IVAN RENGJEO:

Novci bosanskih banova i kraljeva

t. Dosadasnja literatura 0 bosanskim novcima

Znanstveno i sakupljacko zanin~anje za novae bosanskih banova i kraljeva
javlja se dosta kasno, i to tek .,pocetkom druge poloviee XIX . vieka. Godine 1851.
poceo je 110vosadski profesor dr. J a nlk 0 Sa far i k objavljivati u Glasniku srbske
slovesnosti, u III. svezku, opise razliCitih hrvatskih, srbskih i bugarskih novaea i
nastavio je s tim radom u svezku V. do IX. istoga casopisa, godine 1853. do 1857.
Tu je Safarik opisao - bez naroCitog sustava, onako kalw su mu pojedini komadi
dolazili pod ruku - 14 komada bosa ~1skih novaea, i to 2 noveabana PavIa Subica,
:3 Stjepana Kotromanica, 1 novae bal)a Tvrdka, 2 kralja Tvrdka 11.,_ 5 . komada kralja
Tomasa i 1 novae Stjepana Tomasevica. Ovaj Safarikov posao od osobite je
vaznosti, jer je tu po prvi put opisan i objavljen oveci broj bosanskih novaea pa
je upravo ovim radom zapocelo objavljivanje i proucavanje starih bosanskih kovova.
Iste godine 1857., koJe je Safarik prestao sa svojim radom, tiskao je u Budimu
MadiaI' Jan 0 s E r d y svoju radnju A Boszna es Szerb regi erme\s. (Bosanski
i srbski stari novei). U tome je djelu opisano 12 komada bosanskih novaea i to
2 komada Stjepana Kotromanica, 1 bana Tvrdka, 2 komada kralja Tvrdka Il.,
2 Stjepana II. Tomasevica, 2 kralja Tomasa. i 3 novea naslovnog kralja Nikole
I1ockog. Svi su novci tocno opredi Ijeni, jed ino su dva komada Stjepana II. To
masevica krivo dodieljena kralju Tomasu_ Erdy je prvi podpuni stranac, koji se je
pozabavio bosanskim novcima i koji je s time svratio na njih pozornost stranog,
osobito madzarskog svieta, ali ni njegov rad nema pravog znanstvenog znacenja.
Mnogo bolji i obsirniji prikaz bosanskih novaea dao je i opet stranae,
austrijski Niemae dr. G. A. Egg e r, u svom.e casopisu Wiener Numismatisehe
Monatshefte, II. svezak, god. 1866_, u clanku pod naslovom: Die Mtinzen von
Bosnien und Dalmatien.:. Nam jera je Eggerova bila, kako on sam u uvodu kaze,
da poviestnim redom opise dotada nepoznate bosanske novee iz njegove vlastite
bogate zbirke, koja se je tada nalazila u njegovoj trgovini novaea i starina u
PeW. Za bolje razumievanje citavog njegovog prikaza napisao je kao uvod kratku
poviest Bosne po djelima Engela i Gebhardija. No citava je ta poviest puna ne
tocnosti pa je s gledista danasnjeg poznavanja pro~losti Bosne vrlo slaba radnja.
U tome prikazu opisao je Egger 31 bosan ki novae i to 2 komada PavIa Subica,
iii, kako on kaze, Mladina grofa 'od Brebira, 9 k omada StjepanaKotromanica,
~ bana Tvrdka, 6 komada kralja Tyrdka Il., 6 kralja Tomasa, 3 Stjepana Tomase
 238

vlea i 3 novea Nikole. 1I0ckog. Na tri pridodane table nalaze se dobre slike opisanih
novaea. S pravom se moze reci, da je ovo ne samo prvi izerpljiviji nego i prvi bolji
opis bosanskih novaea. Ovaj Eggerov prikaz je od posebne vriednosti zbog toga,
sto je njime svracena na bosanske novee pozornost zapadnog svieta.
Prva domaca radnja 0 bosanskim novcima pojavila se godine 1875., kada je
ravnatelj zagrebackog muzeja S i m e J.. j ubi e izdao svoje kapitalno dje\a Opis
jugoslavenskih novaea. Nakon izerpljivog opisa golemog broja bugarskih i srbskih
kovova opisao je ovdje Ljubic 207 komada bosanskih novaea i to taka, da je u
svoje djelo preuzeo sve novee, koje su prije ' njega opisali Safarik, Erdy i Egger,
(svega 58 komada) a onda je sam po prvi put opisao sve bosanske novee zagre
backog muzeja, zatim novee iz muzejskih zbiraka u Becu, Pesti i Biogradu, te razli
citih drugih javnih i posebnickih zbirki tadasnjega vremena, na broj 149 komada.
Ljubic je u svome djelu opisao 9 komada novea bana Stjepana Kotromana, 4 ko
mada I-'avla i Mladina Subica, 27 komada Stjepana Kotromaniea, 65 komada bana
i kralja Tvrdka I., 8 kralja Tvrdka 11., 44 kralja Tomasa, 46 komada Stjepana To
masevica i 4 komada Nikole llockog. Iztaknuti treba, da se Ljubic nije driao vee
zavedenog kod dotadanjih pisaea nacina opredjelJivanja bosanskih novaea. Dok
Egger - sasvim tocno i opravdano - nijednog novea ne pridjeljuje banu Stjepanu
Kotromanu, Ljubic dodjeljuje - krivo, kao sto ce se vidjeti -- tome banu 9 ko
mada. I dalje, dok na pro Egger dodjeljuje ballu Tvrdku samo one Hovee, na kojima
se nalazi njegov banski naslov, Ljubie je Tvrdku kao kralju dodielio skoro sve
grose kralja Tvrdka II. - krivo dakako, kako je nauka kasnije utvrdila - a
Tvrdku II. kao kralju sarno jednu V[stu i to dinar sa dva TT u nadpisu aversa,
dakle vrstu, koja 'je medutim identicna s nekim noveima dodieljenim kralju Tvrdku I.
Ljubic je medu bosanske kovove uvrstio i samoupravne novee grada Kotora,
kovane pod vrhovniCtvom bosanskih kraljeva Tvrdka I. i Ostoje, kao i novee grada
Splita, kovane za splitskog vojvode Hrvoja Vukciea Hrvatinica. Stoga se kocl njega
broj opisanih bosanskih novaea popeo do brojke od 357 komada, od cega treba
odbiti ravno 150 komada kotorskih i splitskih, koji se ne mogu smatrati bosanskima.
Svome je djelu Ljubie napisao i znacajan uvod, koji danas doduse nen\a vise
podpune naucne vriednosti,. ali je tu po prvi put zapocet ozbiljan rad, da se baci
svietlo na mnoga pitanja nase numizmatike. Iza izerpljivog prikaza dotadasnje
literature o . samome predmetu Ljubic je naveo sve nove izvore, koje je izerpio
za svoje djelo. Progovorio je 0 vrstama novea i 0 sustavu, po kojemu su kovani,
o mjerenju i brojanju, 0 pismu i 0 jeziku na noveima, 0 tipovima nasih novaea i
o odnosu njihovu prema novcanim tipovima drugih naroda. Pozabavio se pravom
kovanjai pravom kopanja ruda; naveo je ponajglavnije rudnike srebra, a zavrsio
je svojuvod govoreci 0 poviestno poznatim kovnieama i 0 njihovu djelovanju.
Ljubicevo je djelo vriedilo kroz dobrih 30 godina kao podpuno pouzdani, je
dini naucno kriticni prirucnik narocito za bosanske novee. Ljubic je i svojim
polozajem kao ravnatelj zagrebackog muzeja i svojim znanstvenim ugledom, koji
jenepodieljeno uzivao i kod kuce i u vanjslwm svietu, a osobito bogatom i
izerpljivom obradom golemog broja novaea pribavio svome djelu nesamo obcenito
priznanje nego i obsolutni naucni autoritet.
Iza Ljubica je najzasluzniji trudbenik na iztrazivanju i proucayanju bosanskih
novaea nekadasnJi kustos i napokon ravnatelj sarajevskog muzeja dr. C i roT r u
he I k a. On je objavio nekoliko radova, kojima je posebiee u pitanju opredjelji
 239

vanja bosanskih novaca iznio podpuno nove poglede i zakljucke i time izpravio
napried napomenute LjubjCeve pogrjeske. U svome prikazu Bosanski, srbski i
bugarski novci Zemaljskog muzeja u Sarajevu, objavljenom u Glasniku Zemaljskog
muzeja u Sarajevu godine 1894., drieCi se jos Ljubiceva nacina opredjeljivanja
opisao je Truhelka 8 novaca prvih banova, t. j. bana Stjepana Kotromana i sina
mu Stjepana KotromaniCa, 1 komad PaVIa i Mladena Subica, 2 komada Tvrdka I.
kao bana i 10 komada Tvrdka I. kao kr.i:llja, 8 komada kralja Tomasa i 11 komada
Stjepana II. Tomasevica, - u svemu 49 komada. Kod svakoga je novca nav\!deno,
da Ii se nalazi i u Ljubicevu djelu iii ne. Take,> je tu objavljeno 10 komacla, kojih
Ljubic nije poznavao. U ovome je prildlzu Truhelka stavio prvi prigovor Ljubicevu
clocljeljivanju nekih novaca banu Stjepanu Kotromanu, a to su one vrste, na kojima
je ban prikazan .u stojecem stavu. Medutim je i sam ucinio pogrjesku, kad je tu
proglasio . prvim i najstarijim bosanskim novcima one tipove prvih banova, na
kojima ban sjedi s macem preko koljena, i izmedu tih tipova narocito onaj, lwji
ima na reversu lik sv. Vlaha; na te tipc>ve cia treba tek priclonizati olle, na kojima
ban stoji s macem j zezlom u rukama. Za ovaj novi nacin klasificiranja nije Tru
hell<a iznio nikakovih clokaza i obrazlozenja, kao sto nije, uostalom, ni Ljuhic za
svoj. Osim toga nije Truhelka razjasni) ni oclreclio, koji novci prvih banova
pripadaju otcu Stjepanu Kotromanu, a koji. sinu Stjepanu Kotromanieu. To je pi
tanje ostalo nerieseno.
Potaknut netom spomenutim prikazom Truhelkinim objavio je prof. V j e
k 0 s I a vee Ie s tin cetiri go dine kasnije u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sa
rajevu, god. 1898., svoj Opis nekih b;o sanskih novaca, u kojemu je opisao novce
iz osjeckog graclslwg muzeja, gdje je pn bio namjesten kao kustos. Tu je op.isano
11 novaca prvih banova, 1 komad iT vrdka I. kao ban a i 5 kao kralj~, 6 novaca
kralja .Tomasa, 4 Stjepana II. Tomasevica i 1 komad Nikole Ilockog. Kralju Tvrdku II.
nije Celestin dodielio ni jeclnog novca, a objavio je i zajednicki novac Stjepana
Tomasa i Burda BrankoviCa, zapravo falsifikat samog Burda Brankoviea. Medu
tih 28 novaca imacle j komacla prvih banova, koje novce nije Ljubic poznavao.
Znacajan je uvod u ovaj prikaz, jer je tu Celestin'razpravio Truhelkino ne
ridenim ostavljeno pitanje, koji novCi prvih banova pripaclaju Stjepanu Kotro
manu a koji Stjepanu Kotromanicu. Nakon kriticne i izci'pljive analize Truhelkinih
izvoda clolazi Celestin clo zakljucka, cia ban Stjepan Kotroman nije nikako kovao
svoga novca. Za tu tvrdnju ciao je clobro obrazlozenje. Time je Celestin izpravio
ovu vee od Ljubiea zaveclenu pogrjesku u docljeljivanju, ali. se u clodjeljivanju
clrugih novaca drii i sam i naclalje Ljubica, pa clocljeljuje Tvrdku I. i kao kralju
5 komacla novca.
Godine 1902. objavio je u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu C. T r u
he I k a prikaz pocl naslovom: Nalaz iz Vranjske, u kojemu je opisano 19 ko
macla novca bana Tvrclka L uz 184 clubrovacka istovremena clinara. Resetar clrii, cia
je ovo blago zakopano iza gocl. 1370. (Dubrovacka numismatika, I., str. 588.). Na
temelju upaclne tehnicke i tipolozkc slicnosti ovih bosanskih i dubrovackih novaca
Truhelka je utvrdio, da su kalupe i jednih i clrugih kovova izradili isti majstori.
PogrieSio je sarno u tome, sto je uzt,v rdio, da su ti kao i neki bosanski novci ba
nova Kotromaniea kovani u Dubrovniku (ReSetar, ibid.). Truhelka je nadalje mje
renjem ustanovio, da je u ovome inal azu poprjecna teiina bosanskih novaca po
komadu 1,65 g, a kod dubrovackih 1,61 g, pa iz toga izvodi, da je bosansko
novcarstvo za vrieme bana Tvrdka L ,bilo ur de no na istuj osnovi. nakojoj i
dubrovacko. On~ je dakle nesamo tipoloiki i stilisticki nego i metricki uzko po
vezano s dubrovackim. Uz to je Truhelka ' naveo nesto poviestn ih podataka, da
osvietli, koliko se na temelju njih moze, nuvcane prilike u Bosni sve do posljednjeg
kralja Stjepana II. Tomasevica, pa je to prvi pokusaj, da se objasni razvoj bosanskog
110vcarstva 11a temelju izvornih domacih poviestnih vrela. Tek je pogrieiiio, sto je
i opet Tvrdku J. kao kralju dodielio novee, kojih Tvrdko J. nije nikako kovao, i
sto je cak pokusao utvrditi, da je Tvrdko I. kao kralj proveo veliku novcanu re
formu poprimivsi mletacki novcani sistem.
Ali najbolja i najznacajnija radnja, koju je T r u h elk a 0 bosanskim novcima
dao, jeste njegova razprava: Nalaz bosanskih novaea, obreten kod Ribica, tiskana
1I Glasniku Zemalj. muzeja, god. 1905., i posebno kao posebni otisak god. 1906.
Ista je razprava kasnije objavljena na njemackom jeziku u Wissenschaftliehe Mittei
lungen aus Bosnien und Herzegovina, XI. Bal:d, Wien 1909.
Dok su nalazi bosanskog novea prije nalaza od god. 1904. u Ribicima (kod
Ostrozea na Neretvi) bili riedki, obicno maleni i vecinom pojedinacni, ovaj je nalaz
zbog golemog broja od 1422 komada bio od presudne vainosti, jer je velikim
brojem razlicitih tipova i jos razliciti.tih varianata, a osobito zanimljivim svojim
sastavoll1 pruzao siroko polje rada za temeljito proucavanje i davanje sasvim novih
pogleda na razvoj bosanskog novcarstva.
Rib'icki nalaz se je sastojao od samih sirokih grosa, - po Ljubicu kralja
Tvrdka I. i kralja Tomasa, - pa bi po toj Ljubicevoj determinaciji predstavljao
vremenski odsjek od svojih 70 do 90 godina . I bas taj slucaj, t. j. vremenski odsjek
od 70 do 90 godina, potaknuo je Truhelku, da ovaj nalaz promotri i proucisto
pomnije. Naime novei ribickog nalaza pripadaIi su prema Ljubicu kralju Tvrdku J.
i onda jos samo kralju Tomasu. Izmedu Tvrdl{a I. i kralja Tomasa izmienilo se
medutim nekoliko vladara. za koje se znade, da nisu kovali svoga novea i to u
vremenu od god. 1377. do 1421. Jedinome vladaru, lwji je vladao prije kralja To
masa, Tvrdku II. (1421.-1443.) Ljubic je dodielio jednu jedinu vrstu novea i to
dinar s nadpisom: DNI TT REGS BOSNE. Znacajno je bilo i upravo je upadalo u
oci, da se u ribickom nalazu nije nasao nijedan primjerak toga novea kralja
Tvrdka II. Zbog toga je sastav nalaza u' Ribicima izgledao vrlo cudnovato slozen,
jer je bio sastavljcn od novaea Tvrdka I. kao kralja (1377.-1391.) i od novaea
kralja Tomasa, koji je dosao na priestol tel< god. 1444., daklepune 52 godine iza
Tvrdka I. Veliku prazninu od pola vieka u jednom novcanom nalazu tezko je pro
tumaciti. U srednjem se vieku mienjao novae jos brze negoli danas. a i danas bi
bilo nevjerojatno, da bi jedan novae jos i 50 godina nakon smrti vladana, koji ga
je kovao, kolao kao izkljucivo prometno sredstvo zemljom, a da mu nasljednici ni
pomislili ne hi kovati svoj novae. Stoga je naravno Truhelka posumnjao u iz
pravnost Lju biceve determinacije novea pri dielje nog kralju Tvrdku I., i sasvim je
o brazI zeno i opravdano dodielio kralju Tvrdku II. Tvrdkovicu sve kovove ribickog
na taza, koji imaju nadpis: TVARTCO REX BOSNE, a koje je Ljubic u syome Opisu
f.U1at rao noveima kralja Tvrdka I.
Kad se prihvatilo stanoviste , da je sve novee ribickog nalaza s imenom kralja
Tv rdl{a kovao ,upravo Tvrdko II. T vrdkovi,c, nestalo je iwake potezkoce u tumacenju
'a t ava ribickog nalaza. S ovog novog giedista predstavlja ribicki nalaz razdoblje
od na jvi!ie 25 godina i suvisli niz novaea dvojiee la dara, koji su vladali jedan iza
 241

drugoga i kovah tipolozki jednolicne kovove. Svakako iz ovog novog opredj-eljenja

proizlazi ito, da onda Tvrdko I. l{ao kralj nije llobce kovao svoga novea, za koju
je tvrdnju Truhelka nastojao dati dobro obrazlozenje ,i llV jerljive dokaze.
Uz ovaj vazni izpravak Ljubiceva qpredjeljivanja Truhelka je u svojoj razpravi
dao i prilicnp dobar preg\.ed razvoja kiovanja bosanskog novea prije bana Tvrdk3.
Tu je konacno razkrstio s Ljubicem ti pitanju novaea dodieljenih banu Stjepanll
Kotr0l11anll. Dobrim ozbrazlozenjel11 dokazao je Truhelka isto ono, sto je vec god.
1898. Celestin uztvrdio naime, da Stjepan Kotrol11an kao slab ineugledan vladar
niti je mogao kovati, niti je uistinu k~vao svoj novae. Stoga je Truhelka u ovome
svome pregledu pridielio sve novee privih banova jedino i izkljucivo banu Stjepanu
Kotromanicu, COy jeku energicnu i sposobnu, koji je . Bosnu ucinio nesamo samo
.
stalnom drZavom, nego ju je i teritorialno znatno pov-ecao .
Konacni naucni posljedak ove znacajne Truhelkine studije sastoji se u ovim
utvrdenim i obrazlozenim cinjenic'ama:
I. Novee prvih banova kovao je sa1110 ban Stjepan Kotromanic,
2. Tvrdko I. kovao je sarno kao ban, a kad se je zakraljio, (1:377.-1391.), nije
vise izvrsivao to reg-alno pravo u Bosni,
3. Kraljevi Dabisa (1391.-1395.), Jelena Gruba (1395.-1 398.), Ostoja (prvi put,
1398.-1404.), Tvrdko n. (prvi put, 1404.-1408.), Ostoja (drugi put, 1409.-1418.),
Stjepan I. Ostojic 1419.-1421.) nisu ~ovali svoga nove a,
4. Kralj Tvrdko II. (1421.-144:3.) poceo je god. 1436. opet s kovanjem,
5. Taj je rad nastavio kralj Tomas (1444.-1461.),
6. StjeP<!rl II Tomasevic (1461.-1463. kuje takoder svoj novae i izjednacuje
ga teZinom i vriedf10scU s dubrovackim.
Ova Truhelkina razprava znacajna je jos i stoga, sto je on i ovdje, kao sto je
llcinio i opisujuci nalaz u VranjskoJ, prikazao, sarno jos bolje, razvoj bosanskog
novcarstva od god. 1436., kada je Tvrdko II. poceo kovati bosanske novee i to tako,
da je uz dinare njegova kovniea baeaIa u obtjeeaj i neMo krupniji novae, siroke
grose, II vriednos!i od dva dinara, ---: pa prel<o kovova kralja Tomasa we do emisija
novea kralja Stjepana II. Tomasevica. NaroCito je tu iztaknuo, II drugim drzavama
neobicnu praksu, da se je u Bosni skoro redovito upotrebljavao i trosio nesamo
dubrovacki nego i novae raznih drugih drzava uz domaCi kraljevski bosanski, a
bilo je i vecih vremenskih razmaka, kada je u Bosni sa1110 dubrovacka valuta vriedila
kao obce platezno i prometno sredstvo. Vriednost ove Truhelkine studije dize ito,
sto je on II njoj razpravio i pitanje bosanskih rudnika kao i prihoda, l<oje je kr3
ljevska komora imala od produkeije srebra. Zanimljivi su i dielovi ove razprave ,
koji govore 0 vrstama i tipovima l{ovova Tvrdka II. i Tomasa, .0 tezini tih kovova
kao i tehniei njihova kovanja. Pripomenuti tek treba, da se je Truhelki podmakla
omaska pri uporedivanju tezine novea dubrova~kog i novea kralja Tvrdka II. Tru
helka naim.e izvodi, da je teZina nove a Tvrdka II. za punih 10 ~. veca od dubro
vackih novaea a taj je zakljucak stvorio na temelju proucavanja nalaza u Vranjskoj.
No ta uporedba nije tocna, jer se tezinu dubrova~kih novaea iz vranjskog nalaza
moze ' uporediti sarno' s novcima ba na Tvrdka I. iz vremena poslije godine 1370.,
jer su II tom nalazu i jedni i drugi novei slIvremeni. Novee pak Tvrdka II. trebalo
je uporediti sa suvremenim dubrovackim dinarima 16. tipa, skupina f), iz god. 14:38.,
kada je dubrovacki dinar bio tezaJk samo okC? 1,220 g (Resetar, I , 240.). Na tt'
16
242

melju .te i takove jedino izpravne uzporedbe proizlazi, da je bila mnogo veca. razlika
u t~zini izmedu novea, t. j. upravo sirokih grosa, Tvrdka II. i suvremenog dinara
clubrovackog, t. j . 1,77 g prema 1,22 g, sto cini 31'/r razlike a l1e samo 10%.
I u determinaeiji sirokih grosa Tvrclka II. -i Tomasa stvorio je Truhelka u ovoj
razpravi nov i dobro obrazlozen sustav, drugaciji i bolji, nego sto je u Ljubica.
Opisujuci 675 komada grosa Tvrdka II. i 461 gros Tomasev ustanovio je Truhelka,
da .se na tim noveima uz zajednicke pojeclinosti u nadpisima i u likovima nalaze
i neke karakteristicne aznake, koje nisu na svim k;:)lnadima iste. Opazio je, da se
na aversu iznad krune a poluaj celenkina stapica javljaju iii dvie zviezde, iii dvie
tocke, iii na tom I11jestu' nema nikakova znaka. Dok se uz navedene znakove. na
grosima Tvrdka II. javljaju s obadvie strane grba inieiali R-T (Rex Tvrdko), na
noveimaTomasevim uz iniciale R-T (Rex Tomas) dolaze i inieiali T-O (Tomas OstojiC)
i 0- T, (valjda zabunom kovnicara premetnuta slova, Ostojic-Tomas). Na reversu
opet Tvrdkovih grosa, u poljll s lieve strane zastitnika Bosne sv. Grgura iz Nazianza
iii je polje prazno iii se na tom mjestu javlja kao sigla po jedan Ijiljan; na no\'
eima Tomasevim vidi se na tom mjestu iii sigla \) (= D) , iii ;\" iii R, iii 1(' ( = D) .
Svrstavsi i dovevsi sve te sigle u sustav Truhelka je dobro podielio Tvrdkove novee
l1a dvie vrste, svaku sa tri poclvrste, docim je Tomaseve ' grose svrstao u tri vrste
taka, da l. vrsta ima :2 podvrste, 2. vrsta ima 5 podvrsta a 3_ vrsta je bez podvrsta,
prernda bi se ocekivala prema postavljen om prineipu dioba Tomasevih novaea u
5 vrsta . Sve su te sigle oznacival.e pojedine razlicite emisije novea iz bosanske kovniee.
Godine 1913. objavio je prof. Mil an Res eta r u Bosanskoj Vili u Sara
jevu, na str. 73.-76., svoj clanak Stari bosanski novei, u kojemu je dao vrlo
Jiep pregled kovanja bosanskog novea pocevsi od bana PavlaSubica, s kojim on
ZapOelTIJe oplslvanje bosanskih kovova, pa sve do naslovnog kralja Nikole I1ockog,
(u zadnjem odsjeku govori i 0 novcima, koji su kovani u Bosni poslije njezina
pada, pod Turcima). lztaknuti treba, da se ovdje Resetar u opredjeljivanju kovova
bana Stjepana Kotromanica ne slaze s Truhelkinim misljenjem iz god. 1894., nairne,
da su najstariji bosanski novei oni, koji imaju na aversu lik bana s macem preko
Iwljena, a na reversu lik sv. VI aha . ReSetar S1l1atra najstarijim kovovilT\8. one, Iwji
imaju na a\'ersu bana, koji stoji, a na reversu lik Isusa na priestolju, onako
kao i na novei1l1a bana Pavia Subica, predhodnika Stjepanova . Mladi od ovih su oni
novci Stjepana Kotr01l1anica, koji su s liea isti kao netom opisani, ali koji na na
licju imajll Isusa, kako stoji, dakle I{ao i na dubrovackim dinarima . Jos su mladi
oni Stjepanovi noyci, koji su ocito oponasanje onih kovova,' koje je srbski vladar
Dusan kao car kovao, t. j. koji imaju na aversu kaeigu a straga lsusa na priestolju .
Noveesa sv. Vlakom na reversu smatra Resetar najmlaclim novcima bana Stjepana
Kotromanica osobito jos i zato, sto su najlaksi od svih njegovih novaea .
(itav niz dobrih priloga i podataka za temeljitije upoznavanje novcanog stanja
u Bosni dao je M. Res eta r u svom velikom djelu Dubrovacka numizmatika,
knjiga I., Hrv. Karlovei 1924., gdje je na nekoliko mjesta razpravio i objasnio neka
vazna pitanja bosanskog novcarstva. U 327. iznio je on zakljucak dubrovackog
Senata od 18. III. 1365., da se za bosanskog bana Tvrdka nacine u Dubrovniku ka
lupi za kovanJe njegovih dinara s Isusom s jedne strane i s banom s macem u mci
s druge strane. Tu je Resetar iznio i svoje miSljenje, da je neki dubrovacki majstor
pravio i kalupe za dinare bana Stjepana Kotromanica (Dubrov. numizmatika, II.,
br. 3612) . Vazni su Resetarovi podatci i navodi u 195_. gdje on utvrduje, da se
 243

je dubrovacki novae naJVlse izvozio J Bosnu i tamo stulno trosio. Obtjeeaj dubro
vacl;;og novea izazvao je eitav niz razlieitih protumjera, koje s,:, bosanski vladari
poduzimali iii da oslabe i smanje ili da cak i spriece Iwlanje dubi'ovackog novea
u Bosni. Tal;;o je vee ban Stjepan Kotromanic, da uspjdnije konkurira dllbrovackim
dinarima, oponasao dubrovackinovaC uzimljuCi za neke svoje dinare sliku i nadpis
s dllbrovackog novea. Njegov nasljednik ban Tvrdko je opet, da isto tako oslabi
kolanje dubrovackih dinara, pribavid iz Dubrovnika kaillpe za svoj, novae, ali se
cini, da nije od kovanja toga svoganovea imao kakove osobite Iwristi pa je, kad
je postao kraljem, prestao s tim poslom i zatvorio svoju bosansl{u kovnieu. Kad
se je lualj Ostoja god.' 1403. UPllStiO II rat s Dubrovnilwm, namjeravao je osno
vati SVOjll Iwvnieu, ali te namisli nije mogao provesti, jer je ubrzo bio svrgnut s
vlasti. Kralj Tvrdl;;o II. cinio je ta~oder smetnje kolanju dubrovackog novea po
Bosni, ali se njegov novae, koji je i~mao iztisnuti dubrovacki, spominje izricito tel<
god. 1436. I, od kralja Tomasa traZili su Dubrovcani, da ukine bosansku kovnieu
ida ne kuju svoga novea, ali bez 4spjeha, jer je Tomas uistinu mnogo kovao i
pustao u obtjeeaj svoj novae II razlicjtim tipovima i emisijama. Tek je Stjepan II.
Tomasevic djelomicno izisao Dubrovcanima u susret i dopustio, da njihovi dinari
kolaju ~~Iobodno po Bosni, ali je ipak i sam i nadalje l;;ovao svoj novae. Napokon
je vazan i Resetarov prilog II 208., gdje je dokazao, da je ban Stjepan Kotromanic
direktno i krivotvorio dubrova,Cke Ipa i neke srbske novee.
Napomenuti treba i Rese ra rov ' clanak Novei krivotvoreni od bosanskih via
dara u sarajevskom kalendaru Prosvjeta za god. 1925. Tu su pregledno izneseni
i opisani svi falsifikati, koji se do\lode u vezu s bosanslwm kovnicom i za koje se
moze tvrditi, da su pravljeni za vladanja Dana Stjepana Kotromanica.
Krivotvorinnma bosanske kovniee pozabavio se i becki l111mizmaticar K a r I
S toe k e r t u svome prikazu Bosnisehe Falsehungen serbiseher Milnzen im
Mittelalter (Numismatische Zeitschrift, Wien 1~)2:3" str. 10-13), I ako je Stoekertov
prikaz tiskan prije Resetarove Dubrov. numizmatike i prije netom spomenutog
clanka u Prosv jeti , ipaJ.; u njemu nema nista novo ni osobito i to zato, sto je
taj Stoekertov prikaz izraden na temelju' podataka, koje je on dobio od Rdetara.
Jedino treba iztaknuti dobre ertde krivotvorenog novea, koje je Stockert dao izra
diti za taj svoj prikaz .
o novcima naslovllog kralja r--jikole I1ockog prvi je progovorio dr. G. A. Egger
II Wiener Nllmismatisehe Monatshefte, III. svezak, 1867., strana 175. Tu je on
iznio opis tri razlicita Nikolina 110vea. Te je opise preuzeo II svoje veliko djelo
Ljubic,' nadodavsi opis primjerka, koji se je tada cuvao II beckom Dvorskom nu
mizmatickom kabinetu. Kasnije se javljaju u nasoj naucnoj literatllri samo spora
dicne viesti 0 noveu Nikolinu i objavljuje se po koji njegov kov, tako kod Celestina
(Glasnik Zemalj. mllzeja II Sarajevu, 1898., str. 103.), kod Bn,lnsmida (Vjestnik Hrv.
arh. druitva u Zagrebll, 1905.), i kod D. Szabe (Savremenik, 1917., str. 73.) te kod
Sz;!~ntgali Karolya (Numizmatikai K6zI6ny, Budapest 1909., str. 104.). Dosada naj
obsezniji prikaz i pregled novaea INikole I1ock0g objavljen je u sarajevskom kalen
dam Napredak, god. 1930. (i u poseboom OtiSkll 1929.) p.od naslovom: 1. R eng j e o.
Novei Nikole !lockog-. Tu su pribrani i opisani svi novci Nilwle lIockog, koji Sll
dotada II naucnoj literatllri nasoj i stranoj objavljeni, a ofjisana je i jedna jos nepo
znata podvrsta, u svemu pet tipO\' a II deset varianata.
Dobre je priloge za llpoznavanje bosanskog novea dao A I f red M a k a nee
objavivsi II sarajevslwm Glasniku god. 1906., na sir. 109. prikaz )Cetiri nepoznata
1G*
244

bos,anska nov~a, i god. 1910., na str. 669., biljezku Nepoznati polugros kralja To
masa. Te uOlkate svoje posebnicke zbirke obradio je Makanee jos jedanput i to
11 casopisl1 Numismatika, 1933., str. 15. Tu je opisan po jedan nepoznati novae
Tvrdka II. i Tomasa te tri nepoznate variante Stjepana II. Tomasevica.
I 0 noveima bana Hrvatske i gospodina Bosnc PavIa Subica bilo je do nedavna
samo sporadicnih viesti i to najprije kod Safarika, zatim kod Erdy-a i Eggera u
napomenutim njihovim djelima. Ljubic je sve to prikupio i objavio u svome Opisu,
a iza Ljubica je jos Truhelka objavio primjerak, sto se cuvao u sarajevskom muzeju
(Glasnik 1894., str. :395.). Prikaz svih dosada objavljenih i neobjavljenih kovova izisao
je u Iistu Numismatika, Zagreb 1937., svez. ilL-IV., pod nadpisom: I. R eng je 0,
Novei PavIa Subica, bana Hrvats;ke i gospodara Bosne . Tu je obradeno i opisano
u dva tipa ukupno 17 komada razlicitih varianata subiceva novea .
Zadnje priloge iz podrucja bosanske numizmatike dao je prof. Ivan Rengjeo.
U razpraviei Zlatni novae bosanskog kralja Stjepana Tomasevica, Sarajevo 1937 .,
obradio je i opisao riedki bosanski zlatni novae , koji se je nasao u jednol1l ~elu kocl
Prie~lja u Sandzaku. Kako na tome noveu nema izravnog navoda, da je to zaista
novae lualja Stjepana Tomasevica, pisae je uznastojao, da analizom i tumacenjem
pojedinih osobina samoga novea kao i uzporedbom toga kova s drugim nekim
bosanskim noveima dade vjerodostojne poclatke, da je to uistinu i bez 9'l'ake
sumnje novae zadnjeg bosanskog kralja. U Numizmatickim viestima,
Zagreb 1939., u 1. broju, objavio je Rengjeo clanak pod naslovom Nepoznati bo
sanski novae. Tu je opi~an jedan jos nepoznati unil<at, dinar bana Tvrdka, i izne
seno je misljenje, da je to Tvrdkov noy?c iz prvih godina njegova banovanja.
U istom numizmatickom fistl1 izisao je i drugi Rengjelov prilog: Kraljevski novae
Tvrdka 1. (Numizm . viesti, br. 2), gdje je opisan jedini ocuvani primjerak dinara
kralja Tvrdka I. Nalazom ovoga novea oborena je tvrdnja C. Truhelke, da kralj
Tvrdko I. nije vise kovao svoga no"ea, posto je postao kraljem. Tvrdko I. je kao
kralj doduse ukinuo i zatvorio svoju bosansku kovnieu, ali je, kako svjedoci ovaj
dinar, i kao kralj dao da se kuje njegov novae i to u Kotoru, koji se je grad nalazio
pod njegovim protektoratom zadnjih god-ina njegova zivota i vladanja. - Posljednji
objavljeni prilog iz podruc,ia bosanske numizmatike je Rengjelov clanak: Neobjav
Ijeni dinar Stjepana Tomasevica (Numiz. viesti, 1939., ' br. 4.). Tu je objavljena i
opisana jedna jos nepoznata varianta dinara Stjepana Tomasevica i dan je kratal{
pregled kovanja ovog vladara.

2. Poviest kovanja bosanskog novca

Prvi novci, na kojima se navode i imena bosanskih banova, koji su dakle
kovani i za obtjeeaj u Bosni, jesu srebrni dinari (denarii grossi), sto ih je iz svoje
kovniee pustio u kolanje ban H r vat s k e i g 0 s pod i n B 0 s n ePa v a 0
S 11 b i C, hrvatski velikas, koji je u politickom zivotu svoga vremena u Hrvatskoj
i Ugarskoj igrao jednu od najuplivnijih uloga. Ban Pavao je najsnaznija i naj
markantnija osoba iz porodiee Subica-Bribirskih. VladajuCi skoro punih 40 godina
(1273.-1312.) kao ban Hrvatske izmeclu Gvozda i Nere,tve podigao je moe i ugled
svoj do talwve visine, da su ga u ono vrieme obcenito smatrali samostalnim vI ada
rom . Bio je COy jek mudar, promis\jen, odlucan, a nadasve spretan i okretan takticar
i diplomat. Poslije starih hrvatskih narodnih kraljeva jedini se je on uzpeo do
 245

takove moci, da je pod svoju vlast oku)io i politicki ujedinio najveci dio neka
danje hrvatskc drzave i zavladao od Jadranskog mora pa sve ~o ?ri~le. ~odloz~.a
rnu je bila citava Hrvatska, Dalmaeija, Bosna i dio Humske .zemlje, Jedtno Slav~ntja
nije podpadala pod njegovu vlast. Ban pavao je mudrom svojom taktikom za vneme
priestolnih b-:'Hbi oko ug~ -hrvat. priestola postigao, da je podieljeria i priznata njemu
i njegovoj porodiei cast i vlast hrvatskog bana kao ,nasljedna baStina za sva vre
mena. On je kao ban neodvisno vladao u Hrvatskoj i u ostalim zemljama i kraje
vima a narocito u Bosni. Tu su njemu bili podloznisvi velikasi kao vazali, a sve
velikasl{e porodiee i svi gradovi podpadali SlI pod njegovu jurisdikciju i vlast (do
minium) .
U razdoblju od god. 1301. pa I do svoje smrti (1312.) bio je ban Pavao na
vrhuneu svoje moCi. Iz njegovih povelja toga vremena vidi se, kako on plemstvu
podjeljuje posjede; tu on svoju banovinu Hrvatsku s Bosnom nazivlje svojim vla
danjem a imena kraljeva nigdje ni ne spom inje. U toj moci, prisvajajuci si vladarska
prava, poceo je ban Pavao kovati svoj srebrni novae . Nije poznato, da Ii je on
pravo kovanja novea dobio od kojega vladara. Ali kako ' se za kraljevsku vlast u
ono vrieme 1I Hrvatskoj skoro ni z,n alo nije, najvjerojatnije je, da on te dozvole
nije ni od koga ni trazio. Uostalom, u ono doba imao je pravo kovanja novea
(ius eudendae monetae) tako reCi svaki feudalni gospodin i autonomno munici
paino tielo. Hrvatska s primorskom Dalmacijom bila je -u pitanjima ekonomskim
i u stvari kovanja i obtjeeaja novea i onako posve neovisna od Ugarske. U saeu
vanim dokumentima iz Hrvatske i Dalmacije iz doba Arpadovica (1102.-1301.), pa
i kasnije, ne nalazi se nigdj-e, da se je kraljevski ugarski novae upotrebljavao na
teritoriju Hrvatske juzno od Gvozda. U pisanim spomenicima i u nalazima u zemlji
javlja se od X. do XIII. vieka u Hrvatskoj i Dalmaciji samo bizantski a kasnije
srebrni mletaeki novae.
Novei bana Pavia kovani su po ugledu na suvremene mletacke grose iii ma
tapane. On je odabrao mletacki tip, da njegovi kovovi udu lakse i neopaziee u
obtjeeaj. Denarius grossus, grosso, poceo je kovati god. 1202. mletaeki duzd Enrieo
Dandolo. Zbog svoje solidnosti, dobrog sr:ebra i propisane tezine od 2,178 g.
"
mletaeki je gros ubrzo postao omlljelim prometnim i plateznim sredstvom te se
osobito udomio na cielom Iztoku i u nas:m primorskim krajevima. Ban Pavao je
kovao svoj srebrni novae imitirajuci vjerno mletacke matapane tako, da je njegov
novae velieinom, ertezem i eielim svojim izgledom pa i teZinom odgovarao mle
tackome, jedino se razlikovao u nadpisima na aversu.
Ban Pavao je postao go s pod i n B 0 s n e (dominus Bosna,e ) negdje god.
1299., kada ga je priznao kao svog vrhovnog gospodara bosanski ban Stjepan Ko
troman. Cini se, da do toga akta nije dosl o bez borbe. Utvrdeno je, da je tek
god. 1302. Pavlov brat Mladen I. zauzeo Bosnu sve do Drine, a onda ga je Pavao
kao suvereni vladar imenovao bosanskim banom i svojim zamjenikom u novo ste
cenim krajevima. No ban Mladen (Mladinus banus Bosniensis) nije dugo upravljao
Bosnom. Negdje 1I lipnju 1304. poginuo je u nekom boju s bosanskim heretieima.
sto je Pavao poduzeo, da osveti smrt svoga brata, nije pozna to, ali se eini, da je
otisao u Bosnu s oruzanom silom, ponovno je pokorio te zauzeo i dio Humske
Zemlje. Stoga se ban Pavao u jednoj povelji iz god. 1305. ponosno nazivlje g o
s pod inc ita v e B 0 s n e. TGm je prilikom imenovao svoga sina Mladena II.
(Mladenus seeundus, banus Bosnae) za bana Bosne. Bah Mladen II. je upravljao

..

246

BosnoJl1 sve do smrti otea bana PavIa 1312. godine, a ad te godine pa sve clo svoga
pacla gocl. 1322. vlaclao je on u citavoj otcevoj bastini, dakle i tI Bosni, kao ban ' i
gospodin.
Danas SlI poznate clvie vrste srebrnog novea bana PavIa.') Na prvoj vrsti na
lazi se na prvome mjestu na novcanoj ploCici njegovo ime: DVX PAVL, a na drugom
mjestu ime njegava bra t a Mladena I.: BAN MLADEN. koji je banovao od 1302.
do 1304. gocline. Na drugoj vrsti javlja se 1I nadpisu uz Pavlovo ' ime jos i ime
sin a njegova Mladena II.: BAN MLADEN SECVNDVS, koji je upravljao Bosnom
ocl 1:305. do 1312., t. j. clo smrti Pavlove.
Gdje se je nalazila kovlliea bana Pavia, clallas se pozitivllo ne zna, jer nam
~~ acuvana historijska vrela ne dajll 0 tome pitanju nikalwvih podataka. stavise, u
vrelima, poveljallla i javnim iZQravama nigclje se ne spoJl1inje, cia je Pavao kovao
svoj novae iIi cia se je gdjegod taj pri placanju upotrebljavao. Sva je prilika, da
se je Pavlova kovniea nalazila 1I kojem njegovoll1 utvl-denom gradu, vrlo vjero
jatno . u Sk.r adinu, gdje je on rado boravio.
Srebro za lwvanje svoga novea nije mogao ban Pavao dobavljati iz uze svoje
pos tujbine, t. j. iz Hrvatske, jer se 1I tome dielu njegove banovine nije nalazio ni
jedan rudnik srebra. Ali kada je postao gospodin Bosne, prllzila mu se prilil<a, da
dobavlja srebro iz bosans~ih rudnika, kao sto Sll to cinili i kasniji bosanski banovi
kraljevi.
Kako se na ovim Pavlovim noveima nalaze i imena bosanskih banova Mladena I.
i Mladena II., koji Sli stvarno u Bosni izvrsivali bansku cast i vlast, podpuno je
opravdano, da se ovi kovovi smatraju prvill1 i najs tarijim noveem kovanim i za
Bosnu. Podvuci treba, da su ih tako opredielili vec ranije i Ljubic i Resetar . S time
je ujedno najtjesnije povezan pocetak bosanske numismatike sa sirQm hrvatskom,
s kojom ona inace i s naeionalnih razloga cini jednll ejelilJU.
Pavia Sllbica je nasliedio njegov sin Mladen II. nesamo kao hrvatski ban nego
i kao ' g 0 s pod i n Bosne. Poput svoKa otea imenovao je i on II Bosni svoga za
mjenika. Tako je dosao na poIozaj bosan~. lwg ban3 S t j epa n K 0 t I' 0 man i c,
s!n bivseg Pavlova bana Stjepana Kotromana, koji je oko godine 1299. priznao
vrhovnu vlast PavIa ~ubica . Ban Mladen II. vlaclao je velikoll1 svojom bastinoll1 kao
i otae snazno. On je ratnik, diploll1ata i vladalae 1I jednoj osobi, njegovo ime je
bilo nadaleko na glasu u Italiji, Ugarskoj i kod Ilj~gov ih sllsjeda (Tha1l6ezy) . Ali
zavist hrvatskih velikasa, s pletke Veneeije, te:tnje claltnatinskih gradova za alltono
mijoll1 pa i sam kralj Karlo I. podmuldill1 radom podlwpase i napokon oborise vlast
bana Mladena. Protiv Il .iega se najprije podigose knezovi NelipiCi, Kurjalwvici,
HrvatiniCi i dalmatin~ki gradovi. Njima se priclruzi~e i ban Siavonije Ivan Babonic
i bosanski ban Stjepan Kotromanic . Na celo citavoj ovoj uroti stavi se Mladenov
rodeni brat Pavao. Napokon dode i do suiwba oruzjem. U bitei kod Bliske u svibn,iu
1322. potukose ujeclinjeni urotniei slabiju vojsku Mladenovu. Kralj Karlo, koji je
u. to stigao u Knin , svrgne Mladena s banstva i postavi za bana u Hrvatskoj bana
Ivana Bi:tbonica, a 1I Bosni Stjepana Kotroll1anica.
tim je bio maknut gospoclin Bosne Mladell II ., poceo se ll1ladi ban Stjepan
Kotromanic osjecati i vladati kao samostalan vladar. 0 tome svjedoci njegova 11aj
starija povelja izdana oko godine 1322. na Mileh . Da svoju moc ojaca, ban Stjepan
J) R eng.i e 0, Novei oana Pavia Subica, NUll1ismatil{a, I(n,i. I1. -IV., Zagreb, 1937.
 247

se je mudn) priblizio dinastiji Anzuvinaea stupivsi s njom cak i u rodbinsku vezu.

On se naime ozenio poljskom Imeginjom Elizabetolll, rodakinjom zelle kralla Karla 1.
Tako je do~lo do prijateljskih odnosa izmedu kralja i bana. Karlo I. je bio banu
Stjepanu vrlo sklol1, a ban je opet i.zdasno pomagao IHalja protiv hrvatskih neza
dovoljnih velikasa i protiv srbskih vladara. Izlwristivsi bas te smutnje Stjepan je
pripojio svojoj vlasti Zavrsje, Makarsku Krajinu, Donje Kraje i Humsku Zemlju.
Sacuvao se nj-egov pecat, na Iwjem se on 'ponosn') Ilazivlje banom i slobodnim
gospodinom sve zemlje bosanske, 'usorske, solske, donjekrajske i sve zemlje humske .
Ban se Stjepan ocito osjecao suverenim vladarem II svojoj banovini.
Postavsi samostalan vladalae ipoveo se ban Stjepan za Ilekadanjim gospo
dinol1l Bosne Pavlol11 Sllbicem pa je i ~:am poceo kovati svoj novae i II tome
poslu razvio je cak velikll aktivnost. Njegova je kovniea radila obilno. To nam
dol<azujll mnoge vrste njegovih nov.aea, a i te opet u brojnim podvrstama. Sarno,
1l3zalost, poviestna vrela nam nisUi ne kazlljll, ni kada, iIi, bolje receno, koje je
godine ban Stjepan poceo kovati, ni gdje mu se je Ilalazila kovniea, ni kada je i
koje godine I<ovao pojedine, danas :poznate i sacuvane vrste svoga novea. Tako smo
llpllceni jedino na njegove ocuvane novee kao jedina vrela i izravne dokaze, da je
on Iwyao i izvrsivao ius elldendae monetae. 2 )
Pri odredivanju kronolozkog reda, kojim Sll pojedine vrste Stjepanovih no
vaea kovane, u nestasici poviestnih ookaza posluzit cemo se kao pomagalom obicnom
pojavom, koja se u srednjem vielw javlja skoro kao pravilo, naime pojavom po
stepenog opadanja tezine a i velicine novea. U tome se pOSlll ne cemo drzati Tru
helke, koji je uzeo kao najstarije Stjepanove kovove najlakse njegove novee, one
s banom s macem preko koljena I sa sv. Vlahom, a posljednjima je smatrao one,
koji su bili najveci i najtezi i nosili lik stojeceg vladara s macem i zezlom u ru
kama. Mnogo je uvjerJjivije mis.IJenje Resetarovo, koji novee sa sv. Vlahom drzi
za po~ljednje kovove bana Stjepana. Prema tome kao najstariji Stjepanov novae
smatramo 1. vrstu,koja i velicinom(21 mm) i tezinom (do 2'10 g) i nalicjem svojim
odgovara \loveu njegova predsastnika u tome poslu, naime noveu bana PavIa ~ubica .
Nema sumnje, .da je ban Stjepan stajao pod izvjestnim uplivom Pavlova kovanja
pa je dao, da se njegovi prvi kovovi izrade po llgledu na primjerke njegova pred
tece. Zadr.zao je velicinu i tezinu Pavlovih matapana kao i nalicje s Isusom n'a
p-riestolju, sal1lo je lice aversa izmienio, t. j. nije uzeo Iik mletackih matapana sa
SV. Markom i duzdem jamacno zato, da se ne zamjeri Veneciji. Slicnoscu reversa
svoga novea s noveem PavIa SUQica i s mletackim matapanom ban Stjepan je po
stigao svrhll, jer se je tako njegdv novae brzo uveo u promet, gdje se je bez pr;
govora i odbijanja primao i trosjo. Ta 1. vrsta je najteza, najveca i najljepsa od
svih Stjepanovih kovova. To jei razumljivo, jer je ban Stjepan, htijuci od kovanja
imati koristi, morae 1I promet staviti dobar i solidan novae, jer sarno takav je
mogao da se prosiri u trgovini i prometu i da izdrzi Iwnkureneiju odlicnog mle
tackog l1latapana. Kod daljnih, kasnijih novaca Stjepanovih javlja se postepeno
opadallje i velicine i te.zine, a i Ijepota izrade slabi sve vise tako, da su neke
emisije upravo ruzno radene.
") L j ubi c: Opis jugoslovenskih novaca, Zagreb 1875., str. 186., 187. i 191., 192., tabla
XVI. 1-3, 6-12.
T r II he I k a: Nalaz bosanski ~ novaca obreten kod Ribifa. G1asnik Zem. muzeja, 1905.,
str. 3 do 7.
Res e ta r: Dubrovacka num'jz;matika, I., Hrv. Karlovci 1924., 208., 213. i 327,
248

Znacajno je za kovanje barm Stjepana, da je on potevsi vee od 1. vrste opo

nasao novee okolnih vladara, pa njegovi kovovi ne pokazujll nikakve izvornosti II
sv~me izgle.du, vee su to s reda imitaeije novaea susjednih drzava. Time je on ocito
htlO da potJ~ne tlld novae iz kolanja po svojoj banovini i da svome noveu omoguci
!ito veeu produ i obtjeeaj i po susjednim zemljama. Kovao je novee s izviestnom
sliclIoseu s noveetn Veneeije, Dubrovnika i Srbije, da munovae kod neulwg i ne
pismenog svieta ude lakse i sigurnije u upotrebu.
Neki su nasi numizmatirari (Truhelka, Ribici, str. 6) izrazili misljenje, da su
Stjepanovi novei l. slwpine, s likom stojeeeg bana u bisernoj eli psi, mandorli, (tip
1. 2. 3. 4. i 5.) imitacija srbskog dinara ~ kralja V.ladislava II. (1321.-1323.) (Ljubic,
tabla II 1., br. 1:3.- 24.). Ali pomnijom uporedb c m jedllih i drugill novaea mora se
doCi da sasvim protivnog zakljucka. Slicnost po~.toji samo I.i toliko, sto i na bo
sanskim noveima vladar stoji kao i na recerlim srb~kim , ali u pojedinostima po
stoje jake razlike, jer na noveu Vladislava II. vladar nije vitak, kao sto je na Stje
panovu, vec krupan i sirok, upra\'o debeo; nadalje nije obuhvacen bisernom elipsom,
vec stoji na novcanom polju s.lobodno; u desniei ne drzi mac nego zezlo, a Ijeviea
mu je prazna, dok na svim odnosnim vr ~~tama bosanskim ban drzi u desnici .iak
mac a u Ijeviei kraee iii duze zezlo. Stoga se moze mirne duse uztvrditi, da Stjepa
nov kalupar nije radio svoje kalupe za ove novee pod llplivom dinara kral.ia Vla
dislava II. Toga je misljenja bio i Ljubic, Iwji je cak tvrdio, da je avers ovih
Stjepanovih vrsta posvema samostalan. (Ljubic, str. XVII.) Isto tako nije opravdano
ni misljenje, da je lik ovih Stjepanuvih dinara imitaeija . mot iva sa s tojecim vla
darem na nekim noveima eara Dusana, jer se je tu lik vladara svojim nacinom ertanja
jos vise udaljio od slika na noveima Vladislava II. (Ljubic, tabla VIII., br. 3.-7.)
Najv jerojatnije je, da treba traziti uzore za te novcc u kovovima nekih bizantskih
eareva i ugarsko -hrvatskih kraljeva (Celestin , Glas. Zem. muzo 1898., str.. 105.).
Novei IV. skupine, na kojima je ban prikazan , kako sjedi na priestolju bez
naslona, s marem preko kol.lena (rev. Isus na priestolju), predstavljaju Cislo bizantski
motiv, dobili su taj ertez oponasanjem s rbsl~ih kovGva, narocito novea eara Dusana.
(Ljubic, tabla VII., br. 16.-18.). Slicnust je upravo llpadna, jer i na jednim i na
drugim novcima sjedi vladar s polozenim rukama 11<1 mac, koji lezi preko koljena .
Buduei da ti Dusanovi novci nose njegov ears ki naslov, koji je on prihvatio_ godine
1346., moze se priblizno odrediti i vrieme, kada su ove Stjcpano ve imitaei.le kovane.
Staviti ih treba u godine iza 1346. Time se izpravlja i Truhelkino. misljenje, da su
to stariji novee od onih s banom, koji s toji.
Posebnu, III. skupinu Stjepanovih novaea, saCinjavaju oni kovovi, koji na avenu
imaju sljem iliti kacigu , a l1ad njom , kao grbovni nakit, jastucic ( ?) s pokrllpnom
rozetom. I to je imitaeija srbskoga novea prema ciillarima Dusana .los kao kralja
(Ljubie, tabla VI., br. 22 i 24, i VII., br. 1- 10). Dusan je \'ladao kao kralj od g od.
1331. do 1346. Kovanje ovih Stjepanovih imitaci.lC:! treba stoga staviti u vriemc iza
1331. a prije godine I:H6.
Posebno zanimanje svracaju na sebc no\'ei VI. slwpine, na kojima se javlja
na r ever.~lu lik dubr c vackog zastitnika S\' . Vlaha. To ~u najlaksi novci bana
Stjepana, poprecna im je tezina 1.261 g, pa su to jamacno zadnji kovovi njegove
Iwvniee . U cetvrtom deeeJliju XIV. viel<a dubrovacki su se dinari sa sirenjem i
jacanjem dubrovacke trgovlne u Busni jako ucbicajili i udomacili. Da to sprieci
da za svoju kumoru izvuce sto veeu korist, baJl Stje pall je Jla jednoj strani svojih
 249

dinara oponasao dubrovack,i novae, pa su tako pustene u promet ove emisije

sa S\'. Vlahom na nalicju. Vrlo je vjerojatno, da su se ti dinari poceli kovati 1349.,
kada se je ban Stjepan upustio u rat s Dubrovackom Republikom. (Res. I. 359).
Motivi na nalicju ovih novaea, ka ko Isus sjedi na priestolju iii kako Isus stoji
u bisernqj elipsi (mandorli), javljaju se kao uobicajeni motivi na Iwvovima
srednjeg vieka u Bizantu, Veneeiji, Srbiji i Dubrovnilm. Stoga nisu ni kao imitacija
ni na bosanskom noveu bana Stjepana nista neobicno, ni narocito. U srednjem se
je vieku uobce rado oponasalo osobito one novee jedne drhve, koji su radi svoje
solidnosti bili u prometu rado primani. Imitiranju stranoga novea bilo je vise
razloga. Cesto put a su strani majstori kalupari, u nestasici domacih, bili dozivani,
da prave kalupe i kuju novae. Razumljivo je, da su oni i u novoj sluzbi radili svoj
posao , kako su prije toga naucili, pa su i za novi novae urezivali u kalupe motive
iste iii slicne, kao sto su se dotada navikli. Mnogo puta je opet obljubljenost nekog
novea bila razlogom, da se je taj tip u drugoj drZavi imitirao. Napokon u naj
vIse slucajeva bila je zelJa za dobitk<Dm onaj razlog i potieaj, zasto se je imitiralo
l\Oji tudi novae.
Sve cetiri navedene skupine novea, pa i II . i V., su jace iii slabije imitacije
kovova susjednih vladara iii drzava. Ali se Stjepanova kovniea nije zadovoljavala
samo s time, da susjedne novee imitira, nego se je. ona upustala cak, kako se cini,
i 11 nezgodniji posao, da neke novee ~vojih susjeda, Dubrovnika i Dusana, naprosto
krivotvori. Ti falsifikati sacinjavaju V. skupinu kovova bana Stjepana. Ovamo
treba ubrojiti novae, koji na jednoj stirani imade Isusa na priestolju izmedu slova R
i V, - lw ja slika odgovara reversu 'Stjepanova novea vrsta IV. 3, koji je opet
imitacija novea eara Dusana, a - na d1rugoj lik sv. Vlaha, kao na dubrovackim dina
rima. Drugi novae ove skupine ima s jedne strane Isusa u mandorli a s druge sv.
Vlaha, dakle same dubrovacke motive ! Ova dva novea su samo utoliko krivotvorine,
lIkoliko stoji predpostavka, da su. namjeriee ovalw radeni, da se na njima ne javlja
nadpis s imenom bana Stjepana. Ali ako su te vrste nastale sarno slucajnom za
bunom kovaca novea, sto je on mjesto propimog aversa stavio na novcane plocice
revers druge vrste banova n:)Vea, ond\! su i to imitacije. U tom slucaju pitanje, da
Ii je ban Stjepan i falsifieirao, ostaje otvoreno. Ipak ubrajamo te novee u falsifi
kate narocito radi slova F na reverso vrste VII. 3., jer je to slovo, kaosto je Re
setar dobro opazio, vrlo sumnjivo i Ijer ono opravdano navodi na nepovjerenje i
sumnju u izpravnost rada pri kovanju i izdavanju ovihvrsta. (Res. I., 354 .).
Prema danasnjem poztlavanju rada bosanske kovniee za bana Stjepana Ko
tromanica mogu se u\Slavnom utvrditi ove cinjeniee: ban Stjepan je da~, da se kuju:
1. dinari s jedne strane bosanski a s druge dubrovacki; 2. dinari s jedne strane bo
sanski a s druge srbski; 3. falsifikati dubrovackih dinara, i 4. falsifikati napola
srb::;\wg, napola dubrovackog novea. ;

Danas se u nasoj numizmatickoj nauci obicno uzimlje, da je ban Stjepan svoje

falsifikate a i nel<e imitaeije dao kovati u vrieme, kada je doslo do politicke za
tegnutosti, pa i do rata izmedu njega i Dubrovnika godine 1439. i izmedu njega
i eara Dusana 1.349. i 1350. To mi~ljenjc , iClko nije dokumentarno zajamceno i
utvrdeno, izgleda vrlo vjerojatno, pa se moze zasada prihvatiti. Za to misljenje kao
da govori i tez.ina krivotvorenih dinara, jer je to najlal<si novae bana Stjepana
(OSSg, 103g, 112g), pa tako ih s pravom mozemo u~/ rstiti medu zadnje njegove
kovove i staviti pod luaj njegova . vladanja i zivota.
250

Posta je ban Stjepan sretno uredio odnose s Dubrovnilwlll i nesIO se Dusa

nova napadaja na Bosnu, prozivio je jos u miru 2-3 godine. U to je vriellle stupio
u srdacnije prijateljske odnose s ug.-hrvat. kraljem Ludovikolll I., za kojega je cak
pred smrt udao svoju keerku Jelisavetu. I tako uredivsi prilike u ze III Ij'i i stupivsi
u blize rodbinske veze s uglednom dinastijom Anzuvinaea ban je Stjepan mirno
zaklopio svoje oci godine 1353.
Bana Stjepana Kotromaniea, jer nije illlao muzkih potomaka, nasliedio je brat
njegov V I a dis I a v, koji se 1338. ozenio hrvatskom kneginjieom Jelenom, keer
kOI11 Jurja II. subiea Bribirskog. Iz toga braka rodio se sin Tvrdko. Ban Vladislav
medutim je doskora umro, vee god. 1354. nema njega medu zivima, pa je tako
postao b-osanskilll banom sin mu Tv r d k 0 (1354.-1377.), jos djecak od jedno
15 godina . U ime maloljetnog ban a u prvo je vrieme upravljala Bosno m majka
njegova hrvatsl<a Imeginja Jelena. Ali u to d.Jba obratio je svoju paznju na hrvatske
zemlje kralj Ludovik I. (1342.-1382.) . Veneeija je pocela da sve vise siri svoju
politicku vlast po staroj Hrvatskoj i primorskoj Dalmaeiji. Da to sprieci, naviesti
Ludovik Veneeiji rat , koji uspjesno i zavrsi. RacunajuCi s povoljnim izhodom vojne
i da ee ponovno podsvoju vlast podvrei hrvatsko-dalmatinsl<o primorje bacio je
Ludovik oko i na Bosnu I<ao prirodno zalecte. U zelji, da i bosansku banovinu po
dlozi pod svoju moe, stao je mamiti neke bosanske velikase, da se pridruze njemu
a da se odmetnu od bana Tvrdl<a. U tim nepovoljnim prilikama bio je Tvrdko
prinuzden, da 1357. sklopi s Ludovikolll za sebe nepovoljan ugovor, pun vazalskih
obaveza prema kralju, a taj mu je za to priznao banovinu bosansku i Usoru. Ba
novanje Tvrdlwvo bilo je izpunjeno mnogim smutnjama i borbama, koje je bio
prisilj-en da vodi s bUritovnim bosanskim plemstvom, neposlusnim bratom Vukom
pa i sa sami111 kraljem Ludovikom. Povoljnije prilike za Tvrdka nastale su tek onda,
kada je kralj Ludovik upu~io svu svoju energiju .na sredivanje politickih prilika u
Poljskoj, oko 1365. godine. Osloboden neprestanog uplitanja lualjeva u bosanske
prilike Tvrdko je poceo da sve vise jaca svoju moe u banovini i da se, stovge,
upliee i u politicke prilike u susjednoj Srbiji. Kada je tamo 1371. izumrJa porodiea
Nemanjiea, izstupi on energicnije i uspije te se napokon Ijeti godine 1377. proglasi
Ilajprije kraljem Bosne a onda i Srbije.
Za vrieme banovanja Tvrdko je kovao i svoj novae.") Ali dok od njegova
predsasnika Stjepana Kotromaniea poznajemo povelik br.oj tipova u jos veeem broju
varia.nata, od bana Tvrdka se ocuvale samo dvie tipolozki razlicite vrste novea:
jedna obee poznata i tela, te jedna rjeda i laksa vrsta. Tvrdkovi se teli i poznatiji
novei izticu narocito svojom liep0111 i solidnQIll izradom. To potjece odtud, stu su
kalupe za njegove novre praviii izkusni i vjesti majstori u Dubrovni'ku. Poznato
je nai111e, da je dubrovacko Viece (Con<;ilium Rogatorum) na molbu samoga bana
Tvrdka odlukom od 18. III. 1365 .. dopustilo, da se za njega napravi u Dubrovniku
I
nekoliko kalupa, koji ee imati s jedne strane Isusa, a s druge bana s macem. 4 )
Zlla se i ime toga kalupara. Bio je to majstor Radoje, koji je 1. IV. 1365. dobio
dozvolu, da izradi za bosanskog ban a do ] 2 sto kalupa, sto punea, ali uz prietnju,
") T r u hell, a: Nalaz iz Vranjske. Glasnik Zelll. muz., 1902., str. 221.-227.
Re s eta r: Dubroy. l1l~mizmatika, I., 195.
') De concedendo domino bano Bosne, quod possit facere fieri in Ragusio aliqua cunia cum
Lhri sto ah uno latere et ob alio CUIII bano CUIll spata. (Ljubic, Opis, XXIIT.)
 251

da ce mu se odsjeci ruka, ako nacilli koji komad vise.") No cini se, da je osim Ra
doja bio zaposlen pri pravljellju recenih kalupa jos koji dubrovacki majstor, jer se
po nalicju Ilekih Tvrdkovih dillara moze suditi, da ih je radila druga ruka. S obzirom
na brc-jne razlicitosti u kalupima, koje se mogu utvrditi pomocu sacuvanih Tvrd
lwvih dinara, sigurno je, da je bosanska kovniea imala vise od 12 kalupa.
Posljediea toga, st'o je za Tvrdkiove dinare pravio kalupe covjek iz dubro
vacke iwvniee, odrazuje se narocito u tipolozkoj i stiiistickoj srodnosti njegova
tdeg i poznatijeg novea sa suvremeniln dubrovackim. To se osobito iztice i vidi
na liku Isusovu, Iwjemu je narocito glava ertana na nekim Tvrdkovim dillarima,
nadenim u nalazu iz Vranjske, jednak'o kao i na dubrovackim dinarima tipa 7 a,
tako, da se slobodno moze uzeti, da je kalupe i za te bosanske i za ove dubro
vacke dinare rezao Radoje. (Rd. I. 510). Ali i metrolozki se slazu yvrdkovi novei
s dubrovacldm. U nalazu iz Vranjske poprecna teiina bosanskih dinara iznosila je
165 g, a teiina dubrovackog novea bi la je 1'61 g. Neznatna 'razlika od 0'04 g nema
nikakve vaznosti, kad se uzme na urn, da je neznatna, i da seu srednjem vieku
nije obl'acala kakova velika paznja na teZinu pojedinih kovova, nego vise na za
okruzenu tazinu izvjestnog veceg bro.i~ novaea (mjerenje al marco). T~l<o je tdina
pojedinih bosanskih dinara iz Vranjske varirala izmedu 1'51 g i 195 g, a poznati
su i laksi komadi od sarno 1'21 g (Zag,rebacki muzej) i tezi, cak od 204 g (Ljubic,
Opis, str. 195, br. 29). Napokon treba napomenuti, da i velicina dillara bana Tvrdka
odgovara velicini dubrovaclwg novea, varira naill1e izmedu 20 i 21 mm.
Osim ovih dinara kovao je ban Tvrdko jos jednu vrstu novea, koja i lieem i
nalicjem odaje upadnu slicnost i srodnost Sa IV. vrstom dinara bana Stjepana Ko
tromanica. Starija . nasa numizmaticka nauka nije poznavala te vrste Tvrdkova novea.
Istom god. 1910. objavljen je jedan tip toga Tvrdkova dinara,G) a ovdje se iznosi i
druga varianta ove vrste toga novea. l) Znacajno je, da se ovi laksi Tvrdkovi novci
tipolozki - i motivima i tehnikom izuade - podpuno razlikuju od njegovih tezih
dinara. Dole naime na tezim dinarima 'ban s to j i i drZi u rukama mac i zezlo, 1)a
aversu ove riedke vrste ban s jed i iii ' macem preko koljena, kao na kovovima IV.
vrste novea bana Stjepana, iii s macem i zezloll1 u rukama. Na reversu Tvrdkovih
teiih dinara Isus stoji,. a na ovim kovovima sjedi na priestolju. Naglasiti treba, da
su ovo, sto se danas znade, ':l nalazima najrjedi bosanski noveL
Moglo bi se ove lakse novee smatrati i poludinarima, za sto su ih i drtali neki
nasi numizmaticari. Za iu mogucnost bi donekle govorila i tezina (061 g, 0-85 g)
i velicina njihova (17 i 18 mm). Ali s pravOIl1 bi se ocekivala veca tipolozka srod
nost ll1edu tim t. zv. poludinarima i tvrdkovim dinarima, t. j. prilikom pravljenja
kalupa za dinare mogli su se naciniti a sigurho bi se i nacinili i tehnicki i tipo
lozki srodni kalupi za poludinare.
Medutim ti novei podpuno odgovaraju svojim tipoll1 najlaksim variantama
IV. vrste novea bana Stjepana Kotromanica, od kojih neke iInaju takoder veHcinu
od 17 mm, i svakako niw poludinari. KaJupe za svoje te,ze dinare dobio je ban
r,) A Illinori consilio Radoe aurifici d<lta fu:t licentia. Quod poss it facere fieri cunia et
ponzono ~ XII ad raciendum monetam pro ~ervitio domini bani Bosne, que feralllenta dcbc3nt
operari in Bossina . Et preccptulll fuit Radoe predicto, Quod, factb dictis ferri s. debeat huic con
~ilio presentare et plura non faccre ,;ub Irena manus. (Ljubic, Opis, XXIII.)
") K u va C c vic L,i.: Dva nepoznata bos .:n,;ka novea. Bos. Vila. Sarajevo, 1910 .. str. G6.
7) R e 1\ g'.i e 0 : Nepoznati bosanski no ac (hana Tvrdka), NUlllizIllat. vijesti, Zaineb. 19:39., br.1.
252

Tvrdko iz Dubrovnika god. 1365. Zna se, da su Dubrovcani poceli kovati svoje polu
dinare tek god. 1370. (Rd. I. 404). Ali nikako se ne moze obrazlozeno uzeti, da je
Tvrdko bio onaj, koji je poceo s kovanjem poludinara . U tome bi slucaju Tvrdko
kovao poludinare prije negoli Republika Dubrovacka, a to je tezko vjerovati. A i
opet, da je Tvrdko i odlucio, da kuje svoje poludinare iza 1370. godine, t. .l. po
vodeci se za Dubrovcanima, sigurno bi ih kov-ao tako, da tipolozki odgovaraju
njegovim dinarima, a ne bi uzimao tip i mot iv, koji je bio u obicaju jos prije
dvadesetak godina, t. j. u doba bana Stjepana Kotromanica. To mozemo tvrditi
podpuno opravdano. Jer kad je Tvrdko prihvatio sasvim novi tip za svo.le dinare,
uzeo bi sigurno tipolozki isti iii srodan motiv i za svoje poludinare:
Zbog svega recenoga najv jerojatniJe je, da je bosanska kovniea radila i za
prvih godina Tvrdkova banovanja, t. j. od 1354. do 1365. godine, kada je Tvrdk)
zatrazio u Dubrovniku kalupe za svoj novae i kada je prestao u Bosni politicki
pritisak kralja Ludovika I. U tome razdoblju od jedno 10 godina izisle su iz bb
sanske kovniee - prema danasnjem poznavanju stvari - dvie emisije Tvrdkovih
dinara sasvim .los na nacin, kako se je kovalo za bana Stjepana Kotromanica. Te
emisije predstavljaju danas ova dva laksa dinara, tip 1. i 2., koji uz male razlike
odgovaraju i aversom i reversom IV. skupini dinara bana Stjepana i to tako, da
je cak i nadpis na tipu 2. postavljen na taj nacin, da zapocinje od desne ruke
banove a svrsava se kraj Iieve, upravo onako, kao sto se nalazii na najlaksem
Stjepanovom tipu IV. 4. Inace je obicaj, da vladarski nadpis zapocinje od vrha,
t. j. od lievog uha vladareve figure, a svrsuje se s desne strane glave, kaosto
uostalol11 imamo na svim ostalim tipovima Tvrdkovih novaea.
Tvrdko je banovao 22 godine, od 1354. do 1377., i kroz sve to vrieme je nje
gova kovniea kovala novae. Prema godini 1365., kada .le .dobio iz Dubrovnika nove
kalupe, moze se to razdoblje podieliti na dva diela. U prvome, kovala je Tvrdkova
kovniea dinare, koji su tipolozki i metrolozki jos odgovarali dina rima njegova striea
bana Stjepana. U to je doba ' bio Tvrdko .los mlad i u tezim poJitickim prilikama,
pa je razumljivo, da je u njegovoj kovniei ostalo sve po starom kao i za njegova pred
tece bana Stjepana. Zato se kuje novae po uobicajenom obliku a samo s promie- .
njenim imenom vladaoea. Godine 1365. poceo je Tvrdko da energicnije zahvaca
u politicke prilike u Bosni. Posto je poceo da popuMa pritisak kralja Ludovika,
Tvrdkov je ugled, osobito iza uspjdnog sukoba s kraljem 1363., osjetljivo porastao.
On se sada ponosno nazivlje Bozjom miloscu ban citave Bosne a Veneeija pro
glasi 1364. njega, brata I11U Vuka i ma.lku Jelenu svojim gradanima. U tim povolj
nijim prUikama odlucio .l.e Tvrdko da uredi i poboljsa svoj novae. Zatrazio je i
dobio iz Dubrovnika I{alupe za nove svoje kovove. Da Ii je to isla lako i bez po- _
tezkoca, iii je Tvrdko moran Dubrovack:)j Republiei dati kakova obecanja i privi
legije, da ce na pro dubrovacki novae slobodno kolati, uz njegov, po Bosni, danas
ne wamo, jer historijska vrela 0 tome ne govore. Ali uporeuenjem Tvrdkovih
tezih dinara sa suvremenil11 dubrovackim u nalazu u Vranjskoj podpuno se sigurno
moze utvrditi, da novi Tvrdkov novae, kovan kalupima iz Dubrovnika, pocevsi od
godine 1365., podpuno odgovara i tipolozki i metrolozki dubrovackim dinarima.
Ban Tvrdko je time nesamo svoj novae poboljsao, nego ga je stavio na istu va
lutnu stopu s dubrovackim, sto je bilo za laki i nesl11etani razvoj trgovine i pro
meta samo od koristi i za Bosnu i za Dubrovnik. A da se je u Bosni trosio uz
 253
domaei novae i dubrovacki, najbolje Hustrira nalaz iz Vranjske, gdje se je odkrilo
uz 19 dinara bana Tvrdl{a nista mailje nego 184 dinara dubrovacka.
Znacajno je, da mi danas poznajemo sarno banske novee Tvrdkove. Kraljevskog
novea njegova, kovana u Bosni, u bdsan;;koj kovnici, nema . Prema tom~ Tvrdko I.,
posta je L377 . postao kraljem pa sve do svc-je smrti 1391. nije viSe kovao svoga
novea. 0 tome je sacuvan i jedan pisani dokumenat. U svojoj uputi od 20. IV. 1444.
poklisarima na bosanskom kraljevskdm dvoru vlada Dubrovacke Republ ike pozivlje
ih, da upozore kralja Tomasa, da nisu u Bosni kovali svoga novea lualjevi Tvrdko I.
(Tverdko il Vecchio), DabiSa, Ostoja i Stjepan I. Ostojie. Cudan je to i neobican
slucaj, koji se moze eventual no protumaciti samo tak:), da se je lualj Tvrdko I. iz
nama nepoznatih razloga odrekao tog svog vladarslwg prava i valjda dopustio noveu
Uubrovacke Republike podpunu i izkljucivu slobodu obtjeeaja po citavof driavi.
Dubrovcani su jos o.d vremena Kuli1l3 ban3 drzali svu trgovinu Bosne u svojim ru
kama. 0 tome lIam svjedoci povelja Kulinova iz godine 1189., u kojoj im je on
dopustio, da trguju slobodno po nj~govu vladaniju, da se mogu nastaniti, gdje
god hoee, i da im se od njegovih Ijudi ne ee zbiti nikakovo nasilje. Odkako su
Dubrovcani oko godine 1337. poceli obilno kovati svoje solidne dinare, unosili su
sa svojom trgovinom i taj novae LI Bosnu, plaeali njime nabavke i ubrzo ga udoma
eili . Kako se brzo taj novae po citavoj bfl.novini prosirio i narodu omilio, vidi se
najbolje po tome, sto je ban Stjepan vee oko godine 1349. osjetio potrebu, da ko
vanjem svojih imitaeija dubrovackog novea sprieci odvise jako sirenje i kolanje
dubrovackih dinara. Dubrovacka je kovniea otud izvlacila ve.liku korist pa je vlada
dubrovacka stalno nastojala, da sv o;me noveu osigura slobodu obtjeeaja u Bosni.
To je ona djelomicno postigla vee ;g od. 1365., kada je ban Tvrdko, kako se Cini,
pristao na izjednacenje valutn~ stope svoga novea s dubrovackim, a uspjela je pod
puno, kada je Tvrdko I. kao lualj iza god. 1377. prestao kovati svoj novae i time
priznao dubrovackim dina rima podpunu ~Iobodu kolanja.
Medutim pred nekoliko godin~ nasao se je jedan srebrni dinar, koji jasnim
svojim nadpisom sigurno dokazuje, da je taj novae kovao Tvrdko I. kao kralj.") Ci
tavim izgledom aversa taj dinar ocito pokazuje jaku tipo.loiku srodnost sa sre
brnim kotorskim dinarima, koji su I,(ovani u Kotoru za protektorata ug.-hrvat. kralja
Ludovil{a I. Poznato J e, da je poslije smrti Ludovika I. (1382.) kralj Tvrdko I. baeio
pogled na Boku Ko t"orsku namjeravajuCi je cielu pod\~ rei pod svoju vlast. Da se ne
izvrgne strahotama rata i podsjedanju, obeina kotorska posalje god. 1385. Tvrdku I.
poslanike s molbom, da bosanski kralj uzme grad Kotor pod svoju zastitu. Tvrdko
je to jedva docekao i odmah potvrdio autonomnom gradu Kotoru sva njegova
privilegija. Odsada je kotorska kovniea slala u promet autonomni novae s oznakom
novoga protektora. To su bakreni folari, koji uz uobicajeni na kotor~kim noveima
nadpis imaju uz Iiksv. Trifuna na aversu monogram Tvrdkova imena na reversu,
t. j. slovo T") Znacajno je, da je kotorsl{a kovniea za protektorata Ludovika I.
(1370.-1382.), predtece Tvrdkova, Ikovala nesamQ bakrene folare, neg o i srebrne
dinare, dok je za Stitnictva Tvrdka I. producirala samo folare. Ah svakako je u
kotorskoj kovniei kovan i srebrni dinar, 0 kojemu je riec i koji na aversu ima lik
okrunjenog vladara sa iezlom i 'jabukom Ll rukama. Na to nas upueuje tipolozka
') R eng .i eo, Kral.ievski novae ~vrtka I. (Numizl11at. vijesti, Zagreb, 1938., br. 2.).
") S toe k e r t, Die vorvenezianischen MiInzen der Gemeinde von Cattaro . Numismat.
Zeitschrift, Wicn, 1912., ~. 121, 122.
254

srodnost ovoga dinara s kotorskim dinarima, kovanim za protektorata cara Dusami

(1346.-1355.), eara Urosa V. (1356.-1370.) i lualja Ludovika I. (1370.-1382.),
A da je ovaj srebrni dinar bas novae Tvrdka I., dokazuje nadpis njegov
: T: I{HX BOS - Wool :7: H1LSH:I, gdje slovo T oznacuje ime kralja 'Tvrdka I. ista
onako, kao sto taj isti monogram na kotorskim folarima . oznacuje tadanjeg pro
tektora, t. j. is toga kralja Tvrdka I. U vew s kotorskom kovnicom dovodi ovaj
Tvrdkov dinar i naroCita interpunkeija, t. j. razstavJjanje pajedinih rieci u nad
pisu sa po dvie tocke, i kratiea 7, t. j. et ( = i) . Po toj interpunkciji i kratiei 7
ima ovaj Tvrdkov dinar upadnu slicnost s desetak godina kasnijim Iwtorski~l sre
brnim noveem, koji je kovan pod protektoratol11 bos. kralja Ostoje (1404.-1405.).
Zanimljiv. je lwd ovoga Tvrdkova novea i revers, jer se na njemu ne vidi
Iii< sv. Trifuna kotorskog, vee je tu slika Isusa u mandorli s monog'ramom IC-XC
kao i na II. vrsti Tvrdkovih banskih dinara.
Ipak, kako je doslo doemisije ovoga novea, ne moze se nista poblize reci.
Jedino je sigurno, da taj dinar nije kovan u bosanskoj nego u kotorskoj kovniei .
Poslije smrti kralja Tvrdka I. nastale su u Bos.ni tezke politicke prilike. Siabi
i neugledni vladari',. pre moe no i silovito plemstvo, zestoke borbe oko priestolja,
uplitanje u politicke poslove ug.-hrvatskog i turskog vladara dovele su BOSl1U na
rub propasti. Premda je iza Tvrdka I. ostao zakoniti sin Tvrdko i nezakoniti Ostoja,
na priestolje se po pravu seniorata uzpeo ' njegov mladi brat 0 a b is a. Tvrdku I.
nije . po~lo za rukom, da uvede pravo nasljedstva po primogenituri i to je za nje
govih nasljedrrika bilo povod teZkim i stalnim borbama oko priestolja . Izborno
pravo podiglo je ugledi znacenje bosanskog visolwg plemstva, Iwje je pri ' odabi
ranju novoga kralja imalo pred ocima samo probitke svoje i svojih porodiea. Ova
premoc bosanskih velikasa u pitanjima vrhovne dr.zavl1e uprave dovela je dot1e, da
se je u roku od samih tridesetak godina izmienilo na bosanskom priestolju sedam
vladara ito: Oabisa (1:391.-1395.), .1elena Gruba (1395.- 1398.), Ostoja (prvi put,
1398.-1404.), Tvrdko II. (prvi put, 1404.- 1408.), Ostoja (drugi put, 1409.-1418.),
Stjepan I. Ostojic (1419.-1420.) i Tvrdko II. (drugi put, 1420.- 1443.). Ovo uzdi
zanje na priestolje i naglo obaranje s vlasti najbolje osvjetljuje, kako su pojedini na
vedeni kraljevi bili prava igracka u rukama silovitog i obiestnog plemstva. U tako
uzburkanom i ' nesredenom stanju drzave razumljivo je, da se nijedan od ovih bo
sanskih kraljeva nije mogao smireno i smisljeno dati l1a posao, ni da uredi bosansku
drzavu a kamoli njezil10 novcarstvo. Tako je -dubrovacki novae i u ovom razdoblju
uzivao podpunu i neogranicenu slobodu obtjeeaja, koju' je stekao i dobio od kralja
Tvrdka I. A kad mocni i energicni l<ralj Tvrdko I. nije .u bos. kovniei kovao svoga
novea, jos se je manje moglo ocekivati, da ce to v.ladarskopravo izvrsivati slabi
i neugledni njegovi nasljedniei za vrieme tezkih priestolnih borbi. Do danas nije
poznat novae nijednog od navedenih vladara, osim Tvrdka II. od god. 1436. do
1443., pa je i to dokaz, da oni nisu kovali svoga novea. Jedini, donekle, izuzetak
cini kralj Ostoja. Kad se je on 1403. upustio u rat S Dubrovnikom, u zelji da dobije
Veneciju u pomoc, jer mu ratne operaeije nisu uspievale, nacinio je 22. IV. 1404.
ugovor, kojim je Mletcanima podielio velike povlastiee za slobodnu trgovinu u
Bosni, i tom je prilikom obecao, da ce za kratko vrieme dati kovati svoj vlastiti
novae. Ali do emisije toga bosanskog novea nije doslo, jer je Ostoja dva mjeseea
kasnije bio svrgnut s priestolja. Znacajan je taj dokument jos i zato, sto kralj
Ostoja obecaje Mletcanima, da ce dopustiti, ako on ne bi kovao svoga novea, da
 255

mletacki novae kola po citavom njegovu kraljevstvu, kao sto obtjece u onaj cas
moneta dubrovacka. Tu imamo direktnu ~: Iuzbenll potvrdu, da je za vrieme prie:
stolnih borbi imao dubrovacki novae podpunu slobodu Iwlanja po Bosni. llI )
Domaci se bosansl<i novae javlja ponovno tek u doba, kada su se smucene po
Hticke prilike u zemlji ponesto staloZile i sredile, kada je kralj Tv rd k 0 II.
(1421.-1443.) nakon nekoliko godina vladanja uspio da drzavno kormilo nesto
cvrsce lIhvati u svoje ruke . Prvi pisani ,spomen 0 bosanskom noveu i 0 ponovnom
radu kraljevske kovniee javlja se tek 14:36. godine. To je pismena upllta, sto ju je
Ollbrovacka Republika izdala 12. VI. 1436 Nikoli Dordicu kao svome izaslaniku k
velikom vojvodi Stjepanll Vukcicll. Repub.lika upucuje svoga izaslanika, ako bi se
Stjepan tuzio na to, sto je eiena zlatnom dukatu porasla, neka mu rekne, da je clo
toga doslo zato, sto bosanska gospoda s jedne strane traze zlato, a s druge .strane
i zato, ;ito se u Bosni kuje novae.") .
Ovo je prva sacuvan~ viest, da je Tvrdko II. kovao svoj novae. Ali postoje
pisani dokumenti, da se je on i prije godine 1436. bavio pitanjem novea u Bosni.
Odmah druge godine svojega vladanja izdao je on u Visokom dne 21. XII. 1422.
povelju, kojom je u suglasju s vec spominjanim ugovorom lualja Ostoje podielio
Mletcanima ponovno velike povlastiee u trgovini po njegovu kraljevstvu. Povelja
je sacuvana u talijanskom prievodu. Vazna je u toj povelji stavka, da se dozvoljava
mletaclwme noveu, da se slobodno siri po Bosni, kaosto u to doba slobodno upo
trebljavaju svoj novae Dubrovcani i dr'ugi narodi, koji dolaze u bosansku driavu.
Znacajan je posljednji navod, jer on jasnoeosvjetljllje pitanje novcanog obtjeeaja u
Bosni. Tu je vladala u pitanju noveaabsolutna sloboda, pa se je u zemlji mogao
sloboclno trositi nesamo dubrovacki i mletacki, nego i svaki drugi novae. 12 ) Ovim
privilegijem Mletcanima Tvrdko II. je ocito htio da kolanjll dubrovackog novea
. nacini 'izvjestne smetnje.
Da je Tvrdko II. namjeravao i p!1ije kovati svoj novae, svjedoci njegova molba,
upucena god. 1430. Dlibrovackoj Republiei, da mu se za njegovo srebro kuje u
dubrovackoj kpvnici zlatni novae. Ali u tome nije uspio, jer mu je dubrovacka vlada
odbila taj zahtj-ev izpricavajuci se, da njena kovniea nije za taj posao uredena.
(Res. I., 511.).''')
1(') Item promittimus, quod de brevi fieri faciemus monetam nostram, que occurcret per
totum nostrum. regnum taliter, quod predicti' Veneti suhditi et fideles Veneciarum erunt equales
omnihus ' nostris subditis et aliis quibuscumque forensibus, qui venirent in nostro regno. Si vero
lleliberaremus. quod non fieret ilOstra moneta, promittimus facere. cum effectu. quod moneta
uicti domini ducis et communis Veneciarum Occureret per totum nostrum regnum, sicut occurrit
ad presens moneta ragusiniensis. (Monumellta Siavorum meridionaliulll, 5, 39.).
It) A ser Nicol<'> de Zorzi a vojvoda Stipan ... se per lamontanza de Ii ducati se ag-ravasse
a voi et voi Ii responde rete, che cio molto pispiace alia signori a mia e molto ritorna in suo gran
dan no, perche Ie doane sue et altre se scoto/10 a monete. Et per Ii gravi et altribisogni suoi
spendi ducati doro i quali con suo grand6 interesse convien mandare in altre ' parte acercare
et comprare. Et uil corestia de ducati solamente c intervenuta par la rechiesta fatta qua per Ii
~ig'nori di Bosna in questo prossimo tempo pass:ldo c per Ie monete si fanno in Bosna e 110n
per altro. (Lett. e Commissioni di Levante.l Glasnik Zem. muieja, 1905., 15.).
iO) Item promettemo e semo contenti, che p redicti Viniciani, soditi e fideli del prefato misser
10 doxe e del comun de Veniexia, vegnando, stando in 10 nostro regno e in cadauna parte de Quello,
possono expender la moneda del prefato n/isser 10 doxe e del comun de Veniexia, come i Ragusei
al presente spendono lasoa, e Ie altre generazion. che vien in 10 nostro regno in cadauna parte
di quello, la moneta di so signori. (Glasni~ Zem. muz., 1905., 15.).
1:1) Vidi Glas. Zem. muzo 1917., str. 1,66.
256

Kad se je'Tvrdko II. konacno odlucio da kuje svoj novae i da uredi svoju kov
nieu, Ci'ni se, da to nije htio da radi bas sasvim na svoju rulw i bez znanja ugar.
hrvat. kralja Sigismunda (1387.-1437.). Bit ee, da je u tome pitanju doslo izmedu
obadva kralja do dogovora a onda i do sporazuma. 0 tome nam pruza neko sv je
docanstvo pismo dubrovacke vlade od 7. V. 1435. knezu Matku Taloveu, da se za
interesira i dozna sadrzaj sporazuma izmeclu' ugarskog lualja i Tvrdka II. 0 novo
tarijama, koje su uvedene u pogledu bosanske kovniee.")
Mozda je kralj Tvrdko II. kovao svoje novce jos i iste godine 1435. ali do
kumentarno je zajamceno, da je Dubrovacka Republika doznala god. 1436., da
bosanska kraljevska kovnica kuje novi novae. Razumljivo je silno uznemirenje
Republike, jer je tim cinom bosanskog kralja uistinu ukinuta velikim naporima
stecena povlastica slobodnoga i izkljucivog ' obtjecaja clubrovackih dinara po bo
sanskoj drzavi . Kao demonstraciju zabranila je god. 1438. dubrovacka vlada svojim
trgovcima, da trguju po Bosni, i sve ih pozvala, da se othnah vrate kuei. Svojemu
pak poslaniku na bosanskom dvoru iidala je dne 30. X. 1438. nalog, da to povlacenje
trgovaea opravda time, sto se od nekoga vremena kuje u Bosni novi novae, koji
obtjece sarno u ddavi kraljevslwg velicanstva bosallskog i koji se trgoveima, kada
odlaze u drugu zemlju, ne prima za plae unje robe.")
Mec1utim ne ee biti, da je Tvrdko zabranio obtjeeaj dubrovackog novca u
Bosni. Dosada barem takova zabrana nije poznata, a i nalazi suvremenog ,dubro
vackog novea na bosanskom zemljistu dokazuju, da su dinari Republike Dubrovacke
i u Tvrdkovo vrieme u Bosni kursirali.
Kao sto je i ban Stjepan Kotromanie priblizavao svoje dinare novcanoj stopi.
dubrovackoj, a ban Tvrdko svoj novae II. skupine sasvim izjednacio s dubrovackim,
tako je i kralj Tvrdko od godine 14:36. kovao svoje novce lll ) prihvativsi i opet kao
osnovicu stopu dubrovacku. Misljenje Truhelkino, da je Tvrdko II. uveo u Bosni
novu novcanu vrjednotu, razlicnu od dubrovacke (Ribic, 17.), ne moze se prihvatiti
iz vaznih i opravdanih razloga . Tezko je i pomis.liti, da bi jedan bosanski, i to
vrlo slab kralj proveo u svojoj maloj zemlji neku radikalnu valutnu reformu, kada
se zna, da su se u tako veJike i vazne akeije upustali sarno jaki vladari, u Jakim
drzavama, i to s .razloga vaznih, da unapriede trgovinu svoJe zemlje pomoeu novog
i solidnijeg nove a, nego sto je bio onaj, koji je do tada vriedio. Toga svega u
Bosni nije bilo. Trgovina je bosanska bila skoro sva u rukama dubrovackih trgo
vaea ito, ne tek od nekoga vremena, nego u doba Tvrdka II. barem vee dobrih
stotinu godina. Za to se vrieme udomaCio u Bosni dubrovacki novae, mjere i trgo
vina uobee , Dubrovcani nisu bili u Bosni same uvozniei, nego su se baviJi i vrlo
intenzivnom izvoznol11 trgovinom, a robu su placali same svojom dubrovackom va
") Lettera di pressocchc eguale t e nore al cante Matteo de Talouec. e nella qual e in parti
colare 10 interessa di far cono~ c ere il tenore degli accordi seguiti fra l' imperatore e re d'
Ungheria e Tvrtko, re della Bosnia, in proposito aile novita introdotte rispetto alla z e c cae
aliI" po rote. (Lettere e Commissioni. ReSetar, I., 636.).
'f Rector di Ragusa con 10 suo cons ilio e del pregato. Allo nobille Nicolo de Zorzi amba
ssador al Re de Bosna . . . Et perche da certo tempo in qua el si vien a batter in Bosna no\Ca
zecha, la quale non core seno per Ie tenute della Regal Maesta de Bosna et Ii mercadanti portando
tal monete in altro paeze, quella moneta non Ii viell accetada in 10 investir de Ie mercantie de
per lor fano . (Glas. Zem. muz., 1905., 16,),
18) T r u he lk a, Nalaz kod Ribica, s. 15.- 17. - R e;; eta r, Dubrov. Ilumizm. 1., 195,
327, 409. - L j ubi C, Opis, s. 195.-196 i 201,- 205.
 257

lutom . Da je Tvrdko II. uistinu uveo S\;oj novi novae na drugacijoj i VISOJ valutnoj
stopi, neg-o sto -je bio dubrovacki, nar,o d bi u Bosni kod toga sa1110 dola%io u ne
priliku pri preracunavanju jedne val ute :u drugu, a najvecu stetu bi imao sam vlaclar
i njegova IWl1l0ra . Da je zbilja doslcdo tako zamasne reforme, ne bi Dllbrovcani
111irovali, vec bi to 11a;lo jakoga odjeka u dubrovackim izpravama, a clemonstraeije
Re publikc ne bi se sastojale samo u PI' te stima, sto kralj Tvrclko II. kuj-e svoj novae.
Iz teksta citiranog protesta od 30. X. , 1438. proizlazi sa1110, cia rektor clllbrovacki
s a SVOji111 viecem upozorava kralja Tvr9ka 11., da se novi novae, koji se kuje II Bosni,
i koji je oclreclen samo za bosansku drZavll, ne prima II inostranstvu, pa od toga
trgovina ima samo stete. Drugim riecima, novi i u stranom svietu jos nepoznati
bosans ki novae nije priklaclan za trgov1inll sa susjednim clrzavama. A cia je taj novi
bosanski novae bio jos .i kovan po dl'4lgacijoj valutnoj stopi, nego Ii je dubrovacki,
zaista lJi II pomenutom protestu bilo 0 tome u prvome redu govora,' jer bi to za
Dubrcvt:an e i njihovu trgovinu bilo dal~ko vaznij.e, neg-oli sama neprikladnost novog
bo~anskog novea u trgovini i prometu sa susjednim zemljama . Bosanski novae na
drugoj, mozda jos i boljoj valutnoj esnovi , znacio bi za dubrovacke dinare pravi rat
do iztrebljenja .
Drug-i, mnogo jab i ocitiji razlog, zasto se Truhelkino mis.ljenje ne moze
prihvatiti" jeste ,teZina novea Tvrdka q. D:lllas su poznate tri vrste bosanskog novea
od toga kralja: gro~, dinar i poludinar. Ali prije nego sto se ustanovi odnos tdine
bosanslwg novea prema s uvremenom dubrovackom, dobro ce biti, da se najprije
rekne koja riee 0 grosll Tvrdka 11., .ier je ta vrsta novea u bosanskom novcarstvu
podpuna novina. '
Gros Tvrdka II. spada nesamo I medu nase nego i uobee sredovjecne naJ
krupnije s rebrne novee . Svojim promjerom od 25~27 mm on daleko naclilazi sve nase
clotasn.ie kovove. Pita se sada, je Ii ;taj novae originalna tvorevilla bosanske kov
nice, iIi treba i njemu traziti uzorak u vanjskome svi e tu. Iz dosadasnjeg razma
tranja svih ,tipova, koje .ie bosanska kovniea izkovala, znamo, da su 'Svi ti tipovi
jace iIi (riedko) slabije imitaeije no yea okolnih drzava. A to .ie i razumljivo i ni.ie
osamJ.ieno u numizl11atici srednjega vi e ka. Tada vriedi slwro kao pravilo. da su manje
i slabije drzave , narocito S lllanje raz~ ijenom i 0 , tudini ovisnom trgovinom, kovale
svoj novae illlitirajuci iii koji meclunarodno vee , poznati i u promet uvedeni nov
cani tip, iIi Sll illlitira1c novce koje susjedne drzave, bilo politicki , bilo trg;ovacki jace .
Tako je bilo i II Bos ni sve od kO\"o va bana PavIa Subica pa do bana Tvrdka , a taki
je slucaj i s gro~elll Tvrdka n. Ni gros kralja Tvrdka II. nije nikakva ori'ginalna
tvorevina, nego .ie imitaeija novog evropskog i medllnarodnog novea, sirokoga
grosa (nllmmus grossus) .
Srebrni novei srednjega vieka P1ostojali su u srednjoj i juznoj Eur~pi iz godine
u godinll sve manji i ' laksi a s time sve neugledniji i za trgovinu i promet , sve
neprikladniji. ZeJja, upravo pohlepa za sto vecorn dobiti navodila je pojedine
vladare i osobe, Iwje su imalc pravo da kuju, na to, da iz godine u godinu izdajll
sve slabiji i nevrjedniji novae s prisilnim boljim kursom. Posljediea te vCllutne po
litike je bila, da .ie trg-ovina porela podpuno propadati. Stoga se od 13. vieka
javljaju pokusaji, da se to katastrofalno pitanje novea popravi, pa se javlja u trgo
Villi nova moneta, zvana g r 0 S. Taj na~ naziv dolazi od latinske rieci n u III m II s
Cd en a ri us) g r 0 s sus, t. j. novae (dinar) krupni iii veliki. Godine 1202. po
cinje s Iwvanjem gro~a iIi lllatapana Venecija, polovieom 13. , vieka kuje ih i Fran
11
258

ellzka u gradu Toursu (grossus turonensis), a koneem 1:3. vieka, za vladanje ceskog
kralja Ve neeslava II. (1278.-1305.) pojavise se znameniti prazki grosi (g rossi pra
g enses). To je bio velik (promjer od 27 0101), liep, od finoga srebra'kovani novae.
Zbog svojih solidnih odlika ubrzo se razsirio po srednjoj Europi, a uz to su pocele
da se javljaju i njegove imitaeije negdje vjernije, na PI'. u Poljskoj za kralja Kazi
mira Velikog (1333.- 1370.) , a negdje su se tipolozki jako odalecile na pr. u
Ugarskoj. Za nase pitanje je od velike vaznosti upravo ugarski tip sirokog grosa.
Prvi put se on u Ugarskoj javlja za kralja Karla I. (1308.- 1:342.) a zatim z<f njegova
nasljednika Ludovika I. (1342.-1382.)'7) Ugarski se grosi razlikuju tipolozki medu
sobom, ali za nas su vazni u Rethy- jevu Corpusu, II., tipovi br. 7, 70 A i 70 B, jer u
tim kovovima nalazimo uzorak, po kojem je raden a vers za grose Tvrdka II., t. .l
na tim ugar . grosima nalazi se grb, iznad njega kaciga, a !lad njim kruna s ukrasom,
koji se dize u vis. Velicina Karlova grosa iznosi 27111m, a Ludovilwva 26 mm . Kao
i na prazkim, tako su nadpisi i na ugarskim gro~ima izpisani liepo stiliziranim
gotskim s1ovima. Napomenuti treba, da je tokom vremena opadala i velicina i
tdina gnisa. To se opadanje moze opaziti i na navedenim grosima Ugarske .
Tvrdko II., iii od svoje volje iIi mozda potaknut i od kalupara , koje je sigurno
dozvao iz koje inostrane kovnice (kao Sto.ie i Veneeslav II. dozvao 1I Prag talijanske
majstore) poceo je takoder da 1I svojoj kovniei kuje i krupni gros. Velicinom
svojom taj se njegov novae priblizuje grosu Ludovika I. (do 26 mm), ali tezinom
svojom onie kovan prema valutnoj stopi dubrovackoj. Na to nas upucuje i njegova
drug-a . mania novcana nominala , njegov dinar. SigurnE dokaze pruza nam poredba
Tvrdkova dinara s dubrovackim suvremenim dinarima Od godine 1422. do 1438.
kovan je u Dubrovniku 16. tip dinara 11 6 v(Jfianta sa poprecnom tdinom od 1'242 g.
(Res. I. 235, s, 403.). Na temelju mjerenia najtdeg (ll Ljubiea) dinara Tvrdkova
od 1'65 g i najlakseg od 0'83 g izlazi srednja teZina oj 1,24 g. Iz toga mozemo sa
sigiJl'noseu tvrditi, da je Tvrdkov dinar sv ojom tezinoll1 ekvivalentan s dubrovackim
~uvremenim dinarom. A jednak mu je i velicinom, koja iznosi kod bosanskog kao
i kod dubrovackog dHlara 19- 20 111m. (R es. I. 247). Kako se iz ove uporedbe vidi,
bosanski dinar Tvrdka II. podpuno odgovara i svo,iom velicinoll1 i svojom tezinom
suvremenom dubrovackom dinaru 16: tipa. Moze Ii se tu onda govoriti 0 kakovoj
valutnoj razlici?!
Pojava veeeg tipa novea, krupnijeg od dinara, sval<ako je nova pojava u po
viesti bosanskog novea, ali taj gros nije nista drugo negoli jediniea veee nominale,
zasnovana na istoj valutnoj stopi, na kojoj i Tvrdkov dinar. Mjerenje i izracuna
vanje srednje tezine sacuvanih grosa nam dod use to' ne potvrduje, ali cini se naj
vjerojatnije, cia je gros imao vriednost oel dva dinara. Truhelka je izracun ao ,
prema nalazu u Ribicima, cia je poprecna teZina Tvrdkova grosa 1'769, dok je Ljubie
pronasao srednju tezinu od 190 g prema najtezem k0111adu u njegovu Opisu od
2,87 g i najlaksem od 1'35 g. Uistinu trebalo bi, da prosjecna tezina grosa bude
oko 2'40 g . Ali zna se, da se ni u zapadnoj Europi nije mnogo pazilo na tocnu tdinu
pojedinih komada tadanjeg novea. Stoga velike razlike u tdini Tvrdlwvih grosa
nisu nista neobicno, ni cudno . Svakako tezina Tvrdkovih grosa kocl Ljubiea od 2'04,
2'12, 2' 16, 2'20, 2'26, 2'30, 231 i 287; kod Truhelke, u sarajevsk om tnuzeju , 2,29 i
2'60; kod Celestina, II osjeckotn muzeju, 2'17 i 2'84 ; kod Truh elke, u nalazu u
Ribicima, da navedetno najtde komade ocl po 2'00, 2'03, 2'06, 2'07, 2'08, 2,10,
17) Ret h y: Corpu s nummorum Hungariae, II., Budapest 1907., br. 3- 7 i br. 67- 70 A i B.
 259

2'1 :~, 2'14, 2'20, 2'27 i 2'43 gada se n~ navodi golemi broj u teZini cd preko 1'90 g,
l11nogo govore u prilog misIjenju, da je gros vriedio dva .dinara. Podpuno sigurno
i definitivno bi se to pitanje mogio riditi sarno tako, da su sacuvani kakovi pismeni
dokumenti, koji bi pruzali potrebno razjasnjenje i davali sigurne podatke 0 pru
pisanoj teZini grosa.
Inace i tipulozki predstavIjaju novei Tvrdka II. podpunu novinll u nllmizl11atiei
bosanskoj. Stari i vee uobicajetli bizantski motivi na noveu banova Stjepana i
Tvrdka, s banom s jedne a s Isusom s druge strane, Tvrdko II. je napustio . Na sve tri
nominale njegova nO\1ea, na grosu, eli1narl! i poludinaru, javlja se novi motiv tipo
lozki konsekventno proveden. Na aver:ll LIZ kraljevski naslov smjesten je lualjevsld
grb, identicno kao na grosima kralja Karla r. i Ludovika I., i kao na pecatima
bosanskih kraijeva svc ud Tvrdka I. ij to u dnll poJja stit s monogral11oI11 kraljeva
imena, siovom T, nad stitoI11 je kaeiga, iza koje se vije nabrana lwprena, nad ka
eigom je kraljevska krllna od IjiIjana, a iz krune se u vis dize celenka kaeige. Na
reversu je lik s\!. Grgura iz Nazianza s odnoslIim nadpisom. Zasto je upravu mjesto
ll.obicajenog Iika ISllsova llzet na nove kralja Tvrdka II. lik S\!. Grgura iz Nazianza,
nije tezko protllmaciti. Cini se, da se je u Busni srednjeg vieka sv. Grgur naro
cito stovao. Klilt toga svetea dosao je u Bosnu S Iztoka i brzo se udomaeio. 0 tome
mozda svjedoci vee i slucaj, sto ban Stjepan Kotromanie i njegov brat Vladislav za
zivlju upravo ovoga svetea na pocetJku svojih povelja. Tako je jamacno i kralj
Tvrdlw II. stavio lik ovoga svetea na svoje novee same zato, sto se .ie u ono doba
on smatrao zastitnikoI11 Bosne . To potvfuuje i bula pape Pija II. iz god . 1467., gdje
se izricito kaze, da se sv. Grgur stujl:: u Bosni kao patron i zastitnik. '8 ) Tekst nad
pisa je izpisan liepim gotski1l1 slovi1l12. Jedino na poludinaru, zbog malene plocice,
nema !,ruznog nadpisa, a figure aversa i reversa Sll smanjene.
Slideei po cestim, pa i bogatim nalazillla (Ribici!) a i 'po tome, sto njegov
novae, narocito grosi, ne spada medu t!iedlwsti, Tvrdlw II. je kovao dosta i u prilicnoj
lwlicini za promet u Bosni, iako je to njegovo kovanje moglo trajati salllO nesto
oko 7 godina, t. j. od 1436. do 1443. Uostalom, da je on toga novea baeao tI obtjeeaj
II lllalenoj kolicini, jamacno se Dub~ovcani ne hi mnogo uzrujavali, niti bi .onako

energicno izstupali s povlacenjem svojih trgovaea iz Bosne. No kako se liZ bosansku

valutu mogao cia nasmetano siri i njihov 11ovae, nije doslo ni do kakove velike i
znacajne krize, ni dipl01l1atskog' suk,uba izmedu Dubrovcana i Bosne.
Grasa !ualja Tvrdka II. sacllvalo se mnogo i to II razlicitim vrstama i varian
tama. Osnovna tipolozka karakterisWI,a i na lieu i na nalicjll je na svima ista, s
jednc strane bosanski drzavni grb, a s druge strane IiI, S\'. Grg-ura iz Nazianza.
RazliCite vrste i variante nastal~ Sll l
toga razloga, sto se na averSll iIi rcverSll .ios
javljaju na poj,edinim komadima razna s.lova iIi znakovi, koje je nemoguce uviel{
i absolutno objasniti. Imade Ii medu njima j kalllparskih znakova, teZko je
kazati, jer nema za to nikakvih ni pomagala, ni dokazala , ali je to vrlo vjerojatno.
"Y Cum itaque cariss illlus in ClJri~t(l filiu s lloster Stephanus, Bos ne rex illustri s, per suos
()r~tort:'nobb signii'icare cIHa\'trit. beatum Gregoriu11l MirnclIlos lllll nunClIpatulll in eills regno
BOSllae pro patrono et defen;;ore dicti regni publice ab omnibu s' haberi et reputari, eiusdem
regis et rcgnicolar1l111 s uplicationibus inclinati ... VOIUlllllS d mnndalllus, festulll eiusdem sancti
Gregorii, qui dies ill praedicto regno esse ciicitur XVI. Kal. Decembris celebrari debere . (TheineI',
Monum . H. H., t. II., s. 371.).
17*
260

Tvrdkove se grose moze podieliti uglavnom u dvie vr~te. U prvoj vrsti nema
na aversu u polju do sv. Grgura nikakove sigle, a u drug oj se nalazi pokraj svetca
jedan .Ijiljan kao ~igla. Obadvie vrste imaju na aversu s obadvie strane grba sigle
R i T i mogu sc onda podieliti jos i u variante prema tome, e1a Ii imaju iznad
krune a s obadvie strane grbnog nakita, t. zv. eelenke, iIi dvie tocke, iii dvie zviezde,
iIi nemaju tu nikakva znal<a. I dalje bi se jos mog-lo ove gro~e razporedivati u
.los specialnije inaeice i varietete prema razlieito izpisanim nadpisima na aversu i
r;evetsu i prcma raznoliko stavljanim interpunkeijama, ali takovo razvrstavanje bi
preda.leko voelilo. Bit ce clovoljno, da se navecle, cia pravilan naclpis na aversu glasi:
DUS T2l'lIRTOO ReX BOSIIe, no javljaju se i nadpisi nepravilno sastavljeni.
Ime kraljevo sc ,iavlja i u oblicima: T211JRTOO, T?HIRTG, T ~IlIT(]O, T21lITO.
TT21lIRTOO, TlllIRGO, Tc'IlIOO, TlIRTOO i TllRTno. Naslov pak kraljev
Rex uz :)ravilan oblik dolazi i izl<vareno kao: {{OX, nXH, ReHX, RfI(~2 i RHS.
Ime zem.lje mjesto B02nH nalazi se izkrivljeno izpisano: B02D, B02Il2, BOW:!, BOH
i nOJ218. Napolwll treba navesti, da se raznolikost naclpisa povecava .los nesamo
razlicitim interpunl<cijama, vec i upotrebom zvjezd 'ca i drugih znakova, osobito
na kraju naslova.
\(ao i na aversu, tako se nadpis t
n3 reversu javlja u razlicitim variaeijama.
Uz pravilno S GRflGlORWS IlJ13lIlf:lH?IS javlja se u nepravilnim oblieima na
roeito atribut Svetcev: HlIl'lTHl2., HlIm,eH2, fllI,.iIW II8, H1n1JW, I11nlIH:llW, HlI
m,e21Il8, HmlIH:lm21~. Narav~ki, broj in3ciea povecava.iu jos i razlicito stavljene
in terp unl<cije.
Dinari kralja Tvrcll.;a II. prema razlicito izpisanim nCislovima na aversu mogu
se podieliti 1I dvie variante, ali i tu se javljaju inacice, slieno kao i kod grosa.
Svi ti brojni i tipovi i variante samo SCI sigurno svjedocanstvo, da je kraljevska
kovniea Tvrdka II. radila mnogo i obilno i cia je izdasno prekivala u novae obilje
srebra, ~to ga je kralj dobivao iz svo,iih bosan~kih rudnika.
Nasljednik Tvrdkov , drugi nezakoniti sin kralja Ostoje, lualj Tom as (1444.
do 1461.) prihvatio je i nastavio valutnu praksu svoga predsastnika i kovao je, kao
ion, tri nominalne vriednosti novea: grose, dinare i poluclinare. 1 ") Pri dolazku na
priestolje imao je i on neprilika. Vidi se to ii njegove povelje iz god . 1444. vojvodi
Sibinjanin Janl<u, iz koje doznajemo, da je njega ug-.-hrvat. kralj Vladislav (1440.
clo 1444.) a po savjetu i preporuei recenoga vojvode .Janka postavio i potvrdio za
kralja bosanskoga. Uzdajuci sc 1I trCljllu pomoc i za~titll ug.-hrvat. kralja Tomas je
napllstio i bosansku crkvu i stupio tl katolickll. Odmah prvih godina svoje vlade
uznastojao je kralj Tomas, da bilo kako povrati pod kraljevsku "last stari i unosni
rudnik srebra u Srebreniei, koji je .los od vremena ug.-hrvat. kralja Sigismunda bio
u rukama f.rbskih vladara. Do;lo je i do rata s despotom Durdem Brankovicem, ali
je bosanska vojska bila potucena (1448 .). No TOll1a~ s time nije izgubio hade, da
ce mu taj vazni rudnik ipak pasti u sake. To mu je napokon poslo za rllkol11, kada
je umo god. 1458. de:opot Lazar Brankovic. Toma~ je odmah provalio prema Drini
i zauzeo Srebrenicu. Tom jc prilil{om doslo do ugovora s despoticom srbskom Je
lenom, po kojemu je njezina I;:cerka Mara imala postati ienoll1 Tomaseva sina kralje
vica Stjepana. Do te .ie zeni tbe i do;lo, kada je n<1 saboru u Segedinu 1458.-1459.
L j 1I b i C, Opis jllgoslov. novaea, s. 207. i 20R. tabla XVII.. hr. 3.- 1I.
Hl)
. Trllhelka, Nalaz bos. novaca kod Ribica. Glu~. Zern. 1l1llZ., 1905., s. 17. 18. i d.
R e ; eta r, Dubrov. Ilurnizmatika, I., s. 333. i 3:)4.
 261

kralj Matijas Korvin (1458.-1490.) imenovao kraljeviCa Stjepana srbskim despotom.

No v.ladanje mladoga despotanije d~go trajalo. Cuvsi sultan Muhamed II. (145l.
do 1481.) za promjene u Despotovini krenuo je s jakom vojskorn, da zauzme Sme
derevo i tamo uzpostavi svoju vlast. Stanovnici Smcdereva, koji su rnrzili mladoga
Stjepana Tomasevica kao katolika i ad 'ug.-hrvat. kralja na1l1etnutog despota, digose
uzbunu i pod\ozise se pod vlast tur:'jku. Time je Srbija pretvorena god. 1459. u
turski pasaluk. Ali sva mrznja i bies tadanjeg svieta a narocito kralja Matijasa zbog
pada Smedereva sruci.\a se na nesretnog mladog Stjepana Tomasevica. Svi su drzali,
da je Stjepan za novae predao grad :Iurcima, dok se je un branio, cla S1I1ederevo
nije predao s voljom nego iz nuzcle . Tako je kralj Tomas clozivio tezko razoca
ranje i poraz u ovoj stvari. Nadao se je, da ce prosiriti graniee svoje clrzave i podici
ugled svoje kraljevske vlasti, ali uspio Inije ni u cemu. Stavise, navukao je na sebe i
na Bosnu bies i srcbu nesamo kralja Matijasa, nego i sultana Muhameda II. pa i
sa1l10ga Pape. Zato je poslao k Papi svoje poslanike, da I1IU razloze, da je Smecle
revo palo pod tursku vlast od nevoll je a ne privo.lom bosanskoga kralja, koji je
dobar katolik i koji rev no progoni Ivivovjeree II svojoj kraljevini. Clni se, da je
Tomas Papu 11ll1iriQ, ali je kralj Matijas i dalje bio na njega biesan kao i tllrski
sultan. Turei Sll cak god. 1460. provalili u Bosnu i prisilili T0111a;a, da im ciozvoli
cia kroz njegovu clrzavu provaljujll preko Save u Slavoniju. U tezkoj nevolji, na
pusten od ug.-hrvat. kralja, obratio sE1 sada kralj Tomas Veneeiji s mo.lbom, da ona
llzmc Bosnll pod svoju vlast. Muciri j\t\~etcani odbili su dakako ovu ponuclu zdvojnoga
kralja obecavajuci 1I111 jedino svoju Romoc U obrani lualjevine. U tim tezkim poli
tickim prilikama nestaje kralja Ton13sa. Umro je negdje u srpnju godine 146l.
I za vladanja kralja Toma;a nastojali su Dubrovcani svim silama, da im se vrati
star~ pravo slobodnog i izkljucivog obtje::aja njihova novea u Bosni. tim se Tomas
uzpeo na bosan"ko priestolje, poslala je Dubrovacka Republika 4. VIII. 1444. k
njemu svoje poldisare, da zatraze od njega, neka ukine svoju kovnieu, i da izpitajll,
ne sudjeluje Ii koji Dubrovcanin utoj kovnici iii ne pomaze Ii bilo kako one, koji
je drze!O) Poklisari su izvr;ili nalog i odgovorili u Dubrovnik, da su imali s kraljem
razgovor 0 bosanskoj kovniei, ali dh sc 011 nije podpuno izjasnio 0 njoj, vec da
zeli cla 0 tome pitanju s njima jos pregovara."") Na 20. VIII. 1444. odgovori\a je
dubrovacka vlada poklbarima, da i dalje nastoje oko toga, da kralj Zatvori svoju
kovnicu i neka ga upozore, da bo:,;anski kraljevi Tvrdko I., Dabisa, Ostoja i Stjepan I
nisu nikada htjeli da urede svoju kovnieu lIvidajuci i sami, da je za promet i trgo
vinu sasvim dovoljna dubrovacka pa da cc biti sarno na stetu, ako se osnuje jos
i druga u Bosni, nadalje nekc: kraljk podsjete, da je njegov predsastnik Tvrdko II.,
potaknut od stanovnika Bo~ne, poceo kovati svoj novae, ali da bi to napustio, da
su Dubrovcani imali prilike da remonstriraju; da na Toma~a lIcine jos jaci utisak,
"0) Incarica Nicoli) de Giorgi c iV\al"ino de Resti, ambasciatori presso il re di Bosnia, ., . di
insistere ( perche il re si degni di smettere 1<1 sua zecca . . . informandosi, se qualche Rag-useo av esse
parte nella zecca ,tessa. od in qualche 1iI10do favorisse 0 aiutasse qu eli, che tengono la detta
zecca . . . (ReSetar, I., s. 637.).
"') 1444., bez poblizeg datul11a: A,Jpreso per la destitutione della zeccha per la quale dite
a vere parlat'o alia prdata Maes tadc, la Quale Vi ha risposto che ancora vuole aver pariamcnto
con Vi. Sopra di 20 Ve dissemo che ehos; debiate avcrc a mente anchora refre se are et renovare
la dimanda nostra sopra el decto fato attendendo con ogni diligentia a Voi possibile de per
sU<lclere alIa prefada Maes tad e con tutt J qu elle belle razon et motivi, che meglio sap ret e, che
si voglia degnare de desmentire la dett;" zeecha. (L e ttere e Commissioni. - - Glas. Zell1. I1IU Z., 1905
s. 17.).
262

neka mu napomenu, da su ga Dubrovcani priznali \ualjem i dali njemu obicajni

tribut a ne Radivojll, protivnikll njegovu, i neka izjave, ako ne bi uvazio opravdanih
zahtjeva Dlibrovcana, cia ce se potuziti protiv njega kod kralja Ugarske i kod veli
kasa u Bos ni."2) No ta je intervencija ostala ocito bez uspjeha, .ier je dvie godine
kasnije, 31. V. 1446., clubrovacka vlada opet nalozila svojirn pokli sa rirna na bosan
skorn dvoru, cia potaknll kralja Tornasa, da vee jednom dacle svoj odgovor 0 pitanjll
kovnie~ i da ga podsjete, ako osnuje svoju k(hnieu, da jc ne ce rnoCi naclzirati, ni
sprjeeavati, da mu se novae ne falsifieira."") Ali kralj Tomas .ie uporno izbjegavao
i nadalje, da dade ikakovu izjavll 0 tome, sto namjerava sa svoj om kovnieorn. cini
se medlltim, da on prvih godina svoje vlade jos nije bio zapoceo s kovanjern bo
sanskog novea. 0 tome kao cia svjecloci zakljllcak clubrovackog Vieca oel 28. II. 1447.,
\wjirn se odgada razprava 0 pitanjll bosanske k ov niee, 0 kojoj se prica, da je kralj
Bosne hoce da otvori."') No, je Ii Tomas iza te godine (1447.) ipak kovao svoj novae
iii nUe, nije p(JZnato, jer nam vreJa 0 tome 11e pruza.ill nikakvih poclataka.
Godine 1451. nasao se kralj Tomas 1I novim neprilikallla. Premcla je on jos
1449. II gradu Doboru nacinio ugovor s macvanskirn banom Ivanolll Korodskim,
cia ne ce dozivati Turaka II POIllOC protiv Ugarske i cia cc izviestiti gubernatora
Sibinjanina Janka, ako bi oni provalili u Bosnu, ipak je llbrzo doslo do krupnih
nesuglas iea izmedu njega i Maclzara , .ier je Tomas poceo popustati bosanskim pa
tarenima. Uz to se jos kralj Tomas sllkobio s c1esp otum Dllrclelll Brankovicem i
sarno interveneijom Papinom doc1e clo mira. U tom nepovoljnom polozajl1 nastojao
je on da osigura barem prijateljstvo Dllbrovacke RCpliblike , a i sa mi Dubrovcani
se ponlldili, cia bllclu II tome" sllkobu posredniei. Pritiesnjen ovim nepovoljnim
s tanjem Tomas .ie, valjda cia se ocluzi Dubrovcanima za prijateJjske izstupe i usluge,
napokon oclluCio, cia ce zatvoriti bosa nsku kovnicll i cla ce odscle slati svoje srebro
u Dllbrovnik, da se tamo od pjega izkuju za njegov racul1 dubrova cki clinari. 0 toj
njegnvoj namjeri nalazimo vie~t i potvrclll u piSIllU clubrovacke vlacle ad 17. VI. 1451.
svo.iim poklisarima na elvor'..! clespotovu."C') Samo Illje see (iilna iza toga vec .ie izviestilo
"C) InC3rica i suddetti alll\);]sciatori in Bosnia d' insistere percilt il re abolisca la ;; u a zecca . ..
In Quanto a li a zecea ordina ag-li <1111bn5ciatori di mscrl':H~ al re, che i Ie u e ll ,] Bosnia Tvert!;.o
il Vecch io, Dabi"a, Osto.ia e Stefano cO lllprendendo cs~ere s ufficicnte ai bisogni Ia zecca di Rae
gltsa e portare danno I'is tituzione di una ,econda ill Bosnia, lllai volicro attiv3rla, che iI suo
p rcd ecesso rc Tveruko, ist igato dagli abitanti della BO ' lliil , , i pose a battcr la zec ca, llla che
l' avrebbe srnessa, ,c i Ragusei avessero ilvuto call1PO eli rargli e nc rimo s tr a n ze. E nel ca:;o s i ricu
S<lsse eli aderirc aile uOlllalldc ratt cg li, ordina agli ambasciatori di ric o rdargli che i Ra g usei 10
ric o llobb c ro per rc della Bo~ni;1 e gli uiedcro il so lit o tributo al conrronto del re Radivoi ...
dichiarando g li ehe, sc non dassc Illogo ail e giu;;te dom a nde d e i R ~lg Ll ,e i , qlle,ti ~a r ebbero cos tretti
di rcc lal1tar e contro di lui presso il re d' Unghcri cd i b,noni della Bosn ia. (R ('~ etar, I., s. 637'.).
"") E siccome gli ambasciatori ragll sei pre de tti ,lV(1' <I 11 0 ser iUo, che il rc non si ri so lv cva a
dare defini"tiva risposta . . . riguard o alia z ecca .. "' cosi Ii sol1ceita di chie de re d a l re tale rispo s ta
Quanto prima, e di ricoruargli che, faccndo egli zecca propri a, nOll sarcbbe al C;ISO eli s o rveg li a re
cd impedire, ch e non fosse contrafatta c falsificata. (Rde tar, I., "638.).
") Prima pars e s t de indu ciando s uper facto nOl'e ( e h e, Que dicitur velie fi e ri per d. R eg-e m
Bossinc. (ReSetar, I., s . 6.38.).
",,) Itel11 p~rche Ii dicti Re,;toe d i\I\iche1 di,;seno pcr vostra parte, come 13 vostra se rellita
e contcnta che s ui SllO terr e no se bata pill moneta et che 10 vo s tro argento saresti contento
man dar a Ragusa l't e he sc d ovessc baterc in monel t' de Ragu s a, pc rt (l nto Ii detti rector i c zentil
homini aeetano la detta proferta graziosamente f ata e vi riligrazi a lll() g-ralldelllentc c vi offc ri scono
de hlr batl'l"e in lllonda 10 delto \'ostro arzento Ii quali 1ll3nder~te a Ragu sa. (Glas. Zem. 111UZ.,
1905., s. 18.).
 263

dubrovacko viece svoje poklisare na bosanskom dvoru aktom od 18. VII. 1451., da
ce se sklopiti odnosni llgovor s kraljem, i pozvalo ih, da saobce kralju, da ce du
brovacka kovniea prekovati njegovo sr~bro u dinare, kao sto su i njihovi vlastiti.2G)
Da je kralj izpocetka ozbiljno namjeravao izpuniti obveze recenoga ugovora, proiz
lazi iz toga, sto je ubrzo posJao svoga poslanika PavIa sa srebrom u Oubrovnik, a
Viece je 24. VIII. 1451. zakljucilo, da s~ to srebro primi u kovnieu. 27 ) Oa Ii je Tomas
jos slao srebra u Oubrovnik, nije poznato. Sacuvani dokumenti ne dajll 0 tome ni
kakovih podataka. Ali veliki broj sacuvanih razlicitih tipova Tomaseva novca bjelo
dano dokazuje, da se bosanski kralj nije driao obecanja, ni citiranog llgovora.
A i<ako u dubrovackim dokumentima iza god. 1451. nema vise govora 0 bosanskoj
kovnici, bit ce da su Oubrovcani kovanjem bosanskog novea bili dovedeni pred gotov
Cin. Tu im nije vise bilo pomoci ni koristi oel remonstraeija pa su zasutjeli, jamacno
zaelovoljni i time, sto se je njihov novae mogao i nadalje trositi u Bosni slobodno
i nesmetano uporedo s kraljevskil11. lzkljucivo pravo Iwlanja svoga novca Oubrov
cani eloeluse nisll ni od Tomasa dobili; ali im je sigurno i nadalje ostalo netaknuto
pravo, ela svoj novae slobodno u Bosni trose. 0 tome elaju sv jedocanstvo nalazi
suvremenog elubrovackog novca na tJ ritoriju bosanskom.
Prema svemll recenome kralj je Tomas poceo s kova'njem svoga novca naj
kasnije iza godine 1451. Njegova je Itovniea onela radila u svemu olw 10 godina,
t. j. od 1451. do 1461., kujuci i baeajuCi u promet mnogoemisija razlicitih kovova,
uglavnom u tri nominale, ali u vise vrsta i varianMa. 2 ' )
Prva nominala Tomaseva nove3, siroki gros, je tipolozki vjerna imitaeija grosa
njegova preelsastnika Tvrelka II., s kojim se grosem poelpuno siaze i likom aversa
i reversa, izuzevsi elakako naelpis. Ali koel elinara Tomasevih, druge vrste njegova
novca, javljaju se mnoge razlike u u2Jporedbi s elinarom Tvrdkovim. Tu je bosanska
kovniea izniela neke novotarije. Ponajprij-e javljaju se elinari s nadpisima u dva
jezika, u I1rvatskom i u latinskom. iOinari s latinskim nadpisom mogll se nadalje
razvrstati 1I vise razlicitihvarianata. Variante dinara I., II. i III. vrste s hrv. i lat. nad
pisom tipolozki SlI sasvim nova vrsta novea u bosanskoj Ilumizmatiei. Tu se na aversu
nalazi okrUlljeni monogram kraljeva I imena, sastavljen od slova T, M, S, a naokolo
je hrvatski iii latinski nadpis. Motlv s monogramom preuzet je najv jerojatnije s
ugarskog dinara kraljiee Marije (1382.-1385.), (Rethy, II., br. 114.). I na reversu se
javlja novina, jer je tll lik sv. Grgura iz Nazianza u l11andorli, sa skracenim nadpi
som s obje strane: SA - GR. Citavol11 svojom stilizaeijom ovaj revers je kopija
reversa dubrovackih clinara s Isusom u mandorli. Prema svemu ovome ove tri vrste
Tomasevil1 dinara su tipolozka imitacija ugarskog i dllbrovackog novea .
Variante s latinskim nadpisom IV. i V. vrste tipoloiki odgovaraju Tvrdkovu'
dinaru, samo je grb na aversu radelil u manjim dimenzijama, i 1I polju pokraj grba
javljaju se razliciti znaei iii sigle, kojih je znacenje nep()ZIlato. Na reversll se javlja
posvuda lik sv. Grgura !.z' Nazianza, samo i opet raden sitnije i njeinije negoli na
dinaru Tvrdka II.
''') Direte etiam per 10 fatto de la ceccha che quando ala sua Maesta p ~lI'era ('I manda de
qua de Ii arzenti a far batere, perche noi sel110 di~po~ti di farli ogni cOlllplacentia e cossi sara
batuto el detto arzento come Ii nostri pfoprii. (Lett. et Conlnl. - Glas. Zel11. muz., 1905., s. IS.) .
27) ;.\Cqui~t3 per conto del Comune gli argenti portati da Pavao, arnba sciatore del re di
Bo,nia . pagandoli con iperperi 23 di gro;:;si della zeccha per libra. (R6etar, I., s. 63S.).
'~) T r u h elk a, Nalaz kod Ribica, ' s. 17., IS., 19. i 20. - R e ; eta k, Dubrov. IlllmizlTI., I.
195., 413., 414., 416. i 41S. - L j ubi C, Opis, s. 205.-208. tab. XVII., br. 3-10.
264

Napokon, Toma~ je kovao i poludinare, i opet iii s hn'atskim iii latinskim

n3clpisom . Tipolozki SU sa:,;vil11 jednaki. Na lieu imaju i~ti monogram kraljeva imena
kao dinari I., II. i III. vrste, ali na nalicju se javlja i opet novina. Tu se
nalazi stit, podieljen poprjecnom gredom u dva polja, a u svakol11e polju po tri
ljiljana. To je grb porodiec KotromaniCa, preuzet je s pccata bosanskih kraljeva.
Ovdj e :;c pruza prilika, da se progovori 0 upotrcbi grba na noveima bosanskih
vladara. Vidjeli smo, da se na novcima banova Stjepana Kotromanica i Tvrdka ne
javljaj u hcraldicki motivi, vee tu nalazimo uz lik bana samo likovc isusa bi.lo kako
stoji, bilo kako sjedi na priestolju. Neki izuzetak cini III. skupina Stjepanovih no
vaca, koja im<1 na lieu lik grba: kaeigu, jastuCic nad njom i odozgor rozetu sa
cdenkom. No kako su ti novei kopija i imitaeija srbskih dinara kralja Dusana, ni
taj h e raldicki motiv nije bosanski, pa za nas ovdje ne ulazi u pitanje. Motiv s do
macim grbom po.iavljuje se p rvi put u bosanskoj numizl1latiei :tek na n o vcima' kralja
Tvrdka II. Na svome I11jestu je rcceno, L1a jc Tvrdko II. taj motiv lwpir a o :,;a si
rokih grosa ug.hrvat. kraljcva Karla I. i Ludovika I. Ovdje ce 3e taj navod jos
tocnije osvietliti. Crb, sto ga nose novei Tvrdka II., sastoji se od cctiri s astavnn
diela, od: stita, kaeige, Juune i ce.lenke, grbovnog ukrasa, koji se dize iz krune u
vi s, dok se niz kacigu splJsta u naborima grbni plast. Upadno slican grb, s iZl1lic
njenim dakako pojedinostima, vidi se na siroki11l grosima Karla I. i Ludovika I.
(Rethy, II., br. 7 i 70 A i B). Ali isti grb s l10vca Tvrdka II., sa sv ()ja cetiri sastavna
diela, javlja se u bosanskoj heraldici punih 48 godina prije, negu s to .ie Tvrdko II.
poceo kovati svoj novae, i to na povelji prvog bosanskog kraija Tvrdka J'. iz go
dine 1388. Tvrdko 1. jc jamacno htio, lia i on kao lualj imade svoj vladarski emblem,
pa je stvorio grb sliean grbu gore spomenutih kraljeva Anzuvin3ca. Iza njega se taj
isti grb javlja na sacuvanim pecatima i novcima kas nijih bo:;anskih kral jeva . No u
osnovnol1l i g'lavnom dielu toga grba, u stitu, javljaju se dva razlicna motiva. Tako
na velikom pecatu bosanskih kraljeva, na rcversu, konj i na njemu konjanik, t. j.
sam IHalj , nose stitove. Dva stita na prsima i na boku konja imaju poprjecnu gredu
sa po tri Ijiljana sa svake stram~ (I<ao u grbu na poluliinarill1a kralja Tomasa), a
na stitu u ljevici jaha(~ cvoj nalazi se krul1a od ;3 Ijiljanova lista, kao sto se vidi i u
grbu novaea Tvrdka II. i Tomasa, samo jos s tom razlikol1l, da je na tim noveima
stavljeno izpocl [.;rune .los slovo T kao monagram kraljeva imena. Prema tome glavni
i tel1leljni dio bosanskog grba, stit, javlja se na bosan skil11 kraljev~, kim peeatirna i
noveima u dva lika : 1. s Ijiljanima, podieljenim u dva polja po tri, 2. s krllnom od
Ijiljana samom iIi s krul10m i slovorn T kao lllo11ogramoll1 izpod nje. Eosanski Sll
se, dakle, kraljcvi sluzili sa dva razlicna grba sa razlicitim heraldickill1 znakovillla
u stitu. Sva je prilika, da je prvi grb, stit s Ijiljanima u dva polja, bio obiteljski grb
dinastije Kotrol1laniCa, a drugi grb, stit s krunom od Ijiljana, sluzio je ka o drzavni
grb kraljevine Bosne."")
S mctrolozkog gledista pokazuju dinari Tornasevi pcweliku nejednakost. Su o
vrerneni dubrovacki dinar, tip 16. n,
iz god. 14~38 ., il1la poprjecllll tezinu .od 1147 g
(najlaksi HI g, najteZi 121 g) a tip 39, kovan 1452., tezak je poprjecno 1' 132 g
(najlal{si 091 g, a najteii 1'22 g). Bosanski dinari s hrvatskim i vrsta II. s 'I atinskim
nadpisorn variraju u tezini izmedll 095 i 125g., iii poprjecno 1IOg. Tomasev tip
latinski IV . vrste tezi izmeclu 0'82 i 0'92 g, poprjecno 0'87 g . Dok tipuvi V. vrste
"") Rae k i, Stari grb bosan ski. R ad C I., s. 151. - R eng.i C 0, Zlatni novae bo sans]<og
k raUa Stj epana TOlllusevica. Sa rajcvo 19:37., s. 13.-15.
 265

variraju tezinom izmedu 0'78 i 1'13 g,. I

iii poprJeeno 094 g.
.
Velicinom svojom od
govaraju dubrovackim dinarima sa 19 do 20 mm sarno dinari I., II. i III. vrste.
No vee IV. vrsta sa svojih 18 mm za<!)staje za dubrovackim normalnim komadima
tipa 16. f) i 39., odnosno jos odgovaraju onim riedkim dubrovackim primjereima sa
18 mm veliCine (Res. I. s. 247.) . Nap~kon zadnji Tomasevi dinari, V. vrsta, veli
(inom od 14 i 15 mm jako zaostaju jza dubrovackinl. Zbog svoga malenoga pro
mjera skoro da bi se ova dva posljednja tipa moglo smatrati poludin'lrima, ali
protiv takvoga opredjeljivanja govori njihova tdina, koja ne zaostaje mnogo ni
za teZinom Tomasevih najteZih dinara. Bez obzira na to, sto su ta dva tipa dinara
tako maleni, zbog tciine njihove tr ~ ba ih uvrstiti u dinare . Maleni promjer go
vori za to, da Sll to zadnji dinarski kovovi kralja Tomasa_
I '
Znacajno je, da su Tomasevi poludinari veei promjerom svojih plociea( 17 mm)
od recenih malih dinara, ali zato je kod njih tezina taka malena, da ih se s pravoi11
ubraja mcdll poilldinare. Od njih je Qnaj s hrvatskim nadpisom bas rieelak. Ljubie
navodi sa1110 jedan primjerak s tdinom od 048 g. Latinskipoilldinari su cesci.
Ljubic je objavio 6 komada s teZino)n izmedu 0'44 i 0-75 g, iii poprjecno 0'59 mm .
Prema mjerenju u nalazu II Ri ~ icim3 srednja tezina Tomaseva grosa je bila
1'78 g. Razumije se, da nije ni tu, kao ni kod Tvrdkovih grosa, ta srednja teiina
absolutno sigLirna i t.ocna. Ali kako su kod Tomasevih grosa riedki komadi s tezi,
nom veeom od 2 grama, kao i oni s tkzinom iznad 1'90 g, dok je kod grosa Tvrdka II.
utvrdeno, da ima povelik broj tako~TjhI
komada, s razlogom se moze uzeti, da su
i grosi Tomasevi laksi od Tvrdkovih, !ito smo za dinare vec ranije konstatirali.
Racunajuci, da je i Tomasev gros vhedio dva njegova dinara i da je taj dinar bio
teiak oko 1'10 g, izlazi, da je gros ~ralja Tomasa imaonormalnu teiinu od oko
2'20 g. Bio je oko 9 7,; laksi od Tvrdkova.
I grosi Tomasevi, kao i kralja Tvrdka II., kovani su u vise einisija. I kod njih
se uz glavni i isti motiv na lieu i nalicju, drzavni grb i sv. Grgur, javljaju takoder
razlicita slova iii znakovi. Prema t iln siglama mogu se i Tomasevi grosi svrstati u
pojedine skupine, grupc iii vrste. Alii nam se Truhelkina dioba (Ribici, 25) ne cini
prakticna pa ni dobra . On je Toml:)seve grose podielio u tri vrste i to prema SI
glama na aversu :: R i T, T i 0, 0 i T, a nije se mnogo osvrtao i na sigle reversa.
Prema tome 1. vrstu Truhelkine diobe sacinjavaju grosi sa R i T na aversu, a prema
siglama reversa, ro i 4\:" dieli se t~ vrsta u dvie variante. Truhell<ina 2. vrsta sa
stoji se od g-rosa sa siglama T i 0 na aversu, i. dieli se na dvie variante prema
siglama R iIi 10 na reversu, a on<jla se opet i te variante diele II inacice prema
znakovima s obje strane celenke ('Locke, zviezde i.li bez njih) . Trecu vrstu cine' grosi
sa siglama 0 iTa lla reversu Ie.
Kako SlI i sigle liea i sigle nalicja samokarakteristicna obiljcija po svoj pri
liei pojedinih emisija, drzimo, da j boljc podieliti te grose tako, da se uvaze sigle
i aversa i reversa. Na taj nacin nesamo da ce se stvoriti dioba preglednija i prak
ticnija, . nego i dioba , koja bolje od)!ovira samoj stvari, t. j . pojedinim emisijama . Ta
nova razdioba Tomasevih g'rosa stvara ovaj sistem: 1. vrsta, na aversu sigle R i T,
na reverSll '0; 2. vrsta, avo R i T, rev.4\:,; 3. vrsta, av . T i 0, rev. R; 4. vrsta, avo
T i 0, rev. 10; 5 . vrsta,' avo 0 i 1\ rev. 10.
Dinari Tomasevi mogu se tipoloiki poclieliti u pet vrsta. Prvu, drugu i treeu tvore
oni kovovi, koji nose na averSll olHunjcni monogram kraljeva imena, a na ' reversu
266

lik sv. Grgura iz Nazianza, zahvaceH u mandorli, s knjigom u Ijeviei i s desnieom po

dignutom na blagoslov. Da je ovo bas lik sv . Grgura iz Nazianza, svjedoci slicnost
njegova s istim likom na grosevima Tomasevim, sarno sto ovdje, na dinarima, Svetae
ne drZi u desniei biskupski zavinuti stap, vee njom dieli blagoslav. Kako se jos sa
strana, u poljima izmedu mandorle i ruba novea, nalaze kratiee Svetceva imena:
SA i GR, ovaj novae citavim izg.ledom svoga reversa predstavlja imitaeiju nalicja
dubrovackih dinara. Nadpis na aversu je izpisan iii hrvatski iii latinski. Postoje tri
znacajne vrste ovoga tipa. Ovo je ujedno najveei skup Tomasevih dinara, s promje
rom plociee llovea od 19 mm.
Cetvi"'tu vrstu sacinjavaju nesto manji dinari, s promjerom od 18 mm, a s izgle
dom, koji tipolozki podpuno odgovara, dakle i motivima i nadpisima, grosima To
masevim . Zbog razlicitih sigla a i zbog nejednako ertanih likova grba i Svetea
dieli se ova vrsta u dvie variante.
Petu vrstu cine najmanji. Tomasevi dinari, Kojima promjer plociee iznosi 14
do 15 mm. I oni su tipolozki podpuno jednaki grosevima, sarno sto u Stitu grba ne
vidimo vise slovo T, a na reversu, gdje se nalazi uobicajeni lik sv. Grgura iz Nazi
anza, izmienjen je nadpis. Tu se vise ne spominje sv. Grgur iz Nazianza, nego sv.
Grgur papa (8 GREfGorU PAPEl).
I poludinari Tomasevi se mogu podieliti u dvie vrste zbog jezika, u kojem
je sam nadpis sastavljen. .1edna je vrsta s hrvatskim, a druga s latinskim
tekstom. Osil1l toga je hrvatski poludinar nesto veei (17 mm) od latinskog (16 mm J.
Dok -ti poiudinari svojom teZinom odgovaraju svome nazivu (048-075 g), lOa
cajno je, da su oni promjerom svoje plociee veCi od dinara V. vrSite.
Poznat je jos jedan srebrni dinar, koji se izt,ice svojim hibniid nim znacajell1,
naime s jedne strane je kovan kao novae despota Durda Brankoviea a s druge kao
avers dinara Tomaseva (II. vrsta slat. nadp.). Poznato je, da joe Durad Br.ankovic kovao
jedan hibridni novae mecuci na njegovo nalicje avers dinara Ivana Hunjadija. Stoga
se pri opredjeljivanju ovoga dinara mora biti na oprezu. Kako dosada nije nista
poznato, da se je Tomaseva kovniea bavila krivotvorenjem novea, s pravom se moze
uzeti, da je taj hibridni novae djelo Brankoviceve kovniee (Ljubic, Opis, tabla XVII.
br. 11. i XIII. br. 27.).
U jesen godine 1461. stupio je na bosansko priestolje Tomasev sin S t j e
pan II., po oteu nazvani: Tom as e vic (1461.- 1463.). Dosao je na upravu drZave
u doba izpunjeno najtezim neprilikama i politickim potresima. Turska sila vrebala
je s juga, kako da cim prije satare i unisti slabu bosansku kraljevinu i da si otvori
siobodan i nesmetan prolaz u srednju Europu. Sa sjevera se mrstio i otvoreno po
kazivao svoju mrznju ug.-hrvat. kralj Matijas, koji nikako nije mogao da zaboravi
pad Smedereva i da prizna, da mladi bosanski kralj Stjepan II. nije toga pada ni
kako skrivio. Uz te vanjske nepriiike nadovezali se i unutrasnji neredi i smutnje,
koje je stvaralo silovito i nepromisljeno bosansko. plemstvo.
U tim zdvojnim prilikama obratio se kralj Stjepan II. za pomoe i zastitu
papi Piju II. Poslao je papi svoje poslanike, da mu prikazu tdki poIoiaj, u kojemu
se on nasao iza sl1lrti otceve. Njegovi su ljudi izviestili erkvenog glavara, da je
novi kralj krsten jos kao diete, da je izuCio latinsku knjigu i da je cvrsto prigrlio
vjeru katolicku pa da se ne ce zaeati, da pate rene iztjera iz svoje drzave. Kao znak,
da ga ne ce napustiti u slucaju, da bukne rat s Turskom, moli papu, neka mu po
salje kraljevsku krunu. Kao okrunjeni vladar ulit ee u srdea svojih podanika pouz
 267

danje u kraljevsku moe, a neprijateljirma ce zadati strah. Papa se je odazvao o voj

molbi novoga kralja. Proslo je bilo vel: 'tri godine, kalw je na papinsku stolicu sjeo
znameniti humanista Enea Silvije de' Piccolomini, koji je kao papa primio ime Pije II.
.!edna od zivotnih zadaca toga ugledl~ og crkv e nog glavara bila je pripremanje
krizar:-.,Jwg rata protiv Turaka stirn ciljem, da ih se iztisne iz Europe. Radeci i
nastoj cci da sakupi !ito jacu vojsku protivTurske, papa Pije II. je zamislio ostvariti
savez :; kralj:=m Matijasem, Venecijom i arnautskim prvakom Skenderbegom. Toj
svojoj zamisli i osnovi jamacno je on htio cia privede i bosanskog kralja, lwji se
bas u to vrieme obratio na njega. Zato ,o n posla Li Bosnu svoje poslanike s krunom
i kraljcvskim insignijama, da okrune na svecan nacin mladoga kra.lja. Tim cillom
htio je papa Pije II. da digne ugled i znacenje i bosanskog kralja i kraljevine Bosne.
! Sarna svecanost krunitbe u studenome 1461., koju su u gradu Jajcu izvrsili
s velikim sjajem papini delegati, bila je najveci i najznaeajniji momenat u zivotu
Stjepana II. Olw mladoga kralja okupilOi se bosansko plemstvo iz svih krajeva zemlje.
Kralj se t o m zgocIom izmiri ) sa svojim najzescim protivnicima medu bosanskim
velikaSima. Bos na je tom prilikom po~azivala riedku u svuj o j poviesti sliku sloge,
jednodusnosti i snage. Ali to je bilo ~e c kasno. Trnasti oblaci poceli su sc valjati
na politickom obzorju. Prvi je planuo zbog krunitbe Stjepana II. ug.-hrvat. kralj
Matijas, Ijutit, i !ito se je mladi kralj, inace vazal njegov, usudio bez njegove na
rocite doz vole okruniti, i sto je cak i am papa poslao za tu krunitbu kraljevsku
krunu, - prvi put, odkako bosan:-ko ik raljevstvo postoji. Tim aktom je, po sudu
Matijasevu, Bos na postal a podpuno samostalna zemlja, pa su tako okrnjena i nj-e
gova vladarska prava. Medutim intervencijom samoga Pija II. taj se sukob brzo
smirio, pa je cak 1462. sklopljen izm!edu ta dva kralja savez protiv Turaka, a
Stjepan II. je odmah uzkratio dalje placanje uobicajenog danka, koji je slao svake
godine sultanu.
Medutim ovaj (111 Stjepanov bio je razlogom konacnoj propasti bosanskog
kraljevstva. Sultan Muhamed, Ci111 je obaviesten 0 uzkrati bosanskog danka, odluci
da s Bosn0111 definitivno obraeuna. IU ljeto god. 146:3. valjala se golema turska
vojska vee u samoj Bosni. Kralj Stjepan, napusten odsvih saveznika i slatkorjekih
zastitnii<a, uhvacen od Turaka nasao je smrl u svome glavn0111 gradu Jajeu u
lipnju 1463. godine. Tako je pao zadnji kralj, a s njime i Bosna ponosna .
Dubrovacka je Republika i za vla1danja Stjepana II. racIila na tome, da se oeuva
sloboda obtjeeaja njezina novea u Hosni. Odmah, vee prilikom krunitbenih sveca
nosti dos li su u Jajee i dubrovacki poldisari, i cestitajuCi novome kralju dolazak
na priestolje iznieli su i staru molbu Dubrovael<e ~e p ublike, da kralj dozvoli u
Bosni slobodan obtjeeaj dubrovaekom noveu. Stjepan II. je toj molbi Dubrovcana
udovoljio svojom poveljom, izdanolli\ Ll Jajeu 25. XI. 1461., i dozvolio, da se du
brovacki novae i nadalje trosi po njegovu kraljevstvLl, kao sto se trosio i za pri
jasnjih kral,ieva bosanskih . lO )
"") I Ila s ullli\.icn o pomoli se . .. da bis ill O o s lobodili, da pine z Iljih dubro vacki hodi po ru
~ agu kraljcvstva mi, 1<a\(o je i prvo hudio, i mi l:uvs e njih poCtell e i priliclle mobe a prave,
s atvori SillO milo st na~lI gos pocl\U 1ll110RO poctovanoillu gradll Dubrovniku, na; im drag-iill i srcanilll
prijatc\.iclll, knew i vla s te lolll i vsoj' op cirji vla s teo dubrov ac cih, o, lobodisllJo i ucinislllo , da njih
din uri dubr oVJ l'ci hode slobodno i da s e Is pr a H~ po nasern ru s agu, da slobodno njim trguju njih
trgov c i i ini vsa ki clovi\(, kako je prvo b ilo za prvc go spod e kraljev b os~J[l s cih . Za to tvrdo za
p o vidumo s luR a m kralj e vs tva mi , voj evodalll, knezovom, zupan o m. ca rinik o m. vsakog a s t a nija
ljudclIl vs akoillu u svoju prav, da im niktor ne ima priz toj nijednu za bavu uc initi. (Mil<l os ich,
Monumenta , 491).
268

Kao i njegove predtece kovao je i kralj Stjepan II. svoje novee."l) Njegova
.ie kovniea imala ocito dobre majstore, jer su novei Stjepanovi izradeni vrlo' liepo
i spadaju sigurno medu llajljepse bosanske kovove. Liepo i pravi1no izradeni likovi
aversa i reversa, fino Sitilizirana goticka slova u nadpisima i pravilne plociee odJike
Sll toga novea. No gdje se je nalazila ta kovniea, ne znamo, kao sto nam nije po
znato, ni u kojem Sll mjestu bile kovniee ostalih bosanskih vladara prije Stjepana II.
Najzanimljiviji novae Stjepanov je njegov zIatni cetverostruki dukat. To je
najzllacajnija nesamo novina, nego uobee i najzanimljiviji kov u citavoj bosanskoj
numizmatiei. Svojom vanjstinom i sk1adnoseu svih pojedinosti spada ovaj novae
nesamo l11edu naj1jepse nase dOl11aee kovove, nego i medu najljepse citavog sred
njega vieka. Na zlatnoj plociei debljine od1 111111 i tezine od 14'05 gas promjerorn
od 30 mm izvedeni su svi ertezi sJiI<a i slova II zivahnoj plastiei veoma preeizno,
otmjeno i ukusno. Kojom je zgodol11 ovaj zlatni novae kovan, danas se jos ne 1110ze
o

absolutno .sigurno odrediti, jer nam poviestna vrela ne pruzajll za to nikakvih po

dataka. S obzirorn na to, sto je ovo riedak novae, sacuvan je sarno jedan jedilJi
primjerak, bit ee da je kovan II ogranicenom, llpravo malenom broju komada. Za
to g6vori i njegova velicina i tezina. Uporedbom s tadanjim najobicnijim zlatnilw111,
mletackim dukatom, lwji je bio tezak 3'559 g, ovo je cetverostruki dukat. A tako
krupan zlatni novae nije se u srednjem viekll kovao za trgovacke potrebe, nego
samo II riedkim i svecanim zgodama. Sva je prilika i najvjerojatnije je, da je taj
zlatnik kovan za svecanll krunitbu kralja Stjepana II. pa je tom zgodol11 dieljen
kao kraljevski spomen-dar. Nemall zivotu Stjepanovu nijednog dogadaja, koji bi
se svecanoseu i sjajem svojim mogao mjeriti S ovim, i uz koji bi se moglo s
razlogom vezati izdavanje ovoga zlatnil<a,
Zanimljiv je ovaj zlatnik i s tipolozkog gledista, jer se lla njemll javlja jedan
grb, nepoznat dosada u bosanskoj numis111atiei . Znamo, da je' Stjepan II. kao kra
Ijevie i111enovan srbski111 despotom i da je preko svoje tene Mare stupio II rod
binsku vezu s fa111ilijom Brankoviea . Nadajuei se valjda, da ee se ponovno vratiti
na despotsku stolicu, Stjepan je stavio na lice svoga dllkata grb Brankoviea ~
llzpravljenoga lava. Taj Anspruehswappen imao je da naglasi Stjepan o vo vladar
sko pravo na despotovinll. Na nalicje dukata stavljen je uobicajeni bosanski grb,
ali u stitu je mjesto drZavnog' grba s krun011l smjesten porodicni grb Kotroinaniea,
stit s poprjecnom gredom i s po 'tri ijiljana sa svake strane. Obadva su grba za
hvaeena u bujno izprekidane goticke lukove s biserni111 nakitom na pregibima.
Nadpisi, izrazeni u iatinskol11 jezikti, izpisani Sll vrlo liepo i pravilno ertanim i
stiliziranim slovima latitEke gotike. Uobee i lice i nalicje ovoga dukata pokazuje
razkosnu bujnost u bogatoj izmjeni likova pravilno ertanih slova, liepo stiliziranih.
Ijiljana kao diakritickih znakova i umjetnicki i fino radenih grbova. Citavim svojim
dotjeranim i ukusnim izgledom odgovara ovaj zlatnil< dobi, kada se jegotika na
lazila u svome evatu, t. j. 15. vieku.
Dok je netom opisani dukat na.iveea numizmaticka riedkost, srebrni dinari
kralja Stjepana II. su danas obicna pojava i nailazi se dosta cesto u razliCitim nala
zima na njih. SudeCi bas po tome, ~to ti dinari nisu danas osobita riedkost, cini
:11) L j ubi C, Opis .iugoslov. novaca, s. 210. i 211., tabla XVI!., br. 12- 16.
R e ng j e 0 , Zlatni novae bo:;an . kralja Stjcpana Tornasevica. Sara jevo 1937.
R eng j e 0, Neobjavljeni dinar Stjepana Tom<1 sevica. NUl1lizlllatii'ke vij esti , Za greb, 1939.,
br. VII.- VllI.
 269

se, da je za ono dvie godine, sto je Stjepan II. vladao, bosanska kovniea bacila u
promet mnogo toga srebnlOga novea u nekoliko emisija. Svi dinari Stjepanovi
cine tipolozki jednu zaokruzenu ejelinu. Svi imaj~na aversu bosanski drzavni grb,
skladno i ukusno ertan, :J na reversu je lik sv. Grgura pape sa zavinutim postirskim
stapom u ljviei a s desnicom dig'nutom na b\agoslov. Prema ovome su svi dinari
Stjepanovi radeni identicno s IV. i V. vfstom dinara kralja Toma~a, jedino s tom raz
likom, !ito su plocice Stjepanova novca veee (18 mm) pa Stl i likovi i nadpisi lica
i nalicja veCi i krupniji, dok je sv.Grgur prikazan pod mitrom i u drugaCijem odielu,
nego sto je slucaj na spomenutim dina rima Tomasevim. Uobee sve pojedinosti
aVersa i reversa crtane su i izraclne liepo pa djeluju na oko vrlo ugodno. Lik S\'.
Grgura podpuno odgo\'ara liku Isusa na dubrovackim dinarima .
Nadpisi na dinarima dolaze u dva jezika, u hrvatskom i latinskom . Prema
tome najbolje ih .ie podieliti u dvie vrste. Dinari I.. vrste, s hrvatskim nadpisom , vrlo
su u nalazima cesti i prema siglama, kpje se javljaju na lieu i nalicju, mogu se po
dieliti u sest varianata. Dinari II. vrstc su; moze se reCi, bas rie~ki, a razlikuju se
kod njih samo dvie variante. Velicina je svih dinara 18 mm, a poprjecna tdina
iznosi 1'05 (naj\aksi komad 0'85 g, a najtezi 125 g). Uporedeni s dubrovackim su
vremenim dinarima 39. tipa, kojima j~ kod Resetara najlaksi komad tehk 0'91 g,
a najtdi 122 g, Stjepanovi dinari POk ~lZlljU, da su i oni kovani po valutnoj stopi
dubrovacko j.
Najzad treba spomenuti, da je Stjepan II. kovao i treeu vrstu svoga novca,
poludinare. Tipol.ozki slazu se i oni s dinarima. Na aversu imaju kacigu, krunu i
celenku jednakih dimenzija kao i din~ri, samo je odpao ;tit izpod kaeige, jer na
manjoj plocici (15 mm) nije bilo mjesta za njega . Na reversu je lik sv. Grgura u
smanjnom obli\<u. Nadpisi su isti kao i na dinarima. Tdina poludinara je u pro
sjeku 056 g (najlaksi 0'49 g, najtezi 0'64 g), s-to predstavlja priblizno polovinu tezine
jednog di nara.
Pad Bosne pod tursku vlast zaprepastio je Cita\~ tadanji sviet. Oci Wave Europe
bile su tada uprte u ug.-hrvat. kralja Matijasa Korvina. Sve je ocekivalo, da ee taj
mudri, mocni i energicni vladar zaustaviti dalje prodiranje Turaka i vratiti zarob
Ijenoj Bosni slobodu. Ta, jos sva bosanska kraljevina nije bila pa\a pod tursku vlast,
jer su njezini sjeverozapadni krajevi !b ili jos izvan dohvata turskog. Kralj Matijas
uistinu nije mirno gledao turska osvajanja. Jos u jesen iste godine 1463. provali on
s jakom vojskom u Bosnu, podsjedne grad Jajce, zauzme ga zajedno sa citavom
dolinom Vrbasa i da\je na sjevero-iztoku zaposjedne Usoru i od zauzetih krajeva
stvori novu upravno-politicku jedinieu pod imenom Jajacka Banovina. Vrativsi se
s bojnog pohoda kuei u Budim imbnovao je Matija~ velikasa Mirka Zapoljskog .
gubernatorom Bosne i banom kraljevilne Hrvatske, Siavonije i Dalmaeije, a uz njega
je ostavio i nadalje u casti drugog slavonskog bana uglednog ve.likasa Nikolu I1ockog,
koji je banovao jos od god. 1457. i I bio 11 0110 doba na glasu kao jedan od naj
bogatijih i najsilnijih velikasa 11 citavoj I-Irvats\<oj i Ugarskoj . Matijas je jos dva
puta, godine 1464. i 1465., dolazio s vojskom u Bosnu, ali nije llijedanput postigao
veeeg bojnog llspjei1a . U jesen 1464, provalio je uz Dril1u sve do Zvornika, zaazeo
je tom prilikom sve gradove u sjeiv ero-zapadnoj Bosni, ali tvrdoga ~vornika nije
mogao osvojiti. Ljeti 1465. opet je bio Matijas u Bosni, ali se bez velikog tlspjeha
brzo vratio kuei.
 270

Ova i druga Matijaseva ratovanja ozIovoljila ~u ug .-hrvat. vi~oko plemstvo,

- koje je moralo u bojnim pohodima sudjelovati i Iualja pomagati no,<eem i naoru
zanim svojim cetama. Doslo je do sukoba iZl11cdu kralja i pl e l11stva i taj se toliko
zaostrio, da jegod. 1471. doslo skoro do prave bune. Jedan od glavnih voda ne
zadovoljnika bio je Nikola 110cki .
Kad je sve to vielio, Matijas l11udro odluci, da nezadovoljno plemstvo umiri
ne silom vec liepim nacinolll. Ljeti 1471. sazove on sve plemstvo na sabor u Budim.
Zakljuceima ~:aborskim uldonilo se sve, na sto se je plem:;tvo tuzilo . Kralj je sa
svojim naumom podpullo w'pio. Velikas! Sll s podieljenim castima i benefieijanw
bili toliko lIdobrovoljeni, da su od svojc volje odobrili kraljll izvanredne poreze i
okllpili se i ostali 1I prijateljstvu uz njega. Ali najvise je tom prilik,)m Matlja;;
odlikovao dot2danjeg najmocnijcg i najopasnijeg- protivnika svoga, Nikolu !lockog-.
Oa nekome preda brigu () Jajackoj Banovini, imenuJe Matijas Nikolu lloc!ug'
kra1.jem Bosne i obeca I11U, tla ce ga i svecano okruniti kral.ievskolll luunol11 bo
sanskom. Kada je i gdje krunitba obavl\ena, vrela ne kazuju, ali se elnl, da je . ikol ,
okrunjen negdje pobvinol11 1472. ,~:odlne. Matijas je uz to Nikolu irnenovao i
hrvatskim banom i upraviteljem Vranskog priorata.
Postigavsi titulu i krunu kral .ievskl1 bio je N i k 0 I a I 10 c k i, (1471.- 1477.),
ujedinivisi u svojim ruk ama vlast bana h rvatskog i ~Iav()nskog- i cast kralja bo
san~kog, najugledniji i najmocniii muz u hrvat~kil11 zemljama. Godine 1473. na
pustio je on banslw sluzbu paje do svnie smrti no::;io ~arno cast i naslov kralja
bosanskog. Nilwla se je odmah poceo pripremati za rat protiv Turaka, oko nje,g"a
se okupilo hrvatsko plem,tvo u nadi. da ee se doskora rie~iti nepr estane tur,;ke
opasnosti. Nikola .Ie pozvao u pomoc i Veneciju . U rrosinell 1472. otisao je u Mletke
knez Petal' Zrinsld kao izaslanik prciasnog kralja Nikole, da izradi po moe. Ali
n8zalost do rata nije doslo ni tada , ni kasnije.
Tek kaJ je kra1j Matija~ god. 1476. opet provalio tI Tursku, pratio g a je Nikola
i sudjelovao je pri zauzimanju grada Sabca . To je zadnji krupniji CII1 u njegovu
zivotu . Sliedece godine 1477. zadesi Nilwlu smrt. Umro je po svoj priliei u svome
tvrdom gradll I10ku i tu jc sahranjen !j grobniei franjevacke erl<ve.
Nikola I10cki je tipican !las sredoviecni velikas. Za njegova zivota izmienila
su se cetiri vladara l1a priestolju u,g.-hrv::t~ s l<om, ali se ne moze reCi, da se je on i
jednome od njih podpul1o pokoravao. Silno bog-at, vlastnik golemih posjeda, bio
je on i politicki neobicno uplivan i m oca n. Njegova je riec u sviiJ kriticnim caso
vima drzave bila " od preslI.dnog znacenja , Uz Janka Hunjadija, Sibinjanin Janka
nase narodne pjesme, bio .ie on naivaznija osoba svoga vr.emena. Zelju je imao, da
postane kraljem, pa je tu cast napokon i postigao, ali kao halj nije izpunio nade,
koje su se na njega stavljale. Bosne nije cslobodio.
Kao kralj Nikola se je obilno sluzio regalnim pravom kovanja l1ovea.:: 2 ) To
nam najrjecitije dokazuju sacuvani primjerci njegova novca, kojepoznajemo u
sest razlicitih vrsta s vise varianata. Tipolozki su Nikolini no vi irnitaeije
dinara akvilejskih patrijarka Antonija n. Pc:nei e re de Portogruaro (1407.- 1418.)
i Lodovika II. de Teeh (1419. - 1435.). Dinar Pancierin imade na lieu stit, podieljen
na dva polja : u gornjem, vecem polju je poprjecna greda nacinjena od kvadratica,
a 1I donjem sedmerokraka zviezda, sto sve predstavlja grb patrijarkin; na nalic.ju j,'
3") R eng j e 0, No\,ci Nikole lIockog. S8rajevo 1929.
 271
I
orao razkriljenih krila, grb grada Akvileje. Iste te slike imaju i dinari I. vrste
kralja Nikole, sarno su dakalw na njih stavljeni drugaeiji nadpisi negoli na Pall
eierinu noveu. Interesantno je, da je grf) patrijarke Antonija Paneiere vee jednom
prije upotriebljen u hrvatskoj numismatici. Nalazimo ga na srebrnom soldu, stJ ga je
Veneeija kovala god. 1410. i 1414. za potrebe Dalmaeije. 3 3 )
Novae Lodovika II. de Tech po J azuje na aversu patrijarkin grb, stit izpunje:l
tamnim i svietlim rombima, a na reversu je lik Majke Bozje s malim Isusom na
ruei.Takove likove nose i dinari Nikole I\oekog, lwje se moze prema razlicitim
nadpisima iii prema raznoliko prikazanoj Majci Bozjoj podieliti na cetiri vrste a to
su 11., IlL, IV. i V. vrsta. U nadpisima je kraljevski naslov Nikolin izpisan goticnim
slovima.
Zadnja iIi VI. vrsta Nikolinih dinara podpuna je imitacija dinara kralja Mati
jasa Korvina. Na aversu se nalazi zaidnieki ugarsko-hrvatsko-ee!lki ddavni gorb a
l1aokolo je kraljevski naslov kra\.ia Matijasa. Na reversu je lik Majke Bozje s Isusom
na ruci i skraeeni naslov kra\ja Nikole.
sto je kralj Nikola imitirao didare Matijaseve, nije tezko objasniti. Slienosell
~ vog-a novea sa sllvremenim u~' ars kim, koji je bio u prometu obeenito zaveden .
mog-ao je Nikola postizati veeu kori$t, .ier su se njegovi dinari mogli tako najlakse
da u obtjeeaju razsire i da mu najbrie donose koristi. Ml1ogo ie teze protumaeiti .
. zasto je kralj Nikola imitirao novee al(vilejskih pa1trijarka, koji su zivjeli i kovali
svoje .dinare pllnih petdeset. odnosno trj,jeset i pet godina prije ' njega. Dosada sma
u bosanskoj numizmatici im a li dosta primjera i prilike. da vidimo, kako se u sredniem
vieku rado imitirao onaj novae susjednih ddava, koji se je i u Bosni trosio . Tako
.le moralo biti i za kraljevanja Nikole l\ockog-. Sigurno su se u hrvatskim zemljama
u to doba mnogo i rado trosili novci akvilejski, naravno radi svoje valjanosti.
pren'lda je s pad om Akvileje pod Veneeijll prestala da radi i akvilejska kovniea .ios
40 godina prije. Bas taj obtjeeaj akvilejskih dinara mog-ao je sklonllti kralja Nikolu,
da njegova kovniea baci II promet nekoliko emisija srebrnog novea , llpadno slienog
akvil ejskom. Da Ii Sll novei Nilwlini i sadrzinom svojom bili ekvivalentni akvilejskim.
dosada nije izpitivano. Velicina im je ista s a1<vilejskim, 18 nun, a tdina iznosi oko
055 g. Jedino dinar VI.. vrste ima promjer 16 mm a tezinll kao i' dinar kralja Ma
tijasa.
, Gdje se je nalazila kovnica kralja Nikole, nije nam pozna to, jer poviestn2
vrela 0 tome nista ne govore. Ali poznat'1 je, da je on svoj glavni grad lIok jako
volio, da je u njemll rado boravio i da .ie on bio srediSte vladanja Nikolina. Stoga
je vrlo vjerojatna i moguenost, da ke je bas u lIoku nalazila i njegova kovniea .
;:;1) R eng j e 0, Hrv a ts l\o.dallllatins\, \ noveL Sarajevo 1934., s . 12.

272

3. Tipolozki opis bosanskih novaca

I. PAVAO SUBle, BAN HRVATSKE I GOSPODIN BOSNE (1299.-1312.)

pinar (denarius grossus, matapall.)

I. vrsta

Pavao Subi~ i
brat mu Mladen I., ban Bosne (1302.-1304.)
AI'. Nadpis, poCinje desno odozgor: DVX PTI:VLv,
u sredini niz koplje, slovo izpod slova: B1i:N,
lievo odozdo prema gore: mll1i:I>tI [/. Svetae
s tockastom aureolom oko g lavc, u dugackoj
haljini, Ijevieol11 drzi knjigu u visini prsijq a
desnieom predaje svjetovnom lieu zastav iell '~
krizicem na dugaclwm du zemlje lwplju. Sv jetovnjal, stoji gologlav, du,r e
kose, u bogato okicenoj dol ami, desnicom prima zastavieu a u Ij ev ici drZi
svitak, koji predstavlja vladarsku zaldetvll .
RI'. [sus sjedi na pries tolju, gologlav s velikom aureulom od tocaka oko glave,
Ijevicom pridrzava knjigu na koijenima a desnicom blagoslivlje; priestolje .ie.
siroko i uluaseno bisernim tockieama. S obje stranc !susove glave, iznac\
pIiestolja, nadpis: 10 -- XU, - kr atiea grl'kog ill1 c na Isusova: [HC OC
XPICTOC.
Ve licin:l 21 --22 mOl, t d ina !'S2(?) - -2'07 !('. - Od ovo~a tipa zna ,e LI s ve lllLl z a
tri prirnjer\(a. Dva SLI u svoje vri c lll t' objav!jena ti ;; l([)lll (Saf::rik. Eg'ge r) , ali se Ill' ZIW,
gdje s(' dan as nalaze. Tred, "rIo li ~p i primjerak eLlva S~ II zbirci Narodnog nlllzeja II
BlldimpeSti.

II. V r s t a

Pavao Supic i sin mu Mladen II., ban Bosne (1305.-1312.)

1. AI'. Nadpis, desllo gore: DV+ PTI:VIJ v , u s redini

niz koplje: B7i:Z: [''lIJ7i:n, lievo: ~eaVlmV2. 8
'~ ~
Slil<a u glavnom kao i na predasnjcm noveu, r, I . ,

samo jc aureola oko ~lave Svetea, nacinjena \~ ! ' .

gladkom ertom, a koplJ c od zastavlce dopir e , I

sasv im do donjeg ruba novea.

Rv. Slika kao i na prijasnjem novell. Nadpis: 1+ - X(].

Vel. 21 - 22 mill , t el' , 2'0.') g, -- Od ovc inacic c puznatJ su dv :: prim,icrl(<1, je d :l n e
nalazi u Arheoloxkorn rnLlz cjll II Zagrcbll. ,1 drugi ,;e ob,iavio Ljubic, ali s c ne zna, gd,ic
jc dan as,

2. AI'. Nadpis, gore: DVX PTI:Vll v , u sredini niz Iw

plje: BTI:N 1IIl7i:b, li evo: SeCVnDVS . Slikil
l,ao i na prijasnjim tipovima, aureola gladka,
ali lwplje zastavice dopire samo do sredine
novca, upravo Llo ruk e svjetovnog lica.
RI'. Isus na priestolju . - Nadpis: HI - XU .
Vel. 21- 22 mIll, tex. 1' 19-- 2'18 g. - Ovo je na ,l ccsca i po brojll oClIl'anih prilllje
raka najobicnija ina cica . Pozna to ' je II komaela ovoga nov ca, ali se na njimd razlikllju
 273

pojedina slova u nadpisu aversa i ' reversa tako, da neOla medu njima ni dva komada, koji
potje~u od istog kalupa. Znak, da je za njihovo kovanje upotrebljeno vise kalupa i da
su prema tome kovani u vise emisija i u vecem broju komada. Dallas se cuva po jedan
komad u Narodnom muzeju u Pragu,: u zbirci Karla Hollscheka u Becu, u Drz. muzeju u
Sarajevu, u Arheolozkom mllzeju 1I Zagrebu, dva komada 1I Gradskom muzeju u Osieku
i dva komada u zbirci ravnatelj<l Aleksandra Poljanica 1I Sar<ljevu,dok su tri komada
objavljena tiskom, ali im danasnje nalaziSte nije poznato.

:,. Av. Nadpis, desno gore: DV+ .. VL, u sredini niz

koplje: B7rU I17rilD, lievo: 8EI(C)VrW. Slika
kao i 11a predasnjem tipu, aureola gladka i
kao udvostrucena, koplje od zastaviee seze
sarno do desne ruke Svetceve . .
Rv. Isus na priestolju. S obje strane glave nadpis:
ill - +C. U visini Isusovih ramena, S obje strane priestolja po jedan I j i I jan.
Vel. 22 mm, tez. 2' 11 g, probu se n. - Jedini ovaj poznati komad nalazi se u zbirci
ravnatelja Alel,sandra Poljanica u Sarajevll. - Objavljen u :.Numizmatici, II.-IV., 1937.,
s. 103. 211).

II. BAN STJEPAN KOTROMANIC (1322.-1353.)

I Dinar
I. vrsta

Ban stoji s macem zezlom - Isus s.ledi na priestolju

1. Av. Nadpis: ST6R7rW,rS - BmrVSB Ban stoji

u tiesnom oko struka odielu, na glavi mu je
seSir (?), u desniei jak mac, u tizvinutoj Ijeviei
kratko zezlo; citav je lik ' banov u bisernoj
elipsi.
Rv. Isus 11a izkicenom priestolju, kao i na noveima
PavIa Subica, a s obje strane priestolja smjesten je nadpis u grckoj kratici:
IG - XO:; izpod nadpisa slova : U - S, a izpod slova po jedna sesterokraka
roseta.
Velicina i teZina je razlicita, )er ~u neki komadi ba~ jalw obrezani i s time osteceni;
18-22 mm, i 1'47-2'20 g . - Dosada Sli publici rani primjerci ove vrste Iwd Ljubica, Opis,
str. 191., I., br. 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. - Zagreb. muzej ima 3 komada. - Najbolje oCllvani
komad, u Illuzeju Bottacin, velik je 22 m m, a tezak 2'20 g.. - Erdy, A Bosz na es Szerb
regi ermek, Budim 1857., str. 3., br, 1.
I

2. Av. Nadpis, odozgo, pocevsi od zezla: CIlT8]i'7rU

~ - B7rU BO. Ban stoji u tiesnom u struku
odielu, gologlav, u desniei drizi jak mac a u
Ijeviei podugacko zezlo; lik je zahvacen biser
nom elipsom.
Rv. Isus sjedi na priestolju kao i na predasnjem
noveu. U sredini je nadpis: 1(1 - XU, iznad njega po list djeteline, a i odozdo
je s lieve strane trolist djeteline i s desne slovo: S.
Vel. 18-19 mm, tez. 1 ' 7~1 ' 89 g. - Dva primjer1{a se nalaze 1I zagreb ac lwm mll
zeju, objavio ih je Ljllbic, Opis, s. 191., I., br. I. i 2. Medll njima je na jednome komadu
pocetllo ~Iovo banova imena S, lIzpravno a Ile polozeno.
- -2-0)- R eng j eo I.; N6vci ban a Pa'v la Slibica, str. 94.-105., tabla IV., br. 10.
18
274

3. Av. ST6HP>N - BP>~VS Ban stoji, liea pravilna

s dugom kosom, gologlav, u dugackoj pro
stranoj haijini , u desniei drzi jak mac, u Ijeviei
dugacko zezlo, izpod svake ruke po jedna
ptiea; lik je okruzen bisernim ovalom .
Rv. Isus sjedi na pries tolju; sa strana glave mono
gram: W - -HI, a izpod njega slovo D u starijem gotickom obliku i ptiea.
Vel. 20- 22 Olm, tei. 1'40- 1'80 g . - U Ljubic e vll Opi~u Sll objavljena dv a komada ,
jedan iz Nar. mllz eja u Budimpesti i jed a n iz zbirl<e kneza Montenllovo u Becu, Opis, s.
186., br. 1. i s. 187., br. 2. - Cel estin .ie objavio dva komad a iz osjei'kog Gradskog muzeja
II Gl asnikll Zem. Illllze,ia 1898., s. lOS.. br. S. i 10. - .Jeda n primjerak ima zagrebacki muzej.

4. Av. Nadpis :It. A . - BSTm (Lose raden i zato

lleCitljiv). Ban gologlav, duge kose, krupnih
ociju, stoji u dugoj prostranoj haljini, u desniei
drzi jak mac a u Ijeviei maleno zezlo, upravo
luizic.
Rv. Isus krupnih ociju, jaka nosa, sjedi Ila priesto

Iju; s Iieve strane glave nadpi s : CI, a s desne nema nista .

Vel. 20 III Ill. tel. 1'03---:1'98 g .- Karakteristika je ovoga novca, da I11U je g rubo
(rtano i rade no i lice i nalicje. Obj a vio ga je Celestin, Glas nik Ze ill. muzeja, 1898.. s. 108.,
br. 9. 01'0 je najpoznatija i najc esea inacica I. sl<upine novae a bana Stjepana Kotro
manica . Znacajl<a je njihova, da s u im s. reda lo;e rezani kalupi, i da su silno nemarno
kovani tako, da spadajuu vrlo ruzn e novce. Lik llanov .ie lose ertan. s neproporeionalno
velikom glavom, krupnim okruglim ocima, zezlo u Ijevici mu je ne kada veee. nekadD
manje, a is to tako mu jt' i mal' raznoliko crtan. Uz to se javljaju na aversu raznoliki
llkra~ni znakovi kao tock e i kruzici, kO.ii Sll s mj6teni na pojedinim variantama na razli
i'itil11 m,iestima II polju novea S obje stran e ban ova lika. Na revers u je lik Isusov slieno
crtan s velikim i okruglim oi'im3 te Jakim n050l11, a s obje strane njegova .priestol.ia
javljajll se razlii'it e sigl e, na jobicnije slova: 11, :It, P, I, N, P>, B. Tako je nastao eitav
niz va rianatH ovoga tipa. Zagrebacki lIluzej ima 12 kOlllada ovoga novca, ali je svaki od
njih l(Qvan drugim kaillpom, Po,toje razlicne inacice ~ raznolikim - nadpisima kao sto Sll:
. STOJl'A:N - B NVS, STH'A: 0 - 0 BitN21S, STH' -- B:ItII, STHJ'- B mt

,5. Av. Nadpis : necitljiv, jer je novae jako obrezan.

Ban stoji II dugoj haljini, s macem u desnici
i s lose ertanim, kao dvostrukim zezlom u
ljeviei; do glave i do nogu su kruzici . Glava
banova je ruzno crtana. Gore i dolje vide se
po dva kruzica .
Rv. Isus sjedi na pri estolju u pogurenom staVlI. Sa strana priestolja je naclpis:
Ie - XC, a izpod nadpisa s lieve strane trolist djeteline, a s desne slovo S.
Vel. 18--22 111m, teZ. 1':~0 - 1'65 g. - Ljllbic, s. 187., br .3. i 9., tabla XVI., br. 3.
Zagrebai'ki muzej ima :\ kOIllHda, od kojiil je svaki kovan drugim kalupom . Velicina im i
teZina vHrira, jer je n,ljmanjikomad jako obrezan - Qvo SlI .los ruzni;ii novei od inaciea br. 4,
 275

Ii. vrsta
Ban stoji s macem i zezlom Isus _sto,ii
Av. Nadpis: STSl'1WVS - [Bn:It ROSUS]. Ban
stoji u tiesnom u struku odielu, gologlav, u
desniei drZi dugacak mac, a u uzvinutoj ljevici
kratko zezlo. Kako je ovaj primjerak jako
obrezan, vidi se na njemu ' samo ime banovo.
Rv. Isus, vrlo grubo ertan, stoji i dieli blagoslov;
Iik je iahvacen mandorlom.Sa strane je monogram: Ie - xc, a s desne
strane odozdo vidi se slovo: .R.
Vel. 18- 21 mIll, tez. 1 ' 43- 1'~0 g . .- Tczi je komad objavio prvi Egge r, Di e Miinzen
von Bosnicn und Dalm a tien (Wien e r Numismat. Monatshe fte, 11., 1866), a onda i Ljubic
zajeclno , lak sim kom a dom zagre b'. muz eja, Opis. str. 191., 11., br. 1, 2. Znasajna je na
zag' rebac!<olll komaclu razlika izm eclu krasllo raclenog al'ers~ i upravo lose crta nog rev e rsal

I'n. V rsta
Grb s kacigom - Isus sjedi na priestol.tu
(Kovan iza godine 1331.)
1. Av. Nadpis: STemm B1JIlVS : BOSIl Dr GR -
Grb, sastavljen od kaeige nalievo okrenute, nad
njom je ja~, tucic (?), a iznad nj ega krupna ro
zeta sa celenkom od perja. '
Rv. ~"us sj~d~ na priestolju, sa st rana je nadpis :
IC - xc.
Vel. 19 mID , tei. 1'43 g. - Ovaj je novae prvi objavio Egge r, o. c., s. 168., II.;
tab. 8., br. 7.; tad a se nalazio \J Car. IIUIDisl1lat. knbint:tu u Bccu . Kasnije ga je
preuzeo u svoj Opi, i Ljubic na s tr. 192., V. 2.
i
2. Av. Nadpis: snn'n:n. nn:n. -- : BOSn. DI GR --
Grb, :;astavljen od stita sa s~ stokrakom zvie

zdom, nad njim je nalievo IO krenuta kaeiga

s plastem, a povrh nje jastt1cic s rozetom i

celenlwm od perja.

Rv. lsus sjedi na priestolju, s obue strane nadpis:

fd - XC' i iipod dt"snog nadpisa slovo: B.
Vel. 19 mm, tel!. 1'30 g'. - Ovaj je tip prvi put obj avljen u clanku Ljube Kovac evica:
Stari bosan ski novci u Bosansk oi Vili god. 1910., str. 66.; nalazio se tacla u n.iegovoj
zbirci.

3. Av. Nadpi s: ST8T1JAVS B - A .l.. ~VS BOS'nS -

Grb, sastavljen od nalievo okrenute kaeige,
jastucica i rozete bez celenke. .
Rlr. lsus s jedi na priestolju s naslonom u obliku
visokog izprekid~nog lllka. U visini glave, s
obje strane priestolja je nadpis : Ic - XC;
izpod nadpisa Sll slova: S ~- T.

Vel. 19 mill, tel . 1'46 g. - I ovaj jc komad objavio prvi put Egger, o. c., s. 168.,

br. 10.; tab. 8., br. 6. Tada se j'e taj nova e cuvao u Car. numismat. kabinetu u Becu . Po
Eggeru ga je ka snije objavio i Ljubic u svom Opisu, s. 192., br. V. 1., tab. XVI., br. 12.
18*
276

IV. v r s t a
Ban sjedi s macem preko kol.jena - Isus sjedi na priestol,ju
(Kovan iza 1346. godine)
1. Av. Nadpis STEP7m - - B7tIt Ban s kacigom na

glavi, u dugackoj sirokoj haljini sjedi na niz ~. <=>,
kom priestolju bez naslona, s macem polo <,.
zenim preko koljena pa desnicom ddi balcak

a ljevicom kraj maca.

-" ~
Rv. Isus sjedi na osrednje~_ prie ~t.?lju s l1aSIOn0111;

kraj glave je nadpis:IG _ .. 7tO.

Vel. 19- 20 l1lm, tez. 0'90- 1-45 g . - Koehne , Memoires de la Societe d'Archeologie
et de Numismatique de St. Petersbourg, 1849., vol. Ill. - Reich el, Beitrage zur Miinzkunde
cler siidlichen slawischen Volker, 161 , tab. VI., br. 6. - Erdy, s. 4., br. 2, - Ljubic je u
svom opisu objavio 6 komada, s. 191. i 192., br. I., 3. , 4., 6., 7. i 10., na kojima se iztiru
manje razlike 'u nadpisi1l1 a i interpunkci.iama aversa, kao: STEF7t - ll B7tll, STaF7t - n .
B7trt, 8TlP 11 - + BOS i sl., kao i na reversu, gdje se monogram Isusov javlja u
sitnijim variacija1l1a , a na jednom k01l1adu, br. 10, dol aze izpod monogram a slovo G i
slovo D u starijem gotiekom obliku. - I Truhell,a .ie u Glasnil<u Zemaljskog muze ja,
1894., s. 395" br. 5. objavio jedan IWlllad, a i Celestin u istoj publikaciji, 1898., s. 107.,
s
br. 6., jedan primjerak nadpisom , koji pocinje s lieve strane odozdo : BA + n-
STOI7tfl.
Zagreb. muzej illla dva komada ove inaeice.

2. Av. Nadpis: STaF7t - ll B7tll - Ban s kacigom

na glavi. duge kose, krupl1ih ociju, u prileie
cern k tielu odielu sjedi na nizkom priestolju
bez naslona i drzi Ijevicom balcak a de~nicom
drugi kraj maca, koji mu leli preko koljena.
Rv. Isus sjedi na priestolju s povisokim l1aSIOn0111 ,

kraj glave mu je nadpis: Te - xcf.

Vel. 19 IllITI , td. 1' 10--1 ' 15 g. - U Ljllbicevu Opisu. s. 191., III., br. 2" jedan
komad. Isto talw jedan komad i kod Truhel\< e, o. c. , s. 394" br. 4.

3. Av. Nadpis: STaF7t - Ii B7tIl - Ban pod kacigom,

krupnih ociju, sjedi u dugackoj a u struku
uzkoj haljini na niz\{om, bez naslona priesto
, ~

.
Iju, i drZi desnicom balcak a Ijevicom drugi (S! I
~ ,

kraj maca, p610zena preko koljena . " ..... ..

Rv. Isus sjedi na priestolju. U visini njegove glave
vidi se nadpis : TO: - xu, a izpod nadpi sa slova: R - - V.
Vel. 19'5 mill, tel:. 1'40 g . - Ovu je variantll objavio Vjekoslav Celestin II Gl a, nil,u

Zem. muzeja, .1898., s. 108., br. 7,; na1azi se II Gradskol11 muzeju u Os ie ku .

4. Av. Nadpis, pocinje od desne ruke banove: + (J'l TaR

S
- .. 7tll B7t - Lik bana pod kacigom. I<ako
sjedi na nizkom priestolju bez naslona s macem
. 31t.: f'~

polozenim preko koljena s balcakom u desnici.

1 .
Rv. Isus sjedi na priestolju s naslonom, kraj glave
mu je monogram: JC - X.
Vel. 17-18mm, tez . 1'01 - 1'30 g . - Ova je \'ari anta vrlo sliena predasnjima, ali
se razlikuje od njih medu osta1im narocito manjim promjeroll1 novcane plocice, obicno
 277
I
sarno 17 mm. Zagreb. muzeJ Ima "va komada. Ljubic je objavio u Opisu, s. 192., IV.,
br. 5., 8. i 9., tri primjerka, a isto l tako i Truhelka tri, o. C., s. 395., br. 6., 7. i 8., s
nadpisirna kao i kod Ljubica . I
Zagreb. muzej ima sli~an kOlllad, ali s nadpisom, koj i pocinje od desne ruke banov e :
B7tnS T6[P)7t.
V. V rsta
i
Ban sjedi s macem preko koljena - Isus sto,ii
Av. Nadpis, pocinje od desne ruke banove: B7t.sJ
- BOS.ftf7t - Ban pod kacigom, duge kose,

u sirokom odugackom odielu, sjedi na nizkom

sjedalu, s macem preko koljda i s balcakom

u desnici; do nogu, s jedne i druge strane su

sigle: X i ptica.
Rv. Isus stoji u bisernoj elipsi, Ijevicom drzi knjigu a desnicom dieli biagoslov,
sa strana je monogram: IC - XC.
Vel. 17 mm, tez. 0'9[- 1' 10 g. - Ljubic je u Opisu iznio tri komada s malim medu
sobnim razlikama, s. 192., IV., br: I., 2. i 3. - Zagreb. muzej ima dva primjerka. -
Truhelka, o. C., s. 394., pod br. 3., objavio je inacicu s nadpisom: S BTIlt - BOSU7t.

IVI. V rst a
Ban sjedi s macet11 preko koljena - Sv. Vlaho
(Kovano iza godine 1349.)
\ .
l. Av. Nadpis: STal'TI - n BTIlt Ban s kacigom na
glavi, duge kose, sjedi na priestolju, drzi mac .~) \
preko koljena, desnicom pdhvatio balcak a :". I .:

Ijevicbm drugi kraj maca. I ,

Rv. Nadpis : S Bli7tSI - VS R7tGS. Sv. Vlaho s

mitrom na glavi, u dugom odielu, stoJi i di-Zi Ijevicom zavinut biskupski stap
a desnicom dieli blagoslov.. I
Vel. 18 mm, tez. 1'07-1 '45 g. - Postoje inacice

s druga~ijim nadpisima na aversll ,. kao: STap7t - Ii.

. B7tH iii B'1Ht -- STHP7tH iii B7tltS

T6.PTIU, iii B7tHBS - nSST6P7tn, +
B7tUBS _. VST6P7tU; isto tako i na reversu, kao :
S BIJ7tSIV - S R7t6VSI, SBIJ7tSIV - S R7t6V

SIl, en Bli 7t en IV en R7t6V en [, SBL7tV - 7t6VSIl i sl. - Reseta r .ie u svojoj

Dubrov. Numizmatici, II., br. 3572- 3582, objavio 11 inacica, Celestin II o. C., s. 107., br.

1.-4., i Truhelka dva komada, o. C., s. 394., br. I. i 2. - Zagreb. muze.i imade pet kOlllada

ove vrste.

2. Av. Nadpis:
tf) TO'7t - It B7tn. Lik bana pod ka
cigom, duge kose i ' duga odie la, kako sjedi
na nizkom priestolju bez n,a slona, preko ko
Ijena mu je mac, koji drzi d~snicom za balcak.
Rv. Nadpis: + tf) Bli - : : - TI tf) IV tf) Lik sv.
Vlaha kao i na predasnjem komadu.
Vel. 18-18'5 mm, tel. 1' 12-1'14 g. - Ovaj je komad pllblicirao Stockert II Nu
mis mat. Zeitschrift, Wien, 1923., . . 23. - Resetar je u Dubr. numizmatici, II., objavio jed an
sliean primjeral<, br. 3583. - Za greb. l11uzej illla .jedan primjerak.
278

3. Av. Nadpis, poCinje od desne ruke banove: ... B1m

- STtI]'1W Ban pod kacigom, duge kose, u
dugackom odielu, sjedi i drzi mac preko krila
desnicol11 za balcak.
Rv. Nadpis, pocinje od desne noge sv . Vlaha :
... S BL1t - SIVS'" Lik sv. Vlaha, kao i prije.
Vel. 18- 19 mm, tez. 1' 11 - 1'37 g. - Pu bli cirano li.od S tocke rt a, o. C. , s. 2:~. - U
Rese tara, o. c., br. 3584.- 3587., imaju cetiri komada . od k oji h se t ri razliku j u u nekim
pojedinostima na aversu iii reversu.

VII. V rsta
Falsifikati
1. Av. Nadpis: 10 - XC, 'izpod ovoga monogram a
su slova: R - V. Is us sjedi l1a priestoljll.
Rv. Nadpis: 2 BR1tBIV - [aR]1t6V~II Lik sv .

Vlaha.

Vel. 19 mm , tei. 1595 g. - ReSeta r : Dubrov. nUl11i zma t. , I., s. 354. - Resetar: Nove i
luivotvoren i od bosanskih vladara. (Kalen d :H Prosvjeta, Sa raj evo 1925., str. SO.-83.). -
Stockert: Bosni sche Fiilschungen se rhisch er Mlinzen im Mittelalter. (Numismat. Zeitschrift,
Wien, '1923. , str. 10.-13.). - Zbirka Rese ta r.

2. Av. Nadpis : 10 - XU Isus stoji.

Rv. Nadpis: [BBR]1tBIV - [2R]1tCV3U Lik S\'.

Vlaha.

Vel. 19'5 111m, tei. 1'030 g. - R6e t ar. o. C., s. 354. - Stockert, o. C. , s. 10.-13.
Zbirka Rese tar.

.
;~.' ~
@)
O

3. Av. Nadpis: rEI - XEI Isus stoji. d "- ,)

Rv. Nadpis: S B}'1tSV --- S[R]1tCVSI[ Lik sv. I ~

. ,It,
Vlaha. . '.
.. ..
, .
.

J
Vel. 19 mOl, tei. 0'880 g. - Rese tar, o. c., ~. :~54 . - Stockert, o. c. s. 10.-1 3. -
Zbirka R e~e tar.

III. BAN TVRDKO (1354.-1377.)

Dinar
I. vrsta
Ban sjedi na priestolju - Isus sjedi na priestolju
(Koval1o godine 1354.- 1365.)
1. Av. Nadpis: TV8RTUO B1tlHlI . BOS - HH Ban
g0loglav, u dugom odielu, sjedi na nizk o m
priestolju bez naslona, u desnici drii jak mac
a u ljevici dugacko zezlo. ..
Rv. Isus, krupnih ociju, sjedi l1a priestolju s viso
kim polukruznim naslonom, Ijevico In drzi knji g u sa cetiri drag lllja uresen u,
desnicol11 dieli blagoslov. U visini ruku je nepodpuni nadpis [ 1 - 1- (1
 279

Vel. 17 mm, tez. 0'85 g. - Slike na obadvie s trane s u do s ta slabo izkovane, lladpis
je podpuno jasan. Dosada nepoznat komad, nalazi se II zbirci pisca ove radnje. - Slican,
a ko ne mozda i isti komad (j)bjavio je Egger u Wiener Numism a t. Monatshefte, 1866.,
s. 167., tabla 6., br. 8., sarno sto je njegov primjerak bio slabo iii kovan iii ocuvan, tako
da se revers uobce nije mogao jasno reproducirati, a isto tako se nije mogao ni avers
vjerno i tol:no prikazati. I tu ban sjedi gologlav, ali zezlo drzi u de snici a mac u ljevici,
sto je cudno i neobicno. I nadpis je radi slabe ocuvanosti bio Egg-eru nejasa n, pa ga je
krivo Citao: STEFA:N .... STINI ROSNE i dodielio gu banu Stjepanu Kotromanicu.
I Ljubic se je poveo za Eggerom pa je i on ovaj komad uvrstio medu Kotromaniceve
dinare (Opis, s. 192., IIl., br. 11.).

2. Av. Nadpis, pocinje od desne ruke banove:

TV6RT - CIOBTIn Lik bana pod kacigom, u

dugom prostranom odielu, kako sjedi na niz

Iwm sjedalu bez naslona i ddi preko koljena

mac uhvativsi ga desnico~ za balcak .

. Rv. Isus sjedi na priestolju, kraj glave je nadpis: IC .- CI.

Vel. 16 mm, tez. 0'61 g. - Ovu je variantu objavio Ljuba Kovacevic u Bosa nskoj
Vili, 1910., s. 66. i proglasio je poJudinarom mi s leci, da je to dobro i tocno zbog njezine
velicine i tdine.

II. V rst a

Ban stoji s macem i zezlom- (sus stoji

(Kovano godine 1365.-1377.)

Av. Ban gologlav, duge kose i kratke brade, u dugackom, u struku tiesnom odielu,
koje izpod pojasa pada u naborima sve do stopala, drzi u desnici jak mac a
u Ijevici dugacko zezlo.
Rv. U bisernoj elipsi, mandorli~ stoji Isus s aureolom oko glave, duge kose i kratke
brade, u dugoj haljini; Ijevicom drii knjigu a desnicom dieli blagoslov.

I . _
1. Av. Nadpis: TVtIRT(IO - UTIll BOSIII - Mac
prolazi svojim vrhom kroz naslov.

Rv. Nadpis: IO -- XO

Vel. 20 mm, tez. L'37-2'04 g. - Ljubic je u Opisu objavio 6 primjeraka ovoga

tipa s manjim medusobnim razlikama u nadpisim<l i interpunkcijanw (br. 11., 12., 16.,
23., ~4. i 25.). - Zagrebacki I;lluzej ima 4 primjerka.

TV6RTUO - B7tU ROSII Dugacak

2. Av. Nadpis:
mac dopire do ruba novca izmedu glave i
kraja nadpisa.
Rv. lU-XCI

Vel. 20 mm, tel. 1'74 g. - Primjerak s drugacijom illterpunkcijom iznio je Tru

helka u Glaslliku Zem . muzeja 1894., s. 395. - Iz llalaza u Vranjskoj objavio je Truhelk a
u istom listu 1902., s. 225. i 226., 19 primjeraka ovoga tipa s razlicito stiliziranim nad
pisima i interpunkcijama lla aversu, dok je n3 reversu uviek isti nadpis.
280

3. Av. Nadpis: TVeRTCOB -- 7tYII BOE~e Mac do

pire do slova e u naslovu .
- _.-
Rv. 1* - 1*
Vel. 20 mm, tei. 1'3~1 ' 66 g. - Ovo je inacica, koj a sc cc ~ to javlja u nal azima i
O*-U*
zbirk a l11a . Variantu s nadpisol11 na reversu obj avio : Koehne , Memoires etc., s.
162., tab. VI., br. 7. i Erdy, s. 5., br. 3. - Ljubic je u Opisu, s. 195. i 196. objavio 19
primjeraka, l11edu kojil11a postoj e neznatne razlike u nadpi sima i interpunkeijama. - Ce
les tin u Gla sniku Zel11. l11uzeja 1898., s. 109., jedan kOlllad. - Zagrebacl,j muzej ima 9 pri
mjerak a. -- Re;etar, Dubrov. numizmat., 11 ., s. :349.

4. Av. Nadpis: TVeRTOO H - - AllI HOEne Mac do

pire do nadpisa.
Rv. Nadpis : IC -- XC. Izpod desnice Isusove smje

stena je sigla: CJ.

Vel. 21 111m, tei. 1'39 g . - Objavio Truhelka u Gl awiku Zel11 . l11uzeja 1894., str.
395. Dosada jedini poznat komad.

IV.KRALJ TVRDKO I. (1377.-1391.)

Dinar

Av. Nadpis : : T:. Rex: BOS - Ite : > : R7tSIa Kralj

s krunom od liljana, duge kose, sjedi u dugom

odielu na sjedalu, koje se jedva zamjecuje; u

desnici drZi zezlo s liljanom na vrhu, u Ijevici

vladarsku jabuku s kriZicem .

Rv. Isus stoji u mandorli, Ijevicom drzi naprsima knjigu a desnicom dieli bla
goslov. Sa strana je monogram: 10 .~ XU.
Vel. 19 nlln, tez. ? - Jeclini poznati primjerak nalazi se u zbirci AI. Poljanica u
Sarajevu . - Ovaj je dinar kov a n u kovnici gracla Kotora. l,ada je Tvrdko I. bio njegov
protektor, t .j . iZl11edu godine 1385. i 1391. - Objavio I. Rengjeo u "Numizmat. viestima
1939., br. 2. (Kraljevski novae Tvrdka I.).

V. KRALJ TVRDKO II. (1420.-1443.)

1. Gros

Av. U sredini bosanski drZavni grb: stit s krunom od tri Ijiljanova lista a izpod nje
slovo T, kaciga s vizirol11 nalievo okrenutim i s plastem s desne strane spu
stenim, kruna od tri Ijiljanova lista, celenka, koja se dize iz krune u vis.
Rv. Lik sv. Grgura iz Nazianza, zastitnika Bosne, kako stoji u dugom odielu s
aureolom oko glave, ljevicom drZi knjigu na prsima a desnicom drfi zavi.n ut
biskupski stap.
 281

I. vrsta
Na aversu sigle R - 1 - na reversu nema sig'le

J. Av. nns 111llR100 - Rex BOSUS Iznad kru

ne ne vid! se n ista, v~c je p01je na tom mjestu
prazno.
Rv. . S . 6Re60RIllS UlIl:men21S.

Vel. 23-25 mOl, tel. 1'65-2'07 g. - Truhelka je u svome opisu nalaza u Ribicima
objavio 8 inacica ove variante u 17 komada, Ribic., s. 29. i 30., l. 1-8. - Ljubic, Opis,
s. 195. i 196., navodi veri broj llvrdkovih grosa, ali mu opisi nisu tocni pa se ne mo~e
llviek odrediti, kakva je koji novae inacica. Cini se, da amo spadaju brojevi I do 6, 8,
12 do 14, 2:~ do 28 i 30. - U Glasniku Zem . muzeja 1894., s. 396. iznio je Truhelka
4 inacice ove variante, a Celestin, ib. 1898., s. 109., jed an kOl11ad.

Vel. 23-25 mIll, tez. 1'77-- 2'87 g. . - Ljubic je u Opisu, s. 195. i 196., br. 7 i 29,
.objavio elva primjerka ove variante. - Truhelka je objavio u Ribic. nalazu pet inacica
u 13 l<ornada, s. 30., br. 1- 5.

3. Av. nIla 111llR1n - 0 ReX BOalH:l Iznad krune, s obje strane celenkina stapica
po jedna zviezda: *- *
Rv. aGRaGORI2l.a R1I31I3en21a
Vel. 24. mm, tel. 1'78 g . .:...... Truhelka je nasao u nalazu u Ribicima samo jedan
IWJIlad, s. 30., c., \. - Isto je tako jedan komad objavio i Celestin, I. c., s. 110., br. 3.
U Ljubicevu Opisu, s. 195., br. 9, 10 ill, nalaze se tri kOl11ada ove variante.

II. V rsta
Na aversu sigle: R - T - na reversu sigla: Ijiljan
1. Av. 'OIL Td1rItTOO - ReX BO ne Iznad krune
ne vidi se . nista, vee je polje na tom mjestu
prazno .
Rv. S GRe:(~ORldS n:mll~e:n21S.

Vel 23--:25 111111, tez. 1'52-2'20 g . .

Iz nalaza u Ribicima Truhelka je objavio 28 varianata u 51 komadu, s. 3\.-33.
Zagrebacki JIluzej ima 4 komada.

2. Av. DUa T21l1TOO -. ReX Hoane S obje strane

celenkina stapica, iznad krune, po tockica:

RF . ?. GRHGORI2l.8 n1l3:me~ma

Vel. 23- 25 mm, tcZ. 1 '52-2'~3 g. - U Ribicima je Truhelka nasao 42 variante ovoga
tip a 1I 122 \wmaela . .- Zall"rebacki mllzej ima 13 komada.
282

3. Av. . nus T21RTQOR - ex BoalH-.! Iznad krune,

s obje strane celenkina stapica po
zviezda: * - *
Rv. 2 . GREIGORW2 nlIHB81W2.

Vel. 23-25 mm, tel. 1'40-2'04 g . - Iz ribickog nalaza publicirao je Truhelka 58

inacica u 472 komada. To je, prema tome, najce~Ci tip Tvrdkovih gro~a 1I nalaw 1I
Ribicima! - Zagrebacki muzej ima 31 komad.

2. Dinar
Av. U sredini drzavni grb sa sva cetiri svoja sastavna diela, ali ndto manji nego Ii
na grosima.
Rv. Lik sv. Grgura izNazianza kao i na grosima.

1. Av. 'Ons, T
REI - (~ BOSUH
Rv. S GR8GOH.I' HlI(lIW '

Vel. 18 mm, tel. 0'8:3--1'0:3 g. - Erdy, s. 5., br. .5. _. Javlja se cesto. - Truhelka \I
Gla;;nikll Zem. 1lI11zeja 1894., s. :397., objavio 2 komada, Celestin, ib. 1898., I ' komad, a Ljubic
u Opisu, s. 196., 10 komada.

~
.- .
2. Av. rOm TT, REI -- GS BO.8nH
."~-.~
Rv. S GRHGORI nmlIUHW . .-
.~
.
~

Vel. 18 mm, tez. 0'8:3- 1'32 g. - J avl.ia se ce~to. - Ljubic II Opisu, s. 204., objavio
7 kOlllacla.

3. Poludinar

Av. Nepodpun ddavni grb, bez Stita. Sa strana

(1
,1,
'~
."." :': ':
kratice: R - T (Rex Tvrtco).
Rv. Lik sv. Grgura iz Nazianza, ali samo do po . .... ~
jasa. Sa strana skraceni nadpis: .s ,'-- G, a ';:,...,:

izpod drugog slova jos: ,n (Sanctus Greg-orius Nazazenus).

Vel. 15'5 mm , td. 0'40 g. - OVaj je poluclinar objavio A. Makanec u Glasniku
Zem. mllzeja, 1906., s. 110.

VI. KRALJ TOMAS (1444.-1461.)

1. Gros

Av. U sredini bosanski d..zavni grb, jednako nacinjen kao i na grosima Tvrdka II.
Rv. Lik sv. Grgura iz Nazianza, kao i na grosima Tvrdka II.
 283

I. vrsta

Na aversu sigle: R ---- T - na reversu sigJa: '0.

Av_ DUB TOHHI8 R - - ex B02nEl Iznad Juune

nema nista, vee je polje na tome mjestu
. prazno.
Rv. 2. GREl(~ORW2 IHB1HElll.llB

VeL 23- 24 111m, tez. ' 65--;-207 g. - !z ribickog nalaza objavio .ie Truhelka 12 va
rianata ovoga tip" 1I 225 Iwma~la, o. c., s. 44., 45. - Zagrebacki l1luzej ima 5 komada:

II. V rsta
Na aversu sigle: R -- T, - na reversu sigJa: .fb
Av. + DUB T05HlIB - ReX H02H8.,. Iznad krune

nema nil<akva znaka.

Rv. . S . GRElGORl1l8 HlITH3tIll~ *

Vel. 23 mm, tez. '55 g. --.l Unikat iz nalaza u Ribicima, objavio Ciro Truhelka,
o. c., ~. 45.

I III. V rst a
Na aversu sigle: T -- 0, - na reversu sigJa: R.

1. Av. DUS' T05nll - S RElX BOS' Iznad Juune

nema nikakva znaka, vee je bo lje prazno.

Rv . . S GRfIGORI' ItlI31I3Ei'

Vel. 23- 24 mm , tez. '67-..! '77 g . - Truhe'ka u o. c., s. 46., objavio dvie inacice
u 10 primjcraka. - Zagrebacki nluzej ima I komad .

2. Av. ro U S . TOHm -- . S . RaX BUS, Iznad

krune, S obje strane ceJenkina stapica, po
jedna tocka: . - .
Rv . S 'l~RHGORI' U1HlIJaH .

Vel. 23-- 24 mm, tez. 167- 183 g. - Iz ribickog nalaza publicirao Truhelka 3 va
riante u I' komada, o. c., ~. 46.

.3. Av. rom~ TOHHI8 R - ElX , B0811fl1' Iznad krune vide se dvie zviezde: *- *
Rv . . S u REll:? OIU UlI38fWS
Vel. 23- 24 111m, td. '67- '74 g. - Truh e l\<3 objavio iz nalaza u Ribicima tri
inacice 1I 4 IWlI1ada, o . c., s. 46. ,j 47.
284

IV. v r s t a
Na aversu sigle: T - 0, -:- na reversu sigla: 10.

I. Av. rom~ TOffillB R - a + BOBHH . 7X !znad krune

nalaze se dvie tocke: _.

Rv . a GRaGORI2lB IUHlImrUla

Vel. 23-24 mm, tez. 1'5~1'98 g. - U nalaw u Ribicima nasao je Truhelka 12

varianata oVQga tipa u 72 komada, o. c., s. 47., 48. - Zagrebacki muzej ima 3 komad a.

2. Av. IOHB TOHi1I8 R - ex BOBIltI T !znad krune vide s.e dvie ,zviezde: *- *
Rv. a GRHGORI21B 111l3113HI121B
Vel. 23--24 mm, tez. 1'76---1'98 g. - Iz ribickog nalaza iznio je Truhelka II va
rianata u 130 komada. Zagrebacki muzej ima 5 komada.

V. V rst a

Na aversu sigle: 0 - T, - na reversu sigla: roo

Av. IOW~ TOffillB R-e+HW BOBItH !znad krune

se nalaze dvie tocke: . -
Rv. 8 GRtIGORWB 11113113all 2J 8 .

Vel. 23-24 mm, tez. 1"78-1'98 g. - Truhelk a objavio iz nalaza u Ribjcima cetiri
inacice u 5 komada, o. c., s. 49.

2. Dinar
I. vrsta
Na aversu okrunjen monogram, - na reversu sv. Grgur iz Nazianza
Nadpis u hrvatskom jeziku
Av. Monogram kraljeva imena, nacinjen od slova T~fLS, a nad njim kruna od tri
Ijiljanska Iista.
Rv. Sv. Grgur stoji u mandorli, Ijevicom drzi knjigu na prsima, desnicom bla
goslivlje.

1. Av. + GOS' TOnmS' ORiI' BOSH (Hrvatski nadpis:

Gospodin Tomas Kralj Bosne). Monogram s
krunom zaokruzen je ravnom kruznicom.
Rv. Sll- G R (Sanctus Gregorius).

Vel. 19 mm, tel. 1' 14-1'24 g. - I... jubic u Opisu, s. 207., vrsta I., ob.iavio 5 ko
mada. - Truhelka u Gla sniku Zem . muzeja 1894., s. 398., iznio je 3 kom ada . - Stanko
Sielski objavio je u Glasniku Zem. muzeja 1931., s. 11., iz nalaza u selu Goldu 6 komada
ovo~a novca. - Zagrebacl,i muzej ima 2 komada.
 285

2. Av. + GOS . TmfHIS . OR"lI . ROSIt Monogram s krunom zaokruien je kruznicom

od sitnih tockica.
Rv. S1 -GR.
Vel. 19 mm, tez. 0'83-1'16 g. - Erdy, s. 9., br. 13 Eggc r, o. C., s. 173.,
tab. VII., 5. - Ljubic, Opis, s. 207., 2 komada.

3. Av. +GOSTO.. ffilISaR1ROSUOko monograma

nema nikakove kruznice, nego je polje prazno.
Rv . .81 -GR'
Vel. 19 ml11, tez. }'09 g. - Ljubic, Opis, s. 207., tab. XVI!., 4.

II. v r s t a

Na aversu okrunjen monogram, - na reversu SVo Grg'ur iz Nazianza

Nadpis u latinskom jeziku

2. Av. * roU TOSl11S' ReX Bosue Slika kao u I.

vrsti.

Rv. S1 -GR Slika kao u I. vrsti.

Vel. 19 111111, tez. 0'95-1 ' 16 g. Zagrebatki IllUzej il11u 2 kOl11ada. - Ljubic je 1I
Opisu, s. 207., vrsta 11., objavio 7 kOl11ada. - Truhelka u Glasniku Zel11 . l11uzeja 1894.,
s. 398., iznio 2 komada. - Celestin u istom Glasniku, 1898., s. 110., iznio I komad.
St. Sielski u istol11 listu 1931., s. 11., objavio 8 kOl11uda iz nalaza u selu Golesu.

III. V rs t a

Na aversu pod krunom krizic, - na reversu sVo Grgur iz Nazianza.

Av. + GOS Tom1S' aRK BOSU Slika aversa je

tipolozki skoro ista kao i u I. i II. vrste, ali

ovdje nema mo nograma krajeva imena, nego

je tu pod slovom ill mali krizic.

Rv. 81f - GR

,
Vel. 19 flll11, tez. 1'25 g. - safarik, Glasnik II!., s. 255., tab. IX., 105. - Eg ger, o. C.,
s. 173., tab .' VI!., 6. - Ljubic, Opis, s. 207., v rsta !., I)r. 5. i 6.

IV. v r s t a
Na aversudriavni grb, - na reversu SVo Grgur iz Nazianza

I. Av. + OS S
. TOma D ReX BOSIta S lieve
strane grba smjesten je Ijiljan,s desne stranc
pererokraka zviezda.
Rv. 8 (;;R8GOR1' -.: ll13136ll21 . S lieve strane sv.

Grgura sigla: P, s desne strane tri zviezde, jedna viSe drug-c.

Vel. 18 111111, tez. 0'92 g . - Dosada ncpoznat tip, nalazi se u zbirci dir. A. Poljanica
u Sarajevu.
286

2. AI'. 'ons T05ltfrS _. ReX BOS Grb se nalazi iz

medu sigla T -- 0; iznad krune dvie tocke.
Rv. S GREIGORI U1Bm Desno od sv. Grgura je

sig\a G.

Vel. 18 111111, td. 0'82 K. - Objavio A. M.akanec II Glasnikll Zern. 111uzeja, 1920.,
str. 669. i u Numis111atici, Zagreb 1933., str. 16.

V. V rst a
_Na aversu drzavni grb, - na reversu sv. Grgur papa
1. AI'. D (~ S TOmEi Rex BOSll S des ne strane
grba nalazi se peterokraka zviezda.
Rv . + S GReGOHI PlIPH Kraj lika Svetceva
sigla: P.
Vel. 15 111m , td. (l"78 g. - Objavio je ovaj novae V.i. Celestin u Glasnikll Zem.
muzeja, 1898., s. 111.

2. AIr. ro G S TOmEi Re: - x BOSU8Tn (Dei Gra

tia Stephani Tome, rex Bosne etc.). S lieve
strane grba je sigla: Ijiljan .
Rlr. >I< S GREW"()1U PlIP8 S desne strane Sve.tca
sigla: P.
Vel. 14- 15 Illm, td. 0'91 - 1' 13 g. ----, Erdy, s. 8., br. 12. - Zagrebacki mllzej ima
5 kOl11ada. - Cekstin, Glasnik Zem. Illuzeja 1898., s. 111., 1 kOl11ad. - Truhelka, ib. 1894.,
s. 397., 1 komad.

3. Poludinar
AIr . Obiteljski grb KotromaniC.1: stit, razdieljen poprjecnom gredol11 na dva polja,
a u svakome po tri Ijiljana, jedan za drugim.

Rv. Monogram kraljeva imena a nacl njim kruna od tri Ijiljanova Iis ta.

I. v. r s t a

J. AI'. >I< CWSPOrN TOm7tS (Hrvatski nadpis: Gospo

din Tomas).

RI'. >I< OR7t BOSJW (Kralj Bosne).

Vel. 17 111 Ill, te z. 0'48 g. - Ljubic, Opis, s. 207, tab. XVII., 6.

'2. AI'.* OtiS * TOmH * (Lalinski

Tome).
Rv. * ReX * BUSHEl
II. v r s t a

nadpis: Dominis

e
I
, "
.... 'i!i

Vel. 16 111m, td. 0'44- 0'75 g . --- Zagrebacki l11uzej ima 2 komada. - Ljubic II
Opisu, s. 207., objavio 6 komada s rpalim raz1ik a ma .
 287

VII. KRALJ STJEPAN II. TOMASEVIC (1461.-1463.)

1. Dukat

Av. ... mOIlElT1l 4r 1l21R8.1I 4r R8.GLS 4r ST8.Ph1InI

U nutarnjem bjsernom krugu, zahvacen sa sest
gotickih lukova, uzpravio se nalievo lav otvo
renih ralja, guste grive, jakih sapa i kitnjasta
uzvinuta repa, - grb despota Brankovica .

+ +
Rv. ... G110RIlI TIBI roam'4r- SPEIS llOSTRlI'r

U nutarnjem bisernom krugu, zahvacen sa 12

gotickih lukova smjestio se bosanski grb sa

sva cetiri svoja sastavna diela, ali u stitu je

obiteljski grb Kotromanica: poprjecna greda

i sa svake strane po tri (Ijiljana. Grb se nalazi

medu dva Ijiljana.

Vel. 30 InlTI, debljina 1 mm, teiina 14'05 g, cistoca zlata 980/1000. - Jedini poznati
primjerak ovoga cetverostrukog dukata nalazi !:e u zbirei dir. AI. Poljanica u Sarajevu. -
Objavio I. Rengjeo, Ziatni novae bosa nskoga lualja Stjepana Tomasevica, Sarajevo 1937.
(tiskano u samo 37 numeriranih primjeraka ).

2. Dinar
Av. Bosanski drzavni grb sa svoja cetiri sastavna diela: stit, kaciga s plastem, luuna
i celenka .
Rv. Sv. Grgur papa, stoji s mitrom na glavi, u dugom odielu, Ijevicom drzi unutra
zavinut biskupski stap, desnicom dieli blagoslov.

I. vrsta

S hrvatskim nadpisom

I. Av. +
ST8.}'lIU -- aR1lGIJ (Stefan kralj) . S lieve
strane grba sigla: R, s desne sigla: petero
kraka zviezda u peterokutu.
Rv. .s GReGO - H.I P1lP6
Vel. 18 mill, tez. 0'81-1'22 g. Ovaj se .n ovae javlja u nalazima na jceSce naj
obitnije. - Erdy, s. 8., br. 10. i 11. Zagrebacki lTluzej imade 21 IWlTlad.

2. Av. ... STH}'1lU- nRlI(.,fJ S Iieve strane grba l.ii

Ijan, s desne peterokraka zviezda u peterokutu.

Rv. S GReGO - RI PlIP6

Vel. 18 111m, tez. 0'85- 1'20 g . - - U nalazima se jilvlja mnogo rjede neg-o Ii pre
da snja varianta. Zagreba~ki muzej ima 3 komada.
288

3. Av. ... STtH'lm - ORlIGl1 Grb izmedu Ijiljana i

peterokral{e zviezde u peterokutu.
Rv. S GRaGO - RI PlIpa Izpod desnice sv. Gr

gura pape nalazi se sigla: It

Vel. 18 mm, tez. 1'05-1'25 g. - Zbirka Rengjeo 2 Iwmada . - Riedak novae u

nalazima.
4. AI'. ... ST6]11111 - ORlIGll S lieve strane grba
sigla : 1I. Zadnje slovo u imenu kraljevu je
preokrenuto.
Rv. S GReGO - RI . PlIPfI

Vel. 18 mm, tel. 1'02 g. - U nalazima se dosta riedko javlja.

5. Av. ... STf:I}~lIll - ORlIGl1 S lieve strane grba polje je prazno, s desne strane
peterokraka zviezda.
Rv. SGR8GO - RI PlIPfI
Vel. 18 mm, tel. 1'15 g. - Objavio Truhelka u Glasniku Zem. mllzeja 1894., s. 399.,
br. I. - . U sarajevskom mllzeju 1 komad. - Vrlo rit!dak novac.

6. Av.'" STfJFlIa - ORlIGffi Grb izmedu sigle R

i peterokrake zviezde.

Rv . S . STEI _. pnn . <I' G R .

.
Vel. 18 mm, tel. ? g. - Objavio A. Makancc u Glasniku Zem. muzeja 1906., s .110.,
i u :.Numisl11atici, I., s. 16.

II. V rsta
S latinskim nadpisom
l. Av. . STEIFlIU - REIGIS a . S lieve strane grba
sigla: R, s desne strane peterokraka zviezda
u peterokutu.
Rv . . SGRHG - ORI PlIPlI
Vel. 18 mm, tez. 0'90---0'98 g.

~.f ..
2. Av. STE!]11W . -ReGISU' Grb iZ~.l1edu sigle R
i peterokrake zviezde. '
. ..
Rv. .. S STa - P'n.U . 0 . G R . \
--
Vel. 18 mm, tez. ? g. - Ovaj kom ad objavio A. Makanec II Glasniku Zel11. muzejn,
1906., s. 111. i u :.Numisl11atici, I., s. 16.

3. Poludinar
A\' . ST8~11I --- U: ORlIGL + Drzavni grb, ali ne

podpun, bez stita.

Rv. SGRnG - ORI PlIP8 Sv. Grgur papa stoji pod

mitrom u dugoj haljini, u Ijevici drzi unutra

zavinut pastirski stap, a desnicom dieli blagoslov.

Vel. 15 mm, tel. 0':19-0'64 g. - Zagrebacl{j l11uzej 1 komad.

 289

VIII. KRALJ NIKOLA ILOCKI (1471.-1477.)

Dinar

I. vrsta
Av. +m 0 100ld1 0'0 *G 0 R 0 BOSUE! (Moneta
leola Dei Gratia Rex Bosne). U srednjem, bi

sernom krugu stit, pod,ieljen na dva diela; u

gornjem vecem dielu popr jecna greda, nab

njena od kvadratica, u donjem sedmokraka zviezda, t. j. grb patrijarke u

Akvileji Antonija II. Panciera de Portogruaro (1407.-14.18.).

Rv. * * * *
mOOL 1" SRB IGOL1 (Nikolaus Rex Bosne leola). Nalievo okre
nut Orao razsirenih krila u bisernom krugu.
Vel. 17 mm, tez ? - Erdy, A Boszna es Szerb regi erlllek. Buda 1857., str. 10. ill.,
br. 17. - 'Egger, Die Miinzen von Bosnien u. Dalmatien, Wi ener Numislllat. Monat shefte,
[I. Band, 1866., s. 175., tab. 7. ,br. 10. -:- Ljubic, Opis jugoslaven,kih novaca , Zagreb, 1875.,
s. 213., tab. VII.. br. 10. -- Narodni Illuzc.i 1I Budilllp6ti.

. II. v r S t a
1. Av. +m 0 maOLH1 0 '0 0 G 0 R 0 ROSne U ma
njem bisernom krugu stit, izpunjen sitnim

rombima, tamnim i svietlim, t. j. grbom pa

trijarke u Akvileji Ludovika II. de Tech (1419.

do 1435.) .

Rv. PTI:TllTI: - ReGIU Majka Bozja s malim Isusom na desnoj ruci .

Vel. 17 mm, tez ? g. - Brullsmid: Na laz u Ku sonjama (Viestnik Hrv. arheolozkog
druzlva, Zagreb, 1905.). - Zagr e ba~ki mllzej.

2. Av. + m " mn0I1TI:1 0 '0 0 G 0 R 0 BOSW:l Grb kao

i na preclasnjem novcu.
Rv. P1TR1 - H.HGm (Patrona Regni) Majka
Bozja s malim Isusom na Iievoj ruci.
Vel. 17 111111, tez. ? - J. Tury: B:Jsn ische Miin ze n. (osterr.-ung. Mon archie - Bosn ien
u. Herzegovin a. Wien 1901., s. 197.).

III. v r s ta

1. Av. + moIUaOrJTI:1 \)oGoR o BOSUe Grb kao

i prije.

Rv . mRTeR - RHGm Majka Bozja s malim Isu

so III na desnoj ruci.
(I
Vel. 17 mm , tei. ? - Koehne, Mel11 0i res de la Societe d'Archco logie et de Nu
mi,m a tiqlle de St. Petersbo llrg. 1849 .. 8, vol. III. , 163., Tab. VI., br. 8. - Erd y, o. C., str. 10.,
br. 16. - Egger, o. c., s. 175., tab . 7., br. 9. - Ljubic, Opis, s. 212. - Rdetar, Bosa nska
Vila 1913., str. 73.
l\J
 ,

290

2. Av. + \II 0 waoum 0 ro 0 G 0 H. c BOSHe Grb . kao i

prije.
Rv. UtHTRI - RE!GlH Majka Bozja s malim Isu

som na desnoj mei.

Vel. 17 mm, tel.. ? - Koehne, Zeit sehrift rUr MUnzen-, Siegel- und Waffenkunde,
III. Jahrg-ang, Berlin , Posen uno Bromberg 1842., 8, 310- 313, II., Tabla VII., hr. 8. -
Erdy. A Boszna cs Szerb rt!gi e rmek, Buda 1857., s tr. 10., br. IS. - Ljubi c, Opis, s. 213.,
tab. XVIII., br. 17. - Celestin, Hrvatski List, O siek , od 8. IV. 1928. -- Osjecki muzej. -
Szabo: Spomenici proi;Iosti u Sriemu (Suvremenik 1917., str. 21.).

IV. V rs t a

I. Av. +m
0 mOOIlltI 0 ' 0 0 (;, 0 R 0 BOSHEI Grb kao
prije.
Rv. mOOL - 1LVS R B (Nicolaus Rex. Bosne).

Majka Bozja drzi Isusa na desnoj ruei .

Vel. 17 mm, tel... 0'60 g. - Postoji varianta ovog novea sa zviezdom iznad grba na
av~rsu . - Narodni muzej u Budimpesti. - Rengjeo, :-.Jovci Nilwle ilockog, Sarajevo 1929.,
str. 12., br. IS. - Zbirka Reng-jeo.

2. Av. + ill 0 mOOll1LI 0 '0 0 (~ " H. HOSUE! Grb kao i

0

prije.
Rv.mOOL - 1LVS R B Majka Bozja s malim Isu
som na lievoj ruei.

Vel. 17 mm, tel... O'SO g. - Celestin, Glasnik Zcm . llIuzeja 1898., str. 113. - O sjecki
111 uz ej.

3. Av. [maOL1nn.s 0 ro 0 G0R 0 BOSUEI Grb kao i

prije.
Rv. [lH]OOIl -- 1LVS R B Majka Bozja s malim

Isusom na Iievoj mel.

Vel. 17 mm, tel. 0'58 g. - Egger,op. cit., s. 175., tab . VIII., br. 8. - Ljubic, Opis,
str. 213., tab. XVII., br. 18.

V. V rsta

AV.+HWOLlVS RH + BOSIH:I 0 0 0 U sredini grb

. kao i prije.

Rv. VIRGO, m-
lT(-:I (R) 'Otl (1). Majka Bozja s

malim Isusom na desnoj ruei.

VH 17 mm, td. ? g. - Narodni muzej u BudimpeSti.

 291

VT vrsta
I. Av. +mHTIlIH RVU.GBHII\1i(Mathie Regis Unga
rie Moneta). Zajednicki ugarsko-hrvatsko-ceski
grb: gore, grb ' ugarski: vodoravne linije i dvo
struki kriz; dolje nalievo, grb hrvatski: leo
pardske glave; dolje nadesno, ceski lav.
Rv, II R BOS - V[lGBRH' (Nicolaus Rex Bosne - Ungarie). Majka Bozja s ma
lim Isusom na desnoj ruci. S obje strane Majke Bozje sigle: R -- B (Rex
Bosne).
Vel. 16 mm, tez. ? g, - Szentgali K.: Ujlaky Miklos kiadatlan denarja (Numizmatikai
KiizlOny, 1909., JII., s. 104.).

2. Av. + SUAT.h.IH
R VUGARlH' ill Grb kao na predasnjem novcu.
Rv. U R B Pll:- VnGTIR (Nicolaus Rex Bosne, Patrona Ungarie). Majka Bozja kao
na br. I. S obje strane Majke Bozje sigle: ll - R (Nicolaus Rex) .
Vel. 16 mm, td ? g . - l'iarodni l1luzej u Budimpdti. - Szentgali K., o. c\ s. 104.

19*