You are on page 1of 128

Umjetnost BIH 1894 1923

Umjetnost
Bosne i Hercegovine
1894 1923
Azra Begi

Periodizacija je izvrena iskljuivo prema prilikama u BiH koje su predmet prve studije u
ovom katalogu. Na poetku izlobe stoji, dakle, period koji predstavlja vrhunac dominacije
strane likovne produkcije u BiH (1894-1903), ali u kome, istovremeno, klija sjeme domaeg
razvitka. Na njenom kraju nalazi se period 1918-1923. koji znai vrhunac svega onoga to je
prosijano u vrijeme austrougarske uprava a sada, u novim prilikama, doivljava puni rascvat.

PRILIKE

Period austrougarske uprave

U globalu, itav austrougarski period moe se podijeliti u dvije faze: u prvoj, koja traje gotovo
tri decenije, dominira strana likovna produkcija sa domaom tematikom; u drugoj, vodstvo
preuzimaju domai umjetnici nadmaujui strance brojnou, kvalitetom i suvremenijom
orijentacijom u radu. Prelomna godina za prvu i drugu fazu jeste 1907. godina, kada stupaju
bosanski umjetnici Gabrijel Jurki, Pero Popovi, Branko Radulovi i Tudor vraki
(muslimani i jevreji zasada stoje po strani).

Posljedice okupacije:
a) strana likovna produkcija u periodu 1894-1903.
Trebalo je saekati da austrougarska politika u naim krajevima dobije jasnije i odreenije
konture pa da likovna umjetnost postane vaan adut u politikooj igri. Pri tome je
prvorazrednu ulogi odigralo pokretanje Nade (1895-1903), luksuzno opremljenog asoposa za
pouku, zabavu i umjetnosti. Period Nadinog izlaenja poklapa se sa vrhuncme dominacije
strane slikarske produkcije na naem tlu.
tadleru dugujemo i podui boravak slovenake slikarice Ivane Kobilice u Sarajevu.
Ona se ovdje najtjenje povezuje sa glavnim Nadinim ilustratorima: likovnim uradnikom
Ewaldom Arndtom eplinom, teo Leom Arndtom i Maximilianom Liebnweinom. Agilna
etvorka osniva 1900. godine Sarajevski slikarski klub.
Crkva i drava nisu jedini poruioci umjetnikih djela. Pored njih se javlja buroazija
strana i domaa. Buroazija je uglavnom skoncentrisana na slikanje vlastitog lika.

b) pojava domae umjetnosti

1
Umjetnost BIH 1894 1923

1906. soji na raspologanjaju privatna kola eha Jana Karela Janevskog u Sarjaevu, kroz koju
su proli Tijei, Miji, Bijeli, Kuzmiev, Berov.
Sticajem okolnosti u ovom periodu, Evropa je bosanskohercegovkim umjetnicima
postala iri zaviak. No budui da su svi manje-vie bili seljakog, sitnograanskog ili, u
najboljem sluaju inovniklog porijekla, te da su dolazili iz sredine skuenih vidika, oni nisu
ni htjeli ni mogli da se ukljue u avangardne pokrete koji u to vrijeme niu na razliitim
punktovima u Evropi. Zbunjeni posvemanjim ruenjem vrijednosti koje su tek usvojili i
osvojili, svi oni imaju potrebu da nau stabilnija uporita: to su Akademija i Muzej, dakle,
ono to je sigurno i provjereno.

Poloaj domaih umjetnika


Moramo imati na umu sloenost politike situacije na unutranjem i meunarodnom planu.
Bosna i Hercegovina definitivno je ula u krug evropske kulture.
Austrougarska uprava radi na denacionalizaciji Bosne i Hercegovine. Na drugoj strani
su domai nacionalisti. Nacionalno buenje naih naroda u prvi mah je obojeno uzajumnom
netrpeljivou.
Poslije uspjeha Jurkieve izlobe 1911, najavljuje se regionalna izloba
bosanskohercegovakih umjetnika.

Rezime austrugarskog perioda: izloba 1917.


U trenutku kada je gubila tlo pod nogama Austro-Ugarska je napravila izlobu. Na izlobi je
prikazano 156 djela od dvadeset i jednog umjetnika. Sveano otvoenje je obavljeno 14.
oktobra u sveanoj Sali zgrade Zemaljske vlade. Bila je to prva velika zajednika
manifestacija bosanskohercegovakih umjetnika (etrnaestorica su bili domai); po prvi i
posljednju put su se nali na okupu domai i strani umjetnici. I oficijalna i opoziciona kritika
slau se u tome da nivo izlobe nije bio osobito visok. Prvo bilo je mnogo odsutnih: meu
domaim umjetnicima nisu se pojavili neki od najboljih: Branko Radulovi, Pero Popovi,
Lazar Drljaa, nije bilo ni pire Bocaria, Lekse Tomaevia, Lujze Kuzmi, Adele Berove,
Milenka Atanackovia. S druge strane, ni sami uesnici, sa izuzetkom Bijelia, Jurkia te
vralia, Mijia a donekle i Tijeia, nisu nastupali sa reprezentativnijim djelima: bilo je dosta
crtea, skica i studija, dosta akvarekla, neto grafika i skulptura. Mazali je izloio samo
akvarelel, ain ratne crtee, Bijeli djela iz bihakog perioda, Jurki loe ocjenjenu Ratnu
etvu i izvanrednu Visoravan u cvatu. Jedino je Miji sa 18 radova i razvovrcnihh tehnika
nadmaio sve prisutne. Najbrojniji su portreti i pejzai. Stilski raspon izlobe kretao se od
akademskog realizma i naturalizma, te plenerizma i raznih derivata impresionizma i
sezanizma do simbolizma, seceije i ekspresionizma, a sve to bilo je profiltrirano kroz
akademije u Beu, Pragu, Krakovu, Minhenu, Budimpetu i Parizu... jednom rijeju, tu se
moglo vidjeti sve ono to su nai umjetnici dotada nauili u Evropi i manje ili vie slobodno
dalje razvili. Obje protivnike struje su konstatorale odsustvo domae umjetnosti. J. J. Ko
hoe da na trenutak zaboravi rat, neka ode na slikarsku izlobu u Sarajevu. Zaista, u izlobi
naih slikara ne mirie barut, u doba revolucije nijedne crvene game.
Ova izlona je imala prvorazredan znaaj u sumiranju rezultata postignutih u perioud
austroguarske uprave.

PERIOD IZMEU DVA RATA


- vrijeme 1918-1923

Drutvo umjetnika SHS

2
Umjetnost BIH 1894 1923

Meu sarajevskim umjetnicima prvi su se organizirali slikari. oni su u novembru 1919.


osnovali Drutvo umjetnika SHS pored predsjednitvom dr. Nike Andrijaevia. Osnovna
njegova zadaa bila je podizanje domae umjetnosti u narodnom duhu i potpomaganje
umjetnika. Ovo je period cvjetanja Karla Mijia, Romana Petrovia, Doke Mazalia, Petra
Tijeia, eferova, Kuzmieve, Berove, vrakia, Jurkia, aina, Hadidamjanovia.
Oduevljenje zbog Osloboenja, osjeaj opstejugosavenske povezanosti i bratstva.
To je vrijeme osnivanja i djelovanje prve umjetnike kolonije u nas blaujske.
1923. odrana poslejnja izloba Drutva umjetnika SHS.

Atmosfera bez kiseonika


U euforiji poratnih godina izgledalo je da e Sarajevo, ako nita drugo, postati vano likovno
sredite. Na alost, entuzijazam nekolicine ubrzo e se razbiti o teku zaostalost i
nezainteresiranost sredine: materijalno stvari stoje veoma loe: poslije povlaenja stranog
kapitala, ratom i okupacijom je isrpljena Bosna i Hercegovina.
Ubrzo prestaju iluzije naih slikara o ravnopravnom ukljuivanju u zajednicu
jugoslavenskih umjetnika. Nai slikari su izvrsno primljeni u Zagrebu, koji je u to vrijeme
najznaajnije jugoslavensko likovno sreite.
Ovo optejugoslavensko bratimljenje i zajedniki polet nee dugo potrajati:
novoformirana drava ubrzo je podsjekla krila nadama ravnopravnosti i bratstva meu
jugoslavenskim narodima. Bosna je izgubila status samostalne pokrajine.
Nakon 1923. godine nai umjetnici se moraju prilagoditi novim, meuratnim prilikima
u kojima Bosna i Hercegovina igra sporednu ulogu. Mladi naputaju zemlju. Oa ipak
kontinuitet postoji zahvaljujui ponajprije nekolicini snanih linosti: Karlo Miji slika sada
neka svoja kapitala djela u neorealistikom duhu; oko Mazali takoer, Roman Petrovi
uva svoj radoznali stvaralaki duh sklon eksperimentu i novim tra+enjima. Upravo e ova
trojica umjetnika, skupa sa Sigom Sumereckerom, zapoeti obnovi i preporod likovnog ivota
u Sarajevo pod kraj tree decenije Grupa etvorice, 1929. i 1930.

SLIKARSTVO

PODSTICAJI I OPREDJELJENJA

Na uvenoj Svjetskoj izlobi u Parizu, 1900. godine Bosna i Hercegovina nije mogla izloiti
djela nijednog domaeg slikara. Jedan jedini umjetnik bosanskohercegovakoh porijekla,
kome se ukazala ast, izlagao je u srpskom paviljonu. Bio je to Hercegovac Risto Vukanovi
sa platnom Dahije.
U naem paviljonu bili su stranci. Poasno mjesto zauzimala je ogromna Diorama
Sarajeva uvaenog bekog slikara A. Kaufmana.
U svega nekoliko godina Bosna i Hercegovina je proivjela i iivjela svoje
devetnaesto stoljee i sa prvim slikama ora Mihajlovia ula u modernu umjetnost
jugoslavenkih naroda.
Iznenadna pojava domae umjentosti i to u relativno irokom opsegu predstavljala
je, kao to smo vidjeli, i za suvremenike tajnu koju nisu uspjeli odgonetnuti. Meutim, iz nae
dananje perspektive, jasno je da se upravo pod kraj devetnaestog stoljea sustigao i spleo
itav niz faktora koji predstavljaju plodan humus iz koga e ubrzo proklijati sjeme buduih
etvi.
U umjetnosti koja se u to vrijeme stvara u Bosna i Hercegovini paralelno teku dvije
nejednake linije: jedna, neuporedivo jaa, vezana je za Zemaljsku vladu i austrougarskoj

3
Umjetnost BIH 1894 1923

politici bliske krugove. Gotovo svi se okupljaju oko asopisa Nada. Na drugoj strani stoje
znatno malobrojniji slikari vezani iskljuivo za domau, mahom srpsku sredinu: oni,
udovoljavajui potrebama i narudbni srpske crkve i srpske buroazije, predstavljaju prelaz
izmeu ikonopisaca i modernih slikara. Kao po pravilu, portrete rade u duhu akademskog
realizma, a ikone u pravoslavnom, isto bizantijskom stilu. Na taj nain nacionalno
osvjeena srpska sredina eli da se suprostavi uticaju stranaca.

Prvi umjetnik u Bosna i Hercegovina, iskljuivo orijentiran na podmirenje potreba


domae sredine bio je Crnogorac i atinski ak ANASTAS BOCARI. On je ovdjke boravio
kratko (stigao 1896), a interesuje nas u prvom redu kao slikar portreta naih graana.
Vjerovatno je ve 1896 godine u Mostaru nastao Portret trgovca Ivanievia, raen po
fotografiji, u tradiciji akademskog realizma, sa izvrsnim poznavnjame metjea i ak sa nekim
slobodama, npr. u tretmanu ruku, ije deformacije imaju izvjesnu ekspresivnu vrijednost.

1897. pridruio mu se brat PIRO BOCARI koji e se nakon kraeg studija u


Veneciji, trajno nastaniti u Sarajevu i ovaj nain slikanja nastaviti do u dvadeseto stoljee.
Soolidno izvedeni, esto po fotografiji, sa dobro uoenim psiholokim karakteristikama i
jasnim naznakama pripadnitva graanskoj klasi, uspjeno doaravanje materije, ovi portreti
postavljeni su redovno pred neutralnu pozadinu, raenu su u osnovniom smee-pozlaenom
tonu kroz koji se probijaju akcenti neto smionije babaenog ivljeg kolorita. Po ljupkostoi
izdvajaju se Portret Belua Jungia 1898, Portret Atanasija ole. Ve poetkom druge
decenije piro taj svoj akademski nain zaodjee u posve izvanjsko ruho poentilizma koji
gotovo nikad ne probija akademsku strukturu slike, ali slikaru namee rjeeavanje probleme
svjetlosti i boje.

LEKS TOMAEVI rije je o posljednjem ruskom aku iz Foe, koji stoji posve po
strani od tokova savremen bosanskohercegovake umjetnosti. U njegovoj oskudnoj
zaostavtini izdvaja se Portret oca, snaan, taman, i tvd, kao izrezan u drveu, zasada jo uvijek
njegovo najreprezentativnije djelo. Lekso je tipina prelazna linost, svojim opusom blia Xix
nego XX st.

Iz kruga Vladine liinije, prvi je stigao IRO TRUHELKA osnova zemaljskog


muzeja, te njegov prvi kustos i direktor. Po struci historiar umjetnosti, itavog ivota je
neumorno lslikao i u svakoj prilici pomagao umjetnost i umjetnike. Bo je jedna od onih
dragocjenih linosti koje stvaraju klimu i oko sebe ire blagotvoran duhovni uticaj. Po svom
shvatanju slikarstva, najblii je bekog koli, onom akademskom maminu slivenog poteza
koji briljivo biljei sve detalje i nastoji na pasolutnom potivanju pravila perspektive,
anatomije, loklalnog kolorita i slino. On je prije svega slikar istog srca i zato njegova djela
nisu liena neke pomalo naivne drai, takvo je i Dvorote u Mostaru, predstavlja njegove
najbolje kvalitet.

FEDRINAND VELC, eh po narpodnosti. kolovani umjetnik, formiran na


akademijama u Pragu i Minhenu i ovjenan nagradama i slavom. Pored slikanja i pedagokog
rada pie knjige, objavljuje rasprave i ilustracije u Nadi. Svojom blijantno slikanim aktom Na
odru raenim u Minhenu 1886 sa majstorski izvedenom pokratom izaziva divljenje uenika
pogotovo oke Mazalia. Osobita mu je zasluga u tome to je organizirao izlobe akih
radova.

BALTAZAR BAUMGARTL, zaposlio se u Srednjoj tehnikoj koli. U centar svog


interesovanja stavlja na pejza, a rjeava ga u stilskom rasponu izmeu planerizma i secesije.
Nahorevo zimi

4
Umjetnost BIH 1894 1923

NADA je faktor od prvorazrednog znaaja u formiranju likovne kultore Bosna i


Hercegovine. Na mlade duhove je viestrukoo djeloala, svojom likovnom opremom,
ilustracijama, reprocukijama umjetnikih djela i fotografijama, i svojim tekstovima.
Transformaciju Nade u skladu sa novim duhom vremena, moemo pratiti i kroz promjene u
njenom grafikom izledu i kroz njen slikovni materijal. Ve od 1898 poinje pobjedonosno
nadiranje secesije, naglo zaobljavanje linija u vitice i ornamente.

KOLOVANJE I UTICAJI EVROPSKIH LIKOVNIH CENTARA

BE akademizam, plenerizam, sibmolizam, secesija.


Uticaj Segantinija.

Miljenko Atanackovi upisao se na valjda najkonzervativniju od svih tadanjih evropskih


akademija Beku! Sjedite nekoliko privatnih crtakih i slikarskih kola, Akademije,
Umjetnike kole za ene i kole za umjetnost i obrt. Be je konzervativan kao likovno
sredite.

Iz perspektive MILENKA ATANCOKVIA 1895. godine su stvari izgledale posve


drugaije. Poslije privatnih studija upsio je da se upie na Akademiju. Uio je kod uvaenog
profesora Griepenkerrla, i kasnije na specijalki za historijsko slikarstvo profesora Rumplera.
Njegovu slikarsku zaostavtinu moemo podijeliti u dvije grupe: u solidne ctee nastale u
toku kolovanja na Akademiji i radove iz kasnije bijeljinske faze, koji svjedoe o fatalnom
propadanju talenta u provincijskim uvjetima. Njegovo najzapaenije djelo ostaje Portret
starca. Najbolja psiholoka studija jedne linosti iz naroda, zadivljujue precizno naslikan
taknim kistom. Ukratko njegov rad je pod utjecajem akademizma na poetku i naive na kraju.

ATANASIJE POPOVI posljednji stigao u Be, ostao manje-vie u okvirima bekog


akademizma. Na Akademiji je od 1911-1914. u Jungwirthovoj klasi. Iz ateljela. Po ljubavi za
detalj podsjea ovaj enterijer na holandske male majstore, a bono osvjetljenje ukazuje
ponovo na Holandiju. Ni njegov portret ne odudara od tog naina slikanja. Izvrstan je u
psiholokoj karakterizaciji modela. Dok se kod ciklusa Ljevaonica osjea uticaj njemakog
slikara A. Menzela, s kojim je i Smiljka inik otiao u socijalnu tematiku 1923/24. U
Dubrovniku e slikati folklorne motive i plenarstike pejzae.

LAZAR DRLJAA boravio je u Beu od 1906-1911. Od toga je etiri godine proveo kod
Christiana Griepenkeria, s kojim se, navodno, stalno svaao zbog pretjeranje upotrebe
cinobera. Tijei je dobro pametio njegove izvrsne krokije, naroito aktova, od kojih, na
alost, nita nije sauvalo. Iz ovog Dljainog bekog perioda raspolaemo, zasada, samo sa
dvije slike: prva je Studija za portret iz 1909 (UGBiH) primjer je ranog Drljainog
plenerizma i posve osrednje djelo. 1911. prelazi u Pariz, gdje e njegova umjetnost doivjeti
znaajne transformacije. Ovakav zakljuak dugujemo u prvom redu slici Tri putnika iz 1913.
Portreti porodice uri 1911 slikane u Lienzu. Na ovim portretima i njegova paleta je
oplemenjena je finim skladovima crvenog i modrog, potez je meki i leerniji.
U Parizu poziva na Lenbaha, kopirajui marljivo Ticijana i Leonarda u Luvru.

5
Umjetnost BIH 1894 1923

GABRIJEL JURKI jedan od najznaajnijih bosanskohercegovakih predstavnika one


umjetnike struje moderne umjetnosti, ija su ishodita simbolizam i secesija. Na slikama
nastalim pod Segantinijevim uticajem triptihu Malovan i Vili naroda moga iz 1911. godine
Lunaek je, ve onda, pored neke vrste poentilizma, uoio otro osvjetljenje i jake i tvrde
konture. No na Vili se pojavilo jo neto: dematerijalizacija kolorita (kose: uti-zeleno-
svjetloruiasto). Svojim kristalno istim Motivom iz Grua 1922. pa pgotovo apstraktnom
Mjeseinom 1913. ili onom tako udesno prouenom i proslikanom Visoravni u cvatu 1914
za ije vrijednosti nas je uinila osjetljivim savremena umjetnost i kojoj uz bok mogu stati
nedavno otkriveni empresi 1916.; koloristiki maksimalno pojednostavljenim i elegantnim
Putm u vjenost 1918; iroko slikanim Divljim makom, 1921. sa jo vidljivim tragovima
secesije, i onim svjeim impresionistikim skicama nastalim izmeu 1919 i 1921 (Impresije,
Sestre kraj Neretve itd) Jurki nam se ukazuje kao jedna od najvrijednijih i najosebujnijih
linosti itavog ovog perioda.
Jurki je imao elju i odluku ilustrirati sve vanije povijesne dogaaje nae domovine
od Kulina bana pa do propasti kraljevstva. Stoga je u centar svoje izlobe postavio slike i
studije iz svog povijesnog ciklusa koji je radio na specijalki za historijsko slikarstvo Kazimira
Pochwalskog.

LUJZA KUZMI, stigla je u Be prva, a njena slika Glava djeteta, sa posljednje godine
studija 1912. pokazuje daleko vee slobode u tretmanu nego uobiajeni ulickani portreti
bekog akademizma. No pravi dopinos naoj umjetnosti dae Kuzmieva tek poslije Prvog
svjetkosg rata u mrtvim prirodama i pejzaima ivog kolorita, u kojima se mogu razaznati
tragovi ekspresionizma i sezanizma koje nije ponijela iz Bea ve ih je nakdnadno stekla
druenjem sa slikarima Blaujske kolonije, a u prvom redu zahvaljujui uticaju svog supruga
Karla Mijia.

ADELA BER studira na ovoj kolo od 1910-1914 i njeni kolski portreti naroito oni iz
1913/14 raeni u klasi Otta Friedricha, ve su posve zrela slikarska ostvarenja. Na kolo je
odmah uoen njen talenat za graiku, pa kontinuitet njenog rada moemo najbolje prttiti
upravo kroz njene crtee i drvoreze koji stoje u znaku secesionistike linije, te uz neke
akvarele i znatno ekspresivnije grafike Karla Mijia, kao i slike, pastele i crtee Jurkieve i,
donekle, ainove predstavljaju ono najvrijednije to je secesija dala na tlu Bosna i
Hercegovine. U grafici izraziti lirik, fino razigrane arabeske, Berova je u slikarstvu umjetnik
drugaijih stremljenja i opredjeljenja. Svoj kasniji slikarski stil formirala je i ona u dodiru sa
slikarima Blaujske kolonije, meu kojima joj je najblii eferov. I njene slike poslije 1919.
pokazuju uticaje Cezannea koji je veoma priosutan u naem slikarstvu tog vremena.

Poentilizmom su zaraeni piro Bocari i oko Mazali, a slikanje triptihona, takoer


preuzeto od Segantinija bilo direktno, bilo pak posredstvom Jurkia jo se godinama
provlai bosanskohercegovakom slikarstvu.

PRAG akademizam, plenerizam, poentilizam, simbolizam.

Nosioci Bukovevog manira u bosanskohercegovakom slikarstvu su trojica naih prakih


studenata: Pero Popovi, Todor vraki i Branko Radulovi. 1905. godine kada su stigli u
Prag, Popovi, vraki i Miji bila je godina Munckove izlobe koja je djelovala kao neka
vrsta oka na mladu generaciju.

6
Umjetnost BIH 1894 1923

Vera Jablna jedna od prvi kolovanih historiara umjetnosti kod nas.

Zajednika izloba 1907. godine

Prvo poznato nam datirano djelo iz ovog poentilistikog tipa je Mrtva priroda sa zecom iz
1906. godine i ve na njoj moemo naslutiti Popoviev koloristiki talenat koji e se kasnije
razmahati, naroito u skicama.

Izloba 1907. godine nije oznaila smao start domae umjetnosti, ve i pojavu jedne za nae
prilike veoma seriozne kritike. Pisao pod pseudonimom Mirko analizirao je izloena djela,
pokuao im odrediti korjene i uzore i da ih smjesti u relacije prema svjetksoj umjetnosti.

Poslije uenja kod Bukovca, nai slikari preli su na specijalku profesora enieka, prakog i
bekog aka, poznatog dekoratera i slubenog portretista koji je, i problemski i kvalitativno,
zaostajao za Bukovcem.

PERO POPOVI izrastao je u vrsnog pedagoga koji je pruio prve pouke u slikarstvu
Milivoju Uzelcu i Vilku Gecanu. Suzana i starci odie simbolizmom. Na Autoportretu iz
1913. godine forma je sve vie sintettinije tretirana. Kasnije e se Pero kolebati izmeu
akademizma u portretima raenim po narudbi, plenerizma i impresionizam u pejzaima,
skobodno interpretiranih Cezanneovih pouka u mrvim prirodima Voe, i lucidne psiholoke
analize koja ide do eskpresionizma u kansijim autopotretima. U itavom naem slkarstvu Pero
je, ipak, najblii izvornom hedonizmu impsresionizma, pa su njegove slike ista radost za
ula. Bio je neobino osjetljiv za intenzirtet i nijansu boje. Nismo posve sigurni da su slike
Pralje, Volje i Povre nastale do 1923. godine, budui da je on poslije Akademije samo
veoma rijetko potpisivao i datirao svoje slike: sigurno je samo da su nastale u banjalikom
periodu, tj. prije 1930. Bio je trajno nezadovoljan sa samiim sobom, ono to je uio kod
Bukovca i enieka tjeralo ga je da dovri sliku, a njegov vlastiti talenat znao ga je zaustviti
na vrijeme: u asu kada se impresija, utemeljena na percepciji prirode, kroz umjetniki
temperament transformie u ekspresiju.

TODOR VRAKI tienik Paje Jovanovia, bio je izuzetno plodan slikar, a u Srbiji i
Bosna i Hercegovini je u prvom redu poznat i popularan kao akvarelista. Prvi njegov ciklus
akvarela pod nazivom Kosovo slikane je u rodoljubivom zanosu za vrijeme Balkanskih
ratova. Kritika iz 1913 godine istie da se on suvie ekscentrino i areno kolorie, da su mu
sjenke ljubiaste itd. to i prombjedba da se na svakom radu daje nov nain rjeavanja
problema svjetlosti uvjerava nas da se ve tada radi o prihvatanju impsresipniostikih pouka,
to jo nije vidljivo ma Koloma s kolibom iz 1910, niti na umi iz 1911, ni nia uljima iz
velikog formata iz 1913 i 1914 Kozja uprija. Kosta Strajni svrstao ga je mei zanimljive
srpske novatore, slikare impresionizma. Takva ast vrakiu vie nee biti ukazana ni to
se drutva, ni to se novatorstva tie.

BRANKO RADULOVI prvi bosanskohercegovaki slikar kome je posveena monografija


iz pera Side Marjanovia, jo 1906. godine. Od tada do danas naa se predstava o ovom
umjetniku izuzetno ostananosti i kultire nije bitnije mjenjala. Opus Raduloviev je nevelik,
to je i normalno s obzirom na njegovu preranu smrt, ali je zaokruen i, u svojim najboljim

7
Umjetnost BIH 1894 1923

ostvarenjima skoncentrisan na studij svjetlosti. Bez obzira da li su njegova najbolja djela U


etnji i Mladi s kapom nastala u Pragu ili Parizu, ona ine najranije primjere impresionizma
u bosanskohercegovakom slikarstvu.
U vrijeme pobjedonosnog rasvata kubizma i prodora apstrakcije, ide stazama
bojaljivog impsreionizma,kojim su ga uputili njegovi profesora sa Prake akademije
Bukovac i enjiek, a u Luvru postavlja tafelaj pred Rembranta, Delakroa i Degaa.

MINHEN Freilichtmalerei i Jugendstil. Ekspresionizam.

Saere karakteristike: minhenske koncepcije slike: potovanje predmeta, postlajblovski nain


slikanja i pleneristika atmosfera, ime se ovaj nain slikanja u krajnjoj liniji, svodi na ono to
on u sutini jeste: njemaki plenerizam.

ORE MIHAJLOVI najstarjiji minhenski ak. Prvo je bosanac koji se pojavaio na


jednoj znaajnoj izlobi. Slike nastale te godine 1904. ena u bijelom mogu se smatrati
primjercima modernog bosanskohercegovakog slikarstva. Mihajloviu je dr. Smiljka inik
posvetila dugi niz godina svog znanstveno-istraivakog rada. Uenik Kutlika i Vukanovia u
Beogradu, uputio se 1901. u Minhen. Djela iz ovog kolskog minhenskog perioda, do 1909.
godine pokazuju vrstu modelaciju, strogost i uzdranost u boji, otmjenost, profinjenost. ena
sa eirom, Studij za portret I i II, najzreliji rezultat dae na slici Konj, 1910 njegovom najvie
hvaljenom djelu. Boravak u Parizu. 1909/10. dovee Mihajlovia u neposrednu blizinu
impresionizma, ije e se pouke rasvasti u njegovom opusu pod kraj ivota, preciznije u
posljednje dvije godine 1917/19. U to vrijeme bavio se Mihajlovi poglavito pejzaom u
ulju, akvrarelu i pastelu. Radio je uurbano, spontano, ne brinui o pravilima i propisima
biljeio ljepotu svakidanjice.

SAVO POPOVI IVANOV prvi minhenski ak koji se vratio u Bosnu. Ve 1908. nalazimo
ga kao veoma aktivnog uitelja crtanja na Tuzlanskoj gimnaziji. Sin Vladinog inovnika nije
se morao suoavati sa materijalnim nedaama koje su nagrizle veinu naih mladih talentata.
U poetku 1911 istie se da je dobar pejzaista. Saznajemo da je bio ljubimac minhenskog
profesora Seitza koji mu je zavjetao ljubav prema genre-slikarstvu: ono e s vremenom
postati njegovo glavno opredjeljenje. U njegove najvie kvlitete ubrajuju irok potez kista i
koloristiki talenat. Naa kritika se nije osvrtala na njegov rad. 1926. se preselio u Njemaku
gdje mu se zametnuo trag. Na sud o Savinom slikarstvu mogao bi se izmjeniti pronalaskom
kvalitetnijih slika.

PETAR AIN ima u vrijeme kolovanja bogato razuenu biografiju, najrpije izuavanje
litografskog zanata kod Roankovskog, gdje se upoznao i sprijateljio s Raiem, pa Grafiki
institut u Beu, potom boravak u ateljeu Alfonza Muche u Parizu, 1905/06, pa pooovo
Minhen i Be i napokon Minhenska akdemija, 1909-1913, najrpije studij vajarstva kod
Schmidta, pa grafike i slikarstva kod Halma. Predstavljaju ga kao velikog putnika, fotografa i
karikaturistu. U prvom svjetskom ratu uestvuje kao ilustrator sa bojita i sa takvim crteima
nastupio je na Izlobi umjetnika iz BiH 1917. godine. A kritika je redom hvalila njihov snani
realizam. Ve tada je poeo njegovati kombinaciju crtea tuem i akvarela, pored istog crtea
i istog akvarela. Njome radi dobar dio svojih ratnih prizora, a u periodu izmeu dva rata
koristi je za slikanje tipova sa sarajevske arije. Pored sklonosti ka simbolizmu i alegoriji,
javljaju se tu, mjestimice: secesionistiki ritam arabeske, fine valerske gradacije, snani

8
Umjetnost BIH 1894 1923

kontrasti svjetlo-tamnog, monumentalan tretman ljudske figure, potom neke neuboajene


kompozicije, intenzivan alii dematerijalizovan kolorit, dinaminost kompozicije, sposobnost
svoenja na bitno, to su sve osobine koje ranije nismo dovodili u vezu sa ainom skolinm
usitnjavanju i fogografiju. Ovaj strastveni planiran poslije 1920. godine ravie se u lovnog
slikara, i genre-slikara. Njegov kvantumom bogat opus teko je prosuivati bez paralelnog
uvida u negove akvarele u kojima je ostavio niz dragocijenih dokumenaa iz nekadanjeg
ivota naeg grada. Njegove radove kritika visoko ocjenjuje. Svi se slau u tome da ain
nema modernistikih pretenzija. Secesionistike znaajke nosi naroito Pejza, veoma
pojednostavljen.

KARLO MIJI jedan od vodeih linosti ovog perioda i jedan od najznaajnijih


bosanskohercegovakih slikara uopte. Mnoga znaajna traenja i problemi epohe prelamali
su se kroz njegovu bogatu umjetniku linost i svemu je uspijevao da dade snaana peat
svog individualiteta. Satiriar, karikaturista, ilustratod, vrstan akvarelist, grafikar, slikar
bosanskog ivota, potrztretista i pejzaita kakvih je malo u nas, okuao se, maltene, u svim
tehnikama od tzv. iste umjetnosti do umjetnih zanata.
Ovaj prvi Mijiev period uistinu je nemogue prosuivati bez paralelnog uvida u
njegove crtee, na kojima veoma rano dolaze do izraaja ekspresionistike znaajke, i akvarele
na kojim su uoljive dvije tendencije: jedna se ispoljava u seriji studija u pleneru iz 1913.
najbliih impresionizmu, irok, temeramentan potez, naglaena uloga svjetlosti, prevaliranje
modrog, a druga na nekoliko nedatiranih kompozicija sa prikazima mukih aktova koji
ukazuju na simbolistiko-secesionistikzu klimu, sa izvjesnom eksresivnou oblika i
delikatnim koloritom. Ulja su rijetka, mahom se radi o portretima
Poslije se pojavljuje nova tendencija na njegovim portretima, tj. izostavljanje svega
nebitnoga, naglaavanje duhovnog iztaza, svoenje boje na nekoliko zemljanih tonova, jaka
stilizacija. Hodler e pratiti ga kao jeka u prvim godinama po zavretku rata.

KRAKOV uticaj impresionizma, secesija, Pont-Avena, nabija i Cezannea

Prvi val bosanskohercegovakih studenata: Bijeli, Tijei, Mihajla Timiina i Roman


Petrovia.
Pored Praga, Krakog je bio najvaniji slavenski likovni centar. No nai su Krakovljaci
imali vie sree od naih Praana, dok su ovi posljednji uili od Bukovca kako da sla boje u
obliku taaka i od enieka stare pokuane akademske recepte, na Krakovskoj akademiji
predavali su nosioci naprednijih strujanja u poljskom slikarstvu tog vremena i vrhunskihh
pedagozi: Wyczolkowski, Pankiewcz, Mehoffer, Weiss, Strainislawski, Wyspianski.
Profesori su poklonici francuskog slikarstva.

PETAR TIJEI format Tijeievih slika esto je malen, boja nanesena iroko u plohama.
Kraj poetnikih slaboti u slikanju akta zauuje kod Tijeia ve pomenuto majstorstvo u
pejzaima: na desetine ovih slike svjedoe o tome da se ne radi o par sluajno nastalih djela,
ve o itavom jednom veoma zaokruenom dijelu slikarevog stvaralatva. kolorit je na nekim
veoma intenzivan. I u Sarajevu i u Krakovu Tijei se osobito proslavio studijmama zima.
Majstorski je usklaeno toplo sunevo osvjetljenje na hladnim plavetnilom sjenki,
najintenzivnija svjetlost slikana je najpastuoznijim namazima u duhu dobrih starih
akademskih pravila.
Vie nemira i koloristike topline pokazae Tijei u svojim brojnim opejzaima iz
Dubrovnika, slikanim za vrijeme rata i u prvim poratnim godinama.

9
Umjetnost BIH 1894 1923

JOVAN BIJELI posljednjih godina u Krakovu budu u njemu interosovanje za Pariz, za


kolorit Bonara i vrste Sezanove forme. Modeli su redovno postavljeni pred dekorativnu
pozadinu (cvjetovima ili paalelnim prugama ukraene draperije i sl). Forme su viie vrste
nego Sezanove u pravom smislu te rijei, tvrdo su modelirane, a tek tu i tamo modulirane
bojom, i redovno, uokvirene neeleastinom konturom. Ipak upada u oi razlika u kvaliteti: u
poreenju sa Tijeiem Bijeli ispada znatno superiorniji u ovom anru. Tijeiu su ovo jedini
aktovi koliko nam je poznatu u itavom opusu.

MIHAJLO TIMIIN Tymczyszyn. Iz Banja Luke zapoeo je studije slikarstva 1908.


godine u Beu, i nastavio u Krakovu, gdje je jednom zauvijek svladao tehniku pastela koja
mu, uz akvarel, postaje glavno izraajno sredstvo. Od njega se sauvao veoma mali broj
radova. Visoravan zimi.

ROMAN PETROVI posljednji se upisao na Krakovsku akademiju, jedna je od


najmarkantnijih i najzanimljivih figura novije bosanskohercegovake umjetnosti. Njegov
opus, nejednakih vrijednosti, izazivao je i jo uvijek izaziva razliite, ak proturjene ocjene,
a sudeo po svjedoanstvima onih koji su ga poznavali i voljeli, njegova linost bila je
obdarena tako izuzetnim armom da su komentari suvremenika o njegovom djelu bili najee
optereeni tim nevjerovatno snanim linim znaenjem njegovog tvorca. Roman je bio
izuzetno prijemiv za novo i moderno i odigrao je kapitalnu ulogu u ukljuivanju
bosanskohercegovake umjetnosti u aktuelne likovne tendencije neposrednog nakon Prvog
svjetskog rata.

BUDIMPETA plenerizam, impresionizam. Uticaj Art nouveaua i fovizma. Aktivizam


(ekspresionizam sa kubistikim primjesama).

Maarska prijestolnica privukla je bosanskohercegovake studente slikarstva tek poetkom


druge decenije prolog stoljea. Prvi je bio Mazali, Vilko eferov, Vojislav
Hadidamjanovi, Roman Petrovi.

OKO MAZALI bio je prvi njen student iz naih krajeva. 1910/11, upisao se u klasu
Tivadara Zemplenya, pristae naturalistkih shvatanja u pejzau i figuralnoj kompoziciji.
Veoma rano javila se kod Mazalia sklonost ka simbolizmu: poeo je sa nekim tamnim
slikama sa biblijskom tematikom. Izlagao je 1912 sa Bijeliem i Tijeiem u Sarajevu.
Kritika je primjetila da voli mrane timunge koje potom bojama oivljava. Zamjeraju mu
slobodnu neharmaninost i neperspektivnost.

VOJISLAV HADIDAMJANOVI najvrednija sauvana njegova djela iz ovog perioda su


svakako Autoportret i Ulica u Budimpeti.

VILK EFEROV nismo uspjeli nai ni jedno njegovo veliko djelo iz ovog perioda,
austrougarske uprave.

10
Umjetnost BIH 1894 1923

AVANGARDA U PERIODU 1918-1923.

Na samom poetku ovog perioda eksoresionizam je sinonm za sve to je buntovno, novo, to


pripada novom dobu i njegovim zahtjevima. Neki se ovim oduevljavaju (Maksim Svara),
dok drugi sa sacojalno angairane pozicije gledaju s porugom (Borivoje Jevti).

KARLO MIJI predstavlja genezu bosanskohercegovakog ekspresionizma. Razvoj u


crteu (Objeeni, Kolona radnika) ne prati paralelan razvoj u ulkju zbog njegovog
prenebrgavanja ove tehnike u poetku njegova rada. Pojavu ekspresionizma na njegovim
radovima mogu se traiti reference kod Van Gogha i Hodlera.
Prva poznata nam slika na kojoj Mijiev ekspresionizam jae dolazi do izraaja, mada
nije liena tragova starog, je Majka pnastala 1918. Pozadina je tamnocrrvena, a sve je
podreeno ekspresiji izboranog starakog lica, i pretjerano izduenih ruku ija stilizacija jo
nosi neke odlike secesije.
Dalji korak u pravcu ekspresionizma predstavljaju slike Drvea i Brda iz 1919.
Nosilac ekspresije je boja koja plamti dotad nevienim arom. Potez je slikarski mek i idak,
gama preteno hladna.
Druga faza koja predstavlja vrhunac Mijievog ekspresionizma, suglasnija je sa
drugom fazom Plavog jaaha koji je ve doao u dodir sa francuskim kubizmom i orfizmom:
forme su se kristilizirale, ovrtile, boja se prizmatino prelama, mjestimice je gusta,
nebrobojna ali uvijek dovedena do punog intenziteta. U ovakve slika spadaju Brat i sestra,
Hranisava, U naim planinama, Motiv sa sela.
Ove Mijieve slike nemaju paralela ni u bosanskohercegovakoj ni u jugoslavenskoj
umjetnosti. Miji je izvoran.
Na izlobi kod Ulrricha pojavile se se i dvije slike koje su nas u prvi mah zbunile pa
smo bili skloni da ih pomjremimo bar dvije godine naprijed: Ljetna polja i Trebevi. Paleta se
na njima ve ugasila, a kretanje prema neorealizmu je oito, mada forme jo nisu zategnute,
metalne, kao na kasnijim djelima. Oblik e odsad sve vie dobivati prevagu nad pojom, i taj
se proces moe pratiti u period 1922-1926.

ROMAN PETROVI jo jedan moderni ekspresionista. Za Romana poinje period


ekspanzije, putovanja, izlaganja. U poetku najee u drutvu Petra Tijeia
1919. slikao je Roman tipove sa Baarije seljake, prosjake, cigane, u emu je
kritikia vidijela njegovu socijalnu anga+iranost. U portretima prevladavalo je modro; u
pejzaima, naroito onima iz Dubrovnika koje je radio zajednos Tijeie, - bogat, raspjevan
kolorist sa snanim efektima sunanog svjetla.
No tek se 1920. dogodio se radikalan zaokrent ka novom, te godine je naslikao mo+da
i jedine apstraknte kompozicije. tako preobra+en pojavio se na svojoj prvoj samostalno
izlobi kod Ulricha. Studije talasa, Studije oblaka.. da bi se udaljio od predmetnog, Roman se
okree onome to je najnestalnije u prirodi. Taasima, oblacima, sunanoj svjetlosti. Sve je
naglaenija geometrizacija prrirodnih oblika. Roman svoju geometriju redovno stavlja u
slubu ekspresije. Kroz itavo to vrijeme Roman ima jednu opsesiju otputovati u Pariz to
realizira 1926. godine.

JOVAN BIJELI tree znaajno ime bosanskohercegovake poslijeratne umjetnosti. On je


nau sredinu napustio 1919. godine. Naroito je povezan sa svojim kolegama iz Krakova
Petroviem i Tijeiem.

11
Umjetnost BIH 1894 1923

Rije avangarda upotrebijeli smo ovdje da oznaimo trojicu bosanskohercegovakih


umjetnika koji u periodu 1918-1923. kreu novim,, u nas dotad nepoznatnim i neistraenim
stazama: od ekspresionizma do apstrrakcije uz primjese orfizma, futurizma, kubizma i
sezanizma. Oni ujedno izazivaju najvie nesporazuma i sukoba i najvie su na udaru i publike
i kritike.

SLIKARSKA KOLONIJA U BLAUJU

Ova kolonija predstavljena je u sarajevskoj tampi 1921. godine kao prva umjetnika kolonija
u naoj Kraljevini. Miji, Beci i eferov podigli su svoje ateljere, gdje e preko ljeta boraviti
i raditi. Akcent nije stavljen na zajedniku poetiku, ve na prvi pogled vie padaju u oi
razlike nego slinosti.
Grupa se s vremenom rasprila. Beci i eferov su odselili u Zagreb, a Miji umjesto u
Blauju ljeta provodi na moru.
Blaujska kolonija pripada periodu do 1923. i s njime se zavrava.

VLADIMIR BECI doao je u nau sreidnu ovjenan slavom ratnog slikara, autora velikih
historijskih kompozicija u kojima se velia hrabrost i bprbenpsost srpske vojske u Prvom
svjetskom ratu. Povlaenje kralja Petra kroz Albaniju, Vjeanja u Srbiji, Straa na Jadranu.
Od 1921. osjea se jak ploni dojam, dekorativni nain slikanja. On sliku najprije
narie bpljke rei razdjeli u plone dijelove, kojima onda konture nekom crno-sivom
neutralnom bojom obrinja. Nakon toga on te dijelove kolorira u tako kolorirane dijelove
unosi ve prema prirodi potrebne tonove.
Uestvovao je u Osmanaestom Proljetnom salonu. Beci je ve tada bio uao u svoju
plehnatu fazu, i nekako bas u isto vrijeme, izaio iz bosanskohercegovakog likovnog ivota.

VILKO EFEROV vlasnik treeg ateljea, stoji pod utjecajem fovizma. Neke njegove slike
mogu posluiti kao paradigma bosanskohercegovakog dekorativnog stila. Pored blaujskih
motiva eferov u to vrijeme najradije slika staro Sarajevo, njegove bae i sokake, ivopisno
odjevene ene. Pada u oi sono zelenilo ovih slika i snani kontrasti svjetla i sjene. U
poetku sklon malom, neupadljivom formatu.
Pod kraj ovog perioda zapaena je njegova te+nja za snanim jednostavnim
konstruktivnim obraivanjem motiva. Negdje na poetku te svoje konstruktivne faze 1924.
napustit e Sarajevo i preseliti u Zagreb.

ADELA BER bila je poslije rata tijesno povezana s ovim krugom slikaa preko svoje
kolegice Lujza Kuzmi Miji. Berova slika mrtve prirode, pejzae, potrete i u njenom
tadanjem opusu prisutni su isto oni problemi koji zaokupljaju njene kolege, ima tu i
sezanizma, i eksrepsionizma, ima snanijih koloristikih sazvuja itopline i dobre opservacije
prirode, rezultati jojo obezbjeuju skromno ali asno mjesto u naem slikarstvu tog perioda,
mada se moramo sloiti da njena glavna snaga lei u drvorezu.

LUJZA KUZMI MIJI naslikakla je nau najveu mrtvu prirodu itavog ovog perioda:
Jabuke iz 1922. pomalo je oporna, ali solidno komponirana i koloristiki bogata. Njen Seoski
motiv i njeno suptilno Voe pokazuju kavke su mogunosti i snaga leale u toj enij koja je

12
Umjetnost BIH 1894 1923

radila u sjenci svog supruga. Poslije e jo neko vrijeme slikati, a onda e posve prestati,
posveuujui sve svoje snage svojoj porodici.

PETAR TIJEI - je najtjenje povezan sa ovim krugovima i jedna je od najaktivnijih


linosti u bosanskohercegovakoj umjetnosti ovog perioda. Najee je nnastupao sa Roman
Petroviem a od 1920 i sa Karlo Mijiem, s ovim umjetnicima izlae, raid mape grafike i
pozorinu scenografiju.
U miljenju o njegovim pejzaima kritiari se razilaze, da su suvie lijepi i slatki, a li
svi hvale njegove mrtve prirode. Ipak pejza je u prvom planu Tijeievog interesovanja,
izlae motive sa Visle i iz Tatri. On i Roman najvie su se pribliili jedan drugome u
motiviima iz Dubrovnika, ak im je tu i paleta slina samo to je Roman laki, slobodniji a
Tijei vrpi, solidniji. Njegova snana strastveost ispoljava se u smjeloj upotrebi boje i u
temperamentnom potezu unutar vrste konture i jasne kompoziicione sheme, pa se jedino u
tom smislu moe govoriti o eskpresionizmu naeg slikara.
Pod kraj ovog period Tijei e svratiti na sebe pozornost svojim studijama iz ciklusa
Crni dijamanti, raenim u rundiku Breza.

OKO MAZALI spada meu vodee linosti ovog perioda. Tematski u ovoj njegovoj fazi
na prvo mjesto dolazi genre.
Toliko puta ponavljana teza o impsresionizmu kao osnovnom Mazalievom
opredljenenuu u ovom periodu teko da bi izdrala briljivijiu analizu pogotovo kad aje rije
o velikim formatima. Zatvorena forma, naglaene konture, nanoenje boje u plohama, vidljivo
naroito u pozadinama, ostatak svjetlo-tamnog, sklonost ka simbolizmu, literaturi, narativici, i
timungu. Manji pejzai oobino su spontaniji i svjeiji: Mazali u njima posmatra prirodu ne
smao pri razliitim osvjetljenjima ve i u razliita godinja doba. Rano proljee. Mazaliev je
pejza uvijek i slika duevnog stanja i u tome je sutinska razlika izmeu njega i
impresionista.
O Mazalievom ekpsresionizmu govori se uveliko 1921. godine. Tu svakako ne spada
djelo iz 1920. Osueni. Snane deformacije likova uslovljene su visokim unutranjom
temperaturom: nizak horiznosz, velika rasvijetljena nebesa, mone gromade likova. Mazali
uspijeva da doara legiju hodoasnika patnika koji se penju na Kalvariju sudbine jecajui pod
teretom krstova to ih nose na leima. Likovi su sagledani iz posve neobinog ugla, bolje rei
uglova, jer e, Mazali primjeniti jedan postupak koji koristi i kasnije, da mijea vizure da bi
diobio to efektniji i vizuelno too upelatljiviji kadar koji u krajnjem utisku kaod da je
snimljen sa nekoliko kamenra.
Mazali u ovom periodu traga za istom bojom. Crna je prognana s palete, na njeno
mjesto stupile su tamnomodra, tamnozelena i ljubiasta. Potez je nejednka. as je irok,
snaan, as kratka, isprekidan, paralelan ili isprepleten, obino slijedi konture pblika, ak
nabacuje suvie krupne naslage boje koje slikama ppodaju gotovo neki reljefni znaaj, as
pastu stanjuje do lazure, najsvjetlije partije su i napostuoznije.

13
Umjetnost BIH 1894 1923

MILENKO ATANACKOVI
id, 1875 Bijeljina, 1955.

Uio slikarstvo u pripremnoj koli auera u Beu i kod Paje Jovanoia (1895-96), zatim
zavrio Optu slikarsku (1897-1901) i Specijalnu kolu (1902-1904), Akademije liikovnih
umjetnosti u Beu (Rumpler).

Potret starca, oko 1914.

Zima, 1914.

BALTAZAR BAUMGARTL
eka 1867 Sarajevo, 1922.

Studirao u koli za obrazovanje nastavnika crtanja u Budimpeti (1888-1891) i na Akademiji


likovnih umjetnosti u Minhenu (1891-1892).
Radio kao nastavnik crtanja u Srednjoj tehnikog koli i Velikoj gimnaziji u Sarajevu.

Stabla,

Nahorevo zimi

VLADIMIR BECI
Sl. Brod, 1886 Zagreb, 1954.

Kao student prava 1904. u Zagrebu uio i slikarstvo u slikarskom teaju ikoa i Crnlia.
Narednih godina u Minhernu. Bio je u Parizu. Prvi svjetski rat ga je zatekao na slubi u
Bitolju, odakle je sa srpskom vojskom preao preko Albanije u Italiji.
Od 1919. do 1923. godine ivio je i radio u Blauju kod Sarajeva. Bio je profesor
Akademije likovnih umjentosti u Zagrebu (1924-47) i redovni lan JAZU.

ena s djetetom, 1919.


Konji pod drvetom, 1920.
Bosanoac pri kopanju, 1920.
Seljak s bijelim turbanom, 1920.
Autoportret, 1920
Mrtva priroda, 1922.
Planinski pejza s potokom, 1923.

ADELA BER VUKI


Tuzla, 1888 Sarajevo, 1966.

Poslije jedne godine provedene u privatnoj pkoli Schaffera, uila slikarstvo i graiku na
Umjetnikog koli za ene (1910-1914).

Portret mladia, 1912

14
Umjetnost BIH 1894 1923

Portret I, 1913
Portret starca, 1913.
Portret starice, 1921.
Seoski motiv, 1921.
Herceg-novi, 1922.
Dunje,

JOVAN BIJELI
Kod Bosanskog Petrovca, 1884 Beograd, 1964.

Uio slikarstvo tri godine kod Janovskog u Sarajevu, zatim na Akademiji likovnih umjetnosti
(1909-1913) u Krakovu, dva semestra proveo u Parizu (1913-14), 1914. vratio se na
Akademiju u Kravou, a 1915. preao u Prag.
Radio kao nastavnik Gimnazije u Bihau do 1919. poslije izlobe u Zagrebu 1919.
stalno se nastanio u Beogradu, gdje se, pored slikarstva, bavio scenografijom i pedagokim
radom.

Cvijee, 1912.
Mrtva priroda s cvijeem, 1913.
Gru, 1914.
Mrrtva priroda sa voem, 1914.
Leei akt, 1915.
Portret dame, 1915.
Motiv iz Bihaa, 1915.
umski predio 1918.
Studija bolesnika, 1919
Planinski pejza, 1920.
Apstraktni predio, 1920.
Borba dana i noi, 1921.
Mukarac i ena u pejzau, 1921.
Motiv sa sela, 1922.

Planinski pejza, 1920.

15
Umjetnost BIH 1894 1923

ANASTAS BOCARI
Budva, 1864 Perast, 1944.

Uio slikanje u Solunu i Atini.

Portret trgovca Ivanievia, 1896.

PIRO BOCARI
Budva, 1875 Banja Luka, 1941.

Pohaao Studio Scuola Disegno (1894).

Portret Belua Jungia, 1898.


Portret trgovca
Pred damijom
Mali albanac, u ariji

LAZAR DRLJAA
Blatina, 1881 Borci, 1970.

Studirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beu od 1906-1911, a zatim bio na


usavravanju u Parizu do poetka prvog svjetskog rata.

Portret Jelene uri, 1911.


Portret Marije uri, 1911.
Tri konjanika, 1913.

VOJISLAV HADIDAMJANOVI
Sarajevo, 1895

Studirao slikarstvo na Visokoj koli za likovne umjetnostu u Budimpeti (1912-1914). Bio


zatoen u Aradu. Radio kao profesor crtanja u Sarajevu, Mostaru, Trebinju.

Autoportret, 1918.
Ulica u Budimpeti, 1918.
ardak, 1920.
Vojnik, 1921.
Primorski motiv

GABRIJEL JURKI
Livno, 1886 1974.

Uio slikarstvo u privatnoj koli ikoa i Crnia (1906/07) i Privremenoj vioj koli za
umjetnosti umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u
Beu kod A. Deluga (1908-09).

16
Umjetnost BIH 1894 1923

Potret Petra Tijeia, 1910.


Vila naroda moga, 1911.
Motiv iz Grua, 1912.
Grad Jajce, 1912.
Mjeseina na moru, 1913.
Visoravan u cvatu, 1914.
Portret fra Julijana Jelenia, 1915.
empresi, 1916.
Put u vjenost, 1918-
Impresija, 1919.
Moja majka, 919.
Sestre kraj Neretve, 1921.
Divlji mak, 1921.

LUJZA KUZMI MIJI


Sarajevo, 1889 Zagreb, 1959.

Uila slikarstvo u privatnoj koli Jana Karela Janovskog u Sarajevu (1906) i Schaffera u Beu
(1907), a zatim na Umjetnikog koli za ene (1908-12) u Beu.

Glava djeteta, 1912.


Portret Riharda Kuzmia, 1919.
Voe, 1919.
Motiv iz Sarajeva, 1920.
Seoski motiv, 1922.
Jabuke, 1922.

OKO MAZALI
Bosanska Kostajnica, 1888. Sarajevo, 1975.

Studirao slikarsvo u Visokoj koli za likovne umjetnosti u Budimpeti (1910-1914). Radio


kao profesor crtanja u Sarajevu i Travniku,te u Zavodu za zatitu spomenika kulture Bosna i
Hercegovine. Bavio se naunim radom, slikarskom tehnologijom, historijom umjetnosti,
likovnom kritikom.

Predio s bijelom kuom


Cismon, 1917.
Kopai, 1918.
Ovce, 1919.
Seljanke u polju, 1919.
Ovnovi, 1919.
Kockari, 1920.
Pejza, 1920.
Kraljevski Vranduk, 1920.
Susjedi, 1921.
Rano proljee, 1921.
Putnici, 1922.
Jesen, 1923.

17
Umjetnost BIH 1894 1923

Predio s bijelom kuom

ORE MIHAJLOVI
Tuzla, 1875 1919

Uio slikarstvo u Crtako-slikarskoj koli Kirila Kutlika i Riste Vukanovia u Beogradu


(1899-1901), zatim kod Antonia Abea (1901-1903) i na Akademiji likovnih umjetnosti
(1903-1906) u Minhenu. Ovdje je ostao do 1909. a potom bio na usavravanju u Parizu
(1909-10). Zatoen u Aradu 1914.

ena u bijelom, 1904.


Portret, 1905.
ena sa eirom, 1905.
Autoportret, 1905.
Starica, 1906.
Djevojka u ateljeju, 1906.
Portret strca sa crvenim prslikom, 1907.
Portret ene u crnom, 1908.
Konj, 1910.
Pejza, 1916.
Voe, 1917.
Put, 1918.
Na obali, 1918.
Autoportret II, 1918.

ROMAN PETROVI
Donji Vakuf, 1896 Sarajevo, 1947.

Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Krakovu (1913-16), na Vikoj koli za umjetnost


i ujetni obrt u Zagrebu i Vioj koli za likovne umjetnost u Budimpeti (1916-17). Studije
nastavio u Parizu.

Portret sestre, 1917.

18
Umjetnost BIH 1894 1923

Autoportret
Motiv iz Dubrovnika, 1919.
More, 1919
Buka ulica, 1919.
Glava seljaka, 1919.
Mrtva priroda, 1919.
Kompozicija, 1920.
Ulica, 1921.
Alifakovac, 1921.

ATANASIJE POPOVI
Trebinje, 1885 Dubrovnik, 1948.

Studirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beu (1911-1914).

Iz ateljea, 1918.
Portret, 1920.
Ljevaonica, 1923.

PERO POPOVI
Prijedor, 1881 Sarajevo, 1941.

Poeo da studira filozofiju u Beu, a od ljetnog semestra 1904/05 do 1907/08 studirao


slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu. Radio kao profesor crtanja u
gimnazijama u Banja Luci i Sarajevu.

Mrtva priroda sa zecom, 1906.


Sjedei muki akt, 1907.
enski poluakt, 1907.
Starac studija, 1907.
Suzana i starci, 1907.
Studija glave, 1908.
Mladi studija
Autoportret, 1913.
Na kupanju
Akt u pleneru
Pralje
Povre
Voe

SAVO POPOVI IVANOV


Sarajevo, 1887

Uio slikarstvo u Gracu, u Beu i na Akademiji likovnih umjetnosti u Miinhenu. Radio kao
profesor u Tuzli, Sarajevu. Od 1925. ivio u Njemakoj.

19
Umjetnost BIH 1894 1923

Uz kafu

BRANKO RADULOVI
Mostar, 1885 Skoplje, 1916.

Uio slikarstvo u Srpskoj crtakoj koli u Beogradu (1903-1905), Akademiju liovnih


umjetnosti u Pragu. 1912 nastavio studije u Parizu, a odatle kao dobrovoljac srpske vojske u
balkanske ratove. Godine 1913. vratio se u Pariz, ali je po izbijanju Prvog svjetskog rata opet
dobrovoljac srpske vojske.

Sveteni, 1907.
Veernji motiv, 1907.
Djevojka
Glava djeaka
Ljetni motiv
U etnji
Loa, 1912.
Aleja
Vua topova 1912.

20
Umjetnost BIH 1894 1923

KARLO AFAN DE RIVERA


Mali Loinj, 1885 Mostar, 1979.

Zavrio Zemaljsku obrtnu kolu u Zagrebu (1903). Pohaao Viu kolu za umjetnost i umjetni
obrt u Zagrebu (1915-1917). Biva na studijskom putovanju u Veneciji. Od 1918. stalno ivi i
radi u Mostaru.

Portret djevojke, 1915.


Moja sestra, 1918.
Moja majka, 1918.
Djevojka sa utim eirom, 1918.
Barka, 1920.

DUAN RUI
Kod Stoca, 1889 Njujork, 1918.

Uio slikarstvo u Njujorku.

Studija akta
Portret
Portret slovaka

PETAR AIN
Mostar, 1885 Sarajevo, 1965.

Uio litografski zanat kod Roankovskog u Zagrebu (1900-1903), dvije godine proveo u
Grafikom institutu u Beu, bio u Minhenu, u Parizu. Od 1909-1913 studirao skulpturu i
slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Minhenu. Bio je profesor Srednje tehnike
kole i kole za primjenjenu umjetnost u Sarajevu.

Pejza
U snijegu

VILKO EFEROV
Mostar, 1895 Zagreb, 1975.

Studirao slikarstvo na Visokoj koli za likovne umjetnosti u Budimpeti. Putuje na studijski


boravak u Be i Prag. 1924. preao je iz Sarajeva u Zagreb.

Pejza
empresi, 1919.
Motiv iz sarajeva
Pod Igmanom, 1920.
Maslinik
Pejza, 1921.
U bai

21
Umjetnost BIH 1894 1923

TODOR VRAKI
Prijedor, 1882 Sarajevo, 1931.

Slikarstvo ui u Srpskoj crtakoj i slikarskoj koli Vukanovia u Beogradu (1900-1904),


zatim privatno u Belu, Prag. Zatoen u Aradu. Radio kao nastavnik crtanja u Tuzli i Sarajevu.

umski motiv, 1911.


Motiv sa Kosova
Pejza
Kozja uprija, 1914.
Djevojica, 1916.
Pejza, 1917.
Barke u Gruu, 1919.
Begovina u Stocu
Sa Miljacke, 1921.
Pred damijom, 1921.
Romanija, 1921. triptih

PETAR TIJEI
Sarajevo, 1888 1978.

Uio slikarstvo u privatnoj slikarskoj koli Janovskog u Sarajevu (1906-07), u Beu i na


Akademiji likovnih umjetnosti u Krakovu. Do 1925. ivio u Sarajevu, a onda se preselio u
Vrdnik, gdje je proveo itav ovaj period.

Zima u tatrama, 1912.


Jabuke
Motiv sa Visle, 1913.
Studija
Studija zime, 1914.
Pelinjak
Zimski motiv
Mrtva priroda
Zima u Brezi, 1919.

MIHAJLO TIMIIN
Srebrnica, 1889 Zagreb, 1925.

Studirao slikarstvo na akademija u Beu i Krakovu.

Prosjak, 1917.

LEKSO TOMAEVI
Foa, 1887 Beograd, 1932.

22
Umjetnost BIH 1894 1923

Uio slikarstvo u Kijevu. Radio kao nastavnik crtanja u Beogradu.

Portret oca

IRO TRUHELKA
Osijek, 1865 Zagreb, 1942.

Zavrio studije historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio kustos


Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a od 1905. direktor.

Motiv iz Mostara, 1891.

MILIVOJ UZELAC
Mostar, 1897 Francuska, 1977.

Poeo da ui slikarstvo kao ak Banjaluke gimnazije kod profesora Pere Popovia. Od 1923.
godine stalno ivi u Parizu i ukljuio se u Ecole de Paris.

Autoportret sa krastavcima, 1920.


Cirkus

Sfinga velegrada, 1921.

FERDINAND VELC
SSR, 1864 Sarajevo, 1920.

Studirao slikarstvo na kademijama u Pragu i Minhenu. Radio kao profesor crtanja u Sarajevu.

Jabukovo drvo u cvatu


Treskavica

RISTO VUKANOVI
Busovina kod Trebinja, 1873 Pariz, 1918.

23
Umjetnost BIH 1894 1923

Poslije zavrene Gimnazije u Beogradu uio slikarstvo na Akademiji umjetnosti u Petrogradu


(1891-92), Minhenu i na Akademiji likovnih umjetnosti (1893-98). Radio kao profesor crtanja
u beogrdskim kolama. Poslije povlaenja sa srpskom vojskom preko Soluna otiao u
Francusku, gdje je bio inspektor srpskih kola. Jedan je od osnivaa Lade.

Starac

CRTE I
GRAFIKA

Ibrahim Krovi

Prvi pogled na optu sliku ekspozicije, odnosno izbora, namee utisak da su crte i grafika
malobrojni, popratna i povremena pojava u odnosu na slikarstvo, jer su u vizurama ovi
eksponatu manjeg formata manje uoljivi i u kvantumu stvarno u manjem broju. To ipak ne
smije navesti na apriorne procjene u smislu kvaliteta i znaaja jer treba imati na umu
specifinosti ovih medija.

Kad su u pitanju crtei smijemo pretpostaviti i na osnovu odnosa savremenih umjetnika da su


mnogi crtei stvarani i tretirani kao kratkovjeni, rasipani onom neobaveznou s kojom su
najee i nastajali. Umjetnici su tada crte upotrebljavali kao prethodnu tehniku, za
eksperimentalnu fazu, kao biljelu, u najboljem sluaju za koncept. Ipak u tom irokom
preostalom fundusu moe se nai poneka ozbiljnija realizacija, crte trajnijih likovnih
vrijednosti.

Tokom posljednje decenije XIX st. a zatim i tokom prve decenije XX st. nai prvi i mladi
umjetnici pravili su crtee u duhu akademizma srednjeevropskih akademija to nisu dakle
samo akademski nego i akademistiki crtei jer su nastali za vrijeme studija i u duhu
programa stdija, u okviru tog shvatanja, dobro ocjenjeni ve u svom vremenu.

Iz tog vremena i takvog shvatanja su crtei MILENKA ATANACKOVIA, portreti linosti


iz njegove okoline, izvedeni ugljenom ili olovkom tako da je akademistikoj korektnosti i
znanju umjetnik nametnuo svoju tenju za formom, i sposobnost za karakterizaciju.

Najvii oblik razvijenog akademizma, i to u najboljem smislu upotrebljenih shvatanja,


zadrao je dugo GABRIJEL JURKI u svojim crteima koji su nerijetko izvedeni u tehnici
tvrdog pastela ili krejona i u svom konanom izgledu blii slici nego crteu. Sve najbolje
karakteristike akademizma Jurki je pravoremeno povezao sa secesijom koja mu je omoguila
potenciranje refinmana i materijala. On je iz ovih crtea, koji su nastali oko 1910. postepeno
preao ka lirskom i realistikom crteu ostavivi zamaan crtaki fundus koji pokriva jednako
sve njegove faze.

Crtei KARLA MIJIA vie nego bilo koji drugi pokazuju kako se i mladi umjetnik, jo za
vrijeme studija opredjeljuje za istraivanje i nove pojave. Za Mijia kao da ne postoje
akademski problemi jer njegovi crtei koji tretiraju ovjeka kao centrlanu temu
podrazumijevaju istovremeno i znanje i novi izraz. Minhenska akademija pruila je vie
mogunosti i poticala slobodnija shvatanja. Dr. Ludvig Karmanski govori da njegov talenat
predstavljaju i brojne karikature, crtei perom. Teme ine grupe ljudi, proleteri ija je sudbina
u procijepu mranih sila, ene pred vjealima i slino. Figure su izvedene perocrteom vrlo
razvijene linearnosti ili ugljenom.

24
Umjetnost BIH 1894 1923

Crtei PETRA AIN koje je radio na bojitima Prvog svjetskog rata nastali su takoe pod
snanim utiskom stradanja, ali je ovjekova nesrea izraena drugim sredstvima: biljeenjem
stravinih prizora, narativnijom koncepcijom i alegorijskim simbolima. Svi crtei, od kojih se
smao dio sauvao, izvedeni su briljivom tehnikom olovke, masnim krejonom ili perom,
ponekad akvarelisani. Kasnije su posluili kao podloga za mapu radirugna, a spolije rata i za
poneku sliku.

Crtei ROMANA PETROVIA nastali pod kraj druge decenije i ovog perioda zavravaju
ekspresionistiku liniju. Oni su zapravo najbolji primjeri apstraknto-geometrijske tendencije
ekspresionizma koji je potekao iz Njemakog ekspresionizma. Novo shvatanje forme koje se
zasnivalo na presjecima, lomovima, dinamiziranju i zaotravanju, pa i razlaganju,
predstavljali su novu epskresivnu snagu kojoj teme, kao to su literarno-socijalne u Mijievim
crteima, postaju nepotrebne. Znaaj ovih crtea nije samo u njihovoj stilskoj jasnoi
kompaktnosti, u kvalitetu i izrazu: oni sadre najvanije osobine potonjeg rukopisa i stila
Roman Petrovia koji e biti prepoznatljivoj u manje-vie uvijek prisutnoj konstruktivnoj
maniri.

Ni odreeni stepen reprodutivnosti grafike, koja u to vrijeme nije bila velika, nije pomogao da
se spasi od tronosti i potroivnosti. Iz vogo perioda, s kraja XIX st i u prvim decenijama XX
st. jedva se moe nai po neki list tako da je vrlo teko uspostaviti liniju razvoja ili uzronost
pojave. U skladu s prirodom grafikog medija ova djelatnost se ne pojavljuje uvijek i
obavezno, paralelno drugim umjetnikim medijima. Ona ima svoje pokretake faktore.

Istina, ne bi se mogla sva bosanskohercegovaka grafika u ove tri decenije okarakterisati


atributima angaovano-socijalne umjetnosti, kao to drugi meidji nisu bez sluha za takva
stanja, bez pogleda na svoju okolinu i ubjeenja. Tek, grafika nie i izbija samo u pojedinim
trenucima bosanskohercegovake umjetnosti vie vezana uz razvoj pojedinih umjetikih
linosti i za individualne reakcije.

O grafici i grafikoj djelatnosti umjetnika nema mnogo podataka. Uglavnom smo upueni na
dva-tri-tura izvoda o kolovanju i na manje vrijesti i osvrte u tekuoj tampi; piui o
slikarstvu autori najee samo uzgred pomenu grafiku. Pri tome jdnako i u katolizima
izlobi, kao i u tampi, crtei se nekad nazivaju grafikama i govori o grafikim kvalitetima
umjetnika, a radi se u stvari o kvalifikaciji crtakih sposobnosti.

Nai umjetnici su njegovali preteno tehnike visoke tampe: drvorez i linorez to na izvjestan
nain govori ne smao o odlunosti umjetnika za slobodnije, novo shvatanje i ekspresionizam,
nego i o nedostatku boljih uslova za sloeniju duboku tampu. Umjesto grafike u boji Karlo
Miji, Roman Petrovi i ponekad Adela ber, crno-bijeli otisak boje akvarelskim bojama.
Tehnika oskudnost podudarala se sa umjetnikovom leernou jer se ne pridravaju ni drugih
zahtjeva: nedostaju potpunije signature, datumi i podaci o ediciji.

I bosanskohercegovaki umjetnici su u ovom periodu izdali grafike mape: najprije Petar ain
1917. izdaje mapu sa 40 radirunga pod nazivom Ples rata, a 1920. Karlo Miji i Roman
Petrovi izdaju zajedniku mapu u kojoj su prilozi njihovi samostalni listovi najvie s temama
i motivima Bosne. To je bila mapa drvereza, crno-bijelih otisaka ili akvarelisanih a sastojala
se od 12 listova. Petar Tijei i Roman Petrovi izdaju mapu litografije pod nazivom Crtei iz
rudnika, nazvana jo i Crni dijamanti. Crtee za ovu mapu napravio je petar Tijei.

25
Umjetnost BIH 1894 1923

Poeci grafike umjetnosti ne podudaraju se sa slikarstvom, pa ni sa skulpturom. Do danas


nije bilo mogue utvrditi ni jedan list s kraja XIX st. koji bi pripadao nekom
bosanskohercegovakom umjetniku. Smije se pretpostaviti da su nai mladi umjetnici za
vrijeme studija na srednjeevropskim akademijama napravili i po koju grafiku. Zna se
pouzdano da je ADELA BER za vrijeme rasupsta u Bosni radila grafike takvi su motivi iz
Jajca u kojima istina grafika rjeenja jo ne prevazilaze zanimljivost motivike.

U grafici Bosna i Hercegovine prema tome namamo kao u slikarstvu ili crteu poetkom ovog
perioda djela s obiljejem i kvalitetom akademizma i slinih pojava. Kad su prvi naii ujetnici
usvajali grafika znanja akademizma je ve bio potisnut u znatnoj mjeri i sa srednjeevropskih
akademija. Veinom su umjetnici odravali vezze i sa tradicionalizmom i sa novim pojavama.

S druge strane u Bosna i Hercegovini su djelovali u okviru Austro-ugarske monarhije strani


umjetnici koji su se bavili pokatkad i grafikom. Takoe tu je i asopis Nada, u kojem su
saraivali svi poznatiji umjetnici iz cijele Monarhije. U cijloijni grafiki prilozi u Nadi stoje u
okviru tradicionalizma, realizma, romantizma i akademizma. Nije meutim, mogue danas
utvrditi neposrednu vezu i uticaje ove grafike stranaca na domae umjetnike.

PETAR AIN Ples rata, 1917. izveo ih je u vrlo korektnom klasinom bakropisu, vrlo
razvijene linearnosti, sloene i narativne kompozicije. u cjelini je to tradicionalan repertoar,
samo fragmentarno pokazuje uticaje secesije.

Grafika KARLA MIJIA, meutim, iako ivi pored tradicionalizma, odvojila se i odmakla od
toga za decenijsku distancu. Miji je na poetku svog grafikog stvaralatva stao na
najisturenije pozicije novih pojava. Miji se vrsto i trajno opredijelio za ekspresionizam.
Njegovi drvorezi predstavljaju najistiji izraz novog shvatanjaa, izraz smjelog umjetnika koji
stvara u sreditu sukoba ili u prostoru svjeih tragova ovjekovog stradanja. U svojim
drverezima snano deformie figuru, a figuralnim skupinama daje socijalni akcent, ostajui
uvijek blii linoj ekspresiji i protestu, ali za opte i sveljudsko, bez prsta usmjerenog na
lokalne prilike.

Ekspresionistiku liniju prihvata i nastavlja pod kraj druge decenije ROMAN PETROVI.
Smirivanje je naroito uoljivo na temama koje nisu liene prizvuka folklora. To se u isto
vrijeme desilo i Mijuu radei zajedniki na mapi grafika s motivima i likovima iz Bosne
oni su radi itljivosti i funkcije mape podredili svoj gest i rez tako da mapa u cjelini
predstavlja inverzno djelo u okviru njihovog opusa.

Ekspresionizam u grafici Bosna i Hercegovine nije rairena pojava, kao uostalom i grafika u
cjelini. Radi se i o malom broju umjetnika, a i po broju skromnoj produkciji. Meutim, i
malobrojna ona zauzima svojom glasnoom, snagom i orginalnou istaknuto mjesto u
bosanskohercegovakoj umjetnosti.

Poetkom tree decenije ekspresionizam u grafici postepeno jenjava. izmeu pojedinih listova
ili poduhvata postoje velike praznine, otsustvo sistematinosti i hronologije u radu umjetnika i
slino.

Pojava seceija je u skromnom obimu. Miji i Petrovi usvajaju secesiju ekspresinvnog smjera
koja se kod njih manifestuije u linij pratilji nemirne i vretenaste forme. Stilizacija se dakle
samo gragmentarno pojavljuje i ne tei dekorativnom nego simbolinom.

26
Umjetnost BIH 1894 1923

Grafike ADEE BER pokazuju od samog poetka tendenciju da grafiki i tematski sadraj
pordredi lirskim formama i osjeanjima. Sasvim su joj strani eksplozivnost, snaga i ekspresija
njenih kolega. Svoje ranije drvoreze s motivima starog Jajca jo je rezala u akademsko-
realistikom duhu nagovjestivi samo u mekoama reza i prisustvu po kojeg stilizovanijeg
oblika da e se kretati ka seceiji. Secesiji je meutim, relativno kasno dala glavnu ulogu, tek
krajme druge i poetkom tree decenije kad je bila svugdje naputena. U naslijeu secesije
Berova je nala najpodatnije forme za svoja lirska osjeanja. Drvorezi Adele Ber pokazuju
tenju umjetnice da dovede svoje emocije u ciklina stanja prirode. Ne trai temu izvan
fizike i pejzane vizure, na njenoj ploi predio ili kakvo stablo vrbe ne tei preinaenju niti
realistikom oponaanju.

Pri kraju ovog perioda, oko 1923. godine, bosanskohercegovaka grafika dostie
naintenzivnije doba, u kojem su aktivni svi koji su se do tada pojavili kao grafiari. To je
vrijeme mijena, koje istina ne znae razvoj, jer iza promjena koje umjetnici tada unose, ne
slijedi period ostvarenja gasi se zapravo period eksresionistike grafike i umjetnici daju
socijalnlnijm sadraijma prednost.

U tom smislu na kraju ovog perioda treba istai dvije stvari, litografije Petra Tijeia i Roman
Petrovia i Mijieve drvoreze.

Mapa litografija koju su zajedniki izdali Petar Tijei i Roman Petrovi, za koju je Tijei
dao svoje crtee to ih je radio neposredno po rudnicima Breze, Varea i koje je Petrovi
prenio u litografiju. esto se drao uzora, motivi su preneseni dosljedno.

Drugo sa ime se zavrava ovo razdoblje jesu MIJIEVI drvorezi Raspee i Hrist i
Samarianka koji predstavkaki tematski nastavak jednog dijela Mijieve grafike, ali u
potpuno novoj formi. Dok su rnaiji drvorezi imali onu nemirnu i snaunu i gravitu formi, ovi
su izrezani velikom disciplinom pri emu je Miji formu sasvim smirio i u ova dva lista
elaborirao problematiku decenije u njenim najvanijim elementima.

MILENKO ATANACKOVI

S ogledala, 1900. crte perom


Studija djevojke, crte ugljenom
Studija starice, crte ugljenom

ADELA BER VUKI

Autoportret, 1910. crte ugljenom


Zenica, 1915. crte olovkom
Ljeto, drvorez
Akt, drvorez
Pejza s vrbama, 1918. , drvorez u boji
Stara vrba, drvorez
Sarajevo, drvorez
Sa Miljacke, 1923. drvorez

GABRIJEL JURKI

27
Umjetnost BIH 1894 1923

Proplanak, 1911. vrdi pastel..


Bjegunci iz popaljenih sela, 1914. pastel
Skica za portret, 1916, crte krejonom u boji
ena u itu, 1918. tvrdi pastel.

LUZA KUZMI MIJI

Seoski motiv, crte olovkom

KARLO MIJI

Objeeni, 1908. crte olovkom


Kolona radnika, 1913, crte perom
Polja, 1916. crte kistom
ene pred vjealima, 1918. crte ugljenom
Radnici, crte ugljenom
Stara vrata, 1919, crte kistom
Brdo, 1921. crte kistom
Stablo, 1922. crte kistom
Objeeni, 1908. drvorez
Skidanje s krsta, 1919. drvorez s akvarelom
Bijeg u Egipat, drvorez akvarelisan
Iz ciklusa Krini put, do 1920. drvorez
Zidanje skadra, 1920, drvorez
e, drvorez akvarelisan
Hrist i samarianka, drvorez
Raspee, drvorez

ROMAN PETROVI

Portret, crte krejonom


Autoportret, 1923. crte krejonom
uma, 1921, crte krejonom
Zraci, crte ugljenom
U umi, crte krejonom
Na periferiji, 1923. crte krejonom
Vaskrsenje, crte olovkom
Alegorija, 1918, drvorez akvarelizsan
Iz mape Roman Petrovi i Karlo Mijia do 1920: seljak, Starac, Sarajevo Careva damije,
linorez akvarelisan

PETAR AIN

Molitva u polju, 1918, crte


Sa mara, crte olovkom
Italijanski poloaj, sa palima, 1918. crte perom akvarelisan

28
Umjetnost BIH 1894 1923

Ribari, linorez

PETAR TIJEI I ROMAN PETROVI

Iz mape litografija Crni dijamanti1923. Livenje eljeza, Juno okno u Vrdniku, Povratak s
rada, Rudari, Otvaranje vatre

SKULPTURA
Milo Radi

O poecima bosanskohercegovake moderne skulpture, a i pune plastike uopte, moe se


govoriti tek od kraja prve decenije prolog stoljea,kada se, u ljeto 1910. godine, sa studija iz
Minhena vratio u Sarajevu na prvi kolovani kipar Robert Jean i daroviti i proslavljeni kipar
Beanislav Dekovi. Ovo zakanjenje je posljedica specifinih vjerskih, politikih i optih
kulturnih prilika u zemlji, gdje su i pravoslavlje i islam svojim vjernicima zabranjivali
pravljenje rezanih ili livenih likova, dok je katolika crkva svoje potrebe za plastikom
podmirivala unoenjem skulptura sa strane. Dvojica najdarovitijih skulptora iz prve
generacije kolovanih umjetnika iz Bosna i Hercegovine nisu se ni vratili poslije uspjeno
zavrenih studija na strani.

Stariji je ROBERT JEAN IVANOVI ostao stalno u Zagrebu. Iz vremena kolovanja na


Vikoj koli za umjetnost i umjetni obrt, koje odaju solidno poznavanje osnovnih zahtjeva
vjetine modelovanja, i jedna glava djevojke u gipsu, Sjeta. Ona je danas jedna od najboljih
njegovih realizacija, kako u gipsu, tako i u kasnijim varijantama u kamenu. Po kontrastu
meko klesanog lica i neobraenih djelova kamena, oigledno upuuje na Michelangela kao
novi uzor. Izvajao je i Portret djeovjek, tencencija ka stilizovanju kao jedno od obiljeja
moderne umjetnosti. Kleei enski akt. Izmeu Sjete i Portrete djevojke, samo rijetke
skulpture ivotinja koje ga odaju kao vsnog animalistu, odudaraju od socijalne tematike.
Njegovi radovi poslije veliaju ljudski rad. Na koloturu, Na polugi. Novi ciklus Plesaice, to
su reljefi u drvetu, vitka tijela djevojaka.
On je pored Karla Mijia na najangaovaniji umjetnik tog vremena.

SRETEN STOJANOVI najmlai umjetnik. Poeo je da se bavi plastinim oblikovanjem


pod neobinim okolnostima u drvorezbarskoj radionici na robiji u Zenici, gdje je dospio
poslije presude Mladobosancima, okrivljenim za antentat na Franza Ferdinanda 1914. godine.
Amnestiran je 1917. i upuen na kolovanje u Be. Portreti roditelja. Oba su koncipirana
rezbarski, samo se na portretu majke, livanjem u bronzi izgubilo poneto od otrine reza u
postupku modelovanja, pa je cijal povrina u definitivnom materijlu postala vibrantnija, a
oev je klesanjme u granitu malo stilizovan. Uio je i u Parizu. Portret prijatelja. Svoja nova
djela proeo je neto arhainim duhom. Najbolje ostvarenje ove vrste je Djevojka s
draperijom.

IVA DESPI SIMONOVI dola je u Sarajevo iz Zagreba, sa lijepom umjetnikom


reputacijom. Njene plakete podsjeaju na rane renesansne majstore, to e biti karakteristika i
nekih njenih kasnijih radova. Utjeha, Aleksa anti, Dobri prijatelji, djeca u snijegu. Ova
posljednja su figuralne kompozicije pune plastike i modelovana slobodnije imprsonistiki,

29
Umjetnost BIH 1894 1923

tako da mjestimino podsjeaju na kasniju Giacomettijevu maniru, to je znata doprinos Ive


Despi bosanskohercegovakoj skulpturu, u kojoj je, djelimino imala i pionirsku ulogu.

IVAN ECKERT djelovao u Travniku, njegovi radovi nisu sauvani. Bol. Beba. Moe se
pretpostaviti da je insistirao na prikazivanju emocija po nazivu njegovih djela.

IVA DESPI SIMONOVI


1891 Sarajevo, 1961

Uila na enskom teaju za umjetnike radnje na Obrtnoj koli, pa kada je teaj zatvoren
dola je na kiparski odjel Privremene vie kole za umjetnost i umjetniki obrt u Zagrebu.
Studijsku boravci u Minhenu i Parizu. Od 1920. ivjela je u Sarajevu.

Portret, 1916. jednostrana medalja, livena bronza


Lijenik, jednostrana medalja, livena bronza
Utjeha, 1923 plaketa, livena bronza
Djeca u snijegu, bronza

IVAN ECKERT
Travnik, 1891 Zagreb, 1953

Zapoeo studije slikarstva u prioravnoj koli u Beu, a kasnije preao na kiparstvo oje je
studirao na Visokoj koli za likovne umjetnosti u Budimpeti i na Akademiji likovnih
umjetnosti u Minhenu.

Beba, 1923. maska, bronza

ROBERT JEAN IVANOVI


Sarajevo, 1889 Zagreb, 1968.

Zavrio Obrntu kolu u Zagrebu (1904). Jedno vrijeme radio kao dekorativni kipar u Sarajevu.
Zagrio kolovanje na Vioj koli za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Pod kraj prvog
svjetskog rata radio kao kipar na nadgrobnim spomenicima.

Portret djevojke, 1917. maska, bronza


Kleea figura, 1918. bronza
Glava djevojke, 1922. reljef, bronza
Primavera, 1922. reljef, drvo

SRETEN STOJANOVI
Prijedor, 1898 Beograd, 1960

Izuio drvorezbarski zanat na robiji u Zenici (1915-17), a u tako naredni dvije godine
usavravao se u Beu. Nastavio studije u Parizu. Od 1922. godine ivio i radio u Beogradu.

30
Umjetnost BIH 1894 1923

Moj otca, 1919. granit


Moja majka, 1919. bronza
Portret prijatelja, 1920. bronza
Meksikanka, bronza
Mis missis, 1921. bronza
Bista djeteta, bronza
Djevojka sa draperijom, bronza
Djevojka sa ruom, reljef, drvo

31
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Smiljka inik

Umjetnost
Bosne i Hercegovine
1924 1945
Azra Begi

PRILIKE

Vrijeme odlazaka

Beograd i Zagreb postoju kulturni centar gdje odlaze nai umjetnici. to se kolovanja tie,
zanimljivo je da u ovom periodu, uprkos sve veoj orijentaciji na jugoslavenke centre
umjetnikih studija, jo uvijek postoji jak interes za uenje u inostranstvu.

Likovni ivot u Sarajevu 1924-29.


Drutvo umjetnika 1923-1927.
Osnivanje Cvijete Zuzori 1924.
Otvorenje Salona Skoaji 1926.
GSK 1928.

Poslije 1923. prestaju zajednike izlobe Drutva umjetnika u Sarajevu a likovni ivot je
prilino osiromaio.
Poetkom 1924. odrana je osnivaka skuptina Udruenja prijatelja umjetnosti
Cvijeta Zizori koje su, po ugledu na istoimenu beogradsku organizaciju, osnovale
istaknute sarajevske gospoe.
Pored Cvijete Zizori u organizovanju likovgnog ivota i pomaganja umjetnika
uestvuje i dalje Srpsko kulturno-prosvjetno drutvo Prosvjeta i Hrvatsko kulturno drutvo
Napredak i muslimanski Gajret, te jevrejska La Benevolencia.
Vaan dogaaj tree decenije bio je i otvorenje Izlobenog salona Desimira Skoajia
1926. u ijim su prostorijama prireivane mnoge izlobe.
1928. osnovana je Grupa sarajevskih knjievnka, koji su se bavilli organizacijom
likovnog ivota. Veze slikara i knjievnika bile su intenzivne, knjievnici su vrili funkciju
likovnih kritiara.

etvorica 1929-1931

Ne krijui svoje ambicije da zamijene prijanju organizaicju tj. ve ugaeno Drutvo


umjetnika, trojica naih starih znanaca i u to vrijeme najagilnijih sarajevskih slikara - oko
Mazali, Karlo Miji i Roman Petrovi kojima se pridruio i zagrebaki ak Sigo
Summerecker, formirali su Grupu etvorice. Grupa se raspala 1931. godine, postojala je
razlika u likovnim opredjeljenjima lanova i sukobi na ljudskom planu.

1
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Galerija slika Zemaljsko muzeja 1930-1943.


Galerija slika grada Sarajeva 1934.

Za novu kolekciju posluili su radovi iz Umjetnikog odkeljena pri institutu za istraivanje


Balkana, pokloni graana. Teret priprema traenja i pronalaenja djela iznijeli su uglavnom
oko Mazali i muzejski sekretar Rudolf Zaplata. Kritika je bila podjeljena, dr. Jovan Kri
kae: Muzejska galerija, bez izbora i kritike sakupljena gomila slika koje su se sluajno
zatekle u Sarajevom muzeju, u arhinu Nade i pokloni pojedinaca, ne moe se nazvati
galerijom. Bez obzira na sve zamjerke, galerija je odigrala pozivirnu ulugo u prikupljanju,
luvanju i prezentiranjunaeg umjetnikog blaga, najvie Mazalievom zasluvom. Na tim
temeljima i s tim fundusom otpoela je svoj rad Umjetnika galerija BiH 1946. godine.

Novi duh etvrte decenije


Poloaj likovnih umjetnika

Antagonizmi meu umjetnicima postajae s vremenom sve otriji. Glavna bitka vodie se
izmeu artizma i angaovanosti, kao i sukob mladih i starih.
Kroz itavo ovo vrijeme poloaj naih umjetnika, po miljenju njihovih savremenika i
njih samih, ostaje tragian. Savremenike naroito zabrinjava pto se mladi kroz itavu treu i
dio etvrte decenije ne vraaju u zaviaj po zavretku studija.
Razjedinjeni, ali svjesni da bi udrueni na profesionalnoj osnovi imali vie ani za
uspjeh, sarajevski slikaru su u ljeto 1935. formirali Kruga.

Krug 1935-38

Krgu su njegovi osnivai nazvali manjom grupom otvorenih vrata. Naziv grupe simbolizirao
je likovnu umjetnosti, oznaavajui istovremeno mogunost irenja i suavanja. Krug je u
prvi mah okupio etiri lana: Mijjia, Mazalia, Hinka Laasa i Branka otru. Zadatak im je
oivljavanje umjetnikog ivota u Sarajevu. U prvi plan je istaknuto potivanje umjetnike
individualnosti svakog lana, a za osnovu je uzet studij prirode, bez izvjetaenosti,
eksperimentiranja i fantazije, jedan konzervvativan program.
Prva zajednika izloba bilaje izloba bosanskohercegovakih pejzaa Izloba naih
krajeva. Naila je na podjeljenu kritiku, socijalno orijentiran ih je napala.
Rezultat spora izmeu starijih i mlaih umjetnika rezultirao je da su se pojavile dvije
izlobe: Stariji su nastuili u foajeu Barodnog pozorita, a Mlai u kolo umjetnih zanata.
Dvije su vodee tendencije angairanih i graanskih realista s druge strane, odnosno
konfrontiranje Dimitrijevia, Mujezinovia i Ozme, spram Mazalia i donekle Mijia.
S Mijievim prelaskom u Zagreb 1938. godine Krug se raspao a s njim i posljednji
pokuaj neangaovanih da se organizuju spram pobjedonosno nadirue socijale.

Socijalna umjetnost u Bosna i Hercegovini


Izloba Petrovi Studin Baylon 1933
Izloba mlaih 1936.
Collegium artisticum 1939-41.

2
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Izloba petorice 1941.

Ideju o crveno obojenoj umjetnosti susreemo u Sarajevo jo 1917. godine.


Roman Petrovi postaje stoer oko koga se organizuje sarajevska socijalna umjetnost.
Ideja da umjetnost treba da podstakne na borbu nije bila nova u nas. Nova je bila
tenja za objedinjavanjem napora i sintetiziranjem iskustva pojedinih umjetnosti, da bi se
sredina to masovnije politiki aktivirala i povezala bez obzira na nacionalnu i vjersku
pripadnost. Praki aci: muziar Oskar Danon, arhitekta Jahiel Finci i koreograf Ana Rajs,
kojima se pridruio i slikar Vojo Dimitrijevi, primjenili su 1939. godine jednu novu
organizacionu formu. Bilo je to sintetiko pozorite, konstruirano pod imenom Collegium
artisticum, kao sekcija Sarajevske filharmonije. Program je bio odmah jasan: ovaj sintetiki
teatar trebalo je da objedini manje-vie sve umjetnosti od muzike, plesa, pantomime,
arhitekture, slikarstva i folma do drame i poezije. Ubrzo je Collegium u svojim rukama drao
maltene itav kulturni ivot grada. Collegium artisticum imao je dva cilja: punu socijalnu
angaovanost, uz najsavremeniji umjetniki izraz. Realizacije nisu uvijke bile na nivou elja,
ta radilo se uglavnom o entuzijastima amaterima. Nije se davalo prednost jednoj umjetnikog
disciplini nad drugom.

Cvijeta Zuzori izmeu dvije vatre

Cvijeta Zuzori je bila i ostala glavni organizator likovnog ivota u Sarajevu kroz itavu
etvrtu deceniju.

Likovni ivot u unutranjosti

Kroz itav ovaj period Sarajevo je bilo i ostalo najznaajiniji likovni cetnar na teritoriji Bosna
i Hercegovine. Ima umjetnika i u drimg mjestima, ali na alost nema veeg znaaja. Na prvo
mjestu dolazi Banja Luka.

Profil etvrte decenije i likovna kritika

Veoma je simptomatino da se Mazali prograsio slikarem modernog smjera tek onog asa
kada su tradicionalizam i klasicizam postali aktuelni u jugoslavenskoj umjetnosti. Mazali se
zalae za miroljubivu koegzistenciju starijih i modernih.
Ideologija angairane umjetnosti nije htjela da zna za razloge isto umjetnike,
stupajui u prvi plan traila je od umjetnika da joj se prilagoi i pokori ili da, u protivnom,
bude izpoen.
Svi bosanskohercegovaki umjetnici bavili se se, dakle, domaom tematikom, a oni
najambiciozniji i traenjem domaeg izraza.
U toku ratnih godina, za razliku od Zagreba i Beograda, izlobena aktivnost u
Sarajevu je potpuno zamrla. Umjetnici kji nisu otili u parzitane ili nisu bili protjerani u
logore, nastavljaju sa radom, pa iz raznog doba imamo kvalitetnih djela Jovana Bijelia,
Nedeljka Gvozdenovia, Roman Petrovia, Ive eremete, Rivere i dr.

3
Umjetnost BIH 1924 - 1945

SLIKARSTVO

Neorealistike tendencije dvadesetih godina

Godina 1924. sa kojom poinjemo ovu izlobu ne oznaava nikakvu prekretnivu u ivom
tkviu bosanskohercegovake umjetnosti. U njoj se nastavljaju ranije otpoeti procesi. Duh
vremena favorizirao je u dobroj mjesti restauratorske tendencije u umjetnosti i iao i prilog
konzervativnoj struji.

BECI je jo u blaujskom periodu evoluirao od sezanizma ka neoklsicizmu.

Domaa kritika imala je priliku da po prvi put primjeni termin neorealizma 1925. na izlobi
ROMAN PETROVIA. Autoportret iz 1924. mada formalno jo vrsta, ve lien kubistike
analize, a osobito se doimlje izuzetna koloristika svjeina u partiji lica. Autopotret iz 1926.
uprskos izvjesnom manirizmu ima i neke znaajke maginog realizma, kao to su ugaena i
svedena paleta, prilino uklonjeni tragovi rukopisa, pomalo idealizirana predstava.

Najraranija poznata nam djela OKE MAZALIA koja su ukljuuju u ove tendencije tree
decenije potjeu iz 1925. godine. Studija za portret supruge najavljuje novu Mazalievo
paletu, u kojoj dominiraju modro i modrozeleno, a kasnije e im se pridruiti sivo,
sivoljubiasto, ugaena crvena, mrka i topli oker. Iz 1926. potjee vrsto graeni Bijeg u
Egipat. Antologijska djela maginog realizma Na ljetovanju, Herojski kraj, Skela na Drini, u
kojima posvemanja zaleenost oblika ii atmosfera iekivanja, neuhvatljive i neodgonetljive
tajne podsjea na metafizikog slikarstvo. Mazali je za razliku od Mijia areniji, razovrsniji.

Prije Mazalia, a potom paralelno s njim, stvarao je MIJI neveliku seriju blistavih djela.
Vrhunac svoenja na ogoljelu arhitekturu predmetnog predstavlja Planinski pejza, istanan
do krajnjih granica, sa majstorskim stepenovanjem planoa u apsolutnoj koloristikoj ravnotei
toplog i hladnog. Tu su i pojednostavljeni Portret Hihle Kuzmi i poema u zelenom Drina,
potom jedna kanoldovska Mrtva priroda, sa otrobridnim liem, sugestivno jasna u istoti
stila i maginom sjaju nekoliko banalnih predmeta. Portret moje ene. Tematski registar je
suen na pejza, bosanski i dalmatinski, portret i mrtvu prirodu. Izvedba pokazuje zavidan
zanatski nivo.

Godine 1927. mladi apsolvent zagrebake Akademije HINKO LAAS naslika je svoju Bistrik
mahalu u pastelnom sivoruiastom tonalitetima, sa pogledom odozgor i zaleenim kubisima
oblika.

Sudei po kritikama i po radovima koje sa sigurnou moemo smjestiti u ovaj period PETAR
TIJEI je nstavio da se kree u dva smjera: tradicionalnom stazom svjetlosnih i koloristikih
usklaivanja u nizu dalmatinskih i bosanskih pejzaa i putem traganja za solidnom fornom i
konstruktivnim slikanjem, to ovom nekadanjem sezanisti nee biti teko. Mrtva priroda sa

4
Umjetnost BIH 1924 - 1945

precizno modeliranim oblicima, upeatljiv Stari mornar, Stari ruda, U krmi sa ljepoticom
noi u prvom planu i etvoricom kartaa u pozadini.

LUJZA KUZMI MIJI sa svoje tri mrtve prirode sa cvijeem iz 1922. pribliila se
neoklacizizmu odnosno muzejskom realizmu, dok neto kasnija slika U brdima svjedoi o
kretanju u pravcu geometrijski strukturirane predstave bosanskog predjela.

SIGO SUMMERCKER nosio je u sebi uroenu tenju za mjerom, harmonijom, redom i


solidnou, za volumenom oblikovanim krtim ali biranim koloritom, ime su uklopio u
racionalnu klimu tree decenije.

MICA TODOROVI ula je u poetiku tree decenije u nau umjetnost istovremeno u znaku
Cezanna (Kruke) da bi potom, nakon boravka u Italiji, prihvatila utjecaje firentinskog
Quattrocenta u oblicima, zatvorenim preciznom linijom, koja otro oiviuje lik, djelei ga od
pozadine. Zanimljivo je da se ba u opusu ove slikarice ispoljava dualizam karakteristian za
evropsku umjetnost dvadesetih godina, s jedne strane, interes za romantinu i vanvremenu
idilu (Ljuljaka) a s druge strane verizam, u neku ruku blizak novoj stvarnosti. ova posljenja
veristika tendencija izraena je u nekim izgubljenim slikama (Trudna ciganka, Glava
ciganke, Suzana i starci) i u karikaturama. No, za razliku od veine svojih kolega i prijatelja
Mica Todorovi okrenuta je iskljuivo urbanoj tematici. U njenom opusu tijesno se prepliu
dekorativno-romantino i veristiko uz lica koja kao da su izronila iz vjenosti, susreemo
pomalo i karikirane fizionomije, pa se od ljupkosti preko monumentalno-dekorativne strogosti
i ozbiljnosti stie do lucidne psiholoke i tipoloke karakterizacije nekih likova. Slike ove faze
raene su temperom, potez je gotovo nevidljiv, utran u podlogu, a tonski prelazi su izuzetno
profinjeni. Dominiraju zemljani tonaliteti, a slikarica znade majstorski oivjeti cinoberom
usana, modrilom oiju ili cvijeta. Njen doprinos umjetnosti se mo\e opisati kao jedinstven i
neponovljiv.

ISMET MUJEZINOVI niz portreta porodice aldarevi iz 1927. Njegovi radovi nosi
izjesna obiljeja muzejskog slikarstva i teko bismo im mogli propisati socijalnu angairanost,
uprkos tematici. Izvlaenje mree doima se iskljuivo kao briljantna parada slikanja ljudskog
tijela u nizu skulpturlalnih snano pokrenutih polunagih mukih figura. etelice, pregledna i
uravnoteena kompozicija, znatno bogatiji kolorit, meka zaobljenost oblika.

Pribliili smo se zavretku ovog naeg saetog prikaza slikarstva dvadesetih godina u Bosna i
Hercegovini, u njegovom postavangardnom periodu. Na poetku stoji tvrda geometrizirana
modelacija Karlo Mijia, Roman Petrovia i oko Mazalia, a na kraju meka zaobljenost
zakanjelih, stereometrijski predoenih oblika Ismeta Mujezinovia. Naa umjetnost tog
vremena se moe svrtati u kategoriju realizma.

U itavom ovom kretanju izdvaja se bogat, arolik i nejadnakih kvaliteta opus ROMANA
PETROVIA, sa tako oiglednim peatom, naprosto je neponovljiv i u svojim manama i u
svojim vrlinama. Iz Pariza se vratio sa djelima neoklasicistikog karaktera, ak i sa ponekim
raenim u duhu maginog realizma. Teme trpi ne samo iz urbanog ve i iz ruralnog

5
Umjetnost BIH 1924 - 1945

ambijenta, ne bjeei ak ni od folklora i bosanskih tipova. Pred kraj decenije Petrovi


otpoinje rad na svom najveem i najpoznatijem ciklusu Djeca ulice, meu ije formate spada
Djeak s balonom iz 1929. Njime se otvara novo poglavlje nae socijalno angairane
umjetnosti etvrte decenije.

Tendencije tridesetih godina

ROMAN PETROVI rijetko datira djela. ini se, ipak, da se prvi od naih umjetnika koji
su pratili savremene trendove okrenuo boji. Ovo je osobito dolazilo do izraaja u akvarelima
koji, ve po svojoj prirodi meki, daju svjeu liriku boja.

MAZALI u asu obrta iz maginog u poetski realizam etvrte decenije uzdie do najviih
dometa bosanskohercegovakog slikarstva. Stari jablanovi, Stari grad. Nova faza poetrskog
realizma moe se podjijeliti u dva dijela: do 1935. forma je vrsta, pasta njee nanesena
slikarskimm noiem. To je vrijeme delikatnih valerskih gradacija razliitih okera, plvog,
zelenog, i sivog, ostaje se u demonu tonskog slikastva. Formiraju se sada dva tipa pejaa koje
e majstor zadrati do kraja ivota: planinski krajolik Bosne i ravnilarski predio Posavine. U
planinskim pejsaima nebo je obino svedeno na jednu usku prugu stinsutu meu klisurama, u
ravniarskim horizont je nizak, nebesa bremenita kiom, dramatino rasvijetljena, na
njihovom ozau redovno se uzdiu ogoljele vrbe. Predveerje na Savi.
Mazali svoje vienje Bosne u ovom periodu naziva naturalistikim, jer se raalo u
neposrednom dodiru sa prirodom. Karakterie ga pomjerenost od vanjitne prema
unutranjosti, a sam izbor motiva ukazuje na umjetnikovo raspoloenje: gole vrleti, pusto
kasne jeseni i ranog proljea, tiine pred buru, olujna nebesa.

DANIEL OZMO iz njegova opusa, u dobroj mjeri ratom unitenog, sauvalo se svega par
ulja i nekoliko akvarela, po kojima se da zakljuiti da je slikao u tragu poetskog realizma.

BRANKO OTRA kritika je zapazila njegov tmurni i zeleni kolorit.

Miji i Mazali ostaju u granicama tonskog slikarstva. MIJI koristi sive, zelene, okerne i
plave tonalitete. U stopu ga pratii njegov uenik LAAS lije pejsae ponekad jedva moemo
razliovati od uiiteljevih. MAZALI i OTRA rade slikarskim noem, do dok otra obrauje
detaljno svaki predmet za sebe pa ih onda sjedinjuje, a pomae se pri tom i drkom noa ili
njegovim iljkom, Mazali u jednomm tonu preplavi cijlu plohu slike tanko, pa u taj
jedinstven ton, dok je vlaan, debelim naslagama slae ostale tonove, spajajui ih jedan u
drugi.

JOSIP MONSINO LEVI jeste najmlai na slikar izmeu dva rata. Linost iroke kulture i
irokog stvaralakog dijapazona, bavio se jo baletom, glumom, pozorinom scenografijom,
poezijom. Kritika nije propustila da uoi bizrnost njegovog kolorita i njegovu egzotinost. Bio
je slikar urbane tematike, volio je ivost i brzinu velegrada. U njegovom opusu apsolutnu
prevlast imali su tada figuralni motivi, koje je uzumao iz svijeta spektakla, cirkusa, kabarea.
Raz ga se sa 25. godina otjerao u svijet, najprije u Pariz, Egipat i Ameriku.

6
Umjetnost BIH 1924 - 1945

DANILUS KABILJO bio je slikar pomalo starinskog kova i orijentacije. Bie da su


miljenja kritiara obeshrabrila ovog veoma delikatnog ovjeka i on se, poslije uea na tri
prve zajednike izlobe naih umjetnika vie nije ukljuivao u njihovu izlobenu aktivnost.

LUKA EREMET glavna znaajke njegovog slikarstvu su suptilnost i izvanredna


koloristika sloboda akvarela. U kafani. Ovaj slikar radosne vedrine, iji je opus dopro do nas
samo u fragmentima umro je od suice.

ADELA BER nije imala sreu svoje mlae kolegice Mice Todorovi da bude prihvaena od
svojih kolega kao ranvopravan i rado vien lan njihove zajednice. Moda zato poslije 1921.
nije izledala u Sarajevu, sve do 1938. godine. Njeni plaviastosmei zimski pejsai sa
uakstim fasadama bosanske arhitekture, bez prolaznika, imaju neto od metafizike jeze. U
akvarelima je i vedrija i slobodnija, a ima ih ak na rubu apstrakcije. I uope, dalmatinski
pejsai su joj znatno topliji od bosanskih. Pored ovoga, Berova je stovrila vrijednija djela u
grafici, a njen opus eka temeljitiju obradu.

PETAR TIJEI Mrtva priroda. Rijetka koloristika profinjenost, na gradacijama muklih


tonaliteta sivog, smeeg, zelenog. Poslije 1930. Tijei sve vie upotrebljava istu boju s
palete koja granii sa sirovou, pri tom mnogo koristi slikarski noi. Portret oca sav u
materiji i reljefu. Kao i na svojim pejsaima iz etvrte decenije, Tijei na ovoj slici koristi
boju posve slobodno i u funkciju ekspresije, a cjelina ostavlja snaan i upeatljiv dojam.
Nasuprot ovakvim slikama stoji ona suptilna Zma u Vrdniku, sazdana na delikatnom sazvuju
plaastih i ruiastih tonaliteta.

VLADO MARJANOVI bio je aktivan u periodu socrealizma. Livno odlikuje je irok,


slobodan potez i neobino iv kolorit.

MICA TODOROVI ukljuila se u sarajevski likovni ivot etvrte decenije i od tada je


njena izlagaka aktivnost vezana iskljuivo uz sarajevski likovni krug. Prekinula je sa
socijalno angairanim temama. Sama je tvdrila da su je Cigani i Ciganke zanimalo zbog
slikovitosti njihove odjee i upeatljivosti fizionomija. Nije dozvolila da je bilo ta skrene sa
puta istog slikarstva. U to rijeme 1936-40. usvojila je definitivno poetiku intimizma. Pod kraj
decenije njena se gama otvara prema toplom utom, crvenom i narandastom koje onda
kotrastrira suptilnoj igri biranih hladnih tonaliteta. Istovremeno njena ulja nzjaju biti toliko
razrijeena da poprimaju prozranost akvarela, a znaaj arabeske u njenoj kompoziciji ne
moemo dovoljno naglasiti.

KARLO AFAN DE RIVERA 1930. godine poeo je davati prednost akvarelu nad svim
ostalim slikarskim tehnikama. Sa mladim hrvatskim slikarom Motikom slika zajedno,
druguju, vode duge rasprave. Riveru ovo prijateljstvo s mlaim kolegom koji se upravo vratio
iz Pariza, pu svjeih ideja i spoznaja, silno podmlauje i podstie na stvaranje. Interijer s
gitarom, on gotovo posve dematerijalizira motiv, rastvarajui ga u toploj, zlaenoj bijelini,

7
Umjetnost BIH 1924 - 1945

koja je u Zimi poprima plaviaste odbljeske studeni. Majstor usmije da iznenadi i neobinom
koloristikim intenzitetom, Voe. Njegovo slikarstvo predstalvja znaajan dopirnos lirskoj
struiji bosanskohercegovakog slikarstva.

VOJO DIMITRIJEVI i ISMET MUJEZINOVI nali su se u istim borbenim redovima ali


je ipak teko zamisliti dva razliitija tipa umjetnika. Obojica izuzetno darovita, sa ogromnom
radnom energijom i potrebom da se stvaralaki iskau, traili su se na razliitim stranama;
Mujezinovi u evropskoj tradiciji od renesanse do modernih vremena, Dimitrijevi u
modernim tokovima meunarodne umjetnike scene.

Bez pretjerivanja se moe rei da je DIMITRIJEVI ikonografski i stilski najvie obogatio


bosanskohercegovaku umjetnost etvrte decenije. S jedne strane, imao je potrebu da se
razbije lokalne okvire i da iz regionalnog nacionalnog krene na meunarodni plan, da
obuhvati aktuelne dogaaje i prpbleme vremena u kome je ivio. Ve sami nazivi njegovih
slika govore o emu se tu radi, Uasi rata, Crnac na parikoj ulici, Afrika 1935. oanija
1937. Poput Roman Petrovia, imao je potrebu da se oslobodi prinude klasinih principa u
organizaciji slike, da ispretura ustolieni red i poredak da bi doarao komarne vizije rata i
ratnih uasa. U elji da progovori to efikasnije i to glasnije sluio se svim raspoloivim
sredstvima, slikarskim i neslikarskim, lijepio je na svoja platna sirov, nerazrezan kropmir,
novanice. Njegovu paniju 1937. s pravom smatraju paradigmom socijalnog slikarstva u
Bosna i Hercegovini, i znaajnim dijelom naeg koloristikog ekspresionizma. Uza sve to bio
je snaan pejzaista i portretista.

ISMET MUJEZINOVI u njegovom slikarstvu javila se socijalno angairana tematika tek u


drugoj polovici etvrte decenije. Poznato nam je svega nekoliko njegovih ovako virtuozno
realiziranih motiva, meu kojima se istie Kamenolom iz 1940. Mujezinovieva priroda
rasnog slikara vukla ga je na drugu stranu: u boju, u ritam i arabesku slobodno voenog
poteza, u mrlju koja povrini platna daje vibrantnost i putenu mekou. Sjajan kolorista i
slikar bez premca, mogao je u jednom dahu da naslika to god je htio, a ipak se opredjelio za
relativno suen tematski registar: pejza, figuralnu kompoziciju, portret i mrtvu prirodu.
Privlaile su ga puke zabave, volio je slikarti rad i dokolicu, napor i uitak i to najljepim
bojama svoje palete.

Stigli smo do bosanskohercegovakih slikara u drugim sredinama. Meuratna Bosna ni s kim


nije se toliko ponosila kao sa JOVANOM BIJELIEM, jednim od tvoraca jugoslavenske
moderne umjetnosti. Njegov koloristiki ekspresionizam etvrte decenije predstavljaju tri
remek-djela, Primorskii predjel, Djevojica u kolicima, Veliki bosanski predjel.

IVO EREMET nemiran i buntovan duh, u to vrijeme poznato i po svom ueu u


bojkotakim akcijama beogradskih umjetnika. Vrba, Trebevi, Mrtva priroda. Njegov
meuratni opus je dobro obraen i sauvan.

HAKIJA KULENOVI mali broj njegovih radova doao do nas. Autoportret, Andolija.
Snaan u boji, vrst u formi.

8
Umjetnost BIH 1924 - 1945

RIZAH TETI najei motiv njegova slikarstva jeste pejsa, snani kolorista.

MILAN ETI poznat nam je po svojim plavo-zelenim koloristikm sazvujima i


intimistikom karakteru. Slikarka, Motv sa Kozare.

DRAGAN MITRINOVI Pejsa je suptilno valerski izdiferenciran, dok je Povre asocira


sonu put Renoirovih aktova pokazujui fini sluh ovog autora za slikarsku materiju i njene
senzualne drai.

MATE ZLAMALIK, pripada takoer beogradskom krugu slikara, a naroito se istakao


svojim enskim portretima, u kojima ponekad ide do formalnih i koloristikih sloboda,
rijetkih u naem meuratnom slikarstvu.

VILKA EFEROVA Djeca s periferije, kritika ju je doekala sa epitetima da je neista,


crtaki iskrivljena i sablasna, kasnije je izlagala na najreprezentativnijim smotrama socijalno
angairane umjetnosti.

Anahronisti

Naziv anahronisti posuen je iz kritike i teorije umjetnosti osamdesetih godina, ne da bi se


pokazala eventualna srodnost jednog dijela bosanskohercegovakog meuratnog slikarstva sa
situacijom u savremenoj umjetnosti, u kojoj bi anahronista znai biti u trendu, ve stoga to se
ovaj termin prvi put ne koristi iskljuivo u peorativnom znaenju, a dobro pristaje i jednog
grupi naih umjetnika koje visoko cijenimo. Ovi umjetnici su naprosto otkaeni i uporno
odbijaju da se prilagode tekuoj modi. Petar ain i Gabrijel Jurki. Kod AINA se osjea
uticaj secenija. JURKI je prestao da se utkruje s vremenom. Poslije impresionistike
predigre i uzbudljive secesionistike avanture, okrenuo se evropskom XIX st. i nazarenkom
idealu srendjovjekovne jednostavnosti i pobone tiine. Bio je u relativnoj izolaciji u bosni.
Za razliku od njega LAZAR DRLJAA osamljenik sa Prenja koji se u ove krajeve doselio
1930. bio je preko svake mjere aktivan i produktivan. Ulja mu vuku secesionistiku konturu,
udno su obojena i iz njih bije neka potmula snaga, a savremenike su podsjeale na
ornamentalne kompozicije narodnih vezova. Njegovi akvareli su as lahki i prozrani, as
gusti i zasieni u boji, predmet im je priroda, najee ona divlja, netaknuta ljudskom rukom.
Mlin i grude u Rami.

Zavrne opaske

Prema u ovom periodu djeluje u Bosna i Hercegovini jedva dvadesetak kolovanih likovnih
umjetnika (brojnim amaterima i poluamaterima nismo se bavili), ipak se tu, a posebno u
Sarajevu, naem najvanijem likovnom centru, prelamaju manje-vie svi problemi koji u to
vrijeme zaokupljaju jugoslavensku umjetniku scenu: od neoklasicizma i maginog realizma

9
Umjetnost BIH 1924 - 1945

do verizma bliskog novoj stvarnosti, koji najavljuje snaan prodor socijalne umjetnosti u
etvtoj deceniji. U tridesetim se u djelima naih umjetnika ispoljavaju impresionistiki i
postimpresionistiki odbljesci, poetski realizma, kolorizam i koloristiki ekspresionizam.
Nedostaju nam nadrealizma i fantastika.

VLADIMIR BECI

Pod Trebeviem, 1930, ulje na platnu


Trebevi, 1932. ulje na platnu

ADELA BER VUKI

Autoportret, ulje na platnu kairano


Selo pod snijegom, ulje na platnu
Motiv sa korule, 1937, ulje na kartonu

JOVAN BIJELI

Mrtva priroda, 1928. ulje na platnu


Primorski predio, 1932. ulje na platnu
Djevojica u kolicima, 1933. ulje na platnu
Bosanski predio, 1938. ulje na platnu

MILAN ETI
Prijedor, 1904 Beograd, 1979.

Zavrio Akademiju likovnih umjetnosit u Krakovu, 1929. Kratko vrijeme pohaao privatnu
slikarsku kolu u Parizu.

Motiv sa Kozare, 1937. ulje na platnu


Slikarka, ulje na platnu

VOJO DIMITRIJEVI
Sarajevo, 1910 Sarajevo, 1981.

Zavrio Dravnu umjetniku kolu u Beogradu, 1936. a zatim posjeuje atelje Andre Lota u
Parizu. Uestvuje u osnivanju Collegium artisticuma 1939. godine kao i ULUBIH-a i kole
likovnih umjetnosti u Sarajevu u kojoj radi kao direktor i kao profesor.

Kraj pei, 1930. ulje na platnu


Cvjearice, 1938. ulje na platnu
panija, ulje na platnu
Pariski krovovi, ulje na platnu
Seljak, 1939. ulje na platnu

10
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Pejsa Robinskon, ulje na platnu


Portret Ismet Mujezinovia, ulje na platnu

LAZAR DRLJAA

Prenj, 1930. ulje na platnu


Most u Konjicu, ulje na kartonu
Kanjon, akvarel
Jajce, 1932. akvarel
Sa crnogorskog primorja, 1933. akvarel
Borako jezero, 1937. akvarel
Portret Danila orovia, 1939. ulje na kartonu

NEDJELJKO GVOZDENOVI
Mostar, 1902

Slikarstvo ui u Minhenu u koli Hansa Hofmana do 1924. Od 1940. profesor na Akademiji


za likovne umjetnosti u Beogradu.

Meso, 1933. ulje na platnu


Zeja koa, ulje na platnu
U ateljeu, 1935. gva na papiru

KOSTA HAKMAN
Bosanska Krupa, 1899 Opatija, 1961.

Slikarstvo studirao u Pragu, Beu i Krakovu. Bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u
Beogradu.

Pont-neuf, 1926. ulje na platnu


Autoportret, 1928. ulje na platnu

TEODOR JANKOVI
Trnovo, 1891. Sarajevo, 1936.

Studirao na Akademiji za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.

Vranae, 1929. ulje na platnu


Bosanski predio, ulje na platnu
Staro groblje, 1930. ulje na platnu

GABRIJEL JURKI

More, 1924. ulje na kartonu


Predproljee na planinama, 1925. ulje na kartonu

11
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Planinski proplanak, 1929. ulje na platnu


Zima, 1929. ulje na kartonu
Zimski krajolik, ulje na kartonu
Zima u umi, 1930.
Crveno brdo, 1938.
Ljetna praina, 1940. ulje na platnu

DANIEL-DANILUS KABILJO
Sarajevo, 1894 Jasenovac, 1944.

Slikarstvo studirao u Beu. Ubijen u koncentracionom logoru u Jasenovcu.

Ulica, pastel na papiru


Sa jezera
Pejsa, ulje na kartonu
Plast, akvarel

ENVER KRUPI
Bosanska Krupa, 1911

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu 1937, potom studirao u Parizu. Na Sorboni studirao
historiju umjetnosti.

Pont-neuf, 1939. ulje na platnu


Tilerijski park u Parizu

HAKIJA KULENOVI
Bosanski Petrovac, 1905

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu 1928. studije nastavio u Parizu.

Autoportret, 1932. ulje na platnu


Andolija, ulje na platnu (ovjek sa eirom i violinom, ukasti, smei tonovi)

HINKO LAAS
Sarajevo, 1899 1975.

Zavrio slikarsku Akademiju u Zagrebu.

Ulica u Sarajevu, ulje na platnu


Bistrik mahala, 1927.

JOSIP MONSINO LEVI


Sarajevo, 1915

12
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu, bio u ateljeu Jovana Bijelia, zatim nastavio
usavravanje u Parizu.

Plesaica, 1937. akvarel


Djevojka sa ljubiastim eirom, gva na papiru
Marokanka, 1938. ulje na platnu (vertikaklna komp. Djevojka u prvom planu, sjedi sa
posudom u ruci)
Djevojka, 1939. akvarel

OKO MAZALI

Bijeg u Egiat, 1926. ulje na platnu


Herojski kraj, 1927. ulje na platnu
Stari jablanovi,
Predveerje na Savi, 1932.

KARLO MIJI
Milea, 1887 Zagreb, 1964.

Uio slikarstvo u privatnoj koli u Beu, zatim na Akademiji u Pragu, kod prof Bukovca i na
Akademiji u Minhenu, i Beu. Od 1914-38 bio profesor crtanja na Srednjoj tehnikoj koli u
Sarajevu.

Bosanski pejsa, Jagomir, 1923, ulje na platnu (brdo, uma zelena soba)
Planinski pejsa, 1926. ulje na platnu
Portret Hilde Kuzmi
Begova damija

TANASKO MILOVI
Fojnica kod Gacka, 1900 SAD, 1964.

1914. iselio se u SAD, a etiri godine kasnije upisuje se kao redovni studnet na Umjetniku
kolu u Vaingtonu. 1927. odlazi u Pariz na umjetnike studije.

Tanja, 1941.

DRAGUTIN MITRINOVI
Prijedor, 1903

Pohaao Umjetniko-zanatsku kolu u Beogradu i Beu. Zavrio Akademiju u Krakovu i


Parizu.

Put
Povre

13
Umjetnost BIH 1924 - 1945

ANTUN MOTIKA
Pula, 1902

Studija na zagrebakoj Akademiji zapoinje u kiparskoj klasi, a zvvrava kao slikar u klasi
prof. Lj. Babia 1926.

Cvijee na prozoru, tempera i ulje na kartonu


Muslimanka, Jasmina, ulje na platnu

OMER MUJADI
Bosanska Gradika, 1903

Zavrio Umjetniku akademiju u Zagrebu 1924. Studije nastavio u Parizu.

Nogomet
Kolporterka (ena prodaje novine)

ISMET MUJEZINOVI
Tuzla, 1907 1984.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1929. Studije nastavlja u Parizu, a tehniku
zidnog slikarstva specijalizira u Zagrebu. Jedan od osnivaa kole za primjenjenu umjetnost u
Sarajevu.

etelice
Uina na radilitu
Djeca u koli
Pred crkvom
Portret Marije (crvena soba)
Jesen
Portret Roman Petrovia

JEFTO PERI
Gacko, 1895 Beograd, 1967.

Slikarstvo studirao na Kraljevskoj vioj koli za umjetnost i umjetni obrt. U Minhenu i Parizu.

Mrtva priroda sa otrigama


Stari Beograd

ROMAN PETROVI

Autoportet
Akt pred ogledalom
Mrtva pridoda
U krmi

14
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Djeca ulice
Krovovi sarajeva
Krik, 1943

SAVO POPOVI IVANOV

Iz cavtata, 1926. (gleda na vodu i bijele zidine kua, crkva, brdo u pozadini)

KARLO AFAN DE RIVERA

Zavrio Zemaljsku obrtnu kolu u Zagrebu.


Stara fotelja
Voe
Interijer sa gitarom
Zima

KAMILO RUIKA
Gacko, 1899 Zagreb, 1972.

Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Boravi u Venecii, Parizu, Minhenu,


Pragu, Firenci, Rimu. lan osniva Zemlje.

Pokuarac
Mornar i djevojka

SIGO SUMEREKER
Banja Luka, 1897 Zagreb, 1983.

Slikarstvo zavrio kod Pere Popovia, i na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu.

Mrtva priroda s jabukama


Pejsa it Fojnice
ipci
Mrtva priroda

PETAR AIN

Zima na Romaniji
Jesen na Romaniji
Romanija
Prvi snijeg, Prenj

VILKO EFEROV

15
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Sa Ilide
Predio
Djeca s periferije (djeak i djevojica, u pozadini grad)

IVO EREMET
Livno, 1900

U zagrebu prakticirao litografiju. naredne dvije godine uio na Grafikom nastavnom i


ekspreimentalnom zavodu u Beu, potom bio u Krakovu. Radio na osnovanju Umjetnike
kolonije u Poitelju.

Vrbe
Trebevi
Mrtva priroda

LUKA EREMET
Livno, 1902 Zagreb, 1932.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1929.

Motiv s Jadrana
Motiv iz Konjica
U Kafani, akvarel (vertikalna komp, u prvom planu aa sa vinom, u pozadini niz ena i
mukaraca leima okrenutih posmatrau).

BRANKO OTRA
Kozice kod Stoca, 1906 tokholm, 1960.

Zavrio Kraljevsku umjetniku kolu u Beogradu. Prije rata dva puta hapen kao komunista.
Bavio se slikarstvom, grafikom, duborezom, primjenjenom umjetnou i likovnom kritikom.

Ulica
Motiv iz Hercegovine
Zembiljeva ulica

MILENA OTRA
Pjeivac kod Stoca, 1909

Slikarstvo uila kod Petra Dobrovia u Beograd, kod Andre Lota u Parizu i u Njujorku.

Leea figura
Figura (vert komp, stilizovan enski lik, figura sainjena od veih ploha, bez detalja,
naglaena kontura)

RIZAH TETI

16
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Brko, 1908 Sarajevo, 1974.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio direktor kole za primjenjenu


umjetnost u Sarajevu.

Seosko dvorite, (hor komp, dvijje kuice, stmih krovova, ograeno dvorite sa enom)
Motiv sa Brke
Mrtva priroda

TODOR VRAKI

Prenj planina
Motiv s mora

PETAR TIJEI

Stari mornar
Mrtva priroda (s prole stalne izlobe, hor komp, u blagoj dijag postavljen sto, na njemu
voe, posude, knjige)
Voe
Tanjir s hljebom
Portret oca
Zima na Vrdniku

MICA TODOROVI
Sarajevo, 1897 Sarajevo, 1981

Zavrila Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1932. stalno ivjela u Sarajevu.

Portret bake, Njanja


Ljuljaka
Predio posliije snijega
Mladi, konobar,
Ciganica (verk komp do pojasa prikazana djevojka, naga, prekrtenih ruku)
Bosanska djevojka

MILIVOJ UZELAC

Poluakt, tuika
ena s violonelom
Kua u primorju

MATE ZLAMALIK
Sarajevo, 1905 Beograd, 1965.

17
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Zavrio akademski teaj Umjetnike kole u Begradu.

Portret J.C.
Portret ane Luki

CRTE I
GRAFIKA

Ibrahim Krovi

Crte je znaajn oblik djelovanja i izraavanja gotovo svakog umjetnika, naroito u fazi
studiranja i formiranja. Kod rijetkih, crte postaje dominantan. Tananost linije pokazuje i
osjetljivost umjetnikove ruke a njene vibracije izraavaju najsuptilnije titraje emocije. I
najjednostavniji zapisi otiskuju tragove neije ruke, nekog pokreta i nekog osjeaja. ak i
neki umjetnici bavljenje crteom smatraju pomonom ili pripremnom radnjom a svoje crtee
ne tretiraju kao djelo s likovnim integritetom. Crte nije izborio status reprezentativnog
likovnog medja, a iz te injenice proizlaze mnoge posljedice. Prema raspoloivim katalozima
iz ovog vremena crtei se rijetko i pojavljuju.
Dvije najvanije karakteristike umjetnosti tree decenije imaju svoj odraz i na planu
crtea. I tu se osjeaju posljedice latentne krize, zamiranje umjetnikog ivota. U
prorijeenim izlobama tog perioda gotovo da i nema crtea. Druga karakteristika se odnosi
na formu, jer i onoliko crtea koliko ih se sauvalo pokazuju da su konstruktivni oblici i
problemi forme bili dominantno estetsko shvatanje.
Crtei KARLA MIJIA predstavljaju najljepi primjer takvog izraza. nakon
akademskih i ranih ekspresionistikih, nastaju konstruktivni crtei. Ovaj geometrijski koncept
zamjenjuju realistike tendencije etvrte decenije. Crtei nastali oko 1925. pa i kasnije
najee predstavljaju sarajevsku okolinu, planinske predjele, iju monumentalnost i
bogatstvo oblika i reljefnu razuenost Miji osjea i naglaava u svjetlo-tamnim i crno-bijelim
modulacijama, izvedenim tuem i kistom. Tako on sretno spaja strogost i disciplinu
geometrijsko-konstruktivne dogme s finijim tretmanom koji razmekavaju i ine meki i
inzijansirani tragovi kista. Sarajevska okolica, Pejsa s rijekom. Mijievi kasnii crtei iz
tridesetih godina pokazuju konanu prevlast realistikih tendencija, motivi ostaju isit, a
umjesto one ranije saetosti nude neto deskriptivniju sliku krajolika.

Priblino jednak inzenzitet umjetnike aktivnosti pokazao je u to vrijeme ROMAN


PETROVI. I za njega je crte znaajno podruje djelovanja i prolazi kroz iste faze, kao
Miji. U izmjeni su tri najvanije tendencije ekspresionizam, konstruktivizam i realizma, ali
se mogu nai tragovi fantastike, apstraktnih rjeenja pa i kasne seceije i simbolizma. Je li u
pitanju nedosljednost, nedostatak ili prirodna posljedica uticaja mnogi izvora obrazovanja
umjetnika?
Burza crte prikazuje gomilu uskomeanu i skoro izbezumljenih likova u holu neke
berze. Crtani su istom i laganom linijom koja sugerie pokret i izobliuje ljudske likove.
Od 1930. pa nadalje, crtei Petrovia najee predstavljaju djecu, djecu ulice,
besprizorne, djecu s oima punim tuge i beznadenosti, jednu novu socijalnu ikonografiju
koja pokazuje muan i drastian izraz jednog priguenog umjetikog protesta. Ovakvim
crteima i temama se stavlja na elo angaovane umjetnosti.

18
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Sreemo i crtee HAKIJE KULENOVIA. Sauvano ih je malo, a nastali su za


vrijeme njegova boravka u Parizu. Dva crtea raena ugljem Sceaux i Robinson, pokazuju da
je ugljenom vie slikao nego crtao i na njima fluidnost tonova i valera potpuno potiskuje
crtake strukture.

Crtei SIGE SUMMERECKERA on je svoje slikarstvo postepeno podredio crteu.


Vie izlae crtee nego slike. Kod njega, kao kod nekog renesansnog majstora, tehnoloka
obavijetenost i priprema predstavljaju preduslov uspjeha, dobro zategnut i prepariran papir,
razrijeeni tu, briljivo zaotrena trska, to sve omoguava da disciplinovana ruka ostavlja
poteze vuene kao iglom.

Na prelazu iz tree u etvrtu decenije umjetniki kgurovi su zagovornici angaovane


umjentosti.
Karakteristian primjer te nove orijentacije predstavljaju crtei MICE TODOROVI.
Svoj umjetniki rad je usmjerila prema jednom kritikom stavu, pronalazila je ljudske
slabosti, licemjerstvo i oportunizam. Mica koristi rjeenja koja podsjeaju na likovni jezik
Zemlje, objedinjujui svojim senzibilitetom elelemnte naive, puke umjetnosti, dajui svemu,
svakoj figuri i sceni, sloeniintelektualni i angairani sie-

RIZAH TETI. Njegovi crtei kao i slike i grafike mnogo su blie jeziku Zemlje. U
to vrijeme on praktiki ne djeluje u Bosni

RAJKA MEREP u Parizu, za vrijeme studijeskog boravka ostala je stalno,


ukljuujui se u umjetniki ivot u Sarajevu povremeno. Njen crtaki opus impresionira iz
vie razloga. Ona je crtala mnogo, ali i ostavljala i uvala svoje crtee. Ona se bavila crteem,
ako ne vie, ono barem koliko i skulpurom, koja se smatrala njenom vokacijom. Crtala je u
svim materjialima olovkom, perom, kistom, krejonom, pastelima neki put zradravajui se
na ljepoti i istoti jednog materijala, drugi put kombinujui ih. Osim ove velike strasti ili
ljubavi prema crtei, ona ima jo jednu, opsesivnu temu enskog akta. Ljepota enskog tijela,
pokreta, beskrajne u oblicima, proporcijama i stanjima enskog tijela.

Ime i opus ISMETA MUJEZINOVIA gotovo su sinonim za crte i crtake


sposobnosti umjetnika. Kod njega se ouvalo na hiljade crtea. U tom ogromnom opusu koji
su moe podijeliti po temama i periodima. Boravak u Parizu predstavlja prvu kvalitetnu fazu,
kad se Mujezinovi susree s bogatom umjetnikom batinom. U toj vrevi, impulsivnom
reakcijom i otrim opaanjem biljei likove i pokrete, izraze i atmosfere, potencirajui esto
indvidualne ili karakterne osobine likova. U ovom vremenu Mujezinovi je proao nekoliko
faza, to pokazuju njegovi crtei. Jedna skupina pokazuje utjecaje Zemlje i realistiko
shvatanje. U parikom periodu javljaju se ekspresionistika rjeenja, ponekad bliska
nadrealizmu i apstrakciji. Pri povratku u Sarajevu izbijaju sve ee realistike ideje i motivi u
prvi plan. Takvi su brojni crtei berbe groa, izvlaenja mree i etvi, prema kojima je
kasnije radio slike, radnici na radilitima.

GRAFIKA

Grafika u Bosni i Hercegovini uu vremenu izmeu 1924. i 1941. godine ima dvije
karakterisitne tape. Prva obuhvata grafiki ivot i produkciju drugoj polovini tree decenija,
a druga grafiku etvrte decenije. U cjelini, grafika ovog perioda predstavlja znaajnu

19
Umjetnost BIH 1924 - 1945

umjetniku djelatnost koja kod nekih umjetnika postaje dominantna. Njeno prisustvo i
vrijednost registruje savremena tampa i kritika.

Dosadanja saznanja i sauvane grafike pokazuju da je grafika djelatnost u prvom


dijelu ovog perioda bila izuzetno skromna. U odnosu na prethnodo, prilino poletno
razdoblje, opada umjentiki ivot. ain se ne bavi grafikom, povremeno se pojavljuju listovi
Karlo Mijia, Roman Petrovia i Adele Ber Vuki.

Po ueu s grafikama na izlobama tih i kasnijih godina moglo bi se zakljuiti da je


MIJI aktivniji od drugih. u stvari, i on izlae samo starije listove. Samo su rijetki nastali na
samom poetku ovog perioda. Listi Isus i Magdalena oznaava zapravo kraj sakralnog
ciklusa, pa i kraj njegove grafike djelatnosti. Ove zavrne grafike, sa jo nekoliko ranijih
predstavljaju jedine reprezentativne primjere za estetiku tree decenije primjinjene u grafici,
jer su i figure i predio dosljedno izmodelovani grafikim trafurama i rezovima, a njihovu
realizaciju otkriva primjernu disciplinu i znanje tehnike. Mijievu grafiku u etrvrtoj deceniji
moemo predstaviti samo jednim linorezom Ribari, 1935. Ovaj list i sauvane skice pokazuje
da je Miji i u grafici, kao i u slikarstvu i crteu slijedio realistike tendencije,
preovladavajue u tridedesetim godinama, a koje su i kod njega, i u grafici, porpimile neto
od mekoe i line osjeltjviosti.

I ADELA BER VUKI, kao i Miji, usporava i smanjuje intenzitet rada tokom tree
decenije. Za Sarajevo su vezani linorezi koji predstavljaju stare dijelove grada, sokake,
doksate, planinsku okolinu, likove ena. Iako se inspiriu tradicionalnim motivima, neki od
ovhh listova koncipirani su i izvedeni veoma saetim grafikim rjeenjima. irokim rezom
ostvareni su svjei oblici i plohe, crno-bijeli kontrasti. Druge grafike, inspirisane motivima iz
okoline Drvara, koje pokazuju umske vedute, stabla, vrbe nemaju tu snagu. Isto se moe
rei i za grafike s motivima iz Primorja.
Adela Ber je svoje bavljenje produila i u tridesete, izlae sa Klubom umjetnica iz
Zagreba, ali nema grafike koje bi predstavlale nagradnju u okviru njenog opusa. tavie,
Berova se povlai upravo kad pristie nova generacija, koja e obnoviti grafiki ivot.

Na samom poetku ovog perioda, oko 1925. godine napravio je VIKO EFEROV
mapu litografija pod nazivom Bosna. I ovaj njegov rad predstavlja zavrenje neega to je
nsatalo u prethodnom periodu. On je, naime, tada boravio i radio u krugu Blaujske kolonije,
pa i njegovi kasniji dolasci i boravci omoguili su mu da slika bosanske motive i predjele.
Izveo ih je u tehnici litografije, veina predstavlja motive iz Sarajeva, Begova damija, Ulica
u Sarajevu. Prenosei svoje crtee litografskim krejonom na kamen, eferov se sluio
irokom tonskim medelacijama. Neke od ovih litografija naginju realistinijem i
deskriptivnijem tretmanu.

ROMAN PETROVI je izado jednu veliku mapu litografija 1929. godine, koja je
nadmaila sve dotadanje, i po formatu i po broju listova. Najvie motiva bilo je iz Sarajeva
ali su bili u motivi iz Mostara i drugih manjih mjesta, i na kraju jedan suncem obasjani
dubrovnik. Ovakav ilustrativan sadraj Mape predstalvja jednu vrstu ilustrovanog atlasa
Bosni i Hercegovine, njenih geografskih, istorijskih, ubranih, ruralnih i etnografskih
specifinosti. Likovi ipak predstavljaju slabiji dio Mape, dok su pejsai i gradske vedute
nadahnutije. Crte je, u odnosu na raniije primjere, neto krui i suvlji, u funkciji je forme i
podsjea na sezanovsku maniru graenja forme konstratiranjem i modulacijom. Takvim
postupkom postignuta je plastinost predjela, monumentalnost i dinamika oblika, a

20
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Petrovieva gesta i snaga ovdje su neto prigueniji i disciplinovajiji sve u interesu vee
prihvatljivosti Mape u iroj javnosti.
U drugoj fazi ovog perioda, tokom tridesetih godina, oivaljva grafiki ivot, nosioci
obnove je nova generacija. Stariji se rijetko javljaju i uglavnom prestaju da rade grafiku.
Mladi umjetnici vraaju grafici funkciju drutveno angaovane umjetnosti.

Grafika RIZAHA TETIA znatnije nego kod drugih umjetnika ove nove generacije,
zahvata probleme ivota, ivotnu stvarnost, ljude i njihove sudbine. tetia ne zzanimaju
samo neki usamljeni, zaboravljeni i zaputeni predjeli Bosne. On svoje teme, motive i likove
nalazi i u urbanim srednima,a skreui panju na njihovo postojanje, pozivajui na
osvjeenje i ukazujui takoe da zajedniki fiziki prostor nije za sve ljude ista humana
sfera. To najbolje pokazuju grafike na kojima su predstavljani nejaki starci koji obavljaju
teke poslove, iskrivljenih i od tereta deformisanih tijela, izobliena lica Prosjak Ibro, Stari
testera ili djeca, sirotinja u dronjcima, gladnog i avetinjskog izraza. grafika tetia nastajala
je u godinama kada je djelovao u krugu zagrebakih umjentika, ali inspirisana je bosanskim
miljeom.

BRANKO OTRA kao i drugi znaajni grafiri etvrte decenije, stie obrazovanje u
beogradskoj Umjetnikoj koli, u kojoj grafika i uticaj linosti Ljubomira Ivanovia imaju
priblino isti znaaj kao Tomislav Krizman za zagrebaku sredinu. Iako je otra bio
drutveno i politiki jedan od najangaovanijih mladih umjetnika, a zbog partijskog rada
proganjan i premjetan, on u svojoj predratnoj grafici skoro da ne oktriva svoje ideoloke
poglede. Bavi se ak i sakralnom umjetnou. S grafikom se javlja 1934. godine i motivi koji
ga privlae potiu iz Jajca, Gerzova, s Plive i Hercegovine, rodnog kraja i Stoca. Meu ovim
temama pojavi se i neki lit starca Portret Obrada Popovia ili lik Hercegovke. Motivi grafika
otre su crtani i rezani u jednom zakanjelom romantinom raspoloenju. Zapoeo je rad na
mapi Duhan, 1937. kooja je trebala imati tridesetak drvoreza a predstavljala bi rad i muku
hercegovakog seljaka oko duhana.

Grafike RAJKE MEREP jedva da se mogu zapaziti ili raspoznati u njenom opusu.
Nema ih mnogo a tretiraju iste teme kao i crtei i raene su sredstvima koja se na prvi pogled
ne razlikuju mnogo od crtea perom i olovkom. I ovih nekolikosauvanih otisaka veinom su
dograeni drugim tehnikama, pastelom, akvarelom ili kao ulje.

VOJO DIMITRIJEVI je ak beogradske Umjetnike pkole, a pobornik istih


drutveno-politikih ideala kao i otra i Ozmo. Nije se mnogo sauvalo njegovih grafika, ali
tih nekoliko listova predstavljaju manifest jedne angaovane umjetnosti i jedne borbene
generacije. u nekim grafikama predstavljen je socijalni sie, radnika bijeda i neimatina ivot
u kui radnika, Pekara, Nasueni hljeb.

Grafike DANIJELA OZME svojim kvalitetom i sieom proiruju grafike etvrte


decenije. Prve grafike nastaju na temu nonost ivota, predstavljaju ljude u pivinci, kafani,
svirae Noni ivot, U pivnici. Scene drutvene stvarnosti, nain modelacije forme pomou
trafura reza zaijenjen je jednostavnijim odnosima crno-bijelih ploha. Ozmo boravi u Jajcu,
Olovu i okolnim umama, prati radnike i ivi s njima, crta njihove kolibe, prisustvuje sjei,

21
Umjetnost BIH 1924 - 1945

obaranju, transportu. Mapa IZ bosanskih uma, 1939. tematika mape je autentina i prvi put se
pojavljuje ovako razvijena. Za Ozmu ona predstavlja krunsko djelo u njegovom opusu i
kratkom ivotu. Jo jedno njegovo djelo zasluuje posebnu pannju, njegov Autoportret,
1937. predstavlja moda i najbolje grafiko ostvarenje ovog perioda u Bosni i Hercegovini.
Na njemu je Ozmo pokazao kako je znao da izrazi i oblikuje ljudski lik, njegove individualne
vrijednosti.

ADELA BER VUKI

Sarajevo, linorez
Iz Sarajeva

VOJO DIMITRIJEVI

ivot u kui radnika, linorez


Pekara
Faizam caruje

HAKIJA KULENOVI

Sceaux, 1929. crte ugljenom

RAJKA MERE

Akt, crte perom i pastelom


Leei akrt I i II, crte olovkom, kredom
Akt, 1937. bakropis
Akt, bakropis i monotipija

KARLO MIJI

Sarajevska okolica, 1925. crte kistom, tu


Pejza s rijekm, crte kistom tu
Isus i Magdalena, linorez
Ribari, 1935. linorez

ISMET MUJEZINOVI

Kafana, crte perom i kistom, tu


Kafana II, crte olovkom
Moj gost, petom tu

DANIJEL OZMO

22
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Olovo, 1912 Jasenovac, 1942.

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu. Njegov opus je veim djelom nestao ili je uniten.
Radio je i skulpturu.

Autoportret, linorez
Noni ivot,
Mapa grafika iz Bosanskih uma, 1939. Povratak, Pejsa, Splavovi, Obaranje, U kolobi

ROMAN PETROVI

Djeak, crte olovkom


Burza, ugljen
Mapa litografija Bosna i Hercegovina, 1929. 48 listova Begova damija, Pesja, Dubrovnik
u suncu

SIGO SUMERKER

Autoportret, crte ugljem


Predio, lavirani tu
Kuerci na Soukbunaru, crte, lavirani tu

VILKO EFEROV

Mapa litografija Bosna Begova damija, Ulica u starom Sarajevu

BRANKO OTRA

Portret Obrada Popovia, 1936. linorez

RIZAH TETI

Dvorite, crte perom tu


Na esmi,
Denaza, linorez
Prosjak Ibro
Mapa grafika Bosna, 1940. 17 listova Divlje naselje

MICA TODOROVI

Liga naroda, maskirani bal, crte olovkom


Drutveni dogaaj, crte olovkom

23
Umjetnost BIH 1924 - 1945

SKULPTURA
Danka Damjanovi

Mlada, tek stasala, moderna bosanskohercegovaka skulptura suoava se sa problemom


vlastite egzistencije najvie usljed teke ekonomske krize koja suava mogunost djelovanja
naih vajara. Broj izlobi je sveden na minimum, a slina je situacija i sa porudbinama za
javne spomenike.
Veinu ovih porudbina predstavljaju aktuelni spomenici po unutranjosti, kralju Petru
i Aleksandru Karaoreviu, koje najee izvode Ivan Ekert i Iva Despi. Od porudbina
druge vrste biljeimo samo jednu, kada Anto Matkovia, od Drutva prijatelja umjetnosti
Cvijeta Zuzori povjerava da za Narodno pozorite u Sarajevu izradi biste desetorice
predstavnika nae dramske knjievnosti. Ne znamo kako su izgledale ove biste, radio ih je po
fotografijama i na njima umjetnik tei postizanju slinosti.

BRANKO MARJANOVI ak beogradske Umjetnike kole. imao je izlobu svojih


radova, mada nam njihova sudbina kao ni njihov izled i vrijednost ostaju nepoznati, isto kao
to zasada nita ne znamo ni o daljoj sudbini autora.

U istom ovom periodu IVA DESPI razvija svoju djelatnost, s tim to njena skulptura
ima vie odjeka u beogradskoj sredini. U njenom izrazu nema bitnih promjena, ostaje
zanimanje za iste tema, a nema ni evolucije forme. Moderna muslimanka, Akt. Despi
realizuje portte i figure u duhu lirskog i intimistikog izaza.

Poetkom etvrte decenije raspisuju se jugoslavenski konkursi. Tako je 1930. godine


Dravna banka u Sarajevu raspisala konkurs za spoljnu i unutranju vajarsku obradu. Konkurs
je dobio VLADIMIR ZAGORODNJUK, vajr i scenograf Narodnog pozorita iz Beograda.
Sudei prema i danas dobro ouvanim skulpturama koje ukraavaju glavni ulaz u Banku
moda se tog zadatka trebao prihvatiti i neki bolji vajar.

Dolaskom vajara MARINA STUDINA iz Zagreba u Sarajevo 1932. godine otvoreno


je novo poglavlje u bosanskohercegovakoj skulpturi. Radio je na sarajevskoj Katedrali na
izradi reljefa nekadanjeg nadbiskupa Josipa tadler. Poslije toga radi portrete i poprsja
uglednih graana.

1932. prireena je Prva jesenska izloba radova likovnih umjetnika Drinske banovine.
Tu je bilo djela visoke umjetnike vrijednosti, to se pogotovo odnosi na etvero izlagaa: Ive
Despi, Marina Studina, Branka otre i Danijela Ozme.

DANIJEL OZMO, od 1938. djeluje uglavnom kao grafiar, a razlozi ove


preorjentacije na grafiku su uglavnom materijalne prirode. Naalost njegove skulpture
doivjele su sudbinu svoga autora.

BRANKO OTRA na pomenutoj izlobi 1932. izlae reljef Sveti ore, Mazali je za
njega napisao da je roeni duborezac. I na ostalim izlobama hvaljeni su njegovi duborezni

24
Umjetnost BIH 1924 - 1945

radovi sa scenama iz narodnog ivota ili sa religioznim temama poruenim od strane


pravoslavne crkve u Bosni ili bogatih graana. Najbolje ga predstavlja reljef na jednoj ploi
dvostrano obraenoj, s jedne strane su Kosci, koji ga kao tema intimno vie zanimaju, a s
druge strane jedna religiozna tema Varskrsenje Lazarevo. Sveti Jovan Krstitelj. Ova dva rada
najblia su odlikama zrele secesije, na obraenoj ravnoj plohi dominiraju izduene ljudske
figure dugih prstiju, stilizovanih detalja i gipke, talasaste linije.

Poetkom etvrte deenije, bosanskohercegovaka skulptura rauna na jop jedno ime.


Mlada Bileanka RAJKA MEREP, zapoinje vajarsku karijeku u Parizu. Kada je 1930. u
Salonu nezavisnih izloila Lik Azije, kritika ju je obasala pohvalama, isticali su jednostavnost
linija i velike sintetine plohe kojima je modelovana ova glava sklopljenih oiju. U njenom
vajarskom opusu najbrojnija su djeija portretna poprsja i aktovi meke i sutilne modelacije.
Osjetljivos Rajke Merpe reaguje najprije na ednost djeijih fizionimija, na onu djeiju
nesvjesnu ljepotu. radi portret Milana Rakia u Parizu za vrijeme pjesnikovog bolovanja u
ovom gradu. Modelovan je snanije i prisnije sa eljom da se izrazi duhovna snaga pjesnika,
ali i njegov ve bolesni lik.

ROBERT AN IVANOV bavio se portretima i figurom sa simbolinim znaenjem. U


svojoj ranijoj skulpturi blii je bio akademizmu i secesiji, da bi u portreti, Karlo Miji, u
jednom realistikom tretmanu uspio realizovati zanimljivu realistiko-psiholoku studiju
umjetnika.

Opus SRETENA STOJANOVIA je mnogo bogatiji i na njemu se osjaaju uticaju


skulpture ireg evropskog prostora. Sreten je u poetku izradio snaan plastini izraz, ini se
podjednako izraen i na planu portreta i figure i figuralne kompozicije. dok se u modelaciji
figure osjeaju raznovrsniji stilski elementi, kao to su elementi secesije, simbolizma i
intimizma, dotle se u temi portreta predstavlja kao izuzetno snaan psiholoki analitiar.

IVA DESPI SIMONOVI

Moderna muslimanka, gips


Akt, bronza

ROBERT JEAN IVANOVI

Karlo Miji, bronza

ANTE MATKOVI
Travnik 1897 Mostar, 1964.

Zavrio Viu kolu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu i Specijalnu kolu za medaljarstvo.
Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu.

25
Umjetnost BIH 1924 - 1945

enski portret, terakota

RAJKA MERE
Bilea, 1904 Pariz, 1963.

Pohaala Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, zatim odlazi u Pariz. Bila lan Jesenjeg
parikog salona.

Glava djeaka, bronza


Celine
Leei akrt
Milan Raki

SRETEN STOJANOVI

Majka i ki, reljef, drvo


Vjerenici, reljef drvo (kao Adam i Eva, nagi)

MARIN STUDIN
Katel Stari, 1895 Split, 1960.

Vajarstvo ui na Obrtnoj koli u Splitu i Vioj koli za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.
Studirao na likovnim akademijama u Beu, Pragu, Parizu.

Silvije Strahimir Kranjevi, gips

DOJIN SUEVI
Klju, 1921 Bilogora, 1944.

Zavrio studije kiparstva na Obrtnoj koli u Zagrebu 1941. Njegov opus uglavnom je uniten
u Bihau 1943. nakon odlaska itave porodice u partizane.

Bosanac, bronza

BRANKO OTRA

Vaskrsenje Lazarevo, reljef, drvo


Kosci
Sveti Jovan Krstitelj

26
Umjetnost BIH 1924 - 1945

UMJETNOST NOB-A U
BOSNI I HERCEGOVINI

Ibrahim Krovi

Ratne godine donjele su ruilaki val. Narodnooslobodilaka borba nije bila prost sukob
ideologija, vojnih formacija i ratnih strategija. Pitajne sudbine naroda, slobode, budunosti
rjeavalo se puanim ciljevima i ljudskim itovima, ali ubojitost malobrojnog oruja i snaga
malog naroda poivala je na nemjerljivim moralnim i patriotskim motivima.

Djelei sudbinu boraca i naroda, umjetnici su znlai i osjeali da su svjedoci i tvorci


historijskih dogaaja, da mogu i moraju ostaviti tragove i slike tih zbivanja. 1941. u
narodnooslobodilaku borbu odlaze Vojo Dimitrijevi i Ismet Mujezinovi. Iz tih prvih dana
NOB-a nisu sauvala njihova djela.

Jedan crte VOJE DIMITRIJEVIA Bolniarka Rava previja ranjenike datiran je u


1941. i raen irokim potezima ugljena, predstavlja primjer ranog stvaralatva u kojem su
likovne komponente bile jae i prisutnije od dokumentarno-istorijskih.

ISMET MUJEZINOVI radi dekoraciju sale za Prvo zasjedanje AVNOJ-a u Bihau,


za koju izvodi veliki portret Tita i saveznikih voa Ruzvelta, Staljina i erila. Mujezinovi
je prisustvovao tom historijskom zasjedanju, crtao likove vijenika.

Kada je rije o traginim sudbinama umjentika koji su preivjeli strahote genocida u


koncentracionim logorima, kada se zna da su neki zavrili na tim stratitima, onda njihova
rijetko ouvana djela izazivaju poseban pijetet.

Jedna od takvih traginih linosti bio je MUHAMED KULENOVI, slikar i likovni


pedagog, koji je ve 1941. uhapen kao napredni intelektualac i ubijen u logoru. Od njega se
sauvao samo jedan crte Portret Lavoslava rajera.

Istovjetnu sudbinu imao je i DANIJEL OZMO, skulptor i grafiar, koji je bio jedan od
protagonista angaovane umjetnosti prije rata u Sarajevu, koji je 1941. godine uhapen i
zatvoren u Jasenovcu. Prije pogibije 1972. kratko je radio u keramikoj radionici logora,
napravio je i jedan portet Zatoenik ustakog koncetracionog logora Jasenovac, Portret
slikara Slavka Brila, akvarel Pogled iz Jasenovca.

Crtei MICE TODOROVI koje je nakon to je preivjela strahote logora napravila


1945. na obali Save kod Beograda, dok je jo trajao rat predstavljaju izuzetno potresno
vienje i dokument o ljudskom stradanju. Radei perom, laviranim tuem i akvarelom leeve
ljudi u raspadanju, ostvarila je istovremeno autentino djelo, ija ekspresija poiva na isto
likovnim vrijednostima, Posljednje rtve Jasenovca i Gradike.

Umjetnost NOB-a u Bosni i Hercegovini u cjelini predstavlja obimno i autentino


umjetniko svjedoanstvo o jednom tekom, ali slavnom i herojskom dobu.

27
Umjetnost BIH 1924 - 1945

ORE ANDREJEVI KUN


Poljska, 1904 Beograd, 1964.

Slikarstvo studirao na akademijama u Veneciji, Milanu, Firenci i Rimu.

II zasjedanje AVNOJ-a, 1943. crte kistom


Grb Federativne domokratske Jugoslavije, skica reena olovkom i akvarelom

ANTUN AUGUSTINI
Klanjec, 1900 Zagreb, 1978.

Uio vajarstvo na Vioj koli za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu i na Akademiji za


uumjetnost.

Maral Tito, reljef srebro na oniksu

STOJAN ELI
Bosanski Novi, 1925

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Borba kod Graanice, linorez

MARIJAN DETONI
Krievci, 1905 Zagreb, 1981.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Prelaz preko Neretve, crte kistom, lavirani tu


Prenj

VOJO DIMITRIJEVI

Bolniarka Rava previja ranjenika, crte ugljenom


Mapa grafika Kroz popaljenu Jablanicu, Prelaz preko Neretve, linorez

BOIDAR JAKA
Novo Mjesto, 1899

Studirao u Pragu.

Maral Tito, 1943, crvena kreda

PRAVOSLAV PIVO KARAMATIJEVI

28
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Nova Varo, 1912 Rijeka, 1963

Umjetniku kolu i prvu godinu akademskog teaja zavrio u Beogradu.

Mapa crtea i grafika Sutjeska, 20 listova


Iz V ofanzive, crte perom, tu

MUHAMED KULENOVI
Bosanski Petrovac, 1900 Kerestinec, 1941.

Prva slikarska iskustva stjee u Bihau kod Jovana Bijelia 1917, a potom zavrava
Akademiji likovnih umjetnosti u Krakovu. Strijeljan u koncetracionom logoru u Kerestincu.

Portret Lavoslava pajera, Kerestinec, crte olovkom

ISMET MUJEZINOVI

Kurir, crte perom, tu (u gradskoj bibl)


Kolona
Portret marala Tita, linorez u boji

EDO MURTI
Velika Pisanica, 1921

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Stolac, crte kistom, tu


Bosanka

DANIJEL OZMO

Zatoenik ustakog logora Jasenovca, crte olovkom


Pogled iz Jasenovca, akvarel
Portret slikara Slavka Brila, ulje na kartonu

VANJA RADAU
Vinkovci, 1906 Zagreb, 1975.

Sturidao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izradio vei broj spomenika


posveenih temama NOR-a.

Seljak iz Kladue, crte kistom, tu

LJUDEVIT ESTI

29
Umjetnost BIH 1924 - 1945

Zagreb, 1900 1962.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, studije nastavio u Parizu.

Bosanska krajina, crte kistom


Bosansko selo, akvarel

PETAR IMAGA
Odra, 1912 Zagreb, 1961.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Bosanac, crte kistom, tu, olovka


Motivi iz Bosne, crte perom, i kistom, lavirani tu

MICA TODOROVI

rtva vezanih nogu, crte perom tu


Posljednje rtve Jasenovca i Gradike, crte perom i akvarel

VLADIMIR VOJNOVI
Bugojno, 1917

Dravnu kolu za likovne umjetnosti zavrio u Sarajevu, studije nastavio u Parizu i Italiji na
usavravanju konzervatorskih radova.

Bunker, crte olovkom


Vodenice na vodopadu, crte krejonom
Kua u kojoj je boravio drug Tito u Jajcu, akvarel

30
Umjetnost BIH 1945 - 1974

arko Vidovi
Sida Mirjanovi
Vefik Hadismajlovi
Vera Jablan kustos UGBiH
Smail Tihi
Zdravko Kajmakovi
Ognjen Vukeli
Muhamed Karamehmedovi

Umjetnost
Bosne i Hercegovine
1945 1974
Azra Begi

PRILIKE

U sredini poput nae likovni pokreti se ne stvaraju, ve primaju izvana, da bi onda doivjeli
transformaciju u skladu sa receptivnim i kreativnim mogunostima primalaca.

Period socijalistikog realizma 1945-1951

Crvenu zastavu epohe, uzavrele radom i entuzijazmom, razvili su po povratku iz NOB-a


dvojica provoboraca i protagnostia nae predratne socijalne umjetnosti Ismet Mujezinovi i
Vojo Dimitrijevi. Pridruili su im se Mica Todorovi, Hakija Kulenovi i Roman Petrovi,
Rizah teti i Ivo eremet.

itav poslijeratni period karakterie povlaenje u pozadinu najstarije austrougarske


generacije.

Prvo je na red dolo osnivanje udruenja koje posve u duhu domae predratne
tradicije, u poetku okuplja i arhitekte ULUBIH. Otvorena je i Dravna kola za slikarstvo i
umjetne zanate. Sljedei potez bio je osnivanje umjetnike galerije.
Teorijsko-umjetniki problem kako postati revolucionarnim tumaem epohe, kako
irokim masama naroda doarati njenu veliinu, zanos, optimizam, besprijekorno herojstvo u
rati i miru? Selimovi se okomio na veze s cijveem, neodreene pejse bogzna s kog kraja
svijeta, koji nita ne kazuju, mrtve prirode u ma kom obliku izdvojene za sebe i date radi igre
boja i slino, to se moe tolerisati samo ako se uklope u umjetniko djelo bogatije sadrinom.
esta decenija poinje svijeu o poputanju pritisaka, to se uglavnom ispoljava u
vraanju na teme naeg slikarstva iz predratnog perioda, gdje prevlauje obrada pejsaa i
mrtve prirode.
Dimitrijevi govori kako ponekad umjetnikog djelo sa beznaajnanom, drutveno
perifernom temom moe da bude znaajno, ukoliko umjentik kroz tu temu izrazi svoju
emociju.

1
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Petanestorica 1953
Sarajevo '55 i druge grupe
etvorica iz Banja Luke 1955-1961
Otvaranje Umjetnike galerije 1959.

Mladi nastupaju u sve veem broju. 1953. organizovana je jedina izloba koja je okupila 15
slikara i vajara. Grupa je bila veoma heterogena, kako u pogledu koncepcije tako i u pogledu
kvaliteta, zajednika im je bila samo mladost. Boko Risimovi Risim, Branko Suboti.
Radenko Mievi.
Grupi Sarajevo '55 pripadali su najstaknutija imena mlade generacije: Mievi, Franjo
Likar, Mario Mikuli, Boko Risimovi, Ljubo Lah i Branko Suboti.
Pravih grupa u Sarajevu i nema: one se formiraju od prigode do prigode, uglavnom iz
praktinih razloga, i raspadaju se odmah poslije prve izlobe: ak su i veze meu lanovima
labilne, nema odreene koncepcije. Sredina se veoma sporo otvara novotarijama. U borbi
protiv nogo najee se potee argument dobrog zanata.
1959. konano je dolo do stalne postavke u Umjetnikog galeriji. Uinjen je veliki,
pionirski posao, sakupljen znatan fundus dijela i podataka. Galerija je posve zatvorena za
nove pojave i i kretanja u savremenoj umjetnosti.
1957. vrijedno je pomena i pokretanje Izraza, asopisa za knjievnu i umjetniku
kritiku.
Valja naglasiti da se Mostar, Banja Luka i Tuzla postepeno uobliuju u samostalne
likovne centre.
U estoj deceniji sve je ea pojava da se mladi po zavretku kolovanja ne vraaju u
Bosni i Hercegovinu.
Sedma decenija vidjet e jo dolazak Seida Hasanefendia i Mersada Berbera.
Sarajevski historiari umjentosti sve manje nastupaju u periodinoj i dnevnoj tampi
sa temama iz savremene umjetnosti. Kritika pada na plea jednog jedinog Muhameda
Karamehmedovia.
Situacija je popravljena kad na elo Umjetnike galerije dolazi vajar Arfan Hozi i
ULUBiH-a Muhamed Karamehmedovi

Izloba mladih iz BiH Sarajevo-Beograd, 1967.


Mala galerija 1968-71.
Sarajevski salon 1968-74.

Druga polovina sedme decenije je vrijeme najveeg preporoda nae poslijeratne umjentosti.
Izloba mladih veliki polet bosanskohercegovake grafike: Aleksi, Berber, Dragulj,
Hozo, Kragulj, Milju, Nevjesti, irbegovi, Tikvea, Zaimovi.
Mala galerija je na kraju zatvorena iz finansiskih razlova.

Banja Luka: Umjetnika galerija, 1965.


Jesenji salon 1962, 1964, 1966, 1971, 1973.

Na ideju o osnivanju Jesenjeg salona doao je slikar Tomislav Dugonji, a realizaciji su se


pridruili dom Kulture i Ekspozitura Umjetnike galerije. Salon je okupljao domae
umjetnike i istaknute jugoslavenske umjetnike vezane za Bosansku krajinu.

Tuzla: Galerija istaknutih linosti, 1964.

2
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Kvadrijenale jugoslavenskog portreta, 1967, 1971.

Ideju je dao Ismet Mujezinovi a realizovao je sa upornou Mevludin Ekmei. Galerija je


formirana od poklona jugoslavenskih umjetnika.

Ekspozitura Mostar, 1969.


Mali salon

Njeguje se veza sa malim talijanskim gradovima. Sredinom decenije osjea se znatan priliv
mladih koji dolaze sa kolovanje puni poleta.
Mala galerija Muzeija AVNOJ-a u Jajcu, od 1963. prireuje izlobe umjetnika
partizana.

Akademija likovnih umjentosti, 1972.

Predstavlja kljuni dogaan nove decenije. Bitku je zapoela Nada Pivac, koja je jo 1969.
pokrenula katedru za crtanje i slikanje u novoformiranoj Pedagokoj akademiji uz podrku
univerzitetskih profesora.
Najambicioznija imena ove generacije udruuju se 1972 u grupu 1 + 1 + 1, a zatim u
etiri S, jezgro grupe sainjavali su Edo Numankadi i Nedad Kazi, Mustafa Skopljak,
Muradif erimagi, iraz Mufti, Salim Obrali, Slobodan Perii, Esad Mufti. Grupa je
priredila brojne izlobe.
Najvrijednija imena kritike osme decenije su: Ibrahim Krovi, Meliha Husedinovi,
Meliha Salihbegovi i Nikola Kova.
Konano, u Sarajevu je, nakon dvije i po decenije, rijeeno pitanje izlobenog
prostora: ULUBiH je dobio prostrane prostorije u Kulturno-sportskom i privrednom centru
Skenderija.

SLIKARSTVO

U periodu socijalistikog realizma djelovao je u Bosni i Hercegovini relativno mali broj


likovnih umjetnika. Uprkos silnom trudu i nastojanju, nema oekivanih rezultata. U najboljem
sluaju, uspijeva se stvoriti dobra realistika djela, sa jakim oslonom na tradiciju. Stil
socijalistikog realizma ne postoji: postoji samo period socijalistikog realizma.

Prvi meu predstavnicima ovog perioda ROMAN PETROVI, ivjee u osloboenoj zemlji
svega dvije godine. Mada je startovao jo u austrougarsko doba, on je u asu smrti jedva bio
zakoraio u estu deceniju ivota. Poput ostalih, slikao je partizane u maru, ponekad, djeluju
kao prazna kulisa. Pa ipak, u asovima istinskog nadahnua, ovaj slikar, vaspitan na
tradicijama najboljeg srednjoevropskog ekspresionizma, znao je stvoriti djela koja plijene
svojom ljudskog toplinom, poput one male Djevojke plaivih oiju proete saosjeanjem sa
modelom.

IVO EREMET nastavio je da slika u duhu svojih predratnih preokupacija, ali kao da vie
nikad nee dosei svoje nekadanje vrhunce (Vrbe). Sliku, najee, gradi na kontrastu toplih

3
Umjetnost BIH 1945 - 1974

i hladnih tonaliteta: u njegovoj palete prevladavaju sivoljubiasti, krakovski tonovi i bujna


zelenila. Atmosfera j hladna, prozrana, planovi jasno izdiferensirani. Slobodnije je naslikan
Trebevi u magli, jedno od njegovih rijetko dobrih poslijeratnih djela.

RIZAH TETI pokazuje jedini pored Vojo Dimitrijevia izrazitu potrebu da slijedi mijene i
tokove jugoslavenske ujetnosti. Njegov Enterijer iz 1954. kritika je nazvala
poluapstraktnim. Kasnije e se u svojim djelima koristiti folklornim motivima, kolaima,
interpolacijama. Ipak, iz ove perspektive, ini se da e on u naoj historiji biti umjetnosti
ostati zabiljeen kao slikar pejsaista, kao pjesnik bosanksih planina. Kritika socrealizma
zamjerila mu je njegov apstraktno-sintetiki kolorit, dakle, njegovu najveu vrijednost.

VOJO DIMITRIJEVI prvi u nas e odluno prekinuti s poetikom socrealizma, u seriji


slika iz Pariza 1951. U poslijeratnom bogatom opusu Dimitrijevia izdvajaju se jasno dvije, u
smslu kvaliteta i koherentnosti najvrijednije faze: prva, koju bismo mogli nazvari
imresionistiko-fovistikom, i druga, apstraktna faza.

Za HAKIJU KULENOVIA ovaj period bio je sudbonosan. Od tada, on e se djelom i perom


boriti za realistiku koncepciju slikarstva. Interesantna je njegova toliko puta ponavljana
tvrdnja da je oduvijek bio protivnik eksperimentisanja, kao da potpuno zaboravlja da je
nekada stajao u problemskim tokovima naeg slikarstva izmeu dva rata. U ovom periodu
naslikao je Izgradnju nove eljeznike stanice u Sarajevu djelo puno vedrine, sa jasnom i
preglednom kompozicijom, realistiko bez parolatva, raeno na traenu temu, koja je, ipak,
podreena jednoj dosljedno sprovedenoj slikarskoj zamisli. Uz Mjealicu Ismet
Mujezinovia, ovo je, moda najbolja slika s ovakvom tematikom u itavom periodu.

ISMET MUJEZINOVI, jedan od naih najboljih slikara, takoer je svoju poetiku definitivno
uobliio u vrijeme socrealizma. Htio je da stvori umjentost reprezentativnu i monumentalnu,
koja e biti dostojna nae NOB-e. Zato je oslonce potraio u talijanskom baroku, kod El
Greka i Delacroa, dakle, u historiji evropskog slikarstva. Pokazao je izrazitu sosobnost, da
poput starih majstora, svoje klom pozicije napui velikim mnotvom likova. Njegove skice
znaju nas zapanjiti slikarskom slobodom: ni traga od sjeanja na muzeje i tua iskustva, pred
nama je moderan slikar, neoekspresionista, oblici su teni, izdueni, proeti istim patosom. A
ono izvrsno slikano Noenje ranjenika manje zahuktalo ali prepuno dostojanstva, jedno je od
antologijskih djela nae umjetnosti.
Ovakva linost pritisnula je svojom teinom mlade poletarce u koli za primijenjenu
umjetnost u Sarajevu, kojima je dugo vremena ostao idela i nedostian uzor (? Vlado
Vojnovi, Ljubo Lah, Mario Mikuli, Mevludin Ekmei).

Najbolji ak kole LJUBO LAH stigoa je ovamo sa svojim Portretom bake, jednom ve
zrelom slikom realizovanom u sedamnaestoj godini ivota. itava kola bila je
iskompleksirana njegovim talentom. Zamjerili su mu misticizam i da su mu portreti svijetle
mrlje na tamnoj pozadini to je bilo ravno smrtnom grijehz. A ba te osobine nee se vie
ponoviti: da ide direktno pod kou modela, da figionomiju uoblii svjetlom, surovo, bez
laskanja i bez podilaenja portretisanom. Naroito nemilosdran bio je prema samom sebi u
seriji autoportreta. A to se dogodilo kasnije, da li je Lah bio rtva usavravanja u Kunovoj

4
Umjetnost BIH 1945 - 1974

majstorskoj radionici u Beogradu, ili rtva drutvene narudbe jedne malograanske sredine,
teko je utvrditi. Poslije onih pomalo vidovievskih Lutaka bie u njegovom slikarstvu jo
dobrih slika: bie ljupkih pejsaa u tragu impresionizma, jutara i kia, loa, rascvalih
djevojaka, sonih slikanih mrtvih priroda, ali nikad vie one prvobitne otrine, one
sposobnosti da se fizionomija i karakter modela fiksiraju u svega nekoliko poteza.

MICA TODOROVI prva dama naeg slikarstva i jedan od najboljih slikara koje smo ikada
imala, radila j u ovom periodu, ba kao i ranije neoptereena valikovnim problemima. Imala
je divnu sposobnost da izbjegne dosadne razgovore: zahtjev vremena shvatila je kao potrebu
da se okrene ovjeku i da ga prikae u dostojanstvu obavljanja njegovih obinih,
svakodnevnih poslova, ne izbjegavajui pri tome samu sebu. Kritika je ve tada s pravom
spominjala njenu delikatnost i srodnost s japanskim slikarstvom. Ali tek kada popuste stege,
Mica e se raspjevati i stvoriti slike udesne prozranosti i lakoe, u kojima se iskri boja i
predmeti svjetlucaju preobraeni svjetlosnom magijom. I sve je puno proljea i ljeta, terasa i
kafana, njenih i ljupkih djevojica cvijea i voa, dovodi ovjekovo vienje do
zasljepljujue brijeline, a Mica, onda majstorski, pastelom naznauje ljude, fasada,
suncobrane i drvee kao male mrlje u moru svevladajue svjetlosti.

BEHAUDIN SELMANOVI je ivio i radio teko, mukotrpno slaui potez do poteza poput
kakvog srednjovjekovnog zanatlije. Radilo se o rijetko upotrnom, rijetko potenom traenju
vlastitog izraza pri emu slikar nije pravio nikakve kompormise sa sredinom i nije joj ni za
dlaku poputavo. Njegov profesor Marino Tartalja ulio mu je ljubav prema Sezanu i modernoj
umjetnosit. Nauio ga je da slika mora imati rvrstu konstrukciju i da u njoj sve treba da bude
povezano, jedan potez doziva drugi; pogreno postavljen, moe da razori cijelu graevinu.
Roeni kolorista, naao je srodnika u Matisu. Orijent je Selmanovi nosio u krvi; bio je dio
njegove svakidanjice, gledao ga je sa lehvi ispisanih vizuelno upeatljivim arapskim
pismom, sa istonjakih ilima i serdada, sa vezova bogato ukraenih zlatom, sa starih knjiga
u raskonom povezu. Selmanovi je bio ono to se ateljerskim argonom naziva isti
likovnjak, kod njega nema brzih, spontanih izljeva, svaki slika rjeava jedan likovni
problem. Vodeu ulogu preuzima redovno boja, ona gradi prostor i oblike; crtee je podreen,
mada funkcionalan.

Na Selmanovia se kasnije nadovezala NADA NOVAKOVI, ona je uvela nove zeme,


znakove urbanovg ivota (telefon, npr) i naslikala ih tankoutno, enstveno.

MIRKO KUJAI iji je itav poslijeratni opus vezan za Hercegovinu.

ESTA DECENIJA
Unijela je u prilino zatvoreni krug bosanskohercegovake umjetnosit nove probleme i nove
vrijednosti. to se tie apstrakcije, nju u ovoj decenije i nemamo u istom izdanju: radilo sse o
kretanju ka dvorimenzionalnoj,plonoj, koncepiciji slike. Prvorazrednu ulogu odigrao je
dolazak u Bosnu Mievia, Risimovia i Subotia, iznenadni uzlet Franje Likara.

5
Umjetnost BIH 1945 - 1974

RADENKO MIEVI vraa se u Bosnu 1953. ve kao afirmisan umjetnik. U Bosni se nije
ograniio samo na slikanje, ve se bavio i mozaikom, izradom skica za keramiku i tapiseriju,
scenografiju, filmom, pisanjem, kritikom, likovnom pedagogijom borio se za afirmaciju
umjetnosti i podizanje sredine na vii kulturni nivo.
Monumentalnost njegovih slika, posna faktura, slina srednjovjekovnom fresko-
slikarstvu, ljepota materije, otmjen i suzdran kolorit privukli su panju kritike. Uprkos svojoj
fundamentlanoj sklonosti ka realizmu,, sliedio je kretanje decenije prema apstrakciji. U
njegovim novim, realistikim lsikama, od 1963 nadalje, gomilaju se mjestimino debele
naslage paste.

Nekoliko godina mlai od Mievia, BOKO RISMOVI RISIM svoju punu afirmaciju
doivaljva tek u Sarajevu. U Sarajevu je djelovao svega dvije godine. U slavu ede Rogana,
Vjerenici. Bio je najvie jhvaljena i osporavana linost itavog perioda. Jedna kritika je
glasila da glorifirica pijanstvo, blud i ubistvo, dok se na radni ovjek mui da izradi
socijalizam. Risimov besmisao nije lien nadrealistikih elemenata, radilo se, zapravo, u
uvoenju nemogueg u svakidanju stvarnost, to je jedna od dimenzija nadrealizma.

FRANJO LIKAR proao je u svom razvitku kroz toliko faza da ih je teko pribiljeiti. 1956.
godine povodom njegove druge samostalne izlobe, koja je obuhvatila slike, keramike i
skulpture, Mirko uri je uoio izvanredno neke bitne i trajne znaajke njegove umjetnosti:
sintezu klasinog mira, i njegovog trajanja sa modernistikom koncepcijama, prividnu
dotrajalost povrina. Njegovo slikarstvo u Zagrebu svrstano je u magini realizam. na slikama
tog vremena vidljivje Pikasov utjecaj, koji e pored Dalija, ostati jedan od najdraih Likarovih
oslonaca. Kraj este decenije je doba njegovog zenita, barem po snazi uticaja na sredinu,
Likar se maksimalno pribliio beogradskoj grupi Medijali. U njegovim slikama sada se sve
vie osjea duh muzejskog slikarstva, te uticaj talijanske renesanse i starih majstora uopte,
ije oblik Likar rastvara maginom svjetlou. Oko 1966. jo odlunijue izlae sliku nasilnom
starenju, mehanikim i kemijskim sredstvima, razbija je i ponovo sastavlja od krhotina
vlastitog stvaralatva ili ak iluziju tog procesa (naslikana sastavci, ekseri, rupe i tome slino).
Koristi se fotografijom i projekcionim aparatom, mess-medijima, kolaom.

Za MARIJA MIKULIA godina istinskog preobraaja bila je 1953. tada je ispoljio najvee
slobode u tretmanu slike i vidne koloristike mogunosti da bi ubrzo zatim poeo nastojati
da prigui... tretman i sklonost ka eksperimentu. U to doba slikao je Mikuli vaare i pijace,
puke svjetkovine i karnevale, uspijevajui da uhvati ivot u pokretu, u punoi, naslikao je i
nekoliko ekspresionistikih slika (Prostitutka, Hamalin s golubom). Kasnije je u njega
prevladavala jedna smirenija, sentimentalnija crta, skupa sa nostalgijom za morem i njegovim
prostorima za mreama, ribama, koljkama za svim onim to je sainjavalo okvir njegovog
djetinjstva. Na njega je veoma uticao Radenko Mievi a kasnije i Tartalja. Bavi se i
portretisanjem poznatih savremenika. Njegovo slikarstvo je prijatno, skromno, bez velike
temperature i bez velikog daha.

MENSUR DERVIEVI u prvo vrijeme ispoljavao je relativnu veliku srodnost sa


Mieviem (obojica su krenuli sa istih pozicija, obojici je uitelj bio Milo Milunovi). Radi
mrtve prirode, portrete, pejsae i kompozicije u kojima se spajaju ulno i racionalno. Na

6
Umjetnost BIH 1945 - 1974

prelazu iz este u sedmu deceniju u vrijeme prevlasti apstrakcije u jugoslavenskom


slikarstvu slika veoma tamne prostore u kojima se jedva nasluuju rudimenti oblika.

MIRKO URI svoje zagrebake slike predstavio je sarajeskoj publici. Otkrio je svoje uzore:
Dali, Bife. Oito je pod utijacem nadrealizma. urieve slike proete su sentimentalnou i
boleivou: oblici, veoma izdueni, veoma stilizovani, postavljeni su pred jednu taistiku
podlogu koja podsjea na Borisa Dogana. uriev kosmos napuen je svjetovima i
leptirovima, ljeputakstim djevojakam, tunim muzikantima, klonovima, blijdeim figurama
izgubljenim i pustou svijeta.

U ovoj deceniji startovao je i HAMID LUKOVAC, koji je, sudei po nekoliko slika, mogao
da stvori jednu uspjenu, bosanskohercegovaku varijantu naivnog slikarstva prepunog drai i
vedrog, poput kakvog istonjakog vrta sa perzijskih minijatura, ali se vie bavio ilustracijom
djeije knjievnosti, sa velikim uspjehom, nego slikanjem.

SEDMA DECENIJA debi Borislava Aleksia Anatomija prostora i Afana Ramia


Mornarikim oficirom na Proljetnoj izlobi ULUBIH-a 1959. predstavlja prolog sedme
decenije. Ve 1960. godine, enformel je u nas aktuelan, a tijesno ga slijede i drugi vidovi
lirske apstrakcije. Afana Ramia kritika pozdravlja kao zastupnika nefigurativne umjetnosti u
Bosni i Hercegovini. Duan urkovi koga e kritika sredinom decenije svrstati u lirsku
apstrakciju, pribliio se nepredmetnom slikarstvu. Svojevrsnu kombinaciju lirske i
geometrijske apstrakcije predstavljaju Poruke Voje Dimitrijevia krajem decenije.

Drugi, daleko interesantniji krug preokupacija predstavlja je za brojne bosanskohercegovake


slikare fantastika u kojoj se mogu razlikovati, s jedne strane neonadrealizma, a s druge
slikarstvo simbola i znaka. Geometrijska apstrakcija, bolje reeno njena podvrsta, op-art,
nala je svoje predstavnike u banjalukim umjetnicima Dugonjiu i Majdandiu.

Pop-art proizdov hiperurbanizovanih sredina, nije se u nas uopte razvio u istom izdanju.
Skonost prema njemu pokazali su jedino mladi Mufti, erimagi, Skopljak. Kod starijih su
se javljali samo neki njegovi elementi u kombinaciji sa tradicionalnijim postupcima (Franjo
Likar). S druge strane, nova figuracija i neoekspresionizam nali su odmah nekoliko pristaa.
Sudei po svemu, i u ovoj deceniji, slikarstvo Bosni i Hercegovine slijedi tokove
jugoslavenskog slikarstva, u jednoj umjerenijoj, klasinijoj varijanti, nema objekata, nema
ambijenata, nema kinetike umjetnosti, ostaje se preteno u domenu tafelajskog slikarstva.

BORISLAV ALEKSI Anatomija prostora saela je neke od osnovnih tenji njegova


stvaralatva i bila od dalekosenog znaaja po njegov kasniji razvoj. U ovoj bijeloj slici
dominira vrsto graen i geometrijski ralanjen prostor, roen u klimi beogradske fantastike
a u donji desni ugao postavljen je lik deformisanog ovjeka, koga je savremena civilizacija
uinila nekom vrstom monstruma, odvojivi ga od prirode i pribliivi automatu. Jo na
Akademiji u Beogradu slikao je imaginarne letjelice, ovjekove prorode u kosmom koji e
ostati njegova trajna opsesija. U Sarajevu, se prvo zaposli u Zavodu za zatitu spomenika gdje
je doao u dodir sa ikonama i njihovim nagorjelim patinama. 1963. nastaje njegova slika U
spomen strijelcu u kojoj kao da se sastaju neki vodei tokovi decenije: ona nosi tragove

7
Umjetnost BIH 1945 - 1974

enformela i fantastike, a znak i simbol ve su prisutni. Ovaj vrsni umjetnik ubrzo e napustiti
slikarstvo i prei na grafiku, u kojoj e postii rezultate svjetskog nivoa i meunarodnu
afirmaciju.

AFAN RAMI bio je ne samo jedna od vodeih, ve i jedna od tragalaki najmemirnijih i


najaktivnijih linosti decenije. Njegovi oblici raaju se iz prvobitnog haosa materije, izlaze iz
tame nebitka u svjetlo postojanja, uvajui, najee asocijativnu vezu sa realnou kakva je
dostupna naim ulima. Intenzivno se bavio kolaom, a u jednoj fazi koristio se filigranskim
crteom, inspirisan ornametikom starog bosanskog nakita.

IBRAHIM LJUBOVI izraziti predstavni naeg nadrealizma. Njegova umjetnost blia je


zagrebakom nego beogradskom krugu fantastike. U prvoj njegovoj fazi susreemo stilizirane
enske figure malih, trokutastih glava, izokefaliju i neku sveanu hijeratinost, nju smanjuje
muzejski nain slikanja, renesansni iluzionizam, potovanje tradicionalnih vrijednosti. Sam je
rekao Moja su inspiracija muzeji svijeta, ne skrivajui svoje afinitete i izvore. Dalijev uticaj u
jednoj fazi njegova stvaralatva bio je, ini se, plod tijesnog kontakta sa Franjom Likarom. U
Ljubievom slikarstvu spajaju se iracionalno i racionalno, u njemu nema velikih gesta, nema
patetike, drama je, ako postoji, suzdrana, vie sugerisana u atmosferi u detalju, nego
iskazana, to je svijet tihe poezije, proet sjetom zbog prolaznosti svega to je bilo i svega to
e biti.

MILAN PERII u prvo vrijeme, bio je veoma blizak Aleksiu, izvori su im isti beogradski
krug fantastike. I on se zanosi zlatom i patinama ikona i obilato se njima koristi u svom
slikarstvu, koje pored nadrealizma, nosi tragove kubizma. Ima u njemu dramatsko
uzmenirenosti: oblici su razbijeni, izlomljeni. Oko 1967. godine uokviruje ih velikom
formom, inei tako kompoziciju preglednijom, a 1969. razradio je, zajedno sa Arfanom
Hoziem, jedan postupak otiskivanja s predmeta iroke potronje uz pomo negativa od
plastinih materijala. Hozi je to primjenio u skulpturi, a Perii u slikarstvu i grafici.

TIHOMIR STAJI CUCO se koristi crvenilom i zlatom naih ikona stavljajui ih u slubu
jedne maniristike vizije prepune nemira i uskovitlanog mnotva figura (ponovo je pred nama
ljudski monstrum zakrljalih ekstemiteta) a inspiracija kao da se raa iz otrog, parajueg
vriska sunca i kamena.

FEDJA AVDI svratie na sebe pozornost tek pod kraj decenije. Tada e se na njegovim
slikama pojaviti izmatani, potonuli svjetovi posuti prelomljenim koljkama i morskom
travom, iz kojih izranja nago ensko tijelo kao posljednje sjeanje na ovjeka. Smeim i
zlatnim tonalitetima suprostavljaju se u njima ledene bjeline, a fino i precizno modelirani, ak
iscizelirani oblici pretvorili su podmorsku faunu u pravi ornament.

Neonadrealistikoj klimi pripadali su u ovoj deceniji jo Vlado Pulji, Bobo Samardi, Enes
Mundi i drugi.

8
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Jednim svojim dijelom spada ovama i slikarstvo NADE PIVAC. Inkubacija nadrealizma
zapoela je u nje jo u toku kolovanja u Beogradu. Tek je u Osijeku poela slikati korijenje,
kamenje, kosti, procese rasta i raspadanja, to se nastavilo i nakon prelaska u Sarjaevo 1961.
Materijalizacija je uvijek vrsta, sigurno, gotovo skulpturalna, ali u dvoznanosti predmeta
(kost fantastina glava) u njihovom meusobnom odnosu prema prostoru prisutna je ona
tipina morbidezza koja nosi prizvuk nadrealnog. Nada Pivac izai e definitivno iz ovog
kruga, okreui se magiji obinih, svakidanjih, nedopadljivih predmeta u jednoj seriji
izvrsnih pastela slikanih po povratku iz Italije nakon dodira sa slikarstvom Morandija.
Odavde e sa pravom strau roenog istraivaa krenuti u svoju novu avanturu, trudei se da
eliminie predmetni svijet, proces apstrahovanja poeo je u seriji pejsaa iz Poitelja, i pusti
da govore samo isti oblik i boja u punom, bogatom registru.

I opus DRAGE GALIA nosi peat onog ve poslovinog intimizma beogradske kole.
njegova prerana tragina smrt presjekla ga je u naponu snage. U historiju naeg slikarstva ule
su kompozicije, dragocjene slike gradilita, svjetlucave i kao posute srebrom, i ona mala
Kompozicija ve posve apstraktna njena i krhtka, sva satkana od jedva zamjetljivih lirskih
treptaja, kao to je, kau, bio i njen tvorac.

Jedna grupa umjetnika, vezanih za hercegovako podneblje, bavi se slikanjem, asocijativnih


pejsaa, u kojima su, manje-vie, prepoznatljive forme kra i neba ili vode transformirane i
dovedene do same granice realnog. Prvo mjesto meu njima pripada MILORADU
OROVIU. Koji elaborira jednu viziju planinskog pejsaa, u poetku sazdana na mrlji, sa
izrazitim prizvukom maginog i nadrealnog u atmosferi. Kasnije susreemo na slikama
gotovo monohromne partije izgrebane paste to svojim nervaturama podsjeaju na strkturu
kamena, a ona primat preuzima boja, mjestimino nanesena u napetim, brzim tokovima, koji
imaju karakter svojvrsnog gestualnog grafizma pravog nosioca dramatike zbivanja. U nekim
novijim slikama orovi je upotrijebio jedan daleko apasionalniji postupak, u kome ruka kao
da se takmii sa tamparskom tehnikom, da bi stvorila to objektivniju, to hladniju sliku.

JUSA NIKI Gnijezdo u kamenu, kritika ga proglasila oktriem. Pod suhim nebom. U
pitanju je jedno sintetino vienje kra, ija je struktura bogata asocijacijama na ovjeka
roenog u njegovim njedrima jednako surovog, jednako ilavog, jedna ispucalog na
kamen umjesto na kri raspetog.

Mnogo je tii, mnogo smireniji RADOVAN RADOII. Po suptilnosti svojih gvaeva on


neodoljivo podsjea na Japance, poput kojih uspijeva da, u svega nekoliko poteza, izrazi ono
bitno.

MUSTAFA VOLJEVICA srodan je ovim slikarima po svojim lirskim sklonostima. U sedmoj


deceniji bio je blizak jednoj nefigurativnoj koncepciji slike u koju je, onda znao da udjene
naraciju o nianima laganim, naturalistikim crteom, na gotovo monohromnoj pozadini.
Mislim da je i on, poput tolikih drugih, pogreno svrstavan u slikarstvo simbola. Dovoljno je,
ini mi se, da vidimo nian na slici, pa da ga odmah proglasimo simbolom, premda je on u
naem slikarstvu ee bio motiv nego simbol.

9
Umjetnost BIH 1945 - 1974

MLADEN SOLDO bio je u jednoj fazi blizak enformelu (koji je, uzgred budi reeno, u naim
lokalnim okvirovima esto sluio kao kamuflaa za neznanje, nesporazume i svakojake
neistoe). Iz toga se kasnije rodila neka vrsta ekspresivne figuracije. Tek sa najnovijim
slikama, u kojima dolazi do zgunjavanja vizije, a boja odreenije i punije ima ansi da dade
jedan ozbiljniji doprinos bosanskohercegovakoj umjetnosti.

ENVER TALJO priredio je svoju prvu izlobu u dobi sa osam godina. Tek pred kraj este
decenije naslikao je svoje zrele slike u tamnosmeem koloritu i prilino transponovane.
Kasnije je preao na vei format, slikajui, izmeu 1961 i 1963 enterijere, otvorene prozore,
kolijevke, odmjereno, uravnoteeneo, sa finim smislom za realizaciju slikarske materije.
Nakon ovog javlja se u njegovom slikarstvu sklonost ka ekspresiji i intenzivnom koloritu
Travar a odmah zatim i nova figuracija hegeduievskog tipa.

BEKIR MISIRLI poeo je da slika, u duhu naive, stilizovane ptice i drvee da bi poetkom
sedme decenije (oko 1962) napravio seriju zeleno-ljubiasto-mrkih slika moda dramatski
najnapetiji dio svog opusa. U neobinim kompozicijama suprostavio je vertikale i dijagonale
niana, svjetlo i tamno da izrazi dramu postojanja sukob smrti i ivota. Kasnije se njegova
vizija razvedrava i sve preplavljuje nepomuena radost, ak je i smrz pobiijeena i
preobraena, a niani su samo veliki cvjetovi, otealih glava, slikani najljepim bojama jedne
udesne palete. Misirli nije mislilac, on ne barata apstraktnim shemama i simbolima, on je
prije svega, izvoran, rasan sllikara koji je najbolji kada se prepusti svome unutranjem glasu,
istim vrelima nadahnua i tada njegovo djelo predstavlja susret sa neodgonetnutim
sadrajima Bosne, onda kada je uzimamo najire i najdublje.

ALOJZ URI u poeziji tvorac neobinih metafoza i jo neobinijih sazvuja jednog bogatov
jezika, ispoljio je posve razliite kvalitete u svom slikarstvu: ne spontano, ve racionalno je
njegov princip, barem u seriji Mlinova u kojoj je ok 1962. poeo razbijati oblike vidljivog
svijeta da bi ih, na slici, komponovao u jednu novu stvarnost, koja nije bez natruha
postkubistikih rjeenja.

KEMAL IRBEGOVI, slikar udesnih enterijera, i moda jo udesnijih pejsaa, sa takvim


je majstorstvom elaborirao svoju viziju poetkom sedme decenije, da je odmah izbio u same
vrhove mlae generacije. doarao nam je jedan ozaren svijet tajanstva i poezije, u kome
svjetlost ima vodeu ulogu i u kome se s minumumom sredstava uspijeva postii maksimum
duhovnog zraenja.

JOSIP GRANI blizak je ovom krugu slikara po muzikalnim ritmovima svojih boja i oblika,
razuenih u finu ornamentiku, za koju se poetni impuls dale matovito raene narodne
rukotvorine Bosanske krajine. Grani je jedan od rijetkih naih umjetnika koji iskljuivo radi
u tehnici pastela, u ije je tajne dobro pronikao.

Ne samo u krugu banjalukih umjetnika, ve i u itavoj Bosni i Hercegovini, izdvajaju se, po


svojoj izrazitoj sklonosti ka konstruktivnoj i geometrijskoj formi i scientistikom nainu

10
Umjetnost BIH 1945 - 1974

miljenja, dvojica slikara koji, ipak, u svojim istraivanjima, nisu prekoraili okvire
tafelajskog slikarstva.

VIKTOR MAJDANDI prvi se poeo kretati ovim putem ve tokom prve polovine sedme
decenije, da bi ve oko 1964-65 stvorio slike u kojima geometrijski oblici sukobljavaju se
gestualno nanesenim tokovima materije, a spontano mijea sa racionalnim (Put za Kiteru).
Zagrebaaka kritika je ove slike doekala na no. Svi su bili miljenja da se radi o
nemoguoj kombinaciji dilvergentnih elemenata. Poslije je nastavio da elaborira jednu
svojevrsnu koncepciju op-arta, graenu na principima umnoavanja poetne elije i
utemeljnu na egzaktnim, matematikim proraunima.

U domenu preokupacija srodnih Majdandievim kree se i TOMISLAV DUGONJI, sukob


racionalnog i iracionalnog, statikog i dinamikog, toplog i hladnog s vremenom e izrasti u
kljuni motiv njegovog slikarstva. Svoje najvee vrijednosti postigao je u gotovo
monohromnim slikama iz osme decenije, oienim od svega suvinog, u kojima je dolo do
izraaja suvereno vladanje sredstvima, stavljenim u slubu jedne pregledne, jasne i koncizne
likovne misli.

I LJUBOMIR PERINLI pribliio se geometriji u svojim najnovijim slikama, stvorivi


slikarstvo krto, asketsko, maksimalno ispranjeno od predstava i dogaaja i upravo
minimalno po upotrebljenim sredstvima (svaka aluzija na ameriki minimal-art je
iskljuena).

MEHMED ZAIMOVI prva njegova izloba u Sarajevu stajala je u znaku ornamenta, da se


uoiti smisao za arabesku i simboliku Orijenta. u svom djelu, Zaimovi je saeo iskustva
nekoliko osnovnih tendencija savremenog slikarstva, stvarajui osebujni svijet oblika,
moderan, a, istovremeno, vrsto ukorijenjen, vrsto vezan za Bosnu i njene duhovne prostore.

SEID HASANEFENDI njegovo slikarstvo je nadrealno, proeto simbolikom, u poetku


neisto kasnije se javlja intenzivan, stridentan kolorit: zelena, modra, uta, crvena i bijela
sve u punom zvuku, da bi areno obojile elemente Bosne, niz trodimenzionalnih predmeta
(sa mnotvom niana) koji iluzionistiki izlaze u prostor ispred slike, rasutih po platnu u
dobro kontrolisanim kompozicionim tokovima, suprostavljenim praznom prostoru.

ISMAR MUJEZINOVI njegova se vizija uobliila u plodnoj klimi majstorske radionice


Krste Hageduia. Priroda i oevog i sinovog talenta je ista, samo to je Ismar daleko
moderniji, daleko bezobzirniji u koritenju savremenih medija, da bi stvorio slikarstvo
stravino poviene temeprature angaovano u punom smislu te rijei. Ismar slika ludnicu
savremenog ovjeanstva, a u najnovijim slikama, ljudsko meso lieno bilo kakvog
podsjeanja na duhovno, drogirane hipi-gerle itav jedan vrtlog haosa i besmisla u kome se,
uz, ve poznati nam, ali jo usijaniji psihodeliki kolorit javljaju hiperrealistiki zahvaene
partije. Ovdje se slikar, po preciznosti objektivizacije takmii sa fotografijom.

11
Umjetnost BIH 1945 - 1974

MEVLUDIN EKMEI napravio je nekoliko slika pod utjecam Ismara Mujezinovia.

Krajem sedme decenije startovalo je dvoje mladih bosanskohercegovakih slikara.

EMSA ULIZAREVI opsjednuta je dramom ovjekovog postojanja u savremenom


svijetu: udesima, sudarima, nesreama, a uz to, i otpacima ivota (krpama, olupinama) i sve je
to iskazano prilino ekspresivno i sugestivno.

ELIMIR MILADIN jo je jedan zaljubljenik hercegovakog kra. U ije prostore uvodi


uticajem nove figuracije dotaknutu ljudsku figuru neophodan kontrapunkt sunca i
kamena. Kolorit je svijetao i njean, faktura posna.

OSMA DECENIJA donjela je u naoj umjetnosti itav buket mladih slikarskih talenata.
Ovdje su predstavljena petorica najistaknutijh. Svi su, sem Musia, proli kroz sarajevsku
kolu za primjenjenu umjetnosti, u kojoj je veoma rano zablistala zvijezda prvog meu njima:
Safeta Zeca. Svi se oni mogu svrstati u pokret za obnovu slike aktuelan u beogradskom
likovom krugu. Na svaki nain, dobili smo slikarstvo, reprezentativno i svojim formatom i
svojim kvalitetom.
Ova izloba ubjedljivo pokazuje da se nae slikarstvo nije ni odmicalo od tafelaja i
dobrog zanata.

SAFET ZEC na juri je osvojio Beograd, na samom poetku decenije, i od tada do danas zna
samo za uspjehe. Kod Safeta Zeca sve je zeleno: i kronje, i debla, i trava i nebo, i kue i
kaldrma i svjetlost. Njegov halucinantni realizam olien u maksimalnoj islikanosti najsitnijih
detalja predmetnog svijeta, doveden je do apsolutne krajnosti do take u kojoj prelazi u
vlastitu negaciju u istu duhovnost, u metafiziku.

SEAD MUSI slikar njenih pastorala, istie se svojim izrazito romantinim vienjem
svijeta. odlikuje ga kratak potez neoimpresionista u kombinaciji sa mrljom i ustreptala
suneva svjetlost koja je, za razliku od Zeeve, vie s ovu, nego s onu stranu ivota.

SALIM OBRALI koristi se u svom djelu ne samo postupcima nadrealista ve i blagim


natruhama hiperrealizma, ali je osnovno jedan romantini ugoaj, ljubav za predmet i njegovu
magiju i ljepota slikarske materije.

MILIVOJ UNKOVI slikar plavo-bijelih, sleenih prostora, takoer pripada klimi


neonadrealistikog i metafizikog slikarstva. Ljubav prema Daliju dijeli sa Obraliem, ali joj
dodaje potovanje prema Kleu, Maksu Ernstu i De Kiriku.

U ovoj grupi, po svojoj, gotovo bih rekla, brutalnoj snazi, kakva je rijetka u naih slikara, vie
sklonih sanjarenju i lirici, izdvaja se RATKO LALI, unosei tako jednu novu dimenziju u
ove nae prostore.

12
Umjetnost BIH 1945 - 1974

BRACO DIMITRIJEVI. Viestrukim sponama vezan za Sarajevo, u kome mu ive roditelji,


ovaj mladi konceptualista, upravo je brutalno raskrstio sa tradicionalnim nainima miljenja i
izraavanja. Sa svojom idejom sluajnog prolaznika on je postigao veliki uspjeh u
evropskim metropolama i na meunarodnim smotrama konceptualne umjentosti. Njegove
slike, premda raene na platnu, posve odudaraju od duha ove izlobe. One su liene bilo
kakvih likovnih optereenja i predstava, u njima je primarna provokativna ideja prema kojoj
mali ovjek s ulice moe biti tretiran na ravnoj nozi s velikim Leonardom.

SLIKARSTVO

BORISLAV ALEKSI
Sarajevo, 1936

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu, 1955. i Akademiju za primjenjene


umjetnosti u Beogradu.

U spomen strijelca, Ulje na platnu, nakairano

FEHIM FEA AVDI


Bilea, 1932.

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1953. i Akademiju za likovne umjetnosti


u Beogradu.

Spoznaja umiranja, ulje na platnu

Zatoenica tiine, 1972

13
Umjetnost BIH 1945 - 1974

ALOJZ URI
Mrkonji-Grad, 1933.

Zavrio VP, likovni odsjek.

Mlin III, ulje na platnu

MIRKO URI
Sarajevo, 1927.

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1951. i Akademiji likovnih umjetnosti u


Zagrebu, 1957.

Na isteku vremena, ulje na platnu

MILORAD OROVI
Sarajevo, 1932

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1953. i Akademiju za likovne umjetnosti


u Beogradu 1969.

Propast, ulje na platnu


Igman I
Jesen u Hercegovini

MENSUR DERVIEVI
Brko, 1928

Zavrio Akademiju za likovne umjetnosti u Beogradu.

Mrtva priroda, ulje na platnu


Zapis

SLOBODAN BRACO DIMITRIJEVI


Sarajevo, 1948.

Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Diptih Leonardo da Vinci Tihomir Simi, ulje na platnu

VOJO DIMITRIJEVI

Sarajevo u kii, ulje na platnu


Jablanovi
Poruka IX

14
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Poruka X

TOMISLAV DUGONJI
Kraljevo, 1932

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1958.

Exodux, akril i gva na platnu (krugovi u tonovima od crne, sive i bijela Jedan vijek
moderne umj u UG)
Rupa II, akril i polimer na platnu

EMSA ULIZAREVI
Sarajevo, 1945

Zavrila Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Poslije nesree, ulje na platnu

MEVLUDIN EKMEI
Zaborak kod ajnia, 1929

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1959. i Akademiji likovnih umjetnosti u


Zagrebu.

Bilijarist, ulje na platnu

DRAGO GALI
Biljaa kod Ljubukog, 1936 Panevo, 1964.

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1957 i Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu 1962.

Gradilite II, ulje na platnu


Kompozicija

MLADEN GALI
Litica, 1934

Pohaao kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu i zavrio u Zagrebu 1955.

Prostor zvuka, ulje na platnu (naran soba umj gal)

JOSIP GRANI
Banja Luka, 1941

15
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Zavrio Pravni fakultet u Beogradu. Pohaao Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Epski predio, 1971. meki pastel na papiru

NEDELJKO GVOZDENOVI
Mostar, 1902

Slikarstvo uio u Minhenu.

Enterijer u crvenom, ulje na platnu


Mrtva priroda sa dvije ptice
Mrtva priroda sa crvenom pozadinom
Male skulpture
Atelje sa plavim podom

SEID HASANEFENDI
Brko, 1935

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1958. i Akademiji likovnih umjetnosti u


Zagrebu 1965.

Plava dolina, ulje na platnu


Elementi Bosne dan

16
Umjetnost BIH 1945 - 1974

MIRKO KUJAI
Kolain, 1901 1987?

Zavrio Filozofski fakultet u Beogradu. Studirao na Umjetnikoj akademiji Julian u Parizu.

Goloruki, ulje na platnu (umj gal ljub soba)

HAKIJA KULENOVI
Bosanski Petrovac, 1905

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu 1928. Studije nastavio na Skandinavskoj akademiji u


Parizu.

Izgradnja nove eljeznike stanice u Sarajevu, ulje na platnu


Ispod Trebevia
Fazan

LJUBO LAH
Sarajevo, 1930

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1949. i umjetniku radionicu ora


Andrejevia Kuna 1954. u Beogradu.

Portret bake
Djevojica
Doruak
Lutke

RATKO LALI
Visoko, 1944

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1966. i Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu 1973.

Akt
Saksije

FRANJO LIKAR
Varadin, 1928

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1951. Proveo dvije godine studijskog
boravka u Parizu, Italiji i Holandiji.

Plivaica

17
Umjetnost BIH 1945 - 1974

ena sa maskom
Ratnik prelazi rijeku
Poetak nestajanja

HAMID LUKOVAC
Sarajevo, 1923

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1954.

Grad

IBRAHIM LJUBOVI
Sarajevo, 1938

Pohaao kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu

Entetijer
Obespokojavajue predskazenje
Enterijer s lutkom

VIKTOR MAJDANDI
Ivanjska, 1931

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu

Kaleidoskop
Galaksija

MARIO MIKULI
Korula, 1924

Zavrio kolu za likovnu umjetnost u Sarajevu 1949.

Ringipil
Na pijaci

ELIMIR DADO MILADIN


Mostar, 1942

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1966.

Nevjesta sveopta
Veliko gumno

BRANKO MILJU

18
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Dragotinja, 1936

Blagovijesti
Strjelite

BEKIR MISIRLI
Banja Luka, 1931

Zavrio VP, likovni odsjek u Banja Luci

Ljubiasti kamen
Stari kamen kraj prozora

Mali dio bate

RADENKO MIEVI
Rogatica, 1920

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu

Seljak
Toplik
ovjek sa plavim oima (umj gal zel soba)
Prolaz u dvorite

ISMAR MUJEZINOVI
Osijek, 1942

Nalet
Auto-enterijer
Romantika
ISMET MUJEZINOVI

19
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Mjealica
Prelaz preko Neretve
Proboj
Noenje ranjenika

SEAD MUSI
Brko, 1943

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Planinski predio
Krave

JUSUF JUSA NIKI


Mostar, 1925

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu i Akademiji za primjenjene umjetnosti u


Beogradu.

Gnijezda u kamenu

NADA NOVAKOVI
Haani kod Bosanske Krupe, 1915

Zavrila kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1949.

Predmeti na utom

20
Umjetnost BIH 1945 - 1974

SALIM OBRALI
Maglaj, 1945

Zavio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu. Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu.

Portret S
Soba

LJUBOMIR PERINLI
Zenica, 1939

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Slika XX
Prostor I

MILAN PERII
Mostar, 1937

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu i Akademiju za primjenjene umjetnosti u


Beogradu.

Ekran I

ROMAN PETROVI
1896-1947

Fabrika
Djevojka plavih oiju

MUSTAFA PEZO
Mostar, 1927

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1949.

21
Umjetnost BIH 1945 - 1974

ipci i smokve

NADA PIVAC
apljina, 1926

Zavrila Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Predmeti
Porodini predmeti
Polifonija

RADOVAN RODOII
Danilov Grad, 1934

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Pejsa

AFAN RAMI
Derventa, 1932

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu i Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu.

Kostelski enterijer

22
Umjetnost BIH 1945 - 1974

U kanjoju Neretve
Torzo u kamenu

BOKO RISIM RISIMOVI


aak, 1926

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

U slavu ede Rogana

BEHAUDIN SELMANOVI
Pljevlja, 1915 Sarajevo, 1972.

Ponjava
Mrtva priroda
Cvijee
Neretva
Sarajke

MLADEN SOLDO
Mostar, 1927

Studirao istoriju umjetnosti i arhitekturu u Zagrebu.

Djedovina

TIHOMIR CUCO STAJI


Mostar, 1943

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Tri brata kamena

IVO EREMET
Livno, 1900

Zagrio Grafiku kolu u Beu 1922. i Umjetniku akademiju u Krakovu 1927.

Autoportret
Motiv sa vrsnice
Trebevi u magli

KEMAL IRBEGOVI
Modria, 1939

23
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Kastel
Dolazak noi
Prostor

ENVER TALJO
Banja Luka, 1931

Zavrio VP, likovni odsjek.

Cvijee
Enterijer damije

RIZAH TETI
Brko, 1908 Sarajevo, 1974.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Motiv iz ekovia
Pejsa sa Majevice
Kue pod stijenama

MICA TODOROVI

Akt
Mrtva priroda sa rasjeenom jabukom
Enterijer
Rano ljeto

Mrtva priroda s flaama

MILIVOJE UNKOVI

24
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Nevesinje, 1944

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1966. i Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu.

Broj jedan
Kompozicija

MUSTAFA VOLJEVICA
Mostar, 1931

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1952.

Stare vre

MEHMED ZAIMOVI
Tuzla, 1938

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1960.

Osjeaj ljeta
Sluati muziku
Misaona tema

SAFET ZEC
Rogatica, 1943

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu, Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu.

Soba moje sestre


Bakarevia tekija

CRTE I
GRAFIKA

Ibrahim Krzovi

Prve poratne godine likovnog ivota, provedene u poletu i zanosu obnove, bile su obojene
slikarskom atmosferom. Ondanji grafiki jezik bio je jezik protesta, bunta, svijeta ugnjetenih
i prenesen iz vremena predratnih socijalnih gibanja. Za grafiku nije bilo ni materijalnih, ni
tehnikih uslova.

25
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Meutim, crteom su se, naroito u tim prvim godinama, manje-vie svi bavili. Mujezinovi
je izrazito crtakim nervom znao ukompozicijama uhvatiti saetu formu i inspiraciju. Za one
prve poratne, kao i za ratne karakteristini su: vea briljivost prema temi, narativnost,
sloena kompozicija, tenja da se izraze velika ubivanja, sukobi, epska impresija. Kasnije,
voen sve bre estinom sukoba i potrebom da oslobodi misao koja skoro i ne stie da slijedi
ruku, uao je u fazu iste linearne sinteze oblika i mase u pokretu.

Izloba Savremene amerike litografije 1956. bila je izuzetan dogaaj, jer je sva bila u znaku
apstraktnog izraza.

BRANKO OTRA izlae svoje drvoreze, koji su nastali na teme hercegovakog kra,
bosanskih i kopaonikih uma. To je vrijeme i opus kad je otra preao na izrazito
transformiranu, do simbola i apstrakcije dovedenu motiviku kra, rastoenog drveta, to je
vrijeme kad je eksperimentisanje vezao za predio, za gromade kra, za kvrge starih stabala, i
hrapavost kora. U shvatanju forme i simbolike pribliio se gotovo fantastinoj slici crno-
bijelih iglica, uveo je ekspresivnu formu i simboliku.

HASAN SUESKA svoje drvoeze realizovao je u duhu klasine kole drvoreza i u


tendencijama ekspresionistike fantastike.

Nova kretanja

BOGDAN KRI. Njegova linija fantastike polazila je sa irokih prostora evropske


srednjevjekovne kulture, iz dubina i sloenosti starije misli i literature. Krive likovni
senzibilitet najdublje reaguje na knjievnu rije. Kri je jedan od najstarijih i najpoznatijih
grafiara Beogradskog kruga. Vrijedno je ukazati na njegovo djelovanje kao pedagoga kod
koga su uili najmlai grafiari iz Bosni i Hercegovine. U poetku sedme decenije on je
kljuna linost koja je imala udjela u razvoju bosanskohercegovake grafike.

DRAGAN LUBARDA, raa se fantastika. Osobenosti njegovih crtea vode porijeklo iz


mentaliteta Lubardine linosti, fantastika iji je svijet i izrazi uveliko proizaao iz crtakog
talenta, s Kriem se podudarao na optem planu i u slobodi likovnog miljenja. Njegujui
jednu vrstu nevirtuozne linije, sporog i nagovijetenog crtea, racionalne zasienosti.

MEMNUNA VILA-BOGDANI vie kroz shvatanje poetskog realizma izgravirala je jedan


ciklus Trava u kojem se insistiralo na istoti linije, na bjelini papira kao ednom i poetskom
prostoru. To su bili poeci nebrige za neke najnovije pojave (pop-art, nove tendencije i dr),
to e biti, doskoro, karakteristino za sve bosanskohercegovake grafiare. Vilini trave bile
su izvedene, ak, tehnikom najistijeg klasinog bakropisa. Uz njeno ime vrijedno je rei da je
ona prvi bosanskohercegovaki grafiar-specijalist.

Skoro istom anru (kao Memnuna Vila) radie kasnije svoje minijature RADMILA
JOVANDI koristei se jo bojenim lazurima.

26
Umjetnost BIH 1945 - 1974

HUSKO BALI poev od prvih otisaka, njegovao je ljepotu linije, zapisa igle, kreui se od
poetsko-realistikih do apstraktnih rjeenja. Ova mirnija linija grafike, sklona smirivanju
fantastike, esto je imala za osnovu snagu intimistiklih tenji ovih autora.

Postojao je i drugi tok fantastike, ali u crteu, i skree ka figuraciji i narativnost. VLADO
PULJI je, s dosta lakoe i uvjerljivosti, prenosio svoju poeziju u crte. Zapisi u perocrteu
RAGIBA LUBOVCA sadre liinearizam i polurealne fragmente bosanskog podneblja i trone
arhitekture. SLOBODAN BOBO SAMARDI se tokom ezdesetih bavio problemom
vibracije linije, oblikom i znakom da bi, na kraju, skrenuoo ka kataklizminim predstavama.
Jedan oblik ekspresivne fantastike, esto na pragu pop-arta, njeguje u crteima i OMER
BERBER, to je prisutno i u grafikama ESADA MUFTIA. NUSRET HRVANOVI radi u
oblasti znakovne i urbane ekspresije.

Pojava linosti

Od samog poetka sedme decenije poee da pristiu prvi visokokolovani grafiari-


specijalisti. To je bio, zaista, znaajn trenutak u historiji razvoja bosanskohercegovake
umjetnosti uopte. Ta generacija izborie afirmaciju i podii e stvaralaki kvalitet ne samo
na jugoslavenski ve i vii nivo. Dola su priznanja i nagrade sa svjetskih grafikih
manifestacija. Predstavnici ove generacije (1967-68-69) kolovala su se na umjetnikim
akademijama u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Profesori ovih institucija odigrali su veliku
ulogu ne samo u obrazovanju nego i u razvijanju linosti i autentinosti izraza. treba istai:
Boka Karanovia, Rika Debenjak, Stojana elia i Marijan Detoni. Najvie ih je prolo
specijalju Boka Karanovia. Iz njegove klase su izali: Branko Milju, Memnuna Vila
Bogdanovi, Halil Tikvea, Emir Dragulj 1 (1966). Kod Rike Debenjaka: Devad Hozo,
Mersad Berber. Kod Marijana Detonija: Virgilije Nevjesti.

HALIL TIKVEA je jedan od onih koji je vrlo rano (kao Vila) poao putem grafike. Nemirna
je i pokretna duha, velikog potencijala i mate, koja se kretala hercegovakim putevima,
obalama. Po brojnom opusu mogue je oznaiti rane listove po karakteristino razigranoj
mati i narativnost, (najbolje u tom anru uto proljee). Na ovom listu psjea se u veoj
mjeri ve formulacija druge vrijednosti zgunjavanja grafike materije i prefinjeniji odnosi,
to e na listovima Brda u zaviaju, Ljeto II biti dovedeni do perfekcije, a predem do simbola.

KEMAL IRBEGOVI je stupio na scenu bosanskohercegovake umjetnosti poetkom


ezdesetih godina. Na polju grafike djelovao je od 1966. poto je ve sasvim izgradio svoje
stavove i slikarstvo. U itavom nizu linogravura tehnici s elementima duboke i visoke
tampe, nastavio je s brljantnim realizacijama prostora i predela. Iz te linogravure izvue
mekou i svjeinu materije,, plastinost izraza.

DEVAD HOZO vaspitanik i poznavalac vrijednost ljubljanske kole grafike. Za


bosanskohercegovaku umjetnost znaajn je i dragocjen jer se odmah izborio za autohtonu
umjetnost. Poeo je djelovati s osobitim svijetom i kultiviranim grafikim jezikom. Ako

1
Proveo je izvjesno vrijeme vani, specijalizirao grafiku na Ecol nationale superieure La cambr u Briselu

27
Umjetnost BIH 1945 - 1974

izostavimo Hozine listove prije toga, koji tretiraju istu grafiku materiju i u domeni
apstrakcije (period studija), moe se uzeti da on odmah poinje s temom niana. Iz
prethodnih, Hozo je izvukao iskustvo o mogunostima akvatinte, boje i strukture. Na
monumentima je naprije razbio tradicionalnu rektangularnu formu grafike, oistio sve to nije
bio sam monument, ali zadravi vrlo aktivno djelovanje bjeline. Posom, ostao je posao
transformacije monumenta do simbola viestrukog znaenja. Hozo je to postigao plemenitim
harmonijama i patinama umre i zlata, savrenim tiskom, uz veliku briljivost da se sauva
ivotnost strukture. Unosei neke novie u grafiki postupak fototranspoziciju, mree uao
je 1972. u novi ciklus grafika posveen poeziji Maka Dizdara i stecima. Hozino djelo,
obimno i reprezentativno, bilo je od poetka do danas, inspirisano bogatstvom i ljepotom
bosanske prolosti.

MERSAD BERBER jo jedno znaajno ime savremene bosanskohercegovake grafike,


okrenut je esto sjaju i bogatstvu prolosti, velikim epohama i kulturama. Koristei se
tehnikom visoke tampe (viebojni drvorez, kome je dao nove i savremene vrijednosti) on eli
da jo jednom rezimira blistave faze historije umjetnosti. Na samom poetku dao je osobit
znaaj rezu i velikom formatu drvoreza u boji. Iz toga su proizali kaligrafski karakter crtea i
dvodimenzionalna preedstava, vrlo pogodna da se izraze frontalnost i kolorizma bizantijske
monumentalne umjetnosti, jednako kao i islamska minijatura. Za razumijevanje porijekla
bogatstva zrakstog linearizma i crtea mogu dobro posluiti bakropisi iz studijskih dana, kada
se Berberov smisao razvijao u finoi i siunostima bakropisne tehnike. Zlatna podloga bila je
nosilac harmonije i jedinstva. Preao je u novu narativnost koje su mu omoguile serigrafija i
kombinovane tehnike potom se upustio u ciklus grafika komentar klasinom slikarstvu
panske umjetnosti, tanije komentar najdraem slikarstvu visokog baroka, komentar
Velaskeza. U ovom ciklusu boja je bila glavni nosilac autorove elje da proe kroz ateljee i
vrijeme velikih majstora. Pokrenuti sopstvenom rukom zlatnu patinu, dvorski ivot, infante,
barokne dimenzije sve savremenim grafikim izrazom i slojevitom bojom drvoreza.

EMIR DRAGULJ posjeduje sposobnost i talenat da se pritajno uvue u neki kutak zaturene i
usnule Bosne. Ne remetei njen mir i duboki san, bez glasa i daha on uzima blok i crta. Pred
njim stoje: vjenost, katkad predio, periferija kasabe u polutami. Ako je koga zatekao, to je
neko ko stoji, tako i tu oduvijek, bez glasa i pitanja, s bremenom vjenosti. Zagrobni ivot s
realnou sna. Osnovni sadraj je, dakle, neka stara i daleka Bosna, ak i podneblje, kao i kod
nekih drugih grafiara i slikara (Zec, Obrali, Hozo, Berber), po emu se i Dragulj ukljuuje u
krug umjetnika koji trae u Bosni ne samo autentinost nego i izraz za neka svoja duhovna
stanja. Cijela pojava, ini se, ima korijen i unutranju uzronost koja bi se mogla objasniti
poslijeratnim razvojem svijesti, svijesti o zajednikom biu i tradicij, nekom novom
potovanju dubokih i elementarnih damara, kao da su ti mladi umjetnici, negdje i u jednom
trenutku, spoznali vrijednosti onoga to je doskoro smatrano zaostalom periferijom savremene
civilizacije. Do raanja osobitog sadraja i identiteta, svakako, je dolo zbog ekonomskih i
kulturnoistorijskih nadgradnji. Materijalna baza stvorila je uslov za razvoj misli, nauke, pa i
umjetnosti. O ozbiljnosti pristupa i izrazaza kod Dragulja izreeno je dosta rijei, pri emu su
isticani metafizina snaga prostora i ambijenta, znaaj figure i solidnost realizacije.
Zabiljeena je i razvojna linija, iako se radi o relativno kratkom periodu. Moda nije suvino
podvui da su listovi kao Odlazak, Tikveino Ljeto II i Hozin Plemenita iz istog vremena
(1968) da oznaavaju kraj i vrhunske rezultate zajednike tenje da se izraz same i tehnika
dovede do perfekcije. Poslije toga, kod svih je nastupila faza traenja ireg podruja
djelovanja u kome je, tu i tamo, popustila hermetinost.

28
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Karakteristino je i pismo Emira Dragulja pod naslovom Bjekstvo iz zaviaja


(Osloboenje, 24.02.1965). tada je, naime, u Mostaru odrana izloba Devetorice mladih
umjentika na kojoj je pored visokog kvaliteta i individualnosti, konstatovao mnoge zajednike
faktore, iznosei uzroke i razlove, a i tugu zbog odvajanja od zaviaja i razdvajanja
generacije. potraio je utjehu u saznanju da mladi umjetnici ive daleko jedni od drugih, ali
meu njima ipak postoji jedna duboka intimna povezanost.

RADOVAN KRAGULJ jedan je od onih koji je radikalnije mijenjano obiljeje izraza.


Svakako su tome doprinjeli blizina i izazov novih pojava pop-arta i hiperrealizma. ak je u
serigrafiji izveo listove u duhu faktografije srednjovjekovne i groteskne fantastike. Po onim,
ranijim, biio je vrlo blizak hamuguijevskoj liniji, kao i Dragulj,, kao i drugi koji su u grafici
traili poetsku nadahnutost predmeta i visok nivo zanta. Kragulj je jedinio umjetnik iz Bosni i
Hercegovine koji je elaborirao hiperrealizam u veem stepenu. Fragmenti takvog shvatanja
mogu se zamijeniti kao sekundarne pojave na nekim grafikama poetsko-realistike ili
nadrealne orijentacije (minijature Dragulja) kao i na nekim slikama (Ismara Mujezinovia i
Obralia). Nije potpuno prihvatio ameriki ili zapadnoevropski put: pop-art fotografija. U
Kraguljevom sluaju nema tragova podinjavanja hladnom objektivizmu mehanike
fotografije, tavie, on ostavlja velike bjeline netaknute, a nije uklonio ulogu ruke u briljivoj
izvedbi.

VIRGILIJE NEVJESTI. Po obrazovanju on pripada zagrebakoj koli. U njegovoj irokoj i


prebogatoj poetskoj viziji svijeta savremena fantastika dobila je izuzetno bujnu prirodu. Poeo
je relativno velikim formatima. Potreba za velikim formatom je prirodna, na velikim ploama
nema strhaa da e se bujica morati zaustaviti. Majstor velikog formata. Neka rjeenja, kao
primjena lazurne boje, velikih sloenih ploha sa akvarelskim gradacijama izdvajaju
Nevjestievo djelo u savremenoj grafici.

BRANKO MILJU. On pripada u cjelini beogradskom krugu grafiara i slikara i ovdje ga


pominjemo zbog njegove izrazito plodne prisutnosti. Miljueve realizacije spadaju u
najkorektnije radove na podruju znaka i simbola.

ENES MUNDI djeluje u slinim prostorima koji su sugerisani valerima ploha, svjetlosti
bez bljeska, pria znakova i simbola-emrbija. Mundi podjednako trai vrijednosti i u
moderno shvaenoj tehnici linoreza u boji i u dogaajima u svijetu znakova.

MEHMED ZAIMOVI znak i simbol iskljuivi su formalni sadraji slikarstva i crtea.


Njegujui crte kao samostalnu aktivnost, on je u njima jasnije izrazio organike veze,
biomorfnu strukturu i tok, istotu i poetinost simbola. Ljepota emocije neposrednije je
pretoena u liniju kultivirana grafiko-linearna arabeska sadri neke eterine lakoe koje su
upravo traile medij crtea za svoju egzistenciju. Zaimoviev crte osobito njeguje znakovnu
narativnost i esteticizam.

29
Umjetnost BIH 1945 - 1974

TOMISLAV DUGONJI iako u oblasti optikih sadraja, visokim estetskim i tehnikim


zahtijevom u serigrafiji bavi se Tomislav Dugonji. Izveo je ciklus serigrafija vrlo
pojednostavljen i vrlo iste koncepcije optikog plasticiteta.

BORISLAV ALEKSI Grafikom se poeo baviti tek od 1965. Potreba da se potrai i razvije
grafiki jezik pojavila se kao posljedica razvoja nekih grafikih dijelova i vrijednosti slike.
Sklon od poetka decidnom crteu i liniji, bavei se problemom ovjeka i prostora, koji je
neprestano destilisao, pribliio se potpuno i bez skokova preao s platna na bjelinu papira.
Osnovna problematika fenomen ivota i prirode ostala je ista, za nju je traen samo
pogodniji medij. Upotrebljava milimetarske rastere, metrike elemente, statinu i krupnu
podjelu gabarita lista. Figura, bie izmeu infantilnog i monstrumskog, zauzima centralno
mjesto. Znaenje je ogromno. Ve tada se aktivira organskim segmentima, geometrijskim
simbolima prostor oko bia. Povean i izduen format s vertikalnim kretanjem dogaaja
najvie je grafiki zazvuao intenzivnom i briljantnom koordinatnom mreom na ijoj se
besprijekornosti izvija bijela bit kao kakav praelement svijetlosti ili ivota. Od 1972. prostor u
svom nitavilu i beskraju postao je prva tema lista. Reducirana boja na zank zrai na okolinu i
svjedoi o jo neugaenom ivotu. Opasnost se pokazala u blizini granice na kojoj se naputa
prisustvo grafikih sadraja bia koje egzistira iz skupa, broja i odnosa isto grafikih
sadraja (ukupnost tonaliteta, materije, intervencija, mehanikih i hemijskih djelovanja na
plou, kvantiteta linija, ploha, boje). to je bio cilj ovoga puta u nita, ostati, ipak, s ovu stranu,
a osjetiti i nagovijestiti odnose bia i nebia.

BORISLAV ALEKSI

Ciklus Put u nita, kombinovana tehnika

HUSEIN HUSKO BALI


Mostar, 1930

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1953.

Sunani predio, akvatinta

MERSAD BERBER
Bosanski Petrovac, 1940

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti 1963 i specijalni teaj za grafiku u Ljubljani.

Ljetni sonet za Adaletu, drvorez u boji


Gospodin Gustav Herold putuje Bosnom
Infant u crnom
Diptih o Velaskezu

EMIR DRAGULJ
Mravinjci kod Gorada, 1939

30
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Akademiju za likovne umjetnosti zavrio 1963.

Odlazak
Dva konja
Paprike u loncu
Dvokolica

TOMISLAV DUGONJI

Gore i dolje, serigrafija

DEVAD HOZO
Titovo Uice, 1938

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963.

Dvostruka sjena, akvatinta


Par
Iz ciklusa suoenja

Plemenita II

NUSRET HRVANOVI
Bogati, 1939

31
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Zavrio tri razreda kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu. Akademiji likovnih umjetnosti
i specijalni teaj za grafiku u Beogradu.

Sjeanje, akvatinta
Triptih

RADMILA JOVANDI
Sarajevo, 1946

Zavrila kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1966. Akademiji za primjenjene


umjetnosti u Beogradu.

Triptih, bakropis-akvatinta

RADOVAN KRAGULJ
Prijedor, 1931

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1961. Diplomirao na Centralnoj koli za


umjetnost i zanate u Londonu.

Cvijet, akvatinta
Anemones, bakropis-akvatinta
Hipopotamus, crte olovkom
Tikva, akvatinta

BOGDAN KRI
Sarajevo, 1932

Zavrio Akademiju za primjenjene umjetnosti u Beogradu.

Ilustracija za jednu Kranjevievu pjesmu, bakropis


Balada

U traenju Sebastijana Branta: Portret II, bakropis-akvatinta detalj

DRAGAN LUBARDA

32
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Sijerii kod Sokoca,o 1933

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1955. Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu 1964.

Maske, crte
Cvijet-svijet

RAGIB LJUBOVAC
Mrkonji-Grad 1932

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1954. Akademiju za primjenjene


umjetnosti u Beogradu, 1959.

Arheoloki crte, crte perom


Krov na etiri vode II, crte

BRANKO MILJU

Formiranje, serigrafija
Raanje dana

ESAD MUFTI
Gradaac, 1944

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1965. Akademiji za primjenjene


umjetnosti u Beogradu.

Mangala, akvatinta
Autoportret, litografija u boji

ISMET MUJEZINOVI

Prsa u prsa, crte

ENES MUNDI
Banja Luka, 1940

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1961.

Dogaaj na stepenitu II, linorez u boji

VIRGILIJE NEVJESTI
Kolo kod Duvna, 1935

33
Umjetnost BIH 1945 - 1974

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1963. Specijalni teaj za grafiku u Zagrebu
1966. Radio u ateljeju Friedlendena.

Odlazak I, bakropis-akvatinta
Ljubav
Boravite pjesnika
Zora

VLADO PULJI
Zagreb, 1934

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1954. Akademiju za primjenjene


umjetnosti u Beogradu 1958.

Jama II, crte

DOBRIVOJE BOBO SAMARDI


Mostar, 1932

Likovno obrazovanje stekao u kolama u Sarajevu i Herceg-Nobom. Pohaao tri godine


kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu.

Ljudska Golgota, crte

HASAN SUESKA
Rogatica, 1935

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1954. Akademiju za primjenjene


umjetnosti u Beogradu 1958.

Vaznesenje, linorez

KEMAL IRBEGOVI

Proljene vode, linogravura (krugovi umj gal racun)

BRANKO OTRA
Pjeavac kod Stoca, 1906 tokholm, 1960.

Zavrio Dravnu umjentiku kolu u Beogradu 1929.

Korjen, drvorez
Iz ume

34
Umjetnost BIH 1945 - 1974

HALIL TIKVEA
urmanci, 1935

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1956. Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu 1962 i specijalni teaj za grafiku 1964. u Beogradu.

uto proljee, bakropis-akvatinta


Ljeto II (?umj gal, camac)
Bijelo groe, akvatinta
Pjesma o jednom brijegu, bakropis-akvatinta

MEMNUNA VILA BOGDANI


Mostar, 1934

Zavrila kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1955. Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu 1960.

Mrtva priroda, akvatinta


Zemljino sjeme
Trava, bakropis-akvatinta

MEHMED ZAIMOVI

Stonoga, crte

SAFET ZEC

Velika soba,, crte

SKULPTURA
Milo Radi

U poslijeratnom periodu skulptura iako skroman, ipak redovno, sastavni dio izlobi.

1951. odlueno je da u okviru proslave desetogodinjice narodnog ustanka otkrije 11 portreta


bista zaslunih radnika na polju kulture i umjetnosti XIX i XX st. u Bosni i Hercegovini
namijenjenih Banja Luci (Petar Koi, Vaso Pelagi, Veselin Maslea), Mostaru (Aleksa
anti, Sverozar orovi, Osman iki) i Sarajevu (Silvije Strahimir Kranjevi, Petar Koi,
Jovan Kri, Hasan Kiki, Danijel Ozmo). Ove biste su zgodna prilika da se uporedi skromni
star poslijeratne bosanskohercegovake skulpture, bez tradicije i jako oslonjene na kliirane
akademske pouke, s onovremenom hrvatskom skulpturom u kojoj je Vojin Baki ve bio
zapoeo s kubistikim pojednostavljenjem formi. Meutim, do tada u Sarajevi ni vodei

35
Umjetnost BIH 1945 - 1974

umjetniki krugovi jop nisu bili spmreni da prihvate punou forme kao jednog od likovnih
kvaliteta u skulpturi, ve su, analizirajui skulpturu, operisali elementima crtea, linije.

BERTA BARUH, pokazuje posebno interesovanje i smisao za sitnu plastiku.

FORTULA vaja portrete ljudi plemenitih i mirnih crta i gledaoca ostavlja u kolebanju izmeu
vrijednosti modela i vrijednosti porteta.

ZDENKO GRGI po ekspresivnim oblicima svojih figura koje u odreenoj dalekoj vezi
imaju neto zajedniko sa gotskim naturalizmom. Nakon jedne krae faze rada u bakru
ponovo ga privlai drvo u kojem i dalje vaja najee antropomorfne oblike, znatno
reducirane ili pak, organsku plastiku i slobodne forme.

ARFAN HOZI sa zdraim i suptilnim oblicima enskog torzoa. 1964. zapoeo je svoje
eksperimente u bronzi, iz ega je proizaao itav ciklus imaginarnih portreta. Neki od tih
portreta, npr. Huso Bmogu se uvrstiti u najbolje psiholoke portete.

BOKO KUANSKI iji su radovi interesantni po jednoj specifinoj stilizaciji.

NIKOLU NJIRIA poslije 1965. sve vie zaokuplja drvo kao materijal, prvo, monolitno (Bez
naslova), zatim od njega gradi oblike (Zvuk volovskih zvona) i na kraju, sve je blii organskim
formama koje postie slijedei strukturu materijala (Koegzistencija, Udubljeno-izboeno).

PETAR KRSTI preao je svojevrstan put od ranih fokloristikih, preko stilizovanih do


slobodnih formi asocijativne i organske skulpture.

ALIJA KUAKULI 1970. njegovi radovi Kaput zapaen je kao ista plastika, koja u
skulpturu Bosni i Hercegovine unosi novi, moderni kvalitet.

IBRAHIM BILAJAC se relativno rano ukljuio u moderna istraivanja plastinog izraza. On


je Portret strica modelovao jo poetkom sedme decenije, oigledno pod uticajem
egzistencijalnog ekspresionizma.

LUKA ILI sklon je klasinoj modelaciji i u portretima slijedi tradiciju zagrebake kole.

DUAN GAKOVI pripada figuralnoj plastici u kojoj nalazi srean spoj klasine tematike s
naunom fantastikom, donosei tako jednu savremenu humanu poruku.

36
Umjetnost BIH 1945 - 1974

VESELKO ZORI njegove forme pripadaju organskoj skulpturu, a tako su uravnoteene da


se ima osjeaj vrtnje.

KOSTA BOGDANOVI u uvjerenju da umjetnost mora biti internacionalna ispituje plastine


mogunosti novih materijala u boji u kojima realizuje svoje zatvorene mase, iji je oblik
dovoljan sam sebi kao oblik nekog oblutka ili vrh planine iz zaviaja,

MILIVOJ BOKI naroito imponuje stvaralaki put Bokia, preen od spontane, izvorne, do
svojevrsne organske plastike naene u prirodnoj sponi kamena i korijena dubova iz rodnog
kraja. To je jedinstven primjer moderne skulpture koja nema drugog uzora osim prirode.

Naivna skulptura, navijetena krajem este decenije uspjesima Milivoja Bokia, dobila je svoj
nastavak u samostalnoj izlobi Bogdana Boka Bogdanovia.

IBRAHIM BILAJAC
Gradaac, 1930

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1953. Akademiji likovnih umjetnosti u


Beogradu i specijalku za vajarstvo na istoj akademiji 1961.

Portret, bronza

MITAR BJELEVI
Brezovi Dani kod Tenja, 1928

Eva, drvo
ena koja se smjei

BOGDAN BOKO BOGDANOVI


Osjek kod Sarajeva, 1913

Skulpturom se bavi od 1963. ivi i radi u mjestu roenja.

Mu i ena, drvo

KOSTA BOGDANOVI
Ilida kod Sarajeva, 1930

Filozofski fakultet u Beogradu, grupa istorija umjetnosti. Pored skulpture, crtea i grafikog
dizajna bavi se pedagokim radom i muzeologijom.

Portret J.D. poliester

37
Umjetnost BIH 1945 - 1974

MILIVOJE BOKI
Domaevo kod Trebinja, 1934

Kopa, drvo
Bik, drvo, kamen
Utroba

IZET UZEL
Derventa, 1941

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1963. i Akademiji likovnih umjetnosti u


Zagrebu 1971.

Destrukcija, poliester

DUAN GAKOVI
Sarajevo, 1934

Diplomirao na vajarskom odsjeku Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1958.

Prometej, bronza

ZDENKO GRGI
Kandija kod Bugojna, 1927

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1951. i Akademiji za primjenjene


umjetnosti u Beogradu 1953,

Majka, drvo
Portet Ive eremeta bronza
Figura djevojke, drvo
Perforacije

ARFAN HOZI
Kotor-Varo, 1928

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1951. i Akademiju za prijmenjene


umjetnosti u Beogradu. Direktor Umjetnike galerije BiH.

Porodica, drvo
Huso B. Bronza
Navijai (4 figure)
Kosmonaut

38
Umjetnost BIH 1945 - 1974

LUKA ILI
Kod Jajca, 1935

Zavio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1957. Akademiji likovnih umjetnosti u


Zagrebu 1962.

Portret, bronza

MARIJAN KOCKOVI
Zagreb, 1923

Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1953.

Zejna, bronza

PETAR KRSTI
Beograd, 1926

Zagrio Akademiju za primjenjene umjetnosti u Beogradu, 1951.

Skulptura II, bronza

ALIJA KUUKALI
Sarajevo, 1936

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1960, Akademiji likovnih umjetnosti i


kiparsku specijalizaciju u Ljubljani 1968.

Kaput, bronza
Figura za L, aluminiju,
Figura na stolici, bronza
Ljetni dan gospoe G.

BOKO KUANSKI
Krbavica kod T. Korenice, 1931

Studirao historiju umjetnosti u Beogradu. Zavrio Stomatoloki fakultet u Beogradu i


Medicinski fakultet u Sarajevu.

Galija, drvo
Skadar na Bojani
Modra rijeka ili pomen prijatelju Maku Dizdaru
Istonik

39
Umjetnost BIH 1945 - 1974

NIKOLA NJIRI
Ljuba kod Dubrovnika, 1921

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Znak, eljezo
Zvuk volovskih zvona, drvo
Koegzistencija
Udubljeno-izboeno

MIRKO OSTOJA
Dol na Brau, 1921

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1941.

Glava djevojke, bronza


Portet Marija Mikulia
Tomislav

VESELKO ZORI
Grude u Hercegovini, 1937

Zavrio kolu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu 1956. Akademiju za primjenjene


umjetnosti u Beogradu.

Plod II, bronza

40
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Akademija osnovana 1972.

Umjetnost
Bosne i Hercegovine
1974 1984
Azra Begi

Od obnove slike vezane uz na poslovini ideal zanatskog perfekcionizma koja se javila


na liniji obnove figurativnih jezika i naracije u sedamdesetih godinama na globalnom planu i
u ijem je znaku zavren prethodni period nae slikarstvo stiglo je osamdesetih godina do
nove slike obiljeene loim slikanjem i potiranjem podjele izmeu apstraktnog i
figurativnog. Na tom putu nali su se i novi ekspresionisti i realisti razliitog profila
prihvatajui manje ili vie utjecaje suvremenih masovnih medija posebno fotografije kao
batinu hiperrealizma, ali bez meusobne iskljuivosti.

Alternativne modele ponudili su organizovano neki slikari i grafiari iz grupe Prostor-oblik


koji su oslanjajui se u poetku na nefigurativne jezike amerikog slikarstva ezdesetih
godina, vezane uz puritanski moral i ideju progresa prevalili put od minimalistikih i
redukcionistikih zahtjeva do analitikog, primarnog i procesualnog u slikarstvu i crteu, pa
ak i do ambijetnog slikarstva sa znacima pomjeranja prema novoj slici. I u ovom krugu
ispoljile su se sklonosti prema ekstetiziranju i zanatskoj perfekciji, pa je tekua produkcija
sve do nedavno stajala iskljuivo u znaku dobro izvedenih djela, a sredina je oduvijek
radije prihvatala reprezentativne (figuraicju i naraciju) nego prezentativne modele.

Ovaj period donio je jo neto: eksperimentiranje sa novim materijalima i tehnikama,


pogotovo u slikarstvu, crteu i skulpturi, ba u asu kada je elitna kritika u svijetu progovorila
o prevazienosti te vrste istraivanje.

SLIKARSTVO
Meliha Husedinovi

Sa pojavom Ratka Lalia, Salima Obralia, Milivoja Unkovia i, donekle, Seada Musia i
Josipa Alebia, skoro da smo bili pred dogmatizacijom figurativnih tendencija, olienih u
pokretu obnove slike koji, u ovoj sredini, za antitezu nije imao nikakvu novu umjetniku
praksu.

RATKO LALI ostao je okrenut najvie vlastitom iskustvu i gotovo naturalistiki vjeran
svijetu iz svoje najblie okoline, prolaznim stvarima prikovanim za tlo. On nekim sebi
svojstvenom oporou i koloritom koji ne stoji u slubi ljepote uspijeva da obino i
marginalno preobrazi u magino, a efemerno uzdigne do simbola o zagonetnom postojanju i
vjenom obnavljanju.

1
Umjetnost BIH 1974 - 1984

SALIM OBRALI
Maglaj, 1945

Uao je u drugu polovinu osme decenije sa slikama koje su u sebi sadravale niz atributa
neoromantiarskog opredjeljenja koje su bez obzira na hiperrealistiko islikavanje predmeta
vie liile na vermerovske prizore i magritovska tajanstva. Takve slike sa njemu dragim
predmetima, osobama i pejsaima pratimo u njegovom opusu sve do 1980. da bismo od
serije slika s nazivom Oev alat poeli osjeati izvjesne pomake i u formalnom i u
sadrajnom pristupu slici, tj. sve vee okretanje od narativnog ka slikarskom.
Minimiliziranjem figurativnog inventara automatski je dolo do redukcije forme, do
slobodnijeg odnosa prema fakturi i potezu, a uz to je i harmonija slike postala sdiskretnija i
koloristika skala reduciranija.
Sve se to dogodilo na slikama hercegovakih pejsaa na kojima je nizom nezavisnih
povrina i osamostaljene materije islikano tlo ili odreene topografije oko Poitelja.

Makaze, crte olovkom


Oev alat, ulje na olatnu
Kamenica
Brdo

MILIVOJE UNKOVI
Nevesinje, 1944

Plava boja u prefinjenim tonskim odosima postala je, ini se, znak raspoznavanja ovog
slikara. Ona asocira na plavetnilo nebeskih prostranstava i morskih dubina i pred njenim
ekspresivnim i psiholokim dejstvom hermetinost Unkovievih sadraja postaje potpuno
zanemarljiva, pa je sve drugo na slici, bio to ovjek ili predmet, njoj podreeno i samo jo
vie potencira metafiziku atmosferu i osjeaj nae siunosti pred beskrajem.

Anatomija prostora, kombinovana tehnika


Plaa, ulje na platnu

SEAD MUSI
Brko, 1943

Iako se, na izvjestan nain, mijenjalo, njegovo je djelo sazdano na kontinuitetu forme
(poentilistiko porijeklo poteza) i sadraja (pastoralne scene). U ovom periodu Musi je ee
istupao kao crta izuzetnog kvaliteta, da bi se poslije vratio slikanju, koje je buknulo tako
sirovom vibratnou boje, ili bolje reeno materije i poteza.

August, kombinovana tehnika


Atelje, ulje na platnu
Koza
Djeak s pijetlom

2
Umjetnost BIH 1974 - 1984

JOSIP ALEBIA slikar koji je i izuzetno rijetko izlagao. Tematskoj slinosti sa slikarstvom
Ratka Lalia, njegovi siei povlae u drugi plan pred plastikim problemom i koloristikim
odnosima, bilo tamnih zemljanih, bilo vegetabilno zelenih tonova.

SAFET ZEC
Rogatica, 1943

Poetkom osamdesetih izaao je na jugoslovensku likovni scenu sa smaragdno zelenim


slikama pejzaa punih mira, tiine i nostalgije, predjeli i enterijeri u kojima je rastao. S
vremenom, takvo je slikarstvo moglo postati okotalo i zatvoreno u svoj uski krug problema
da ga sredinom sedamdesetih godina Zec nije poeo mijenjati, ne toliko tematskom koliko u
konceptualnom i tehnolokom sloju. Na papiru kairanom na tvrdu podlogu, vie crtajui
nego slikajui jer uz akvarel i temperu najvie koristi olovke u boji, putajui da osebujnost
njegovog ctakog talenta u potpunosti doe do izraaja Zec simultano i sukcesivno, bez
ikakve perspektive, kadrira kue, kronje, prozore sa saksijama i elemente mrtve prirode.

Kue i kronje, kombinovana tehnika


Prozori

Velika kronja

FRANJO LIKAR vjeiri ekperimentator i viemedijski istraiva u savremenoj


bosanskohercegovakoj umjetnosti, jedini je meu realistima koristio fotografiju, ali na
sasvim sooben nain, i uvijek polazei od vienog prema izmiljenom, od istraivakog ka
stvaralakom, preobraujui zbilju u magino i onostrano. Naime, modele za svoju sliku on
prethodno priprema, miksajui i potom kolairajui dijelove nagih tijela, starih i mladih,
dunih i lijepih osoba, isjeenih iz novinskih fotografija ili onih koje je sam napravio, da bi
potom, uglavnom u blijedom, ruiasto-smeem ili zelenom tonu to je takoe vano za
optu morbidnu i nadrealnu atmosferu nastale slike sa naglaenom erotskom i portretskom
notom. U ovakvom iracionalnom spoju polova i generacija, prikazanih najee u paru, krije
se pored groteske i ironije i neke druge ifre.

3
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Onaj drugi, eksresivniji vid figuracije iako je u ovom desetogodinjem periodu


bosanskohercegovakog slikarstva po broju svojih predstavnika bio u manjini ostao je, po
snazi poruka, po kritinijem pogledu na svijet i po plastikom definisanju svojih ideja, likovni
ubjedljiviji i za duh i oko provokativniji.

ISMAR MUJEZINOVI
Osijek, 1942

Mada je u drugoj polovini osme decenije doao do izvjesnih pozicija hiperrealizma, pozicija
za koje se mora konstatovati da su bile u nekom emrionalnom stadiju njegov pritajeni
temperament ekspresioniste nikada im nije dozvolio da u potpunosti ovladaju slikom. Rije je
o djelima u kojima se mjeaju partije najpaljivijeg, skoro naturalistikog islikavanja
anatomije i insistiranja na detalju sa partijama slike zamagljenim fluidnom i amorfnom
koloristikom mrljom. Ismarovi groteskni prizori su vezani za dinamini i urbani ivot,
posmatran sa velikom dozom ironije i naslikan sa nizom simbolinih oznaka, lake ili tee
itljivih poruka. Te poruke i simboli prvenstveno govore o ovjekovom otuenju, njegovom
pokuaju bijega od usamljenosti u brbljivu i arenu komunikaciju ulice. Insistirajui na
snanim kontrastima bojene materije i linearnih struktura, Ismar ove, formatom
monumentalne prizore rjeava sa takvom lakoom i suverenim likovnim umijeem, dijelei
kompoziciju na niz gotovo filmskih kadrova, u kojima jedinstvenost vizije nije niim
naruena.

Romantiari, ulje na platnu

NEZIR ORBI najkreativnija i najzanimljivija linost tuzlanske likove scene. Slikar iji je
izraz blii ekspresivnijem vidu figuracije. Ekspresivnijem ne po slobodi u deformaciji figure
ve po linearnim i koloristikim strukturama. Njegove figure, grupe ili usamljenici, kadrirani
u nedefinisanom ambijentu, zaustavljeni su u nekim rezigniranim pokretima ili ritualima, u
pokuaju da sa sebe zbace imaginarne okove koji ih sputavaju. Koristei veliki format platna,
orbi takoe sa lakoom uspijeva da odri kompoziciono jedinstvo slike, dok irokim
plohama bojenog pigmenta, nanesenog spuvom, suprostavlja virtuozni i vijugavi potez, koji
povrinu ini dinaminom a prizor opsesivnim.

EMIRA TURNADI
Zagreb, 1955

Osobenu tipologiju figuracije njeguje jedna od najmlaih predstavnica bosanskohercegovake


savremene umjetnosti. Njene slike, sa sklupanim i umotanim kao imobiliziranim ljudskim
tragovima, metafizika su projekcija nekog ivljenja satjeranog u ugao, parabole su o
uzalodnosti, munini i nemogunosti da se izae iz vlastitog oklopa. Na njima kolorit nema
rakonu snagu, iako sadri dramatinog tonove crnog, bijelog, sivog i crvenog.

Preobraaj, kombinovana tehnika na lesonitu (umj gal, 1vijek moderne umj)


Prolaz

4
Umjetnost BIH 1974 - 1984

ANTO KAJINI na figurtivnom putu, koji ga sve vie pribliava pozicijama novog
slikarstva gotovo otkako slika. Prvi pogled na njegove slike izazove u nama utisak nekog
poetsko-djetinjeg i humanog osjeaja svijeta. meutim, njegov dijalog sa svijetom u kome
ivi ozbiljnije je prirode. On svojom slikom i emocionalno i racionalno pokuava da ukae
na nekoherentnost svijeta, njegove nepostojane vrijednosti i nestabilnost duhovne ravnotee.
Namjerno drhtava Kajinieva linija, dezintegrisane linosti te kontrast iskljuiovo crnih i
bijelih povrina poput prisutnosti i njene sjenke vieznani su simboli egzistencijalne
pozicije ovjeka.

Ve je reeno da je doprinos tolerantnijoj i razliitim svjetskim uticajama otvorenijoj likovnoj


klimi dala i grupa Prostor-oblik. Osnivai grupe bili su slikari Ljubomir Perinli,
Tomislav Dugonji i Edin Numankadi, te grafiar Enes Mundi, u uljeto 1975. u Poitelju.
Grupi su pristupili Vojo Dimitrijevi, vajar Nikola Njiri, slikari Radoslav Tadi i Bekir
Misirli, vajar Mustafa Skopljak. Sam naslov Prostor-oblik svojim terminima upuuje na
zakljuak da se ovdje umjetniki govor razumijeva prije svega kao govor u plastikim
kategorijama, a ne kao naracija ili narativna transpoicija pojava to postaje u svakodevnoj
realnosti.

LJUBOMIR PERINLI
Zenica, 1939 1998

Njegovo djelo svjedoi o vitalnosti jednom usvojene vlastite koncepcije djela. On je usvojio
odreene geometrijske oblike kao neki svoj ideal, da bi u nizu slika priao jednoj vrsti
analitikog odnosa prema njihovoj pokretljivosti i prisutnosti, unutar odreenog kada ili fona
pozadine. Asketski oblici, plaviasto-sivi,, srebrni i gotovo do bijelog dovedeni tonovi.
Analitikog je karaktera i ispitivanja koliine i vrste bojene zasienosti i oblika i kadra.

Slika F-1, ulje na platnu


Slika 25

TOMISLAV DUGONJI se u ovom periodu vie bavio grafikom. Zasnovano na tekovinama


mainske civilizacije i na principima konstrkcije ili geometrizacije amorfnog njegovo
egzaktno slikastvo nikada nije operisalo sa elementarnim geometrijskim oblicima, ve uvijek
linijama. jer Dugonjievi se crno-bijeli i sivi linearni ritmovi po prostoru plohe kreu
povijaju, rasteu i steu. Asociracjui na svijet aksioma i naunih posutlata, pored
intelektualnog, Dugonjievo slikarstvo je, svojom kosmikom hladnoom i jezom, u stanju da
izazove i jednako snanu emocionalnu provokaciju.

VOJO DIMITRIJEVI Izjavio je da od madih treba uiti. Ciklusom Poruka poeo je da


istrauje izraajne mogunosti niza neslikarskih materijala, kolairanih u sliku, iji je
simboliki smisao, kao i posebni naslovi nekih Poruka bio dosta metaforian. Poruke anti-
ratnog i ekolokog stava. Da li je Dimitrijevi uoio simptome krize i paralize moderne
umjesto, jer se odjednom kao reakcija na ovaj purizam pojavila velika Poruka 80, bliska
slikarstvu akcije.

5
Umjetnost BIH 1974 - 1984

EDIN NUMANKADI
Sarajevo, 1948

Animator i jedan od najaktivnijih lanova grupe. Ciklus Prostor, boja, vrijeme 1974-82.
Jedinstvo internacionalnih plastikih ideja i elemenata iz kulturnog nasljea vlastitog
podneblja, osnovna je karakteristika njegovih slika, na kojima se koloristiki registar temelji
na dominaciji jednog osnovnog tona, kompoziciono protegnutog na niz horizontalnih
pojaseva, koji se niu po nekim svojim unutranjim zakonima progresije i ritma kako u
arhitektonici tako i u promjenama valerskih svojstava osnovne boje ili njenog prelaska u drugi
ton, s ciljem, da se preispitaju njihova meuzavisnost i usklaenost. 1982. Tragovi u kojima je
doao do neposrednijeg i sutastvenijeg odnosa sa materijom, do pokuaja da se vie nizom
fizikih operacija i intuicijom nego intelektom uslovljavajui materiju za materijom u
povrinu doe do apsolutnog do nepoznate sutine.

Boja, prostor, vrijeme akrilik na platnu


Tragovi, kombinovana tehnika

RADOSLAV TADI
Sarajevo, 1946

U problematiku primarnog i analitikog slikarstva svakako je u bosanskohercegovakoj


umjetnosti najdublje uao. Student prve generacije sarajevske Akademije. Na likovnu scenu
stupio je slikajui gotovo hiperrealistike portrete na potpuno ispranjenoj monohromnoj
pozadini. Trag kista, koji se na slikama (poslije specijalke u Ljubljani) jasno itao,
istovremeno je najavio i logian uvod u seriju bijelo-sivih slika koje su odmah potom
uslijedile, istog formata i bez naziva, iji je jedini cilj bio da pokae procesualnost nastanka
slike, izvan domaaja bilo kakve ikonike, estetike, dokazivanja vjetine izvedbe i sl. Ciklus
poinje platnom na koje je nanesen najtanji sloj boje, da bi na svakom slijedeem nanos
postajao sve gui, do najzasienijeg. Vani faktori pri ovoj izvedbi bili su i veliine kistova,
brzina i duina poteza, pa i snaga pritiska na platno.

Bez naziva, ulje na platnu


Rad sa papirom, papir i ljepilo
Glisando, akrilik na platnu

6
Umjetnost BIH 1974 - 1984

BEKIR MISIRLI
Banja Luka, 1931

Zbog povezanosti sa prirodom ali od one vrste u kojoj se njeni oblici nikad direktno ne
prenose, jer njega prvenstveno zanima njihova arhitektonika i dispozicija u prostoru slike
Misirlia su uvijek bile uvrtavane unutar asocijativne apstrakcije i vaza se u njihovom
metafizikom sloju pronalazila neka simbolina dimenzija, neka poruka koja duboko zadire u
prostor univerzalnih problema ovjekove egzistencije. Od velikih crnih niani iz ciklusa Znaci
prolosti preko Bijelih igara, sve veom redukcijom likovnih elemenata, prenstveno onih iz
domena pikturalnosti, Misirli je doao do izuzetno sadrajnog koncepta Bijelih visoravni, gdje
je dostigao gotovo poetrsku viziju tiine u pejzau.

Bijela pregrada

Znaci prolosti, ulje na platnu

7
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Bijela visoravan (? Umj gal bijela soba)

KOSTA BOGDANOVI kao gost grupe na posjednjoj izlobi u Sarjaevu 1982. teoretilar iz
domena vizuelnih komunikacija, po likovnom opusu eksperimentator na planu
netradicionalnih likovnih materijala koji se, u prvi momenat, ine kao jedina datost u
realizaciji djela. Problemski je njegov likovni opus bilo da je iz domena slikarstva i skulpture,
bilo iz oblasti fotografije, uvijek radikalan i doveden do minimalizma u svojoj jednostavnosti,
usredsreen na istraivanje unutranje napetosti koja se moe izvui iz materijala.

ANDRJA GVOZDENOVI neoptereen umjetnikim kolovanjem on u svom slikarstvu


prolazi niz neprekidnih metamorfoza. U njoj je dolo do takve redukcije pojavnog da je od
slike napravio nosae odsutnosti i primjere krajnje askeze.

ZLATKO MELHER
Mostar, 1949

Jedan od mlaih autora koji je shvatio Markuzeov maksimu da je carstvo slobode van
mimezisa. Jo od poetka slikao je slike kamernog formata, na kojima je dominiralo suptilno
pretapanje pastelnih tonova i fleka sa asocijativnim linijama, da bi sada poeo praviti kartone,
na koje je reljefno nanesena gusta bijela pasta.

Bez naziva, kombinovana tehnika (lii na Numank zapise)

Ovaj desetogodinji period bosanskohercegovakog slikarstva obiljeila je svojim


stvalatvom i itava plejada linosti ije je djelo, kroz cijelo razdoblje, zadralo, postojanu i
relativno individualnu strukturu i osobneost.

MEHMED ZAIMOVI
Tuzla, 1938

8
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Prostorna konfiguracije njegovih oblika, biomorfnog i geometrijskog porijekla koji se stalno


dodiruju i razmnoavaju poput organskih elija. Oni vie nisu toliko razigrani da im se prostor
slike ini tijesnim, vie ne tee da izau iz formata, ve su uhvaeni i okupljeni unutar
posebno omeene plohde, locirane u neutrlanom prostoru.

Prozor, ulje na platnu


Uspomena prostora
Sjeanje na muziku
Troje

SEID HASANEFENDI on je u prilino koherentnu cjelinu svoje slike sa naglaenom


perfekcijom u izvedbi, integrisao raskost estokih koloristikih kontrasta, te nadrealistiko
osjeanje, naglaeno dubinom prostora i razmjetajem oblika lokalnog porijekla, niani. Ovaj
regionalni i univerzalni spoj djeluju monumentalno i mistino, sveano i hladno, uvijek dobro
komponovan i u oblicima materijaliziran, skoro skulptorski taktilno do te mjere, da svakom
obliku osjeamo gotovo fiziku teinu.

NADA PIVAC
apljina, 1926 2008

Kultivisani i rafinirano slikarstvo realizirnao u tehnici pastela i na kamernom formatu. Njime


dominiraju dva osnovna likovna problema: problem prostora i njegove koloristike
artikulacije. Stilski je njeno djelo bilo blie jednoj blagoj varijanti kubizma, da bi danas
prostorom njene slike ovladale neto baroknije forme i kolorit koji se otvara prema
ekspresivnijoj skali.

Kua, pastel
Sintetiki predio
Oznaka

JOSIP GRANI cjelokupni opus nastao u tehnici radiranog pastela, koji svoje slike, poput
Kandinskog uporeuje sa muzikom.

JUSUF JUSA NIKI


Mostar, 1925

Svoje hercegovake pejsae slika relativno zapostavljenom tehnikom tempere. Plastiki


problem pejsaa je sveden na rjeavanje sudara svjetlosti sa masom materije pa, samim tim i
na koloristike odnose te iste materije.

Bez naslova, tempera na kartonu

AFAN RAMI
Derventa, 1932

9
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Jo jedan slikar ija je neprekidna inspirativna nit vezana za atraktivnost hercegovakog


pejsaa i spektar boja sa kamenjara. Novine se uglavnom odnose na tehnoloki plan djela i to
prvi put kada su se guste i ekspresivne naslage materije, amorfnog oblika, sukobile sa
geometrizmom rustino istesanih i apliciranih komada drveta, a drugi put u velikom ciklusu
minijatura raenih u kombinaciji ulja, olovke i pastela sa naglaenim crtalkim
karakteristikama, nadrealnom atmosferom bogato razvedenih i fragmentarno isprepletenih
figurativnih i apstrakntih oblika.

Katuni pod Veleom, kombinovana tehnika

MILORAD OROVI slikar snanog temperamenta, za kojeg su boja i gesta sa kojima


nanosi linearnoe strukture jedini izraajni faktor. Od sredine osme decenije slikao je jednu
vrstu planinskih pejsaa, koji su se stilski nalazili na rubu figurativnog i asocijativnog. Radovi
meu najboljim u domenu lirske apstrakcije u Bosni i Hercegovini. Na njima nema nikakvog
kolebanja u izvedbi. U orievom slikarstvu mogue je naii i na asocijativne momente, ali
oni sigurno nisu u slubi nikakve simbolike interpretacije, njihova bit usredsreena je jedino
na uinak forme i boje.

MEHMED KLEPO lirska ili gestualna apstrakcija. Spontanitet, automatizam i slobodni tok
svijesti elementi su sa kojima Klepo pristupa slici, koja je blia klasinoj ekspresivnoj nego
novoj apstrakciji. Klepo je izraziti kolorista, strasne osjeajnosti i silovite ekspresionistike
geste. Njegove slike sadre u sebi mnotvo malih svjetova, vrsto povezanih u jedinstveno
jezgro, ije prikturalne vrijednosti i labrint grafizama svojom slojevitom strukturom izazivaju
efektne vizuelne dojmove.

LJUBOMIR STRAHOV
Kod Prijedora, 1944

Slikar, grafiar i skulptor, iako ivi u Zagrebu animator je likovnog ivota u Prijedoru pored
Predraga Marjanovia.

U pejzau, ulje na platnu


Znak iz prirode

PREDRAG MARJANOVI
Prijedor, 1948

Iz ciklusa Krajolik, pero-tu

Osamdesetih bosanskohercegovako slikarstvo, po prvi put, sinhrono hvata korak sa ovom


globalnom pojavom (kriza morala i ostakih nedaa koje su zapljusnule svijet). Rije je
prvenstveno o nekoliko autora koji su se u godinama kada se kod nas poinje manifestovati

10
Umjetnost BIH 1974 - 1984

pjave ove estoke navale individualizma nali na kolovanju u Beogradu. Dvojica od njih:
Jusuf Hadifejzovi i Veso Sovilj.

VESO SOVILJ
Kod Kljua, 1954

Da li sa uitkom ili ironijom, Sovilj danas pravi slike na kojima runo postaje privlano, na
kojima moemo prepoznati i iskustva njegovog ranijeg konceptualnog slikarstva spojena sa
banalnim i odvie poznatim nanosom valjka za sobne moleraje, do bljeska srebra i zlata koji
istovremeno aludiraju i na imitaciju pozlata sa ramovima i na posvuda sutinsku udomaenost
kia.

Slika iz 1982, polikolor i tena bronza na platnu


Krilati ukras

OLJA DOBROVI slika bezimena bia i ivotinje, aplicira na podlogu i druge materijela,
gustim, reljefnim namazom i kratkim potezom kista, kontrastom hladnih boja i arabesknim
silnicima, ispunjenom pozadinom, izraava svoj krik i tjeskobu.

SADKO HADIHASANOVI ne predstavlja primjer prestrojavanja i urbe da se uhvati


korak sa novim i aktuelnim.

MUHAMED EJVAN od ranijih ekspresivnih, pomalo ensorovskih portreta, preko kasnijh,


utianih ali vrlo dekorativnih slika, preko kojih samo mogli ponovo sluati prie iz djetinjstva,
do najnovijih plahti, jo pomalo koloristiki stianih, ali sasvim u duhu nove slike.

BRACO DIMITRIJEVI nikad za to to je radio nije bilo dovoljno da se samo gleda


moralo se o tome i razmiljati. Od Prolaznika koje je sluajno sreo, kojima je dizao
spomenike, a jednom sluajnom datumu i trajni obelisk, ukazujui nam na to da tek sluaj u
ovjekovom ivotu odreuje da li e on ostati anoniman ili poznat: zatim preko neke vrste
umjetnosti u kondicionlau Ovo bi moglo biti remek djelo i Ovo bi moglo biti mjesto od
historijskog znaaja gdje je sa izuzetnom kritikom notom ukazivao na kriterije kojima neto
zavreuje atribute umjetnikog djela. Do radova iz serije Tripticys Post Historicus sa
kojima kritiki preispituje i na odnos prema istoriji umjetnosti, i itavu muzejsku praksu, uz
jo niz relativnih kritikih premisa. Svaki Tripticys Post Historicus se sastoji od tri dijela
koji zajedno ine instalaciju. Prvi dio je svjetski poznato umjetniko djelo, pozajmljeno iz
velikih kolekcija i muzeja, drugi se sastoji od industrijski napravljenog predmeta za
svakodnevnu upotrebu (lopata, telefon, djelovi odjee i sl) a trei obavezno pripada svijetu
plodova iz prirode. Time dobija model za jednu posthistorijsku situaciju u kojoj treba ukinutu
hijerarhiju izmeu umjetnikih, industrijskih i djela prirode. Predmeti za svakodnevnu
upotrebu su tu da ukau na injenicu da ni jedan umjetnik svoje djelo ne moe napraviti bez
njihove pomoi, a prirodnim plodom, koji je preputen procesu trulenja za vrijeme postavke
ovih instalacija, ukazuje se na obratan proces konzervacjie koji se dogaa u muzejima. Ne
elim stvarati novu estetiku ve postojeu iskoristiti u svojem radu davajui nova znaenja
predmetimaili situacijama, tj. ve prisutnim formalnim jedinicama.

11
Umjetnost BIH 1974 - 1984

IBRAHIM LJUBOVI
Sarajevo, 1938

Slika sa novinom, ulje na platnu

MIRKO MARI
Zenica, 1949

Nad, akrilik na platnu


Do

CRTE
Ibrahim Krzovi

Pojava i iroko prihvatanje crtea u posljednjih desetak godina predstavlja vjerovatno


najsvjeiji doprinos bosanskohercegovakoj umjetnosti. U crteu se javljaju nastojanja da se
otkriju nove mogunosti.

Pojava interesovanja za crte prilino je neodreena i nesitraena, ali se moe slobodnije,


smjestiit u vrijeme povratka realistikih tendencija. Istovremeno se vratilo potovanje dobrog
zanata. Shvatanje da je umjetnosti nuno i umijee.

MERSAD BERBER crtei raeni kombinovanom tehnikom, na velikim formatima poput


kakvih renesansnih kartona. Izvedeni su najprije veoma razuenim linijskim repertoarom,
tonskim finesama, virtuoznom kaligrafijom.

SAFET ZEC crtei pokazuju onu maestralnu tendenciju ekstatikog romantizma koji se
postie priljenim radom, suptilnim nijansiranjem tona, osjeanjem materije, zelene krvi
prirode.

SEAD MUSI crteom stvara udesne svjetove i oblike, otvarajui malim slikama i intimnim
biljekama neslueno bogatstvo opte i svoje ljudske prirode.

Sklonost takvoj zagledanosti u svijet oko sebe ima jo nekoliko umjetnika koji takve poglede
iztaavaju povremeno i uspjeno crteom. Crtei RATKA LALIA, SLOBODA BIJELJCA
svojim tonskim i linijskim finesama, suptilnije nego slike biljee njihove prisne kontakte s
prirodom. RAGIB LUBOVAC je takoe u crteu naao najpogodnije sredstvo za poetsko
realistike i romantine motive stare Bosne. Takva raspoloenja ostvario je u svojim pero-
crteima i ESAD MUFTI naseljavajui ih u intimi svojih enterijera.

12
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Drugu stranu naglaenog verizma i discipline predstavljaju protagonisti hiperrealizma i njemu


bliskih rjeenja. Najistii oblik i najambicioznije realizacije imaju crtei RADOVANA
KRAGULJA. Raeni su olovkom zaprepatujue odmjerenosti i izotrenosti koja granii s
hladnom registracijom foto-kamere. U manjem obimu i na pojedinanim predmetima, kao to
su orah, jaje, makaze, oev alat, iskazuje svoje sposobnosti ove vrste i SALIM OBRALI,
dok MILIVOJE UNKOVI takoe svojetvenim precizionizmom za hiperrealistike detalje,
dograuje imaginarne oblike. Istu i podjednaku vrijednost pokazuju i crtei IRFANA HOZE,
mladog umjetnika izgraenog u krugu takvih shvatanja.

Treu cjelinu sainjavaju djela veinom mlaih autora. Zajedniko im je to to su crte


shvatili kao podruje istraivanja esto pogodnijeg od osnovnog medija u kojem rade.
Skupinu predvode dvojica iz starije generacjie HUSKO BALI i BORISLAV ALEKSI.
Prvi je ve davno znao da se postavi spram crtea u smislu minimalistikih zahtjeva i
reduciranog simbolikog izraza. aleksi razvijajui slian sistem i traei autentine simbole
kao nosioce jednog mnogo sloenijeg misaonog i plastikog problema, ukazao je na
osjetljivost i istraivake mogunosti crtea, upuujui naroito mlae slikare na dublje ili
druge slojeve ovog medija. Jedan od prvih i neposrednih sljedbenika takvog stava i tako
razvijenog senzibiliteta jeste NUSRET PAI. On polazi od nulte take i istog horizonta
neovisnosti prema likovnim ili konvencionalnim iskustvima stvarajui crtee visoko
profiltrirane likovnosit od sadraja naenih stvari i raspadajuih materija. U neposrednoj
blizini ovakvog shvatanja uspostavlja svoje istraivanje SADKO HADIHASANOVI, kod
koga je itav redukovani sistem nekom tenjom za apsolutnom bjelinom i svjetlou doveden
u stanje dematerijalne ekspresije. Iz iste porodice crtaa potie MURADIF ERIMAGI,
moda najdosljedniji u nestalnosti opredjeljenja. Rukovoen istim likovnim refleksom i
ludesnim senzibilitetom, ukljuuje su u razliita istraivanja, od konceptualnih ponaanja
slikanja i instalacija do crtea u kojima se prepoznaje njegova impulsivna priroda i reakcije
svjee i snane ekspresije. Drukije porijeklo, koje vodi iz neke mjeavine intimizma i
ekspresionizma, imaju crtei RADMILE JOVANDI API, koji su se odjednom, preko
njene osjetljivosti za liniju, a posebno za materijal i papir, dodirnuli sa slinim shvatanjima.

NUSRET PAI
Sarajevo, 1951

Izloena instalacija ini ambijent ispunen rekvizitorijem odbaenih ili raenih predmeta i
materijala, civilizacijskog ili prirodnog materijala, nagomilanih kao za svojevrsnu
scenografiju post-nuklearne kataklizme.

Tri glave u pejzau, kombinovana tehnika


Instalacija

etvrtu liniju ove uslovne klasifikacije predstavljaju crtei umjetnika koji se slue simbolom i
znakom, i srodnim tenjama kod kojih je duh geometrizacije zajednika odlika. Crtei
MEHMEDA ZAIMOVIA, umjetnika generacije sedme decenije, predstavljaju folije
kristiliziranih znakovnih sistema,koji su nastali pomirenjem bujne narativne simbolike i
jednog geometrijskog reda. Njegovi crtei predlstavljaju grafostatski snimak sloenijeg

13
Umjetnost BIH 1974 - 1984

slikarskog jezika, ali se u toj mehanicistikoj istoti krije visoka osjetljivost ruke i jedan
moderan oblik drevnog arabesknog govora. Serija novih crtea ENESA MUNDIA
izvedena izuzetno osjetljivim postupkom, pokazuje srodna neoplastika istraivanja
skoncentrisana u odreivanju stereometrije prostora i plastike artikulacije kretanja umutar
utvrenih koordinata.

ENES MUNDI
Banja Luka, 1940

Formiranje, crte-olovka u boji


Prostor

Rairen interes za crte potaknuo je mnoge skulpotre da ispitaju njegove mogunosti u okviru
svojih plastikih istraivanja pa su se tako, na planu crtea, reflektovali specifini skulptorsko
strukturalni problemu. Meu skulptorima ALIJA KUAKALI je u jednom trenutku crte
postavio u prvi plan svog rada, gdje su plastini problemi doedeni u sloeni metafiziki
prostorni kontekst. BOKO KUANSKI, MUSTAFA SKOPLJAK

I, najzad, posljednju skupinu predstavljaju crtei onih tendencija koje dolaze sa suprotne
pozicije, pokrenuti duhom postkonceptualizma. Radi se o onoj vrsti crtea koji polaze od
pimarnih struktura ispitivanja materijala i razlaganja umjetnikog procesa. Do tog stanja
doao je u svojim slikama EDIN NUMANKADI, zbog eda reducirane strukture, tonske
odnose i suptilno graenje slike zamijenio otvaranjem tonskog polja i njegovih struktura. U
svojim radovima na papiru izvedenim prskanjem, struganjem, brom gestom umjetnik
pokazuje potrebu da krene dalje od grafinih mogunosti definisanja prostora u monohromnoj
slici preputajui se osloboenoj i neizvjesnoj igri. I RADOSLAV TADI u svojim radovima
na papiru i radovima s papirom, teretira sline probleme primarnih struktura, u kojima ne
iskljuuje i estetsku komponentu, ali (kao i Numankadi i ANDRIJA GVOZDENOVI) u
svojim frotaima, upotrebom razliitih materijala i postupaka naputa klasino poimanje
crtea.

GRAFIKA
Ibrahim Krzovi

Sedamdesete godine u grafici Bosni i Hercegovine ne predstavljaju neku posebnu dionicu


njenog razvoja. To je vrijeme djelatnosti umjetnika koji su se pojavili i afirmisali tokom
prethodne decenije, a njihova djela ovog perioda predstavljaju klasine i zavrne oblike ranije
otvorenih istraivanja. Pored poznatih imena rijetko se javljaju mlai, koji jo rjee doseu
nivo i kvalitet ostvarenja te prve generacije.

U pogledu formalnih obiljeja moe se konstatovati da su prisutni najvaniji oblici ekspresije


i prepoznatljive individuale mitologije prethodne decenije.

14
Umjetnost BIH 1974 - 1984

* Nema valjanog argumenta po kojem bi teorija diskontinuiteta imala prednost nad teorijom
kontinuiteta. *

BORISLAV ALEKSI izraziti je primjer samosvojnosti jednog umjetnikog sistema.


Postavljena je u razluenom polju bez sjenki i refleksa. Saimanje znakovnog sistema koje je
imalo za cilj koncentraicju njegovih ekspresivnih komponenti i naznaavanje relacija
odreenog i beskrajnog, otvorilo je, u grafikom smislu, znaaj bjeline kao nekog apsolutnog
stanja. Grafiki listovi iz ciklusa Put u nita, ujedinjujui umjetnikova iskustva iz njegovih
postapstraknih slika, a kasnije i crtea, predstvljaju primjer reduktivnih tendencija u
bosanskohercegovakoj umjetnosti.

Polovinom sedamdesetih godina grafika u Bosni i Hercegovini, kao i drugdje, dostie


izvjesnu univerzalnost i irinu. Grafiari iz Bosni i Hercegovine svoja postapstraktna polazita
brzo usmjerili prema figurativnim oblicima spajajui prethodne strukturalistike vrijednost
grafike materije sa neoromantinim, poetskorealnim i imaginarnim sieom.

MERSAD BERBER grafika kultura i sebzibilitet umjetnika velike i svjetske reputacije,


akceptira brzo ove pojave i one se ukljuuju u njegov raskoni izraajni repertoar. 1975.
zpoinje ciklus Sarajevske varijacije (drvorezi u boji, crtei i slike) u kojem pojedini listovi
(Tempo secondo, Sapeti knjo, Romantika, Balada o sarajevskom nosau) imaju jedno
dominantno figurativno jezgro. Marginalni zapisi, apstraktni sadraji i kaligraifija poteza i
reza postepeno se u ovom ciklusu povlae i utapaju u mirne i smirenije plohe. Naglaeni
realizma i ekspreionizam priguuju romantika osjeanja koja e se razvijati u lirskim
crteima, a montirani isjci marginalno kolairanje, i stare fotografije pribliavaju njegovu
grafiku i hiperrealistikim rjeenjima. Ranije oslanjanje na stare i daleke kulture (bizantijsku,
islamsku, panjolski barok) u ciklusima ovog perioda umjetnik zamjenjuje bliom kulturom
svog podneblja i historijskog miljea (Ljetopis Mula Mustafe Baeskije).

VIRGILIJE NEVJESTI
Kolo kod Duvna, 1935

Velika stvaralaak energija i grafika elokvencija. Jako izraena narativna priroda i


vizionarska snaga, u sprezi sa poetskim i grafikim iskazom neprestanog toka stvaraju za
grafike pojmove enormno djelo koje prati doslovno svaki trenutak njegovog ivota i
poetskog stvaranja. U poetskoj viziji i ivotnom naboju javlja se kao borba svjetla i tame,
jedan nostalgini i dramatski kontrapunkt.

Eufonija memorije, bakropis


Iz ciklusa Cvjetovi zla, mezzotinta

RADMILA JOVANDI API na malim i minijaturi bliskim listovima zabilje poetske i


intimistike slike u kojima ovjek stoji na granici izmeu usamljenosti, nostalgije i irealnog.

15
Umjetnost BIH 1974 - 1984

EMIR DRAGULJ grafika vrsto je ukorijenjena u tlo i podneblje stare Bosne. Inspirisane je
neposredno temom, odlaska i nestajanja kao filozofskom opsesijom, pa tako izraava i
nostalgiju savremenog ovjeka. U izrazu objedinjuje oblike neoromantizma i fantastike
utopljene u atmosferu koja stoji izmeu sna i jave, sadanosti i prolosti. Plemenitost grafike
materije i kod ovog umjetnika naslijee je prethodnog perioda. 1

Slinu zagledanost u vrijeme i prostor oko sebe, u predmete u kojima se mogu prelamati
odjeci prolosti, ili u predmete koje nagriza proces destrukcije (to je materijalni ekvivalent
ljudskom nestajanju i odlasku) imaju u svojoj grafici ESAD MUFTI,RAGIB LJUBOVAC
ELEBIJA. Mufti insistira na boji kao nosiocu ovih procesa.

ESAD MUFTI
Gradaac, 1944

Djevojka, bakropis-akvatinta
Veliki list

HALIL TIKVEA
urmanci, 1935

Realistiko-figurativne tendencije. Njegove grafike naseljene su ivotom s donjeg toka


Neretve i slikama zaviaka u kojim se ouvala paganska strast i udnja za slobodom koju ne
poznaje civilizovani ili urbani svijet. To rustino i nagonsko osjeanje vidimo kako prelazi u
erotsko sanjarenje u utrobi amca koji klizi kroz rastije delte, ili se, u pustom kamenjaru i
sunanoj jari, rasplamsa i razgoliti, kao da je u nekoj praistorijskog udaljenosti od svih
ovozemaljskh dilema, bez trunke straha, sumnji i nemoi. Tikvea ne postavlja pitanja svojoj
umjetnost. Umjetnost je za njega prva gesta i oblik ivota iskazanog jednim samorodnim
osjeajem i tehnikom pravog majstora.

Ljeto XXII, bakropis-akvatinta


ena

1
48.

16
Umjetnost BIH 1974 - 1984

RADOVAN KRAGULJ. Realistiko-figurativne tendencije. On predstavlja umjetnika jako


ukorijenjenog u prirodu i ruralni milje, ali i umjentika iji je izraz lociran na krajnjoj poziciji
realistikih tendencija sedamdesetih godina. Njegove mezzotinte sadre ambalairano voe,
povre, ivotinje i ureaje sa farme. Izvedene najdosljednijim hiperrealistikim postupkom i
nekom hladnom visokom koncentracijom, dovedene su u neko paradoksalno stanje.

DEVAD HOZO centralna linost druge linije poetskih oblika bosanskohercegovake


grafike. To je grafiar koji je poeo od postenformelovskih istraivanja u krugu ljubljanske
grafike kole da bi preko zatvorenih oblika niana snane simbolike i ekspresije, zapoeo
nove cikluse Povratak, Suoenja, Makova mapa i Straila. Njegovo grafiko djelo sadri
dvostruku osu jednu, sainjenu od komponenti umjetnikove vokacije, to je u stvari
konstanta individualiteta i druge, koja ini vanjski sloj, podloan uticajima i osjetljiv na
refleksije sredine i vremena. Prva linija povezuje sve faze djela i prepoznajemo je u djelima
sedamdesetih godina u konceptu lista i oblika, u sklonosti ka zatvaranju i naglaavanju tenzija
izmeu materije i boje, u odsustvu grafije i geste izvan jezgra, dok drugu, vidimo u tragovima
i otiscima realistikih tendencija u aplikacijama, naprije preko porepoznatljivih predstavak
steaka (Makova mapa) a potom i u neposrednom ukljuivanju fotorealistikih strukturaime
je ostvaren most izmeu jedne vrste sintetskog ekspresionizam i pop-arta.

KEMAL IRBEGOVI
Modria, 1939

Razvija djelo na istoj liniji sintetike forme (kao i Hozo).

Rubaije Omara Hajama, knjiga sa 10 linogravura u boji

TOMISLAV DUGONJI iako se u grafici Bosni i Hercegovine vrlo rijetke i gotovo


usamljene pojave geometrijske apstrakcije,istog plasticiteta ili konstruktivizma. Formalno
njegove serigrafije krupnost rastera bave se problemom geometrizacije amorfnog i
predstavljaju krajnju taku jednog dugog selektivnog procesa i veoma brine i iste tehnike
realizacije.

Grafika mladih nema onu koherentnost kao to je to sluaj s prethodnom generacijom. Izuzev
Waldegga. (Risto Antunovi, Avdo iga, Ranka Lui Jankovi, Ivica iko, Ljubomir
Strahov). Pokazali su da raspolau talentom i nunim znanjem.

PETAR WALDEGG
Travnik, 1950

Bez naziva, bakropis-akvatinta


Put stazama to se ravaju

AVDO IGA

17
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Sarajevo, 1953

Riba, bakropis-akvatinta
Nosorog

IVICA IKO
Livno, 1946

Grafika I, bakropis-akvatinta

RANKA LUI-JANKOVI
Stambuli kod Sarajeva, 1955

Korpa, bakropis-akvatinta
vor

SKULPTURA
Danka Damjanovi

U ovom periodu skulptura ivi u znaku dvostruke orijentacije. Srednja generacije autora
nastoji da vlastiti iztaz, formiran jo u prethodnim periodima, dalje razvija, kao znak kreativne
evolucije. Najmlaa generacija trai nove puteve u duhu pojava savremene svjetske skulpture.

Izuzetak predstavljaju istraivanja ARFANA HOZIA u novim materijalima i njihovo


kombinovanje sa tradicionalnim, krajem ezdesetih godina, to je bio prvi takav pokuaj u
ovoj sredini.

BOKO KUANSKI. Opredjeljuje se za klasini materijal drvo. I u ovom periodu ostaje u


domenu asocijativnog. Izborom i kombinovanjem materijala, drveta i konopca, simbolino se
izraavaju odnosi unutranje snane tenzije i njenih vanjskih uporita, zatim primjenom
razliitih postupaka: zasjecanjem dubljenjem, patiniranjem, apliciranjem postignuta je jedna
sloena asocijativnost.

ZDENKO GRLI polazi od drveta, traei u maksimalno reduciranoj formi i mjesto za svoj
plastiki senzibilitet.

NIKOLA NJIRI
Ljuba kod Dubrovnika, 1921

U ovom periodu ostaje vezan za drvo, kao ekspresivno sredstvo, u kojem klasinim i drugim
sredstvima stvara svedene i saete plastike odnose i pokazuje velike sklonosti ka sintezi i
redukciji, dovodei svoju skulpturu do znaka i arhetipskog simbola.

18
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Kompromisno, drvo
Agresivno
Ulanjeno - ralanjeno

MILIVOJE BOKI tei svijetu fantastike. Nju pobuuju oblici predmeta iz prirode,
tektonskim procesima spojeni materijali drveta i kamena, a umjentik potencira linim
intervencijama, bez kojih bi ove forme mogle da se svrstaju meu iste primjerke umjetnosti
naenih predmeta.

IBRAHIM BILAJAC vezan je za tradicionalnu temu, portret, zahvaljujui autorovom


senzibilitetu za psiholoke i plastike finese, pokazuje ujedno prisustvo ranijih oblika
figuracije i postojanje jedne nepretenciozne ambicije, ali vrlo talentovane prirode.

ALIJA KUAKALI umjetnik nekog samorodnog plastikog osjeaja, ali moderne


skulptorske kulture. Njegove broznane figure rezultat su geometrizacije antropoidnih formi sa
naglaenom frakturom oblika, koja doprinosi aktiviranju mirnih formi i nagovjetava
unutranji raskol u ovjeku.

LJUPKO ANTUNOVI zanima se za negativ skluptora, koji od tada, umjesto odbaen,


postaje traen oblik u kojem svjetlo ini stalnu vezu izmeu poetka i kraja jednog oblika i
tako postaje skoro znaajniji elemenat od fizike materije.

PRIMJERI SKULPTURE U BOJI I INSTALACIJE


Nermina Zildo

ARFAN HOZI najradoznalija skulptorska linost. Opredjeljuje se za boju u skulpturi. Sada


boja, unaprijed pomjeana sa masom za oblikovanje, eliminie potrebu naruavanja fiziko
integriteta skulpture, jer smao njeno prisustvo otvara masu.

ALIJA KUUKALI doprinosi vitalnosti bosanskohercegovake skulpture.

MUSTAFA SKOPLJAK
Kotor Varo, 1947

Uenik Kuukalia. Poao je od akademske teme akta, koju je reduciranjem forme svodio do
rudimentarnih oblika, to je uzrokovalo njenu transformaciju do neprepoznatljivosti.

Ostaci akta, bojeno drvo


Bez naziva, kombinovana tehnika

19
Umjetnost BIH 1974 - 1984

KENAN SOKOLOVI
Sarajevo, 1952

Uenik Kuakalia. Potuje tradiciju zanata, u smislu, ulaganje, prije svega, velike radne
energije. Iz obilja materijala kojima se slui, konstruktivistike tenje ga najee upuuju
objedinjavanju metala i plastike. Pravilne geometrijske forme, ponekad nesigurnih kontura,
proisteklih iz razliitih svojstava koritenih materijala i odnosa sa okolnim prostorom,
zatvorene jarkim bojama, ine oblike koji, postavljeni zajedno, podsjeaju na idealno
zamiljeno postmodernistiko naselje, koje zadovoljava savremne zahtjeve za
individualnou.

Djelovi kompozicije, bojeni metal


Objekat A, metal i poliester

ALEKSANDAR BUKVI uenik Kuakalia. On tzv. krojenim limom ne oblikuje


skulptorske oblike koliko okolni prostor.

ZORAN BOGDANOVI uenik Kuakalia. Za razliku od poetnih postkubistikih aktova u


gipsu, kojima je najavio tip skulpture upuen intimnijim senzibilitetima, posebno malim
formatima, usljedili su radovi nastali spajanjem naenih predmeta, kojima bojom
preformulie dotadanje funkcije, ali i otvara mogunost asocijacije na bizarne monumentalne
komplekse.

ANTE JURI uenik Kuakalia. Autor insistira na prostornim meuodnosima. Oni proizlaze
iz multipliciranja doslovno istih oblika izvdenih u razliitim materijalima, veliinama i
bojama od siunih do uobiajenih dimenzija javne skulpture, a boje su uz ve klasinu
gamu mlade skulpture razliito upotrebljavane i u svojim fizikim svojstvima, od prozirnost
do gustog neprozirnog omotaa.

SMAIL IFTI, samouki umjetnik. Pored prednosti to se pripisuju spontanosti nenaruenoj


akademskim obrazovanjem godinama je ivio u nepretencioznosti domae naive, od ijih se
ideala i rezultata distincira novim radovima u drvetu. Umjesto doslovnog potovanja
materijala i predstave, potovanje poinje bivati okrenuto vlastitoj imaginaciji uoblienoj u
matovitim topografskim pejzaima.

FRANJO LIKAR, skulptorski autodiktat, ija je aktivnost prevashodno angaovana u


slikarstvu. Njegovi skulptorski eksperimenti s vjetakim materijalima, iako podsjeaju na
arheoloke iskopine, korespondiraju s njegovim ikonografskim nastojanjima u slikarstvu.

20
Umjetnost BIH 1974 - 1984

JOSIP ALEBI
Osijek, 1945

Zemljita, ulje na platnu

BORISLAV ALEKSI
Sarajevo, 1936

Iz ciklusa Put u nita, kombinovana tehnika


Dijalog sa cvijetom

LJUPKO ANTUNOVI
Crnie kod Bugojna, 1939

Iz ciklusa Lica, gips

HUSEIN HUSKO BALI


Mostar, 1930

Pod kosm, bakropis-akvatinta


Crte, crte, pastel

MERSAD BERBER
Bosanski Petrovac, 1940

U slavu Gustava Klimta, drvorez u boji


Tempo Secondo
Mrtvi rom, kombinovana tehnika

21
Umjetnost BIH 1974 - 1984

IBRAHIM BILAJAC
Gradaac, 1930

Portret Vladimira Vojinovia, gips

KOSTA BOGDANOVI
Osijek kod Sarajeva, 1930

Nanos obojene piljevine i dufiksa na kartonu


Trodimenzionalna povrina

ZORAN BOGDANOVI
Kozluk, 1957

Tri akta, gips


Objekti, kombinovana tehnika

MILIVOJE BOKI
Domaev kod Trebinja, 1934

Cvijet, drvo, kamen


Plamen
Jubavna igra

ALEKSANDAR SAA BUKVI


abac, 1949

Ahadski kralj, bojeni gips


Kompozicija, bojeni lim

SEAD IZMI
Nevesinje, 1958

Kupatilo, ulje na platnu

NEZIR ORBI
Tuzla, 1943

Kadinjaa, ulje na platnu


Figure
ovjek i konj

22
Umjetnost BIH 1974 - 1984

MUHAMED EJVAN
Banja Luka, 1949

Opus Nestajanja, kombinovana tehnika na platnu

MURADIF ERIMAGI
Trebinje, 1949

Raspee, akrilik na papiru


Crte

MILORAD OROVI
Sarajevo, 1932

Bijela slika, ulje na platnu


Oktobar u gori
kompozicija

SLOBODAN BRACO DIMITRIJEVI


Sarajevo, 1948

Prijeg nego to su se linije ponovo ispravile, ulje i akrilik na platnu


Sto pet koraka ispred

VOJO DIMITRIJEVI
Sarajevo, 1910 1981

Poruka

OLJA DOBROVI
Banja Luka, 1957

Triptih, ulje na platnu

EMIR DRAGULJ

Konjanik, bakropis-akvatinta
No

23
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Izmeu dva brda

TOMISLAV DUGONJI
Kraljevo, 1932

Iz opusa Dalje, ciklus Kontinuum, polimer na platnu

g-1/82 serigrafija

JOSIP GRANI
Banja Luka, 1941

Predjeli svjetla i tame, radirani pastel

24
Umjetnost BIH 1974 - 1984

ZDENKO GRGI
Kandija kod Bugojna, 1927

ivotinja, drvo
Kompozicija

ANDRIJA GVOZDENOVI
Bar, 1933

Snovienje beskonanog prostora, ulje na platnu


Zamiranje svjetlosti

SADKO HADIHASANOVI
Biha, 1959

Bez naziva, ulje na platnu


Na plai, crte, kombinovana tehnika

SEID HASANEFENDI

Urbanizirani pejza, ulje na platnu


Elementi Bosne

ARFAN HOZI

Crvena i zelena riba, vjetaki kamen


Crvena riba
Plava riba

DEVAD HOZO

Istinsko iz ciklusa Straila, bakropis-vernis-mou


Ecce Homo, iz ciklusa Straila, reljefni bakropis-vernis-mou

SMAIL IFTI
Biha, 1947

25
Umjetnost BIH 1974 - 1984

Dvokraki oblutak, bojeno drvo


Predio

RADMILA JOVANDI DAPI


Sarajevo, 1946

Crte

SLIKARSTVO

ANTO KAJINI
Modria, 1953

Jedan ovjek, jedan konj i jedna ena, ulje i polikolor na platnu (umj gal crn)
Zeko u umici i ika lovac, a on ima puku

MEHMED KLEPO
Foa, 1951

Slika L, ulje na platnu

MIRKO KUJAI
1901

Glave gortaka, ulje na platnu

RATKO LALI
1944

Mea, ulje na platnu


Natkos
Strnjik

FRANJO LIKAR
1928

Anabela aneoske naravi, ulje na platnu


Dvije ene sjeaju se ljtea u Konstantinopolju
Htio bih poi na jug u Jukatan

26
Umjetnost BIH 1974 - 1984

CRTE I GRAFIKA

RADOVAN KRAGULJ

Rabbit series ab, crte olovkom

ALIJA KUUKALI
Sarajevo, 1937

Svitanje na rijeci, crte olovkom u boji


Skulptura za T

RAGIB LUBOVAC ELEBIJA


1932

Konj, kombinovana tehnika


Konji
Ruke

SKULPTURA

ANTE JURI
Vinjani kod Posuja

Grupa I, poliester

BOKO KUANSKI
1931

Stojte galije carske, drvo-konopac


Krf. Ostrvo u Jugoslaviji
Ustolienje proljea

27