Laserske tehnologije

Red.prof.dr.sci. Nermina Zaimovi-

Uzunovi
nzaimovic@mf.unze.ba
Sadraj

| Uvod
1. ta su laserske tehnologije?
2. Gdje se koriste leserske tehnologije?
3. Savremena proizvodnja i laserske
tehnologije.
| Osnovi teorije lasera i vrste lasera
1. Teorije svjetlosti
2. Vrste i konstrukcije lasera
Sadraj-nastavak

| Laseri u obradi materijala

1. Tipovi lasera
2. Jedno, dvo, trodimenzionalne obrade
laserom
3. Lasersko zavarivanje
4. Laserska termika obrada
5. Lasersko rezanje
Sadraj-nastavak

| Laseri u mjerenju
1. Vrste lasera za mjerenje
2. Optike procedure mjerenja
3. Laserska interferometrija
| Ostale primjene laserskih tehnologija
1. Medicina i umjetnost
Uvod
ta su laserske tehnologije?
Gdje se koriste leserske tehnologije?
Savremena proizvodnja i laserske
tehnologije.
Laser

| L ight
| A mplification by
| S timulated
| E mission of
| R adiation
Pojaanje svjetlosti pomou
stimulirane
emisije zraenja.
Izvor i pojaalo usmjerenog
elektromagnetnog zraenje.
ta su laserske
tehnologije

Sve vrste tehnologija

iji je rad zasnovan na
laserima.
 Gdje se koriste laserske
tehnologije?
Proizvodne
Medicina tehnologije
Procesi
Obrade
Rezanje
Zavarivanje
Obiljeavanje
Termika
obrada,
Elektronika buenje

Reparatura

Mikrotehnika Komunikacione
Mjerenja tehnologije
Savremena proizvodnja i
laserske tehnologije
Savremena proizvodnja i
laseri
Uee lasera
Historija optike

| 1665 Grimaldi
| 1666/70 Newton Korpuskularna teorija

| 1678 Huygens-zakoni odbijanja i

prelamanja
| 1801 Young trihromatska teorija tri
tipa osjetljivih dijelova oka osjetljivog
na crvenu,utu ili plavu boju
Historija optike

| 1816 Fresnel
| 1817 Young/Helmholtz
| 1871 Maxwell
| 1888 Hertz
| 1900 Planck
| 1905 Einstein
| 1917 Einstein-stimulirana emisija
| 1950 Dualna teorija
Historija lasera

| Einstein 1917.
| Towens 1954. i Prohorov 1951.

| Maser u infracrvenom podruju

razradio Maiman 1960. i vrsti laser,
impulsni rad.
| Bennett Herriot 1961. emisija svjetlosti
u plinu , kontinuirani rad lasera.
| Aigrain 1959. poluvodiki laseri.
Youngova teorija

| Osjetljivost na boje odgovara

relativnom aktivacionom nivou tri
populacije rezonatora.
| Trihromatska teorija je ignorisana pa
1852 ponovo otkrivenaod Hermana i
Helmholza pa se zove helmholzova
teorija.
Korpuskularna teorija

| Do sredine 17 vijeka se smatralo da se

svjetlost sastoji od mlaza korpuskula-
estica.estice emituju svjetlosni izvori.
| One mogu da prou kroz providne materije i
odbijaju se od povrine neprozirnih
predmeta.
| Kad estice dospiju do oka izazivaju osjeaj
vienja.Teorija je korpuskularna.
Korpuskularna teorija

| Korpuskularna teorija objanjava

eksperimentalne injenice kao
pravolinijsko prostiranje svjetlosti,
zakone odbijanja i prelamanja na
graninim povrinama.
Talasna teorija

| Huygens dokazuje da se zakoni

odbijanja i prelamanja mogu objasniti
na bazi talasne teorije koja u to
vrijeme nije bila prihvaena.
| Razlog za odbacivanje teorije slijedi iz
osobina talasa da zaobilaze prepreke
to je u to doba bilo u suprotnosti sa
pravolinijskim prostiranjem svjetlosti.
Talasna teorija

| Pojava savijanja svjetlostioko rubova

predmeta kasnije je nazvana
difrakcija.Eksperiment je pokazao da
se interferencija svjetlosti ne moe
objasniti korpuskularnom
teorijom.Pojave interferencije i
difrakcije mogu se objasniti samo
talasnom teorijom
Stvarna priroda svjetlosti

| Stvarna priroda svjetlosnih talasa i sredine

kroz koju se oni prenose ostala je nerijeen
problem.
| Po Hajgensu je prazan prostor kojije
ispunjen elastinom sredinom-etar.Da bi se
objasnila velika brzina svjetlosti etar bi
morao biti posebno vrst,a on se opire
kretanjutijela,planete se kreu kroz etar bez
samanjenja brzine.
Maxwellova teorija

| Pokazao je da oscilirajue elektrino kolo

zrai elektromagnetne valove ija je brzina
oko 3x108 m/s,to odgovara
eksperimentalno odreenoj brzini svjetlosti.
| Ove teorijske postavke dokazao je
eksperimentalno Hertz koji je napravio
oscilatorno kolo koje je emitiralo
elektromagnetne talase malih talasnih
duina i koji pokazuju sve osobine svjetlosti.
nastavak

| Ovi talasi se mogu fokusirati pomou

specijalnih soiva, polarizirati isto kao i
svjetlosni talasi
| Maxwellova elektromagnetna teorija
svjetlosti i njena potvrda su bitne ali nisu
univerzalne i njima se ne moe objasniti
fotoelektrini efekat tj. emisija elektrona iz
provodnika pod djelovanjem svjetlosti koja
pada na njegovu povrinu.
Objanjenje fotoefkta

| Einstein je 1905 .prihvatio ideju

Plancka i pretpostavio da je energija
svjetlosnog snopa, umjesto da je
rasporeena u prostoru u elektrinim i
magnetnim poljima elektromagnetnog
talasa, koncntrisna u male pakete-
kvente energije ili fotone.
Ek i k fotona

| Talasna priroda je zadrana jer foton ima

odreenu frekvenciju i energiju koja je
proporcionalna frekvenciji E=h.
| Konanu potvrdu fotonske priorde svjetlosti
dao ja Compton koji je eksperimentalno
pokazao da se prilikom sudara foton i
elektron ponaaju kao materijalna tijela koja
imaju Ek i k i da pri sudaru te veliine ostaju
ouvane.Fotoefekat i Komptonov efekat idu
u prilog korpuskularne teorije.
Dualna priroda svjetlosti

| Pojave interferncije, difrakcije i

polarizacije objanjavaju talasnu
prirodu dok se interakcija svjetlosti i
materije u procesima emisije i
apsorpcije objanjava korpuskularnom
teorijom.
| Dualna priroda svjetlosti vai i za
ostale elementarne estice,elektroni,
neutroni, protoni
 Osnovi teorije
lasera i vrste lasera
Teorije svjetlosti
Vrste i konstrukcije lasera
 Klasina optika

Klasina optika

Geometrijska optika Fizika optika

Elektromagnetni
Svjetlosni talasi
Transverzalni talasi

Odbijanje Difrakcija

Prelamanje Interferencija

Polarizacija
Osobine svjetlosti

| Korpuskularna priroda svjetlosti

objanjava pravolinijsko prostiranje
svjetlosti, zakone odbijanja i
prelamanja na graninim povrinama.
| Talasna priroda svjetlosti objanjava
interferenciju i difrakciju.
| Svjetlost je dualne prirode.
Korpuskularna i talasna priroda
svjetlosti
Prelamanje svjetlosnog
zraka
Odbijanje zraka
Difrakcija svjetlosnog
talasa
Koherencija
Elektromagnetni talas
Pretvaranje elektrine u
magnetnu energiju
| U pogledu fundamentalne prirode nema razlike izmeu
svjetlosnih i ostalih elektromagnetnih talasa
| Proces pretvaranja elektrine energije u magnetnu i
obratno traje beskonano dugo u lektrinom kolu ako
nema gubitaka.Rezultat je pojava elektrinih oscilacija.
Ako se elektrino kolo otvori tj.razmaknu ploe
kondenzatora koji je u kolu sa kalemom L,smanji se
kapacitet i induktivitet.
| Linije sile promjenljivog elektrinog polja zauzimaju
vei prostor oko oscilatornog kola.
Svjetlosni talasi u spektru

| Elektromagnetni talasi reda veliine

centimetra-radar,proizvode se u
vakumskim cijevima.
| Svjetlosni talasi koji potiu od emisije
molekula i atoma i proteu se od
dugih infracrvenih talasa, preko
vidljivog spektra do ultraljubiastog
podruja.
Svjetlosni spektar
 Elektromagnetni i elektrini
talasi
| Da bi dolo do emisije,molekule i atomi moraju
prethodno biti pobueni.
| Pobuivanje se vri putem termikog kretanja
molekula ili do njega dolazi u procesu sudara pri
elekrinom pranjenju.
| Molekuli primljenu energiju emituju u obliku
elektromagnetnih talasa.
| Ako se atomi bombarduju elektronima ije je kinetika
energija velika moe da doe do pobuivanja
unutranjihelektrona i povratak elektrona u normalno
stanje, popraen je emisijom energije zraenja vrlo
kratke zalasne duine.Usporavanje brzih elektrona
dovodi do pojave elektromagnetnog zraenja
Svjetlosni talasi
| Sveukupnost svih elektromagnetskih pojava
se opisuje MAXWELLOVIM jednainama.
One povezuju vremenska i prostorna
izvoenja elektrinih i magnetskih jaina
polja E i H. Izvodei Maxwellove jednaine,
J.C. Maxwell je rekao da egsistirajui
elektromagnetni valovi se prostiru brzinom
svjetlosti. 1887/88 god.
| Hertz je uspio ostvaririti i dokaz prostiranja
elekktromagnetnih valaova, ime je
dokazano da je svjetlost specijalan sluaj
elektromagnetskog vala.
Energija talasa

| Pregled do danas istraenih i najvei

dio tehniki koritenih frekvencija
odnosno spektra valnih duina se
koristi.
| Posebno interesantno podruje
laserskog zraenja ( ~ 0,1 10 m)
predstavlja samo mali isjeak iz
cjelokupnog spektra.
Karakteristike
elektromagnetnog polja
Magnetno polje mijenja se sa vremenom
harmonijski po zakonu
H = H0 cos(t kx)
Elektrino polje po zakonu
E = E0 cos(t kx)
Jedni bez drugih ovi talasi ne postoje. Zajedno
ine progresivan talas koji se kree u
pozitivnom smjeru ose x brzinom c.Ova dva
vektora su meusobno okomita
Osobine svjetlosti

| To je ravni svjetlosni talas.Svjetlost

ima:
| Fizioloko

| Fotoelektrino

| Fotohemijsko dejstvo.

| Oni su rezultat oscilatrone prirode

svjetlosti.
Elektromagnetni spektar

| Ukupni spektar moe se podijeliti na:

| Ultravioletno gdje je djelovanje
fotohemijsko
| Vidljivo postoje oba efekta
| Infracrveno podruje djelovanje je
uglavnom termalno-
| Ako su efekti veliki javljaju se
oteenja tkiva.
Spektar
Ultravioletno,vidljivo i
infracrveno zraenje
| UV zraenje obuhvata dio talasnih
duina izmeu 180 i 400 mm.
| Vidljivo podruje se sastoji od talasnih
duina izmeu 400 i 700 mm.
| Infracrveno podruje sastoji se od
talasnih duina izmeu 700 i 1mm.
Svjetlosni vektor

| To je vektor jaine svjetlosnog talasa

kojim se mijenja jaina elektrinog
vektora
| A(x,t)=A0 cos(t-kx)

| gdje je A0 amplituda svjetlosnog talasa

Interferencija svjetlosti

| Dva talasa istih frekvencija se superponiraju

jedan u drugi.Nastaju oscilacije istog smjera
ija je amplituda
| x1=A1 cos(t+1)
| x2 =A2 cos(t+2)
| 1,i 2 su faze a njihova razlika 1- 2
| je konstantna u vremenu.
| Ovi talasi zovu se koherentni
 Interferencija svjetlosti

incoherent non-monochromatic light of a bulb

Laser
coherent light of a laser in continuous wave use

Phase difference
A1
A2 E Destructive interference
s = (2n + 1)/2
A3
1 s
s / 2 3 / 2
2
3 E Constructive interference
s = n
The wavelength defines The amplitude defines the s
the colour of light intensity of light
I ~ A2
Koherencija svjetlosti

| Kada su talasi koherentni fazna ralika

je konst
| Kada su talasi nekoherentni fazna
razlika se stalno mijenja.
| Intenzitet svjetlosti pri slaganju
nekoherentnih talasa jednak je sumi
intenziteta pojedinih talasa
| I=I1+I2
Slaganje koherentnih talasa

| Kada se dva koherentna talasa slau

javljaju se mjesta sa max i min
intenziteta svjetlosti.Ova pojava je
interferencija.
| Interferencija je naroito izraena
kada su talasi istog intenziteta.tada je
minimum intenziteta svjetlosti I=0 a
max I=4I1.
Izvori svjetlosti i vrste
talasa
Nekoherentni talasi

| Za nekoherentne talase dobije se jednaka

osvijetljenost u svim takama prostora pri
istim uslovima.
| Pri osvijetljenju bilo koje povrine
osvijetljene sa nekoliko izvora svjetlosti
nastaje interferencijska slika sa max i min
intenzitetom-pruge interferencije.
| Osvijetljenost povrine opada sa
udaljenou od izvora.
| Prirodni izvori svjetlosti nisu koherentni.
Koherentni i nekoherentni
talas
Difrakcija svjetlosti

Fresnelova
Fraunhoferova zaklon

Svjelosni
izvor Geometrijska sjenka

Prepreka nepravilni predmet

Difrakcija svjetlosti

| Ako se izmeu takastog izvora S i zaklona

Z postavi nepravilan predmet Na zaklonu se
javlja otra granica izmeu dijela koji je
osvijetljen i zaklonjen.
| To je optika.To se deava jer se svjetlost
savija oko ivice predmeta i ulazi u oblast
sjenke.Intenzitet difrakcije zavisi od
dimenzija,prepreke i talsne duine
 Klasina optika

Geometrijska optika Fizika optika

Svjetlosni talasi Elektromagnetni talasi

Odbijanje Prelamanje Difrakcija Interferencija Polarizacija

Fresnelova difrakcija

| Nastaje kada su svjetlosni izvor i

zaklon na konanom rastojanju od
prepreke.
| Zraci koji dou do prepreke nisu
paralelni pa za posmatranje slike
difrakcije nisu potrebni optiki
instrumanti.
Fraunhoferova difrakcija
| Predstavlja difrakciju paralelnih
zraka.Nastaje kad se izvor svjetlosti i zaklon
konano udaljeni od prepreke na kojoj
nastaje difrakcija.
| Za promatranje Fraunhoferove difrakcije
potreban je optiki aparat.
| Hajgens Frenelov princip je dopuna
Hajgensovog koji ne prua podatke o
amplitudi Intenzitetu svjetosti.Svaka taka
do koje dolazi talasno kretanje postaje izvor
novih sekundarnih talasa koji interferiraju.
Frenelove zone
| Mogu se izraunati faze i amplitude sekundarnih talasa
u bilo kojoj taki prostora.
| H-F princip za nalaenje amplitude svjetlosnog
oscilovanja koje se pobuuje u taki P sfernim
talasima koji se prostiru u homogenoj sredini iz
takastog izvora S.Talasna duina takvog talasa
simetrina je u odnosu na pravu SP.Frenel je podijelio
talasnu povrinu na prstenaste zone tako da se
rastojanje od krajeva svake zone do take P razlikuje
za /2.Rastojanje bm od vanjskog kraja m-te zone od
take P moe se izraziti kao bm =b +m/2
| b-rastojanje od tjemena talasne povrine do take P
Slika Fenelovih zona
Polarizacija svjetlosti
z EM Talasi su transverzalni.Ne pokazuju
asimetriju na pravac prostiranja zraka.
z Priroda svjetlosti je sastavljena od oscilacija
koje se vre u smjerovima okomitim na zrak
svjetlosti.
z Postupak da se u rezultujuem talasu
oscilacije razliitih smjerova urede zove se
polarizacija.
z Svjetlost kod koje su smjerovi oscilovanja
ureni zove se polarizovana.
z Ako se oscilovanje vri u jednoj ravni onda je
to ravno ili linearno polarizovana.
Polarizatori

| Ravan u kojoj osciluje svjetlosni

vektor zove se ravan oscilovanja.
| Ravno polarizovana svjetlost moe se
dobiti iz prirodne pomou
instrumenata koji se zovu
POLARIZATORI
Polarizacija svjetlosnog
zraka
Polarizacija pri odbijanju i
prelamanju
| Zrak pada na granicu dvije sredine indexa
prelamanja n1 i n2 pod uglom razliitim od
0.Odbijeni i prelomljeni zrak su djelimino
polarizovani.
| U odbijenom zraku prevladavaju oscilacije
okomite na upadnu ravan .
| U prelomljenom zraku prevladavaju
oscilacije paralaelne sa upadnim ravni .
| Stepen polarizacije zavisi od upadnog ugla.
Spektar
Osobine talasa
Fotoelektrini efekat
Divergencija konvencionalne
svjetlosti
Divergencija laserske
svjetlosti
Osnove lasera

Laser radi na principu

pobude atoma
izazivajui svjetlosnu
emisiju i apsorpciju pri
prelasku sa jednog na
drugi energetski nivo.
Kraj prvog dijela

| Nastavak

Laserske tehnologije 2