Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Vijee za usklaivanje udbenike politike pri Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, Rjeenjem broj
06-38-8-593/11 od 21.02.2011. odobrilo je ovaj udebnik za upotrebu.
ITANK A
udbenik za trei razred
devetogodinje osnovne kole
PREDGOVOR
Dragi uenici/uenice!
Autori
MEDIJSKA
KULTURA
OST
KNJIEVN lutkarsk
i film
Najpozn
JEZIK atiji auto
junaci su: r crtanih
filmo
Aa Miki
Snjeguljica Maus, Paja Pata va u svijetu je Volt
Aa i sedam k, ilja ...
ROD I BROJ IMENICA patuljaka Prvi crtani Dizni. Njegovi AVANJA
. film u boji
je bio KULTURA IZRA
E
irilica AVA PAS IZ RIJEK
Latinica DJEAKA SPA
ealom
en pod pov ove boje
onica: Jes ealo njih
Mala radi
raj kroz pov u...
i posmat
le listove st, mehko
Sakupi opa aj njihovu lomljivo mijenja boju?
ispit u lie
i oblike, m dob om listu?
godinje je na suh davno, a koji tek
Pas napada mae.
U kojem primjeu list OVAJ pas napada mae.
boje je li list?
Koje sve ljuiti koji hne opa
moe zak lju? Od ega istru
Po emu POTRAGA ZA
PSOM
pao na zem
nedavno
I
O V
T
S
I LIE
L
Junaci iz
Diznijevi
164 crtanih fi
lmova
h
Maka brani mae apama.
OVA maka napada mae.
18
34
52
5
Da li bi mogla meni i svicu
donijeti s juga neku sitnicu?
Pjevice draga,
spisak je dug!
Zna li ti gdje je
daleki jug?
6
Iz kalendara godinjih doba: JESEN
7
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Mala igraonica: DOMOVINA JE...
Bosna
Stari grad
Duboke gore sveano ute
u mirnoj sjenci, bez ljudskog zova,
tu medo tapa niz tajne pute,
a obno hue premudra sova.
Na proplancima, sve ti se ini,
igraju vile na mjeseini.
8 Vile na mjeseini
KNJIEVNOST
I duh rudarski, s punom paradom:
s pijukom, lampom i dugom bradom,
u kristal kucka, kamenje para,
kroz Bosnu trai rudita stara,
pod zemljom brdo gvozdeno bui
uz vreli izvor obojke sui.
Branko opi
Uh! Ba je
teka sprava
ova!
Rije za rije:
ari ljepote
sinji sivi
pijuk rudarski alat
kristal tvrdi sjajni staklasti kamen
obojak platneni omota za stopala
Kutak za zagonetku:
9
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Od koliko strofa se sastoji ova pjesma?
Proitaj paljivo svaku strofu i pokuaj je zamisliti kao sliku.
ta se nalazi u tim slikama?
ime je bogata Bosna?
Kako zamilja stari grad?
Poznaje li neki stari grad u svojoj domovini?
Da li u tvome gradu jo ivi neka stara graevina?
Posjeti je i pokuaj je nacrtati i/ili opisati.
Na koji nain iskazuje svoju ljubav prema domovini?
Pogledaj kroz prozor uionice i potrai pogledom neki proplanak.
Je li ta slika slina slici proplanka iz nae pjesme?
Po emu se te dvije slike razlikuju?
KNJIEVNI POJMOVI
ISTRAIVAKI RAD
1. Podijelite se u tri grupe!
Grupa GLAS: Izdvojite u pjesmi rijei koje se glasovno podudaraju
na kraju stihova (npr. ari stari, kraj zmaj...);
Grupa ZVUK: Izdvojite u pjesmi stihove s rijeima koje oznaavaju
neki zvuk (npr. Duboke gore sveano ute...);
Grupa POKRET: Izdvojite u pjesmi stihove s rijeima koje oznaavaju
neki pokret (npr. trepeta uma i bljeska vode...);
10
KNJIEVNOST
11
JEZIK
ABECEDA
Prisjeti se!
Ponovimo!
A, B, C, , , D, D, , E, F, G, H, I, J, K, L, Lj, M, N,
Nj, O, P, R, S, , T, U, V, Z,
Raspjevana abeceda
12
KNJIEVNOST
JEZIK
Dins-suknja, najljepa u koli dins-koulju voli!
ai sa strahom prilazi koli: moda uenje boli!
Elektrina je jegulja neobian lik, nalik je na usklinik!
Flautu jutros boli grlo, utljiva je vrlo.
Golubica na telegrafskoj ici vie slii noti nego ptici.
(...)
Nada Zidar - Bogadi
13
JEZIK
SAMOGLASNICI I SUGLASNICI
Prema nainu izgovora glasovi se dijele na samoglasnike i
suglasnike.
Raspjevani pjeva
14
KNJIEVNOST
JEZIK
Moe li otpjevati ili due izgovarati glasove B, P, G, D...?
S
V
B
C
G J R D Z
N T D
H
K Nj P F
L Lj M
B, C, , , D, D, , F, G, H, J, K, L, Lj, M, N, Nj, P, R, S, , T, V,
Z,
15
JEZIK
RIJE I SLOG
16
KNJIEVNOST
JEZIK
PETA dva samoglasnika dva sloga = dvoslona rije
ETIRI tri samoglasnika tri sloga = troslona rije
Golubica etiri samoglasnika etiri sloga = vieslona
rije
Mala igraonica
Mala priaonica
Ispriajte neku priu tako da zavrni slog jedne rijei bude uvijek
poetni slog naredne rijei. Vaa pria e biti humoristina, a vi
ete se zabaviti.
17
KNJIEVNOST
Aa Aa
Latinica irilica
IVACIJ
OT
M
A
I
V
T O
S
I
LIE
L
18
KNJIEVNOST
LIST NA PUTU
Pa pomisli: on boluje,
metla ga na dlan,
a nad njime smijeio se
tih jesenji dan.
ukrija Pando
19
KNJIEVNOST
Rije za rije:
seja sestra
utrti put utabani put
INTERPRETACIJA
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
Pjesma je knjievno djelo napisano najee u stihovima.
Pjesmu itamo, uimo napamet i recitujemo. Pjesmu nikad ne
prepriavamo. Pjesma iskazuje razliita pjesnikova osjeanja.
Dok itamo pjesmu, doivljavamo pjesnikovu tugu, radost,
ljubav...
Razmisli: Kako se pjesnik osjeao dok je pisao ovu pjesmu?
A kako se ti osjea poslije itanja ove pjesme?
ISTRAIVAKI RAD
20
KNJIEVNOST
http://rachelsunshine.deviantart.com/art/trees-166588568?q=boost%3Apopular+in
%3Aphotography%2Fnature+autmn+trees&qo=40
Kutak za irilicu!
AAAA aaaa
21
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT Bb
M
A
Latinica irilica
Vezena torbica
imo Ei
22
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Strofa i stih
ISTRAIVAKI RAD
23
KNJIEVNOST
Kutak za irilicu!
http://johnnylovedepp.deviantart.com/art/rainbow-123430151?q=boost%3Apo
pular+in%3Aphotography%2Fnature+rainbow&qo=55
24
KNJIEVNOST
Dd
Latinica irilica
IVACIJ
OT
M
A
Mala igraonica: RASKID DRUGARSTVA
ta je za tebe drugarstvo?
Kako se moe pokvariti drugarstvo?
Kako si se osjeao/osjeala ako si ikada pokvario/pokvarila
drugarstvo?
A kako se moe popraviti drugarstvo?
Uzmite dvije lopte, poredajte se ukrug, a lopte dajte uenicima
koji su meusobno udaljeni. Lopte su zapravo dva prijatelja
koja su raskinula drugarstvo, te zbog toga uvijek bjee jedan
od drugog. Igra zapoinje tako to uenici brzo dodaju lopte
uenicima sa svoje lijeve ili desne strane i istovremeno nastoje
da ih to vie udalje, a ponekad i namjerno priblie. Ako se
dogodi da se nekom ueniku u rukama zateknu dvije lopte (tj. da
se lopte/drugovi susretnu u njegovim rukama), on je pobjednik
jer je spojio dva posvaana druga i nastavio njihovo drugarstvo.
Igra se nastavlja jer je cilj spojiti to vie posvaanih prijatelja.
25
KNJIEVNOST
Drug
Iz kole sam se uvijek vraao sam kui. Djeca iz sela koja su
ivjela sa one strane rijeke trebalo je samo da preu most i ve
su bila kod kue. A ja sam se polako i tromo vukao, iako put do
stanice nije bio dugaak. Obino sam gazio tamo gdje je bilo
najvie praine. Kui sam dolazio pranjav do koljena.
Djeca iz sela razgovarala su putem, a ja nisam imao s kim da
priam. Zbog toga mi se inilo da je put dui nego to je bio. esto
sam pomiljao kako bi bilo dobro kada bih imao druga koji bi se iz
kole sa mnom vraao kui...
inilo mi se da takvog druga nema u naem razredu. I zato, kad
sam se vraao kui, pomiren sa usamljenou, namjerno sam
gazio tamo gdje je najvea praina.
Jednom, dok sam se tako vraao sa cipelama u jednoj a tanom
u drugoj ruci, sustigao me je jedan djeak iz naeg razreda. Bio je
mali i sjedio je negdje u prvim klupama. Ali ja ga nikad ranije nisam
primijetio.
Idem i ja s tobom rekao je.
Kuda e?
Idem na stanicu, da saekam oca.
Iako je do dolaska voza bilo jo dosta vremena, on je urio, pa
sam i ja ubrzao korake. Znao sam kako se osjeaju oni koji ekaju
voz, pa zato nisam htio da mu kaem da ne treba da urimo.
26
KNJIEVNOST
Kraj nas, i s jedne i sa druge strane puta, ostajala su stabla
jabuka, bijela od praine. Samo su se sada oko njih, u travi, mjesto
plodova utjeli prvi opali listovi.
Ti se uvijek vraa sam kui? pitao je.
Da. Ponekad je to tuno. Tada izuvam cipele i gazim po praini.
Ja sam samo dva puta do sada bio na stanici...
Ja sam ve navikao da ivim na stanici rekao sam navikao
sam da saekujem i ispraam vozove.
A ta radi kada nema vozova?
Igram se.
S kim?
Sam.
Zar to nije dosadno?
Jeste, ponekad je stvarno dosadno. Ali ta ja mogu kada nema
nikoga ko ivi u blizini.
A ja ivim na kraju sela. Naa kua je najdalja od svih kua, pa
meni nikada niko ne dolazi.
A da li ti ide na selo?
Ne. Najee sam sa kozama.Vodim ih na pau odmah kod
eljeznikog mosta. Dok one pasu, ja gledam vozove kada prolaze.
Zato jednom ne doe kod mene? Zajedno ne bismo bili sami.
Sutra te ekam.
On je samo potvrdno klimnuo glavom i nasmijeio se. Zatim se
izgubio u okviru kojim su vrata ekaonice ogradila put.
27
KNJIEVNOST
Stanica je ostala prazna do veeri. A tada je poela da pada
kia. Cijelu no sam sluao kiu i ekao da prestane. Kada sam
se ujutro probudio, jo uvijek je padala. Sitne kapi udarale su
u prozor. Plaio sam se da ustanem i pogledam napolje. Znao
sam da stanica alosno izgleda kada pada kia. A i u sobi je tada
mrano. Jedva sam ekao ovo jutro. Ali sada mi se inilo da bi
najbolje bilo kada bih mogao da prespavam cio dan. Razmiljao
sam o drugu koga sam jue upoznao. Kako to da ga u koli nisam
primjeivao? Sada mi se inilo kao da se ve odavno poznajemo. I
on bi svakako doao da kia ne pada. Ova kia kao da je namjerno
htjela da pokvari nae prijateljstvo. Moda je to zbog toga to je
meni stvarno potreban drug. Ja vie ne mogu da budem sam.
Kada kia pada, tada sam jo usamljeniji. Ne mogu nikuda iz sobe.
Ipak, ustao sam i poeo da se oblaim. Kroz svaki prozor sam
gledao. I svuda je bilo isto. Kia. Kia koja nema namjeru da
prestane.
Tada sam primijetio kako putem iz sela neko ide prema stanici.
Pomislio sam da je to moda neki putnik koji je isuvie poranio
na voz. A to je bio djeak. I ja sam u njemu poznao svog druga.
Dolazio je, iako je padala kia.
Poletio sam niz stepenite i potrao mu u susret. Nisam osjeao
da kia pada. Mahnuo sam mu rukom. Kada me je vidio, on se
osmijehnuo. Isto onako kao i jue kada je odlazio sa svojim ocem.
28
KNJIEVNOST
Nisam se nadao da e doi rekao sam mu.
Ali, zar se nismo juer dogovorili?
A kia?
Mislio sam da e me ekati. Nisam htio da budem sam.
Ti si stvarno divan drug rekao sam.
Ja nikad nisam imao druga rekao je ti si mi prvi.
I ti meni.
Sagnuo je onda glavu i utao. I ja sam utao. Oko nas je svuda
bila kia. A nama ni na kraj pameti nije bilo da se sakrijemo. Stajali
smo i kisnuli. Kako je sada to bila drukija kia. Stvarno, i kini
dani u maloj stanici mogu da budu lijepi.
Zoran M. Jovanovi
INTERPRETACIJA
Zato se djeak uvijek sam vraao iz kole kui?
Kako se tada osjeao? Kakvu je elju imao?
Ko ga je jednog dana sustigao na putu prema kui?
Kamo se taj drugi djeak zaputio?
O emu su djeaci razgovarali?
Zato je i drugi djeak bio usamljen?
Je li zanimljivo igrati se sam?
ta su se djeaci dogovorili kada su stigli do stanice?
Kakvo je vrijeme bilo u tom trenutku?
Je li to potrajalo?
ega se djeak uplaio kada se sutradan probudio?
Je li kia sprijeila njegovog novog druga da ga posjeti?
Kako je izgledao ponovni susret dvojice drugova?
ta te moe sprijeiti da ispuni obeanja data svojim pravim
drugovima?
ISTRAIVAKI RAD
29
KNJIEVNOST
2. ta je za vas drugarska ljubav? Ispriajte neku priu o njoj!
Izaberite najljepu priu i proglasite vaeg kralja/kraljicu drugarske
ljubavi!
Kutak za irilicu!
30
KNJIEVNOST
JEZIK
IMENICE
Zna li ta je to moljac?
ta sve moljac gricka?
Jesi li uo/ula dosad da moljci vole i slova?
MOLJAC MLJAC
U jednu se itanku uselio stranac,
sve rijei se skrile, znaju ta je moljac!
Kad ogladni jako prvu rije taj epa,
i grickati pone negdje oko repa.
Azra Verlaevi
31
JEZIK
Ljudi su svemu dali imena i predmetima i biima i pojavama.
PREDMETI
KUA
STOLICA STO
OLOVKA
BIA
PAS
LEPTIR
DJEVOJICA
DJED
LJUBIICA VISIBABA
JAGOREVINA
32
KNJIEVNOST
JEZIK
POJAVE
MAGLA
33
JEZIK
34
KNJIEVNOST
JEZIK
Zadatak!
Odredi rod i broj sljedeim
imenicama i napii ih u
svesku:
pae, konji, klupa, orlovi,
pile, zlato, tetka, tetak.
35
KNJIEVNOST
Oo Oo
IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
CRNA ovca
ta je jedna ovca imala na umu
kad se bez imalo novca,
zaputila u mranu umu?
Znam da je mala bila
i plaljiva kao srna,
njeno stado je bilo bijelo,
a ona sasvim crna.
Azra Verlaevi
Ko ima runo?
Koje je boje najee stado ovaca?
Ko uva ovce kada pasu na livadi?
Kako oban o njima brine?
Kakva opasnost prijeti ovici u mranoj umi?
36
KNJIEVNOST
Izgubljeno
stado
obane je mlado
Paslo bijelo stado,
Pasui zaspalo,
Stada mu nestalo.
Deku suza gruhnu
Pa u diple duhnu:
O da jada,
Tko e sada
Domu sam bez stada!
On se na put die,
Drumom kola stie;
Na kolima brezice
Ko janjee noice.
Deku suza gruhnu
Pa u diple duhnu:
O da jada
Tko e sada
Domu sam bez stada!
Tuan, neveseo,
Na brijeg se popeo
A po brijegu bijele stijene
Ko ovice rasturene.
Deku suza gruhnu
Pa u diple duhnu:
O da jada,
Kud u sada
Bez doma, bez stada!
Jevrejska narodna
pjesma
37
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
ta je obane izgubilo?
Kakvo ga je raspoloenje tada obuzelo?
Pronai stihove iz kojih si to zakljuio/zakljuila?
ta mlado obane osjea prema svome stadu?
Na ta ga podsjeaju bijele brezice na kolima i bijele stijene na
bregovima? Zato? Po emu su sline breze, stijena na brijegu i
ovice?
ta se ovicama moglo dogoditi?
Zbog ega su ljudi ovcama vani?
Zbog ega su ovce ljudima vane?
ta nam o tome govori narodna poslovica: Dobra ovca mnogo ne
bleji, ali mnogo runa daje?
ISTRAIVAKI RAD
Kutak za irilicu!
! !
38
KNJIEVNOST
Uu
IVACIJ
Latinica irilica OT
M
A
Uenica sova
Tek to je sova nauila slova,
uzela je naoare i s mudrou na licu
pisala je svoju prvu poslovicu.
Kad je zavrila, poe da se srami.
ta mislite zato? Pogledajte sami!
Lova cje da lovi, a prepelic ada se uva.
Azra Verlaevi
39
KNJIEVNOST
Vuk i ovca
Molio vuk
Ovcu,
Da ga vodi
Lovcu.
Stanislav Femeni
40
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Za kakvu je pomo vuk molio ovcu?
ta mu je ovca odgovorila?
Kojim rijeima je vuk objasnio svoju molbu?
Je li to vuk stvarno i mislio?
Je li mu ovca povjerovala?
Ko je od njih dvoje lukav, a ko naivan?
Kako razumijeva znaenje narodne poslovice: Ako je neko lud, ne
budi mu drug?
ISTRAIVAKI RAD
1. Zamislite ta se ovci moglo dogoditi i dopiite jo jednu strofu
pjesme.
Kutak za irilicu!
41
Iz kalendara godinjih doba: ZIMA
Sunce mi apue da
suncobran sklopim,
ne zna da od njegovog
pogleda se topim.
Kad se oslobodim ovog
kuta, doi e i mojih pet
minuta.
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Ee Ee
Latinica irilica
Navika
Na nebu visoko,
Od oka daleko,
Male kine kapljice
Postale pahuljice.
Stadoe u red,
Utvrdie slijed,
Skoie bez panike
U baru iz navike!
Azra Verlaevi
44
KNJIEVNOST
Enjina poruka
Pahuljice ledene,
sline bijelom cvijeu,
ne skrivajte prozore,
na njih ptice slijeu.
Golubovi dragi,
sive, bijele boje,
svakog jutra dou
na prozore moje,
da pojedu mrvicu
sitnu, malu, slatku.
Nemojte im kvariti
ovu radost kratku...
Pahuljice sline
proljenom cvijeu,
ne skrivajte prozore
gdje mi ptice slijeu.
Nasiha Kapidi-Hadi
INTERPRETACIJA
Kome se obraa mala Enja?
Kome pahuljice smetaju na prozoru? Zato?
Kada je pticama posebno teko pronai hranu?
Kako bi im ti pomogao/la u tome?
Proitaj posljednju strofu u pjesmi:
45
KNJIEVNOST
Pahuljice sline
proljenom cvijeu,
ne skrivajte prozore
gdje mi ptice slijeu.
Kutak za irilicu!
! !
46
KNJIEVNOST
Ll
Lj lj OT
IVACIJ
M
A
Latinica irilica
Ledena gora
Jednom su se igrali pored rijeke djeak i njegov pas. I najednom
odronila se obala i djeak je pao u vodu. Brza voda ga je ponijela
u virove i odvukla bi ga sigurno da u vodu nije skoio pas, zaplivao
snano i izvukao prijatelja. Tada je presreni djeak, grlei svog
spasioca, rekao: Ovo ti neu zaboraviti nikad... nikad! Pas je bio
odan djeaku. I on je bio radostan to voda nije odnijela njegovog
prijatelja, to e opet moi da se igraju po poljima i lugovima...
I igrali su se opet dugo, dugo.
Ali jednog jutra, djeak ne nae svog prijatelja. Dozivao ga je,
ekao uzalud. Poao je da ga trai i traio ga je svuda. Opet
uzalud. Pas se nije vratio, a dani su prolazili, prolazili. Djeak je
tugovao. Prestao je da se igra, ali nije prestao da se raspituje za
svog nestalog prijatelja, sve dok mu nepoznati putnik ne ree: Ako
je tvoj pas zalutao u Ledenu goru, nemoj ga vie traiti.
A kakva je to gora? upita djeak zaueno. Putnik otkri djeaku
47
KNJIEVNOST
tajnu planine i djeak odlui: Krenut u da traim prijatelja.
I krenuo je. Putovao je dugo. Gazio puste ravnice, brda i doline...
dok ne stie u podnoje planine, snijegom zametene.
48
KNJIEVNOST
Drvee je stresalo svoje bijele i debele pokrivae. I gle uda!
Zapjevala je u umi ptica, pa onda druga, trea, javljali su se
glasovi sa svih strana, odzvanjali su radou i sreom. Ispod
dubokog snjenog pokrivaa izvlaile su se zvijeri, izvlaili su se
mnogobrojni i udni stanovnici planine. Djeak je dozivao svog
psa. Pas je neoekivano dotrao djeaku.
Tu si! iv si! uskliknuo je djeak.
Tu sam, prijatelju moj potvrdio je pas veselim laveom.
Nije potrebno govoriti koliko su bili sreni to su opet zajedno.
Napustili su planinu po kojoj su se lomile ledene gromade, sipale
lavine, ruila itava snjena brda. urili su prijatelji da to prije
stignu kui. Sa njima je krenula i pria o Ledenoj planini, pa ih je
i pretekla. Kud god su stizali, uli su kako ljudi govore. Jedan
djeak je imao veliko i toplo srce. I djeakovo srce je otopilo Ledenu
goru.
Ahmet Hromadi
Rije za rije:
gora planina
podnoje planine mjesto gdje planina poinje
zameten sakriven
vir vrtlog
gromada ogromni komad
lavina bujica
INTERPRETACIJA
Ko se igrao na obali rijeke?
ta se desilo djeaku u toj igri?
Kako je pas pomogao djeaku?
49
KNJIEVNOST
Kakvo je obeanje djeak dao psu?
ta se desilo jednog jutra?
Kako je djeak saznao za tajnu o Ledenoj gori?
ta je odluio?
Kako se djeak osjeao dok se probijao kroz planinu?
ta se iznenada dogodilo na Ledenoj gori?
ta je otopilo Ledenu goru?
ta za tebe znai imati veliko i toplo srce?
Ko ima veliko i toplo srce u narodnoj poslovici: Pas je ovjekov
najvjerniji prijatelj?
Kako pas pokazuje ljubav ovjeku?
A kako ovjek moe pokazati ljubav psu?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
Likovi su junaci iz pria. Imamo glavne i sporedne likove. O glavnim
likovima se najvie govori, odnosno, o njima saznajemo vie nego
o sporednim likovima. I sporedni likovi imaju svoju vanost u prii.
Daju nam potpuniju sliku dogaaja.
ISTRAIVAKI RAD
Pravimo SLIKOVNICU LEDENA GORA
Nacrtajte tok dogaaja iz prie Ledena gora i pored svake
ilustracije ukratko prepriajte dogaaj koji ona predstavlja. Izbuite
na crteima dvije rupice, provucite kroz njih konac i zaveite ga. Na
isti nain napravite korice, ispiite na njima naslov i nacrtajte neki
detalj iz prie i privrstite koncem za listove. Dobili ste slikovnicu
Ledena gora.
Kutak za irilicu!
50
KULTURA IZRAAVANJA
UREDITE PRIU!
51
KULTURA IZRAAVANJA
Potraga za psom
52
KULTURA IZRAAVANJA
Plan prie:
53
JEZIK
Glagoli
54
KNJIEVNOST
JEZIK
ta oznaavaju ove rijei? Kako smo ih nazvali?
Ove rijei oznaavaju radnju i zovu se glagoli.
Glagolsko vrijeme
Glagolima moemo iskazati prolost, sadanjost i budunost.
Prepoznajte to u ovim reenicama iz prie Ledena gora:
Razmakli su se iznad planine oblaci, otvorili put suncu.
Ovo ti neu zaboraviti nikad...nikad!
Krenut u da traim prijatelja.
Tu si! iv si! uskliknuo je djeak.
Tu sam, prijatelju moj potvrdio je pas veselim laveom.
55
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Ii
Latinica irilica
Azra Verlaevi
56
KNJIEVNOST
Zima se razboljela
Javlja bijela visibaba:
Ve je zima zdravlja slaba!
Kalje zima,
Bolest ima
Boljeticu
Proljeticu.
INTERPRETACIJA
57
KNJIEVNOST
Kako je tu brigu pokazivao zvoni?
Kome je jaglac nazdravljao?
Kako je lijeska ispraala Babu Zimu?
ime je kukurijek zvektao?
Kako cvijee doivljava odlazak zime?
eli li da zima ozdravi?
Pronai u pjesmi rijei kojima pjesnik doarava zvukove zvonia,
jaglaeve trube, lijeske, kukurijeka.
Kako e nazvati taj cvjetni orkestar?
ISTRAIVAKI RAD
Kutak za irilicu!
. ? , .
58
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Pp
Latinica irilica
Zaviaj
Za svaki zaviaj
isto vai
im negdje ode
on te
trai.
I ma gdje da si
on e znati
na koji nain
da te vrati.
Muhidin ari
ta je za tebe zaviaj?
Kako se osjea kada ga na neko vrijeme napusti?
Zbog ega ti je zaviaj vaan?
Kako pokazuje ljubav prema njemu?
ta misli da li si ti zaviaju vana/vaan?
Zato tako misli?
59
KNJIEVNOST
Plamena
60
KNJIEVNOST
udjela je za svojim zaviajem i traila ga lutajui od planine do
planine. Nadala se da e negdje sresti plamenu pticu, svoju sestru,
radovala se unaprijed prvom razgovoru, radovala se mnogo emu
to e doivjeti. Preletjela je stotine rijeka, preletjela je mnoge
planinske vrhove, stigla do morske obale i nita.
(...)
Godine su prolazile. Plamena nije prestajala da luta. Jednom
usred zime, zapala je u veliku umu iznad koje su se neoekivano
nagomilali tako gusti i tako crni oblaci da se dan malo razlikovao
od noi. Snijeg je padao bez prestanka. Ptice nisu mogle da lete,
jer su ih svuda doekivali neprobojni zidovi oblaka. Hrane vie nije
bilo i one najslabije ve su poele skapavati od gladi. A i ostale je,
prije ili kasnije, ekala ista sudbina.
Ako ne napustimo ovu planinu, propaemo govorile su jedna
drugoj.
A kako da je napustimo kad su svi putevi zatvoreni? Kad su
svuda crni oblaci?
Plamena ih je sluala i pomislila:
Moda bih mogla da im pomognem, da ih izvedem odavde.
Osvjetljavajui im put, probiu se kroz oblak.
I rekla je pticama. Ptice su se zaudile. Mnoge su posumnjale u
mogunost takvog poduhvata, ali su one najhrabrije i najpametnije
rekle:
Ako nita ne pokuamo, propaemo. Ako pokuamo, postoji
nada. Neka nas Plamena povede.
Tako je zapoeo smrtonosni let velikog ptiijeg jata kroz guste
oblake, u neizvjesnost, jer se nije znalo dokle e stii i hoe li nai
spas. Plamena je jurila naprijed.
Poput zapaljene buktinje osvjetljavala je put i nije bila tuna, bila
je ponosna i zadovoljna to ima vatreno perje. Samo da izdri.
Da joj ne ponestane snage, jer bi to bio kraj. I ne samo njen.
Kraj velikog ptiijeg jata. U poetku su letjele lako, a kasnije sve
tee, sve sporije. Mnoge su ptice ve pale. Mnoge su posljednjim
zamasima krila odravale ivot.
Ne smije klonuti! hrabrila je samu sebe Plamena. Izdri jo
61
KNJIEVNOST
malo. Tamo negdje iza oblaka grije sunce kao u tvom zaviaju.
Koliko je trajao taj let niko ne bi mogao tano rei. Niko nije mjerio
vrijeme satom, ni daljinu kilometrom. Ali pticama se uinio dug kao
vjenost i kad su ve i najhrabrije poele da gube nadu, Plamena
ih je izvela u irok, svijetao prostor, bez snijega.
Sunce! uskliknula je. Spas! To je bilo sve to je mogla da
kae. Nestalo joj je snage, krila su joj klonula. Pala je na zemlju i
nije se vie podigla. Ptice su pokuale da joj pomognu. I kad su
vidjele da je sve uzalud, iskopale su grob i poloile u zemlju njeno
tijelo.
To je bio veliki, neobian i tuan pogreb. Plamena je konano
stekla prijatelje. Ali nije ih vidjela kako plau, nije ih ula ta govore.
Nad njenim tijelom rasla je lagano zemljana humka. I ta humka
je svake noi svijetlila u mraku kao to je nekada svijetlilo perje
Plamene, koja je imala veliko i hrabro srce.
Ahmet Hromadi
Rije za rije:
humka grob
62
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Po emu je Plamena bila drukija od drugih ptica?
Kako se Plamena osjeala zbog toga?
Je li se sjeala svoga djetinjstva? Zato?
Za ime je Plamena eznula?
ta je inila kako bi pronala izgubljeni zaviaj?
ta se dogodilo jedne zime?
Zato su sve ptice morale napustiti planinu?
Kako je Plamena odluila pomoi promrzlim pticama?
ta joj je pomoglo da izvede ptice iz hladne i mrane ume?
Koja joj je bila posljednja rije koju je izgovorila?
Kakvo je srce imala Plamena?
Kako je izgledala njena humka?
Kada je Plamena stekla prijatelje?
Je li to tada mogla vidjeti?
Kako se osjea zbog toga?
Koja je osjeanja u tebi pobudila pria?
Opredijeli se za neke od ponuenih odgovora i objasni svoj izbor:
ZADOVOLJSTVO, TUGA, BOL, RADOST, RAVNODUNOST,
NEUGODA, STRAH, ALOST, SAALJENJE, LJUTNJA.
ISTRAIVAKI RAD
63
KNJIEVNOST
Kutak za irilicu!
. ?
64
KNJIEVNOST
JEZIK
Reenica
Proitaj jo jednom poetak prie Plamena.
Zvali su je Plamena.
65
JEZIK
Proitajmo i sljedee reenice:
Kakvo je srce
imala Plamena?
- Sunce! Spas!
66
KNJIEVNOST
Ss
Latinica irilica
IVACIJ
OT
M
A
Mala igraonica: USPOMENE
67
KNJIEVNOST
uvar
Iznenada, kad se tome niko nije nadao, stari sat je na zidu
gostinjske sobe stao.
Djed ga samo pogledao i u zimsko predveerje mirno rekao:
Pa ta, eto i on je svoje otkucao, jednostavno od starosti je i
dugog rada dotrajao.
Baka se rastuila: nije mu se jo oduila, ree, za sve godine,
za svaki dan, za svako vee, to nije dane traio, ve je itav svoj
ivot tiktakanjem pratio.
Damiru je takoe bilo teko, to je stari sat stao, ba kao da je
gluhi mrak u kuu uao, i tu bi ko zna koliko dugo ostao.
Trebalo bi ga ve sutra odnijeti sajdiji na opravku! predloi
djeakova majka.
Ni govora! usprotivi se djed.
Ali zato, zar nam uz sat i njegovo tiktakanje svima nije ljepe
u kui! bila je uporna Damirova mama.
68
KNJIEVNOST
Zato to to nikada nee vie biti onaj na stari, dobri zidni sat!
odvrati baka.
Niti e kucati onako lijepo i dobro kao prije opravke kod sajdije.
Svi se sloie, da nita vie nee biti kao prije, po povratku starog
sata od sajdije, i da valja imati u vidu, da mu je najljepe ostati i
mirovati na zidu u kui makar i ne tiktakajui.
Prolo je od tada mnogo godina. Umro je djed. Umrla je odmah
poslije njega i baka. Kad god Damir navrati u staru kuu s prostranim
doksatom na zidu gostinjske sobe doeka ga stari dobri sat koji
ve godinama uti. Pa ta, neka ga, uvijek pomisli Damir, koji je
sada ve velik i odrastao ovjek, on uva kao brian uvar svojim
utanjem najljepe godine njegova djetinjstva.
Eref Berbi
Rije za rije
Kutak za zagonetku:
69
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
ta se dogodilo starom satu u gostinjskoj sobi?
Kako je na to reagirao djed?
ta je baku rastuilo?
Kako je to Damir podnosio?
ta o tome saznaje iz sljedee reenice: Damiru je takoe bilo
teko, to je stari sat stao, ba kao da je gluhi mrak u kuu uao, i
tu bi ko zna koliko dugo ostao?
ta je predloila Damirova majka?
Ko se sve usprotivio tom prijedlogu? Zato?
ta se desilo nakon mnogo godina?
Ko je Damira doekivao na zidu gostinjske sobe?
ta je Damiru uvao stari sat sve te godine?
ISTRAIVAKI RAD
Razmisli: Koliko dugo pjeani sat moe uvati uspomenu? Provjeri.
. .
70
KNJIEVNOST
JEZIK
71
JEZIK
1. Zadatak za rad u parovima:
Jedan uenik neka kae potvrdnu reenicu, a drugi odrini oblik te
reenice.
Npr.
Ja sam vjebao zadatke iz matematike.
Ja nisam vjebao zadatke iz matematike.
72
KNJIEVNOST
Mm IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
up sa zlatom
ivio jednom jedan seljak, siromaak. Imao malo zemlje i par
volova.
No jedne zime, zareda neka boljka meu domaim ivotinjama, te
siromakovi volovi uginue. Stoga on u proljee, u vrijeme sjetve,
dade u najam susjedu ono malo zemlje to je imao.
Netom je susjed poeo orati, kada mu plug zape za neto u zemlji.
Gleda on, pa ima ta i vidjeti: up vrhom pun zlatnika! Ostavi ora
plug i volove, pa trkom do susjeda.
Da zna, brate, kakve si sree danas! Eno ti u zemlji up sa
zlatom, idi, pa ga uzmi.
Ne, prijatelju, to zlato nije moje. Ti si mi platio najam, ti ore tu
zemlju, pa je red da tebi pripadne sve ono to se u njoj nae,
odgovori siromani seljak.
73
KNJIEVNOST
74
KNJIEVNOST
pogledae, i izvjestie cara da je up vrhom pun zlatnika.
Cara to jo vie zbuni. Pomisli da su ga oi prevarile, kad su ono
ugledale zmije u upu. Ili je to bio neki drugi up?
I ponovo se car uputi na lice mjesta.
Otvorie up, a u njemu sve vrvi od zmija.
Car tada naredi da se okupe svi njegovi mudraci i znalci.
Objasnite mi, mudri ljudi, kako je to mogue: kad ja pogledam u
up, on je pun zmija, kad pogledaju oni, up je pun zlata!
Ne ljuti se, gospodaru, zbog ovoga to emo ti rei. Stvar je u
tome, to je taj up sa zlatnicima darovan siromanim seljacima,
za njihov trud i potenje. Zlato im pripada kao nagrada za pravedan
ivot i rad zato ga oni u upu i nalaze. A kada ti dohvati up,
umjesto zlata nalazi zmije, zato to eli prigrabiti tuu sreu.
Car sav uzdrhta i ne znade ta odgovoriti.
Dobro, ree nakon aska, a sada odluite kome od njih dvojice
pripada zlato!
Naravno, vlasniku zemlje! povika nalaza zlata.
Naravno, onom ko ga je naao! usprotivi se vlasnik.
I tako opet poe prepirka.
Uredu, stanite na trenutak, rekoe mudraci. Imate li vas obojica
djece?
Ispostavi se da jedan ima sina, a drugi ker.
I mudraci odluie da e vjenati to dvoje mladih, i da e im kao
svadbeni dar predati up sa zlatnicima. U tili as presta svaa,
roditelji se obveselie, i svi ostali stadoe klicati od zadovoljstva.
Veselje je trajalo sedam dana i sedam noi.
boljka bolest
sjetva sijanje
uzeti u najam iznajmiti
spor sukob
pogubiti ubiti
75
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
ISTRAIVAKI RAD
Kutak za irilicu!
76
KNJIEVNOST
Tt IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
Vrba i trn
Stajali uz put vrba i trn. Vrba je opazila kako trn darne i ogrebe
svakog ko god ispred njega proe.
to ti guli haljine sa ljudi, a runo sa ovaca? upita vrba.
77
KNJIEVNOST
Treba li to tebi za ivot?
Ne! odgovori trn. Meni je samo drago da pomalo oderem
tueg ruha, pa onda to poslije odbacim. Meni ne treba, ali neka ni
oni nemaju.
Narodna basna
INTERPRETACIJA
Ko su junaci ove prie?
ta se vrbi nije dopadalo kod trna?
Kojim rijeima se vrba obratila trnu?
ta joj je trn na to odgovorio?
ta je trn mislio kada je rekao: Meni ne treba, ali neka ni oni
nemaju.
Razmisli o narodnoj poslovici: ega se mudar stidi, time se lud
ponosi.
Ko bi se morao zastidjeti u ovoj basni? Zato?
Izdvoji i ispii u svoju svesku rijei koje oznaavaju osobine trna i
vrbe iz basne: dobar/dobra, zao/zla, sebian/sebina, velikoduan/
velikoduna.
Koje rijei oznaavaju osobine ovjeka koji se ponaa kao trn iz
ove narodne basne?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
Basna je kratka, pouna pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a
ponekad i biljke i predmeti. Oni se u basnama ponaaju, govore i
imaju osobine kao ljudi.
Svaka basna ima POUKU.
ISTRAIVAKI RAD
1. Napravite igrokaz VRBA I TRN!
Napravite maske vrbe i trna, nauite tekst napamet i izvedite
predstavu.
Kutak za irilicu!
78
KULTURA IZRAAVANJA
Prepriavanje s unoenjem
elemenata deskripcije
(proirivanje teksta)
79
Iz kalendara godinjih doba: PROLJEE
Nestalo mi meda,
a djeca mala.
U zadnji as si procvjetala.
Mislim da su navikli
na ledenu zimu,
zato neu naglo da
promijenim klimu!?
Svuda poi,
svojoj kui
doi!
Ne jedite penicu,
kaem to zbog vas!
Narast e vam u
stomaku klas!
KNJIEVNOST
Jj Jj
IVACIJ
OT
M Latinica irilica
A
82
KNJIEVNOST
83
KNJIEVNOST
Zraak zatim naini arobni pokret, dotae pahuljicu i pretvori je
u njeni zvonasti cvijet.
Od tada sitni bijeli cvjetovi na kraju svake zime doekuju sunce i
prvi ga pozdravljaju.
imo Ei
INTERPRETACIJA
Zato je zima morala otii u hladnije krajeve?
Kako se spremila za taj put?
Kome se nikako nije odlazilo?
Koga mala pahuljica nije eljela napustiti?
ta je jo eljela vidjeti?
Gdje se pahuljica skrivala od zime?
Kakvom je prijetnjom zima tjerala pahuljicu ispod lista?
Ko je zimu natjerao u bijeg?
Kakav je prizor mala pahuljica ugledala kada je provirila ispod
lista?
ta je pahuljica izgovorila u tom asu?
ta joj je na to odgovorio sunev zraak?
U ta se pretvorila mala pahuljica kada ju je dotakao sunev
zraak?
ISTRAIVAKI RAD
84
KNJIEVNOST
Kutak za irilicu!
. .
85
JEZIK
86
KNJIEVNOST
JEZIK
Zadatak!
87
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Cc
Latinica irilica
Rodio se cvijet
Sad je ljepi svijet!
Za pedeset i pet
Sad je ljepi svijet
88
KNJIEVNOST
Cvjetovi
U polju cvijee rascvjetalo!
Svaki uti cvijet sunce je malo.
Svaki plavi cvjeti neba je djeli.
Svaki cvijet crveni zvjezdica sjajna.
Svaki bijeli cvijet iskra je dana.
U koliko boja
cvijee oboji livadu
u proljee?
INTERPRETACIJA
Gdje se cvijee rascvjetalo?
Na ta pjesniku slii uti cvijet?
Zato?
Zamiri i zamisli tu sliku.
Ko slijee na ta mala sunca?
A na ta pjesnika podsjea plavi cvijet?
Je li nebo uvijek plavo?
89
KNJIEVNOST
Na ta pjesnik pomisli kada gleda crvene cvjetie?
Ko dijeli te crvene krunice?
A koga mravi grle?
ta rade djelii neba u travi?
Ko su ti djelii neba?
iji dolazak poljana slavi?
Ako eli, naui napamet ovu pjesmu i proslavi s njom
dolazak proljea.
Koliko stihova ima najdua, a koliko najkraa strofa u pjesmi?
ISTRAIVAKI RAD
1. Pokuajte zamisliti cvjetnu poljanu iz pjesme! Crtajte je uz
muziku pratnju (Valcer cvijea iz baleta Krcko Orai P. I.
ajkovskog).
Kutak za irilicu!
90
KNJIEVNOST
A
Mala priaonica: SVOJA KUICA SVOJA SLOBODICA!
Lastavice
Te godine, im se snijeg otopio, otac je odluio da popravi nau
tronu kuicu.
Pozvao je majstore da mu pomognu.
Okrpite je, izmijenite sve to se da izmijeniti, okreite je u bijelo,
neka bude najbjelja u okolini!
Svi smo se dali na posao. Mi smo radili lake, a majstori tee
poslove. Strugali su zidove, zatvarali pukotine, mijenjali natruhle
grede i oteene oluke. Tako su nepanjom oborili lastino gnijezdo
koje se nalazilo ispod nae strehe. Lealo je na zemlji crno i aavo,
poput odbaene kolijevke ili naputenog unjia.
91
KNJIEVNOST
92
KNJIEVNOST
uasno kretanje. Kruile su oko kue, uznemireno oblijetale oko
strehe, irile povijena krila i lepezaste repove, sputale se i opet
odlijetale, a uz to su tako jako krijetale da nismo mogli vjerovati
svojim uima. Takve glasove nikad prije nismo uli. Sluali smo ih
nijemo osjeajui njihov bol i bijes zbog razruenog doma.
Sve to nije dugo potrajalo. Iznenada je zavladala tiina. Istrala
sam napolje da ih jo jednom vidim, svjesna da ih ne mogu zadrati.
Zastala sam iznenaena. Vidjela sam nae lastavice. Letjele su
i nosile u kljunovima granice. Sputale su ih pod strehu i opet
odlijetale. Radile su uurbano, nijemo, ni glasa nisu isputale, kao
da su se bojale da e im vrijeme utei.
Nisu nas napustile, viju novo gnijezdo! vikala sam na sav
glas.
Izali su svi ukuani napolje i radosno posmatrali male graevinare.
Eh te laste! One su vam kao i ljudi. Ne naputaju one lahko svoj
dom!
Azra Mulali
Rije za rije:
trona stara
Lastavice (http://images.ask.com/fr?q=lastavice&desturi)
93
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
KNJIEVNI POJMOVI
Pria je matovito knjievno djelo koje nas upoznaje s mnogim
junacima i njihovim dogaajima i doivljajima. Priu moemo
prepriati ili ilustrirati. Pria ima sadraj, a sadraj ima svoj odreeni
red: poetak, glavni dio i kraj. Pria u nama izaziva razliita
osjeanja: tugu, radost, zadovoljstvo, neugodu...
ISTRAIVAKI RAD
Prepriaj priu prema nizu slika.
Odredi na kojoj je ilustraciji prikazan poetak prie, na kojim
ilustracijama glavni dio, a na kojoj ilustraciji kraj prie.
94
KNJIEVNOST
Radovi na kui
Srueno gnijezdo
95
KNJIEVNOST
Laste pred razruenim domom
Kutak za irilicu!
96
KNJIEVNOST
Rr
IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
ASJA
Unuci Asji
Fikreta Kenovi-Salihovi
97
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Kome je Asja donijela radost?
Kako pjesnikinja opisuje njene ruice?
Na ta slie njene oi?
Od ega Asja brani djeda i nanu?
A od ega djed i nana Asju mogu braniti?
Koga ti brani od tuge i samoe?
A brani li ko tebe od tuge i samoe?
ISTRAIVAKI RAD
Knjiga s najljepim
priama iz Bosne i
Kutak za irilicu! Hercegovine
, , .
98
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
Skrovite
Niko u kui nije znao moju tajnu, osim Zlaje. To je bilo tajno
skrovite u grmu na livadi, nedaleko od kue. I niko nije ulazio u to
moje skrovite, osim Zlaje. Zlaja je ulazio samo u mom prisustvu.
Bio je ponosan ako bih mu dozvolio da ostane jedno vrijeme u
gomili arenih predmeta.
99
KNJIEVNOST
Kad imamo neku tajnu, odemo u skrovite, pa tamo razraujemo
planove. Kad neto skrivimo u kui, sakrijemo se u naem skrovitu.
Bilo je to mjesto udno i neobino. Moj mali svijet u kom se odvijao
jedan dio mog ivota.
100
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Kako je izgledalo djeakovo skrovite?
Ko je jo znao za ovu tajnu?
Za ta je djeacima sluio ovaj tajni kutak?
Ko je nepozvan uetao u tajno skrovite?
Kako je djeak ugostio iznenadnog posjetioca?
Koga je djeak drugi put zatekao u svome tajnom kutku?
Zbog ega se odmah vratio kui?
Kakvo je iznenaenje ekalo djeake sutradan?
101
KNJIEVNOST
Jesu li se zabrinuli? Ko je djeake oslobodio brige o estero
tenadi?
Kako bi se ponaali djeaci da su sutradan ponovo zatekli tenad
u skrovitu?
Osmisli razgovor izmeu djeaka u toj novoj situaciji, a ako
eli uvedi u priu i neke nove likove.
Jesi li nekada na nekom skrovitom mjestu iznenadio/iznenadila
maku i njenu mladunad? Je li se maka uplaila? Zato?
Ima li svoje skrovito mjesto? Opii ga.
Otkrij nam ta se sve nalazi u njemu?
ISTRAIVAKI RAD
Kutak za irilicu!
. .
102
KNJIEVNOST
Zz
IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
103
KNJIEVNOST
Zlatna kantica
Sestrica uri stazicom
s lijepom srebrnom kanticom.
Tek to je zora svitala,
ptica u lugu pjevala.
Jagoda zrela zove je:
Zastani malo kod mene!
Ne mogu, evo svie dan!
Moj braco lei bolestan,
i moe da ga izlijei
hladna voda izvorska
samo ako se zahvati
Jo prije suneva izlaska!
Pa seka vodu zahvati,
brzo se kui povrati.
Sestrica ila po vodu
S lijepom srebrnom kanticom,
Zastani malo kod al dok je kui trala,
mene! kantica zlatna postala.
Moj braco
Kantica Oton upani
lei bolestan!
zlatna postala!
104
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Ko je urio stazicom?
ta je djevojica nosila u ruci?
Koga je djevojica susrela?
Kakvu je elju imala jagoda?
A kakvu je elju imala djevojica?
ija se elja ispunila?
ta se dogodilo sa srebrnom kanticom?
Zato je kantica postala zlatna?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
ISTRAIVAKI RAD
Kutak za irilicu!
105
JEZIK
Pravogovor i pravopis:
Pisanje imena planina, polja, rijeka
Jesi li ti nekad doivio/doivjela oluju?
Evo kako ju je doivjela jedna vaa vrnjakinja:
106
KNJIEVNOST
JEZIK
Nauili smo da se vlastita imena bia, predmeta i pojava piu
velikim slovom.
Pogledajmo kakvim poetnim slovom su u tekstu napisana imena
planina, rijeka i polja.
Evo jo primjera:
107
Iz kalendara godinjih doba: LJETO
IVACIJ
OT
M Gg
A
Latinica irilica
Trimo za suncem
Eno sunca na livadi!
Pourimo!
Gle!
Tapa, tapa, tapa,tapa!
Sakrilo se!
Gdje?
Sakrilo se na terasu!
Za njim brzo! Sad!
Tapa, tapa, tapa, tapa!
I ovdje je hlad!
110
KNJIEVNOST
Uteklo na pustu plau!
Poimo i mi!
Ako treba i u vodu,
Za njim emo svi!
Nasiha Kapidi-Hadi
INTERPRETACIJA
111
KNJIEVNOST
ISTRAIVAKI RAD
Kutak za irilicu!
? , .
112
KNJIEVNOST
JEZIK
Pravogovor i pravopis:
Dvotaka u nabrajanju
ta sve volim?
113
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT Nn
M
A
Nj nj
Latinica irilica
Na pijaci
U ljeto bi se Mao i njegova braa dizali rano i ili da beru
borovnice. Mnogo bi ih nabrali. Stavljali su ih u veliku plastinu
vreu, pa u ruksak.
Mao bi to natovario na lea. Popeo se u autobus i otiao u grad,
na pijacu.
Tamo bi istresao svoje voe na tezgu i prodavao.
Borovnica, slatka bobica, navali narode vikao bi Mao.
Borovnice su skupe i Mao bi dosta novaca zaradio.
Toga dana na tezgi mu je ostalo jo malo sonih umskih plodia,
a imao je pun dep novaca. Izvadio je novanice i poeo ih brojati.
114
KNJIEVNOST
Brojao je, brojao... i brojao.
Jedan mali djeak ispustio je svoju ruku iz mamine i krenuo po
pijaci. Mama to nije ni primijetila, jer je priala sa jednom svojom
poznanicom. Po pijaci ne idu automobili pa se nije plaila da e joj
dijete neto zgaziti.
Djeak je priao Mainoj tezgi. akom je grabio bobice i stavljao
u usta... Mao je, po ko zna koji put, brojao zaradu, pa nita nije
vidio.
Najednom u se glas: Gdje mi je dijete?
Mao se tre. Plavi djeak sav zamazan stajao je pred njegovom
tezgom.
Svaka ti ast momino ree Mao.
Djeak ga pogleda.
Neka si se ti najeo. Previe sam se zabrojao. Zasluio si vala i
koju paru.
I Mao dade djeaku zveckavih novaca. Malian ih stavi u dep.
Dotra djeakova majka.
ta je bilo? upita ona.
Nita nasmija se Mao.
Snebivajui se, majka je odvela sinia na esmu da ga umije.
Oko njih su se rasprivale vodene kapljice. Na suncu su blistale
kao biseri.
Pijaca se arenila od voa, povra i ljudi.
Bisera Alikadit
Rije za rije:
snebivati se uditi se
INTERPRETACIJA
Zato su Mao i njegova braa ustajali rano ujutro?
Koje je to godinje doba?
ta su braa radila s tolikim borovnicama?
Kojim rijeima se Mao obraao kupcima?
ta je privuklo plavog djeaka Mainoj tezgi?
Zato Mao nije primjeivao djeaka?
115
KNJIEVNOST
Kako je izgledao djeak kada ga je Mao konano primijetio?
Kojim rijeima mu se Mao obratio?
Kako je majka reagirala kada je ugledala djeaka?
ISTRAIVAKI RAD
1. Mala priaonica: KUHARSKE TAJNE
Donesite raznovrsne predmete kojima se slue kuhari (daska
za rezanje, cjediljka, ribe...) i pozovite u goste nekog kuhara/
kuharicu.
Razgovarajte i saznajte:
Kako i za ta se upotrebljava kuharski pribor?
ta je to zdrava hrana?
Imaju li svi kuhari svoje kuharske tajne?
Koje su to kuharske tajne vaeg gosta kuhara/kuharice?
Koja jela imaju najneobinija imena?
Kutak za irilicu!
. .
116
KNJIEVNOST
Vv
Latinica irilica
IVACIJ
OT
M
A
Mala mataonica: VANE STVARI
Vanost
Mada je teko povjerovati, ali ono to je vano meni, nije vano
drugima. Rijetko je nato vano svima nama zajedno, kao odlazak
na more ili u planinu valjda je to jedna od rijetkih stvari koja je
svima nama u porodici vana. Nani je vano da smo svi zdravi,
dedi je vano da stigne penzija i da pobijedi komiju u ahu, tati je
vano da je auto ispravan i da njegov klub pobijedi, tetki je vano
da joj neka pria bude objavljena, bratu je vano da bude najbolji
u klikerima i video igricama, mami je vano da sve silne obaveze
uradi na vrijeme i da svi budu zadovoljni, a meni...
117
KNJIEVNOST
Ferida Durakovi
118
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
ISTRAIVAKI RAD
119
KNJIEVNOST
Nojevo pile
Kutak za irilicu!
120
KNJIEVNOST
JEZIK
Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje odrine
rijece ne uz glagole
I ne sanja ta
sam odluio da ti ta? Pokai mi,
poklonim. molim te. Nemoj me
drati u neizvjesnosti.
Ne vriti, ovo je
samo abica! Ona
ne ujeda!
121
KNJIEVNOST
Kk Kk
IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
Rijeka
Tko kae da rijeka tee,
kad ona noge ima!
Vidio prolo sam vee,
(neu to rei svima), Kutak za ZAGONETKU:
sandale njene slatke
i nokte plave, glatke, I bez ruku, i bez nogu, sama
vidio sam da hoda sebi drum pravi. (voda)
ba kao bijela roda.
Skupocjen ima bro
lopo i tota jo.
122
KNJIEVNOST
I odat u vam tajnu,
sino za plesnu zabavu
u skupu pola je nabavu
i napravila trajnu
od malih zelenih valova
nalik na stotinu alova,
od malih zelenih talasa
s osmijehom malih alasa.
Ona i val
idu na bal,
Rije za rije: i pleu sve do zore,
lopo cvijet sve dok se rijeka plava
alasi ribari ne umori, tad spava
i u snu hoe gore
u izvor, pa se mui
u snima, zato hui.
Budi se tek uz more
i itavog mu dana
govori kao mala
curica: Nisam znala
da ljubav tako je slana.
Luko Paljetak
123
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Kada moe vidjeti dno korita rijeke?
ta se tada vidi na njenom dnu?
A ta je pjesnik vidio?
Na ta je pjesnika podsjetio list lopoa?
Na kakvu je zabavu rijeka namjeravala poi?
Kako se uredila za tu priliku?
Kakve je boje njena kosa?
Od ega rijeka moe dobiti zelenu boju?
Kako se rijeka poigrava travom u svom koritu i na
svojim obalama?
S kim rijeka ide na bal?
ta radi rijeka kada se umori od plesa?
ta sanja rijeka?
Gdje se probudi?
ta tada neprestano ponavlja?
Zato rijeka kae da je ljubav slana?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
ISTRAIVAKI RAD
124
KNJIEVNOST
Kutak za irilicu!
. ? ?
125
KNJIEVNOST
IVACIJ Ff
OT
M
A
Latinica irilica
Ribar iz Cefalua
Jednom je jedan ribar iz Cefalua, vukui mreu, osjetio da je
jako teka, pa je pomislio da e u njoj nai ko zna ta. A kad tamo,
naao je ribicu, ne veu od malog prsta; bijesno ju je zgrabio i
zamahnuo da je baci u more, kad se zau tihi glasi:
Joj, nemoj me tako jako gnjeiti.
Ribar se ogledao, no nije bilo nikoga ni blizu ni daleko, a glasi
se ponovo uo:
Nemoj me baciti, nemoj me baciti!
Tada je ribar shvatio da glasi izlazi iz ribe pa ju je rasporio i u
njoj naao maleckog djeaia, ali lijepo graena; imao je ruke,
noge, lice, sve na svom mjestu, samo to su mu na leima bile
dvije peraje kao u riba.
Ko si ti?
126
KNJIEVNOST
Ja sam morski djeak.
A ta hoe od mene?
Ako me zadri, donijet u ti sreu.
Ribar je uzdahnuo.
Ve moram hraniti toliko vlastite djece, ba je mene morala
zadesiti ta srea da naem jo jedno.
127
KNJIEVNOST
mreu ovdje.
Ribar je posluao, a kad je izvukao mreu, vidio je da je puna kao
to nikada ranije nije bila, i to samo prvorazredne ribe.
Morski djeak pljesnuo je rukama:
Jesam li ti rekao, ja znam gdje su ribe.
128
KNJIEVNOST
No ribar se nasmijao i nije ga posluao. tavie, uhvatio je
morskog djeaka, zatvorio ga u neku veliku koljku i bacio u more.
ani Rodari
INTERPRETACIJA
Gdje se dogaa radnja ove prie?
Ko su glavni likovi u njoj?
Koga je uhvatio u mreu ribar iz Cefalua?
Zbog ega je ribar bio nezadovoljan ulovom?
A ko se skrivao u maloj ribici?
Je li mu se ribar obradovao?
ta mu je djeak obeao?
Zbog ega je ribar i dalje bio nezadovoljan?
129
KNJIEVNOST
Kakvo ga je iznenaenje ekalo sutradan na moru?
Kako je to promijenilo ivot njegove porodice?
A kako je bogatstvo promijenilo ribara iz Cefalua?
Pronai reenice u tekstu koje pokazuju kako se ribar ponaao
prema mornarima.
Kako si razumio/razumjela rijei morskog djeaka: Pazi, ono to
je nastalo, moe i nestati?
A kako ih je razumio ribar? ta je potom uinio?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
Bajka je pria o udesnim dogaajima i sa udesnim, natprirodnim
biima (junacima).
ISTRAIVAKI RAD
1. Pogledaj ilustracije u itanci. Na svakoj je prikazana jedna cjelina
iz ove prie.
Pokuaj im dati naslove i po naslovima prepriaj priu!
Kutak za irilicu!
130
KNJIEVNOST
JEZIK
PRavogovor i pravopis:
Pisanje upitne rijece li
u upitnim reenicama
131
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
elja
I runa rije da te
ne udari nikad!
Alija H. Duboanin
132
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
ta ti je poelio pjesnik u prvim stihovima ove pjesme?
emu je slian buket smijeha?
Kako ga ti zamilja?
Kome bi ga poklonio/poklonila?
Kada kaemo za nekoga da je dareljiv?
ta kaemo za nekoga ko to nije?
ta je pjesnik poelio da ti se ne dogodi nikad?
Koje rune rijei poznaje?
Kako te rije moe udariti?
ta ti onda ini lijepa rije?
ISTRAIVAKI RAD
Kutak za irilicu!
133
KNJIEVNOST
134
KNJIEVNOST
JEZIK
Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje skupine ije, je
Sunce:
Ja sam lijepa rije!
Ja donosim sreu
promrzlom cvijeu,
koje na brijegu eka
djevojicu.
Oblak:
I ja sam lijepa rije!
Kad cvijee od sunca oedni,
ne moe vjeni da sloi.
Treba mu i svjetlo i kia, i
djeija pjesma, malo tia.
Ko se veseli Suncu i kii?
Voli li ti vie Sunce ili kiu?
ta bi bilo sa ivim svijetom da nije kie i Sunca?
Mnoge rijei u naem jeziku u svom sastavu imaju glasovne
skupove ije i je. Pogledaj istaknute glasovne skupove i pravilno
izgovori rijei.
Rijei sa ije Rijei sa je
lijepa vjeni
rije svjetlo
cvijee pjesma
brijeg djevojica
Prepii reenice u svoju svesku i dodaj rijeima odgovarajuu
skupinu ije ili je:
C___lo vr___me je d___ak gledao u d___vojicu.
L___po je etati po rosnom br___gu.
D___ca c___log sv___ta vole igru.
135
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M Hh
A
Latinica irilica
UPSSS!
136
KNJIEVNOST
137
KNJIEVNOST
to eka one koji dopuste da ih san prevari na vanom carskom
zadatku.
Uho, koje s pravom prozvae carevo, okupae i balzamirae,
a potom, s najviim carskim poastima, pohranie u carski muzej.
Posjetitelji muzeja mogu ga vidjeti. Izloeno je u skupocjenoj,
kristalnoj vitrini. ovjek koji o njemu vodi brigu, s velikim
zadovoljstvom pria i prepriava sve to zna o tom glasovitom
uhu. Ustreba li, i nadoda pokoju rije, jer ovo slavno uho to zaista
zasluuje!
Patuljka Mika jedva da se i sjeti. Uostalom, uho o kojemu je
rije, bilo je i ostalo CAREVO TREE UHO.
Stanislav Femeni
Rije za rije:
INTERPRETACIJA
Kako se zvala daleka zemlja u kojoj se dogaa radnja ove prie?
Ko je glavni junak u prii?
Po emu je patulji Miko bio poseban?
Zbog ega je caru patulji Miko bio potreban?
ta je on postao?
ta se promijenilo u veseloj zemlji Mini-Mini-Landu?
ta se dogodilo jedne noi dok je Miko spavao?
Zato je taj tajanstveni doljak Miku odsjekao uho?
Kako je car kaznio nesretnog patuljia?
138
KNJIEVNOST
Kakvi su carevi postupci?
Na ta je car elio upozoriti patuljke svojim postupcima?
ta se dogodilo s Mikovim uhom? Kako su ga prozvali?
Sjeti li se neko patuljia Mika?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
ISTRAIVAKI RAD
Promijenite poetak prie!
Kutak za irilicu!
Hrtovi
139
KNJIEVNOST
JEZIK
Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje glasa h
U sehari
U staroj sehari, uz tihi bat,
vrpoljio se bahato sat.
A onda rijeio da zazvoni
I probudi harmoniku mahagoni:
Ve dugo smo u sehari
U tiini starih stvari.
Silno elim da zazvoni
Tvoja dirka mahagoni!
Azra Verlaevi
esto se u govoru glas h slabo ili nikako ne uje, a u pisanju se
izostavlja ili zamjenjuje drugim slovom.
Takav govor ili pisanje nije pravilno.
Nastoj nauiti gdje se nalazi glas h u rijeima i potrudi se da ga
izgovara i pie tamo gdje mu je mjesto.
140
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M
A
Latinica irilica
udesna pjesma
Davno, ve se i zaboravilo kada, ivio je u jednoj zemlji stari
mudrac, posljednji iz loze mudrih. Bio je velika dobriina. Provodio
je ostatak ivota daleko od ljudi, ali ne zato to ih je mrzio, ve da
bi imao vie vremena za razmiljanje.
Taj mudrac je imao jednu veliku tajnu. Bila je to neka starinska
pjesma koju je jo samo on znao. udesna je ta pjesma bila! Ona
je u ljudima budila samo najljepa osjeanja. Nije bilo toga ko
bi odolio njenoj aroliji. Ta divna pjesma je ljudima samo sreu
donosila. Kome je zapjeva, taj vie nee znati ta je tuga. Bie
veseo kao ptica i ivjee trista godina.
Kad se ivot primakao kraju i mudrac pao u postelju, teko se
zabrinuo; kome da ostavi u amanet udesnu pjesmu? Nikoga
svoga nije imao, a do ljudi je bilo daleko.
Mislio je danima i nita nije umio da smisli. I ba kad je izgubio
svaku nadu, jednog predveerja zalupa neko na njegova vrata.
141
KNJIEVNOST
142
KNJIEVNOST
Pjevao je samo onda kad ga niko nije mogao uti, pa i tada u po
glasa. Najee bi se zatvorio u kuu i pjevuio sam sebi. I stvarno,
bio je srean, a kako je drugima o tome nije imao kad misliti.
Ali i tome doe kraj. Jednog jutra sebinjak se probudi i htjede
po obiaju zapjevati ali nikako da se sjeti pjesme. Uhvati ga strah.
Hodao je po kui kao sumanut i grevito prebirao po sjeanju,
ali se prisjeti samo poetka pjesme i to je bilo sve. Pokuavao
je opet i opet, ali nije ilo. Tu se vie nita nije moglo udesna
pjesma je bila nepovratno zaboravljena.
Sav oajan, sebinjak sjede na panj pred kuom, podnimi se i
naglas zaplaka.
Ali to mu nije nita pomoglo.
Prolo je mnogo godina od tog dogaaja. udesna je pjesma
ljudima bila potrebnija nego ikada, a vie niko nije znao ni da je
postojala. Ipak, sluaj je htio da neki mladi usni onog nekadanjeg
mudraca kako pjeva udesnu pjesmu koja brani od svake nevolje.
Zamislio se mladi: san je san, ali moda je stvarno nekad postojala
takva pjesma. Vrijedilo bi je potraiti. Digao se na put i godine i
godine proveo traei je po svijetu, ali sve je bilo uzalud. On ipak
nije gubio nadu. Traio je i dalje i sve je, na alost, opet bilo uzalud.
Traili su i mnogi drugi, ali ni oni nisu bili bolje sree. Pa ni ja,
iako sam i sad siguran da neko ipak zna tu starinsku udesnu
pjesmu moda vjetar, moda oblak, moda neka ptica ija je
daleka pramajka, sakrivena pod strehom, ula starog mudraca.
Traio sam pa i sustao... a ba bi mi dobro dola ta pjesma.
Sad ste vi na redu. Traite je, traite. Vi ete sigurno biti srenije
ruke. Pa kad je naete, ne budite sebini: kaite je i drugima. A ni
mene nemojte zaboraviti.
Ivica Vanja Rori
Rije za rije:
amanet dobro koje se nekome
povjerava na uvanje
sustati umoriti se
posustao umorio se
143
KNJIEVNOST
INTERPRETACIJA
Gdje je provodio ostatak ivota stari mudrac?
Kakvu je tajnu uvao?
Zato je udesna pjesma bila vana ljudima?
ta je brinulo starog mudraca?
Ko ga je iznenada posjetio?
ta je neznancu stari mudrac povjerio?
Kakvo obeanje je dao neznanac starom mudracu?
Je li ga i odrao?
ta mu se jednoga dana dogodilo?
Kako je to podnio?
Ko je ponovo krenuo u potragu za udesnom pjesmom?
Je li to traganje bilo uspjeno?
Ko je jo traio udesnu staru pjesmu?
Gdje bi se ona mogla skrivati?
S kim bi ovu tajnu podijelio/podijelila? Zato?
ISTRAIVAKI RAD
Nacrtaj ili napii svoju PORUKU MIRA!
Stavi je u malu bocu, a zatim je poalji niz rijeku ili potoi nekom
dalekom nepoznatom prijatelju.
Kutak za irilicu!
144
KNJIEVNOST
JEZIK
Pravogovor i pravopis:
Izgovor i pisanje glasova slova ,
145
JEZIK
Zadatak!
146
KNJIEVNOST
JEZIK
muenje
uenik se mui dok rjeava
zadatak
muenje
muenje mikserom
147
JEZIK
Ti si na poetku, a ja
sam najee na kraju
stolia, prstia i repia.
148
KNJIEVNOST
JEZIK
Zadatak!
149
KNJIEVNOST
IVACIJ
OT
M D d
A
Latinica irilica
Zub
Majka je htjela ostati kod kue, pripremiti ruak i potom izvesti
malo Genca u etnju. Otac je htio odmah poi u grad da kupi
novine. Gencu se nije ostajalo kod kue.
Mama, idem i ja sa ocem ree.
Ne, ostani sa mnom odvrati mu majka.
Ali, mama, ja idem izvaditi pokvaren zub! ree Genc.
Majka se obradovala. Koliko je molila sina da ide kod zubara i
izvadi taj zub...
Gradskom ulicom su ili otac i sin. U jednom trenutku Genc upita
oca:
Tata, da li sam dobro slagao mamu?!
Kako slagao?! Zar nee izvaditi zub?
Ma kakvi! Ko e pretrpjeti toliku bol !
Ali ja sam ponio zdravstvenu knjiicu!
150
KNJIEVNOST
Rifat Kukaj
INTERPRETACIJA
Ko je glavni junak u ovoj prii?
Ko je Genca trebao voditi u etnju?
Kada se to trebalo dogoditi?
ta je Genc rekao majci? Je li to i mislio?
151
KNJIEVNOST
Je li otac povjerovao Gencu?
Kako je otac reagirao na Gencovu la?
Kako je Genc namjeravao ispraviti svoju greku?
ta je ipak morao uiniti?
Je li to dobrovoljno uinio?
ta nam o Gencovom postupku govori narodna poslovica U lai
su kratke noge?
KNJIEVNI POJMOVI
Prisjetimo se!
ISTRAIVAKI RAD
Napravite igrokaz Zub!
Kutak za irilicu!
152
KULTURA IZRAAVANJA
KNJIEVNOST
153
JEZIK
Pravogovor i pravopis
Izgovor i pisanje glasova slova d i
dak vrea
dak ak
Izgovori nekoliko puta glas d i glas . Gdje se nalazi jezik dok
izgovara prvi, a gdje dok izgovara drugi glas?
154
KNJIEVNOST
JEZIK
Zadatak!
155
( : . )
: , ,
, , , , , ...
,
. ,
...
?
?
.
, , ,
.
.
.
. , ,
.
, .
.
. . ,
.
. ,
156
,
.
,
. .
? .
. ,
.
.
.
:
. .
, . ! !
.
?
?
?
?
?
?
?
?
157
MEDIJSKA KULTURA
? ?
?
!
( )
,
. , , ,
!
:
-
.
(, , ),
- ,
, .
!
!
.
.
158
KULTURA IZRAAVANJA
:
.
?
!?
.
? !
,
.
,
!
159
, ,
.
.
?
!
160
KULTURA IZRAAVANJA
... ,
, !
,
.
.
.
1.
.
,
. !
.
,
, .
161
MEDIJSKA KULTURA
162
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA
ta je to film za djecu?
Ako u filmu ima sadraja koji bi mogli uplaiti djecu, tada se prije
njegova prikazivanja na ekranu pojave dva slova: RP koja znae
RODITELJSKA PANJA. To je upozorenje roditeljima, a i djeci,
da taj film ima sadraja koji nisu primjereni djeijem uzrastu. Ovi
filmovi se ne preporuuju djeci.
163
MEDIJSKA KULTURA
Vrste animiranog filma su:
crtani film
lutkarski film
Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni. Njegovi
junaci su: Miki Maus, Paja Patak, ilja ... Prvi crtani film u boji je bio
Snjeguljica i sedam patuljaka.
Junaci iz Diznijevih
crtanih filmova
164
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA
Ovo su neki junaci iz crtanih filmova:
165
MEDIJSKA KULTURA
Kada su junaci u filmovima lutke tada je to lutkarski film.
Lutkarski film nastaje na slian nain kao crtani film, od niza
slika koje se brzo smjenjuju. Lutke se izrauju od materijala koji
omoguuju pomicanje njihovih dijelova. Obino se prvo izradi
armatura od ice, a onda se ona oblae glinom, silikonom, pjenom
ili nekim drugim materijalom.
Prizor iz lutkarskog
filma Srce u snijegu
Branka Ranitovia
166
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA
ISTRAIVAKI RAD
167
MEDIJSKA KULTURA
Novine i asopisi
Prve novine su nastale u Egiptu, 2000 godina prije nae ere. Iako je
od tada prolo mnogo vremena i dolo do razvoja nauke i tehnike,
novine jo uvijek imaju veoma vanu ulogu u komuniciranju ljudi.
168
KULTURA IZRAAVANJA
MEDIJSKA KULTURA
169
MEDIJSKA KULTURA
ISTRAIVAKI RAD
170
LEKTIRNI KUTAK
171
LEKTIRNI KUTAK
VEZENI MOST
Kad jednom doe u grad od lia
da bude na najdrai gost,
vidjee kako obale travne
na ruci dre most.
172
:
(1923. 2003.)
.
: ,
, ,
, .
.
,
.
, ,
.
:
.
, ,
,
.
,
.
,
.
173
, ! . .
. !
, .
, ,
, .
? .
.
.
.
, , ,
. ,
, .
. ,
.
.
, , ?
, .
, ...
.
.
174
LEKTIRNI KUTAK
Pjesnik:
Eto kie, eto kie!
Svakog trena pada vie,
loe nam se svima pie!
Bjei, mie!
Mi:
Neka kie, neka kie!
Lake se die
poslije kie.
Pjesnik:
Evo kie, evo kie!
Kapljice nas pokropie,
na glavu nam skoie,
175
LEKTIRNI KUTAK
koulje nam smoie,
kapute promoie!
Bjei, mie!
Mi:
Neka kie, neka kie...
Sve mirie
poslije kie.
Pjesnik:
Evo kie, evo kie!
Oblaci je izruie,
sve jarkove popunie,
sve pelice poplaie,
sve cvjetove poplavie!
Bjei, mie!
Mi:
Neka kie, neka kie...
Sunca je vie
poslije kie.
Pjesnik:
Evo kie, evo kie!
Mlazevi se na nas slie,
potopie, poplavie,
promoie, poplaie!
Bjei, mie!
Mi:
Pjesnie, brate, to je sramota
ta pisci rade od mog ivota!
To nema smisla, dosta je vie!
Gdje god se govori, gdje god se pie
makar o jednom jedinom miu,
176
LEKTIRNI KUTAK
smislite uvijek maku il' kiu!
Zar ne bi mogla ta vaa lira
smisliti kakav komadi sira?!
I zar nemate srca ni trunke
opjevajte me uz komad unke!
Pjesnik:
(koji se zvao Pavao,
nije nikakva znaka davao,
problijedio je kao kre
i nije rekao nijednu rije)
Ako vas
zanima da li je pjesnik nakon
ovog razgovora s miem odluio
smisliti drukiju pjesmu o miu,
potraite zbirku Vezena torbica i
saznajte.
177
LEKTIRNI KUTAK
178
LEKTIRNI KUTAK
uk i vuk
Ide
ide
ljuti
vuk
ve ga
vide
zec
i
uk.
Zec
uima
dugim
strie
vuk
doao
malo
blie...
Potraite
zbirku kako biste
uk uknuo:
upoznali arolike svjetove
UK!
ostalih pjesama. U njima vas
UK!
eka jo mnogo odvanih
UK!
prijatelja, ba kao to
I bez
je i ovaj uk.
zubi
osta vuk.
179
Mali pojmovnik
180
Likovi su junaci iz pria. Imamo glavne i sporedne likove. O glavnim
likovima se najvie govori, odnosno, o njima saznajemo vie nego
o sporednim likovima.
181
Samoglasnici su glasovi pri ijem izgovoru zrak koji izdiemo
slobodno prolazi kroz usta napolje. To su glasovi: A, E, I, O, U. Glas
R ponekad moe biti samoglasnik kao u rijeima grm, trn, prst...
182
O piscima
183
Ei imo je roen 1954.godine u selu Breze kod Tuzle. Objavio
je desetak knjiga poezije i proze: Vezena torbica, Rudarev kuerak,
ta li mrda iza brda, Prie za laku no, Dva srca, Zdravica na kraju
djetinjstva... Majstor je i kazalinih predstava za djecu, a najpoznatije
su: Zeleni eiri, Amela, Tajna sehare...
184
Kukaj Rifat je roen 1938. godine u Drenici kod Trstenika (Kosovo).
Pripovjeda je, pjesnik i romanopisac. Poznate zbirke pria za
djecu su: Mala harmonika, Djeak pored vatre. Zbirke pjesama:
evina staza, Kud puklo da puklo. Romani za djecu: Petonogi zec,
arobna ljubiica.
Rori Ivica Vanja je roen 1951. godine u Foi kod Doboja. Pisac
je pjesama i pria za djecu, a poznata djela su: Eno ide bubamara,
Pria do prie, pjesma do pjesme, Djeak grli svijet, Svemirko trai
sreu, Doivljaji mia ia...
185
ari Muhidin je pjesnik iz Prijedora, roen 1944. godine. Pie
pjesme za djecu. Najpoznatije zbirke: Spava li dan u mraku, Na
krilima neba, Cvrkutanka, Zaljubljena baka, Kad plava ptica sanja,
Crna dvorita. ivi u Gracu, u Austriji.
186
LITERATURA
187
Milanovi-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastavnih
metoda i kognitivnih sposobnosti, Beograd, 1981
Milatovi, V.: Nastava poetnog itanja i pisanja, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990
Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspjean kontakt sa uenicima,
Sarajevo, 2001
Nikoli, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i knjievnosti,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999
Rosandi, Dragutin: Knjievnost u osnovnoj koli, kolska knjiga,
Zagreb, 1978
Stevanovi, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988
Stevanovi, M.: Kreativnost nastavnika i uenika u nastavi, Rijeka,
1980
Stevanovi, B.: Pedagoka psihologija, Beograd, 1968
Stojakovi, P.: Razvoj sposobnosti uenja, Svjetlost, Sarajevo,
1981
Suboti, B.: Nastava poetnog itanja i pisanja, Sarajevo, 1972
Suzi, N.: Interakcija kao vid uenja i pouavanja, u: Grupa
autora, Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja
Luka, 1999
abi, Gabrijela: Lirska poezija u razrednoj nastavi, kolska
knjiga, Zagreb, 1983
imlea, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978
188
Sadraj
Iz kalendara godinjih doba: jesen 6
Bosna 8
Raspjevana abeceda 12
Samoglasnici i suglasnici 14
Rije i slog 16
List na putu 19
Vezena torbica 22
Drug 25
Imenice 31
Rod i broj imenica 34
Izgubljeno stado 37
Vuk i ovca 40
Enjina poruka 45
Ledena gora 47
Prepriavanje na osnovu zajedniki sastavljenog plana 51
Glagoli 54
Zima se razboljela 57
Plamena 60
Reenica 65
uvar 68
Potvrdne i odrine reenice 71
up sa zlatom 73
Vrba i trn 77
189
Iz kalendara godinjih doba: proljee 80
190
Izgovor i pisanje glasova slova d i 154
Vuk i sedam jaria 156
Strip 159
Film 162
Novine i asopisi 168
191
Bosanska knjiga, Sarajevo
Obala Kulina bana 4
Za izdavaa:
Edita Saltaga