Sie sind auf Seite 1von 192

ITANKA

udbenik za trei razred


devetogodinje osnovne kole
Urednica: Anesa SCHFFER

Recenzenti: Uzeir Bavi


Enisa Golo
Staka Vujii
Lejla Ovina
Senita \apo

Lektura i korektura: Lektorsko-korektorska sluba Bosanske knjige

Ilustracije: Senad Begi

DTP: Studio Bosanska knjiga/Sanin Katica

tampa: BEMUST, Sarajevo

Bosanska knjiga, Sarajevo, 2011.


Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji drugi nain reproducirati bez
izdavaevog pismenog odobrenja.

Vijee za usklaivanje udbenike politike pri Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, Rjeenjem broj
06-38-8-593/11 od 21.02.2011. odobrilo je ovaj udebnik za upotrebu.
ITANK A
udbenik za trei razred
devetogodinje osnovne kole
PREDGOVOR

Dragi uenici/uenice!

Do sada ste ve osjetili koliko vas itanje moe uveseliti. Stoga


vas udbenik itanka 3 eli prije svega motivirati da unaprijedite
itake vjetine. A kako? U osmiljavanju udbenika vodila nas je
namjera da odaberemo puteve uenja koji idu u susret igri.Tako
vas izmeu korica ovog udbenika eka bezbroj malih priaonica,
igraonica, mataonica i radionica koje e proces uenja uiniti
zanimljivijim i ohrabrivati vas da ga prilagodite vlastitim nainima
usvajanja znanja i vjetina. eljeli smo vas potaknuti da putem
matovitih svjetova knjievnosti bolje razumijete vlastito ivotno
iskustvo, i odvanije se kreete ka zadovoljenju svojih potreba za
znanjem, ljubavlju, zabavom, slobodom...
Udbenik je tome cilju podredio i raspored svojih sadraja,
naslovljenih kao: Knjievnost, Jezik, Kultura izraavanja i Medijska
kultura. Nad ovim arolikim svjetovima knjievnosti i jezika bdiju
vai vrnjaci kako bi s vama podijelili to zadovoljstvo.

Autori
MEDIJSKA
KULTURA
OST
KNJIEVN lutkarsk
i film
Najpozn
JEZIK atiji auto
junaci su: r crtanih
filmo
Aa Miki
Snjeguljica Maus, Paja Pata va u svijetu je Volt
Aa i sedam k, ilja ...
ROD I BROJ IMENICA patuljaka Prvi crtani Dizni. Njegovi AVANJA
. film u boji
je bio KULTURA IZRA
E
irilica AVA PAS IZ RIJEK
Latinica DJEAKA SPA

IVACIJA Miki Mau


OT junak iz
s, najslavn
iji
crta
M

Volta Dizn nog filma


ija

ealom
en pod pov ove boje
onica: Jes ealo njih
Mala radi
raj kroz pov u...
i posmat
le listove st, mehko
Sakupi opa aj njihovu lomljivo mijenja boju?
ispit u lie
i oblike, m dob om listu?
godinje je na suh davno, a koji tek
Pas napada mae.
U kojem primjeu list OVAJ pas napada mae.
boje je li list?
Koje sve ljuiti koji hne opa
moe zak lju? Od ega istru
Po emu POTRAGA ZA
PSOM
pao na zem
nedavno

I
O V
T
S
I LIE

L
Junaci iz
Diznijevi
164 crtanih fi
lmova
h
Maka brani mae apama.
OVA maka napada mae.
18
34

52

Sve to moe da zamisli stvarno je.


Pablo Picasso

5
Da li bi mogla meni i svicu
donijeti s juga neku sitnicu?

Pjevice draga,
spisak je dug!
Zna li ti gdje je
daleki jug?

Svaki put pjeva


pjesmu istu, a trai sa
juga novu
TOP LISTU.

6
Iz kalendara godinjih doba: JESEN

7
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M

A
Mala igraonica: DOMOVINA JE...

Okupite se oko paukove mree na flip artu koju ste


postavili na sto, na pod ili tablu i igrajte igru asocijacija na rije
DOMOVINA. U sredinu mree ispiite DOMOVINA, a svoje
asocijacije na ovu rije biljeite na odabrano mjesto u paukovoj
mrei (npr. Bosna i Hercegovina, Bosna, najljepa, najdraa,
Sarajevo, Tuzla, Drina, volim je...)
U pogodnom trenutku promijenite rije u igri (npr. kada neki
uenik navede naziv nekog grada, igru asocijacija moete
nastavi na rije GRAD, RIJEKA, RODNO MJESTO...)

Bosna

Bosna je zemlja prepuna ari,


trepeta uma i bljeska vode,
brda joj kite gradovi stari,
nad njima sinji oblaci brode.
ini se, to je zaaran kraj
kroz koji vilu progoni zmaj.

Stari grad
Duboke gore sveano ute
u mirnoj sjenci, bez ljudskog zova,
tu medo tapa niz tajne pute,
a obno hue premudra sova.
Na proplancima, sve ti se ini,
igraju vile na mjeseini.

8 Vile na mjeseini
KNJIEVNOST
I duh rudarski, s punom paradom:
s pijukom, lampom i dugom bradom,
u kristal kucka, kamenje para,
kroz Bosnu trai rudita stara,
pod zemljom brdo gvozdeno bui
uz vreli izvor obojke sui.

Branko opi

Uh! Ba je
teka sprava
ova!

Rije za rije:

ari ljepote
sinji sivi
pijuk rudarski alat
kristal tvrdi sjajni staklasti kamen
obojak platneni omota za stopala

Kutak za zagonetku:

Gvozden vo, a drveni rogovi.


(svrdlo)

9
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
Od koliko strofa se sastoji ova pjesma?
Proitaj paljivo svaku strofu i pokuaj je zamisliti kao sliku.
ta se nalazi u tim slikama?
ime je bogata Bosna?
Kako zamilja stari grad?
Poznaje li neki stari grad u svojoj domovini?
Da li u tvome gradu jo ivi neka stara graevina?
Posjeti je i pokuaj je nacrtati i/ili opisati.
Na koji nain iskazuje svoju ljubav prema domovini?
Pogledaj kroz prozor uionice i potrai pogledom neki proplanak.
Je li ta slika slina slici proplanka iz nae pjesme?
Po emu se te dvije slike razlikuju?
KNJIEVNI POJMOVI

Pjesnika ili lirska slika je ua cjelina u pjesmi koju moemo


naslikati rijeima.

ISTRAIVAKI RAD
1. Podijelite se u tri grupe!
Grupa GLAS: Izdvojite u pjesmi rijei koje se glasovno podudaraju
na kraju stihova (npr. ari stari, kraj zmaj...);
Grupa ZVUK: Izdvojite u pjesmi stihove s rijeima koje oznaavaju
neki zvuk (npr. Duboke gore sveano ute...);
Grupa POKRET: Izdvojite u pjesmi stihove s rijeima koje oznaavaju
neki pokret (npr. trepeta uma i bljeska vode...);

2. Pripremite slijepu kartu (nacrtane samo vanjske granice) Bosne i


Hercegovine, razglednice gradova, sela, rijeka, planina, znamenitih
objekata... boje, flomastere... Na slijepoj karti Bosne i Hercegovine
pokuajte odrediti mjesto na koje ete lijepiti pripremljene
razglednice, pronaite mjesto za svoj zaviaj i crtajte ono to
najvie volite u njemu (cvijee, rijeku, kolu...), Postavite kartu na
zid u uionici i povremeno je dopunite nekim novim detaljem.

10
KNJIEVNOST

Kutak za gosta: RUDAR

ta sve rudari vade iz zemlje?


Ima li u vaem mjestu ili u blioj okolini neki rudnik?
Potraite odgovore na svoja pitanja u nekoj knjizi, enciklopediji ili
na internetu, a potom pozovite u posjetu vaem razredu nekog
rudara i razgovarajte s njim o onome ta ste nauili i ta elite
novo saznati o rudarima!

Zato je u rudniku crn i


zrak, i da li je od zraka sav
taj mrak?

11
JEZIK

ABECEDA

Prisjeti se!

Glasove izgovaramo, a slova piemo.


Pomou glasova izgovaramo rijei, a pomou slova ih piemo.
Svaki glas u naem jeziku ima svoje slovo. Sva slova koja
zapisujemo jednim imenom zovemo pismo. Ovo je jedno
nae pismo. Zove se latinica. Latinina slova su poredana po
odreenom redu.

Kako nazivamo taj red?

Ponovimo!

Na jezik ima 30 glasova, odnosno 30 slova.


Svih 30 slova ini abecedu:

A, B, C, , , D, D, , E, F, G, H, I, J, K, L, Lj, M, N,
Nj, O, P, R, S, , T, U, V, Z,

Raspjevana abeceda

Anitina papiga Ara s TV prijamnikom razgovara.


Bumbar opet dnevnom sobom lijee. Trai cvijee.
Cvrak je pjesnik kamena i soli: suncu se moli.
aplja je izgubila cijeli dan traei ablji restoran.
uk se zaljubio u krijesnicu. Pie joj ljubavnu pjesmicu.

Dupinu je more cijeli svijet. Iz plivanja ima pet!

12
KNJIEVNOST
JEZIK
Dins-suknja, najljepa u koli dins-koulju voli!
ai sa strahom prilazi koli: moda uenje boli!
Elektrina je jegulja neobian lik, nalik je na usklinik!
Flautu jutros boli grlo, utljiva je vrlo.
Golubica na telegrafskoj ici vie slii noti nego ptici.

Hobotnica od sree cvjeta, postala je zvijezda baleta.


Igraka zaboravljena u travi, drutvo su joj mravi.
Jeinac se raduje turistima kao dijete,
a oni se njega s bolom sjete.
Koko je jutros pola frizeru, popodne e pedikeru.
Lisici je najdrae kad moe drijemati, kad ne mora kuhati ni
pospremati.
Ljubiicu, blijedu u licu, iz ume nose u etrnaesticu.

(...)
Nada Zidar - Bogadi

Koja slova nedostaju raspjevanoj abecedi?


Poredaj ih po abecednom redu, a zatim se prisjeti rijei koje
poinju tim slovima i zavri pjesmu onako kako eli.

13
JEZIK

SAMOGLASNICI I SUGLASNICI
Prema nainu izgovora glasovi se dijele na samoglasnike i
suglasnike.

Raspjevani pjeva

Glasove A, E, I, O, U moe otpjevati i due izgovarati.


Pokuaj!

Pri njihovom izgovoru usta su otvorena i zrak koji izdiemo


slobodno prolazi kroz usta napolje.
Te glasove zovemo samoglasnici. Glas R ponekad moe biti
samoglasnik kao u rijeima grm, trn, prst...

14
KNJIEVNOST
JEZIK
Moe li otpjevati ili due izgovarati glasove B, P, G, D...?

Ti glasovi se ne mogu otpjevati. Izgovaraju se vrlo kratko, a pri nji-


hovom izgovoru dolazi do djeliminih ili potpunih prepreka zranoj
struji koja izlazi iz plua. Zovu se suglasnici. Suglasnika ima dvade-
set i pet.

S
V
B
C
G J R D Z
N T D
H
K Nj P F

L Lj M

U rijeima se samoglasnicima pridruuju suglasnici:

B, C, , , D, D, , F, G, H, J, K, L, Lj, M, N, Nj, P, R, S, , T, V,
Z,

JASNA JELEN MII NOS ZUB

15
JEZIK

RIJE I SLOG

KO RANO RANI, DVIJE SREE GRABI.

Rijei se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne


izgovorne jedinice. Rije moe imati jedan, dva, tri ili vie slogova.
Rastavimo ovu narodnu poslovicu na slogove:

KO RA NO RA NI, DVI JE SRE E GRA BI.

Slog je dio rijei koji se sastoji od jednog samoglasnika i jed-


nog ili vie suglasnika.

SAMOGLASNIK + SUGLASNICI = SLOG

Broj slogova u rijeima odreujemo prema samoglasnicima.


Koliko ima samoglasnika, toliko ima i slogova u rijeima.
SIN jedan samoglasnik - jedan slog = jednoslona rije

16
KNJIEVNOST
JEZIK
PETA dva samoglasnika dva sloga = dvoslona rije
ETIRI tri samoglasnika tri sloga = troslona rije
Golubica etiri samoglasnika etiri sloga = vieslona
rije

Rijei mogu biti jednoslone, dvoslone, troslone ili


vieslone.
Rije koja ima samo jedan samoglasnik ne moe se rastaviti na
slogove: pas, vrt, vuk, mi...

Mala igraonica

Podijelite se u etiri grupe.


Prva grupa ima zadatak da za 5 minuta napie to vie
jednoslonih, druga to vie dvoslonih, trea
to vie troslonih, a etvrta to vie vieslonih rijei.
Pobjednik je ona grupa koja napie najvie rijei.

Mala priaonica

Ispriajte neku priu tako da zavrni slog jedne rijei bude uvijek
poetni slog naredne rijei. Vaa pria e biti humoristina, a vi
ete se zabaviti.

17
KNJIEVNOST

Aa Aa

Latinica irilica

IVACIJ
OT
M
A

Mala radionica: JESEN POD POVEALOM

Sakupi opale listove i posmatraj kroz povealo njihove boje i


oblike, ispitaj njihovu lomljivost, mehkou...
U kojem godinjem dobu lie mijenja boju?
Koje sve boje primjeuje na suhom listu?
Po emu moe zakljuiti koji je list davno, a koji tek
nedavno pao na zemlju? Od ega istruhne opali list?

I
V
T O
S
I
LIE
L

18
KNJIEVNOST

LIST NA PUTU

Sagnula se mala seja


na utrti put,
i podigla list sa zemlje
i crven i ut.

Pa pomisli: on boluje,
metla ga na dlan,
a nad njime smijeio se
tih jesenji dan.

I kap kie, gle, na njemu:


to je suza trag.
Pognula se i spustila
na nj poljubac blag.

Zaukao list uveli,


sletio na put
i zaspao snom dubokim,
rasplakan i ut.

ukrija Pando

19
KNJIEVNOST

Rije za rije:

seja sestra
utrti put utabani put

INTERPRETACIJA

Zato se seja sagnula na utabani put?


Kakav je taj list bio?
ta je tada pomislila?
Na ta je seja poloila list sa zemlje?
ta je na njemu ugledala?
ta je seja spustila na list?
Na ta je list sletio?
ta mu se potom dogodilo?

KNJIEVNI POJMOVI

Prisjetimo se!
Pjesma je knjievno djelo napisano najee u stihovima.
Pjesmu itamo, uimo napamet i recitujemo. Pjesmu nikad ne
prepriavamo. Pjesma iskazuje razliita pjesnikova osjeanja.
Dok itamo pjesmu, doivljavamo pjesnikovu tugu, radost,
ljubav...
Razmisli: Kako se pjesnik osjeao dok je pisao ovu pjesmu?
A kako se ti osjea poslije itanja ove pjesme?
ISTRAIVAKI RAD

Mala radionica: JESENSKI PEJZA

Podijelite se u grupe i pravite JESENSKI PEJZA. Na veoj


kartonskoj kutiji iskruite sa sve etiri strane velike otvore
prozore, ostavljajui do rubova stranica tek nekoliko centimetara.
Zatim u kutiji kroz otvor ispod poklopca i bonih otvora pravite

20
KNJIEVNOST

jesensku panoramu. Od glinamola pravite postolje za drvee


(suhe grane), prosipajte suho lie, pravite ptiice, staze od
kamenia i zemlje, travnjake, kuice, dvorite s domaim
ivotinjama, sijeno (u komadi plastelina zabodite akalicu
i oko nje sloite suhu travu), spremita za kukuruz i penicu
(kutiju ibica napunite zrnima penice i kukuruza, kotunjavim
plodovima (orah, ljenik, kesten, badem, ir...) Kada zavrite,
zalijepite na bone otvore kutije prozirnu foliju, stavite poklopac
i opiite JESENSKI PEJZA!

Potrai neke internet adrese i uivaj u bojama jeseni.

http://rachelsunshine.deviantart.com/art/trees-166588568?q=boost%3Apopular+in
%3Aphotography%2Fnature+autmn+trees&qo=40

Kutak za irilicu!

AAAA aaaa

21
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT Bb
M
A

Latinica irilica

Mala mataonica: BOJA ZVUKA

Sluajte Vivaldijeva etiri godinja doba ( Jesen, I stav).


Uzmite papir za crtanje i vodene boje. Dok sluate muziku
bojite sredinu papira bojama na koje vas podsjeaju zvukovi.
Kada zavrite, stavite te boje u torbicu tako to ete na papiru
iscrtati njene konture. Pokuajte objasniti zato ste za jesenju
torbicu odabrali upravo te boje.
Na jedan veliki flip art zalijepite sve radove i postavite ih na
zid u uionici.

Vezena torbica

Prisvojila je sve boje jeseni,


sve boje kanarinca
i sunca,
djetlia
i pjetlia,
sve boje livade u cvijetu
pa je postala
najarenija na svijetu!...

imo Ei

22
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA

ije boje je prisvojila vezena torbica?


Koje su boje jeseni?
ija je u pjesmi uta boja?
Koje boje moe biti pjetli?
Zamisli koliko boja ima na iscvjetaloj livadi!
Kada bi nacrtao/nacrtala u svakoj boji po jedan cvijet i sastavio/
sastavila ih u dugu od cvijea, koliko boja bi imala tvoja cvjetna
duga?

Strofa i stih

Od koliko se strofa sastoji ova pjesma?


Koji je najmanji broj strofa u jednoj pjesmi?
Od koliko se rijei sastoje pojedini stihovi?
Koji je najmanji broj rijei u jednom stihu?
Je li isti broj slogova u svim stihovima?

ISTRAIVAKI RAD

Mala radionica: DUGA

Odaberite zadatak i radite u grupama:

1. Kada nastaje duga? Dugu moete napraviti sami. Duboku


prozirnu staklenu posudu napunite vodom i postavite na
osunano mjesto. U vodu zaronite ogledalce tako da se na njemu
prelama suneva svjetlost. Kada se voda umiri, na suprotnom
zidu ugledat ete svoju dugu. Opiite njene boje!
2. Nacrtajte cvjetie u bojama iscvjetale livade, iskruite ih i
napravite dugu od cvjetia.

23
KNJIEVNOST

Kutak za gosta: PJESNIK

Ova pjesma je samo jedna ara iz arene knjige pjesama Vezena


torbica. Pozovite u goste pjesnika imu Eia ili nekog drugog
pjesnika koji ivi u vaem gradu i zamolite ga da vam recituje
svoje pjesme. Pitajte pjesnika: koja mu je pjesma najdraa,
postoje li recepti za pisanje pjesama, kako se postaje pjesnik...?

Kutak za irilicu!

Usporedite boje vae duge s bojama duge na sljedeoj fotografiji!

http://johnnylovedepp.deviantart.com/art/rainbow-123430151?q=boost%3Apo
pular+in%3Aphotography%2Fnature+rainbow&qo=55

24
KNJIEVNOST

Dd

Latinica irilica

IVACIJ
OT
M

A
Mala igraonica: RASKID DRUGARSTVA

ta je za tebe drugarstvo?
Kako se moe pokvariti drugarstvo?
Kako si se osjeao/osjeala ako si ikada pokvario/pokvarila
drugarstvo?
A kako se moe popraviti drugarstvo?
Uzmite dvije lopte, poredajte se ukrug, a lopte dajte uenicima
koji su meusobno udaljeni. Lopte su zapravo dva prijatelja
koja su raskinula drugarstvo, te zbog toga uvijek bjee jedan
od drugog. Igra zapoinje tako to uenici brzo dodaju lopte
uenicima sa svoje lijeve ili desne strane i istovremeno nastoje
da ih to vie udalje, a ponekad i namjerno priblie. Ako se
dogodi da se nekom ueniku u rukama zateknu dvije lopte (tj. da
se lopte/drugovi susretnu u njegovim rukama), on je pobjednik
jer je spojio dva posvaana druga i nastavio njihovo drugarstvo.
Igra se nastavlja jer je cilj spojiti to vie posvaanih prijatelja.

25
KNJIEVNOST

Drug
Iz kole sam se uvijek vraao sam kui. Djeca iz sela koja su
ivjela sa one strane rijeke trebalo je samo da preu most i ve
su bila kod kue. A ja sam se polako i tromo vukao, iako put do
stanice nije bio dugaak. Obino sam gazio tamo gdje je bilo
najvie praine. Kui sam dolazio pranjav do koljena.
Djeca iz sela razgovarala su putem, a ja nisam imao s kim da
priam. Zbog toga mi se inilo da je put dui nego to je bio. esto
sam pomiljao kako bi bilo dobro kada bih imao druga koji bi se iz
kole sa mnom vraao kui...
inilo mi se da takvog druga nema u naem razredu. I zato, kad
sam se vraao kui, pomiren sa usamljenou, namjerno sam
gazio tamo gdje je najvea praina.
Jednom, dok sam se tako vraao sa cipelama u jednoj a tanom
u drugoj ruci, sustigao me je jedan djeak iz naeg razreda. Bio je
mali i sjedio je negdje u prvim klupama. Ali ja ga nikad ranije nisam
primijetio.
Idem i ja s tobom rekao je.
Kuda e?
Idem na stanicu, da saekam oca.
Iako je do dolaska voza bilo jo dosta vremena, on je urio, pa
sam i ja ubrzao korake. Znao sam kako se osjeaju oni koji ekaju
voz, pa zato nisam htio da mu kaem da ne treba da urimo.

26
KNJIEVNOST
Kraj nas, i s jedne i sa druge strane puta, ostajala su stabla
jabuka, bijela od praine. Samo su se sada oko njih, u travi, mjesto
plodova utjeli prvi opali listovi.
Ti se uvijek vraa sam kui? pitao je.
Da. Ponekad je to tuno. Tada izuvam cipele i gazim po praini.
Ja sam samo dva puta do sada bio na stanici...
Ja sam ve navikao da ivim na stanici rekao sam navikao
sam da saekujem i ispraam vozove.
A ta radi kada nema vozova?
Igram se.
S kim?
Sam.
Zar to nije dosadno?
Jeste, ponekad je stvarno dosadno. Ali ta ja mogu kada nema
nikoga ko ivi u blizini.
A ja ivim na kraju sela. Naa kua je najdalja od svih kua, pa
meni nikada niko ne dolazi.
A da li ti ide na selo?
Ne. Najee sam sa kozama.Vodim ih na pau odmah kod
eljeznikog mosta. Dok one pasu, ja gledam vozove kada prolaze.
Zato jednom ne doe kod mene? Zajedno ne bismo bili sami.
Sutra te ekam.
On je samo potvrdno klimnuo glavom i nasmijeio se. Zatim se
izgubio u okviru kojim su vrata ekaonice ogradila put.

27
KNJIEVNOST
Stanica je ostala prazna do veeri. A tada je poela da pada
kia. Cijelu no sam sluao kiu i ekao da prestane. Kada sam
se ujutro probudio, jo uvijek je padala. Sitne kapi udarale su
u prozor. Plaio sam se da ustanem i pogledam napolje. Znao
sam da stanica alosno izgleda kada pada kia. A i u sobi je tada
mrano. Jedva sam ekao ovo jutro. Ali sada mi se inilo da bi
najbolje bilo kada bih mogao da prespavam cio dan. Razmiljao
sam o drugu koga sam jue upoznao. Kako to da ga u koli nisam
primjeivao? Sada mi se inilo kao da se ve odavno poznajemo. I
on bi svakako doao da kia ne pada. Ova kia kao da je namjerno
htjela da pokvari nae prijateljstvo. Moda je to zbog toga to je
meni stvarno potreban drug. Ja vie ne mogu da budem sam.
Kada kia pada, tada sam jo usamljeniji. Ne mogu nikuda iz sobe.
Ipak, ustao sam i poeo da se oblaim. Kroz svaki prozor sam
gledao. I svuda je bilo isto. Kia. Kia koja nema namjeru da
prestane.
Tada sam primijetio kako putem iz sela neko ide prema stanici.
Pomislio sam da je to moda neki putnik koji je isuvie poranio
na voz. A to je bio djeak. I ja sam u njemu poznao svog druga.
Dolazio je, iako je padala kia.
Poletio sam niz stepenite i potrao mu u susret. Nisam osjeao
da kia pada. Mahnuo sam mu rukom. Kada me je vidio, on se
osmijehnuo. Isto onako kao i jue kada je odlazio sa svojim ocem.

28
KNJIEVNOST
Nisam se nadao da e doi rekao sam mu.
Ali, zar se nismo juer dogovorili?
A kia?
Mislio sam da e me ekati. Nisam htio da budem sam.
Ti si stvarno divan drug rekao sam.
Ja nikad nisam imao druga rekao je ti si mi prvi.
I ti meni.
Sagnuo je onda glavu i utao. I ja sam utao. Oko nas je svuda
bila kia. A nama ni na kraj pameti nije bilo da se sakrijemo. Stajali
smo i kisnuli. Kako je sada to bila drukija kia. Stvarno, i kini
dani u maloj stanici mogu da budu lijepi.

Zoran M. Jovanovi

INTERPRETACIJA
Zato se djeak uvijek sam vraao iz kole kui?
Kako se tada osjeao? Kakvu je elju imao?
Ko ga je jednog dana sustigao na putu prema kui?
Kamo se taj drugi djeak zaputio?
O emu su djeaci razgovarali?
Zato je i drugi djeak bio usamljen?
Je li zanimljivo igrati se sam?
ta su se djeaci dogovorili kada su stigli do stanice?
Kakvo je vrijeme bilo u tom trenutku?
Je li to potrajalo?
ega se djeak uplaio kada se sutradan probudio?
Je li kia sprijeila njegovog novog druga da ga posjeti?
Kako je izgledao ponovni susret dvojice drugova?
ta te moe sprijeiti da ispuni obeanja data svojim pravim
drugovima?
ISTRAIVAKI RAD

1. Zamislite kako bi se na djeak osjeao da se njegov drug nije


sutradan pojavio i promijenite kraj prie.

29
KNJIEVNOST
2. ta je za vas drugarska ljubav? Ispriajte neku priu o njoj!
Izaberite najljepu priu i proglasite vaeg kralja/kraljicu drugarske
ljubavi!

3. Mala igraonica: VOR DRUGARSTVA

Napravite VOR DRUGARSTVA: Stanite jedan do drugog u


hrpu, podignite lijevu ruku i uhvatite njome nekog druga, ali ne
onoga do vas. Dignite potom i desnu ruku i hvatajte ponovo ruku
nekog druga koji nije do vas. Dobili ste VOR DRUGARSTVA.
Ovaj vor morate raspetljati, ali ne smijete pustiti ruke. Dozvoljeni
su svi ostali pokreti i vratolomije (moete kleknuti i provlaite se
ispod nogu i ruku, preskakati ruke, uvrtati se, valjati po podu...)
Ako budete uporni dobit ete vae KOLO DRUGARSTVA.

Kutak za irilicu!

30
KNJIEVNOST
JEZIK

IMENICE
Zna li ta je to moljac?
ta sve moljac gricka?
Jesi li uo/ula dosad da moljci vole i slova?

MOLJAC MLJAC
U jednu se itanku uselio stranac,
sve rijei se skrile, znaju ta je moljac!
Kad ogladni jako prvu rije taj epa,
i grickati pone negdje oko repa.

Pustile bi rijei, ta je jedno slovo!


A ta ako dobiju neko ime novo?

Azra Verlaevi

31
JEZIK
Ljudi su svemu dali imena i predmetima i biima i pojavama.

PREDMETI

KUA

STOLICA STO
OLOVKA

BIA

PAS

LEPTIR

DJEVOJICA
DJED

LJUBIICA VISIBABA
JAGOREVINA

32
KNJIEVNOST
JEZIK

POJAVE

MAGLA

SNIJEG KIA VJETAR

Rijei koje oznaavaju imena bia, predmeta i pojava nazivamo


imenice.

1. Maja i Jasna s psiem Leom etaju obalom Bosne.


2. Djevojice vole pse.

Imenice prema znaenju dijelimo na:

1. vlastite imenice su vlastita imena ljudi i drugih ivih bia, vlastita


imena gradova, sela, rijeka, planina...(Maja, Jasna, psi Lea, Biha,
Memii, rijeka Bosna...) Vlastite imenice se piu velikim poetnim
slovom.

2. ope (zajednike) imenice slue za imenovanje skupa bia,


predmeta i pojava sa zajednikim osobinama: djevojica, sin, otac,
grad, stolica... Piemo ih malim poetnim slovom.

33
JEZIK

ROD I BROJ IMENICA

Pas laje na mae.


OVAJ pas laje na mae.

Maka brani mae apama.


OVA maka brani mae.

34
KNJIEVNOST
JEZIK

Dijete je otjeralo psa.


OVO dijete je otjeralo psa.

Imenice mogu biti mukog, enskog i srednjeg roda: orao (muki


rod), ptica (enski rod), tlo (srednji rod)...
Zajednike imenice mogu imati dva broja, jedninu (ako oznaavaju
jedno bie, jedan predmet ili jednu pojavu) i mnoinu (ako oznaavaju
vie bia, predmeta, pojava): maka make, orao orlovi, ptica
ptice

Zadatak!
Odredi rod i broj sljedeim
imenicama i napii ih u
svesku:
pae, konji, klupa, orlovi,
pile, zlato, tetka, tetak.

35
KNJIEVNOST

Oo Oo
IVACIJ
OT
M
A

Latinica irilica

CRNA ovca
ta je jedna ovca imala na umu
kad se bez imalo novca,
zaputila u mranu umu?
Znam da je mala bila
i plaljiva kao srna,
njeno stado je bilo bijelo,
a ona sasvim crna.

Azra Verlaevi

Ko ima runo?
Koje je boje najee stado ovaca?
Ko uva ovce kada pasu na livadi?
Kako oban o njima brine?
Kakva opasnost prijeti ovici u mranoj umi?

36
KNJIEVNOST

Izgubljeno
stado
obane je mlado
Paslo bijelo stado,
Pasui zaspalo,
Stada mu nestalo.
Deku suza gruhnu
Pa u diple duhnu:
O da jada,
Tko e sada
Domu sam bez stada!
On se na put die,
Drumom kola stie;
Na kolima brezice
Ko janjee noice.
Deku suza gruhnu
Pa u diple duhnu:
O da jada
Tko e sada
Domu sam bez stada!
Tuan, neveseo,
Na brijeg se popeo
A po brijegu bijele stijene
Ko ovice rasturene.
Deku suza gruhnu
Pa u diple duhnu:
O da jada,
Kud u sada
Bez doma, bez stada!

Jevrejska narodna
pjesma

37
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
ta je obane izgubilo?
Kakvo ga je raspoloenje tada obuzelo?
Pronai stihove iz kojih si to zakljuio/zakljuila?
ta mlado obane osjea prema svome stadu?
Na ta ga podsjeaju bijele brezice na kolima i bijele stijene na
bregovima? Zato? Po emu su sline breze, stijena na brijegu i
ovice?
ta se ovicama moglo dogoditi?
Zbog ega su ljudi ovcama vani?
Zbog ega su ovce ljudima vane?
ta nam o tome govori narodna poslovica: Dobra ovca mnogo ne
bleji, ali mnogo runa daje?
ISTRAIVAKI RAD

Mala igraonica: VUK I OVICE

Nacrtajte kredom ravnu liniju na sredini uionice. Jedan uenik


je vuk i on se moe kretati samo tom linijom. Ostali uenici
se podijele u dvije grupe i stanu na suprotne strane uionice.
Na rije ruak ovice pokuavaju prei preko linije na drugu
stranu uionice, a da ih vuk ne ulovi. Kada vuk ipak uhvati neku
ovicu, mora je natjerati da stranjicom dotakne zemlju, i tada ta
ovica takoer postaje vuk. Ostale ovice imaju pravo pomagati
napadnutoj ovici. Igra traje dok ne nestane vukova ili ovica.

Mogu li se ovce same odbraniti od vukova? Zato tako misli?


Od koga se vukovi moraju braniti?

Kutak za irilicu!

! !

38
KNJIEVNOST

Uu

IVACIJ
Latinica irilica OT
M

A
Uenica sova
Tek to je sova nauila slova,
uzela je naoare i s mudrou na licu
pisala je svoju prvu poslovicu.
Kad je zavrila, poe da se srami.
ta mislite zato? Pogledajte sami!
Lova cje da lovi, a prepelic ada se uva.

Azra Verlaevi

Ispiite pravilno na tabli ovu narodnu poslovicu i odgonetnite


njeno znaenje!
Koga se mora uvati prepelica? Zato?
A koga se mora uvati ovca?
Proitajte pjesmu Vuk i ovca Stanislava Femenia uz tihu
muziku pratnju (odlomak iz opere Asima Horozia Aska i vuk).

39
KNJIEVNOST

Vuk i ovca

Molio vuk
Ovcu,
Da ga vodi
Lovcu.

Ali glupa ovca


Zaueno
Blene:
Zato si doao
S tom molbom
Po mene?!

Iao bih Zato bih se muio da zaradim


Sam, novce, kada svakog dana mogu
Ali me je ruati ovce!
Sram!

...I odoe skupa,


Vuk i ovca glupa...!

Stanislav Femeni

40
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
Za kakvu je pomo vuk molio ovcu?
ta mu je ovca odgovorila?
Kojim rijeima je vuk objasnio svoju molbu?
Je li to vuk stvarno i mislio?
Je li mu ovca povjerovala?
Ko je od njih dvoje lukav, a ko naivan?
Kako razumijeva znaenje narodne poslovice: Ako je neko lud, ne
budi mu drug?
ISTRAIVAKI RAD
1. Zamislite ta se ovci moglo dogoditi i dopiite jo jednu strofu
pjesme.

2. Mala igraonica: JA SAM MASKA...

Budite maska vuka i ovice!

Pokuajte mimikom i pokretima predstaviti i objasniti neko


raspoloenje vuka ili ovice (ljutnju, radost, strah, radoznalost,
uznemirenost...) Ostali uenici pogaaju ko je maska i u kakvom
se raspoloenju nalazi, te nastoje odgonetnuti zbog ega.

Kutak za irilicu!

41
Iz kalendara godinjih doba: ZIMA

Sunce mi apue da
suncobran sklopim,
ne zna da od njegovog
pogleda se topim.
Kad se oslobodim ovog
kuta, doi e i mojih pet
minuta.
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Ee Ee

Latinica irilica

Navika

Na nebu visoko,
Od oka daleko,
Male kine kapljice
Postale pahuljice.

Stadoe u red,
Utvrdie slijed,
Skoie bez panike
U baru iz navike!

Azra Verlaevi

Gdje se raaju pahuljice? Kako one nastaju?


ta se dogodi kada pahuljica padne u vodu?
A ta se dogodi kada ti pahuljica padne na nos?

44
KNJIEVNOST

Proitajte pjesmu Enjina poruka uz tihu muziku pratnju


(Odlomak iz Sanjarenja R. Schumanna).

Enjina poruka
Pahuljice ledene,
sline bijelom cvijeu,
ne skrivajte prozore,
na njih ptice slijeu.

Golubovi dragi,
sive, bijele boje,
svakog jutra dou
na prozore moje,
da pojedu mrvicu
sitnu, malu, slatku.
Nemojte im kvariti
ovu radost kratku...

Pahuljice sline
proljenom cvijeu,
ne skrivajte prozore
gdje mi ptice slijeu.

Nasiha Kapidi-Hadi

INTERPRETACIJA
Kome se obraa mala Enja?
Kome pahuljice smetaju na prozoru? Zato?
Kada je pticama posebno teko pronai hranu?
Kako bi im ti pomogao/la u tome?
Proitaj posljednju strofu u pjesmi:

45
KNJIEVNOST

Pahuljice sline
proljenom cvijeu,
ne skrivajte prozore
gdje mi ptice slijeu.

Razmisli po emu su pahuljice sline cvijeu (po boji, po njenoj


grai, po obliku...).
ISTRAIVAKI RAD

1. Mala igraonica: PORUKA NA ZAMAGLJENOM PROZORU

Formirajte kolone od po pet uenika i okrenite se prema tabli


tako da gledate u lea ueniku ispred sebe. Zadnji uenik u
koloni prstom ispisuje ili crta poruku na zamagljenom prozoru
(na leima uenika ispred sebe). Poruka moe biti crte ili
ime nekog bia ili predmeta iz pjesme Enjina poruka. Nakon
toga svaki uenik na isti nain prenosi poruku na lea uenika
ispred sebe, sve do prvog uenika koji poruku sa zamagljenog
prozora prenosi kredom na tablu.
Uporedite poruku sa zamagljenog prozora i poruku na tabli.
Jesu li u neemu razliite?

2. Hvatajte pahuljice na tamni papir i posmatrajte ih pod


povealom.

Kutak za irilicu!

! !

46
KNJIEVNOST

Ll
Lj lj OT
IVACIJ
M

A
Latinica irilica

Mala igraonica: KALENDAR PRIJATELJSTVA

Ko je tvoj najbolji prijatelj ili prijateljica? Kako je nastalo to


prijateljstvo?
Kada se to dogodilo?
Ispriaj kako si prepoznao/prepoznala prvi znak nekog pri-
jateljstva.

Ledena gora
Jednom su se igrali pored rijeke djeak i njegov pas. I najednom
odronila se obala i djeak je pao u vodu. Brza voda ga je ponijela
u virove i odvukla bi ga sigurno da u vodu nije skoio pas, zaplivao
snano i izvukao prijatelja. Tada je presreni djeak, grlei svog
spasioca, rekao: Ovo ti neu zaboraviti nikad... nikad! Pas je bio
odan djeaku. I on je bio radostan to voda nije odnijela njegovog
prijatelja, to e opet moi da se igraju po poljima i lugovima...
I igrali su se opet dugo, dugo.
Ali jednog jutra, djeak ne nae svog prijatelja. Dozivao ga je,
ekao uzalud. Poao je da ga trai i traio ga je svuda. Opet
uzalud. Pas se nije vratio, a dani su prolazili, prolazili. Djeak je
tugovao. Prestao je da se igra, ali nije prestao da se raspituje za
svog nestalog prijatelja, sve dok mu nepoznati putnik ne ree: Ako
je tvoj pas zalutao u Ledenu goru, nemoj ga vie traiti.
A kakva je to gora? upita djeak zaueno. Putnik otkri djeaku

47
KNJIEVNOST
tajnu planine i djeak odlui: Krenut u da traim prijatelja.
I krenuo je. Putovao je dugo. Gazio puste ravnice, brda i doline...
dok ne stie u podnoje planine, snijegom zametene.

Doeka ga ledeni dah, preprijei mu put vjetar. Ali djeak ne


stade, ve hrabro krenu naprijed u snijeg i vjetar. Zalazio je sve
dublje u planinu. Posrtao je, padao, prkosio je vjetru, snijegu
i ledu... Dozivao je svog prijatelja, odazivao mu se samo vjetar
urlikom i jaukom. Bila je to strana, nesavladiva i nemilosrdna
planina. Djeak je ve poeo da gubi snagu. Poeo je da ga hvata
san. Ali jo je koraao. Jo je prkosio planini. I tada se dogodilo
neto neoekivano. Razmakli su se iznad planine oblaci, otvorili
put suncu. I ko zna poslije koliko godina, zaigrali su topli zraci po
ledu i snijegu i poeli da ih tope. Poela je da se budi, da oivljava
planina.

48
KNJIEVNOST
Drvee je stresalo svoje bijele i debele pokrivae. I gle uda!
Zapjevala je u umi ptica, pa onda druga, trea, javljali su se
glasovi sa svih strana, odzvanjali su radou i sreom. Ispod
dubokog snjenog pokrivaa izvlaile su se zvijeri, izvlaili su se
mnogobrojni i udni stanovnici planine. Djeak je dozivao svog
psa. Pas je neoekivano dotrao djeaku.
Tu si! iv si! uskliknuo je djeak.
Tu sam, prijatelju moj potvrdio je pas veselim laveom.
Nije potrebno govoriti koliko su bili sreni to su opet zajedno.
Napustili su planinu po kojoj su se lomile ledene gromade, sipale
lavine, ruila itava snjena brda. urili su prijatelji da to prije
stignu kui. Sa njima je krenula i pria o Ledenoj planini, pa ih je
i pretekla. Kud god su stizali, uli su kako ljudi govore. Jedan
djeak je imao veliko i toplo srce. I djeakovo srce je otopilo Ledenu
goru.
Ahmet Hromadi

Rije za rije:
gora planina
podnoje planine mjesto gdje planina poinje
zameten sakriven
vir vrtlog
gromada ogromni komad
lavina bujica

INTERPRETACIJA
Ko se igrao na obali rijeke?
ta se desilo djeaku u toj igri?
Kako je pas pomogao djeaku?

49
KNJIEVNOST
Kakvo je obeanje djeak dao psu?
ta se desilo jednog jutra?
Kako je djeak saznao za tajnu o Ledenoj gori?
ta je odluio?
Kako se djeak osjeao dok se probijao kroz planinu?
ta se iznenada dogodilo na Ledenoj gori?
ta je otopilo Ledenu goru?
ta za tebe znai imati veliko i toplo srce?
Ko ima veliko i toplo srce u narodnoj poslovici: Pas je ovjekov
najvjerniji prijatelj?
Kako pas pokazuje ljubav ovjeku?
A kako ovjek moe pokazati ljubav psu?

KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
Likovi su junaci iz pria. Imamo glavne i sporedne likove. O glavnim
likovima se najvie govori, odnosno, o njima saznajemo vie nego
o sporednim likovima. I sporedni likovi imaju svoju vanost u prii.
Daju nam potpuniju sliku dogaaja.

ISTRAIVAKI RAD
Pravimo SLIKOVNICU LEDENA GORA
Nacrtajte tok dogaaja iz prie Ledena gora i pored svake
ilustracije ukratko prepriajte dogaaj koji ona predstavlja. Izbuite
na crteima dvije rupice, provucite kroz njih konac i zaveite ga. Na
isti nain napravite korice, ispiite na njima naslov i nacrtajte neki
detalj iz prie i privrstite koncem za listove. Dobili ste slikovnicu
Ledena gora.

Kutak za irilicu!

50
KULTURA IZRAAVANJA

Prepriavanje na osnovu zajedniki


sastavljenog plana

UREDITE PRIU!

Paljivo pogledajte ilustracije! Na njima su naslikani glavni


dogaaji iz prie Ledena gora. Svaka ilustracija ima svoj naslov.
Da li se ba sve u prii dogodilo ovim redoslijedom? Ako nije, u
sveske ispiite naslove tako da predstavljaju slijed dogaaja iz
prie Ledena gora.

Ponovni susret djeaka i psa

51
KULTURA IZRAAVANJA

Djeaka spaava pas iz rijeke

Potraga za psom

52
KULTURA IZRAAVANJA

Susret djeaka i putnika

Na osnovu plana prie koji ste ve uradili, prepriajte dirljivu


priu Ledena gora, Ahmeta Hromadia. U prepriavanju vam
moe pomoi i vaa slikovnica. Obavezno se drite redoslijeda
glavnih dogaaja u prii, odnosno vaeg plana prianja. Reenice
neka budu kratke i jasne.
Uradite to prvo usmeno, a zatim i pismeno u svesku.

Plan prie:

1. Djeaka spaava pas iz rijeke


2. Susret djeaka i putnika
3. Potraga za psom
4. Ponovni susret djeaka i psa

53
JEZIK

Glagoli

Ponovimo: Rijei kojima izriemo radnju zovu se glagoli.


Pronaimo ih u ovom odlomku iz prie Ledena gora!

Putnik otkri djeaku tajnu planine i djeak odlui: Krenut u da


traim prijatelja.
I krenuo je. Putovao je dugo. Gazio puste ravnice, brda i doline...
dok ne stie u podnoje planine, snijegom zametene.
Doeka ga ledeni dah, preprijei mu put vjetar. Ali djeak ne
stade, ve hrabro krenu naprijed u snijeg i vjetar. Zalazio je sve
dublje u planinu. Posrtao je, padao, prkosio je vjetru, snijegu i
ledu... Dozivao je svog prijatelja, odazivao mu se samo vjetar
urlikom i jaukom...
Ahmet Hromadi

ta je sve djeak radio da bi pronaao prijatelja?


Krenuo je, putovao, gazio, posrtao, padao, prkosio, dozivao
svog prijatelja.

54
KNJIEVNOST
JEZIK
ta oznaavaju ove rijei? Kako smo ih nazvali?
Ove rijei oznaavaju radnju i zovu se glagoli.

A kada su se sreli djeak i pas, pisac kae:


Nije potrebno govoriti koliko su bili sreni to su opet zajedno...
Istaknutim rijeima je iskazano stanje i raspoloenje u kojem su se
nalazili i djeak i pas.
I rijei kojima oznaavamo stanje ili raspoloenje, takoer su glagoli.

Pogledajmo i sljedeu reenicu.


Napustili su planinu po kojoj su se lomile ledene gromade, sipale
lavine, ruila itava snjena brda...

Istaknute rijei kazuju ta se zbivalo u planini. To su, takoer, glagoli.


Glagolima iskazujemo radnju, stanje i zbivanje.

Glagolsko vrijeme
Glagolima moemo iskazati prolost, sadanjost i budunost.
Prepoznajte to u ovim reenicama iz prie Ledena gora:
Razmakli su se iznad planine oblaci, otvorili put suncu.
Ovo ti neu zaboraviti nikad...nikad!
Krenut u da traim prijatelja.
Tu si! iv si! uskliknuo je djeak.
Tu sam, prijatelju moj potvrdio je pas veselim laveom.

Prepii reenice u svoju svesku i odredi vrijeme radnje, stanja ili


zbivanja.

55
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M
A
Ii

Latinica irilica

ak i zima brige ima


ak i zima kau knjige
Ima svoje zimske brige.
Pred proljee stalno sree
Ispod snijega malo cvijee,
Kako kriom, ne bez mate,
Zauzima njene bate.

A cvijee joj ba ne prija,


Valjda cvjetna alergija.

Azra Verlaevi

Kome zima zadaje brige?


Kako?
A ko zimi zadaje brige?
Kada se to dogaa?

56
KNJIEVNOST

Zima se razboljela
Javlja bijela visibaba:
Ve je zima zdravlja slaba!
Kalje zima,
Bolest ima
Boljeticu
Proljeticu.

Zvoni, zvoni, zvoni bijeli:


U bolnicu zima seli!
Za njim trubi ukraj puta
Jaglaeva truba uta:
Tratara! Tratari!
Diem suncu ae tri!

Pozveckuju lijeska klima


Zlatnovunim koniima:
Cima-cima!
Cima-cima!
Gle, otklima Baba Zima.

I kukurijek zveke svima


Zelenkastim praporcima:
Otila je Baba Zima,
Sve nas vie ovdje ima.

Grigor Vitez Cvijee pod snijegom

INTERPRETACIJA

Ko se razbolio u ovoj pjesmi?


Kako se zove ta bolest?
Koga je sve uznemirilo zimino zdravlje?

57
KNJIEVNOST
Kako je tu brigu pokazivao zvoni?
Kome je jaglac nazdravljao?
Kako je lijeska ispraala Babu Zimu?
ime je kukurijek zvektao?
Kako cvijee doivljava odlazak zime?
eli li da zima ozdravi?
Pronai u pjesmi rijei kojima pjesnik doarava zvukove zvonia,
jaglaeve trube, lijeske, kukurijeka.
Kako e nazvati taj cvjetni orkestar?

ISTRAIVAKI RAD

Mala radionica: ZIMSKI PEJZA

(muzika pratnja: Vivaldi: etiri godinja doba, odlomak


Zima)
Ko sve spava zimski san?
Spavaju li i cvijee i drvee?
Sluajte muziku i pravite zimski pejza. Uzmite panoramsku
kutiju, iskruite na sve etiri strane velike prozore, zamiljajte
zimu, pravite postolje od glinamola za bor, jelku, suho drvee,
pravite grudvice snijega (od bijele vate, stiropora, soli), pravite
Snjeka, snjenu stazu, djecu na sankanju, lijepite pahuljice ili
ih zakaite za poklopac na panoramskoj kutiji ... Kada zavrite
zalijepite na bone otvore prozirnu foliju i opiite va ZIMSKI
PEJZA.

Kutak za irilicu!

. ? , .

58
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M

A
Pp

Latinica irilica

Zaviaj
Za svaki zaviaj
isto vai
im negdje ode
on te
trai.

I ma gdje da si
on e znati
na koji nain
da te vrati.

Muhidin ari

ta je za tebe zaviaj?
Kako se osjea kada ga na neko vrijeme napusti?
Zbog ega ti je zaviaj vaan?
Kako pokazuje ljubav prema njemu?
ta misli da li si ti zaviaju vana/vaan?
Zato tako misli?

59
KNJIEVNOST

Plamena

Zvali su je Plamena. I dobro su joj ime dali, jer kad je i nou


letjela niko ne bi pomislio da to leti ptica ve kakva mala zvijezda
koja se otisnula s neba. A kad bi se spustila na odmor, negdje u
grm, ili u kronju drveta, izgledalo je kao da je neko na tom mjestu
upalio udotvornu lampu. Sve ivo i ptice i zvijezde, bjeale su iz
svjetlosnog kruga u gusti mrak i Plamena je uvijek ostajala sama.
Zbog toga nije imala drutva, nije imala prijatelja, a kad se to zna,
lako je zakljuiti da nije bila srena.
Gdje se rodila? Ni ona sama nije mogla odgovoriti na to pitanje,
jer se djetinjstva nije sjeala. Ko zna kako i ko zna zato? Moda
je negdje na svijetu postojalo mjesto gdje su ivjele plamene ptice,
a ona se nesreom, jo dok je bila sasvim mala, izgubila i nala u
tuem svijetu. Jesu li je iz nepoznatog zaviaja odnijeli vjetrovi?
Je li takav zaviaj zaista postojao? Ako nije sa sigurnou mogla
da odgovori Plamena ko je drugi mogao. Ona je ipak vjerovala
da postoji.

60
KNJIEVNOST
udjela je za svojim zaviajem i traila ga lutajui od planine do
planine. Nadala se da e negdje sresti plamenu pticu, svoju sestru,
radovala se unaprijed prvom razgovoru, radovala se mnogo emu
to e doivjeti. Preletjela je stotine rijeka, preletjela je mnoge
planinske vrhove, stigla do morske obale i nita.
(...)
Godine su prolazile. Plamena nije prestajala da luta. Jednom
usred zime, zapala je u veliku umu iznad koje su se neoekivano
nagomilali tako gusti i tako crni oblaci da se dan malo razlikovao
od noi. Snijeg je padao bez prestanka. Ptice nisu mogle da lete,
jer su ih svuda doekivali neprobojni zidovi oblaka. Hrane vie nije
bilo i one najslabije ve su poele skapavati od gladi. A i ostale je,
prije ili kasnije, ekala ista sudbina.
Ako ne napustimo ovu planinu, propaemo govorile su jedna
drugoj.
A kako da je napustimo kad su svi putevi zatvoreni? Kad su
svuda crni oblaci?
Plamena ih je sluala i pomislila:
Moda bih mogla da im pomognem, da ih izvedem odavde.
Osvjetljavajui im put, probiu se kroz oblak.
I rekla je pticama. Ptice su se zaudile. Mnoge su posumnjale u
mogunost takvog poduhvata, ali su one najhrabrije i najpametnije
rekle:
Ako nita ne pokuamo, propaemo. Ako pokuamo, postoji
nada. Neka nas Plamena povede.
Tako je zapoeo smrtonosni let velikog ptiijeg jata kroz guste
oblake, u neizvjesnost, jer se nije znalo dokle e stii i hoe li nai
spas. Plamena je jurila naprijed.
Poput zapaljene buktinje osvjetljavala je put i nije bila tuna, bila
je ponosna i zadovoljna to ima vatreno perje. Samo da izdri.
Da joj ne ponestane snage, jer bi to bio kraj. I ne samo njen.
Kraj velikog ptiijeg jata. U poetku su letjele lako, a kasnije sve
tee, sve sporije. Mnoge su ptice ve pale. Mnoge su posljednjim
zamasima krila odravale ivot.
Ne smije klonuti! hrabrila je samu sebe Plamena. Izdri jo

61
KNJIEVNOST
malo. Tamo negdje iza oblaka grije sunce kao u tvom zaviaju.
Koliko je trajao taj let niko ne bi mogao tano rei. Niko nije mjerio
vrijeme satom, ni daljinu kilometrom. Ali pticama se uinio dug kao
vjenost i kad su ve i najhrabrije poele da gube nadu, Plamena
ih je izvela u irok, svijetao prostor, bez snijega.
Sunce! uskliknula je. Spas! To je bilo sve to je mogla da
kae. Nestalo joj je snage, krila su joj klonula. Pala je na zemlju i
nije se vie podigla. Ptice su pokuale da joj pomognu. I kad su
vidjele da je sve uzalud, iskopale su grob i poloile u zemlju njeno
tijelo.
To je bio veliki, neobian i tuan pogreb. Plamena je konano
stekla prijatelje. Ali nije ih vidjela kako plau, nije ih ula ta govore.
Nad njenim tijelom rasla je lagano zemljana humka. I ta humka
je svake noi svijetlila u mraku kao to je nekada svijetlilo perje
Plamene, koja je imala veliko i hrabro srce.

Ahmet Hromadi

Rije za rije:

humka grob

62
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
Po emu je Plamena bila drukija od drugih ptica?
Kako se Plamena osjeala zbog toga?
Je li se sjeala svoga djetinjstva? Zato?
Za ime je Plamena eznula?
ta je inila kako bi pronala izgubljeni zaviaj?
ta se dogodilo jedne zime?
Zato su sve ptice morale napustiti planinu?
Kako je Plamena odluila pomoi promrzlim pticama?
ta joj je pomoglo da izvede ptice iz hladne i mrane ume?
Koja joj je bila posljednja rije koju je izgovorila?
Kakvo je srce imala Plamena?
Kako je izgledala njena humka?
Kada je Plamena stekla prijatelje?
Je li to tada mogla vidjeti?
Kako se osjea zbog toga?
Koja je osjeanja u tebi pobudila pria?
Opredijeli se za neke od ponuenih odgovora i objasni svoj izbor:
ZADOVOLJSTVO, TUGA, BOL, RADOST, RAVNODUNOST,
NEUGODA, STRAH, ALOST, SAALJENJE, LJUTNJA.
ISTRAIVAKI RAD

1. Prepriavanje s promjenom toka dogaaja


Plamena se rtvovala da spasi ptice. Kakvo je srce Plamena imala?
Je li pravedno to to joj se dogodilo? ta bi se dogodilo da je neka
dobra vila arobnim tapiem rastjerala oblake? Promijeni priu.
Ako eli uvedi nove likove i smisli neki pravedniji svretak.

63
KNJIEVNOST

2. Mala radionica: KOMPAS

ta misli da li bi Plamenoj mogao pomoi kompas da pronae


sunce?
Kompas je sprava koja pomae mornarima i planinarima da
ne skrenu sa svoga puta. Sastoji se od male kutije u kojoj se
nalazi metalna pokretna igla iji je jedan kraj obojen crvenom
bojom i uvijek se okree prema Sjevernom polu, jer ga on
privlai svojim magnetom.
Uvjeri se u ovu aroliju. Napravi svoj mali kompas:
Kroz plutani ep paljivo provuci tanji ekser i stavi ga da pliva
u posudi s vodom. Ako se eli uvjeriti je li kompas ispravan,
uporedi smjer koji pokazuje ekser sa smjerom kazaljke na
pravom kompasu!
Koja strana kazaljke na kompasu pokazuje jug?
Treba li pticama kompas da bi pronale jug?
Provjeri kompasom gdje se Sunce nalazi u podne.

Ovako izgleda pravi


kompas
Saznajte vie o kompasu na nekoj od internet adresa.
Ova fotografija se nalazi na internet stranici: http://bl1nxxdesigns.deviantart.
com/art/Desert-Compas-102597833?q=boost%3Apopular+compas&qo=68

Kutak za irilicu!

. ?

64
KNJIEVNOST
JEZIK

Reenica
Proitaj jo jednom poetak prie Plamena.

Zvali su je Plamena. I dobro su joj ime dali, jer kad je i nou


letjela niko ne bi pomislio da to leti ptica ve kakva mala zvijezda
koja se otisnula s neba. A kad bi se spustila na odmor, negdje u
grm, ili u kronju drveta, izgledalo je kao da je neko na tom mjestu
upalio udotvornu lampu...

ta smo saznali iz knjievnikovih rijei? S kim nas upoznaje, ta


nam je saopio?
Knjievnik nas je upoznao s imenom ptice, s njenim izgledom nou
dok leti ili se odmara u nekom grmu.

Zvali su je Plamena.

Reenice kojima se neto izjavljuje, saopava, zovemo izjavnim


reenicama. Iza njih stavljamo taku (.).

65
JEZIK
Proitajmo i sljedee reenice:

Gdje se rodila Plamena?


Jesu li je iz nepoznatog zaviaja odnijeli vjetrovi?

Kakvo je srce
imala Plamena?

Reenice kojima se neto pita zovemo


upitnim reenicama. Najee poinju
upitnim rijeima: ko, ta, koliko, zato,
gdje, iji, jesu li... Na kraju upitnih reenica
stavljamo upitnik (?).

Promotrimo ta je Plamena iskazala sljedeim reenicama:

Ne smije klonuti! hrabrila je samu sebe Plamena.


Sunce! uskliknula je. Spas!

- Sunce! Spas!

Reenice kojima se iskazuje uzbuenje, radost, upozorenje,


strah, ljutnja, bol zovemo uzvinim/ usklinim reenicama. Iza
njih stavljamo uzvinik/usklinik (!).

66
KNJIEVNOST

Ss

Latinica irilica
IVACIJ
OT
M

A
Mala igraonica: USPOMENE

(Igra uz tihu muziku pratnju: L. Bocherini: Menuet)

Pronai neke stare, tebi ili nekome tvome u porodici drage


predmete (stari sat, gramofon, muziku kutiju, album...).

Kome i zato su ti stari predmeti dragi?


Za ta su se upotrebljavali?
Da li jo uvijek nekome/neemu koriste?
Gdje se u kui nalaze?
Da li bi im dao/dala neko drugo mjesto?
Posmatraj ih i opii.

ije uspomene uvaju?


Pokuaj oivjeti neku uspomenu. Ispriajte priu.

67
KNJIEVNOST

uvar
Iznenada, kad se tome niko nije nadao, stari sat je na zidu
gostinjske sobe stao.
Djed ga samo pogledao i u zimsko predveerje mirno rekao:
Pa ta, eto i on je svoje otkucao, jednostavno od starosti je i
dugog rada dotrajao.
Baka se rastuila: nije mu se jo oduila, ree, za sve godine,
za svaki dan, za svako vee, to nije dane traio, ve je itav svoj
ivot tiktakanjem pratio.
Damiru je takoe bilo teko, to je stari sat stao, ba kao da je
gluhi mrak u kuu uao, i tu bi ko zna koliko dugo ostao.
Trebalo bi ga ve sutra odnijeti sajdiji na opravku! predloi
djeakova majka.
Ni govora! usprotivi se djed.
Ali zato, zar nam uz sat i njegovo tiktakanje svima nije ljepe
u kui! bila je uporna Damirova mama.

68
KNJIEVNOST
Zato to to nikada nee vie biti onaj na stari, dobri zidni sat!
odvrati baka.
Niti e kucati onako lijepo i dobro kao prije opravke kod sajdije.
Svi se sloie, da nita vie nee biti kao prije, po povratku starog
sata od sajdije, i da valja imati u vidu, da mu je najljepe ostati i
mirovati na zidu u kui makar i ne tiktakajui.
Prolo je od tada mnogo godina. Umro je djed. Umrla je odmah
poslije njega i baka. Kad god Damir navrati u staru kuu s prostranim
doksatom na zidu gostinjske sobe doeka ga stari dobri sat koji
ve godinama uti. Pa ta, neka ga, uvijek pomisli Damir, koji je
sada ve velik i odrastao ovjek, on uva kao brian uvar svojim
utanjem najljepe godine njegova djetinjstva.

Eref Berbi

Rije za rije

doksat veranda, terasa


sajdija sahadija; zanatlija koji popravlja satove

Kutak za zagonetku:

Cio dan mie, nikuda se ne odmie.


(Sat)

69
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
ta se dogodilo starom satu u gostinjskoj sobi?
Kako je na to reagirao djed?
ta je baku rastuilo?
Kako je to Damir podnosio?
ta o tome saznaje iz sljedee reenice: Damiru je takoe bilo
teko, to je stari sat stao, ba kao da je gluhi mrak u kuu uao, i
tu bi ko zna koliko dugo ostao?
ta je predloila Damirova majka?
Ko se sve usprotivio tom prijedlogu? Zato?
ta se desilo nakon mnogo godina?
Ko je Damira doekivao na zidu gostinjske sobe?
ta je Damiru uvao stari sat sve te godine?

ISTRAIVAKI RAD
Razmisli: Koliko dugo pjeani sat moe uvati uspomenu? Provjeri.

Mala radionica: PJEANI SAT

Priprema: dvije plastine flaice s plastinim zatvaraima, ljepilo,


metalna igla za pletenje.
1. Skini plastine zatvarae i zalijepi ih gornjim stranama jedan za
drugi. Zagrij iglu za pletenje i probui rupicu kroz oba zatvaraa.
2. Uspi u jednu flaicu malo pijeska i potom obje flaice zavrni
na spojene zatvarae. Dobio/dobila si PJEANI SAT.
3. Postavi sat tako da flaica s pijeskom bude iznad prazne
flaice.
4. Izmjeri za koje vrijeme sav pijesak iscuri u donju flaicu.

PJEANI SAT vam moe posluiti za mjerenje trajanja vaih


aktivnosti. Za due aktivnosti napravite vee pjeane satove.
Kutak za irilicu!

. .

70
KNJIEVNOST
JEZIK

Potvrdne i odrine reenice

Ja najvie volim lag


u vonoj salati. Ja ne volim lag.

Kakve su reenice koje izgovaraju djeak i djevojica: izjavne,


upitne ili uskline?

Kakve su izjave dala djeca?


Djeak tvrdi da najvie voli lag, a djevojica to odrie i kae da
ona lag ne voli.

Reenica moe biti potvrdna i odrina.


Potvrdnim reenicama potvrujemo tanost nae tvrdnje.
Odrinim reenicama odriemo tvrdnje iskazane nekom
reenicom.

71
JEZIK
1. Zadatak za rad u parovima:
Jedan uenik neka kae potvrdnu reenicu, a drugi odrini oblik te
reenice.
Npr.
Ja sam vjebao zadatke iz matematike.
Ja nisam vjebao zadatke iz matematike.

2. Mala priaonica: ELIM NE ELIM

Vjebajte potvrdne i odrine reenice kroz igru.


Npr. elim putovati svijetom.
Ne elim putovati svijetom.

Koje boje vie, a koje manje volite i zato? Razgovarajte o tome u


potvrdim i odrinim reenicama.

72
KNJIEVNOST

Mm IVACIJ
OT
M

A
Latinica irilica

Mala igraonica: MOJE TVOJE

Donesite od kue neke drage male predmete (igrake, sliice...).


Zalijepite na njih brojeve i stavite ih u neku kutiju. Sada ispiite
iste brojeve na ceduljice i ubacite ih u drugu kutiju. Izvlaite iz
kutije brojeve i pronaite predmet s istim brojem u drugoj kutiji.
Je li to va dragocjeni predmet?
Ako nije, elite li da to bude? Moete li ga zadrati?
Da li bi to smetalo pravom vlasniku predmeta? Zato?

up sa zlatom
ivio jednom jedan seljak, siromaak. Imao malo zemlje i par
volova.
No jedne zime, zareda neka boljka meu domaim ivotinjama, te
siromakovi volovi uginue. Stoga on u proljee, u vrijeme sjetve,
dade u najam susjedu ono malo zemlje to je imao.
Netom je susjed poeo orati, kada mu plug zape za neto u zemlji.
Gleda on, pa ima ta i vidjeti: up vrhom pun zlatnika! Ostavi ora
plug i volove, pa trkom do susjeda.
Da zna, brate, kakve si sree danas! Eno ti u zemlji up sa
zlatom, idi, pa ga uzmi.
Ne, prijatelju, to zlato nije moje. Ti si mi platio najam, ti ore tu
zemlju, pa je red da tebi pripadne sve ono to se u njoj nae,
odgovori siromani seljak.

73
KNJIEVNOST

Kojeta, povika susjed. Kako meni moe pripasti zlato, naeno


u tvojoj zemlji? Svejedno je ko je orao, i ko je zemlju unajmio ona
je tvoja, ti si joj vlasnik, i o tome vie nema razgovora!
Prepirka postajae sve unija. Jedan vie: Zlato je tvoje!, drugi:
Ne, tvoje je! Umalo se ne potukoe. Najzad, odluie poi kod
cara, da on presudi ovaj spor.
Sasluavi albe obojice, car ree:
Zato se prepirete? up sa zlatom naen je u mojem carstvu, u
mojoj zemlji on je dakle moj! I car se uputi s dvorskom druinom na
seljakovu njivu, da bi uzeo up. Kako li se iznenadio i zaprepastio,
kad je vidio da se u upu kovrljaju zmije! Car se razgnjevi.
Usudili ste se obmanuti svojega cara! dreknu on. Ode vam zbog
toga glava.
Ne, ne, oe na! zavapie seljaci. Jer pogubit e nas na pravdi
Boga! U upu je uistinu zlato vidjesmo ga oima!
Car se vrati u dvorac i naredi svojim ljudima da jo jednom
pou na seljakovu njivu, i da provjere sadraj upa. Ovi pooe,

74
KNJIEVNOST
pogledae, i izvjestie cara da je up vrhom pun zlatnika.
Cara to jo vie zbuni. Pomisli da su ga oi prevarile, kad su ono
ugledale zmije u upu. Ili je to bio neki drugi up?
I ponovo se car uputi na lice mjesta.
Otvorie up, a u njemu sve vrvi od zmija.
Car tada naredi da se okupe svi njegovi mudraci i znalci.
Objasnite mi, mudri ljudi, kako je to mogue: kad ja pogledam u
up, on je pun zmija, kad pogledaju oni, up je pun zlata!
Ne ljuti se, gospodaru, zbog ovoga to emo ti rei. Stvar je u
tome, to je taj up sa zlatnicima darovan siromanim seljacima,
za njihov trud i potenje. Zlato im pripada kao nagrada za pravedan
ivot i rad zato ga oni u upu i nalaze. A kada ti dohvati up,
umjesto zlata nalazi zmije, zato to eli prigrabiti tuu sreu.
Car sav uzdrhta i ne znade ta odgovoriti.
Dobro, ree nakon aska, a sada odluite kome od njih dvojice
pripada zlato!
Naravno, vlasniku zemlje! povika nalaza zlata.
Naravno, onom ko ga je naao! usprotivi se vlasnik.
I tako opet poe prepirka.
Uredu, stanite na trenutak, rekoe mudraci. Imate li vas obojica
djece?
Ispostavi se da jedan ima sina, a drugi ker.
I mudraci odluie da e vjenati to dvoje mladih, i da e im kao
svadbeni dar predati up sa zlatnicima. U tili as presta svaa,
roditelji se obveselie, i svi ostali stadoe klicati od zadovoljstva.
Veselje je trajalo sedam dana i sedam noi.

Jermenska narodna pria Rije za rije:

boljka bolest
sjetva sijanje
uzeti u najam iznajmiti
spor sukob
pogubiti ubiti

75
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA

Zato je siromani seljak dao susjedu zemlju da je obrauje?


Kakvo je iznenaenje ekalo susjeda kada je poeo orati zemlju?
Jesu li se susjedi uspjeli dogovoriti kome pripada up?
Kako je car presudio u ovom sporu?
ta je car ugledao u upu?
Koga je za to optuio?
ta su carevi ljudi vidjeli u upu?
Kako su mudraci protumaili ova udna zbivanja?
Zato je po njihovom miljenju car u upu vidio zmije?
Koje su sretno rjeenje ponudili mudraci?
Je li to pravedna odluka?
Za ta su seljaci bili nagraeni?

ISTRAIVAKI RAD

Mala mataonica: ZAMRZNUTA SLIKA

Napravite jednostavne maske za cara, seljake, mudrace...


Odaberite najuzbudljiviju situaciju iz prie i napravite zamrznutu
sliku. Pokuajte mimikom doarati izraz lica junaka, neki
zanimljiv pokret i u tom poloaju ostati to due, koliko god vas
ostali uenici pokuali nasmijati. Kada se neki lik sa zamrznute
slike umori i pomjeri, ili promijeni izraz lica (nasmije se, kihne,
poee) zamijenite ga.

Kutak za irilicu!

76
KNJIEVNOST

Tt IVACIJ
OT
M

A
Latinica irilica

Igra: SJENE NA LIVADI

Sjednite ispred zida, a iza vaih lea neka stane uitelj/ica


i naizmjenino dri u ruci cvijet, list, granicu vrbe, grma... i
pomou nekog izvora svjetlosti (svjetiljke, grafoskopa...) pravi
njihove sjene na zidu uionice.
Va zadatak je da pogodite ija je to sjena i usmjeravanjem
paleva na rukama prema gore ili dolje pokaete volite li sresti
na livadi neku od tih sjena.
Volite li sresti trn na livadi? Zato?

Vrba i trn

Stajali uz put vrba i trn. Vrba je opazila kako trn darne i ogrebe
svakog ko god ispred njega proe.
to ti guli haljine sa ljudi, a runo sa ovaca? upita vrba.

77
KNJIEVNOST
Treba li to tebi za ivot?
Ne! odgovori trn. Meni je samo drago da pomalo oderem
tueg ruha, pa onda to poslije odbacim. Meni ne treba, ali neka ni
oni nemaju.

Narodna basna
INTERPRETACIJA
Ko su junaci ove prie?
ta se vrbi nije dopadalo kod trna?
Kojim rijeima se vrba obratila trnu?
ta joj je trn na to odgovorio?
ta je trn mislio kada je rekao: Meni ne treba, ali neka ni oni
nemaju.
Razmisli o narodnoj poslovici: ega se mudar stidi, time se lud
ponosi.
Ko bi se morao zastidjeti u ovoj basni? Zato?
Izdvoji i ispii u svoju svesku rijei koje oznaavaju osobine trna i
vrbe iz basne: dobar/dobra, zao/zla, sebian/sebina, velikoduan/
velikoduna.
Koje rijei oznaavaju osobine ovjeka koji se ponaa kao trn iz
ove narodne basne?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
Basna je kratka, pouna pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a
ponekad i biljke i predmeti. Oni se u basnama ponaaju, govore i
imaju osobine kao ljudi.
Svaka basna ima POUKU.
ISTRAIVAKI RAD
1. Napravite igrokaz VRBA I TRN!
Napravite maske vrbe i trna, nauite tekst napamet i izvedite
predstavu.
Kutak za irilicu!

78
KULTURA IZRAAVANJA

Prepriavanje s unoenjem
elemenata deskripcije
(proirivanje teksta)

Basne su kratke prie. Moemo li ovu basnu proiriti opisima ali


tako da ne promijenimo njen glavni sadraj?
Zamisli kako je izgledao trn. Koliki je bio njegov grm, koje je boje
bio, koliko je grm bio trnovit, je li imao na sebi zelenih listova, moda
rua? Opii ga.
Zamisli vrbu. Kolika je bila, kakve su joj grane, koliko su povijene,
koje su boje njeni listovi, kora...?
Kakav je vrbin glas (njean, sitan, glasan, tih...)?
A kakav je glas trna (grub, glasan, prodoran, zajedljiv...)?
Prepriaj basnu tako da doda opise glavnih likova.
Svako od vas ima pravo razliito zamisliti glavne likove i razliito ih
opisati.

Preuzeto sa sljedeih internet adresa: http://images.ask.com/pictures?l=dis&o


=16143&q=osiers&qsrc
http://images.ask.com/fr?q=thorn&desturi

79
Iz kalendara godinjih doba: PROLJEE

Nestalo mi meda,
a djeca mala.
U zadnji as si procvjetala.
Mislim da su navikli
na ledenu zimu,
zato neu naglo da
promijenim klimu!?

Svuda poi,
svojoj kui
doi!

Ne jedite penicu,
kaem to zbog vas!
Narast e vam u
stomaku klas!
KNJIEVNOST

Jj Jj
IVACIJ
OT
M Latinica irilica
A

U kojem godinjem dobu cvijee poinje cvjetati?


Pije li cvijee vodu?
Die li cvijee?
ta kaemo za nekoga ko die i raste?
Je li i cvijee ivo?
ta se dogodi kada ga uberemo?

Kako je procvjetala prva visibaba

Zima vie nije mogla ostati. Dolazilo je sunce i prijetilo da e


je svu istopiti. Zato je pokupila svoje krpice preostalog snijega,
ogrnula se mrazevima, uzjahala pomamnog Sjeverca i pola u
hladnije krajeve.
Jednoj pahuljici se, meutim, nije odlazilo. Ona se tokom zime
sprijateljila sa suhim listom i hrastovim irom i nije ih eljela
ostaviti. Osim toga, oni su joj cijele zime divno govorili o suncu, pa
je zaeljela saekati i vidjeti tog princa kome su se list i ir divili i
radovali. Zato se, kad je Zima poela skupljati posljednje snjene
krpice, brzo sakrila pod suhi list s kojim se sprijateljila.
Izlazi odatle! vikala je Zima, kojoj se, ipak, nije uspjela sakriti.

82
KNJIEVNOST

Izlazi, ili u narediti ljutitom Sjevercu da te potpuno zaledi!


Ali pahuljica nije htjela izai. Zima taman zamahnu rukom da
naredi Sjevercu kako e kazniti malu neposluljivicu, kad kroz
granje zablista sunce i natjera ih u bijeg.
Pahuljica je, malo kasnije, plaljivo provirila ispod lista. Pred
njenim oima se u jednoj kapljici divno presijavao sunev zraak.
Koliko je tu boja! uzdahnula je oarana pahuljica.
Ne alim se istopiti, kad sam vidjela takvu ljepotu!
Ne, nee umrijeti! ree joj sunev zraak, kome su godile
pohvale.
Ti si mi se u ovoj umi prva obradovala i zato te neu istopiti,
nego nagraditi.

83
KNJIEVNOST
Zraak zatim naini arobni pokret, dotae pahuljicu i pretvori je
u njeni zvonasti cvijet.
Od tada sitni bijeli cvjetovi na kraju svake zime doekuju sunce i
prvi ga pozdravljaju.
imo Ei

INTERPRETACIJA
Zato je zima morala otii u hladnije krajeve?
Kako se spremila za taj put?
Kome se nikako nije odlazilo?
Koga mala pahuljica nije eljela napustiti?
ta je jo eljela vidjeti?
Gdje se pahuljica skrivala od zime?
Kakvom je prijetnjom zima tjerala pahuljicu ispod lista?
Ko je zimu natjerao u bijeg?
Kakav je prizor mala pahuljica ugledala kada je provirila ispod
lista?
ta je pahuljica izgovorila u tom asu?
ta joj je na to odgovorio sunev zraak?
U ta se pretvorila mala pahuljica kada ju je dotakao sunev
zraak?

ISTRAIVAKI RAD

Mala mataonica: PROLJETNI PLES


(Muzika pratnja: enja za proljeem W.A.Mozarta.)
etiri uenika svojim tijelima formiraju romb: ispred stoji jedan
uenik, iza njega dva, a iza njih ponovo jedan uenik. Uenik
koji je na elu (glasnik proljea) izvodi pokrete uz muziku,
oponaajui proljetne promjene u prirodi, a ostali ga slijede. Kad

84
KNJIEVNOST

se on okrene na neku drugu stranu, igru preuzima uenik koji se


u tom asu zatekne na elu i on postaje novi glasnik proljea, a
ostali ponavljaju njegove pokrete. PLES se odvija u dvije ili vie
grupa istovremeno.
Izaberite pobjedniku grupu. Razgovarajte o tome ta koji pokret
predstavlja.

Kutak za irilicu!

. .

(Moete ih vidjeti i na internet adresi:


http://images.ask.com fr?q=flowers+spring&desturi)

85
JEZIK

Redoslijed rijei u reenici

Sunce topi zimu


Prepoznajte u sljedeim reenicama glagole, a zatim odredite i
vrioce radnje.

Zima vie nije mogla ostati.


Sunce je prijetilo da e je svu istopiti.
Zima je pokupila svoje krpice preostalog snijega i pola u hladnije
krajeve.

Ko nije mogao ostati?


ta je prijetilo zimi?
Ko je pokupio svoje krpice i otiao?

U reenici je najee vrilac radnje na prvom mjestu, a tek


iza njega glagol kojim se oznaava radnja, stanje ili zbivanje.
Kada elimo naglasiti neku rije u reenici, onda moemo tu
rije staviti na poetak reenice, naprimjer:
Zimi je prijetilo sunce.

86
KNJIEVNOST
JEZIK

Reenica se moe proirivati i drugim rijeima koje mogu


stajati uz imenicu ili glagol.
Toplo sunce je prijetilo zimi.

Rije toplo opisuje imenicu, a iz rijei zimi saznali smo kome to


prijeti toplo sunce. Tada je na iskaz jasniji, potpuniji.

Pri sastavljanju reenica moramo paziti da reenica bude


jasna, smislena cjelina. Reenica je razumljiva samo ako su
rijei u njoj pravilno poredane.

Zadatak!

1. Od sljedeih rijei sastavi reenice i napii ih u svesku:

Djevojica ita cvili.


Djeak se igra bajku.
Mali pas loptom.
Moj otac pjevam.
Ja rado je vrijedan.

2. Promijeni redoslijed rijei da bi reenica imala smisla i da bi


bila potpuno jasna:

Mia na najvie maka svijetu voli.

3. Promijeni redoslijed rijei u reenici, ali tako da reenica ne


promijeni smisao.

Najvie na svijetu ja volim svoje roditelje.

87
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M
A
Cc

Latinica irilica

Koliko je cvjetova na jednoj


Jedan cvijet, dva livadi u proljee?
cvijeta Pogledajmo koliko ih je
jedan pjesnik nabrojao.
Jutros je u pet
Doao na svijet
Jedan mali cvijet
Sa latica pet

Rodio se cvijet
Sad je ljepi svijet!

Odmah drugog dana


Dolo ih je pet,
A ve treeg dana
Pedeset i pet!

Za pedeset i pet
Sad je ljepi svijet

Nie cvijet po cvijet


Preplavie svijet!

Ivica Vanja Rori

88
KNJIEVNOST

Cvjetovi
U polju cvijee rascvjetalo!
Svaki uti cvijet sunce je malo.
Svaki plavi cvjeti neba je djeli.
Svaki cvijet crveni zvjezdica sjajna.
Svaki bijeli cvijet iskra je dana.

Razbuktala se moja poljana!

Na mala sunca slijeu pele,


Crvene krunice leptiri dijele,
Bijele cvjetie grle mravi,
Djelii neba pleu u travi.

Poljana moja proljee slavi.


Stanko Rakita

U koliko boja
cvijee oboji livadu
u proljee?

INTERPRETACIJA
Gdje se cvijee rascvjetalo?
Na ta pjesniku slii uti cvijet?
Zato?
Zamiri i zamisli tu sliku.
Ko slijee na ta mala sunca?
A na ta pjesnika podsjea plavi cvijet?
Je li nebo uvijek plavo?

89
KNJIEVNOST
Na ta pjesnik pomisli kada gleda crvene cvjetie?
Ko dijeli te crvene krunice?
A koga mravi grle?
ta rade djelii neba u travi?
Ko su ti djelii neba?
iji dolazak poljana slavi?
Ako eli, naui napamet ovu pjesmu i proslavi s njom
dolazak proljea.
Koliko stihova ima najdua, a koliko najkraa strofa u pjesmi?
ISTRAIVAKI RAD
1. Pokuajte zamisliti cvjetnu poljanu iz pjesme! Crtajte je uz
muziku pratnju (Valcer cvijea iz baleta Krcko Orai P. I.
ajkovskog).

Odaberite jednu od etiri grupe (uti cvjetii, Crveni cvjetii, Plavi


cvjetii, Bijeli cvjetii) i pokuajte nacrtati i opisati svoju sliku iz
pjesme.

2. Mala radionica: PROLJETNI PEJZA


(muzika pratnja: Vivaldi: etiri godinja doba, odlomak
Proljee)

Uz muziku zamiljajte proljee, pripremajte panoramsku kutiju te


u njoj kroz otvor ispod poklopca i bone prozore pravite proljetni
pejza. Od raznobojnog kola-papira i glinamola pravite cvijee,
drvee, ptice, gnijezda od slame, sunce, proljetne cvjetne staze,
sijae, orae... Kada zavrite, zalijepite na bone otvore prozirnu
foliju i opiite ga.

Kutak za irilicu!

90
KNJIEVNOST

Latinica irilica IVACIJ


OT
M

A
Mala priaonica: SVOJA KUICA SVOJA SLOBODICA!

Podijelite se u tri grupe: Lastavica, Zec i Mi.


Svaka grupa dobija pripremljen flip art i ima zadatak da nacrta
svoj dom. Razgovarajte ta znate o ivotu lastavica, zeeva i
mieva. Objasnite zato ste ba tu nacrtali svoj dom/skrovite i
opiite ga.

Lastavice
Te godine, im se snijeg otopio, otac je odluio da popravi nau
tronu kuicu.
Pozvao je majstore da mu pomognu.
Okrpite je, izmijenite sve to se da izmijeniti, okreite je u bijelo,
neka bude najbjelja u okolini!
Svi smo se dali na posao. Mi smo radili lake, a majstori tee
poslove. Strugali su zidove, zatvarali pukotine, mijenjali natruhle
grede i oteene oluke. Tako su nepanjom oborili lastino gnijezdo
koje se nalazilo ispod nae strehe. Lealo je na zemlji crno i aavo,
poput odbaene kolijevke ili naputenog unjia.

91
KNJIEVNOST

Kako ste to mogli uiniti? razbjesnio se otac i zagalamio na


majstore.
Otkad znam za ovaj dom, one ive pod strehom. Ovdje ive,
cvrkuu, legu se, najesen odlijeu, a na proljee se opet vraaju...
Volio bih da ste mi kuu oborili nego to gnijezdo!
Podigla sam gnijezdo sa zemlje i pokazala ga ocu:
Pogledaj, oe, sasvim je neoteeno. Podigni ga na strehu,
one nee ni znati da je oboreno.
A ne, one e to osjetiti. Laste se ne bi ponovo uselile u to
gnijezdo. A zatim, da bi me odobrovoljio, sjetno je dodao:
Napravit e one sebi drugo gnijezdo, ali na nekom drugom mjestu.
Laste nee biti beskunice!
Tek tada sam se istinski raalostila. Nisam eljela da na nekom
drugom mjestu sviju sebi gnijezdo. Voljela sam i ja nae lastavice.
Jo se kre na naoj kui nije estito ni osuio, a laste se vratie.
uli smo njihov cvrkut, radostan pozdrav zaviaju. Iznenada se
njihovi glasovi sasvim izmijenie. Umilni cvrkut se pretvorio u

92
KNJIEVNOST
uasno kretanje. Kruile su oko kue, uznemireno oblijetale oko
strehe, irile povijena krila i lepezaste repove, sputale se i opet
odlijetale, a uz to su tako jako krijetale da nismo mogli vjerovati
svojim uima. Takve glasove nikad prije nismo uli. Sluali smo ih
nijemo osjeajui njihov bol i bijes zbog razruenog doma.
Sve to nije dugo potrajalo. Iznenada je zavladala tiina. Istrala
sam napolje da ih jo jednom vidim, svjesna da ih ne mogu zadrati.
Zastala sam iznenaena. Vidjela sam nae lastavice. Letjele su
i nosile u kljunovima granice. Sputale su ih pod strehu i opet
odlijetale. Radile su uurbano, nijemo, ni glasa nisu isputale, kao
da su se bojale da e im vrijeme utei.
Nisu nas napustile, viju novo gnijezdo! vikala sam na sav
glas.
Izali su svi ukuani napolje i radosno posmatrali male graevinare.
Eh te laste! One su vam kao i ljudi. Ne naputaju one lahko svoj
dom!

Azra Mulali

Rije za rije:
trona stara

Lastavice (http://images.ask.com/fr?q=lastavice&desturi)

93
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA

Gdje se dogaa radnja u ovoj prii?


Zato je otac odluio popraviti staru kuicu?
Koje je to godinje doba bilo?
Ko je sve sudjelovao u tom poslu?
ta su majstori nepanjom uradili?
ta o oevim osjeanjima u tom trenutku govore ove njegove
rijei: Otkad znam za ovaj dom, one ive pod strehom. Ovdje ive,
cvrkuu, legu se, najesen odlijeu, a na proljee se opet vraaju...
Volio bih da ste mi kuu oborili nego to gnijezdo!
Kako je djevojica pokuala umiriti oca?
Je li se otac sloio s njenom idejom? Zato?
Kako je to prihvatila djevojica?
ta je lastama pokvarilo radost povratka u zaviaj?
Kako su to pokazivale?
Na osnovu ega je djevojica shvatila da lastavice ne namjeravaju
napustiti svoj dom? Kome su slini mali graevinari?
Kako razumijeva posljednju reenicu u prii: One su vam kao i
ljudi. Ne naputaju one lahko svoj dom?

KNJIEVNI POJMOVI
Pria je matovito knjievno djelo koje nas upoznaje s mnogim
junacima i njihovim dogaajima i doivljajima. Priu moemo
prepriati ili ilustrirati. Pria ima sadraj, a sadraj ima svoj odreeni
red: poetak, glavni dio i kraj. Pria u nama izaziva razliita
osjeanja: tugu, radost, zadovoljstvo, neugodu...

ISTRAIVAKI RAD
Prepriaj priu prema nizu slika.
Odredi na kojoj je ilustraciji prikazan poetak prie, na kojim
ilustracijama glavni dio, a na kojoj ilustraciji kraj prie.

94
KNJIEVNOST
Radovi na kui

Srueno gnijezdo

95
KNJIEVNOST
Laste pred razruenim domom

Laste grade novi dom

Prepii naslove pojedinih cjelina iz prie u svoju svesku


pisanim slovima. Ima plan prie. Prepriaj priu po ovom
planu.

Kutak za irilicu!

96
KNJIEVNOST

Rr
IVACIJ
OT
M

A
Latinica irilica

Posluajte pjesmu Avde Smailovia Sa unukom Janom.


Koja osjeanja nam je kompozitor elio prenijeti?
Koliko naziva zna za baku i djeda?
Kako ih ti zove?

ASJA
Unuci Asji

Naa Asja curica mala,


ali nam je more radosti dala.
Ruice njene, majune njene,
tjeraju sa srca vjetrove snjene.
Dok gledamo te oi, plavetac neba,
imamo sve, nita nam ne treba
I kad se igra i kad se zaeli sna,
Asja, djeda i nanu braniti zna.
Brani nas od tuge, od samoe brani,
ostarjela srca radou nam hrani.

Fikreta Kenovi-Salihovi

97
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
Kome je Asja donijela radost?
Kako pjesnikinja opisuje njene ruice?
Na ta slie njene oi?
Od ega Asja brani djeda i nanu?
A od ega djed i nana Asju mogu braniti?
Koga ti brani od tuge i samoe?
A brani li ko tebe od tuge i samoe?

ISTRAIVAKI RAD

Kutak za gosta: DJED I/ILI BAKA

Pozovite u goste neiju baku ili djeda (ili oboje) i razgovarajte s


njima o priama koje znaju. Zapiite neku od tih pria u svesku
pisanim slovima.

Potraite u vaoj biblioteci knjigu


Antologija usmene prie iz BiH i
od stotinjak narodnih pria, koliko
sadri proitajte barem nekoliko.

Knjiga s najljepim
priama iz Bosne i
Kutak za irilicu! Hercegovine

, , .

98
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M

A
Latinica irilica

Mala igraonica: TAJNO SKROVITE

Odredite neko tajno skrovite u vaoj uionici i oznaite kredom


ili koncem uski vijugavi put do njega. Na taj put postavite
razliite prepreke (olovke, gumice, kamenie, igrake...).
Jedan uenik je vlasnik tajnog skrovita i ve se nalazi u njemu,
a drugi stane na poetak puta leima okrenut skrovitu i u ruci
dri ogledalo. On ima zadatak da se natrake kree prema
tajnom skrovitu pomaui se ogledalom i trudei se da ne
skrene s puta i da ne nagazi na neku prepreku. Vlasnik tajnog
skrovita mu pomae upozoravajui ga na prepreke, jer ako
nagazi na prepreku ili sie s puta igra ne moe ui u tajno
skrovite i mora napustiti igru. Tada na put do skrovita kree
drugi uenik.
Je li jednostavno pronai neije tajno skrovite?
Zato je ono tajno? Kome se povjerava ta tajna?
Kakve tajne krije tajno skrovite? Kome je uma skrovite?
Kome grm moe biti skrovite? O tome govori i ova pria!

Skrovite
Niko u kui nije znao moju tajnu, osim Zlaje. To je bilo tajno
skrovite u grmu na livadi, nedaleko od kue. I niko nije ulazio u to
moje skrovite, osim Zlaje. Zlaja je ulazio samo u mom prisustvu.
Bio je ponosan ako bih mu dozvolio da ostane jedno vrijeme u
gomili arenih predmeta.

99
KNJIEVNOST
Kad imamo neku tajnu, odemo u skrovite, pa tamo razraujemo
planove. Kad neto skrivimo u kui, sakrijemo se u naem skrovitu.
Bilo je to mjesto udno i neobino. Moj mali svijet u kom se odvijao
jedan dio mog ivota.

Za moje skrovite vezano je mnogo zanimljivih dogaaja.


Jednom je u to skrovite ula neka stara maka. Gledao sam
je kako tetura po livadi i tiho je dozivao. Pokuavao sam da
odgonetnem da li tetura od gladi, zime, bolesti ili starosti.
Hodi, maco. Ja u ti pomoi tepao sam.
Ona je bez straha ula, legla u jedan oak i gledala me tuno.
Upravo sam jeo komad kruha, pa sam ga spustio pred maku.
Ona je munjevito zgrabila i poela jesti.
Jednom sam rano uao u skrovite i naao u njemu psa. Bila je to
kuja naeg susjeda. Leala je i reala muklo, pa sam se preplaen
vratio kui.
Drugog dana psa je nestalo, a na mjestu gdje je bio ostalo je
estero tenadi.

100
KNJIEVNOST

Uh, Velija, ta emo sad? zabrinuo se Zlaja.


Ne brini, smisliemo neto rekao sam, jer sam ja uvijek kovao
planove i donosio odluke.
Meutim, treeg jutra u skrovitu nije bilo ni kuje ni njenih psia.
Odnijela ih je na sigurno mjesto.
Rizo Dafi

INTERPRETACIJA
Kako je izgledalo djeakovo skrovite?
Ko je jo znao za ovu tajnu?
Za ta je djeacima sluio ovaj tajni kutak?
Ko je nepozvan uetao u tajno skrovite?
Kako je djeak ugostio iznenadnog posjetioca?
Koga je djeak drugi put zatekao u svome tajnom kutku?
Zbog ega se odmah vratio kui?
Kakvo je iznenaenje ekalo djeake sutradan?

101
KNJIEVNOST
Jesu li se zabrinuli? Ko je djeake oslobodio brige o estero
tenadi?
Kako bi se ponaali djeaci da su sutradan ponovo zatekli tenad
u skrovitu?
Osmisli razgovor izmeu djeaka u toj novoj situaciji, a ako
eli uvedi u priu i neke nove likove.
Jesi li nekada na nekom skrovitom mjestu iznenadio/iznenadila
maku i njenu mladunad? Je li se maka uplaila? Zato?
Ima li svoje skrovito mjesto? Opii ga.
Otkrij nam ta se sve nalazi u njemu?

ISTRAIVAKI RAD

Mala priaonica: DRVO JE SKROVITE...

1. Razgovarajte o tome kome drvo prua skrovite u svojoj


kronji, pod korom, u korijenu.

2. Uzmite neku suhu granu i zabodite je u posudu sa zemljom.


Nacrtajte i izreite njene tajne stanare (mrave, pele, ptice,
vjeverice, bubice, crvie, leptirie...), te ih smjestite (lijepite,
veite koncem) u njihovo skrovite na suhoj grani u vaoj
uionici.

Kutak za irilicu!

. .

102
KNJIEVNOST

Zz
IVACIJ
OT
M

A
Latinica irilica

Mala priaonica: LJUBAV JE... LJUBAV NIJE...

ta za tebe ljubav jeste, a ta nije? Navedi neki primjer.


Kako razumijeva narodnu poslovicu: Lahko je ljubav stei, ali je
teko zadrati?
Kako neiju ljubav moemo stei?
Je li to dovoljno da je uvijek imamo?
Kako se njeguje ljubav?
Moe li se ljubav ukrasti?
Moe li se ljubav pokloniti?
Kome ti poklanja ljubav?
Kako to ini?

Pogledajte ovu fotografiju i dajte joj neki naziv!

103
KNJIEVNOST

Zlatna kantica
Sestrica uri stazicom
s lijepom srebrnom kanticom.
Tek to je zora svitala,
ptica u lugu pjevala.
Jagoda zrela zove je:
Zastani malo kod mene!
Ne mogu, evo svie dan!
Moj braco lei bolestan,
i moe da ga izlijei
hladna voda izvorska
samo ako se zahvati
Jo prije suneva izlaska!
Pa seka vodu zahvati,
brzo se kui povrati.
Sestrica ila po vodu
S lijepom srebrnom kanticom,
Zastani malo kod al dok je kui trala,
mene! kantica zlatna postala.

Moj braco
Kantica Oton upani
lei bolestan!
zlatna postala!

104
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
Ko je urio stazicom?
ta je djevojica nosila u ruci?
Koga je djevojica susrela?
Kakvu je elju imala jagoda?
A kakvu je elju imala djevojica?
ija se elja ispunila?
ta se dogodilo sa srebrnom kanticom?
Zato je kantica postala zlatna?

KNJIEVNI POJMOVI

Prisjetimo se!

Strofa je jedna cjelina u pjesmi, a moe imati razliit broj


stihova.
Stih je jedan redak u pjesmi.
Koliko strofa ima ova pjesma?
Koliko stihova ima svaka strofa?

ISTRAIVAKI RAD

1. Zavri pjesmu tako to e umjesto upitnika staviti rije za koju


misli da nedostaje, smisli jo poneki stih i prepii pjesmu u svoju
svesku pisanim slovima.

Kad sestra voli brata

Kad sestra voli brata,


ta ljubav je od istog (?)

Kutak za irilicu!

105
JEZIK

Pravogovor i pravopis:
Pisanje imena planina, polja, rijeka
Jesi li ti nekad doivio/doivjela oluju?
Evo kako ju je doivjela jedna vaa vrnjakinja:

Tu no u malom selu Seljublju, podno Majevice, bjesnjela je


oluja. Ljudi su se zavlaili u svoje domove, kokoke u stare drvene
kokoinjce. Drvee je savijalo svoje grane, polomljene, osakaene.
Rjeica Gribaja, koja izvire ispod majevikih obronaka, u Tojiima
je poplavila kue, usjeve. Nadola je i Sprea, a Spreko polje se
nije vidjelo od vode.
itav kraj je tretao od kie i leda. Tek ujutro sve je zautjelo.
Zauena lica ljudi su pokazivala koliko je nevolje donijela olujna
no...
Ueniki rad

Selo poslije olujne noi

106
KNJIEVNOST
JEZIK
Nauili smo da se vlastita imena bia, predmeta i pojava piu
velikim slovom.
Pogledajmo kakvim poetnim slovom su u tekstu napisana imena
planina, rijeka i polja.

Imena planina, polja i rijeka piu se velikim poetnim slovom.


Kada su imena sastavljena od vie rijei, samo prva rije se
pie velikim poetnim slovom.

Evo jo primjera:

Imena planina Imena rijeka Imena polja

Kozara Vrbas Suho polje


Bjelanica Una Veliko polje
Vlai Drina Popovo polje
Trebevi Bosna Bijelo polje

Jedna od najljepih bosanskohercegovakih rijeka: rijeka Una


Preuzeto sa http://hajduk.free.fr/dossier%20strbacki%20buk/Strbacki%20
Buk%20%2833%29.jpg

107
Iz kalendara godinjih doba: LJETO

Nemoj zauzimati ovdje


neku pozu!
Jesi li ti itao
vremensku prognozu?
A ta to ne valja u mojoj pozi?
Ako hou stajat u i na jednoj nozi.
Kakva su sad to pravila nova,
prognozu ne itam, jer ne znam ni slova!
I smiri se vie, misli da se bojim?
Zar nisi primijetio? Ja se samo znojim!
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M Gg
A

Latinica irilica

ta se dogodi kada oblak zakloni sunce?


A ta se dogodi kada se sunce sakrije iza ume ili planine?
Kada se sunce odmara? Gdje tada boravi?

Trimo za suncem
Eno sunca na livadi!
Pourimo!
Gle!
Tapa, tapa, tapa,tapa!
Sakrilo se!
Gdje?

Sakrilo se na terasu!
Za njim brzo! Sad!
Tapa, tapa, tapa, tapa!
I ovdje je hlad!

Pobjeglo je na kraj parka! Na klupicu!


Gle!
Hajd'mo za njim!
Tapa, tapa!
Uteklo je!
Gdje?

110
KNJIEVNOST
Uteklo na pustu plau!
Poimo i mi!
Ako treba i u vodu,
Za njim emo svi!

Tapa, tapa, tapa, tapa!


Za njim emo svi!

Nasiha Kapidi-Hadi

INTERPRETACIJA

ta misli ko to tri za suncem u ovoj pjesmi?


Gdje je zapoela, a gdje zavrila ova trka?
Kamo je sunce moglo poi s puste plae?
Moe li sunce pasti u more?
ta se tada dogodi?
Kada nam se ini da sunce izlazi iz mora?
Zato?
Kada se mi skrivamo od sunca?
Je li zanimljivije trati za suncem ili bjeati od sunca?
ta ti radije ini?
ta se dogodi kad sunce zae?
Kako moemo nadomjestiti sunevu svjetlost?
Odgovor potrai u ovoj zagonetki:

Danju gospoa, a nou slukinja.


(lampa)

111
KNJIEVNOST

ISTRAIVAKI RAD

Grupni rad: Izaberite zadatak!

1. Pronaite u pjesmi strofe u kojima su rijei koje podsjeaju na


zvuk djeijih koraka i prepiite ih u svoje sveske pisanim slovima.

2. Opiite ili ilustrirajte izlazak sunca na moru ili u vaem kraju.

3. Mala radionica: SUNCE JE SLIKAR

Obojite crnom bojom papirnu podlogu, na nju privrstite razliite


predmete (dugmie, granice, gumice, listove drvea...) i ostavite
je na osunanom mjestu due vrijeme.

Posmatrajte povremeno kako sunce slika are na toj podlozi.

Budite i vi slikar. Napravite od platna ili papira sunce. Moete to


uiniti i ovako:

Sunce od platna Sunce na platnu

Kutak za irilicu!

? , .

112
KNJIEVNOST
JEZIK

Pravogovor i pravopis:
Dvotaka u nabrajanju

ta sve volim?

Pitate me ta sve volim? Pa to je sasvim jednostavno.


Volim: igru, pjesmu, okoladnu tortu, mamu, tatu, sestru, uiteljicu,
zelenu travu, cvijee, i jo mnogo, mnogo toga!

Uoite u tekstu pravopisni znak dvotaku (:). Gdje se nalazi?

Dvotaku stavljamo ispred rijei koje se nabrajaju.

Ti sam/sama kai i napii u svesku ta je to to ne voli.

Pisanje take, uzvinika/usklinika, upitnika

Nauili smo da reenice mogu biti izjavne, upitne i uskline.


Ponovimo! Koje pravopisne znakove stavljamo na kraju ovih
reenica?
Pjesnikinja Nasiha Kapidi-Hadi je napisala mnogo pjesama
namijenjenih djeci. Sve njene pjesme odiu sreom i razdraganou.
I pjesma Trimo za suncem je razdragana, vedra.
Pronai u sljedeim stihovima uskline i upitne reenice i zakljui
gdje se stavljaju pravopisni znakovi uzvinik i upitnik.

Eno sunca na livadi!


Pourimo!
Gle!
Tapa, tapa, tapa, tapa!
Sakrilo se!
Gdje?

113
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT Nn
M
A

Nj nj
Latinica irilica

Zato je voe zdrava hrana?


Koje je najvee, a koje najmanje voe?
Poznaje li neko umsko voe?
Koje umsko voe ima oblik bobice?

Na pijaci
U ljeto bi se Mao i njegova braa dizali rano i ili da beru
borovnice. Mnogo bi ih nabrali. Stavljali su ih u veliku plastinu
vreu, pa u ruksak.
Mao bi to natovario na lea. Popeo se u autobus i otiao u grad,
na pijacu.
Tamo bi istresao svoje voe na tezgu i prodavao.
Borovnica, slatka bobica, navali narode vikao bi Mao.
Borovnice su skupe i Mao bi dosta novaca zaradio.
Toga dana na tezgi mu je ostalo jo malo sonih umskih plodia,
a imao je pun dep novaca. Izvadio je novanice i poeo ih brojati.

114
KNJIEVNOST
Brojao je, brojao... i brojao.
Jedan mali djeak ispustio je svoju ruku iz mamine i krenuo po
pijaci. Mama to nije ni primijetila, jer je priala sa jednom svojom
poznanicom. Po pijaci ne idu automobili pa se nije plaila da e joj
dijete neto zgaziti.
Djeak je priao Mainoj tezgi. akom je grabio bobice i stavljao
u usta... Mao je, po ko zna koji put, brojao zaradu, pa nita nije
vidio.
Najednom u se glas: Gdje mi je dijete?
Mao se tre. Plavi djeak sav zamazan stajao je pred njegovom
tezgom.
Svaka ti ast momino ree Mao.
Djeak ga pogleda.
Neka si se ti najeo. Previe sam se zabrojao. Zasluio si vala i
koju paru.
I Mao dade djeaku zveckavih novaca. Malian ih stavi u dep.
Dotra djeakova majka.
ta je bilo? upita ona.
Nita nasmija se Mao.
Snebivajui se, majka je odvela sinia na esmu da ga umije.
Oko njih su se rasprivale vodene kapljice. Na suncu su blistale
kao biseri.
Pijaca se arenila od voa, povra i ljudi.
Bisera Alikadit
Rije za rije:
snebivati se uditi se

INTERPRETACIJA
Zato su Mao i njegova braa ustajali rano ujutro?
Koje je to godinje doba?
ta su braa radila s tolikim borovnicama?
Kojim rijeima se Mao obraao kupcima?
ta je privuklo plavog djeaka Mainoj tezgi?
Zato Mao nije primjeivao djeaka?

115
KNJIEVNOST
Kako je izgledao djeak kada ga je Mao konano primijetio?
Kojim rijeima mu se Mao obratio?
Kako je majka reagirala kada je ugledala djeaka?
ISTRAIVAKI RAD
1. Mala priaonica: KUHARSKE TAJNE
Donesite raznovrsne predmete kojima se slue kuhari (daska
za rezanje, cjediljka, ribe...) i pozovite u goste nekog kuhara/
kuharicu.
Razgovarajte i saznajte:
Kako i za ta se upotrebljava kuharski pribor?
ta je to zdrava hrana?
Imaju li svi kuhari svoje kuharske tajne?
Koje su to kuharske tajne vaeg gosta kuhara/kuharice?
Koja jela imaju najneobinija imena?

Ima li koka kuharsku


tajnu, da ne pomijea
boju utu i sjajnu?

Kutak za irilicu!

. .

116
KNJIEVNOST

Vv

Latinica irilica
IVACIJ
OT
M

A
Mala mataonica: VANE STVARI

Na veliki flip art s iscrtanom paukovom mreom u ijem


sreditu pie VANE STVARI, flomasterima upisujte prve rijei
koje vam padnu na pamet kada kaete vane stvari!
Razgovarajte o tome zato i kome su te stvari vane.

Vanost
Mada je teko povjerovati, ali ono to je vano meni, nije vano
drugima. Rijetko je nato vano svima nama zajedno, kao odlazak
na more ili u planinu valjda je to jedna od rijetkih stvari koja je
svima nama u porodici vana. Nani je vano da smo svi zdravi,
dedi je vano da stigne penzija i da pobijedi komiju u ahu, tati je
vano da je auto ispravan i da njegov klub pobijedi, tetki je vano
da joj neka pria bude objavljena, bratu je vano da bude najbolji
u klikerima i video igricama, mami je vano da sve silne obaveze
uradi na vrijeme i da svi budu zadovoljni, a meni...

117
KNJIEVNOST

Meni je vano tako mnogo stvari od Barbike do frizure, od hora


do baleta, od djeaka do lutkica, od haljinica do svemira, naprosto
ne mogu izabrati ta mi je vanije! Boe, kako je svijet interesantan
i vaan. Toliko toga imam da uradim, da vidim, kaem, razmislim,
nauim, shvatim, obavim tako se radujem da na svijetu ima toliko
glagola i drugih rijei kojima mogu rei ta je vano! I da na svijetu
ima slovo V. Da nema slova V ne bih mogla ovako veselo izraziti
ta mislim. Veliko i vano i vrludavo V volim te!

Ferida Durakovi

118
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA

ta je svim lanovima porodice iz ove prie podjednako vano?


ta je sve djedu vano?
Zbog ega je automobil tati vaan?
ta je tetki vano?
Kome su klikeri vani?
ta je mami vano?
Koliko vanih stvari ima djevojica iz prie?
A ta je tebi vano?

ISTRAIVAKI RAD

Mala priaonica: MENI JE VANO...

Donesite u razred kameru i snimajte! Sjednite ukrug, uzmite


mikrofon i razgovarajte:
Koje su stvari vama vane? Kako brinete o njima?
Jesu li vam one oduvijek vane?
Otkad su vam neke stvari vane?
Jesu li one jo nekom u porodici vane?
ta mislite ta je uitelju/ici vano?
Sauvajte snimak tog razgovora i povremeno snimite razgovor o
novim vama vanim stvarima!

119
KNJIEVNOST

Nojevo pile

Kutak za irilicu!

120
KNJIEVNOST
JEZIK

Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje odrine
rijece ne uz glagole

I ne sanja ta
sam odluio da ti ta? Pokai mi,
poklonim. molim te. Nemoj me
drati u neizvjesnosti.

Ne vriti, ovo je
samo abica! Ona
ne ujeda!

Proitaj ponovo istaknute glagole. Kako ih izgovara?


A kako ih pie?

Odrina rijeca ne ispred glagola se ita kao jedna rije, a pie


odvojeno od glagola:
(ne priati, ne sanjati, ne odgovorih, ne zapjevah, ne elim, ne
volim, ne vii, ne plai...)

Odrina rijeca ne (nijenica) moe i srasti s glagolom pa se


izgovara i pie sastavljeno: neu, nee, nisam, nisi
nemoj, nemam...

121
KNJIEVNOST

Kk Kk
IVACIJ
OT
M
A

Latinica irilica

Mala mataonica: UZ MUZIKU MATA MOE SVATA!


(Muzika pratnja: Zeko i potoi Branka Mihaljevia)

Pustite muziku i nakon izvjesnog vremena utiajte zvuk, uzmite


papir, olovke, flomastere, bojice i prenesite na papir svoj
doivljaj muzike.
Svi razliito osjeamo i na razliit nain iskazujemo svoja
osjeanja i raspoloenja. Kojom biste nijansom plave boje
oznaili duboke tonove, kojom neto vie, a kojom najvie
tonove u ovoj kompoziciji?

Rijeka
Tko kae da rijeka tee,
kad ona noge ima!
Vidio prolo sam vee,
(neu to rei svima), Kutak za ZAGONETKU:
sandale njene slatke
i nokte plave, glatke, I bez ruku, i bez nogu, sama
vidio sam da hoda sebi drum pravi. (voda)
ba kao bijela roda.
Skupocjen ima bro
lopo i tota jo.

122
KNJIEVNOST
I odat u vam tajnu,
sino za plesnu zabavu
u skupu pola je nabavu
i napravila trajnu
od malih zelenih valova
nalik na stotinu alova,
od malih zelenih talasa
s osmijehom malih alasa.

Tko kae da rijeka tee,


neka to glasno ree:
jer rijeka nije voda,
ona u stvari hoda,
ona kad padne rosa
po travi ide bosa.

Ona i val
idu na bal,
Rije za rije: i pleu sve do zore,
lopo cvijet sve dok se rijeka plava
alasi ribari ne umori, tad spava
i u snu hoe gore
u izvor, pa se mui
u snima, zato hui.
Budi se tek uz more
i itavog mu dana
govori kao mala
curica: Nisam znala
da ljubav tako je slana.

Luko Paljetak

123
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
Kada moe vidjeti dno korita rijeke?
ta se tada vidi na njenom dnu?
A ta je pjesnik vidio?
Na ta je pjesnika podsjetio list lopoa?
Na kakvu je zabavu rijeka namjeravala poi?
Kako se uredila za tu priliku?
Kakve je boje njena kosa?
Od ega rijeka moe dobiti zelenu boju?
Kako se rijeka poigrava travom u svom koritu i na
svojim obalama?
S kim rijeka ide na bal?
ta radi rijeka kada se umori od plesa?
ta sanja rijeka?
Gdje se probudi?
ta tada neprestano ponavlja?
Zato rijeka kae da je ljubav slana?
KNJIEVNI POJMOVI

Prisjetimo se!

Rima je glasovno podudaranje zavrnih slogova u stihu.


Pronai rijei na kraju stihova koje se rimuju!
(naprimjer: tee vee ...)

ISTRAIVAKI RAD

1. Mala priaonica: PRIA JEDNE RIJEKE

Posjedajte na pod ili na stolice tako da jedno drugom gledate u


potiljak i svojim tijelima formirajte tok rijeke. Prvi uenik je izvor
rijeke, a posljednji more. Zamislite kuda sve protiete i opiite ta
je rijeka vidjela na izvoru, u umi, na livadi, u gradovima, selima,

124
KNJIEVNOST

na uu gdje se ulijeva u drugu rijeku ili more.


Kako rijeka tee kroz dolinu?
A kako rijeka tee kroz planinu?
ta se dogodi s rijekom kada padaju kie?

2. Mala igraonica: RIJENA ABECEDA



Izreite od papira 32 kruga veliine manje lopte i 31 nit konca
duine prenika krugova. Na jednom krugu nacrtajte izvor rijeke,
na drugom mjesto gdje se rijeka ulijeva u more ili neku drugu
rijeku, a na preostalih 30 krugova ispiite po jedno slovo abecede.
Izbuite na krugovima po dvije rupice i poveite krugove koncem
tako to e prvi krug biti izvor, iza njega krugovi sa slovima koja
se povezuju abecednim redom, a na kraju ue. Sada ABECEDU
savijte u rijeni tok, na izvor postavite figuricu amca, podijelite
se u dvije grupe i naizmjenino bacajte kocku. amac niz rijeni
tok pomjerate za onoliko polja koliko pokae broj na kocki. Kada
se amac usidri na neko slovo, kormilar (lan grupe koji baca
kocku i pomjera amac) treba zamisliti i u jednoj reenici opisati
mjesto na kojem se usidrio rijeima koje zapoinju tim slovom.
Doputene su i besmislene i duhovite reenice (npr. M: amac
se usidrio ispod mosta kojim mjaue maka i jede mahovinu.)
Pobjednik je grupa koja prva stigne do ua.

Kutak za irilicu!

. ? ?

125
KNJIEVNOST

IVACIJ Ff
OT
M
A

Latinica irilica

Mala igraonica: LOV NA RIJEI

Podijelite se u etiri grupe. Izmijeajte abecedne karte,


podijelite po dvije karte svakom igrau u grupi i po jedan flip
art sa amcem za ulov. Grupe imaju zadatak da od dobijenih
karata na amcu ispiu to vie imena morskih stanovnika
(riba, rak, hobotnica, koljka...). Grupe se mogu u bilo kojem
trenutku igre odluiti na jednu zamjenu suvinih karata.
Pobjednik je grupa iji je ulov najvei.

Ribar iz Cefalua

Jednom je jedan ribar iz Cefalua, vukui mreu, osjetio da je
jako teka, pa je pomislio da e u njoj nai ko zna ta. A kad tamo,
naao je ribicu, ne veu od malog prsta; bijesno ju je zgrabio i
zamahnuo da je baci u more, kad se zau tihi glasi:
Joj, nemoj me tako jako gnjeiti.
Ribar se ogledao, no nije bilo nikoga ni blizu ni daleko, a glasi
se ponovo uo:
Nemoj me baciti, nemoj me baciti!
Tada je ribar shvatio da glasi izlazi iz ribe pa ju je rasporio i u
njoj naao maleckog djeaia, ali lijepo graena; imao je ruke,
noge, lice, sve na svom mjestu, samo to su mu na leima bile
dvije peraje kao u riba.
Ko si ti?

126
KNJIEVNOST
Ja sam morski djeak.
A ta hoe od mene?
Ako me zadri, donijet u ti sreu.
Ribar je uzdahnuo.
Ve moram hraniti toliko vlastite djece, ba je mene morala
zadesiti ta srea da naem jo jedno.

Vidjet e rekao je morski djeak.


Ribar ga je odnio kui, gdje su mu saili kouljicu da sakrije
peraje, a zatim su ga poloili u kolijevku najmlaeg djeteta. Djeak
nije zauzimao niti pola jastuka i kad bi se ispruio.
Ali koliko je jeo? Da se zgrozi: vie bi pojeo on sam nego li svi
ostali ribarevi sinovi, a bilo ih je sedam, ne zna se koji je vea
gladnica.
Zaista divne li sree! uzdisao je ribar.
Idemo na ribe! rekao je idueg jutra morski djeak svojim
tankim glasiem.
Poli su, a morski djeak je rekao:
Veslaj ravno dok ti ne kaem da stane. Evo, stigli smo. Baci

127
KNJIEVNOST
mreu ovdje.
Ribar je posluao, a kad je izvukao mreu, vidio je da je puna kao
to nikada ranije nije bila, i to samo prvorazredne ribe.
Morski djeak pljesnuo je rukama:
Jesam li ti rekao, ja znam gdje su ribe.

U kratko vrijeme ribar se obogatio, kupio jo jedan amac, zatim


jo jedan i onda jo mnogo amaca i svi su ili na more i za
njega bacali mree, a mree su se punile finom ribom, i ribar je
zaraivao toliko novaca da je jednoga od sinova poslao da izui
raunovodstvo kako bi ih mogao izbrojiti.
Ali postavi bogat, ribar je zaboravio kako mu je bilo teko dok
je bio siromaan. Zlostavljao je svoje mornare, loe ih plaao, a
ako su prosvjedovali, otpustio bi ih.
Kako emo prehraniti svoju djecu? jadikovali su.
Dajte im kamenja, vidjet ete da e ga probaviti odgovarao je.
Morski djeak je sve to vidio i uo, pa mu je rekao jedne veeri:
Pazi, ono to je nastalo, moe i nestati.

128
KNJIEVNOST
No ribar se nasmijao i nije ga posluao. tavie, uhvatio je
morskog djeaka, zatvorio ga u neku veliku koljku i bacio u more.

I ko zna koliko e vremena proi prije nego li se morski djeak


oslobodi.

ani Rodari

INTERPRETACIJA
Gdje se dogaa radnja ove prie?
Ko su glavni likovi u njoj?
Koga je uhvatio u mreu ribar iz Cefalua?
Zbog ega je ribar bio nezadovoljan ulovom?
A ko se skrivao u maloj ribici?
Je li mu se ribar obradovao?
ta mu je djeak obeao?
Zbog ega je ribar i dalje bio nezadovoljan?

129
KNJIEVNOST
Kakvo ga je iznenaenje ekalo sutradan na moru?
Kako je to promijenilo ivot njegove porodice?
A kako je bogatstvo promijenilo ribara iz Cefalua?
Pronai reenice u tekstu koje pokazuju kako se ribar ponaao
prema mornarima.
Kako si razumio/razumjela rijei morskog djeaka: Pazi, ono to
je nastalo, moe i nestati?
A kako ih je razumio ribar? ta je potom uinio?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
Bajka je pria o udesnim dogaajima i sa udesnim, natprirodnim
biima (junacima).
ISTRAIVAKI RAD
1. Pogledaj ilustracije u itanci. Na svakoj je prikazana jedna cjelina
iz ove prie.
Pokuaj im dati naslove i po naslovima prepriaj priu!

Prepriavanje s promjenom kraja prie


ta misli o ovakvom zavretku bajke? ta bi ti volio/voljela da se
desilo na kraju? Promijeni kraj bajke ili, ako eli, dodaj prii jo
jedan dio.

Moda e ti pomoi ova pitanja:


Ko bi to sve mogao ponovo osloboditi morskog djeaka?
Kako bi ga ti oslobodio/la?
Da li bi kaznio ribara za njegovu pohlepu i sebinost?

Nastavite priu. Ilustrirajte tu novu cjelinu u svoje sveske!

Kutak za irilicu!

130
KNJIEVNOST
JEZIK

PRavogovor i pravopis:
Pisanje upitne rijece li
u upitnim reenicama

Paljivo proitajte reenice, odgovorite na pitanja i kaite kakve su


ovo reenice.
Je li ti se dopala pria o ribaru iz Cefalua?
Da li je ribar iz Cefalua znao da se u ribici nalazi djeak?
Hoe li se ribar obradovati djeaku?
Hoe li djeak odrati svoje obeanje?
Da li je ribar bio zadovoljan ispunjenim eljama?

Kako je napisana rijeca li u ovim reenicama?

Rijeca li se izgovara sastavljeno, a pie odvojeno od rijei


kojima izriemo ta ko radi ili ta se dogaa.

Zlatna ribica doista postoji. Saznajte o njoj vie na internet adresi:


http://bs.wikipedia.org/wiki/Zlatna_ribica

131
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M
A

Latinica irilica

Mala igraonica: LABIRINT ELJA


(Tiha muzika pratnja: F. Chopin: elja)
Podijelite se u grupe i posjedajte u krugove. Zadatak za svaku
grupu: apnite drugu sa svoje desne strane neku svoju elju.
Kada doete do kraja kruga, okrenite se drugu sa svoje lijeve
strane i glasno poelite da mu se elja ispuni i tako do kraja
kruga. Ako je niste zapamtili, morate napustiti igru.
Kakvo osjeanje u nama izaziva ispunjenje neke elje?

elja

U njedrima svako jutro


da ti se probudi sunce.

Buket smijeha da ubere


sa lica djevojica.

Da negdje iskopa neto veliko,


da to svima da.
Veliku rijeku da prepliva
na onu stranu i nazad.

I runa rije da te
ne udari nikad!

Alija H. Duboanin

132
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
ta ti je poelio pjesnik u prvim stihovima ove pjesme?
emu je slian buket smijeha?
Kako ga ti zamilja?
Kome bi ga poklonio/poklonila?
Kada kaemo za nekoga da je dareljiv?
ta kaemo za nekoga ko to nije?
ta je pjesnik poelio da ti se ne dogodi nikad?
Koje rune rijei poznaje?
Kako te rije moe udariti?
ta ti onda ini lijepa rije?

ISTRAIVAKI RAD

Mala priaonica: JEDNA ELJA

Zamislite Zemlju bez Suneve svjetlosti i topline.


Zbog ega je Sunce ovjeku vano?
A kome je jo Sunce vano? Zato?

Kutak za irilicu!

133
KNJIEVNOST

Pogledajte ilustracije, dajte im


naslove i ispriajte priu!

134
KNJIEVNOST
JEZIK
Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje skupine ije, je
Sunce:
Ja sam lijepa rije!
Ja donosim sreu
promrzlom cvijeu,
koje na brijegu eka
djevojicu.

Oblak:
I ja sam lijepa rije!
Kad cvijee od sunca oedni,
ne moe vjeni da sloi.
Treba mu i svjetlo i kia, i
djeija pjesma, malo tia.
Ko se veseli Suncu i kii?
Voli li ti vie Sunce ili kiu?
ta bi bilo sa ivim svijetom da nije kie i Sunca?
Mnoge rijei u naem jeziku u svom sastavu imaju glasovne
skupove ije i je. Pogledaj istaknute glasovne skupove i pravilno
izgovori rijei.
Rijei sa ije Rijei sa je
lijepa vjeni
rije svjetlo
cvijee pjesma
brijeg djevojica
Prepii reenice u svoju svesku i dodaj rijeima odgovarajuu
skupinu ije ili je:
C___lo vr___me je d___ak gledao u d___vojicu.
L___po je etati po rosnom br___gu.
D___ca c___log sv___ta vole igru.

135
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M Hh
A

Latinica irilica

Mala igraonica: TELEGRAM ZA CARA

Igra se u parovima (tandem). Uitelj/ica ispisuje na tabli deset


slova. Parovi imaju zadatak da sastave to duhovitiji telegram
za cara od deset rijei koje zapoinju zadatim slovima. Izaberite
pobjednika!

Carsku sam krunu


dobrotom stekao!
Je li to neko neto rekao?

UPSSS!

136
KNJIEVNOST

Carevo tree uho


(U dalekoj zemlji patuljaka, Mini-Mini-Landu, ivio je patulji
Miko koji je na svojoj siunoj glavi imao samo jedno uho. Ono je
bilo vee i od same glave. Na njega je Miko uo ama ba sve, ak
i one najtie umove i apate. Sazna car za patuljkovu sposobnost
te naredi strai da ga privedu i zatvore u carsku palau. Htio je
saznati ta narod apue o njemu. Straari to i uinie, a patuljak
Miko, ni kriv ni duan, postade carev dounik carevo tree uho.)

Sluao Miko i oslukivao danju i nou, kako je to car od njega


zahtijevao. A kako nije poznavao la, car je brzo od njega saznao
i vie nego to je trebalo...! Mnogo se podanika, pa ak i caru
bliskih dostojanstvenika, nalo u tamnicama. Svakog je dana
krvnik nekome odrubio maem glavu! Mnogi padoe u nemilost.
Nesta pjesme i radosti u veselom Mini-Mini-Landu. Zavladao strah
meu patuljcima. Nitko vie nije bio siguran to e mu donijeti dan
a to no... Jer car nije imao milosti.

Jedne noi, kada su bljetave munje parale ponono nebo,


premorenog Mika savladao san. Tako je vrsto zaspao da vie
nije uo ni prasak gromova, ni zvidanje pobjenjelih vjetrova
oko kamene kule, ni kripu tekih eljeznih vrata... kroz koja je
uao, uljajui se, patuljak s krabuljom na licu i maem u ruci... Ni
osjetio nije kada mu je tajanstveni doljak maem odsjekao uho i
poput sjenke nestao u mranoj, olujnoj noi... Nita, ba nita nije
osjetio, ni uo... A kada se uasnut probudio nije mogao vjerovati
vlastitim oima! Na podu, pored njegovih nogu... lealo je njegovo
uho. Njegovo jedino uho!
Upooooooooooooooooooooooooooomoooooooooo! kriknuo
je, ali ne uvi vlastita glasa, shvati koliko je jadan i bespomoan.
Saznavi to se dogodilo, car poalje potjeru za bjeguncem, a
nesretnog Mika zajedno sa straarom kamene kule dade pogubiti.
Tako je car ve istoga dana na najokrutniji nain upozorio patuljke

137
KNJIEVNOST
to eka one koji dopuste da ih san prevari na vanom carskom
zadatku.
Uho, koje s pravom prozvae carevo, okupae i balzamirae,
a potom, s najviim carskim poastima, pohranie u carski muzej.
Posjetitelji muzeja mogu ga vidjeti. Izloeno je u skupocjenoj,
kristalnoj vitrini. ovjek koji o njemu vodi brigu, s velikim
zadovoljstvom pria i prepriava sve to zna o tom glasovitom
uhu. Ustreba li, i nadoda pokoju rije, jer ovo slavno uho to zaista
zasluuje!
Patuljka Mika jedva da se i sjeti. Uostalom, uho o kojemu je
rije, bilo je i ostalo CAREVO TREE UHO.

Stanislav Femeni

Rije za rije:

dounik dojavnik, onaj koji javlja, prenosi tue rijei


podanik sluga
krabulja maska
pogubiti ubiti
balzamirati namaziti mirisnim mastima i uljima
glasovit poznat

INTERPRETACIJA
Kako se zvala daleka zemlja u kojoj se dogaa radnja ove prie?
Ko je glavni junak u prii?
Po emu je patulji Miko bio poseban?
Zbog ega je caru patulji Miko bio potreban?
ta je on postao?
ta se promijenilo u veseloj zemlji Mini-Mini-Landu?
ta se dogodilo jedne noi dok je Miko spavao?
Zato je taj tajanstveni doljak Miku odsjekao uho?
Kako je car kaznio nesretnog patuljia?

138
KNJIEVNOST
Kakvi su carevi postupci?
Na ta je car elio upozoriti patuljke svojim postupcima?
ta se dogodilo s Mikovim uhom? Kako su ga prozvali?
Sjeti li se neko patuljia Mika?
KNJIEVNI POJMOVI

Prisjetimo se!

Bajka je pria o udesnim dogaajima i sa udesnim, natprirodnim


biima (junacima).

ISTRAIVAKI RAD
Promijenite poetak prie!

Po emu je patulji Miko udesan?


ta bi se dogodilo da je patulji Miko odbio
da bude carev dounik?

Kutak za irilicu!

Hrtovi

139
KNJIEVNOST
JEZIK

Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje glasa h
U sehari
U staroj sehari, uz tihi bat,
vrpoljio se bahato sat.
A onda rijeio da zazvoni
I probudi harmoniku mahagoni:
Ve dugo smo u sehari
U tiini starih stvari.
Silno elim da zazvoni
Tvoja dirka mahagoni!
Azra Verlaevi
esto se u govoru glas h slabo ili nikako ne uje, a u pisanju se
izostavlja ili zamjenjuje drugim slovom.
Takav govor ili pisanje nije pravilno.
Nastoj nauiti gdje se nalazi glas h u rijeima i potrudi se da ga
izgovara i pie tamo gdje mu je mjesto.

Evo nekih primjera:


bih, odoh, pooh, dooh, uhvatih,
hvatati, mahati, pohvaliti, orah, duh,
prah, ahura, dah, kruh, grah, Hasan,
suh, tih, drhtav, gluh, strahovita, mahagoni...
hvala, hodi, hou...

U svesku prepii reenice i dopii h tamo gdje mu je mjesto.


Sjeam se svi_ moji_ drugara.
A_a, sad znam ko je du_ovit!
Gori mi u_o.
Mirie mi _ljeb iz pekare.
Obui u svoju najljepu _aljinu.

140
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M

A
Latinica irilica

Mala priaonica: AROBNE RIJEI

Uitelj/ica izgovara neku lijepu/arobnu rije i istovremeno


usmjerava paleve na ruci prema gore, a uenici redom izgovaraju
rije koja ima suprotno/runo znaenje i okreu paleve na ruci
prema dolje (npr. ljubav/mrnja, istina/la, dobar/zao, lijep/ruan,
srea/tuga, veseo/tuan, ist/prljav, mir/rat,...)
Koja je rije tebi posebno arobna i zato?
Kakva osjeanja u tebi izazivaju lijepe rijei?

udesna pjesma
Davno, ve se i zaboravilo kada, ivio je u jednoj zemlji stari
mudrac, posljednji iz loze mudrih. Bio je velika dobriina. Provodio
je ostatak ivota daleko od ljudi, ali ne zato to ih je mrzio, ve da
bi imao vie vremena za razmiljanje.
Taj mudrac je imao jednu veliku tajnu. Bila je to neka starinska
pjesma koju je jo samo on znao. udesna je ta pjesma bila! Ona
je u ljudima budila samo najljepa osjeanja. Nije bilo toga ko
bi odolio njenoj aroliji. Ta divna pjesma je ljudima samo sreu
donosila. Kome je zapjeva, taj vie nee znati ta je tuga. Bie
veseo kao ptica i ivjee trista godina.
Kad se ivot primakao kraju i mudrac pao u postelju, teko se
zabrinuo; kome da ostavi u amanet udesnu pjesmu? Nikoga
svoga nije imao, a do ljudi je bilo daleko.
Mislio je danima i nita nije umio da smisli. I ba kad je izgubio
svaku nadu, jednog predveerja zalupa neko na njegova vrata.

141
KNJIEVNOST

Ui ree starac slabim glasom.


Vrata kripnue i u sumranu sobu ue neki neznanac.
Sluajno sam prolazio ovuda ree pa hajde, velim, da vidim
ima li koga.
Starac mu se obradova kao najroenijem. Pridie se nekako u
postelji i ree:
Sluaj, ja neu jo dugo. Hodi da ti kaem svoju tajnu. Ali dobro
je upamti, jer od toga zavisi srea ljudska.
I starac mu sve potanko objasni i zapjeva udesnu pjesmu.
Pjevao je isprekidanim glasom i posljednjom snagom, a zbunjeni
doljak ga je netremice sluao, zaboravljajui ak i da sjedne.
Jesi li upamtio? upita starac na kraju.
Jesam ree neznanac.
Idi sad meu ljude i pjevaj. Pjevaj sve dok ima glasa, jer ujem
da je mnogo zla i nepravde na svijetu. Hoe li?
Hou! ree nepoznati.
Hvala ti proapta starac.
Sad mogu mirno umrijeti.
Ali neznanac ne odra rije. Bio je lakom i sebian i htio je da
udesnu pjesmu sauva samo za sebe, da samo on bude srean.

142
KNJIEVNOST
Pjevao je samo onda kad ga niko nije mogao uti, pa i tada u po
glasa. Najee bi se zatvorio u kuu i pjevuio sam sebi. I stvarno,
bio je srean, a kako je drugima o tome nije imao kad misliti.
Ali i tome doe kraj. Jednog jutra sebinjak se probudi i htjede
po obiaju zapjevati ali nikako da se sjeti pjesme. Uhvati ga strah.
Hodao je po kui kao sumanut i grevito prebirao po sjeanju,
ali se prisjeti samo poetka pjesme i to je bilo sve. Pokuavao
je opet i opet, ali nije ilo. Tu se vie nita nije moglo udesna
pjesma je bila nepovratno zaboravljena.
Sav oajan, sebinjak sjede na panj pred kuom, podnimi se i
naglas zaplaka.
Ali to mu nije nita pomoglo.
Prolo je mnogo godina od tog dogaaja. udesna je pjesma
ljudima bila potrebnija nego ikada, a vie niko nije znao ni da je
postojala. Ipak, sluaj je htio da neki mladi usni onog nekadanjeg
mudraca kako pjeva udesnu pjesmu koja brani od svake nevolje.
Zamislio se mladi: san je san, ali moda je stvarno nekad postojala
takva pjesma. Vrijedilo bi je potraiti. Digao se na put i godine i
godine proveo traei je po svijetu, ali sve je bilo uzalud. On ipak
nije gubio nadu. Traio je i dalje i sve je, na alost, opet bilo uzalud.
Traili su i mnogi drugi, ali ni oni nisu bili bolje sree. Pa ni ja,
iako sam i sad siguran da neko ipak zna tu starinsku udesnu
pjesmu moda vjetar, moda oblak, moda neka ptica ija je
daleka pramajka, sakrivena pod strehom, ula starog mudraca.
Traio sam pa i sustao... a ba bi mi dobro dola ta pjesma.
Sad ste vi na redu. Traite je, traite. Vi ete sigurno biti srenije
ruke. Pa kad je naete, ne budite sebini: kaite je i drugima. A ni
mene nemojte zaboraviti.
Ivica Vanja Rori

Rije za rije:
amanet dobro koje se nekome
povjerava na uvanje
sustati umoriti se
posustao umorio se

143
KNJIEVNOST

INTERPRETACIJA
Gdje je provodio ostatak ivota stari mudrac?
Kakvu je tajnu uvao?
Zato je udesna pjesma bila vana ljudima?
ta je brinulo starog mudraca?
Ko ga je iznenada posjetio?
ta je neznancu stari mudrac povjerio?
Kakvo obeanje je dao neznanac starom mudracu?
Je li ga i odrao?
ta mu se jednoga dana dogodilo?
Kako je to podnio?
Ko je ponovo krenuo u potragu za udesnom pjesmom?
Je li to traganje bilo uspjeno?
Ko je jo traio udesnu staru pjesmu?
Gdje bi se ona mogla skrivati?
S kim bi ovu tajnu podijelio/podijelila? Zato?
ISTRAIVAKI RAD
Nacrtaj ili napii svoju PORUKU MIRA!
Stavi je u malu bocu, a zatim je poalji niz rijeku ili potoi nekom
dalekom nepoznatom prijatelju.

Kutak za irilicu!

144
KNJIEVNOST
JEZIK

Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje glasova slova ,

ekala aplja abu da je pojede za veeru.


Ali aba je unula i skrila se ispod lista.
ekala aplja, ekala aba.
Pala no i obje ostale bez veere.

Priao sa svojom damom uran.


On silno eli da bude siguran
da ljubav njenu izgubiti nee,
eli li voe, ili moda cvijee?

145
JEZIK

uran se ljuti ode da spava!?


K'o da mi ree: urka si prava.

Glasovi i su veoma slini pri izgovoru. Zbog toga ljudi esto


grijee pri njihovom izgovoru ili pisanju. Razlikovanje ovih glasova
je vano jer ponekad od toga zavisi znaenje rijei.

Izgovori naglas nekoliko puta glas i glas . Gdje se nalazi jezik


dok izgovara prvi, a gdje dok izgovara drugi glas?

Zadatak!

U svoju svesku prepii rijei i napii i tamo gdje im je mjesto:


__ilim, __oban, __izma, __up, re__i, pe__i, __amil, __ovjek
rije__, __evapi, ma__e, pti__, spava__ica, spava__ica,
ma__i__i

146
KNJIEVNOST
JEZIK

muenje
uenik se mui dok rjeava
zadatak

muenje
muenje mikserom

147
JEZIK

Stojim na poetku ae,


izme, arape i etke.

Ti si na poetku, a ja
sam najee na kraju
stolia, prstia i repia.

IZGOVOR I PISANJE I U UMANJENICAMA


Nauili smo da su umanjenice rijei koje imaju umanjeno
znaenje.
Kako se piu i u umanjenicama?

Sjeo oblai u ami,


sjeo cvjeti u vozi,
pa poli traiti letei ilimi
da oblete cijeli bijeli svjeti.

Koji glas se nalazi na kraju ovih umanjenica?

148
KNJIEVNOST
JEZIK

Zadatak!

Napravi i pravilno izgovori i napii umanjenice od ovih rijei:


dep, ealj, oak, ak, bokal, ovan, dem, sok, smu,
erdan.

IZGOVOR I PISANJE I U IMENICAMA ZA


OZNAAVANJE ZANIMANJA

I u imenima koja oznaavaju zanimanja ljudi esto se


susreemo s glasovima , i d, .
U svoju svesku prepii rijei i napii odgovore:
ta ko radi?
Dimnjaar ...
Avijatiar ...
evabdija ...
Kamiondija ...
eirdija ...
ilimar ...
Lijenik ...
Optiar ...
Dezist ...
Uitelj/uiteljica ...

Nastoj pravilno izgovoriti glasove , , d i u sljedeim


imenicama:
skretniar, obuar, koniar, aviomehaniar, somundija,
biljeniar, uvar, umurdija, dokej, graevinar, kujundija,
raunovoa.

149
KNJIEVNOST

IVACIJ
OT
M D d
A

Latinica irilica

Mala priaonica: ZUBOBOLJA

ta je to zubobolja? Jeste li je upoznali? Ko vam moe pomoi


da je nikada ne upoznate?
Pozovite u razred stomatologa, razgovarajte s njim i saznajte:
Od ega nastaje zubobolja? Kako se lijei? ta su to mlijeni
zubi? Ima li svaki zub svoj naziv?
Neka vam stomatolog proita ovu priu!

Zub
Majka je htjela ostati kod kue, pripremiti ruak i potom izvesti
malo Genca u etnju. Otac je htio odmah poi u grad da kupi
novine. Gencu se nije ostajalo kod kue.
Mama, idem i ja sa ocem ree.
Ne, ostani sa mnom odvrati mu majka.
Ali, mama, ja idem izvaditi pokvaren zub! ree Genc.
Majka se obradovala. Koliko je molila sina da ide kod zubara i
izvadi taj zub...
Gradskom ulicom su ili otac i sin. U jednom trenutku Genc upita
oca:
Tata, da li sam dobro slagao mamu?!
Kako slagao?! Zar nee izvaditi zub?
Ma kakvi! Ko e pretrpjeti toliku bol !
Ali ja sam ponio zdravstvenu knjiicu!

150
KNJIEVNOST

Djeak je shvatio da otac govori ozbiljno...


Onda u svratiti i izviniti se majci. Nije dobro lagati?!
Nije dobro, ali emo najprije otii kod zubara i izvaditi zub, a
potom e se izviniti majci...
A zato da se izvinjavam ako izvadim zub! insistirao je Genc.
Jer su u lai kratke noge ree otac.
Kako su to u lai kratke noge?! upitao je Genc.
Kao odavde do zubne ambulante! odgovori mu otac.
Nije namjeravao ispustiti mu ruku. Djeak je shvatio da je
dobrovoljno poao izvaditi zub...

Rifat Kukaj
INTERPRETACIJA
Ko je glavni junak u ovoj prii?
Ko je Genca trebao voditi u etnju?
Kada se to trebalo dogoditi?
ta je Genc rekao majci? Je li to i mislio?

151
KNJIEVNOST
Je li otac povjerovao Gencu?
Kako je otac reagirao na Gencovu la?
Kako je Genc namjeravao ispraviti svoju greku?
ta je ipak morao uiniti?
Je li to dobrovoljno uinio?
ta nam o Gencovom postupku govori narodna poslovica U lai
su kratke noge?

KNJIEVNI POJMOVI

Prisjetimo se!

Igrokaz je kraa pria (predstava) koja se izvodi na pozornici.


Likove predstavljaju glumci koji igrom na pozornici prikazuju
tekst. Igrokaz je sastavljen najee od tri cjeline koje se zovu
INOVI. IN je jedna cjelina igrokaza koja traje od dizanja do
sputanja zavjese.
Ponekad glumci mogu biti i lutke, pa se takav igrokaz naziva
lutkarski igrokaz. Prostor u kojem se odigravaju razne dramske
predstave zove se pozorite ili kazalite. Dio pozorita na
kojem se kreu glumci zove se pozornica ili bina. Ljudi koji
posjeuju pozorine predstave zovu se pozorina publika.

ISTRAIVAKI RAD
Napravite igrokaz Zub!

Dovrite priu. Uvedite u priu novog junaka (zubara) i ispriajte


kako se Genc ponaao kod zubara.

Kutak za irilicu!

152
KULTURA IZRAAVANJA
KNJIEVNOST

Prianje dogaaja predstavljenog slikom

Pria se moe ispriati i prema slici ili nizu slika.


Uvijek priamo svojim rijeima, pazimo na redoslijed prianja i
nastojimo da nae prianje bude zanimljivo.

Ispriajte priu po ovim fotografijama ili, ako elite, izaberite sami


neku fotografiju, ilustraciju, sliku.
ta se to dogaalo na kolskom dvoritu?
Ko je uestvovao?
Kakva je atmosfera vladala na kolskom dvoritu?

Igre bez granica

Uenici i uenice iz jedne bosanskohercegovake osnovne kole

153
JEZIK

Pravogovor i pravopis
Izgovor i pisanje glasova slova d i

Da ponesem u kolu sve to nosi ak


Treba mi dip ili barem dak!

dak vrea

I d i su veoma slini u izgovoru, pa ljudi u nekim krajevima


ee prave greke i u izgovoru i u pisanju.
Nerazlikovanje ovih glasova takoer moe promijeniti znaenje
rijei.

dak ak
Izgovori nekoliko puta glas d i glas . Gdje se nalazi jezik dok
izgovara prvi, a gdje dok izgovara drugi glas?

154
KNJIEVNOST
JEZIK

Zadatak!

U svesku dopii d i u rijeima gdje ti glasovi nedostaju:


__ep, ro__endan, gro__e, __ur__evak, __evad, __amija,
__em, dai__a, do__e, po__e, le__a, __ur__ica, __enana,
sva__a, smu__, ha__ija, la__a.

U odgonetanju nekih rijei pomoi ti mogu i sljedee fotografije:

155

( : . )
: , ,
, , , , , ...
,
. ,
...
?
?


.
, , ,
.
.

.
. , ,
.
, .
.
. . ,
.
. ,

156

,
.

,
. .
? .
. ,
.
.
.
:
. .
, . ! !

.

?
?
?
?
?
?
?
?

157

MEDIJSKA KULTURA
? ?
?

!

( )

,
. , , ,
!

:
-
.
(, , ),
- ,
, .

!

!

.
.

158
KULTURA IZRAAVANJA




:

.
?
!?


.
? !


,
.
,
!

159


, ,
.



.
?

!

160
KULTURA IZRAAVANJA


... ,

, !
,


.

.
.

1.

.
,
. !
.
,
, .

161
MEDIJSKA KULTURA

Film Film je kao i knjievnost, muzika,


slikarstvo... umjetnost, takozvana sedma
umjetnost. To je umjetnost pokretnih slika.
Film ima svoj roendan, 28. decembra
1895. godine kada je
poelo s radom prvo javno kino u Parizu.
Film prikazuje dogaaje, ali oni nisu
ispriani samo rijeima, nego i slikama.
Slike se tako brzo smjenjuju da u jednoj
sekundi prolete 24 sliice. Slikom i rijeju
prikazuju se dogaaji koje obino prati
muzika, zvuk, a ponekad i tiina. I u
filmu imamo glavne i sporedne likove.
Likovi mogu biti hrabri, poteni, dobri, ali
Slavni glumac i loi, ba kao i u priama. Prvi filmovi
arli aplin su bili crno-bijeli, a poslije su se snimali
filmovi u boji.
Prvi film snimila su braa Limijer. Bio je to dokumentarni film
Izlazak radnika iz tvornice.
U dokumentarnim
filmovima su
snimljeni prizori iz
svakidanjeg ivota,
upravo onako kako
su se i zbivali. Ako
u filmovima glume
glumci, onda je to
igrani film. Glumci
u igranim filmovima
oivljavaju likove
tumaei razne
uloge. Prizor iz prvog filma brae Limijer,
koji je ujedno i prvi dokumentarni film:
Izlazak radnika iz tvornice

162
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA
ta je to film za djecu?

Ako je film namijenjen ponajprije djeci i ako u njemu prevladavaju


djeiji likovi zovemo ga djeiji film.

Koje sadraje u filmu djeca ne bi trebala gledati?

Ako u filmu ima sadraja koji bi mogli uplaiti djecu, tada se prije
njegova prikazivanja na ekranu pojave dva slova: RP koja znae
RODITELJSKA PANJA. To je upozorenje roditeljima, a i djeci,
da taj film ima sadraja koji nisu primjereni djeijem uzrastu. Ovi
filmovi se ne preporuuju djeci.

Prizori iz crno-bijelog filma Velika oekivanja


Dejvida Lina, snimljenog 1946. godine

Animirani film: crtani film / lutkarski film

Animirani film je naziv dobio prema latinskoj rijei anima (dua).


U njemu se crtei ili lutke napravljene od drveta, ice, plastike...
oivljavaju. Glas im posuuju glumci. Animacija je neka vrsta
filmskog trika. To je uzastopno snimanje eljenog pokreta, crtea,
lutke ili nekog predmeta, a zatim njihovo prikazivanje brzinom od
24 sliice u sekundi.

163
MEDIJSKA KULTURA
Vrste animiranog filma su:
crtani film
lutkarski film
Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni. Njegovi
junaci su: Miki Maus, Paja Patak, ilja ... Prvi crtani film u boji je bio
Snjeguljica i sedam patuljaka.

Miki Maus, najslavniji


junak iz crtanog filma
Volta Diznija

Junaci iz Diznijevih
crtanih filmova

Potraite Diznijeve crtie i upoznajte Miki Mausa i njegovu druinu.


ekaju vas i na ovoj internet adresi:
http://www.google.ba/#q=miki+maus+video

164
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA
Ovo su neki junaci iz crtanih filmova:

Vjerovatno ste gledali


neki crtani film o malim
plavim biima koja ive
u kuicama od peurki
trumfovima. Meu njima
je samo jedan enski lik
plava i njena trumfeta.
Njihov voa je arobnjak
Veliki trumf, a imaju i
dva strana neprijatelja
Gargamela i njegovog
maka Azraela.

trumfovi u umskom gradu od peurki

165
MEDIJSKA KULTURA
Kada su junaci u filmovima lutke tada je to lutkarski film.
Lutkarski film nastaje na slian nain kao crtani film, od niza
slika koje se brzo smjenjuju. Lutke se izrauju od materijala koji
omoguuju pomicanje njihovih dijelova. Obino se prvo izradi
armatura od ice, a onda se ona oblae glinom, silikonom, pjenom
ili nekim drugim materijalom.

Prizor iz animiranog filma


"Koralina i tajanstveni svijet"
Henrija Selika

Prizor iz lutkarskog
filma Srce u snijegu
Branka Ranitovia

166
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA

ISTRAIVAKI RAD

Mala radionica: AROLIJA POKRETNE SLIKE

Ovu aktivnost izvodite uz tonski zapis kompozicije Bumbarov


let iz opere Bajka o caru Saltanu N. R. Korsakova!
Izreite prozirnu papirnu traku duine 20 i irine 10 centimetara.
Presavijte traku po sredini i na donjoj unutranjoj strani trake
nacrtajte bumbara rairenih krila. Presavijte traku i na gornju
stranu papira prekopirajte istog bumbara, ali sada mu nacrtajte
sputena krila. Namotajte gornji dio papira na olovku i dok donji
kraj pridravate rukom preko njega brzo pomiite olovku lijevo-
desno. Bumbar e poletjeti, kao u kompoziciji koju sluate.
Na slian nain nastaje crtani film.

167
MEDIJSKA KULTURA

Novine i asopisi
Prve novine su nastale u Egiptu, 2000 godina prije nae ere. Iako je
od tada prolo mnogo vremena i dolo do razvoja nauke i tehnike,
novine jo uvijek imaju veoma vanu ulogu u komuniciranju ljudi.

Dnevne novine izlaze svaki dan i u njima moemo nai sve to


savremenog ovjeka zanima: vijesti iz politike, ekonomije, kulture...

Nedjeljne novine izlaze jednom sedmino, a mogu biti sportske,


muzike, novine za ene, za mlade...

asopisi izlaze sedmino, mjeseno, dvomjeseno ili godinje, a


mogu biti knjievni, medicinski, politiki, nauni...

Najmlaima i omladini namijenjeni su omladinski ili kolski


asopisi. U njima ima uenikih radova, zanimljivosti iz svijeta
muzike, sporta, mode...

Saznajte vie o asopisima za djecu i proitajte Veselu svesku,


Male novine ... na stranicama:
http://djecijastampa.com/; www.djecijastampa.ba

168
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA

169
MEDIJSKA KULTURA

ISTRAIVAKI RAD

Mala radionica: RAZREDNE NOVINE

Povremeno (ili na kraju kolske godine) pravite razredne


novine. Ispunite ih vaim crteima i raznim zanimljivim
sadrajima (najdraim pjesmama, priama, slikama omiljenih
junaka iz pria, filmova, crtanih filmova, igrokaza, fotografijama
radnih aktivnosti, roendanskih zabava, kolskih sveanosti,
izleta) Dajte svojim razrednim novinama naziv, povremeno ih
prelistavajte i razgovarajte o svojim radovima!

170
LEKTIRNI KUTAK

NASIHA KAPIDI HADI : VEZENI MOST

Knjievnica Nasiha Kapidi-Hadi


(1931. 1995.) roena je u Banjoj
Luci. Objavila je knjige za djecu
Maskenbal u umi, Vezeni most,
Skrivena pria, Kad si bila mala,
Od tvog grada do mog grada, Glas
djetinjstva, Liliput i druge.
Nasiha Kapidi-Hadi je u svojim
pjesmama uvala sjeanje na
vedrinu djetinjstva. U ovoj pjesmi
vas eka blistava slika jednog dijela
rodnog grada pjesnikinje, slika
mosta izvezenog icom svilenom,
tankom. Ako zakoraite na njega
bit ete najdrai gost u gradu od
lia.

171
LEKTIRNI KUTAK

VEZENI MOST
Kad jednom doe u grad od lia
da bude na najdrai gost,
vidjee kako obale travne
na ruci dre most.

Most vezen icom svilenom, tankom,


u sedam boja tkan;
ogledalo mu zelena rijeka,
a ukras sunan dan.

Vjetar ga njie k'o voda amce


svezane u pliaku;
rojevi svitaca nad njim se pale
pa blista i u mraku.

A pod njim udni orkestar ljeta


s dva cvrka u duetu,
oglaava se svake noi,
ljepi od svih na svijetu... Pjesma
Vezeni most nalazi se u
Kada nam doe u grad od lia istoimenoj zbirci pjesama Nasihe
da bude najdrai gost, Kapidi-Hadi. Protraite zbirku i
prei e i ti korakom lakim otkrijte koje njene uspomene na
vezeni, vitki most. djetinjstvo pjesnikinja uva.

172

:

(1923. 2003.)

.
: ,

, ,
, .



.

,
.

, ,
.

:


.
, ,
,

.

,
.
,
.

173

, ! . .
. !
, .

, ,
, .
? .
.
.
.
, , ,
. ,
, .
. ,
.
.
, , ?
, .
, ...



.

.

174
LEKTIRNI KUTAK

IMO EI : VEZENA TORBICA


Knjievnik imo Ei roen je
1954. godine u Brezama kod
Tuzle. Napisao je knjige za djecu:
Zdravica na kraju djetinjstva,
Vezena torbica, ta li mrda iza
brda, Bijeli svijet, areni svijet,
Prvarica, Zrnce sree i druge.
Pjesme iz zbirke Vezena torbica
su razigrane i nasmijane. S njima
ete zaploviti u tajanstvene,
vama bliske svjetove djetinjstva.
Na ovoj stranici vas eka jedan
neobian susret, susret pjesnika
i mia. Prislunimo o emu oni
razgovaraju:
PJESNIK I MI

Pjesnik:
Eto kie, eto kie!
Svakog trena pada vie,
loe nam se svima pie!
Bjei, mie!

Mi:
Neka kie, neka kie!
Lake se die
poslije kie.

Pjesnik:
Evo kie, evo kie!
Kapljice nas pokropie,
na glavu nam skoie,

175
LEKTIRNI KUTAK
koulje nam smoie,
kapute promoie!
Bjei, mie!

Mi:
Neka kie, neka kie...
Sve mirie
poslije kie.

Pjesnik:
Evo kie, evo kie!
Oblaci je izruie,
sve jarkove popunie,
sve pelice poplaie,
sve cvjetove poplavie!
Bjei, mie!

Mi:
Neka kie, neka kie...
Sunca je vie
poslije kie.

Pjesnik:
Evo kie, evo kie!
Mlazevi se na nas slie,
potopie, poplavie,
promoie, poplaie!
Bjei, mie!

Mi:
Pjesnie, brate, to je sramota
ta pisci rade od mog ivota!
To nema smisla, dosta je vie!
Gdje god se govori, gdje god se pie
makar o jednom jedinom miu,

176
LEKTIRNI KUTAK
smislite uvijek maku il' kiu!
Zar ne bi mogla ta vaa lira
smisliti kakav komadi sira?!
I zar nemate srca ni trunke
opjevajte me uz komad unke!

Pjesnik:
(koji se zvao Pavao,
nije nikakva znaka davao,
problijedio je kao kre
i nije rekao nijednu rije)

Ako vas
zanima da li je pjesnik nakon
ovog razgovora s miem odluio
smisliti drukiju pjesmu o miu,
potraite zbirku Vezena torbica i
saznajte.

177
LEKTIRNI KUTAK

STANISLAV FEMENI : IDI PA VIDI

Knjievnik Stanislav Femeni roen je 1924. godine u Carevoj


upriji (Bosna i Hercegovina). Objavio je knjige za djecu i omladinu:
Pu na ljetovanju Dobro jutro, Tikva s nosom, Tri, tri Trimir
Brojalica, Idi pa vidi, Ludi kamen, Veseli svirai i druge.
U zbirci pjesama Idi pa vidi Stanislav Femeni se kratkim
stihovima srdano obraa najmlaima. Evo kako to zvui: Volim
vas, djeco, velika i mala i mnogo vam hvala to svakog dana rastete.
Rastite, dragi moji klinci, tatini sinci i maze mamine! Rastite...
Rastite... Rastite! S vama raste i naa srea koja je svakog dana,
kao i vi sve vea!.
Veoma su zanimljive njegove pjesme o uzbudljivom ivotinjskom
carstvu. Evo jedne:

178
LEKTIRNI KUTAK

uk i vuk
Ide
ide
ljuti
vuk
ve ga
vide
zec
i
uk.

Zec
uima
dugim
strie
vuk
doao
malo
blie...
Potraite
zbirku kako biste
uk uknuo:
upoznali arolike svjetove
UK!
ostalih pjesama. U njima vas
UK!
eka jo mnogo odvanih
UK!
prijatelja, ba kao to
I bez
je i ovaj uk.
zubi
osta vuk.

179
Mali pojmovnik

Bajka je pria o udesnim dogaajima i sa udesnim, natprirodnim


biima (junacima).

Basna je kratka, pouna pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a


ponekad i biljke i predmeti koji se ponaaju, govore i imaju osobine
kao ljudi. Basna ima sadraj i pouku.

Film je pria ispriana nizom slika koje se brzo smjenjuju. Ako u


filmovima glume glumci, onda je to igrani film. Kada su u filmu glavni
junaci djeca, tada je to film za djecu. U filmovima mogu glumiti
nacrtani junaci, pa je to crtani film. Kada su junaci u filmovima lutke
tada je to lutkarski film.

Glagoli su rijei kojima iskazujemo radnju, stanje i zbivanje.

in je jedna cjelina igrokaza koja traje od dizanja do sputanja


zavjese.

Igrokaz je kraa dramska pria (predstava) koja se izvodi na


pozornici. Likove predstavljaju glumci koji igrom na pozornici
prikazuju tekst. Igrokaz je sastavljen najee od tri cjeline koje se
zovu inovi. Prostor u kojem se odigravaju razne dramske predstave
zove se pozorite ili kazalite. Dio pozorita na kojem se kreu
glumci zove se pozornica ili bina. Ljudi koji posjeuju pozorine
predstave zovu se pozorina publika.

Imenice su rijei koje oznaavaju imena bia, predmeta i pojava.

Izjavne reenice su one kojima se neto izjavljuje, saopava. Iza


njih stavljamo taku. Izjavna reenica moe biti potvrdna i odrina.

180
Likovi su junaci iz pria. Imamo glavne i sporedne likove. O glavnim
likovima se najvie govori, odnosno, o njima saznajemo vie nego
o sporednim likovima.

Lutkarski igrokaz je igrokaz u kojem su glumci lutke.

Narodna pria je pria nastala u narodu i ime darovitog pisca nam


je nepoznato.

Narodne poslovice iskazuju mudrost steenu ivotnim iskustvom.


Sadraj poslovica je vrlo otrouman i duhovit.

Odrine reenice su one kojima odriemo tvrdnje iskazane nekom


reenicom.

Ope (zajednike) imenice slue za imenovanje skupa bia,


predmeta i pojava sa zajednikim osobinama. Piemo ih malim
poetnim slovom.

Pjesma je knjievno djelo napisano najee u stihovima. Pjesmu


itamo, uimo napamet i recitujemo. Pjesmu nikad ne prepriavamo.
Pjesma iskazuje razliita pjesnikova osjeanja. Dok itamo pjesmu,
mi doivljavamo pjesnikovu tugu, radost, ljubav...

Pjesnika ili lirska slika je ua cjelina u pjesmi koju moemo


naslikati rijeima.

Potvrdne reenice su one kojima potvrujemo tanost tvrdnje


iskazane nekom reenicom.

Pria je matovito knjievno djelo koje nas upoznaje sa mnogim


junacima i njihovim dogaajima i doivljajima. Priu moemo
prepriati ili ilustrirati. Pria ima sadraj, a sadraj ima svoj odreeni
red: poetak, glavni dio i kraj.
Rima je glasovno podudaranje zavrnih slogova u stihu.

181
Samoglasnici su glasovi pri ijem izgovoru zrak koji izdiemo
slobodno prolazi kroz usta napolje. To su glasovi: A, E, I, O, U. Glas
R ponekad moe biti samoglasnik kao u rijeima grm, trn, prst...

Slog je dio rijei koji se sastoji od jednog samoglasnika i jednog ili


vie suglasnika.

Strofa je jedna cjelina u pjesmi, a moe imati razliit broj stihova.

Stih je jedan redak u pjesmi.

Strip je pria ispriana nizom meusobno povezanih crtea s


razgovorom glavnih junaka.

Suglasnici su glasovi pri ijem izgovoru zrak koji izdiemo nailazi


na prepreku.

Upitne reenice su reenice kojima se neto pita. Na kraju upitnih


reenica stavljamo upitnik (?).

Uzvine/uskline reenice su reenice kojima se iskazuje


uzbuenje, radost, upozorenje, strah, ljutnja, bol. Iza njih stavljamo
uzvinik/usklinik (!).

Vlastite imenice su vlastita imena ljudi i drugih ivih bia, vlastita


imena gradova, sela, rijeka, planina... Vlastite imenice se piu
velikim poetnim slovom.

182
O piscima

Alikadi Bisera je roena u Podhumu kod Livna 1939.godine. Pie


pjesme, pripovijetke i romane za djecu i odrasle. Objavljene knjige
pria za djecu: Kraljica iz dvorita i Takasti padobran. Objavljena
zbirka pjesama za djecu: Pjesmice ljestvice.

Berbi Eref je roen 1940. godine u Graanici. Objavio je vie


od pet stotina pria i pjesama za djecu. ivi i radi u Srebreniku.
Napisao je knjige za djecu: Zvjezdano nebo, Zvjezdanik, Sunane
prie...

opi Branko (1915. 1984.) je na poznati pisac iz Bosanske


Krupe. Pisao je pjesme, prie, romane i drame, za djecu i odrasle.
Za djecu je napisao: Prie partizanke, Prie ispod zmajevih krila,
U svijetu medvjeda i leptirova, Doivljaji maka Toe, Orlovi rano
lete, Magaree godine, Bosonogo djetinjstvo i jo mnogo toga...

Duboanin Alija je roen u Bosanskom Dubocu 1949. godine.


Pie pjesme, pripovijetke, romane, a do sada je objavio za djecu
knjige pria: Brod na vidiku, Vatre na rijeci, Laa za daljine, Laarski
put; roman Nemirno ljeto; zbirke pjesama: Zagrljeni vidik i Da hoe
neto da ti se desi.

Durakovi Ferida je roena u Olovu 1957. godine. Izdala je


sljedee zbirke pjesama: Bal pod maskama, Oi koje me gledaju
i Mala nona svjetiljka.

Dafi Rizo je roen 1945. godine u Bosanskoj Krupi. Pie prozu i


poeziju za djecu i odrasle. Objavio je zbirke pripovjedaka: Brodolom,
Planinci, Oev zaviaj, zbirku pjesama Tajne beskraja.

183
Ei imo je roen 1954.godine u selu Breze kod Tuzle. Objavio
je desetak knjiga poezije i proze: Vezena torbica, Rudarev kuerak,
ta li mrda iza brda, Prie za laku no, Dva srca, Zdravica na kraju
djetinjstva... Majstor je i kazalinih predstava za djecu, a najpoznatije
su: Zeleni eiri, Amela, Tajna sehare...

Femeni Stanislav je roen 1924. godine u Carevoj upriji.


Objavljivao je radove u listovima za djecu, napisao je tekstove za
tridesetak slikovnica, mnoge pjesme su mu uglazbljene. Poznata
mu je zbirka pjesama za djecu Pu na ljetovanju.

Grim Jakob i Vilhelm su ivjeli i radili u Njemakoj u 18. stoljeu.


Prikupljali su narodne prie koje su potom objavljivali, a najslavnije
su bajke: Crvenkapica, Pepeljuga, Ivica i Marica, Trnoruica,
Snjeguljica, Vuk i sedam jaria... i mnoge, mnoge druge!

Hromadi Ahmet (1923. 2002.) je roen u Bjelaju kod


Bosanskog Petrovca. Najpoznatije Hromadieve knjige za djecu
su: Patuljak iz zaboravljene zemlje, Zelena uma, Patuljak vam
pria, Okamenjeni vukovi, Zlatorun...

Jovanovi Zoran M. je pisac ije se knjievno stvaralatvo za


djecu odlikuje izuzetnim smislom za zanimljivo prianje i slikanje
prirode. Napisao je Prie iz moje lule, roman za djecu Bulke pored
pruge

Kapidi-Hadi Nasiha je roena 1931. godine u Banjoj Luci. Za


djecu je pisala pjesme i prie, a najpoznatije zbirke su: Maskenbal
u umi, Vezeni most, Skrivena pria, Kad si bila mala, Od tvog
grada do mog grada i druge

Kenovi-Sarajli Fikreta je napisala za djecu zbirku poezije


arolija pjesme. Ljubav prema djeci, zaviaju i prirodi najee su
teme njenih pjesama. Njena poezija se bavi malim stvarima koje
oplemenjuju i nadahnjuju djeiju duu.

184
Kukaj Rifat je roen 1938. godine u Drenici kod Trstenika (Kosovo).
Pripovjeda je, pjesnik i romanopisac. Poznate zbirke pria za
djecu su: Mala harmonika, Djeak pored vatre. Zbirke pjesama:
evina staza, Kud puklo da puklo. Romani za djecu: Petonogi zec,
arobna ljubiica.

Mulali Azra je roena 1937. godine u Dubrovniku, a ivi u


Sarajevu. Napisala je preko stotinu pria za djecu i objavljivala ih u
mnogim djeijim listovima i asopisima. Zastupljena je u itankama
za nie razrede osnovne kole. Poznate prie su: Lastavice, Igra,
Razrueni dom, Stara esma, Uiteljica, Izlet, Jutro u gradu, Baka,
Kolai i dr.

Pando ukrija (1910. 1984.) ivio je u Sarajevu, a za djecu


je napisao: Pjesme, Iznad gore vjetrovi zbore, Samo jo kosovi
zviduu...

Paljetak Luko je roen 1943. godine u Dubrovniku. Pjesnik je


i prevodilac. Za djecu je objavio dvije znaajnije zbirke: Mievi i
make naglavake i Roda u drugom stanju.

Rodari ani (1920. 1980.) je poznati italijanski pisac. Objavio


je prie za djecu: ipolino, Putovanje Plave Strijele, Planeta
ispunjenih elja. Naroito je poznata njegova zbirka fantastinih
pria Telefonske prie.

Rori Ivica Vanja je roen 1951. godine u Foi kod Doboja. Pisac
je pjesama i pria za djecu, a poznata djela su: Eno ide bubamara,
Pria do prie, pjesma do pjesme, Djeak grli svijet, Svemirko trai
sreu, Doivljaji mia ia...

Rakita Stanko je roen 1930. godine u selu Grbavica kod ipova.


Objavio je knjige pjesama i pria za djecu: Nigdje kraja svijetu i
Bijeli let.

185
ari Muhidin je pjesnik iz Prijedora, roen 1944. godine. Pie
pjesme za djecu. Najpoznatije zbirke: Spava li dan u mraku, Na
krilima neba, Cvrkutanka, Zaljubljena baka, Kad plava ptica sanja,
Crna dvorita. ivi u Gracu, u Austriji.

Vitez Grigor (1911. 1966.) je ivio u Zagrebu i pisao knjige za


djecu i odrasle. Objavio je knjige pjesama za djecu: Prepelica, Sto
vukova, Kad bi drvee hodalo, Hvatajte lopova... Napisao je i knjigu
pria za djecu Bajka o glinenoj ptici i druge prie.

upani Oton je roen 1878. godine u Vinici (Slovenija). Napisao


je zbirke pjesama za djecu: Pisanice i Ciciban.

186
LITERATURA

Andrilovi, A.,udina,M.: Psihologija uenja i nastave, Zagreb,


1985
Been, A.: Metodika, znanost o prouavanju nastavnog
predmeta,Uiteljski fakultet, Zagreb, 2008
Burke, Walsh Kate: Step by step, Sarajevo, 2000
Burke, Huey Edmund: The psychology and pedagogy of reading,
New York, 1912
Grupa autora: Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS,
Banja Luka, 1999
Grupa autora: Pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike
osnove vaspitno-obrazovnog rada, Drutvo pedagoga RS, Banja
Luka, 1999
udina-Obradovi, Mira: Igrom do itanja, kolska knjiga, Zagreb,
1996
Furlan,I.: Poetak osnovnog kolovanja, Zagreb,1968
Furlan,I.: Primijenjena psihologija uenja, Zagreb, 1989
Harris, A. J.: Efective teaching of reading, David Mckay,
Company, Ine, Jork, 1962
Hubijar, Z.: Usvajanje simbolike i strukturnih elemenata usmenog
i pisanog govora (metodiki aspekti nastave poetnog itanja i
pisanja), SDPR BiH, Sarajevo, 1997
Ili, M.: Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, 2000
Ili, M.: Nastava razliitih nivoa sloenosti, Slovo, Banja Luka,
1992
Ili, Mile: Metodika nastave poetnog itanja i pisanja, Filozofski
fakultet, Banja Luka, 2000
Ili, Mile: Istraivako-inovaciona nastava (poetnog) itanja i
pisanja, Naa kola, Banja Luka,1999
Kobola, A.: Unapreivanje itanja u osnovnoj koli, Zagreb, 1980
Komenski, J. A.: Velika didaktika, Beograd, 1967
Matanovi-Mamuzi, M.: Tekoe itanja i pisanja, Zagreb, 1982
Mati, R.: Rad na razvoju govora dece predkolskog i mlaeg
osnovnokolskog uzrasta, Beograd, 1980

187
Milanovi-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastavnih
metoda i kognitivnih sposobnosti, Beograd, 1981
Milatovi, V.: Nastava poetnog itanja i pisanja, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990
Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspjean kontakt sa uenicima,
Sarajevo, 2001
Nikoli, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i knjievnosti,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999
Rosandi, Dragutin: Knjievnost u osnovnoj koli, kolska knjiga,
Zagreb, 1978
Stevanovi, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988
Stevanovi, M.: Kreativnost nastavnika i uenika u nastavi, Rijeka,
1980
Stevanovi, B.: Pedagoka psihologija, Beograd, 1968
Stojakovi, P.: Razvoj sposobnosti uenja, Svjetlost, Sarajevo,
1981
Suboti, B.: Nastava poetnog itanja i pisanja, Sarajevo, 1972
Suzi, N.: Interakcija kao vid uenja i pouavanja, u: Grupa
autora, Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja
Luka, 1999
abi, Gabrijela: Lirska poezija u razrednoj nastavi, kolska
knjiga, Zagreb, 1983
imlea, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978

188
Sadraj


Iz kalendara godinjih doba: jesen 6

Bosna 8
Raspjevana abeceda 12
Samoglasnici i suglasnici 14
Rije i slog 16
List na putu 19
Vezena torbica 22
Drug 25
Imenice 31
Rod i broj imenica 34
Izgubljeno stado 37
Vuk i ovca 40

Iz kalendara godinjih doba: zima 42

Enjina poruka 45
Ledena gora 47
Prepriavanje na osnovu zajedniki sastavljenog plana 51
Glagoli 54
Zima se razboljela 57
Plamena 60
Reenica 65
uvar 68
Potvrdne i odrine reenice 71
up sa zlatom 73
Vrba i trn 77

189
Iz kalendara godinjih doba: proljee 80

Prepriavanje s unoenjem elemenata deskripcije (proirivanje


teksta ) 82
Kako je procvjetala prva visibaba 83
Redoslijed rijei u reenici 86
Jedan cvijet, dva cvijeta 88
Cvjetovi 89
Lastavice 91
Asja 97
Skrovite 99
Zlatna kantica 104
Pisanje imena planina, polja, rijeka 106

Iz kalendara godinjih doba: ljeto 108

Trimo za suncem 110


Dvotaka u nabrajanju 113
Na pijaci 114
Vanost 117
Izgovor i pisanje odrine rijece ne uz glagole 121
Rijeka 122
Ribar iz Cefalua 126
Pisanje upitne rijece li u upitnim reenicama 131
elja 132
Izgovor i pisanje skupine ije, je 135
Carevo tree uho 137
Izgovor i pisanje glasa h 140
udesna pjesma 141
Izgovor i pisanje glasova slova , 145
Izgovor i pisanje i u umanjenicama 148
Izgovor i pisanje i u imenicama za oznaavanje zanimanja 149
Zub 150
Prianje dogaaja predstavljenog slikom 153

190
Izgovor i pisanje glasova slova d i 154
Vuk i sedam jaria 156
Strip 159
Film 162
Novine i asopisi 168

Lektirni kutak 171

Vezeni most 171


Zelena uma 173
Vezena torbica 175
Idi pa vidi 178

Mali pojmovnik 180


O piscima 183
Literatura 187
Sadraj 189

191
Bosanska knjiga, Sarajevo
Obala Kulina bana 4

Za izdavaa:
Edita Saltaga

Das könnte Ihnen auch gefallen

  • CITANKA
    CITANKA
    Dokument220 Seiten
    CITANKA
    S Antoni De Roti
    0% (1)
  • Radna Sveska
    Radna Sveska
    Dokument20 Seiten
    Radna Sveska
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • Moja Okolina 3
    Moja Okolina 3
    Dokument20 Seiten
    Moja Okolina 3
    S Antoni De Roti
    0% (1)
  • Radna Sveska
    Radna Sveska
    Dokument20 Seiten
    Radna Sveska
    S Antoni De Roti
    100% (1)
  • Moja Okolina 2
    Moja Okolina 2
    Dokument20 Seiten
    Moja Okolina 2
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • U Izlogu Bez Stakla
    U Izlogu Bez Stakla
    Dokument7 Seiten
    U Izlogu Bez Stakla
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • CITANKA
    CITANKA
    Dokument50 Seiten
    CITANKA
    S Antoni De Roti
    100% (1)
  • Mo 2
    Mo 2
    Dokument20 Seiten
    Mo 2
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • Moja Okolina 1
    Moja Okolina 1
    Dokument20 Seiten
    Moja Okolina 1
    S Antoni De Roti
    100% (1)
  • Engl
    Engl
    Dokument20 Seiten
    Engl
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • Citanka
    Citanka
    Dokument20 Seiten
    Citanka
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • Fizika Zbirka 8
    Fizika Zbirka 8
    Dokument20 Seiten
    Fizika Zbirka 8
    S Antoni De Roti
    100% (2)
  • Manual Sorento Ba
    Manual Sorento Ba
    Dokument353 Seiten
    Manual Sorento Ba
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • Zutre
    Zutre
    Dokument20 Seiten
    Zutre
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • Fizka 8
    Fizka 8
    Dokument20 Seiten
    Fizka 8
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen
  • Hemija 8
    Hemija 8
    Dokument25 Seiten
    Hemija 8
    S Antoni De Roti
    100% (1)
  • Paloma
    Paloma
    Dokument15 Seiten
    Paloma
    S Antoni De Roti
    Noch keine Bewertungen