SVEUILITE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama
Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management
Kaieva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA
Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inenjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

Modeliranje podataka u katastarskim informacijskim sustavima

SEMINARSKI RAD

Terminologija katastra

Izradila:

Ivka Kljaji

Josipa Pupaia 4

Zagreb

itunjic@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roi

Zagreb, lipanj 2006.

 2

Terminologija katastra
Ivka Kljaji

S A D R A J

1. UVOD.............................................................................................................. 3

2. IZVORI KATASTARSKE TERMINOLOGIJE.................................................. 4

2.1. HRVATSKA TERMINOLOGIJA IZ KATASTRA ...................................................... 4
2.2. IFAG-OV (FIG-OV) VIEJEZINI TEHNIKI RJENIK......................................... 5
2.3. HRVATSKI GEODETSKI RJENIK ................................................................... 7
2.4. RJENICI NA INTERNETU ............................................................................. 7
3. KATASTAR I ZEMLJINA KNJIGA............................................................... 9
3.1. DEFINICIJE KATASTRA ............................................................................... 10
3.2. VRSTE KATASTRA ..................................................................................... 11
3.3. ZEMLJINA KNJIGA .................................................................................... 13
4. KATASTARSKI SUSTAVI ............................................................................ 13
4.1. MEUNARODNA UDRUGA GEODETA ............................................................ 13
4.1.1. Povjerenstvo 7 Katastar i upravljanje zemljitem ............................ 14
4.2. DEFINICIJE KATASTARSKOG SUSTAVA ......................................................... 15
4.3. VRSTE KATASTARSKIH SUSTAVA ................................................................. 17
5. PREVOENJE POJMOVA IZ KATASTRA .................................................. 19

6. ZAKLJUAK ................................................................................................ 23

Literatura

Popis URL-a
 3

Terminologija katastra
Ivka Kljaji

Saetak: U radu je dan pregled izvora katastarske terminologije s

posebnim osvrtom na razvoj terminologije u Hrvatskoj. Uz nekoliko
definicija katastra prikazane su razliite vrste katastra i katastarskih
sustava u svijetu. Na kraju rada su dani prijevodi nekih osnovnih
pojmova iz katastra s njemakog i engleskog na hrvatski jezik.

Kljune rijei: terminologija, katastar, zemljina knjiga, katastarski sustavi

1. Uvod

Poznato je da jezici utjeu jedni na druge. Nakon dominacije latinskog i grkog,

veliku ulogu su imali francuski, talijanski i njemaki, a danas to najee ima
engleski jezik.

Nazivlje kojim se danas sluimo sastoji se iz mnogih stranih termina, meu kojima
je veliki broj germanizama i anglizama. Tako odreeni broj termina iz podruja
katastra dolazi iz stranih jezika. Osim toga neki pojmovi katastra imaju viestruke
termine ne samo u hrvatskoj terminologiji, nego i u njemakoj i engleskoj.

Razvitak modernih tehnologija, suvremeni gospodarski i znanstveni razvoj te sve

vei zahtjevi korisnika iziskuju reformu katastarske evidencije to nuno prati
razvijanje i/ili preuzimanje pojmova.

Da za rjenikom strunih pojmova postoji velika potreba moe se spomenuti da su

njemaki geodeti jo 1971. izradili geodetski rjenik u 17 knjiga. Posljednjih godina
izrauju novo izdanje toga rjenika i veina svezaka ve je objavljena (Franula
2003, URL1). Sve ira primjena geodezije u raznim oblicima ljudske djelatnosti,
kao i utjecaj opeg razvoja znanosti i tehnike na geodeziju, znatno su proirili
opseg jezika kojim se danas geodeti slue. Ve se due vrijeme osjea u naoj
geodetskoj djelatnosti, i to u znanstvenom, nastavnom i strunom radu nedostatak
rjenika u kojima bi bilo zabiljeeno nazivlje kakvo se danas upotrebljava
(Franula 2003). Svjesni pomanjkanja suvremenog geodetskog rjenika koji bi na
jednom mjestu obuhvatio monotvo termina iz svih podruja geodezije, na
Geodetskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu zapoele su 1995. aktivnosti radi
izrade Geodetskog rjenika, a zavrene su 2003. godine.

Na poetku rada daje se pregled izvora koji mogu posluiti kod prouavanja
katastarske terminologije. Opisane su aktivnosti njemakih geodeta pri
objavljivanju viejezinog strunog rjenika kao i hrvatskih geodeta pri izradi
hrvatskog Geodetskog rjenika. U svrhu definiranja novijeg pojma u hrvatskoj
literaturi - katastarski sustav, najprije je dano nekoliko definicija katastra i vrsta
katastra te je ukratko opisana zemljina knjiga. Prevoenjem nekih osnovnih
pojmova iz katastra ukazuje se na nedoumice na koje itatelj moe naii pri
upotrebi inozemne literature te prijevodu pojmova s engleskog i njemakog na
hrvatski jezik i obrnuto.
 4
2. Izvori katastarske terminologije

Povijesni prikaz razvoja hrvatske terminologije iz katastra i zemljine knjige daje u

svom magistarskom radu (Jakopec 1997).

2.1. Hrvatska terminologija iz katastra

Uz razvoj hrvatske geodetske terminologije, a time i katastarske vezana su dva

rjenika koja su nastala u drugoj polovici 19. stoljea. Prvi od njih je Hrvatsko-
njemako-talijanski rjenik znastvenoga nazivlja, autora Bogoslava uleka
objavljen 1874. i 1875., a u njemu su nazivi iz podruja geodezije uglavnom
obuhvaeni u matematici, geografiji i statistici. Drugi objavljeni rjenik je Rjenik
njemako-hrvatskoga tehnologikoga nazivlja za uporabu ininira, arhitekata,
mehanika, zemljiomjera, rudnikih mjernika, graditelja, gradj. obrtinika itd. iz 1881,
a geodetski pojmovi su pod zemljomjerstvom, topografijom i geografijom.

Dosad najstariji poznati geodetski rjenik s hrvatskim terminima je Magjarsko-

hrvatski i hrvatsko-magjarski rjenik za upotrebu kod zemaljske katastralne
izmjere, to je sastavio Vladimir Janiszewski. Rjenik je izdan naredbom
Kraljevskog ugarskog ministarstva financija 1911. godine, a tiskan je u Budimpeti
1912. Ve iz naslova rjenika moe se vidjeti da obuhvaa pojmove vezane za
tadanju katastarsku izmjeru.

Poseban prinos geodetskoj terminologiji daje Viejezini kartografski rjenik izdan

u Zagrebu 1977. koji su oslonom na Rjenik Meunarodnoga kartografskog
drutva, sastavili Branko Bori, Ivan Kreiziger, Pako Lovri i Nedjeljko Franula.
Taj rjenik sadri nekoliko pojmova iz katastra.

Veliki doprinos geodetskoj terminologiji trebao je dati Viejezini geodetski rjenik

u izdanju SGIGJ objavljen 1980. godine koji je prijevod Viejezinog rjenika
Meunarodne udruge geodeta. Iako taj rjenik sadri veliki broj termina koji se
odnose na katastar i zemljinu knjigu, mnoga objanjenja termina nisu definicije,
ve slue za razumijevanje njihova znaenja. S obzirom na to da je rjenik
prijevod s francuskog jezika, i u njemu se esto spominje francuska geodetska
praksa taj rjenik u terminolokom pogledu nije prikladan za upotrebu.

Nakon Drugog svjetskog rata izdani su mnogi geodetski udbenici (skripte)

Sveuilita u Zagrebu, koji su obraivali razliita podruja geodezije, kao i niz
objavljenih posebnih terminolokih rasprava.

Zbornici radova Geodetskoga fakulteta, publikacije Geodetske tehnike kole, niz

lanaka o geodeziji, njezinim granama i ograncima, objavljeni u svescima
Tehnike enciklopedije Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krlea" su vani izvori
za prouavanje katastarske terminologije. Zbornici radova hrvatskih kongresa o
katastru objavljeni u izdanju Hrvatskoga geodetskog drutva sadre brojne radove
koji obrauju razliite teme.

Vani izvori katastarske terminologije su lanci u raznim strunim i znanstvenim

asopisima, a posebno u Geodetskom listu koji sadri i rubriku Terminologija.
 5
Posebna se pozornost pridaje strunoj terminologiji redovito pri izradi magistarskih
radova i doktorskih disertacija (Franula 2003). Vei broj diplomskih radova te
seminarskih radova izraenih na poslijediplomskom studiju kao i nekoliko
magistarskih radova i doktorskih disertacija dostupna je i na Web stranicama
Zavoda za primijenjenu geodeziju (URL2).

U Hrvatskoj su od doba prvih katastarskih izmjera do danas doneseni razliiti

propisi vezani uz katastar i nekretnine. Neki od njih su vaei, a neki su stavljeni
izvan snage. Njihov popis i podaci o njima mogu se nai na Metakatastarskom
portalu Zavoda za primijenjenu geodeziju (Zavod za inenjersku geodeziju i
upravljanje prostornim informacijama) (Slika 1) (URL3). Neki od tih zakona,
pravilnika i propisa sadri i definicije pojmova, pa tako npr. trenutno vaei Zakon
o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina koji je donesen 1999., a primjenjuje se od
1. oujka 2000. godine definira prostorne jedinice katastra (NN 1999).

Slika 1. Metakatastarski portal (URL3)

2.2. IfAG-ov (FIG-ov) viejezini tehniki rjenik

Krajem 60-ih godina prolog stoljea njemaki geodeti su uvidjeli vanost strunog
nazivlja i osnovali posebnu radnu skupinu pri Institutu za primijenjenu geodeziju
(Institut fr Angewandte Geodsie) u Frankfurtu za izradu geodetskog rjenika pod
naslovom Fachwrterbuch, Benennungen und Definitionen im deutschen
Vermessungswesen (Struni rjenik, nazivi i definicije u njemakoj geodeziji).
Rjenik je u privremenom izdanju objavljen u 17 svezaka. Na izradi rjenika
sudjelovali su mnogi strunjaci iz cijele Njemake (IfAG 1971). Svaki svezak
obuhvaa po jedno podruje: teorija pogreaka, raun izjednaenja i matematika
 6
statistika, izmjera zemlje, dravna izmjera, katastarska izmjera, geodetski
instrumenti, topografija, kartografija, fotogramatrija, inenjerska geodezija,
hidrografska geodezija, geodezija u rudarstvu, vrednovanje nekretnina,
komasacija, urbanistiko planiranje i regionalna politika te opi termini (URL1).

etvrti svezak nosi naslov Feld- und Landmessung, Katastervermessung (Izmjera

zemljita, katastarska izmjera) i obuhvaa termine vezane iz katastra, a nekoliko ih
pripada i u druga podruja geodezije. Termini su sloeni po abecedi s danim
definicijama na njemakom jeziku uz engleske i francuske ekvivalente. Za lake
pronalaenje nekog pojma izraeni su za sva tri jezika abecedni popisi termina.

Izlaskom prvih svezaka toga rjenika 1971. pokazala se potreba za objavljivanjem

konanog izdanja takvog rjenika. Kao posljedica stalnog znanstveno-tehnikog
razvoja struke trebalo je dopuniti rjenik to su proveli njemaki strunjaci.
Takoer je trebalo poveati kakvou ekvivalenata na drugim jezicima, koje su
obavili strunjaci kojima su engleski i francuski maternji jezici. Taj nadopunjeni
rjenik takoer ima 17 svezaka, a rad na njemu pridonio je lakem razumijevanju i
izmjeni iskustava izmeu geodeta iz razliitih zemalja, zbog ega je pri Institutu za
primijenjenu geodeziju u Frankfurtu osnovan Ured za viejezini rjenik (Multi-
Lingual Dictionary Board), kao stalna institucija FIG-a. etvrti svezak s naslovom
Katastervermessung und Liegenschaftkataster (Katastarska izmjera i katastar
nekretnina) objavljen je 1995. godine (IfAG 1995).

Usporedbom ta dva sveska uoava se da su u svesku iz 1995. dodani za mnoge

pojmove novi nazivi ili sinonimi, definicije su im dopunjene ili izmijenjene, a neki se
nazivi ne spominju. Na primjeru pojma Flurstck moe se vidjeti da je definicija
izmijenjena te da su dopunjeni engleski i francuski ekvivalenti (Slika 2).

Slika 2. Definicije pojma Flurstck s ekvivalentima na engleskom i francuskom

(IfAG 1971. i IfAG 1995)
 7
Nekoliko posljednjih godina organizacija odgovorna za ureivanje FIG-ovih
tehnikih rjenika je njemaka Savezna uprava za kartografiju i geodeziju
(Bundesamt fr Kartographie und Geodsie BKG).

2.3. Hrvatski Geodetski rjenik

Godine 1995. Dravnoj geodetskoj upravi predloen je projekt izrade Geodetskog

rjenika koji je trebao biti pilot-projekt u kojem bi se utvrdili i istraili problemi koji
se susreu pri sreivanju jezine grae, kako bi se jednog dana mogao pokrenuti
mnogo opseniji projekt izrada viesveanoga i viejezinoga geodetskog
rjenika. Rad na rjeniku zapoet je 1996. i predvialo se da e trajati tri godine.
Rad se, meutim, oduio i zavren je tek 2003. godine. Voditelj projekta bio je
prof. dr. sc. Nedjeljko Franula, glavni pomonik prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, a u
izradi rjenika suraivali su mnogi nastavnici i suradnici Geodetskog fakulteta i
odreeni broj suradnika izvan Geodetskog fakulteta, a svi su navedeni kao autori
rjenika (Franula 2003). U Geodetskom rjeniku obraeni su termini iz sljedeih
podruja: fizika, fizika (optika), fotogrametrija i daljinska istraivanja, geodezija,
geoinformatika, GIS (geoinformacijski sustavi), informatika, inenjerska geodezija,
kartografija, katastar i zemljina knjiga, matematika obrada geodetskih podataka,
matematika, metrologija, mjerni instrumenti, pomorstvo, praktina geodezija,
satelitska i fizikalna geodezija, statistika.

U Predgovoru je navedeno da sva podruja nisu jednako detaljno obraena, a da

e u budunosti, kad svaka grana geodezije i srodnih znanosti dobije posebni
rjenik, neke grane geodezije moi iz tog rjenika preuzeti veinu termina.
Preuzevi obvezu izrade tog rjenika nije preuzeta i obveza izrade viejezinog
rjenika, ali za priblino treinu termina sadri ekvivalente na engleskom,
francuskom i njemakom ili samo na nekom od ta tri jezika, pa je to djelomino i
viejezini rjenik.

2.4. Rjenici na Internetu

Budui da je Internet iz mnogih podruja znanosti postao jedan od izvora razliitih

informacija, tako se mogu nai i razliiti rjenici. Ovdje e se navesti samo neki, pa
je tako jedan od njih struni IfAG-ov (FIG-ov) rjenik iz njemake geodezije
(URL4). U tom rjeniku pojmovi se mogu pretraivati na njemakom, engleskom i
francuskom jeziku, priem dobivamo definiciju traenog pojma na njemakom
jeziku istu kao to se nalazi u IfAG-vom (FIG-vom) rjeniku iz 1995. godine te
ekvivalente na engleskom i francuskom jeziku (Slika 3).

Rjenik pod nazivom EURODICAUTOM (Slika 4) je viejezina terminoloka baza

Europske komisije u Luxenburgu. Pretraivanje pojmova i definicija dostupno je na
nizozemskom, francuskom, njemakom, talijanskom, danskom, engleskom,
grkom, portugalskom, panjolskom, finskom, vedskom i latinskom jeziku. Kroz
48 podruja omogueno je dobivanje popisa sinonima traenog pojma zajedno s
definicijama, biljekama s objanjenjima, referencama itd. Pojmovi iz katastra
obuhvaeni su u podrujima Land and Property Ownership i Law - Legislation -
Jurisprudence (URL5).
 8

Slika 3. BKG-ov portal za pristup FIG-ovom rjeniku i prikaz definicije

pojma land registry s engleskim i francuskim ekvivalentima (URL4)

Slika 4. EURODICAUTOM-ov portal (URL5)

 9
Jedan od rjenika koji omoguuje samo prijevod rijei s njemakog na engleski
jezik i obrnuto je Online Dictionary German-English (ODGE) (URL6). To nije
struni rjenik, nego opi, ali sadri vei broj pojmova iz katastra. Osim toga, uz
pojam koji ima posebno znaenje u amerikom govornom podruju (npr. pojam lot,
izmeu ostalog je katastarska estica u SAD-u) oznaen je s Am. to moe
olakati korisnicima pri upotrebi rjenika (Slika 5).

Slika 5. Prikaz rezultata pretraivanja pojma lot na ODGE-ovom portalu (URL6)

Osim online rjenika, na Internetu se nalazi niz rjenika u .pdf formatu. Kao primjer
moe se navesti rjenik amerikog saveznog Ureda za upravljanje zemljitem koji
obuhvaa pojmove iz podruja geodezije i kartografije (Glossary of BLM Bureau
of Land Management, Surveying and Mapping Terms), namijenjen djelatnicima
BLM-a, a neki pojmovi imaju znaenje jedino u BLM katastarskim izmjerama
(URL7). Osim toga, na nekim Web stranicama mogu se nai samo definicije
osnovnih pojmova iz katastra. Tako se npr. na Web stranicama Register of Deeds
ureda pokrajine Dane nalaze definicije pojmova koje su vezane za nekretnine
(ureenje zemljita), a upotrebljavaju se u tom uredu (URL8).

3. Katastar i zemljina knjiga

O postanku rijei katastar postoji vie tumaenja. Prema nekima ona potjee od
latinske rijei capitastrum, koja je u doba Rimskog Carstva bila naziv za knjigu
rasporeda poreza i drugih davanja od zemljita. Drugi smatraju da dolazi od grke
rijei katastichon, to znai popis poreznih obveznika. U zemljama zapadne i
srednje Europe rije cadastre je uobiajena kao pojam za popisivanje nekretnina
(Roi i dr. 1999).
 10
3.1. Definicije katastra

U domaoj i inozemnoj literaturi te na Internetu mogu se pronai razliite definicije

pojma katastar. Ovdje se daje samo nekoliko "novijih" definicija katastra.

U Rjeniku hrvatskoga jezika (Ani 1991) katastar je definiran kao evidencija

zemljita i zemljinih parcela na kojoj se zasnivaju zemljine knjige i odreuju
odgovarajui porezi. Ista se definicija nalazi i u Rjeniku stranih rijei (Ani i
Goldstein 1999).

Njemaki geodeti u svom rjeniku pojmova i definicija iz podruja katastarske

izmjere i katastra nekretnina (IfAG 1995), katastar definiraju kao zajedniki naziv
za popise i grafike prikaze istovrsnih objekata. Dalje navode da se taj naziv
uglavnom upotrebljava u sloenicama kao na primjer: katastar nekretnina, katastar
vinograda, katastar lovita, katastar nasipa, katastar vodova, katastar kanala,
katastar ulica, odnosno prema obiljeju bitnog sadraja, svrhe ili oblika odreene
vrste katastra.

Katastar je skup grafikih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan odreeni broj

informacija o svakoj zemljinoj estici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na
njoj. Danas rije katastar ima znatno ire znaenje, pa tako, pored Katastra
zemljita postoji Katastar zgrada, Katastar uma, Katastar voda, Katastar vodova
itd. (Roi i dr. 1999).

Meunarodna udruga geodeta (Fdration Internationale des Gomtres - FIG)

katastar definira kao auran i na katastarskim esticama temeljen zemljini
informacijski sustav koji sadri podatke o interesima na zemljitu (prava,
ogranienja i odgovornosti). On obino ukljuuje geometrijski opis katastarskih
estica povezanih s drugim upisnicima koji opisuju prirodu interesa, vlasnitvo ili
kontrolu tih interesa te esto i vrijednost katastarske estice i njezina poboljanja.
Moe biti osnovan za fiskalne namjene (vrednovanje i oporezivanje), upravljanje
interesima (prijenos vlasnitva), kao pomo upravljanju zemljitem i nadzoru
njegova koritenja (planiranje i upravljanje) te omoguava odrivi razvoj i ouvanje
okolia. Ta je definicija objavljena u FIG-ovoj publikaciji pod naslovom The FIG
Statement on the Cadastre (FIG-ova izjava o katastru) (URL9).

Prema Henssenu (1995), katastar je sustavno ureen javni upisnik podataka o

posjedima unutar odreene zemlje ili okruga, utemeljen na izmjeri mea. Ti se
posjedi sustavno identificiraju pomou neke posebne oznake. Konture posjeda i
identifikator zemljine estice obino su prikazani na planovima krupnog mjerila
koje, zajedno sa zemljinom knjigom, mogu za svaki posjed prikazivati prirodu,
veliinu, vrijednost i propisana prava vezana sa esticom. Odgovara na pitanja
gdje i koliko.

U Geodetskom rjeniku (Franula 2003) katastar je definiran kao zajedniki naziv

za popise i kartografske prikaze istovrsnih objekata krajolika. Postoje razliite vrste
katastra, npr. katastar zemljita, katastar nekretnina, katastar prostornih jedinica,
katastar vodova; katastar uma, katastar cesta, katastar zgrada, katastar
pomorskoga dobra.
 11
U brouri Reforma zemljinih knjiga Ministarstva pravosua stoji da je katastar
registar podataka o zemljitu i nekretninama Dravne geodetske uprave
(Ministarstvo pravosua 2004). Nadalje pie da uz svoja druga zaduenja,
katastar je podrka sustavu registracije prava vlasnitva i drugih stvarnih prava za
nekretnine, odnosno podrka gruntovnici.

Prema Roiu (2005a), katastar je na esticama zasnovani zemljini informacijski

servis s aktualnim podacima o nekretninama/zemljitu i interesima.

3.2. Vrste katastra

U skripti Katastar zemljita i zemljina knjiga (Roi i dr. 1999.) navodi se da

obzirom na strukturu podataka i na nain na koji se oni prikazuju u dokumentaciji,
postoji vie vrsta katastra:
europski parcelarni katastar
Torrensov katastar
Register of Deeds

Europski parcelarni katastar izrauje se na temelju izmjere i vrednovanja zemljita

na podruju odreene teritorijalne jedinice. Temeljno obiljeje tog katastra je
prikaz oblika i poloaja svake estice zemljita na planovima, a ostala
dokumentacija sadri podatke o povrini, kulturi, klasi i vlasniku odnosno
posjedniku. Svaki dio zemljita oznaen je jedinstvenim identifikatorom brojem
katastarske estice. Takav model prihvatile su i uspostavile skoro sve europske
zemlje, a kasnije i mnoge izvaneuropske zemlje tijekom 19. i 20. stoljea.

Torrensov katastar dobio je ime po svom osnivau Robertu Torrensu koji je 1858.
godine uveo novo zakonodavstvo o upisu zemljita. Temelji se na naelu upisa
zemljita kojim se mora utvrditi toan opis postojeeg stanja vlasnitva i drugih
stvarnih prava na svakom komadu zemljita. Prava na zemljitu upisuju se u
upisnik samo ako postoji pravovaljan naslov njihovog stjecanja, to znai da se
neko stvarno pravo na zemljitu stjee slubenim upisom, a ne uspostavljanjem
isprave. Taj katastar uveden je najprije u Australiji i Novom Zelandu, a kasnije su
ga prihvatile i mnoge zemlje Azije i Afrike. Takvo naelo pravnog katastra
prihvatile su neke europske zemlje pri izradi zemljine knjige, meu njima Austrija,
Njemaka, vicarska, vedska, a djelomino Italija te Hrvatska koja je u vrijeme
izrade prvog katastra i zemljine knjige bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.

Register of Deeds je pregled o zemljitu i njegovom vlasnitvu te drugim

injenicama vezanim za zemljite. Poiva na naelu upisa isprave, na temelju koje
je dolo do stjecanja ili promjene u nekom stvarnom pravu na zemljitu. Sastoji se
od tehnikog dijela to ine planovi na kojima su prikazane zemljine jedinice
prema posebnom sustavu (pravokutni sustav izmjere zemljita) i knjinog dijela to
ini jedna jedinstvena knjiga s podacima o poloaju i povrini nekretnine te o vrsti
pravnog posla i o teretima. Temelj upisa je isprava o pravnom poslu (ugovor,
oporuka i sl.). Taj oblik katastra prihvaen je u SAD-u i Kanadi.

Pravokutni sustav izmjere zemljita u SAD-u je naredbom (Land Ordinance) iz

1785. godine nazvan Javni sustav izmjere zemljita (Public Land Survey System
PLSS). Definira se kao niz pravokutnih sustava u kojima temelj ine koordinatne
osi meridijana i paralela postavljenih u odabranim ishoditima (32 u SAD-u).
 12
Meridijan kroz ishodinu toku zove se glavni meridijan (principal meridian), a
paralela kroz ishodinu toku bazna linija (base line). U okviru pravokutnog
koordinatnog sustava zemljite je podijeljeno na zemljine jedinice kvadratnog
oblika sa stranicama od 24 amerike milje (1 a.m. iznosi 1609.344 metra). Sjecita
meridijana i paralela na razmaku od 24 milje formiraju podjelu na temeljne
kvadrate. Manja zemljina jedinica zvana township je kvadrat (pravokutnik) sa
stranicama od 6 milja povrine 36 kvadratnih milja. Nadalje, township se dijeli u
sekcije (sections) duljine stranice od jedne milje, to ini povrinu od oko 640 rala
(acres). etvrtina sekcije je osnovna zemljina jedinica i naziva se farma povrine
160 rala. Sekcija se dijeli na osmine i esnaestine, a u guim naseljima i manje
dijelove, to se zove parcel, lot (Slika 6). Svaka zemljina jedinica na terenu je
omeena stabilnim menim oznakama u lomnim tokama mee.

Slika 6. Podjela na prostorne jedinice Javnog sustava izmjere zemljita

(BML 1988)

Register of Deeds razlikuje se od europskog parcelarnog katastra po

jednostavnijoj strukturi podataka, ne sadri tako puno podataka o zemljitu.
Razlikuje se i od Torrensovog katastra po tome to se pravo upisa stjee
uspostavom isprave o pravnom poslu, a ne na temelju naslova stjecanja prava
vezanog uz zemljite.

Prema svrsi kojoj slui u pojedinim zemljama, katastar se dijeli na:

porezni
pravni
tehniki
vienamjenski.
 13
3.3. Zemljina knjiga

Zemljine knjige su javni i vjerodostojni registri (upisnici) o pravima na

nekretninama, a temeljni podaci za njihovo osnivanje i voenje su podaci katastra.
U zemljine knjige upisuje se pravo vlasnitva i ostala stvarna prava na
nekretninama kao i druge injenice vane za pravni promet za koje je to zakonom
odreeno.

Zemljina knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu

knjigu vodi se zbirka katastarskih planova, popis zemljita I, popis zemljita II,
abecedni popis vlasnika i nositelja prava graenja, popis predbiljeenih vlasnika te
drugi pomoni popisi.

Temeljni dio zemljine knjige je glavna knjiga koja se vodi za sva zemljita jedne
katastarske opine. Prava na nekretninama mogu se stei, prenijeti, ograniiti ili
ukinuti upisom u glavnu knjigu, koja se sastoji od zemljinoknjinih uloaka.

4. Katastarski sustavi

Posljednjih nekoliko godina u hrvatskoj literaturi esto se spominje pojam

katastarski sustav. Tako se npr. i u nazivu jedne od ustrojstvenih jedinica
Sredinjeg ureda Dravne geodetske uprave - Sektor za katastarski sustav, javlja
taj pojam.

U stranoj (inozemnoj) literaturi pojam katastarski sustav poeo se koristiti puno

ranije. Mnogi objavljeni lanci, koji se bave katastarskim sustavima pojedine
zemlje, razvijenih zemalja, usporedba katastarskih sustava u svijetu, itd. najee
sadre taj pojam i u naslovu lanka. Osim toga u nazivu jedne od triju radnih
skupina FIG-ova Povjerenstva 7 Modern Cadastral Systems (Moderni katastarski
sustavi) koja je osnovana 1994. godine, nalazi se taj pojam.

Treba naglasiti da je pojam katastarski sustav (cadastral system) najee

sinonim pojmu katastar (cadastre).

4.1. Meunarodna udruga geodeta

Prvu meunarodnu udrugu geodeta pod francuskim nazivom Fdration

Internationale des Gomtres (FIG) osnovala su geodetska drutva Belgije, Italije,
Njemake, panjolske i Velike Britanije u Parizu 1878. godine (oli i Roi 1996).
Hrvatsko geodetsko drutvo (HGD) je primljeno u punopravno lanstvo FIG-a na
sastanku Stalnog odbora prigodom odravanja XX. kongresa FIG-a u Melbourneu
1994. godine. Struno-znanstveni rad u okviru FIG-a odvija se kroz 10
povjerenstava (URL10). Osim povjerenstava FIG-a ima i tri stalne institucije, a
jedna od njih je i Ured za viejezini rjenik (Multi-Linqual Dictionary Board) koji je
bio pod vodstvom Instituta za primijenjenu geodeziju (Institut fr Angewandte
Geodsie - IfAG), a sada je to Savezna uprava za kartografiju i geodeziju
(Bundesamt fr Kartographie und Geodsie BKG). O ciljevima FIG-a, djelokrugu
rada svakog njezina povjerenstva moe se vidjeti u radu (oli i Roi 1996) te na
njezinim Web stranicama (URL10). Kratki prikazi o radu i aktivnostima FIG-a daju
se u stalnoj rubrici Geodetskog lista s naslovom Vijesti.
 14
4.1.1. Povjerenstvo 7 Katastar i upravljanje zemljitem

Jedno od FIG-ovih povjerenstava je Commission 7 Cadastre and Land

Management (Povjerenstvo 7 Katastar i upravljanje zemljitem). Bavi se sljedeim
temama: zemljina administracija, ureenje zemljita i upravljanje, reforma
katastra i vienamjenski katastar, zemljini informacijski sustavi, katastarska
izmjera i izrada planova, vlasnitvo zemljita, posredovanje, prava na zemljitu i
popisi zemljita, ureenje gradskog i poljoprivrednog zemljita uz potivanje
ekolokih i gospodarstvenih imbenika te nacionalne i meunarodne granice,
upravljanje zemljinim i pomorskim resursima (oli i Roi 1996, URL11).

Mnoga su desetljea tradicijski katastarski sustavi obino uivali ugled zbog svoje
pouzdanosti, dobro definiranih procesa i ope poznatog jamenja sigurnosti
privatnog vlasnitva. Ogromni tehnoloki napredak, drutvene promjene,
globalizacija i rastua meupovezanost poslovnih odnosa s njihovim pravnim i
ekolokim posljedicama stavili su, meutim, tradicijske sustave pod pritisak. Ne
mogu se prilagoditi svim novim razvojima. Oita su indikacija toga mnoge reforme
kroz koje prolaze katastarski sustavi. Potreba za reformom glavni je razlog zbog
kojeg je FIG-ovo Povjerenstvo 7 poelo paljivo prouavati razvoje na tom
podruju i zbog kojeg je na XX. FIG-ovom kongresu u Melbourneu 1994. godine
osnovalo tri radne skupine za etverogodinje razdoblje do idueg kongresa 1998,
koje su trebale prouavati razliite vidove katastra i upravljanja zemljitem (Roi
2005b).

Radna skupina 7.1 Modern Cadastral Systems (Moderni katastarski sustavi),

dobila je zadatak prouiti reforme katastra u razvijenim zemljama, a trebalo je
detaljno prouiti postojeu automatizaciju katastra i rastuu vanost katastra kao
dijela ireg zemljinog informacijskog sustava.

Analizom tenji kao temeljem, radna je skupina izradila viziju katastra za dvadeset
godina, promjena koja bi se mogla dogoditi, sredstava kojima bi se te promjene
mogle postii te tehnologije koje bi se mogle upotrijebiti za provedbu tih promjena.
Zadatak je nazvan "Vision Cadastre 2014" ("Vizija katastra 2014.") ime se
naglasila zadaa stvaranja vizije izgleda i naina rada katastra dvadeset godina od
1994. godine. Radna je skupina prvo formulirala upitnik kako bi analizirala tenje.
Na temelju izuavanja postojeih katastarskih sustava i odgovora na upitnik,
proizali su mnogi vani prijedlozi, a usvojeno je i est zakljuaka (izjava) o
razvoju katastra u iduih dvadeset godina. Ti zakljuci se bave zadatkom i
sadrajem, organizacijom, tehnikim razvojem, privatizacijom i ekonominou
katastarskih sustava. Skovan je izraz Cadastre 2014 (Katastar 2014.) koji je
koriten i u vezi s zakljucima (izjavama):
1. Katastar 2014. e prikazivati potpuni pravni poloaj zemljita, ukljuujui
javna prava i ogranienja
2. Nestat e odvojenost izmeu planova i popisa (tehnikog i knjinog dijela)
3. Modeliranje e zamijeniti katastarsko kartiranje
4. Primjenom informacijske tehnologije u katastru 2014. nestat e papir i
olovka
5. Katastar 2014. e biti visoko privatiziran. Javni i privatni sektor e tijesno
suraivati
6. Katastar 2014. e biti gospodarski svrsishodan.
 15
Te su izjave bile smjernice za definiciju Katastra 2014. temeljena na Henssenovoj
(1995), koja je u ovom radu dana u potpoglavlju 3.1:

Katastar 2014. je sustavno ureen javni popis podataka koji se tiu svih propisanih
zemljinih objekata u odreenoj zemlji ili okrugu, utemeljen na izmjeri njihovih
mea. Ti se propisani zemljini objekti sustavno identificiraju pomou neke
posebne oznake. Definirani su ili privatnim ili javnim pravom. Konture, oznake
zajedno s opisnim podacima mogu za svaki posebni zemljini objekt prikazivati
prirodu, veliinu, vrijednost i zakonom propisana prava ili ogranienja vezana uz
zemljini objekt.

Uz ove opisne podatke koji definiraju zemljine objekte, Katastar 2014. sadri
slubene zapise na propisanim zemljinim objektima. Katastar 2014. moe
odgovoriti i na pitanje gdje i koliko i na pitanje tko i kako.

Rezultati radne skupine 7.1 prvi put su prezentirani na XXI. FIG-ovom kongresu u
Brightonu 1998. Predsjednik i tajnik radne skupine, Jrg Kaufmann i Daniel
Steudler pripremili su publikaciju Cadastre 2014 A vision for a future cadastral
system (Katastar 2014 - Vizija budueg katastarskog sustava). Dosada su tu
publikaciju prevele 23 zemlje (URL12). Na hrvatski jezik publikaciju je preveo prof.
dr. sc. Miodrag Roi te je dostupna i na Internetu (Roi 2005b, URL13).

Znaaj istraivanja radne skupine 7.1, njezina predsjednika i tajnika te ove

publikacije moe se sagledati iz nekih od reenica koje je napisao u Uvodnoj rijei
bivi (tadanji) predsjednik FIG-ova Povjerenstva 7, Ian Williamson:

"Ova je knjiica jasna vizija katastarskih sustava budunosti, a istovremeno i

izvrstan pregled prednosti i mana sadanjih katastarskih sustava. Vjerujem da e
ovo izvjee postati usporednik prema kojem e se mjeriti razvoj i reforma svih
katastarskih sustava irom svijeta. Postat e takoer i obavezno tivo za studente
katastra. ... Rezultati njihove radne skupine daleko su nadmaili moja oekivanja.
Istraivanja koja su uslijedila i ova publikacija vaan su dokument koji e dugo
utjecati na reformu katastra irom svijeta. Vizija katastra koju je razvila radna
skupina u potpunosti uzima u obzir promjenu uloge drave u drutvu, uzima u
obzir promjenu odnosa ljudi i zemljita, uzima u obzir dramatini utjecaj
tehnologije na reformu katastra, uzima u obzir promjenu uloge geodeta u drutvu
te uzima u obzir rastuu ulogu privatnog sektora u voenju katastra. (Roi
2005b).

4.2. Definicije katastarskog sustava

Budui da meni dostupni struni rjenici na hrvatskom, engleskom i njemakom

jeziku ne sadre pojam katastarski sustav, trebalo je iz ostale dostupne literature,
ukljuujui i Internet potraiti definiciju (objanjenje) toga pojma.

Na Web stranicama Hong Kong Cadastral System (URL14) nalazi se nekoliko

definicija katastra, vrsta katastra, katastarskog sustava, katastarske izmjere. Tako
stoji da je katastarski sustav skup povezanih dijelova koji se odnose na
prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka o zemljitu. Ta je definicija preuzeta iz
(Dale, P.F. 1976, Cadastral surveys within the Commonwealth, London. Her
Majesty's Stationery Office.).
 16
Zatim je katastarski sustav definiran kao sustav za svakodnevno djelovanje
katastra. Ukljuuje procese odluke, razgranienja, prijenosa prava zemljita i
promjena. Sustav takoer obuhvaa opise (specifikacije) izmjere, metode izmjere i
opise mee.

U svom radu Katastar Istre (Soi 2001) u Saetku navodi da stvaranje

katastarskog sustava Istre nalazimo na kartama iz 15. stoljea. U Uvodu pie da
prve poetke stvaranja katastarskog sustava Istre nalazimo na kartama iz 15. st.
Jedno poglavlje nosi naslov Karte posjeda iz 15. i 16. stoljea pretee stvaranja
katastarskog sustava Istre. U Zakljuku stoji da katastarski planovi posjeda iz 15. i
16. stoljea predstavljaju preteu stvaranja katastarskog sustava.

Prema Roiu (2002), katastarski sustav je sustav za upravljanje nekretninama

jedne zemlje. U nekim se zemljama sastoji samo od katastra nekretnina
(zemljita), dok u drugim obuhvaa katastar nekretnina (zemljita) i zemljinu
knjigu (Slika 7).

Slika 7. Katastarski sustavi (URL15)

U svom magistarskom radu Matijevi (2004) katastarski sustav definira kao sustav
za upravljanje podacima o nekretninama.

U tehnikom izvjeu o radu na projektu pod naslovom Prezentacijski model

katastarskog informacijskog sustava v 1.0 (Roi i dr. 2004) stoji da osnovni
parametar kojim se definira sadraj, a time i prezentacija katastarskih podataka je
svrha katastarskog sustava, koji pritom ovisno o svrsi mogu biti porezni, pravni i
tehniki. Pritom se navodi da se rijetko susree sustav koji treba ispuniti samo
jednu od njih te da su svi katastarski sustavi vie ili manje vienamjenski.
 17
4.3. Vrste katastarskih sustava

Do sada je kod nas najopirniji prikaz osnovnih vrsta katastarskih sustava u svijetu
s posebnim osvrtom na njihove tehnike i pravne osobine dao Matijevi (2004) u
poglavlju Katastarski sustavi svog magistarskog rada. To se poglavlje temelji na
inozemnoj literaturi te dostupnim podacima na Internetu.

Navodi da danas ne postoje dva potpuno jednaka katastarska sustava, te da je

teko napraviti njihovu sustavnu podjelu ne zanemarujui odnosno uopavajui
odreene posebnosti. U svrhu lakeg razumijevanja trenutnog stanja sustava
upravljanja podacima o nekretninama, kako pravne tako i tehnike prirode,
potrebno je poznavati njihovu povijest.

Na oblik katastarskog sustava utjee prvenstveno povijesno-prostorno razdoblje,

koje nadalje neposredno utjee na drutveno-gospodarsko ureenje, a time
dakako i na svrhu kojoj katastarski sustav treba sluiti.

Jedna od moguih podjela je na:

katastarseke sustave starog svijeta
katastarseke sustave novog svijeta

U prvu grupu pripadaju klasini parcelarni katastarski sustavi koje nalazimo u

gotovo svim europskim dravama, dok su pripadnici druge grupe razne verzije
Torrensovog katastra i Register of Deeds sustava. Iako se razlikuju i u drugim
pogledima, osnova njihove razlike je svrha zbog koje su osnovani, a kao
posljedica toga i model podataka u tehnikom pogledu.

Katastarski sustavi starog svijeta ustanovljeni su prvenstveno u svrhu pravednog

oporezivanja prihoda od zemljita. U pravilu se ta evidencija sastoji od tehnikog i
knjinog odnosno opisnog dijela katastarskog operata. Veza izmeu tehnikog i
opisnog dijela operata ostvarena je jedinstvenim identifikatorom svake njegove
najmanje jedinice (katastarske estice). Za svaku katastarsku esticu postoji zapis
u knjinom dijelu gdje uz njezin identifikator stoje potrebni opisni podaci. Veina
katastarskih sustava osnovanih u svrhu oporezivanja posluila je odmah nakon
osnivanja, ili neto kasnije, i kao podloga sustavu za upravljanje pravima na
nekretninama. Jasno je da je u ovu svrhu drugi od prethodno navedenih uvjeta
potrebno odgovarajue prilagoditi. U germanskom podruju ovakvi sustavi
upravljanja pravima na nekretninama odvojene su institucije u odnosu na katastar.

Kolonijalni pokreti iz Engleske prvenstveno prema Australiji i Sjevernoj Americi u

drugoj polovici XVIII. stoljea imali su za posljedicu osnivanje novih svjetova, koji
su dakako trebali i odgovarajue sustave upravljanja pravima na
novokoloniziranom zemljitu. Ovi katastarski sustavi pripadaju, prema prethodnoj
podjeli u drugu grupu odnosno katastarske sustave novog svijeta. Njihovo
osnivanje nije temeljeno potrebom za oporezivanjem koje tada nije bilo razvijeno
kao izvor prihoda drave ve prvenstveno zahtjevima koje je postavljalo trite
nekretnina. I kasnije kod uspostave stabilne drave oporezivanje se temeljilo na
trinoj vrijednosti nekretnine, a ne na njenoj produktivnosti. Svaka transakcija u
okviru trita promatra se odvojeno i nije potrebno apriori obaviti izmjeru ve kada
za njom nastupi potreba. Temeljem navedenog lako je zakljuiti da ovi katastarski
sustavi nisu i nemaju potrebe biti cjeloviti za neko promatrano podruje. Izmjera se
 18
obavlja u trenutku kada je potrebno obaviti neku transakciju odnosno promijeniti
stanje nekog prava na nekretnini. S druge strane, opet za razliku od poreznih
katastara, ovakvi sustavi ipak moraju osiguravati razmjerno veu tonost odnosno
pouzdanost ponovnog uspostavljanja granica prostiranja promatranog prava.
Svaka je pojedinana izmjera obavljena velikom tonou, ali se ti podaci kasnije
ne koriste u svrhu odravanja katastarskog plana (smanjenje tonosti), ve se
uvaju u izvornom obliku. Vano svojstvo ovakvih katastarskih sustava je
nepostojanje katastarskog plana (barem u smislu katastra starog svijeta).

Svi katastarski sustavi sadravaju i pravni dio odnosno dio sustava koji upravlja
pravima na nekretnini. No u trenutku osnivanja neki ga katastarski sustavi nisu
imali ve je uveden naknadno, najee kao zasebna institucija. Vano svojstvo
sustava za upravljanje podacima o nekretninama je njihova (ne)jedinstvenost u
tehnikom i pravnom pogledu. Kod katastarskih sustava "starog svijeta ova su
dva dijela u pravilu odvojene institucije, dok su sustavi "novog svijeta" ee
jedinstveni. U sluaju odvojenih institucija tehniki dio se najee naziva
Katastar, a pravni Zemljina knjiga.

S pravnog stanovita sustavi za upravljanje podacima o nekretninama mogu se

podijeliti u dvije grupe i to kao oni koji upisuju (registriraju):
naslov stjecanja
ispravu

Sustavi temeljeni na registriranju isprava u osnovi su evidencija vlasnika s

podacima tko je vlasnik ega. S druge strane sustavi koji registriraju naslov
stjecanja predstavljaju evidencije nekretnina s podacima o to je u ijem
vlasnitvu.

Glede implementacijske razine sustave koji registriraju naslov mogue je podijeliti

u tri podgrupe:
germanska grupa
engleska grupa
torrensova grupa

U Europi najrasprostranjenija je upravo germanska grupa sustava za upravljanje

podacima o nekretninama. U naelu su to izvorno porezni katastarski sustavi
evolucijom prerasli u osnovu sustava za upravljanjem podacima i stvarnim
pravima na nekretninama. Tehnikim dijelom se upravlja u ustanovi koja se zove
Katastar, dok se pravnim dijelom podataka bavi Zemljina knjiga. Te su dvije
ustanove u pravilu odvojene. Tehniki dio sustava, katastar, u pravilu ima porijeklo
u poreznoj svrsi te uglavnom odgovara svojstvima takvih katastara. Sustavi iz te
grupe imaju vrlo sline korijene, ali su ih u nekim sluajevima razliita drutveno
politika ureenja i ekonomske prilike tijekom povijesti prilino promijenili. U tu
grupu pripadaju njemaki, austrijski (i sustavi drava pod njezinim povijesnim
utjecajem), veina sustava nordijskih drava, vicarski, egipatski, turski i drugi.

Drugu znaajnu grupu sustava za upravljanje podacima o nekretninama ine

engleski i sustavi drava pod njezinim utjecajem meu koje pripadaju irski,
nigerijski, te sustavi nekih kanadskih provincija. Za razliku od prethodnih, njihova
poetna svrha nije bila porezna ve pravna. Kao tehnika osnova sustava koriste
se topografski planovi krupnijeg mjerila na kojima je mogue odrediti poloaj
 19
granica protezanja prava. Pravne osnove temeljene su prilikom njihova osnivanja
na engleskom obiajnom pravu.

Trea grupa sustava temeljeni su na naelima koje je 1858. godine uveo Robert
Torrens. Nedovoljna uinkovitost i ekonomska neisplativost primjenjivanja
klasinog engleskog sustava na novonaseljena australska prostranstva rezultirala
su potrebom za novom vrstom sustava, koji ipak veinu naela u pogledu prava na
nekretninama nasljeuju iz engleskog obiajnog prava. U naelu nastali kao
jedinstvena ustanova, koja se bavi registriranjem pravnih odnosa na
nekretninama, ovi su sustavi uglavnom lieni katastarskog plana u europskom
smislu. Dakako u novije vrijeme i ovakvi se sustavi prilagoavaju modernim
trendovima. Znanstvenim metodama objedinjavaju se u tom okviru raspoloivi
prostorni podaci kako bi iz njih nastala cjelovita evidencija najslinija katastarskom
planu. Sustavi temeljeni na ovim naelima mogu se nai u Australiji, Novom
Zelandu, dijelovima Kanade i SAD-a, Maroku, Tunisu i drugima.

Najznaajniji predstavnik druge vrste sustava, onih koji registriraju ispravu jesu
svakako SAD.

5. Prevoenje pojmova iz katastra

Pri prevoenju pojmova sa stranih jezika mogu nastati potekoe, jer se u raznoj
inozemnoj literaturi pojavljuju razliiti termini kao sinonimi, a najee sadre i
razliite definicije istih termina.

U radu Ujednaenost strunih pojmova (Fukan Dri 2001) istaknuti su problemi

prijevoda katastarske terminologije. Navodi se da su razlozi zbog kojih je njemaki
jezik izrazito utjecao na geodetsku, a posebno na katastarsku terminologiju u
hrvatskom jeziku dobro poznati te da su vezani uz povijesnu, politiku i
gospodarsku povezanost naih krajeva s njemakim govornim podrujem,
posebno Austrijom, tj. Austro-Ugarskom u ije su vrijeme na podruju Hrvatske
izvedeni najsveobuhvatniji geodetski radovi. Germanizmi su se u katastarskoj
terminologiji zadrali ne samo u kolokvijalnoj terminologiji, ve i u strunoj, a i u
akademskoj terminologiji koju koristi samo uski krug znanstvenih djelatnika. Kao
primjer autorica navodi termin katastar te istie da ga nismo samo preuzeli iz
njemakog jezika, nego da smo ga sasvim posvojili te upozorava da treba biti
paljiv kada sve ono to ta rije znai na hrvatskom, prevodimo na druge jezike.

Navodi da je u Hrvatskom opem leksikonu katastar definiran kao slubena

evidencija zemljita za tehnike, ekonomske i statistike svrhe, izradu zemljinih
knjiga, podloge za oporezivanje prihoda od zemljita. Slian opis pojma moe se
nai i za njemaku rije Kataster, iji je prijevod na engleski cadastre, land
register, register of land paceles. Istie da je problem u tome to se u hrvatskom
jeziku rije katastar upotrebljava drugaije nego to to ine u njemakom i
engleskom jeziku. U hrvatskom to je istovremeno i ured u kojem se nalazi
slubena evidencija, ali se u njemakom jeziku vie ne moe zvati Kataster,
odnosno u engleskom land register, ve Katasteramt, odnosno cadastral office ili
land-registry office.

Naglaava da pojmovna struktura engleskog termina land register moe takoer

dovesti itatelja u nedoumicu, jer se prevodi i kao zemljina knjiga, za to u
 20
njemakom postoji drugi naziv Grundbuch. Navodi da je ta njemaka rije jedan
od primjera utjecaja njemakog jezika u Hrvatskoj, jer se esto kod nas za termin
zemljina knjiga koristi i rije gruntovnica, te da to nije samo knjiga, da je to je
prostor, ljudi u njemu, istitucija.

Autorica zakljuuje da se mora poznavati sadrajna pozadina pojma koji se

prevodi s jednog jezika na drugi i tek onda pokuati pronai najpogodniji izraz, te
da to i nee uvijek dati najbolje rezultate zbog razliitosti katastarskih sustava u
pojedinim jezinim podrujima. Istie da upravo ta injenica poziva na jo vei
oprez i razmiljanje u prevoenju strunih termina. Na kraju naglaava neophodnu
potrebu standardizacije katastarske terminologije u hrvatskom jeziku.

Ako se iz etvrtog sveska IfAG-ovog rjenika objavljenog 1995. godine izdvoji

nekoliko osnovih pojmova na njemakom jeziku te se dodaju njegovi ekvivalenti na
engleskom jeziku, vidi se da za jednu rije na njemakom jeziku postoji nekoliko
ekvivalenata na engleskom jeziku (Tablica 1).
Tablica 1. Prijevod nekih osnovnih pojmova iz katastra
Pojam na Prijevod pojma na
Pojam na engleskom jeziku
njemakom jeziku hrvatski jezik
Kataster katastar land register, cadastre, register of
land parcels
Katasteramt ured za katastar Cadastral Survey Service, bureau
of land, cadastral office
Katasterbehrde katastarska uprava land registry
Flurstck katastarska estica parcel, land parcel, lot, plot
(Katastergrundstck,
Parzelle)
Grenze mea (granica) boundary, limit
Grundbuch zemljina knjiga property register, Real Estate
Register, land register, register of
title
Grundbuchamt zemljinoknjini land registry, Raal Estate Register
odjel Office, land title register, register of
deeds
Flurkarte katastarski plan cadastral map, cadastral plan, plan
Katasterkarte showing parcels, property map, real
Liegenschaftskarte estate map
(Katasterplan)

Ako se iz istog rjenika iz popisa engleskih ekvivalenata za pojmove land register i

land registry potrae pojmovi na njemakom jeziku, moe se vidjeti da svaki od ta
dva pojma ima po nekoliko ekvivalenata na njemakom jeziku. Nakon prijevoda
svakog od tih pojmova s njemakog na hrvatski dobiva se (u ovom sluaju) po
jedan ekvivalent. To znai da neki pojmovi na engleskom mogu imati po nekoliko
ekvivalenata na njemakom i hrvatskom jeziku (Tablica 2).
 21
Tablica 2. Prijevod pojmova land register i land registry"
Pojam na Pojam na njemakom Prijevod pojma na hrvatski
engleskom jeziku jeziku jezik
Kataster katastar
land register
Grundbuch zemljina knjiga

Katasterbehrde katastarska uprava

Grundbuchamt zemljinoknjini odjel
land registry Vermessungamt geodetski ured
Liegenschaftskataster katastar nekretnina
Parcellarkataster parcelarni katastar

Treba naglasiti da je Land Registry u Engleskoj vladina institucija zaduena za

zemljino-knjine i katastarske poslove (Blagoni 2001).

U Njemako-hrvatskom rjeniku (Uroi i Hurm 1993) rije Grundbuchamt

prevedena je s dvije rijei, katastar i gruntovnica. U ovom sluaju znae institucije,
tj. Ured za katastar i Zemljinoknjini odjel.

U lanku 1. Zakona o zemljinim knjigama (NN 1996) moe se nai rije

gruntovnica, to u ovom sluaju znai registar (upisnik):

O pravnom stanju nekretnina na podruju Republike Hrvatske, mjerodavnom za

pravni promet, vode se zemljine knjige (gruntovnica), ako za neka zemljita nije
to posebno odreeno.

Pojam gruntovnica koristi se u Sjevernoj Hrvatskoj za zemljinu knjigu, a

zemljinik u Dalmaciji.

Da je pojam gruntovnica prepoznatljiv iroj sjevernohrvatskoj javnosti moe se

zakljuiti i po tome to je na ulaznim vratima Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu korisnicima Zemljino-knjinog odjela za putokaz napisano Gruntovnica
to u ovom sluaju oznaava instituciju. U brouri Reforma zemljinih knjiga
Ministarstva pravosua rije gruntovnica ima znaenje zemljine knjige kao
registra (upisnika).

Neki engleski pojmovi nemaju hrvatski ekvivalent, kao npr. township, section,
farma, prostorne jedinice vezane za pravokutni sustav izmjere zemljita u SAD-u.
Takvi pojmovi se ne prevode.

Pojam land register na hrvatskom jeziku ima dva ekvivalenta, katastar i zemljina
knjiga. Tako ako se uzmu Zbornici radova hrvatskih kongresa o katastru moe
vidjeti da pojedini autori za katastar koriste pojam cadastre, a za zemljinu knjigu
land register, dok drugi autori pojam land register koriste za katastar (zemljita), a
real estate register za zemljinu knjigu, itd. (Tablica 3). Navedeni primjeri nisu
ispravni, te itatelja mogu dovesti do konfuzije.
 22
Table 3. Prijevod pojmova katastar i zemljina knjiga"
Pojma na hrvatskom Prijevod pojma na engleski
jeziku jezik
cadastre
katastar land cadastre
land register
land register
real estate register
land registry
zemljina knjiga
land book
land registry book
land registration

U pojedinim zemljama istog jezinog podruja u upotrebi su razliiti termini za isti

pojam. Tako se u Njemakoj za termin katastarska estica upotrebljava Flurstck,
dok se u Austriji i vicarskoj Parzelle, koji se u IfAG-ovom rjeniku (njemakih
geodeta) smatra zastarjelim (arhainim).

Usporedi li se publikacija Cadastre 2014 na engleskom jeziku autora Jrga

Kaufmanna i Daniela Steudlera s njezinim prijevodom na njemakom jeziku
(URL16) koju je prevelo vicarsko struno drutvo Ingenieur-Geometer Schweiz
uoavaju se neki pojmovi na njemakom jeziku kojih nema u IfAG-ovom rjeniku.
Tako je pojam land registration preveden s Landregistrierung, Grundbesitzregister,
Grundbesitzeintragung i Grundbuch, a pojam land recording s Landdokumentation
i Grundbesitzerfassung (Tablica 4).
Tablica 4. Prijevod pojmova land registration i land recording
Pojam na Prijevod pojma na Prijevod pojma na
engleskom jeziku njemaki jezik hrvatski jezik
Landregistrierung
Grundbesitzregister uknjiba, zemljini upis,
land registration
Grundbesitzeintragung zemljina knjiga

Grundbuch

Landdokumentation
land recording upis zemljita
Grundbesitzerfassung

U Engleskoj se za rije katastar upotrebljava land registration (Roi i dr. 1999), a

taj se pojam na hrvatski jezik prevodi i sa zemljina knjiga (Roi 2005a, Roi
2005b), uknjiba, zemljini upis (Roi 2005b), registracija zemljita ili zemljina
registracija (Bai i Biljecki 2003, Rai 2003). To svakako upuuje na razliitost
prijevoda za isti pojam, a i razliitost njegova znaenja.
 23
6. Zakljuak

Iz ovog kratkog pregleda moe se zakljuiti da postoji velika raznolikost ne samo u

hrvatskom nazivlju vezanog uz pojmove katastra, nego i u engleskom i
njemakom, kao i neujednaenost pojedinih pojmova (termina) koji se koriste u
pojedinim zemljama istog govornog podruja te ponekad i razliitost u njihovu
znaenju.

Ujednaena terminologija katastra pomogla bi da se izbjegnu dosadanje

upotrebe viestrukih termina za isti pojam ili jedan termin za razliite pojmove.

U hrvatskom jeziku kao i u drugim jezicima prisutna je strana terminologija. Iako za

neke pojmove imamo hrvatske nazive, pa tako se umjesto pojma upisnik koristi
registar, a umjesto upis najee registracija, a to je posljedica internacionalizacije
pojmova.

Prevoenje definicija iz drugih rjenika ne daje potpuno zadovoljavajue rezultate,

jer su pojmovi definirani prema propisima zemlje u kojoj je rjenik objavljen,
pojedini pojmovi na jednom jeziku imaju vie naziva na drugom jeziku te se javljaju
i razlike u znaenju pojmova. Osim toga veina objavljenih rjenika nije potpuna,
jer ne sadre nove pojmove. Takoer neke pojmove nije mogue prevoditi
doslovno, to se moe zakljuiti iz nekoliko danih primjera u 5. poglavlju.
 24

Literatura:
Ani, V. (1991): Rjenik hrvatskoga jezika. Novi Liber, Zagreb.

Ani, V., Goldstein, I. (1999): Rjenik stranih rijei. Novi Liber, Zagreb.

Bai, ., Biljecki, Z. (2003): Meunarodni skup ISPRS WG VI/3: Meunarodna

suradnja i transfer tehnologije - Geoinformacija u primjeni. Geodetski list 4,
str. 311-314.

Blagoni, B. (2001): Katastar ZIS u Engleskoj, seminarski rad. Sveuilite u

Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb.

BLM - Bureau of Land Management (1988): Surveying our public lands

(http://www.blm.gov/az/cadastral/manual/surveying_our.pdf).

oli, K., Roi, M. (1996): Hrvatsko geodetsko drutvo u Fdration Internationale

des Gomtres (FIG). Geodetski list 1, str. 63-69.

Franula, N. (2003): Geodetski rjenik Konani izvjetaj. Dravna geodetska

uprava Republike Hrvatske, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet.

Fukan Dri, B. (2001): Ujednaenost strunih pojmova. Zbornik radova Drugog

hrvatskog kongresa o katastru, Roi, M. i Kapovi, Z. (ur.), Hrvatsko
geodetsko drutvo, Zagreb, str. 139-142.

Henssen, J. (1995): Basic principles of the main cadastral systems in the world
(Delft, Seminar Modern Cadastres and Cadastral Innovations,
http://www2.swisstopo.ch/fig-wg71/doc/delft_seminar/paper2.htm).

Institut fr Angewandte Geodsie (IfAG) (1971): Fachwrterbuch, Benennungen

und Definitionen im deutschen Vermessungswesen, Heft 4: Feld- und
Landmessung, Katastervermessung. Frankfurt a/M.

Institut fr Angewandte Geodsie (IfAG) (1995): Fachwrterbuch, Benennungen

und Definitionen im deutschen Vermessungswesen mit englischen und
franzsischen quivalenten, Band 4: Katastervermessung und
Liegenschaftskataster. Frankfurt a/M.

Jakopec, V. (1997): Razvitak hrvatske terminologije iz katastra zemljita i

zemljine knjige - prijedlozi suvremenih definicija, magistarski rad. Sveuilite
u Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb.

Matijevi, H. (2004): Modeliranje podataka katastra, magistarski rad. Sveuilite u

Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb.

Ministarstvo pravosua (2004): Reforma zemljinih knjiga, broura. Zagreb

(http://www.pravosudje.hr/Download/2004/11/25/Kako_uknjiziti_svoje_vlasnis
tvo1.pdf).

Narodne novine (1996): Zakon o zemljinim knjigama, 91.

 25
Narodne novine (1999): Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina, 128.

Rai, Lj. (2003): IV. donatorski koordinacijski sastanak za katastar i zemljinu

registraciju i okrugli stol. Geodetski list 4, str. 299-300.

Roi, M., Medi, V., Fanton, I. (1999): Katastar zemljita i zemljina knjiga, skripta,
Geodetski fakultet, Zagreb.

Roi, M. (2002): Digitalni katastar, folije s predavanja

(http://www.igupi.geof.hr/mroic/skripta/dk.pdf).

Roi, M., Masteli Ivi, S., Matijevi, H., Cetl, V., Biljecki, Z. (2004): Prezentacijski
model katastarskog informacijskog sustava v 1.0, u: Landek, I. (ur.): Izvjea
Dravne geodetske uprave o znanstveno-strunim projektima iz 2002.
godine, Dravna geodetska uprava, Zagreb, str. 15-24.

Roi, M. (2005a): Katastar nekretnina, folije s predavanja

(http://www.igupi.geof.hr/mroic/skripta/7KAN.pdf).

Roi, M. (2005b): KATASTAR 2014 - VIZIJA BUDUIH KATASTARSKIH

SUSTAVA, Geodetski fakultet, prijevod publikacije FIG-a
(http://www.igupi.geof.hr/literatura/KATASTAR2014.pdf).

Soi, A. (2001): Katastar Istre. Zbornik radova Drugog hrvatskog kongresa o

katastru, Roi, M. i Kapovi, Z. (ur.), Hrvatsko geodetsko drutvo, Zagreb,
str. 221-230.

Uroi, M., Hurm, A. (1993): Njemako-hrvatski rjenik. kolska knjiga, Zagreb.

POPIS URL-a:
URL 1. FIG Multi-lingual Dictionary,http://www.fig.net/perm/mld-leaflet.htm, (30.
01. 2006.)

URL 2. Zavod za primijenjenu geodeziju (Zavod za inenjersku geodeziju i

upravljanje prostornim informacijama), Nastava, Studentski radovi,
http://www.igupi.geof.hr/asp_stranice/diplomski.asp, (23. 05. 2006.)

URL 3. Zavod za primijenjenu geodeziju (Zavod za inenjersku geodeziju i

upravljanje prostornim informacijama), Metakatastarski portal,
http://www.igupi.geof.hr/ipp/, (10. 12. 2005.)

URL 4. Bundesamt fr Kartographie und Geodsie, Auenstelle Leipzig,

http://www.leipzig.ifag.de/, (10. 12. 2005.)

URL 5. Eurodicautom, European Commission's multilingual term bank,

http://europa.eu.int/eurodicautom/Controller, (10. 12. 2005.)

URL 6. ODGE, Online Dictionary German-English, http://odge.de/, (10. 12. 2005.)

 26
URL 7. U.S. Department of the Interior - Bureau of Land Management, Cadastral
Survey, Tools, Glossaries of BLM Surveying and Mapping Terms,
http://www.blm.gov/cadastral/Glossary/blmglossary.zip, (12. 01. 2006.)

URL 8. Dane County - Register of Deeds, Definitions of Real Estate Terms,

http://www.co.dane.wi.us/regdeeds/defini.htm, (12. 01. 2006.)

URL 9. FIG Publications, The FIG Statement on the Cadastre, No. 11,
http://www.fig7.org.uk/publications/cadastre/statement_on_cadastre.html, (28. 01.
2006.)

URL 10. FIG Commissions, http://www.fig.net/comm/comindex.htm, (24. 01.

2006.)

URL 11. FIG Commission 7 Cadastre and Land Management,

http://www.fig.net/commission7/, (24. 01. 2006.)

URL 12. Cadastre 2014 - Publications, Translations, http://www2.swisstopo.ch/fig-

wg71/cad2014/publ.htm, (30. 01. 2006.)

URL 13. Zavod za primijenjenu geodeziju (Zavod za inenjersku geodeziju i

upravljanje prostornim informacijama), Nastava, Literatura (ostalo),
http://www.igupi.geof.hr/literatura/KATASTAR2014.pdf, (24. 01. 2006.)

URL 14. Hong Kong Cadastral System (LSGI),

http://www.lsgi.polyu.edu.hk/Cadastre/cadastre.htm, (30. 01. 2006.)

URL 15 Zavod za primijenjenu geodeziju (Zavod za inenjersku geodeziju i

upravljanje prostornim informacijama), Nastava, Literatura
http://www.geof.hr/igupi/literatura/DK/DKfolije.htm, (22. 05. 2006.)

URL 16. Cadastre 2014, Files for Downloading, http://www2.swisstopo.ch/fig-

wg71/cad2014/download.htm, (http://www2.swisstopo.ch/fig-
wg71/cad2014/download/cad2014_eng.pdf; http://www2.swisstopo.ch/fig-
wg71/cad2014/download/cad2014_dt.pdf), (30. 01. 2006.)

Terminology of Cadastre

Abstract: In this paper gives an overview of the sources of cadastral

terminology with special regard to the development of terminology in
Croatia. With several definitions of cadastre are the different kinds of
cadastres and cadastral systems in the world represented. At the end of
this paper the translations some basic terms in cadastre from German
and English into Croatian are given.

Keywords: terminology, cadastre, real estate register (land registration), cadastral

systems