Sie sind auf Seite 1von 2

Rubrika: Zatita na radu

Naslov: Umor na radnom mjestu i kako ga sprijeiti


Podnaslov: Umor se oituje subjektivnim i objektivnim znakovima. Subjektivni znaci ne moraju biti povezani sa
smanjenjem radnog uinka, a oituju se opadanjem kritinosti u radu, slabljenjem pozornosti, promjenom ponaanja i
raspoloenja. Zbog poremeaja emocionalne ravnotee umoran ovjek ee dolazi u sukobe s okolinom, razdraljiv
je i lahko se uzbuuje. Suzbijanje umora odmaranjem sastoji se od prekidanja, usporavanja ili promjene radnih
aktivnosti. Tako se organizam oporavlja i obnavlja.
Pie: Semir Kapetanovi
E-mail: redakcija@asadria.com
Karakteri: 6.600
Napomena:Obratiti panju na anterfile i egidu u tekstu N.K.

Umor je pojava koja prati svaku ovjekovu aktivnost, smanjuje radnu uinkovitost i negativno utjee na stav prema
radu. Ako se gleda kroz proizvodnju, umor je definiran smanjenjem radnog uinka tokom vremena. Fizioloka
definicija, s obzirom na procese u organizmu, definira ga hemijskim i funkcijskim promjenama koje nastaju u organizmu
za vrijeme rada, kao to su porast mlijene kiseline u miiima, smanjenje koliine eera itd. Psiholoki, umor je
osjeaj iscrpljenosti, bezvoljnosti, razdraljivosti i promjene raspoloenja, to potie radnika da prekine posao koji radi,
da se odmara ili bavi nekom drugom aktivnou.

Teorije nastanka umora


Nastanak umora tumai se nakupljanjem razgradnih produkata tokom rada, iscrpljenjem zaliha kisika te nedostatkom
energetskih tvari. Nijedna od ovih teorija ne ukljuuje ulogu nervnog sistema u nastanku umora, pa danas veina
naunika smatra da je umor posljedica sloenih procesa u centralnom nervnom sistemu (mozak, kimena modina i
njihovi nervi), koji su jo uvijek veinom nepoznati.

Vrste umora
Umor se obino dijeli na psihiki i fiziki. Psihiki umor se pojavljuje pri obavljanju intelektualnog rada, dok je fiziki
umor posljedica fizikog optereenja. Ove se dvije vrste umora preklapaju isto kao to se preklapaju fiziki i
intelektualni rad. S obzirom na brzinu nastanka, postoji akutni umor nakon jednokratnog rada, te hronini, dugotrajni
umor, koji se neprimjetno nakuplja tokom dueg perioda. esto je teko odrediti prve znakove umora, to je vrlo vano
u zanimanjima za koja se trai velika koncentracija.

Znakovi umora
Umor se oituje subjektivnim i objektivnim znakovima. Subjektivni znakovi ne moraju biti povezani sa smanjenjem
radnog uinka, a oituju se opadanjem kritinosti u radu, slabljenjem pozornosti, promjenom ponaanja i raspoloenja.
Zbog poremeaja emocionalne ravnotee umoran ovjek ee dolazi u sukobe s okolinom, razdraljiv je i lahko se
uzbuuje. Objektivni znakovi umora oituju se u smanjenju radnog uinka. Smanjenje kvalitete i kvantitete radnog
uinka direktni su pokazatelji umora. Moe se mjeriti razliitim psiholokim testovima. Drugi objektivni pokazatelji
umora su spontani prekidi radne aktivnosti i nehotino, neplansko ubacivanje odmora, uestalo mijenjanje brzine rada,
kao i poveana potronja energije u organizmu. Umor, takoer, smanjuje spretnost, pa ovjek slabije koordinira pokrete
i radi suvine kretnje tokom rada. Pojavi umora pogoduje slaba organizacija rada, neprikladno radno mjesto,
dugotrajan i intenzivan rad, nedovoljna struna sprema radnika, slaba prehrana, razliite bolesti, nemotiviranost za rad,
nezadovoljstvo u privatnom ivotu i loi meuljudski odnosi u radnom kolektivu.

Odnos izmeu duine radnog vremena i umora


Brojna su istraivanja pokazala da je brzina obavljanja posla vea to je radni dan krai. Tokom dugog radnog dana
radnik se od umora aktivno brani eim i duim pauzama, te sporijim tempom rada. Produivanjem radnog vremena
znaajno se poveava negativno djelovanje umora. Kad se radnik umori, uinkovitost mu je niska, a troi mnogo
energije. Zato je korist od skraivanja radnog vremena vea to je rad tei i to se vie umara.
---------------------------------------------------
Anterfile
Dugotrajno umaranje troi organizam i skrauje radni ivot
Nagomilavanje uinka umora tokom godina dovodi do poveanog troenja organizma i skraenja radnog ivota. Na to
djeluju i drutveno-ekonomske prilike u kojima radnik ivi. Zbog svih navedenih razloga ne preporuuje se
prekovremeni rad, jer on neizbjeno uzrokuje nagomilavanje umora i iscrpljenje organizma. Spreavanje umora je
meu najvanijim problemima u organizaciji rada. Umor se moe suzbiti odmaranjem, uzimanjem odreenih tvari koje
manjkaju radnikovu organizmu, te primjenom razliitih stimulatora.
----------------------------------------------------
Odmaranje
Suzbijanje umora odmaranjem sastoji se od prekidanja, usporavanja ili promjene radnih aktivnosti. Tako se organizam
oporavlja i obnavlja. Planiranje odmora treba biti organizirano i tu su vana etiri elementa: vremenski raspored
odmora, trajanje, broj i oblik odmora. Oporavak je bri kada je rad prekinut u ranijoj fazi umora, to ukazuje na potrebu
planiranja odmora prije nego se pojave znakovi umora. To je vrijeme najveeg radnog uinka. Naunici preporuuju, na
temelju istraivanja, vie kraih, a manji broj duih odmora. Odmor, meutim, ne smije trajati prekratko, jer se u tom
sluaju ne moe postii potpun oporavak od umora. Pasivno odmaranje podrazumijeva mirovanje i prekid aktivnosti,
sjedenje, leanje ili spavanje. Pasivni je odmor koristan kad se obavljaju jednostavni a teki poslovi, jer se na taj nain
odmaraju miine skupine koje su za vrijeme rada bile optereene. Spavanje je korisno izmeu pojedinih radnih
perioda. Odrastao ovjek spava prosjeno 67 sati, pri emu duina uveliko zavisi od navike.
Pokazalo se da je za bioloki ritam ovjeka korisno ii spavati u odreeno vrijeme i isto tako redovito ustajati u isti sat.
Spavanje je vrlo znaajno i, osim oporavka od umora, predstavlja potrebu organizma bez koje se ne bi mogla
nadoknaditi ni potronja energije za vrijeme mirovanja. Aktivni odmor se sastoji od prekidanja rada i prelaska na neku
drugu aktivnost. Aktivan je odmor pogodan kod lakih aktivnosti, posebno nakon intelektualnog rada. Moe se provoditi
razgibavanjem, etnjama, sportom itd.

Uzimanje tvari koje manjkaju radnikovu organizmu


Umor nastaje, izmeu ostalog, i zbog troenja energije, vode, kisika i hranjivih tvari, te je dodavanje tekuine, vitamina
i eera korisno za normalan nastavak rada organizma.

Stimulatori
Stimulatori su sredstva koja poboljavaju radnu sposobnost ljudi djelujui na organizam hemijski, fiziki ili psiholoki.
Neke tvari trenutno poboljavaju radnu sposobnost i odgaaju pojavu umora. Najee je u upotrebi kofein u obliku
kahve ili kola napitaka i teina u indijskom aju. Kofein i tein se ubrajaju u neopasne stimulatore, a ubrzavaju procese u
mozgu, pojaavaju rad srca i ire krvne ile, ime se olakava intelektualni i fiziki rad. Postoje i opasni stimulatori
(benzedrin, fenamin, pervitin), koji u prvom redu uklanjaju osjeaj umora, to navodi ovjeka da pree granice svoje
radne sposobnosti i dospije u teko stanje premorenosti, nakon kojeg je oporavak dugotrajan.

Najuspjeniji stimulatori
Najuspjeniji su psihiki stimulatori kao to su pohvale, nagrade i natjecanja, koji podiu motivaciju i interes za rad te
prirodnim putem stvaraju odbrambene mehanizme organizma. To su i jedina sredstva koja ne oteuju ili slabe
organizam bez obzira na duinu primjene. Dobra motivisanost radnika za posao koji obavlja i njegovo zadovoljstvo na
poslu najuspjeniji su faktori suzbijanja umora.

Egida
Pojavi umora pogoduje slaba organizacija rada, neprikladno radno mjesto, dugotrajan i intenzivan rad, nedovoljna
struna sprema radnika, slaba prehrana, razliite bolesti, nemotivisanost za rad, nezadovoljstvo u privatnom ivotu i
loi meuljudski odnosi u radnom kolektivu