Sie sind auf Seite 1von 2

Nadnaslov: Sogurnosna situacija u FBiH u 2007. godini.

Naslov: Kriminal kao izraz drutvene krize i moralne devijacije pojedinca


Podnaslov: Porast kriminala u FBiH primjetan je u onim osjetljivim podrujima gdje je
moralni sunovrat pojedinca naroito primjetan. Tako je u 2007. godini dolo do poveanja
krivinih djela povezanih sa razbojnitvom i tekim kraama, koji su vei za 23, 1% u odnosu
na 2006. godinu, dok je u ukupnom broju djela protiv imovine primjetan veliki broj
maloljetnih prekrlaca.
Autor: Kenan urkovi

Objektivno sagledavati i argumentovano govoriti o sigurnosnoj situaciji u jednoj dravi,


zahtjeva analizu ukupne situacije na tom polju, to podrazumijeva razliita empirijska i
socioloka istraivanja koja svakako obuhvataju ideju legaliteta kao paradigmatine i
vredonosne vodilje ljudskog ivljenja. Sigurnosna situacija u postratnim drutvima (a pod
postratnim drutvom podrazumijevamo svako ono ija je aktuelna socijalna situacija
uslovljena ratnim posljedicama) predstavlja veoma osjetljivo podruje prouavanja, a koje se
u mnogome razlikuje od onog koje oekujemo da analiziramo negdje drugo, odnosno, u
zemljama ije se posljednje ratno iskustvo vee za neka ve odavno prohujala vremena.
Posljedice rata iniciraju stvaranje razliitih sigurnosnih rizika, kao to su: problemi minskih
polja, ostaci ratnog profiterstva, kriminal povezan sa tienjem ratnih zloinaca, kriminal
povezan sa posttraumatskim ratnim stresom itd. To su, svakako, dodatni izazovi sa kojima se
BiH danas suoava. Meutim, ono to je primjetno, kada je u pitanju analiza sigurnosne
situacije u naoj zemlji, jesu moralne devijacije tranzicijskog drutva koje uzrokuju jasno
odreen tip kriminala, a koji je, naalost, u sve veem porastu. Ako se osvrnemo na
sigurnosnu situaciju u Federaciji u protekloj godini, ukupan procenat kriminaliteta je umanjen
ako ga usporeujemo sa 2006. godinom. Meutim, ono to upada u oi jeste poveanje stope
kriminalnih radnji povezanih sa nekim injenicama iznesenim na poetku teksta. Kriminal je
esto povezan sa nepostojanjem progresivnog drutvenog identiteta i jasne socijalne
orijentacije, pa tako analizi karaktera kriminala i njegovom uzroku, bar kada je u pitanju
BiH, prije trebamo prilaziti deduktivnim nego li induktivnim metodama. Kriminal se javlja iz
devijacije uma individue, ali je i posljedica datog drutvenog stanja. Zbog toga se problem
sigurnosti u jednoj zemlji mora rijeavati na institucionalnoj osnovi, a ne putem manjkavih
rijeenja koja ne ulaze u sutinu problema, dajui na kraju samo polovine rezultate. Zbog
toga, treba djelovati na prevenciji kriminala kako bi posljedice bile to bezbolnije.
Upravo je porast kriminala u FBiH primjetan u onim osjetljivim podrujima gdje je moralni
sunovrat pojedinca naroito primjetan. Tako je u 2007. godini dolo do poveanja krivinih
djela povezanih sa razbojnitvom i tekim kraama, koji su vei za 23, 1% u odnosu na 2006.
godinu, dok je u ukupnom broju djela protiv imovine primjetan veliki broj maloljetnih
prekrlaca. Ono to svakako podriva vrijedonosni i moralni sistem zemlje jeste trgovina
narkoticima, koja je u proloj godini bila vea za 19, 4 % nego li u 2006. godini. Trei vid
poveanja prekraja, a koji je za jedno drutvo moda i najporazniji, jeste nasilje u porodici,
koje je u FBiH u proloj godini bilo vee za ak 69, 9 %, u odnosu na predhodnu.
Ipak, BiH je pored ovih simptomatinih pokazatelja i dalje relativno sigurna zemlja, bar kada
je u pitanju organizovani kriminal velikog obima, a to podrazmijeva institucionaliziranje
zloinakih organizacija sa prijetnjom da se iste integriu u samo tkivo drutva. BiH je jo
daleko od toga da ima svoje kartele, mafijake porodice sa privatnim vojskama ili
organizovane uline bande koje bi terorizirale pojedine dijelove grada, ali nas isto tako ne
treba zavarati da je relativna sigurnost graana na ulicama, a o kojoj je nedavno govorio i ef
Misije EUPM-a Vinenco Kopola, pohvalno se izrazivi kako su nai gradovi sigurniji od
mnogih u EU, neto to e se odrati samo po sebi. Svaki pojedinac koji moe uestvovati u
kreiranju boljeg drutva od izuzetne je vanosti u uspostavljanju zdravog lanca u kojem e
univerzalne vrijednosti ljudskog ivljenja biti sve prisutni aksiom zdravog drutva.