MEDITACIJA JESAM

ZORAN STAMENI
SADRAJ

SMISAO MEDITACIJE ........................................................................................................... 1

Uvod u meditaciju ................................................................................................................. 2

Philosophia perennis ............................................................................................................. 7

Samoostvarenje ..................................................................................................................... 9

PRIMJENA MEDITACIJE ..................................................................................................... 17

Razine uma ......................................................................................................................... 18

Prakticiranje meditacije Jesam ........................................................................................... 24

Mantra ................................................................................................................................ 29

Proces meditacije Jesam ..................................................................................................... 30

ZAKLJUAK ........................................................................................................................ 37

LITERATURA ...................................................................................................................... 38

BILJEKE ............................................................................................................................ 40

O autoru .............................................................................................................................. 43

Impresum ............................................................................................................................ 44
SMISAO MEDITACIJE

1
UVOD U MEDITACIJU

Svaki je ovjek svijet u malom, a u razvoju jedinke od roenja do smrti manifestiraju se sve
faze nastanka svijeta i evolucije vrste. To potvruje ontogeneza, koja je u biti ponovljena
filogeneza. Razvoj fetusa ide prijenosom genetskog zapisa od jednostaninog oblika preko
svih faza evolucije ovjeka do roditeljskog genoma i specifine varijante naeg nastanka u
obliku jedinstvenog i neponovljivog bia. U djetinjstvu prolazimo spoznajne faze razvoja od
prvobitnih ljudi do nas, a nakon zadnjeg izdaha i smrti fiziko tijelo svakog ljudskog
organizma raspada se u nie organske i anorganske oblike, jer nema vie ivotne sile koja
spreava ovu entropiju. Jedinka je nastala iz praha i prahu se vratila, ali prije fizikog
nestanka svaki je ovjek ostavio neki doprinos kao infinitezimalni trag u kolektivnoj svijesti i
kolektivnom nesvjesnom.

Slino su povezani i mikro i makro aspekti spoznaje unutar znanosti i njezine primjene
putem tehnologije. Koliko znanost vie pronikne u svijet molekula, atoma i subatomskih
struktura toliko vie raste spoznaja o svijetu koji nas okruuje, ukljuujui i znanja o tajnama
nastanka Svemira, naeg okruenja i nas samih. Koliko ovjek vie i bre ovladava mikro
svijetom, a danas ve moemo govoriti i o nanotehnologijama, toliko vie i bre ljudska vrsta
proiruje svoju mo i otkriva tajne svemira i njegovih prostranstava. to vie kao pojedinci
otkrivamo nesvjesne sadraje svoje psihe to vie osvjetavamo spoznaje o vanjskome svijetu.
Kako, meutim, spoznati smisao, svrhu i cilj ovih procesa? Kako ostvarivati eljenu
introspekciju?

Kod prahistorijskih ljudi i plemena koja nisu jo posve uronila u suvremenu civilizaciju
elementarne pojave, drvee, stijene ili ivotinje imaju osobnost, a esto i boanska svojstva.
Maloj je djeci svijet bajki i basni jednako stvaran kao njihovim roditeljima dramska serija ili
dnevnik na televiziji. Jednako tako umjetnicima i amanima moan svijet simbola i
nadahnua predstavlja stvarnost koja lei izvan svjesnog uma, a knjievnost je puna romana
koji stoljeima daju ilustrativne primjere koji mogu posluiti naem otkrivanju i
razumijevanju nesvjesnog.

U Bibliji su aspekti nesvjesnih dijelova psihe prisutni kroz tumaenje snova, koja su zapisana
kao isti stvaralaki in proroka koji su prenosili znaajne poruke za iru zajednicu. U grkoj
mitologiji nadahnue je dolazilo od Atene, za koju su vjerovali da je boica roena iz Zeusove
glave.

2
Sigmund Freud je prvi razjasnio potrebu psihoanalize i razumijevanja nesvjesnog. Dokazao
je da nesvjesni dijelovi psihe sadre osobna iskustva i elje koje su bile potisnute iz svjesnih
dijelova. Njegov doprinos predstavlja izuzetan pomak u razumijevanju ljudske psihe, ali tek
Jungovo otkrie kolektivnog nesvjesnog objanjava zato se nae nesvjesno moe sastojati i
od materijala koji nikada prije nisu dotakli nau svijest. Dublje razine uma su za njega
objektivne, jer pripadaju cijeloj ljudskoj vrsti, a ne samo osobnom i subjektivnom vlasnitvu
neke osobe. Nesvjesne su jer postoje u za nas skrivenom obliku, koji nije dostupan naoj
panji. Poput neke ifrirane poruke koja se ne moe izravno razumjeti, najdublje nesvjesne
razine ne mogu izravno doi do nae svijesti. Prema Jungovom miljenju kolektivno
nesvjesne kao i individualno nesvjesne razine postoje u naoj psihi i posredno se
manifestiraju.

poznato meni poznato meni

poznato drugima javnija tajnija nepoznato drugima
poznato drugima slijepija nesvjesnija nepoznato drugima
nepoznato meni nepoznato meni

Metoda introspekcije je za svakog istraivaa psihikih fenomena nezamjenjiva psiholoka

metoda, ali je ograniena meusobnim iskljuivanjem svjesnog i nesvjesnog. Kad spavamo
nismo svjesni okruenja i tek po sjeanju kada se probudimo analiziramo snove, koje moda
nismo dobro zapamtili. Stoga je meditacija korisna kao komplementarna metoda
introspekcije koja povezuje neke aspekte budnog stanja i poinka. Bez meditacije i openito
zadubljenja kroz kontemplaciju muskulature i koncentraciju panje na mantru koja nas vodi
u istraivanje njezinih nesvjesnih sadraja preostalo bi samo indirektno istraivanje kroz
analizu snova, asocijacija, simbola i hipnozu.

Trening meditacije stoga je od izuzetne vanosti, jer s jedne strane daje mogunost
poniranja u nesvjesne sfere, a s druge strane proiruje nau svijest i ujedno isti podsvijest,
koja je kao dio nesvjesnoga dijela psihe ispunjena izmeu ostaloga i stresom iz bliih i
ranijih razdoblja ivota.

Meditaciju zato definiramo kao zadubljenje uz pomo kontemplacije tijela i koncentracije

uma na mantru, koja nas vodi u nesvjesne sfere naega postojanja. Kroz dugi niz stoljea
potvrdila se kao metoda, kojom se ovjek viegodinjim prakticiranjem moe osloboditi
dominacije lokalnog uma. Ona je ujedno i vrsta introspekcije, koju tisuama godina

3
prakticiraju duhovni tragaoci u razliitim kulturama. Postoji puno tehnika meditacije,
autogenog treninga i duhovnih vjebi. Neke od njih su se stoljeima prenosile posebnim
procesom inicijacije, ili su bile prezahtjevne za iroke slojeve stanovnitva, koje nije imalo
dovoljno obrazovanja i slobodnog vremena za rad na sebi, jer se borilo za puko
preivljavanje. Danas moemo rei da smo na pragu Doba nanotehnologija. Njegovi su
temelji i materijalna podloga, koja omoguava irenje kvalitetne duhovnosti, razvoj znanosti
i novih tehnologija te neemo pogrijeiti, promatrano ire od samog tehnolokog aspekta,
ako kaemo da je nalije iste sutine rei da je poelo Doba duhovnosti. Zahvaljujui rastu
ivotnog standarda i obrazovanosti, kao i sve brem razvoju sredstava moderne
komunikacije, duhovnost je postala dostupna veini ljudi. Hoemo li je, i koliko, razviti zavisi
od osobne motivacije.

Carl Gustav Jung upozorio je da u stvarnom ivotu veoma rijetko obraamo panju na ono
to je iza rijei, na ideje, koje su u njihovoj osnovi. A ipak, ideja je jedina realnost. Cijeli moj
rad je zapravo davanje novih imena tim idejama, tim realnostima, pisao je Jung. Pogledajmo
na primjer rije nesvjesno, upozorio je ovaj veliki istraiva psihikih sadraja inspiriran
knjigom jednog kineskog zen-budiste. Izgleda da mi govorimo o istoj stvari. Jedina je
razlika meu nama to smo istu realnost nazvali razliitim imenima. Rije nesvjesno nije
vana, ve ono to stoji iza te rijei kao ideja nesvjesnoga.

Da bi lake razumjeli pojam, svrhu i smisao meditacije u duhovnom razvoju ovjeka i

svakodnevnom ivotu i izbjegli eventualne nesporazume, koji nastaju kada se zaboravlja da
razliite pojmove ponekad oznaavaju iste rijei, ili se pak isti pojmovi nazivaju razliitim
rijeima, u ovom u uvodu definirati osnovne kategorije s kojima e se itatelj sretati.
Iskustvo nas ui da su este situacije u kojima ponekad isto mislimo i drugaije govorimo, a
potom se ne razumijemo, jer ne znamo kojim je rijeima kao simbolima misli onaj koji nam
neto kazuje definirao svoje misli. Nekome je Bog vrhovno bie njegove vjeroispovijedi,
bitno drugaije od vrhovnih bia drugih vjera. Moe se uti i miljenje da ne samo svaka
vjera, ve i svaka konfesija i sekta, pa ak i nacija imaju svojega Boga. Neki su se ograniili
na povijesnu ili suvremenu karizmatsku linost i pokuavaju sve metafizike nedoumice
rijeiti klanjajui se njezinom liku, a ima i onih koji su umislili da su upravo oni sami jedina
Boja emanacija. Kako vidimo, postoji dosta razliitih poimanja, a kada ih poblie
razmotrimo esto su paradoksalna, kao i injenica da su mnogi od onih koji se prikazuju u
svojoj monoteistikoj vjeri, ustvari mitski mnogoboci, koji toga ak nisu ni svjesni.

U nedostatku mogunosti cjelovite definicije Boga, poimo od pretpostavke da ovaj pojam

4
predstavlja vjeno i sveobuhvatno duhovno i materijalno-energetski beskonano,
nespoznatljivo Jedno, kojim je bez ostatka ispunjen Univerzum. Budui da smatram kako je
pojam Boga racionalnim putem nespoznatljiv, ovim se razmatranjima niti dokazuje niti
osporava njegovo razliito religijsko poimanje. Uspjena meditacija je dostupna i ateistima i
vjernicima, bez obzira na konfesiju, sektu, rasu ili naciju. Pretpostavka uspjeha u njezinoj
primjeni je pravilno nastojanje i entuzijazam pojedinca. Ovdje nema odabranog naroda,
sloja, profesije ili karizmatskog voe. Svi se mogu osloboditi stresa i proiriti svijest o sebi, a
oni koji nastave dugogodinji rad na sebi preobraavaju se u samoostvarene ljude. Svrha
vlastitog ivota im postupno postaje jasnija, jer izotravaju intuitivne uvide. Nazvao sam ih
prema terminu samoostvarene linosti, koji je u humanistiku psihologiju uveo Abraham
Maslow, uvidima ispunjenog ivota samoostvarenih linosti, koji su u biblijskoj terminologiji
preobraenje, u srednjovjekovnoj literaturi mistino iskustvo, a u budistikoj tradiciji
osloboenje i prosvjetljenje, ali i samoostvarenje.

Problemi nastaju kada neto tvrdimo, a ne znamo dovoljno jasno to podrazumijevamo

izgovorenim pojmom, ili krivo pretpostavimo to je netko drugi pod time mislio. Kada znamo
to podrazumijevamo pod pojmom Boga, nebitno je hoemo li rei Jahve, Allah, Apsolutni
duh, Univerzum, Jedno, priroda, ili emo Boga oznaiti simbolom. Pa ipak, najbolje je ono
to ne razumijemo ne spominjati. Nije li i u Bibliji zapisano: Ne spominji ime moje uzalud?
Neke religije u svom sustavu Boga uope ne spominju. Niti ga osporavaju niti potvruju.

Slino lutamo kod znaenja pojma Ja (ego) i znaenja pojma Jastva (Sebstva). Stoga bez
obzira kako je to netko drugi obiljeio, u ovoj knjizi ego oznaava ovjeka bez slobode
preuzimanja odgovornosti za vlastite odluke, lokalizirani um, odnosno pojedinca otuenog
od samoga sebe, prirode i drugih ljudi, koji je ogranien na egocentrian i nedovoljno
osvijeteni aspekt njegovih, s okruenjem suboptimalno usklaenih, potencijalnih psihikih
sadraja.

Jastvo (Sebstvo) nasuprot tome oznaka je za nelokalizirani um, odnosno duhovnim rastom
osloboen i s bliim i daljim okruenjem (Univerzumom) usklaen total ovjekovih ukupnih
psihikih sadraja samoostvarenja.

Jastvo je prema tome utjelovljeni Bog kroz individualno oitovanje u svakom pojedincu. Zbog
svoje sveobuhvatnosti, onaj koji je samo mala toka u njegovom beskraju ne moe ga
potpuno shvatiti i iskazati rijeima, ve samo spoznati njegovu sutinu kroz vlastito
prosvjetljenje, ukoliko je vlastitom alkemijskom (27) preobrazbom dotakao razinu iste
svijesti. Moemo ga stoga odrediti kao sveproimajui duh koji se, izmeu ostaloga,

5
manifestira i kroz osvijetenu materiju, odnosno osobnost ovjeka. Razliito u sluajevima
dominacije nelokaliziranog uma koje vidimo kroz osobnost Sokrata, Buddhe, Konfucija,
Isusa, nego kroz osobnost boljih ili loih primjera dominacije lokaliziranog uma, ali se ipak
manifestira u svima. Odluka na koji nain e se manifestirati je uz sva zadata ogranienja
ljudskog ivota uvijek na samom ovjeku kao jedinstvenom i neponovljivom pojedincu, koji
kontinuirano odluuje izmeu dobra i zla i arbitrira to e u svijetu u kojem ivi prihvatiti
kao istinu na kojoj gradi svoju spoznaju, a to od onoga to mu se namee odbaciti kao
manipulaciju i la.

Duhovni razvoj ovjeka ujedno je i evolucija nae vrste, od bia kojemu je zbog
egzistencijalnih razloga bilo primarno zadovoljavanje potreba najniega reda, prema
samoostvarenom biu. Ovaj proces je zapoeo davno prije vremena u kojem su ivjeli
Buddha, Lao Tse, Konfucije i Sokrat. U znak zahvalnosti prema svim ranijim, a danas
nepoznatim ljudima kao i prema velikim duhovnim uiteljima, ije zapise i iskustvo u
direktnom ili indirektnom obliku posjedujemo, svoju meditaciju s najveim potovanjem
uvijek zavravam suptilnom i s puno ljubavi i potovanja izgovorenom sintagmom: pozdrav
uiteljima.

6
PHILOSOPHIA PERENNIS

Aldous Huxley poinje uvod u The Perenial Philosophy objanjavajui genezu naziva i
znaenja sintagme philosophia perennis. Izraz philosophia perennis skovao je Leibniz; ali
predmet na koji se odnosi metafizika, koja priznaje supstancijalnu vanost boanske
realnosti za svijet stvari ivota i duha; psihologija, koja u dui nalazi neto slino, ili ak
identino s boanskom realnou; etika, koja krajnji cilj ovjeka vidi u spoznaji imanentnog i
transcedentalnog dna cjeline bitka ta je tema od pamtivijeka univerzalna. (19) Huxley
istie da promjene u fiziolokom ili intelektualnom biu subjekta spoznaje nisu dovoljne za
njegovu spoznaju, jer ono to spoznajemo zavisi i od onoga to kao moralna bia izaberemo
da i sami postanemo.

Njegov se brat Julian Huxley, biolog i prvi predsjednik UNESCO-a, traei temelj nove
prirodne religije zalagao za humanistiku religiju u kojoj e se umjesto o vjenosti
razmiljati o smislu trajnosti procesa. (20) Smatra da prirodna religija bez Boga i vjenosti
nalazi opravdanje svoga specifinog smisla u mogunosti da transcendira ogranienja
ovjekovog sitnog sekularnog ega putem meditacije i introverzije, u povlaenju iz
sekularnog poslovnog svijeta radi preporoda u konstruktivnoj cjelini. Navodi Whiteheadovu
definiciju koja polazi od puta proienja, u biti najstarije indijske definicije religije:
Religija je ono to pojedinac ini sa svojom vlastitom osamljenou Takva je religija
osamljenost radi zadubljenosti, a ako niste nikad zadubljeni i osamljeni, onda niste nikada ni
religiozni, jer je religija snaga uvjerenja koja proiava unutranje dijelove ovjeka. Ova
snaga izvire iz prodorne iskrenosti, bez koje nema vjerske vrline. Stoga moemo zakljuiti
da je religija mogua i bez spominjanja Boga, najpoznatiji primjer je budizam, ali je
besmislena bez iskrenosti. Zen budizam, kao najfiniji derivat mahajana budizma u tom je
pogledu jo bolji primjer, jer u svojoj sutini izlazi iz okvira budizma kao religije, iako
najbolje predstavlja uenje Buddhe Sakyamunija.

Polazei od povijesne injenice razdoblja velikih linosti, kakvo je bilo od 6. do 4. stoljea u

Grkoj, Indiji i Kini Karl Jaspers (17) u svojem posljednjem i najopsenijem nedovrenom
nastojanju dosezanja philosophiae perennis naputa dotadanji europocentristiki stav i
pokuava odrediti nove kriterije razvrstavanja velikih filozofa po unutarnjem znaaju njihove
misli u svjetskim razmjerima i prevladati nedostatke i predrasude prostorno-vremenskih
ogranienja. Na taj nain je otpoela kritika Hegelove filozofije koja je razvojne misli svodila
u jednosmjeran tok iji je dijalektiki napon trebalo, prema Hegelovoj Fenomenologiji duha,

7
ograniiti samo na prevladavanje polariteta poganstva i kranstva dokidanjem prvoga u
romantinoj transformaciji drugoga. Uvoenjem philosophiae perennis tri tisue godina
povijesti filozofije postaju jedna jedinstvena sadanjost. Radi iskrenog i istinitog
sagledavanja smisla trajanja procesa K. Jaspers istie: Tri tisue godina povijesti filozofije
izraava se kao jedna jedinstvena sadanjost. Mnogostrukost vidova koje je izgradila
filozofijska misao kriju u sebi jednu istinu. Hegel je prvi nastojao shvatiti jedinstvo tog
miljenja, ali je to uinio tako da je sve to je bilo ranije za njega postalo tek prethodnim
stupnjem i djelominom istinom u odnosu prema njegovoj vlastitoj filozofiji. Nama je,
meutim, vano da savrenstvo koje filozofija dosegne u svakom pojedinom razdoblju
usvojimo tako da ostanemo u stalno obnavljanoj vezi s velikim pojavama prolosti, ne kao s
nadmaenim, nego kao suvremenim tvorevinama. Samo onda kada je sva filozofija
suvremena ona spoznaje svoju sadanju bit kao pojavu iskona, spoznajui neminovnost
univerzalne predaje Tada ona u vremenskom prijelazu spoznaje suvremenost i
istovremenost bitne istine philosophiae perennis, koja svakom vremenu gasi vremenitost.
(21)

8
SAMOOSTVARENJE

SUFISTIKI ASPEKT

U ljudskom duhu ne moe postojati elja usmjerena na ve pronaeni predmet; ovjek ne

moe zamisliti slinu elju, jer ga privlai novo. Traenje u vezi s ve pronaenim svojstveno
je samo Bogu, pisao je u vrijeme procvata sufizma Rumi. On u svojoj moi ima sve i kada
kae: budi, ono ve bude. Rumi, Galalad Din, jedan od velikih u svjetskoj duhovnoj
knjievnosti u 13. stoljeu daje tumaenje procesa samo-ostvarenja ovjeka. O, ovjee, sve
dok si u toj prolaznoj potrazi, a ta vremenitost znaajka je ovjeka, daleko si od cilja. Kad se
tvoja potraga poniti u potrazi za Bogom i kad potraga to dolazi od Boga prevagne nad
tvojom, tada postaje pravi traitelj u potrazi za Bogom. Pravi traga na svom licu nosi znak,
a na njegovom elu blista sjajna zraka. Uvijek je prisan, uljudan, pun potovanja, odluan,
prema kritiarima popustljiv, potuje istinskog prijatelja. Njegov cilj premauje sve ciljeve.
Privrenost obitelji ne odvraa ga od njegovog cilja, koji premauje sve ciljeve. Takav je
traga za Istinom. Na svojem e putu shvatiti da je najbra staza Put srca.

Kantov etiki kategoriki imperativ nije, dakle, u svjetskoj duhovnoj riznici nita novo. initi
ili ne initi drugome ono to bi htio ili ne bi da drugi ine nama, to je samo produbljena
sufistika misao. Ona je pak nastavak Isusova uenja Ljubi blinjega svoga kao sebe
samoga ili Tko tebe kamenom, ti njega kruhom. Pet stoljea prije Isusa, slino je govorio
Siddhartha Gautama, a preobrazba tog indijskog princa u Buddhu, nije nita drugo nego u
Jungovom smislu te rijei alkemijski proces produhovljenja ovjeka, koji je isto govorio,
mislio, nauavao i radio. Herman Hesse u Sidhatri sjajno opisuje tu preobrazbu kao
oslobaanje od potreba nieg reda.

Ona ni danas nije uvjetovana konfesijskim pripadnostima i uestalosti u molitvi, premda sve
to moe u poetku pripomoi. Najvanije je imati elju doi cilju. im se elja pojavila
otvorena su vrata samo-ostvarenju, a to je ve poetak transformacije. Zatim poinju
iskuenja. ovjek je duhovno jo nezreo, a opet iznad toga da i dalje samo robuje ivotnoj
doktrini u stilu: u se, na se i poda se. Poinju ga smetati ogovaranja, sitna podmetanja,
openito shvaanje ivota kao utakmice. Po prvi puta raspoznaje prave duhovne ljude iz
svakodnevnog ivota i literature. Razlikuje ih od licemjera koji prijete, zabranjuju i mau
duhovnou kao maem, mislei kako jedino oni imaju pravo tumaiti kako se duhovno
napreduje. Zatim bi poput lika iz crtia Linea padali u oaj, depresije, ne bi osjeali niti

9
elementarne ivotne radosti, po kojima su bili poznati iz svojih sirovijih faza. ovjek tada zna
da njegovo nastojanje jo nije donijelo oekivani rezultat. Tek kad ovu fazu zavri do kraja i
kada mu postane jasno da je zabluda misliti kako je partner Bogu, koji je sveprisutan i time
sadran u ovjeku kao i u svim drugim biima, osjeaj radosti prodire u njegovo srce.
Otvaraju mu se vrata izvjesnosti, pa se u toj fazi duhovnog razvoja za neko vrijeme prihvaa
drskost i ponienja blinjih, koji osjeaju da je njihov prijatelj izbrusio dio ega te esto poput
razmaene djece proiruju prostor svojih interesa na njegovu tetu. S njihovog aspekta su
odjednom stekli nad njime veliku nenadanu prednost, a on pak zna da je vanije ustrajati
nego se vratiti u oklope prijanje relacije nedopustivo neosvijetene faze ivljenja u kojem je
robovao lokaliziranom umu. Zato su u svim dijelovima svijeta pojedini ljudi ponekad postajali
pustinjaci. Nisu mogli pronai sklad izmeu novoga svjetonazora i onoga staroga iz
duhovnog predivota iz kojega su krenuli na put preobrazbe svakodnevnog ivota. Nagrada
dolazi, jer je u toj fazi sumnja odstranjena iz ovjekova srca. Ve tada je srana akra
potpuno otvorena za ljubav. Jo uvijek su mogui, pa i vrlo esti, konflikti s okruenjem, jer
tada ovjek vie ne skriva i ne mistificira svoju ljubav prema Bogu, ve je u ponekim
povijesnim primjerima, kao primjerice Isus i Buddha, vrlo uvjerljivo i propovijeda. Tada je
ovjeku ve jasno da je to sve ishod Boje volje, a ne njegovog napora. Pa ipak on ne smije
odstupiti od pravila igre, jer e se vratiti na poetak najgrublje materijalne razine na koju
vie ne eli pasti. Dakle, Bog jest svemogu, ali istovremeno i nije, jer ne moe ovjeka koji
mrzi blinjega svoga uiniti blaenim, duhovno probuenim, odnosno preobraenim, onim
koji je s desne strane Oca. Tako nedosljedni mogu biti samo ljudi. Stoga je na ovjeku
pobijediti iskuenje uvaavanja Boga u blinjima, pa makar blinji ponekad bili i nedostojni
toga. Najdraa je ona ovica koja se izgubila, objanjavao je Isus prije dva milenija uglavnom
nepismenim ljudima, koji druge metafore ne bi niti shvatili. Sve ostalo u naoj transformaciji
uinit e Bog. Slobodna volja i odluka nisu determinirani Bojom voljom, kojom je samo
odreen taj dar da sami u svakom trenutku odluujemo. To je dio divne Boje igre u kojoj
sudjelujemo. Unato svim datostima i ogranienjima moramo sami nastojanjem doi do toga
kako pritisnuti dugme, a Bog e nam poslati prekrasnu muziku svemirskih sfera. On sve
moe, osim pritisnuti gumb umjesto nas. To je kao u vicu o krtcu koji se godinama svaku
veer molio Bogu da dobije na lutriji. Ve je bio pred mirovinom kada mu se jednog
predivnog dana Bog ukazao i rekao: Odavno sam ti odluio usliati molbu, ali kupi ve
jednom tu sreku.

Vano je bez straha suoiti se s ivotom. ovjek koji je doao do uvjerenja, a ne samo
vjerovanja da je Bog u svakome biu, bez straha se suoava sa svime to se moe dogoditi,
ali se ponaa prema spoznatim pravilima igre Apsolutnog duha. Otvorena su mu vrata, ali

10
sam mora koraati. Uvia da je sve On, da je sve od njega stvoreno, i da je sve Njegovo; da
je On svojim stvorenjima dao to samoljublje da nas stavi na kunju. Tako preobraen ovjek
eli ono to Bog eli. Na tom stupnju on sagledava svoju bijedu; elje ga naputaju i on
postaje slobodan i spokojan.

Prvo je nuna djelatnost, zatim spoznaja, kako bi ovjek spoznao da gotovo nita ne zna i
nije gotovo nita. To nije lako znati i ne moe se poduavati kako do toga stanja svijesti doi.
Proces podeavanja sklada, u sebi i izvan sebe, s Njegovim Planom dar je Boji, nagrada za
one koji potuju pravila Njegove igre. Za one koji ele krenuti na taj Put evo savjeta. Vaan
je Put srca, a ne rije govora. Govor je poput novca, neophodan, ali grub i nedovoljan za
kontemplativno pribliavanje najsuptilnijim Bojim darovima sretnoga ivota i blaenstva.
Kada krene Putem srca ovjek zna da nee pobjei od jarma ega nad Jastvom, ako ga do
kraja ne oljuti.

BUDISTIKI ASPEKT

Meditacija se u Aziji prakticirala znatno prije roenja Shakyamunija, koji se pod imenom
Siddhartha Gautama rodio u malom sjevernoindijskom kraljevstvu Shakaya 560 godina prije
Krista. Nakon viegodinjeg traenja prepoznao je u meditaciji prirodu uma i dostigao
prosvjetljenje. Narednih 45 godina prenosio je svoje uenje suvremenicima, a umro je kao
glasoviti Shakyamuni Buddha 480 godine prije nove ere.

Budizam se tada proirio u veini istonoazijskih zemalja, a danas je uz kranstvo, islam i

druge religije globalna kulturoloka injenica suvremenog svijeta.

Budizam je na Zapadu izvrio veliki utjecaj, naroito nakon osnivanja Teozofskog drutva u
New Yorku 1875. godine, a u Europi preko filozofa Schopenhauera (Svijet kao volja i
predodba) i Nietzschea, koji u Antikristu reducira bit budizma na borbu protiv boli:
Budizam je doista i po svojoj spoznajnoj teoriji jedina pozitivna religija koju povijest
poznaje. On vie ne kae bori se protiv grijeha, nego, dajui pravo realnosti, kae bori se
protiv bola! Duboko se razlikuje od kranstva po tome to je ve nadmaio zavaravanje
samog sebe moralnim pojmovima, pa se, izraeno mojim jezikom, nalazi s onu stranu dobra i
zla. Oigledno je da niti obrazovani filozof bez ispravnog zadubljenja nije u stanju shvatiti
sutinu ovoga uenja. Buddhino uenje jest anti-dogmatsko i ne-religijsko, ali svoju okosnicu
u dokidanju boli ima upravo u neizmjernom suosjeanju prema patnjama blinjih, to
neodoljivo podsjea na kasnije Kristovo uenje: Ljubi blinjega svoga kao sebe samoga i

11
vjeruj u mene Boga Jedinoga (misli se BOGA JEDNOTE). To je sav Zakon i Proroci. Za
Buddhino je uenje takoer karakteristino ukidanje dualnosti. Bog je sveobuhvatna
Jednota, a kada shvatimo da smo svi mi njezin dio, shvatit emo i starozavjetno obraanje
Jahve Mojsiju koji ga pita tko si :Ja sam onaj koji Jesam (koji Jest). To se bez dugogodinje
prakse ispravnog zadubljenja i iskustva dugotrajnog duhovnog samorazvoja, logikim
zakljuivanjem ne moe shvatiti.

Pozitivnu energiju generiramo iz najsuptilnijih dijelova psihe. Buddha je meditirajui shvatio

etiri istine, koje navodim neto slobodnije od izvorne interpretacije, primjereno naem
vremenu i prostoru:

1. ivot je za ovjeka, koji je zarobljen eljama veim od mogunosti, nemir i patnja.

2. U eljama treba biti umjeren i naroito oprezan, jer neispunjene elje su izvor nemira i
patnje.

3. Oslobaanje od pretjeranih elja nain je stjecanja mira, blaenstva i blagostanja.

4. Srednji put je nain kako uskladiti elje i mogunosti. To znai da ovjek smije imati elje,
ali ih treba pomno odabirati kako ne bi prelazile njegove mogunosti. Osjeaj sree,
zdravlja, mira, blaenstva i blagostanja ovisi stoga vie od te harmonije nego od nae
spretnosti u utrci za nadmo nad ljudima i stvarima.

Buddha je sasvim jasno i izravno objasnio to je stvarno, a to uvjetovano. Shvaanje toga

omoguuje nam proivljavanje trajne sree. U budizmu ne postoje nikakve dogme i svaku
tvrdnju je mogue provjeriti. Zahvaljujui meditaciji intelektualno razumijevanje postaje
doivljaj. Dodatne metode omoguuju uvrivanje stanja svijesti koja su dostignuta. Cilj
Buddhinog uenja potpun je razvoj skrivenih kvaliteta tijela, govora i uma.

Karmiko uenje je vaan dio predbudistike tradicije, esto krivo interpretiran u odnosu na
izvorno Buddhino uenje. Veoma je primjenljivo u svakodnevnom ivotu i moe koristiti i bez
vjerovanja u reinkarnaciju, ako umjesto ulaenja u spekulacije o njoj prihvatimo da karma u
naem ivotu izraava uzrok i posljedicu naih djela. Svatko je odgovoran za svoj vlastiti
ivot kojim upravlja slobodnom voljom. Ako to shvatimo i dnevno primjenjujemo, imamo
mogunost izgraditi u umu tragove koji vode k srei i koji nam omoguavaju izbjegavanje
budue patnje. Karmu koja jo nije sazrela kako bi se ispoljila, smatra Rinpoche, moemo
ponititi zahvaljujui metodama Dijamantnog puta.[1]

12
U budizmu meditacija znai naprosto mirovanje u tome to je sada i ovdje, mirovanje bez
ikakvog truda. To stanje je mogue dostii smirivanjem uma ili radom s unutarnjim
energijama i vizualizacijama svjetleih formi. Najuinkovitija metoda je stalna identifikacija
s vlastitom prirodom (Buddhinom prirodom, Jastvom) i to ne samo u meditacijama, ve i u
svakodnevnom ivotu.

Osloboenje je prepoznavanje istine da tijelo, misli i osjeaji podlijeu neprestanim

promjenama, to iskljuuje postojanje nekakvog fiksnog i nepromjenjivog ja. Prestajemo
sami sebe promatrati kao metu i tako odstranjujemo uzrok sve patnje. Prosvjetljenje je
slijedei i ujedno konani korak duhovnog razvoja. Ovdje je svako iskustvo prosvijetljeno
jasnim svjetlom uma. Nestaje bilo kakav osjeaj odvojenosti onoga tko proivljava, od toga
to je proivljavano i samog ina proivljavanja. Um u svakom trenutku proivljava svoje
savrene osobine. Bez prestanka i bez ikakvog truda je spontan.

Buddha je predao uenje trima tipovima ljudi. Onima koji su htjeli izbjei patnju, predao je
uenje o uzroku i posljedici (Mali put, sanskrt. Hinajana)[2]. Oni koji su htjeli uiniti vie za
druge primili su uenje o suosjeanju i mudrosti (Veliki put, sanskrt. Mahajana). Ljude koji
su imali jako povjerenje u svoju vlastitu (Buddhinu) prirodu, uio je Dijamantni put (skt.
Vadrajana). Pritom se manifestirao u formama slinim hologramima ili je uenicima svoj
prosvijetljeni uvid do prirode uma posredovao pomou uenja Velikog peata (skt.
Mahamudra). Dijamantni put nas ui proivljavati svijet bogatim i sebe oslobaajuim
pogledom. Vjebanjem Dijamantnog puta budimo duboko unutarnje bogatstvo; ono vodi um
k spontanom stanju bez ikakvog pretvaranja. Razvija neustraivost isto kao svaku drugu
prosvijetljenu osobinu uma.

Put koji vodi do prestanka dukkhe je Plemeniti osmerostruki put koji ine prava spoznaja
ispravno razumijevanje, ispravna odluka, ispravan govor, ispravno djelovanje, ispravan ivot,
ispravan napor, ispravna svjesnost i ispravna koncentracija.

Prvi korak puta je prava spoznaja, to podrazumijeva prihvaanje etiriju plemenitih istina:
ivot je patnja, elje su izvor patnje, odsustvo elja vodi oslobaanju od patnje, srednji put
vodi nirvani.

Drugi korak je pravi stav ispravna odluka, koji znai stav dobre volje, izbjegavanje putenih
elja, mrnje i zlobe. Sami donosimo stotine odluka u toku dana, a svaka od njih je nova
raskrsnica u naem ivotu.

13
Trei korak je pravi govor, mudar, istinit i usmjeren prema pomirenju.

etvrti je pravo djelovanje i obuhvaa svekoliko moralno ponaanje.

Peti korak, pravo zanimanje, znai da nain zaraivanja za ivot ne smije biti tetan za
druge.

esti korak je pravo nastojanje, dakle treba njegovati dobre porive.

Sedmi korak je prava pozornost, to znai paljivo promatranje, bez poputanja

zapovijedima elje.

Osmi korak, pravo dranje, postie se intenzivnom koncentracijom koja oslobaa svetog
ovjeka od svega to ga sputava.

Prema ideji dharme odbacuje se dakle vjerovanje u sebe. Ja i moje su ideje koje
nemaju nikakve veze s istinom. ovjek koji to shvati prestaje biti vezan uz svoje prividno
ja, jer upravo taj krivi stav prema ivotu uzrokuje mnoge patnje. To uenje o ne-sebi (an-
atman) bitno je revolucioniralo religijsku misao u itavom svijetu. S idejom an-atmana
povezana je ideja nirvane. Rije nirvana potjee od glagola ugasiti se i oznauje cilj
budistikog religioznog nastojanja. Nirvana se shvaa kao dharma, ali je od svih 170, koliko
ih budizam priznaje, jedina nepromjenjiva i nezavisna, jer nije stvorena od moi nagona ili
elje. Ona ne znai tupu pasivnost i reduciranost intelektualnih sposobnost, ve naprosto
zornu spoznaju i doivljaj novoga aspekta postojanja probuenoga ovjeka, koji je konano u
stanju odgovoriti na koan: tko sam ja?

Za suvremeno objanjenje meditacije, terminoloki nam je najblia tradicija zen budizma. U

tom, svakako najmodernijem i modernoj znanosti bliskom pravcu mahajana budizma,
osloboenog mitsko-religijske dogme, antidogmatinost dolazi do punog izraaja.

ovjek stjee iskustva i razmilja, ali je lokalnim um usmjeren prema svakodnevnim

potrebama, nainima kako ih zadovoljiti i planovima za budunost, a psiha je optereena
stresom i zadacima za podmirenjem prioritetnih problema.

Deepak Chopra smatra da su razlike izmeu lokaliziranog i nelokaliziranog uma u svojoj biti
razlike izmeu rutinskog, uobiajenog naina ivota i samoostvarenog, naalost, puno rjeeg
i neuobiajenog. Lokalizirani um je osobni i individualni za svakoga od nas. Sadri na ego,
samoproglaeni ja koji luta svijetom robujui naim navikama. U njegovoj je osnovnoj
prirodi da nas razdvaja od cjeline. Postavlja neprobojne, umjetne granice koje smo spremni

14
braniti makar to znailo gubitak pravoga znaenja stvari i povezanosti s univerzumom.
ovjek kojim vlada lokalni um je inertan, podloan umoru, previe racionalan i bez poriva za
kreativnou. Potrebna mu je stalna panja i odobravanje zbog ega stalno naginje strahu,
razoaranju i bolu.

S druge strane, nelokalizirani um je ista dua ili duh poznat kao univerzalna svijest. Vrei
svoju aktivnost izvan granica vremena i prostora, to je velianstvena i jedinstvena sila u
svemiru, beskonana u svojoj veliini i trajanju. Po svojoj prirodi nelokalizirani um spaja sve
stvari jer on i jest sve. Nije mu potrebna energija, panja, odobravanje, ve je u potpunosti
neovisan i stoga plijeni ljubav i naklonost. Beskonaan u kreativnosti, mjesto je odakle izviru
sve kreacije. (2, str. 74) Oslobaanje od dominacije svojega egoistinog, lokalnog, uma
omoguuje nam vidjeti preko granica koje na lokalizirani um postavlja kao krajnje mogue.
Ohrabruje nas da razmiljamo izvan zadanih obrazaca i uvjerimo se u postojanje udesne
ljepote stvarnosti koju poinjemo otkrivati.

Mo namjere u nama moemo obnoviti ako se vratimo iskonskom sebi, odnosno ako
postignemo samoostvarenje. Oni koji to postignu, ponovno postaju povezani s
nelokaliziranim umom. Gube elju za manipulacijom i kontrolom. Imuni su na kritike i
dodvoravanja. Ne smatraju se ni od koga potlaeni niti su kome nadreeni. Referentnu toku
ne ini vie ego, ve dua. Nestankom ega nestaje i tjeskoba kao neto ime se ego titi.
Tjeskoba je stalni neprijatelj spontanosti namjere koja predstavlja nain na koji se duh
pretvara u materiju. (2, str.81)

Istraivanje nesvjesnog je, stoga, duhovna higijena kojom istimo podsvijest od stresnih
naplavina, a rezultanta je irenje svijesti, odnosno njezino povezivanje i harmoniziranje s
nesvjesnim razinama Jastva. Tim procesom ne samo da otkrivamo svrhu svojega ivota, ve i
ivimo sa svrhom, a samo osvjetavanje uloge nesvjesnog neodvojivi je dio ovog puta.
Umjetnici i znanstvenici tvrde da njihove najbolje kreacije proizlaze iz nadahnua i uvida
koji lee izvan njihove svjesne kontrole. Wagner je, na primjer, komponirao Das Rheingolda,
dok se odmarao nakon viemjesenog mukotrpnog komponiranja nekih manje zapaenih
djela, jer je u mati sluao neprekidno ponavljanje umova rijeke Rajne, a osniva kvantne
mehanike Werner Heisenberg osnovni je uvid u kvantnu mehaniku dobio nakon etnje i
plivanja na odmoru. Nikola Tesla je pak svoja otkria osvjetavao za vrijeme etnje ili nekog
drugog naina oputanja te ih je prvo danima do detalja vizualizirao, a zatim je, kada mu je
sve bilo kristalno jasno, prelazio u fazu njihove materijalizacije, odnosno raunanja i
verifikacije ideje izradom ureaja koji je besprijekorno funkcionirao. Zanimljivo je da nije

15
bilo nikakvih odstupanja od onoga to je prvobitno zamislio kada bi izum potom konstruirao i
patentirao.

16
PRIMJENA MEDITACIJE

17
RAZINE UMA

Mjerenjem titraja mozga poeli su se prikupljati materijalni dokaz uloge zadubljenja na

tokove svjesnog i nesvjesnog aspekta psihe.

Naa normalna svijest funkcionira na beta valovima od oko trinaest herca navie. Kada u
meditaciji umirimo na um, ili kada tonemo u san dolazimo do nivoa alfa valova od oko osam
herca. Tu se valovi ritmiki izmjenjuju i imaju pravilne amplitude.

Kada smo u dubokoj meditaciji alfa ritam se transformira u theta valove odnosno tetra ritam
od etiri herca.

Delta valovi od jednog titraja u sekundi svojstveni su dugogodinjim meditantima.

Kod izuzetnih majstora elektroencefalogram (EEG) biljei prestanak titraja. To znai da

nema valova, koji se mogu izmjeriti EEG. Onima koji su postigli stanje iste svijesti svjesnost
je trajno proirena. Dakle, ona ne samo da i nadalje postoji, ve je u svakom pogledu
proirenija nego kod drugih ljudi. Stoga ne treba interpretirati rezultate mjerenja kao stanje
kada um vie ne radi, ve kao stanje uma poput onoga u stanju ekstaze, mistinog iskustva i
slinih kreativnih ispunjenja.

akre su planetarnim irenjem i procesom spajanja najsuvremenijih znanstvenih spoznaja i

metoda s tradicionalnim tehnikama samorazvoja i prevencije bolesti koritenjem meditacije,
postale ope prihvaeni naziv za toke koje se poklapaju s pozicijom pojedinih endokrinih
lijezda (lijezda s unutarnjim izluivanjem). U njima su uspavane velike energetske baze
koje se ispravnim zadubljenjem pokreu.

I. akra: korijen kraljenice;

II. akra: ispod pupka u visini spolne lijezde;
III. akra: iznad pupka u predjelu pleksusa solarisa;
IV. akra: u predjelu srca;
V. akra: u predjelu grla u toki adamove jabuice;
VI. akra (tree oko): izmeu obrva. Podudara se sa pozicijom pinealne lijezde koja se
nalazi u bazi lubanje i djeluje kao konica hipofize kada ova stimulira rad spolnih lijezda i
izuzetno je vana za duhovni razvoj ovjeka;
VII. akra (krunska akra): na vrhu tjemena glave ispod koje je pituitarna lijezda (hipofiza),

18
koja daje upute svim ostalim endokrinim lijezdama za njihov rad.

Premda znanstvenici pojedinano provode istraivanja na odreenim podrujima i za

odreene primjene, nitko jo nema opipljive dokaze je li mozak, ukupan nervni sustav
ovjeka ili pak total svih tjelesnih organa i funkcija u ovjeku medij koji spaja materijalni i
duhovni aspekt postojanja. Istraivai se pitaju gdje bi mogla biti granica duhovnoga i
materijalnog aspekta postojanja. Postavljaju hipoteze i obrazloenja moguih rjeenja,
premda je znanost tek poela doticati povrinu spoznaja, koje bi mogle izazvat novi skok
znanstveno-tehnolokoga progresa.

Studije koje su proveli psihijatri, psiholozi, terapeuti, znanstvenici, sportski treneri,

obrazovni radnici, te drugi istraivai, otkrivaju kako se ispravnim nastojanjem i
meditativnim treningom u svakodnevnom ivotu on moe uiniti sretnijim, a psihosomatsko
stanje ovjeka zdravijim i snanijim.

Razvoj novih tehnika meditacije baziranih na starim metodama zadubljenja u posljednjih

dvadesetak godina dokazao je kako ljudsko tijelo treba stimulaciju, izazov i duhovnu vjebu
kako bi ostalo zdravo, te da njezin izostanak, isto kao i manjak fizike aktivnosti, dovodi do
nastanka raznolikih bolesti.

Brojna istraivanja mozga pokazuju kako mozak kao i tijelo, treba stimulaciju i izazov kako
bi optimalno funkcionirao. Meditacijom moemo nae duhovne sposobnosti bitno ojaati kao
to nai miii postaju snaniji od fizikog vjebanja.

Dokazi sugeriraju kako duhovna vjeba moe osigurati potrebnu stimulaciju i izazov koji
mogu ojaati um, poveati stvarnu veliinu i zdravlje neurona u mozgu, poveati
inteligenciju i stvoriti stanje optimalnog osjeaja dobrobiti.

Dokazano je da meditacija moe smanjiti razine neurokemikalija povezanih sa stresom,

uvelike smanjiti napetost miia, smanjiti visoki krvni tlak, usporiti puls, te brzo stvoriti
osjeaj duboke oputenosti.

Osnovni je razlog treninga duha putem meditacije poveavanje kvalitete svakodnevnoga

ivota. Meditanti postaju tolerantniji u radu i zabavi, uviavniji prema drugim ljudima,
korisniji za sebe i lanove vlastite obitelji te openito za sve ljude, koje poinju promatrati uz
pojaanu empatiju to generira kvalitetniji nain komunikacije meu ljudima.

Um ima dvije razine individualnu i univerzalnu. Prema Buddhinom uenju, ali i nekim

19
drugim filozofskim i religijskim sustavima, u itavom univerzumu postoji samo jedan um
(Apsolutni Duh, Duh Sveti), koji se individualizira na zasebne struje, odnosno manifestira
kroz razliita bia. Bez obzira na mitske ili konfesijske razlike i specifinosti, svi ovi religijski
i znanstveni sustavi se na kraju svode na injenicu da va um i moj um nisu dva potpuno
odvojena uma, ve su kao razliite struje jednoga uma dvije istovrsne, ali razliite i posebne
manifestacije. Prema C. G. Jungu[3] ovo moemo objasniti kolektivnom svijeu i kolektivnim
nesvjesnim, koji nadopunjavaju nau svijest i nae nesvjesno. Stoga je i na svjesnom i na
nesvjesnom aspektu psihe individualni um sastavni dio jednog istorodnog univerzalnog uma.
Individualni um uvijek moe biti povezan s univerzalnim umom ako znamo kako to uiniti.
Starogrki filozof Platon, na primjer, smatrao je da se uenjem samo prisjeamo znanja za
koje je smatrao da su zaboravljena od strane naih sadanjih inkarnacija i da mudar ovjek
moe u sebi razviti svoj unutranji glas.

Danas je umjesto teorijom reinkarnacije ove fenomene prihvatljivije tumaiti Jungovom

tezom da postoji jedinstveno polje kolektivne svijesti na vie razina. Krajnja razina uma je
sveobuhvatni Apsolut (Apsolutni duh). Ove hipoteze trebamo testirati vlastitim iskustvima,
jer je to od najvee vanosti za razvoj duhovnosti u naem ivotu.

Kad ponemo koristiti mantru, uz pomo nae svijesti stvaramo vibracije u individualnoj i
kolektivnoj unutranjosti uma. Kako na um postaje sve mirniji, tii i koncentriraniji, ove
vibracije se sve vie prenose s individualnog svjesnog preko individualno nesvjesnoga
aspekta nae psihe do univerzalnog podruja uma. Meditacijom se postupno otapaju
prepreke izmeu individualnog i univerzalnog uma. Zbog tih su prepreka nai umovi
odvojeni jedan od drugog; vi ne znate to ja mislim kao, to ni ja ne znam to vi mislite.
Uklonivi prepreke, va um i moj um ne postaju jedan um, ali nam postaje sve lake
komunicirati, suosjeati i razumjeti druge ljude. Um je dakle univerzalna matrica, a sastoji
se od niih razina kolektivne svijesti i kolektivnog nesvjesnog, pri emu je osnovni element
upravo naa psiha koja ima svoj svjesni i nesvjesni aspekt. Cilj duhovnog razvoja nije
gubljenje nae osobnosti, ve njezino usklaivanje s Univerzalnim umom.

esto se pod umom podrazumijeva proces miljenja, ali prema uenjima drevnih religija i
moderne znanosti um nije samo misao. Misli i osjeaji samo su izraaji uma, a ne um sam.
Ba kao to su valovi na oceanu manifestacije oceana, a ne sam ocean, tako su misli i
emocije samo obrasci uma.[4]

Um je stoga istodobno i misao i svijest o misli i materijalna pretpostavka svijesti o misli. Ta

svijest je dvojaka vanjska i unutarnja. Kad neto opazite pomou osjetila, tada znate da je

20
vaa svjesnost okrenuta prema vani. Kada razdvojite um od osjetila, svjesnost postaje
unutarnja. Um moemo okrenuti u oba smjera. Kada um postane ekstrovertiran, on
doivljava oblik, zvuk, dodir, okus i miris, ravnoteu i orijentaciju pomou naih organa
percepcije. Ova osjeajna doivljavanja su igra uma. Kada je um introvertiran, osjetila su
pasivna i bez ivota. ovjek tada ne vidi, ne uje, ne osjea miris ili dodir. Kada se um
okrene prema unutra, prilazite barijeri i poinjete stjecati uvid u svemir sa svoje
infinitezimalne pozicije, to predstavlja jedno beskrajno iskustvo, a ovjek osjea smisao i
svrhu i pritom zna da je koristan sebi i drugima.[5]

to god ovjek sazna i doivi pomou osjetila, ostaje mu utisnuto u podsvjesnom dijelu. Ovi
utisci ili oblija toliko su mnogobrojna da ih nije lako klasificirati. Neki su slabi, nevani, dok
drugi imaju snaan utjecaj na karakter, navike i ovjekovu prirodu. Drugi su sluajni ili
povremeni, dok su trei stalno uz vas. Jasno je da snane misli poput ljutnje, strasti, zavisti
ili straha s vremena na vrijeme ulaze u um, ali za vrijeme meditacije i mnoge nevane misli
stalno prolaze kroz um. To se dogaa zato to nismo oistili um od stresnih utisaka ili
tvorevina uma. Zbog toga je prvi preduvjet za meditaciju mentalno proienje. Bez
ovladavanje tvorevinama uma, za vrijeme meditacije mnotvo misli prolazilo bi kroz um i
uzrokovala zbrku. Koritenje mantre jedan je od najboljih naina zadubljenja.

Tvorevine uma imaju tri razine: nemir, jedno-usmjerenost i potpunu rasprenost. Prva razina
se dogaa kada um stalno skae s jednog mjesta na drugo i nikad nije smiren. Npr. kada
ponavljate mantru, a druge misli vam prolaze kroz um. To je prvi nivo utisaka u umu.

Druga razina utisaka nastupa kada ste odvojili svoj um od osjetila te nastaje usmjerena
svjesnost. Nastaje kada poinjete, bez da ste to eljeli, razmiljati o nekom problemu ili pak
imati vizije. Koncentrirali ste se ponavljajui mantru, ili se molite uz brojanicu, meditirate
pratei svoj dah ili uz koncentraciju na plamen svijee i poinjete imati vizije, gledate svoj
unutarnji televizor! To su razni izrazi vaih psihikih utisaka i nad njima nemate kontrolu.
Pitate se kako ovladati tim utiscima? Misli jednostavno treba pustiti neka teku, a mantru
ponavljamo unutar meditacije koliko stignemo. Bez napora, bez gra, potpuno oputenoga
tijela i svaki puta kada se prisjetimo mantre nastavljamo je ponavljati.

Postoji i trea, vrlo snana tvorevina uma.[6] Nastaje kad ponete meditirati ponavljajui
mantru, a zatim ste nakon utisaka koji su vas zaokupljali odjednom u praznini. Nema mantre
koju ponavljate, nema ni psihikih utisaka koji izviru iz naega nesvjesnoga dijela psihe,
nema ni misli. Nema niega izvana niti iznutra, a vi ste potpuno spokojni i u beskraju
nesvjesnih dubina se ne osjeate izgubljeni. To je jako ugodno stanje u kojem vam je sva

21
muskulatura potpuno oputena, a nervni sustav u stanju potpunog mirovanja. Dakle, postoje
tri faze meditacije.[7] Oni koji meditiraju znaju da se u jednoj meditaciji od petnaest ili
trideset minuta, pa i kraoj od toga, sve ove faze mogu izmjenjivati. Jedno vrijeme ponavljate
mantru, zatim imate neke misli, smeta vas neki zvuk izvana, pa opet utonete u neke misli,
ponavljate mantru, a zatim ste bez misli, bez mantre, a opet potpuno budni, zatim ponavljate
mantru itd. Nije problem niti zaspati za vrijeme meditacije. To se dogaa kada smo previe
umorni i kontemplacija miia te koncentracija psihe kroz smirivanje napetosti vodi u ono
stanje svijesti koje nam je u tom trenutku najpotrebnije.

Miljenje je stoga proces promatranja. Um se ne kree, iako vidite um u dijelovima i zato

mislite da se kree. To je varka kao i naa percepcija da se Sunce kree, a Zemlja miruje.
Ovo je jedna od najvanijih stvari koju svatko od nas mora razumjeti. Ta ideja je iz yoge, i za
nau modernu tehniku JESAM vrlo vana. Ima utjecaj na itavo nae mentalno stanje,
poimanje naega postojanja. Osjeamo kako se kreu misli, kako navaljuju podivljale
emocije, a strasti nas salijeu, ali znamo da su to naa iskustva i nai osjeaji to nisu
injenice. Univerzalni um je istovrstan; on se ne moe razdijeliti vremenski ni prostorno.
Vrijeme i prostor su unutar njegove matrice, a time i mi i na um koji ovo misli.

Meditirajui uvijek dobivamo pa i kada se u naem umu pojavljuju stvari vezane uz prolost,
sadanjost i budunost. Kad se u umu probude zle i opake misli ili kad dou misli o Bogu i
suosjeanju sve je to dio procesa otapanja naplavina stresa, artikulacije i transformacije
nae osobnosti. Za razliku od principa dobra i osjeaja empatije i ljubavi koji nam pomau
distancirati se od zla i negativnih emocija, u svakodnevnom ivotu ne moemo unititi ideju
zla, jer unititi ideju o zlu znai unititi i ideju o dobru. Ovo je vrlo vana razlika i na njoj
zapinje itav proces ivota i evolucije. Ljudi koji su uspjeli transcendirati barijere ivota
mogli su to uiniti tek kada su slijedei u svojem ivotu ideju dobra kao vrhovni princip
ivota shvatili ovu istinu.

Svakodnevni autogeni trening ne slui zaustavljanju ovog vjenog procesa, niti unitavanju
osnove sposobnosti i znanja, ve upravo obrnuto, da probudimo u sebi vie uvide i doemo
do prosvjetljenja. Unititi osobnost isto je kao i oduzeti ivot, a potiskivanje emocija
unitenje je same osnove ambicija i elja. ovjek se stoga za duhovni razvoj koristi cijelim
umom u interakcije s drugim biima. Na tom putu samo-ostvarenja nauit e kako
transformirati loe u dobro, kako iz neprilike napraviti priliku. Najvea otkria u povijesti,
najvee pobjede, najvea likovna djela, kompozicije, ali i bezbrojna mala ostvarenja i
neprimjetna ostvarenja, poput ovog eseja primjerice, zajedniki su proizvodi naega uma i

22
kumuliranih doprinosa drugih umova.[8]

23
PRAKTICIRANJE MEDITACIJE JESAM

Odluka za inicijacijom procesa osvjeivanje uma vrlo je vaan trenutak u ivotu, posebno
zbog utjecaja ovog treninga na nau transformaciju. Bez te odluke i prakticiranja
odgovarajuih tehnika vrlo je teko izai na kraj s nedovoljno osvijetenim vlastitim mislima
i osjeajima. Ljudi pate od inferiornosti i krivnje zahvaljujui neshvaenom vlastitom umu,
svojem neosvijetenom (neprobuenom) mentalnom ponaanju. Nije presudno koliko dugo
moemo sjediti u poloaju lotosa, pa ak ni sjedimo li ili leimo za vrijeme autogenoga
treninga. Moe se meditirati godinama, a da se jo uvijek lokalizirani um bori s
nelokaliziranim umom. Bitno je nauiti ivjeti u skladu s nelokaliziranim umom, razumjeti ga
i koristiti percepcije koje projicira pred naim oima. Time se stvara duhovni mir i spokoj
kao pretpostavka skladne veze naega uma i njegova okruenja, ime je obuhvaen cijeli
Univerzum. Stoga kad god je va um uznemiren, moramo pronai to je uzrok uznemirenosti
koja prekida ovaj sklad zvuk, osoba, situacija.

Ako redovito meditirate, moi ete se nositi sa svojim vlastitim mentalnim problemima i
popravit ete nepoeljno mentalno ponaanje. Bit ete svoj vlastiti mentalni doktor. Uz to
ete razviti prisan odnos s vaim umom, i time otvoriti sve njegove fantastine sposobnosti.
Um ima bezgranine kvalitete i stoga je za svakog od nas vano ispravno ga koristiti.

Prakticiranjem meditacije koristei mantru postiemo mir i spokoj, ali to je samo sredstvo, a
ne cilj. Ovladavanje tehnikom JESAM znai shvatiti da u ivotu postoji i svijetlo i tama.
Nemogue je otkloniti budue nepovoljne ishode i oekivati da e uvijek sve biti kako mi
elimo. Cilj je dakle nauiti ivjeti sa stresom. Stres je dio ivota, a sretan i ispunjen ivot je
napredovanje u ovom izuzetnom umijeu koje se stalno ui i nadopunjava.

Jedna od najljepih pohvala duhovnim vjebama openito dola je od sv. Ignacija Lojolskog,
koji je na temelju iskustva ispreplitanja svakodnevnog ivota, molitve i meditacije, ustanovio
vlastitu metodu duhovnog razvoja, objavljenu u njegovoj knjizi Duhovne vjebe.

U pismu koje je uputio svom nekadanjem ispovjedniku i duhovnom voi pateru Manuelu
Mioni sv. Ignacije kae: Ne vidim u ovom ivotu neto drugo, bolje, ime bih Vam mogao
bar djelomino vratiti dug, nego ponuditi Vam da obavite mjesene duhovne vjebe
Duhovne su vjebe ono najbolje to u ovom ivotu mogu zamisliti, osjetiti i shvatiti, bilo za
osobni napredak pojedinca, bilo za duhovni plod, pomo i korist drugima. (Ignacije Lojolski,

24
33)

Postoje razne tehnike zadubljenja. Preuzimao sam njihove elemente polazei od kriterija
efikasnosti, jednostavnosti i praktinosti s obzirom na vrijeme potrebno za svakodnevne
obaveze i meditiranje. Tako je nastala tehnika koju sam prema drevnoj mantri ja sam (so
ham) nazvao Jesam. Prema Bibliji se Jahve tako predstavio, odgovarajui na pitanje kako
e ga zvati . Ja sam koji jesam, ree Bog Mojsiju. Onda nastavi: Ovako kai Izraelcima: Ja
jesam, posla me k vama. (Izlazak; 2,14)

Jedna je od uobiajenih predrasuda pokuaj pamenja Jastva na razini miljenja. Vidjevi da

samoostvaren ovjek posjeduje svijest o vlastitom, istinskom unutarnjem Jastvu, mnogi su
povjerovali da e pamenjem tog iskustva iz meditacije tijekom ostatka dana, odnosno
odravanjem svjesne misli o sebi, razviti tu unutranju svijest. Gurdjieff (34) je takvo
nastojanje proglasio jednim od ciljeva svojega uenja. Oponaamo uinke svijesti da bi se
po njemu oni u nama zadrali. Njegovi su sljedbenici pokuavali odravati doivljaj Jastva
mislei o njemu i nastojei zadrati misao o Jastvu tijekom dnevnih aktivnosti. Meutim,
misao koje se sjeamo nikako ne moe biti istinsko Jastvo. Naprotiv, to se vie
koncentriramo na nju kako bismo prevladali lokaliziran um, sve vie zasjenjujemo stvarno
Jastvo, odnosno nelokalizirani um. Takvom se praksom moe samo postii doivljavanje
svjedoenja, ali ne i odravati doivljaj vieg stanja svijesti u obliku kontinuiranog trajanja
univerzalne svijesti koje nae Jastvo oslobaa dominacije ega i spaja s nelokaliziranim
umom.

Moje iskustvo u radu s ljudima koji ele nauiti meditirati jest da jo uvijek veina ne dolazi
na teaj zato to eli prevladati dominaciju lokaliziranog uma i postati samo-ostvarene
linosti.

Prema anketi koju sam proveo na uzorku od 70 polaznika, samo je 8% poelo meditirati iz
tog razloga, a 83% je kao prvi razlog navelo elju rjeavanja nekog od krucijalnih ivotnih
problema izazvanog stresnim situacija s kojima se nisu znali nositi, najee bolesti. Devet
posto je navelo ostale razloge: radoznalost, posao, moda i slino. Svi su ispitanici smatrali da
e im meditacija pomoi u prevladavanju stresa u svakodnevnom ivotu. Stoga sam teaj
meditacije Jesam, koji sada vodim u Zagrebakom drutvu za samoostvarenje, nazvao
radionicom Anti-stresnog programa.

Radimo na slijedei nain:

25
Prva faza: Uenje tehnike meditacije Jesam kao vie faze autogenog treninga i anti-stresno
programiranje podsvijesti uz individualnu i tjednu grupnu meditaciju u cilju proirenja
svijesti i stvaranja, prvo povremenih a zatim i trajnih, razdoblja spokojstva i sree bez
euforinih oscilacija, ivota ispunjenog svrhom i ciljem logoterapija, kako bi rekao slavni
ameriki znanstvenik, Viktor Frankl, koji je do odlaska u koncentracijski logor bio beki
psihoterapeut. U koncentracijskom logoru je silom prilika u najteim moguim uvjetima
testirao pretpostavke na kojima se zasniva meditacija Jesam i preivio upravo zahvaljujui
logoterapiji.

Druga faza: Dugogodinji rad na sebi u cilju transformacije u samoostvarenu linost.

Ova preobrazba ima za pretpostavku veliko nastojanje i entuzijazam, kojega u ukupnoj

populaciji jo uvijek ima tek nekoliko postotaka ljudi, iako treba priznati da je od Starog
vijeka do danas na tom podruju ostvaren veliki napredak. U vrijeme koje je prethodilo
Novovjekovnom ubrzavanju znanstveno-tehnolokog progresa, za duhovnom preobrazbom i
osloboenjem, odnosno samoostvarenjem teili su samo rijetki pojedinci. U ukupnoj su
populaciji bili zastupljeni u promilima, ali su njihova iskustva dragocjen temelj na kojemu
kroz modernu znanost sagledavamo ovo podruje. Znamo da su upravo oni utemeljili ljudsku
spoznaju o duhovnom razvoju, a kada je uz pomo moderne znanosti nadograujemo, u tome
uspijevamo, jer stojimo na piramidi sazdanoj od duhovnog naslijea njihova srca i uma.

Iznenauje mnotvo neistina u koje ljudi esto vjeruju, ali ono to fascinira beskraj je istina i
prirodnih injenica u koje ne vjerujemo.

Odustajanjem od vjerovanja u krive uzore i vrijednosti, duhovna energija poinje tei kroz
nas bez sputavanja, koja zatvaraju nae umove i srca. Razvijamo zaboravljenu sposobnost da
se uskladimo sa sutinom unutar ljudi i stvari, otapamo strah i ostale negativne emocije koji
nas prijee da budemo jednostavni i prirodni. Viktor Frankl takvo pronalaenje svrhe ivota
naziva logoterapija, a osniva humanistike psihologije Abraham Maslow je u svojoj studiji
Motivacija i linost ovjeka koji pronalazi svrhu svojega postojanja u svojem radu i dokolici
nazvao samo-ostvarenim ovjekom. Njegova su istraivanja pokazala da je oslobaanje od
jarma robovanja potrebama niega reda nuan preduvjet za stvaranje i dominaciju najvie
potrebe koju moemo imati potrebe za samo-ostvarenjem.

Oslobaanje od potreba nieg reda postie se njihovim zadovoljavanjem, ali to nije dovoljan
preduvjet, jer ljudi se esto ne mogu osloboditi dominacije potreba niega reda, makar su ih
zadovoljili. Stalno tee za sve veim nagomilavanjem materijalnih dobara, novca i moi

26
zanemarujui potrebu vlastite samo-aktualizacije kroz aktivnosti koje pospjeuju
harmonizaciju osobnosti, stiavanje vlastite egocentrinosti kroz realan odnos prema
okruenju i zalaganje za harmonizacijom odnosa s drugim ljudima i prirodom, stvarajui pri
tome sve tee posljedice uslijed stresa kao posljedice takvih deformacija i ujedno temeljnog
katalizatora nastanka psihosomatskih bolesti. Zbog svega navedenoga javlja se sve vea
potreba ubrzanja duhovne nadgradnje kroz filozofiju, znanost, religiju i umjetnost, ali i sport
i rekreaciju. Meditacija Jesam napredna je tehnika autogenoga treninga, ali i jedan od
komplementarnih naina kako u tome uspjeti, neovisno o injenici imamo li ili nemamo
afiniteta i vremena za naprijed navedena podruja. Stoga ona nije zamjena, ve samo poticaj
da to prije prepoznamo svrhu i smisao vlastitog postojanja.

Tehnika meditacije JESAM vrlo je jednostavna. Prednost je to ovjek ne mora meditirati

samo u idealnim uvjetima nekoga prostora, ve moe i voziti automobil i u sebi ponavljati
mantru. Ne smeta niti guva u tramvaju, etnja, pa ponekad niti konverzacija s drugom
osobom. Ovo u sluaju ako vam die tlak, ili vas ljuti i optereuje svojim frustracijama.
Mantra e trenutno uskladiti poremeenu harmoniju unutar vas i vi ete sve smirenije
podnositi sve udare na va nervni sustav. Ova e promjena biti registrirana i u podsvijesti
sugovornika, koji e vremenom i sam smanjiti vlastitu napetost.

Najbolje je meditirati u idealnim uvjetima, u miru, zatvorenih oiju, priguenu rasvjetu itd.,
to ne znai da se ne moe meditirati u uvjetima buke, otvorenih oiju, jarkoga svijetla itd.

Meditacija u nama ostavlja kratkotrajne i dugotrajne efekte na na psihosomatski sustav.

Jedan od dugotrajnih efekata meditacije kumuliranje je psihike energije. U stresnim
situacijama, ve samo prisjeanje na mantru vaim psihikim sadrajima trenutno vraa
poremeenu harmoniju.

Meditaciju moemo usporediti s punjenjem akumulatora (meditacija u idealnim uvjetima ili

pak suboptimalnim uvjetima, na primjer ponavljam mantru dok perem sue, eem, vozim se
u tramvaju), a primjenu moemo usporediti s trenutkom kada u sebi prizivam mantru (JA
SAM ili mantru SUBUD) da bih se othrvao tuim frustracijama, ili pak vlastitom stresu koji
nastaje uslijed nekog nepovoljnoga ishoda dogaanja u svakodnevnici. to sam due
prakticirao meditaciju to je i sposobnost eliminacije stresa vea. Zato je dobro redovno
meditirati dva puta dnevno. Posljedice su dvojake: dnevno odravamo vedrinu duha i spokoj,
a dugorono jaamo psihosomatsku sposobnost prevladavanja stresa.

Zakljuimo, meditacije je punjenje psihikom energijom, a dnevna aktivnost je troenje

27
energije. Jaki stres emo bre i bezbolnije prevladati, ako odmah po njegovoj manifestaciji
koja suava nau svjesnost, reagiramo prizivanjem i ponavljanjem mantre, to proiruje
svjesnost izvan bolne sfere problema, koji nas u tom trenutku mui.

28
MANTRA[9]

Mantra je sredstvo koje se moe upotrijebiti za buenje nae spiritualne svijesti o putu
preobrazbe naeg egocentrinog Ja u harmoniju Sebstva.[10] Moe se izgovarati glasno, tiho
i neujno u mislima. Osnova glasnog izgovaranja mantre (npr. om) zvuk je koji varira od
grubog do suptilnog. Kada je izgovaramo u sebi zvuka nema, ali njegova frekvencija ostaje u
naim mislima i pomae nam koncentrirati se samo na misao o njoj uz neujnu frekvencije
mantre (ja sam, susila, budhi, dharma, subud itd.).

Mantra je bitna kao sredstvo razvoja uma i oslobaanje duhovne energije. U indijskoj
tradiciji esto je istovjetna imenu boanstva ili neke osobe, sveta rije ili dio himne.

Kada poinjemo ponavljati mantru esto se javljaju razliite misli. To nas ne treba brinuti.
Od uma ne zahtijevajte da uvijek kad meditirate bude bistar, zadovoljan ili pasivan.
Najvanije je uskladiti se s umom i sagledavati, odnosno osvijesti itav ovaj proces.

Kroz Svemir se ire raznovrsni titraji i valovi. Neki su nam zamjetljivi, a neki nisu. Zvuk
mantre jedan je od njih, kada je glasno izgovaramo, jer ima razinu frekvencije koju ujemo
kao zvuk. Kada ima viu razinu frekvencije postaje suptilan ujni ili neujni zvuk, a najee
samo misao kojom u ritmu disanja djelujemo na nau svijest i na nesvjesne dijelove psihe.

Ponavljanje mantre sinkronizirano s disanjem stvara kontinuirane, ritmine valove s velikim

rasponom vibracija.

Spontano osjeanje i misaono ponavljanje mantre bez zvuka napredniji je oblik meditacije,
kao to je meditacija napredniji oblik autogenoga treninga.

Misaoni proces ima nama neshvatljivo malu energiju, ali ipak postojeu i bitnu za na
svakodnevni ivot. Ona ima svoja kvalitativna i kvantitativna obiljeja, koja sukcesivnim
ponavljanjem odreenih stanja svijesti stvaraju trajne fizioloke promjene uma. Svako
iskustvo i uenje inicira odgovarajue fizioloke promjena, a odreeni tip iskustva ciljano
dovodi upravo do promjena koje elimo postii.

29
PROCES MEDITACIJE JESAM

Stoljeima su ljudi prikupljali razliita duhovna iskustva, koja su nas dovela do saznanja da
ponavljajui mantru povoljno utjeemo na cijelu psihu. Ovaj proces se esto usporeuje
prizorom, koji nastaje kada kamen bacite u mirno jezero. Va impuls kinetike energije ruke
je ubacio kamen, a on je potonuo na dno i tamo infinitezimalno promijenio njegov sastav. Na
povrinu vode je prenio ovu energiju stvarajui manje valove, koji e formirati koncentrine
krugove. Valovi e se iriti koncentrinim krugovima, ovisno o snazi izbaaja i teini
kamena. Na isti nain, kad ponavljate mantru, njena se frekvencija prenosi na svjesni i
nesvjesni dio psihe stvarajui valove koji pomau umu irenje, odnosno prijelaz lokaliziranog
uma k nelokaliziranom. Dolazi i do infinitezimalnih promjena u naem nesvjesnom aspektu
psihe. One u poetku nisu vidljive, ali nakon nekoga vremena su oigledne. Koliko brzo ete
napredovati ovisi o kvaliteti i intenzitetu meditacije. Pojedina meditacija ne bi trebala biti
dua od pola sata, ali dva puta dnevno po dvadesetak minuta za sedam dana daje 280
minuta meditacije. Pojednostavljeno reeno onaj tko meditira dva puta na dan ima za
etrnaest puta veu korist od meditacije u odnosu na nekoga tko meditira jedanput na
tjedan, iako je poeo meditirati istoga dana kada i on. Drugim rijeima onaj tko redovno
meditira postie za jednu godinu napredak za koji bi trebao etrnaest godina meditiranja
intenziteta jedanput tjedno.

Danas je svima dostupna literatura koja ilustrira korist prakticiranja meditacije u

svakodnevnom ivotu, za to nije potrebno pripadati budistikoj niti nekoj drugoj vjerskoj
zajednici. Samu tehniku meditacije ipak je potrebno savladavati uz izravnu ili neizravnu
pomo onih koju su je ve usvojili. U prvoj fazi usvajanja meditativnog iskustva optimalno je
pri ruci imati uitelja meditacije, ali se njegova fizika prisutnost moe nadoknaditi i
dopisnim teajevima. Tehnika JESAM (ja sam) jedna je od suvremenih tehnika, ali i mnogo
vie od toga. Ona je proces ivota, proces prosvjetljenja i proces konanog osvjetavanja
istine o ovjeku kao materiji koja misli, osjea, ivi i postoji u obliku pojedinaca, koji se
duhovnim razvojem harmoniziraju unutar Jednote. Potpuno je prilagoena modernom nainu
ivota i rada suvremenog ovjeka, a predstavlja na-dogradnju stoljetnih iskustava modernim
pristupom i novim istraivakim poticajima.

Meditacija (zadubljenje) tjelesna je kontemplacija praena duhovnom koncentracijom na

jednu toku, misao, odnosno mantru koja nas uvodi u nae nesvjesne sfere podsvjesnih i
nadsvjesnih sadraja.

30
Priprema se sastoji od slijedeih uporinih toaka:

1. Prihvaanje injenice da smo, premda infinitezimalno mali dio Univerzuma, ipak dio
osvijetenog Svemira (Jednote), koji je manifestacija (emanacija) Apsolutnog duha.

2. Ljubav je temeljna emocija koju unosimo u meditaciju. Ako smo na nekoga ili sebe bili ljuti
ili uvrijeeni, prije meditacije opratamo i tako stjeemo psihiki preduvjet uklanjanja
anksioznosti.

3. Potpuno se oputamo i kroz duboko disanje u trajanju pet do deset udisaja i izdisaja
vrimo posljednje pripreme za poetak meditacije.

4. Udobno sjedimo, uspravne kraljenice i zatvorenih oiju provjeravamo ima li jo koji mii
na naemu tijelu koji nije potpuno oputen.

Kontemplaciju nastavljamo laganim disanjem. Ukoliko nismo prehlaeni diemo na nos. Uz

svaki udisaj ponavljamo JA, a uz svaki izdisaj ponavljamo SAM. To je mantra JA SAM, a svrha
joj je osvijestiti nau spoznaju da JESMO, da smo integralni dio SVEOBUHVATNE JEDNOTE
(APSOLUTA) i usmjeriti nau svjesnost unutranjem miru i harmonizaciji odnosa s
okruenjem i pripremiti nas za drugu fazu usvajanja tehnike JESAM u kojoj emo koristiti
mantru SUBUD.

Mantra SUBUD je sintetika mantra koja objedinjava tri mantre: SUSILA, BUDHI i
DHARMA. Nakon najmanje tri mjeseca svakodnevnog prakticiranja prve faze uz pomo
mantre JA SAM, uenje tehnike JESAM moe se nastaviti prakticiranjem druge faze uenja.
Kroz prva tri tjedna usvaja se mantra SUSILA, nakon toga u slijedea tri tjedna mantra
BUDHI te nakon toga kroz daljnja tri tjedna mantra DHARMA. Nakon toga nastavlja se
meditirati uz mantru SUBUD koja ima sintetiko sinergetsko djelovanje. SUSILA
podrazumijeva ljubav prema blinjemu i svim biima, skromnost, ali ne i lanu skromnost i
potie nas obuzdavanju naega ega i openito stvara prostor za realnije sagledavanje
vlastite uloge u naem okruenju, iroj i uoj zajednici (prirodi i drutvu). BUDHI potie
svijest o boanskoj iskri u nama, razvijanje duhovnih sposobnosti i moi djelovanja,
proaktivnosti i intuicije. DHARMA nas ui spokojstvu, prihvaanju svega to se dogodilo, jer
da je moglo biti drugaije ne bi se dogodilo to to dogodilo. Ovaj pristup nas harmonizira u
vremenu i prostoru s nama samima i s drugim ljudima, ali kombiniran u sintetikoj mantri
SUBUD uz izrazitu proaktivnost daje idealan spoj svojstava ovjeka koji sam preuzima
odgovornost za budunost, ali ne gubi vrijeme na propustima iz prolosti.

31
Meditirati treba po petnaest do trideset minuta dva puta na dan: ujutro, nakon obavljenog
jutarnjeg umivanja, tuiranja itd. i predveer. Jedan sat pred meditaciju od cigareta i kave
treba apstinirati, ali se smiju konzumirati nakon meditacije. Meditacija pod utjecajem
alkohola, droga ili sedativa posve je zabranjena, sve dok se organizam od njih kroz nekoliko
dana u potpunosti ne oisti.

Osvijestimo u sebi injenicu da naim odustajanjem od vjerovanja u krive uzore i vrijednosti,

duhovna energija poinje tei kroz nas bez sputavanja, te da na taj nain razvijamo
zaboravljenu sposobnost da se uskladimo sa sutinom unutar ljudi i stvari, otapamo strah i
ostale negativne emocije koji nas prijee da budemo jednostavni i prirodni. Kada to dovoljno
zorno uoimo spremni smo za koritenje afirmacija, koje ponavljamo na kraju svakodnevnih
duhovnih vjebi. Moemo i sami poneku dodati, ali svakako ne treba propustiti slijedee:

Zdravlje

Kada meditiramo, ili zavravamo meditaciju, nalazimo se izmeu svjesnog i nesvjesnog dijela
psihe. To je idealno stanje za prenoenje onih poruka u nesvjesno za koje smatramo da su
poeljne.

Nesvjesno se pak prema Viktoru Franklu (36) sastoji od sva sloja: nesvjesnih nagona
(podsvijest) i duhovnog nesvjesnog (nadsvijest). Oba ova sloja su vrlo moni realizatori
afirmacija koje namjerno ili nenamjerno unosimo u njih, ali nisu arobni tapii. Nekada
mogu dati rezultat koji se ini udesnim, jer pacijent prethodno nije reagirao niti na jednu
metodu klasine medicine, ali bi bilo pretenciozno iz toga generalizirati da se uvijek sve
razrjeava im dopremo do nesvjesnoga pozitivnim afirmacijama. Postoji puno faktora rizika
naruavanja zdravlja, koji istovremeno s naim afirmacijama djeluju na organizam. Ishod se
dogaa kao rezultanta svih utjecaja na organizam u nekom vremenskom razdoblju. Ponekad
proces lijeenja moe dugo trajati, jer su druge sile jae od ovih pozitivnih utjecaja
afirmacija na na organizam. Zato nesvjesnom treba dati vremena i priliku da izvri
pozitivne uinke na organizam. Hoe li to uvijek zavriti pobjedom nad bolesti ne treba
spekulirati, jer odgovor je negativan. Ali isto tako, ne moemo niti a priori tvrditi da nee
pripomoi nekom ozdravljenju. Bolest je ono stanje organizma protiv kojega treba poduzeti
sve to je u naoj moi. Za mene je stoga najprihvatljiva definicija zdravlja koju daje Svjetska
zdravstvena organizacija, koja zdravlje i zdrav ivot podrazumijeva ne samo kao odsustvo
bolesti, ve i kao cjelovito tjelesno, psihiko, socijalno i ekonomsko blagostanje ovjeka.

32
Iz svega proizlazi da afirmacija trenutno djeluje, a ishodi su uvijek pozitivni, premda
infinitezimalni i ponekad neprimjetni. Stoga treba puno sati meditacije, kroz svakodnevna
ponavljanja afirmacija i trening kroz veliki broj dana da se ponite negativni utjecaji nastali
dugogodinjim negativnim programiranjem nae podsvijesti. Samo u rijetkim sluajevima
mogue je brzo ozdravljenje, ali iz toga ne moemo stvarati pravilo. Za mene je bitna ve
sama injenica da je afirmacija ponekad zaustavila progresiju bolesti ili usporila njezino
ubrzavanje. Najbolje je stoga lijeiti fiziku i psihiku dimenziju tijela u zajednikom
djelovanju klasinih metoda medicine i komplementarnih metoda pomoi i samopomoi.
Izljeenje od karcinoma u nekim najprestinijim amerikim klinikama dobar su primjer. U
njima se uz operaciju, zraenje i kemoterapiju, koristi i meditacija kao komplementarna
metoda, jer znanstveno je dokazano da to daje bolje rezultate. Njihovi su onkolozi shvatili da
bez meditacije i novih afirmacija podsvijesti nesklad u razvoju pojedinih stanica oboljelih od
karcinoma ide mimo skladnog razvoja ostaloga tkiva te se kod operiranoga bolesnika bez
novih afirmacija moda ne bi zaustavio. Nije problem kada odumre neka naa stanica.
Dolaze nove na njezino mjesto. Problem je kada one ponu bujati mimo programa razvoja
ostaloga tkiva. Stoga je vano to mislimo i govorimo, jer su to ujedno i informacije naem
nesvjesnom.

Mehanizam je slijedei. Nae tijelo ima takozvanu auru, odnosno biopolje ili ivotnu
energiju, koja povratno djeluje na tijelo. Usklaujui biopolja organa unutar nas te
meusobno usklaujui biopolja svakoga od nas stvaramo potreban sklad kao pretpostavku
ravnotee i zdravlja.

Da zavrim primjerom. Afirmacija kosti i zglobovi su gipki i elastini blatovorno djeluje na

tkivo. Afirmacija rekao sam da nepuenju utjee na nae budue ponaanje. Dovoljno je
da mi to srcem i umom prihvatimo. Ukoliko smo pak sigurni da to nema nikakve veze s
naim kostima ili puenjem, tako e i biti. Ono u to smo uvjereni ima veliku potencijalnu
energiju i ostvaruje se prve mogue prilike bez obzira svialo se to nama kao ishod ili ne.
Primjenjujui ovu spoznaju u svojoj svakodnevnici i uz svakodnevni autogeni trening,
moemo se uz pomo tehnike JESAM mijenjati svjesnom akcijom djelovanja na nesvjesno.
Dakle, spontano usmjeravamo promjene u poeljnom smjeru. Taj proces ne proturjei naim
prihvaanjem potencijalnih prilika mijenjanja pod utjecajem iznenadnih eksternih utjecaja.
Pitanje je samo jesmo li u stanju prepoznati kvalitetni vanjski impuls ako nismo prethodno
dovoljno oistili naplavine nesvjesnoga dijela psihe.

33
ivotna radost srea

Osjeaj ivotne radosti izraava sreu kao smisao i znak da je ovjek pronaao svrhu svojega
ivota. Ova je afirmacija komplementarna afirmacijama: mir, spokoj, blaenstvo i
blagostanje, koje na kraju svake meditacije ponavljamo da vibracije pozitivnih emocija i misli
stvore pozitivnu energiju. Autogeni trening zavravamo na nain da ove fine vibracije psihe
iz meditacije prenosimo u ostatak dana. Uvrujemo nae pozitivne emocije i misli u cilju
prenoenja suptilnih vibracija psihe u ostatak dana. Na taj se nain oslobaamo od tetnog
utjecaja stresa i osvajamo iz dana u dan sve vie trenutaka u kojima osjeamo svoju duhovnu
budnost.

Za ovjeka koji razmilja o smislu ivota ivotna je radost najprihvatljiviji razlog postojanja.
Moe se osjetiti samo u sadanjosti, koja je ograniena trenutkom to upravo protjee i
prostorom naega okruenja. Ona je potpuna samo kada je nepomuena prolim i buduim
aspektima naih misli i osjeaja za razliku od uitaka, koje moemo osjetiti ak i onda kada
znamo da nam donose patnju u budunosti.

To znai da trebamo pamtiti sretne aspekte proteklih dogaaja, ali i poduzimati sve to je u
naoj moi da nam budunost bude bolja od sadanjosti.

ivotna je radost, dakle, osjeaj koji nam svojom energijom u ovom trenutku pomae pamtiti
i razvijati pozitivne misli, koje nas ue srei i ispunjenju smislom postojanja te saznanjem da
je realno nadati se smislu buduih sretnih trenutaka.

Mir

Kada smo prirodni i osloboeni od ogranienih vjerovanja i vrijednosti, pozitivna ivotna

energija tee kroz nas i poveava sklad u nama samima, ali i sklad naeg bia u odnosu na
okruenje. ivjeti bez sputavanja koja zatvaraju nae umove i srca podrazumijeva da ivot
umjesto takmienja postaje koegzistencija. Razvijajui sposobnost da se uskladimo sa
sutinom unutar ljudi i stvari, odbacujemo strah i ostale negativne emocije, koje nas
sprjeavaju da budemo jednostavni i prirodni, da prevladamo egocentrinost i dopremo do
Sebstva (Jastva) kao svoje vie, nedovoljno osvijetene prirode. Posljedica je unutranji i
vanjski mir, kao suptilan osjeaj, koji je nadahnut dobronamjernou prema svakom biu u
Svemiru.

34
Spokoj

Smirenost donosi spokoj kao stanje psihe koje je najpoeljnije ishodite sabranosti,
sagledavanja zbivanja i same aktivnosti u okviru naega okruenja.

Neeljeni dogaaji mogu naruiti nae spokoj, to se moe svesti na najmanju mjeru ukoliko
prihvatimo injenicu da ni dobri ni loi trenuci ne traju vjeno i da su samo dio naeg ivota.
Ispravnim mislima, rijeima i djelima kreiramo umijee da svoju energiju sve vie
usmjeravamo u korist pozitivnih emocija. Pozitivne ishode koristimo kao dugotrajni izvor
pozitivnih misli, koji ne troimo neobuzdanim manifestacijama. Negativne pak ishode i
njihove posljedice nastojimo to vie i bre otkloniti ili relativizirati njihov utjecaj na nas
kako bi prekinuli njihov negativni utjecaj na nae misli i emocije. Na taj nain spokoj postaje
sve vanije u naem ivotu i njegovom sustavu vrijednosti.

Blagostanje

Prihvaati ljude i situacije znajui da je sada i ovdje sve na pravome mjestu i u pravom
trenutku, to znai biti svjestan blagostanja. Blagostanje ne znai veliku koliinu stvari, ve
poimanje vrijednosti onoga to imamo.

Svakodnevno donosimo na stotine odluka, a svaka od njih je uzrok nekog budueg ishoda,
bez obzira osvijestili mi tu injenicu ili ne. Ponekad nam se dogaaju neeljeni ishodi za koje
mislimo da ih nismo uvjetovali pa su nas nepravedno zadesili. Kako tada otkriti vrijednost i
ljepotu u onome to imamo? Miljenja sam kako i tada treba prihvatiti da je sve to jest, pa i
ono nepovoljno po nas, uzrokovano nekim ranijim uzrocima, koji nam se ne bi dogodili da
nemaju nikakve veze sa nama. Da je moglo biti povoljnije, bilo bi povoljnije, a ne onako kako
jest. Sadanjost i prolost nemogue je promijeniti i treba ih prihvatiti bez negativnih
emocija, bez ikakvog utroka energije, koja im daje snagu. Budunost pak kreiramo svojim
odlukama. Pretvorimo stoga ispravnim odlukama snagu svojih emocija u pozivnu energiju.

Blagostanje je afirmacija kojom zavravamo meditaciju. Zadajemo je na samom kraju

meditacije u cilju reprogramiranja svoje podsvijesti u sklopu reenice: Osjeaj zdravlja,
ivotne radosti, sree, mira, spokojstva, blaenstva i blagostanja iz meditacije prenosim u
ostatak dana.

35
Koristei afirmacije u sklopu MEDITACIJE JESAM primjenjujemo u svakodnevnom ivotu
teorijsku spoznaju da pozitivna energija donosi jasnije vienje i ispravno djelovanje. Na taj
nain nam pozitivne misli i osjeaji stvaraju pozitivnu energiju i slue kao medij uvida u
prikladniju i ljepu stvarnost. Upravo sada i ovdje ova nas energija vodi najboljim putem,
koji je svrha, cilj i odredite. Znaenje sadanjosti, kao jedinog realnog vremena, Gabriel
Garcia Marquez objanjava svojim iskustvom: Nauio sam da svi ele ivjeti na vrhu
planine, zaboravljajui da se istinska srea skriva u samom nainu penjanja na vrh.

36
ZAKLJUAK

Sigmund Freud je prvi razjasnio potrebu psihoanalize i razumijevanja nesvjesnog. Dokazao

je da nesvjesni dijelovi psihe sadre osobna iskustva i elje koje su bile potisnute iz svjesnih
dijelova. Njegov doprinos predstavlja izuzetan pomak u razumijevanju ljudske psihe, ali tek
Jungovo otkrie kolektivnog nesvjesnog objanjava zato se nae nesvjesno moe sastojati i
od materijala koji nikada prije nisu dotakli nau svijest. Dublje razine uma za njega su
objektivne, jer pripadaju cijeloj ljudskoj vrsti, a ne samo osobnom i subjektivnom vlasnitvu
neke osobe. Nesvjesne su jer postoje u za nas skrivenom obliku, koji nije dostupan naoj
panji. Poput neke ifrirane poruke koja se ne moe izravno razumjeti, najdublje nesvjesne
razine ne mogu izravno doi do nae svijesti. Prema Jungovom miljenju kolektivno
nesvjesne kao i individualno nesvjesne razine postoje u naoj psihi i posredno se
manifestiraju.

Trening meditacije stoga je od izuzetne vanosti, jer s jedne strane daje mogunost
poniranja u nesvjesne sfere, a s druge strane proiruje nau svijest i ujedno isti podsvijest,
koja je kao dio nesvjesnoga dijela psihe ispunjena izmeu ostaloga i stresom iz bliih i
ranijih razdoblja ivota.

Meditaciju moemo usporediti s punjenjem akumulatora (meditacija u idealnim uvjetima ili

pak suboptimalnim uvjetima, npr. ponavljam mantru dok perem sue, eem, vozim se u
tramvaju), a primjenu moemo usporediti s trenutkom kada u sebi prizovem mantru da bih
se othrvao tuim frustracijama, ili pak vlastitom stresu koji nastaje uslijed nekog
nepovoljnoga ishoda i dogaanja. to due prakticiramo meditaciju, to je i sposobnost
eliminacije stresa vea. Zato je dobro redovno meditirati dva puta dnevno. Posljedice su
dvojake: dnevno odravamo vedrinu duha i spokoj, a dugorono jaamo psihosomatsku
sposobnost prevladavanja stresa.

Zakljuimo, meditacija je punjenje psihikom energijom, a dnevna aktivnost je troenje

energije. Jaki stres emo bre i bezbolnije prevladati, ako odmah po njegovoj manifestaciji,
koja suava nau svjesnost, reagiramo prizivanjem i ponavljanjem mantre, to proiruje nau
svjesnost izvan njezinog bolnog fokusiranja na problem, koji nas u tom trenutku mui.

37
LITERATURA

1. Lao Tse, Tao-te-king, CID, Zagreb, 1994.

2. Deepak Chopra, Spontano ispunjenje elja, Dvostruka duga, akovec, 2005.
3. Lou Marinoff, Umjesto prozaka Platon, V.B.Z., Zagreb, 2000.
4. Daisetz T. Suzuki, Uvod u zen-budizam, Biovega, Zagreb, 1998.
5. Deepak Chopra, Kvantno lijeenje istraivanje granica medicine um/tijelo, V.B.Z.,
Zagreb, 1999.
6. Deepak Chopra, Kako spoznati Boga: putovanje due u tajnu nad tajnama, MTG-
Topgraf, Velika Gorica, 2001.
7. Aleksandra David-Neel i lama Yongden, Tajna usmena uenja tibetanskih budista,
MISL, Zagreb, 1997.
8. Lama Ole Nydahl, Kako stvari stoje suvremeni pristup budizmu, CID-Nova, Zagreb,
2002.
9. Lazar Vo, Mahariijeva teorija rata (i mira), Politika misao, Zagreb, 1992.
10. Jack Hawley, Buenje duhovnosti u poslovanju, Sathya Sai organizacija sredinje
vijee Hrvatske, Zagreb, 2002.
11. Dalaj Lama, Snaga suosjeanja, Biovega, Zagreb, 1999.
12. Dalaj Lama, Duhovni savjeti za budiste i krane, V.B.Z., Zagreb, 1999.
13. edomil Veljai, Razmea azijskih filozofija, knjiga I. i II., Sveuilina naklada Liber,
Zagreb, 1978.
14. edomil Veljai, Philosophia perennis, II. svezak, Demetra, Zagreb, 2004.
15. Ivan Supek, Religija i filozofija, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
16. Zoran Stameni, Put, vlastita naklada, Zagreb, 1999.
17. Karl Jaspers, Die grossen Philosophen I, Piper, Muenchen, 1957.
18. Biblija Stari i Novi zavjet, Stvarnost, Zagreb, 1969.
19. Aldous Huxley, The perenial Philosophy, Fontana Books, London, 1964.
20. Julian Huxley, Religion without Revelation, The New Thinkers Librari, Watts, London,
1967.
21. Karl Jaspers, Der philosophische Glaube, Piper, Muenchen, 1951.
22. Artur Shopenhauer, Svet kao volja i predstava, Matica srpska, Novi Sad, 1986.
23. Eckhart Tolle, Mo sadanjeg trenutka, V.B.Z., Zagreb, 2003.
24. Evgenij V. Barabanov, Sudbina kranske kulture, Teoloke meditacije 14, Biblioteka
Drube katolikog apostolata, Zagreb, 1984.

38
25. Biblijski leksikon, Kranska sadanjost, Zagreb, 1996.
26. Peter Russell, Transcendentalna meditacija za skeptike, Branko ii, Beograd, 1986.
27. Carl G. Jung i suradnici, ovjek i njegovi simboli, Mladost, Zagreb, 1974.
28. Aleksandra David-Nell, Mistici i arobnjaci Tibeta, Grafos, Beograd, 1988.
29. Papinski savjet za sredstva javnog priopavanja, Nadolaskom Novoga doba, Kranska
sadanjost, Zagreb, 1992.
30. Scipio Sighele, Privatni i politiki moral, dr. Ivan Bojnii, Zagreb, 1919.
31. Rene Egli, Otla princip, prijevod za upotrebu Bayer Vili, Be, 1999.
32. Perry Garfinkel, Budhha u usponu, National Geographic, Zagreb, prosinac 2005.
33. Ignacije Lojolski, Duhovne vjebe, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb,
1988.
34. Georges I. Gurdjieff, ivot je stvaran samo dok jesam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000.
35. Seneka i Epiktet, Nova Akropola, Zagreb, 2005.
36. Viktor E. Frankl, Bog kojega nismo svjesni, Provincijat franjevaca treoredaca, Zagreb,
2001.
37. F. David Peat: Sinkronicitet mo izmeu materije i uma, Dvostruka duga, akovec,
2000.
38. Osho Rajneesh, Ni vode ni mjeseca, Nova arka, Zagreb, 2003.

39
BILJEKE

1 Lobpn Cehu Rinpohe, jedan od najiskusnijih uitelja tibetskog budizma, smatra da

uinkovite metode vode k izravnom proivljavanju prirode uma. Buddhino uenje je kao
dijamant koji je u svojoj biti nepromjenjiv i odraava boju podloge na kojoj lei. Zato se
budizam uvijek prilagoavao kulturnim uvjetima pojedinih zemalja, ne gubei pritom svoju
esenciju.

1500 godina uenja su predavana u Indiji, a potom tisuu godina u Tibetu. Danas nam ih
mogu posredovati dobro kolovani i samostalni ljudi sa Zapada. U neogranienost tog
pogleda, isto kao i upotrijebljene metode, moemo se uvjeriti jasnije nego prije.

Od 1972. godine, Lama Ole Nydahl osnovao je po elji 16. Karmape preko 250 budistikih
centara linije Karma Kagju po cijelom svijetu, veinom u Europi. Na primjer u Njemakoj,
Austriji i vicarskoj funkcionira preko 70 skupina. Takoer u Poljskoj i Danskoj budizam je
priznati duhovni smjer. Od 1994. godine razvija se isto i u ekoj, a u zadnje vrijeme i u
Slovakoj. Svi meditacijski centri osnovani su na prijateljstvu i idealizmu njihovih lanova. Iz
Europe dolazi i 30 uenika, koji pouavaju Dijamantni put po svijetu.

Za zapadni svijet je vano da svi centri linije Karma Kagju istono od Rajne prenose laiki i
joginski nain realizacije prirode uma (budizam Dijamantnog puta). On je baziran
prvenstveno na razvoju jasnosti i samostalnosti, to je u dananjem svijetu tako vano.

Openito se moe rei, da Dijamantni put stoji na tri glavna stupa. To su dokazana znanja
osloboena dogmi, meditacija i metode kako uvrstiti ve dostignute razine svijesti.
To ini Dijamantni put najuinkovitijom metodom budizma koja je dostupna modernom
svijetu. Pomae razviti vlastito unutarnje bogatstvo za dobrobit svih bia, kae Lama Ole
Nydahl.

2 Vrlo rano su se u budizmu izdvojile dvije glavne struje tumaenja Buddhinog uenja:
theravada, odnosno hinajana budizam, strogo i tono uenje starih spisa, i mahayana
budizam, liberalniji i otvoreniji novim idejama. Kasnije su se javili vara-yana budizam, koji
je u budizam uveo mantre (magine izraze koji dovode mo iz svemira), mudre (fizike
pokrete) i mandale (krugove meditacije), pa lamaizam (na Tibetu) i zen-budizam koji se

40
najvie proirio u Japanu, a nastao je u Kini.

U zenu se prosvjetljenje (satori) postie meditacijom. Osim meditacije, vana je i zagonetka

(koan) koja je nerjeiva i slui radikalnom mijenjaju naina miljenja uenika. Ako sretne
na ulici nekoga tko je dostigao istinu, ne moe proi pored njega bez rijei, niti mu neto
rei. Kako e ga dakle susresti?

3 Mnogi istaknuti znanstvenici istraivali su veze duhovnog i materijalno-energetskog

aspekta postojanja. C. G. Jung ovdje je svakako nezaobilazan u svojim istraivanjima. Osim
doprinosa na podruju psihologije, Jung je potaknuo mnoge znanstvenike s kojima je
suraivao da pokuaju doi do nove paradigme u znanosti. Zanimljivi su, na primjer,
zajedniki pokuaji Carla Junga i fiziara Wolfganga Paulija koji su rezultirali otkrivanjem
sinkroniciteta kao vremenske podudarnosti dva ili vie uzrono nepovezana dogaaja, koji
imaju isto ili slino znaenje.

4 Ovisno o manifestiranju stvarnosti, pod umom se u yogi podrazumijeva razluujui

intelekt, sadraj uma i ego. Ljutnja, strast, pohlepa, ljubomora, ljubav, sjeanja,
prosuivanje sve su to obrasci uma, a ne um.

5 Svjesnost je vanjsko doivljavanje uma. Nesvjesni dio psihe je unutarnje doivljavanje

uma. Kad u umu postoje prepreke, on je ogranien na materijalna iskustva, a kad se uklone
prepreke, tada on postie spiritualna iskustva. U filozofiji yoge ove prepreke se zovu avidya
(neznanje) i maya (iluzija). Koritenjem mantre ove prepreke se uklanjaju. Svaka mantra ima
specifian zvuk. Mi ne znamo sve zvukove, ali znamo da postoje neki zvukovi koji su blai i
drugi koji su snaniji. to se dogaa kada se proizvede zvuk? Znanstvenici su utvrdili da
dolazi do promjene modanih valova. Tantrici kau da kad se proizvede zvuk on mijenja
tvorevine uma. Um se ne sastoji od samo jedne supstance. Ba kao to se voda sastoji od
kombinacije vodika i kisika, um je kombinacija brojnih oblija. U yogi i tantri ova oblija se
nazivaju samskare i tumae da su ostaci ovjekovih iskustava iz mnogobrojnih inkarnacija.

6 U tantri se naziva laya, to znai rastapanje, obustava. U njoj je svijest potpuno

odstranjena i postoji samo potpuna praznina.

7 Vrste samskara su: nemir ili rastresenost, psihike vizije i potpuno smirivanje svijesti.

41
8 Pokuavajui kontrolirati um razdvajamo svoju osobnost. Zbog toga se zapitajte tko ste vi i
koga elite kontrolirati? U zen budizmu je uloga ovakvih pitanja (koana) bitna pretpostavka
duhovnog buenja (satori). Dok koristite mantru, svaki put kad vam doe loa misao, bez
napora nastavljate ponavljati mantru, a looj misli ne dajete nikakve energiju hranei je
panjom, ve je ignoriranjem stavljate na stranu. Opet se zapitajte tko to radi, i s kim? Tko
kontrolira, tko je kontroliran i tko kontrolira proces kontrole? To ste sve vi va lokalizirani
um koji se na taj nain transformira u nelokalizirani, dakle vi sami i percepcije koje su se
razvile u vama.

9 Piem prvenstveno na temelju vlastitih uvida koji su nastali na temelju dugogodinjeg

meditiranja i uenja brojnih starovjekovnih i novovjekovnih, ali i suvremenih uitelja, koji su
nam u naslijee ostavili rezultate svojega iskustva. Nauka o mantri nije samo jedna grana
hatha yoge; ona je i dio tantre. U tantri se kae da mantre mogu utjecati na cjelokupnost
ljudske svijesti i sudbine te da zbog toga kada ponemo prakticirati mantru moramo
zaboraviti jednu stvar: kontrolu uma. Nain mojega izlaganja i sama tehnika meditacije
JESAM potpuno su prilagoeni naim iskustvima, znanjima i nainu ivota i ne potpadaju
pod tradicionalna niti religijska uenja, premda su na njima zasnovani i od njih kao moderni
istraivaki pravac preuzimaju iskustva uitelja. O tome neto vie u prologu Uvod u
meditaciju moje pripovijetke Put (Zagreb, 2003.).

10 U uvodu sam upozorio da se esto zapliemo kod znaenja pojma Ja (Ego) i s druge
strane znaenja Sebstva (Jastva). Stoga bez obzira kako je to netko drugi obiljeio za mene
Ja (Ego), oznaava u pojedinom ovjeku od prirode i ljudi otuen, egocentrian i nedovoljno
osvijeteni aspekt njegovih, s okruenjem suboptimalno usklaenih potencijalnih psihikih
sadraja, a Jastvo, (Sebstvo) je duhovnim rastom osloboen i s bliim i daljim okruenjem,
odnosno Univerzumom, usklaen total ovjekovih ukupnih psihikih sadraja samo-
aktualizacije.

42
Zoran Stameni

Roen 1953. godine u Bajinoj Bati. Po zvanju je magistar ekonomskih znanosti. Uz radove
iz podruja financija i makroekonomske politike, objavljuje tekstove o svrsi i smislu
ekonomije i openito ljudske egzistencije, etinosti, duhovnosti i duhovnog poduzetnitva, te
studije, oglede i eseje iz razliitih podruja ekonomije i duhovnosti.

Kreiranjem tehnike JESAM stvorio je novu tehniku duhovnog treninga koju odlikuje sinergija
zadubljenja uz pomo kombinacije efekata autogenog treninga, meditacije i drugih
tradicionalnih metoda duhovnih vjebi. Voditelj je radionica Antistresnoga programa i
meditacije, a od 2004. godine osniva i predsjednik Zagrebakog drutva za samoostvarenje.

43
Biblioteka Online
knjiga 61

Zoran Stameni
MEDITACIJA JESAM

2009 Zoran Stameni

za elektroniko izdanje: Drutvo za promicanje knjievnosti
na novim medijima, 2009, 2015, 2016

Izdava
Drutvo za promicanje knjievnosti
na novim medijima, Zagreb

Za izdavaa
Aleksandra David

Urednici
Kreimir Pintari
Dario Grgi

Fotografija
Mary Lane / Fotolia.com

ISBN 978-953-6924-98-1 (HTML)

ISBN 978-953-345-237-1 (EPUB bez DRM)
ISBN 978-953-345-238-8 (PDF)
ISBN 978-953-345-239-5 (MOBI)

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu

Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

44