravo lice takve
tvorevine. Masovno uee Hrvata u Dalmaciji u NOB-i
najbolje je demanti onih koji su 1941. i 1990. tvrdili da je
NDH izraz elja i tenji hrvatskog naroda. NDH nije bila
izraz ni tenji ni elja hrvatskog naroda, jer kako kazuje
aktualni predsjednik RH Stjepan Mesi NDH nije bila ni
drava , ni nezavisna, nego skutonoa Talijana i Nijemaca.
Pripadnici 8. korpusa nisu se borili protiv Hrvatske drave,
nego protiv faizma i nacizma, protiv tuinca i svih njegov-
ih pomagaa. Hrvati su eljeli svoju dravu, tu n e m a spora,
ali ne takvu, s takvim sustavom, okupirani i raskomadani.
Drugi je bitan inilac da su se Hrvati, pa i ostali
Dalmatinci, i u o p e u okupiranoj Jugoslaviji borili za bolje
sutra, za nove drutvene odnose, u sustavu bez izrabljivan-
ja i denacionalizacije.
Poslije Hrvata najvie je u 8. korpusu bilo Srba, izmeu
14,7% (31.12.1943.) do m a n j e 12,9% (28.2.1945.), to odgo-
vara prosjeku stanovnitva u Dalmaciji prije 1941. godine.
Budui da su Srbi najvie naseljavali Bukovicu i jo neke
dijelove sjeverne Dalmacije i Kninsku krajinu, zatim naselja
i gradove kao to su Knin, Benkovac, Kistanje, itd, otuda je
u brigadama 19. divizije bilo toliko Srba. Uee Srba u 8.
korpusu najbolji je dokaz da svi oni nisu stali uz etniki
pokret popa ujia, nego da su se borili protiv etnika i
drugih okupatora i kvislinga. Neki od njih imali su visoke
funkcije u 8. korpusu, npr. naelnik taba Milan Kupreanin,
Petar Drapin i dr.
Od drugih naroda najvie je bilo Slovenaca, ali tek od
sredine 1944. godine od kojih su doli iz june Italije u
prekomorskim b r i g a d a m a , u 1. tenkovskoj brigadi i
Artiljerijskoj grupi itd. Tako je 31. 3. 1945. u jedinicama 8.
korpusa, zatim u 4. armiji bilo 10,8% Slovenaca.
Drugih narodnosti bive Jugoslavije nije bilo mnogo.
Njihov broj se poveavao kako se pribliavao kraj rata.
Od stranih dravljana najvie je bilo Talijana, koji su
nakon kapitulacije Italije stupili u dalmatinske jedinice i bili
u njima do kraja rata. Tako je 31. 3. 1945. u 8. korpusu, kada
je uao u sastav 4. armije, bilo 3,03% Talijana. U 8. korpusu
bilo je i 10 drugih narodnosti iz stranih drava, kao to su
Nijemci, Austrijanci, Poljaci, Rusi. Oni su ponajvie stupili u
8. korpus kao zarobljenici ili bjegunci iz njemakih postrojbi.
U svakom sluaju, p r e m a priloenim p o d a c i m a o
nacionalnom sustavu 8. korpusa, izlazi da ga Hrvati iz
Dalmacije ine hrvatskim korpusom, a da su to Hrvati i
drugi najvie iz Dalmacije, pa se s pravom naziva - dal-
matinski 8. korpus NOV Hrvatske, odnosno NOV
Jugoslavije.
Po socijalnom sastavu, kako se iz gornjih priloga vidi, u
postrojbama 8. korpusa najvie je bilo seljaka (teaka) i oni
su dominirali tijekom cijelog rata ne samo u Dalmaciji, nego
i u Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji i u NOV Hrvatske i NOV
Jugoslavije.. Prema podatku od 30. studenog 1944-, vidi se
da je u 8. korpusu tada bilo ak 62,1% seljaka, a takav je
u j e d n o bio i prosjek stanovnitva u Dalmaciji 1941. godine.
Meutim, sastavljai ovog pregleda, kada su pisali o socijal-
noj strukturi 8. korpusa, p o d seljake su stavili i ribare,
pomorce i druge, to ne odgovara povijesnoj istini. Naime,
poznato je da se dalmatinski seljak - teak na dalmatinskim
otocima i u priobalju bavio i poljodjelstvom i pomorstvom i
ribolovom, nije bio isti seljak kao u dalmatinskom zaleu.
Ali, postavlja se sutinsko pitanje - zato se tolika masa selja-
ka nala u redovima 8. korpusa, odnosno u NOR-u? Razlozi
su brojni, a dominantan je onaj dalmatinskog, i ne samo dal-
matinskog seljaka, u Kraljevini Jugoslaviji, njegov bijedan,
krajnje siromaan poloaj, dosta gladan, vie nego sit,
izloen zelenakom kapitalu, optereen raznim porezima i
otimainom bogatih. Zatim, dalmatinski seljak, nemalim
brojem, bio je u inozemstvu, vidio je ivot i stanje u drugim
dravama, pa ga je i to poticalo da se buni protiv seljakog
poloaja u Kraljevini Jugoslaviji. U dalmatinskog seljaka
dosta se rano razvila nacionalna svijest i njegova borba za
hrvatsko bie, protiv talijaniziranja, germaniziranja, teko m o g a o kolovati svoju djecu da postane intelektualac
maarontine i raznih nameta koji su stotinjak godina prije ili da se zaposli kao namjetenik. Zato je evidentno poma-
Drugoga svjetskog rata bili prisutni. Tako objedinjeno njkanje takve strukture i u jedinicama 8. korpusa.
nacionalno bie i seljaka postojanost povezano su djelovali Visoko obrazovanih je malo, a dosta je bilo nepismenih
na to da se tolika masa dalmatinskih seljaka nala u antifais- ili samo s osnovnom kolom. To je proizvod drutvenog
tikom ratu protiv sila Osovine, protiv Pavelieve kvislinke poloaja graana Dalmacije u Kraljevini Jugoslaviji, i prije
tvorevine, tzv. NDH, koja, kako rekosmo, nije bila ni drava toga i tijekom Drugoga svjetskog rata. Stanje se u toj domeni
Hrvata, niti drava s rjeavanjem seljakog pitanja, a to je naglo mijenja tek iza rata, nakon osloboenja Dalmacije, a
pitanje nedovreno dekretima kralja Aleksandra 1921. i slino i u Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji. Treba podvui da se
1930. godine. Seljak je traio bolje sutra, promjenu posto- intelektualni kadar u 8. korpusu pokazao na visini svoje
jeeg stanja, likvidaciju bijede, siromatva, zaostalosti i povijesne uloge, osobito u zapovjednom kadru dalmatinskih
m n o g o ega drugog to ga je lomilo i unitavalo i prije rata jedinica.
i tijekom Drugoga svjetskog rata. U zakljuku se moe kazati da je dobar dio dalmatinske
Poslije seljaka, po socijalnoj strukturi u jedinicama 8. inteligencije ustao protiv tuinske vlasti i svih njegovih
korpusa dolaze radnici. Oni su 30. 11. 1944. zauzimali drugo pomagaa, jer je ba inteligencija dosta osjetila to znai
mjesto u jedinicama 8. korpusa, oko 20%, to nije malo kada faizam, rasizam i ostalo zlo koje su donijeli Talijani i
se ima u vidu da je Dalmacija prije 1941. bila poljoprivred- Nijemci, kao i vlast NDH i etnitvo.
na, a ne industrijski razvijena pokrajina. Najvie je radnitva Nema povijesnih dokumenata iz kojih bi se vidjelo to su
dolo u partizane iz gradova, m a n j e iz drugih mjesta, jer sastavljai socijalne strukture stavili pod nadimak ostali, a
tamo pravih radnika nije ni bilo. I poloaj radnika u takvih je znalo biti i do 2% od ukupnog broja stanja jedinica
Kraljevini Jugoslaviji bio je bijedan, odnosi eksploatatorski, 8. korpusa.
pljakaroki, da nisu mogli biti gori. Zbog toga su radnici
organizirani u svoje sindikalne udruge, a njih je - radnika,
bilo dosta u organizacijama KPH i SKOJ-a i stali su na elu
ustanka i vodili NOR. Osim socijale kod dalmatinskog rad-
nika, a ne samo kod njega, bio je evidentan i nacionalni
osjeaj i tenja da se bori protiv svakog tuinca i njegovih
pomagaa.
to se tie ostalih socijalnih struktura u jedinicama 8.
korpusa vidno mjesto zauzimaju obrtnici. Njih je 30. 11.
1944. u 8. korpusu bilo blizu 10%. U pregledima socijalne
strukture jedinica 8. korpusa ne vidi se to je sastavlja tih
pregleda stavio sve pod nadimak obrtnik, jer njih ima vie
kategorija. Medu obrtnicima dolaze i trgovci, zanatlije, i
druge strukture kojih je bilo u Kraljevini Jugoslaviji. Toliki
postotak obrtnika u 8. korpusu dokazuje da su se i oni nali
na strani antifaista u borbi protiv talijanskog i njemakog
okupatora, protiv vojske i vlasti NDH i etnika Drae
Mihailovia.
U pregledima se govori i o intelektualcima i namjetenici-
ma, a njih je 30.11.1944. bilo u 8. korpusu oko 3%, to nije
malo s obzirom na tadanju socijalnu strukturu naroda u
Dalmaciji. Poznato je da je siromani seljak, radnik i drugi
 PREGLED BROJNOG STANJA I NACIONALNOG SASTAVA DALMATINSKIH DIVIZIJA I SAMOSTALNIH BRIGADA
RANIJEG 8. KORPUSA U SASTAVU 4. ARMIJE, OUJAK 1945. GODINE

Artiljerijska brigada

9.divizija
20.divizija

tab i pritapske jedinice

S v e u k u p n o :

Ukupno 11. korpus

Ukupno 8. korpus

Dopunska brigada

Inenjerijska brigada

11.korpus -13.,35.,43. divizija

19.divizija
1. tenkovska brigada CT>
Q.
<'
N;

JEDINICA
1

59203 11020 48183 1206 306 824 1721 11020 10914 12210 10611 8918 1473 Ukupno
2
57632 11020 46612 974 298 764 1688 11020 10914 11317 10270 8918 1469 Anketirano

39494 7598 31896 706 247 199 942 7598 8163 7250 6175 7140 1074 3 Hrvati

8868 2861 6007 202 17 116 248 2861 434 847 3413 575 155 4 Srbi

5300 100 5200 59 15 397 377 100 1381 2468 240 330 33 5 Slovenci

734 52 682 1 2 10 20 52 267 18 91 266 7 6 Muslimani

458 27 431 1 1 113 44 27 127 17 23 92 13 7 Crnogorci

73 12 56 1 3 2 12 18 7 3 17 10 8 idovi

39 8 31 1 1 8 12 3 5 8 1 9 ehoslovaci

210 34 176 1 3 34 24 45 56 38 9 10 Poljaci

2057 307 1750 5 15 37 307 373 573 210 434 103 11 Talijani

248 3 245 1 7 9 3 44 80 42 9 53 12 Nijemci

57 11 46 5 3 3 11 12 4 2 6 11 13 Rumunji

19 6 13 2 1 3 6 6 1 14 Maari

75 1 74 2 2 1 53 5 9 3 15 Ostali

U k u p n o je u 8. k o r p u s u 4 8 . 1 8 3 b o r a c a , od t o g a 4 6 . 6 1 2 za k o j e je u t v r e n a n a c i o n a l n o s t , i to: 31-896 (68,43%)

H r v a t a , 6 . 0 0 7 (12,90%) S r b a , 5 2 0 0 (11,15%) S l o v e n a c a , 4 3 1 (0,92%) C r n o g o r a c a i 6 8 2 (1,46%) M u s l i m a n a , tj. u k u p -
n o j e 4 4 . 2 1 6 (94,86%) j u g o s l a v e n s k i h d r a v l j a n a . U k u p n o j e 2 . 3 9 6 (5,14%) p r i p a d n i k a d r u g i h n a r o d a i d r a v a .
 NIKOLA ANII SLAVKO MATI
PARTIZANSKI ODREDI I VOJNA POZADINA
Osim brigada i divizija u 8. korpusu bilo je partizanskih
odreda, zatim grupa partizanskih odreda i jedinica i ustano-
va vojne pozadine.
Partizanski odredi
U Dalmaciji je od poetka ustanka 1941. do konanog
osloboenja Dalmacije bilo 48 odreda, dosta respektivna
vojna snaga. I po tome Dalmacija dolazi u red onih pokraji-
na u okupiranoj Jugoslaviji koji su imali najvie partizanskih
odreda. Prikazujemo ih po a b e c e d n o m redu, vrijeme nji-
hovog formiranja i rasformiranja ili promjena imena. Evo ih
redom:
1. Benkovaki odred, formiran 19.6.1944, rasformiran
16.10.1944.
2. Biokovski odred formiran poetkom travnja 1943.,
rasformiran prvi put 2.10.1943. obnovljen kolovoza
1944, a rasformiran 10.10.1944.
3. Brako-oltanski odred formiran 27.10.1943., ras-
formiran 7.1.1944.
4. Braki odred, formiran u kolovozu 1943-, rasformiran
listopada 1943, ali p o n o v n o obnovljen sijenja 1944.
i rasformiran 10. 11. 1944.
5. Bukovaki odred, formiran 6.1.1942, reorganiziran u
Sjeverno-dalmatinski bataljun 26.2.1942., a odred
rasformiran 9.5.1942.
6. Cetinski odred, formiran travnja 1943., rasformiran
14.9.1944.
7. Dalmatinsko-dinarski (Dinarski odred, Dinarsko-pri-
morski odred) formiran 30. rujna 1941., rasformiran
krajem lipnja 1942.
8. Dinarski odred, formiran 30.9.1943., rasformiran
10.11.1944.
9. Drniki odred, formiran listopada 1944-, rasformiran u
prosincu 1944.
10. Dubrovaki odred, formiran 26. srpnja 1944., ras-
formiran 10.11.1944.
11. Hvarski odred (Hvarsko-viki) formiran u studenom
1943. Rasformiran 25.12.1943. Obnovljen sijenja
1944-, rasformiran 10.11.1944.
12. Imotski odred formiran u rujnu 1943., rasformiran
poetkom listopada 1943., obnovljen 6.4.1944. i ras-
formiran 8.8.1944.
13. Junodalmatinski odred (Junodalmatinski bataljun
Josip Jurevi i III. Odred IVOZ Dalmacije) formi-
ran 12.6.1942., a rasformiran poetkom studenog
1943.
14. Kameniki odred, formiran u veljai 1943. i bio do
kraja studenog 1943.
15. Kninski odred, formiran 7.1.1942. Rasformiran
21.5.1942. Obnovljen sredinom prosinca 1942, kao
Kninski partizanski bataljun. Kao odred ponovno
obnovljen 13.8.1943., rasformiran 10.11.1944.
16. Konavljanski odred, formiran rujna 1944., rasformi-
ran 10.11.1944.
17. Korulanski odred, formiran listopada 1943., ras-
formiran krajem prosinca 1943. Ponovno obnovljen
u sijenju 1944. i rasformiran u listopadu 1944.
18. Lastovski odred, formiran sijenja 1944., rasformiran
10.11.1944.
19. Bainski odred formiran poetkom rujna 1941., ras-
formiran u proljee 1942.
20. Makarski odred, formiran polovinom rujna 1943.,
rasformiran 10.11.1944.
21. Mljetski odred, formiran sijenja 1944., rasformiran 25.8.1941. Obnovljen u studenom 1941. i u p u e n u
13.9.1944. Liku.
22. Moseko-svilajski (Moseki odred), formiran listopa- 38. Trogirsko-katelanski odred (Trogirski odred), formi-
da 1943-, rasformiran 13.10.1944. ran 13.8.1941. rasformiran 14.8.1941. Obnovljen
23. Mosorski odred formiran 21.2.1942. Rasformiran 19. rujna 1943-, kada je ubrzo i rasformiran.
4.1942. Ponovno obnovljen 11.10.1943., rasformi- 39. Vodiko-zatonski odred, formiran 13-8.1941-, posto-
ran 10.11.1944. jao tijekom kolovoza 1941.
24. Muki odred, formiran u veljai 1943., rasformiran 40. Vrliki odred, formiran u srpnju 1944-, rasformiran u
u proljee 1943. veljai 1945.
25. Neretvanski odred, formiran u rujnu 1943-, ras- 41. Zadarski odred, formiran listopada 1943. rasformi-
formiran 6.11.1943. Ponovno obnovljen prosinca ran sijenja 1944. Obnovljen oujka 1944., rasformi-
1943-, rasformiran 10.11.1944. ran 18.11.1944.*
26. Peljeki odred, formiran prosinca 1941., postojao
16.10.1941.
27. Odred Plavi Jadran, formiran rujna 1943-, posto- Grupe NOP odreda Osmog korpusa NOVH
jao u prosincu 1943.
28. Primotensko-krapanjski odred formiran 4.8.1941., 1. Grupa Sjevernodalmatinskih NOP odreda djelovala je
postojao 14.8.1941. od 6. prosinca 1943- do 10. studenoga 1944. U sas-
29. Prominski odred, formiran 27.3.1944., postojao u tavu Grupe su: Kninski, Sjevernodalmatinski,
rujnu 1944. Zadarski, Sjevernootoki, Prominski i Benkovaki
30. Segetsko-marinski odred (od 15.11.1943. ibensko- odred. Dana 10. 11. 1944. Grupa je rasformirana, a
trogirski) formiran poetkom listopada 1943. njeni odredi su uli u brigade 19. divizije. Krajem
Reorganiziran u tab Sibensko-trogirskog odreda kolovoza 1944. Grupa je imala 1.160 boraca.
15.9.1943. 2. Grupa Srednjodalmatinskih NOP odreda djelovala je
31. Sjeverno-dalmatinski odred, formiran 24.5.1942. od 7-12.1943- do 12.11.1944. U sastavu Grupe su:
etiri puta formiran i na kraju rasformiran poetkom Dinarski, Mosorski, Moseko-svilajski, ibensko-tro-
lipnja 1944. girski, Vrliki i Drniki. NOP odredi uli su u sastav 9.
32. Sjeverno-otoki odred (Odred III. sektora, 20. i 26. divizije. Nakon rasformiranja Grupe NOP
Sjevernodalmatinski otoki odred). Formiran odreda, 12. 11. 1944. samo je Vrliki odred djelovao
5.10.1943. Prvi put rasformiran 9.1.1944. Obnovljen do veljae 1945., a Drniki do prosinca 1944. Krajem
travnja 1944. rasformiran u lipnju 1944. kolovoza 1944. Grupa je imala 1249 boraca.
33. Sinjski (cetinski) odred, formiran 10.8.1941. Prvi put 3. Grupa Junodalmatinskih NOP odreda obuhvaala je
rasformiran krajem kolovoza 1941. Obnovljen Makarski, Imotski, Neretvanski, Biokovski, Zapadno-
9.9.1941. rasformiran u prosincu 1941. Obnovljen u hercegovaki, Braki, Hvarski odred.
sijenju 1942. kao Dalmatinsko-dinarski ili Dinarski 4- Grupa Junodalmatinskih otokih odreda sastava -
odred. Peljeki, Korulanski, Mljetski, Lastovski,
34. Solinski odred, formiran 10.8.1941., rasformiran Dubrovaki, Konavoski partizanski odred.
13.4.1942.
35. Splitski odred, formiran 11.8.1941. Tri puta formiran Grupa NOP odreda rasformirana je u studenom 1944-
i rasformiran 10.3.1943. Njeni odredi uli su u sastav 8. korpusa, Mornarice NOVJ i
36. Srednjodalmatinski odred, formiran 23-6.1942., pos- jedinice KNOJ-a
tojao tijekom 1942.
Prema podacima iz knjige Narodnooslobodilaka vojska
37. ibenski odred, formiran 12.8.1941., rasformiran Jugoslavije, N.Ani, Beograd, 1943.. str. 616-651.
 Vojna oblast Osmog korpusa
Vojna oblast Osmog korpusa formirana je 8. oujka
1944. Zamjenik komandanta korpusa Petar Peko Bogdan
u j e d n o je bio i komandant Vojne oblasti.
Na podruju Vojne oblasti u jesen 1944. djelovalo je
osam komandi vojnih podruja, i to: Splitskog, ibenskog,
Cetinskog, Zadarskog, Kninskog, Srednjodalmatinskog
otokog, Biokovsko-neretljanskog i Dubrovakog.
Dvanaestog prosinca 1944, rasformirano je Cetinsko vojno
podruje, a Komanda Splitskog vojnog podruja preimeno-
vana je u Komandu podruja srednje Dalmacije. Zatim, na
podruju Vojne oblasti tijekom studenoga djelovalo je
tridesetak komandi mjesta. Broj komandi mjesta stalno se
mijenjao, jer su na novoosloboenom podruju uspostav-
ljene nove k o m a n d e mjesta, dok su u drugom kraju ukidane
one k o m a n d e mjesta koje su zavrile svoju funkciju. Tako
npr. n a r e d b o m taba 8. korpusa od 25.11.1944. na podruju
Vojne oblasti ukinuto je 6 komandi mjesta, i to: Blato,
Orebi, Kuna, Mljet, Ston i Janjina, a u prosincu su ukinute
jo 4 komande mjesta: Mu, Katela, Preko i Komia.
Postojao je i razgranati sistem partizanskih straa i znatan
broj vojnopozadinskih ustanova - bolnica, ambulanti,
raskunih stanica, apoteka, pota, radionica, skladita, pro-
laznih i radnikih kuhinja i dr.
Ni u jednom pregledu brojnog stanja 8. korpusa nije
prikazana Vojna oblast, pa b r o j n o stanje u t v r u j e m o
posredno.
U Vojnoj oblasti 8. korpusa 31. oujka 1945. bilo je na
ishrani 29.251 osoba. Kada se iz sastava Vojne oblasti
o d u z m e KNOJ (3.049), ratni zarobljenici i zatvorenici
(2.428), tj. u k u p n o 5.477 osoba, dobije se brojka od 23.774
ljudi, od kojih je vie od polovine pod orujem. Smatra se,
dakle, da je u 8. korpusu u zavrnici rata bilo ukupno 69.299
boraca.

SLAVKO MATI

PREGLED BRIGADA 8. KORPUSA NOV HRVATSKE

PRVA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Proleterska (od 19-9.1944.)
Formirana je 6. rujna 1942. u s. Dobrom, blizu Livna. U
njen sastav uli su: 1. bat. Ante Joni, 2 bat. Bude
Borjan, 3. bat. Josip Jureevi i 4. bat. Tadija Anui.
Brigada ima tab brigade i pritapske jedinice. Ukupno je
1.217 boraca, od toga 83 ene. Iz Dalmacije je 1.184 bora-
ca, i to: iz Splita 204, ibenika 182, Knina 143, Sinja 138,
Makarske 129, Trogira 119, Vrgorca 62, Omia 32, Korule
22, Ploa 60, Zadra 15, Benkovca 4, Biograda 9, Drnia 16,
Braa 3, Hvara 15, Imotskog 4, Visa 20, Metkovia 7, a 33 su
izvan Dalmacije.
U sastavu je 4. OZ Hrvatske do 9. 11. 1942., 3. divizije
do 8.9.1943., 9. divizije do sijenja 1944. i 26. divizije do
kraja rata. Krajem kolovoza 1944. imala je 1650 boraca, 20.
sijenja 1945. bilo je 2.372 boraca.
Uestvovala je u mnogobrojnim borbama.
Najznaajnije su: osloboenje Jajca, bitka na Neretvi,
osloboenju Prozora, u dolini Rame, Gornjeg Vakufa, u bitci
na Sutjesci, kod avnika, na Komarnici, Pivi, Tari, Zelengori
i uz velike gubitke se probija na Jahorinu, a 3. bataljun i dio
2. bataljuna u Hercegovinu, gdje ulaze u 10. hercegovaku
brigadu. U kolovozu 1943- vraa se u Dalmaciju i u rajonu
Vrlike popunjava se s tri nova bataljuna. Nastavlja borbe
protiv njemake 7. SS divizije Princ Eugen u obrani Splita
i otoka. U listopadu bori se na Peljecu, a zatim na Hvaru.
Pomae 1. prekomorskoj i 13. dalmatinskoj na Koruli.
Sijenja 1944. ulazi u 26. diviziju i uestvuje u obrani Visa.
S Visa izvodi nekoliko uspjenih pomorsko-desantnih prepa-
da na Hvar, Mljet, Korulu i oltu. Uestvuje sa 11. dal-
matinskom brigadom u unitenju glavnine 369. Vraje
legionarske divizije na Vukovu klancu. Oslobaa ibenik i
uestvuje u unitenju njemake Borbene grupe Alerman i
etnika. Istakla se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji.
Uestvovala je u osloboenju Bihaa, Like, Hrvatskog pri-
morja, otoka Krka, zatim Klane i Ilirske Bistrice. Zavrila je
ratni put na Soi 8.5.1945. Odlikovana je ONH, ONO i OBJ
sa zlatnim vijencem.
Kroz brigadu je prolo oko 5.500 boraca. Popunjena je s
oko 500 boraca - Albanaca s Kosova. Poginulo je 2.229
1
boraca.
DRUGA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Proleterska (od 12.7.1944.)
Formirana je 3. listopada 1942. u s. Unita, blizu
Bosanskog Grahova. U njen sastav uli su: 1. bat. Branko
Vladui, 2. bat. Jerko Ivani, 3. bat. Nikola Vrani i 1. proleterske, a onda 7. banijske divizije. estog lipnja 1943.
4. bat. Vlado-Zivko Peran. Brigada ima tab i pritapske
jedinice. Ukupno 836 boraca. U sastavu je 4. OZ Hrvatske
(do 1.11.1942.), Druge proleterske divizije (do 23.2.1944.),
Primorsko-operativne grupe 2. korpusa (do 5.1.1945.) i 9.
divizije 8. korpusa do kraja rata.
U sijenju 1945. imala je 2.363 borca.
Uestvovala je u bitci na Neretvi i Sutjesci. Uspjeno for-
sira Neretvu i razbija etnike, te omoguava prolaz
Operativne grupe i Centralne bolnice V NOV I POJ preko
Neretve. Forsira Drinu i razbija etnike i Talijane, te
omoguava 2. proleterskoj diviziji uspjean prolaz u
Sandak. U bitci na Sutjesci istie se u borbama protiv nje-
make 1. brdske divizije na Gornjim i Donjim Barama.
Uestvuje u b o r b a m a u Crnoj Gori, Hercegovini i
osloboenju Dubrovnika. U Mostarskoj operaciji oslobaa
iroki Brijeg i Mostan. Zatim u operacijama 4. armije
uestvuje u osloboenju Karlobaga, Raba, Cresa, Loinja i
Istre. Borbeni put zavrava u osloboenju Trsta, Rijeke i ap-
jana. Odlikovana je ONH, ONO i OBJ sa zlatnim vijencem.
Kroz brigadu je prolo oko 5.500 boraca. Poginulo je
1.098 boraca, ranjeno 1.178 boraca, a 64 su nestali. 2
TREA DALMATINSKA N O U BRIGADA
Formirana je 12. studenoga 1942. u s. Braevi (Vrba),
blizu Mua. Od Mosekog bataljuna formirani su 1. i 2.
bataljun. Od Mosorskog bataljuna formiran je 3. bataljun u
koji je ula 27. studenog i Trogirsko-rogoznika eta, jaine
100 boraca. Brigada je imala 560 boraca. etvrti bataljun
ini oko 200 boraca od toga oko 100 nenaoruanih . U sas-
tavu je 4. OZ Hrvatske (do 12.2.1943.), pa 9. divizije do
12.4.1943.
Brigada je u Nevesinju reorganizirana sredinom travnja
1943. Iz 4. i 5. dalmatinske brigade popunjena je dijelom
boraca. Imala je 1.200 boraca u pet bataljuna i pritapske
jedinice.
U bitci na Neretvi vodi borbe na sektoru Imotski, Posuje
i iroki Brijeg. Prenosi ranjenike preko Neretve i biva zah-
vaena tifusom. Bori se u bitci na Sutjesci pod komandom
na Vuevu je rasformirana. Njeno ljudstvo ulazi u sastav 1. i
2. dalmatinske brigade.
Ponovno je formirana 8. rujna 1943. kod Vrlike od
Grupe bataljuna. Broji 952 borca, od toga 70 ena. Ima tab,
pritapske jedinice i 4 bataljuna. Ulazi u 9. diviziju i u njoj
ostaje do kraja rata. Uestvuje u borbi protiv njemakih
snaga u njihovoj ofenzivi za zauzimanje Dalmacije. Istakla se
u borbi u rajonu Dicmo-Klis, Duvno-ujica. U Drvarskoj
operaciji protiv Nijemaca na Jadovniku. Probija se iz
obrua. Uestvuje u borbama za osloboenje Livna, Duvna
1
Nououi Mirko, Prua dalmatinska proleterska brigada, Beograd
1986.
2
Ani Nikola i dr. Druga dalmatinska proleterska brigada, Split, 1982.
i Posuja. Istie se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji.
Oslobaa Pag, Rab, Cres i Loinj. Istie se u osloboenju
Trsta poetkom svibnja 1945.
U prosincu 1944. ima 1.747 boraca, od toga 75 ena.
Krajem oujka 1945. ima 1.961 boraca, od toga 81 ena.
Sredinom svibnja 1945. ima 2.602 borca. Popunjena je
dijelom boraca s Kosova. Kraj rata brigada je doekala u
rajonu Trsta.
Odlikovana je ONH, OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ
sa zlatnim vijencem.
Kroz brigadu je prolo oko 4.000 boraca. Poginulo je
2.110 boraca, od toga 1.529 boraca iz prvog sastava.3
ETVRTA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Formirana je 6. sijenja 1943. u s. oii (Biokovo), od
bataljuna Vid Mihaljevi i novih b o r a c a s podruja
Makarske, Braa, Hvara i Korule. Imala je tab brigade, 4
bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno je 822 borca. U sas-
tavu je 4. OZ Hrvatske (do 12.2.1943.) pa 9. divizije do 12.
4. 1943-, kada je rasformirana kod Nevesinja sa 5. dalmatin-
skom brigadom i 9. divizijom. U bitci na Neretvi vodi b o r b e
na frontu iroki Brijeg - Ljubuki. Nakon prelaska Neretve
nosi ranjenike i uestvuje u b o r b a m a kod Nevesinja.
Ponovno je formirana 12. rujna 1943. na podruju Splita
kao Splitska brigada. Ima tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice.
Ukupno je oko 1.000 boraca. U sastavu je 9. divizije od
15.10.1943. do kraja rata. Brigada se angaira u borbi protiv nje-
makih snaga (7.SS divizije Princ Eugen i dr.) na pravcu Klis-
Split. Sprjeava prodor 1. brdske divizije od Knina k Drvaru. U
Drvarskoj operaciji vodi borbe u Drvaru, na alakui, Marinom
brdu i ator-planini. Istakla se u borbi za osloboenje Livna,
Posuja i Duvna. U Kninskoj operaciji uestvuje u osloboenju
Otria, a uestvuje i u Mostarskoj operaciji. U zavrnim operaci-
jama oslobaa u Istri Plomin, Labin, Rau i druga mjesta. Istakla
se u ulinim borbama za Trst.
U prosincu 1944. imala je 1.415 boraca.. Kroz brigadu je
prolo oko 4.000 boraca.
Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlat-
nim vijencem.4
PETA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Formirana je poetkom veljae 1943. kod Bosanskog
Grahova. U njen sastav uli su: 1. bat. (Dinarski), 2. bat
(Kninski), 3. bat. (Primorski) i 4. bat. (Mosorski). Brigada ima
tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno 550 boraca.
U sastavu je 9. divizije od 12.2. do 12.4.1943. kada je
kod Nevesinja rasformirana. Krajem oujka 1943. imala je
924 borca, od kojih 77 ena. Njeno ljudstvo ulo je u sastav
1., 2.i 3. dalmatinske brigade. U bitci na Neretvi angairana
je u prijenosu ranjenika i za obranu Blidnje, kada je zah-
vaena tifusom.
Ponovno je formirana 13. kolovoza 1943. u s. Plavno,
blizu Knina od 1, 2. i 4. bataljuna Treeg likog NOP odreda
i 2. bataljuna Sjevernodalmatinskog NOP odreda.
Ima tab, 4. bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno je
1.300 boraca. U sastavu je Kninskog sektora do 10.10.1943.,
a od tada do kraja rata u 19. diviziji.
Uestvuje u razoruanju talijanskih snaga, u osloboe-
nju Vrlike krajine i razbijanju njemake kolone na putu
Knin-Bosansko Grahovo i etnika u Strmici i Golubiu.
Sijenja 1944. na obali Pakotane-Vodice osigurava iskrca-
vanje 1. prekomorske i 13. dalmatinske brigade. Razbija
ustako-domobransku posadu u Oklaju i kolonu 98. nje-
makog puka kod Rudela, blizu Kistanja. Vodi otru borbu
na Paripovcu, kod Lipaa i Turovca, na junim padinama
Velebita, probija se iz obrua i omoguava ostalim snagama
19. divizije prolaz u Liku. Razbija ustaku posadu u Lisiiu,
etniku u Bribiru, izbacuje 5. ustaku bojnu iz uporita
Liane, oslobaa Vranu. Zatim osigurava transport ranjeni-
ka i prihvat materijala s otoka. Uestvuje u b o r b a m a za
osloboenje Benkovca i u Kninskoj operaciji. Za vrijeme
Mostarske operacije osigurava sjevernu Dalmaciju. U
zavrnim operacijama angaira se u b o r b a m a za osloboen-
je Udbine, Senja, Crikvenice, Kraljevice i Suaka. Uestvuje
u osloboenju Rijeke. Kraj rata zavrava 7. svibnja 1945.
kod Ilirske Bistrice.
U veljai 1945. imala je 2.710 boraca.
U travnju 1945. p o p u n j e n a je s oko 400 Albanaca s
3 alov Mate: Trea dalmatinska NOU brigada, Split, 1988.
4 alov Mate, etvrta dalmatinska NOU brigada, Split, 1980.
Kosova. Kroz brigadu je prolo oko 4.500 boraca. Poginulo
oko 900 boraca. Odlikovana OZN sa zlatnom zvijezdom I
OBJ sa zlatnim vijencem.5
ESTA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Formirana je 6. listopada 1943. u s. Ervenik, kod
Kistanja (Bukovica). U njen sastav ula je 1. grupa bataljuna.
Zvala se 2. brigada Kninskog sektora. Ima tab 4 bataljuna i
pritapske jedinice. Ukupno je 1.256 boraca. U sastavu je
Kninskog sektora do 10.10.1943., a od tada do kraja rata u
19. sjevernodalmatinsoj diviziji i krajem prosinca 1944.
imala je 2.300 boraca. U veljai 1945. ima 2.632 borca.
Operativno podruje je sjeverna Dalmacija. Uestvovala
je u b o r b a m a protiv njemakih snaga prilikom prodora iz
Like u Dalmaciju na komunikaciji Graac-Knin-Zadar, u
rajonu Bosanskog Grahova, n a p a d na Livno. Na povratku u
Dalmaciju, 5. sijenja 1944-, zahvaena je tekom vijavicom
u Popinskom polju kod Zrmanje. Brigada je imala 98 boraca
izbaena iz stroja, od toga 26 mrtvih. Nakon p o p u n e istie se
u Ravnim kotarima u borbi protiv etnika u zatitnim borba-
ma 19. divizije iz obrua na junim dijelovima Velebita.
Zajedno s Grupom sjevernodalmatinskih NOP odreda odbi-
ja napad etnikih i njemakih snaga na podruju Bukovice.
Razbija etniku Leteu brigadu kod Atlagia Kule.
Uestvuje u borbi za osloboenje Benkovca i u Kninskoj
operaciji za Kom i Prevjes. Angaira se u Mostarskoj operaci-
ji. U zavrnim operacijama uestvuje u osloboenju Like,
Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Istie se u borbi za
Zlobin. Kraj rata zavrila je b o r b a m a 7. svibnja 1945. u
Gornjem Zemonu i Ilirskoj Bistrici. Nakon kapitulacije nje-
makog 97. korpusa razoruava njemaku 188. diviziju.
Kroz brigadu je prolo oko 3.500 boraca. Poginulo je
oko 1.000 boraca.
Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlat-
nim vijencem. 6
SEDMA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Formirana je sredinom rujna 1943. u s. Karin kod
Benkovca od 2. grupe sjevernodalmatinskih bataljuna, kao
3. brigada Kninskog sektora. Imala je tab, 4 bataljuna i pri-
tapske jedinice. Ukupno je 1.420 boraca. U sastavu je:
Kninskog sektora do 10.10.1943., 19. divizije do 15. lipnja
1944., 35. (like) divizije od 16. 6. 1944. do 3.4.1945. kada
je rasformirana. Njeno ljudstvo ulo je u 13. primorsko-
goransku diviziju. Brojno stanje brigade: 27.7.1944. imala je
843 borca, 15.09.1944. imala je 777 boraca, od toga Hrvata
46,3%, a Srba 53,5%.
Vodi b o r b e protiv 1. puka Brandenburg i 92. motor-
iziranog puka na p r a v c u Graac-Udbina. Zajedno s
brigadama 35. divizije odbija vie n a p a d a njemake 392.
legionarske divizije i 4. ustake brigade na osloboeni teri-
torij Like 1944. Sredinom lipnja 1944. ulazi u 35. diviziju i
uestvuje u napadima na uporita u Ribniku, irokoj Kuli i
Peruiu. Razbija dijelove 31. ustake i Kosinjske o b r a m b e n e
bojne u Gornjem Kosinju.
Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlat-
nim vijencem.7
OSMA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Formirana je 10. rujna 1943. u s. Sratok (Bogdanovii
od 1954) od ibenskog odreda i novih b o r a c a ibenika i
okolice. Ima tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno
je 890 boraca, od toga 71 ena. U sastavu je 20. divizije do
kraja rata.
Uestvovala je u borbi protiv njemake 114. i 264. diviz-
ije na pravcima ibenik-Trogir i Drni-Mu-Split. Uspjeno je
branila pravac Sinj-Prolog. Imala je gubitke prilikom nje-
makog n a p a d a na prostoru Perkovia i Trogira. U srpnju

5 Dragutin Grgurevi, 19. sjevernodalmatinska divizija, Zagreb 1964.

6 Dragutin Grgurevi, 19. sjevernodalmatinska divizija, Zagreb 1964 i
Danilo Damjanovi, esta dalmatinska brigada, Beograd 1969.
7 Dragutin Grgurevi, 19. sjevernodalmatinska divizija, Zagreb 1964.
1944. sprijeila je prodor njemakih snaga od Sinja, Prologa
i Vrlike prema Dinari. Oslobaa Vrliku krajinu, a onda
Hrvae i Sinj. Uestvovala je u Kninskoj operaciji.
U zavrnim o p e r a c i j a m a uestvuje u o s l o b o e n j u
Bihaa i Likog Novog. Zajedno s Koevskom grupom
brigada unitila je jae etnike snage u Banjskoj Loki. U
Transkoj operaciji razbila je neprijateljsku kolonu u s.
Kozini. Istakla se u ulinim b o r b a m a u Trstu. Odlikovana je
OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlatnim vijencem.
Krajem prosinca 1944 imala je 2.281 boraca, od toga 70
ena. Kroz brigadu je prolo oko 3.500 b o r a c a 8
DEVETA DALMATINSKA N O U BRIGADA
Formirana je sredinom rujna 1943. u s. Donji Seget, kod
Trogira, od Trogirskog odreda i novih boraca iz ire okolice
Trogira, kao Trogirska brigada. Ima tab brigade, 4 batalju-
na i pritapske jedinice. Ukupno je 780 boraca. U sastavu je
20. divizije, od formiranja do kraja rata. Krajem prosinca
1944. imala je 1.620 boraca.
Uestvuje u b o r b a m a prilikom njemake ofenzive u
Dalmaciji. Sprjeava prodor njemake 114. divizije od
ibenika i Perkovia k Trogiru, a o n d a na Vrliku krajinu.
Pretrpjela je osjetne gubitke. Dva puta se prebacuje na Bra
radi p o p u n e . U ofenzivi na Dinaru nanijela je gubitke et-
nikim snagama. Zajedno sa 8. i 10. brigadom oslobaa
Vrliku krajinu. Uestvuje u osloboenju Cetine. Istie se u
Kninskoj operaciji, a zatim u zavrnoj ofenzivi u n a p a d u na
Gospi, oslobaa Primilje, Postojnu i Seanu i izvodi prodor
u Opinu kraj Trsta. Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijez-
d o m i OBJ sa zlatnim vijencem.9
DESETA DALMATINSKA N O U BRIGADA
Formirana je 14. rujna 1943- u Dugopolju kod Sinja od
Cetinskog odreda, Kamenikog bataljuna i 2 bataljuna
Biokovskog odreda. Ima tab, 4 bataljuna i pritapske
jedinice. Ukupno je 795 boraca. Ulaskom Splitskog batalju-
na i Mosorske ete, kao 4. bataljun, brigada ima oko 1.000
boraca. U sastavu je 20. divizije do kraja rata.
Krajem 1944. imala je oko 2000 boraca.
Uestvuje u borbi protiv 7. SS divizije Princ Eugen,
369. i 118. divizije u Dicmu, kad n a p a d a Arano i razbija 6.
ustaki zdrug. Ljeta 1944. n a p a d a ustake, etnike i nje-
make snage u Vrlikoj krajini i na Kosovu. Vodi teke borbe
u Petrovu polju kod Drnia. Surauje sa 9. divizijom u
osloboenju Arana i Studenaca. Nanosi teke gubitke
neprijateljskim snagama kod Dicma. Oslobaa Klis i Solin.
Uestvuje u osloboenju Splita. U Kninskoj operaciji vodi
teke b o r b e u agroviu i Staroj Strai. U zavrnim operaci-
jama uestvuje u osloboenju istonog dijela Like, Gospia
i Notranjskog u Sloveniji. U rajonu Knenika uestvuje u
razbijanju puka Nedieva Dobrovoljakog korpusa.
Zajedno sa 8. brigadom oslobaa Ilirsku Bistricu, Pivku i
Brezovicu. Posljednje b o r b e vodi u Trstu. Odlikovana je
OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlatnim vijencem.
Kroz brigadu je prolo oko 3.000 boraca, od kojih je 472
poginulo, ranjeno 1.360 i 166 nestalo. Izgleda da ih je pogin-
ulo vie. Na maru Knin-Kijevo u Suhopolju kod Kijeva se
28./29. 1. 1945. smrzlo 46, a promrzlo 200 b o r a c a . 1 0
JEDANAESTA DALMATINSKA N O U BRIGADA
Formirana je 2. listopada 1943. u s. Kozice na Biokovu
od Makarskog, Imotskog i Neretvanskog o d r e d a , kao
Biokovska brigada. Ima tab, 3 bataljuna i pritapske
jedinice. Ukupno je oko 800 boraca. Dana 16.11.1943. u
brigadu su uli 4. i 5. bataljun. Tada je ukupno oko 1.000
boraca. U sastavu je 26. divizije do 3. svibnja 1945, kada je
reorganizirana u Motorizirani odred 4. armije JA i ide od
Trsta do Celovca.
8
Boris Fulgosi, Osma dalmatinska (ibenska) udarna brigada, ibenik
1981.
9
Eugen Krsti, Deveta dalmatinska (Trogirska) NOU brigada, Trogir
1985.
10
Luka Knezovi i dr, Deseta dalmatinska udarna brigada, Split 1977.
 Operativno podruje je Makarsko primorje sa srednjo-
dalmatinskim otocima. Vodi teke b o r b e protiv njemakih
snaga prilikom njihova prodora u Makarsko primorje 1943.
Prebacuje se na Hvar, zatim na Vis. S Visa uestvuje u
pomorsko-desantnim napadima na njemake snage na
Mljetu, Koruli i Brau. Uestvuje u osloboenju Peljeca i
Stona. Zajedno sa 1. dalmatinskom brigadom razbija glavn-
inu njemake 369. legionarske divizije kod Vukova klanca.
Uestvuje u unitenju 893. puka 264. njemake divizije na
prometnici ibenik - Drni. Bori se u Kninskoj i Mostarskoj
operaciji. U zavrnim operacijama uestvovala je u desantu
na Krk i Transkoj operaciji. Ojaana artiljerijom i tenkovi-
ma reorganizirana je u Motorizirani odred 4. armije. Odred
je od 4. do 15. svibnja 1945. prodro u Koruku. Odlikovana
je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlatnim vijencem.
Brojno stanje: 31,12,1944. ukupno je 2.459 boraca,
3.5.1945. u k u p n o je 3.500 boraca. Kroz brigadu je prolo
oko 5.000 boraca. Poginulo je 533, nestalo 31, izalo ivih
2.900 b o r a c a . 1 1 -
DVANAESTA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Formirana je 21. rujna 1943. kao 1. otoka od partizan-
skih odreda Braa, Hvara, olte i Visa. Imala je tab, 3
bataljuna i pritapske jedinice. etvrti bataljun formiran je i
uao u brigadu u listopadu 1943- Tada je u brigadi u k u p n o
1.380 boraca. U sastavu je 26. divizije do kraja rata. Kroz
brigadu je prolo oko 4.500 boraca iz svih republika i pokra-
jina SFRJ, kao i stranaca iz Italije, SSSR, Poljske, ehoslo-
vake, Francuske, Luksemburga i Austrije. Krajem 1944.
imala je 2.588 boraca, a 20.1.1945. je 2.535 boraca.
Najvanije borbe su: unitenje ustakog desanta kod
Milne na Brau, u obrani Visa, u pomorsko-desantnoj
operaciji na Koruli, olti i Brau. Angaira se u b o r b a m a za
osloboenje obale od Makarske do Splita. Prva ulazi u
osloboeni Split. Razbija, zajedno sa 3. prekomorskom
brigadom, kolonu jaine puka iz sastava njemake 264.
divizije kod Debeljaka i Konjevrata u ibenskoj operaciji. U
Kninskoj operaciji razbija obranu u rajonu s. Marjanovia i
m e u prvima ulazi u osloboeni Knin. U Mostarskoj
operaciji oslobaa iroki Brijeg i Mostar. U zavrnim
operacijama istie se u b o r b a m a kod Lapca, Likog Osika,
Senja, Suaka i Klane u razbijanju i kapitulaciji njemakog
97. korpusa kod Ilirske Bistrice. Odlikovana je OZN sa zlat-
n o m zvijezdom i OBJ sa zlatnim vijencem.
Poginulo je 366, a nestalo 47 boraca, tj. u k u p n o 413. U
brigadi je 20.1.1945. bilo u k u p n o 2.535 boraca, od toga
83,1% Hrvata, 4,2% Srba i 12,5% ostalih. 1 2
TRINAESTA DALMATINSKA N O U BRIGADA
Formirana je 25. rujna 1943 od junodalmatinskih par-
tizanskih odreda i novih boraca s Korule, Lastova, Mljeta i
Peljeca. Ima tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno
je 1.350 boraca. U sastavu je 26. divizije do kraja sijenja
1944. i 9. divizije od kraja sijenja 1944. do 15. oujka 1945.
Tada je rasformirana. Njeno ljudstvo ulo je u sastav 9. diviz-
ije. Krajem prosinca 1944. imala je 1.753 boraca.
Najznaajnije borbe: obrana Peljeca, Korule i Mljeta
1943. od Visa prebacuje se na sjevernodalmatinsku obalu,
gdje je nastavila djelovati sa 19. divizijom. Od sijenja 1944.
u sastavu je 9. divizije na sektoru Bosanskog Grahova, Livna
i u Cetinskoj krajini. U Drvarskoj operaciji bori se protiv nje-
makih snaga kod Bosanskog Grahova, Peulja i Tieva i pro-
tiv etnika kod Golubia i Strmice. Zatim djeluje u Lici na
komunikaciji Otri-Srpski klanac. Uestvuje u osloboenju
Livna u borbi protiv ustaa na podruju Posuja i irokog
Brijega. Bori se u Mostarskoj operaciji. Odlikovana je OZN
sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlatnim vijencem. 1 3
11
Milan Rako i dr., Jedanaesta dalmatinska NOU brigada, Split 1987.
12
Nikola Ani, Dvanaesta dalmatinska NOU brigada, Supetar na
Brau 1984.
Josip uul, Trinaesta dalmat. NOU brigada u: Kninska operacija,
Beograd 1986. str. 242-244-
 ETRNAESTA DALMATINSKA N O U BRIGADA
Formirana je 28. lipnja 1944. u Biovinu Selu kod
Kistanja (Bukovica). U njen sastav ula su 3 bataljuna
Sjevernodalmatinskog NOP odreda i 1. bataljun Kninskog
NOP odreda. Imala je tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice.
Ukupno je 627 boraca. U sastavu je 19. divizije do kraja rata.
Krajem studenoga 1944. imala je 2. 144 borca. U njen sas-
tav uao je Benkovaki NOP odred. Krajem veljae 1945.
imala je 2.663 borca. Nisu ubrojeni Albanci koji su popunili
brigadu krajem travnja 1945.
Najznaajnije borbe: osiguranje n a p a d a 19. divizije na
Benkovac, obrana pravca od Knina i Kistanje te Skradina.
Uestvovala je u Kninskoj i Mostarskoj operaciji. U zavrnim
operacijama vodi b o r b e za osloboenje Like (oslobodila je
alamuni, Buni, Korenicu i Otoac), u Gorskom Kotaru i
Hrvatskom primorju. Zajedno sa 6. brigadom oslobodila je
Novi. Istakla se prilikom zauzimanja Lubana kod Rijeke.
Kroz brigadu je prolo vie od 3.500 boraca. Poginuli su
44 starjeine, a ranjeno 1.314 boraca i starjeina, m e u koji-
ma komandanti brigade: Ilija-Ia Repac i Duan Batinica.
Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom.
PREKOMORSKE JEDINICE
8. KORPUSA
PRVA I DRUGA PREKOMORSKA NO BRIGADA
Prva je formirana 20.10.1943. u Carbonari, u Italiji, od
Slovenaca, Hrvata i Crnogoraca. Ukupno 2.236 boraca. Od
25.11. do 17.12.1943. prebaena je na Korulu, Hvar i Vis.
Reorganizirana je u dvije brigade.
Prva je bila na Koruli, sastava 3 bataljuna, jaine 1.086
boraca i vodila borbe s velikim gubicima. Druga je na Hvaru
i Brau, sastava 4 bataljuna, jaine 1.150 boraca. Krajem
prosinca 1943. obje su brigade reorganizirane u Prvu preko-
morsku NO brigadu, sastava 4 bataljuna, jaine 1650 boraca.
Brigada je 3. sijenja 1944. prebaena s Visa, a 23.
sijenja 1944. u rajonu Drvara bila je rasformirana. Njeno
ljudstvo od 1.650 boraca rasporeeno je u 6. liku i 1. pro-
letersku diviziju 1. proleterskog korpusa NOVJ. 1 5
TREA PREKOMORSKA N O U BRIGADA
Formirana je u veljai 1944. u Gravini, u Italiji, od poli-
tikih interniraca u Italiji i bivih pripadnika talijanske vojske
iz Istre i Slovenskog primorja, sastava 4 bataljuna. Ukupno
je 1.665 boraca. Krajem veljae 1944. ukupno je 1.880
boraca. Na Vis je prebaena u oujku 1944. U sastav 26.
divizije ula je u lipnju 1944. i bila do kraja rata. Krajem
1944. imala je oko 2.300 boraca, a u sijenju 1945. 2.245.
Uestvuje u desantnim napadima 26. divizije na sred-
njodalmatinske otoke: Bra (1-4.lipnja), u osloboenju
Korule, Splita. Bori se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji. U
zavrnim operacijama uestvovala je u osloboenju Like,
Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Klane i Ilirske Bistrice.
Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom. ^
PETA PREKOMORSKA N O BRIGADA
Formirana je u rujnu 1944. u Gravini, u Italiji. Imala je 4
bataljuna, oko 2.100 boraca, od privremeno formiranih
bataljuna nastalih u jesen 1944. u blizini Londona od
Slovenaca, koji su bili mobilizirani u njemaku vojsku i
n a k o n saveznikog desanta na N o r m a n d i j u preli na
angloameriku stranu. Formiranje je zavreno 8. sijenja
1945. Od veljae do 11, travnja 1945. u sastavu je 20 diviz-
ije, a od 2.3.1945. u sastavu je 7. slovenskog korpusa.
Dragutin Grgurevi , Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija,
Zagreb 1964.
Stane Bobnar, Prva i Druga prekomorska NO brigada, Ljubljana
1965
1
6 Radule Butorovi i Albert Klun, Trea prekomorska brigada, Nova
Gorica 1961.
 U oujku 1945. dobila je 5. (dopunski) bataljun. Tada je PRVA TENKOVSKA BRIGADA 8. KORPUSA
imala 2.350 b o r a c a . Rasformirana 2 0 . 4 . 1 9 4 5 . 1 7

Formirana je 16.7.1944. u Gravini, u Italiji, od slualaca

ARTILJERIJSKA GRUPA BRIGADA
8. KORPUSA
Artiljerijska g r u p a 8. korpusa formirana je 30. kolovoza
1944. na Visu. U n j e n sastav uli su: 1. brdski divizion, sasta-
va 3 baterije 75 mm haubica, 2. brdski divizion, sastava 3
baterije po 4 t o p a 75 m m , 3. protutenkovski divizion, sasta-
va 4 baterije 47 mm topova. K o m a n d a n t je Karei Levinik,
a politiki k o m e s a r D r a g o Matkovi. Ve u oujku 1944. na
Visu je cijela artiljerija imala 947 b o r a c a .
Protuavionski divizion stigao je na Vis u srpnju 1944.g.
Protutenkovska baterija u srpnju 1944. stigla je na Vis sa
6 topova.
Podravala je n a p a d za o s l o b o e n j e srednjodalmatin-
skih otoka u Splitskoj i ibenskoj operaciji. U Kninskoj
operaciji ima pet diviziona sa 60 o r u a . U sijenju 1945. ima
6 diviziona sa 76 o r u a , a u travnju s e d a m diviziona sa 89
o r u a . Bili su to topovi i h a u b i c e od 75, 105, 150 i 152 m m ,
PT topovi od 50, 57 i 88 mm i PA topovi od 20 m m .
Brojno stanje 31.12.1944. je 2.542 b o r a c a , 31.3.1945.
ima 1.721 b o r c a .
Brigada je formirana 6. sijenja 1945. u Kninu od
Artiljerijske grupe i novih boraca. U Kistanjama je
12.3.1945. p r e i m e n o v a n a u Teku motoriziranu artiljerijsku
brigadu 4. armije. U Kninskoj i Mostarskoj operaciji, te u
zavrnim o p e r a c i j a m a 4. armije dala je z n a a j a n doprinos
173
pobjedi.
Tenkovske kole N O V J i jugoslavenskih interniraca u Italiji.
Ima tab, 4 bataljuna i inenjerski bataljun i pritapske
jedinice. U k u p n o ima 1.764 b o r c a (95 oficira, 116 podofici-
ra i 1.553 borca). S e d m o g r u j n a u k u p n o je 2.375 b o r a c a .
Brigada ima 56 tenkova stjuart, 24 oklopna automobila-
blinde i 77 raznih drugih vozila.
Do 8. listopada 1944. bila je p o d n e p o s r e d n o m k o m a n -
d o m V r h o v n o g taba N O V i POJ. Od t a d a do 5. s t u d e n o g a
p r i v r e m e n o je p o d k o m a n d o m 26. divizije, a o n d a p o d
t a b o m 8. korpusa. D a n a 23-10.1944. podijeljena je na
Sjevernu g r u p u u sastavu 8. korpusa i J u n u g r u p u u sas-
tavu 2. korpusa.
U Sjevernoj grupi u k u p n o je 837 b o r a c a . N a o r u a n j e :
32 tenka, 7 tanketa, 12 oklopnih automobila-blindi, 3 teren-
ska vozila i 83 raznih k a m i o n a i motocikala.
U ofenzivi za o s l o b o e n j e Dalmacije poginulo je 37
b o r a c a i uniteno est tenkova. Brigada je dala z n a a j a n
doprinos pobjedi 8. korpusa za o s l o b o e n j e Dalmacije, u
Mostarskoj operaciji i zavrnim o p e r a c i j a m a 4. a r m i j e 1 ^
D O P U N S K A BRIGADA 8. KORPUSA
Formirana je poetkom sijenja 1945. u rajonu Katela i
Trogira. Ima 3 do 5 bataljuna. Krajem oujka 1945. imala je
1.206 boraca. Krajem travnja 1945. imala je 6.374 borca,
najvie Albanaca. Popunjavala je divizije 8. korpusa, a poslije
jedinice 4. a r m i j e . 2 0

INENJERIJSKA BRIGADA 8. KORPUSA 1

7 Joe mik, Peta prekomorska NO brigada, Ljubljana, 1965.
'7a Gojko Vujiii - Art. brigada, u knjizi Kninska operacija, Beograd
1986. str. 403.
18
Nikola Ani, NOVJ, n.dj. str. 762.
Formirana je u prosincu 1944. Imala je dva, a 1. svibnja 1
9 Milivoje Pri: Prva tenkouska brigada 8. korpusa u knjizi Kninska
1945. tri bataljuna. operacija, n.dj, str. 411-423.

Brojno stanje 31.3.1945. je 306 b o r a c a . 1 8

20
Nikola Ani, NOVJ n.dj.str 787, Dubrauica Branko, Vojska
antifaistike Hrvatske (1941-1945), Velika Gorica, Zagreb 1996.
 NIKOLA dr. ANI

SAVEZNIKE VOJNE MISIJE PRI 8. KORPUSU

Prva saveznika v o j n a misija koja je dola m e u Amerika vojna misija, ili od 4. kolovoza 1944.
jugoslavenske partizane bila je Vojna misija Velike Britanije Samostalna amerika vojna misija postojala je pri V NOVJ,
spustivi se kod Glavnog taba Hrvatske 24. travnja 1943. zatim pri G Hrvatske. Pri tabu 8. korpusa bila je amerika
P r e k o n j e u s p o s t a v l j e n a je v e z a i z m e u V N O V J i vojna misija, a vodio ju je porunik b o j n o g b r o d a Timati, ali
saveznike V r h o v n e k o m a n d e na S r e d n j e m istoku i osigu- je 2. oujka 1945., kada je rasformiran tab 8. korpusa, pre-
r a n dolazak britanske Vojne misije pri V N O V J 27/28. svib- stala postojati. 2
nja 1943. Kod GH i tabova korpusa od travnja 1943. sve
do kraja rata postojale su saveznike v o j n e misije, rijetko Sovjetska vojna misija dola je u GH tek sredinom
kod divizija, razne n a k a n e . 1944. ef je bio pukovnik Pavle Grigorijevi Rak. Ostali nisu
Britanska vojna misija nastala je od Vojne misije Velike poznati. Pri tabu 8. korpusa u ljeto 1944. bila je sovjetska
Britanije i p o e t k o m 1945. dobila je zvanini naziv 37. bri- Vojna misija u Tievu, ali nije poznat n j e n sastav. 3
tanska vojna misija. N a k o n zavretka rata prestale su funkcije saveznikih
Pri tabu 8. korpusa bila je britanska misija Relator, ef vojnih misija. Njihove obveze preuzeli su vojni ataei koji su
m a j o r J o h n Fitzgerald W i n t t o n s p o r u n i k o m William bili akreditirani pri vladi DFJ.
G r a c h e m Tustin s tri podoficira i vojnika.
N a k o n o s l o b o e n j a Z a d r a tu se nalazila britanska misija
Fischer, ef m a j o r Cirghton, pa m a j o r D.F.Vinder, a lan
k a p e t a n Hary Alexander T h o m p s o n i tri vojnika, kasnije je
bilo 11 vojnika.
U Splitu, n a k o n n j e g o v o g osloboenja, bila je britanska
misija Bletchley, ef k a p e t a n Scott, lan D o n a l d S h a w
Mackinnon M a c D o n a l d i tri vojnika. Otili su 21. svibnja
1945.
Pri tabu 1. tenkovske b r i g a d e 8. korpusa bila je britans-
ka vojna misija Huntinghorn, ef m a j o r Robert H e n n r y
Patterson i j e d a n radiotelegrafist. Otili su 21. svibnja 1945.
Misija Relator, koja je bila kod 8. korpusa, prela je u
tab 4. armije i t a d a ju je vodio potpukovnik H.D. Miller, a
1
t u m a je bio k a p e t a n H.A. T h o m p s o n s o s a m vojnika. Otili Arhiv VII, k,17IA, reg. br. 26-8.
2
1 Arhiv VII, k. 119-4, reg. br. 2-2.
su iz Trsta 13. svibnja 1945. g o d i n e . 3
Izjava generala A.T. Bioia, dana autoru 15.01.1985.
 Mr.sc. MARIO WERHAS

DRUGA STRANA BRDA

Njemaki asnici o borbama s postrojbama 8. korpusa NOVH

1. Opa situacija na podruju Dalmacije Weichs zur Glon)4 ve je 25. srpnja 1943-, pored ostalog,
u rujnu 1943. naredio Zapovjednitvu njemakih postrojbi u Hrvatskoj
(Befelhshaber der deutschen Truppen in Kroatien, General

Adolf Hitler je o d m a h nakon pada Mussolinija poduzeo

mjere za produenje rata u Italiji i na Jugoistoku Europe,
1
bez Italije, pa i prije nje, ako b u d e potrebno. Zato je nje- Hubatsch, Walter: Kreigstagebuch des Oberkommando der
Wehrmacht, Band III, 1. Januar 1943. - 31. December 1943-,
m a k o V r h o v n o zapovjednitvo (Oberkommando der
Zweiter Halbband, Frankfurt am Main, 1963., str 286.: uidjeti i u
Wehrmacht) ubrzo izradilo plan Achse za postupak u : Anti-Partisan Warfare in the Balkans 1941-1945, London 1999.
2
trenutku kapitulacije Italije i plan Konstantin za prodor na Dr. Lothar Rendulic, 23.11.1887. - 18.1.1972, 1.4.1938. preuzet iz

1 austrijskog Budesheer-a njemaki Wehrmacht s inom pukovnika

podruje posjednuto od talijanskih oruanih snaga. U cilju
i postavljen za naelnika stoera XVII. vojnog okruga (Be), od
provedbe plana Konstantin sa Istonog fronta je na 1.12.1939. generalbojnik, zapovjednik 14- pjeake divizija (15-6.

Jugoistok prebaen stoer 2. oklopne armije (Panzerarmee - 5-10.1940.), zapovjednik 52. pjeake divizija (5.10.1940. -
1.11.1942.), od 1.12.1941. generalporunik, zapovjednik XXXV
o b e r k o m m a n d o 2) sa zadaom koordinacije protupartizan-
armijskog korpusa (1.11.1942- 15-4 1 943), od 1.12.1942. gener-
skih operacija. Za zapovjednika 2. oklopne armije je postav- al pjeatva, zapovjednik 2. oklopne armije (15.4.1943. -

ljen general der Infanterie dr. jur. Lothar. Rendulic) 2 , a 25-6.1944-), od 1.4.1944-generalpukovnik, zapovjednik 20. brdske
armije (25-6.1944. - 15-1.1945-), zapovjednik Vojne skupine
zadatak njegove armije osobno mu je objasnio Hitler:
Kurlandija (15.1. - 27.1.1945.), zapovjednik Vojne skupine Jug
.. .obrana i vrsto dranje Balkana od ivotne je vanosti jer (27.1.-10.3.1945.), zapovjednik Vojne skupine Kurlandija (10.3.-

bi njegovo zauzimanje od strane neprijatelja predstavljalo 25-3-1945.) i zapovjednik Vojne skupine Jug do 8.5.1945.).
3
smrtno ugroavanje Reicha kao i opasnost za istono krilo Renduli Lothar: Gekmpft gesiegt,geschlagen, Wels-Heidelberg,
I9S2, str. 131; vidjeti i u: Lucas, James: Hitler s enforcers,
Istonog fronta.. .Iskoristite vojnu silu Hrvatske, razbijte Tita,
London, 1986, str. 138.
iskljuite Talijane na obalnom podruju.. .zatim zaposjednite 4 Maximilian Lamorel Freiherr von Weichs zur Glon, 12.11.1881. -

Dalmaciju, Crnu Goru i Albaniju i branite o b a l u . . . 3 27.9.1954; generalbojnik 1.4.1933., zapovjednik 1. oklopne diviz-
ije (1.10.1935.-1.10.1937.), generalporunik 1.4.1935., general
Nastojei da to prije zaposjedne najvanije luke na J a d r a n u
konjanitva 1.10.1936., zapovjednik Vojnog okruga XIII
i razorua talijanske postrojbe u Dalmaciji Crnoj Gori i (1.10.1937 -26.8.1939.), zapovjednik XIII. armijskog korpusa

Albaniji, Zapovjednik Jugoistoka (Oberbefehlshaber Sdost (26.8.1939.-20.10.1939.), zapovjednik 2. armije (20.10.1939,-

15.7-1942.), generalpukovnik 19-7-1940-, zapovjednik Vojne
und Oberbefehlshaber Heeresgruppe E,
skupine B (15-7-1942.-10.7.1943-), generalfeldmaral 1.2.1943-,
Generalfeldmarschall Maximilian Lamorel Freiherr von zapovjednik Jugoistoka i Grupe armija F (26.8.1943--253-1945-).
der Infanterie Rudolf Lters 5 ) da o d m a h izvri pripreme za
upuivanje njemakih postrojbi prema dalmatinskoj obali i
da zaposjedne sva uzletita du obale. U vezi ove n a r e d b e
Zapovjednitvo njemakih postrojbi u Hrvatskoj je 27.
srpnja planiralo da SS divizija Prinz Eugen s po jednom
o j a a n o m b o j n o m iz Livna i Mostara zauzme Split i
Dubrovnik, a 114. lovaka divizija s dvije ojaane bojne iz
Bihaa zauzme ibenik i Zadar. Po naredbi Zapovjednika
Jugoistoka od 21. kolovoza 1943. godine, 114. lovaka
divizija je otpoela krajem kolovoza upuivanje postrojbi s
podruja Bihaa - Kulen Vakufa preko Like prema sjevernoj
Dalmaciji i do 1. rujna izbila do Lapca i Mazina u Lici. Da bi
makar i formalno postigli neki sporazum s Talijanima,
Zapovjednik njemakih postrojbi u Hrvatskoj je zatraio sas-
tanak sa zapovjednikom talijanske Druge armije generalom
Mariom Robottijem. Istodobno s upuivanjem 114. lovake
divizije prema sjevernoj Dalmaciji koncentrirana je 7. SS
dobrovoljaka brdska divizija Prinz Eugen u Mostaru za
prodor u srednju i junu Dalmaciju. Takoer je novoformi-
rana i specijalno o b u e n a za gerilsko ratovanje njemaka
264. pjeaka divizija bila u pokretu iz Francuske i Belgije za
6
Dalmaciju.
2. Njemake ocjene 8. korpusa u
1943. godini
Izvjee zapovjednika 114. lovake divizije (114.
Jgerdivision - Generalleutnant Karl Eglseer) 7 za mjesec
listopad 1943- godine, zapovjednitvu XV. brdskog armijskog
korpusa, o vojnoj situaciji u Dalmaciji: ...Moe se raunati
sa o m e t a n j e m opskrbe i napadima na slabija uporita u
cijelom podruju. Treba oekivati operacije veih razmjera
u vezi sa eventualnim iskrcavanjem saveznika s mora i iz
zraka. Prikupljanje jaih neprijateljskih snaga ima za cilj osig-
uranje neprijateljskih snaga koje se nalaze u podruju
Splita...Mala jaina njemakih posada nije u stanju da u
dovoljnoj mjeri kontrolira mnogobrojne pripadnike bandi,
pogotovo to divizija ne raspolae tajnom vojnom policijom.
Bande su zbog toga vjerojatno dobro informirane, i u stanju
da vre p r o p a g a n d u i da ire glasine radi pridobivanja novih
pristalica. Prijeti velika opasnost od sabotaa. Pokazalo se da
su sadanje informacije o neprijatelju dobivene od etnika,
tone, ali se ipak u b u d u e moraju dobro provjeravati i uzi-
mati s rezervom..

Ovakav raspored snaga bio je dio o p e g plana zapov- Naredba stoera 264. pjeake divizije (264.
jednitva 2. oklopne armije za nastavak bojnih djelovanja Infanteriedivision) od 13. listopada 1943. godine za mar i
poslije kapitulacije Italije. Namjera generala Rendulica bila angairanje u podruju o b r a n e Zadar-Split; ...Neprijatelj
je da poslije zavretka zaposjedanja obalskog pojasa i se bori lukavo, koristei teren do maksimuma. On raspolae
razoruanja talijanskih oruanih snaga razbije postrojbe 8. sa izvrsnom obavjetajnom slubom. S obzirom na pravila
korpusa u srednjoj Dalmaciji i zauzme otoke uz obalu i time
ojaa obalsku o b r a n u u sluaju saveznikog desanta. 5
Rudolf Lters, 10.5.1883. - 18.6.1946., generalbojnik od 1.7.1935.,
Njemake snage angairane nakon kapitulacije Italije na generalporunik od 1.10.1938., zapovjednik 223- pjeake divizije

podruju Dalmacije obuhvaale su tri divizije i jedno (6.5.1941. -20-10-1942-), general pjeatva od 1.1.1943-, zapov-
jednik njemakih postrojbi u Hrvatskoj (1.11.1942.-25.8.1943.),
zapovjednitvo korpusa (XV. brdskog). Ovladavanje obal-
zapovjednik XV brdskog armijskog korpusa (25-8.-10.10.1943.).
nim pojasom, osobito u prvoj etapi operacije Achse, izve- 6
Anti.Partisan Warfare in the Balkans 1941-1945, London 1999.,

d e n o je relativno malim snagama kojima se vjeto i brzo str. 33.

7
Karl Egleseer, 5.7.1890.-23.6.1944-, 1-4-1938. preuzet iz austrijskog
manevriralo.
Budesheer-a u njemaki Wehrmacht sa inom pukovnika i
postavljen za naelnika stoera XVIII vojnog okruga (1.4.1938,-
25.10.1940.), zapovjednik 4. brdske divizije (25.10.1940,-
21.10.1942.), generalbojnik 1.11.1940. generalporunik
1.2.1943., zapovjednik 714- pjeake divizije/114. lovake divizije
(20.2.1943--10.12.1943.), zapovjednik XVIII brdskog armijskog
korpusa (10.12.1943--23-6.1944-), general brdskih postrojbi
1.3.1944.
8
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji

1941.-1945; Knjiga 8 (rujan-listopad 1943-godine), izdanje

IHRPD, Split, 1985-, str.824.
izvoenja mara, neizbjeno se m o r a raunati sa raspros-
tranjenim neprijateljskim prepadima, prije svega
marevske kolone na uskim i n e p r e g l e d n i m marevskim
dionicama. Stoga se osiguranju m a r a i o d m o r a za vrijeme
m a r a m o r a pokloniti n a j v e a panja. Marevati s a m o
danju! I prilikom motoriziranih m a r e v a na ugroenim mjes-
tima m o r a se izvriti b o n o osiguranje. U tu svrhu se snage
za osiguranje alju naprijed (ili se uvruju u p r e t h o d n i c u )
i na ugroenim mjestima se r a s p o r e u j u b o n o . N a j v e a
opreznost na svakom poloaju r u n o oruje stalno u stanju
pripravnosti! Kontrolu tijeka m a r a zrakoplovnim s n a g a m a
n a r e u j e V r h o v n o zapovjednitvo..9
Iz m j e s e n o g izvjea zapovjednika XV brdskog armi-
jskog korpusa ( G e n e r a l k o m m a n d o XV Gebirgs-Armeekorps,
g e n e r a l a pjeatva Rudolfa Ltersa) za listopad 1943.
godine, zapovjedniku 2. oklopne armije o vojnoj situaciji,
djelovanju i pokretima postrojba NOVH i vlastitim protum-
j e r a m a n a p o d r u j u Dalmacije: ...Poveanje z a p o v j e d n o g
p o d r u j a do koga je dolo uslijed operacije Achse i time
u v j e t o v a n o p r e d a v a n j e i slabljenje pojedinih p o d r u j a jasno
je ocijenilo i iskoristilo rukovodstvo komunistikih bandi.
Zato Titove snage vre ive pokrete. U cilju iskoritavanja
situacije koja je u obalskoj zoni nastala kapitulacijom Italije.
S n a g e 4. operativne z o n e NOV i PO Hrvatske) i dalmatinske
snage (9.div.) koje su b a e n e na obalu dobile su p o j a a n j a
u p r a v c u Splita i Knina od I. hrvatskog i II. bosanskog
(udarnog) korpusa (NOVJ). Ova neprijateljska skupina ima
p r v e n s t v e n o zadatak da dri obalu o t v o r e n u za invaziju. Toj
skupini je uspjelo da zauzme otoke ispred luka, da vei dio
talijanske obalske o b r a n e pridobije za sebe i da, vjerojatno,
zaplijeni od Talijana v e e rezerve oruja i o p r e m e . Osim
Splita, koga jo dre s n a g e c r v e n i h , koje v j e r o j a t n o
p o d r a v a j u Talijani i stanovnitvo, ostale luke z a p o v j e d n o g
p o d r u j a su u naim rukama, k a o Zadar, ibenik, Omi,
Makarska i obala od Ploa do Dubrovnika. Komunisti su
opkolili Split, Omi i Makarsku. Poto crveni skoro v e
g o s p o d a r e otocima ispred mjesta na obali, oni e pokuati i
njih da zauzmu, poto d o v e d u jo snaga i prekinu nae
pozadinske veze, prije svega u p o d r u j u izmeu Zadra i
Makarske... To u v j e t u j e veliku angairanost n j e m a k i h diviz-
ija. Za osiguranje o b a l e stoje na raspolaganju s a m o slabe
snage. Svi ostali dijelovi bit e angairani dijelom za osigu-
r a n j e opskrbe, dijelom za aktivnu b o r b u protiv bandi. Za
efikasno raiavanje situacije u Hrvatskoj i u s p j e n u
na o b r a n u o b a l e , p o t r e b n o j e d a s e d o v e d e jo s n a g a .
Zapovjednitvo korpusa e sa 114. divizijom oistiti obalski
pojas Zadar-ibenik, a sa SS-postrojbama, angairajui 92.
m o t . pukovniju, najprije p o d r u j e Split-Sinj. Poslije toga je
p r e d v i e n o ienje p o d r u j a Knin-Drni... 1
Sjeanje SS n a t p o r u n i k a J o a n n i a , zapovjednika diviz-
ijske stoerne lovake satnije (7.SS dobrovoljaka brdska
divizija Prinz Eugen) s kraja listopada 1943: Kada p a d n e
n o n a sjena na krevito p o d r u j e satnija oteanim m a r o m
savladava planinu do vrha. Mjesec jo nije bio izaao, utn-
ja, s a m o d a h t a n j e ispod tekog tereta oruja i streljiva,
koraa 116 ljudi j e d a n za drugim, p o s r u preko stjenovitih
g r o m a d a i i s p u c a n o g niskog grmlja. I o p e t se uvijek p r e d
n a m a gomilaju u d n e siluete. N e m a stajanja, ljudi sa stro-
jnicama i b a c a i m a granata na leima mijenjaju esto
n o s a e tereta. Beskrajno sjaji p u t i uvijek isti prizor daleko
sjaji blijedi m j e s e c prikriven i p o l u o b j e e n na n o n o m n e b u .
Ponekad zakrili utei satniju, meu breuljkastim
ispruenim golim stjenjem o v o g n e u t j e n o g m j e s e e v o g
pejzaa. U zjevajuoj dubini, strei ljunane kupole i ud-
n o v a t o oblikovani grebeni, pa je doasnik s k o m p a s o m u
ruci, p o g l e d o m klizio po karti, ispitivajui poloaj od planin-
skog masiva do planinskog masiva. Na visini u jutarnjim sati-
ma u d a r a hladni morski vjetar iscrpljene i b e s a n e ljude.
Poslije s e d a m s a t n o g n o n o g m a r a cilj je bio d o s e g n u t i
zauzet je poloaj. O p e t je postajalo t a m n o i m j e s e c se krio
iza o b l a n o g pokrivaa, s a m o k a o crta visoko stoji i straari.
Iz nude, ljudi se u tami o g r a u j u k a m e n j e m , stiui svoje
oruje. Neprijatelj m o r a doi. Pri prvoj svjetlosti d a n a
d o l a z e d v a izvjea o b o r b e n o m s t a n j u i o s i g u r a n j u .
Neprijatelj je bio u m a r u od sjevera p r e m a jugu, u k u p n e
jaine neto oko 1000 ljudi, k a o cijela takozvana partizanska
brigada. Meni je bilo jasno to to znai za m e n e i m o j e ljude,
satnija bi v e i prije poetka b o r b e bila okruena i odsjee-
na s a m o kad bi se neprijatelj o v d j e sakupio. Nisam d a o
glasom n e g o mimikom n a r e d b u : satnija u o v o m negostolju-
bivom k o m a d u kra, daleko od svake pomoi, m o r a prih-
9 Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
1941--1945-, nav.dj.str.893-
10
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
1941-1945., nav.dj. str. 809.
vatiti borbu na ivot i smrt. U ovoj borbi prva izmjena meta-
ka s obje strane vodit e hrabrost i oajanje. Tako je to ovdje
kada je u pitanju goli ivot. Bez obzira na gubitke juriaju
vojnici na obje strane. Svakog pojedinanog brdskog lovca
vodila je eljezna stega guena pritiskom deseterostruke
snage neprijatelja. Stanje je bilo kritino za satniju zbog tek-
ih gubitaka, ali smo uspjeli savladati neprijatelja i zauzeti
visinski poloaj, shvativi da se satnija opkoljena jo uvijek
11
dri...
Sjeanje SS satnika Pardatschera, zapovjednika I bojne
14. SS brdske lovake pukovnije (7.SS dobrovoljaka brdska
divizija Prinz Eugen): ...Napredovanje se odavde nije
moglo nastaviti. Dogovorili smo se da teke strojnice krenu
naprijed kako bi svojom frontalnom paljbom s p u n o m
snagom otvorili put. Municija se pri tome nije tedjela.
Nakon male udubine dolazimo na novi poloaj koji se pro-
tezao u smjeru sjever-jug. Uzdu ovog poloaja postavio sam
u poziciju strelice. Sa dvije teke strojnice obiao sam desnu
padinu poloaja. Svuda sam nalazio na jako strme stijene, na
kraju sam naiao na jednu udubinu, na oko 200 metara od
prijanjeg poloaja. Jo uvijek nisam primjeivao osiguranje.
etiri strijelca o d m a h sam postavio na poloaj i pokazao im
cilj. Moj vezist drao se neto malo iza. Da li napasti o d m a h
s ove dvije strojnice? A to ako protivnik uzvrati o d m a h s
mnogo jaim snagama? Nas je bilo samo sedam. Najvei dio
satnije nije bio spreman za ukljuivanje i ne bi m o g a o o d m a h
prihvatiti borbu. Teka paljba se jo uvijek ula u pravcu
Stona, ali prema m o m e miljenju nije imala nikakvog uinka.
Odluio sam - napad! Uzeo sam puku, ispalio prve metke.
To je bio znak za napad, pogotke u o p e nisam primjeivao
jer sam o d m a h mijenjao poloaj. Sada su poeli svi strijelci s
jednim pravim vatrenim n a p a d o m i sve se odvijalo kao na
traci. Na poloaj se nalazio u ipraju, a lijevo i desno od nas
su bile stjenovite padine. ipraje je bila jedina mogunost za
uzmicanje, ali mi smo se odluili kretati u pravcu vatre ravno
kroz udolinu. Ranjenike nismo pronali, samo su ostala leati
etiri mrtva. Sada je p o e o mukotrpan silazak sa stijene i pro-
bijanje kroz trnovito grmlje do sljedee stijene, na kojoj
nismo pronali povoljan poloaj i morali smo se do sljedeeg
poloaja ponovno probijati. Do sljedeeg poloaja bilo je
neto lake probijanje, manje strmine i manje grmlja. Poloaj
je bio na grebenu gotovo bez raslinja, tek sada sam primije-
tio da smo bili na najviem uzvienju. Odavde sam mogao
promatrati cijeli poloaj, koji je bio udaljen oko etiristo
metara. Ukopavanje ovdje nije bilo mogue, nije bilo
nikakvog zaklona i bili smo izloeni direktnoj vatri s partizan-
skih poloaja. Oko osamdeset metara ispred m e n e vidio sam
malu udubinu koja je bila obrasla s malo grmlja. Obiao sam
istureni poloaj s desne strane i postavio novi poloaj u toj
udubini. U tu udubinu smo smjestili dvije lake strojnice i
o d m a h otvorili vatru. Zbog ovoga prodora itava partizans-
ka linija se morala povui, a mi smo osvojili sve visove... 1 2
Podsjetnik o b a v j e t a j n o g odjela (1c) stoera 264.
pjeake divizije od 7. studenog 1943. podinjenim postro-
jbama o podrujima koje dre postrojbe NOVH, njihovoj
snazi i vojnoj aktivnosti na podruju NDH: ...Komunisti su
u listopadu dalje uvrstili svoju vojnu organizaciju, koristei
oruje koje su preuzeli od Talijana. Znatno je porasla bor-
b e n a vrijednost postrojbi zbog nabavljanja talijanskog
oruja i bolje opreme. Proirenjem podruja kojima su
zagospodarile bande, vojna snaga njihovih postrojbi je
porasla za onoliko koliko se hrvatskoj vojsci smanjila baza za
p o p u n u i opskrbu. Oni su mogli dalje da vre mobilizaciju i
da u p o t p u n o njihovom podruju ustroje i obuavaju
odrede, kao i da koluju asniki kadar i specijalne snage.
Bande su esto uspjeno ometale dotur na putovima za
Zadar, Knin, Drni-Split i Sinj-Split, a dugo vremena su
veoma oteavale dotur na pruzi Brod-Dubrovnik. U mjese-
cu listopadu komunistima je polo za rukom da znatno
proire utjecajno podruje, i da zahvaljujui rasulu hrvatske
vojske, d o u do bogatog plijena i da ustroje veliki broj novih
odreda. Na putu dotura Biha-Graac prema Zadru, odnos-
no preko Knina i Drnia prema ibeniku i Splitu, i dalje e
slabije snage praviti smetnje, utoliko vie to ti putovi
donose dosta potekoa ve po svom poloaju i loim vre-
menskim uvjetima koji uskoro nastupaju. Komunisti e svim
snagama nastojati da zadre priobalske otoke i neke dijelove
obale jer raunaju da e ih preko opskrbljivati Englezi znat-
nim materijalom, a vjerojatno raunaju i s d o v o e n j e m nji-
hovih i stranih postrojbi za i s p o m o . . . 1 3
11
Kumm, Otto, Vorwrts Prinz Bugen, Geschichte der 7.SS-
Feriwilligen-Division Prinz Eugen, Coburg, 1955, str. 116-117.
12
Kumm, Otto, nav. Dj. Str. 124-125.
13
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
1941-1945-, Knjiga 9 (studeni-prosinac 1943. godine), izdano
IHRPD, Split, 1985; str. 706.
 Izvod iz izvjea zapovjednika 114. lovake divizije
(Generalleutnant Karl Eglseer) od I I . studenog 1943. o
vojnoj situaciji na p o d r u j u sjeverne Dalmacije: ...U
posljednje vrijeme primjeuje se u zapadnom divizijskom
podruju smanjenje n a p a d a i sabotaa. Nasuprot tome,
neprijatelj, koji prodire sa sjevera u podruje Kamenita
Glava-Plavno (13 km sjeverno-sjeverozapadno d Knina),
sve vie ugroava put za opskrbu Graac-Knin. Javljeno
povlaenje neprijateljskih snaga k istoku, u pravcu Bosansko
Grahovo-Vrlika, samo je djelomino izvreno. Bande sred-
nje jaine utvrdile su se u rajonu Pljeivica-Vrsina (9 km
sjeveroistono od Knina).
Od 7.11.1943. u podruju juno od ibenik-Perkovi,
sprovodi se operacija Heifisch. Ve prvih d a n a pokazalo
se da se neprijatelj bori slabijim snagama, pri emu mu
pomau mnogobrojne cestovne prepreke, samo da bi dobio
u vremenu i povukao se k sjeveroistoku, a vjerojatno i na
otoke smjetene jugozapadno i juno odatle. Marevski
pokreti dijelova 264. pjeake divizije u pravcu Splita i
ibenika, jo prije poetka operacija, stvorili su kod nepri-
jatelja dojam mogueg opkoljavanja, tako da su se ve dan
prije operacije jae neprijateljske snage povukle k sjeverois-
toku. Prilikom veih operacija protiv bandi (operacija na
otocima ispred ibenika- Heifisch) neprijatelj se ni u kom
sluaju nije m o g a o izazvati na borbu i unititi. Postavljene
cestovne prepreke, s jedne strane, i dobro organizirana
obavjetajna sluba, s druge, omoguili su banditima da
blagovremeno izbjegnu opkoljavanje i unitenje. S obzirom
da zrakoplovstvo i mornarica nisu mogli u dovoljnoj mjeri
djelovati zajedniki, to je banditima bio otvoren put za
povlaenje preko mora. Uspjeh ovih operacija sastojao se
uglavnom u iskljuivanju mnogobrojnih neprijateljskih
baterija, dok je jedva neto snaga stajalo na raspolaganju za
definitivno zaposjedanje oienih podruja. Ove operacije
imale su konano i nepovoljne posljedice za stanovnitvo,
jer su kasnije povraene b a n d e stalno provodile mjere
odmazde nad stanovnitvom koje je bilo prijateljski raspo-
loeno prema njemakim oruanim snagama. Otuda u
stanovnitvu vlada elja da se oslobodi od bandita, i to tek
onda kada b u d e mogua trajnija okupacija njemakim
oruanim snagama. Predvidene akcije ienja otoka ispred
Zadra i sjeverozapadno od ibenika, imajui u vidu u
posljednje vrijeme p o j a a n u neprijateljsku aktivnost u
zraku, mogu se sprovesti, bez opasnosti od neuspjeha, jedi-
no uz dovoljnu podrku zrakoplovnih snaga (lovci i borbeni
avioni za ometanje) i mornarikih snaga (naroito dvotrup-
ne penie). Na osnovi iskustva posljednjih tjedana (loa vre-
menska situacija na planinama i previe dugo vrijeme za
sporazumijevanje i polijetanje), n e o p h o d n o je o d m a h pre-
bacivanje zrakoplovnih snaga na aerodrome juno od plan-
ina. Usprkos ienju otoka ispred ibenika, Marine i
Trogira, nije stiglo pojaanje za vlastiti brodski promet, a
time i hitno n e o p h o d n o poboljanje situacije s opskrbom. U
nedostatku sposobnih mornarikih snaga nije m o g u nad-
zor banditskog brodskog prometa u otokim podrujima
smjetenim ispred divizijskog podruja. Osim toga, treba
raunati i s pristizanjem engleskih podmornica na ove otoke
jer, prema izjavama stanovnika, naroito otok Bra ve sada
slui za vezu s b a n d a m a . Na ovom otoku trebale bi se nalaz-
iti jae snage bandi, a takoer i jedan zajedniki stoer.. . ^
Izvod iz izvjea zapovjednika 264. pjeake divizije
(Generalmajor Albin Nake) 1 ^ od 7. prosinca 1943. zapov-
jednitvu XV brdskog armijskog korpusa o vojnoj situaciji u
Dalmaciji:
...Podruje Zadar-Obrovac-Knin-ibenik: na o v o m
prostoru su VI. i VII. dalmatinska brigada i odredi Plavi
Jadran i Zadar 19. dalmatinske divizije. Na osnovi malog
broja prepada na uporita kod Zadra i zapadno i sjeverno
od ibenika, moe se zakljuiti da je neprijatelj bio v e o m a
malo aktivan. Izbjegao je nae poduhvate. Bande su se
povukle i prikupile u pozadini njemakih trupa. Otoci pred
obalom zauzeti su bez borbe. Prema novim izvjetajima,
dijelovi 19. dalmatinske divizije su se povukli u rajon Bos.
Grahova. Podruje Split-ibenik-Sinj: vee neprijateljske
postrojbe zauzele su, prije poduhvata Heifisch, podruje i
vratile su se mnogobrojne b a n d e . U drugoj polovini mjese-
ca u podruje su se vratile postrojbe, koje su se bile povuk-
le. Istodobno se u podruju sjeverno i juno od Sinja i oko
Livna sakupljaju jae neprijateljske snage. Javljeno je da su
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
1941-1945-, nau.dj.str. 717
15
Albin Nake, 1.3.1888.-20.9.1947; generalbojnik 1.4.1942., zapov-
jednik 709. pjeake divizije (15-7-1942.-6.4-1943.), zapovjednik
264. pjeake divizije (6.4.1943.-18.4.1944 ), generalporunik
1.7.1943; zapovjednik 159. pjeake diuizije (1.7.-10.10.1944.)
u pitanju najvjerojatnije dijelovi 9. divizije (II. i III. dalmatin-
ska brigada) i dijelovi 20. divizije (VIII. brigada i m a n j e
jedinice). Na cesti za opskrbu k Splitu, prije svega kod Mua,
zaustavljeni su prepadi na nae kolone i osiguranja, a
takoer je i cesta du obale, od Splita k ibeniku, ponovno
zauzeta od strane bandi. Veliki otoci juno od Splita zauzeti
su od strane neprijateljske 26. divizije. U blizini lukih grado-
va Zadra, ibenika i Splita nalaze se neprijateljske radio-
postaje, koje slue za odailjanje vijesti engleskom ratnom
zrakoplovstvu, zbog toga su hitno potrebni radio-
goniometri... Divizija je dana 20.11.1943. preuzela zapov-
jednitvo u obalnom o b r a m b e n o m podruju Zadar-ibenik-
Split. Dok se u desnom i sredinjem divizijskom podruju,
nakon preuzimanja zapovjednitva, ne primjeuje nikakva
vanija djelatnost bandi, o d m a h nakon zavretka operacije
Delphin od 114. lovake divizije, u lijevom podruju,
naime na obalnoj crti Marina-Trogir-Split, oivljavaju prepa-
di i izazivaju osjetne vlastite gubitke. O d m a h p o t o m
poduzete m a n j e akcije ienja ni u kojem sluaju nisu
dovele do eljenih rezultata, jer neprijatelj nigdje nije stupio
u borbu, ve se svugdje blagovremeno povukao. Mora se
raunati s diverzijama na ovom podruju i u podruju
Gizdavac-Mu-Brtanovo, radi ometanja opskrbe za Split.
Provoenjem operacije Ziethen od 114. lovake divizije,
oekuje se rastereenje grada Sinja na istonoj obali Cetine,
kojom trenutno prijeti opasnost od jae koncentracije
bandi. Akcija Heifisch n a r e e n a za 4.12. m o r a se pomjer-
iti, jer je neprijateljskim zranim n a p a d o m 2.12. uniten dio
brodskog potencijala, stavljenog na raspolaganje od strane
mornarice. Zaposjedanje otoka olte, nakon iste akcije,
n e e se moi izvesti zbog nedostataka snaga. Zahtijeva se
zaposjedanje p o m o u snaga upuenih s druge strane. 1 6
Izvjee obavjetajnog odjela (Ic) zapovjednitva V SS
brdskog armijskog korpusa ( G e n e r a l k o m m a n d o V SS-
Gebirgskorps) od 11. prosinca 1943. o situaciji na srednjo-
dalmatinskim otocima: Nakon kapitulacije Italije komunis-
tima je polo za rukom da, uz minimalne snage, zagospo-
d a r e cijelim srednje-dalmatinskim otokim p o d r u j e m .
Otoci srednje Dalmacije za Tita nisu od znaenja samo kao
bogat izvor za dalju mobilizaciju, ve prije svega izvrstan
most za transport municije, o p r e m e i ivotnih namirnica,
koji, od strane saveznika, pristiu iz Barija (Italija). Pored
toga, srednjo-dalmatinski otoci predstavljaju i najbolju
odskonicu za eventualno savezniko iskrcavanje na kopno.
Stanovnitvo otoka, krajnje neprijateljski raspoloeno
prema Talijanima, doekalo je komuniste kao oslobodioce
od talijanskog jarma; jer su brojno jake talijanske posade,
koje su skoro iskljuivo ivjele od poljoprivrednih proizvoda,
predstavljale ogromno optereenje za otoko stanovnitvo,
koje je ivjelo u krajnjoj oskudici. Vlastitom operacijom
Landsturm uspjelo je da se oisti obalna zona, za koje vri-
jeme se glavnina komunistikih bandi prebacila na otoke.
Pored 26. divizije koja se tretira kao prava otoka divizija, a
koja se sastoji od XI, XII. i XIII. brigade, na otocima se nalazi
i I. dalmatinska u d a r n a brigada, iz sastava 9. dalmatinske
divizije - glavnina u Tomislavgradu - a vjerojatno i I.
junodalmatinska brigada, koja se takoer smatra
podreenom 26. diviziji. Kao posljedica operacije
Landsturm I, od dalmatinskih teritorijalnih bojni na otoci-
ma se nalaze jo odredi Omi, Makarska i Orjen. Osim
naprijed navedenih djelatnih postrojbi, na otocima se jo
nalaze i tamo ustrojene bojne: dopunska bojna Mljet,
Sjevernodalmatinska bojna i Lastovo. Na osnovi izv-
jea primljenog iz pouzdanog izvora, od iseljenika, a koji su
se u SAD i Kanadi dobrovoljno prijavili za b o r b e n o
angairanje u vlastitoj zemlji, ustrojene su u Bariju dvije
prekomorske brigade, iji se dijelovi vjerojatno ve sada
nalaze u p o d r u j u srednjodalmatinskih otoka. Prema
Titovoj naredbi, trebalo bi da se 26. divizija 19.12.1943. pre-
baci na kopno, preko luke Rogoznice, zapadno od Splita. Da
li e ova naredba ipak biti izvrena ili e moda u meuvre-
m e n u biti nekih izmjena u naredbi, to se ne moe predvid-
jeti. Po naredbi Tita, 26. divizija, kao i I. dalmatinska udarna
brigada, vre pripreme za prebacivanje na kopno. Ove
mjere mogle bi se obrazloiti na sljedei nain:
Situacija, kakva se oekuje u toku zime na kopnu, pri-
morava Tita da sve snage angaira na obrani podruja sred-
nje Bosne - J a j c e - Bugojno;
Tito smatra da komunistike snage na otocima nisu
dovoljno jake da bi mogle ustrojiti trajniju obranu;
U Bariju - a moda ve i na otocima nalazi se (oznaene
kao I. i II. prekomorska brigada) dovoljno snaga koje bi
smijenile 26. diviziju;
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
1941-1945., nau.dj.str.839.
 U Italiji se pripremaju ostale snage za angairanje u
otokom podruju
Saveznici , koji oekuju nau okupaciju otoka, vre sta-
lan pritisak napadima na putove opskrbe naih postrojbi.
Pretpostavlja se da e komunisti, prilikom naih napada,
neprekidno pruati otpor, kako bi dobili u vremenu za pre-
bacivanje glavnih snaga. Zbog stalne i jake dezerterske pro-
pagande, kao i zbog egzaktnog ponaanja vlastitih postrojbi,
treba oekivati znatan broj prebjeglih. ^
dovest e do ienja Korule. Daljnje mjere zavisit e od
smjene 114. lovake divizije 264. pjeakom divizijom. Tek
kada se na taj nain oslobode dovoljne snage i kada stigne
2. i 3. satnija obalske lovake bojne Brandenburg, moi e
se provesti ienje ostalih otoka. Trajno zaposjedanje svih
navedenih otoka, koje je inae nuno, nije mogue. Veina
ovih moi e se p o v r e m e n o nadzirati samo brzim odjeli-
ma... 1

Procjena Zapovjednika jugoistoka Generalfeld-

marschalla Maximilliana von Weichsa od 1. studenog 1943.
o vojnoj situaciji na podruju Jugoistoka krajem 1943. 3. Njemake ocjene 8. korpusa u
godine: ...Situacija na dalmatinskoj obali, u neposrednoj 1944. godini
vezi sa zamiljenim, odnosno stvarnim tijekom dogaaja na
podruju Sredozemnog mora, znatno se zaotrila. U oeki-
vanju da e kombinirani vojno-politiki udar od 8.9.1943. Izvod iz izvjea stoera 264. pjeake divizije od 4. sijen-
dovesti do brzog sloma njemakog junog i jugoistonog ja 1944. zapovjednitvo XV brdskog armijskog korpusa o
bojita, ustaniki pokret prerastao je u aktivna b o r b e n a vojnoj situaciji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji:
djelovanja. Djelomino su vrene pripreme da bi se pruila .. .Zaposjedanjem obalnog sektora Primoten-Rogoznica jako
ruka anglo-amerikom iskrcavanju. Borbene akcije, koje su su smanjeni pokreti bandi k podruju sjeverno od Sinja. U
se tada razvile, izgubile su karakter gerilskog rata. U posljednje vrijeme se iz podruja Primoten-Rogoznica
stvarnosti, u b o r b a m a s posadnim postrojbama na odluu- ponovno javljaju jake neprijateljske snage. Vjerojatno su ove u
juim mjestima pojavljuju se brojno jake, planski v o e n e i vezi s namjeravanim neprijateljskim iskrcavanjima. Nakon nji-
bar za partizansko ratovanje dobro naoruane i opskrbljene hovih mudrih akcija od 27.12. do 31.12.1943. u pravcu Vrlike,
postrojbe. U suradnji s anglo-amerikim zrakoplovstvom, jedinice 20. divizije vratile su se u svoje ranije podruje, sjev-
koje p o n o v n o n a p a d a eljeznika vorita i s neprijateljskim erno i sjeverozapadno od Sinja. Prema izvjeima dounika, u
lakim pomorskim snagama koje nastoje da paraliziraju ovom podruju se i dalje vri novo ustrojavanje bandi od
pomorski promet na Jadranu, o n e oteavaju opskrbu u ostataka podinjenih postrojbi. Naoruanost bandi je znatno
zabrinjavajuim razmjerima. Prema tome, nepravilno bi bilo poboljana engleskom opskrbom. Borbeni moral je oslabio,
da se i dalje govori o gerilstvu ili da se suzbijanje bandi promidbom mnogih prinudno unovaenih i dezertera. iva
smatra kao policijska stvar. Radi se o tome da se shvati da je zrakoplovna aktivnost iznad Splita i ibenika. Napadi su prije
neprijatelj stao n o g o m na Balkan i da ga treba unititi prije svega usmjereni na zaljev Solin (sjeverno od Splita). Veliki
nego to e vei dio postrojbi biti prisiljen da krene u otoci juno od Splita jo uvijek su zaposjednuti od strane snaga
obranu obale. Njemake trupe nalaze se u otpornim toka- 26. divizije. Na Hvaru je navodno stacionirano 6 engleskih tor-
ma du morske obale i najvanijih putova i eljeznikih pednih brzih amaca. Izmeu otoka iv brodski promet. U
pruga. Njihove b o n e i pozadinske veze stalno su podruju s obje strane ceste Drni-Knin nema bandi. 1 ^
ugroavane. Sva kretanja postrojbi su pod kontrolom i reg-
istriraju se. Nezavisno od daljnjih odluka Vrhovnog zapov- Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
1941-1945 nav. Dj. Str. 851.
jednitva Wehrmacht, Zapovjednitvo Jugoistoka ima nam-
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu
jeru oistiti otoke koji se nalaze ispred dalmatinske obale. To naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti njemakog

je ve izvreno zapadno od ibenika (Lupac, Prvi, Tijat, Reicha 1943-, izdanje VII, Beograd, 1978., str. 619.

" Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilaka borba u

Logorun, Zlarin, Zmajan, Kaprije, irje). Borbe na Peljecu
Dalmaciji, knjiga 10 (sijeanj-oujak 1944-), izdanje IHRPD, Split,
jo su u tijeku i, gonei neprijatelja koji je u povlaenju, 1986., str. 1241-1246
 Izvjee stoera 264. pjeake divizije od 7. veljae 1944.
zapovjednitvu XV brdskog armijskog korpusa o vojnoj
situaciji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji: ...Koritenje novog
puta za opskrbu u sjevernoj Dalmaciji dovelo je do kritine
situacije u podruju oko Zadra, a to je uvjetovalo povlaen-
je s otoka Ugljana. Ugroenost naih obalnih uporita u
ovom podruju protivnik je iskoristio tako da, titei se
napadima kod Tisnog (juno od Pirovca) i Pakotane-Vrana
(istono od Biograda), iskrca jae b a n d e i materijal i
evakuira r a n j e n e . Poto je krajem sijenja zavreno
naoruanje i opremanje bandi (veinom engleskog pori-
jekla), izgleda da je za protivnika doao trenutak da stupi u
jedan koncentrian n a p a d na o b r a m b e n u oblast Zadar. Ova
namjera ometana je akcijom 92. (mot.) grenadirske pukovni-
je i akcijom na otoke smjetene ispred Zadra. Protivnik se
povukao u planinu Velebit i ograniio se na prepade na slabe
snage i konvoj. Nakon estokih borbi polo mu je za rukom
da s glavninom prodre k sjeveroistoku. Time je izgleda nas-
tupilo privremeno zatije u sektoru zapadno od Krke. Ali, ve
od prije dva d a n a neprijateljski pokreti u rajonu oko
Obrovca upuuju na to da protivnik tei da ponovno zapos-
jedne svoje stare punktove za opskrbu, jer se on, prema izv-
jeima dounika, s manjim b a n d a m a (120 do 150) ljudi ve
utvrdio u podruju sjeverozapadno od Zadra. Istono od
Krke protivnik pokuava da dri slobodnom svoj stari put za
opskrbu, preko podruja Grebatice-Rogoznica-Leevica u
planinu Dinaru. Zaposjedanje Rogoznice, Primotena i zalje-
va Grebatica, kao i akcija I. bojne 99. brdske lovake
pukovnije, doveli su i ovdje do privremenog zatija. U tijeku
je okupljanje veih neprijateljskih snaga u planini Dinari, oko
Bos.Grahova. Prisutnost 1. brdske divizije u p o d r u j u
Graac-Knin-Sinj dovelo je do izvjesnog poboljanja situaci-
je u vlastitoj divizijskoj oblasti. Odlaskom 1. brdske divizije
(264. pjeadijskoj) diviziji su opet pali u dio veliki zadaci osig-
uranja u pozadini, pri e m u se treba raunati s ponovnim
jakim pritiskom neprijatelja na nae ceste za opskrbu i na
sredita za opskrbu. 2 0
Izvjee stoera 1. brdske divizije (1. Gebirgsdivision) od
10. veljae 1944. zapovjednitvu XV brdskog armijskog kor-
pusa o b o r b a m a protiv 19. NOU divizije na podruju
Obrovac-Graac-Knin u prvom dijelu veljae 1944. godine:
...Do 31.1. situacija kod neprijatelja u podruju zapadno
od Knina prikazivala se, prema podacima 264. pjeake
divizije, izjavama etnika angairanih u cilju izvianja i rezul-
tatima izvianja vlastitih postrojbi, tako da se crvena 19.
divizija (VI. i V. XIII. brigada) nalazila s teitem u podruju
Bijeljine (12 km sjeverozap. od Kistanja) - Kolaac (6 km
sjeverozap. od Kistanja) - Ervenik - Bogatnik, dok su se
slabije neprijateljske snage nepoznate jaine nalazile u plani-
ni Velebit zapadno od puta Zrmanja Vrelo, Suevii. Budui
da je neprijatelj, koji se tamo nalazio do 26.1., razbijen
prodorom 92. (mot.) grenadirske pukovnije preko Ervenika
prema Kistanju, odnosno od Knina prema Kistanju, i pokre-
tom III. bojne 98, brdske lovake pukovnije od Knina preko
Ervenika, Bogatnika, Obrovca (27-29.1.) odbijen neprijatelj
prema jugu i sjeverozapadu, b a n d e su se mogle opet kon-
centrirati u naznaenom podruju i izviale su prema
Kistanju i Erveniku uz maskiranje junog krila. Dijelovi
crvene 19. divizije povukli su se iz podruja Graac-Suevii
(VII. brigada) prema sjeveru. Poslije zaposjedanja ovog
podruja od strane II. bojne 98. brdske lovake pukovnije,
izgleda da je neprijatelj odustao od namjere da sa snagama
19. divizije, koje se nalaze u junom podruju, dri ili da trai
vezu. Pothvat ienja koji je p o e o sjeverno od puta
Suevii - Graac, u podruju Glogova (8 km istono-
sjeveroistono od Graaca) ostala je bez bitnog uspjeha. 1.
brdska divizija je shvatila da su snage crvene 19. divizije bile
jedini stvarni borbeni neprijatelj na irem podruju divizije.
Pothvate, koje je u obalskom podruju poinjala 264. pjea-
ka divizija, nailazila je svuda samo na mali neprijateljski
otpor. Na osnovi ove procjene situacije, divizija je odluila
da n a p a d n e spomenutog neprijatelja i da ga uniti. J a k
neprijatelj n a p a o je 2.2. prije p o d n e jedan konvoj 98. brdske
lovake pukovnije na putu Graac-Obrovac. Neprijatelj
zaprjeava put koji vodi kroz tjesnac i koji vezuje oba mjes-
ta. Dijelovi II. bojne 98. brdske lovake pukovnije iz pravca
Graaca i III. bojne 98. brdske lovake pukovnije na putu za
Graac - Obrovac. Neprijatelj zaprjeava put koji vodi kroz
tjesnac i koji vezuje oba mjesta. Dijelovi II. bojne 98. brdske
lovake pukovnije iz pravca Graaca i III. bojne 98. brdske
lovake pukovnije iz pravca Obrovca, o d m a h napadaju
neprijatelja svaki sa svoje strane i do veeri put je opet
otvoren Pritom neprijatelj trpi velike krvave gubitke. Kod
20
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji,
nau.dj.,str. 1338-1341-
ovih snaga se bez sumnje radi o dijelovima crvene 19. diviz-
ije koji su pokuavali da se povuku prema sjeverozapadu. U
tijeku dana stjee se utisak da kod neprijatelja postoje nam-
jere za n a p a d na Kistanje. Odstupni pokret 1. brdske divizije
pod danim okolnostima nije ni u kom sluaju mogu, poto
joj postojeim borbenim dodirom s neprijateljem na poje-
dinim mjestima nee otprve poi za rukom da se otrgne od
njega. I pored jakog napora vlastitih snaga i junake borbe,
a naroito 54. brdskog protuoklopnog odjela, nije se vie
moglo sprijeiti prodor jakih dijelova neprijatelja prema
sjeveru. Sa osvrtom unazad, divizija dolazi do miljenja da su
se jai dijelovi crvene 19. divizije povukli prema sjeveroza-
padu ve 2.2. preko puta Graac- Obrovac. O u h v a e n o m
radiogramu neprijatelja od 31. 1., u kome se 19. diviziji
nareuje povlaenje u planinu Velebit u cilju izbjegavanja
opkoljavanja, divizija je saznala tek 5.2. rano izjutra. Do
ovog vremena 1. brdska divizija je morala misliti da glavninu
crvene 19. divizije treba traiti u podruju Bijeljine (13 km
sjeverozap. od Kistanja). Da se ranije saznao sadraj
spomenutog radiograma, prestao bi obuhvat izdaleka s juga.
Bilo bi m o g u e da se, uz utedu snaga na junom krilu,
pojaa sjeverni front obrua s jo jedinom bojnom. Na
osnovi konstatiranih, a povrh toga procijenjenih, odnosno
izjavama zarobljenih potvrenih, gubitaka neprijatelja, moe
se opi uspjeh sagledati kao dobar. Moe se pretpostaviti da
su oko dvije brigade 19. divizije unitene i da su ostali
dijelovi jako razbijeni. 2 1
Izvjee stoera 1. brdske divizije od sredine veljae
1944. zapovjednitvu XV brdskog armijskog korpusa o
situaciji u sjevernoj Dalmaciji i o potekoama u borbi pro-
tiv postrojbi NOVH; ...Dolaskom divizije u dalmatinski
prostor jake neprijateljske snage (9. i 20. divizija) potisnute
su iz prostora Livno-Sinj u pravcu Bos.Grahovo-Dinarske
planine i osloboen put za Knin. Otvaranje puta Graac-
Obrovac omoguilo je okruivanje glavnine 19. divizije koja
je bila prikupljena u prostoru zapadno od Knina sa V. VI. i s
otoka Visa d o v e d e n o m XIII. brigadom, kao i Sjeverno-dal-
matinskim, Kninskim, Zadarskim o d r e d o m i dijelovima
odreda Plavi Jadran. Dijelovima ovih postrojbi polo je za
rukom da se prebacivanjem u sjeverozapadni dio Velebita
di polo za rukom da se prebaci preko ceste Suevii-
Graac, dok su vjerojatno lokalne postrojbe privremenim
rasformiranjem izbjegle unitenje. Sada je stanje kod nepri-
jatelja sljedee:
Prostor Sinj - Drni - Kistanje - Obrovac - Graac - pre-
voj Suevii - Knin - Vrlika je slobodan od neprijatelja - ne
uzimajui u obzir pojedine slabije neprijateljske grupe.
Istono od puta Sinj-Knin-Lapac prikupljene jake nepri-
jateljske snage. Formacija VIII. korpusa (tab u
Grkovicama):
20. divizija: U dinarskim planinama IX. i X. dalmatinska
brigada kao i Dinarski i Livanjski odred. Dijelovi IX. brigade
prikupljeni kod Strmice.
9. divizija: Stoer n a v o d n o u Tievu (11 km sjeverno-
istono od Bosanskog Grahova) sa II. i IV. dalmatinskom
brigadom (prostor Grkovci-Bosansko Grahovo) kao i
Glamoki, Grahovski i Peuljski odred. Izvijeteno da se u
posljednje vrijeme u prostoru Plavno-Strmica nalaze dijelovi
III. brigade.
19. divizija: Sa V brigadom u prostoru Tikovac. Naom
akcijom u brdovitom zemljitu sj-isto. od Graaca, VII. brig,
potisnuta k sjeveru. U istom prostoru su ostaci 6.i 8.brig.
Dijelovi I. i V. korpusa u prostoru Drvar-Bosanski Petrovac,
a potvreno je da se tamo nalazi i 6. divizija.
N a p a d ovih snaga na Knin koji je bio predvien za 3. i
4.2. odloen za kasnije. Neprijatelj je u stavu oekivanja i
vjerojatno namjerava prvo vriti n a p a d e za uznemiravanje
na put za opskrbu Knin - Biha.
Prostor Obrovac - Karin - Kistanje - Drni - Sinj - Knin
uglavnom slobodni od neprijatelja.
Divizija ima namjeru da ostajui u smjetajnom prostoru
Graac-Kistanje-Drni-Sinj-Knin u vie pojedinanih poduh-
vata razbije neprijateljske skupine istono od ceste Sinj-
Knin-Suevii. Poduhvat Emil je sada p o n o v n o potvrdio
iskustva koja su prikupljena u skoro jednogodinjim borba-
ma na Jugoistoku, da je obrazovanje obrua najbolje sred-
stvo za unitenje jakih neprijateljskih snaga. Ovaj nain
voenja b o r b e pretpostavlja odgovarajue snage i dranje u
2J
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu

blagovremeno uklone udaru. Pothvatom Emil uspjelo je naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 4 Dokumenti njemakog
Reicha 1944-1945., izdanje VII, Beograd, 1979, str. 121-128;
da se VI. i XIII. brigada uglavnom razbiju u prostoru zapad-
pogledati i u Lanz, Hubert, Die I. Gebirgsdivision 1935-1945.,
no od prevoja Suevii. Izgleda da je V dalmatinskoj briga- B a d Nauheim, 1954-, str. 311
pripravnosti pokretnih priuva koje diviziji iz razloga o koji-
ma je vie puta izvijeteno nisu stajale na raspolaganju.
Obrazovanje oslonih toaka u vidu jea smatra se kao u
osnovi pogreno, jer se ovim preputa inicijativa nepri-
jatelju. Kad n a m na raspolaganju stoje slabe snage, potjerna
odjeljenja u jaini jedne satnije moraju poduzimati akcije
neumornim izvianjem protiv ustanovljenih neprijateljskih
sredita. Obrazovanje posebnih postrojbi u engleskim, tali-
janskim odorama, kao i u graanskom odijelu (slino kao
kod pukovnije Brandenburg), sigurno donosi uspjeh i
nemir u redove bandi. Jake neprijateljske snage koje se
nalaze u prostoru Bosansko Grahovo-Drvar-Petrovac pred-
stavljaju stalnu opasnost za ivot, promet i opskrbu postrojbi
koje su angairane u prostom blizu obale. Vodstvo, aktivnos-
ti i vrstina neprijatelja, osposobljavaju ga da u sluaju akci-
je angloamerikih snaga u obalnom podruju n a p a d n u nae
postrojbe s lea, o d n o s n o da im sprijee pokret k
22
poloajima u zaleu.
Naredba^,Zapovjednitva 2. oklopne armije (Panzer-
A r m e e o b e r k o m m a n d o 2 - PzAoK2) od 27. veljae 1944.
podinjenim postrojbama o osnovnim zadacima na utvri-
vanju obale i o borbi protiv pripadnika NOVH; Osnovni
zadatak korpusa 2. oklopne armije ostaje da o b r a m b e n u
snagu obalskog fronta, daljnjim produenjem radova na
utvrivanju obale i p r i p r e m a m a zapreivanja, sa svim
naporima stalno jaaju i da dalje organiziraju o b r a m b e n e
mjere. Pri t o m e m o r a j u drati s l o b o d n e n e o p h o d n e
eljeznice za opskrbu i putove opskrbe koji su neophodni za
obalsku obranu, s obzirom na rastuu napetost pomorsko-
prometne situacije. Pored toga, m o r a se zahtijevati
neprestano angairanje svih raspoloivih snaga i sredstava
da bi se neposredno napadale bande, koje su posljednjih
mjeseci, u velikim pothvatima u prostranim oblastima armi-
jskog podruja, tuene i ija je b o r b e n a vrijednost znatno
oslabljena, kao i da im se ne dozvoli da d o u do predaha.
Radi uspjenog savlaivanja bandi, mora se p o t p u n o isko-
ristiti vrijeme prije poetka proljea, koje uvjetuje m a n j u
pokretljivost bandi, oteanu prolaznost planinskog terena i
p o v e a n e tekoe u opskrbi bandi. Poto, za sada, za velike
pothvate ne stoje na raspolaganju vlastite s n a g e
dovoljnom broju, moraju se male operacije sprovesti kod
svih divizija, jaine n a j m a n j e do jedne ojaane bojne, a kod
korpusa jaine n a j m a n j e do jedne ojaane pukovnije, tako
da u divizijskom (korpusnom) podruju stalno tee jedna od
ovih operacija. Cilj operacije je to je m o g u e vee slablje-
nje bandi. Postizanje ovog cilja podrava se cjelishodnim
razbijanjem crvene organizacije opskrbe.
I dalje treba teiti zahvatu banditskih stoera, inozemnih
stoera za vezu, p u t e m angairanja snaga za specijalnu
upotrebu. Detaljno p r e t h o d n o obavjetavanje sa svim
raspoloivim izviakim sredstvima (takoer zajedno s kon-
traobavjetajnim odjeljenjem), tone pripreme, najstroe
odravanje tajnosti i iznenadno stupanje u borbu s najirim
iskoritavanjem motoriziranog transporta pretpostavke su za
uspjeh. Za sada postojea skrovita jasno uoljivim stazama.
Upravo sadanje vrijeme je naroito pogodno za savlada-
vanje bandi. Tekoe vlastitih postrojbi u voenju borbe
treba solidno otklanjati odgovarajuim zapovjednim i orga-
nizacijskim m j e r a m a kako bi se m o g a o postii cilj b o r b e . 2 3
Izvjee Zapovjednika Jugoistoka (Oberbefehlshaber
Sdost) od 21. kolovoza 1944. Vrhovnom zapovjednitvu
kopnene vojske (Oberkommando der Heer) o iskustvima
steenim u b o r b a m a na dalmatinskim otocima Brau,
Hvaru, Koruli, Mljetu i olti: ...Iskrcavanja su najee
uslijedila, zbog slabe o b r a n e otoka, neprimjetno u mraku ili
zamraenju, uz p o m o jedrilica i drugih barki upotreblja-
vanih za desant. U pojedinim sluajevima primijeeno je
uee desantnih amaca. Iskrcane b a n d e esto su stajale
p o d engleskim zapovjednitvom. Povremeno su primi-
jeene odvojene, m a n j e grupe engleskih i amerikih vojni-
ka. Openito, iskrcane neprijateljske snage raspolau u
veoj mjeri s tekim pjeadijskim o r u j e m . 2 4
Izvjee porunika Boekenkroegera (1. bitnica/I sklop
369. topnika pukovnija / 369. pjeaka divizija - 369.
(kroatische Infanteriedivision) o borbama u okolici
Dubrovnika u listopadu 1944; Dana 18. listopada sve
slube u Dubrovniku pakiraju svoje stvari. U s a m o m gradu,
kau, sve se pobunilo. Pred n a m a velika cestovna petlja
dubrovakog zatona. Bande su zaposjele visove i tuku po
cesti. Protuzrakoplovno topnitvo sprijeda, brdski topovi i
22
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji,
u nau.dj., str. 1358-1361
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji,
nau.dj.str. 1375-1377-
2
4 Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu
naroda Jugoslavije, nav ,dj str. 520.
protuzrana brodska o b r a n a ratne m o r n a r i c e s m o r a
otvaraju vatru na visove. Pod zatitom tog vatrenog kio-
brana kolona u bjesomunom tempu juri cestom po rubu
zatona. Ranjenici u sanitetskim vozilima urlaju od boli, izaz-
vanih trenjom vozila zbog brze vonje. 19. listopada
Dubrovnik je izgubljen. Svi brodovi isplovili su, kako bi
m o r e m stigli do Pule ili Venecije. Mornari u zatonu Slanoga
potopili su brod za brodom, sva obalna plovila. Vojnici
mornari olakali su svoju prtljagu i pobacali u jarak kraj
ceste ili u more sve suvine stvari. Natporunik
Rademacher, zapovjednik tree bitnice, stigao je u Slano
ranjen. Sve svoje topove m o r a o je dii u zrak. Po cijeloj su
se cesti vidjeli tragovi mina. Smrt je vrebala na svakom
zavoju, iza svakog kamena. Dana 20.10. posjetio me satnik
Schlueter, zapovjednik druge bitnice, neto povjerljivo pri-
opio o situaciji i priao o doivljajima posljednjih dana u
Trebinju: b o r b a m a protiv etnika i s njima, izdaji i prevari,
proboju iz grada, o iznenadnom n a p a d u kod Ivanjice, gdje
je zbog loeg vodstva skoro bilo rtvovano jedno cijelo
odjeljenje. Schlueter ima jo dva topa. Danas treba izvesti
n a p a d na Neum-Metkovi. Ranjenih je bilo sve vie. Napadi
lovakih zrakoplova. Naa protuzrana obrana je jaka. Iz
mnotva cijevi parali su pucnji n e b o m . Dva zrakoplova
sruila su se u plamenu. Polako smo, na mahove, ili na sjev-
er. S obje strane motorizirane kolone u m o r n o su se, vei-
nom u skupinama, vukli grenadiri, mornari, topnici 21.10.
25
bojnik B e c k e r stigao je s grenadirima u Dui. U jednom
hipu, najbrim tempom, ula je zatim buei i cijela moja
kolona, stotine vozila, u mjesto. Dui je nalik nekoj utvrdi od
vozila, u kojoj se nalaze tisue vojnika svih rodova. Vojnici
juriaju na p o d r u m e vinogradara da utae e. Lijenici nedostatka rezervi, u p r v o m r e d u pjeakog streljiva
upozoravaju na oprez od trovanja. asnici upozoravaju:
samo bez opijanja. J e d a n odjel ustaa, mukaraca i djevoja-
ka, jurnuo je za tili as u N e u m i pobio u mjestu sve to je
protunapad s ostacima III. bojne 370. pjeake pukovnije uz
podrku oklopnih vozila, pri tome je meutim bio gotovo
uniten prije negoli je stigao do prijeloma na N e u m u . . . 2 7
Izvjee zapovjednika XV. brdskog armijskog korpusa
(general oklopnih postrojbi Gustav F e h n ) 2 8 od 3. prosinca
1944. zapovjednitvu vojne skupine E ( O b e r k o m m a n d o
der Heeresgruppe E) o situaciji u Kninu, opkoljenom od
jedinica 8. korpusa NOVH: Knin od 29.11. p o n o v n o opkol-
jen. Armija2*^ je 1. 12. dala o d o b r e n j e da se glavna borbe-
na crta Knin premjesti iza Krke i Butunice, ukoliko bi pri-
likom p r o b o j a dolo do gubitka ili razbijanja veih
zdruenih postrojbi. Do toga je, p r e m a miljenju korpusa i
izvjeu I a 3 0 373. hrvatske pjeake divizije (opkoljene u
Kninu), 2.12. i dolo. Zato je premjetanje glavne b o r b e n e
crte n a r e e n o 1.12. u 19,00 stati. Korpus je jo tada vrsto
drao otvor sa sjevera i sjeverozapadni dio Knina s posljed-
njim raspoloivim snagama. U m e u v r e m e n u , skupina
Paene (oko dvije dopunske bojne), koja je danima bila
opkoljena, tek oko 3.12. u 12,00 sati, uslijed utroka strelji-
va, mogla je da b u d e savladana, pri tome veza s p o d r u j e m
koji je drala sjeverna skupina, tik do juno od Palanke, bila
je rascjepkana, pa je zato, prema posljednjim izvjeima
zapovjednika divizije, doao zadnji m o m e n t da se izvri
probijanje b o r b o m na sjever, te je ovo, da bi se izbjegao
jedan potpuni poraz, n a r e e n o u 14,00 sati. Razlog za osu-
jeenu deblokadu, p o r e d neprekidnog iscrpljivanja, je prije
svega p a d b o r b e n e moi i b o r b e n o g morala hrvatskih
legionarskih postrojbi, koje su pokazale da nisu vie u ovom
obliku dorasle za sudar snaga velikih razmjera. Dranje u
Kninu, slino utvrenim punktovima, nije m o g u e uslijed
Zapovjednik I bojne 370. grenadirske pukovnije 369. pjeake divizije

crveno, oslobodio nekoliko njemakih vojnika koje su parti- 26 Zapovjednik 370. grenadirske pukovnije 369.. pjeake divizije
27
Schraml, Franz, Hrvatsko ratite, Zaprei, 1992., str. 95-96.
zani bili zarobili i zapalili mjesto. Zbog toga su i ostali nje- 28
Gustav Fehn, 21.12.1892. - 5.6.1945., generalbojnik 1.8.1940.,
maki vojnici mogli izai iz svojih skrovita u kojima su se zapovjednik 5. oklopne diuizije (25.11.1940. - 1.10.1942.), gener-

danima skrivali. Bombarderi - stalne zrane uzbune. Samo alporunik 1.8.1942., zapovjednik XXXX oklopnog armijskog kor-
pusa (1.10.1942. - 13.11.1942.), general oklopnih postrojbi
to je p a o mrak krenuli smo dalje. U Mislini smo nali stoer
1.11.1942., zapovjednik Deutsche Afrikakorps (13.11.1942. -
satnika Heilmanna, zapovjednika I. sklopa 369. topnike 15.1.1943). zapovjednik XXIV oklopnog armijskog korpusa (1.7. -

pukovnije. Neprijatelj je iznenaujue napredovao i doao 19.8.1943.), zapovjednik XXI brdskog armijskog korpusa
(10.10.1943. - 1.8.1944.), zapovjednik XV brdskog armijskog kor-
gotovo do Metkovia. etvrta bitnica bila je spaena
pusa (1.8.1944- - 8.5.1945.).
uzmakom u Celjevo. Potpukovnik K a e h n e 2 6 krenuo je u 29
2. oklopna armija.
ukljuujui teko naoruanje i hranu, kao i stanje osigura-
nja u Kninu. Uslijed najtee situacije u pogledu opskrbe,
nije se u zadnje vrijeme mogla osigurati ak ni tekua
opskrba. Predvidena opskrba iz zraka nije bila m o g u a usli-
jed vremenskih prilika.31
Izvjee satnika Retticha32 o b o r b a m a za Knin u pros-
incu 1944-: No je protekla mirno. Ni dan, koji se svanuo,
nije navjeivao nita od predstojeih d o g a a j a . No izne-
n a d a sve p o n e . inilo se da smo u paklu to je nastao s
gruvanjem, p u c a n j e m i tutnjavom. Paljba iz svih oruja bila
je priprema za juri partizana. Nai pjeaki poloaji bili su
zastrti dimom od rasprskavanja zemlje i b a r u t n o g izgaran-
ja. Sve telefonsko-telegrafske postrojbe u trenu su se
sruile u Knin. S a m o su radisti jo odravali veze. Uvijek su
to ista straljiva pitanja, na koje su trebali odgovoriti:
N a p a d a li neprijatelj? Ne! Neprijatelj jo ne n a p a d a ! U
p o d n e , inilo se da se paljba na poloaje jo pojaava.
Veza izmeu pojedinih satnija v e d u g o vie n e m a .
Tutnjava ne poputa ni u p o p o d n e v n i m satima. Ve se
gotovo smrailo. Od Knina o v a m o vidi se plameni oganj.
Vatre plamte izmeu kua. J o j e d n o m se pojaava top-
nika paljba. O n a u mraku djeluje dvostruko na n a p e t e
ivce. A o n d a uslijedi juri crvenog pjeatva, koje stie u
valovima, uz oklopna vozila, dok se obustavljena paljba
premjeta na poloaje Paena. Potresno, do kosti, prodire
otegnuti Naprijed, uraaa, uraaa! n a p a d a a u nae ui.
Gusjenice oklopnih vozila tropou kroz no. Gdje su se
gnijezda otpora suprotstavila, bila su pregaena. Vrlo slaba
n j e m a k a topnika paljba ne moe zadrati neprijatelja. To
je odluka. Zapadni dio o b r a n e fronte probijen je i zapos-
jednut. Knin p a d a . U osvit donosi do nas zbor crkvenih
zvona Knina tubalicu za mnogim poginulima, mnogima
drugovima i za gorkim krajem III. bojne/383 grenadirske
p u k o v n i j e 3 3 j 264. pjeake divizije. Svi ranjeni pali su par-
stoernog lijenika. Satnik Saeuberlich, zapovjednik II
bojne/383, grenadirske pukovnije, koji je u Kninu p o g o e n
u zdjelicu i bio teko ranjen, ustrijelio se...34
4. Opis stanja u 1945. godini
Situaciju poetkom sijenja 1945. godine, najbolje
oslikava citat iz knjige generalporunika Waltera
Schmidta-Richberga35i Das Ende auf Balkan:
...Situacija na irokom p o d r u j u XV. brdskog armijskog
korpusa u Lici, bila je krajnje kaotina... Poetkom sijenja
situacija u zoni juno od Mostara bila je vrlo mirna. Hrvati
su iz vojnih i politikih razloga traili da se zaposjedne
Ljubuki. Vojna skupina E ukazivala je na to da se crtu iro-
ki Brijeg - Nevesinje bezuvjetno m o r a drati, no nikakve
joj d r u g e postrojbe nisu stajale na raspolaganju osim onih
koje su t a m o rasporeene. Konano su se sloili da Hrvati
sami izvedu taj pothvat, uz pratnju i p o m o jedne nje-
make pukovnijske b o r b e n e skupine, koja se po zavretku
pothvata trebala povui na svoj prijanji poloaj. Dana 15.
sijenja izvren n a p a d na neprijatelja nije naiao ni na
kakav jai otpor i n a p r e d o v a o je do Metkovia. Vrlo brzi
p r o t u n a p a d partizana z a t e k a o je tu nediscipliniranu
hrvatsku postrojbu n e s p r e m n u za o b r a n u i odbacio je na
poetku36
Izvjee natporunika Beck-Woerne37 0 b o r b a m a za
poloaj Mostara: Jo u noi pukovnija je otpremljena
natrag u Mostar. Pukovnijski stoer u velikoj je urbi stigao u
3Ia - prvi asnik u stoeru, zaduen za voenje operacija, u divizija-

tizanima u ruke, njih oko est stotina. J e d a n dio ostao je pri ma istovremeno i naelnik stoera divizije.
31
Zbornik dokumenata i podataka 0 NOR-u naroda Jugoslavije,
proboju o p s a d e iz Knina u sanitetskim vozilima i bio pri-
nav.dj., str. 725-727
likom povlaenja kao i sva vozila uniten, drugi dio na 32
Zapovjednik I bojne 383, grenadirske pukovnije/373, pjeaka
trupnim ranarnicima p r e d a o je bojni lijenik, po krivinim divizija.

o d r e d b a m a enevske konvencije, neprijatelju. Potom se 373- pjeaka divizija

34 Schraml, Franz, nav. Dj, str, I84.
pojavio j e d a n komesar; tko se god o ranjenih jo m o g a o
35 Schmidt-Richberg.Walter, Das Ende auf Balkan, Bad Nauheim,
kretati, m o r a o je van i bio vani, a ostatak u zgradi likvidi- 1971., Str. 196.

ran. J e d a n jedini preivjeli, koji se bacio u gomilu mrtvih, 36 Zapovjednik satnije II bojne 370. grenadirske pukovnije/369, pjea-
ka divizija.
a kasnije se uspio probiti, izvijestio je o tome naeg
37 Zapovjednik II bojne 370. grenadirske pukovnije.
Lisu, II. bojna/370, grenadirske pukovnije zaposjela je crtu
Mostar-Lisa, I. bojna/370, grenadirske pukovnije o d m a h je
morala u akciju sjeverno od ceste kako bi zaustavila nepri-
jateljski n a p a d koji je bio usmjeren na Mostar. Dana 6.2.
jedva da su minule posljednje sjene noi, kad p o e pakleni
koncert. Topniki udari i udari iz bacaa granata prekapali
su tlo. S prvim zracima sunca pojavila su se ve ozloglae-
na etiri neprijateljska b o m b a r d e r a i nastavila svoj razorni
posao od prethodnog dana. Nae topnitvo pucalo je iz svih
cijevi, premda je neprestano bilo na udaru lovakih bom-
bardera, no sudei po salvama suprotne strane bilo je to
vrlo, vrlo slabo. Oko deset sati prestala je elina tua na
pjeake poloaje, a na cestu iznenada su dobrujala etiri
oklopnjaka, ali su prije raskrija skrenula prijeko u polje.
Nadali su se da e time istjerati nae vojnike iz rovova. A tad
je doao pravi trenutak za nae protuoklopne topove. U
kratkim razmacima ispaljena su etiri hica i ve su dva
oklopnjaka bila u plamenu, a druga dva potraila su spas u
bijegu. Likovanje na naoj strani bilo je neopisivo. Potaknuti
tim uspjehom, hrabri su branioci odoljeli etirima tekim
pjeakim napadima. im je pao mrak borba se polagano
stiala. Neprijatelj je dovlaio nove snage i streljivo. Samo
na Lisu ispaljeno je tih dana 3000 topnikih hitaca i hitaca iz
bacaa granata. Dana 7.2. u svitanje poela je, jo ee
negoli prethodnog dana, neprijateljska paljba. Neprijatelj je
izvodio napad za n a p a d o m na nae linije, koje su se sve vie
prorjeivale. Domobranska bojna, koja je drala poloaj na
uporinici mosta kod Knepolja, s prvim ga je udarima
granata napustila i umaknula natrag u Mostar. II. bojna/370
grenadirske pukovnije, koja je dotad titila sjevernu liniju,
morala je o d m a h u protunapad, no uspjela je ponovno
zauzeti samo dio starog poloaja. Neprijatelj je uz podrku
oklopnih vozila i dalje nadirao s juga prema irokom
Brijegu. Polako su se, meutim, primjeivali nai gubici. Na
lijevom krilu 9. satnije neprijatelj se probio! J e d v a smo
mogli povjerovati. Pojedinci su se vratili u Lisu trei, sedam
ljudi kao ostatak jedne ponosne satnije! Posljednja priuva
3. satnija/369, protuoklopnog odjela morala je o d m a h
krenuti u protunapad, ali je ve pri prijelazu preko brisanog
prostora k samostanu na brdu imala teke gubitke. to je
samostan ponovno zauzet, to treba zahvaliti najveem osob-
n o m zalaganju pojedinih zapovjednika. U meuvremenu,
satnik Bollmann s preostalim ljudima svoje hrabre posade
odupro se neprijateljskim oklopnim vozilima. J e d n a od tih
grdosija ostala je u plamenu, no druga je tu malu skupinu
dohvatila s boka i potukla je. U tom p r o t u n a p a d u poginuo
je satnik Bollmann. Fronta se polako komad po komad dro-
bila i povlaila natrag do Tvornice duhana. Samostan u
irokom Brijegu pao je u 15,30 sati . Lisa se ne bi mogla
dulje drati da nove snage izvana nisu odbacile neprijatelja
u Knepolje i ponovno zauzele iroki Brijeg. Ostaci posade,
nakon to je opsadni poloaj u dolini m o r a o biti naputen,
povukli su se u Tvornicu duhana, gdje se ve nalazio ostatak
pukovnijskog stoera s nekolicinom onih koji su bili razbijeni
i odvojeni od svojih postrojbi. 3. satnija branila je skupa s
topnicima topniki poloaj u gornjem dijelu tabora. Nakon
to je na redove n a p a d a a ispaljen posljednji hitac, morali
su svi topovi biti dignuti u zrak. Zbijena na nekoliko
etvornih metara branila je posada sad Tvornicu d u h a n a u
nadi da bi p o m o jo mogla stii. Od oruja je, osim lakih
strojnica, bilo jo samo nekoliko protuoklopnih bacaa
granata i jedan protuoklopni top.
Dva neprijateljska tenka bila su oteena b a c a e m
granata i vatrom iz puaka, te bila prisiljena na uzmak. Oko
sedamnaest sati borbena je skupina iz divizije dobila radi-
jsku zapovijed da se probije u pravcu Mostara. Posljednje
pjeako streljivo prebaeno je u gornje katove Tvornice
d u h a n a kako bi se odatle neprijatelju dobro usmjerenom
vatrom nanijeli to vei gubici. S posljednjim b a c a e m
granata od 8. cm s jo oko 300 granata otvorena je munje-
vita paljba na neprijateljske redove. Netom je p a o mrak,
krenula je pod zatitom te k a n o n a d e glavna skupina pod
vodstvom bojnika Beckera u proboj. Pregazila je rijeku
Lisicu, spojila se s posadom na topnikom poloaju i probi-
jala prema Knepolju. Porunika Boeckela, teko ranjena,
ponijela su dvojica ljudi na nekom krevetu i on je spaen.
Nakon to je unitila cjelokupnu opremu, motorna vozila i
teko oruje, pokuala je zatitnica oko 21 i 30 sati istim
putem stii u Knepolje. Borei se protiv neprijatelja, koji je
pruao jak otpor, stigla je posljednja skupina oko 23 i 45 sati
u Knepolje. Taj nas je put jo jednom stajao gorkih rtava.
Pet asnika i vei dio pukovnije ostao je u Lisi, a i kod top-
nitva bilo je teko ranjenih. O teini te borbe svjedoilo je
sedam unitenih neprijateljskih oklopnjaka i bezbroj mrtvih
na neprijateljskoj strani. Trud naih ljudi moe ocijeniti samo
onaj tko je tamo bio. Svi mi bili smo do kraja iscrpljeni
naporima to smo ih podnijeli posljednjih dana. Na uzmak
pratila je gotovo neprestance vatra iz strojnica. Nerijetko se
neprijatelj iznenada pojavljivao tako blizu da nas je m o g a o
gaati runim g r a n a t a m a . . . 4 0
Prof. MIHOVIL VOJNOVI,
vii kustos
TISAK U IZDANJU JEDINICA 8. KORPUSA NOVH 1
U ovom radu bit e rijei o tisku, kojeg su izdavale
jedinice 8. korpusa, a primjerci kojih su sauvani i ranije su
se nalazili u zbirci tiskane grae Muzeja grada Splita, dakle
samo o jednom dijelu svega onoga to su tampale jedinice
8. dalmatinskog korpusa od njegovog osnivanja pa do pob-
jedonosno okonanih zavrnih borbi sredinom svibnja 1945.
godine. Izdavaka djelatnost jedinica 8. korpusa bila je plod-
na i obimna. Gotovo da nije bilo ni bataljuna ni ete koji
nisu izdavali svoja glasila, a da se i ne govori o krupnijim
vojnim jedinicama. Kako se pribliavao kraj rata, opseg tih
djelatnosti bio je sve vei, a kvalitet i po sadraju i po
tehnikoj opremljenosti sve bolji. Najei naslovi glasila bili
su e p n e novine, etne novine, etni list i slini. Prema
nepotpunim podacima, jedinice 8. korpusa izdale su u raz-
doblju od 1943. do 1945. godine 388 naslova listova, a
izdavai su vodovi, ete, bataljuni, brigade, divizije i Korpus,
kao i pritapske jedinice. Ta glasila umnoavana su najee
na ciklostilu, bilo je pisanih na pisaem stroju pa i u
rukopisu, ali i na tiskarskom stroju. Svakako treba imati u
vidu m n o g o b r o j n e tekoe koje su n e m i n o v n o pratile
tiskanje ovih glasila, kao nedostatak papira, boje, esti
pokreti jedinica, b o r b e s neprijateljem i dr. Zbog tih razloga
glasila nisu redovito izlazila. U listu 4. armije Za slobodu u
lanku Kako smo tampali broj deset govori se o tekoa-
ma koje su pratile izdavaa dok je list iziao iz tampe. Tu
Zapovjednik satnije u I bojni 370. grenadirske pukovnije/369,
pjeake divizije. Schraml, Franz, nau. dj str. 103-105.
pie: "Pred n a m a je deseti broj naeg lista Za slobodu. Neto
je drukiji od dosadanjih brojeva."
Naslov mu je u crvenoj boji, a ima i petokraku. Ipak, to
nije sve to n a m ini ovaj broj tako dragim. Ima tu jo neto.
Naime, list smo tampali u tek osloboenom Suaku, na
dometu neprijatelja koji je jo bio u Rijeci. Ovo je broj
deset.. .prvomajski.
Nai drugovi stigoe u Suak po najveoj kii. Bio je 28.
travanj. tampariju u kojoj treba da rade nisu ni poznavali,
a nalazi se u tuenom prostoru, tik uz samu Rjeinu, na
pedesetak metara daleko od neprijateljskih poloaja u
Rijeci.
Kroz ulice Suaka fijukali su meci. Neprijatelj je
neprestano tukao. Nema se kuda, list mora u tisak, a nai sla-
gari moraju u tiskaru na rad. Pooe. Probijaju se ka tam-
pariji. Neki od njih nemaju oruja. Njihov voda nosi pod
mikom rukopis - list broj deset. To je njegov arac. Napokon
stigoe. .. .Strojevi su divni i veliki. Ali struje nema. Elektrina
centrala ne radi. Ne smeta nita. Vrtit e m o strojeve rukom.
Nai e m o drugove koji e n a m pomoi. ...Snage naih
tampara blie se kraju. Umorne ruke pokreu veliki toak
maine. Glave klonule. Pokreti postali spori i teki. Ipak, mai-
na radi. Izlaze stranice, jedanaesta, dvanaesta. uje se samo
kripa i cviljenje. Papir uti, ispada iz stroja i kao da govori:
Za slobodu.. .slobodu.. .slobodu....
 O n d a je osvanulo jutro. Strojevi zautjeli. Nastala gala-
ma i veselje u naoj tiskari. Broj deset je iziao iz tampe.
Jutro, ulice Suaka oivile. Djeca, ljudi, ene podigli
galamu i viku. Nastala pjesma, veselje. Rijeka je osloboena.
Nai slagari proslavili su tako dva praznika, dvije pobjede u
2
jednom jedinom jutru.
Pa i pored svih tekoa, koje su pratile tampanje listova,
nastojalo se da se oni tiskaju to redovitije i da budu to
kvalitetniji i interesantniji za itatelje. Stoga se upozoravalo
na sadraj pisanih lanaka, na njihove nedostatke i njihovo
otklanjanje. Trailo se da se to m a n j e prepisuju lanci iz
glasila viih jedinica, da se smanji broj stranica, ali da se vre-
menski razmak izmeu tiskanja pojedinih brojeva smanji, da
redovitije izlaze etni i bataljunski listovi, da se proiri broj
suradnika i dopisnika, te da se dobro izvri organizacija
nabave tehnikih sredstava, raspodjele i dostavljanja tiska
kojima je namijenjeno. injenica je da na b o r a c voli
dobru tampu, bez obzira da li je to bataljunska, brigadna,
divizijska ili centralna, da li je to tampa njegove ili neke
druge jedinice. Ali uza sve to njegov etni i bataljunski list
blizak mu je na jedan poseban nain. Uostalom to nije ni
udo. lanci u tim listovima govore o ljudima koji su n j e m u
dobro poznati, o dogaajima koje je i sam prozivao. Te
lanke piu njegovi najblii drugovi - drugovi s kojima je on
proveo i doivio niz sretnih, ali i tekih momenata, niz juria
i mareva, pobjeda i slavlja, i to mu daje podstreka da i sam
pie. Uz ostalo ba i zato smo duni da ih njegujemo i da im
omoguimo redovito izlaenje. 3
Prvo glasilo, koje je izdavao Osmi korpus, odnosno
Propagandni odjel 8. korpusa NOV i POJ, bile su Dnevne
4 donosi n a r e d b u Glavnog taba Hrvatske, kojom se 8. kor-
vijesti . Umnoavane su na ciklostilu, format lista je mali.
Naalost, sauvan je samo drugi broj koji je tiskan 22. stu-
d e n o g 1943. godine u Livnu. Ima osam strana. Na naslovnoj
strani daju se vijesti s operativnog podruja Korpusa, potom
vijesti s ratita u ostalim krajevima Jugoslavije i vijesti s
europskih frontova. Na kraju se u p o s e b n o m lanku upoz-
naje stanovnitvo Dalmacije i o njihovoj suradnji s ustaama
i suradnji ustaa i etnika.
U Tievu je u travnju 1944. godine tab 8. korpusa izdao
dva broja Vijesti. Prvi broj je tiskan 16. a drugi 24. travnja.
Vijesti su umnoavane na ciklostilu na etiri strane. Oba
primjerka su sauvana. 5
Krajem travnja 1944. godine tab 8. korpusa poinje
izdavati Nae novosti. Po koncepciji i sadraju Nae
novosti vrlo su sline Dnevnim vijestima, pa se moe
pretpostaviti da su one nastavak tiskanja tih glasila, uz
opasku, da numeracija svakom od navedenih listova poin-
je od poetka. Prvi broj Naih novosti tiskan je u Tievu
29. travnja 1944. godine, a ostali brojevi izlazili su u sjeditu
taba korpusa na ator planini i Dinari. Umnoavani su na
ciklostilu, najee na est strana. Urednitvo lista istaklo je
u prvom broju poziv na suradnju svim borcima, te vojnim i
politikim rukovodiocima. Ukupno su tiskana 52 broja, a u
muzejskoj zbirci uvalo se 11 brojeva 6 . List je na prvim
stranama donosio vijesti o b o r b e n o m putu i uspjesima
jedinica 8. korpusa i teme koje su bile interesantne i aktu-
alne za stanovnitvo Dalmacije, upozoravao je na opasnosti
koje dolaze od domaih izdajnika, o njihovoj suradnji s
Nijemcima, o n a m j e r a m a i ciljevima okupatora, davao je
uputstva o nizu drugih pitanja koja su utjecala na opredjel-
jenje naroda za NOB-u. Najee su na kraju lista bile vijesti
s europskih ratita, u nekim brojevima dosta opirne, to je
ovisilo o zbivanjima na frontovima saveznika.
Osmi korpus p o e o je polovicom sijenja 1945. godine
izdavati list Za slobodu, a izdava je Propagandni odsjek
taba 8. u d a r n o g korpusa. Meutim, nakon osnivanja
etvrte armije, u podnaslovu broja pet pie da je list 4. armi-
je, a izdava je Politiko-prosvjetno odjeljenje taba 4. armi-
je. List je tiskan u Kninu, Zadru, Gospiu, Otocu, Novom
Vinodolskom i Suaku, na tamparskom stroju, u poetku
svakih 15 dana, a kasnije tjedno. Ukupno je tiskano 20 bro-
jeva, a u muzejskoj zbirci uvalo se 17 brojeva lista 7 . Prvi
broj tiskan je 15. sijenja 1945. godine i na naslovnoj strani
pusu dodjeljuje naziv udarni za uspjehe koje je postigao:
U dugotrajnim i upornim b o r b a m a sa krupnim nepri-
jateljskim jedinicama 8. korpus je nanio neprijatelju velike
gubitke u ljudstvu i materijalu i oslobodio je itavu
Dalmaciju.
1
Saopenje podnijeto na znanstvenom skupu o 8. korpusu, u Duilovu-
Split 15.10.1987.
2
Za slobodu br. 11 str. 7 od 15-V.1945. inv.br. 388.
3
Za slobodu br. 6. str. 5 od LIV 1945. inu.br. 388.
4 MGS, inv.br. 389.
5
MGS, inv.br. 387.
6
MGS, inv.br. 3 8 6 .
7 MGS, inv.br. 3 8 8
 Za postignute izvanredne uspjehe, pokazanu vjetinu,
heroizam i izdrljivost na bojnom polju dodjeljujemo 8 kor-
pusu naziv udarni.
Na istoj strani je n a r e d b a kojom je 20. dalmatinska diviz-
ija dobila naziv udarna. Zatim se na vie strana opisuje tok
bitke za osloboenje Knina. I. slijedei brojevi lista donose
na naslovnim stranama opise najnovijih zbivanja na opera-
tivnom podruju Korpusa odnosno etvrte armije. List je
imao soju dopisniku slubu i posebnu rubriku Borci za slo-
bodu, u kojoj su borci pisali o ratnim uspjesima svojih
jedinica, kao i o drugim zanimljivim dogaajima iz ivota i
rada. U nekim brojevima lista objavljena su imena odliko-
vanih boraca. Svaki broj je sadravao crtee i fotografije. Uz
tekstove su i imena njihovih autora.
Urednitvo je teilo da list svojim sadrajem b u d e aktu-
alan i zanimljiv, da itaoci mogu proitati o svim zbivanjima,
koje su jedinice korpusa prole, i koje su i sami proivjeli u
b o r b a m a s neprijateljem.
Deveta divizija, najstarija dalmatinska divizija, u 1944.
godini poinje izdavati svoje glasilo Vijesti. Naslov se od
broja 12 mijenja u Vjesnik IX u d a r n e divizije, a od broja 46
Kroz 10 dana. Izdava je od broja 34 Propagandni odsjek,
a od broja 45 Politiko-propagandni odsjek IX. Udarne diviz-
ije IV JA. List se tiskao u Imotskom, irokom Brijegu, Filip-
Jakovu, Zadru, Cresu, ovisno o tome gdje se divizija nalazi-
la. U poetku je list ee izlazio, svaka dva do tri dana, a
kasnije svakih deset dana. Tiskala ga je Tehnika 9. u d a r n e
divizije, a umnoavan je na ciklostilu. Ukupno je tiskano 48
brojeva lista, a u muzejskoj zbirci uvalo se dva broja
Vijesti (10 i 11), jedan broj Vjesnika IX u d a r n e divizije
(45) 9 i sva tri broja Kroz 10 d a n a 1 0 . Po sadraju i koncep-
ciji list je slian glasilima koja su izdavale ostale dalmatinske
divizije. Na naslovnim s t r a n a m a se d o n o s e vijesti s
jugoslavenskih ratita s naglaskom na b o r b e u Dalmaciji, a
potom s drugih frontova. Posebna rubrika u listu je Dopisi
iz naih brigada, u kojoj dopisnici javljaju o ratnim dogaa-
jima njihovih jedinica. Tekstovi su potpisani. Takoer, posto-
jala je rubrika Pregled tampe, gdje su se prenosili lanci
iz drugih listova.
U toku 1944. godine Deveta divizija izdaje glasilo IX
divizija 11 . U ovoj godini tiskan je samo jedan broj lista u
Bosanskom Grahovu, u izdanju 9. divizije. U 1945. godini
tiskano je pet brojeva pod naslovom IX u d a r n a divizija, a
izdavai su Propagandni odsjek 9. u d a r n e divizije, odnosno
od broja pet Politiko - prosvjetni odsjek taba 9. u d a r n e
divizije. List je izlazio mjeseno na p o v e e m broju stranica
(od 16 do 58), a tiskan je u Imotskom, Mostaru i Zadru na
ciklostilu, osim broja etiri i est, koji su tiskani na tam-
parskom stroju. List je tako koncipiran, da se najvie prosto-
ra ustupalo tekstovima koji se odnose na b o r b e n e aktivnos-
ti i uspjehe jedinica divizije, zatim na omladinske aktivnosti,
na kulturno - prosvjetni rad pojedinih jedinica, pa o
naoruanju, o enama borcima i dr. Svaki broj ima istaknut
sadraj i autore pojedinih tekstova. Primjerci lista tiskani
tamparskom tehnikom ilustrirani su fotografijama, a oni na
ciklostilu, crteima. Ti su autori nepoznati. Svaki list imao je
posebnu rubriku Kroz diviziju - iz b o r b e i rada, u kojoj
borci brigade piu o svojim doivljajima iz borbi, iz rada u
p r e d a h u izmeu dviju borbi i dvaju pokreta. Ti su lanci
obino kratki, ali sadrajno v e o m a zanimljivi.
U muzejskoj zbirci uvali su se primjerci koji su tampani
u 1945. godini, dakle nedostaje prvi broj. U broju 2-3, na
prvoj strani, istaknuta je odluka Glavnog taba Hrvatske,
kojom se 9. diviziji dodjeljuje naziv udarna. U odluci pie:
Za uspjene borbe od svog osnutka do danas, naroito za
h r a b r o dranje prilikom o s l o b o e n j a Grahova, Livna,
Duvna, uice, Posuja i Imotskog u kojim operacijama je
osloboena velika teritorija i neprijatelju naneseni veliki
gubici, podjeljujemo IX diviziji naziv udarna.
Kako su se upravo u veljai 1945. godine, kada je tiskan
ovaj broj lista, navrile dvije godine od osnivanja 9. divizije,
to je posebno istaknuto i opirno se daje prikaz b o r b e n o g
puta divizije. Deveta divizija izdavala je jo u 1945. godini
Radio-bilten, Bilten i Bilten takmienja IX. diviziji, ali
ni jedan od navedenih naslova nije se uvao u muzejskoj
zbirci.
Brigade u sastavu Devete divizije takoer su izdavale
svoja glasila. Druga dalmatinska brigada izdavala je
Bratstvo i Dalmatinski udarnik, etvrta splitska Glas 4.
splitske brigade i Kroz borbu, a Trinaesta dalmatinska
brigada Ilustrovane depne novine, dok je Artiljerijska
8
MGS, inu.br. 803
9
MGS, inv.br. 804
10
MGS, inu.br. 80S A
11
MGS, inu.br. 8 0 5
brigada izdavala Glas artiljerca. Uz n a v e d e n a glasila jo su
12
tiskani brojni etni i bataljunski listovi.
Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija poela je u
1
1943. godini izdavati Vjesnik 19. divizije ^. U m n o a v a n j e
na ciklostilu na dvije ili etiri stranice. U muzejskoj zbirci
uvala su se samo dva broja lista iz rujna i studenog 1944.
1
godine ^. Na naslovnoj strani lista daje se opis dogaaja,
koji se odnose na b o r b e n e uspjehe jedinica 19. divizije, i
preteno je ispunjen lancima tog sadraja, dok se na kraju
daju kratke telegrafske vijesti o zbivanjima na ratitima u
drugim krajevima Dalmacije, Hrvatske i Jugoslavije, te na
frontovima u Europi.
Tehnika 19. divizije izdala je u Pariima u lipnju 1944.
godine list pod naslovom 19. divizija 1 ^. Tiskan je samo
jedan broj u obliku broure. Umnoen je na ciklostilu. Cijeli
broj je ispunjen opisima d o g a a j a u diviziji i njenim
brigadama, borbi s Nijemcima, takmienjima m e u jedini-
cama. List ima i kulturno-prosvjetni prilog, a ilustriran je
crteima iz borbenih akcija. Autori crtea su nepoznati, dok
su autori tekstova potpisani.
Krajem 1944. godine o d m a h nakon osloboenja Knina i
cijele Dalmacije, Devetnaesta divizija poinje izdavati list
16
Idemo naprijed . U ovoj godini izala su samo dva broja,
a ukupno je tiskano do kraja lipnja 1945. godine 19 brojeva
lista. Umnoavan je na ciklostilu u Kistanjama, Zadru,
Benkovcu, Mostaru, Gospiu, Hrvatskom primorju, Rijeci i
Opatiji. List nije izlazio redovito, to je ovisilo o prilikama na
frontu divizije. Podnaslov broja 8 je da je list 19. u d a r n e
divizije JA. Izdava od broja 7 je Propagandni odsjek, a od
broja 1 1 - 1 2 Politiko - prosvjetni odsjek 19. u d a r n e diviz-
ije 4. armije Jugoslavije. List je tiskan latinicom i irilicom,
ilustriran crteima iz ivota i rada divizije. Donosi vijesti
brigadnih dopisnika, koji piu o ratnim uspjesima svojih
jedinica, o podvizima pojedinih boraca i drugim t e m a m a
interesantnim za itatelje lista. Prvi broj ispunjen je tekstovi-
ma, u kojima se opisuje tok kninske bitke. Interesantno je
napomenuti, da je list imao i sportsku rubriku, a u prvom
broju pojavljuje se i humoristini prilog. U muzejskoj zbirci
uva se 8 brojeva lista.
Svakako treba naglasiti da je urednitvo i ovog lista upo-
zoravalo svoje dopisnike i rukovodioce na konkretne greke
koje se javljaju prilikom pisanja pojedinih tekstova i teilo da
se one ne ponavljaju. Upozoravalo se, pored ostalog, da o
opim t e m a m a ne treba pisati, obradu takvih tema treba
prepustiti centralnim listovima, ali zato jo vie obraivati
teme iz svakidanjeg ivota divizijskih jedinica. Time e list
dobiti na kvaliteti, postat e jo zanimljiviji, raznovrsniji i
aktualniji, borci e ga rado itati. 1 ?
U 1945. godini divizija je izdavala Usmene novine.
Izila su ukupno 4 broja, tiskala su se na ciklostilu. 1
I brigade 19. divizije izdavale su svoja glasila. Tako je
Peta brigada izdavala Jedinstvo od 1943. godine, a
Bukovika brigada izdavala je svoje glasilo pod nazivom
etrnaesta brigada. Osim toga, svoje listove izdavali su
bataljuni, ete i pritapske jedinice divizije.^
U izdanju Propagandnog odsjeka Dvanaeste u d a r n e
divizije u 1945. godini izlazi List 20. u d a r n e divizije 20 . Prvi
broj je tiskan u Zadru u oujku 1945. godine na tiskarskom
stroju. Drugi broj umnoen je na ciklostilu u Delnicama, a
izdava je Politiko - prosvjetni odsjek 20. u d a r n e divizije.
Trei broj tiskan je u svibnju u Trstu, a posljednji, etvrti,
nakon zavretka rata. List je ilustriran fotografijama, odnos-
no crteima. U muzejskoj zbirci uvaju se sva etiri broja
lista.
U prvom broju lista obrauje se razvojni i borbeni put
20. divizije, a autor teksta je Mate Bilobrk. Inae, u listu se
opisuju borbe koje je vodila divizija, ivot i rad omladine,
takmienja. Tu je rubrika o kulturno - prosvjetnom radu kao
i rubrika Iz nae divizije, u kojoj dopisnici javljaju o
dogaajima u njihovim brigadama, bataljunima i etama, te
na kraju i sportski prilog. U broju tri Bogdan Pecoti opirno
opisuje tijek borbe za Trst jedinica 20. divizije.
Od 1. travnja 1945. godine Propagandni odsjek 20.
u d a r n e divizije izdaje Tjednik 20. u d a r n e divizije 4. armije.
Izlazio je tjedno, a umnoavan je na ciklostilu. Tiskan je i
poslije zavretka rata, ukupno jedanaest b r o j e v a . 2 1
12
Ni jedan od nabrojenih naslova ne uva se u Muzeju.
13
MGS, inv.br. 368
Bibliografija izdanja u NOR-u 1941-1945. ovaj list nije registrirala.
15
MGS, inv.br. 312.
16
MGS, inu.br. 369
1
7 Idemo naprijed, br. 10
1
Muzej ne posjeduje ni jedan primjerak
19
Ni jedan od navedenih listova nije pohranjen u zbirci
20
MGS, inv.br. 807
21
Muzej nema nijedan broj Tjednika.
 Osma dalmatinska brigada, koja je bila u sastavu 20. diviz-
ije, izdavala je List nae brigade i Naa brigada. Oba lista
se poinju tiskati u 1944. godini. Deseta dalmatinska brigada
22
izdavala je svoje glasilo pod nazivom Udarna brigada.
I izdavaka djelatnost jedinica 26. dalmatinske divizije
bila je obimna. Gotovo da nije bilo ete ni bataljuna koji
nisu imali svoje glasilo. U svibnju 1944. godine 26. divizija
poinje izdavati list Nae b o r b e 2 3 . List je u poetku izlazio
tjedno, a od broja 14 svaka dva tjedna ili rjee. Umnoavala
ga je Tehnika 26. divizije na ciklostilu, u poetku na malom
depnom formatu, a kasnije neto veem. Tiskan je na Visu,
u ibeniku, Kninu, Mostaru, Obrovcu, Senju i Ilirskoj
Bistrici. Numeracija je neprekidna. U prvoj godini tiskano je
20, a u drugoj 7 brojeva lista, s tim to je 15. rujna 1944.
godine tiskano izvanredno izdanje s govorom marala Tita
na proslavi dvogodinjice f o r m i r a n j a 1. dalmatinske
brigade. Od broja 6 list je ilustriran crteima. U muzejskoj
zbirci ukupno se uvalo 21 broj lista.
Koncepcijski Nae borbe bile su orijentirane na prikaz
zbivanja jedinica divizije, ali i na vanije i znaajnije dogaa-
je u Dalmaciji. Posebna rubrika bila je Sliice iz borbe, u
kojoj dopisnici opisuju razne doivljaje iz svojih jedinica.
Postojala je i rubrika Drugovi n a m piu odnosno Nai
borci piu gdje se prenose lanci iz etnih, bataljunskih i
brigadnih listova. Na kraju se daju Vijesti s frontova
odnosno Radio vijesti, u kojima se ukratko daju izvjetaji s
jugoslavenskog ratita i europskih frontova. U treem broju
Nae borbe pozivaju sve drugove borce i rukovodioce
na suradnju, kako bi svojim dopisima i prijedlozima
pomogli da kvaliteta lista b u d e to bolja. Na taj nain Nae
borbe postat e uzoran bilten dostojan 26. divizije. I
stvarno, list je biljeio suvremene dogaaje iz kojih se mogu
koristiti razni podaci za dogaaje iz borbi u Dalmaciji,
p o s e b n o onih koje su vodile jedinice 26. divizije, jer ti su
napisi nastali u toku samih zbivanja ili neposredno nakon
njih. List prati gotovo sve znaajnije b o r b e divizije, desantne
akcije za srednjodalrnatinske otoke 1944. godine, b o r b e za
konano osloboenje Dalmacije, te b o r b e u Hercegovini,
Lici, Hrvatskom primorju, Istri i b o r b e za Trst.
Brigade, koje su bile u sastavu 26. divizije, izdavale su
svoja glasila. Prva dalmatinska u studenom 1944. godine
24
poinje izdavati Na tjednik . Tiskan je u ibeniku na cik-
lostilu. Numeracija lista je neprekidna. U oujku 1945.
godine prestao je izlaziti. Na tjednik donosi vijesti o bor-
b e n i m uspjesima brigade, kao i o drugim znaajnim
dogaajima njenim jedinicama. Treba napomenuti da list
ima sportsku i humoristinu rubriku. Naalost, komplet lista
nije sauvan, svega osam brojeva, a u muzejskoj zbirci uva-
lo se samo brojevi pet i deset.
Tehnika Prve dalmatinske proleterske brigade izdavala je
list Naa 1. dalmatinska. U srpnju 1944. godine tiskan je
samo jedan dvobroj na Visu, a ostala tri broja iz 1945. godine
umnoavana su na ciklostilu u Obrovcu i Trstu. Numeracija je
neprekidna. Trea prekomorska brigada izdavala je Brigadni
list, jedanaesta dalmatinska tjednik Glas tampe pa Kroz
borbu i Jedanaesta dalmatinska, a Dvanaesta brigada
izdavala je glasilo pod nazivom Dvanaesta u d a r n a 2 5
.
Osim navedenih naslova svoja glasila su izdavale ete,
bataljuni i pritapske jedinice. Ovdje smo naveli samo ona
izdanja primjerci kojih su se uvali u muzeju. Vozarski
bataljun i intendantura 26. divizije izdavali su
Jedinstvo 2 6 , Sanitet 12. divizije 2 7 u izdanju saniteta, te
Glas muzike 2 8 u izdanju vojne muzike 26. divizije.
Glasila jedinica 8. dalmatinskog korpusa biljeila su
suvremene dogaaje, odakle se danas mogu crpsti vani
podaci za prouavanje NOB-e u Dalmaciji, posebno bojnog
dijela, koji govori o bitkama, o uspjesima i neuspjesima dal-
matinskih boraca, o podvizima pojedinaca i jedinica.
Donose niz drugih sliica iz ivota i rada pojedinih vojnih
formacija, koje n e e m o nai u slubenim izvjetajima.
Izdavaka djelatnost Osmog dalmatinskog korpusa bila
je plodna. Njena namjena bila je da p o m o g n e u ostvariva-
nju ciljeva i zadataka NOB-e, da potakne rodoljube da u
b o r b a m a sami uestvuju. Kod boraca je jaala nacionalnu i
politiku svijest, borbenost i odlunost za p o t p u n o unitenje
neprijatelja. Glasila jedinica Osmog korpusa odigrala su onu
vanu ulogu, koju je drug Tito postavio pred tisak jo 1941.
godine ...da treba da objanjava narodu vjeru u konanu
pobjedu nad omraenim okupatorom.
22
Navedeni listovi ne uvaju se u zbirci.
2 3
MGS, inu br. 374-
2
4 MGS, inv.br. 366.
2
5 Ni jedan primjerak od navedenih listova ne uva se u zbirci.
2 6
MGS, inu. br. 376
27 MGS, inu. br.377
2 8
MGS, inu. br. 375
2
9 Bibliografija, uvodna rije, str.V
 Prilozi

Iz sjeverne Dalmacije otilo je 1 9 4 1 . godine pet partizanskih grupa medu like i

bosanske partizane. Na slici shematski prikaz marruta tih grupa.

Provodei talijanizaciju u Dalmaciji, faisti su uklonili mnoge spomenike hrvatskog

jezika, povijesti i kulture, medu njima i kip Grgura Ninskog s Peristila u Splitu,
jesen 1 9 4 1 .

Talijani strijeljaju Radu Konara, sekretara CK K P H , i drugove na Subievcu 2 2 .

svibnja 1 9 4 2 .
Akademski kipar Ivan Lozica iz Lumbarde s Korule u svom ateljeu. Lozicu su, kao
antifaista, s jo trojicom drugova Talijani strijeljali potkraj oujka 1 9 4 3 . na Koruli

Fotografija J u r e Katelan i Tiho Cvrlje u Hvaru, prosinca 1 9 4 3 . J u r e Katelan je otvorio

konferenciju kulturnih radnika Dalmacije, 1 7 . prosinca 1 9 4 3 .

Hajduk - prva momad N O V J - e u Monopoliju, u Italiji, lipnja 1 9 4 4 .

 Na putu s Visa za Drvar na II. kongres antifaistike omladine Jugoslavije, u snijegu na
Dinari, 1 8 . travnja 1 9 4 4 . Na snijegu sjedi Nikola A n i , autor ove knjige, ostali dele-
gati 1 9 . i 2 6 . divizije u koloni

N a r o d n o slavlje u Splitu nakon izbora prve hrvatske demokratske narodne vlade,- narod
obasipa cvijeem Vladimira Nazora i Vicka Krstulovia

T 393
Kraj rata! Spliani slave Dan pobjede, 9. svibnja 1 9 4 5 .
 IZVORI I LITERATURA

VRELA Zbornik d o k u m e n a t a G l a v n o g taba Hrvatske, 1-4-

knjiga, za p e r i o d od 1941. do 1943., Zagreb,

a) Arhivi 1983-1987.

Povijesni d o k u m e n t i , J o s i p Broz Tito, S a b r a n a djela,

knjiga 1-30, B e o g r a d 1977-1989.
Arhiv Vojnoistorijskog instituta (ubudue VII),
Beograd. D n e v n i k G l a v n o g taba N O V Hrvatske 1941. - 1942.
asopis za suvremenu povijest, Zagreb,
Arhiv Instituta za s u v r e m e n u povijest (sada Hrvatski
3/1991.
institut za povijest, Zagreb).

Arhiv Instituta za s u v r e m e n u povijest u B e o g r a d u .

Arhiv C e n t r a l n o g komiteta KPJ - SK Jugoslavije, LITERATURA

Beograd.
Knjige
Arhiv Jugoslavije, B e o g r a d .

Arhiv Hrvatski dravni, Z a g r e b .

Nikola Ani, N a r o d n o o s l o b o d i l a k a vojska Hrvatske
Arhiv UDB-e iz Zagreba, filmovana graa u (1941. - 1945.) - doktorska disertacija,
Vojnoistorijskom institutu u B e o g r a d u . Z a g r e b 2002. godine.

Arhiv Instituta za historiju radnikog pokreta Nikola Ani, Narodnooslobodilaka vojska

D a l m a c i j e u Splitu (sada Dravni arhiv u Jugoslavije, B e o g r a d 1982.
Splitu).
Nikola Ani, N j e m a k a vojska u Hrvatskoj, Hrvatski
institut za povijest, Zagreb, 2002.
b) Zbornici povijesnih dokumenata
Nikola Ani, D v a n a e s t a dalmatinska (Prva otoka)

Zbornik d o k u m e n a t a i p o d a t a k a NOR-a, t o m V Knj. narodnooslobodilaka udarna brigada,

1-39, izd. VII, B e o g r a d . Zatim t o m II, knj. I-V S u p e t a r na Brau, 1984.

izd. VII, B e o g r a d i t o m VIII, knj. 1-3, VII, Nikola Ani, O p e r a c i j e 4. armije, G e n e r a l t a b J N A ,

Beograd. B e o g r a d 1983.

Zbornik d o k u m e n a t a - N a r o d n o o s l o b o d i l a k a b o r b a Nikola Ani, Velika p o d v a l a - C e n i krivotvori

u Dalmaciji, knj. I-X, izdanje Instituta za rad- Titova kazivanja, D r u t v o za istinu o NOR-u,
niki pokret Dalmacije, Split, 1981-1986. B e o g r a d 2003. (Koautor, redaktor, urediva).
Nikola Ani, Do p o b j e d e - 8. dalmatinski korpus,
Split 2003. (broura).
Nikola Ani, N a r o d n o o s l o b o d i l a k a b o r b a n a r o d a
J u g o s l a v i j e u II. svjetskom r a t u
1945.), TANJUG, B e o g r a d 1985. (prijevod na
engleski, francuski, njemaki, talijanski, ruski,
panjolski i arapski jezik).
Nikola Ani, Drugi svjetski rat 1939. - 1945., tri t o m a .
Na hrvatskim Mladost, Zagreb, na sloven-
skom Ljubljana, na srpskom B e o g r a d 1980. -
1981. Izala etiri izdanja (koautor, urednik,
redaktor, prireiva).
Nikola Ani, edicija Za p o b j e d u i slobodu, d e v e t
knjiga, VINC, B e o g r a d 1985. - 1987. Koautor,
r e d a k t o r i p r i r e i v a u sljedeim knjigama:
Kninska o p e r a c i j a (knj.3), Armije u strategi-
jskoj k o n c e p c i j i NOR-a (knj.4), Mostarska
o p e r a c i j a (knj.5), J u g o s l a v e n s k a m o r n a r i c a u
zavrnim operacijama za osloboenje
Jugoslavije (knj.6) i Z a v r n e o p e r a c i j e za
o s l o b o e n j e Jugoslavije (knj.9).
Nikola Ani, Sanitetska sluba u NOR-u 1941. - 1945.
g o d i n e , etiri t o m a , VINC, B e o g r a d 1990.
(koautor, struni r e d a k t o r i prireiva).
Nikola Ani, Na punti H v a r a - Povijest Suurja, osob-
n o izdanje, S u u r a j 2000. godine.
Nikola Ani, M o d e r n i ratovi od 1939. do 1990.,
Mladost, Zagreb, Mladinska knjiga, Ljubljana.
Ostalo u rukopisu radi rata 1991.
Artiljerijska grupa 8. korpusa, (grupa
Ljubljana 1966.
D u a n Bai, etvrti k o r p u s N O V J , B e o g r a d 1990.
Pavle Babi i Andrija Boovi, Splitska o p e r a c i j a
g o d i n e 1973, Z a g r e b 1959.
D u a n dr. Biber, Tito - Churchill, Globus, Z a g r e b
1981.
D u a n Bilandi, akademik, Hrvatska m o d e r n a povi-
jest, Z a g r e b 1999.
Biokovo u NOB-i (grupa lanaka), Split 1983.
J a n k o Bobetko, Sve m o j e bitke, Z a g r e b 1996.
Vinko Brania i Nikola Slavica, Pregled tabova,
(1941. -
jedinica i u s t a n o v a N O V Hrvatske, knj. I. - II,
B e o g r a d 1970.
Josip Broz - Tito, Vojna djela, I-IV knj. B e o g r a d 1983.
R a d e Bulat, Deseti zagrebaki korpus, Z a g r e b 1985.
R a d u l e Buturovi i Albert Klun, Trea p r e k o m o r s k a
brigada, N o v a Gorica 1967.
Ivan Brozina, Put Prve istarske b r i g a d a Vladimir
Gortan, Pula 1959.
M l a d e n dr. Coli, Pregled o p e r a c i j a na jugoslaven-
skom ratitu 1941. - 1945. B e o g r a d 1988.
etvrti pomorsko-obalski sektor, Split, 1983.
Danilo Damjanovi, esta d a l m a t i n s k a b r i g a d a ,
B e o g r a d 1969.
Danilo D a m j a n o v i , O d ustanka d o p o b j e d e , Rijeka
1987.
D r u g a dalmatinska proleterska b r i g a d a ( g r u p a auto-
ra), Split, 1982..
Drugi svjetski rat, p r e g l e d o p e r a c i j a , I-V knjiga,
B e o g r a d 1957. - 1989.
D u b r o v n i k u NOB-i i socijalistikoj revoluciji 1941.
1945. Split, 1985.
Branko dr. Dubravica, Vojska antifaistike Hrvatske
(1941. - 1945.), Velika Gorica - Zagreb, 1996.
autora),
O b r a d Egi, Ratni d n e v n i k D r u g e proleterske dal-
matinske brigade, B e o g r a d 1972.
O b r a d Egi, Dva r o e n j a D e v e t e dalmatinske diviz-
ije, Z a d a r 1977.
Enciklopedija Jugoslavije, d r u g o izdanje, t o m I-IV
Leksikografski z a v o d Miroslav Krlea, Zagreb,
1980. - 1990.
Ivo Ferenc, Partizani june D a l m a c i j e (Trinaesta dal-
matinska N O U brigada), B e o g r a d 1975.
Boris Fulgosi, Osma dalmatinska NOU brigada, Petar Kleut, J e d a n a e s t i k o r p u s N O V J , B e o g r a d 1987.
ibenik 1981.
Petar Kleut, 35. divizija, B e o g r a d 1970.
A. Giron, i akademik Petar Stri, Zaobii
K o n e c D r u g e s v e t o v n e v o j n e v Jugoslaviji 1945.
Ingridstellung, Rijeka 1995.
(grupa autora), Ljubljana 1985.
D r a g o Gizdi, Dalmacija 1941., 1942., 1943. i 1944-
Veljko Kovaevi, N e k a iskustva iz b o r b i u Hrvatskom
45. Z a g r e b 1957., 1959., 1962. i 1964.
p r i m o r j u i G o r s k o m kotaru 1941. - 1943.
Veljko Gradika, Primorska eta, ibenik 1969. B e o g r a d 1963.

Dragutin Grgurevi, D e v e t n a e s t a sjevernodalmatins- Korula u revolucionarnom radnikom pokretu,

ka divizija, Zagreb, 1968.
Dragutin Grgurovi, Prvi ibenski partizanski o d r e d ,
ibenik 1985.
Kronologija N O B n a r o d a Jugoslavije 1941. - 1945-,
B e o g r a d 1964.
Hrvatska enciklopedija, Z a g r e b 2002., t o m IV
Veseljko dr. Hulji, Milovan Delebdi, Veze u NOR-
u 1941. - 1945. B e o g r a d 1984.
NOB-i i socijalistikoj revoluciji 1921. - 1945-,
Korula 1989.
D. Krsti, D e v e t a dalmatinska (trogirska) u d a r n a
brigada, Trogir 1985.
Nedjeljko Kujundi, Imotska krajina u NOB-i 1941.
1945., Imotski 1981.
Sibe Kvesi, Dalmacija u NOB-i Split 1979.
Sibe Kvesi, Hvar u NOB-i, Split 1981.

Veseljko dr. Hulji, Vis 1941. - 1945., Split 1979. Luka Knezovi i Ivo urin, D e s e t a dalmatinska u d a r -
na brigada, Split 1977.
Istra i Slovensko p r i m o r j e , B o r b a za s l o b o d u kroz
vjekove, B e o g r a d 1952. Uro Kosti, O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n a k o g primor-
ja i Trsta 1945., B e o g r a d 1978.
Pavle Jaki, N a d u s p o m e n a m a , 1. i 2. knjiga,
B e o g r a d 1987. Viktor Kuan, Borci Sutjeske, B e o g r a d 1996.

J e d a n a e s t a u d a r n a moto-streljaka brigada, Split Kronologija - Hrvatska, E u r o p a i svijet, Zagreb, 1996.

1979.
Boo Lazarevi, Vazduhoplovstvo u NOR-u, B e o g r a d
Ivan Jeli, Hrvatska u r a t u i revoluciji 1941. - 1945., 1972.
Z a g r e b 1978.
Leksikon N O B - e i socijalistike revolucije, knj. I. i II,
Redley Josper, Tito - biografija, Z a g r e b 2000. B e o g r a d 1980.

Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo u NOR-u, Vladimir Mateti, 14. primorsko-goranska brigada,

B e o g r a d 1981. B e o g r a d 1973.

Boo Jakovljevi, D r u g a istarska b r i g a d a , Rijeka Slavko Mati, Osmi dalmatinski korpus - p o d a c i o kor-
1978. pusu, divizijama i b r i g a d a m a . Spisak n a r o d n i h
h e r o j a Dalmacije. Spisak poginulih b o r a c a 8.
A l e k s a n d a r J o v a n o v i , Broz i Hrvati, B e o g r a d 1999.
korpusa za o s l o b o e n j e Dalmacije od rujna do
Zdravko Klanjek, Deveti k o r p u s slovenske n a r o d - prosinca 1944. ibenik, 2003- rukopis.
noosvobodilne vojske 1943. - 1945-,
B o g d a n Mamula, Trea primorsko-goranska u d a r n a
Ljubljana 1999.
brigada, B e o g r a d 1990.
Milo Mini, Oslobodilaki ili graanski rat u Todor Radoevi, Ofenziva za osloboenje
Jugoslaviji 1941.-1945. Novi S a d 1993- Dalmacije, B e o g r a d 1965.

Naa 1. dalmatinska, 1. i 2. knjiga, Split 1982. Milan Rako, Slavko Druijani, J e d a n a e s t a dalmatin-
ska u d a r n a brigada, Split 1987.
N e r e t v a - Sutjeska 1943. (zbornik r a d o v a ) , B e o g r a d
1969. Danilo Ribari, Borbeni p u t 43. istarske divizije,
Z a g r e b 1969.
Vlado api, Prva dalmatinska proleterska brigada,
B e o g r a d 1986. Nikola Slavica i R a d o v a n Timotijevi, Peta dalmatin-
ska brigada, B e o g r a d 1976.
Branko O b r a d o v i , D r u g a dalmatinska proleterska
b r i g a d a , B e o g r a d 1968. Smith R Bradley i Elene Agruossi, O p e r a c i j a izlazak
S u n c a , Z a g r e b 1988.
Slavko Odi, D e s a n t na D r v a r 1944., B e o g r a d 1981.
Split u NOB-i i socijalistikoj revoluciji 1941.-1945.
ore Orlovi, esta lika proleterska divizija,
(radovi) Split, 1981.
B e o g r a d 1990.
Split u Titovo d o b a (grupa autora), Split 2002.
Oruane snage Jugoslavije 1941.-1945. (zbornik
r a d o v a ) B e o g r a d 1986. Milija Stanii, Kadrovi revolucije, Titograd 1984.

Osma dalmatinska udarna brigada (ibenska), Mate alov, Trea dalmatinska brigada, Split 1988.
ibenik 1981.
Mate alov, etvrta dalmatinska brigada, Split 1980.
Osloboenje Hrvatske 1945. (zbornik radova),
esta proleterska divizija, Z a g r e b 1964.
Z a g r e b 1986.
Svetozar Tintor, XIII p r i m o r s k o - g o r a n s k a divizija,
Oslobodilaki rat n a r o d a Jugoslavije, I. i II. knjiga,
Z a g r e b 1968.
B e o g r a d 1963.-1965.
F r a n j o dr. T u m a n , Rat protiv rata, Z a g r e b 1957.
Oslobodilaki p o h o d na Trst ( g r u p a autora), B e o g r a d
1957. R a d o v a n Timotijevi, Nikola Slavica, Peta dalmatins-
ka, B e o g r a d 1976.
O t o k Hvar u NOR-u i socijalistikoj revoluciji, Split
F a b j a n Trgo, Titove istorijske o d l u k e 1941.-1945-,
1987.
B e o g r a d 1980.
Branko dr. Petranovi, Srbija u D r u g o m svjetskom
ratu, B e o g r a d 1992. Miroslav dr. Ujdurovi, Biokovsko-neretvansko
p o d r u j e u NOB-i i socijalistikoj revoluciji,
D u a n dr. Plena, Kninska r a t n a v r e m e n a 1850.-
Split 1983.
1946., Z a g r e b 1986.
J o v a n Vasiljevi, M o r n a r i c a N O V J , B e o g r a d 1972.
Kaimir dr. Pribilovi, etvrti pomorsko-obalski sek-
tor M o r n a r i c e N O V J 1943.-1945. Beograd Velika p o d v a l a - C e n i p o d m e e Titu izmiljene

1988. s t e n o g r a m e ( g r u p a r a d o v a ) , B e o g r a d 2003.

Prvi k o r p u s N O V Hrvatske (grupa autora), Karlovac Vojna enciklopedija, t o m I-X, d r u g o izdanje, B e o g r a d

1987. 1970.-1975.

P u t o v i m a G l a v n o g taba Hrvatske, Z a g r e b 1976. Vojni leksikon, B e o g r a d 1983.

L j u b o Vukovi, Dalmatinski proleteri, Beograd Nikola Ani, O p e r a c i j a saveznika u Italiji i korelacija
1969. t o g a s o f e n z i v o m 4. armije, U knjizi - zavrne
operacije za osloboenje Jugoslavije,
Z a v r n e o p e r a c i j e za o s l o b o e n j e Jugoslavije 1944.-
B e o g r a d 1986.
1945., B e o g r a d 1978.
Vladimir dr. Bakari, Tito i revolucija, Socijalizam,
B e o g r a d 70/1980.

D u a n dr. Bilandi, O r u k o v o e n j u u NOR-u, Vojno

lanci delo, 12/1959.

M l a d e n dr. Coli, Z n a e n j e b o r b e i bojevi na

p o d r u j u s j e v e r n e D a l m a c i j e u NOR-u 1941.-
1944. Zadar, 5. 12.1979.
Nikola Ani, Titovo p o i m a n j e karaktera II. svjetskog
rata i utjecaji t o g a na v o j n u organizaciju NOP- Miroslav urin, Partizanske grupe i odredi u

a - rasprava o kratkotrajnom i dugotrajnom Dalmaciji 1941. Poruka b o r c a , Split, 4. srpnja

ratu. U knjizi: Razvoj, oblici i perspektive 1981.

jugoslavenskog socijalizma, 1. knj. Z a g r e b Rade Guberina, Oruane jedinice sjeverne

1989. Dalmacije, Zbornik 4, Split, 1978.

Nikola Ani, O r u a n e s n a g e NOP-a u Hrvatskoj, r a d J e r e J a r e b , Hrvatski n a r o d u II. svjetskom ratu,

i d j e l o v a n j e Glavnog taba Hrvatske. U knjizi: asopis za s u v r e m e n u povijest br. 3/1995.
O s l o b o e n j e Hrvatske 1945., Z a g r e b 1986.
Anelko Kalpi, Izrastanje Mornarice NOVJ u
Nikola Ani, Korpusi i divizije N O V u v r i j e m e reorga- J u g o s l a v e n s k u m o r n a r i c u . U knjizi Armije u
niziranja N O V u J u g o s l a v e n s k u armiju 1945. strategijskoj koncepciji NOR-a, B e o g r a d 1986.
U knjizi - Armije u strategijskoj koncepciji
Ivan dr. Kralj, N a s t a n a k i razvoj sanitetske slube u
NOR-a i revolucije, B e o g r a d 1986.
N O R - u na teritoriju Hrvatske, asopis za
Nikola Ani, Djelatnost politikih o r g a n a u postrojba- s u v r e m e n u povijest, br. 3/1981.
ma 4. armije za v r i j e m e ofenzive 1945. vi-
Branko Latas, Djelatnost etnika u Dalmaciji. U knjizi
carska v o j n a kola, Zrich 1985. (prijevod na
- Split u NOR-u, Split, 1981.
francuski, n j e m a k i i talijanski jezik).
B o g d a n Pecoti, M o r n a r i c a u strategijskom razvoju
Nikola Ani, Jugoslavenska armija u zavrnim
NOR-a, Mornariki glasnik, B e o g r a d 2/1985.
o p e r a c i j a m a za o s l o b o e n j e zemlje, asopis
Historija XX. veka, B e o g r a d 1/1987. Z d e n k o dr. Radeli, Vodstvo ustakog p o k r e t a i kriari
1945.-1948.., asopis za s u v r e m e n u povijest,
Nikola Ani, Vojna s n a g a NOP-a u Istri 1944. Pazinski
Zagreb, br. 1/2001.
memorijal, br. 13/1982.
Boko Siljegovi, O p e r a c i j e 4. armije na p r i m o r s k o m
Nikola Ani, O s l o b o e n j e Istre 1945., Pazinski m e m -
p r a v c u , Mornariki glasnik, B e o g r a d , 3/1956.
orijal, br. 8/1978.
F a b j a n Trgo, N j e m a k a ofenziva na Makarsko pri-
Nikola Ani. Savezniko p l a n i r a n j e u S r e d o z e m l j u
morje i srednjodalmatinske otoke, VIG
1943. (Churchillova periferna strategija),
5/1956.
Neretva-Sutjeska 1943., B e o g r a d 1969.
F a b j a n Trgo, Kninska operacija, VIG, 1/1956. J o v a n Vasiljevi, N j e m a k i d e s a n t na o t o k Korulu, U
knjizi - Korula u NOR-u, Korula 1986.
F a b j a n Trgo, O s l o b o e n j e Dalmacije, VIG, 3-4/1955.

J o v a n Vujoevi, J e d i n i c e stranih dravljana u sas-

Fabjan Trgo, Osloboenje srednjodalmatinskih
t a v u JA, u knjizi - Armije u strategijskoj kon-
otoka, VIG, 5/1959.
cepciji NOR-a, Beograd, 1986.
F a b j a n Trgo i M l a d e n Marui, B o r b e 26. divizije za
Vladimir Zerjavi, Demografski i ratni gubici
o s l o b o e n j e S t o n a i u n i t e n j e dijelova 369.
Hrvatske u II. svjetskom ratu i p o r a u , asopis
divizije kod Vukovog klanca, VIG 2/1954.
za s u v r e m e n u povijest, Zagreb, br. 3/1995.
Tihomir Vilovi, Iskustva i p o u k e iz b o r b i na m o r u u
toku NOR-a, Mornariki glasnik, Beograd,
4/1956.
 DODATAK

Skice broj 4, 7., 8. su od

autora teksta dr. sc.N.Ania:

Skice: 1, 2, 3, 5, 6, 9, 10 su preuzete iz:

T. Radoevi: Ofenziva za osloboenje Dalmacije, Beograd 1965.

Skice broj 11. i 12. su iz Zbornika:

Kninska operacija, Beograd 1985.

Skice broj 13. i 14. su iz Zbornika:

Mostarska operacija, Beograd 1986.

Ostale skice su preuzete iz:

V Kosti: Osloboenje Istre, Slovenskog primorja i Trsta 1945-, Beograd, 1978.
 - skica 1 -
Osloboenje srednjodalmatinskih otoka i Peljeca (7.-26. 09.1944.)
 - skica 2 -
Unitenje glavnine 369. legionarske divizije u rajonu Ston - Neum - Otrilovac - Vukov klanac
(borbe od 15. do 19. 10. 1944.)
 - skica 3 -
Unitenje glavnine 369. legionarske divizije u rajonu Ston - Neum - Otrikovac - Vukov klanac
(borbe od 20. do 23. 10. 1944.)
 - skica 4 -
Osloboenje Dubrovnika (listopad, 1944-)
 - skica 5 -
Borbe 8. korpusa u dalmatinskom zaleu
 - skica 6 -
Osloboenje Livna (10.10. 1944)
 - felQQ J -
Pomorski desant jedinica korpusa na kopno. Osloboenje Makarske. Dubaca i Zadvarja (18. - 23. 10. 1944.)
 - skica 8 -
Osloboenje Splita (25- - 26. 10. 1944.)
 - skica 9 -
Osloboenje Benkovca (3. - 7. 10. 1944.)
 - skica 10 -
Razbijanje njemake borbene grupe "Alerman" u rajonu ibenik - Konjevrate
 - skica 11 -
Kninska operacija (25. -30. 11. 1944.)
 - skica 12 -
Kninska operacija (1.- 9. 12. 1944-)
 - skica 13 -
Mostarska operacija, borben od 6. do 12. 02. 1945. godine
 - skica 14 -
Mostarska operacija, borbe od 13. do 15. 02. 1944 godine
 - skica 15 -
Obostrani raspored snaga na jugoslavenskom ratitu u proljee 1945.
 - skica 16 -
Raspored jedinica 15. brdskog armijskog korpusa u irem rajonu Bihaa 20. III. 1945.
 - skica 17-
Borbe u Lapakom i Krbavskom polju 20. i 21. III. 1945.
 - skica 18 -
Proboj uanjske obrane Bihaa 22. i 23. III. 1945-
 - skica 19 -
Osloboenje Gospia, 4. IV. 1945.
 - skica 20 -
Osloboenje Karlobaga i desant na otok Pag, 4- ' 5. IV. 1945.
 - skica 21 -
Osloboenje Senja, 9. IV. 1945.
 - skica 22 -
Osloboenje Novog i Crikvenice, 15 i 16. IV. 1945.
 - skica 23 -
Osloboenje Lokava i Mrzle Vodice i borbe na pravcu Fuine - Kraljevica 17. IV. 1945.
 - skica 24-
Izbijanje 4. armije na pravcu Gomanjce - Klana - Rijeka, 18. - 21. IV. 1945.
 - skica 25 -
Borbe na podruju Gomanjce - Klana - Rijeka od 22. do 30. IV. 1945.
 - skica 26 -
Borbe 9. divizije u istonoj Istri od 26. do 29. IV. 1945.
 - skica 27 -
Prodor 20. divizije u pozadinu rijekog fronta od 24. do 28. IV. 1945.
 - skica 28 -
Osloboenje Trsta, 30.IV. i I.V. J 945.
 - skica 29 -
Borbe za okruenje njemakog 97 armijskog korpusa od 29. IV. do 2. V. 1945.
 - skica 30 -
Kapitulacija njemakog 97. armijskog korpusa, borbe 6. i 7-V. 1945.
 - skica 31 -
Prijedlozi za razgranienje izmeu Jugoslavije i Italije
 BILJEKA
NIKOLA ANI,
doktor povijesnih
znanosti, roen 1.
oujka 1923. u Suurju
na Hvaru. Ribar,
pomorac, poljodjelac,
aktivni antifaistiki
borac od poetka
1942. Vodio u ilegali
omladinu Suurja,
Bogomolja i Gdinja na
Hvaru. Partizan i as-
nik u 8. korpusu od njegovog osnivanja. Uestvovao je u
svim korpusnim operacijama na Hvaru, Brau, olti, kod
Splita, ibenika, Knina, Mostara i onda od Like do Soe kao
rukovodilac omladine u 12. brigadi 26. divizije..
Povijesne znanosti studirao na Filozofskom fakultetu u
Beogradu. Doktorsku disertaciju "Narodnooslobodilaka
vojska Hrvatske 1941. - 1945." obranio na Filozofskom fakul-
tetu u Zagrebu 2002. godine. Oficirsku kolu zavrio u
Sarajevu (1949.), Viu vojnu akademiju - kolu taktike
zavrio u Beogradu (1956. - 1958.), a Ratnu kolu takoer u
Beogradu (1965. - 1967.). Predavao vojnu povijest i vojnu
strategiju na Vioj vojnoj akademiji, gdje je bio i naelnik
Katedre vojne povijesti. Izvanredni profesor u Vojnoj koli u
Zrichu. Ima zvanje znanstvenog savjetnika vojno-povijes-
nih i vojno-stratekih znanosti.
Znanstvenim r a d o m bavi se vie od 55 godina. Napisao
i objavio u zemlji i inozemstvu, kao autor ili koautor vie od
O AUTORU
35 knjiga, broura, udbenika i oko 150 znanstvenih raspra-
va, lanaka, priopenja, kritika, eseja, feljtona i t d. Najvie
se bavio radovima iz vojne povijesti i vojne strategije u o p e
i posebno iz Drugoga svjetskog rata, NOR-a u Jugoslaviji i
lokalnim ratovima od 1945. godine. Najvaniji radovi:
"Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije" (Beograd
1982.), "Vojna strategija" (Beograd, 1974.), trotomna edicija
"Drugi svjetski rat" (Ljubljana, Zagreb, Beograd, 1981.),
etverotomna edicija "Sanitetska sluba u NOR-u u
Jugoslaviji" (Beograd 1997.), devetotomna edicija "Za pob-
jedu i slobodu" (Beograd, 1986.).
Noviji radovi: monografija "Na punti Hvara - povijest
Suurja" (Suuraj, 2000.); "Njemaka vojska u Hrvatskoj
(1941. - 1945.)", Zagreb 2002., broura "Povijest dalmatin-
skog 8. korpusa" (Split 2003.) Urednik i koautor monografi-
je "Velika podvala" kao odgovor V. Ceniu na falsificirane
Titove stenograme, objavljeno u Beogradu 2003.
Nositelj 13 ratnih i poslijeratnih odlikovanja i tri nagrade
za znanstveni rad.
Umirovljen 1983. u inu pukovnika. ivi u Suurju na
Hvaru.
 SADRAJ

Predgovor 5

Uvod 11

I. Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji od 1941. do osnivanja 8. dalmatinskog korpusa,

jeseni 1943. godine 11

II. Uloga i znaenje 8. dalmatinskog korpusa u NOR-u 19
III. Tito o dalmatinskim partizanima i O s m o m korpusu. 22

Prvo poglavlje

STVARANJE KORPUSA I BORBE DO OSLOBOENJA DALMACIJE

I. Osnivanje, sastav i namjena 8. dalmatinskog korpusa 47

1. Vojna organizacija ustanka u Dalmaciji u ljeto 1943. do kapitulacije Italije 47
2. U s t a n k o m n a r o d a D a l m a c i j e nie velika antifaistika vojska Hrvatske 49
3. Po Titovoj zapovijedi formira se 8. dalmatinski k o r p u s 52
4. Sastav 8. dalmatinskog k o r p u s a 54
5. Ostali operativni sustavi 8. dalmatinskog k o r p u s a 56
II. Njemaka okupacija Dalmacije - dolazak njemake vojske, njihov poetni vojni sustav i
b o r b e n o djelovanje 59
III. Jesenje i zimske operacije njemake vojske protiv 8. dalmatinskog korpusa 1943/1944. i
dogaanja u tabu korpusa - povijesna stvarnost i kontroverze. 61
1. J e s e n j e n j e m a k e o p e r a c i j e protiv 8. korpusa. 61
2. Zimske o p e r a c i j e n j e m a k e vojske protiv 8. korpusa. O p e r a c i j a Ziethen 65
3. S m j e n a taba 8. dalmatinskog k o r p u s a - povijesna stvarnost i k o n t r o v e r z e 70
4. N j e m a k i d e s a n t na Korulu 73
5. Nijemci na olti, Brau i H v a r u 74
6. N j e m a k e zimske o p e r a c i j e u sjevernoj Dalmaciji 75
IV. Obrana Visa - povijesno znaenje i napadna djelovanja na srednjodalmatinskim otocima 77
1. O b r a n a Visa - d i l e m e i r j e e n j e 77
2. D e s a n t n e akcije na srednjodalmatinskim. o t o c i m a 80
3. Maral Tito na Visu 86
V. U e e 8. dalmatinskog korpusa u Drvarskoj operaciji. 88
VI. Ljetne ofenzivno - defenzivne borbe 8. korpusa 1944. godine 91

Drugo poglavij e

OFENZIVA OSMOG KORPUSA ZA OSLOBOENJE DALMACIJE

I. Situacija, planovi i grupiranje snaga pred poetak ofenzive 8. korpusa za osloboenje

Dalmacije 115
II. Borbe za osloboenje srednjodalmatinskih otoka i bitka kod Vukovog klanca. 118
1. O s l o b o e n j e Braa i olte 118
2. O s l o b o e n j e Hvara 120
3. O s l o b o e n j e Korule, Mljeta i Peljeca 122
4. Bitka za Vukov k l a n a c i p o r a z legionarske 369. divizije 123
III. Osloboenje Dubrovnika 129
1. G r u p i r a n j e s n a g a i p o e t a k b o r b i 129
2. Titova n a r e d b a da se oslobodi D u b r o v n i k 130
3. B o r b e za o s l o b o e n j e Konavala 132
4. Plan n a p a d a za o s l o b o e n j e D u b r o v n i k a 133
5. N a p a d na D u b r o v n i k 134
6. D u b r o v n i k je o s l o b o e n 135
7. Epilog b o r b i za o s l o b o e n j e D u b r o v n i k a 136
IV. Ofenzivno djelovanje 9. i 20. dalmatinske divizije u dalmatinskom zaleu 138
V. Desant na kopno. Osloboenje Omia, Bake Vode, Makarske i Zadvarja 142
VI. Splitska operacija. 144
VII. Osloboenje sjeverne Dalmacije - Benkovac, Obrovac, Zadar 152
VIII. ibenska operacija - osloboenje ibenika i Drnia 156
IX. Kninska operacija 161
1. Osnovni p o d a c i o Kninskoj operaciji 161
2. B o r b e n o d j e l o v a n j e u Kninskoj operaciji: 164
a) Situacija, obostrani planovi i grupiranje snaga 164
b) Tijek borbenih dogaanja u Kninskoj operaciji: 168
- Uvodne borbe 168
- Prva etapa Kninske operacije (26.-29. studenog 1944.) 170
- Druga etapa Kninske operacije (29. studenog - 1. prosinac 1944.) 172
- Trea, zavrna etapa Kninske operacije 174
3. O p e r a t i v n o o b z o r j e Kninske o p e r a c i j e 178
4. Zakljuak o Kninskoj operaciji 189
a) Opa zakljuivanja i rezultati 189
b) to je kazano o Kninskoj operaciji? 190
X. Zakljuni osvrt na ofenzivu 8. korpusa za osloboenje Dalmacije 195
XI. Tabelarni prilozi 202
 Tree poglavij e

OFENZIVA 8. DALMATINSKOG KORPUSA U OSLOBOENJU HERCEGOVINE

MOSTARSKA OPERACIJA

I. Osnovni podaci o Mostarskoj operaciji. 211

II. Situacija u Hercegovini prije Mostarske operacije. 212

III. Borbeno djelovanje i tijek Mostarske operacije: 215
1. Obostrani planovi i grupiranje snaga 215
2. Osloboenje irokog Brijega (6.-7- veljae 1945.). 219
3. Osloboenje Nevesinja (8.-14. veljae 1945.). 223
4. Osloboenje Mostara (8.-15. veljae 1945.). 225
5. Rezultati i osvrt na Mostarsku operaciju. 232

etvrto poglavij e

OFENZIVA ETVRTE ARMIJE OD LIKE DO TRSTA I SOE

DALMATINSKE DIVIZIJE U ZAVRNIM OPERACIJAMA ZA OSLOBOENJE HRVATSKE

I. Dalmatinske divizije jezgro 4. armije. 241

II. Ofenziva 4. armije od Like do Trsta i Soe. 245

1. Situacija, operativni planovi i grupiranje snaga 245
2. Liko - primorska operacija 249
a) Zamisao i grupiranje snaga za prvu etapu operacija 249
b) Oslobaanje istone Like i Bihaa 250
c) Oslobaanje zapadne Like, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. 253
III. Rijeko - transka operacija 260
1. Obostrani planovi i grupiranje snaga. 260
2. Prva etapa Rijeko-transke operacije - borba ispred glavnog njemakog obram-
benog pojasa. 262
3. Saveznici uskratili p o m o i podrku 4. armiji. 266
4. Druga - zavrna etapa Rijeko-transke operacije - osloboenje Istre, Trsta i
Slovenskog primorja. 267
a). Situacija, zamisao i obostrano grupiranje snaga 267
b). Bitka za Klanu i Rijeku 269
c). Osloboenje Trsta, Istre i Slovenskog primorja. 275
5. Okruenje i kapitulacija njemakog 97. armijskog korpusa 283
6. Zakljuak o Rijeko-transkoj operaciji. 288
IV. Osvrt na ofenzivu 4. armije i djelovanje dalmatinskih divizija. 291
V. Dalmatinski borci u Trstu i na Soi. 300
 Peto poglavij e

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

1. Osvrt na povijesnu ulogu, n a e l a d j e l o v a n j a i bitne karakteristike 8. dalmatinskog

korpusa 307
2. Rezultati i b o r b e n i uinci 8. k o r p u s a 314
3. rtve i gubici jedinica 8. k o r p u s i n a r o d a D a l m a c i j e 315
4. S p a e n a p r o d a j a D a l m a c i j e i Hrvatski J a d r a n 317
5. N j e m a k a vojska u s u k o b u s divizijama 8. k o r p u s a 318

Prilozi

1. Nikola dr. Ani - Prvi politiki k o m e s a r 8. k o r p u s a - Ivica Kuko 325

2. Milan Kupreanin - N e k a s j e a n j a na b o r a v a k u 8. k o r p u s u 327
3. Vladimir dr Isai - M o r n a r i c a N O V J i 8. k o r p u s 330
4. J o s i p erni - Z d r u e n o d j e l o v a n j e J u g o s l a v e n s k e m o r n a r i c e s 4. a r m i j o m u
zavrnim o p e r a c i j a m a 346
5. Miroslav Curin - D j e l o v a n j e O b l a s n o g N O O Dalmacije potkraj 1944. g o d i n e 352
6. Slavko Mati - Osvrt na nacionalni i socijalni sastav 8. k o r p u s a 356
7. Slavko Mati i Nikola dr. Ani - Partizanski o d r e d i i v o j n a p o z a d i n a 362
8. Slavko Mati - Pregled b r i g a d a 8. k o r p u s a N O V Hrvatske 364
9. Nikola dr. Ani - Saveznike v o j n e misije pri 8. k o r p u s u 372
10. Mario mr. W e r h a s - D r u g a strana b r d a . N j e m a k i asnici o b o r b a m a s
p o s t r o j b a m a 8. k o r p u s a 373
11. Mihovil Vojnovi - Tisak u izdanju jedinica 8. k o r p u s a N O V H 386

Izvori i literatura 395

D o d a t a k ( S k i c e u boji). 401

Biljeka o autoru 433

Sadraj 435
Odbor za pripremu i tiskanje knjige
"Povijest Osmog dalmatinskog korpusa NOVH-e"

Adori Ante, Ani Nikola, Isai Vladimir, Juki Jakov,

Jureti Miro, Kovaevi Ada, Kvesi Sibe, Lalin
Millivoj, Mati Slavko, Matoi Jerko, Nemi Miro,
Paali Tomislav, unjara Vinko, Trgo Fabjan /predsjed-
nik/, Ujdurovi Miroslav, Vidjak Vjekoslav, Vilovi
Tihomir i Vlai Marinko.

Izdavai: Udruge Antifaistikih boraca i antifa-

ista dalmatinskih upanija i grada Splita
Dom i svijet, Zagreb

Urednici: Fabjan Trgo, general

Vjekoslav Vidjak, dipl. in.

Recenzenti: prof.dr.sc. Mladenko Coli, Zadar

prof.dr.sc. Vjeko Omai , Split
Fabjan Trgo, Krilo Jesenice

Lektor: Jerko Matoi, prof.

Za izdavae: Ante Adori, dipl. in.

Lada Stani

Grafiki urednik: Bojan Lonar, in.

Redaktor: dr.sc. Nikola Ani

Izbor skica
i fotografija: dr.sc.Nikola Ani
Fabjan Trgo, general
Vjekoslav Vidjak,dipl. in.

Reljef na ovitku: I. Mirkovi - Palim borcima 1941-1945

Tisak: Dalmacijapapir Split

Tira : 1000

Split, 2004