UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET

GRAVITACIONE
BETONSKE BRANE

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

1

GBB vlastitom teinom suprotstavlja se vanjskim optereenjima

sva optereenja (sa teinom brane) sprovode se u sredinu temelja

Nasute brane su gravitacione brane

Uobiajno u praksi gravitacione brane = GBB

1
Popreni presjek GBB priblino oblik pravouglog trougla
dua kateta uzvodno lice
oblik uslov stabilnosti

GBB obino ukljetena u sredinu temelja konzolno dejstvo

dodatni otpor silama i M

GBB prelivno-neprelivne prelivni dio = EO u nizvodno korito

GBB esto slue kao EO nasutih brana povoljno hidrauliko oblikovanje

kontrolisano prelivanje

GBB dobri uslovi prelivanja masivna konstrukcija omoguava gradnju:

temeljnih ispusta
zahvata
drugih objekata i opreme

Najvea slabost GBB veliko optereenje koje prima temelj preko male povrine
Nedovoljna nosivost sredine temelja vrstoa na pritisak

gradnja brane na drugom profilu

Visoki trokovi betoniranja velika koliina betona

smanjena uvoenjem tehnologije valjanog betona

2
GBB projektujemo i gradimo u vidu lamela odvojene razdjelnicama

svaka lamela nezavisna i stabilna za sebe

irina lamela 6 do 16 m zadatak ravanski L za 1m

Statiki proraun za presjek sa max. H po potrebi i drugi osjetljivi presjeci

u bokovima
promjena uslova temeljenja

Posebno raunamo prelivne i posebno nepreliv. lamele razlika u presjeku i opt.

OPTEREENJA KOJA DJELUJU NA GRAVITACIONU BRANU

Pri statikom proraunu prvo odrediti sva optereenja koja djeluju na GBB

analiza optereenja

Najvanija optereenja GBB:

1) Hidrostatiki pritisak uzvodno i nizvodno lice brane
2) Uzgon porni unutarnji pritisak vode
3) Dinamiki pritisak vode usljed vjetra i talasa
4) Pritisak leda
5) Pritisak nanosa
6) Seizmike sile
7) Teina brane i opreme

3
Klasifikacija optereenja za HG:
1) OSNOVNA sva navedena optereenja izuzev seizmike
2) DOPUNSKA uticaj T, bubrenje i skupljanje betona,
deformacija temelja
3) IZUZETNA osnovna optereenja izuzetne jaine i seizmika
4) U TOKU GRAENJA
5) U TOKU REMONTA I POPRAVKI

GBB tokom gradnje i remonta nema dodatnih optereanja

samo osnovna, dopunska i izuzetna

Radi preglednosti svaka sila (uticaj) rastaviti na horizontalnu i vertikalnu komp.

dobijamo H i V komponente rezultante svih sila

7

1) HIDROSTATIKI PRITISAK

Najznaajnije optereenje na GBB spoljni pritisak vode

Poznavati osnovnu j-nu hidrostatike

hidrostatiki p u taki = H i poloajne kote te take * vode

Voda u dodiru sa atmosferom = kota slobodne povrine =ZGV

hidrostatiki p = H vode u taki * (=

*g)
hidrostatiki p uvijek upravan na optereenu povrinu

4
Razmatramo tzv. relativni p izostavlja se uticaj atmosferskog p

npr. apsolutni p ukljuuje i atmosferski p paps=p+patm

U praksi radimo sa relativ. p isti atmosf. p djeluje u svim takama konstrukcije

Pritisak na povrinu sila hidrostatikog p hidrostatika sila Pv

Pv = proizvod povrine i pritiska koji vlada u teitu povrine

Pv upravna na optereenu povrinu kao i hidrostatiki p
Pv pogodno razloiti na H i V komponentu Hv i Vv

Hidrostatiko optereenje na neprelivni dio brane

Ravanski zadatak dovoljno odrediti silu na 1m povrine

10

5
hU H od NV ispred brane do take U od koje poinje filtracija u tem spojnici
taka U je poetak uzvodna ivica filtracije

Sila Hv,u djeluje u teitu povrine optereenja kojeg ta sila zamjenjuje

Horizontalna komponenta hidrostatike sile na nizvodnom licu Hv,N:

F povrina optereenja 11

Hidrostatike sile na prelivni dio raunamo drugaije nego kod neprelivnog dijela
Razliit je proraun kada preliv radi sa raunskim Q od sluaja kada nema prelivanja
Prelivanje raunskog Q preko zakrivljenog dijela preliva praktinog profila (PPP)

p na donjoj i gornjoj ivici prelivnog mlaza je atmosferski (relativni p =0)

mlaz ne nalee na zakrivljeni dio konture ne pritiska branu

proraun vert. komponente usvaja se da prelivni mlaz ne djeluje na branu

po cijeloj L nizvodnog lica

Ovo je na strani sigurnosti stvarni p na pravolinijskom dijelu konture je +

doprinosi stabilnosti brane

12

6
 Hidrostatiko optereenje na prelivni dio brane
-Raunski proticaj tee preko preliva-

13

Nizvodno lice pretpostavljamo da nema hidrostat. sile u umirujuem bazenu

burni mlaz ispred hidraul. skoka odbacuje vodu iz uzvodnog dijela bazena
Pretpostavljamo nema sile na spoju brane i ploe bazena strana sigurnosti

sila se NE moe prenijeti preko razdjelnice izmeu brane i ploe bazena

zaptivne trake sprijeavaju prodor vode unutar razdjeln. nema hidr. sile

Ispod take N (kraj filtrac. puta) ima hor. sila od uzgona HUN
donji dio opter. djeluje neposredno na nizvodno lice 14

7
 Hidrostatiko optereenje na prelivni dio brane
-Preliv ne radi-

Preliv ne radi na uzvodnom licu voda djeluje kao kod neprelivne lamele
Razlika na nizvodnom licu kod prelivne lamele izostaje dio sile du razdjelnice
(izmeu brane i ploe bazena)

Postoji hidrost sila od vode u bazenu iznad razdjelnice nema hidraul. skoka
15

2) UZGON

Porozni sredina gdje branu temeljimo i beton od koga gradimo branu

povezane mikro i makro upljine u stijeni ili tlu pore, prsline, pukotine
u upljine ulazi voda i struji kroz njih

Uzgon = porni (unutarnji) pritisak vode

Uzgon hidromehaniko optereenje kojim voda u upljinama temeljne sredine
i betona pritiska konstrukciju ili njen dio

Sila uzgona vertikalna komponeneta (ka gore) i horizontalna komponenta

U praksi uobiajno SILA UZGONA vertikalna komponenta pornog p
horiz. kompon.=hor. sila od uzgona

16

8
 Uzgon

17

HG + H D
U = wB
2

H
U =UBAZ +UDIF = wBHD + wB
2
Uzgon 18

9
Uzgon djeluje pri hidrostatikom i pri hidrodinamikom stanju
Pri hidrostatikom stanju sila uzgona kao svaka vertikalna hidrostatika sila
U=teini vode izmeu npr kontakta brane i tla i
horizontalne projekcije razmatrane povrine u
ravni kote

U praksi ta povrina tj. dijagram optereenja crtati ispod linije kontakta i u

smjeru optereenja

19

Filtraciona homogena i izotropna sredina:

-brzina proviranja du dodirne linije brane i temelja priblino const
-naprijed nije u oblasti promjene pravca strujanja
(blizina uzvodne i nizvodne ivice)

U priblinom proraunu linija opada linearno (p opada linearno)

provjera stabilnosti brane ovo je na strani sigurnosti

sila uzgona raunata po linearnom zakonu (ULIN)

vei M prevrtanja oko nizvodne ivice od sile uzgona raunate po teoriji

potencijalnog strujanja (UPOT)

primjenom linearne pretpostavke dejstvo U potiskujemo na nizvodni kraj

provirnog puta ploa umirujueg bazena
20

10
 Poreenje potencijalne teorije sa linearnim zakonom

21

Proraun filtracije u stjenovitoj sredini nije prikladna potencijalna teorija

voda tee kroz sistem prslina i pukotina, a ne kroz uniformnu sredinu

Teorija linearne promjene du svake manje-vie homogene i izotropne dionice

filtracionog puta U = povrina vieugaonika * specifina teina vode, tj:

HG + H D
U = wB
2 22

11
 M prevrtanja kod linearnog i potencijalnog uzgona

23

SLUAJ 1

Potisak i filtracioni dio uzgona za filtracionu homogenu i izotropnu sredinu,

za sluaj kada filtracija poinje na najnioj koti temelja na uzvodnom licu, a
24
zavrava na najnioj koti temelja na nizvodnom licu

12
 Sila uzgona se obino
razdvaja na dva dijela:

U = U P + U F = FP + FF

UP Potisak (bazni uzgon) odgovara hidrostat. p DV

UF Filtracioni (diferencijalni) uzgon odgovara razlici izmeu GV i DV

= Z = Z GV Z DV = hF
25

Pretpostavka:
-filtracija poinje na najnioj koti
temelja na uzvodnom licu (taka U)
-filtracija zavrava na najnioj taki
temelja nizvodnog lica (taka N)

Navedene pretpostavke vrijede ne ostvari se veza izmeu brane i tem. sredine

du vertik. i strmih linija dodira

nastaju iroke pukotine u kojima je otpor

strujanju zanemarljiv

Smatramo da voda uzvodno od take U i nizvodno od take N miruje (hidrostat.)

26
filtracija je izmeu taaka U i N

13
SLUAJ 2

Sila uzgona za filtraciono homogenu i izotropnu sredinu, za sluaj kada postoji 27

dobra veza izmeu brane i temeljne sredine po cijeloj duini dodira

Dobra veza brane i temelja

du cijele linije dodira

dui filtracioni put

drugaija slika U od preth.

Filtracija poinje i zavrava u takama na viim kotama od najnieg nivoa temelja

V i H sila od uzgona na svim vertikalnim i kosim konturama brane

Filtracija poinje u taki U=1 zavrava u taki N=4 filtracija po jedinici povr.
Pretpostavka sredina izotropna i homogena koef. filtracije Ko=const.
28

14
 linija ravnomjerno opada
du filtr. puta (linija dodira)

1-2-3-4

hF u
= = = const.
l l Ko

Ordinate filtracionog (diferencijalnog) dijela uzgona hF srazmjerne L filtrac. puta

raunamo ih preko proporcije:

l4 l2 l4 l3
hF 2 = hF 1 hF 3 = hF 1
l4 l1 l4 l1 29

H i V komponenta uzgona
raunaju se sa istim
vrijednostima ordinata
potiska i filtrac. uzgona

Slika homogena i izotropna filtracija optere. od uzgona nepovoljnije ako

pretpostavimo da filtrac. put krai filtrac. izmeu taaka 2 i 3 takasta linija

projektant. praksa ovo ne koristi pri analizi optere. iako je to strana sigurn.

30
pretpostavi se filtraciona slika bez takaste linije

15
SLUAJ 3

31
Slika uzgona na filtraciono nehomogenu ili anizotropnu sredinu

Zbog pomjeranja brane u

nizvodnom smjeru djelimino
ispucao kontakt na uzvodnom
licu

proirenje pukotina i poveanje

koef. filtracije i smanjenje
gubitka energije

Nizvodno lice brane pritisnuto

suene pukotine i manji koef.

filtacije i rastu gubici energije

Zbog nehomogenosti sredine pad linije nije const.

ipak prethodni postupak sa const. padom linije i ovdje primjenjujemo

32
uz odreene neznatne izmjene

16
 Pretpostavljamo:
Koef filtrac., a time i pad
linije i otpor filtraciji razliit za
svaku dionicu filtr. puta
(1-2 ; 2-3 ; 3-4) i da je const.
za svaku dionicu

Filtracioni protic. (u) const. du cijelog filtracionog puta jer je ustaljeno strujanje

ravnomjeran pad linije moemo postii samo ako se srazmjerno

odnosu otpora ili obrnuto srazmjerno koef. filtracije uskladi L filtracije
33
za svaku dionicu

34

17
 Dobijamo fiktivne duine (li*)

pad (nagib) linije du cijelog

filtrac puta je linearan

kao kod izotropne i homogene

filtracije

35

Uporedba optere. sa homogenom (sluaj 2) i heterogenom (sluaj 3) filtracijom

Vei otpori i gubici kote na nizvodnom kraju filtrac. puta

nepovoljna preraspodjela uzgona koja je mogua u praksi

utvrditi njen uticaj na stabilnost HG ili brane

Predvidjeti antifiltracione mjere drenaa i injekciona zavjesa

onemoguavanje nepovoljne slike uzgona

Nema ekonominog naina da eliminiemo potisak bazni uzgon UP

postoji vie naina da smanjimo filtracioni (diferencijalni) uzgon UF

36
ANTIFILTRACIONE MJERE

18
ANTIFILTRACIONE MJERE:

1) Dreniranje vode iz prslina i pora

-smanjujemo filtracioni proticaj time i filtraciona v nizvodno od drenae

opada i gubitak energije opada razlika od drenae do nizvod. lica brane

-drenaa obara nivo smanjuje se p provirne vode (filtracioni uzgon)

-stjenovito tlo dreniranje mreom vertikalnih ili kosih drenanih buotina
-drenane buotine to blie uzvodnom licu brane

dio povrine temeljne spojnice na kome je p umanjen uinio to veim

37

38

19
 -Tem. spojnica uzvodno od drenae

pad ili nagib (gradijent) linije > nego da

drenaa ne postoji

poveava se provirni proticaj od uzvodnog

lica do drenae
u odnosu na sluaj bez drenae

Provirna voda iz drenanih buotina odvesti u DV

kanalima ili cijevima u drenanoj galeriji

pumpanjem ili gravitacijom

39

Dreniranje brane podunim drenanim galerijama

sakupljaju provirnu vodu ispod konstrukcije

Voda se odvodi u DV kroz podunu galeriju

Kombinacija buotina sa podunim galerijama Rumunski dio brane HE erdap I

40

20
2) Horizontalni i/ili vertikalni zastor
-manji uzgon kada je L proviranja dua

uzvodno od tem spojnice horizontalni i/ili vertikalni zastor

-u zastoru ne smiju biti pukotine manji uinak zastora ili izostaje

Smanjivanje uzgona uzvodnim horizontalnim zastorom

41

Ispod slapita (umirujui bazen) neeljeni efekat nizvodnog zastora

poveani uzgon

Dreniranje slapita rizino pojava opasnih pulzacionih hidrodinam. opter.

slapinu plou osiguravamo ankerima od isplivavanja

Uzgon kod prelivnog dijela brane i slapita

42

21
Dosadanja razmatranja sredina kroz koju voda provire homogena

vododrivost = const du cijelog puta filtracije

ta ako je sredina heterogena u prirodnom stanju ili

homogenost vjetaki naruimo ???

Slika uzgona na filtraciono nehomogenu

ili anizotropnu sredinu

43

Uticaj heterogenosti sredine na uzgon

Povrina prslina i pora kroz koje voda provire mala oblast velike vododrivosti

gubici E > i nagib linije strmiji nego kod male vododrivosti

poeljno sredina u blizini uzvodne ivice temelja to vododrivija

obaramo liniju na poetku provirnog puta manji filtrac. uzgon (pod c)

44

22
 3) Injektiranje

Za stijenovite sredine poveanje vododrivosti injektiranjem

Injekciona masa pod p ubacujemo u buotinu prodire u pukotine koje popunjava

stvaranje pregrade visoke vododrivosti INJEKCIONA ZAVJESA

Nekoherentne sredine (npr. aluvion) primjena dijafragme i priboja

Nestijenovite sredine (sa c ili bez c) poveanje vododrivosti zbijanjem

45
Injekciona zavjesa GBB

Injektiranje na uzvodnom dijelu presjeka smanjenje otpora nizvodno od IZ

povoljna heterogenost temeljne sredine (slika)

Postiemo max. smanjenje uzgona

Ako je drenaa uzvodno od IZ nepovoljna heterogen. poveani U nizvodno

46

23
Uticaj antifiltracionih mjera (dreniranje i injektiranje) prema uzgonu

kvantifikovati na vie naina

prema Smith-u (1995) jednostavan izraz

ne figuriu poloaji drenanih i injekcionih buotina

figurie denivelacija GV i DV Z

47

-koef. koji kvantifikuje zajedniko

dejstvo dreniranja i injektiranja na
smanjenje filtracionog uzgona
0<<1
Idealan sluaj max. efikasna
drenaa i injekc. zavjesa

nema filtrac. uzgona =0

Sluaj bez drenae i injekc. zavjese

pun filtrac. uzgon =1

48

24
 U praksi 0,33 < < 1,00

=0,33 zdrava stijena i predvieno

i dreniranje i injektiranje

Oteena stijena samo injektir.

ili samo dreniranje

Smith preporuuje 0,5 < < 0,67

49

Prema iskustvima svjetskih projektantskih institucija dobijen dijagram uzgona:

Mjesto injekcione zavjese:

ordinata uzgona = proizvod Z i koef. 1

Mjesto drenane buotine:

ordinata uzgona = proizvod Z i koef. D

Koef. 1 i D f-ja znaaja HG

f-ja kombinacije opt.

specifina teina vode 50

25
 Kod nas =1/3 samo u taki drenae
ili IZ

Ova redukcija U za sve kombinacije opter.

osim izuzetna opt. od vode

KMU III kombinac. opter.

antifiltracione mjere ne djeluju

pun filtracioni uzgon

51

Kontura temelja nije prava linija esto u praksi

kako definisati poloaj linije vrijednost filtrac. dijela uzgona ?

a) usvojiti da linija linearno opada du stvarne konture spojnice temelja

puna linija na slici

b) zanemariti manje neravnine kod temeljne spojnice preliminarni prora.

isprekidana linija na slici

Poloaj linije kod temeljne spojnice

sa uzvodnim zubom

52

26
Uzgon u porama i prslinama u tijelu brane:

smanjiti uzvodnim injektiranjem i / ili vertikalnom drenaom

raunati isto kao U u temeljnoj spojnici

efekat injektiranja ili drenae izraziti koeficijentom =0,3

Uzgon veoma bitno optereenje mnogi HG posebna panja

Visoke brane stanje U pratiti tokom probnog punjenja akum. i tokom eksploat.

neodgovarajui uinak antifiltracionuh mjera

naknadno injektiranje
53

3) DINAMIKI PRITISAK VODE USLJED TALASA I VJETRA

Talasi oscilatorno periodino ketanje

djelii vode opisuju cca zatvorene putanje

Uzronici talasa vjetar, zemljotres, plovila itd

Brane najbitniji talasi izazvani vjetrom bitni u hidrotehnikoj praksi

vani za dimenzioniranje brane dinamiko opter i odreivanje KKB

na KMU dodati H mjerodavnog talasa koji se penje uz uzvodno lice brane

na to dodati i propisanu rezervu u visini

54

27
Mjerodavna H za proraun tzv. znaajna H talasa oznaka hT

visina talasa koji je vii od 87% talasa pri odreenoj talasnoj slici koji izaziva vjetar

vjetar mjerodavne jaine (v) i pravca na akumulaciji

Visina talasa u akumul (hT) srazmjerna v vjetra (VV) i L vodene povrine (Lo) u
pravcu vektora v vjetra na kojoj nastaje talas

Veliine koje odreuju visinu talasa

55

Znaajna H talasa iskustveni podaci:

Duina talasa LT:

hT i LT (m)
VV (km/h)
Lo (km)
K koeficijent f-ja srednje irine akumul. na promatranom pravcu i L pravca

K = Wo / Lo

Izrazi za hT i LT vrijede uz uslov da je voda uzvodno od brane dovoljno duboka

hGV > LT

56

28
 K = Wo / Lo

Mjerodavna v i pravac vjetra sa rue vjetrova

Talase stvaraju srednje jaine vjetra ne izrazito jaki udari

pri proraunu uzeti srednju v vjetra NE max. v vjetra

Osnovno opter od talasa vjetar PP od 5 do 20 godina

Izuzetno opter od talasa vjetar PP od 50 do 100 godina

57

Talas nailazak na prepreku penje iznad H koju on ima u vodi daleko od prepr.
Talas udar u vert prepreku dostie H od hP=1,5hT iznad nivoa mirne vode

prema toj H (hP) odrediti KKB

Dno talasa za 0,5hT ispod nivoa mirne vode

ukupna H kojom talas udara o vert. prepreku npr. uzvodno lice GBB (prema slici)

Visina talasa i sila od talasa na GBB 58

29
Ukupna H kojom talas udara o vertikalnu prepreku:

Ako pretpostavimo hidrostatiki raspored p u talasu sila od talasa na 1m brane:

Obino se uzima da sila PT djeluje na koti nivoa mirne vode

postoje i precizniji naini odreivanja sile od talasa

59

Ako pravac vjetra zaklapa ugao o sa pravcem ose brane sila od talasa PT:

60

30
Sluaj kosog uzvodnog lica brane ili nasipa:

-penjanje talasa uz konturu moe biti znatno vie nego kod vertikalnog lica
-odnos H penjanja (hP) prema H talasa (hT) f-ja:
nagiba kosine m ; hrapavosti podloge ; odnos H talasa i L talasa (hT/LT)

Penjanje talasa uz kosinu 61

Neki projektanti u analizi opter ne uzimaju silu od talasa na branu razlog:

-mala u odnosu na glavne sile

-talasi se ne javljaju istovremeno na cijeloj L brane

Sila od talasa obino dodati je na KMU talas nastaje nakon nepogoda

poplave i podizanje NV u akumulaciji

ne dodaju se max talasi talasi male vjerovatnoe pojave

Moemo koristiti i neke druge iskustvene izraze obrazac Andrijanova (1954)

Vv (m/s) Lo (km) hT i LT (m)

62

31
Mogue (ponekad) na KMU dodati i uspor povrine akumul

usljed sile trenja izmeu vode i zraka uspor od vjetra tzv (set-up)

nastaje prilikom jakog i dugotrajnog vjetra Smith (1995)

S uspor od vjetra (m)

Vv brzina vjetra (km/h)
Lo max rastojanje na povrini akumul. u pravcu dejstva mjerodavnog vjetra (km)
o ugao izmeu pravca vjetra i pravca ose brane
h prosjena dubina akumulacije (m)

Uspor od vjetra bitno nii od H talasa ne uzima se kao ozbiljno opter.

63
izuzetak veoma dugake akumul. sa veoma snanim vjetrovima

4) PRITISAK LEDA

Dejstvo leda na branu:

a) pritiskom vrstog pokrivaa statiki p leda
b) silom koju izaziva udar ledene sante dinamiki p leda

a) Statiki pritisak leda

- zbog irenja ledenog pokrivaa pri naglom otopljenju

Statiki pritisak leda

64

32
Led ponaanje kao sva vrsta tijela

pri snienju T skuplja se otvaranje pukotina u pokrivau

prodor vode nastaje novi i gui led

naglo otopljenje led se iri pritiska branu (pritjenjen obalama)

65

Statiki p leda proporcionalan prirastu T i d leda

Literatura iskustvene formule i nomogrami odreivanje statikog p leda

vezano za neku geografsku oblast

Procjena statike sile leda Psl pri najnepovoljnijim T uslovima

f-ja L prostiranja leda izmeu brane i oslonca na suprotnoj strani (LL)

)
f-ja d leda (

Statiki pritisak leda u osnovi 66

33
Podruje bive SFRJ najotriji klimatski uslovi:

d leda =0,4 do 0,6 m (izuzetak Dunav)

max. statika sila leda kojom treba raunati Psl=150 kN/m

Psl ne moe djelovati istovremeno sa silom od talasa !!!

Zavisnost statike sile leda od debljine i duine pokrivaa

67

Statiki p leda nastati i usljed podizanja ili sputanja NV

ispod ve formiranog pokrivaa

nastati i zbog nagomilavanja ledenih santi ispred brane

Led ispred ustava razbijanje i proputanje u DV podizanjem ustava

rastereenje brane od statikog p leda

68

34
b) Dinamiki pritisak leda
-sila leda PDL usljed udara santi leda u branu

tokom topljenja i kretanja leda

-proraun PDL iskustveni izrazi obrazac Kuznjecova

PDL dinamika sila leda (kN)

VL v kretanja leda (m/s)
debljina leda (m)
AL povrina osnove karakteristine sante leda (m2)
K koeficijent f-ja granine vrstoe leda pri drobljenju

69

5) PRITISAK NANOSA (MULJA)

Ispred brane uzvodno lice brane pritisak na branu

Sila od nanosa na branu

Pritisak nanosa u nekoj taki (npr. taka A) raunati od gornje ivice nanosa

aktivni pritisak tla osnove geomehanike

70

35
NAN zapr. teina nanosa u zasienom stanju
ugao unutr trenja nanosa pod vodom 0 < < 30o obino =20o do 30o

Hor sila od nanosa na 1m brane kao u klasinoj geomehanici

povrina dijagrama pritiska nanosa po njegovoj visini

71

Sila od nanosa NE umanjuje veliine hidrostatike sile HV,U

voda prodire kroz pore u nanosu i nalijee na povrinu uzvodnog lica brane

Zakoeno uzvodno lice brane:

razloiti sila od nanosa na H i V komponentu

esto V silu ne razmatrati na strani sigurnosti prevrtanje

72

36
 6) SEIZMIKE SILE (SILE OD ZEMLJOTRESA)

Zemljotres snano oscilatorno pomjeranje Zemljine kore

znaajno ugroziti stabilnost brane

pomjeranja se preko temelja prenose na branu

brana prima seizmiko ubrzanje (a) daje inercijalnu seizmiku silu (S)

seizmika sila (S) srazmjerna ubrzanju i masi dijela brane koji osciluje (M)

73

Pretpostavka brana kruto ukljetena u sredinu temelja

proraun osciluju samo dijelovi brane iznad ravni ukljetenja

Mogui pravci djelovanja zemljotresa

74

37
Seizmika sila ako branu promatramo kao kruto tijelo:

g ubrzanje Zemljine tee (gravitaciono ubrzanje)

G teina dijela brane koji osciluje
a* = a / g koef. ubrzanja = odnos seizm. ubrzanja i ubrzanja Zemljine tee

Pretpostavka o brani kao krutom tijelu preveliko uprotenje

uvodimo koeficijent

aproksimira uticaj duktilnosti (razvlaljivost)

znaajno priguuje seizmiko dejstvo

75

GBB priblian proraun =4

Ks koeficijent seizminosti

76

38
 Vrijednost Ks f-ja mogue seizmike aktivnosti podruja
Vrijednost Ks mjera seizmikog ubrzanja

Tabela Ks u f-ji stepena seizminosti prema MCS skali (Merkali-Kankani-Ziberg)

Tabela podaci za poetnu fazu projektovanja

Idejni i Glavni projekat imati dodatne seizmike podloge podruja

primjena statistikih metoda odrediti projektne zemljotrese

slino kod odreivanja poplavnih valova pri analizi VV

projektanti raunaju na zemljotres vjerovatnoe pojave 0,5% i 0,1% 77

J-na gore seizmika sila svi djelii brane dobiju jednako ubrzanje

ne odgovara prirodi pojave uvodi se dodatni koeficijent

dodatni koef. kompenzuje donekle taj nedostatak

aproksimira dinaminost zemljotresa

Seizmiku silu raunamo:

78

39
 Metoda koeficijenata

hi L teita proizvoljno izabranog dijela brane (tamna povrina na slici) do Zukl

ho L teita cijele brane (brana iznad Zukl)

Traimo silu na cijelu branu hi = ho =1,5

aproksimacija poznata kao metoda koeficijenata

79

Tektonski pokret od zemljotresa

proizvoljan pravac djelovanja slika

Pokret u pravcu y-ose (pravac ose brane) nema puno uticaja na stabilnost GBB

lamele se po potrebi mogu nasloniti jedna na drugu

bokovi brane poduprti stijenskom masom doline

Kontraforne i neke olakane brane voditi rauna o ovom pravcu dejstva

mala krutost tih brana u bonom pravcu

80

40
 Pokret u z-pravcu vertikalan pravac

nastaje uzlazna sila smanjuje G brane

smanjuje time i stabilnost GBB

Ubrzanje u vertikalnom pravcu (av) obino manje od horiz. ubrzanja (a)

Koeficijent seizminosti Ksv=0,5Ks do 0,75Ks

Vertikalna sila koja smanjuje G brane:

81

Najopasniji x-pravac horiz. pravac

nastaje S (inercijalna seizm sila) *Ks*G

S=
nastaje i dodatna dinamika (inercijalna) sila

sila od oscilov. vode u akum. uzvodno od brane

Optereenje u x-pravcu UVIJEK UZIMATI U ANALIZU OPTEREENJA

Seizmika sila od vode (Psv):

raunati primjenom Zangarove ili Vestergardove metode

vrijedi samo za vertikalnu konturu uzvodnog lica brane

82

41
 Prema Vestergardu:
B vodene mase x koja na hA osciluje
skupa sa branom

aproksimacija j-nom parabole:

Seizmika sila vode prema Vestergardu

Pritisak vode od zemljotresa:

gustina vode
specifina teina vode
=g*4Ks puno seizmiko ubrzanje voda nema duktilnost

83

Dno akumulacije seizmiki pritisak:

Ukupna seizmika sila od vode = povrina parabole:

Sezmika sila na 0,425hGV od dna akumulacije

84

42
Pretpostavka:
-zemljotres od 7o MCS Ks=0,025
-odnos seizm. hidrodinamike sile na branu i hor. komponente hidrost. sile:

Iznosi oko 12%

Manji objekti poetna faza projekta koristiti metodu koeficijenata

Visoke brane opasnost od rezonance brane i temeljne sredine

zavrne faze projekta primjena tane i sloene metode prorauna

metoda spektralne analize ili direktna dinamika simulacija

85

7) TEINA BRANE I TEMELJA

G brane najbitnija stabilizirajua sila povoljno optereenje kod GBB

A povrina popr. presjeka brane

B zaprem. teina betona

G djeluje u teitu presjeka

Brana projektovana sa hidromehanikom opremom raunati je u teinu GBB
G dijela temelja i sredine (tla) ispod ili oko brane (GT)

uzeti u proraun pri analizi stabilnosti proraun protiv klizanja

Slapite, kanali, povrinski zahvati veza ankerima za sredinu temelja (tlo)

86
postiemo eljenu stabilnost

43
 Sile teine

87

KOMBINACIJE OPTEREENJA

Sva optereenje ne djeluju istovremeno

Ne moe istovremeno pritisak leda i udar talasa
Ne treba oekivati pri max. nivou vode u akum da se javi vjetar max. jaine

Mjerodavne kombinacije optereenja:

-najnepovoljnije kombinacije optereenja koje se mogu oekivati

tokom gradnje i tokom koritenja brane

-kod nas (i u regionu) ne postoje propisi za izbor mjerodavnih optereenja

uputstva koju preporuuju uvaeni projektanti u praksi

88
etiri kombinacije optereenja

44
I kombinacija optereenja:
prazna akumulacija neposredno po zavretku graenja
prije punjenja akumulacije samo G brane i opreme

II kombinacija optereenja:
normalno (pogonsko) optereenje
-nivo u akumul. na KNU (ZNU)
-DV sa max. ili min. nivoom koji se tada moe javiti

koji nivo daje nepovoljnije optereenje

-pun pritisak nanosa i leda (ili talasa)

-antifiltracione mjere u pogonu radi drenani sistem (ako je predvien)
-injekcioni radovi zavreni ako su predvieni

89

III kombinacija optereenja:

izuzetno optereenje od vode (vanredno optereenje)
-nivo u akum. na KMU (ZMU)
-DV max. ili min. zavisno ta je nepovoljnije
-pun pritisak nanosa i talasa
-antifiltracione mjere NE rade

IV kombinacija optereenja:
izuzetna optereenja od seizmike (II kombinacija + seizmika)
-nivo u akum. na KNU
-DV kao pri normalnom optereenju
-pun pritisak nanosa i leda
-antifiltracione mjere u pogonu
-djeluju seizm. uticaji za to podruje vjerovatnoe pojave 0,5% i 0,1%

90

45
 Projektant po potrebi provjeriti i druge kombinacije optereenja

projektantova mjerodavna kombinacija

a) Prazna akumulacija + seizmika

b) Normalno optereenje (II kombinacija) ali bez uzgona
c) Izuzetno optereenje od seizmike i drenani sistem ne radi . . .

GBB Bajina Bata na Drini R Srbija 91

STABILNOST GRAVITACIONE BETONSKE BRANE

GBB stabilna mogunost odupiranja optereenjima

Provjera stabilnost na klizanje, prevrtanje i isplivavanje
GBB stabilnost protiv isplivavanja gotovo uvijek ispunjen
Potrebno da naponi u GBB i temelju budu u doputenim granicama

odsustvo napona zatez. (NZ) na uzvodnom licu GBB esto

mjerodavan uslov za dimenzioniranje

Uslovi stabilnosti zadovoljeni za sve razmatrane kombinacije optereenja

Uslovi zadovoljeni sa zahtjevanim koeficijentima sigurnosti

protiv klizanja, prevrtanja, isplivavanja f-ja kombinacije optereenja

izuzetna optereenja nie vrijednosti Fs nego pri normalnim opt. 92

46
 Poetna faza projektovanja (idejni projekat) kontrola opte stabilnosti GBB

odreivanje koefic. sigurnosti protiv klizanja, prevrtanja i isplivavanja

proraun napona i pomjeranja u temeljnoj spojnici

Glavni projekat opta stabilnost, naponska stanja, pomjeranja u GBB i temelju

kod visokih brana koristimo MKE

brana i temeljna sredina podijele se na elemente pogodnog oblika

zatim iz uslova ravnotee sila i veze napona i deform. odredimo pomjeranja
i odredimo napone za svaki element brane i temelja

kod manjih brana koristimo metodu horizontalnih presjeka

93
tretira GBB svaku njenu lamelu sa temeljom ukljetena konzola

STABILNOST PROTIV KLIZANJA (SMICANJA)

Veoma osjetljiv uslov opte stabilnosti GBB

GBB stabilna protiv klizanja ako sa zahtjevanim KS se moe oduprijeti silama

sile nastoje da GBB pomjere po kliznoj ravni

Klizanje GBB moe nastati:

a) u temeljnoj spojnici
b) u temeljnom tlu (temeljna sredina)
c) u tijelu GBB na mjestu horizontalnih spojnica

Provjeriti sve potencijalno opasne ravni klizanja u temelji i GBB

Uslovi klizanja razliiti kod brana temeljenih na stijeni i na nevezanom tlu

94

47
USLOVI KLIZANJA NA NEVEZANOM TLU

Nevezano tlo nema otpora smicanju usljed c unutar materijala

jedino trenje se protivi pomjeranju

Do klizanja nee doi ako je smiua sila H za hor. kliznu ravan < od sile trenja T

T > H f*V > H

V vertikalna komponenta R sile

f koeficijent trenja

Uslov ravnotee izraavamo preko Fs ili KS protiv klizanja (Kk)

Fs ili KS odnos stabilizirajuih i destabilizirajuih sila

Kk f-ja kombinacije optereenja Kk=1,05 do 1,30 95

Klizanje u sredini bez c Klizanje u sredini sa c Prevrtanje i isplivavanje

Koeficijent trenja (f) f-ja materijala

f=tg

ugao unutarnjeg trenja

=20 do 35o materijali pogodni za fundiranje GBB

96

48
USLOVI KLIZANJA U VEZANOM TLU

Tlo sa c pored trenja klizanju se suprotstavlja i c

Sila kohezije (po m GBB) Tc=c*b

Uslov stabilnosti protiv klizanja u presjeku U-N:

Koefic. sigurnosti protiv klizanja = odnos stabilizirajuih i smiuih sila:

Kk,min f-ja kombinacije optereenja

97

SREDINA KOHEZIJA c (MPa) KOEFICIJENT

TRENJA f
Beton 0,50 3,50 0,70 1,50
Neerodirana stijena vrstoe na 0,40 0,95
pritisak od 40 MPa
Slabo erodirana stijena, srednje 0,30 0,85
ispucala, vrstoe na pritisak
od 40 MPa
Veoma ispucala stijena vrstoe na 0,10 0,60 0,70
pritisak od 2,5 do 20 MPa
ljunak - aluvioni 0,00 0,20 0,30

Orijentacione vrijednosti kohezije i koeficijenta trenja

Tane vrijednosti za c i f preko istranih radova

Koefic. trenja f = 0,7 kontakt beton-beton i kontakt beton-stijena

niski f (f=0,7) daje odreeni stepen sigurnosti

kontaktne povrine u prirodi su u pravilu hrapave f > 0,7

98

49
Postupak provjere stabilnosti protiv klizanja za koherentan materijal:
1) Provjera stabilnosti bez c sa malom vrijednosti zahtjevanog Kk (Kk,min=1,05-1,30)

zadovoljena stabilnost nema potrebe za daljim proraunom

2) Ako uslov stabilnosti nije ostvaren uvodimo u raun i c Kk je puno vei

Kk,min=3,0 za normalno optereenje

Kk,min=1,4 za izuzetno optereenje (seizmika)

3) Ako opet nije ostvarena stabilnost protiv klizanja npr. poveati irinu temelja

99

KOEFICIJENT SIGURNOSTI KOMBINACIJA OPTEREENJA

I II III IV

Kk,min bez kohezije - 1,30 1,10 1,05

Kk,min sa kohezijom - 3,00 2,20 1,40

Kp,mim - 1,50 1,30 1,10

KI,min - 1.50 1.10 1.30

K,min 3,50 3,50 2,50 1,50

Minimalne (zahtjevane) vrijednosti koeficijenta sigurnosti za proraun

opte stabilnosti

Nain poveanja stabilnosti protiv klizanja zakoenje temeljne spojnice

poveavamo stabilizirajuu silu trenja

smanjujemo destabilizirajuu silu
Uslov stabilnosti u ovom sluaju izgleda:

100

50
Poveanje stabilnosti protiv klizanja gradnja zuba (grede) na uzvodnom dijelu

vee utede u odnosu na rjeenje sa kosom temeljnom spojnicom

Rjeenje sa zubom na uzvodnoj strani

sigurnost protiv klizanja obavezno provjeriti po kosoj kliznoj ravni

sigurnost protiv klizanja obavezno provjeriti i po horizontalnim ravnima na
nivou donje ivice i na nivou gornje ivice zuba

101

Proraun koeficijenta sigurnosti protiv klizanja:

ne uzimamo u obzir ukljetenje GBB strana sigurnosti

Proraun za kosu kliznu ravan:

usljed deformacije gubi se kontakt i c po horiz. dijelu spojnice

)
c se ostvaruje samo du kosine (duina b / cos

102

51
 STABILNOST PROTIV PREVRTANJA I ISPLIVAVANJA

GBB stabilna na prevrtanje ako stabilizirajui M vraanja (Mv) oko svake take GBB
premauje destabilizirajui M prevrtanje (Mp) sa potrebnim KS

Kp koeficijent sigurnosti protiv prevrtanja

Najnepovoljniji sluaj najnia taka nizvodne ivice (taka N na slici)

Minimalne vrijednosti Ks f-ja kombinacije optereenja
Fs 1,5 za normalno optereenje (II komb.opt.) do 1,1 za seizmiku (IV komb.opt.)

Prevrtanje oko take N

103

104

52
KS protiv isplivavanja (KI):
odnos stabilizirajuih vert sila (Vv) djeluju na dole (sputaju HG)
prema destabilizirajuim vert silama (Vp) djeluju na gore (diu HG)

105

PRORAUN NAPONSKOG STANJA METODOM HORIZONTALNIH PRESJEKA

Metoda horizontalnih presjeka = gravitaciona metoda

priblino odreivanje naponskog stanja u temelju i tijelu GBB

Pretpostavke ove metode:
1) Brana sastavljena od meusobno odvojenih lamela (konzola),
kruto ukljetenih u sredinu (tlo) koje rade zasebno bez prenoenja
optereenja sa jedne lamele na drugu.

2) Brana i temelj od idealno elastinog, homogenog i izotropnog materijala

3) Veza napona i deformacija je linearna.

4) Za svaku horiz. presjenu ravan u brani i temelju vlada linearan

raspored normalnih napona i parabolian raspored smiuih napona.
106

53
GBB izdjeljene na lamele pomou vertikalnih spojnica

uglavnom zadovoljavaju navedene uslove

izuzetak pretpostavka o krutom ukljetenju

lamela je elastino ukljetena u temeljnu sredinu

vrijednosti napona u tem. spojnici odstupaju od stvarnog stanja

(od tanijeg rjeenja dobijenog MKE)

Vrijednosti po metodi horizontalnih presjeka su na strani sigurnosti

primjena pri prorauna naponskog stanja u temelju (opta stabilnost)

Glavni projekat dimenzioniranje poprenog presjeka GBB MKE

107

Metoda horizontalnih presjeka:

-proraun naponskog stanja du nekoliko horizon. presjeka lamele GBB
-za svaki od izabranih horiz. presjeka odrediti sile u presjeku
-raunati vertikalni normalni napon
-raunati horizontalni normalni napon i napon smicanja
-dobiti vrijednosti i pravce (trajektorije) glavnih napona

108

54
Proraun opte stabilnosti kontrola samo vertik. normalnih napona u tem.spoj

za hor. ravan koja prolazi kroz najniu kotu temelja (takasta linija na slici)

Pri hidrostat opter deformacije odvajanje brane od temelja (pretpostavka)

odvajanje po zakoenoj uzvodnoj ivici zuba (dionica 1-2)

optereenje se prenosi u temeljnu sredinu du linije 2-3-4 (duina b)

Prazna akumulacija (I komb.opt) nema horiz deformacije nema hidrostat

109

VERTIKALNI NORMALNI NAPONI I ODSUSTVO NAPONA ZATEZANJA

Odreivanje vertikalnih normalnih napona u presjeku brane

Odreivanje VNN za horizontalni presjek U N sa sredinom takom O

Presjek kroz tijelo brane ili na kontaktu brane i temeljne sredine
Sve sile u presjeku U N slaemo u rezultantu R djeluje u taki C na e udalj.
Veliina e je ekscentricitet 110

55
Rezultanta R razlaemo na horiz. konponentu H i vertikalnu komponentu V
H i V oko sredita O daju M=V*e H komponenta lei u ravni U N
V komponenta sa svojim M daje vertikalne normalne napone (VNN) u presjeku
H komponenta izaziva smiue napone

VNN na rastojanju x od sredita presjeka pretpostavka linearne raspodjele NN:

111

A povrina poprenog presjeka A=b*1,0 m

I M inercije oko teita presjeka I=(b3/12)*1,0 m

Odavde moemo napisati:

ViM sila i moment po m GBB

112

56
Max. i minimalna vrijednost napona na ivicama presjeka U i N

tu imamo te je:

za uzvodno lice U (1)

za nizvodno lice N (2)

113

Naponi zatezanja i jezgro presjeka

Normalni naponi (NN) dati u j-nainama 1 i 2 pozitivni su dok: (3)

ili dok R se nalazi u okviru srednje treine presjeka unutar JEZGRA PRESJEKA

114

57
Izraz (3) nepravilno nazivaju uslovom stabilnosti na prevrtanje
Za mogunost prevrtanja GBB ve je bilo ranije napomena M prevrtanja

da R sila izae van presjeka GBB, a ne samo izvan jezgra presjeka

Pri znatno manjim vrijednostima obrtnog M od preturajueg M

na uzvodnom licu GBB nastaju naponi zatezanja pojava prslina

voda u prslinama poveava silu uzgona na uzvodnom kraju presjeka

dodatno poveavanje napona zatezanja

iri se prslina na nizvodnom licu

115
ako se prslina dovoljno proiri odvajanje temelja od brane

Oigledna je potreba sprijeavanja napona zatezanja

naroito u uzvodnom licu GBB

Projektanti doputaju neznatne NZ u tijelu brane ne i u temeljnoj spojnici

iskljuivo pri seizmikim uticajima (IV komb.opt.)

kratko trajanje seizmikih uticaja nee doi do poveanja uzgona u prslinama

prsline bi se mogle otvoriti usljed zatezanja

NZ da budu manji od doputenih vrijednosti za projektovanu MB

irina presjeka U N odrediti da R padne u najnizvodniju taku jezgra (n)
postiemo najmanju povrinu presjeka za koje se javlja zatezanje na uzv. licu
116

58
 SMIUI NAPONI I HORIZONTALNI NORMALNI NAPONI

Potrebno je ispuniti uslov odsustva napona zatezanja

Osigurati da naponi u betonu i temelju budu < od doputenih
Potrebno izraunati glavne napone u odabranim horiz presjecima za sve komb.
Treba odrediti:
- vertikalne normalne napone V,
- horiz. normalne napone H,
- smiue napone .

O V ve reeno tokom predavanja.

117

H)
HNN ( raun po pretpostavci o linearnoj promjeni NN

linearna promjena NN izmeu uzvodnog i nizvodnog lica GBB

H,U i H,N HNN na uzvodnom i nizvodnom licu GBB

U i N smiui naponi na uzvodnom i nizvodnom licu GBB

raunanje iz uslova ravnotee H i V sila

na infinitezimalnu prizmu na licu GBB

Odreivanje komponentalnih napona na granici

118

59
 Na nizvodnoj granici N imamo:

Napon smicanja na nizvodnoj konturi:

Horizontalni normalni napon (HNN) na nizvodnoj konturi:

Za NDV ispod promatranog presjeka nema hidrostatikog pritiska p

Slian proraun je i za napone na uzvodnom licu:

- veliina p je hidrostatiki pritisak i ostali uticaji na uzvodnoj konturi 119

(nanos, seizmika . . . )

Dijagrama napona smicanja (x) iz uslova ravnotee H sila

pretpostavka parabolinog rasporeda -napona

Raspodjela napona smicanja u presjeku

Rezultanta H sila u presjeku = integralu smiuih napona du presjeka:

s strijela parabolinog dijela dijagrama

120

60
 Raspored -napona opisujemo kao: x = odreena L

121

GLAVNI NORMALNI NAPONI I DOPUTENI NAPONI

Glavni naponi proraun za ravno stanje napona poznat postupak

prethodno izraunati normalni i smiui naponi

Obino su kritini glavni normalni naponi (KGNN) na uzvodnom i nizvodnom licu

gruba analiza provjeriti samo ove napone

Ravni GNN ravan konture (lice brane) i ravan upravna na lice brane

GNN meusobno su upravni kao i njihove ravni

122

61
 Glavni normalni naponi na
nizvodnom licu brane

Slika gore:
-ravni GNN i naponi za sluaj nizvodnog lica
-GNN za ravan konture je hidrostatiki pritisak 2,N=p

uslov ravnotee V sila na infinitezimalnu prizmu drugi glavni napon 1

sila teine se zanemaruje beskonano mala veliina

na povrinama gdje djeluju GNN nema smiuih napona 123

a) Kota NV ispod promatranog presjeka nema hidrostatikog pritiska (p=0):

b) Sluaj vertikalnog lica =0o:

124

62
Doputeni naponi:

Potrebni za beton i temeljnu sredinu (sredina fundiranja)

odreivanje prema graninim vrstoama na pritisak

Doputeni naponi za beton odreeni Pravilnikom

procjena dop. napona pritiska pri normalnom optereenju:

20% vrstoe betona na pritisak (3 do 6 MPa) f-ja MB

procjena dop. napona pri izuzetnom optereenju:

moemo dopustiti i vee napone naroito na ivicama

125

Doputeni naponi za stijenu:

-5 do 10% vrstoe monolita na pritisak podjeljeno sa Fs od 1,5 do 3,5

f-ja kombinacije optereenja

VRSTA TEMELJNE DOPUTENI NAPON PRITISKA

SREDINE (MPa)

Granit zdrav 46

Krenjak - zdrav 34
Pjear - zdrav 23

Drobina stijena 1 1,5

ljunak 0,3 0,6

Pijesak 0,2 0,4

Glina tvrda 0,2 0,4

Glina - meka 0,05 0,1

Orijentacione vrijednosti doputenih napona pritiska

126

63
 VRSTA TEMELJNE DOPUTENI NAPON PRITISKA
SREDINE (MPa)
Granit zdrav 46
Krenjak - zdrav 34
Pjear - zdrav 23
Drobina stijena 1 1,5
ljunak 0,3 0,6
Pijesak 0,2 0,4
Glina tvrda 0,2 0,4
Glina - meka 0,05 0,1

Vrijednosti iz tabele za nie faze projektovanja

tana vrijednost istrani radovi na terenu

Vrijednosti glavnih napona provjeriti za sve komb.opt. I do IV

127

Uporedba razliitih geometrijskih oblika poprenog presjeka GBB:

Razmatramo etiri presjeka GBB isti uslovi optereenja hidr.pritis. i uzgon

uporedit emo: a) Napone zatezanja na uzvodnom licu

b) Stabilnost protiv klizanja

Optereenje presjeka GBB

128

64
 -irina temeljne spojnice b:
proraun iz uslova da na uzvodnom licu
nema zatezanja V,U=0

R djeluje u nizvodnoj ivici jezgra n (slika)

M obrtanja oko n Mo=0

za dobijenu b raunati A cijena GBB

A povrina poprenog presjeka

Presjek odreen iz prvog uslova raunamo odnos V i H sila V/H

pokazatelj stabilnosti protiv klizanja

129

Razmatrani oblici poprenog presjeka

Pretpostavka:
-odnos zapreminske teine betona i specifine teine vode

-sve sile izraene po jedinici teine i na m

130

65
Pravougaoni popreni presjek:

Pravougli trougao sa vertikalnim uzvodnim licem:

131

Jednakokraki trougao sa kosim uzvodnim i nizvodnim licem:

Pravougli trougao sa vertikalnim nizvodnim licem:

132

66
Zakljuci:
-pravougaoni presjek (pod a) najnepovoljniji za uslov napona zatezanja

ovaj presjek ima najveu povrinu najskuplji

-malo jeftiniji je trougaoni presjek sa vertikalnim nizvodnim licem (pod d)

ima i najpovoljniji odnos V/H=4,10

najbolje suprotstavljanje klizanju

133

Zakljuci:

-najpovoljniji presjek sa gledita napona zatezanja

trougao sa vertikalnim uzvodnim licem (pod b)

najea primjena kod GBB

odnos V/H=1,38 mali stabilnost protiv klizanja

dodatne mjere kod temeljenja za poveanje stabilnosti

134

67
 Zakljuci:

-trougaoni presjek sa vertikalnim nizvodnim licem (pod d)

sila teine GBB ne daje M oko ivice jezgra n

moemo napraviti tzv. olakanu GBB (sa upljinama)

primjena kod olakanih GBB i kontrafornih brana

135

DIMENZIONIRANJE I ODREIVANJE POPRENOG PRESJEKA

GRAVITACIONE BRANE

Postupak projektovanja brana sloen i radi se u fazama

Faza studije nema prorauna rjeenja prema iskustvu
Faza generalnog projekta proraun opte stabilnosti
Idejni projekat rad u dvije etape

odabir najpovoljnijeg profila ; odabir tipa brane ; odabir optimalne H brane

usvojeno rjeenje proraun opte stabilnosti dimen. popr. presjeka

nagib uzv. i nizv. lica brane, oblik krune, crtei, predmjer i predraun

Glavni projekat proraun opte stabilnosti dimenzioniranje teh.uslovi

136

68
 DIMENZIONIRANJE POPRENOG PRESJEKA BRANE

Obradit emo dva naina dimenzioniranja popr. presjeka GBB

Odreivanje nagiba lica GBB odreivanje B presjeka u f-ji visinskog poloaja

a) Postepeno dimenzioniranje
b) Direktno (jednostepeno) dimenzioniranje

137

a) Postepeno dimenzioniranje

Nagib nizvod. lica (po potrebi i uzvod.) f-ja visinskog poloaja iznad temelja
Od krune GBB prema temelju dimenzioniranje raunamo B presjeka

B presjeka na meusobnom L od 1/3 do 1/10 H GBB

138

69
b) Direktno (jednostepeno) dimenzioniranje

Usvaja se const nagib nizvodnog lica GBB po cijeloj H GBB

B brane u osnovi (bs) raun iz uslova stabilnosti osnovnog trougla (AUN)

za odreenu komb.opter. najee III komb.opter.

139

Traimo B sa kojom nema napona zatezanja u tem. spojnici

ostvarivanje potrebne sigurnosti protiv klizanja

Tjeme trougla (taka A) obino pri koti max.uspora (ZMU)

Osnovni trougao AUN dopunimo u kompletan profil GBB kruna, galerije ...

za mjerodvane komb. opter. provjera opte stabilnosti

raunamo naponsko stanje u odabranim horiz. presjecima

140

70
Povrina presjeka postepenim dimenzion. manja vea uteda materijala

prednost direktnog dimenz. jednostavnije izvoenje konstrukcije GBB

ea primjena direktnog postupka dimenzioniranja

Sluaj stabilnost ne moemo efikasno postii zakoenjem nizv. lica

blago zakoenje uzvodnog lica stabilizirajua sila vert.komp.hidr.sile

uzvodni nagibi obino mali 10:1 ili 20:1 u donjoj zoni GBB

141

USLOVI DIMENZIONIRANJA

Nisu posebno utvreni propisima

Projektantske ustanove uslovi na osnovu dugogodinjih svjetskih iskustava
Tijelo GBB potrebni uslovi:
1) Pri II i III komb.opt. ne smiju biti naponi zatezanja (NZ) na uzvodnom licu
2) Pri I komb.opt. ne smije biti zatezanje na nizvodnom licu
3) Pri bilo kojoj komb.opt. NZ < dop. NZ
4) Pri IV komb.opt. NZ < dop. NZ
5) Naponi smicanja moraju biti manji od doputenih napona smicanja

142

71
Temeljna spojnica GBB potrebni uslovi:
1) Pri III komb.opt. ne smiju biti NZ na uzvodnom licu u presjeku
neposredno iznad tem.spojnice
2) VNN du cijelog presjeka tem.spojnice < dop. VNN
3) VNN < od vrijednosti pri kojoj bi nastale nedozvoljene deform. temelja
4) Smiui naponi < vrijednosti koja bi sa NN izazvala smiua pomjeranja
(obrtanja, hor.pomjeranja) > od doputenih vrijednosti
5) Pri IV komb.opt. NZ u presjeku neposredno iznad tem.spojnice < dop.
6) KS protiv klizanja, prevrtanja i isplivavanja > od dop. za svaku komb.opt.

143

Bitno je i slijedee, pored pravilnog prorauna GBB:

-uklopiti GBB u teren topografski uslovi, geoloke osobine
-GBB pravilno postaviti po osovini dobiti HG min. dimenzija
-tem.spojnicu ukopati do stijene dobrih osobina (po mogunosti)
-pravilno postaviti prelivni dio GBB nadovezuje se slapite (nizvodno)

potrebno veliko iskustvo i strpljenje pri projektovanju

saradnja strunjaka raznih profila i specijalnosti

144

72
 KRUNA BRANE

Pravougaona (sanduasta) kruna saobraaj du GBB

B krune obino 5% do 20% od H GBB dodatna B moe se osigurati konzolama
Pravougaona kruna i trougaono tijelo GBB povezani krunom prelaznicom

kruna prelaznica na nizvodnom licu GBB

povoljnije naponsko stanje na mjestu prelaza posebno uticaj seizmike

145

KKB (ZKB) podignuta iznad ZMU

za visinu zazora (freeboard)

hp visina penjanja talasa

r rezerva (0,5 do 1,0m)

Valobran zaobljena konzola na kruni skretanje talasa nazad u akumul.

esto se gradi AB parapetni zid umjesto nadvienja krune za pun zazor

parapetni AB zid hz=1,0m omoguava sputanje krune za visinu zida

146

73
 Prelivni dio brane:
visina pod.nosaa mosta (hM) > hp

mjerodavan uslov za H krune:

Za osnovno opter. od talasa uzeti vjetar PP 5 do 20 godina

Za izuzetno opter. od talasa uzeti vjetar PP 50 do 100 godina
Mala vjerovatnoa istovremeno max. nivo u akumul. i vjetar max. jaine

pri odreivanju KKB (ZKB) na kotu max uspora dodati hp PP 5 do 20 god.

mjerodavno za dimenzioniranje najnepovoljniji razmatrani sluaj

147

KONSTRUKTIVNA PRAVILA

Prvi korak projektovanja odreivanje dimenzija GBB

Dalje napredovanje projektovanja detalji

gradnja, odravanje i rukovanje GBB to jednostavniji i sigurniji

Detalji i tehniki uslovi izvoenja poseban dio Glavnog projekta

Konstruktivna pravila postupci pri projektovanju i izvoenju

osiguranje navedenih tehnikih uslova i uklanjanje tetnih uticaja

tetni uticaji na GBB:

1) Temperaturni uticaji
2) Uzgon u temeljnoj spojnici i tijelu GBB
3) Naponi u temeljnoj spojnici usljed nejednakih uslova slijeganja 148

74
1) Temperaturni uticaji

Nejednako irenje i skupljanje betonske mase u GBB pojava NZ

izazivaju nastanak prslina

prsline u f-ji vremena se ire slabi otpornost GBB na smicanje

omoguavanje prodora vode poveanje uzgona

149

Temperaturni naponi nastaju:

a) Zagrijavanje i hlaenje GBB promjena vanjske T meteo faktori

ublaavanje gradnja u lamelama sa dilatacionim razdjelnicama

b) Oslobaanje velike koliine toplote pri vezivanju betona

moemo uticati na vie naina:

1) koristiti sporovezujui cement proces vezivanja i osloba. toplote sporiji
2) praviti beton sa manjom koliinom cementa bez ugroavanja nosivosti
3) omoguiti hlaenje betona poslije ugradnje i tokom gradnje

koristiti hladnu vodu za spravljanje betona

agregat da nije izloen Suncu
ponekad hlaenje dodavanjem leda
150

75
4) betoniranje NE smije biti kontinualno

velika masa betona bre hlaenje vanjskih slojeva od unutarnjih

nastanak zatezanja (NZ) i prslina

praviti prekide betoniranja radne razdjelnice

svjee betonirani blok tokom hlaenje ravnomjerno hladio i skupljao

praksa nekoliko naina rasporeivanja blokova unutar lamele

dugi ; kosi ; stubasti blokovi

obino L bloka = L lamele B f-ja naina betoniranja do 25m

visina 0,5m do 3,0m

151
betonirani blok ostaviti slobodan radi hlaenja min. 3 dana

152
Razdjelnice kod gravitacione betonske brane

76
GBB gradimo u lamelama beton die po irini i dubini presjeka

omoguava dilataciona (konstruktivna) razdjelnica

razdjelnica termiki naponi se rasterete i sprijei se nastanak prslina

pravilno postavljene razdjel. nema prslina usljed nejednakog slijeganja

GBB irina lamela 6m do 16m (max. 20m)

B lamele iz uslova da prsline u betonu budu prihvatljive

153

Vododrivost GBB povezivanjem lamela zaptivnim trakama

bakarni lim, guma, pvc ili drugi elastian materijal za zaptivanje

154

77
Razlika dilatacione razdjelnice i vertikalne radne razdjelnice (spojnice) VRR

VRR privremenog karaktera ; obavezno injektir. nakon hlaenja betona

Horizontalne radne razdjelnice (HRR) mjesta nastavka betoniranja

pripremiti ih za nanoenje narednog sloja betona

dobro prijanjanje starog i novog betona (bloka od betona)

povrina starog betona se haba i isti otrim pijeskom pjeskarenje

potom se na stari beton nanese sloj c.m. d=2cm

nema segregracije novog betona na mjestu spojnice

155

Neke eme betoniranja HRR ne lee u istoj ravni stubasti blokovi

vea otpornost na smicanje ako se prslina javi u razdjenici

Spravljanje i ugradnja utiu na kvalitet betona i cijenu kotanja GBB

Beton za GBB dovoljna vrstoa, otpornost na mraz, vododrivost
da ima nisku toplotu hidratacije, mala cijena betona

odreujemo w/c faktor, koliinu cementa, aditive . . .

Velika koliina betona za ugradnju na gradilitu fabrika betona

skladitenje cementa i agregata, laboratorija ispitiv. betona

Transport betona do GBB mikseri, kranovi, kombinovano vibriranje betona

156

78
Velike brane primjena zoniranja via mjesta treba manja vrstoa betona

manje cementa nego u niim zonama (kotama)

Uzvodno i nizvodno lice GBB beton vee vrstoe vie cementa

po potrebi i aditivi otpornost na mraz

Prelivne povrine poveati otpornost na udar i habanje agregat vee tvrdoe

157

Graenje GBB klasino betoniranje i valjani beton ili RCC (rollconcrete)

RCC relativno novija tehnologija koristi se mehanizacija za nasute brane

ugradnja betonske mjeavine relativno krute konzistencije

mala koliina cementa i druga vezivna sredstva (pucolani, pepeo)

RCC znatno napredovala zadnjih 30-ak godina potisnut klasian nain gradnje

kod brana vee V nia cijena radova sa RCC

158

79
RCC mjeavina transport od betonare do ugradnje kamionima ili damperima,
trakama ili kombinovano f-ja uslova terena

RCC mjeavina razastiranje dozerima slojevi od 30cm po cijelom hor. presj.

Poslije razastiranja RCC mjeavine zbijanje vibrovaljcima
RCC mjeavina uzvodno i nizvodno lice brane obino gradimo ivinjake

ivinjaci od klasinog hidrotehnikog betona

formiranje oplate za valjani beton (RCC)

RCC moemo ugraivati i sa klasinom oplatom

Dilatacione razdjelnice na veem L zbog manje koliine cementa

L lamele obino 20m do 25m manje cementa = manja hidratac.

159
Otvor razdjelnice formira se tokom graenja slojeva ili naknadno usjecanjem

Stepenasta nizvodna kontura GBB od RCC kao brzotok

tzv. stepenasti preliv efikasno rasipa energiju prelivne vode

znatno smanjenje dimenzija umirujueg bazena

RCC primjena kod sanacije umirujueg bazena

RCC obloga odlina za pojaavanje otpornosti na prelivanje krune nasute brane
i nizvodne kosine nasute brane

sluaj obezbjeenja dodatnog preliva (pomoni EO)

neodgovarajui kapacitet glavnog EO

160

80
2) Uzgon, injektiranje i dreniranje temelja

Uzgon u tem.spojnici moemo smanjiti vertikalnim zastorom na uzv. licu

drenaom nizvodno od zastora

Temeljenje GBB u stijeni vertikalni zastor u vidu injekcione zavjese

Temeljenje brane u aluvionu primjena dijafragme ili priboja

Zastor smanjenje uzgona i vododrivost akumulacije u profilu brane

161

Dubina injekcione zavjese i raspored buotina prema geolokim istr.radovima

Ako nema terenskih podataka za najnii nivo projektovanja usvojiti dubina
zavjese = H brane

injekcione buotine na L 1,5m do 3,0m

Injekciona zavjesa i u bokove brane (po pravilu)

manje proviranje vode iz akumulacije

Injekciona masa cement, voda, pijesak, bentonit (po potrebi)

Injekcione buotine sijeku ispucale slojeve u temelju

162

81
Injekciona zavjesa gradnja iz injekcione galerije (obino)
gradnja moe i sa povrine terena (prije ili poslije betonir.)

Injekciona zavjesa sa povrine terena

-prethodno uraditi betonsku plou da injekc.zavjesa ne izbije na povrinu

Injekciona galerija na 3,0m do 5,0m od uzvodnog lica GBB

min 0,5m iznad temeljne spojnice

dimenzije galerije (H=2,5m do 3,5m ; B=2,0m do 3,0m)

nesmetan rad pri injektiranju

163

Postavljenje injekcione galerije i injekcionih buotina

164

82
Podjela injektiranja prema namjeni:
1) Zaptivno stvara se injekciona zavjesa smanjenje proviranja kroz
pregradni profil i smanjenje filtracionog dijela uzgona

2) Konsolidaciono poveanje nosivosti (na pritisak i smicanje) tem.tla

konsolidacione buotine dubine do 5,0m
(znatno plie nego zaptivne)
rasporeivanje po povrini dijela temeljnog tla

3) Vezno (kontaktno) povezivanje konstrukcije sa okolinom (stijenom)

sprijeavanje ispiranja mater. na spoju brane i tla

obavezno kod svih HG koje vezujemo za stijenu

(brane, hidrotehn. tuneli, podzemne prostorije)

165
buotine plie od konsolidacionih

Mrea vertikalnih (nekada i kosih) buotina stjenoviti materijal

stjenoviti materijal mogu sistem podunih galerija

stjenoviti materijal mogua kombinacija rjeenja

Mrea vertikalnih ili kosih buotina D buotine 10cm do 20cm na L 3m do 5m

dubine od do H brane

Voda iz buotina uliva u drenanu galeriju gravitacijom ili pumpanjem van GBB

obino u nizvodno korito

Drenana galerija primjena za kontrolu (osmatranje)

Drenana galerija popreni presjek da omogui nesmetan pristup
ventilaciju i osvjetljenje otvor najmanje 2,0mx1,5m
166

83
Smanjenje uzgona u tijelu brane

Uzgon u tijelu brane i temelju smanjenje uzvodnim zaptivanjem i dreniranjem

Zaptivanje = smanjenje vodopropusnosti
Zaptivanje u tijelu GBB na vie naina:
1) Ugraditi beton manje vodopropusnosti na uzvodnom dijelu GBB
2) Bitumenski premaz ili vodonepropusna folija na uzvodnom dijelu GBB

povoljnija slika uzgona

3) Njega betona sprijeiti prsline ulazi voda stvaranje uzgona

4) Mutna voda i lebdei nanos pomau zaptivanju

popunjavaju se prsline u GBB

167

Zaptivne mjere nedovoljne dreniranje tijela GBB

Drenaa perforirane betonske cijevi postavljene u vert. otvore u GBB

rasporeene da prihvate to vie provirne vode

predvidjeti mogunost zamjene cijevi i ienje cijevi

voda iz drenanih cijevi u donju vodu horizont.galerijama u tijelu GBB

168

84
3) Naponi u temeljnoj spojnici usljed nejednakih slijeganja

Vertikalne dilatacione razdjelnice (VDR) samostalan rad svake lamele GBB

omoguava se i nejednako slijeganje lamela

iskljuuju se naponi i prsline koje bi nastale zbog razli. geomeh. osobina

Lamele gravitacione betonske brane

169

PRIPREMA TEMELJA BRANE

GBB po pravilu na stijeni niske brane mogu na aluvionu (ljunak, pijesak)

velika B temeljne spojnice
sloene infiltracione mjere

Betonske brane rijetko na glinovitom tlu mala vrstoa i velika deformacija gline

Priprema temelja veoma vana pri gradnji svake brane

Postoje tri bitna uslova kod pripreme temelja (prema prof. Peinaru 1960)

170

85
Prvi uslov osigurati max. vrstou na pritisak nosivost temelja:
a) U stjenovitoj sredini ukloniti povrinski sloj zemlje, nanosa i drobine
drobina = raspucala stijena

drobina na veoj dubini ne isplati se uklanjanje drobine

ojaavanje stijene konsolidacionim injektiranjem

b) Temeljenje u nestijenovitom tlu teko popraviti vrstou

optereenje ipovima prenijeti dublje do nosivog sloja tla

ipovi bitna tehnologija izrade

naknadno slijeganje tla prolaz vode

171

Naknadno slijeganje prolaz vode katastrofa zbog unutarnje erozije

Glava ipa deformabilna metalna kapa

deformacija kape prati slijeganje tla

brana ostaje u kontaktu sa temeljom

172

86
Drugi uslov osigurati max. otpornost protiv klizanja (smicanja):
a) Stijenovita podloga ostaviti hrapavom i nazupenom nakon miniranja

povean koef.trenja miniranjem skidamo drobinu

sloj stijene neposredno iznad kote temelja ukloniti pred samo betoniranje

tako stijena na spoju sa temeljnom spojnicom GBB nee biti oteena

b) Graditi uzvodni zub ili dublje fundirati uzvodni dio temelja GBB

c) Smanjenjem uzgona

d) Fundiranje na ipovima kod nevezanog tla rijetka primjena ovo tlo

173

Trei uslov osigurati filtracionu stabilnost temelja:

sprijeiti unutarnju eroziju temeljnog tla (sredine)

posebno vano kod nasutih brana

174

87