Sie sind auf Seite 1von 7

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavik:

Datum:

kola i razred:

Nastavna cjelina: Evropa i svijet u novom vijeku

Nastavna jedinica: Nauka, tehnika, kultura i umjetnost u novom vijeku

Zadatci:

Materijalni:
Objasniti uenicima glavna dostignua novog vijeka koja su dovela
do razvoja nauke, tehnike, kulture i umjetnost, samim tim ponoviti
prethodno obraene lekcije, sa posebnim osvrtom na humanizam i
renesansu. Upoznati uenike sa najistaknutijim naunicima,
umjetnicima i njihovim djelima, kao i sa napretkom u kulturi i
tehnici. Objasniti njihov utjecaj na moderno doba.
Funkcionalni:
Smjetanje odreenog dogaaja u prostor i vrijeme te razumjevanje
i povezivanje tih dogaaja. Razvijanje sposobnosti izdvajanja
bitnih podataka. Uoavanje uzrono posljedinih veza.
Odgojni:
Navesti uenike da shvate vanost nauke, tehnike, kulture i
umjetnosti tadanjeg vremena i njihov postepen razvoj, kako bi
mogli lake sagledati, povezati i zakljuiti kako dananji nauni
izumi i novotarije funkcioniu.

Tip sata: Obrada novog gradiva

Nastavni oblici: Frontalni rad

Nastavna metoda: Metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora i metoda rada sa


slikovnim materijalom

Nastavna sredstva: Prezentacija, film, slikovita vjeba.


Korelacija sa drugim predmetima: Korelacija sa nastavom fizike i filozofije. Uenici e na
asu fizike detaljnije obraivati zakone mehanike, optike itd. Na asu filozofije detaljnije e
se upoznati sa istaknutim filozofima i misliocima.

Literatura: Historija, udbenik za osmi razred devetogodinje osnovne kole, Asmir


Hasii, Sarajevo publishing, 2011.

Artikulacija sata:

1. Najava zadatka:
Naglasiti naslov nastavne jedinice koja e biti obraena i rei uenicima da zapiu
naslov lekcije: Nauka, tekhnika, kultura i umjetnost i novom vijeku.

2. Uvodni dio:
Uvodni dio sata predvien je za kratki film o naunoj revoluciji. Uenicima e
slikoviti biti prikazani glavni akteri naune revolucije i njihova najznaajnija djela.
Slikoviti prikaz pomoi e uenicima da lake shvate gradivo koje e se obraivati.
Nakon odgledanog filma pristupit e se razgovoru sa uenicima, iznoenju njihovih
zapaanja i stepenu dotadanjeg znanja o razvoju nauke i glavnim naunicima novog
vijeka.

3. Obrada novog gradiva:


Metodom usmenog izlaganja i demonstracije, preko postavljanja pitanja,
nastavnik e pristupiti obradi novog gradiva.
Prije poetka obrade novog gradiva treba sa uenicima ponoviti prethodno obraeno
gradivo, koje je veoma bitno za razumijevanje nove lekcije.
Novi vijek zapoinje geografskim otkriima, tanije Kolumbovom plovidbom 1492.
godine do novog kontinenta i njegovim otkriem. Poslije njega uslijedila su mnoga
geografska otkria i novi svijet je poprimio novu dimenziju. Pored geografskih otkria
treba spomenuti i Gutembergov tamparski stroj, reformaciju, razvoj manufakture i
kapitalizam kao i indistijsku revoluciju. Svi ovi vani imbenici bili su dobra podloga
za razvoj nauke, tehnike, kulture i umjetnosti. Prvenstvo treba izdvojiti i naglasiti
period humanizma i renesanse, period koji je ponovo postavio ovjeka u centar
zbivanja. Od XVI stoljea nauka nezaustavljivo napreduje, a umjetnost se razvija u
skladu sa drutvenom klimom koja je valdala u pojedinim stoljeima.
Nauka se u novom vijeku oslobodila utjecaja crkve i poela se samostalno razvijati.
Naunici posmatraju svijet oko sebe i nastoje eksperimentima dokazati ili opvrgnuti
odreene naune teze.
NikolaKopernik (1473 1543) poljski astronom i teoretiat heliocentrinog sistema.
Studirao je u Krakovu i Bolonji. Nakon izuavanja prava, medicine i teologije
posvetio se astronomiji i posmatranju nebeskih tijela. U svom djelu Raspravica iznio
je skicu heliocentrinog sitstema. Heliocentrini sistem je teroija da se Zemlja i druge
planete okreu oko Sunce. Dotadanja nauka prihvatala je Ptolomejevu teoriju
geocentrinog sistema, tj. sa se Sunce i sva nebeska tjela okreu oko Zemlje. Ovom
teorijom znatno je promijenio pogled na svijet i njegovu strukturu. Njegovo
najznaajnije djelo koje opisuje njegova promatranje i zapaanja je O gibanju
nebeskih tjela (1543).
Galileo Galilei (1564 1642) italijansk astronom, fiziar, matematiar i filozof.
Postavio je temelje klasine mehanike, bavio se teorijom slobodnog pada, uveo i
definirao pojmove ubrzanja i gibanja. Usavrio je teleskop, izumio vojni kompas i
termometar. Ipak njegova veliina nije u njegovim izumima, iako se moe smatrati
najveim optikom svog doba, nego u tome to je svoj usavreni teleskom usmjerio ka
nebu. U svom djelu Vijesnih zvijea iznio je svoje teorije i svoja zapaanja.
Podravao je Nikolu Kopernika i njegove teorije i zbog toga imao velikih problema sa
crkvom. Inkvizicija je osudila njegov rad kao protuvjerski i zadnje godine svog ivota
proveo je u nekoj vrsti kunog pritvora, primoran da se javno odrekne svojih teorija i
svojih djela. Ipak i pored toga Galileo je ostao vjeran svojim principima i doraivao i
usavravao svoja djela koliko je mogao.
Isaac Newton (1642 1727) engleski matematiar i fiziar.
Bavio se terijama prirode svjetlosti i bojama, planetarnim gibanjem, beskonanou i
gravitacijom. Studirao je na Kembridu, nakon toga postaje profesot matematike na
istom univerzitetu, takoer bio je i lan kraljevskog drutva. Znaajan je zbog zakona
gravitacije: Svaka dva tjela privlae se uzajamno silom koja je proporcionalna
umnoku njihovih masa, a obrunto proporcionalna kvadratu njihove meusobne
udaljenosti. Poznata su tri njegova zakona:
1) Zakon inercije
2) Zakon sile
3) Zakon akcije i reakcije
U djelu Matematiki principi priridne filozofije obrazloio je zakone gravitacije i
zakone kretanja.
Zacharias Iansen (1585 1632) holanski optiar, pronalaza mikroskopa.
Zakljuio je da upotrebom dva dvojno konveksna soiva, koja su postavljena na
odreenu daljinu, dolazi do poveanja. Kombinovao je ova dva sjeiva unutar jedne
cijevi i dobio mikroskop 1590. godine.
Antony van Leeuwenhoek (1632 1723) holandski trgovac i naunik.
Posebnom kombinacijom malih soiva uspio je iskonstruisat mikroskop koji je
uveavao i do 500 puta. Nain na koji je spojio soiva ostao je nepoznat se do
savremenog doba. Smatra se prvim istraivaem protozoa, ljudskih spermatozoida,
bakretija i crvenih krvnih elija. Nakon njegove smrti ostalo je 247 mikroskopa, od
kojih se 7 i danas koristi.
Blaise Pascal (1623 1662) francuski filozof, fiziar i matematiar.
Bavio se mjerenjem tlaka u atmosferi i otkrio da se visinom tlak smanjuje te zakljuio
da iznad atmosfere postoji vakum. Utvrdio je da tlak zraka ovisi o temperaturi i vlazi i
time postavio svojevrsne temelje meteorologije. Bavio se statistikom. Dokazao teinu
vazduha. Napisao ogled o irenju zvuka. Sa 19 godina napravio prvi raunalni stroj
Pascalinu. Najvie je ostao poznat po:
1) Pascalov zakon:
Pritisak u tenostima iri se na sve strane podjednako, pa vea povrina trpi
vei pritisak.
2) Pascalov teorem:
Dokazao je da se suprotne strane estougla sjeku na tokama koje lee na
jednom pravcu.
3) Pascalov trokut:
Za raunanje binomnih brojeva, svaku broj je zbir ona dva iznad.
Rene Descartes (1597 1651) francuski matematiar i filozof.
Poznat je po kordinatnom sistemu i po tome to je dao temelje modernoj geometriji
analitikoj geometriji.
Uvijek polazi od sumnje, uzima sve za neistinito i lano. Ako sumnja onda misli,
jedino ne sumnja u to da misli Mislim dakle jesam. Tvrdi da se ovjek raa sa
idejama, da nije tabula rasa. U filozofiji traga za najboljim naunim metodom i ta
metoda mora da se pridrava parvila:
1) Treba prihvatati samo one istine koje saznajemo potpuno jasno i razgovjetno.
2) Pravilo analize svaki problem treba rastaviti na manje probleme.
3) Pravilo sinteze nae misli treba usmjeriti odreenim redom: od
najjednostavnijih do najsloenijih.
4) Prebrojavanje i kontrola
Pomou ovih pravila moemo da napredujemo u nauci, sigurni da dolazimo do
pouzdanih saznanja.
Francis Bacon (1561 1626) engeski filozof.
Tvorac empirizma kao nove naune metode. Cilj nauke i filozofije je da ovlada
prirodom i njegovo je miljenje da je znanje mo. Istie princip eksperimenta kao
najvei princip svakog znanstvenog istraivanja. Uvodi metodu indukcije koja
predstavlja jedinstvo eksperimenta i racionalne spoznaje.
Jean Jacques Rousseau (1712 1778) franski filozof, pisac i politiki teoretiar.
Istie odgoj kao temelj drutva. Protivi se ogranienjima civiliziranog drutva i
zagovara povratak prirodi. Istie veliki znaaj radnog vaspitanja, po njemu ovjek
treba da radi kao seljak, a misli kao filozof.
Francois Marie Arouet Voltaire (1694 1778) francuki filozof i historiar.
Tvorac termina filozofija historije, razradio utjecajnu koncepciju historije kao proces
napretka, temelji se na prirodnoj zakonitosti, zapoinje sa napretkom nauke i tehnike,
to utjee na razvoj trgovine i rast opeg bogatstva, te napravno i politiko poboljanje
ustanova i moralno usavravanje ovjeka. Zastupnik je teorije da se cijelo ljudsko
znanje temelji na iskustvu, sve to jest ima neki uzrok. Napisao je Povijest Karla XII,
Stoljee Luja XIV, Povijest Ruskog carstva pod Petrom Velikim.
Denis Diderot (1713 1784) francuski filozof i knjievnik.
Zastupnik je ideje materijalizma, deizma i evolucionizma. Usmjerava znanstvena
prouavanja na eksperimentalnoj metodi. Zaetnik je ideje o pisanju Encikopedije koja
je odigrala veoma vanu ulogu u stvaranju intelektualnih miljenja koja e dovesti do
francuske revolucije.
Napredak tehnike ogleda se prvenstveno u vojnoj tehnologiji. Artiljerija (topovi) i
barutne puke (arkebuze i mukete) dolaze do izraaja u ovom periodu.
Kultura i umjetnost dva umjetnika prava koja se razviju u periodu novog vijeka
su: barok i rokoko. Karakterie ih rasko, pokreti, realizam, svijetlo-tamno slikanje i
sl. Najznaajniji predstavnici su:
Gian Lorenzo Bernini (1598 1680)
Peter Paul Rubens (1577 1640)
Rembrandt van rijn (1606 1669)
Muzika i opera:
Johann Sebastian Bach (1685 1750)
Antonio Vivaldi (1678 1741)
Geogr Friedrich Handel (1685 1759)
Knjievnost i pozorite:
Erazmo Roterdamski
Miguel de Cervantes
Moliere
William Shakespeare

4. Zakljuni dio sata:


Nakon to je predstavljen glavni dio gradiva, treba sa nekoliko pitanja provjeriti koliko
su uenici sluali i zapamtili novo gradivo.
1) Koji su preduvjeti prethodili razvoju nauke, tehnike, kulture i umjetnosti ?
2) Nabrojte nauna dostignua novog vijeka.
3) Koji su umjetniki pravci i po emu se odlikuju ?
4) Nabrojte najzaajnije kompozitore.
5) Kako se razvijala knjievnost i pozorina umjetnost u novom vijeku?

Pojmovi:

Heliocentrini sistem nauna istina koja utvruje da se u Sunevom sistemu


planete okreu oko Sunca.
Geocentrini sistem nauna zabluda iz starog .i srednjeg vijeka kojom se
tvrdilo da se Sunce i planete okreu oko Zemlje
Teorija gravitacije privlana sila meu materijalnim esticama u svemiru,
pod utjecajem gravitacije kreu se nebeska tjela.
Enciklopedija (gr. enkyklios paideia opa naobrazba) pregledno izlaganje
nauke i umjetnosti u cjelosti ili djelimino, sistematski ili po abecednom redu.
Barok (por. barrocco biser nepravilnog oblika) period u umjetnosti od 16.
do 18. stoljea koji je potisnuo renesansu.
Rokoko (fr. rococo) umjetniki stil koji se u 18. stoljeu razvio iz baroka,
odlikuje se bogatim i prenatrpanim ukrasima, posebno u graevinskim
ukrasima, namjetaju i odjei.