Sie sind auf Seite 1von 2

NASLOV: PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ANKETNIH UPITNIKA O

SIGURNOSTI BANAKA U RH NASTAVAK TEME II dio


Davor Deliimunovi

Kao najvea prijetnja za bankarsko poslovanje oituju se oruana razbojnitva.


Prema odgovorima predstavnika banaka u posljednjih nekoliko godina znatno je vei
broj oruanih razbojnitva u odnosu na broj neovlatenih pokuaja ulaska u tiene
prostore banaka, gdje se u prvom redu svrstavaju provalne krae. Potaknut
podacima amerike udruge banaka o odnosu broja razbojnitva i broja provalnih
kraa s iznosima otuenog novca doao sam na ideju da pokuam doi do slinih
podataka u naoj zemlji. Obratio sam se predstavnicima osiguravateljskih tvrtki i
dobio iznenaujue podatke za koje sam ustanovio da se nigdje sustavno ne
registriraju, ne analiziraju i ne prate. Naalost, veina osiguravatelja nije eljela dati
tone podatke za jednu godinu nego samo podatke o viegodinjim prosjecima to je
dovoljno za prikaz trendova. Naime, analiza je potvrdila znatno vei broj oruanih
razbojnitva nego provalnih kraa u hrvatskim bankama. Broj oruanih razbojnitva
je u porastu i pri tome se biljee sve brutalniji pokuaji zastraivanja i izvrenja ovih
kaznenih djela. Meutim, tete kao posljedice razbojnitva i provalnih kraa koje su
izraunate u ukupnom iznosu otuenog novca su gotovo identine to znai da se u
tijeku provalnih kraa otuuje u prosjeku znatno vie novca nego to je sluaj u tijeku
razbojnitva koja se prema karakteru izvrenja provode tako da izazivaju trenutan
ok kod svih koji se zateknu na licu mjesta, a bitan element je brzina izvrenja i
iznenaenje. Meutim, nitko nije izraunao koliki su stvarni izravni i neizravni gubici
za jednu banku nakon izvrenja kaznenog djela koji se odnose na image banke,
gubitak povjerenja tedia i poslovnih klijenata, vlastitih zaposlenika i ono to je i
dalje upitno, koliko je trajanje tetnih posljedica, odnosno koliko e dugo trajati
razdoblje oporavka i stabiliziranja poslovanja to svakako treba ukalkulirati u sumu
gubitaka izazvanih poinjenim kaznenim djelom.

Kroz sve dosadanje ankete provlai se pitanje i komentari postojeih zakona i


pravilnika koji ureuje podruje obavljanja zatitarskih poslova. Bez obzira na to to
je 2003. godine stupio na snagu Zakon o privatnoj zatiti i to je naknadno stupilo na
snagu vie zakona i pravilnika koji reguliraju obavljanje zatitarskih poslova,
predstavnici banaka smatraju da postoji potreba za promjenama zakonske regulative
s naglaskom na struniji pristup i uvaavanje ljudi iz zatitarske struke koji se ve
dulje vrijeme bave ovim poslom i imaju praktina iskustva. U nekoliko odgovora je
naglaena potreba uspostavljanja sredinje institucije koja bi zastupala interese i
prezentirala mogunosti zatitarske struke koju je hitno potrebno pribliiti realnim
potrebama u financijskom sektoru. Zbog sve raznovrsnije ponude usluga i kvalitete
ureaja i opreme koja se koristi u zatitarskom sektoru potrebno je standardizirati
vrstu i kvalitetu usluge koja je dostupna na hrvatskom tritu. Isto tako, ispitanici su
istakli da su u znaajnoj mjeri pomogle preporuke od strane HUB-a, HIBO-a i
Hrvatskog ceha zatitara, uz preduvjet da preporuke budu prepoznate i prihvaene
od strane osiguravateljskih tvrtki, te da slue kao polazna osnova prilikom definiranja
polica osiguranja i sustava zatite.

Viegodinjim praenjem razmiljanja predstavnika banaka na temu zatite uoava


se jasna elja i potreba za sve raznovrsnijom uslugom zatite koju oekuju i trae od
zatitarskih tvrtki. Posebno je istaknuta potreba za brom prilagodbom i odzivom na
hitne intervencije u smislu pruanja tjelesne zatite i hitne tehnike intervencije. Iako
svaki sustav zatite predvia mogunost ispada jednog dijela sustava i automatsko
aktiviranje nekog drugog vida zatite ili barem informiranje o incidentnom dogaaju,
esto se u praksi dogaa da zbog uteda financijskih sredstava rukovoditelji poslova
sigurnosti upravo na dodatne (alternativne ili redundantne) sustave sigurnosti ne ele
potroiti dovoljno sredstava. U takvim situacijama od presudnog su znaaja
mogunosti pruanja hitnih intervencija tvrtki koje pruaju vanjsku zatitarsku uslugu.
Tada ovisno o tome koliki je broj i kakve su posljedice incidentnih dogaaja valja
razmisliti o angairanju vlastitih rezervnih sredstava za takve izvanredne situacije jer
je do hitne i istodobno kvalitetne usluge krojene po mjeri odreene financijske
institucije najtee doi. Dodatni je stav zastupljen u odgovorima i prijedlozima
predstavnika banaka da je sve vea glad za pravom informacijom u zatitarstvu,
odnosno da u Republici Hrvatskoj nema dovoljne ponude strune edukacije,
prezentacija, predavanja, seminara, konferencija i slinog u segmentu zatitarske
djelatnosti. S druge strane, vei broj predstavnika banaka je naglasio zadovoljstvo
uspostavljenom suradnjom sa zatitarskim tvrtkama koje im pruaju usluge tjelesne
i/ili tehnike zatite kao i najvee zadovoljstvo strunjacima koji predstavljaju
operativne izvritelje i koji su gotovo svakodnevno u kontaktu s predstavnicima
naruitelja usluga, dakle predstavnicima banaka. Ve sam u prethodnom broju
magazina napisao da je snimku i pregled stanja sigurnosti u financijskom sektoru
pomou anketnih upitnika kao jedne od metoda potrebno obavljati najmanje jednom
godinje. Toliko je priblino period u kojem predstavnici banaka smatraju da se
pojavljuju nove usluge kao poboljanje postojeih metoda zatite. Anketni upitnici su
jedan od primjera dvosmjerne komunikacije izmeu korisnika usluga banaka i
pruatelja usluga zatitara, koji kroz neprekidnu i otvorenu komunikaciju mogu
unaprijediti svoje poslovanje na obostranu korist.