Ustav RH

4/8/2016 8509.07.
2010UstavRepublikeHrvatske(proienitekst)
ODBORZAUSTAV,POSLOVNIKI
POLITIKISUSTAVHRVATSKOGA
SABORA
2422
Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hrvatskoga sabora na temelju svoje

nadlenostiizlanka57.PoslovnikaHrvatskogasabora,nasjednici6.srpnja2010.
godineutvrdiojeproienitekstUstavaRepublikeHrvatske.
Proieni tekst Ustava Republike Hrvatske obuhvaa Ustav Republike Hrvatske

(Narodnenovinebr.56/90,135/97,8/98proienitekst,113/2000,124/2000
proieni tekst, 28/2001, 41/2001 proieni tekst, 55/2001 ispravak) te
Promjenu Ustava Republike Hrvatske objavljenu u Narodnim novinama broj
76/2010ukojimajenaznaenovrijemenjihovastupanjanasnagu.
Klasa:01202/1001/01
Zagreb,6.srpnja2010.
Predsjednik
OdborazaUstav,Poslovniki
politikisustavHrvatskoga
sabora
Vladimireks,v.r.
USTAVREPUBLIKEHRVATSKE
(proienitekst)
I.IZVORINEOSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga

naroda, potvrenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razliitim dravnim
oblicima te odranjem i razvitkom dravotvorne misli o povijesnom pravu
hrvatskoganarodanapunudravnusuverenost,toseoitovalo:
ustvaranjuhrvatskihkneevinauVII.stoljeu
usrednjovjekovnojsamostalnojdraviHrvatskojutemeljenojuIX.stoljeu
uKraljevstvuHrvatauspostavljenomeuX.stoljeu
u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatskougarskoj personalnoj

uniji
usamostalnojisuverenojodluciHrvatskogasaboragodine1527.oizborukralja
izHabsburkedinastije
http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.html 1/39
4/8/2016 8509.07.2010UstavRepublikeHrvatske(proienitekst)
u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji iz

godine1712.
u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne

Kraljevine Hrvatske pod banskom vlau, na temelju povijesnoga, dravnoga i
prirodnogapravahrvatskognaroda
uHrvatskougarskojnagodbi1868.godineoureenjuodnosaizmeuKraljevine
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija
obijudravaiPragmatikesankcijeizgodine1712.
u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju

dravnopravnih odnosa Hrvatske s AustroUgarskom te o istodobnu pristupanju
samostalneHrvatske,spozivomnapovijesnoiprirodnonacionalnopravo,Dravi
Slovenaca, Hrvata i Srba, proglaenoj na dotadanjem teritoriju Habsburke
Monarhije
u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i

Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine),
poslije(3.listopada1929.godine)proglaenojKraljevinomJugoslavijom,Hrvatski
sabornikadanijesankcionirao
uosnutkuBanovineHrvatskegodine1939.kojomjeobnovljenahrvatskadravna
samobitnostuKraljeviniJugoslaviji
u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata,

izraenoj nasuprot proglaenju Nezavisne Drave Hrvatske (1941.) u odlukama
ZemaljskogaantifaistikogvijeanarodnogosloboenjaHrvatske(1943.),apotom
u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalistike
Republike Hrvatske (1963. 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja
komunistikog sustava i promjena meunarodnog poretka u Europi, hrvatski je
narodnaprvimdemokratskimizborima(godine1990.),slobodnoizraenomvoljom
potvrdiosvojutisugodinjudravnusamobitnost.
u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i

hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilakom
Domovinskom ratu (1991. 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju
odlunostispremnostzauspostavuiouvanjeRepublikeHrvatskekaosamostalnei
nezavisne,suvereneidemokratskedrave.
Polazeiodiznesenihpovijesnihinjenica,teopeprihvaenihnaelausuvremenu
svijetu i neotuivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotroivosti prava na
samoodreenje i dravnu suverenost hrvatskog naroda, ukljuujui i neokrnjeno
pravo na odcjepljenje i udruivanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost
meunarodnogporetka,RepublikaHrvatskaustanovljujesekaonacionalnadrava
hrvatskoga naroda i drava pripadnika nacionalnih manjina: Srba, eha, Slovaka,
Talijana, Maara, idova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bonjaka,
Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja,
Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini dravljani, kojima se jami
ravnopravnost s graanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u
skladusdemokratskimnormamaOUNaizemaljaslobodnogasvijeta.
Potujui,naslobodnimizborimaodlunoizraenuvoljuhrvatskoganarodaisvih
graana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska
drava u kojoj se jame i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i
dravljanina, te promie njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno
blagostanje.
II.TEMELJNEODREDBE
lanak1.
RepublikaHrvatskajedinstvenajeinedjeljivademokratskaisocijalnadrava.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici

slobodnihiravnopravnihdravljana.
Narodostvarujevlastizboromsvojihpredstavnikaineposrednimodluivanjem.
lanak2.
SuverenitetRepublikeHrvatskeneotuivje,nedjeljivineprenosiv.
Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem,

rijekama,jezerima,prokopima,unutranjimmorskimvodama,teritorijalnimmorem
tezranimprostoromiznadtihpodruja.
RepublikaHrvatskaostvaruje,uskladusmeunarodnimpravom,suverenapravai
jurisdikcijuumorskimpodrujimaiupodmorjuJadranskogamoraizvandravnoga
podrujadogranicasasusjedima.
Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom,

odluuje:
oureivanjugospodarskih,pravnihipolitikihodnosauRepubliciHrvatskoj
oouvanjuprirodnogikulturnogbogatstvaikoritenjunjime
oudruivanjuusavezesdrugimdravama.
SavezesdrugimdravamaRepublikaHrvatskasklapazadravajuisuverenopravo
dasamaodluujeoprenesenimovlastimaipravodaslobodnoiznjihistupa.
lanak3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,

mirotvorstvo,socijalnapravda,potivanjepravaovjeka,nepovredivostvlasnitva,
ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki
sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za
tumaenjeUstava.
lanak4.
U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na

zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na

lokalnuipodrunu(regionalnu)samoupravu.
Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere

nositeljavlastipropisaneUstavomizakonom.
lanak5.
URepubliciHrvatskojzakonimorajubitiusuglasnostisUstavom,aostalipropisii
sUstavomisazakonom.
Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike

Hrvatske.
lanak6.
Osnivanjepolitikihstranakajeslobodno.
Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim

demokratskimnaelima.
Strankemorajujavnopolagatiraunoporijeklusvojihsredstavaiimovine.
Protuustavnesupolitikestrankekojesvojimprogramomilinasilnimdjelovanjem
smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost
RepublikeHrvatske.OprotuustavnostiodluujeUstavnisudRepublikeHrvatske.
Zakonomseureujepoloajifinanciranjepolitikihstranaka.
lanak7.
Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane

njezinuteritorijalnucjelovitost.
RepubliciHrvatskojpomouzatitisuverenitetaineovisnostiteobraniteritorijalne
cjelovitostimogupruitiidravesaveznice,uskladusasklopljenimmeunarodnim
ugovorima.
OruanesnagedravasaveznicamoguprijeigranicuiuiuRepublikuHrvatskuili
djelovatiunutarnjezinihgranicauskladusasklopljenimmeunarodnimugovorima,
na temeljuodluke Hrvatskoga sabora, koju predlaeVlada RepublikeHrvatskeuz
prethodnusuglasnostPredsjednikaRepublikeHrvatske.
RepublikaHrvatskamoepruitipomodravamasaveznicamausluajuoruanog
napadanajednuilivienjihuskladusasklopljenimmeunarodnimugovorima,na
temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz
prethodnusuglasnostPredsjednikaRepublikeHrvatske.
OruanesnageRepublikeHrvatskemoguprijeinjezinegraniceilidjelovatipreko
njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada
RepublikeHrvatskeuzprethodnusuglasnostPredsjednikaRepublikeHrvatske.
Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka Hrvatski sabor donosi veinom glasova
svihzastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga

lanka, Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova svih
zastupnika.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei granice Republike Hrvatske radi
vjebi i obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska
pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja
humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu
suglasnostPredsjednikaRepublikeHrvatske.
Oruane snage drava saveznica mogu prijei granice Republike Hrvatske radi
vjebi i obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska
pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja
humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu
suglasnostPredsjednikaRepublikeHrvatske.
Usluajevimapredvienimulancima17.i101.Ustava,Oruanesesnagemogu,
ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomo policiji i drugim dravnim
tijelima.
OruanesnageRepublikeHrvatskemogusekoristitikaopomoiuprotupoarnoj
zatiti,spaavanjuiunadzoruizatitipravaRepublikeHrvatskenamoru.
Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad

OruanimsnagamaRepublikeHrvatskeureujuseUstavomizakonom.
lanak8.
GraniceseRepublikeHrvatskemogumijenjatisamoodlukomHrvatskogasabora.
lanak9.
Hrvatskodravljanstvo,njegovostjecanjeiprestanakureujesezakonom.
Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti

musemoeoduzetidravljanstvo,anemoebitiniizruendrugojdravi,osimkad
se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim
ugovoromilipravnomsteevinomEuropskeunije.
lanak10.
Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u
inozemstvuipromienjihovevezesdomovinom.
Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita

RepublikeHrvatske.
lanak11.
GrbRepublikeHrvatskepovijesnijehrvatskigrbijajeosnovica25naizmjeninih
crvenihibijelih(srebrenih)polja.
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s

povijesnimhrvatskimgrbomusredini.
HimnajeRepublikeHrvatskeLijepanaadomovino.
Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih i
drugihdravnihznamenjaureujesezakonom.
lanak12.
URepubliciHrvatskojuslubenojjeuporabihrvatskijezikilatininopismo.
Upojedinimlokalnimjedinicamauzhrvatskijezikilatininopismouslubenuse
uporabu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima
propisanimazakonom.
lanak13.
GlavnijegradRepublikeHrvatskeZagreb.
Zakonomseureujepoloaj,djelokrugiustrojglavnoggradaZagreba.
III.ZATITALJUDSKIHPRAVAITEMELJNIHSLOBODA
1.ZAJEDNIKEODREDBE
lanak14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji
koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili
socijalnompodrijetlu,imovini,roenju,naobrazbi,drutvenompoloajuilidrugim
osobinama.
Svisupredzakonomjednaki.
lanak15.
U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih

manjina.
Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom

kojisedonosipopostupkuzadonoenjeorganskihzakona.
Zakonomsemoe,poredopegabirakogprava,pripadnicimanacionalnihmanjina
osiguratiposebnopravodabirajusvojezastupnikeuHrvatskisabor.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne

pripadnosti,slobodnosluenjesvojimjezikomipismomikulturnaautonomija.
lanak16.
Slobodeipravamoguseograniitisamozakonomdabisezatitilaslobodaiprava
drugihljuditepravniporedak,javnimoralizdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za
ogranienjemusvakompojedinomsluaju.
lanak17.
Udobaratnogstanjailineposredneugroenostineovisnostiijedinstvenostidrave,
te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu
se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih
zastupnika,aakoseHrvatskisabornemoesastati,naprijedlogVladeiuzsupotpis
predsjednikaVlade,PredsjednikRepublike.
Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe

imatinejednakostosobasobziromnarasu,bojukoe,spol,jezik,vjeru,nacionalno
ilisocijalnopodrijetlo.
Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti

primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili
poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i
kazni,teoslobodimisli,savjestiivjeroispovijedi.
lanak18.
Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku

prvogstupnjapredsudomilidrugimovlatenimtijelom.
Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom

akojeosiguranadrugapravnazatita.
lanak19.
Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti
utemeljeninazakonu.
Zajamujesesudskakontrolazakonitostipojedinanihakataupravnihvlastiitijela
kojaimajujavneovlasti.
lanak20.
Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama,

osobnojeodgovoraninemoeseopravdativiimnalogom.
2.OSOBNEIPOLITIKESLOBODEIPRAVA
lanak21.
Svakoljudskobieimapravonaivot.
URepubliciHrvatskojnemasmrtnekazne.
lanak22.
ovjekovajeslobodaiosobnostnepovrediva.
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno

zakonom,oemuodluujesud.
lanak23.
Nitkonesmijebitipodvrgnutbilokakvuoblikuzlostavljanjaili,bezsvojeprivole,
lijenikimiliznanstvenimpokusima.
Zabranjenjeprisilniiobvezatnirad.
lanak24.
Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu
utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom
oduzimanjaslobode.
Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi
osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo
odreeno zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti
obavijetenaorazlozimauhienja,teosvojimpravimautvrenimazakonom.
Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez
odgodeodluitiozakonitostilienjaslobode.
lanak25.
Sasvakimseuhienikomiosuenikommorapostupatiovjenoipotivatinjegovo
dostojanstvo.
Tkojegodpritvorenioptuenzbogkaznenogdjela,imapravounajkraemroku,
odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili
osuen.
Pritvorenikse,uzzakonskojamstvo,moepustitidasebranisaslobode.
Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom,
pravonaodtetuijavnuispriku.
lanak26.
Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim

dravnimiinimtijelimakojaimajujavneovlasti.
lanak27.
Odvjetnitvokaosamostalnaineovisnaslubaosiguravasvakomepravnupomo,u
skladusazakonom.
lanak28.
Svatkojeneduaninitkoganemoesmatratikrivimzakaznenodjelodokmuse
pravomonomsudskompresudomneutvrdikrivnja.
lanak29.
Svatkoimapravodazakonomustanovljenineovisniinepristranisudpravinoiu
razumnomrokuodluionjegovimpravimaiobvezama,iliosumnjiilioptubizbog
kanjivogdjela.
U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili
optuenikimapravo:
daunajkraemrokubudeobavijetenpotankoinajezikukojirazumijeonaravii
razlozimaoptubekojasedieprotivnjegaiodokazimakojigaterete,
daimaodgovarajuevrijemeimogunostzapripremuobrane,
nabraniteljainesmetanouspostavljanjevezesbraniteljem,istimpravommora
bitiupoznat,
da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno

sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom
propisanimzakonom,
damusesudiunjegovojnazonosti,ukolikojedostupansudu,
daispitujeilidadeispitatisvjedokeoptubeidazahtijevadaseosiguranazonost
iispitivanjesvjedokaobranepodistimuvjetimakaoisvjedokaoptube,
na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se

upotrebljavanasudu.
Osumnjienik,okrivljenikioptueniknesmijesesilitidapriznakrivnju.
Dokazipribavljeninanezakonitnainnemoguseuporabitiusudskompostupku.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog

tuitelja.
lanak30.
Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa

zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno
vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita
pravnogporetka.
lanak31.
Nitkonemoebitikanjenzadjelokojeprijenegojepoinjenonijebiloutvreno
zakonomilimeunarodnimpravomkaokaznenodjelo,nitimusemoeizreikazna
koja nije bila odreena zakonom.Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau
kaznu,odreditesetakvakazna.
Nikomesenemoeponovnosuditinitigasemoekaznitiukaznenompostupkuza
kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa
zakonom.
Samosezakonom,uskladusUstavomimeunarodnimugovorom,mogupropisati
sluajeviirazlozizaobnovupostupkaizstavka2.ovogalanka.
Nezastarijevajukaznenadjelaratnogprofiterstva,kaonikaznenadjelaizprocesa
pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne
reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne
cjelovitosti drave, propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema
meunarodnompravu.Imovinskakorist,ostvarenatimdjelimailipovezanasnjima,
oduzetese.
lanak32.
SvatkotkosezakonitonalazinateritorijuRepublikeHrvatskeimapravoslobodno
sekretatiibiratiboravite.
SvakidravljaninRepublikeHrvatskeimapravoubilokojedobanapustititeritorij
drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u
domovinu.
PravokretanjanateritorijuRepublikeHrvatske,pravoulaskaunjuiizlaskaiznje
moeseiznimnoograniitizakonom,akojetonunoradizatitepravnogporetka,
ilizdravlja,pravaislobodadrugih.
lanak33.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici

Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene
temeljnimnaelimameunarodnogprava.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti

protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u
skladusmeunarodnimugovoromizakonom.
lanak34.
Domjenepovrediv.
Samosudmoeobrazloenimpisanimnalogomutemeljenimnazakonuodreditida
sedomilidrugiprostorpretrai.
Pravojestanaradaonilinjegovzastupnikiobvezatnodvasvjedokabudunazoni
pripretrazidomailidrugogaprostora.
Uskladusuvjetimatoihpredviazakon,redarstvenevlastimoguibezsudskog
naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez
nazonostisvjedoka,akojetoneophodnoradiizvrenjanalogaouhienjuiliradi
hvatanjapoiniteljakaznenogdjelaodnosnootklanjanjaozbiljneopasnostipoivot
izdravljeljudiiliimovinuveegopsega.
Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana

vjerojatnostdasenalazeudomupoiniteljakaznenogdjela,moesepoduzetisamo
unazonostisvjedoka.
lanak35.
Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota,

dostojanstva,ugledaiasti.
lanak36.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i

nepovrediva.
Samosezakonommogupropisatiogranienjanunazazatitusigurnostidraveili
provedbukaznenogpostupka.
lanak37.
Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika,

osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene
zakonom.
Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih

sustavaudravi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga

prikupljanja.
lanak38.
Jamiseslobodamiljenjaiizraavanjamisli.
Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava

priopavanja,slobodugovoraijavnognastupaislobodnoosnivanjesvihustanova
javnogpriopavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa

informaciji.
Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

Ogranienjapravanapristupinformacijamamorajubitirazmjernanaravipotrebeza
ogranienjemusvakompojedinomsluajutenunauslobodnomidemokratskom
drutvu,apropisujusezakonom.
JamisepravonaispravaksvakomukomujejavnomvijeupovrijeenoUstavom
izakonomutvrenopravo.
lanak39.
Zabranjenojeikanjivosvakopozivanjeilipoticanjenaratiliuporabunasilja,na
nacionalnu,rasnuilivjerskumrnjuilibilokojiobliknesnoljivosti.
lanak40.
Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili

drugoguvjerenja.
lanak41.
Svevjerskezajednicejednakesupredzakonomiodvojeneoddrave.
Vjerskezajedniceslobodnesu,uskladusazakonom,javnoobavljativjerskeobrede,
osnivatikole,uilita,drugezavode,socijalneidobrotvorneustanoveteupravljati
njima,ausvojojdjelatnostiuivajuzatituipomodrave.
lanak42.
Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa

zakonom.
lanak43.
Svakomsejamipravonaslobodnoudruivanjeradizatitenjihovihprobitakaili
zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga
uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge
udruge,ukljuivatiseunjihiliiznjihistupatiuskladusazakonom.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja

demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne
cjelovitostiRepublikeHrvatske.
lanak44.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima,

sudjelovatiuobavljanjujavnihposlovaibitiprimljenujavneslube.
lanak45.
Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako

pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski
parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu, u skladu sa
zakonom.
UizborimazaHrvatskisaborbiraikojinemajuprebivaliteuRepubliciHrvatskoj
imajupravoizabratitrizastupnika,uskladusazakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski

parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo
ostvarujenaneposrednimizborimatajnimglasovanjem,priemubiraikojinemaju
prebivaliteuRepubliciHrvatskojostvarujubirakopravonabirakimmjestimau
sjeditima diplomatskokonzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj
draviukojojprebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski

parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje
birakogpravaRepublikaHrvatskaosiguravaisvojimdravljanimasprebivalitem
uRepubliciHrvatskojkojiseudobaizborazateknuizvannjezinihgranicatakoda
mogu glasovati u sjeditima diplomatskokonzularnih predstavnitava Republike
Hrvatskeustranojdraviukojojsenalazeilinakojidruginainodreenzakonom.
lanak46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim
javnimtijelimaidobitinanjihodgovor.
lanak47.
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih

dravljana.
Doputenjeprigovorsavjestionimakojiporadisvojihvjerskihilimoralnihnazora
nisupripravnisudjelovatiuobavljanjuvojnikihdunostiuoruanimsnagama.Te
suosobeobvezaneispunjavatidrugedunostiodreenezakonom.
3.GOSPODARSKA,SOCIJALNAIKULTURNAPRAVA
lanak48.
Jamisepravovlasnitva.
Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su

pridonositiopemdobru.
Stranaosobamoestjecatipravovlasnitvauzuvjeteodreenezakonom.
Jamisepravonasljeivanja.
lanak49.
PoduzetnikaitrinaslobodatemeljsugospodarskogustrojaRepublikeHrvatske.
Dravaosiguravasvimpoduzetnicimajednakpravnipoloajnatritu.Zabranjena
jezlouporabamonopolskogpoloajaodreenogzakonom.
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za

gospodarskirazvitaksvihsvojihkrajeva.
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim

pravnimaktom.
Inozemnomulagaujamiseslobodnoiznoenjedobitiiuloenogkapitala.
lanak50.
ZakonomjemogueuinteresuRepublikeHrvatskeograniitiilioduzetivlasnitvo,
uznaknadutrinevrijednosti.
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi

zatiteinteresaisigurnostiRepublikeHrvatske,prirode,ljudskogokoliaizdravlja
ljudi.
lanak51.
Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim

gospodarskimmogunostima.
Poreznisesustavtemeljinanaelimajednakostiipravednosti.
lanak52.
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna
bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode,
nekretnineistvariodosobitogkulturnoga,povijesnoga,gospodarskogiekolokog
znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku,
imajunjezinuosobituzatitu.
ZakonomseodreujenainnakojidobraodinteresazaRepublikuHrvatskumogu
upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za
ogranienjakojimasupodvrgnuti.
lanak53.
HrvatskanarodnabankajesredinjabankaRepublikeHrvatske.
HrvatskanarodnabankajesamostalnaineovisnaiosvomraduizvjeujeHrvatski
sabor.
Hrvatskomnarodnombankomupravljainjezinimposlovanjemrukovodiguverner
Hrvatskenarodnebanke.
Ustrojstvo,cilj,zadaciinadlenostHrvatskenarodnebankeureujusezakonom.
lanak54.
DravniuredzarevizijujenajviarevizijskainstitucijaRepublikeHrvatske,kojaje
samostalnaineovisnausvomradu.
Dravnim uredom za reviziju upravlja glavni dravni revizor koji o njegovu radu
izvjeujeHrvatskisabor.
Osnivanje,ustrojstvo,nadlenostinainradaDravnoguredazarevizijuureujuse
zakonom.
lanak55.
Svatkoimapravonaradislobodurada.
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima

dostupnosvakoradnomjestoidunost.
lanak56.
Svakizaposleniimapravonazaradukojommoeosiguratisebiiobiteljislobodani
dostojanivot.
Najdueradnovrijemeodreujesezakonom.
Svakizaposleniimapravonatjedniodmoriplaenigodinjiodmoriovihseprava
nemoeodrei.
Zaposlenimoguimati,uskladusazakonom,udjelapriodluivanjuupoduzeu.
lanak57.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno

osiguranjeureujesezakonomikolektivnimugovorom.
Pravausvezisporoajem,materinstvominjegomdjeceureujusezakonom.
lanak58.
Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad,

nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih
ivotnihpotreba.
Posebnuskrbdravaposveujezatitiosobasinvaliditetominjihovuukljuivanjuu
drutveniivot.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih
invalida,udovica,roditeljaidjecepoginulihhrvatskihbranitelja.
Nemoesezabranitiprimanjehumanitarnepomoiizinozemstva.
lanak59.
Svakomsejamipravonazdravstvenuzatituuskladusazakonom.
lanak60.
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo
osnivatisindikateislobodnounjihstupatiiiznjihistupati.
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne

organizacije.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno

organiziranje.
Poslodavciimajupravoosnivatiudrugeislobodnounjihstupatiiiznjihistupati.
lanak61.
Jamisepravonatrajk.
U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima

zakonommoeseograniitipravonatrajk.
lanak62.
Obiteljjepodosobitomzatitomdrave.
Brakipravniodnosiubraku,izvanbranojzajedniciiobiteljiureujusezakonom.
lanak63.
Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne,

materijalneidrugeuvjetekojimasepromieostvarivanjepravanadostojanivot.
lanak64.
Roditeljisuduniodgajati,uzdravatiikolovatidjecuteimajupravoisloboduda
samostalnoodluujuoodgojudjece.
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove

osobnosti.
Tjelesnoiduevnooteenoisocijalnozaputenodijeteimapravonaosobitunjegu,
obrazovanjeiskrb.
Djecasudunabrinutisezastareinemoneroditelje.
Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne

brinuroditelji.
lanak65.
Dunostjesvihdatitedjecuinemoneosobe.
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti
prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se
takavradsmijedopustiti.
Mlade,majkeiosobesinvaliditetomimajupravonaosobituzatitunaradu.
lanak66.
ObrazovanjejeuRepubliciHrvatskojsvakomudostupno,podjednakimuvjetima,u
skladusnjegovimsposobnostima.
Obveznoobrazovanjejebesplatnouskladusazakonom.
lanak67.
Uzuvjetepropisanezakonommoguseosnivatiprivatnekoleiuilita.
lanak68.
Jamiseautonomijasveuilita.
Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa

zakonom.
lanak69.
Jamiseslobodaznanstvenoga,kulturnogiumjetnikogstvaralatva.
Dravapotieipomaerazvitakznanosti,kultureiumjetnosti.
Dravatitiznanstvena,kulturnaiumjetnikadobrakaoduhovnenarodnevrednote.
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga,

kulturnog,umjetnikog,intelektualnogidrugogstvaralatva.
Dravapotieipomaeskrbotjelesnojkulturiiportu.
lanak70.
Svatkoimapravonazdravivot.
Dravaosiguravauvjetezazdravokoli.
Svatkojeduan,usklopusvojihovlastiidjelatnosti,osobituskrbposveivatizatiti
zdravljaljudi,prirodeiljudskogokolia.
IV.USTROJSTVODRAVNEVLASTI
1.HRVATSKISABOR
lanak71.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u

RepubliciHrvatskoj.
lanak72.
Hrvatskisaborimanajmanje100,anajvie160zastupnikakojise,natemeljuopeg
ijednakogabirakogprava,birajuneposrednotajnimglasovanjem.
lanak73.
ZastupniciseuHrvatskisaborbirajunavrijemeodetirigodine.
Zakonomseodreujebroj,uvjetiipostupakizborazastupnikauHrvatskisabor.
lanak74.
IzborisezazastupnikeuHrvatskisaborodravajunajkasnije60dananakonisteka
mandatailirasputanjaHrvatskogasabora.
PrvozasjedanjeHrvatskogasaboraodravasenajkasnije20dananakonprovedenih
izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je

nazonaveinazastupnika.
lanak75.
ZastupniciuHrvatskomsaborunemajuobvezujuimandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga

pravaodreenazakonom.
lanak76.
ZastupniciuHrvatskomsaboruimajuimunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za

izraenomiljenjeiliglasovanjeuHrvatskomsaboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni
postupakbezodobrenjaHrvatskogasabora.
ZastupnikmoebitipritvorenbezodobrenjaHrvatskogasaborasamoakojezateen
da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet
godina.OtakvomsesluajuizvjeujepredsjednikaHrvatskogasabora.
AkoHrvatskisabornijenaokupu,odobrenjedasezastupnikliislobodeilidase
protivnjeganastavikaznenipostupakdajeionjegovupravunaimunitetodluuje
mandatnoimunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno
potvrditiHrvatskisabor.
lanak77.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti

samousluajuratailiusluajevimaizlanka17.i101.Ustava.
lanak78.
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to

odluiveinasvihzastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava, raspustiti

Hrvatskisabor.
lanak79.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i
15.srpnjaidrugiput,izmeu15.rujnai15.prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili

veinezastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova

zastupnikaparlamentarnihstranakasazvatiHrvatskisabornaizvanrednozasjedanje.
lanak80.
Hrvatskisaborimapredsjednikaijednogiliviepodpredsjednika.
UnutarnjeustrojstvoinainradaHrvatskogasaboraureujeseposlovnikom.
Poslovniksedonosiveinomglasovasvihzastupnika.
lanak81.
Hrvatskisabor:
odluujeodonoenjuipromjeniUstava,
donosizakone,
donosidravniproraun,
odluujeoratuimiru,
donosiaktekojimaizraavapolitikuHrvatskogasabora,
donosiStrategijunacionalnesigurnostiiStrategijuobraneRepublikeHrvatske,
ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti

RepublikeHrvatske,
odluujeopromjenigranicaRepublikeHrvatske,
raspisujereferendum,
obavljaizbore,imenovanjairazrjeenja,uskladusUstavomizakonom,
nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti

odgovornihHrvatskomsaboru,uskladusUstavomizakonom,
dajeamnestijuzakaznenadjela,
obavljadrugeposloveutvreneUstavom.
lanak82.
Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom
glasovaukolikojenasjednicinazonaveinazastupnika.
Zastupniciglasujuosobno.
lanak83.
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski

sabordonosidvotreinskomveinomglasovasvihzastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i

temeljneslobode,izbornisustav,ustrojstvo,djelokruginainradadravnihtijelate
ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor
donosiveinomglasovasvihzastupnika.
Odlukuizlanka8.UstavaHrvatskisabordonosidvotreinskomveinomglasova
svihzastupnika.
lanak84.
SjednicesuHrvatskogasaborajavne.
lanak85.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela
HrvatskogasaborateVladaRepublikeHrvatske.
lanak86.
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i

pojedinimministrimazastupnikapitanja.
NajmanjejednadesetinazastupnikaHrvatskogasaboramoepodnijetiinterpelaciju
oraduVladeRepublikeHrvatskeilipojedinognjezinoglana.
Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju

poslovnikom.
lanak87.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o

prijedloguzakonailiodrugompitanjuizsvogdjelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade

raspisatireferendumoprijedlogupromjeneUstavailiodrugompitanjuzakojedri
dajevanozaneovisnost,jedinstvenostiopstojnostRepublikeHrvatske.
Opitanjimaizstavka1.i2.ovogalankaHrvatskisaboreraspisatireferendumu
skladusazakonomakotozatraidesetpostoodukupnogbrojabiraauRepublici
Hrvatskoj.
Nareferendumuseodluujeveinombiraakojisupristupilireferendumu.
Odlukadonosenanareferendumuobvezatnaje.
Oreferendumusedonosizakon.Zakonomsemogupropisatiiuvjetizaodravanje
savjetodavnogreferenduma.
lanak88.
Hrvatskisabormoe,najvienavrijemeodgodinudana,ovlastitiVladuRepublike
Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih
koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda,
nacionalnaprava,izbornisustav,ustrojstvo,djelokruginainradadravnihtijelai
lokalnesamouprave.
Uredbenatemeljuzakonskeovlastinemogudjelovatiunatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od

godinudanaoddanadobiveneovlasti,akoHrvatskisaborneodluidrukije.
lanak89.
Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su

izglasaniuHrvatskomsaboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom,

moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom
RepublikeHrvatske.
lanak90.
Prijenegotostupenasnaguzakoniidrugipropisidravnihtijelaobjavljujuseu
Narodnimnovinama,slubenomlistuRepublikeHrvatske.
Propisitijelakojaimajujavneovlastiprijestupanjanasnagumorajubitiobjavljeni
nadostupannainuskladusazakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije
zbogosobitoopravdanihrazlogazakonomdrukijeodreeno.
Zakoniidrugipropisidravnihtijelaitijelakojaimajujavneovlastinemoguimati
povratnodjelovanje.
Izposebnoopravdanihrazlogasamopojedineodredbezakonamoguimatipovratno
djelovanje.
lanak91.
Dravniseprihodiirashodiutvrujuudravnomproraunu.
Hrvatskisabordonosidravniproraunveinomglasovasvihzastupnika.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi

izvori.
lanak92.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog

interesa.
Istranapovjerenstvaimajusastav,djelokrugiovlastiuskladusazakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih

zastupnika.
lanak93.
Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu

ljudskih prava i sloboda utvrenih Ustavom, zakonima i meunarodnim pravnim
aktimaoljudskimpravimaislobodamakojejeprihvatilaRepublikaHrvatska.
Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed
nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili povrijeena
njegovaustavnailizakonskaprava.
Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Puki

pravobraniteljsamostalanjeineovisanusvomradu.
Uvjetizaizborirazrjeenjepukogpravobraniteljainjegovihzamjenika,djelokrug
inainradaureujusezakonom.Zakonomse,radizatitetemeljnihustavnihprava,
pukom pravobranitelju mogu povjeriti i odreene ovlasti u odnosu na pravne i
fizikeosobe.
Puki pravobranitelj i ostali opunomoenici Hrvatskoga sabora za promicanje i

zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda imaju imunitet kao i zastupnici u
Hrvatskomsaboru.
2.PREDSJEDNIKREPUBLIKEHRVATSKE
lanak94.
PredsjednikRepublikeHrvatskepredstavljaizastupaRepublikuHrvatskuuzemljii
inozemstvu.
Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost

dravnevlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti

RepublikeHrvatske.
lanak95.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na

neposrednimizborimatajnimglasovanjemnavrijemeodpetgodina.
NitkonemoebitibiranvieoddvaputazaPredsjednikaRepublike.
PredsjednikRepublikebiraseveinomsvihbiraakojisuglasovali.Akonijedan
odkandidatanedobijetakvuveinu,izborseponavljanakon14dana.
Naponovljenomizborupravodabudubiraniimajudvakandidatakojasuuprvom
glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da
budeponovnobiranstjeekandidatkojijesljedeipobrojudobivenihglasova.
IzborPredsjednikaRepublikeobavljasenajmanje30,anajvie60danaprijeisteka
mandata.
Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog

suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost
Ustavu.
IzborPredsjednikaRepublike,prisegainjenopolaganjeureujesezakonom.
lanak96.
Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu

dunost.
Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj

stranci,oemuobavjetavaHrvatskisabor.
lanak97.
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg

odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da
gazamjenjuje.OpovratkunadunostodluujePredsjednikRepublike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako

PredsjednikRepublikenijeustanjuodluitiopovjeravanjudunostiprivremenom
zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog
predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome
odluujenaprijedlogVlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike

Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni
sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost
privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik
Hrvatskogasabora.
KadapredsjednikHrvatskogasaborakaoprivremenipredsjednikRepublikedonosi
aktoproglaenjuzakona,aktsupotpisujepredsjednikVladeRepublikeHrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od

danapreuzimanjadunostiprivremenogpredsjednikaRepublikesukladnostavku3.
ovogalanka.
lanak98.
PredsjednikRepublike:
raspisujeizborezaHrvatskisaborisazivaganaprvozasjedanje,
raspisujereferendumuskladusUstavom,
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele

zastupnikihmjestauHrvatskomsaboruiobavljenihkonzultacija,uivapovjerenje
veinesvihzastupnika,
dajepomilovanja,
dodjeljujeodlikovanjaipriznanjaodreenazakonom,
obavljadrugedunostiodreeneUstavom.
lanak99.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i

provoenjuvanjskepolitike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade,

odluujeoosnivanjudiplomatskihmisijaikonzularnihuredaRepublikeHrvatskeu
inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora

Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih
misijaRepublikeHrvatskeuinozemstvu,uzprethodnisupotpispredsjednikaVlade
RepublikeHrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova

diplomatskihmisija.
lanak100.
PredsjednikRepublikevrhovnijezapovjednikoruanihsnagaRepublikeHrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa

zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i

zakljuujemir.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave

Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu
oruanihsnagaiakonijeproglaenoratnostanje.
lanak101.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa

zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga
sabora.AkoHrvatskisabornijeuzasjedanju,PredsjednikRepublikeimaovlastda
uredbamasazakonskomsnagomureujesvapitanjakojazahtijevaratnostanje.
Usluajuneposredneugroenostineovisnosti,jedinstvenostiiopstojnostidrave,ili
kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne
dunosti,PredsjednikRepublikemoe,naprijedlogpredsjednikaVladeiuznjegov
supotpis,donositiuredbesazakonskomsnagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu

Hrvatskomsaboruimsebudemogaosastati.
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u

skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa
zakonskomsnagomprestajevaiti.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati

sjednicuVladeipredsjedavatitakosazvanojsjedniciVlade.
lanak102.
PredsjednikRepublikemoepredloitiVladidaodrisjednicuirazmotriodreena
pitanja.
PredsjednikRepublikemoebitinazoansjedniciVladeisudjelovatiuraspravi.
lanak103.
PredsjednikRepublikeiVladaRepublikeHrvatske,uskladusUstavomizakonom,
suraujuuusmjeravanjuradasigurnosnihslubi.
Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje

nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i
predsjednikVladeRepublikeHrvatske.
lanak104.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a

nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka
moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje,
Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana
predlaganjanedonesedravniproraun.
Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok

trajepostupakzautvrivanjenjegoveodgovornostizapovreduUstava.
lanak105.
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju

svojihdunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe

pokrenutiHrvatskisabordvotreinskomveinomsvihzastupnika.
O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske

dvotreinskomveinomsvihsudaca.
UstavnisudmoradonijetiodlukuoodgovornostiPredsjednikaRepublikeHrvatske
za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se

pokreeodgovornostPredsjednikaRepublikezapovreduUstava.
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku

RepublikeprestajedunostposiliUstava.
lanak106.
PredsjednikRepublikeimaimunitetnepovredivosti.
Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti
kaznenipostupakbezprethodnogodobrenjaUstavnogsuda.
PredsjednikRepublikemoebitipritvorenbezodobrenjaUstavnogsudasamoako
jezateendainikaznenodjelozakojejepropisanakaznazatvorautrajanjuduem
od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike
pritvorilo,dunojeotomeodmahobavijestitipredsjednikaUstavnogsuda.
lanak107.
PredsjednikuRepublikeuobavljanjunjegovihdunostipomausavjetodavnatijela.
lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena
imenovanjakojasuusuprotnostisnaelomdiobevlasti.
Savjetodavni,struniidrugiposloviobavljajuseuUreduPredsjednikaRepublike.
UstrojstvoidjelokrugUredaureujePredsjednikRepublikesvojomodlukom.Ured
Predsjednika Republike i strune slube Vlade Republike Hrvatske surauju u
obavljanju poslova od zajednikog interesa. Sredstva za rad Ureda Predsjednika
RepublikeosiguravajuseuokvirudravnogproraunaRepublikeHrvatske.
3.VLADAREPUBLIKEHRVATSKE
lanak108.
VladaRepublikeHrvatskeobavljaizvrnuvlastuskladusUstavomizakonom.
lanak109.
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie podpredsjednika i

ministri.
BezodobrenjaVladepredsjednikilanoviVladenemoguobavljatinijednudrugu
javnuiliprofesionalnudunost.
lanak110.
lanoveVlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za

sastavVlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja

mandata,mandatarjeduanprogramVladeiVladupredstavitiHrvatskomsaborui
zatraitiglasovanjeopovjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u
Hrvatskomsaboru.
PredsjednikilanoviVladepolausveanuprisegupredHrvatskimsaborom.Tekst
prisegeutvrujesezakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike

Hrvatske,rjeenjeoimenovanjupredsjednikaVladedonosiPredsjednikRepublike
uzsupotpispredsjednikaHrvatskogasabora,arjeenjeoimenovanjulanovaVlade
donosipredsjednikVladeuzsupotpispredsjednikaHrvatskogasabora.
lanak111.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata,

PredsjednikRepublikemumoeproduitimandatzanajviejo30dana.
AkoniutomrokumandatarneuspijesastavitiVladuiliakopredloenaVladane
dobijepovjerenjeHrvatskogasabora,PredsjednikRepublikepovjeritemandatza
sastavVladedrugojosobi.
lanak112.
AkoVladanebudesastavljenauskladuslankom110.i111.Ustava,Predsjednik
Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati
prijevremeneizborezaHrvatskisabor.
lanak113.
VladaRepublikeHrvatske:
predlaezakoneidrugeakteHrvatskomsaboru,
predlaedravniproraunizavrniraun,
provodizakoneidrugeodlukeHrvatskogasabora,
donosiuredbezaizvrenjezakona,
vodivanjskuiunutarnjupolitiku,
usmjeravainadzireraddravneuprave,
brineogospodarskomrazvitkuzemlje,
usmjeravadjelovanjeirazvitakjavnihslubi,
obavljadrugeposloveodreeneUstavomizakonom.
lanak114.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se
zakonomiposlovnikom.
lanak115.
VladajeodgovornaHrvatskomsaboru.
PredsjednikilanoviVladezajednikisuodgovornizaodlukekojedonosiVlada,a
osobnosuodgovornizasvojepodrujerada.
lanak116.
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se

pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili
Vladiucjelini.
GlasovanjeopovjerenjuVladimoezahtijevatiinjezinpredsjednik.
Nemoeseraspravljatiiglasovatiopovjerenjuprijenegoproteknesedamdanaod
danadostaveprijedlogaHrvatskomsaboru.
Raspravaiglasovanjeopovjerenjumoraseprovestinajkasnijeurokuod30dana
oddanadostaveprijedlogaHrvatskomsaboru.
Odlukaonepovjerenjujedonijetaakojezanjuglasovalaveinaodukupnogbroja
zastupnikauHrvatskomsaboru.
AkoHrvatskisaborodbijeprijedlogzaizglasavanjenepovjerenja,zastupnicikojisu
ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est
mjeseci.
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik

Vlade i Vlada podnose ostavku.Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje
novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik
Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon
primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e
odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati
izborezaHrvatskisabor.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe

umjestonjegapredloitidrugogalanaHrvatskomsaborudamuizglasapovjerenje
ilipredsjednikVladeiVladamogupodnijetiostavku.
UsvimsluajevimakadapredsjednikVladeiliVladapodnesuostavkupostupite
seuskladusastavkom7.ovogalanka.
lanak117.
Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se

zakonom.
Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica

lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne
ovlasti.
Zakonomidrugimpropisimaureujesestatusdravnihslubenikateradnopravni
statusnamjetenika.
4.SUDBENAVLAST
lanak118.
Sudbenuvlastobavljajusudovi.
Sudbenavlastjesamostalnaineovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih

izvoraprava.
lanak119.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu
pravairavnopravnostsvihunjegovojprimjeni.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope

sjedniceVrhovnogsudaRepublikeHrvatskeinadlenogodboraHrvatskogasabora,
na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik
VrhovnogsudaRepublikeHrvatskebirasenaetirigodine.
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima

ureujesezakonom.
lanak120.
Sudskesuraspravejavneipresudeseizriujavno,uimeRepublikeHrvatske.
Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su
nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne
sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota
stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i
posvojenjem,iliradiuvanjavojne,slubeneiliposlovnetajneizatitesigurnostii
obraneRepublikeHrvatske,alisamouopsegukojijepomiljenjusudabezuvjetno
potrebanuposebnimokolnostimaukojimabijavnostmoglabititetnazainterese
pravde.
lanak121.
Sudakadunostpovjeravaseosobnosucima.
Usuenjusudjelujusuciporotniciisudskisavjetnici,uskladusazakonom.
lanak122.
Suciimajuimunitetuskladusazakonom.
Suciisuciporotnicikojisudjelujuusuenjunemogubitipozvaninaodgovornost
zaizraenomiljenjeiliglasovanjepridonoenjusudbeneodluke,osimakoseradi
okrenjuzakonaodstranesucakojejekaznenodjelo.
Sudacnemoeupostupkupokrenutomzbogkaznenogdjelauinjenoguobavljanju
sudake dunosti biti pritvoren niti mu moe biti odreen istrani zatvor bez
odobrenjaDravnogasudbenogvijea.
lanak123.
Sudakadunostjestalna.
Sudacebitirazrijeensudakedunosti:
akotosamzatrai,
akotrajnoizgubisposobnostobavljatisvojudunost,
ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake
dunosti,
akouskladusazakonom,zbogpoinjenogatekogstegovnogdjela,takoodlui
Dravnosudbenovijee,
kadnavrisedamdesetgodina.
Protivodlukeorazrjeenjusudakedunostisudacimapravourokuod15danaod
dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj
Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o
UstavnomsuduRepublikeHrvatske.
Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u

roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike
Hrvatske.OalbiodluujeUstavnisudnanainipopostupkukakojetoodreeno
UstavnimzakonomoUstavnomsuduRepublikeHrvatske.
Usluajevimaizstavka3.i4.ovogalankaUstavnisudduanjeodluitiurokuod
30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu
tubu.
Sudacnemoebitipremjetenprotivnonjegovojvoljiosimusluajuukidanjasuda
ilipreustrojasudauskladusazakonom.
Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa
sudakomdunou.
lanak124.
Dravnosudbenovijeejesamostalnoineovisnotijelokojeosiguravasamostalnost
ineovisnostsudbenevlastiuRepubliciHrvatskoj.
Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o

imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti
sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike
Hrvatske.
Odluke iz stavka 2. ovoga lanka Dravno sudbeno vijee donosi na nepristran

nain,anatemeljukriterijapropisanihzakonom.
Dravnosudbenovijeesudjelujeuosposobljavanjuiusavravanjusudacaidrugog
pravosudnogosoblja.
Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam sudaca, dva
sveuilinaprofesorapravnihznanostiidvasaborskazastupnika,odkojihjedaniz
redovaoporbe.
lanoviDravnogasudbenogvijeabirajupredsjednikaizmeusebe.
PredsjednicisudovanemogubitibiranizalanoveDravnogasudbenogvijea.
lanoviDravnogasudbenogvijeabirajusenarazdobljeodetirigodine,stimda
lanomDravnogasudbenogvijeanitkonemoebitivieoddvaputa.
Djelokrug,ustrojstvo,nainizboralanovainainradaDravnogasudbenogvijea
ureujusezakonom.
5.DRAVNOODVJETNITVO
lanak125.
Dravnoodvjetnitvojesamostalnoineovisnopravosudnotijeloovlatenoiduno
postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne
radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za
zatituUstavaiprava.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri

godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno
miljenjenadlenogodboraHrvatskogasabora.
Zamjenikedravnihodvjetnika,uskladusUstavomizakonom,imenuje,razrjeuje
ionjihovojstegovnojodgovornostiodluujeDravnoodvjetnikovijee.
Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na nepristran

nain,anatemeljukriterijapropisanihzakonom.
Zamjenicidravnogodvjetnikadravnoodvjetnikudunostobavljajustalno.
Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika

dravnog odvjetnika, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska
zastupnika,odkojihjedanizredovaoporbe.
lanoviDravnoodvjetnikogvijeabirajusenavrijemeodetirigodine,stimda
lanomDravnoodvjetnikogvijeanitkonemoebitivieoddvaputa.
lanoviDravnoodvjetnikogvijeabirajupredsjednikaizmeusebe.
elnicidravnihodvjetnitavanemogubitibiranizalanoveDravnoodvjetnikog
vijea.
Djelokrug,ustrojstvo,nainizboralanovainainradaDravnoodvjetnikogvijea
ureujusezakonom.
Ustanovljavanje,ustrojstvo,djelokruginadlenostdravnogodvjetnitvaureujuse
zakonom.
V.USTAVNISUDREPUBLIKEHRVATSKE
lanak126.
Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor
dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih
pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora
pravnih znanosti, na nain i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat
sucaUstavnogsudatrajeosamgodina,aproduujesedostupanjanadunostnovog
suca u sluaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na
dunost,aiznimnonajduljedoestmjeseci.
Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom

saboruprovodiodborHrvatskogasabora,nadleanzaUstav.
UstavnisudRepublikeHrvatskebirapredsjednikasudanavrijemeodetirigodine.
lanak127.
SuciUstavnogsudaRepublikeHrvatskenemoguobavljatinijednudrugujavnuni
profesionalnudunost.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u

Hrvatskomsaboru.
lanak128.
SudacUstavnogsudaRepublikeHrvatskemoebitirazrijeendunostiprijeisteka
vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na
zatvorskukaznu,iliakotrajno,toutvrujesamSud,izgubisposobnostdaobavlja
svojudunost.
lanak129.
UstavnisudRepublikeHrvatske:
odluujeosuglasnostizakonasUstavom,
odluujeosuglasnostidrugihpropisasUstavomizakonom,
moeocjenjivatiustavnostzakonateustavnostizakonitostdrugihpropisakojisu
prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za
pokretanjepostupkanijeprolovieodgodinedana,
odluujepovodomustavnihtubiprotivpojedinanihodlukadravnihtijela,tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim
ovlastimakadsutimodlukamapovrijeenaljudskapravaitemeljneslobode,kaoi
pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom
RepublikeHrvatske,
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i

nezakonitostiizvjeujeHrvatskisabor,
rjeavasukobnadlenostiizmeutijelazakonodavne,izvrneisudbenevlasti,
odluuje,uskladusUstavom,oodgovornostiPredsjednikaRepublike,
nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s

Ustavom,zabranitinjihovrad,
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne

sporovekojinisuudjelokrugusudova,
obavljadrugeposloveodreeneUstavom.
lanak130.
AkoUstavnisudutvrdidanadlenotijelonijedonijelopropiszaizvrenjeodredaba
Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome
obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava
Hrvatskisabor.
lanak131.
UstavnisudRepublikeHrvatskeukinutezakonakoutvrdidajeneustavan.
UstavnisudRepublikeHrvatskeukinuteiliponititidrugipropisakoutvrdidaje
neustavanilinezakonit.
U sluajevima iz lanka 129. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud

RepublikeHrvatskeutvrdidazakonnijebiouskladusUstavomilidadrugipropis
nijebiouskladusUstavomizakonom,donijeteodlukuoutvrenjuneustavnosti
ilinezakonitosti.
lanak132.
Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak

njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i
zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ljudskih prava i
temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana za izvravanje
dunostiiradUstavnogsudaRepublikeHrvatskeureujuseustavnimzakonom.
UstavnizakondonosisepopostupkuodreenomzapromjenuUstava.
Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim

poslovnikom.
VI.MJESNA,LOKALNAIPODRUNA(REGIONALNA)
SAMOUPRAVA
lanak133.
Graanimasejamipravonalokalnuipodrunu(regionalnu)samoupravu.
Pravonasamoupravuostvarujeseprekolokalnih,odnosnopodrunih(regionalnih)
predstavnikihtijelakojasusastavljenaodlanovaizabranihnaslobodnimitajnim
izborimanatemeljuneposrednog,jednakogiopegabirakogprava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem

zborova,referendumaidrugihoblikaneposrednogodluivanjauskladusazakonom
istatutom.
PravaizovogalankauRepubliciHrvatskojostvarujuigraaniEuropskeunije,u
skladusazakonomipravnomsteevinomEuropskeunije.
lanak134.
Jedinicelokalnesamoupravesuopineigradoviinjihovopodrujeodreujesena
nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne
samouprave.
Jedinicepodrune(regionalne)samoupravesuupanije.Podrujeupanijeodreuje
senanainpropisanzakonom.
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim

gradovimauRepubliciHrvatskojzakonomsemogudatiovlastiupanije.
U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne
samouprave.
lanak135.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se

neposrednoostvarujupotrebegraana,aosobitoposlovekojiseodnosenaureenje
naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti,
brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno
obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehniku kulturu, zatitu potroaa,
zatituiunapreenjeprirodnogokolia,protupoarnuicivilnuzatitu.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog

(regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo,
prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu
infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnihustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom.

Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia
graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima
uinkovitostiiekonominosti.
lanak136.
Jedinicelokalneipodrune(regionalne)samoupraveimajupravouokviruzakona,
svojimstatutimasamostalnoureditiunutarnjeustrojstvoidjelokrugsvojihtijelate
ihprilagoditilokalnimpotrebamaimogunostima.
lanak137.
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i
zakonitostiovlatenihdravnihtijela.
lanak138.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite

prihodekojimaslobodnoraspolauuobavljanjuposlovaizsvojegdjelokruga.
Prihodijedinicalokalneipodrune(regionalne)samoupravemorajubitirazmjerni
njihovimovlastimapredvienimUstavomizakonom.
Dravajedunapomagatifinancijskislabijejedinicelokalnesamoupraveuskladu
sazakonom.
VII.MEUNARODNIODNOSI
1.MEUNARODNIUGOVORI
lanak139.
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje

meunarodnihugovoraunadlenostije,ovisnoonaraviisadrajumeunarodnog
ugovora,Hrvatskogasabora,PredsjednikaRepublikeiVladeRepublikeHrvatske.
lanak140.
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu
zakona,meunarodneugovorevojneipolitikenaraviimeunarodneugovorekoji
financijskiobvezujuRepublikuHrvatsku.
Meunarodneugovorekojimasemeunarodnojorganizacijiilisavezudajuovlasti
izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje dvotreinskom
veinomglasovasvihzastupnika.
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili

prihvatumeunarodnihugovorakojejeHrvatskisaborpotvrdionatemeljustavka1.
i2.ovogalanka.
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa

PredsjednikRepublikenaprijedlogVladeiliVladaRepublikeHrvatske.
lanak141.
MeunarodniugovorikojisusklopljeniipotvreniuskladusUstavomiobjavljeni,
akojisunasnazi,inediounutarnjegapravnogporetkaRepublikeHrvatske,apo
pravnojsusnaziiznadzakona.Njihoveseodredbemogumijenjatiiliukidatisamo
uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima
meunarodnogprava.
2.UDRUIVANJEIRAZDRUIVANJE
lanak142.
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim

dravamaimanajmanjejednatreinazastupnikauHrvatskomsaboru,Predsjednik
RepublikeiVladaRepublikeHrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s

drugimdravamaukojembiudruivanjedovelo,ilimoglodovestidoobnavljanja
jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u
bilokojemobliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor

dvotreinskomveinomglasovasvihzastupnika.
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom

glasovabiraakojisupristupilireferendumu.
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke

Hrvatskogasabora.
Odredbeovogalankaoudruivanjuodnoseseinauvjeteipostupakrazdruivanja
RepublikeHrvatske.
VIII.EUROPSKAUNIJA
1.PRAVNAOSNOVALANSTVAIPRIJENOSUSTAVNIHOVLASTI
lanak143.
Republika Hrvatska, na temelju lanka 142. Ustava, kao drava lanica Europske
unije, sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva, kako bi zajedno s drugim
europskim dravama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te
ostvariladrugezajednikeciljeve,uskladustemeljnimnaelimaivrijednostimana
kojimaseEuropskaunijazasniva.
Republika Hrvatska, na temelju lanka 140. i 141. Ustava, institucijama Europske

unijepovjeravaovlastikojesupotrebnezaostvarivanjepravaiispunjavanjeobveza
preuzetihnatemeljulanstva.
2.SUDJELOVANJEUINSTITUCIJAMAEUROPSKEUNIJE
lanak144.
Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu

gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove
nadlenosti.
Hrvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s

ugovorimanakojimasetemeljiEuropskaunija.
VladaRepublikeHrvatskeizvjeujeHrvatskisaboroprijedlozimapravnihpropisa
iodlukauijemdonoenjusudjelujeuinstitucijamaEuropskeunije.Hrvatskisabor
moe o tim prijedlozima donositi zakljuke na osnovi kojih Vlada djeluje u
institucijamaEuropskeunije.
Nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u

institucijamaEuropskeunijeureujesezakonom.
Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim

ustavnimovlastima,VladaiPredsjednikRepublikeHrvatske.
3.PRAVOEUROPSKEUNIJE
lanak145.
OstvarivanjepravakojaproizlazeizpravnesteevineEuropskeunije,izjednaeno
jesostvarivanjempravakojasuzajamenahrvatskimpravnimporetkom.
PravniaktiiodlukekojejeRepublikaHrvatskaprihvatilauinstitucijamaEuropske
unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom
Europskeunije.
Hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini Europske

unije.
Dravnatijela,tijelajedinicalokalneipodrune(regionalne)samoupravetepravne
osobesjavnimovlastimaizravnoprimjenjujupravoEuropskeunije.
4.PRAVOGRAANAEUROPSKEUNIJE
lanak146.
Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im

jamipravnasteevinaEuropskeunije,aosobito:
slobodukretanjainastanjivanjanapodrujusvihdravalanica,
aktivnoipasivnobirakopravonaizborimazaEuropskiparlamentinalokalnim
izborimaudrugojdravilanici,sukladnopropisimatedravelanice,
pravonadiplomatskuikonzularnuzatitubilokojedravelanice,jednakuzatiti
vlastitihdravljanakadasenalazeutreojdraviukojojRepublikaHrvatskanema
diplomatskokonzularnopredstavnitvo,
pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom

ombudsmanu te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske
unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te
pravodobitiodgovornaistomjeziku.
Svapravaostvarujuseuskladusuvjetimaiogranienjimapropisanimaugovorima
na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih
ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije

uivajusvigraaniEuropskeunije.
IX.PROMJENAUSTAVA
lanak147.
PravodapredloipromjenuUstavaRepublikeHrvatskeimanajmanjejednapetina
zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike
Hrvatske.
lanak148.
Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih

zastupnika.
NacrtpromjeneUstavaHrvatskisaborutvrujeveinomglasovasvihzastupnika.
lanak149.
O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih

zastupnika.
lanak150.
PromjenuUstavaproglaavaHrvatskisabor.
X.ZAVRNEODREDBE
lanak151.
HrvatskisabordonijeteUstavnizakonzaprovedbuUstavaRepublikeHrvatskeu
rokuod6mjeseciod16.lipnja2010.,danaproglaenjaPromjeneUstavaRepublike
Hrvatske.
lanak152.
PromjenaUstavastupanasnagudanomproglaenja,16.lipnja2010.godine,osim
lanka9.stavka2.udijelukojiseodnosinaizvrenjeodlukaopredajidonesenih
sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 133. stavka 4. i lanaka 144.,
145. i 146. Ustava Republike Hrvatske koji stupaju na snagu danom pristupanja
RepublikeHrvatskeEuropskojuniji.

Ustav RH

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Ustav RH

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

4/8/2016 8509.07.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hrvatskoga sabora na temelju svoje

Proieni tekst Ustava Republike Hrvatske obuhvaa Ustav Republike Hrvatske

Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga

u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatskougarskoj personalnoj

u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji iz

u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne

u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju

u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i

u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata,

u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici

Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem,

Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom,

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,

U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na

zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na

Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere

Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike

Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim

Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane

Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga

Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad

Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti

Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita

Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s

U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih

Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne

Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe

Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti

Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku

Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom

Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama,

Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno

Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim

da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno

na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se

Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog

Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa

Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici

Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti

Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana

Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota,

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i

Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika,

Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih

Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga

Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa

Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili

Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa

Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja

Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima,

Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski

Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih

Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su

Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za

Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim

Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi