Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
DIMENZIONIRANJE CJEVOVODA
1
Cjevovodi su krvotok procesnih postrojenja. Slue za transport vodene pare i vode za hlaenje
(energetski cjevovodi) za potrebe procesa, za transport sirovina, meuproizvoda, gotovih proizvoda,
otpadnih tvari. Cjevovodi se sastoje od ravnih cijevi i ugraenih razliitih regulacijskih, sigurnosnih i
kontrolnih armatura (ventili, zasuni, slavine, koljena, lukovi, suenja, proirenja, mjerni instrumenti i dr.).
Dimenzioniranje cjevovoda temelji se na jednadbi bilance energije fluida koji struji kroz cijev. Za
stacionarno strujanje nestlaivih fluida kroz cijev moe se prikazat Bernulijevom jednadbom bilance
energije izmeu dvije toke:
v12 v 22 (1)
(z1 z 2 ) g + (p1 p 2 ) + ( ) p = 0
2
odnosno:
energija poloaja + tlana energija + energija gibanja nepovratno izgubljena energija = 0
uslijed trenja
Indeksi 1 i 2 odnose se na promatrane toke 1 i 2.
Za vodoravnu cijev konstantnog promjera d kroz koju struji nestlaivi fluid konstantnom brzinom v, prvi i
trei lan u jednadbi (1) e biti jednaki nula tj. z1 = z2, v1 = v2, d1 = d2, pa se gornja jednadba svodi na:
p1 p 2 = p (2)
2
= (5)
d d 2
64
odnosno, = . (6)
Re
3
Srednja linearna brzina strujanja fluida kroz okrugle cijevi moe se izraunati iz volumnog protoka
i povrine presjeka cijevi:
V
vsr = (7)
A
4V (8)
Za okruglu cijev: v sr =
d2
Uvrtavanjem jednadbe 40,8 l V (9)
p = .
(8) u (3) dobiva se izraz: d4
Potrebna snaga pogonskog motora pumpe proporcionalna je padu tlaka i volumnom protoku fluida, tj.
p V
N= .
(10)
V 40,8 l V V 2 40,8 l (11)
N= = .
d4 d4
Uvrtavanjem izraza (11) u (12) i pretvorbom mehanikog u elektrini rad, dobije se:
2
(13)
V 2 40,8 l 9,8067 10 3 V 0,4 l 1
TE = n C E = 4 n CE .
d4 d
5
Za transport odreenog fluida zadanog protoka i na zadanu udaljenost pomou pumpe odreenog
stupnja djelovanja, uz odreeno vrijeme rada pumpe i odreenu cijenu energije, moe se uzeti da je:
2
V 0,4 l (14)
n C E = M 2 = konst.
1
TE = M 2 4
. (15)
d
Materijalni trokovi ovise prvenstveno o masi konstrukcijskog materijala za izradu cijevi, a koju
moemo izrazit preko volumena i gustoe. Za okruglu cijev:
V = d s l (16)
pa je masa: m = V = d s l . (17)
6
Za Fe cijevi, budui da je Fe = 7,85, slijedi:
m = V = 24,65 s l d . (18)
TM = m C M = 24,65 s l d C M (19)
odnosno:
TM = M1 d . (21)
7
Zbrajanjem trokova energije i materijalnih trokova dobije se ukupni troak:
1
TUK = M1 d + M 2 . (22)
d4
(23)
TUK =
dT
=0 odnosno, = M 1 4 M 2 d 5 = 0 .
TUK
dd
1/5
. 4 M2 (24)
Slijedi da je: d = .
M1
Drugom derivacijom se odredi ekstrem funkcije:
d 2T
= 2 = 20 M 2 d 6 .
TUK (25)
dd
> 0 , funkcija ima minimum te i sumarna funkcija trokova ima minimum (grafiki
Ako je TUK
prikazano TUK = f(d)), te se iz grafa oitava optimalni promjer cijevi dopt.
8
Ako se u jednadbu (21) uvrste sve vrijednosti, dolazi se do izraza za izraunavanje optimalnog
promjera cijevi:
1/5
4 0,40 l C n
V
2
1/5
E V CE n (26)
d= = 0,579
24,65 s l C M s CM
TU
T
T M =f(d)
T E =f(1/d 4 )
d opt d
pp = rp + 10 %
ili odabire se onaj koji je vei
pp = rp + (0,7- 1,7)
gdje je:
pp projektni tlak, bar
rp- radni tlak, bar
11
Debljina stjenke cijevi rauna se iz:
d v .pp
s= +c (27)
2 E + pp
k
gdje je:
s debljina stjenke, mm
dv vanjski promjer cijevi, mm
pp projektni tlak, bar
k faktor sigurnosti ovisan o tlaku (za cijevi sa unutarnjim tlakom k = 1,5, za cijevi s
vanjskim tlakom uz garanciju proizvoaa k = 2,8, a bez garancije k = 2,2)
E faktor oslabljenja stjenke cijevi zbog zavarivanja (vrijednost za taj faktor se daje
atestom varioca)
- granica razvlaenja materijala (do 400 oC), bar; (iznad 400 oC ovo svojstvo se naziva
puzanje)
c dodatak za koroziju i/ili eroziju, mm.
12
Za debljinu stjenke cilindrinih posuda s unutarnjim tlakom:
d v .pp
s= +c (28)
2 E + pp
k
gdje je:
s debljina stjenke, mm
dv vanjski promjer posude, mm
pp projektni tlak, bar
k faktor sigurnosti ovisan o konstrukcijskom materijalu (za elik 1,5 a za elini lijev 2)
E faktor oslabljenja stjenke plata zbog zavarivanja (vrijednost za taj faktor se daje
atestom varioca a ako to nemamo, onda se uzima da E nije vee od 0,6)
- granica razvlaenja materijala (do 400 oC), bar; (iznad 400 oC ovo svojstvo se naziva
puzanje)
c dodatak za koroziju i/ili eroziju, mm
13
Kod posuda treba izraunati i debljinu podnice, a koja moe biti zaobljena i ravna.
14
Za ravne podnice, izraz za proraun debljine stjenke:
p
s = 0,35 d b (29)
k
gdje je:
db - promjer kruga po kojem su razmjeteni otvori za vijke
k - faktor sigurnosti, uzima se k = 1,5
- granica razvlaenja materijala, za temperature vee od 400 oC
granica puzanja, bar.
15
Za podnice posuda s unutarnjim tlakom za zaobljen oblik (a) kod kojih:
- visina podnice H ne smije biti manja od 0,18dV
- polumjer podnice R ne smije biti vei od dV
- polumjer savijanja oboda podnice ne smije biti manji od 0,1dV
- cilindrini dio podnice mora biti dulji od 4t
Debljina stjenke se rauna:
d v .p.
s= +c (30)
4
k
gdje je: - faktor oblika podnice.
oblik podnice
slabo ispupena, R = dv; H/dv = 0,2 2,9
16
14. Popis znaajnijih norma i bezdimenzijskih znaajka
Norme
ASTM American Society for Testing Materials (propisuje kakvou i
osnovne karakteristike konstrukcijskih materijala)
ASME American Society of Mechanical Engineers (oprema se projektira,
rauna na vrstou, ispituje i preuzima prema ovoj normi)
TEMA Tubular Exchanger Manufacturers Association (za proraun
izmjenjivaa topline)
ISO International Standards Organisation
DIN Deutsche Industrie Normen
BS British Standards
GOST Gosudarstvenije Obestvenije Standardi.
17
Naziv Formula
Bezdimenzijske
p
znaajke Eulerova znaajka Eu =
v2
v2 n 2 d mj
Froudova znaajka Fr = , Fr =
dg g
g T 2 d 3
Grashoffova znaajka Gr =
2
d
Nusseltova znaajka Nu =
cp
Prandtlova znaajka Pr =
n d mj
2
v d
Reynoldsova znaajka Re = , Re =
Schmidtova znaajka Sc =
D
kc d
Sherwoodova znaajka Sh =
D
d v2 n 2 d3
Weberova znaajka We = , We =
18