Sie sind auf Seite 1von 2

Ne plaimo se rasprava, konflikata i problema sa samim sobom i sa

drugima, jer ak se i zvijezde ponekad sudare pa nastaju novi svjetovi...

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


shvatio sam da sam uvijek i u svakoj prilici na pravom mjestu i u pravo vrijeme,
i da je sve to se dogaa ispravno od tada pa nadalje mogao sam da budem miran.
Danas znam da se to zove POVJERENJE.

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


mogao sam da spoznam da su emocionalna bol i patnja
za mene samo upozorenja da ivim suprotno svojoj istini.
Danas znam da se to zove BITI AUTENTIAN.

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


prestao sam da udim za nekim drugim ivotom
i mogao sam da vidim da je sve oko mene bilo poziv na rast.
Danas znam da se to zove ZRELOST.

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


prestao sam sam sebi da kradem slobodno vrijeme,
i prestao sam da smiljam grandiozne projekte za budunost.
Danas radim samo ono to me ini zadovoljnim i radosnim,
ono to volim i to ini da se moje srce smije,
na moj jedinstven nain i u mom linom ritmu.
Danas znam da se to zove ESTITOST.

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


oslobodio sam se svega to nije bilo zdravo za mene: jela, ljudi, stvari, situacija;
i od svega to me je uvijek iznova odvlailo unazad, dalje od mene samog.
U poetku sam to zvao zdravi egoizam,
ali danas znam da je to LJUBAV PREMA SAMOM SEBI.

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


prestao sam da prieljkujem da sam uvijek u pravu, tako sam manje greio.
Danas sam shvatio da se to zove SKRUENOST.

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


odrekao sam se ivota u prolosti i pretjerane brige za svoju budunost.
Sada ivim samo u ovom trenutku u kojem SVE poinje.
Tako danas ivim svaki dan i zovem to SVJESNOST.

Kada sam zaista poeo da volim sebe,


spoznao sam injenicu da se od svojih misli mogu razboljeti i postati jadan.
Kada sam pak zatraio natrag snagu svoga srca, razum je dobio vanog partnera.
Ovu vezu zovem danas MUDROST SRCA.
Od danas pa na dalje;
ne plaimo se rasprava, konflikata i problema sa samim sobom i sa drugima,
jer ak se i zvijezde ponekad sudare pa nastaju novi svjetovi.
Danas znam: TO JE IVOT!

Ova poema pripisuje se arliju aplinu, koju je napisao povodom svog 70og
roendana 16.aprila 1959. godine