1Uvodueljeznikavozila

1. Uvodueljeznikavozila
1.1. eljeznicekaoprometnisustav

eljeznica je prometni sustav, u kojemu su eljeznika vozila s kotaima
(lokomotiva, vagon, motorni vlak, motorna kola idr.) prisilno voena po tono
odreenom putu tranicama mehanikim dodirom. Pored adhezijske eljeznice, kod
kojih je za vuu vozila dostatna sila adhezije1) izmeu kotaa i tranice, zupanih
eljeznicakodkojihsilaadhezijenijedostatnadasavladauspon,vunasilaostvarujese
zahvatomzupanikavunogvozilasatreomtranicompostavljenomobinosredinom
kolosijeka,razvijenesuiuetneeljeznice(uspinjaeiviseeeljeznice),gdjesevunim
odnosnopogonskimuetomostvarujevuategljenjevozilakabine.
Kodadhezijskiheljeznica(udaljnjemtekstu:eljeznice),kojeseovdjeopisuju,
osnovna znaajka je da obod tvrdog kotaa na tvrdoj glatkoj tranici, nailazi na vrlo
mali otpor kotrljanja, priblino deset puta manji od otpora cestovnih vozila, to
omoguuje vonju vlakova viestruko veih masa i duljina, nego ijednog cestovnog
prijevoznogsredstva. Njezinagospodarska prihvatljivostoitujeseu manjojspecifinoj
potronji energije po toni prevezenog tereta ili putniku (3 puta manjoj od potronje
osobnih automobila po putniku/km, 5 puta manjoj od potronje zrakoplova po
putniku/km, 3 puta manjoj od potronje kamiona po t/km prevezenog tereta), manjem
prostoru za isti transportni kapacitet (irina 14 m za dvokolosijenu prugu, a 35 m za
autocestu),ekolokisveprihvatljivijazbogveeuporabeelektropogonaimesesmanjuje
emisijaispunihplinovaibuke,veemstupnjusigurnostiipouzdanostiuprijevozuipri
vremenskim nepogodama (snijeg, magla, poledica) uz postizanje velikih prosjenih
brzina.
Kako je navedeno osnovna funkcija eljeznica zasniva se na prisilnom voenju
eljeznikogvozilakolosijekommehanikimdodiromkotaasvijencemitranice,ime
se ostvaruje noenje, voenje, vua i koenje. Adhezija izmeu glatkih tvrdih povrina
kojesuudodiruvrlojemalenapajeeljeznicaosjetljivanausponeikoenje.Zbogvelike
maseibrzineeljeznikavozila(vlakovi)imajuvrlovelikukinetikuenergiju,toimaza
posljedicudugakizaustavniput.Kakojevidljivostkodeljeznicatj.udaljenostnakojoj
strojovoa zadovoljavajue uoava stanje na kolosijeku manja od zaustavnog puta,
eljeznike pruge moraju biti opremljene signalnosigurnosnim i telekomunikacijskim
sustavimausvrhupoveanjasigurnosti.

1) adhezija(lat.)fizikalnasilakojomsemeusobnoprivlaedvaraznorodnatijelaudodiru,prionjivost

1/12
1Uvodueljeznikavozila

Premanamjenieljeznicemogubitijavnogprometa,kojesudostupnesvakome
uz objavljen vozni red i cjenik i eljeznice koje nemaju namjenu javnog prometa.
eljeznicebliskogprometakojeobuhvaajunadzemneipodzemnegradskeiprigradske
eljeznice, cestovne eljeznice (tramvaj) i male eljeznice (turistike) pored eljeznica
dalekog prometa, koje su najbrojnije, ine skupinu eljeznica javnog prometa. Pruge
eljeznica dalekog prometa mogu biti magistralne po kojima se odvija opsean
meunarodni i unutranji promet (nose oznaku E i broj pod kojim su uvrtene u
europsku eljezniku mreu) i pruge prvog i drugog reda, koje su razvrstane prema
namjeni, opsegu prometa i gospodarskoj vanosti u unutranjem prometu. Prugama
prvog reda obavlja se vei dio unutranjeg prometa izmeu vanijih gospodarskih
sredita i podruja. Pruge posebne namjene, koje se organizirane kao zasebne cjeline
(industrijske eljeznice, industrijski prikljuni kolosijeci, radni i privremeni kolosijeci)
ulaze u grupu eljeznica koje nemaju namjenu javnog prometa, a slue preteno
industriji i gospodarstvu. Njihova povezanost za eljezniku mreu ostvaruje se u
eljeznikim postajama ili preko posebno izvedenog kolosijeka (industrijske i carinske
zone,luke).

1.2. Openitooeljeznikimvozilima

eljeznika vozila, kao tehniki proizvod, predvien za gibanje po tranicama
bilodaimajuvlastitipogon(lokomotive,prunairanirnavozila,motorneglave,buster
pogonskakolaunutarkompozicijevelikebrzine,motornakola)ilidagapokreedrugo
vozilo (teretni i putniki vagoni, vagoni posebne namjene) prolaze od razvoja,
konstrukcije, proizvodnje pa do eksploatacije prema odreenim uputama, propisima i
normama, jer se u konanosti gibaju u strogo normiranom prostoru s obzirom na
postojeu infrastrukturu eljeznice i okruenja u blizini iste. Pri razvoju eljeznikih
vozila mora se voditi rauna o opravdanim gospodarskim interesima u svim etapama
razvoja tako sloenog proizvoda, poevi od konstrukcije, proizvodnje, eksploatacije,
odravanja pa do recikliranja u konanosti. eljezniko vozilo kao sloeni tehniki
sustav sastoji od sklopova, podsklopova i komponenata, ije izvedbe moraju davati u
konanicisvrsishodnuigospodarskipravdanuizvedbu.
Pored itavog niza opih zahtjeva na eljeznika vozila, koje moemo openito
definiratiunutarrelacijeokolinafunkcijastruktura,svizahtjevinemajuistuvanost
kao sigurnost, pouzdanost, kapacitet, pogonske karakteristike, ugodnost vonje,
energetsku iskoristivost, dimenzije, buka i dr., pojavljuju se i dodatni zahtjevi koji se
moraju uskladiti s meunarodnim konvencijama, propisima, uredbama i normama u
svrhuuinkovitogprotokaputnikaiteretabezobziranadravneipravnegranice.

2/12
1Uvodueljeznikavozila

eljeznika vozila u meunarodnom prometu moraju biti usklaena sa

zahtjevima Meunarodne eljeznike unije (UIC2)), koji se stalno usklauju i
nadopunjujunameunarodnojrazini.

Izzahtjevanabrzinugibanjaeljeznikihvozila,eljeznicesbrzinamavonjev
160 km/h smatraju se konvencionalnim s obzirom na njihovu izvedbu, vune i kone
karakteristike i pratee sigurnosnosignalne sustave (razmaci predsignala i signala).
Podruje brzina 160 km/h < v 250 km/h smatra se podrujem brzih eljeznica, dok
brzinevonjev>250km/hpodrujemvelikih(ekstremnim)brzinamaionazahtijevaju
posebnatehnikarjeenjaeljeznikihvozila,prateeinfrastrukture,kolosijekasgornjim
ustrojem pruge, te sigurnosnosignalnim i informacijski sustav (poveanje razmaka
predsignala i signala uz prijenos podataka informacijskim sustavom, jer je vidljivost
manja od zaustavnog puta). Ova podjela odnosi se na putniki promet, dok su
uobiajenebrzinekodteretnogprometav100km/hodnosnomaksimalnev120km/h
unekimeljeznikimupravama.

1.3. Ogranienjapriprojektiranju

Pri razvoju, konstrukciji i gradnji eljeznikih vozila posebnu panju treba
posvetitidodatnimfizikalnotehnikimparametrimaodnosnoogranienjima.

1.3.1. Prionjivostizmeukotaaitranice
Prianjanjeizmeukotaaitraniceadhezijanamjestudodira,morabititakvo
da omogui vuu, koenje uz neizostavno prisilno voenje vozila kolosijekom. Uslijed
odupiranja kotaa od tranice, koji se dodiruju preko tvrdih glatkih povrina, nastaje
adhezija,kaofizikalnasila,kojauvjetujeodreenuvunusilu,kojasemoeprenijetipo
pogonskomosovinskomslogu.Veliinakojomsedefiniraintenzitetprijenosavunesile
skotaapogonskeosovinenatranicunazivasefaktoradhezijefa(ilifaktorodupiranja
ili faktor prianjanja po nekim autorima) ovisi o stanju pruge (suhe odnosno mokre
tranice,rosa,led,inje, masnoa, blatoidr.)kaoibrzinigibanjaeljeznikog vozila.Pri
pokretanju eljeznikog vozila v=0 po suhim istim odnosno opranim glatkim
tranicama usvojen je faktor adhezije fa =0,33, dok na vlanim tranicama usvojen je
faktor adhezije fa=0,15. Faktor adhezije znatno opada pri nepovoljnim vremenskim
prilikamaiveim brzinamavonje,tosemorauzetiuobzirpri proraunu vunesile.
Poveanjeadhezijeostvarujeseposipavanjempijeskauzonudodirakotaaitranice.

2) UnionInternationaledesCheminsdeFer

3/12
1Uvodueljeznikavozila

1.3.2. Osovinskooptereenje
Osovinskooptereenjeeljeznikogvozilajeonajdioteinevozilakojisepreko
kotaaprenosinatranice.Zasvakurazvrstanuprugupropisujesedoputenoosovinsko
optereenje sukladno prunim graevinama (temeljna podloga, nasipi, usjeci, tuneli,
potporni zidovi, mostovi idr.) i gornjem ustroju pruge. Uz osovinsko optereenje
dodatno se javlja i dinamiko optereenje kako na eljezniko vozilo tako i na gornji
ustrojiprunegraevineionoovisionajveojdoputenojbrzinivonjeipremaUICu
zabrzinev200km/hukupnooptereenjeiznosi225kN,zabrzine200km/h<v250
km/h150200kN,azabrzinev>250km/hiznosi170kN.

Osovinskooptereenjezavunovozilolokomotivuiznosi:
g mL
Q0 (1.1)
no
dokjezavagonemjerodavnooptereenjenatovarenogvagona(masapraznogvagona+
masatereta)iiznosi:
g mV mtereta
Q0 (1.2)
no
PremaobjaviUICaeljeznikeuprave morajuizvritipodjelusvojihizraenih
pruganormalnogkolosijekapremanjihovomstanjusobziromnadoputenoosovinsko
optereenjena:
grupaAzanajveeosovinskooptereenjemaxQO=160kN;
grupaBzanajveeosovinskooptereenjemaxQ0=180kN;
grupaCzanajveeosovinskooptereenjemaxQ0=200kN.

Zateretnevagoneosovinskooptereenjeuregionalnomprometumoeiznositi
najviemaxQ0 =205kN,dokzaputnikiprometnajviemaxQ0 =180kN.Veiosovinsko
optereenje u meunarodnom prometu su mogui samo uz prethodnu suglasnost
nadleniheljeznikihuprava.USADuiKanadiosovinskooptereenjejedalekoveei
iznosido35t.
Za pravilno iskoritenje utovara teretnih vagona, prema stanju pruge, vaan je
podatakodoputenomoptereenjuvagonapodunommetruq0,kojasedobijekadase
zbroj vlastite teina vagona i teina najveeg doputenog tereta podjeli s duinom
vagona tj. udaljenosti od ela do ela nesabijenih odbojnika, te imamo grupe prema
meunarodnimpropisimaiosnovnojpodjeli,Asdoputenimoptereenjempodunom
metrudopq0 =48kN/m,B1dopq0 =50kN/m,B2dopq0 =64kN/m,C2dopq0 =64kN/m,
C3dopq0=72kN/miC4dopq0=80kN/m.

4/12
1Uvodueljeznikavozila

1.3.3. Vrstapruge
Vrstaprugekaoopakarakteristikaobuhvaairinukolosijeka,brojkolosijeka,
tekategorizacijupruge.
Pod irinom kolosijeka podrazumijeva se razmak unutranjih rubova tranica,
mjereno 14 mm ispod gornjeg ruba glave tranice (oznaka GRT). Normalna irina
kolosijekaupravcuiznosi1435mm3),azbograzliitihgospodarskih,politikihivojnih
razloganastalesuuskotraneporugesrazmakommanjimod1435mmtkz.uskotrane
prugeiprugeveegrazmakatkz.irokotrane(prugeirokogkolosijeka).Oko2/3svih
postojeih pruga na svijetu (slika 1.1.) ima normalni kolosijek (Njemaka, Velika
Britanija, Austrija, vicarska, Francuska, Maarska, Poljska, zemlje bive Jugoslavije,
Rumunjskaitd.),dokprugeirokogkolosijekaimajupanjolskaiPortugalod1676mm,
Rusijaod1524mm,Irskaod1600mmitd.Gradnjaprugauskogkolosijekarazvilaseu
brdskoplaninskimkrajevima,zboglakeprilagodbekonfiguracijiterenaicijenikotanja
kaouJunoAfrikojRepublici,Japanuod1067mmtkz.koptskikolosijekiliBrazilu,
Burmi, Grkoj od 1000 mm. irina kolosijeka od 760 mm primjena je na dubrovakom
podruju kao nastavak bosanskohercegovakog uskotranog kolosijeka tkz.
bosanskogkolosijeka.SviuskotranikolosijeciuHrvatskojsuzamijenjeninormalnim
kolosijekom,kojijejedinoidoputenueljeznikomprometu.

Slika1.1.Svjetskapodjelaeljeznikihkolosijeka

3) Normalna irina kolosijeka nastala je u Engleskoj pri gradnji prve pruge javnog prometa Stockton
Darlington, gdje je primijenjen razmak kotaa potanske koije koja iznosi 4 8,5 odnosno prema razmaku
kotaa rimskih bojnih kola, jer je Stephenson u eksperimentima s prototipovima koristio dijelove kamene
oploenerimskecestenakojojsubiliudubljenitragovikotaa.

5/12
1Uvodueljeznikavozila

Broj kolosijeka na nekoj pruzi ovisi o traenoj propusnosti i kapacitetu.

Propusnost se iskazuje brojem vlakova koji mogu proi prugom u obadva smjera u
odreenomvremenu,dokjekapacitetukupnabrutomasakojasemoeprevestiprugom
u obadva smjera u odreenom vremenu, a za iji izraun je potrebno poznavati
prosjenu brzinu vonje, doputene brzine na odreenim dionicama, nagibi dionica i
udaljenost izmeu postaja. Uporaba istih pruga za vonju brzih putnikih vlakova i
sporihteretnih,ukolikojerazlikabrzinavelikaoteavaprometiodravanjepruge.Stoga
se potrebe za poveanjem kapaciteta i propusnosti jednokolosijene pruge rjeava
izgradnjomdrugogkolosijeka,odnosnoizgradnjomdodatnihkolosijekaradirazdvajanja
putnikogiteretnogprometa.

Razmak kolosijeka kod dvokolosijene i viekolosijenje pruge je udaljenost
izmeuosiusporednihkolosijekamjerenookomitonaos,aovisiovrstiprijevoza,brzini
vonje, slobodnom profilu, poloaju kontaktne mree, te nainu odravanja gornjeg
stroja pruge. Na industrijskim kolosijecima i kolosijecima gdje se obavlja samo teretni
promet uz vonju manjim brzinama, razmak je uvjetovan vrstom i gabaritom tereta.

Razmakkolosijekadvokolosijeneprugenamijenjenesamozaputnikipromet
ovisi o brzini vonje, jer vlak pri prolazu velikom brzinom djeluje na okruenje i
sigurnost prometa. Takvo djelovanje posebno je izraeno pri mjeovitom prometu, kad
surazlikebrzinabrzogputnikogisporogteretnogprometavrlovelike.

Za meunarodne magistralne pruge preporuka je da pri rekonstrukciji
postojeihdvokolosijenihprugazabrzinevonjev160km/hrazmakkolosijekatreba
iznositi najmanje 4,00 m, a na novim prugama za mjeoviti promet s brzinama v 250
km/hodnosnosamozaputnikiprometsbrzinamav300km/hnajmanje4,20m.

1.3.4. Profileljeznikogvozila
Kako se eljeznika vozila gibaju u strog kontroliranom okruenju, projektant
eljeznikogvozilamoragarantiratidanaotvorenojravnojihorizontalnojpruzikaoiu
najotrijemzavoju(najmanjidoputenipolumjerzavojaR250m)needodirnutinikakav
vrsti graevinski objekt uz prugu odnosno drugo eljezniko vozilo koje se giba
susjednim kolosijekom. Zbog toga treba izmjere i karakteristike eljeznikog vozila
uskladitispropisanimovojnicamastatikog4)ikinematikogprofilavozila(slika1.2).

4) Prva dvokolosijena pruga izgraena 1882. godine postavila je problem mimoilaenja vlakova u tunelu
St Gothar s razmakom kolosijeka od 3,34 m, ime je odreena zamiljena ovojnica irine 1645 mm od osi
kolosijeka,kojapripolaganojvonjivozilaostavljarazmakpremavoziluususjednomkolosijekuod 50mm.

6/12
1Uvodueljeznikavozila

Slika1.2.GlavneizmjereovojnicestatikogprofilaSTikinematikogprofilaGBiGC
eljeznikogvozilapremaUICu

Statiki profil odnosi se na eljezniko vozilo u mirovanju, a to je kontura
poprenogpresjekavozilaubrajajuiiteretnavagonu.Kakojevidljivonaslici1.1.,profil
vozila ne smije prelaziti ovojnicu statikog profila. Kinematiki profil odnosi se na
eljezniko vozilo u pokretu, a toje kontura u ravnini okomitoj na os kolosijeka, toju
opisuju rubovi vozila pri njegovom naginjanju i njihanju u poprenom smjeru.
Konstrukcija vozila treba da bude takva, da kontura niti u jednom trenutku ne pree
propisanu ovojnicu kinematikog profila GB. Dimenzije kinematike ovojnice se
neprekidno mijenjaju razvojem prometa kao i uvoenjem dvokatnih putnikih vagona,
prijevozacestovnihmotornihvozilaiprijevozukontejnera(ovojnicaGC).

Kako je vidljivo ogranienja dimenzija eljeznikog vozila za ravnu prugu su
odreene kinematikim profilom, meutim problem se javlja u zavoju (najmanji
doputeni polumjer zavoja R250 m), gdje graevinski objekti uz zavoj unose dodatna
ogranienjakakonairinutakoinadoputenuduljinueljeznikogvozila(slika1.3.)tj.
pri odreivanju gabarita vozila mora se voditi rauna o zranostima prema zidovima
tunelaipremavoziluususjednomkolosijeku.

7/12
1Uvodueljeznikavozila

Slika1.3.Ogranienjanaeljeznikomvoziluuzavoju

Ovajuvjetneposrednoutjeenakonstrukcijuvozila,aprekodoputeneduljine
utjeenabrojirasporedpogonskihislobodnihosovinskihslogova,okretnihpostoljaidr.
Iznavedenihrazlogavunavozilasuirinedo3,00m,azbogulaskauminimalnizavoj
R250 m njihova duljina je ograniena na 1920 m, dok su vagoni ui, ali je njihova
duljinavea.

Slobodni (svijetli) profil pruge odnosi se na prostor uz kolosijek, a to je
ovojnicauravniniokomitojnaoskolosijeka,aunjojnesmijebitinikakavgraevinski
objekt i postrojenje uz kolosijek kao npr. dijelovi i oprema kontaktne mree, signalni
ureaji,dijelovimosta,vijadukta,tunelaisl.(slika1.4.).

Izmeukinematikeovojniceislobodnogprofilaprugepostojislobodniprostor
ukojivozilokojesegibamoeuiuslijedizbaajazbog:
poprenogpomakasandukaelastinovezanognaokretnapodvozja;
poprenogpomakakolijevkeokretnogpodvozja;
poprenogpomakaosovinskihslogovauslijedaksijalnezranostiuleajima;
utjecajodstupanjairinekolosijeka 143553 mm;
utjecajneravnostikolosijekaidr..

Ukolikosenaveliinuizbaajauvjetovanihkonstrukcijom,dodajupomacizbog
neravnomjernosti centrifugalne sile ili nadvienja kolosijeka u zavoju kao i popreni
pomaci nastali pri vonji odreuju se dakle granica gibanja vozila koja prema
slobodnomprofilumoraimatiodreenusigurnosnuudaljenosttj.rezervniprostor.
Takav minimalni dodatni rezervni prostor oko kinematike ovojnice mora se
osigurati,jerjepredvienzagrekeiodstupanjanastalihpriizradikaonpr.tolerancija
irine vijenca kotaa, nesimetrinost vozila u poprenom i uzdunom smjeru,
neravnomjernost raspodjela masa na vozilu kao pogonskog agregata, kompresora i

8/12
1Uvodueljeznikavozila

transformatora i dr., dodatnog poprenog vijuganja vozila nastalog uslijed poveanja

zranostiizmeuvijencaitranicezbogistroenjailitolerancijepolaganjapruge.Stvarni
slobodniprofilmin.irine2,00 m(slika1.4.)ipremaminimalnomslobodnomprostoru
imaodreenurezervu.

Slika1.4.GlavneizmjereslobodnogprofilanaprugamaHrvatskiheljeznicaupravcuiuzavoju
polumjeraR250mbeznadvienja

9/12
1Uvodueljeznikavozila

1.3.5. Pogonskiagregati
Za vuna eljeznika vozila pogonski agregati mogu biti parni stroj, dizelov
motor,plinskaturbinailielektromotornipogon.
Parni stroj i parna turbina zbog male energetske iskoristivosti i glomazne
izvedbeviesenekoristi.
Dieselov motor s mehanikim, hidraulikim ili elektrinim prijenosnikom
ugrauje se u vuna vozila i u motorne vlakove za neelektrificirane pruge, dok
elektromotorni pogon danas dobiva danas najiru primjenu u terenom i putnikom
prometu,posebnoupodrujuvelikihbrzina.
Elektromotorni pogon eljeznikih vunih vozila izvodi se istosmjernim,
monofaznim ili mjeovitim kolektorskim motorima, te trofaznim asinkronim ili
sinkronimelektromotorima.Posebniznaajdanasimajutrofazniasinkronielektromotori
jerimajumanjumasuivolumensobziromnaistosmjernekolektorskeelektromotoreiste
nazivnesnage,nemajukolektorasetkicamaikomutatoreimejeolakanoodravanje,
a suvremenim regulatorima mogua je precizna i kontinuirana regulacija brzine i
momenta vrtnje naponom i frekvencijom. iroka primjena trofaznih asinkronih
elektromotoraproizlaziizmogunostiproizvodnjetrofaznestrujeunutarvunogvozila,
bezobziraonapajanjustrujamarazliitihkarakteristika.

NapodrujuEuropepostojeetirirazliitasustavanapajanja,kojasuuvjetovana
povijesnim razvojem zemlje, pri emu neke zemlje imaju vie sustava napajanja (slika
1.5.). kako bi se izbjeglo zaustavljanje i zamjena vunih vozila na granicama, odnosno
mjestima sueljavanja razliitih elektrosustava napajanja, primjenjuju se energetski
pretvarai i usmjerivai u kombinaciji s transformatorom, posebno u svezi s trofaznim
asinkronim elektromotornim pogonima. Takva vuna vozila nazivaju se viesustavna i
zanjihnepostojiogranienjenjihovogkretanjazbograznovrsnihnaponskihsustava.

Napajanje Drava
Hrvatska,Maarska,Rumunjska,Bugarska,Rusija,
25kV,50Hz eka,Slovaka,Francuska,VelikaBritanija,Portugal,
Finska
15kV,16Hz Njemaka,Austrija,vicarska,vedska,Norveka
Hrvatska,Slovenija,Italija,Belgija,panjolska,
3kV,=
Poljska,Rusija
1,5kV,= Nizozemska,Francuska,Irska,VelikaBritanija

Slika1.5.SustavinapajanjavunihvozilaunekimEuropskimzemljama

10/12
1Uvodueljeznikavozila

1.3.6. Zatitaodbuke
Zatitaodbukejedodatnikriterijusvrhuzatiteokoliaporedemisijeispunih
plinova (slika 1.6.). Kota i tranica su vanjski izvori buke, koja nastaje vibriranjem
kotaaodnosnotraniceuslijedperiodikihudaracauspojtranicailioteenjapovrine
dodira,akojaseprenosiuokolinu,odnosnoprekoelemenatapogona,ovjesaiokvirasa
sandukom u unutranjost eljeznikog vozila. Unutranji izvori buke su ugraeni
pogonski agregati (dizelski motor, plinska turbina, elektromotori) i pomoni agregati
(kompresorzazrak,rashladniureaji,ventilatoriidr.),ijasebukaprenosipremavan
preko stjenke sanduka, prozora, poda ili krova. Kod vlakova buka se mjeri po tono
odreenomprotokolupremanormiENISO3095iuvjetima(definiranostanjaikvalitete
tranica,zavarenetranicenabetonskimpragovima,uspon<10 ,vlakmoraprethodno
prevaliti 1000 km, slobodno irenje zvuka bez prepreka u podruje 3 puta veem od
mjernog polumjera, nivo okolnog terena 1m iznad GRT, mjerenje u neoptereenom
stanjuitd.)iistamorabitiunutarodreenihgranica.

vonjabrzinom mirovanje pokretanje
82dB(A)4,5MW
Elektrinalokomotiva 85dB(A) 75dB(A)
85dB(A)>4,5MW
86dB(A)2,0MW
Dizelskalokomotiva 85dB(A) 75dB(A)
89dB(A)>2,0MW
Elektrinimotornivlak 81dB(A) 68dB(A) 82dB(A)
83dB(A)0,5MW
Dizelskimotornivlak 82dB(A) 73dB(A)
85dB(A)>0,5MW
Putnikivagon 82dB(A) 65dB(A) 86dB(A)primaxv
Premabrojuosovina
Teretnivagon 65dB(A) 86dB(A)primaxv
82/83/85dB(A)

Slika1.6.Graninevrijednostidoputenebuke

1.3.7. Vlaniureaj
Pri razvoju odnosno konstrukciji eljeznikih vozila posebnu panju treba
posvetitivrstoivlanogureaja,kojajekritinapripotezanjuvuenihvozilavagona
vunim vozilom. Iako je preporueni materijal izrade vunog ureaja elik za
poboljavanje 28Mn6 prema DIN EN 100831 (W.Nr. 1.1170, .3139), odreenim
konstrukcijskim detaljima i obradom moe se postii traeno maksimalno vlano
optereenje.Takomaksimalnodoputenovlanooptereenjeod850kN(silapokretanja
vlakaiznosi400kN,a minimalnasilapri pojaviplastinihdeformacijaiznosi1500kN)
navunomureajukoristisekodputnikihvlakovamase1000tnaravnojhorizontalnoj
pruzitj.primjerodavnomotporu Wm=0 ,dokkodteretnogvlaka masaiznosi2000t.
NamjerodavnomotporuWm=30masaputnikogvlakasmijeiznositi710t,ateretnog

11/12
1Uvodueljeznikavozila

870 t. U SADu i Kanadi, s obzirom na tamonje prometne prilike optereenja vlanog

ureajusudalekoveaimaksimalnodoputenovlanooptereenjeiznosido1500kN.

1.3.8. Dogovornaogranienjaikonvencije
Sve norme, pravila i ogranienja vezana uz eljeznika vozila u Europi
objedinjenasupodkrovnomorganizacijom UnionInternationaledesCheminsdeFerili
skraeno UIC u svrhu integriranja lokalnih eljeznica u zajedniku mreu, jer se
eljeznikavozilanekreuuslobodnomprostoru,vekolosijekomustrogonormiranom
okruenju. Krovnaorganizacija UICspodorganizacijamakaoERRI(EuropeanRailway
andReascarchInstitute)iliOTIF(OrganisationforInternationalCarrigebyRailway)idr.
prekopreporuka,smjernicadajeukonanicizakonskiobvezatnepropise.
Lokalnim odnosno dravnim eljeznikim upravama omoguuje se da donesu
svoje pravilnike, norme, propise i zakone unutar UICa, koji moraju biti usklaeni s
meunarodnim konvencijama i sporazumima, ako se odnose na magistralne europske
pravce. Ishodite svih normi je na jedinstvenim tehnikim normama za projektiranje
eljeznikih vozila EBO (1920) unutar kojih je znaajna tehnika norma za putnika
eljeznikavozilaRICitehnikanormazateretnevagoneRIV.
Dananji svi standardni i norme kao CEN (European Committee for
Standardization),CENELEC(EuropeanCommitteforElectrotechnicalStandardization),
ISO (International Organisation for Standardization), EN (Europaishe Norme), AAR
(AssociationforAmericanRailroads),OSShD(OrganisationforCooperationofRailways
Osteuropa and Asien) kao i nacionalne norme u podruju eljeznikih vozila (DIN,
GOST,VDISchriftenidr.)imajusvojeishoditeuEBOu.

12/12