Document

Zavrni rad br.
261/GR/2016
Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih

graevina
Tomislav Futa, 5686/601
Varadin, lipanj 2016. godine

Odjel za Graditeljstvo
Zavrni rad br. 261/GR/2016
Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih

graevina
Student Mentor
Tomislav Futa, 5686/601 dr. sc. Boo Soldo, red. prof.
Varadin, lipanj 2016. godine

Saetak
U okviru ovog zavrnog rada definirana je zatita graevinske jame kako bi se ostvarili
uvjeti za izvoenje konstrukcije objekta i sprijeilo slijeganje okolnog tla na kojemu je temeljeni
susjedni objekt. Opisane su i razliite vrste zatitnih konstrukcija koje se danas u svijetu
najee koristite kao i kriterije za optimalan odabir tipa konstrukcije za odreeni sluaj. U
prvom djelu rada saeto su obraene metode zatite graevinskih jama koje se danas u svijetu
najee koriste, kao to su murje, mlazno injektirani stupnjaci, armirano betonska dijafragma.
U drugom djelu rada na konkretnim primjerima poslovno-stambene zgrade u Varadinu i
studentskog doma u Varadinu prikazana je izvedba zatitne graevinske jame. Za izvedbu
zatite graevinske jame poslovno-stambene zgrade u Varadinu i djela graevinske jame
studentskog doma u Varadinu koritena je tzv. metoda mikro pilota s jednim redom
geotehnikih sidara. Zatita graevinskih jama tzv. metodom mikro pilota s jednim redom
geotehnikih sidara ostvaruje se izvedbom mikropilota elinim IPE profilima, na proraunom
odreenom razmaku, jednim redom geotehnikih sidara, te naglavnom AB gredom u
kombinaciji sa irokim iskopom.
Kljune rijei: zatita graevinskih jama, mikro piloti, geotehnika sidra

Summary
In the frame of this final paper is defined the protection of the construction pit in order to
achieve conditions for the structures execution of the building and prevent subsidence
surrounding soil on which is the core of contiguous building. Also are described different types
of protective structure which is currently in the world performing mostly and criteria for optimal
selection type of construction for the certain cases. In the first part of this final paper are
summarizes different methods of protection construction pits which is currently in the world
performing mostly such as Sheet Piling, execution of a jet grout body, reinforced concrete
diaphragm.
In the second part of this final paper on concrete examples business - residential buildings in
Varadin and University campus in Varadin is shown performance of protective construction
pit. To performance the protection of the construction pit business - residential buildings in
Varadin and part of the construction pit University campus in Varadin was used method of
micro pilots with one row of geotechnical anchors. Protection of the construction pits with so-
called method of micro pilots with one row of geotechnical anchors is realized with the
performance of micropiles IPE steel profiles, on calculation certain distance with one row of
geotechnical anchors and the main reinforced concrete beam in combination with a wide
excavation.
Key words: Protection of construction pits, micropiles, geotechnical anchors

Popis koritenih kratica
m.n.m metara iznad razine mora
k.. katastarska estica
k.o. katastarska opina
m metara
kN kilonjutna
A povrina
I moment inercije (tromosti)
W moment otpora
EI krutost tapa na izvijanje
EA aksijalna krutost tapa
SADRAJ
1. UVOD .................................................................................................................................1
2. OPENITO O PREDMETNIM LOKACIJAMA ZATITE GRAEVINSKIH JAMA .....................3
2.1. Zatita graevne jame poluugraene poslovno-stambene zgrade Krianieva 34,
Varadin ....................................................................................................................................... 3
2.2. Zatita dijela graevinske jame i zgrade studentskog centra Varadin ........................ 5
3. PRIMJERI ZATITE GRAEVINSKE JAME U BLIZINI POSTOJEIH GRAEVINA ................6
3.1. Opi osvrt ...................................................................................................................... 6
3.2. murje ........................................................................................................................... 7
3.3. Mlazno injektirani stupnjaci ........................................................................................ 10
3.4. Mlazno injektiranje tapnim sidrima ........................................................................... 11
3.5. Armirano betonska dijafragma .................................................................................... 12
4. PRIMJERI PRORAUNA ZATITE PREDMETNIH GRAEVINSKIH JAMA ..........................18
4.1. Geotehniki istrani radovi ......................................................................................... 19
4.2. Raunske analize ......................................................................................................... 20
4.2.1. Uvod ............................................................................................................................................. 20
4.2.2. Proraunski modeli tla ................................................................................................................. 20
4.2.3. Dokazi nosivosti ........................................................................................................................... 24
5. O ELEMENTIMA PREDMETNE ZATITE ...........................................................................27

5.1. Openito o metodi ....................................................................................................... 27
5.2. Openito o pilotima ..................................................................................................... 28
5.3. Vrste i naini i izvoenja pilota................................................................................... 28
5.4. Zabijeni piloti .............................................................................................................. 29
5.5. O mikro- pilotima na predmetnim lokacijama ............................................................ 31
33
5.6. O armaturnim mreama i geotekstila .......................................................................... 33
5.6.1. Armaturni elik ............................................................................................................................. 33
5.6.2. Armaturne mree .......................................................................................................................... 34
5.7. O geotekstilu ............................................................................................................... 35
5.7.1. Primjena geotekstila ..................................................................................................................... 35
5.7.2. Specifine mase geotekstila za neka podruja primjene ............................................................... 37
5.7.3. Tehnologija ugradnje geotekstila ................................................................................................. 37
5.7.4. Primjeri primjene geotekstil ......................................................................................................... 37
5.8. O armaturnim mreama i geotekstilu na predmetnim lokacijama .............................. 38
5.9. Openito o geotehnikim sidrima ............................................................................... 39
5.10. Elementi geotehnikog sidra ....................................................................................... 39
5.11. Sidrina i slobodna dionica ......................................................................................... 41
5.11.1. ELINA KOMPONENTA...................................................................................................... 41
5.12. Podjela sidara .............................................................................................................. 42
5.13. Prednaprezanje sidara .................................................................................................. 43
5.14. Nosivost sidara ............................................................................................................ 47
5.15. Stanje sloma geotehnikog sidra ................................................................................. 48
5.16. Postupak izrade geotehnikih sidra ............................................................................. 49
5.16.1. Izrada buotine ........................................................................................................................ 49
5.16.2. Sastavljanje i ugraivanje sidara ............................................................................................ 49
5.16.3. Injektiranje ............................................................................................................................... 49
5.17. Namjena geotehnikih sidara ...................................................................................... 50
5.18. O geotehnikim sidrima primijenjenim na predmetnim lokacijama ........................... 50
5.18.1. Ugradbeni elementi i materijali ............................................................................................... 51
6. PRIMJER TROKOVNIKA RADOVA PREDMETNIH GRAEVINA .......................................53

7. ZAKLJUAK ....................................................................................................................56
LITERATURA ............................................................................................................................58
Sveuilite Sjever Tomislav Futa
1. UVOD
Zbog visokih cijena gradskog prostora, danas se mnoge interpolacijske graevine unutar
urbanog tkiva planiraju izvesti barem s jednom, najee s dvije i vie podzemnih etaa. Takav
koncept popraen je potrebom dubokog iskopa zbog kojeg treba provesti adekvatnu potrebnu
zatitu postojeih okolnih objekata. Taj prostor mora biti siguran za rad i dostupan ljudima i
strojevima. Izbor najboljeg rjeenja izvedbe graevinske jame ovisi o graevini, karakteristikama
terena, prisutnosti vode u tlu tj. podzemne vode i o drugim ambijentalnim okolnostima.
Nonveiller kae da je nemogue opisati sve naine izvedbe graevinske jame te da je tablica
koju je sastavio samo podsjetnik na neke od njih.
Tablica 1. Daje pregled naina izrade za raznolike graevine pri razliitim uvjetima i
razinama podzemne vode te za razne materijale, ambijentna ogranienja i mogunosti crpljenja
vode.
Tablica 1 Sistematizacija uvjeta za rad i metoda izvoenja

graevinske jame
Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 1

Oblik iskopa, odnosno vrsta osiguranja stranica graevne jame moe biti:
a) slobodni iskop graevne jame s kosim stranicama iskopa ali takvog pokosa koji
onemoguava uruavanje kosine uslijed njezina klizanja, odnosno postoji prirodna stabilnost
kosine iskopa jame te se ne izvodi njezino konstrukcijsko (nosivo) osiguranje ili se izvodi slino
kao osiguranje pokosa usjeka i zasjeka
b) minimalni, odnosno ogranieni iskop strmih uglavnom uspravnih stranica graevne jame,
osiguranih (podgraenih) u nestabilnom tlu ili tronoj stijeni nosivim konstrukcijama u obliku
raznih vrsta zidova.
Granicu izmeu plitkog i dubokog iskopa odredili su Terzaghi i Pech kao dubinu od 6
metara. Za iskope dubine vee od 6 m, nuno je podgraivanje iz razloga sigurnosti ljudi i
materijalnih dobara.
Pored sredinje teme u ovom radu ukratko su opisane i mogunosti zatite pomou murja,
mlaznog injektiranja sa tapnim sidrima, metoda mlaznog injektiranja stupnjaka, te metoda
armirano betonskom dijafragmom.
Tema ovog zavrnog rada je prikazati zatitu graevinskih jama u blizini postojeih objekata. U
ovom radu detaljno se objanjava zatita graevnih jama pomou tzv. mikro pilota s jednim
redom sidara. Metoda zatite graevinskih jama mikro pilotima s jednim redom sidara e se
poblie objasniti na konkretnim primjerima izvedbe zatite graevinskih jama stambeno
poslovne graevine u Krianievoj 34 u Varadinu, te studenskog doma u Varadinu.

2. OPENITO O PREDMETNIM LOKACIJAMA ZATITE

GRAEVINSKIH JAMA
2.1. Zatita graevne jame polugraene poslovno-stambene zgrade

Krianieva 34, Varadin
Na predmetnoj lokaciji, Krianieva 34, Varadin, k.. 2394, k.o. Varadin planira se
provesti izgradnja stambeno-poslovne graevine. Zahvatna povrina je nepravilnog oblika,
Objekt generalno ima jednu podzemnu etau (zauzima samo dio tlocrta) i tri nadzemne. Kota
nule objekta je 172.12 mnm. Teren je horizontalan cca 172 mnm. Planiran je iskop na dubinu cca
1.70 - 3.60 m. Objekt se temelji na AB temeljnoj ploi, kao i na temeljnim trakama.
Na zapadnoj te istonoj strani, nalaze se susjedni objekti. Projektom zatite graevinske

jame takoer treba uzeti u obzir stabilnost istih.
Projektom je predviena zatita graevinske jame izvedbom tzv. mikropilota, poduprtih s

jednim redom geotehnikih sidara, dok se iskop na sjevernoj te istonoj strani takoer titi
irokim iskopom. Mikropiloti su elini IPE 200 profili na razmaku 80 cm s geotehnikim
sidrima na meusobnom razmaku 2.4 m. iroki iskop se izvodi u nagibu b:h=1.5:1, primjerenom
za nekoherentna tla.
Piloti su vezani AB naglavnom gredom dimenzija 3040 cm, dok su sidra s pilotima spojena
veznom gredom koritenjem varenih elinih 2UPE 140. Kao zatita od obruavanja materijala
(tla) pilotska stijena e se presvui geotekstilom g = 150 g/m2 i armaturnom mreom Q-283.
Tijekom izvedbe svih radova na potpornoj konstrukciji potrebno je kontinuirano pratiti

pomake, te kuteve zaokreta susjednih graevina. Specifikacija naina opaanja ponaanja
spomenutih graevina bit e dana u okviru izvedbenog projekta, u dijelu pod nazivom projekt
tehnikih promatranja.
Materijali za izvedbu privremene zatitne konstrukcije graevinske jame:
elini profili S235 IPE 200, te UPE 140

geotehnika sidra karakteristike EA=1.45 105 kN
armaturna mrea B500B, Q 283, geotekstil g = 150 g/m2

Slika 1. Postojee stanje na predmetnoj parceli
Slika 2. Graevna jama na predmetnoj lokaciji

2.2. Zatita dijela graevinske jame i zgrade studentskog centra Varadin
Na predmetnoj lokaciji, J. Merlia bb, Varadin, kat. est. 1252/3, k.o. Varadin sa
koordinatama HTRS96/TM: E=488292, N=5129980 planira se provesti izgradnja kampusa-
zgrada studentskog doma. Pa je u svrhu ouvanja postojee graevine potrebno provesti bonu
zatitu graevinske jame. Bona zatita graevinske jame na predmetnoj lokaciji provest e se
tzv. mikro pilotima s jednim redom geotehnikih sidara. Materijali potreban za zatitu
graevinske jame elini IPE profili, geotehnika sidra, armaturne mree, te geotekstil.
Slika 4. Presjek budueg studenskog doma

3. PRIMJERI ZATITE GRAEVINSKE JAME U BLIZINI

POSTOJEIH GRAEVINA
3.1. Opi osvrt
Graevinskom jamom nazivamo prostor unutar kojeg se izvodi temeljenje, odnosno

graevinski radovi. Izbor najboljeg rjeenja ostavlja iroko polje mati i inicijativi inenjera.
Metode koje e se obraditi u ovom radu govore o razliitim mogunostima zatite graevinskih
jama, te izrade temelja u graevinskoj jami.
Metode izrade graevinske jame ovise o:
Osobinama materijala u kojem se gradi;

Poloaju temeljne plohe prema najvioj razini podzemne vode;
Dubini temelja ispod razine terena.
Ako se duboka iroka jama izvodi na irokom slobodnom prostoru, a uz to se i razina podzemne
vode nalazi ispod dna budueg iskopa, geotehniki problemi su neznatni i svode na prikladni
izbor nagiba pokosa (1:n) u poboju graevinske jame.
Slika
Nagib5. tla
Osnovni elementi graevinske
1:n poglavito jama
ovisi o vrsti tla izvedene
u kojemnaseirokom slobodnom
jama izvodi, kao prostoru graevinske
i o odabranom jame
faktoru
Faktor sigurnosti (Fs) koji obavezno mora biti vei o 1 (Fs>1). Praksa je pokazala da je u
prosjenim uvjetima srednji nagib nagiba pokosa blizak odnosu 1:2. Ovaj odnos pokazuje na
injenica da e kod dubokih graevinskih jama iskopati znatno vee koliine tla nego zapravo
zahtijevaju gabariti podzemnog djela podzemne graevine (Vo=BLHj). Prema tome, ak i kod
tih uvjeta koji su geotehniki povoljni valja analizirati nije li ekonominije ostvariti
stabilnost poboja na neki drugi nain.
Ako se pak graevinska jama mora izvoditi unutar skuenog prostora, to je danas
najei sluaj kod raznih interpolacija unutar urbanog tkiva, te ako uz to jo treba
osigurati geotehniku zatitu postojeih susjednih objekata ili postojeih infrastruktura

(to je nezaobilazan imperativ kod interpolacijskih zahvata), stabilnost poboja
graevinske jame postaje vrlo ozbiljan tehniki zadatak. Visoka razina podzemne vode jo
e dodatno oteati problem.
Slika 6. Vertikalni konturni prikaz budueg interpolacijskog objekta unutar slobobodnog prostora izmeu dva
plitko temeljena postojea objekta
U svijetu danas postoji nekoliko tehniki koncepata s kojima se moe na prikladan nain
rijeiti sloeni zadatak kojeg ilustrira slika , a u ovom radu e se obraditi neke od najee
koritenih metoda zatita graevinske jame , te detaljno zatita graevinske jame izvedbom tzv.
Mikro pilota, poduprtih s jednim redom geotehnikih sidara.
3.2. murje
murje je jednostruki zagatni zid koji je sastavljen od pojedinanih elemenata, koji su

meusobno tako spojeni da kod zabijanja ne doe do odstupanja od zamiljene ravnine zida.
murje moemo definirati i kao oblik prethodno izvedene zatitne obloge kasnije iskopanih
stranica rova s razmjerno uskim, duljim i vitkim talpama. One se prije iskopa zabijaju pomou
vibratora u tlo neposredno jedna uz drugu po plohi stranica iskopa rova.

Slika 7. Vibrator za nabijanje i vaenje talpi
murje slui da preuzme tlak vode ili tla kod osiguranja graevinskih jama. Ovom metodom
se moe izvesti izrada jednostavnih i relativno plitkih graevinskih jama u tlu, sa ili bez
podzemnih voda. murje nakon upotrebe izvadimo, te ga moemo vie puta upotrebljavati.
1. Drvena murja - danas se upotrebljava vrlo rijetko, samo za lake i privremene zatite
graevne jame. Nabava drvenih dasaka (talpi) do maksimalne duine 8,0 m ograniava
mogunosti koritenja drvenog murja.
Slika 8. Drveno murje
2. elino murje sastoji se od niza elinih komada, debljine do 10 mm, raznih oblika i profila,
meusobno spojeni spojnicama. Upotrebljavaju se do dubine 20 m i vie. Njima se moe
uspjeno izvriti zatita graevinske jame u svim slojevima tla, ako nema krupnijih komada
kamena ili veih samaca. Posebno je vrlo korisno kod dubljih graevinskih jama manjih
tlocrtnih povrina ,zbog jednostavnih razupora. To je najefikasnija i najekonominija vrsta
murja, zbog svoje trajnosti tokom kontinuirane upotrebe. Takoer, po potrebi se mogu uvrstiti
pomou sidara u okolno tlo.

Slika 9. elino murje
3. Armiranobetonska murja nisu esto u upotrebi. Po zavretku graenja graevne jame

ostaje u tlu kao zatita temelja od erozije ili kao zatita za spreavanje prolaza vodi. Loa strana
armiranobetonskog murja je da esto puca.
Slika 10. Betonsko murje

3.3. Mlazno injektirani stupnjaci
Injektiranje je jedina metoda stabilizacije terena koja se sastoji u ubrizgavanju stabilizacijskih

sredstava u tlo pod pritiskom, kroz buotine, pomou builica, na podruju koje elimo
konsolidirati. Mlazno injektiranje (engl. jetgrouting) je metoda poboljanja tla kojom se odreeni
volumen tla pretvara u zemljani mort pri emu se razbija struktura tla pomou visoko
energetskog mlaza tekuine. Istovremeno se estice tla mijeaju s cementnom suspenzijom i
zapunjuju zahvaeni prostor. Viak nastale mjeavine izlazi uz stjenke buotine na povrinu.
Promjer razarajueg djelovanja mlaza u tlu kree se do 5,0 m u ovisnosti o vrsti tla, nainu
izvoenja i primijenjenoj tekuini. Primjenu mlaznog injektiranja moe se svrstati u tri glavne
kategorije:
podupiranje i zatita iskopa

privremena ili trajna stabilizacija mekih tala
te kontrola podzemne vode i oneienja.
Mlazno injektiranje se uspjeno primjenjuje u svim vrstama tla, ukljuujui i glinu te organske
slojeve. Moe se koristiti i u stjenovitom tlu, kao na primjer u mekanim pjeenjacima. Bez
obzira na podruje primjene metode injektiranja, sam postupak je u svojoj biti uvijek isti, a
rezultati se razlikuju ovisno o tome da li se injektiranjem eli postii trajna ili privremena
stabilizacija terena. Ono se najee koristi za zaepljenje dna graevinske jame tj. zatite od
prodora vode u graevinsku jamu kroz dno. Pritisak kod injektiranja ima viestruku funkciju:
da svlada hidraulike otpore u cjevovodima i tlu

da neznatnom deformacijom tla povea propusnost radi to boljeg toka injekcijske smjese
kroz pore i pukotine
da izazove kretanje injekcijske smjese u tlu unutar predvienog radijusa oko injekcijske
buotine
da se u tlu iscijedi viak vode iz injekcijske smjese u najsitnije pore i pukotine.
Razlikuju se tri osnovna postupka izvedbe mlaznog injektiranja, a koja su ujedno i osnova za
barem dvanaestak razliitih varijacija:
1. jednofluidni sustav (injekcijska smjesa)
2. dvofluidni sustav (injekcijska smjesa + zrak ili injekcijska smjesa + voda)
3. trofluidni sustav (injekcijska smjesa + voda + zrak).

Slika 11. Mlazno injektiranje
Postupak izvoenja mlaznog injektiranja provodi se kroz 4 glavne faze: buenje, rezanje,
injektiranje i proirenje. Buenje tla vri se buaim ipkama s nosaem mlaznica i buaom
krunom. U pravilu mlaz injekcijske smjese podupire sam postupak i odrava stjenke buotine
oko ipki radi lakeg povrata suspenzije za buenje. Razaranje strukture tla zapoinje na
najdubljem dijelu predvienog stupnjaka pod kutem od 90 u odnosu na buau os, pomou
visoko energetskog tekueg mlaza. Viak smjese, tj. zemljanog morta tee uz prstenasti otvor
buotine na povrinu. Mlaznim injektiranjem se takoer mogu izvoditi mlazno injektirani
stupnjaci koji mogu preuzeti ulogu dijafragme. Ti stupnjaci se mogu izvoditi jedan do drugog, ali
mogue ih je izvoditi i na odreenim razmacima s ispunom izmeu. Takoer se mogu izvoditi i u
nekoliko redova ( najee dva reda).
3.4. Mlazno injektiranje tapnim sidrima
Postupak se svodi na to da se masu tla ili stijena po vertikali iskopa pomou mlaznog betona,
te buenjem i injektiranjem tapnih sidara pretvori u gravitacijski potporni zid (monolit) i tako
osposobi za prijam horizontalnih sila. Pod tapnim sidrom podrazumijeva se jezgra od armaturne
ipke koja je unutar injektirane buotine omotana mortom na itavoj svojoj duljini. Pri zatiti
graevinske jame primjenom tapnih sidara deformiranja zidova su potrebna kako bi se
aktiviralo trenje na platu izmeu buotine i okolnog tla. Ovaj nain zatite graevinskih jama
primjenjuje se za graevinske jame manjih i srednjih dubina od 4 m do otprilike 12 m. Izvedba
se odvija u visinskim etapama od po 2 m. Na povrinu otkopa postavi se armaturna mrea u 2
sloja, a potom se mlaznicom spojenom na kompresor i strojem za mijeanje i doziranje smjese

nanosi mlazni beton sve dok se ne postigne projektirana debljina obloge. Odbaeni dio betona
koji se odbije od podloge obuhvaa i do 30% ukupne koliine utroenog betona i svakako ga
treba uzeti u obzir pri izradi trokovnika.
Slika 12. Zid od mlaznog betona osiguran tapnim
U sljedeoj fazi bue se rupe u koje se postavljaju tapna sidra i injektiraju smjesom za
injektiranje. Nakon ovrivanja smjese za injektiranje, kljuem za navijanje u sidro se unese
potrebna sila.
3.5. Armirano betonska dijafragma
Dijafragma je armiranobetonski zid koji se izvode u tlu prije iskopa, a zatim se tlo iskopava i
bue se sidra. Ona osigurava stranice dubokih graevnih jama od uruavanja i prodora podzemne
vode te se izvodi u kampadama. Kontinuirana dijafragma izraena u tlu prema modernim
metodama treba sigurno podnositi aktivni tlak okolnog tla i eventualno hidrostatski pretlak.
Horizontalne sile preuzimaju buene i injektirane zatege u obliku sidra ili vodoravni
konstrukcijski elementi koji se izvode u prostoru omeenom dijafragmom. Ove stjenke rade se u
uzastopnim elementima duljine od 5 do 8 m tako da se napreskok ugrauju najprije neparne
stranice, a zatim izmeu njih parne. Kada je dovren iskop pojedinog neparnog elementa,
stavljaju se na njegove krajeve dvije cijevi promjera jednakoga irini iskopa, a ostali prostor puni
se betonom po metodi kontraktor. Nakon to se beton stvrdnuo, izvlae se granine cijevi i
nastavlja se iskop parnih elemenata meu dijelovima dijafragme koja je ve prije betonirana.
Kad se iskopaju, takoer se pune betonom. Cijevi na krajevima neparnih elemenata osiguravaju
besprijekorno pravilan i ist oblik betoniranih elemenata. Na taj nain beton parnih elemenata

potpuno prianja za ve gotove elemente dijafragme pa se tako postie potpuna nepropusnost i
kontinuitet dijafragme. U iskopan lijeb moe se ugraditi i vezana koara eline armature ako
stjenka treba preuzeti momente savijanja. Dijafragmom se moe dosegnuti vea dubina nego
pomou zabijenih zagata (vie od 30 m). One su nepropusne pa sprjeavaju prodor podzemne
vode u graevnu jamu.
Slika 13. Faze izvedbe dijafragme
Izvedba uvodnog kanala

Uvodni kanal izvodi se tako da se u tlu izvedu dva usporedna betonska zida visine od 80 do
100 cm kojima je vrh u razini terena, lagano armirana. Njihov meusobni razmak ovisi o debljini
dijafragme koja e se izvoditi. On je uvijek 10 cm iri od irine stroja kojim e se vriti iskop, da
bi se moglo nesmetano vriti radnje potrebne za izvedbu dijafragme. Onaj dio uvodnog kanala na
kojem se ne vri iskop ili betoniranje, dri se razuprt. Po zavretku izvedbe dijafragme, uvodni se
kanal rui. Uvodni kanal slui za dovod i odvod isplake. Isplaka je suspenzija bentonitne gline u
vodi pa je stoga gua od vode. Njome se puni iskopani prostor u tlu. Uslijed vee gustoe ona
djeluje hidrostatikim pritiskom na stjenke iskopanog kanala i na taj se nain suprotstavlja
hidrostatikom tlaku podzemne vode i sprjeava teenje i eroziju estica iz tla u iskop. Razina
isplake u uvodnom kanalu uvijek mora biti znatno via od razine podzemne vode. Uvodni kanal
izvodi se po cijelom tlocrtu budue dijafragme. Kako se isplaka djelomino gubi tijekom
izvoenja, mora ju se stalno nadopunjavati. U tu svrhu u blizini uvodnog kanala mora biti
smjeten ureaj za izradu isplake, s bazenom za gotovu isplaku. Iz bazena se crpkom dodaje na
radilite ona koliina isplake koja je potrebna za odravanje njene stalne razine u uvodnom
kanalu.

Slika 14. Uvodni kanal
Tijekom rada u iskopani prostor isplaka ulazi, a prilikom betoniranja ona bude istisnuta iz
prostora u koji ulazi beton jer beton ima veu gustou od isplake. Istisnuta isplaka ulazi u
odvodni kanal i njime tee od mjesta betoniranja do mjesta iskopa. Da bi se dobila ravnotea u
koliini isplake potrebno je tako organizirati rad na izvedbi da se jedan komad dijafragme iskapa
dok se drugi betonira. Dio isplake gubi se prilikom iskopa, ali se gubi i infiltracijom u tlo. Stoga
ju je potrebno stalno provjeravati i nadopunjavati.
Iskop rova u tlu

Iskop se vri grabilicom prikazanom na slici 15. Dananje grabilice nalaze se na kruto
voenoj ipci. Izmeu grabilice i ipke nalazi se tijelo s pogonom. Grabilica pri otvorenim
eljustima ima zagriz od 2 do 2,5 m. Ovisno o zahtjevima irine dijafragme debljine grabilice se
kreu od 0,5 do 1,2 m. Grabilica se utiskuje u tlo i odgriza ga. Zatim se izvlai na povrinu i
iskopano tlo utovaruje u kamion. Duljine pojedinih komada dijafragme moraju se prilagoditi
tehnologiji iskopa ali i betoniranja. Grabilica mora pri iskopu imati uvijek iste uvjete ulaza zubi,
tj. zubi moraju ili ulaziti u tlo s obje strane i odgrizati ga ili moraju oba zuba ulaziti u ve
iskopani prostor i odgrizati preostalo tlo izmeu dva iskopa.

Slika 15. Specijalni stroj za iskop
Od tuda proizlaze pribline duljine pojedinih komada dijafragme. Pri ovoj tehnologiji se u
neparni dio po iskopu u rubove ugrauju cijevi. Ove se cijevi, nakon to je beton dovoljno
stvrdnuo, vade te ostaju upljine koje su potrebne za iskop parnog dijela dijafragme. Redoslijed
iskopa je takav da se najprije iskopaju i betoniraju barem dva neparna dijela, a zatim se izmeu
njih izvodi parni. Iskop se moe vriti pomou alata koji gloe tlo i mijea ga s bentonitnom
isplakom. Isplaka se zajedno s iskopanim tlom crpi iz iskopa i odlae u bazen za taloenje. U
tom bazenu ostaje istaloeno tlo, a isplaka se vraa u sustav. Ovaj nain iskopa je dobar kada tlo
nije homogeno ve ima komada koji bi oteali rad grabilici. Danas se pojavom novih tehnologija
rijetko koristi.
Ugradnja armature
Javlja se najee kod onih dijafragmi koje su ujedno i dijelovi budue graevine. Ugradnja
se vri pomou dizalice. Osnova svakog koa je ukruta. To je vodoravna armatura veeg profila,
rasporeena na priblino svaka 3,0 m po visini koa na koju se vari glavna armatura. Nekoliko
ipka glavne armature izvede se due s kukama na gornjim krajevima. Ove kuke slue za
vjeanje koa prilikom betoniranja. Na taj se nain osigurava pravilan visinski poloaj koa. Bez
obzira na dimenzioniranje, glavna armatura se stavlja ista na obje strane koa, kako prilikom
ugradnje ne bi dolo do zabune koja je strana tlana, a koja vlana. Na glavnu armaturu dolazi
razdjelna ili vilice ovisno o zahtjevima iz prorauna.

Slika 16. Ugradnja armaturnog koa
Na ko se postavljaju distanceri koji e osigurati da armatura stoji u sredini iskopa, tj.

osigurati potrebni zatitni sloj. Kod armiranobetonskih graevina koje su izvedene u tlu kao to
su dijafragme, zatitni sloj je neto deblji od uobiajenog. Preporua se oko 10 cm. Sve ovo treba
uzeti u obzir pri projektiranju armaturnih koeva. Treba nastojati da se iskop elemenata podesi
tako da se u neparne i parne elemente mogu ugraditi koevi i istih veliina kada god je to
mogue. To pojednostavnjuje i ubrzava izvedbu. Koevi su prireeni tako da budu sigurni
prilikom podizanja s tla i ugradnje. U tu svrhu potrebno je najmanje 2/3 spojeva ovih armaturnih
koeva zavariti.
Ugradnja ispune
Vri se kontaktor postupkom. Sastoji se u tome da se ispuna ugrauje kroz lijevak na vrhu
cijevi koja u prvom asu gotovo dodiruje dno iskopa. Kako je ispuna tea od isplake to ona,
prilikom ulaska u iskop kroz cijev, gura isplaku na povrinu. Zbog svoje gustoe ispuna se u
prostoru u koji se ugrauje razlijeva stoasto. Stoac je najvii uz cijev kontraktora, a najnii uz
rubove iskopa. to je iskopani dio dui, to je ova razlika vea. Iz ovih se razloga ne preporua
izvoditi iskope due od 7,0 m. Stoac raste zajedno s ugradnjom ispune i takav izlazi i na
povrinu. Stoga je visinu ugraene ispune potrebno provjeravati na rubovima iskopa. Pri tom je
nuno da cijev kontraktora uvijek bude najmanje 1,0 m u masi ispune. Kako se iskop puni, tako

se postepeno skrauje cijev kontraktora. Potrebno je osigurati dovoljnu koliinu ispune za dio
koji se puni, da se ispuna moe ugraditi bez prekida. Cijev kontraktora mora se stalno lagano
zakretati i podizati da bi ostala pokretna u masi ispune, ali ne smije izai iz ispune.
Slika 17. Betoniranje kontrakt postupkom
Ukoliko doe do prekida ugradnje ispune dolazi do oteenja dijela koji se izvodi. Ovo
zahtjeva dodatne zahvate koji su vrlo skupi te stoga treba nastojati da nikako ne doe do prekida
punjenja iskopanog dijela dijafragme. Postupak betoniranja se ponavlja dok se ne popune sve
kampade. Spojeni paneli tvore kontinuiranu neprekinutu dijafragmu .
Zavrna obrada
Zavrna obrada je potrebna po zavretku ugradnje ispune. Ispuna pred sobom gura isplaku i
mijea se s njom u podruju meusobnog dodira. Iz tog razloga se na vrhu ispunjenog iskopa
javlja sloj visine 0,5 do 0,8 m loe ispune koju je potrebno odstraniti. To treba uzeti u obzir pri
odreivanju visine ugradnje ispune. Ureenje vrha izvodi se na nain da se lo beton odstrani do
visine projektirane kote vrha nosivog dijela dijafragme. esto je predvieno dijelove dijafragme
povezati naglavnom gredom. Ona se izvodi na vrhu stjenke kao armirano betonska greda. Za
njenu izvedbu uvodni kanal ponekad moe sluiti kao oplata. Po zavretku svih potrebnih radnji
oko iskopa i ugradnje ispune, uvodni se kanal odstranjuje.

4. Primjeri prorauna zatite predmetnih graevinskih jama
Osvrt na postojee stanje
Slika 18. Postojee stanje
Potrebno je izvesti bonu zatitu graevinske jame s ciljem ouvanja susjedne graevine. U
ovom radu na iduim stranicama prikazuje se: statiki proraun, nain izvoenja i nacrti bone
zatite koja se sastoji od:
zabijanje elinih I profila,

manji iskop,
ugradnja injektiranjem prednapregnutih sidara i
iskop do kote dna graevinske jame.

4.1. Geotehniki istrani radovi
Za potrebe izgradnje predmetnog objekta provedeni su geotehniki istrani radovi. Na

osnovu informacija, dobivenih isitavanjem rezultata ovih radova, utvreni su uvjeti izvedbe
potporne konstrukcije.
Glavne znaajke temeljnog tla, koje su detaljno opisane u geotehnikom elaboratu mogu se
karakteristino prikazati u tablici:
Tablica 2. Znaajke temeljnog tla

4.2. Raunske analize
4.2.1. Uvod
Statiki proraun obuhvaa provedbu deformacione analize, te provjeru globalne stabilnosti

potporne konstrukcije. Numeriko modeliranje ponaanja konstrukcije, u interakciji s tlom
(deformaciona analiza), provedeno je koritenjem komercijalnog programa PLAXIS. Prorauni
su provedeni pretpostavljajui 2D stanje deformacija. S obzirom na pretpostavljeni sastav
materijala u podlozi, geometriju postojeeg terena, susjedne objekte i optereenja, provedene su
analize za dva raunska modela zatitne konstrukcije.
Faze prorauna vremenski su usklaene s fazama izrade zatite graevinske jame. Predvieno
je vie faza izvedbe zatite graevne jame: - zabijanje elinih I profila, - manji iskop, - ugradnja
injektiranjem prednapregnutih sidara i - iskop do kote dna graevinske jame
4.2.2. Proraunski modeli tla
Tlo je modelirano Hardeing Soil modelom tla, koji daje promjenu krutosnih modula u
ovisnosti o naprezanju. Pretpostavljeni su drenirani parametri tla, ije su vrijednosti odreene
koritenjem dostupnih rezultata provedenih geotehnikih istranih radova.
Odabrani su slijedei parametri tla za provedbu prorauna:
Zapr. Kut Referentni

Kohezija trenja modul
teina rastereenja
Br. Materijal c [kPa]
s[kN/m3] () Eurref [MPa]
(1) ML-SC 19 1 30 20-30
(2) GW 19 1 35 30-40
MODEL
Na slijedeoj slici prikazan je raunski model :
Potpornu konstrukciju ine mikropiloti IPE 200, duine 7 m, na osnom razmaku 0,75 m,
poduprti s jednim redom geotehnikih sidara na razmaku 2,25 m. Vanjsko jednoliko optereenje
od susjednog objekta Mload A=80 kN/m2.

Mikro piloti IPE 200

I = 1943 cm4
A = 28,48 cm2
EI = 2108194310-8 = 5,696103 kNm2/m'
EA = 210828,4810-4 = 3,886105 kN/m'
Za razmak 75 cm (u raunu 80 cm):
EI = 4,86103 kNm2/m'
EA = 7,12105 kN/m'
Geotehniko sidro s Fy = 430 kN.
EA = 1,45105 kN (sidro)
EA = 1,0105 kN (sidrina dionica)
Duljina sidara lsl + lsid = 4+4 = 8 m, razmak sidara a = 2,25 m.
Sidrina dionica se u programu Plaxis definira kao geogrid element, kojim se modelira
interakcija izmeu sidrinog tijela i okolnog tla. U proraunu se definira aksijalnom krutou po
m' modela, koja ovisi o razmaku izmeu sidara, a zadana je tako da odgovara aksijalnoj krutosti
sidra.
Slika 19. Model prorauna

Slika 20. Deformacije nakon ugradnje elinih profila, poslije I. faze iskopa i prije ugradnje
prednapregnutih sidara
Slika 21. Deformacije nakon ugradnje prednapregnutih sidara; Sila u sidru 308 kN

Slika 22. Deformacije nakon iskopa do dna graevinske jame
Slika 23. Rezultati prorauna: Momenti savijanja i Aksijalne sile

Konana sila u sidru: Fs = 1372,25=308 kN

M=31 kNm/m'
N=28 kN/m'
Slika 24. Rezultati prorauna: Poprenih sila i Deformacija
T=73,150,8=58,52 kN/m
u<2 mm
4.2.3. Dokazi nosivosti
Tablica 3. Geometrijski i statiki podaci za IPE200

Mikropiloti IPE 200
Wy = 194,0cm3
A = 28,48 cm2
M = 310,8=24,5 kNm/m'
N = 280,8=22,4 kN/m'
T=58,52 kN/m
Dokaz se provodi za maksimalni moment te pripadajuu uzdunu silu:

Normalno naprezanje u profilu:

=

= 22,4/28,48 + 24,5100/194,0 =
= 0,78 + 12,60= 13,19 kN/cm2 < d = 16 kN/cm2 (d =160 MN/m2)
Posmino naprezanje u profilu:

= T/A = 58,52/28,48=2,05 kN/cm2 < d = 9 kN/cm2 (d =90 MN/m2)
Geotehnika sidra Sidro: Fy = 430 kN
Maksimalna sila u sidru Vs = 308 kN
Faktor sigurnosti s obzirom na elik: FS = 430/308 = 1,4
Sidrina dionica:
Nosivost po m' sidra 200 kN u ljunku
Ukupna nosivost sida: Fs = 2004 = 800 kN
Faktor sigurnosti s obzirom na sidro: FS = 800/308 = 2,6

Vezna greda
M = 163,60,80,125 = 16,36kNm
UPE 140 Md = 10516/100 = 16,8 kNm
Odabrano: 2 UPE 140 Mu = 16,82 = 33,6 kNm > M = 16,36 kNm
Slika 25. Presjek zatite graevinske jame

5. O ELEMENTIMA PREDMETNE ZATITE
5.1. Openito o metodi
Metoda zatite graevinske jame tzv. Mikro pilotima s jednim redom geotehnikih sidara
najee se koristi kod zatita graevinskih jama interpolacijskih graevina unutar urbanog
tkiva. Takve graevine veinom se grade s jednom podzemnom etaom, kod kojih je razina
podzemne vode ispod dna budueg iskopa. Meutim potrebno je provesti zatitu graevinske
jame zbog adekvatne geotehnike zatite postojeih objekata. Piloti se povezuju AB naglavnom
gredom , dok su sidra s pilotima spojena veznom gredom koritenjem varenih elinih 2UPE
140. Kao zatita od obruavanja materijala (tla) pilotska stijena se presvlai geotekstilom i
armaturnom mreom B500B, Q-283.
Tijekom izvedbe svih radova na potpornoj konstrukciji potrebno je kontinuirano pratiti pomake,
te kuteve zaokreta susjednih graevina.
Osnovni elementi koji se koriste za zatitu konstrukcije graevinske jame kod ove metode su:
Mikro piloti - elini profili IPE , te UPE

geotehnika sidra
armaturna mrea B500B, geotekstil
Redoslijed izvoenja radova na zatitne konstrukcije je slijedei:
pripremni radovi,
iroki iskop do iznad postojeih temelja, ili na -0.5 m, na dijelu gdje nema objekata,
izvedba mikropilota,
izvedba naglavne grede mikro pilota,
iskop do kote za nesmetanu izvedbu geotehnikih sidara
izvedba geotehnikih sidara,
konani iskop
postavljanje armaturne mree, te geotekstila

Slika 26. Prikaz zatite graevinske jame s jednim redom sidara
5.2. Openito o pilotima
Piloti su duboki temelji, kod kojih je duina bitno vea od poprenog presjeka. Predstavljaju
stupove koji silu s graevine prenose duboko u tlo. Mogu djelovati kao pojedinani temelji ili u
grupi. Mogu, ali i ne moraju biti spojeni naglavnicom. ea je njihova primjena u grupi. Piloti
mogu u tlo prenositi i vlani silu, koja se javlja u sluaju kada piloti djeluju kao par kod
prijenosa momenata u tlo. Piloti se mogu izvoditi i kao kosi. Naglavnica prenosi i
preraspodjeljuje optereenja od graevine na pilote. Piloti su najstarija vrsta dubokog temeljenja.
5.3. Vrste i naini i izvoenja pilota
Piloti se mogu podijeliti na niz naina :
prema gradivu, (drveni, elini, betonski, armirano-betonski) ;
prema nainu izvoenja, (zabijeni, nabijeni, kopani (bueni, svrdlani), mlazno

injektirani, utisnuti i na niz raznih drugih naina);
prema utjecaju na okolno tlo, (piloti koji ne razmiu tlo, koji malo razmiu tlo i koji
jako razmiu tlo)
prema promjeru, (100-400 mm, mikro piloti; 400-900 mm piloti malog promjera;
900-2000 mm, piloti velikog promjera; >2000 mm i s proirenim vrhom, piloni,
odnosno duboki masivni temelji izvedeni tehnologijom pilota).

Piloti, kao nosiva podloga graevinama kroz stoljea, vie su napredovali u posljednjih 150
godina nego u nekoliko gotovo desetaka stoljea prije toga. Tome je doprinio razvoj motora na
parni pogon i Diesel motora koji pokreu sve snanije strojeve i kakvoa gradiva tih strojeva koji
slue za razliite tehnologije izvedbe pilota.
U literaturi je mogue nai (kacan, 2009.) preko 60 patentiranih sustava za izvoenje pilota.
Nove tehnologije iskopa odnosno izvedbe vrstih stupnjaka u tlu, proirile su primjenu pilota na
tla takovih sastava, za koje je donedavno izvedba pilota bila nezamisliva.
5.4. Zabijeni piloti
To su svi oni piloti, koji se kao gotovi stupovi na gradilitu zabijaju u tlo pomou
najrazliitijih vrsta nabijaa. Drveni i betonski piloti bitno zbijaju okolno tlo. elini piloti
zbijaju okolno tlo ako su izvedeni od cijevi sa zatvorenim vrhom. Ako se zabijaju cijevi
otvorenog vrha ili razliiti elini profili drugih oblika (H, I profili, eljeznike ine), okolno tlo
se ne zbija bitno. Veliina im je ograniena mogunostima prijevoza i strojeva na radilitu. U
principu se koriste kao piloti manjih profila (do 0,5 m) i mikropiloti.
Najstarija tehnologije je runo nabijanje maljem kojeg na skeli podiu dva radnika. Slijedei
je korak malj, koji slobodno pada, a podie se pomou koloture ljudskom snagom. Ljudski je rad
zatim zamijenio parni stroj, a iza njega najrazliitije vrste strojnih nabijaa i vibro nabijaa. Neki
su prikazani na slici.
Slika 27. Nabijai, lijevo parni, u sredini eksplozivni, desno vibro

Da bi se smanjila buka i zatitila glava pilota prilikom nabijanja koriste se razliiti nastavci.
prikazani su na slici
Slika 28 Nastavci, zatite glave pilota koji se zabijaju
Osim drvenih, zabijaju se elini i armirano-betonski piloti. Na slici 29 prikazani su popreni

presjeci i detalji elinih pilota.
Slika 29. Presjeci i detalji elinih pilota

Da bi se ovakvi piloti mogli ugraditi zabijanjem potrebno ih je dimenzionirati za potrebe

dopreme na gradilite i prihvaanje prilikom podizanja na mjesto ugradnje. Na slici 30.
prikazan je nain prihvaanja i podizanja pilota ovisno o duini. Svaki ovakav pilot mora biti
proraunat, dimenzioniran i armiran za ovakav zahvat.
Slika 30. Mjesta pridranja pri prijenosu i maksimalni momenti, M, pri radu s pilotima koji se
zabijaju
5.5. O mikro- pilotima na predmetnim lokacijama
Mikro piloti na predmetnim lokacijama se izvode zabijanjem elinih IPE profila. elini
IPE profili su vezani naglavnom gredom dimenzija 30x40 cm.
ELINI IPE PROFILI I VEZNA GREDA
Radovi na izvedbi I profila se sastoje iz slijedeih aktivnosti:
pripreme i ugradnje elinih I profila,

kontrola kvalitete materijala.
elini I profili prema odredbama ovog projekta se izvode u funkciji zatite iskopa.
Tolerancija poloaja I profila nakon zabijanja iznosi 1% odnosno 5.0 cm u odnosu na os zatitne
konstrukcije.

Za veznu gredu koriste se dva U profila, ije e specifikacije biti dane u izvedbenom projektu.
Slika 31. Zabijanje elinih IPE profila
Slika 32. Betoniranje vezne grede

Slika 33. Zabijeni IPE profili
5.6. O armaturnim mreama i geotekstila
5.6.1. Armaturni elik
Za armiranje betonskih konstrukcija rabe se elici koje nazivamo betonskim ili armaturnim
elikom. Nakon proizvodnje u elianama, elik se postupkom valjanja preoblikuje u glatke ili
rebraste ice ili ipke ovisno o veliini njihova promjera. Ako se radi o ici, namata se u kolute, a
ipke se pakiraju u snopove, te se tako dobavljaju kao finalni proizvod ili poluproizvod za
daljnju obradu.
Kada govorimo o proizvodnji armaturnog elika prvenstveno mislimo na postupke hladnog
valjanja odnosno vuenja elika kojim se eline ice ili ipke orebruju. Orebrivanje je postupak
hladnog vuenja glatke ice ili ipke izmeu dva ili vie valjaka, ovisno koliko nizova rebara se
izrauje. Postupkom orebrivanja ne postie se samo proizvod sa boljim geometrijskim
znaajkama koje pridonose prionjivosti betona i elika, nego se zbog smanjena promjera pri
orebrivanju elik ice ili ipke mehaniki ovruje. Tako se promjer glatke ice od 10 mm pri
orebrivanju smanji za 1 do 2 mm. Bilo da se radi o glatkim ili orebrenim icama ili ipkama one
se dalje mogu primjenjivati pri armiranju betona ili se od njih mogu izraivati razliiti oblici
zavarenih armaturnih mrea ili zavarenih reetkastih nosaa.
Armaturni elik dijeli se prema:
profilu, na ice d 12 mm i ipke d 12 mm;

mehanikim karakteristikama (granica poputanja, vlana vrstoa, rastezljivost), na
visoko i normalno duktilne elike;
povrinskoj obradi pri izvlaenju, na glatki i rebrasti, ukljuujui i zavarene mree;
vrsti obrade na toplo valjani, toplo valjani i hladno obraeni i toplinski poboljani
elik.
5.6.2. Armaturne mree
Armaturne mree imaju veoma iroku primjenu u graevinarstvu: u visokogradnji (temelji,

ploe, zidovi, stubita), u niskogradnji (putevi, mostovi, potporni zidovi, tuneli, zatita
graevinskih jama), hidrotehnici (brane, kanali, kolektori), za izradu raznih vrsta armirano-
betonskih elemenata i dr. Armaturne mree sastavljene su od meusobno okomiti poloenih ipki
zavarenih meusobno elektrinim varom, oznaavaju se kao i armaturni elik u ipkama i
namotima:
oznaka oblika proizvoda mrea

oznaka norme HRN EN 10080
oznaka elika;
nazivnim izmjerama proizvoda
Slika 34. Proizvodnja armaturne mree

Dvije su osnovne podjele armaturnih mrea: Q-obostrano nosive armaturne mree (nosive su
i uzdune i poprene ipke a sijeku se na nain da tvore mreu kvadrata) i R-uzduno nosive
armaturne mree (nosiva je uzduna ipka, a ipke se sijeku tvorei mreu pravokutnika.)
Tablica 4. Svojstva elika razreda B500B
5.7. O geotekstilu
5.7.1. Primjena geotekstila
Netkani tekstili su materijali dobiveni iglanjem polimernih vlakana. Najvanije funkcije

netkanih tekstila su:
RAZDVAJANJE materijala ija se svojstva znatno razlikuju kako bi se sauvala

cjelovitost i povoljno djelovanje obaju materijala.
Slika 35. Razdvajanje

FILTRIRANJE koje omoguuje prolaz vode bez mijeanja materijala.
Slika 36. Filtriranje
DRENIRANJE kao proces u kojemu ravnotea sustava geotekstil - tlo, doputa

slobodan tok vode bez gubitaka estica iz tla, u ravnini geotekstila.
Slika 37. Dreniranje
ZATITA drugih geosintetika od mehanikih oteenja. Tkani geotekstili proizvode

se tehnologijom tkanja polipropilenskih vlakana, a odlikuju se visokom vlanom
vrstoom i malim istezanjem
Tri osnovna veza geotekstila
jednostavni vez
keper vez
satenski (atlas) vez

Opa svojstva geotekstila
otpornost na kemijske utjecaje,

otpornost na mikroorganizme,
otpornost protiv ivotinjskih tetoina,
otpornost na ultraljubiastu svjetlost,
sklonost puzanju,
dobra mehanika svojstva,
dobra hidraulika svojstva
5.7.2. Specifine mase geotekstila za neka podruja primjene
zatita geomembrana 600-1200 g/m2

dreniranje 200-400 g/m2
razdvajanje i filtracija 200-300 g/m2
filtracija 170-250 g/m2
zatita obala te pokosa usjeka i nasipa od erozije i sufozije 350-800 g/m2
5.7.3. Tehnologija ugradnje geotekstila
Geotekstil se razmota na prethodno prireenu podlogu, te se klinovima privruje za

podlogu. Trake geotekstila meusobno se preklapaju 20 do 40 cm ovisno o podruju primjene ili
se pak ivaju sintetskim koncem.
5.7.4. Primjeri primjene geotekstil
1. Dreniranje nasipa radi sigurnosti stabilnosti kod brzog pranjenja vode

2. Dreniranje vertikalnim drenovima radi ubrzanja procesa uvrivanja tla ispod nasipa
3. Drenani tepih izmeu nepropusne membrane i betonske obloge u svrhu sprjeavanja
procjeivanja vode iz betona prilikom graenja
4. Drenani tepih ispod nepropusne membrane
5. Drenana zavjesa, koja skuplja procjedne vode u zatitnom nasipu od zemljanog
materijala
6. Drenana zavjesa koja odvodi skupljenu vodu u drenanu cijev
7. Vertikalna drenaa uzdu zida

8. Horizontalna drenaa u nasipu pojaana netkanim tekstilom
9. Horizontalna drenaa ispod nasipa.
Slika 38. Primjeri upotrebe geotekstila u svrhu drenirana
5.8. O armaturnim mreama i geotekstilu na predmetnim lokacijama
Kao zatita od obruavanja materijala (tla) na predmetni lokacijama pilotska stijena e se

presvui geotekstilom g = 150 g/m2 i armaturnom mreom B500B , Q-283.
Slika 39. Presvlaenje pilotske stjenke geotekstilom i armaturnom mreom

5.9. Openito o geotehnikim sidrima
5.10. Elementi geotehnikog sidra
Geotehniko sidro mora biti konstruirano tako da sadri sljedea 3 glavna elementa:
Sidrinu dionicu, duljine La
Slobodu dionicu duljine Lf
Glavu sidra
Elementi sidra prikazani na slici:
1. Glava sidra
2. Konstrukcija oslonca
3. Usidrena konstrukcija
4. Buotina
5. Zatitna cijev
6. elina natezna
dionica
7. Injekcijsko tijelo
8. Sidrina stopa
Preostale oznake na slici:
Lf duljina slobodne
dionice
La duljina sidrine
dionice sidra
Slika 40. Prednapregnuto sidro s elementima i oznakama
Ls ukupna duljina sidra
Lfs slobodna duljina elika
Las duljina usidrenja eline natezne dionice

Lb rezervni produetak buotine
N optereenje sidar
S-pomak glave sidra u smjeru osi sidra

Slika 41. Prednapregnuto geotehniko sidro sa tipinim elementima i oznakama
Slika 42.. Primjeri glave
Slika 43. Elementi glave

5.11. Sidrina i slobodna dionica
Sidrina dionica La ima uloga da se sila sa sidra prenese u tlo.
Uloga slobodne dionice sidra, duljine Lf, je viestruka pa je ponekad potrebno vie vremena za
odreivanje duljine slobodne dionice nego sidrine dionice La. Postoje dva osnovna faktora koji
upuuju na izbor veih duljina slobodnih dionica sidra Lf, a to su:
1. Potreba prijenosa sile u duboko zalee objekta da bi se ulo u stabilne formacije stijene ili
tla i da bi se umanjio povratni refleks optereenja iz sidrine zone u usidreni objekt
2. Ostvarivanje fleksibilnosti geotehnikog sistema radi ostvarivanja to veeg elastinog
produenja sidra, kako bi:
pad sile prednaprezanja bio to manji
se omoguilo geotehnikom sidru da se u to veoj mjeri adaptira deformacijama, tj.

pomacima do kojih dolazi unutar sidrene konstrukcije
Slobodna duina sidra zavisi :
od karakteristika poluprostora
od poloaja linije loma koja je odreena putem analiza stabilnosti
od teine mase tla koja se aktivira oko sidra za sluaj sigurnog prenoenja sile
od vrstoe padinskog masiva
od dimenzije bloka na spoju koji mora biti stabiliziran na svojoj poziciji.
5.11.1.ELINA KOMPONENTA
elina komponenta geotehnikog sidra sastoji se od elinih ica spojenih u strukove ili
elinog kabla projektiranog profila. Kabeli i iana uad prave se iz pojedinanih ica (6 kom.),
koje se pletu oko debele centralno postavljene ice, a za vee kabele slijedi 12, 18, itd. vanjskih
ica oko osnovnog kabela. Kabeli su pocinani, galvanizirani ili plastificirani radi zatite od
korozije. Prije upotrebe vre se ispitivanja prema propisima za primjenu ice/kabela u
prednapregnutim betonskim konstrukcijama. U geotehnikim sidrima koriste se razne vrste
elika. Najee rebrasti elik za tzv. pasivna ili kruta sidra ili visokovrijedni elik za
geotehnika sidra velike nosivosti.

5.12. Podjela sidara
S obzirom na aktiviranje vlane sile sidra se dijele na:

obina (bez prednaprezanja)
prednapregnuta
Po postojanosti dijelimo sidra na:

sidra za privremene graevine
sidra za stalne svrhe
Prema vrsti usidrenja sidra se dijele na:
sidra s mehanikim usidrenjem kraja zatege
sidra s usidrenjem adhezijom
kombinirana, s mehanikim usidrenjem i adhezijom
S obzirom na vrstu prijenos sile sa sidara na tlo ili stijenu, i to sa:

tokastim prijenosom
linijskim prijenosom
plonim prijenosom
volumenskim prijenosom
S obzirom na vrstu izvedbe dijele se na:

adheziona (tapna sidra) predstavljaju elini tap na jednom kraju vrsto usidren u
buotinu s pomou mehanikog ukljetenja ili sidrenjem adhezijom. Sila se ostvaruje
nakon pomaka konstrukcije. To su sidra koja slue za preuzimanje veih vlanih (obino
horizontalnih) sila (iznad 400 kN), relativno dugaka (do cca 50 m). Mogu biti trajna ili
privremena (trajnosti do 2. godine). Upotrebljavaju se kod izvedbe zatite graevinskih
jama, zatim za uvrenje velikih razmjerno strmih pokosa, iskopa tronih ili jako
dezintegriranih uslojenih raspucalih stijenskih masiva i slinih graevina. Injektirana
tapna sidra ugrauju se u buotine ispunjene cementnom smjesom.
prednapeta (geotehnika) sila se kontrolirano unosi u konstrukciju u fazama za vrijeme

izvedbe, za velike sile preko 500 kN.

Slika 44. tapno sidro
U pogledu naina upotrebe dijele se na:
trajna sidra su ona kod kojih vijek trajanja mora biti jednak vijeku trajanja
konstrukcije
privremena sidra - se smatraju ona sidra kod kojih vijek trajanja iznosi do 2 godine.
probna geotehnika sidra - su ona koja su na poseban nain oblikovana i ugraena. Na

ovim sidrima se vre ispitivanja na osnovu kojih dobivamo podatke vezane za izbor
vrste sidra i duine veznog dijela sidra.
5.13. Prednaprezanje sidara
Kod geotehnikih sidara prednaprezanje se prvenstveno provodi sa svrhom da se :
sidro po potrebi trenutno aktivira i to putem procesa samonaprezanja
sprijee eventualni tetni pomaci usidrenog objekta
provede kontrola uspjenosti izvedbe sidra

izazovu povoljni efekti ukljetenja meu stijenskim blokovima i
fragmentima, odnosno da se povea integritet diskontinuirane stijenske mase. Kod
geotehnikih sidara potrebno je pomno odabrati odgovarajuu vrijednost sile
prednaprezanja Np, koja e zadovoljiti prethodno navedena 4 uvjeta zbog kojih se
sidra uope i prednapreu. Time se i s druge strane izbjegne efekt umjetno

stvorenog polja visokih naprezanja. Ti se uvjeti mogu zadovoljiti samo uz pomo
samonaprezanja. Ako se u sidro unese sila prednaprezanja Np, manja od radne
sile Nr, te manja i od stvarne sile koju je prirodna interakcija geostatikog sustava
namijenila sidru, tada e procesom samonaprezanja porasti unijeta sila Np, na
stvarno potrebnu silu Ns. Time je izbjegnuto nepotrebno unoenje visokih
vrijednosti prednaprezanja u sidro. Sidro samonaprezanjem time dobije rano onu

silu koja mu kroz interakciju objekt sidro - tlo stvarno i pripada. Radi sustavnog
oznaavanja odreenih karakteristika vrijednosti sile koje se mogu javiti kao
optereenje sidara, predloena je sljedea konvencija:
Slika 45. Oznake sila u geotehnikom sidru
Teoretski bi se sila u sidru mogla realizirati u rasponu vrijednosti od 0 do Nf, dakle:
0 N Nf
Pri tome je:
Nf sila granine nosivosti sidra kao gotove konstrukcije u tlu.
No nominalna vrijednost sile u sidru. Oznauje priblinu vrijednost maksimalne sile
prednaprezanja, a predstavlja nasljedni termin preuzet od kabla koritenog u prednapregnutom

betonu. Uobiajeno je da se koristi kao nazivna oznaka kabela.

Nr raunska radna sila, koju prema statikom proraunu treba preuzeti sidro u statikom
radu cjelokupne geostatike konstrukcije
Ns stvarna sila kojom e sidro, posredstvom prirode biti optereeno u sustavu promatrane
konstrukcije, a u skladu s konkretnim uvjetima postojanja sidra
Np sila izvrenog i u sidru ostavljenog prednaprezanja sidra
Na primjeru betonskog bloka prikazano je kako zapravo funkcionira prednapregnuto

geotehniko sidro.
Slika 46. Prikaz djelovanja prednapregnutog geomehanikog sidra
Pojedine faze koje su opisane na slici mogu se opisati na sljedei nain :

a) Stanje sidra (i bloka) prije prednaprezanja (Np =0 , S=0, N=0)
b) Prednaprezanje sidra silom Np aktivira se normalno kontakno naprezanje ispod
betonsko bloka p=pp
c) Na blok djeluje vanjska sila S, s time da je S< Np
d) Intenzitet vanjske vanjske sile S identian je sili prednaprezanja sidra Np odnosno
S= Np
e) Sila S vea je od sile Np , dakle u sidru javlja se N=S>Np pa se stoga blok podie od
podloge za iznos a.

Korisno podizno optereenje S usidrene konstrukcije praktiki ne izaziva pomicanje bloka u

smjeru sile S ukoliko je podloga neformabilna a iznos sile S je S<Np (slike c i d), no u sluaju
da je sila S>Np blok e se podignuti za iznos a (slika 46 e), premda e taj iznos biti znatno manji
nego to bi bio u sluaju da sidro nije prednapregnuto. U tome i jest bit prednaprezanja.
Prednaprezanjem se ostvaruje elastino produenje sidra, koje je redovito vee od slijeganja
tla ispod bloka betona. Ako bi se tlo ispod betonskog bloka s vremenom sleglo to bi znailo da je
sila prednaprezanja pala na nulu, stoga je potrebno da odnos se/sb bude to vei broj. elini
natezni lanak je glavni element sidra koji sudjeluje pri ostvarenju pomaka se prema Hookeovu
zakonu:

Se=Np
Se produenje sidra
Np sila prednaprezanja sidra
Lf duljina slobodne dionice
E modul elastinosti
F povrina presjeka nateznog lanka
To znai da e vrijednost pri odreenoj sili P biti vea to je dulja slobodna dionica Lf, manja
povrina nateznog lanka F i manji modul elastinosti. Povrina presjeka elinog lanka sidra
moe se smanjiti koristei elik velike vrstoe tzv. visokovrijedni elik. Prikazano je aktiviranje
normalnih kontaktnih naprezanja ispod betonskog bloka (slika 46 b) zbog djelovanja sile Np koja
je prednaprezanjem ostavljena u sidru. Intenzitet je kontaktnog naprezanja pp= Np/Fb, gdje je Fb
povrina kontaktne plohe. Djelovanjem vanjske podizne sile P intenzitetom P < Np (slika 46 c)
tada e pomaci blok tlo biti neznatni, ali dovoljni da se nova ravnotea uspostavi radom
kontaktnih naprezanja na vrijednost:

p=pp

Ako se intenzitet sile P povea do vrijednosti P=Np (slika 46 d) tada se minimalnim pomacima
sistema dolazi do novog ravnotenog stanja pri kojemu su kontaktna naprezanja svedena na nulu,
a sila u sidru je i dalje nepromijenjena. Poveanjem sile P na vrijednost P > Np (slika 46 e)
ravnotea sistema uspostavlja se iskljuivo poveanjem sile u sidru, ali to je popraeno znatnim
porastom pomaka se , tako da se izmeu bloka i tla otvara zijev.

5.14. Nosivost sidara
Nosivost sidra u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta unoenja sile prednaprezanja u tlo. Ovo je
jedan od najveih problema koji se pojavljuju u ovoj vrsti konstruktivnih elemenata. Nosiva
temeljna tla u koja sidrimo geotehniko sidro mogu biti zemljani ili stijenski masiv. Velike sile
koje se pojavljuju u sidrenom dijelu sidra prenose se na stijenski masiv uz pomo injektiranog
sidra sa cementom.
Ispitivanja, koja su obavljena na ovakvim sidrima, pokazala su da se u veznom dijelu sidra
pojavljuje adhezija veliine 5000 kN/m2. Uvjet da spoj sa stijenskom masom mora biti
nepomian omoguava prijenos velikih sila sidrenja u stijensku masu. Prethodno se mora
buotina ispitati na vodonepropusnost. Ako buotina nije vodonepropusna onda se izvri
konsolidacija buotine sa injektiranjem. Poslije toga se izvri novo buenje i ugraivanje sidra sa
ime se postie dovoljna sigurnost u prenoenju sila. U zavisnosti od razliitih pokazatelja zavise
i razliite mogunosti prijenosa sile u osnovnu na stijensku masu. Ako postoje razlike u
osobinama i hrapavosti stijenske mase onda se prijenos sile moe odrediti samo sa probnim
sidrima pomou kojih se odreuju stvarna mogua optereenja koje stijenska masa moe
preuzeti. Kod probnih sidara se obino skrati vezna duina za treinu sa omjerom faktora
sigurnosti. Sidro se optereuje do ruenja.
Nosivost sidara u zemljanim masivima zavise od osobina masiva i tehnologije ugraivanja
veznog dijela sidra. Najznaajniji faktor koji utjee na nosivost sidra je vezni dio iji je uinak
povezan sa odreenim ogranienjima. Sa poveanjem pomaka veznog dijela smanjuje se trenje
po platu. Slijedei faktor, koji utjee na nosivost sidra u zemljanim masivima, je promjer
buotine. Sa poveanjem promjera buotine poveava se sila trenja. Meutim, ovo poveanje ima
svoje granice, poto se mora izvesti po itavoj duini buotine to ima za posljedicu poveane
trokove buenja.
Na nosivost sidra u zemljanom masivu utjee i pravilno izvedena buotina po itavoj veznoj
duini sidra. Jedan od najboljih pokazatelja nosivosti ovih sidara je mjerenje poveanja pritiska
pri injektiranju. U estim sluajevima pa i u koherentnim materijalima zadovoljava i samo
jednostavno injektiranje. Kod materijala sa slabim osobinama to nije dovoljno. U takvim
sluajevima se upotrebljava tzv. poinjektiranje, odnosno ponovno injektiranje veznog dijela sidra
nakon odreenog vremena. U koherentnim materijalima se obino, kod prvog injektiranja,
ispune samo pukotine u buotini ili manje kaverne.

5.15. Stanje sloma geotehnikog sidra
Do sloma sidra ili nemogunosti daljnjeg koritenja sidra dolazi pri nastajanju:
prekida same eline ice ili snopa ica

poputanja veze na kontaktu ica
posminog loma na kontaktu injektirane smjese i okolnog tla
sloma unutar samog tla na nekoj udaljenosti od sidrenog tijela
sloma stupca injektirane smjese koji okruuju icu unutar sidrenog tijela
neprihvatljivih pomaka glave sidra
postepenog pogoranja stanja sidra kada sistem postaje neupotrebljiv
Da bi dolo do idealnog sloma bilo bi potrebno da otkau sve komponentu sustavu

geotehniko sidro tlo, ali to u praksi nije realno za oekivati. Mogue je da otkau pojedine
komponente sustava, kao npr. poputanje krutog sidra uslijed prekoraenja nosivosti elika na
vlanu silu ili slom u samom tlu prekoraenjem posmine vrstoe pa time dolazi do sloma tla.
Poveanje nosivosti sidra postie se utjecajem na aktiviranje veliine maksimalnog posminog
otpora na kontaktu injektirana smjesa okolno tlo razliitim tehnikama buenja, primijenjenim
tlakom injektiranja, dodacima injektiranoj smjesi itd.
Sidrina duljina je kljuni dio geotehnikog sidra, gdje se mogu definirati dva mehanizma
prijenosa vlane sile. Oni uzrokuju mobiliziranje parametara vrstoe tla i pomak sidra uslijed
djelovanja vanjske sile. Prvi je tzv. adhezioni mehanizam ili mehanizam aktiviranja trenja, koji
nastaje kada dolazi do aktiviranja dovoljno velikih pomaka du sidrene dionice da se u
potpunosti aktivira trenje du sidrine dionice.
Drugi mehanizam je generalni slom tla tj. otkazivanje nosivosti sidrenog klina. Potrebno se
uzeti u obzir nekoliko injenica bez obzira na to kakva se analiza sloma geotehnikog sidra
provodi, a to su:
vanjsko optereenje prenosi se iz jednog medija u drugi preko sistema geotehniko
sidro tlo, gdje je s jedne strane samo sidrino tijelo s karakteristikama koje je
relativno lako odrediti, a s druge strane okolno tlo koje je injektirano do neke
udaljenosti
karakteristike tla prije, te prilikom samog sloma sidra
generalni oblik i geometrijska (ne)pravilnost potencijalne plohe sloma,
stanje naprezanja u trenutku sloma tj. vrstu naprezanja, njihovu veliinu i smjer du
plohe slom

5.16. Postupak izrade geotehnikih sidra
5.16.1. Izrada buotine
Metoda buenja buotine mora odgovarati materijalu u kome se vri buenje uz primjenu
odgovarajueg promjera buotine. Izvedena se buotina prije ugradnje sidara ili eventualnog
injektiranja treba dobro oistiti zrakom ili vodom. Nakon zavrenog buenja, buotine se moraju
zatititi radi spreavanja upadanja nataljenog materijala.
Za provoenje kvalitetnog buenja potrebno je:
osigurati dovoljno prostora za buae strojeve

tehniku buenja prilagoava se vrstama stijena
konstantno pratiti i biljeiti propadanje bueeg pribora
Buenju se moe pristupiti tek kad je izvrena provjera da je buai stroj pravilno centriran i
usmjeren kroz uvodnu cijev. O buenju svake buotine treba voditi zapisnik u kojem se navode
podaci o nainu buenja, sastavu tla, te svim ostalim vanim podacima koji su znaajni za
buenje.
5.16.2. Sastavljanje i ugraivanje sidara
Sastavljanje sidra se radi u tvornici i onda se transportira na gradilite, ali prilikom transporta
treba se jako paziti da ne doe do oteenja sidra. Kada se dostave na gradilite onda se poinje s
ugraivanjem. Ugraivanje sidra se moe izvesti runo, pomou razliitih dizalica ili pomou
posebnih naprava koje se upotrebljavaju za ugraivanje sidara.
5.16.3. Injektiranje
Injekcijska smjesa obino cementni mort bez agregata sa vodocementnim faktorom.

Ukoliko dolazi do velikog gubitka injekcijske smjese kod injektiranja moe se dodati inertno
punilo kao to je pijesak. Ako se tlu nalaze agresivni elementi kao to su ugljina kiselina ili
sulfatne soli, tada treba koristiti cemente koji su otporni na ove utjecaje. Koriste se i smjese na
bazi epoksi smola. Osnovna funkcija injekcijske smjese je da privrsti tetivu za okolno
tlo/stijenu. Druga funkcija je da zatiti tetivu od korozije.

Injektiranje sidara izvodi se na dva razliita naina i to:
Izvedena buotina zapunjava se injekcijskom smjesom, a tapno sidro ugrauje se u

zapunjenu buotinu
U izvedenu buotinu ugrauje se tapno sidro nakon ega se injektira prostor izmeu
sidra i zidova buotine. Injektiranje se izvodi ugradnjom cijevi za injektiranje do dna
buotine i injektiranjem do povrata smjese na ulaz buotine te ugradnjom pakera i
injektiranjem od ulaza buotine do postizanja odgovarajueg pritiska propisanog
projektom.
5.17. Namjena geotehnikih sidara
Slika 47. Primjena geotehnikih sidra u graditeljstvu
5.18. O geotehnikim sidrima primijenjenim na predmetnim lokacijama
Sidra sudjeluju u statikom uravnoteenju sila kod zatite iskopa, te je stoga izvedba i funkcionalnost
sidara najdelikatnija faza ovog projekta. Kao takvima treba im posvetiti posebnu panju i izvriti sva
predviena prethodna i kontrolna ispitivanja.
Radovi na izradi sidara sastoje se od:
pripreme ugradbenih materijala, pripreme injekcijske smjese i sistema za injektiranje,

buenja za sidra,
ugradnje sidara i injektiranja sidrine dionice,
postupka aktiviranja i kontrolnog ispitivanja

5.18.1. Ugradbeni elementi i materijali
Projektom potporne konstrukcije za osiguranje zatite graevne jame predviena je upotreba

samobueih sidara tipa ISCHEBECK TITAN 40/16 te pokusno sidro ISCHEBECK TITAN
40/16. Sidra se sastoje od sidrene ipke cijevi vanjskog promjera 40 mm, te unutarnjeg
promjera 16 mm. Duina tijela ipki je 2 ili 3 m. Projektiranu duinu postiu nastavljanjem preko
tipskog kuplunga, koji se ugrauje pri buenju. na vrh poetne ipke cijevi ugrauje se buaa
krunica s otvorima za injektiranje tijekom i nakon buenja.
Broj, nagib, duljina, visinski poloaj i raspored sidara prikazan je na odgovarajuim nacrtima.
Buenju za sidra se pristupa nakon to su izvedeni potrebni iskopi. Buenje za sidra izvodi se
pod kutem, koji je definiran u odgovarajuim nacrtima. Duljina buenja za sidra mora biti
minimalno 30 cm vea od duljine ugraene eline ipke.
Kroz ipku cijev utiskuje se smjesa za injektiranje iji je priblian sastav
cement 100%,
dodatak za bubrenje (IKATON 0.5% ili INTRAPLAST 1% u odnosu na koliinu
cementa),
omjer suha tvar : voda = 1 : 0.42.
Sastav smjese odreuje se prethodnim laboratorijskim ispitivanjem prije ugradnje.
Tlana vrstoa smjese za ispunu tapnog sidra treba zadovoljiti slijedee minimalne uvjete:
tlana vrstoa nakon 7 dana = 20 MN/m2,

tlana vrstoa nakon 28 dana = 30 MN/m2.

Slika 48. Presjek kroz sidro ISCHEBECK TITAN 40/16
Slika 49. Izvedene glave geotehnikih sidara

6. PRIMJER TROKOVNIKA RADOVA PREDMETNIH

GRAEVINA
TROKOVNIK RADOVA
ZATITE DIJELA GRAEVINSKE JAME I POSTOJEE ZGRADE STUDENTSKOG
CENTRA VARADIN
NAPOMENA: Obzirom na prirodu posla svaka pojedine cijena potencijalnog izvoditelja

treba u jedininoj cijeni stavke obuhvaati sav troak vezan uz njenu realizaciju, kao npr.
trokove dobave i lokalnog razvaanja materijala, zatim sve one trokove koje su vezane na
pripremu i raspremu gradilita, itd. U cilju optimalne prilagodbe svih sanacijskih zahvata
konkretnoj situaciji na terenu, Izvoditelj radova moe uz suglasnost Projektanta adaptirati
pojedina rjeenja iz ovog Projekta stanju na terenu, uz uvjet da ponuene promjene ne umanje
funkcionalnu kvalitetu rjeenja, te ne uveaju ugovorene cijene.
Red. Jed. Jed. Ukupno

Opis Koliina
br. mjere cijena cijena [kn]
A PRIPREMNI RADOVI
1. Mobilizacija i doprema strojeva, materijala,
ljudstva i sl. za izvoenje svih radova paual 1
2. Sve potrebne geodetske izmjere, iskolenja i
nadzor. paual 1
UKUPNO A - PRIPREMNI RADOVI (KN)
B ZABIJANJE ELINIH PROFILA

1. Nabava, doprema, ugradnja mikropilota,
strojnim zabijanjem elinih profila IPE 200,
duine 7 m, u duini 23 m na razmaku 75 cm.
23/0,7530 mikropilota 7 m = 210 m m 210
UKUPNO B - ZABIJANJE ELINIH PROFILA (KN)


Opis Koliina
C GEOTEHNIKA SIDRA
1. Nabava, doprema i ugradnja elinih profila
vezne grede. Dorada UPE 140 profila,
pripasivanje i varenje na mikropilote. m 46
2. Nabava, doprema, buenje i ugradnja
geotehnikih sidara Lsl+Lsid=4+4 m, na razmaku
2,25 m. Sidra se injektiraju na nain i sa
smjesom prema recepturi u tehnikim
uvjetima izvedbe. Od toga je jedno pokusno
sidro. U cijenu ukljuiti sve potrebno za
izvedbu prednapregnutih sidara. Ukupno 10
sidara 8 m = 80 m. m 80
UKUPNO C - GEOTEHNIKA SIDRA (KN)
D NAGLAVNA GREDA
1. Izrada AB naglavne grede 1 u dvostranoj oplati
na vrhu pilota dimenzija 30/40, marka betona
C 30/37, armirana betonskim elikom B500B
prema nacrtima. U jedininu cijenu ukljuiti
sve potrebno za izvedbu. m 23
UKUPNO D - NAGLAVNA GREDA (KN)
E ZATITA OD EROZIJE
1. Nabava, doprema i ugradnja geotekstila 200
g/m2; 23 4 1,1 = 100 m2. m2 100
2. Nabava, doprema i ugradnja, zavarivanje na
eline I profile - armaturne mree Q 283.
23 4 1,1 = 100 m2. m2 100
UKUPNO E - ZATITA OD EROZIJE (KN)


Opis Koliina
F OPAANJA
1. Instaliranje repera za geodetsko praenje
pomaka vrha potporne konstrukcije te
susjednih objekata. Mjerenje jednom u 7 dana
kroz period od 40 dana. paual 100
2. Izrada zavrnog izvjetaja o obavljenim
mjerenjima s prikazom i interpretacijom
dobivenih rezultata. m2 100
REKAPITULACIJA TROKOVA RADOVA
A PRIPREMNI RADOVI
B ZABIJANJE ELINIH PROFILA
C GEOTEHNIKA SIDRA
D NAGLAVNA GREDA
E ZATITA OD EROZIJE
F OPAANJA
UKUPNO: kn
PDV (25%): kn
SVEUKUPNO: kn

7. ZAKLJUAK
U urbanim podrujima se nerijetko grade interpolacijske graevine koje se grade u neposrednoj
blizini postojee infrastrukture. esto se zna dogoditi da su u blizini starije graevine od
povijesnog znaaja u koje se ne smije zadirati, tj. utjecaj novih graevina na njih mora se sveti na
minimum. Osim toga, da bi novi trgovaki, usluni, turistiki i financijski centri stambene
etvrti ,te studentski domovi mogli funkcionirati na odgovarajui nain, potrebno je osigurati
jednostavan pristup i prostor za parkiranje velikog broja vozila. To ukazuje na potrebu izgradnje
podzemnih prostora s jednom ili vie podzemnih etaa.
Kod takvih graevina dolazi do potrebe iskopa dubokih graevinskih jama. Njihovo
projektiranje i ponaanje je uvijek povezano s problemima koji se odnose na utjecaj izvoenja
i zatite iskopa na susjedne graevine. Takoer se javljaju nepovoljni geotehniki uvjeti, kao to
su visoka razina podzemne vode ili tlo manje vrstoe.
Zbog takvih nepovoljnih uvjeta, kao zatita iskopa u novije vrijeme dosta se upotrebljava
zatita graevinskih jama tzv. mikro pilotima s jednim redom sidara. ija izvedba, proraun i
tehnologija izvoenja prikazana u ovome radu na konkretnim primjerima zatite graevinskih
jama poslovno stambene graevine u Krianievoj 34, Varadin, te studentskog doma u
Varainu. Tehnologija njezine izvedbe je usavrena i prilagoena uvjetima u kojima se izvodi.
Zatitu graevinskih jama je mogue izvoditi i jo nekim metodama kao to su murje
(najee elino), mlazno injektiranje sa tapnim sidrima ,mlazno injektiranim stupnjacima te
armirano betonskom dijafragmon.
Danas je sve vea potreba i zanimanje za izgradnju to zanimljivijih i neobinijih objekata
koji postaju sve vei izazov za svakog projektanta. U dananjim prenapuenim gradovima vie
nema mnogo mjesta za izgradnju standardnih nadzemnih objekata, ve se izgradnja objekata
premjeta u podzemlje. Samim time i tehnologija s vremenom postaje sve modernija i preciznija
ali najvanija uloga svakog projektanta ostaje ista; a to je osigurati sigurnost same graevine,
okolnih objekata i ljudi. Adekvatna zatita graevne jame sa mikro pilotima s jednim redom
sidara je neophodna da bi se to sve postiglo, stoga primjena i izvedba takve zatite e u
budunosti biti vana na onim mjestima gdje je mogua.
Geotehnika sidra su vaan element rjeavanja problema u geotehnikom inenjerstvu. Ona
su esto neophodna za ouvanje stabilnosti graevinske jame. Osiguravaju neeljene vertikalne i
horizontalne deformacije.


LITERATURA
[1] Boo Soldo; Glavni i izvedbeni projekt zatite djela graevinske jame i zgrade
studentskog centra Varadin
[2] Geokod doo; Glavni i izvedbeni projekt polugraene stambeno- poslovna zgrade
Krianieva 34, Varadin
[3] Nonveiler, E; Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
[4] Roje Bonacci, T; Potporne graevine i graevne jame; Graevinsko arhitektonski
fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2005
[5] kacan, B; Suvremene metode u geotehnici; Zagreb 2007
[6] orko, D; Kovai, D; Lovreni, D; Mari, B; Mlazno injektiranje
[7] Igor Obadi Zatita graevinskih jama u urbanim sredinama, diplomski rad
[8] http://gf.sve-mo.ba/e-zbornik/e_zbornik_04_07_1.pdf
[9] http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/srnec_kristina.pdf
[10] Damir orko, Davorin Lovreni, Conex s.p.o Zagreb Prikaz zatite graevinske jame
pilotima malog promjera

POPIS SLIKA
Slika 2. Graevna jama na predmetnoj lokaciji
Slika 4. Presjek budueg studenskog doma
Slika 5. Osnovni elementi graevinske jama izvedene na irokom slobodnom prostoru
graevinske jame
Slika 6. Vertikalni konturni prikaz budueg interpolacijskog objekta unutar slobobodnog
prostora izmeu dva plitko temeljena postojea objekta
Slika 7. Vibrator za nabijanje i vaenje talpi
Slika 8. Drveno murje
Slika 9. elino murje
Slika 10. Betonsko murje
Slika 11. Mlazno injektiranje
Slika 12. Zid od mlaznog betona osiguran tapnim
Slika 13. Faze izvedbe dijafragme
Slika 14. Uvodni kanal
Slika 15. Specijalni stroj za iskop
Slika 16. Ugradnja armaturnog koa
Slika 17. Betoniranje kontrakt postupkom
Slika 18. Postojee stanje
Slika 19. Model prorauna
Slika 20. Deformacije nakon ugradnje elinih profila, poslije I. faze iskopa i prije ugradnje
prednapregnutih sidara
Slika 21. Deformacije nakon ugradnje prednapregnutih sidara; Sila u sidru 308 kN
Slika 22. Deformacije nakon iskopa do dna graevinske jame
Slika 23. Rezultati prorauna: Momenti savijanja i Aksijalne sile
Slika 24. Rezultati prorauna: Poprenih sila i Deformacija
Slika 25. Presjek zatite graevinske jame
Slika 26. Prikaz zatite graevinske jame s jednim redom sidara
Slika 27. Nabijai, lijevo parni, u sredini eksplozivni, desno vibro
Slika 28 Nastavci, zatite glave pilota koji se zabijaju
Slika 29. Presjeci i detalji elinih pilota

Slika 30. Mjesta pridranja pri prijenosu i maksimalni momenti, M, pri radu s pilotima koji se
zabijaju
Slika 31. Zabijanje elinih IPE profila
Slika 32. Betoniranje vezne grede
Slika 33. Zabijeni IPE profili
Slika 34. Proizvodnja armaturne mree
Slika 35. Razdvajanje
Slika 36. Filtriranje
Slika 37. Dreniranje
Slika 38. Primjeri upotrebe geotekstila u svrhu drenirana
Slika 39. Presvlaenje pilotske stjenke geotekstilom i armaturnom mreom
Slika 40. Prednapregnuto sidro s elementima i oznakama
Slika 41. Prednapregnuto geotehniko sidro sa tipinim elementima i oznakama
Slika 42.. Primjeri glave
Slika 43. Elementi glave
Slika 44. tapno sidro
Slika 45. Oznake sila u geotehnikom sidru
Slika 46. Prikaz djelovanja prednapregnutog geomehanikog sidra
Slika 47. Primjena geotehnikih sidra u graditeljstvu
Slika 48. Presjek kroz sidro ISCHEBECK TITAN 40/16
Slika 49. Izvedene glave geotehnikih sidara

POPIS TABLICA
Tablica 1 Sistematizacija uvjeta za rad i metoda izvoenja graevinske jame
Tablica 2. Znaajke temeljnog tla
Tablica 3. Geometrijski i statiki podaci za IPE200
Tablica 4. Svojstva elika razreda B500B

Document

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Document

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Zavrni rad br.

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih

Tomislav Futa, 5686/601

Varadin, lipanj 2016. godine

Zavrni rad br. 261/GR/2016

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih

Tomislav Futa, 5686/601 dr. sc. Boo Soldo, red. prof.

Varadin, lipanj 2016. godine

Kljune rijei: zatita graevinskih jama, mikro piloti, geotehnika sidra

Key words: Protection of construction pits, micropiles, geotechnical anchors

5. O ELEMENTIMA PREDMETNE ZATITE ...........................................................................27

6. PRIMJER TROKOVNIKA RADOVA PREDMETNIH GRAEVINA .......................................53

Tablica 1 Sistematizacija uvjeta za rad i metoda izvoenja

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 1

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 2

2. OPENITO O PREDMETNIM LOKACIJAMA ZATITE

2.1. Zatita graevne jame polugraene poslovno-stambene zgrade

Na zapadnoj te istonoj strani, nalaze se susjedni objekti. Projektom zatite graevinske

Projektom je predviena zatita graevinske jame izvedbom tzv. mikropilota, poduprtih s

Tijekom izvedbe svih radova na potpornoj konstrukciji potrebno je kontinuirano pratiti

Materijali za izvedbu privremene zatitne konstrukcije graevinske jame:

elini profili S235 IPE 200, te UPE 140

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 3

Slika 1. Postojee stanje na predmetnoj parceli

Slika 2. Graevna jama na predmetnoj lokaciji

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 4

Slika 3. Postojee stanje na predmetnoj parceli

Slika 4. Presjek budueg studenskog doma

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 5

3. PRIMJERI ZATITE GRAEVINSKE JAME U BLIZINI

3.1. Opi osvrt

Graevinskom jamom nazivamo prostor unutar kojeg se izvodi temeljenje, odnosno

Osobinama materijala u kojem se gradi;

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 6

murje je jednostruki zagatni zid koji je sastavljen od pojedinanih elemenata, koji su

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 7

Slika 7. Vibrator za nabijanje i vaenje talpi

Slika 8. Drveno murje

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 8

Slika 9. elino murje

3. Armiranobetonska murja nisu esto u upotrebi. Po zavretku graenja graevne jame

Slika 10. Betonsko murje

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 9

Injektiranje je jedina metoda stabilizacije terena koja se sastoji u ubrizgavanju stabilizacijskih

podupiranje i zatita iskopa

da svlada hidraulike otpore u cjevovodima i tlu

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 10

Slika 11. Mlazno injektiranje

3.4. Mlazno injektiranje tapnim sidrima

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 11

Slika 12. Zid od mlaznog betona osiguran tapnim

3.5. Armirano betonska dijafragma

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 12

Slika 13. Faze izvedbe dijafragme

Izvedba uvodnog kanala

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 13

Slika 14. Uvodni kanal

Iskop rova u tlu

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 14

Slika 15. Specijalni stroj za iskop

Primjeri zatite graevinskih jama u blizini postojeih graevina 15

Slika 16. Ugradnja armaturnog koa

Na ko se postavljaju distanceri koji e osigurati da armatura stoji u sredini iskopa, tj.