Sie sind auf Seite 1von 16

1.1 STA JE EXPERIMENT?

Experiment je po definiciji istrazivacka metoda(postupak)kojim se vrsi:


a)potvrda ili b) opovravanje(negiranje) postavljene hipoteze.Experiment je
inace,latinska rijec(experimentum) tj.ogled.Posebnu afirmaciju experimentalni
rad je dozivio u doba renesanse,velikim dijelom zahvaljujuci mastru Leonardu
da Vinciju.Poznat je stav da veca vrijednost jednog izvedenog exp.nego 10
postavljenih i nepotvrdjenih hipoteza.Npr.exp.LED-VODA.Ako je proizvdonja
zasnovana na nizu hipoteza(potpuno ili djelimicno potvrdjenih),a imajuci u
visu da se eksperimentom ptvrdjuje,negira ili dopunjuje postavljena hipoteza
moze li se stvarno tvrditi da je experiment sustinski prakticki rad tj.neodvojiv
dio proizvodnog procesa(u velikom broju slucajeva).

1.2 NA OSNOVU CEGA JE MOGUCE IZJEDNACAVATI EXPERIMENT SA


PRAKTICNIM-PROIZVODNIM RADOM?

Experiment je u sustini prakticni rad.Zasto?

Proizvodnja je skup aktivnosti ciji konacni rezultat je stvaranje nove vrijednosti


tj.onoga sto obezbjedjuje ljudsku egzistenciju.Podrazumijeva koristenje vec
provjerenih teoretskih saznanja(provjerenjih hipoteza)zatim koristenje
energije(mehanicke,toplotne,elektricne),radno okruzenje(okolina),kvalitet
finalnog proizvoda tj. Njegovu primjenjivost,niz drugih faktora i u
konacnom,krajnji cilj je odredjena finansijska dobit.Postulat proizvodnje moze se
definisati izrazom:

A+B +$2C+$4 odnosno $1+$2$3+$4

A+B=trosak sirovina ; $2 =ostali troskovi(energija,rad,itd.) ; $4=dobit

Da bi proizvodnja funcijonalno imala smisla desna strana jednacine mora biti


veca od lijeve tj. $3+$4>$1+$2 (2)

Ovo je princip opstanka proizvodnog procesa,a mjerilo efikasnosti je odnos


$ 3+ $ 4
$ 1+$ 2 >1 (3)

Desna stana jednacine je mjera novostvorene vrijednosti.Proizvodnja,odnosno


bilo koja aktivnost u kojoj nisu ispunjeni uslovi iz jednacine (2,3)nema svrhe tj.ne
moze opstati.

1.3 NA PRIMJERU JEDNACINE A+BC DEFINISITE MOGUCA


EXPERIMENTALNA ISTRAZIVANJA U REAKTORU SA ILI BEZ MJESALICE

Experimentima se moze provjeriti jednacina A+BC

a)odnos reaktanata A,B te utvrditi uticaj na kvalitet gotovog proizvoda C.

b)koncentracije A,B i uticaj na C


c)temperaturea i pritisak koji su optimalni za reakciju A+BC i uticaj tih faktora
na kvalitet C

d)hidraulicki,mehanicki,dinamicki faktori koji uticu na kvalitet provodjena reakcije


kao npr.intenzitet mijesanja,intenzitet tiplinske razmjene(t),recirkulacija procesnih
tokova

e)mogucnosti smanjenja ili eliminacije otpadnih tokova kao i gubitaka u procesu


proizvodne

f)mouca poboljsanja na instalisanoj opremi

g)moguca poboljsanja pojedinih faza procesa npr.razdvajanje faza (cvrsto-tecno-


gasovito)

Kada smo sagledali uticaje aktivnosti tj.faktora na jednacinu A+BC lako je


utvrditi njihov uticaj na promjenu vrijednosti u jednacinama(2,3).Konacni efekat
experimentalnog rada je isti kao i proizvodnog tj.isti je cilj,a to je povecanje
efikasnosti rada.Zbog toga se slobodno moze reci da je experiment u sustini
proizvodni rad.

1.4 KOJE SU VRSTE EXPERIMENATA?

1)Laboratorijski experiment

2)Experiment na modelu

3)Experiment na prototipu

4)Pogonski(industrijski)experiment

2.1 KOJA JE METODOLOGIJA PLNIRANJA TJ.PROVODJENJA EXPERIMENTA

Da bi uopse pristupili izvodjenju experimenta,onaj ko namjerava da ga provede


trebao bi da postuje ustaljenu metodologiju koja je potvrdjena u praksi i u
najvecem broju slucajeva osigurava pouzdanost rezultata experimenta.Navedena
metodologija-postupak podrazumijeva slj.korake:

1.definisanje problema; 2.postavljanje hipoteze; 3.definisanje nezavisne varijable;


4.definisanje zavisne varijable; 5.izbor vrste experimenta; 6.Kontrola
experimenta; 7.postupak provodjenja experimenta; 8.interpretacija rezultata;
9.izvestaj o efektima experimenta.

2.2 KAO REZULTAT EXPERIMENTA KONACNI REZULTAT BI TREBAO BITI?

Problem se mora definisati:konkretno;eksplicitno

Experimentalni rad je siroko zastupljen u svim segmentima ljudskog djelovanja a


svaka djelatnost ima svoje specificnosti,svoju metodologiju rada,propisane i
usvojene recepture bez obzira da li se radi o: tehnickim
naukama(fizika,hemija,masinstvo,gradjevina,itd.);medicini,ekonomiji,poljoprivredi
,ekologiji itd.
Experiment nije sam sebi cilj,njegov rezultat bi trebao da se reflektuje na konacni
rezultat bilo koje ljudske djelatnosti kao sto su: - profit; - kvalitet okoline; -
poboljsani uslovi zivota populacije

2.3 NAVEDITE PRIMJERE


EXPERIMENTA(POLJOPRIVREDA,HEM.INDUSTRIJA,EKOLOGIJA)I DR?

Primjeri: 1)poljoprivredna proizvodnja

-vrsta uzgajane kulture: *poznat kvalitet zemljista; *ocekivani prinos nije ostvaren

2)hemijska proizvodnja

-proizvodnja kalcijum hipohlorita Ca(OCL)2 sastoji se iz tri paralelne reakcije:

2Ca(OH)2+2Cl2Ca(OCL)2+CaCl2+2H2O

4NaOH+2Cl22NaOCl+2NaCl+2H2O

2NaOCl+CaCl2Ca(OCl)2+2NaCl

-------------------------------------------

Ca(OH)2+2NaOH+2Cl2Ca(OCl)2+2NaCl+2H2O

*Ne ostvaruje se ocekivani sadrzaj Ca(OCl)2 u suspenziji nakon hloriranja.

-Mijenja se(varira)odnos polaznih komponenti,brzina uvodjenja hlora,brzina


mijesanja,temperatura reakcije.

*Uklanjaje Ca2+,Mg2+ iz slane vode

Reakcije : MgSO4+2NaOHMg(OH)2+Na2SO4

NaHCO3+NaOHNa2CO3+Na2SO4

CaSO4+Na2CO3CaCO3+Na2SO4

Sadrzaj Ca2+,Mg2+ u preciscenoj slanoj vodi je veci od ocekivanog.

3)Razmjena mase i topline

-Hladjenje vode u rashladnom tornju.Ne ostvaruje se projektovana T u


rahladnom tornju tj.voda se ne ohladi za T=10 OC.Varira se-kolicina vode(gustina
kvasenja); - kolicina zraka; -visina uspune

4)Ekologija

-Kvalitet otpadne vode koja ide u vodotok

*poremecaji kod zivih organizama u vodotoku


**Utvrditi komponente u otpadnoj vodi koje mogu uticati na organizme u
vodotoku

***Kako tretirati otpadne vode: -hladjenje; - sterilizacija; - drugi


tretmani(ph,suspendovano,itd)

2.4 KAKO SE POSTAVLJA-DEFINISE HIPOTEZA PRI PLANIRANJU


EXPERIMENTA?

Hipoteza se postavlja paralelno sa definisanjem problema istrazivanja i


predstavlja moguce odgovore na problem.Ako se hipoteza ne moze testirati i
opisnim istrazivanjem ono ne ukazuje na uzrocnu povezanost izmedju
pojava.Prema primjerima imamo(iz proslog pitanja).

1)Navodnjavanjem i primjenom djubriva ostvarit ce se povecan prinos

2)*promjenom konc.i odnosa reagujucih komponenti(Ca(OH) 2 i NaOH)ostvarit ce


se povecan sadrzaj Ca(OCl)2 u suspenziji ili vrijeme uvodjenja Cl 2 je =60-90
minuta il broj obrtaja mjesalice je: n1,n2,n3,...ili temperatura reakcije.

* suvisak hemikalija je S=0.1-0.5 ili temperatura reakcije je T1,T2,T3.

3)Kolicina vode(gustina kvasenja) je qv=4-8 (m3/m2h)

Kolicina zraka je Qzr=1.0-1.3 (kg/kgH2O)ili visina ispuna je:H=2.0;2.5;3.0(m)

4)optimalna pH vrijednost je:pH=7.5 ili optimalna temp.je: T=25 oC

Treba napomenuti da je pitanje zagadjivanja vodotoka zakonski dosta dobro


regulisano.Primjena zakonske regulative je ponekad diskutabilna.Npr.sanitarno-
fekalne otpadne vode gradskih naselja.

2.5 STA JE NEZAVISNA VARIJABLA?NAVEDITE NEKE PRIMJERE!

Nezavisna varijabla(promjenljiva) je ona kojom se moze uticati na pojavu ili


proces u cjelini tj.na drugu varijablu i koja se moze mijenjati neovisno od drugih
varijabli.

2.6 STA JE ZAVISNA VARIJABLA?NAVEDITE NEKE PRIMJERE!

Zavisna varijabla(promjenljiva)je ona na koju se utice,odnosno ona za koju se


pretpostavlja(odnosno provjerava)da li ce se mijenjati pod uticajem nezavisne
varijable.Vrlo jednostavan primjer je izraz za brzinu slobodno pada: v=g* (v-
brzina(m/s); -vrijeme(s); g-gravitacija tj. Ubrzanje zemljine teze(m/s 2))

Vidljivo je da brzina slobodnog pada v zavisi samo od jednog faktora,a to je


vrijeme .U gornjem izrazu je g-konstantna velicina i iznosi 9.81 (m/s 2).U
primjerima koje smo ranije naveli zavisna varijable ne zavisi od jednog
faktora(nezavisne varijable).

3.1 PRILIKOM IZBORA VRSTE EXPERIMENTA O KOJIM SVE FAKTORIMA


TREBA VODITI RACUNA?
Kada smo definisali problem,postavili hipotezu,odredili nezavinsu i zavisnu
promjenljivu odlucujemo se koju vrstu experimenta cemo primijeniti.Ranije smo
naveli da experiment moze biti:laboratorijski,exp.na modelu,exp.na
prototipu,industrijski(pogonski)exp.Za koju vrstu exp.cemo se odluciti zavisi od
definisanog problema,postavljene hipoteze,a u pojedinim slucajevima i od
nezavisne i zavisne promjenljive.U svakom slucaju treba voditi racuna i o drugim
faktorima kao sto su:-broj potrebnih exp.da bi se doslo do pouzdanih rezultata; -
vrijednosti ulaznih sirovina; -utrosak energije za provodjenje exp.; -vrijednost rada
ucesnika na exp.tj.ekipe koja provodi exp.; -nabavka mjernih instrumenata; -
izrada modela(ili prototipa)

3.2 OPISITE,OBJASNITE LABORATORIJSKI EXP. PRECISCAVANJA SIROVINE


SLANE VODE!

Preciscavanje sirove slane vode u cilju proizvodnje soli,sode hlora:

Polazimo od poznatih podataka:

Sastav SSV je poznat tj.znaju se kolicine jona koje treba ukloniti iz slane
vode.Postupak preciscavanja slane vode je poznat tj.koristi se metoda Na 2CO3-
NaOH

Reakcije uklanjanja Ca2+,Mg2+,HCO3- su poznate:

MgSO4+2NaOHMg(OH)2+Na2SO4 (1)

NaHCO3+NaOHNa2CO3+H2O (2)

CaSO4+Na2CO3CaCO3+Na2SO4 (3)

Potrebne kolicine hemikalija su takodje poznate.

Laboratorijski exp.preciscavanja sirove slane vode.Postupak je sljedeci:

-uradi se analiza ssv(Ca2+,Mg2+,HCO3-)

-izracuna se potrebna kolicina hemikalija(teoretski+suvisak)

-experiment se izvodi u menzuri od 1l

-snima se krivulja talozenja

Uzorak se filtrira i u filtratu odredjuje Ca 2+,Mg2+.Radi se potreban broj


experimenata dok se ne dobiju zadovoljavajuci rezultati sadrzaja Ca 2+ u PSV.

4.1 KADA SE EXPERIMENT IZVODI NA MODELU ILI PROTOTIPU?

Imamo slucajeva kada kod definisanog problema i posavljene hipoteze,te uz


definisanu nezavisno promjenljivu i zavisno promjenljivu.

*Experiment nije moguce izvesti u laboratoriju jer nismo u stanju obezbijediti


rezultate experimenta koji ce potvrditi ili negirati postavljenu hipotezu.
*Experiment je moguce izvesti na industrijskom postrojenju,ali izlazna
promjenjiva i dalje nije u granicama ocekivanih vrijednosti tj.ne upucuje nas na
pravac rjesavanja problema.

*Experiment nije moguce ni u laboratorijskim uslovima ni na industrijskiom


postrojenju(komplikovan proces,skupe ulazne sirovine,strogi ekoloski zahtjevi za
odbacivanje nekvalitetnog proizvoda).U ovim slucajevima se experiment izvodi
na prototipu ili posebno konstruisanom modelu/poluindustrijsko postrojenje).

4.2 OPISITE I OBJASNITE EXPERIMENT CENTRIFUGIRANJA SOLI.KAKO JE


NAJOPTIMALNIJE IZVESTI OVAJ EXPERIMENT?

a)Definirali smo problem: -dolazi do lomljenja kristala na centrifugi.Mjerenjem


granuloetrijskog sastava soli na laserskom uredjaju dobili smo sljedece podatke:

*prije centrifugiranja imamo:

-frakcije iznas 0.3mm.....60%

-frakcije ispod 0.3mm....40%

Nakon centrifugiranja imali smo:

- frakcije iznad 0.3mm....53% (I)

-frakcije ispod 0.3mm...46.9% (I)

Ovaj granulometrijski sastav nas je uslovno zadovoljavao.

Nakon odredjenog vremena granulometrijski sastav soli iza centrifuge se


promenio pa imamo:

-frakcija iznad 0.3mm...47.3% (II)

-frakcija ispod 0.3mm....52.7% (II)

Granulometrijski sastav (II) uzrokuje probleme:

-u transportu soli(povecano prasenje)

-u susenju soli(losije varenje i pucanje vreca na masini za pakovanje.

b)Postavljanje hipoteze

*do lomljenja kristala dolazi zbog: - izmjene granulacije soli prije centrifuge;

-poremecaja u radu centrifuge(broj hupovarad noza za skidanje soli,povecani


otpori na izlazu iz centrifuge,itd.)

c)definisemo nezavisno promjenjivu:-sastav sone kase prije ulaza u


centrifugu(%),

-granulometrijski sastav soli prije ulaza u centrifugu


-uslovi rada centrifuge

d)definisemo zavisno promjenjivu: -granulometrijski sastav soli iza centrifuge

e)izbor vrste experimenta: -laboratorijski(nemoguce ga je izvesti);

-na modelu(moguce,ali izrada modela je isuvise skupa)

-industrijski experiment

**Uradjen je industrijski experiment(vlaga 2.0-3.5%).Granulacija priblizna sastavu


(II)

Zakljucak:Promjenom koncentracije sone kase na ulazu u centrifugu procenat


frakcije iznad 0.3mm je idalje ispod 50%.Vrlo malo mozemo uticati na uslove rada
centrifuge.

ODLUKA:experiment se radi na prototipu kod isporucioca opreme.

5.1 OPISITE I OBJASNITE INDUSTRIJSKI EXPERIMENT SEPARACIJE


KRISTALNE SOLI!

Poznato nam je:

-ne radi se o slobodnom talozenju,nego se talozenje odvija u suspenziji kristala


tj.imamo stijesnjeno talozenje.

-stvarna brzina talozenja je(stijesnjeno talozenje) v st=k*vt (k-koeficjent


stijesnjenog talozenja(k=0.5);vt-brzina slobodnog talozenja)

Prema drugim autorima je k=0.2-0.7 i racuna se iz izraza: k= 2*10-1.82*(1-) za >0.7

k=0.123*3/1- za <0.7

-koeficjent poroznosti i racuna se iz: =1-x* s/c

x-maseni udio cvrste faze u suspenziji (kg/kg)

s-gustina suspenzije (kg/m3) ; c-gustina cvrste faze(kg/m3)

POSTUPAK: Iz materijalnog bilansa izracuna se kolicina soli koja kristalise u


isparivacu.Odredi se kolicina slane vode za separaciju kristala da bi se na izlazu
dobila 50%suspenzija 2.0:0.5=4.0t/h

-Varira se protok slane vode i mjeri granulacija frakcija iznad 0.3mm

6.1 DA BI EXPERIMENT BIO DOBRO IZVEDEN STA IZVODJAC MORA ZNATI?

Da bi experiment bio dobro izveden onaj ko izvodi experiment mora da odlicno


poznaje: -materiju i oblast koja se istrazuje; - metodologiju experimentalnog
istrazivanja; -instrumentalne metode i mjerne uredjaje

6.2 PRILIKOM EXPERIMENTA KOJE SU OBAVEZE EXPERIMENTATORA?


Prilikom definisanja experimenta,experimetator mora da: -identifikuje i utvrdi
ciljeve exp.

-utvrditi najefikasniji nacin za formiranje experimentalne aparature.

Ako se radi o industrijskom exp.na postrojenju koje je u radu,mora se tacno


definisati radni rezim tj.odstupanja od trenutnog rezima rada i eventualno moguci
zastoji u radu postrojenja.

*odredi karakteristike aparature

*definise i identifikuje slucajna dejstva

*precizira nacine mjerenja(vrste instrumentna,potrebna preciznost


instrumenata,namjena instrumenata isl.)

*odredi mjerna mjesta

*definise procedura mjerenja

*sasatavi odgovarajuce mjerne liste

Za analiziranje experimentalnih istrazivanja experimentator mora: *poznavati


metode obrade exp.podatatka; *poznavati metode vrednovanja dobijenih
rezultata; *poznavati metode interpolacije dobijenih rezultata; *-II- slucajna
dejstva i moguce greske; * -II-metode modeliranja.

6.3 U TEORIJI EXPERIMENTA STA JE FAKTOR,A STA REZULTAT


EXPERIMENTA?

U teoriji exp.pod faktorom se podrazumijeva nezavisno promjenjiva velicina,dok


se zavisno promjenjiva velicina tretira kao rezultat experimenta.

6.4 STA SU SPOLJNI FAKTORI?

Uticaji spoljne sredine(bilo da se eliminisu ili se odrzavaju na konst.nivou zavisno


od vrste experimenta)nazivaju se SPOLJNI FAKTORI ili VANJSKI FAKTORI.

Pojave bez uticaja spoljnih faktora nazivaju se determinisane pojave.U inz. exp.
eliminisanje spoljnih faktora ili njihovo odrzavanje na konst.nivou je rijetko
moguce,nije cjelishodno.Ako se npr.kao spoljni faktor uzima vazduh,onda se on u
lab.uslovima moze eliminisati izvodjenjem exp.u vakuumu sto u indus.exo.nije
moguce.Ovakve pojav koje istrazuju experimentalno uz uticaj spoljnih faktora
nazivaju se pojave sa slucajnim dejstvom spoljnih faktora.Kod izvodjenja
exp.treba nastojati da se on izvede bez ikakvi izmjena u odnosu na planirani tok
exp.i nakon toga slijedi provjera dobijenih rezultata i provjera postavljene
hipoteze.

6.5 STA PODRAZUMIJEVA KONTROLA EXPERIMENTA?POJASNITI NA


PRIMJERU!
Kontrola exp.podrazumijeva mjerenje vrijednosti nezavisno promjenjive(ili
nezavisno promjenjivih ako ih ima vise),mjerenje parametara procesa i konacno
mjerenje vrijednosti zavisno promjenjive velicine.Treba nastojati da se po
mogucnosti koristi sto kvalitetnija mjerna tehnika(uredjaj)koja je atestirana od
strane proizvodjaca ili institucije koja je ovlastena za atestiranje mjerne opreme
sa definisanom granicom greske.(npr.termometar sa granicom tacnosti 0.1 oC ili
manometar sa granicom tacnosti 0.05 bara).

7.1 ta podrazumjeva provjera svih informacija prije izvoenja


eksperimenta?

Podrazumjeva se izbor takve eme sprovoenja eksperimenta koja ima odreena


svojstva za istraivanje odreene pojave npr. Najvea sigurnost rezultata pri
najmanjem broju ekp. zahvata.

Obuhvata sljedee:

1. Formiranje problema(zasto je problem postavljen,analiza polazne


situacije,tip(vrsta) problema,analiza znaaja eventualnih rezultata)
2. Prikupljanje podataka, informacija i znanja;
- Prikupljane podataka-sirovih injenica kojima se opisuju stanja i procesi
- Informacija opis tanja i procesa dobijenih obradom podataka
- Znanja- kompletan skup informacija

Vano je definisati cilj istraivanja

Istraivanja:

- Blok eme(skice)
- Kvantitativne metode
- Potrebne veliine
- Dopunske informacije
- Tehniki crtei
3. Provjera svih izvora informacija

Izvori informacija su:

- Internet
- Konsultacije,
- literatura,
- upute proizvoaa,
- propisi za datu oblast
- eksperiment
4. izbor strategije
- priprema modela
- izbor tehnike istraivanja
- postavljanje statistikog modela
5. Provjera strategije

Preporuuje se da se provede probni eksperiment za provjeru mjernog sistema i


podeenost podataka izabranom tipu plana ekp.
6. Korigovanje i sprovoenje strategije
- Donoenje odluke o najvanijim momentima
Provjera metode
Provjera objekta istraivanja
Provjera eljenih rezultata
Kontrola spoljnih faktora
- Izvoenje eksperimenta
7. Zavrni zakljuci
- Rezultat
Kontrola svih proarauna i prikazivanje rezultata za numeriku ili
Interpretacija rezultata
Zavrni izvjestaj

7.2 kako se vri prezentacija rezultata ekperimenta tj kompletne analize


problema?

Pri prezentaciji analize nekog problema potrebno je rad prikazati sa slj


redoslijedom:

1. Uvod
2. Cilj istraivanja
3. Pregled literature
4. Radna hipoteza
5. Materija, uslovi i metode ispitivanja
- Materijal ispitivanja
- Uslovi mjerenja
- Nain mjerenja mjerodavnih faktora
- Opis aparature za eksperiment
- Rezultati isotraivanja( eksperimenta)
- Diskusija
6. Zakljuci
7. Literatura
8. Prilozi

8.1 za poznat tip funkcije objasnite metodu najmanjih kvadrata?

Neka su u jednom faktornom eksperimentu za faktore x1,x2,....xn naeni


odgovarajui rezultati y1,y2...yn. Za odnos rezultata i faktora poznat je tip
funkcije y=ax+b.Neka je tana vrijednost yc za neki nivo faktora x koji daje
stvarno mjerenu vrijednost y koja sadri i sluajnu greku. Tada e apsolutna
greka biti y=y-yc. Prema metodi najmanjih kvadrata mota za sve rezultate biti
2
( y yc ) min.

Ako se za yc stavi njegova vrijednost ax+b, dobiju se dvije jednaine iz koje se


izraunavaju parametri a i b tako da odgovaraju uslovima minimuma:
x x


2
a= n x 2 b= n x
2
n xy x y x y x xy

xy
ako prava prolazi kroz koordinantni poetak, bit e B=0, pa je a= x2

8.2 kako glasi gausov princip najmanjih kvadrata? Pokaite to na


primjeru!

Do jednaine regresione prave se dolazi pomou Gausovog principa najmanjih


kvadrata koji moe ovako da glasi: prava linija treba da bude tako povuena da
suma kvadrata rastojanja svih taaka od prave bude minimalna. Pod rastojanjem
se podrazumjeva uspravno rastojanje na pravu. Po Gausovom principu uzima se
rastojanje take od prave mjereno u pravcu y.ose. Ovo daje iste rezultate a
omoguava lake raunanje. Neka je jednaina regresione prave y=bx+k

y
Razlika koja treba da je minimalna je a= ( ibx j k ) , pogodnom

transformacijom dovamo y y =b( x x )

9.1 Zbog cega nastaju sistematske greske pri mjerenju?

Sistematsk greske nastaju zbog obuhhvatljivih uticaja kao sto su:

nesavrsenosti mjerila
mjera
mjernog postupka
mjernog objekta
uticaja okoline
licnih uticaja ispitivaca
ove greske uvijek imaju isti iznos i isti predznak tako da ih je anlizom
mjernog postupka moguce ustanoviti. Ove greske imaju odredeni predznak
i odredeni iznos, pa se mogu analizom ustanoviti i uzeti u obzir putem
korekcije tj mjerni rezultat je moguce ispraviti. Ako mjerna vrijednost nije
ispravljena mjerni rezultat je neispravan, odnosno imaju sistematsku
gresku.

9.2 Zbog cega nastaju slucajne greske?

Slucajne greske nastaju zbog neobuhvatljivih i neizbjeznih promjena koje


nastaju:
U mjerilima
Mjerama
Mjernom objektu
Zbog neobuhvatljivih promjena uticaja okoline i ispitivaca
One su neobuhvatljive jer su od slucaja do slucaja, od mjerenja do
mjerenja, razlicite po iznosu i predznaku. Nastaju zbog vrlo mnogo uzoraka
istovremeno, a svaki od tih uzoraka izaziva malu gresku slucajnog iznosa i
predznaka. Kako se slucajno greske od mjerenja do mjerenja razlikuju po
velicini i predznaku dovode do rasipanja mjernih rezultata tj cine mjerni
rezultat nesigurnim.

9.3 Koje su granice greske?

Granice gresaka dijelimo u 3 grupe:


Sigurne granice gresaka
Staticke granice gresaka
Vjerovatne granice gresaka
Sigurne granice greske su ugovorene ili garantirana najveca odstupanja na
vise ili nize od pare ili naznacene vrijdnosti. Ove granice gresaka ne smiju
nikako biti prekoracene, bez obzira na mjernu nesigurnost kojom ce biti
ustanovljen na ispravne i neispravne.
Staticke granice gresaka Gy, ove granice nisu sigurne, vec samo statisticki
s odredenom vjerovatnosti pouzdane da nece biti promasene.
Vjerovatne granice gresaka
Fizicari koriste ovu granicu kao mjerilo tacnosti nekog mjerenja, odnostno
neke pojave. Ove granice se odreduju tako da ce u 50% slucajeva rezultat
biti unutar tih granica, a u drugih 50% slucajeva izvan tih granica.

10.1 Sta je mjerna nesigurnost i koji su njeni izvori?

Mjerna nesigurnost predstavlja brojcani izraz kvalitete mjernog rezultata:


Izvori nesigurnosti mjernog rezultata mogu biti:
Nepotpuna definicija mjerne velicine
Nepotpuna realizacija mjernih uvjeta na osnovi kojih bi se trebala odrediti
mjerna velicina
Uzimanje uzorka mjerne velicine nije reprezentativno
Nedovoljno poznavanje utjecaja vanjskih uvjeta na mjerenju vrijdnosti
Netacno ocitavanje mjernih vrijednosti od strane mjeritelja
Nedovoljna razlucivost ili osjetljivost linije
Nepoznate tacnosti vrijednosti konstanti i drugih velicina preuzetih iz
literature
Aproksimacija i pretpostavke ubacene u proces mjerenja
Promjene u ocitavanju mjerene veicine pod istim uvjetima mjerenja
11.1 Kao se vrsi priprema modela eksperimenta?
Priprema modela:
Treba ustanoviti prije svega koji ce rezultat biti kontrolisani u
eksperimentu.
U pripremu modela spadai i izbor faktora, sto je najvazniji zadatak
eksperimenta i njegova cijena.
Dobar eksperimentator ce na osnovu poznavanje pojave znati da tacno
odrede osnovne faktore.
Na osnovu usvojenih rezultata koji ce se odredivati i izabranih faktora
priprema se model( matematicki ili fizicki.
11.2 Objasniti teoriju modela
-fizicki mode
-matematicki model
Fizicki model: u tehnici se cesto za proucavanje velikih
objekata(brodova,mostova,itd)koriste smanjeni fizicki modeli,slicni velikom
objektu.FIZICKA SLICNOST.Prednost:model manjih dimenzija je
jeftiniji.Mana:za svaki object treba novi model.Mana kod slozenih objekata
model je skup.Mana kod procesa hem.prirode ili kada se mijenja
materija,ne mogu se koristiti fizicki modeli.
Matematicki model:Matematicko modeliranje je metoda kojom se umjesto
istrazivanja pojava na fizickom objektu obavlja istrazivanje na njiovom
matematickom modelu,MATEMATICKA SLICNOST.
a)najpovoljniji slucaj nastaje ako se za pojavu mogu primijeniti metode
matematicke fizike.
b)kod slozenih pojava,u kojima se javlja veci broj elementarnih
procesa,cesto se ne moze postaviti mat.zakon.U ovakvim slucajevima se
koristi EMPIRIJSKA FUNKCIJA.
c)Postoje mnoge metode da se na osnovu rezultata exp.postavi
matematicki mdel pojave,ali je najcjelishodnija metoda statisticke
matematike koja u sustini koristi metodu najmanjih kvadrata.
d)Najtezi slucaj nastaje ako nisu poznati svi elementarni procesi u pojavi pa
se ne mogu postaviti ni matematicki modeli na osnovu matematickih
zakona ni na osnovu empirijskih funkcija vec se samo pouzdamo znaju
glavni faktori od kojih zavisi process.

12.1. objasnite i obrazloite industrijski eksperiment preiavanja


sirove slane vode po postupku Na2CO3 NaOH (nezavisno promjenjiva,
zavisno promjenjiva, ostali faktori)

Sirova slana voda ima slj sastav:

NaCl 307 g/l

SO4 - - 2.0 II-

Ca 2+ 0.7-0.9

Mg 2+ 0.02-0.04

HCO3- 0.16-0.20

Protok slane vode je Q=70 m3/h .Zahtjevani kvalitet preciscene slane vode je
Ca2+15mg/l, Mg2+3mg/l. Ranijim istrazivanjem je utvreno da je optimalna
temperatura reakcije 35C. Postupak preciscavanja slane vode je soda-
kaustina soda Na2CO3 NaOH). Cilj eksperimenta je da se u zavisnosti od
suvika hemikalija NaOH i Na2CO3 utvrdi sadraj Ca 2+ i Mg 2+ u preciscenoj
slanoj vodi (PSV). Strucna literatura predlaze suvisak hemikalije u iznosu od 0.0
0.5 (g/l).

Slika

Reakcije su: MgSO4 + 2NaOHMg(OH)2 + Na2SO4


NaHCO3 + NaOHNa2CO3 + H2O

CaSO4 + Na2CO3CaCO3 + Na2SO4

U momentu izvoenja eksperimenta u SSV je bilo:

Ca 2+ = 0.8 g/l

Mg 2+ = 0.03 g/l

HCO3- = 0.18 potrebna kolicina hemikalija racuna se iz izraza :

NaOH=3.292*Mg 2+ + 0.656*HCO3- + suvisak

Na2CO3 = 2.65*Ca 2+ - 1.738 HCO3- + suviak

Za ovaj sastav SSV teoretski potrebna kolicina hemikalija je ( bez suviska):

NaOH=0.217 (kg/m3), NaOH=15.19 (kg/h)

Na2CO3= 1.81(kg/m3),Na2CO3= 126.7 (kg/h) obzirom na mali sadrzaj Mg2+ u


SSV (30 mg/l) moze se ocekivati da nece biti veliki suvisak NaOH, vidljivo je vec
u sivisku NaOh od 0.05 g/l PSV se ne pojavljuje jon Mg 2+ (grafik suvisak Na2CO3
g/l(x) i Ca2+ mg/l (y)).

ZAKLJUCAK:

1. Jon Mg2+ se u potpunosti taloi vec kod suviska NaOH od 0.05 g/l.
2.zahtjevani sadrzaj Ca2+ u PSV postize se kod suviska Na2CO3 od 0.3 g/l
ili apreoksimativno iz dijagrama kod suviska Na2CO3 od 0.28 g/l.

12.2. objasnite i obrazlozite industrijski eksperimnt uticaj sadrzaja


natrijum sulfata u sonoj suspenziji koja se ispusta iz isparivaca broj 4 na
hvalitet osusene soli.

Iz cetverostepene isparivacke stance za proizvodnju 20 (t/h) soli iz sva 4 aparata


izvodi se 50% sona kaa (20 tona soli i 20 tona slane vode). Iz teorije
rastvorljivosti soli poznato je da sistem dvije soli dolazi do smanjenja rastvorljisto
obje soli. Slana voda u sonoj kasi koja se ispusta iz iparivaca ims slj sadrzaj:

Na2SO4

Aparat 1 6.0 g/l

Aparat 2 8.7 g/l

Aparat 3 14.8 -II-

Aparat 4 50 II- eksperimentom se zeli provjeriti sadrzaj Na2SO4 u osusenoj


soli u zavisnosti od sadrzaja Na2SO4 u sonoj kasi aparata 4. Konc Na2SO4 u sonoj
kasi aparata 4 varirala je u granicama od 40 70 g/j Na2SO4 (Sema)

Na slici su 1-4 aparati za proizvodnju soli,5 tok sone kase iz aparata u centrifugu,
6- tok soli iz centriguge u susnicu. 7- osusena so. M-1 mjesac, S-1 susnica.
Nakon centrifugiranja do sadrzaja vlage od 3% u centrifugiranoj soli ista se susila
u susnici s-1 ,na izlazu susnice odredjivan je sadrzaj Na2SO4 u osusenoj soli
izrazen u mgNa2SO4/kg soli.

Eksperiment je ponavljan pri cemu je odrzavan sadrzaj vlage u toku br 6 na nivou


od 2 %. Ako je dozovljen sadrzaj Na2SO4 u soli 600mg/kg soli iz rezultata eksp je
vidljivo da se pri vlaznosti centrifugirane soli od 3% proces moze voditi do
sadrzaja Na2SO4 u aparatu4 od 55g/l a pri vlaznosti centrifugirane soli od 2% do
sadrzaja Na2SO4 u aparatu 4 iznad 70 g/l ali treba voditi racuna da ne dodje do
istovremene kristalizacije NaCl i Na2SO4. Pri koncentraciji Na2SO4 u aparatu r 4
na nivou od 70 g/l u odnosu na koncentraciju od 55 g/l ostvaruje se usteta u
ulaznoj slanoj vodi 2%.

12.03. objasnite i obrazlozite eksperiment uticaja brzine slane vode u


cjevovodu na kolicinu nastalih inkrustacija(taloga) u cjevovodu slane
vode?

Prilikom transporta slane vode u cjevovodu dolazi do inkrustacija( talozenja tesko


toplivih soli), smanjenja protocne moci cjevovovda i mogucnosti potpunog
zacepljavanja cjevovda. Planiran je poluindustrijski eksperiment(eksp na modelu).

Postrojenje slika: R1 rezervoar slane vode V=1m3, RM- rotametar,CR- cijevni


registar( snop cijevi), Du = 50 mm, Luk= 88 m. 1- 6 ventili za regulisanje rada
postrojenja i regulisanje brzine proticanja slane vode. Ekps je izveden za svaku
brzinu u trajanju od 15 raadnih dana a nakon toga je mjerena debljina inkrustacija
u cijevnom snopu,( dijagram (X) vs (m/sec), Y- osa d(mm). Vidljivo je da se
povecanjem brzine iznad 1 m/s kolicina inkrustacija znacajno smanjuje: pri 2,5
m/s je 70 puta manja nego pri 0.3 m/s.

12.04 opisite i objasnite eksperiment na modelu u cilju sinteze kalcijum


hipohlorata Ca(OCl)2 (nezavisno promjenjiva , zavisno promjenjiva,
ostaali faktori)?

Proizvodnja kalcijum hipohlorata odvija se hloriranjem smjese krenog mlijeka


Ca(OH)2 i NaOH pri cemu se odvijaju slj reakcije:

2Ca(OH)2 + 2Cl2CA(OCl)2 + CaCl2 + 2H2O

4NaOH + 2Cl22 NaOCl + 2NaCl + 2H2O

CaCl2 + 2NaOClCa(OCl)2 + 2NaCl

Prema dostupnoj literaturi znamo slj podatke:

Proizvodnja sarznog tipa


Reakcije egzotermne
Temperatura reakcije(reak smjese) krece se u intervalu 5- 20 C
U cilju kvalitetnog odovdjenja topline neophodno je obezbjediti intenzivno
mjesanje reak smjese
Vrijeme uvodjenja hlora 75- 90 minuta
Keaj reakcije kod vrijednosti pH= 9 tj ORP= 850 mikro Volta
Kvalitet suspenzije nakon hloriranja uslovljen je odnosom Ca(OH)2 i NaOH
u suspenziji prije hloriranja

Ekp je izveden na modelu -prototipu (polu ind postrojenje) u reaktoru korisnog


volumena V=30 litara, reaktor ima dvostruku mogucnost odvodjenja topline.

Plan eksperimenta je:

- Mijenja se odnos NaOH i Ca(OH)2, broj obrtaja mjesalice


- Temp reakcije se odrzava u intervalu 5- 10 C
- Vrije trajanja reak priblizno 80 min
- Kraj reakcije kod pH=9
- Nakon reakcije odredjuje se sadrzaj Ca(OCl)2 u hloriranoj suspenziji

(dijagram)

Komentar: smanjenjem odnosa Ca(OH)2 i NaOH uz povecanje obrtaja


mjesalice raste sadrzaj Ca(OCl2) (odnos Ca(OH) : NaOH=2.63 i n=140 o/min)

Das könnte Ihnen auch gefallen