Tehnika visokog napona-Osnove Elektroenergetskih Sistema

Prijelazni prenaponi vrlo brzog porasta ela

vala
 Prijelazni prenaponi vrlo brzog porasta ela vala

VFTO nastaju radom rastavljaa, atmosferskim pranjenjima ili

kvarovima unutar postrojenja vanjske izvedbe (Air-Insulated-
Substations) ili gasom izoliranih postrojenja (Gas-Insulated-
Substations).
Funkcja viskonaponskih rastavljaa je da u otvorenom poloaju
obezbjede elektrino izoliranje izmeu dijelova opreme u
postrojenju.
Rastvaljai su sposobni da iskljue ili ukljue strujne krugove
kroz koje protjeu zanemarive vrijednosti struja (do 1 A za
naponske nivoe preko 500 kV) ili ako se izmeu kontakata ne
javljaju vee naponske razlike. Navedene struje su u stvari
kapacitivne struje nabijanja bushinga, malih duina sabirnica i
kabela, spojeva i struje naponskih transformatora.
 Postrojenja vanjske izvedbe (zrakom izolirana postrojenja-AIS)

Rastavljai u postrojenjima vanjske

izvedbe imaju relativno malu brzinu
kretanja kontakata poslijedica
brojna predpaljenja i ponovna paljenja
luka u meu-kontaktnom prostoru.
Kroz zatvorene kontakte rastavljaa
protjeu stacionarne kapacitivne struje
neoptereenih sabirnica ije su
vrijednosti ovisne o naponskom nivou
(do 1 A).
Predpanjenja i ponovna paljenja
nastaju svaki put kada napon izmeu
kontakata rastavljaa pree
dielektrinu vrstou zranog zazora.
Svako paljenje uzrokuje tok VF struje
koja nastoji da izjednai potencijal
izmeu kontakata rastavljaa.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

U GIS-u koaksijalni vodii imaju vei kapacitet po jedinici duine (40-

70 pF/m) u odnosu na klasine AIS stanice (do 10 pF/m).
Kapacitivne struje neoptereenih sabirnica GIS-a su vee nego u
AIS-u.
GIS ima manje valne impedanse i manji poduni induktivitet, te vei
gradijent elektrinog polja pri prijelaznih prenaponima.
Vrijeme preskoka ovisi o pritisku plina i reda je 15 ns za 0.1 Mpa,
odnosno 3 ns za 0.5 Mpa.
Vrijednost probojnog napona odreena je rastojanjem kontakata,
geometrijom kontakata, pritiskom plina i osobinama plina u trenutku
svakog paljenja.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Rastavljaa u GIS-u
ima malu brzinu
kretanja kontakata
(reda cm/s) to
uzrokuje brojne
predproboje i
ponovne proboje koji
se javljaju im se
premai dielektrika
vrstoa SF6 plina
pod pritiskom 1. Sabirnice
izmeu kontakata 2. Prekida
rastavljaa. 3. Strujni mjerni transformator
4. Naponski mjerni transformator
5. Rastavlja sa uzemljivaem
6. Uzemljivaki rastavlja velike brzine
7. Kontrolni ormari
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Dok su kontakti rastavljaa zatvoreni kroz njih protjee stacionarna

kapacit. struja reda 0.3-1 A (ovisno o naponskom nivou i duini
sabirnica koje se sklapaju).
Proboj leader-a u zazoru predstavlja niz procesa iji je poetak
poetni elektron, koji moe nastati:
-odvajanjem elektrona od negativnog jona u plinu,
-emisijom od iljka na povrini elektrode uslijed jakog elektrinog
polja,
-emisijom od povrine katode kozmikim, ultravioletnim ili drugim
zraenjem.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Kada napon na kontaktima rastavljaa dostigne potreban nivo,

nastaje kritini volumen uz elektrodu, Vkr, unutar kojeg elektrino
polje prelazi Ekr.
Unutar Vkr nastaju primarni elektroni, uspostavlja se elektronska
lavina uslijed porasta broja elektrona nastalih jonizirajuim kolizijama
sa molekulama plina.
Daljim razvojem, jonizacija se razvija u streamer koji se pod
utjecajem polja iri izvan Vkr, inei prvu koronu.
Pozitivna i negativna naelektrisanja kreu se u elektrinom polju i
ine vlaknaste prostorne naboje koji su izvori poetka leader-a,
oznaenih sa S i P.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Oba mehanizma rezultiraju nastankom vodljivog puta koji premouje

zonu korone i slui kao elektroda od koje zapoinje druga korona.
Druga korona injektira impuls u stablo S ili prethodnik P,
obezbjeujui mu dodatnu energiju, to uslovljava zagrijavanje plina i
irenje kanala.
Ovako stepenato irenje se nastavlja sve dok streamer korone ne
dostigne suprotnu elektrodu i uspostavi se vodljivi put kroz
meukontaktni zazor.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Pri uklopu rastavljaem, prvo predpaljenje nastaje u trenutku

maksimalne vrijednosti napona izvora (koja je uvijek vea pri jednom
polaritetu od drugog zbog asimetrinog oblika kontakata i prvo
predpaljenje na Sl. e se javiti pri negativnom polaritetu pokretnog
kontakta).
Kako vrijeme odmie, slijedi niz paljenja pri sve manjim potencijalnim
razlikama izmeu kontakata rastavljaa. U GIS-u, proces sklapanja traje
7-12 ciklusa napona industrijske frekvencije (t.j. 140-240 ms).
Svaki pojedinani proboj tvori prijelazne prenaponske valove sa
osnovnom frekvencijom od 100 kHz do nekoliko MHz u GIS-u.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Broj pranjenja u jednom procesu sklapanja ovisi o brzini kretanja

kontakata rastavljaa.
Najvea vrijednost napona i najvee strmine ela nastaju pri najveim
rastojanjima kontakata rastavljaa. Za istraivanje dielektrikih
naprezanja izolacije najznaajnije je promatrati nekoliko prvih paljenja
pri uklopu ili posljednjih paljenja pri isklopu.
Svaki pojedinani proboj uvjetuje nastanak priguene oscilatorne
struje sa osnovnim frekvencijama reda veliine od nekoliko stotina
kHz do nekoliko MHz, vrne vrijednosti do nekoliko kA.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Ove prijelazne pojave mogu trajati do nekoliko ms dok se napon ne

izjednai sa trenutnom vrijednoi napona industrijske frekvencije.
Ponovna paljenja tvore putujui val koji u oscilacijama sa GIS-om i
ostalom opremom oscilira sa frekvencijama do nekoliko kHz.
Vrna vrijednost putujueg vala je u veini sluajeva nia od
nazivnog podnosivog nivoa izolacije na atmosferski impuls.
U osnovnom valu prisutne su komponente reda nekoliko MHz do
nekoli desetina MHz, sa amplitudama koje su relativno male.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Pri isklopu rastavljaem, napon strane tereta ima stepenast oblik

kojim prati napon izvora do konane vrijednosti napona na strani
tereta (preostali napon), koja je odreena radnim karakteristikama
rastavljaa.
Na poetku isklopa interval izmeu pojedinih paljenja je reda ms, dok
pri posljednjem paljenu moe dostii oko pola ciklusa napona ind.
frekvencije.
Kao posljedica zadnjeg paljenja, na sabirnicama ostaje preostali
napon koji je statistika veliina i ovisi o asimetriji kontakata i brzini
rada rastavljaa.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

U GIS-u elektrino polje (napon) i magnetsko polje (struja) opadaju

do nule nakon vrlo kratkog vremenskog perioda.
Dominantna frekvencija prjelaznih pojava je znaajno vea (obino
10 to 100 puta) u odnosu na one u vanjskim postrojenjima (AIS) pri
emu su amplitude nie zbog velikog priguenja pojava (visoka
frekvencija-skin efekat). Takoer, metalne strukture, ukljuujui
uzemljenje, vjerovatno je razlog za smanjenje vrijednosti polja.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Prenaponi nastali sklapanjem rastavljaem u GIS-u, ovise o veliini i

dispoziciji pojedine stanice i vani su za provoenje koordinacije
izolacije.
Prenaponi mogu, ovisno o naponskom nivou, u odreenim uvjetima
dostii vrijednosti koje izazivaju preskok sa sabirnica na oklop, to
moe imati razarajue uinke na postrojenje. Radi toga je vano
poznavati kritina mjesta u postrojenju gdje se mogu javiti najvei
prenaponi, sa ciljem izbora nazivnih izolacionih nivoa.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Usporeujui GIS sa konvencionalnim AIS-om, GIS pokazuje neke

osnovne razlike:
-veliina elektrinih komponenti u GIS-u je mnogo manja u odnosu na
AIS, tako da su frekvencije viestrukih refleksija putujuih valova na
sabirnicama GIS-a oko 10 puta vee od onih u AIS-u;
-karakteristina impedansa VN sabirnica GIS-a je oko 5 puta manja
od one AIS-a (t.j. 60 u GIS umjesto 300 u AIS).
-kKoaksijalni vodii sabirnica GIS-a imaju vei specifini kapacitet
prema zemlji u odnosu na sabirnice AIS-a. Stoga, kapacitivne stuje
neoptereenih sabirnica u GIS-u su vee od kapacitivnih struja u
AIS-u.
-dalje razlike izmeu karakteristika dvaju tipova postrojenja su nie
karakteristine valne impedanse i induktanse kao i vei gradijent
elektrinog polja izmeu kontakata tokom predproboja i ponovnih
proboja u SF6 plinu pod pritiskom u odnosu na uzemljene oklope.
 Gasom izolirane stanice (GIS)

Ovo vodi do znaajne razlike u impedansijama na spojevima GIS-a i

visokonaponskih zranih linija, bushinga, prekidaa i rastavljaa
otvorenih kontakata, kao i sabirnica u praznom hodu. Te razlike su,
tokom operacija sklapanja, izvorima visokih strujnih i prenaponskih
valova.
Amplitude naponskih valova ovise o naponskom nivou i usporedljive
su sa onim u AIS-u.
Amplitude strujnih valova su inverzno proporcionalne
karakteristinim impedansama.
 Prijelazni napon oklopa-TEV (Transient Enclosure Voltage)

Prijelazni napon oklopa

karakteriziran je vrlo kratkim
vremenom porasta ela (reda
nekoliko ns) i kratkog trajanja (reda
nekoliko s). Javlja se na oklopu
GIS-a putem sprege prijelazne
pojave koja se prostire povrinom
unutranjeg vodia sa oklopom na
njegovim diskontinuitetima.
VF pojave su kapacitivnog
karaktera ograniene na povrinu
oklopa zbog skin efekta, sve dok ne
naiu na diskontinuitet oklopa.
Prjelazne pojave se spreu na
vanjsku povrinu oklopa na
diskontinuitetima (bushinzi,
izolacione flane spoja GIS-kabel,
ST,.)
 Prijelazni napon oklopa

Mehanizam nastanka TEV na bushinzima,

predstavljen je spojem GIS-zrak, triju
prijenosnih linija, Z1-GIS sabirnice, Z2-spoja
bushinga i zrane linije i Z3-linijom GIS
oklopa sa zemljom.
Dolaskom vala vodiem do spoja plin/zrak
bushinga, dio prelazi na prijenosnu liniju Z2 a
dio se spree na prijenosnu liniju Z3 i ini
TEV..
TEV putujui oklopom nailazi na
uzemljivake spojeve oklopa koji
predstavljaju diskontinutete.
Dio TEV se prenosi a dio reflektira.
Dolaskom do zemlje, dio se prenosi a dio
reflektira sa negativnim prdznakom.
Uzemljivaki vodii smanjuju TEV i to vie
ako im je impedansa nia a duina kraa
kako bi negativne refleksije im prije
djelovali na smanjenje izvorne pojave.
 Prijelazni napon oklopa

Metalni oklop GIS-a predstavlja diskontinuitet u oklapanju, tj. spoj sa

VN zranom linijom ili kabelom, tako da predstavlja znaajan izvor
radijacijsko odavajueg EM polja. Poslijedice toga su da se tokom
operacija sklapanja rastavljaem induciraju vrlo visoki potencijali na
uzemljivakom sistemu postrojenja kao i na sekundarnim krugovima.
Oni mogu biti toliko visoki da uzrokuju preskok izmeu uzemljeih
metalnih dijelova koji nisu u direktnom dodiru meusobno. Ti
problemi su mnogo opasniji u GIS-u radi manjih rastojanja izmeu
VN opreme i elektronike opreme.
 Smetnje na opremi tokom rada rastavljaem

Tokom opearcija sklapanjem

rastavljaem u jednom postrojenju,
nastale su manifestacije pogrenog
rada signalne opreme i pregaranje
napojnih jedinica zatitnih releja.
Pogreno funkcioniranje pomonih
krugova se manifestiralo kroz:
-akriviranje signala telefona u
komandnoj sobi;
-pobuivanje releja diferencijalne
zatite generatora, faze 4-
signalizacijom na relejnom ormaru ZB
I;
-signaliziranje vatre (energetski
transformator) na 220 kV kontrolnoj
ploi;
-luenje izmeu primarnih zavretaka
strujnog transformatora (CT), Sl.