Semir Sejtanic.

(2017); STRATEGIES FOR EFFICIENT MANAGEMENT BY SCHOOL

MANAGERS AT ELEMENTARY SCHOOLS. Int. J. of Adv. Res. 5 (5). 1233-1239] (ISSN 2320-
5407). DOI URL: http://dx.doi.org/10.21474/IJAR01/4237

Phd. Semir ejtani

Univerzitet Demal Bijedi Mostar

Nastavniki fakultet

Strategije efikasnog rukovoenja kolskog menadera u osnovnim kolama

Apstrakt: Promjene u obrazovanju ukljuuju unapreivanje opte organizacije odgojno-

obrazovnog rada kole. Fokus se usmjerava sa pojedinane na koncepcijske promjene, od mjere
postignua uenika do ukupnih rezultata kole, od nastavnika, kao subjekta promjene, prema
kolskim menaderima, kao rukovodiocima i nosiocima razvojnih promjene. Istraivanje je
sprovedenou junom dijelu Bosne i Hercegovine ( Hersegovaka regija ) na uzorku od 240
ispitanika ( 232 nastavnika i 8 kolskih menadera ) radi utvrivanja rukovodee uloge kolskog
menadera. Dobiveni rezultati, na osnovu standardizovanog instrumenta, ukazuju da su kolski
menaderi u svom radu sa nastavnicima fleksibilni, da su nastavnici ukljueni u proces voenja
kole, ali da u doboljnoj mjeri nisu ukljueni u strateo planiranje i praenjem postignua rada
kole. Strateki menader mora imati strategiju koju moe implementirati u organizaciju i na taj
nain on razmilja dugorono uzimajui u obzir sve okolnosti rada kole.

Kljune rijei: kolski menader, nastavnici, strateki menadment, efikasan menadment

Uvod

Poboljanje organizacije rada kole ukljuuje restruktuiranje i prihvatanje novih ideja i

novih naina djelovanja. Prema sadanjoj situaciji, osnovnom kolama na podruju HNK-a,
upravlja kolski odbor, a rukovodi kolski menader. kolski odbor ima mandat i ovlatenja
organa upravljanja, a skolski menader poslovodnog organa i pedagokog rukovoditelja. Uloga
kolskog menadera u prihvatanju i promovisanju promjena i inovacije od velikog je znaaja za
cjelokupnu vaspitno-obrazovnu djelatnost kole.
Aktivnosti kolskog menadera veoma su sloene i kompleksne tako da predstavljaju
veoma vaan resurs savremenih kola. Oni rukovode kolom i poslovima preko svojih kolega
nastavnika, te ih usmjeravaju ka ostvarivanju postavljenih ciljeva. Menaderstvo u obrazovanju
predstavlja odgovarajuu vjetinu voenja to podrazumijeva i odgovarajuu aktivnost u pravcu
uticanja i usmjeravanja rada nastavnika i drugih zaposlenika, kako bi rezultati organizacije i
cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada bili to uspjeniji. Od njihovog rada u velikoj mjeri zavisi
uspjeh ili neuspjeh neke kole. Menaderski posao veoma je sloen i odgovoran. Sloenost
menaderske djelatnosti zahtjeva interdisciplinarni pristup u istraivanju. U tom smislu, prema
nekim autorima menaderske djelatnosti obuhvataju najmanje etiri dimenzije: aktivnosti,
1
odnosno faze menadment procesa, koje obuhvataju planiranje, organizovanje, voenje i
kontrolu. (Baron, 1998, p.205 ). Strategija efikasnog menadmenta omoguava menaderu
razvoj tehnika kojom e omoguiti napredak kole u svim njenim disciplinama te u kojoj e
uenja biti visoke kakvoe i u kojoj e uenici postizati visoko postavljene obrazovne ishode.
Efikasan menadment daje viziju, pravac, svrhu promjena i analizira kontekst. Strateki liderip
nije strategija mikromenadmenta, on odgovara na etiri kljuna pitanja: 1. ta ( Jasan cilj i
vizija ) 2. Kako ( Skiciranje staze koju e zaposlenici slijediti kako bi dosegli zadane ciljeve). 3.
Kada ( U koje vrijeme ) i 4. Gdje ( Na kojem mjestu i prostoru). Svaka kola morala bi da ima
izraenu strategiju koja bi trebala da bude prezentovana zaposlenicima, roditeljim i lokalnoj
zajednici, a strateki menadment obuhvata, ne samo planiranje i prezentovanje strategije,
nego i njenu uspjenu realizaciju. Danas su kolski menaderi odgovorni za rad veeg broja
uesnika, od uenika do lanova kolskog odbora, od roditelja do politiara, od nastavnika do
lokalnih poduzetnika, pomonog osoblja do sindikata ( Mangin, 2007). Prema Notman i Henry
(2010), efikasni kolski menaderi koristite vie rukovodeih strategije za voenje nastavnika da
bi se podigao vei nivo postignua uenika: viziju i svrhu, fokus na uenika dostignua,
poboljanje prakse kola, konsultacije s nastavnicima i zajednicom, zapoljavanje kvalitetnih
kadrova i snanan menadmentski tim. Vana rukovodea vjetina za uspjenost kolskog
menadera je donoenje odluka. Kada zaposlenici sarauju na donoenju odluka, rukovodstvu
je imperativ da se obrazloi vanost odluka koje utjeu na kolu (Crum, Sherman, i Myran,
2009). Istraivanja iz podruja efikasnoti rukovoenja kolom usmjeravala su se u razliita
podruja, od istraivanja koja su usmjerena prema otkrivanju linosti i karakteristika linosti
rukvoditelja ( Adair, 1984 prema Armstrong, 2001), preko istraivanja koja su usmjerena na
strategije, koncepcije i modele voenja ( Elmore, 2000; Fink i Resnick, 2001 ) pa sve do
istraivanja iz podruja kompetencija koje su neophodne za efikasno rukovoenje kole (Bueno
i Tubbs, 2004; Jokinen, 2005 )

Svaka je kola posebna i djeluje u razliitim uslovima, pa je i uspjeno ostvarivanje

rukovodne funkcije kolskog menadera u njoj uslovljeno raznolikim uticajima drutvene
zajednice. Uspjenije e u toj raznolikosti djelovati kolski menaderi koji imaju odgovarajue
strune kompetencije, kvalitetnu i uspjenu demokratsku komunikaciju i koji se struno
usavravaju i razvijaju, a Resman (2001) naglaava da struno usavravanje ne smije biti vezano
samo uz organizacijska pitanja rukovoenja kolom, ve i uz zadatke pedagokog voenja.

Bez kvalitetnoga menadera, organizacija nee ispuniti svoju zadau. Uprava ukljuuje
koordinaciju i nadzor radne aktivnosti drugima, tako da se njihove aktivnosti zavre uspjeno i
uinkovito" (Robbins i ostali., 2009, p.10). Savremeni menadment, kao teorija upravljanja i
rukovoenja kolom, nudi svoja saznanja da bi se uspjenije i efikasnije ostvarili planirani ciljevi.
Prema Juriu, etiri su osnovne funkcije menadmenta u obrazovanju: planiranje, organiziranje,
voenje i provjera (Juri, 2004). Efikasni kolski menaderi posjeduju razliite vjetine koje
koriste u ljudskim odnosima, utjeu na stvaranje kulture koja integrie te ulau puno u
razumijevanje odnosa meu zaposlenicima (Daresh, J. C.; Gantner, M. W.; Dunlap, K.; Hvizdak,
M., 2000). Snaga organizacije uglavnom ovisi o menaderskoj komunikaciji i sposobnosti
kolskog menadera.

2
Metodologija istraivanja
Respektujui sadraje tematski relevantnih autorskih priloga i prethodnih tangentnih
eksplorativnih ispitivanja, koncipirali smo empirijsko neeksperimetalno istraivanje koje je za
cilj imalo istraiti i analizirati rukovodeu ulogu menadera kole. Konkretizacijijom cilja doli
smo do sljedeih zadataka koje je trebalo realizovati u ovom istraivanju:
1. Ispitati da li postoji statistiki znaajna razlika u procjenama kolskih menadera i
nastavnika osnovne kole, da su kolski menaderi fleksiblini u rukovoenju kolom i
odnosu prema zaposlenicima
2. Istraiti da li postoji statistiki znaajna razlika u procjenama nastavnika i kolskih
menadera, da su nastavnici ukljuenici u proces rukovoenja kolom
3. Utvrdit da li postoji statistiki znaajna razlika u procjenama kolskih menadera i
nastavnika osnovne kole, da nastavnici uestvuje u stratekom planiranja i praenju
postignua kole
Populaciju iz koje smo birali uzorak ispitanika i na koje se odnosilo ovo istraivanje sainjavali
su nastavnici i kolski menaderi osnovnih kola sa podruja junog dijela Basne i Hercegovine
( Hercegovaka regija ). Ukupno je ispitivanjem obuhvaeno 8 osnovnih kola ( 25 % populacije
) te se rezultati mogu smatrati reprezentativnium. Ispitivanje je obuhvatilo 232 nastavnik i 8
kolskih menadera. Meu nastavnicima njih 25 ( 12,82 % ) su nastavnici, a 170 ( 87,17% ) su
nastavnice. Struni profil ispitanika i godine iskustva u radu sa djecom, prikazani su u tabeli br.
1.

Tabela br. 1 Stepen obrazovanja i sta ispitanika

Stepen obrazovanja Ukupno
VS VSS MR DR
Ispitanik Nastavnik 68 142 22 0 232
kolski 2 2 3 1 8
menader

Sta Ukupno
0-10 11-20 21-30 31-40
Ispitanik Nastavnik 69 112 47 4 232
kolski 0 7 1 0 8
menader

Za potrebe ovog istraivanja konstruirana je identina skala za nastavnika i kolske

menadere Skala Likertovog tipa sastojala se od tri dijela. Prvio dio ispitivao je voenje kole,
drugi dio se odnosio na strateko planiranja i praenje postignua, a trei dio na rukovoenje
kolom. Ispitanici (nastavnici i kolski menaderi) izraavali su stepen frekvencije odreenih
pojava ( uvijek, esto, ponekad, rijetko i nikad). Koristei se statistikim programom SPSS 23
utvrdili smo pouzdanost r= .942 ( Cronbach alfa koeficient). Diskriminativnost tvrdnji izraunata
je pomou ajtem-total koleracije, odnosno preko korelacije rezultata koje su ispitanici postigli
3
na odreenoj tvrdnji i rezultata koje su postigli u cjelokupnom procjenjivanju. Sve procjene ija
je korelacija znaajna doprinose procjenjivanju, te imaju zadovoljavajui diskriminativnost.
Konana varijanta skale ima distribuciju koja znaajno odstupa od normalne raspodjele, to je
dokazano Kolmogorov-Smirnov testom, gdje je D= .61, df= 202, p= .000 , odnosno Shapiro-Wilk
testom gdje je D= .903, df= 202, p= .000. Dobiveni rezultati statistiki su obraeni u programu
SPSS 23. i predstavljeni su tabelarno i garfiki. Razlike u procjenama uenika i kolskih
menadera utvrena je 2 testom (Hi-kvadrat testom), pri emu se za statistiki znaajna razlika
uzima vrijednost nivoa znaajnosti do 0.05 (p 0.05)

REZULTATI ISTRAIVANJA I DISKUSIJA

Voenje kole

kole menaderi vode kole i preuzimaju ulogu voe iji je cilj da motiviu zaposlebnike
kako bi postizali to bolje rezultate. Da bi uspjeno vodili kolu, kolski menaderi moraju
moraju posjedovati kompetencije koje su im neophodne da bi bili sposobni uoavati i analizirati
situcije u kolie te djelovati u pravcu poboljanja rezultata rada. Osim samopuzdanja koje
kolski menader mora da ima, vrlo su vane i komunikacijske kompetencije koje mu
omoguavaju da kolu vodi na isprava nain, na zadovoljstvo zaspolenika i drutvene zajedinice
u kojoj se kola nalazi. Svojom vizijom i entuzijazomom u usmjerava i utjee i motivie
nastavnike radi postizanje to bolji rezulatata kole.
U skladu sa postavljenm zadatkom, istraili smo u kojoj su mjeri nastavnici ukljueni u proces
voenja kole i u kojoj mjeri kolski menaderi motiviu i odravaju kvalitetnu saradnju sa
nastavnicima.
Grafikon br. 1 Ukljuenost nastavnika u proces voenja

45 40.63
39.12
40 36.31 35.94

35
30
25
16.97 15.63
20
15
7.81
10 4.8
2.8
5 0
0
always often sometimes rarely never

Teacher School manager

Iz rezultata je vidljivo kako ispitanici prosuuju na zadovoljavajuoj razini vodeu ulogu

kolskom menader na svim ponuenim mjerama. kolski menaderi su svjesni vanosti pozicije
koju obnaaju te prezentuju rad kole u drutvenoj zajednici. Od strane nastavnika prepoznata
je intencija kolskih menadera u podruu strunog usavravanja nastavnika i razvoj

4
demokratske komunikacije i kvalitetnih meuljudskih odnosa. Od strane ispitanika procjenjen
je visok nivou uea nastavnika u komunikaciji i pozitivnim meuljudskim odnosima, te
motiviranju nastavnika od starne kolskih menadera za postizanje zajednikog cilja.
Tabela br. 2 Voenje kolskog memadera u kolama

Ispitanik N Mean Std. Deviation Min Max

Nastavnik 232 1,95 0,69 1 5
kolski 8 1,9 0,46 1,37 2,87
menader

Rezultat Hi kvadrat testa x 3,04 ne prelazi graninu vrijednost na nivou 0,05 2= 11,1,
to pokazuju da ne postoji statistiki znaajna razlika u percepciji nastavnika i kolskih
menadera u voenju kole izmeu kolskih menadera i nastavnika, na osnovu ega
potvrujemo prvu hipotezu istraivanja. Voenje kole usredotoeno je na poboljanje rada
nastavnika i njihov razvoj kako bi postigli svoj puni radni potencijal. kolski menader koji tei
kvalitetnom radu i kvalitetnom vodstvu nastavnicima e biti uzor, paljivo e da slua svoje
kolege, nastavnike i uvaava njihova gledita da bi na taj nain razvijao saradniku i pozitivnu
atmosferu u koli.

Strateko planiranje

Strateko planiranje u kolama nastaje kada kolski menader, zbog razliitih motiva,
stratei i kritiki razmilja kako da unaprijedi vlasti rad i rad nastavnik kroz ralzliite vidove
inovativnog rada. Osiguravanje podsticajnog okruenja radi profesiolanlnog razvoja svih
nastavnika, preduslov je da kola postane mjesto u kome e nastavici na najbolji mogui nain
da ispolje sve svoje potencijele, a uenici da postignu najbolje obrazovne ishose. Vrlo vaan
segment stratekog planiranja je da kolski menader ima jasnu viziju i misiju institucije koju
vodi, da ukljui nastavnike u izradi stratekoh planova kole, te da ih uvjeri nastavnika da
prihvate promjene koje e voditi poveanju kvaliteta rada. Strateko planiranje je proces koji
opisuje kako e realizovati postavljeni ciljevi, te koji su resursi neophodni da bi se postigli zadani
ciljeve kole.

5
 Grafikon br 2. Ukljuenost nastavnika u strateko planiranje

57.7
60 51.79
50
41.07
40
26.23
30

20 13.79
7.14
10 1.85 0 0.43 0
0
always often sometimes rarely never

Teacher School manager

Nae istraivanje je pokazalo, na osnovu procjene ispitanika da su nastavnici u velikoj

mjeri ukljueni u proces stratekog planiranja i praenje postignua kole. Strateko planiranje
u kolama podrazumijeva sloen proces koji ukluuje sve aktere kolskog ivota, zahtijeva
razraene procedure i organizovan timski rad. Istraivanje je pokazalo da nastavnici uestvuju
u stratekom planiranju i praenju postignutih rezultate kole te da kolski menaderi motiviu
zaposlenike da u njima uestvuju. Rezultati analize dobivenih podataka pokazuju da su prioriteti
razvoja kola, u najveem procentu, stalno struno usavravanje zaposlenih, opremlenost
nastavnim sredstvima, saradnja sa roditelima i ostalim socijalnim partnerim te iniciranje
promjene koje vode poboljanju rada i motivaciji nastavnike da u njima uestvuju od strane
kolskog menadera.

Tabela br 3. Strateko planiranje i praenje postignua kole

Ispitanik N Mean Std. Deviation Min Max

Nastavnik 232 1,61 0,68 1 4,22

kolski 8 1,66 0,42 1 2,28
menader

U integrisanom procesu stratekog planiranja mijenja se i ideja i praksa uenja. Stvara

se potreba za otvorenou i stalnom spremnou za usvajanjem i primjenom novih znanja,
vjetina i sposobnosti, tokom cijelog ivota. Dobivena vrijednost x 18,71 prelazi graninu
vrijednost na nivou 0,05 2= 11,1 to pokazuje da postoji statistiki znaajna razlika u
procjenama kolskih menadera i nastavnika osnovne kole, da nastavnici uestvuje u
stratekom planiranja i praenju postignua kole. Iako se veliki procenat nastavnika izjasnio da
uesvuje u stratekom planiranju rada kole, vrijednost hi kvadrat testa ukazuje da moemo
odbaciti nau drugu hipotezu. Strateko planiranje omoguava bolje usmjeravanje organizacije,
veu fleksibilnost i bolju koordinaciju rada. Za strateko planiranje, odnosno definiranje
strategijskih ciljeva i planova zadueni su kolski menaderi, jer najbolje sagledavaju i poznaju
problematiku na razini cijele orgnizacije. Strateko planiranje zagovara da kolski menader
6
formuliu strategiju i nose najvei dio odgovornost, ali i ukljuuje nastavnike. Dobiveni podaci
ukazujue da su nastavnici ukljueni od strane kolskog menadera, ali ne u tolikoj mjeri koliko
oni smatraju da je neophodno.

Proces rukovovoenja kolom

kolski menader je u neprestanoj ulozi rukovodioca i organizatora nastavnog procesa

i zato je vrlo vano da bude osposobljen u podruju meuljudskih odnosa i rukovoenja.
Razvijanje pozitivne klime meu zaposlenicima zasugurno je jedna od uloga kolskog
menadera koji krot kvalitetne komunikacijske vjetine i tehnike koje posjeduje treba da rjeava
mogue konflktne situacija u svakodnevnom radu. On mora biti dobar motivator i svojim
pozitivnim primjerom usmjeriavati zaposlenike da bi se kreirala pozitivna radna klima kao
preduslov boljih rezultata. Naim istraivanjem obuhvatili smo dva tipa rukvoenje kolom;
autoritarni i fleksiblini.

Tabela br. 4 Proces rukovoenja

Ukupno
Proces Ispitanici Uvijek esto Ponekad Rijetko Nikad
rukovoenja f % f % f % f % f %
Autoritativnost N 209 18,01 327 28,19 210 18,10 182 15,69 232 20,38 1160
M 7 17,50 11 27,50 4 10,00 14 35,02 4 10,00 40
Fleksibilnost N 498 26,83 556 29,96 434 23,38 267 14,39 101 5,44 1856
M 17 26,56 24 37,50 9 14,06 12 18,75 2 0,11 64
Legenda: N-nastavnici, M-kolski menaderi

Deskriptivni pokazatelji skale rukovodee uloge kolskog menadera u koli koji se odnose na
njihovu fleksibilnost i autoritativnost kroz rukovoenje kole prikazane su kao prosjene
vrijednosti na formiranim supskalama. Dobiveni rezultati ukazuju kako su kolski menaderi
svjesni svoje rukovodee uloge i njihove odgovorne pozicije u drutvu, te shodno tomu u
procesu rukovoenja su fleksibilni.

Tabela br. 5 Rukovodea uloga kolskog menadera u kolama

Ispitanik Autoritarnost Fleksibilnost
N 232 232
Mean 3,56 3,41
Nastavnik Std. Deviation 0,53 0,56
Min 1,4 1,2
Max 3,8 3,8
N 8 8
Mean 2,32 2,34
kolski menader Std. Deviation 0,36 0,5
Min 1,8 1,62
Max 3 3,12

7
Izraunata vrijednost x testa za modalitet autoritativno rukovoenje kolom prema procjeni
kolskih menadera i nastavnika iznosi x 3,19, a za fleksibilno rukovoenje kolom x 4,92 to
ne prelazi graninu vrijednost na nivou 0,05 2= 11,1, na osnovu ega moemo zakljuiti da
nema statistiki znaajne razlike u procjanama kolskih menadera i nastavnika u rukovoenju
kolim. Nau treu hipotezu o nepostojanju statistiki znaajna razlika u procjenama kolskih
menadera i nastavnika osnovne kole, da su kolski menaderi fleksiblini u rukovoenju kolom
i odnosu prema zaposlenicima moemo u potpunosti potvrditi. Istraivanje je pokazalo da su
ispitanici uglavnom zadovoljni realizacijom rukovodee uloge kolskih menadera u kolama na
podruju HNK-a te da je posmatraju kroz fleksibilnost i autoritativnost u samoj njezinoj
realizaciji promatranoj kroz njezine odrednice. Dobiveni pokazatelju, prema rezultatima ovog
istraivanja, upuu nas na kvalitetnu fleksibilnu rukovodeu ulogu kolskog menadera, to ne
iskljuuje potrebu za daljnje i kontinuirano struno usavravanje kolskih menadera. Uspjean
kolski menader mora istovremeno da preuzme ulogu planera, strunjaka, savjetnika,
motivatora i organizaora i realizatora mnogobrojnih aktivnoti kole. Kvalitetan kolski menader
u procesu rukovoenja neophodno je da uskladi ciljeve i zadatke kole, sa linim ciljevima i
interesima zaposlenika.

Zakljuak
Iako pozicija kolskog menadera ponekad nosi sa sobom i odreenu mo, a nekad i viak ili
zloupotrebu te moi, jako je vano da budu svjesni da ta pozicija ne daje za pravo da budu
direktivni, arogantni, da po svaku cijenu nastoje da svoje kolege mijenjanju u pravcu u kojem
misle da treba. Fleksibilan pristup menadera otvara vee mogunosti za uvaavanje razliitosti
zaposlenike kao i potivanje meuljudskih odnosa. Istraivanje je pokazalo da su kolski
menaderi zadovoljniji realizacijom svoje uloge nego sami nastavnici. Savremeni menader u
koli neophodno je da svoju ugled i poloaj u koli gradi na osnovu svojih kompetencija,
strunog i pedagokog pristupa, komunikacijsskih sposobnosti te moralnih i ljudskih kvaliteta.
Istraivanje je pokazalo da su nastavnici zadovoljni procesom voenja kole i fleksibilnou
kolskih menadera u kolama sa podruja junog dijela Bosne i Hercegovine ( Hercegovake
regije ) , ali da je neophodno da se nastavnici u veoj mjeri ukljue u strateko planiranje rada
kole. Svaki kolski menader treba razviti radni kontekst koji je poduprijet profesionalnom
kulturom tolerancije, kooperacije, kompromisa i brige za druge. Kao prvi meu jednakima treba
nastojati, to je vie mogue, ukljuiti sve nastavnike u proces odluivanja, zadavati im
odreene zadatke, ali samim tim poveati i njihovu odgovornost u radu. U konanici e to
poveati efikasnot kole i podii rezultate na vii nivo.

Reference

1. Armstrong, M. ( 2001).Kompletna menaderska znanja. Zagreb: M.E.P. Consult

2. Baron, R.A. ( 1998 ). Ponaanje u organizacijama. Beograd: elnid

8
3. Bueno, C and S. Tubbs (2004). Identifying global leadership competencies: An
exploratory study. The Journal of American Academy of Business. Cambridge,:
September, 2004, 80-87.
4. Crum, K. S., Sherman, W. H., & Myran, S. (2009). Best practices of successful elementary
school leaders. Journal of Educational Administration. 48(1), 48-63.
http://dx.doi.org/10.1108/09578231011015412
5. Daresh J. C., Gantner M. W., Dunlap K., Hvizdak M. (2000). Words from the trenches:
Principals perspectives on effective school leadership characteristics. Journal of School
Leadership, 10, 6983.
6. Elmore, R. (2000). Building a new structure for school leadership. Washington, DC: The
Albert Shanker Institute.
7. Fink, E., & Resnick, L. (2001). Developing principals as instructional leaders. Phi Delta
Kappan, 82, 598606.
8. Juri, V. (2004). Pedagoki menadment refleksija ope ideje o upravljanju,
Pedagogijska istraivanja. 1 (1): 137 148.
9. Mangin, M.M. (2007). Facilitating elementary principals support for instructional
teacher leadership, Educational Administration Quarterly, Vol. 43 No. 3, pp. 319-57
10. Notman, R., & Henry, A. D. (2010). Building and sustaining successful school leadership
in New Zealand. Leadership and Policy in Schools, 10(4), 375-394.
http://dx.doi.org/10.1080/15700763.2011.610555
11. Resman, M. (2001). Ravnatelj, vizija kole i motivacija uitelja za sudjelovanje. U: Silov,
M. (ur.), Suvremeno upravljanje i rukovoenje u kolskom sustavu. Velika Gorica:
Persona, 51 80.
12. Robbins, S, Bergman, R, Stagg, I & Coulter, (2009). Management, 5th edn, Australia:
Pearson Education Australia.
13. Jokinen,T. (2005). "Global leadership competencies: a review and
discussion", Journal of European Industrial Training, Vol. 29 Issue: 3, pp.199-216, doi:
10.1108/03090590510591085