Sie sind auf Seite 1von 40

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD

Osijek, 1.6.2016. Josipa Kerovec


SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD
Tema: Plan ureenja gradilita

Osijek, 1.6.2016. Josipa Kerovec


SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Znanstveno podruje: Tehnike znanosti


Znanstveno polje: Graevinarstvo
Znanstvena grana: Organizacija i tehnologija graenja
Tema: PLAN UREENJA GRADILITA
Pristupnica: JOSIPA KEROVEC
Naziv studija: Preddiplomski sveuilini studij Graevinarstvo

U radu je potrebno prikazati smjernice za izradu ureenja gradilita i opisati elemente


ureenja gradilita. Na primjeru zgrade Sveuiline knjinice i multimedijskog centra
u Osijeku potrebno je izraditi shemu ureenja gradilita za radove I. faze - zemljani
radovi na zatiti graevinske jame.

Rad treba izraditi u 3 primjerka (original+2 kopije), spiralno uvezana u A4 formatu i


cjelovitu elektroniku datoteku u pdf. formatu na CD-u u prilogu.

Osijek, 1. lipnja 2016. godine

Predsjednica Odbora za
Mentorica: zavrne i diplomske ispite:
_________________________ _______________________________
izv.prof.dr.sc. Zlata Dolaek-Alduk izv.prof.dr.sc. Mirjana Bonjak-Kleina
Zavrni rad Josipa Kerovec

SADRAJ:

1. Saetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
2. Zakonodavni okvir ureenja gradilita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
3. Shema ureenja gradilita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
3.1. Smjernice za izradu sheme ureenja gradilita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
3.2. Elementi sheme ureenja gradilita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3.2.1. Privremene graevine i naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3.2.1.1. vrste graevine za privremeno koritenje na gradilitu . 9
3.2.1.2. Montane privremene graevine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
3.2.1.3. Kontejneri na gradilitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
3.2.2. Smjetaj i boravak ljudi na gradilitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
3.2.3. Skladitenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
3.2.3.1. Sipki materijali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
3.2.3.2. Drvena graa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
3.2.3.3. Montani elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
3.2.3.4. Skladitenje eksploziva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3.2.4. Priprema poluproizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3.2.4.1. Ureaji za pripremu betona i prostor za agregat . . . . . . . . . 15
3.2.4.2. Transport betona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
3.2.4.3. Ureaji za pripremu morta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18
3.2.4.4. Priprema crnih smjesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
3.2.5. Prostor za obradu materijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19
3.2.5.1.Prostor za tesarske radove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
3.2.5.2. Armiraki pogon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19
3.2.5.3. Prostor za izradu montanih elemenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
3.2.6. Transport na gradilitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
3.2.6.1. Vanjski transport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
3.2.6.2. Unutarnji transport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
3.2.7. Gradiline prometnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
3.2.8. Energija na gradilitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23
3.2.8.1. Elektrina energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23
3.2.8.2. Komprimirani zrak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
3.2.9. Opskrba vodom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24
3.2.9.1. Odvodnja gradilita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
3.3. Zone na gradilitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27
3.4. Zatita na radu pri organizaciji graenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
3.4.1. Zone opasnosti i obiljeavanja na gradilitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
4. Shema ureenja gradilita zgrade Sveuiline knjinice i multimedijskog centra
u Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30
5. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36
6. Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37

1
Zavrni rad Josipa Kerovec

1. Saetak

Ureenje gradilita je sloen proces kojim je potrebno isplanirati proizvodnju kako bi


se radovi odvijali u planiranim rokovima na to ekonominiji nain. Elementi ureenja
gradilita uglavnom su privremenog karaktera, iako se mogu koristiti i neki ve
postojei elementi ili neki elementi koji e biti dio budue graevine. Shema ureenja
gradilita je potrebna za organizaciju radnih procesa na gradilitu, a rjeava se u
okviru projekta organizacije gradilita u sklopu pripremno zavrnih radova.

U radu je potrebno prikazati smjernice za izradu ureenja gradilita i opisati elemente


ureenja gradilita. Na primjeru zgrade Sveuiline knjinice i multimedijskog centra u
Osijeku potrebno je izraditi shemu ureenja gradilita za radove I. faze - zemljani
radovi na zatiti graevinske jame, te priloiti slike u vidu primjera za elemente
ureenja gradilita.

Kljune rijei: gradilite, ureenje gradilita, shema ureenja gradilita, zone na


gradilitu.

2
Zavrni rad Josipa Kerovec

Abstract

Arranging site is a complex process which is necessary to plan production in order for
construction to proceed at the planned deadlines in the most economical way.
Elements of construction site are mostly temporary , although some already existing
elements or some elements that will be part of the future building can be reused. The
scheme of construction site is necessary for the organization of work processes at the
site and is dealt with in the framework of the organization's site within the
preliminary final works.
The paper should present the guidelines for preparing construction site and describe
the elements of construction site . For example, the building of the University Library
and multimedia center in Osijek it is necessary to make the scheme of construction
site works Phase I - earthworks to protect construction pit, and to attach pictures as
examples of elements of construction site.

Key words: construction site, arrangement site, scheme arrangement site, zone at
the construction site

3
Zavrni rad Josipa Kerovec

2. Zakonodavni okvir ureenja gradilita

Prema Zakonu o gradnji gradilite je zemljite i/ili graevina, ukljuivo i privremeno


zauzete povrine, na kojima se izvodi graenje ili radovi potrebni za primjenu
odgovarajue tehnologije graenja i zatitu. [1] ZOG (NN 153/13).

Problemi koncipiranja gradilinog rasporeda proizlaze iz posebnosti graevinske


proizvodnje i ne ponavljanja, privremenosti, viestrukosti rjeenja, vanjskim
radovima, osciliranja intenziteta radova, uvjetovanosti podsistema graenja i slino.
Ureenjem gradilita potrebno je isplanirati proizvodnju s potrebnim sredstvima za
rad na raspoloivom prostoru, kako bi se radovi odvijali u planiranim rokovima, na to
ekonominiji nain te na siguran nain za radnike.

Proces graenja, u svome odvijanju, nailazi na prepreke i poremeaje, koje glavni


inenjer gradilita samo moe slutiti, a mora misliti u pretpostavljenim
mogunostima, koje jo nisu dokazive i djelovati odmah bez prethodnog znanja iz
iskustva.

Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom, ako Zakonom o gradnji
ili propisom donesenim na temelju Zakona o gradnji nije propisano drukije.

Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obvezno sadri ime, odnosno tvrtku
investitora, projektanta, izvoaa i osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv i
vrstu graevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo graevinsku dozvolu,
klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonosti, odnosno
izvrnosti te dozvole, datum prijave poetka graenja, kao i naznaku da se radi o
kulturnom dobru ako se radovi izvode na graevini upisanoj u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske. [2] ZOG (NN 153/13).

Prema Pravilniku o sadraju i izgledu ploe kojom se oznaava gradilite ploa mora
biti pravokutnog oblika najmanjih dimenzija 420 mm 594 mm (A2 format). Sadraj
ploe mora biti napisan na hrvatskom jeziku, latininim pismom i prikladne veliine
slova. Ploa se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilite. Na gradilitu koje se
protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) ploa se
postavlja na poetku i na kraju trase te po potrebi i na drugim prikladnim mjestima
(npr. ulaz u gradilite na dijelu trase). [3] Pravilnik o sadraju i izgledu ploe kojom se
oznaava gradilite (NN 153/13, 42/14).

4
Zavrni rad Josipa Kerovec

3. Shema ureenja gradilita

Shema ureenja gradilita je grafiki prikaz smjetaja planiranih graevina i potrebnih


pripremnih radova za efikasnu izgradnju graevina. Ona se prikazuje u tlocrtnoj
situaciji gradilita u mjerilu od 1:200 do 1:1000 uz karakteristine presjeke graevina i
pogonskih postrojenja. Razvuena gradilita prikazuju se u mjerilu 1:500 ili veem s
oznakama mjesta proizvodnih ureaja, sjedita uprave gradilita i slino, ija detaljna
rjeenja se daju u posebnim crteima u veem mjerilu.

Shema ureenja gradilita sadri sljedee:


poloaj gradilita s ucrtanom granicom, odnosno ogradom s ulazima. Ako se
neki sadraj, kao to je na primjer kamenolom, nalazi van opsega sheme,
oznai se na shemi smjer i udaljenost do tog sadraja;
postojee graevine s oznakom koji se od njih rue ili premjetaju;
obrise graevina predvienih za izgradnju s vanjskim dimenzijama u tlocrtu i s
karakteristinim visinama;
predviene prometnice, posebno oznaene stalne i posebno privremene koje
e se nakon dovretka izgradnje ukloniti, s oznakama vrste i irinom;
proizvodne ureaje za razne vrste radova i potreban prostor za na primjer
beton, asfalt, tesarske i druge radove, s potrebnim vezama do graevine,
skladita i drugog;
poloaje i karakteristike raznih dizalica s potrebnim kolosjecima, smjerom
premjetanja i opsegom djelovanja;
voenje linija za elektrinu energiju, vodovod, komprimirani zrak i slino s
prikljunim mjestima izvorita i koritenja, oznakama potrebnih dimenzija,
skretanja, razdvajanja i oznakama stalnog ili privremenog karaktera;
otvorene i zatvorene skladine prostore s oznakom materijala ili opreme,
radionike prostore za odravanje strojeva i vozila ili njihov smjetaj;
sve vrste graevina za privredno naselje, poslovne graevine, sanitarne
objekte i slino s naznakama dimenzija i sadraja.

Radi preglednosti neki sadraji se mogu prikazati i na posebnom crteu


odgovarajuim oznakama (Slika 1. - Izvor: Mladen Radujkovi i suradnici, Organizacija
graenja, Zagreb, 2015.).

Ucrtani sadraji u shemi vidljivo se oznauju brojanim oznakama uz legendu.

Shema ureenja gradilita prua osnovne elemente za odreivanje kapaciteta i


proraun trokova, kod ega su naroite utjecajne transportne udaljenosti, zato se
esto daje prikaz transportnih udaljenosti s nainom transportiranja na shemi ili kao
posebni prilog uz nju.

5
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 1. Oznake uz shemu ureenja gradilita (Izvor: Mladen Radujkovi i suradnici,


Organizacija graenja, Zagreb, 2015.)

6
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.1. Smjernice za izradu sheme ureenja gradilita

Kako bi se postiglo racionalnije koritenje prostora i meusobnog komuniciranja


mogu se koristiti sljedee smjernice:

uprava gradilita smjeta se blizu glavnog ulaza zbog breg kontakta s


vanjskim osobama te nepotrebnog hodanja nezaposlenih po gradilitu;
na veim gradilitima zgrada poslovoa treba biti u blizini radova koje vodi,
na manjima u birou uprave gradilita. Tijekom rada poslovoa je veinom uz
radnike;
na gradilitima koja su udaljena od mjesta stanovanja radnika potrebno je
postaviti objekt za dnevni boravak radnika u blizini njihova rada;
sanitarni vor izvan prometnih mjesta na gradilitu ali dovoljno blizu te da je
povezan na kanalizaciju ili septiku jamu;
privremeno naselje izvan radilita dovoljno udaljeno od buke i praine uz
postojeu ili privremenu prometnicu;
prometnice uz skladita i proizvodne prostore s mogunou prolaza,
mimoilaenja ili okretanja;
deponije materijala koji se prerauju mogu biti izvan podruja zahvata
toranjske dizalice;
vozila i garae smjetaju se uz prometnice i potrebno je da je skladite
goriva i servisna radionica u blizini;
toranjske dizalice sa kranskom stazom postavljaju se u odnosu na graevinu
i materijale za prijenos sa to manje potrebe za premjetanje staze. Za
autodizalice odrede se mjesta njihova zadravanja u odreenim fazama
gradnje sa smjerom premjetanja.

Pregled elemenata ureenja gradilita prikazan je na slici 2. (Izvor: http://ratkaj-


projekt.hr/plan_izvodjenja_radova.html)

7
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 2. Raspored elemenata na gradilitu (Izvor: http://ratkaj-


projekt.hr/plan_izvodjenja_radova.html)

8
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2. Elementi sheme ureenja gradilita

3.2.1. Privremene graevine i naselja

Velik dio radova kod graenja odvija se na otvorenom prostoru uz utjecaj


atmosferskih prilika, kod kojih se nakon zavretka konstrukcije radi u zatvorenom
prostoru.

Privremene graevine mogu se izvoditi kao:


vrste graevine kod dugih gradnji i velikog opsega radova,
montane graevine kod duih gradnji,
kontejneri i pokretne prostorije kod svih vrsta gradnje,
atori, iznimno za kratko uvanje manjih koliina materijala osjetljivih na
atmosferske utjecaje.

Graevine raznih oblika, veliina i namjena potrebne su ve u samom poetku


graenja, a dijele se na:
gradiline poslovne graevine i laboratoriji,
stambena naselja za radnike na gradilitu, s pripadajuim sadrajima,
graevine za dnevni boravak radnika na gradilitu,
nunici i praone na gradilitima,
mehanike i proizvodne radionice,
skladine graevine, garae, spremita za strojeve i drugo.

Za ovakve privremene graevine prednost je da se brzo postavljaju i rastavljaju, da se


prilagode potrebama gradilita, terenu i klimi, a materijali ili elementi iz kojih se grade
da su pogodni za transport.

3.2.1.1. vrste graevine za privremeno koritenje na gradilitu

Fiksne ili vrste graevine rade se kod dugotrajnih gradnji od dvije i vie godina.

Najee se izvode od lokalnih materijala kao:

zidane graevine - zidane graevine od opeke, kamena ili betonskih blokova


rade se na gradilitima, gdje se gradi kroz due vrijeme, ako je povoljna dobava
materijala ili ga ima na licu mjesta, gdje su jae zime, vjetrovi ili velike vruine
te ako se nakon dovrenja graenja mogu adaptirane koristiti za druge
namjene;
drvene graevine - drvene konstrukcije se najvie koriste za privremene
graevine na gradilitima. Ove konstrukcije mogu se koristiti za sve vrste
privremenih graevina;

9
Zavrni rad Josipa Kerovec

metalne graevine - metalne konstrukcije s oblogom od lima ili drva koriste se


kao skladita, radionice ili kao pokretni objekti na kotaima. Prema namjeni
radi se odgovarajua izolacija, a potrebna je i zatita od korozije;
graevine od armiranog betona - armirano betonske konstrukcije rade se kao
dijelovi veih gradilinih betonara, za drobilane i separacije, silose za cement,
postolja za kabel kran i drugo.

3.2.1.2. Montane privremene graevine

Montane graevine namijenjene su za boravak ljudi, urede ili skladita materijala.


Prednosti montanih graevina su:

brza montaa i demontaa uz koritenje malog broja radnika,


relativno niski trokovi postavljanja i transporta,
viekratna uporaba,
mogunost standardizacije u obliku modularne gradnje,
izrada sastavnih dijelova u tvornicama, to uvelike poveava kvalitetu izvedbe.

3.2.1.3. Kontejneri na gradilitu

Kontejneri su vjerojatno najiskoritenije gradiline privremene graevine zbog


fleksibilnosti pri koritenju. Posebno su pogodni za koritenje u uvjetima gradnje u
urbanoj cjelini jer se mogu fleksibilno slagati u prostoru to umanjuje potrebu za
prostorom.

Izrauju se u standardiziranim dimenzijama podeenima za brz i lak transport.


Standardne dimenzije iznose u duini 4-6 m, u irini 2,5 m, a u visini oko 2,2 m (Slika
3. - izvor: http://www.ikspeditor.rs/vrste-kontejnera/, 20.4.2016.).

Slika 3. Prikaz kontejnera i njegovih dimenzija (Izvor: http://www.ikspeditor.rs/vrste-


kontejnera/, 20.4.2016.)

10
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2.2. Smjetaj i boravak ljudi na gradilitu

Na veim gradilitima van urbaniziranih naselja potrebno je izgraditi privremeno


naselje za radnike koji borave na gradilitu s pripadajuim graevinama za prehranu i
drutveni ivot, prodavaonicom i drugim. Opseg i nain izgradnje naselja ovisi o
koliini i trajanju radova kao i o klimatskim uvjetima.

Privremene stambene graevine za smjetaj radnika na gradilitu rade se preteno od


montanih elemenata. Kod lociranja naselja treba voditi rauna o vjetrovima,
opasnostima od odrona, te mogunosti prikljuka vodom i elektroenergijom. Radi
buke i praine dobro je da su naselja udaljena od radilita. Priljev sunanih zraka treba
biti barem 2-3 sata dnevno. Zimi se prostorije zagrijavaju na 18-20C. Za pristup
graevinama potrebno je izgraditi solidne pristupne prometnice irine 1 m, uzdignute
15 cm iznad terena.

Sanitarne ureaje treba postaviti u privremenom naselju i na gradilitu. Na radilitima


je potrebno postaviti nunike sa umivaonicima za pranje ruku, koji se spajaju na
kanalizaciju ili septike jame. U samom poetku mogu se postaviti montani nunici iz
drvenih elemenata, dok se ne izrade ozidani nunici i to tako da ne smetaju
proizvodnji i da nisu suvie udaljeni od radnih mjesta. U naseljima se rade sanitarni
prostori u sklopu nastambi ili kao samostalni sanitarni vorovi, s natkrivenim
prolazima.

3.2.3. Skladitenje

esto su gradilita udaljena od isporuitelja materijala, pa je nekad potrebno


skladititi vee koliine.

Na gradilitu se skladite materijali:


koji se neposredno ugrauju u graevinu (opeka, blokovi i slino), koji se
rasporeuju uz objekt u dosegu transportnog sredstva i tei elementi sa
manjim putem prijenosa;
koji se prije ugradnje prerauju (drvo, betonski elik i slino) i koji se preraeni
mogu ponovno uskladititi do njihove ugradnje. Skladite se smjeta uz prostor
za preradu, a preraeni materijali u podruju djelovanja dizalice;
koji se prije ugradnje prerauju u poluproizvode (beton, mort) ali se ne mogu
skladititi, samo odlagati na odreeno vrijeme.

11
Zavrni rad Josipa Kerovec

Kod skladitenja treba potivati pravilo teita odnosno tei elementi trebaju biti blie
mjestu ugradnje, provesti higijensko-tehnike zatitne mjere, mjere osiguranja od
krae, provesti potrebnu rasvjetu i sve sadraje uredno unijeti u shemu ureenja
gradilita. Za racionalno manipuliranje kod skladitenja treba koristiti pogodnu
opremu kao to su silosi, bunkeri, palete, transportne trake kao i djelovanje
gravitacije.

Prema vrsti i prirodi materijala skladita mogu biti:


otvorena to jest na otvorenom prostoru gdje se skladiti ljunak, pijesak,
tucanik, drvena graa, betonsko eljezo, opekarski proizvodi, montani
elementi i slino uz poravnanje i odgovarajue ureenje podloge (Slika 4. -
izvor: Mladen Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.));
natkrivena u obliku nadstrenice za materijale koje treba zatititi od padalina ili
od vruine kao to su izolacijske ploe, bitumenska ljepenka, gips ploe, bave
s bitumenom i slino, kao i za smjetaj raznih strojeva;
zatvorena ili pokrivena za materijale koje treba zatititi od utjecaja vlage,
smrzavice ili krae, kao to su cement, gips, elektromaterijal, eksploziv i slino,
za to se preteno koriste montane drvene i druge barake (Slika 5. - izvor:
Mladen Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.).

Primjer skladitenja prikazan je na slici 6.

Slika 4. Primjer skladitenja materijala u zatvorenom skladitu (baraka, kontejner)


(Izvor: Mladen Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.)

12
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 5. Primjer skladitenja na otvorenom prostoru (Izvor: Mladen Radujkovi i


suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.)

Slika 6. Skladitenje elemenata konstrukcije (Most Drava, Petrijevci, 2015.)

13
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2.3.1. Sipki materijali

Sipki materijali su prainastog ili pjeskovitog oblika kao to su cement, vapno, gips i
slino.

Veziva se isporuuju u vreama ili rasutom stanju i u oba sluaja ih treba zatititi od
utjecaja vlage, vruine i propuha. Vree se skladite u dobro izoliranim barakama, a u
rasutom stanju skladite se u silosima.

Skladitenje pjeskovitog materijala vri se u hrpama, boksovima ili silosima. Agregat


se skladiti u boksove s poprenim pregradama.

3.2.3.2. Drvena graa

Drvena graa koristi se u graevinarstvu za izradu drvenih konstrukcija kod kojih


ostaje materijal ugraen u graevinu i za izradu oplata, skela, podupora i drugog kada
se moe koristiti vie puta. Prema toj namjeni odreuje se i nain i mjesto
skladitenja.

Drvena graa podlona je truljenju, lomovima i oteenjima pa zahtjeva panju kod


obrade i kod skladitenja. Nakon upotrebe treba grau oistiti i sortiranu spremiti
odnosno ponovno skladititi. Radi opasnosti od poara poduzimaju se posebne mjere
zatite.

Postoji obla, tesana i rezana graa, koja se isporuuje u standardnim dimenzijama.


Skladiti se sa zranim meuprostorom radi prosuivanja i sprjeavanja truljenja, na
poravnan teren i oien od raslinja i humusa. Graa se polae na drvene gredice ili
betonske pragove. Daske se slau u stogove visine 2-3 m i pokriju provizornim
pokrovom od dasaka.

3.2.3.3. Montani elementi

Potreban prostor i nain skladitenja ovisi o dimenzijama i konstruktivnom


oblikovanju elemenata. U pravilu se ovi elementi skladite prema poloaju u kojem e
biti ugraeni u konstrukciju.

14
Zavrni rad Josipa Kerovec

U cilju pravilnog skladitenja treba paziti na sljedee:


da se tei elementi postave blie graevini, ali ne blie od 50 cm i da se
omogui siguran prolaz radnika;
elemente sloiti po redoslijedu ugraivanja i oznaiti (Slika 7.)
teren poravnati, stabilizirati i postaviti pogodne podloge;
visina slaganja kod koritenja dizalice je do 3 m, a kod runih prijenosa do 0,75
m, treba pravilno podupirati i osigurati od ruenja;
fasadni i zidni elementi postavljaju se na posebne podupore sa kojih se diu na
objekt, a definitivno obraeni elementi rastave se letvicama da se ne otete.

Slika 7. Skladitenje elemenata konstrukcije krovne reetke (Aerodrom Pleso, Zagreb,


2015.)

3.2.3.4. Skladitenje eksploziva

Skladitenje eksploziva trai posebne mjere radi zatite radnika i imovine (Slika 8. -
izvor: Mladen Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.). Odvojeno
se skladiti eksploziv, odvojeno goree vrpce i odvojeno kapisle i detonatori. Potrebna
je zatita i od krae.

15
Zavrni rad Josipa Kerovec

Udaljenost skladita od naselja i radnih mjesta ovisi o koliini i vrsti eksploziva. Za istu
udaljenost moe se skladititi gotovo dvostruko elatinoznog eksploziva u odnosu na
prakasti. Skladita za eksploziv mogu biti ukopana u zemlju sa betonskim zidovima,
hidroizolacijom i drenaom. Ulazna vrata se ne stavljaju u smjeru graevina i
prometnica. Eksploziv se ni u kojem sluaju ne skladiti u tunelima ili podzemnim
prostorijama u izgradnji.

Nadzemna skladita rade se sa stijenama male vrstoe i sa laganim krovom. treba


staviti gromobran, osigurati ventilaciju, a na prozore staviti mreu da ne ulaze
glodavci. Pod je od gume ili sloja asfalta da ne doe do iskrenja.

Slika 8. Primjer skladita vee koliine eksplozivnih materijala (Izvor: Mladen


Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.)

3.2.4. Priprema poluproizvoda

Na mnogim gradilitima neke materijale potrebno je preraditi u poluproizvode kao


to su beton, mort i drugo.

Kod takvih ureaja potrebno je planirati prostor za smjetaj strojeva i materijala kao i
manipulativni prostor.

3.2.4.1. Ureaji za pripremu betona i prostor za agregat

Cilj je da se postigne ekonominost i traena kvaliteta betona. Prostori za smjetaj


ureaja za pripremu betona su nekada jako ogranieni stoga je potrebno racionalno
iskoristiti raspoloivi prostor.

16
Zavrni rad Josipa Kerovec

Kvaliteta navedenih poluproizvoda ovisi o smiljenoj i pravilnoj organizaciji u koju


pripada dobro pripremljen i ureen prostor gdje se smjeta agregat, pravilno
doziranje, mijeanje, ugraivanje i njegovanje, te sve vrste transporta agregata,
cementa i mjeavine da bi konano oblikovani beton zadovoljio traene zahtjeve u
koje esto spada i izgled betona.

Za manja gradilita i kod eih premjetanja koristi se ureaj sa smjetajem agregata


u boksove s direktnim isputanjem betona u korpu dizalice.

Za vea gradilita koriste se ureaji slinog tipa, ali s mogunou odvoza betona
pogodnim vozilom do krana ili betonske pumpe.

Na veim gradilitima sa dugotrajnijim graenjem i velikim koliinama betona, kao na


primjer kod betonskih brana, postavljaju se automatizirane betonare, sa smjetajem
agregata u eline ili betonske silose pomou transportnih traka, beton se odvozi
pogodnim vozilom do krana (Slika 9. - izvor: http://www.orlandosentinel.com/,
20.5.2016.).

Smjetaj ureaja za beton treba imati mogunost pristupa transportnim sredstvima


za agregat i cement. Veliina prostora koji zauzimaju velike stabilne betonare
odreena je po isporuitelju ureaja. Prostor kod betonare sa smjetajem agregata u
boksove ovisan je, osim o proizvodnom kapacitetu betona i o potrebnoj rezervi
agregata. Pregrade su obino montane od elinih I profila i betonskih ili drvenih
platica. Raspored boksova ureuje se prema prisustvu pojedinih frakcija.

Slika 9. Odvoz betona s betonare do krana, Panamski kanal (Izvor:


http://www.orlandosentinel.com/, 20.5.2016.)

17
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2.4.2. Transport betona

Kada se beton dovozi do graevine iz centralne betonare, vanjske ili sa veeg


gradilita, potrebno je predvidjeti:
mjesto i sredstvo za prihvat odnosno pretovar betona,
prilaznu prometnicu za dolazak i odlazak vozila sa prostorom za okretanje ili
mimoilaenje.

3.2.4.3. Ureaji za pripremu morta

Potreban je prostor za mjealice za mort, za agregat i za vezivo. Priprema morta


postavlja se na mjesto vezano na vertikalni i horizontalni transport, esto i uz lift
dizalicu kada se buka nakon uklanjanja toranjske dizalice.

Za dimenzioniranje prostora i izbor ureaja potrebno je odrediti ukupnu i maksimalnu


dnevnu koliinu morta. Prema zadanoj recepturi za odreene marke morta odreuju
se koliine sastavnih dijelova slino kao kod betona. Pijesak se smjeta u hrpe,
boksove ili silose.

3.2.4.4. Priprema crnih smjesa

Pod crnom smjesom smatra se poluproizvod mjeavine agregata s bitumenskim


vezivom, kao to je lijevani asfalt, pjeani asfalt i drugi.

Ureaji se postavljaju kao stabilni u gradovima, a kao pokretni kod graenja


prometnica van urbaniziranih naselja.

Za odreivanje postrojenja potrebno je ustanoviti: povrinu za agregat po frakcijama


sa nainom transporta u dozatore, povrinu postrojenja za pripremu mjeavine s
ureajem za otpraivanje i silosima za pretovar mjeavine u vozila te potrebne
prometne povrine.

18
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2.5. Prostor za obradu materijala

3.2.5.1. Armiraki pogon

Danas se malo izvode tesarski radovi na tradicionalan nain, naroito kod izrade i
postavljanja oplata, a gotovo da nema gradilita gdje nema potrebe za tom vrstom
radova.

Vei dio tesarskih radova priprema se u centralnim pogonima radne organizacije ili u
specijaliziranim vanjskim radionicama. Na gradilite se dopremaju elementi koji se
ugrade u graevinu ili se koriste za oplate ili skele. Potrebno je predvidjeti na
gradilitu prostor za njihovo odlaganje do ugradnje, a kod oplata i skela jo i dodatni
prostor za izradu netipizirane oplate te prostor za ienje, mazanje, odravanje ili
preradu oplate.

Na veim i udaljenim gradilitima potrebno je izvriti veu koliinu tesarskih radova,


pa se predvia prostor za:
skladitenje dopremljene grae,
krojenje i obradu,
gotove elemente i posebno otpatke,
ienje i rastavljanje elemenata.

Za odreivanje tih prostora treba odabrati i analizirati tehnoloki proces, odrediti


koliine radova i potrebnih materijala.

3.2.5.2. Obrada betonskog elika

Pripremanje betonskog elika vri se preteno u centralnim armirakim pogonima i


sortirani elik prema planu savijanja elika doprema se, vezan u armaturni ko na
gradilite. Nekada se u pogonu sastavljaju elementi kako dolaze ugraeni u
konstrukcijske dijelove i takve prevoze na gradilite da bi se montirali u konstrukciju.

Za obradu betonskog elika predvia se prostor za:


smjetaj elika;
strojeve za ravnanje, sjeenje i savijanje;
povrine za odrezani elik i otpatke, za savijeni elik i za vezivanje savijenih
ipki u vezove ili koare sa potrebnim oznakama.

Predvieni prostor treba poravnati i oistiti od humusa i blata, uz nasipanje ili izradu
podloge kako ne bi dolo do oneienja elika.

19
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2.5.3. Prostor za izradu montanih elemenata

Armirano betonski elementi proizvode se preteno u centralnim radionicama, ali kod


nekih konstrukcija ekonominije je montane elemente raditi na gradilitu, posebno
kod udaljenih gradilita ili kod tekih elemenata nepogodnih dimenzija za iji prijevoz
trebaju specijalna vozila.

Rad se obavlja preteno na otvorenom prostoru uz pokretne zatitne pokrove. Oplata


je obino pripremljena u posebnoj radionici za koju se predvia prostor, kao i za
savijenu armaturu, a sve se usklauje s transportnim tokovima uz najmanje smetnje i
trokove.

Veliina proizvodnog prostora ovisi o broju elemenata u seriji, njihovom obliku, o


godinjem dobu, klimatskom podruju i o potrebi skladitenja veeg ili manjeg broja
elemenata.

Kod izrade betonskih montanih elemenata i za njihovo premjetanje koriste se


toranjske dizalice, autodizalice ili portalni kranovi. Zbog posebnih zahtjeva kod betona
predvia se u neposrednoj blizini posebni ureaj za njegovu proizvodnju.

Kod graevina s velikom tlocrtnom povrinom kao to su tvornike hale, stadioni i


slino, esto se za proizvodnju betonskih elemenata koristi prostor unutar same
graevine sa ureenom betonskom podlogom koja slui kao proizvodna povrina,
ime se smanjuju trokovi pripremnih radova i trokova transporta montanih
elemenata prilikom ugradnje.

3.2.6. Transport na gradilitu

Svaki poetak graenja uvjetuje dopremu potrebnih sredstava, alata, strojeva,


inventara, materijala i slino do gradilita i dalje nakon skladitenja odnosno
odlaganja do mjesta ugraivanja. Prema tome postoje dvije karakteristine vrste
transporta i to:

vanjski transport gdje se sredstva dopremaju od isporuitelja do gradilita,


unutarnji transport koji se vri po samom gradilitu.

20
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2.6.1. Vanjski transport

Kod rjeavanja vanjskog transporta polazi se od mogueg izvora isporuke uz


eventualno dodatno rjeavanje vanjskih prometnica. Postoje gradilita do kojih
dopiru vanjske prometnice za prijevoz potrebnog tereta, a do nekih gradilita
potrebno ih je izgraditi, pa se ukljuuju u investicijske graevine. Potrebno ih je
izgraditi prije otvaranja gradilita.

Prometnice se mogu relativno brzo izgraditi, osobito uz pogodne lokalne materijale.


Koritenjem kamiona velike nosivosti, uz mehanizirani utovar i istovar, uz koritenje
prikolica i odgovarajuu kvalitetu puta, smanjuju se trokovi po jedinici tereta.

eljezniki transport moe biti pogodniji gdje postoji pruga od isporuitelja do


gradilita ili pogona, inae se koristi kao kombinirani transport najee s cestovnim
transportom. eljezniki transport koristi se naroito za masovne materijale kao to
su kamen, ljunak i drugo. Koritenje energije je povoljnije nego kod cestovnih vozila,
ali postoje ogranienja u odnosu na direktnu dopremu, pa su potrebni pretovari, a
nekad i pomona skladita.

Plovni transport koristi se na plovnim rijekama i kanalima, jezerima i morima. Pogodni


su za prijevoz masivnih materijala. Za prijem robe potrebno je izgraditi pristanite s
pretovarnim ureajem na gradilitu ili u njegovoj blizini.

Transport iarama koristi se kod premotenja prirodnih prepreka kao to su kanjoni,


rijeke, strmine i slino i to za vanjski i unutarnji transport. Skrauje se duina puta i
trokovi u odnosu na ostale vrste transporta.

Zrani transport koristi se za prijevoz materijala, montanih elemenata i lake opreme


na teko pristupana mjesta, a transportno sredstvo su helikopteri. Avioni se koriste
za hitne poiljke, rezervne dijelove i slino kod veih udaljenosti.

Za izbor puteva i transportnih sredstava polazi se od moguih izvorita potrebnog


materijala, strojeva i opreme.

3.2.6.2. Unutarnji transport

Kod izgradnje na gradilitu postoji velik broj transportnih procesa kod kojih se
prenose razni tereti sa skladita na objekt u cilju ugradnje.

Kod ritmikog odvijanja dvaju ovisnih procesa potrebno je uskladiti uinak transporta
u jedinici vremena s uinkom proizvodnje u istom vremenu zbog toga to je
proizvodnja izravno ovisna o transportu.

21
Zavrni rad Josipa Kerovec

Kod neritmikih ovisnosti proces transporta povezuje dvije samostalne djelatnosti iji
tehnoloki procesi nisu u izravnoj ovisnosti. U tom sluaju proizvodnja nije izravno
ovisna o transportu, ali je potrebno odrediti broj potrebnih vozila u odnosu na
ugraivanje na gradilitu i s potrebnim prostorom skladitenja u odnosu na rezervne
dane.

3.2.7. Gradiline prometnice

Gradiline prometnice slue za transport raznih tereta unutar gradilita, a za to mogu


posluiti prometnice, kolosjeci, iare i uspinjae. Tereti se dovoze do graevine,
mjesta prerade i do skladita, to odreuje smjer prometnica. One su potrebne na
gradilitu ve u poetnoj fazi pa ih tako treba planirati i tome prilagoditi nain
izgradnje.

Ovim prometnicama potrebno je povezati potrona mjesta s prometnicama van


gradilita. Potrebno je sagledati koje prometnice mogu kasnije koristiti kao stalne, jer
privremene prometnice treba kasnije ruiti. Na prometnim mjestima treba pravilno
regulirati ulaz i izlaz i osigurati odgovarajuim znakovima.

Kod odreivanja trase potrebno je sljedee:


predvidjeti trasu u odnosu na uvjete, funkciju, raspoloivi prostor i trokove;
odrediti odgovarajui uzduni i popreni profil;
odrediti smjer kretanja i nain mimoilaenja;
odrediti montane graevine i pravilan razmak od graevina, strojeva,
skladita i slino.

U shemu gradilita ucrtavaju se mogue varijante i izvri izbor. U odnosu na


prolaznost postoje tri osnovna rjeenja:
obilazne prometnice,
prolazne prometnice,
slijepe prometnice s okretitem.

Osnovna rjeenja gradilinih puteva prikazana su na slici 10. (Izvor: Mladen


Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.). Posebnu pozornost
treba usmjeriti na radijuse zavoja ili okretita koji trebaju zadovoljiti potrebe tekih
gradilinih kamiona, a katkad s prikolicama. irine okretita trebaju biti 15 - 20 m, a
minimalni radijus krivina 15 - 30 m, odnosno 20 - 60 m za pristupni put za teka vozila
na tekom terenu.

22
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 10. Gradilini putevi - s okretitem, obilazni (kruni) i prolazni (Izvor: Mladen
Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb, 2015.)

Krune prometnice se rade kao jednosmjerne, omoguuju brzi prolaz vozilima, ali su
esto najskuplje. Prolazne prometnice mogu biti povoljne kada javne prometnice
prolaze sa dvije strane gradilita. Slijepa prometnica ima obino jedan prikljuak na
javnu prometnicu.

Osnovni elementi, kod privremenih gradilinih prometnica prilagoavaju se uvjetima


u sljedeim okvirima:
Minimalna irina jednotrane prometnice je 3 m, to odgovara irini vozila od
2,4 m, a 4 m za irinu vozila preko 2,6 m. irina dvotranih prometnica iznosi 5-
6 m.
Za jednotrane prometnice, koje se koriste u oba smjera potrebne su
mimoilaznice ija meusobna udaljenost ovisi o preglednosti i intenzitetu
prometa pa iznosi na gradilitima visokogradnje 100-200 m, a kod razvuenih
gradilita 300-500 m. usponi na gradilitima kreu se do 10%, a iznimno do
15%.

3.2.8. Energija na gradilitu

Gradilite je velik i neujednaen potroa energije radi naravi posla i raznih vrsta
radova pa je potrebna dobra priprema za racionalno koritenje energije.
Za utedu energije poduzimaju se razne mjere, a mijenjaju se i trokovi raznih vrsta
energije, pa se utede mogu postii i kod gradilinih radova.

3.2.8.1. Elektrina energija

Elektrina energija je potrebna na svakom gradilitu u veoj ili manjoj mjeri i koristi se
za pogon mehanizacije, za rasvjetu, komunikacijske veze i slino.

Dobiva se preteno iz elektrinih centrala visokonaponskom mreom, a na gradilitu


se transformira na radni napon. Drugi nain je proizvodnja elektrine energije na
gradilitu putem elektroagregata koritenjem tekuih goriva.
23
Zavrni rad Josipa Kerovec

Za potrebe gradilita treba predvidjeti:


izvor energije i nain prikljuka,
potrebne trafostanice,
razdjelna i prikljuna mjesta,
gradilinu niskonaponsku mreu.

Za proizvodnju elektrine energije mogu se koristiti elekroagregati u poetnoj fazi na


gradilitu kad jo nema druge struje, kao dopuna za vrne potrebe, kao rezerva ili kad
nema drugog rjeenja. Elektroagregati se rade kao pokretni i stabilni. Trafostanice se
rade tipizirane i smjetaju se u teite potronje.

Niskonaponska mrea na gradilitu se radi od golih vodia kao nadzemna mrea ili od
izoliranih vodia kao podzemna mrea. Nadzemna mrea postavlja se na stupove s
nosaima i izolatorima, a podzemna u rov gdje se kabeli postavljaju u sloj pijeska i na
to dolazi red opeka da se ne oteti kabel. Mreu treba tono ucrtati u shemu
ureenja gradilita, a pogotovo podzemnu da se prilikom kakvih iskopa ne bi prekinuo
kabel.

3.2.8.2. Komprimirani zrak

Jedan od nositelja energije je komprimirani zrak, pa je na mnogim mjestima jo uvijek


nezamjenjiv kao u tunelima, drugim podzemnim radovima, kod temeljenja pod
pritiskom i kod drugih slinih radova. Prednost su u sigurnom pogonu, jednostavnom
rukovanju, lakom i bezopasnom prijenosu energije, a bez tetnih plinova.

Na gradilitima s veom potronjom komprimiranog zraka postavljaju se stacionarne


kompresorske stanice, od kojih se zrak alje cijevima do potronih mjesta. One se
smjetaju u teite potronje, ali to blie izvoru snage. Usisni zrak mora biti ist i
hladan, pa je pogodno smjestiti ureaj u hladovinu.

Neposredno iza kompresorske stanice postavlja se rezervoar za zrak.

3.2.9. Opskrba vodom

Voda je potrebna ve na poetku radova na gradilitu te opskrba pripada meu prve


pripremne radove. Prema namjeni potrebna je pitka i tehnika voda, koja mora
zadovoljiti sanitarne i tehnike uvjete, pa su potrebna odgovarajua laboratorijska
ispitivanja.

24
Zavrni rad Josipa Kerovec

Voda se dobiva iz vodovodne mree, kao podzemna voda i kinica ili se doprema sa
vozilima cisternama. Potrebno je izvesti potrebnu kaptau, pumpne stanice, bunare,
vodotornjeve te vodovodnu mreu. Dimenzioniranje i projektiranje ovih objekata vri
se u odnosu na potrebe i prema saznanjima i propisima za ovu vrstu graevina.

Osnovno je odrediti potrebne koliine vode. Polazi se od potreba pojedinih potroaa


u odreenom vremenskom razdoblju, to je vidljivo iz vremenskog plana graenja.
Potrebna koliina vode za gaenje poara ovisi o koliini i vrsti uskladitenog
materijala, o vrstama zgrada, barake i slino.

Kod dobave vode iz izvora potrebno je izvor zahvatiti odgovarajuom kaptaom, a do


gradilita se moe dovesti gravitacijom ili tlaenjem crpkama. Ako se koristi
podzemna voda, kaptaa se sastoji iz jednog ili vie zdenaca koji seu u vodonosni
sloj, a u praksi se koriste zabijeni, kopani ili vueni zdenci. Kaptaa se moe provesti i
izravno iznad rijeke ili jezera s pumpnom stanicom i po potrebni uz proiavanje
vode.

Za premotenje neujednaene potronje koriste se rezervoari i hidrofori. Rezervoari


se postave na prirodno povieni teren ili na skelu od drvenih gredica ili od elinih
cijevi. Obino su okruglog ili pravokutnog oblika iz elinog lima, sadraja 1-20 3 .

Cjevovod se polae u zemlju u granici smrzavanja ili na zemlju kod kraeg trajanja dok
nema smrzavice. Poloaj cjevovoda ucrta se u shemu ureenja gradilita s oznakom
profila cijevi, te svih prikljuaka i hidranata.

Primjer dovoda vode do samog radilita prikazan na slici 11.

Slika 11. Dovod vode na gradilite (Izvor: Zlata Dolaek-Alduk)

25
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.2.9.1. Odvodnja gradilita

Na gradilitu je potrebno rijeiti i odvodnju. Ako se na gradilitu zadrava voda dolazi


do potekoa i smetnji koje se javljaju osobito kod transporta na gradilitu, na
skladinom prostoru, na proizvodnim prostorima, pogotovo kada gradilite postane
blatnjavo i radi toga neuredno.

Ako postoji mogunost potrebno se prikljuiti na postojeu kanalizaciju ili buduu ako
se prethodno izvede. Odvodnja u okviru pripremnih radova rjeava se putem
dopunske kanalizacije, sistemom jaraka i rigola kojima se odvodi voda na podruje
slobodnog otjecanja van gradilita. Za odvodnje sanitarnih graevina koriste se
septike jame ili kanalizacija ako postoji.

Kod zemljanih radova treba omoguiti otjecanje vode na jedno ili vie sabirnih mjesta
za daljnje odvoenje. U graevnim jamama izvedu se okna u koje se slijeva muljevita
voda i odatle odstranjuje membranskim crpkama. U poplavnim podrujima potrebno
je predvidjeti odgovarajue obrambene nasipe, a ugroene graevine pripremnih
radova izvesti na povienom mjestu.

26
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.3. Zone na gradilitu

Pri izradi sheme gradilita potrebno je voditi rauna o podjeli gradilita na zone
ovisno o intenzitetu rada. Mogu se razlikovati sljedee zone: neutralna zona,
unutarnja zona i sredinja zona (Slika 12. - izvor: Mladen Radujkovi i suradnici,
Organizacija graenja, Zagreb, 2015.)

Sredinja zona je primarni prostor izvoenja radova. Obuhvaa prostor oko graevine
u izgradnji, ukljuujui i samu graevinu. Veliina sredinje zone ovisi o radijusu
dizalice.

U unutarnjoj zoni odvijaju se procesi utovara i istovara materijala, privremeno se


odlae materijal. Ona obuhvaa i privremene prometnice na gradilitu.

U vanjskoj zoni, koja se nalazi u dohvatu ruke krana, smjeteni su pomoni pogoni i
glavna skladita materijala.

Neutralna zona nalazi se unutar gradiline ograde, ali izvan dosega ruke krana. U ovo
zoni smjetaju se pomone i privremene graevine.

Slika 12. Pregled zona na gradilitu (Izvor: Mladen Radujkovi i suradnici, Organizacija
graenja, Zagreb, 2015.)

27
Zavrni rad Josipa Kerovec

3.4. Zatita na radu pri organizaciji graenja

Zatita na radu je iznimno vana radi zatite zdravlja i sigurnosti ljudi, ouvanja
imovine, osiguranja uvjeta za produktivan rad i humanost sveukupnog rada.
Zatita na radu odnosi se na sve zaposlene osobe, studente, volontere, uenike i
osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom.

O vanosti zatite na radu u graevinarstvu najbolje govore statistiki podaci. Glavni


su razlozi za znatan udio ozljeda u graevinarstvu u odnosu na druga radilita
neodgovornost sudionika u graenju, nedisciplina u potovanju propisa zatite na
radu i ne obuenost radnika koji su izravno izloeni opasnosti.

3.4.1. Zone opasnosti i obiljeavanja na gradilitu

Nisu sva mjesta na gradilitu jednako opasna, a s tim u vezi definirane su zone
opasnosti (Tablica 1.).

Tablica 1. Zone opasnosti zatite na radu (Izvor: Mladen Radujkovi i suradnici,


Organizacija graenja, Zagreb, 2015.)

Poslodavac je duan na mjestima rada i pripadajuim instalacijama trajno postaviti


znakove sigurnosti i znakove ope obavijesti u skladu s odgovarajuim propisima.

Postoji katalog znakova sigurnosti koji se rabi u graevinarstvu.

28
Zavrni rad Josipa Kerovec

Na opasnost se upuuje znakovima zabrane ili zaustavljanja, opasnosti (crveno),


obavijesti (zeleno) i nalozima (plavo).

Znakovi se prikazuju na ploama i plakatima, a osim njih kao upozorenja za siguran


rad mogu se rabiti i naljepnice sigurnosti i ovjesni kartoni s upisanim tekstom. Na
ulazu u gradilite treba postaviti plou skupnih obveznih znakova za privremena
gradilita: Zabranjen pristup nezaposlenima, obvezna upotreba zatitne kacige,
obvezna upotreba naoala, obvezna upotreba rukavica! (Slika 13. - izvor:
http://www.signalizacija.org/opce_informacije3.html, 20.5.2016.).

Slika 13. Primjer ploe oznaka Zatite na radu na gradilitu (Izvor:


http://www.signalizacija.org/opce_informacije3.html, 20.5.2016.)

29
Zavrni rad Josipa Kerovec

4. Shema ureenja gradilita Sveuiline knjinice i multimedijskog centra u Osijeku


(SKIMCO)

SKIMCO e biti izgraen na sjevernom dijelu sveuilinog kampusa u Osijeku na


povrini od 5.535 m2. Uz junu stranu nalazit e se budua glavna etnica kroz
Kampus, s istone strane predvien je trg, dok je uz zapadnu i sjevernu granicu, iz
Ulice cara Hadrijana, postojea prometnica s planiranim javnim parkiralitem. Zgrada
e se sastojati od 6 etaa (2 podrumske, prizemlje, 2 kata i krovna etaa), ukupne
graevinske bruto povrine 11.169,75 m2. SKIMCO je projektiran kao pasivna
zgrada A+ razreda te sadri elemente energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora
energije, kao i zatite okolia. Za grijanje odnosno hlaenje u 100% iznosu e se
koristiti obnovljivi izvori energije.

Primjer sheme ureenja gradilita napravit emo na tlocrtnoj podlozi u dwg formatu
Sveuiline knjinice i multimedijskog centra u Osijeku.

U tijeku je faza zemljanih radova - iskop (Slika 14.). Prikazat emo sastavne dijelove
sheme prema navedenim pravilima.

Ulaz na gradilite je iz Ulice cara Hadrijana te nam ono slui kao ulaz i izlaz (Slike 15. i
16.). Prostor na gradilitu doputa dvotranu prometnicu ukupne irine 6 m koja vodi
do deponije zemlje za istovar (Slike 17. i 18.). Na kraju prometnice izveli smo okretite
prema pravilima o sekundarnim i posebnim prometnicama za teka vozila.

Na samom ulazu postavljena je gradilina ploa te ploa oznaka sa svim oznakama i


upozorenjima prema Pravilniku o sadraju i izgledu ploe kojom se oznaava gradilite
(Slike 19. i 20.). Gradilini prostor smo raspodijelili tako da je s lijeve strane unutarnje
prometnice razmjetaj privremenih objekata, a s lijeve iskop odnosno radilini
prostor.

Na samom poetku poslije gradiline ploe je uprava, wc, prostorija za radnike i


prikljuak za vodu i struju (Slika 21.). Spremnik benzina udaljili smo od boravka ljudi te
ga postavili uz sami kut gradilita, no ipak uz prometnicu.

Uz rijeeni primjer sheme ureenja iskopa na gradilitu prilaemo i ve rijeeni


primjer prve faze gradnje.

30
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 14. Iskop

Slika 15. Ulaz s vanjske prometnice na unutarnju prometnicu

31
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 16. Ulaz na gradilite

32
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 17. Unutarnja prometnica na gradilitu

33
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 18. Deponija zemlje

Slika 19. Graevinska ploa

34
Zavrni rad Josipa Kerovec

Slika 20. Ploa oznaka Zatite na radu na gradilitu

Slika 21. Uprava gradilita

35
Zavrni rad Josipa Kerovec

5. Literatura

J. Klepac: Organizacija graenja, Zagreb 1988.


M. Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja, Zagreb 2015.
Pravilnik o sadraju i izgledu ploe kojom se oznaava gradilite, Narodne
novine, br. 42/14, 2.4.2014. [1,2]
Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima, Narodne
novine br. 51/08, 5.5.2008.
Zakon o gradnji, Narodne novine, br. 153/13, 18.12.2013. [3]

36
Zavrni rad Josipa Kerovec

6. Prilozi

Prilog broj 1: Shema ureenja gradilita za radove I faze - zemljani radovi i radovi
na zatiti graevne jame

Prilog broj 2: Shema ureenja gradilita I faza prema glavnom i izvedbenom


projektu

Prilog broj 3: Karakteristini presjek (prikaz talpi) - glavni i izvedbeni projekt


zatite graevinske jame

37