Upoznaj samog sebe

Neki ratoborni samuraj, kae jedna stara japanska pri_a, jednom je od u_itelja

zena izazovnim rije_ima zatraio da mu objasni pojam raja i pakla. No redovnik mu

je odgovorio s prijezirom: Ti si obi_ni neotesanac... s takvima ne mogu gubiti

vrijeme!

Osjetivi da mu je ugroena _ast, samuraj se razbjesnio i, izvla_e_i sablju,

povikao: Zbog takve bih te drskosti mogao ubiti.

To je, vidi, odvratio mu je mirno redovnik, pakao. Zaprepaten istinito_u

onoga to mu je u_itelj rekao o bijesu koji ga je obuzeo, samuraj se smirio, vratio

sablju u korice te se naklonio, zahvaljuju_i redovniku na mudrome opaanju.

A ovo, rekao je tada redovnik, ovo je raj.

Neo_ekivano samurajevo bu_enje i spoznavanje vlastitog uzrujanog stanja

ilustrira klju_nu razliku izme_u situacije u kojoj ste posve obuzeti odre_enim

osje_ajem i situacije u kojoj postajete svjesni da vam taj osje_aj oduzima

samokontrolu. Sokratov poziv Upoznaj samog sebe ozna_ava upravo taj

kamentemeljac

emocionalne inteligencije: svijest o vlastitim osje_ajima u trenutku kada do

njih dolazi.
Na prvi pogled moe nam se _initi da su nam osje_aji o_iti; dubljim promiljanjem

podsjetit _emo se trenutaka kada uop_e nismo obra_ali pozornost na svoje prave

osje_aje o ne_emu, ili kada smo tih osje_aja postali svjesni prekasno. Psiholozi se

koriste tim poprili_no nezgrapnim pojmom metaspoznaje kako bi ozna_ili svijest o

misaonome procesu i pojmom metaraspoloenja koji se odnosi na svijest o vlastitim

emocijama. Meni se vie svida pojam svijest o vlastitoj li_nosti, u smislu

neprekinute pozornosti koja se pridaje vlastitim unutarnjim stanjima (1. Kada govorim

o svijesti o vlastitoj li_nosti, taj se pojam odnosi na autorefleksivnu, introspektivnu

pozornost usmjerenu na _ovjekovo vlastito iskustvo, koja se katkada naziva i

pomnjivo_u.). Pri takvoj autorefleksivnoj svijesti um primje_uje i istrauje samo

iskustvo, uklju_uju_i i emocije (2. Usp.: Jon Kabat-Zin, Wherever You Go, There You

Are (New York, Hyperion, 1994.).).

Ova odlika svijesti srodna je onome to je Freud opisivao kao nepromjenjivo

prisutnu pozornost i koju je preporu_ivao onima koji se ele baviti psihoanalizom.

Takva pozornost upija sve to prolazi kroza svijest bez imalo pristranosti, poput

zainteresirana svjedoka koji ipak ne reagira. Neki psihoanaliti_ari to nazivaju egom

koji promatra; rije_ je o sposobnosti svijesti o vlastitoj li_nosti koja analiti_aru

omogu_uje da prati svoje reakcije na ono to pacijent govori i ono to proces

slobodnih asocijacija kod pacijenta poti_e (3. Ego koji opaa: Vrlo pronicljiva

usporedba psihoanaliti_areva pozorna stava i svijesti o vlastitoj li_nosti pojavljuje se

u knjizi Marka Epsteina Thoughts Without a Thinker (New York, Basic Books, 1995.).

Epstein dri da ova sposobnost uz puno kultiviranja moe izbrisati promatra_evu

svijest o samome sebi i postati fleksibilnijim i odvanijim razvijenim egom,

sposobnim za prihva_anje cjeline ivota.).

_ini se da bi takva svijest o vlastitoj li_nosti trebala aktivirati neokorteks, naro_ito

njegova jezi_na podru_ja, prilago_ena za identifikaciju i ozna_avanje pobu_enih

emocija. Svijest o vlastitoj li_nosti nije pozornost koju zanose emocije, ona ne

pokazuje pretjerane reakcije i ne poja_ava ono to se prima. Rije_ je o neutralnu

stanju koje ostaje autorefleksivno _ak i usred uzburkanih emocija. _ini se da William

Styron opisuje neto sli_no ovoj mentalnoj sposobnosti kada pie o svojoj dubokoj

potitenosti, govore_i o dojmu da je sa mnom nekakvo moje drugo bi_e - promatra_

u liku nekakva duha koji je, ne sudjeluju_i u ludilu svoga dvojnika, sposoban s

nepristranom zainteresirano_u promatrati kako mu se prijatelj mu_i (4. William

Styron: Darkness Visible: A Memoir of Madness (New York, Random House, 1990.),

str. 64.).

U najboljem slu_aju, samopromatranje omogu_uje upravo tako staloenu svijest o

strastvenim ili uzburkanim osje_ajima. U najmanju ruku, ono se manifestira kao

malen odmak od iskustva, usporedan protok svijesti koji je meta: lebdi iznad ili uz

glavni tok, svjestan onoga to se doga_a, umjesto da se u to uroni i u tome izgubi.

Rije_ je o razlici izme_u, recimo, situacije u kojoj se toliko razbjesnite na nekoga da

ga poelite ubiti i situacije u kojoj, dok ste jo bijesni, autorefleksivno pomislite: Ovo

to osje_am je bijes. U smislu neuralne mehanike svijesti, ovaj suptilni pomak u

mentalnoj aktivnosti vjerojatno signalizira da neokortikalni krugovi nadgledaju

emociju, to je prvi korak u smjeru stjecanja odre_ene kontrole. Ova svijest o

emocijama temeljna je emocionalna sposobnost iz koje izrastaju druge, npr.

emocionalna samokontrola.

Svijest o vlastitoj li_nosti ukratko zna_i biti svjestan i vlastitog raspoloenja i misli

o tom raspoloenju, prema rije_ima Johna Mayera, psihologa sa sveu_ilita New

Hampshire, koji je, s Peterom Saloveyjem s Yalea, suautor teorije emocionalne

inteligencije (5. John D. Mayer i Alexander Stevens: An Emerging Understanding of

the Reflective (Meta) Experience of Mood, neobjavljeni rukopis (1993.).). Svijest o

vlastitoj li_nosti moe biti pozornost pridana unutarnjim stanjima bez reakcija i

sudova. Ali Mayer na temelju iskustva dri i da ta senzibilnost moe biti i manje

staloene naravi; me_u tipi_nim mislima koje govore o emocionalnoj svijesti o

vlastitoj li_nosti su i ove: Ne bih se trebao ovako osje_ati, Mislit _u na neto

dobro kako bih se oraspoloio i, kod ograni_enije svijesti o vlastitoj li_nosti, bljesak

u kojem pomislite: Ne misli na to, reagiraju_i na neto to vas silno uzrujava.

Premda postoji logi_ka razlika izme_u svijesti o osje_ajima i djelovanja _iji je cilj

promijeniti ih, Mayer dri da u najve_em broju prakti_nih situacija ta dva procesa idu

ruku pod ruku: prepoznati loe raspoloenje zna_i eljeti mu izma_i. Ovakvo

prepoznavanje, me_utim, razlikuje se od napora koje _inimo kako bismo se suzdrali

od djelovanja na temelju emocionalnog impulsa. Kada kaemo Prestani! djetetu

koje je bijes naveo da udari prijatelja u igri, moda _emo zaustaviti udarce, no ljutnja

_e i dalje kiptjeti. Djetetove misli i dalje su fiksirane na ono to je izazvalo bijes - Ali

on mi je ukrao igra_ku! - i bijes se nastavlja nimalo slabijim intenzitetom. Svijest o

vlastitoj li_nosti ima snanije djelovanje na jake, averzivne osje_aje: spoznaja Ovo
to osje_am jest bijes nudi velik stupanj slobode - ne samo mogu_nost

nepovo_enja za njim, nego i dodatnu mogu_nost pokuaja da ga se oslobodimo.

Mayer dri da je Ijude naj_e_e mogu_e podijeliti prema jasno izraenim

na_inima odnoenja prema emocijama (6. Mayer i Stevens: An Emerging

Understanding. Neke od pojmova za ove na_ine pokazivanja emocionalne svijesti o

vlastitoj li_nosti preradio sam prema njihovim kategorijama.):

Svjesni sebe. Ove osobe, razumljivo, svjesne svojih raspoloenja u trenucima

kada ih doivljavaju, u svom emocionalnome ivotu pokazuju odre_enu profinjenost.

Njihove jasne spoznaje o emocijama mogu posluiti kao temelj za druge karakterne

osobine: samostalni su i pouzdano znaju vlastite granice, dobra su psihi_kog zdravlja

i _esto su skloni pozitivnome pogledu na ivot. Kada ih obuzme neraspoloenje, ne

odaju se mra_nim i opsjednutim mislima o tome i u stanju su bre se izvu_i iz takvih

stanja. Ukratko, njihova pozornost pomae im da upravljaju emocijama.

Utopljeni. Ovo su osobe koje se nerijetko osje_aju preplavljenima emocijama i

nemo_nima da im izmaknu, kao da su vlast nad njima preuzela upravo ta

raspoloenja. Nestalne su i ne osobito svjesne svojih osje_aja, tako da su u njima

izgubljene, umjesto da imaju neku vrst perspektive. Zbog toga _ine vrlo malo toga da

izbjegnu negativna raspoloenja, dre_i kako nemaju nikakva nadzora nad svojim

emocionalnim ivotom. _esto se osje_aju obuzetima takvim stanjima i imaju dojam

da su emocionalno izvan kontrole.

Pomireni. I premda im je _esto posve jasno to osje_aju, ove su osobe

nerijetko sklone prihva_anju svojih raspoloenja, pa ih stoga i ne pokuavaju

izmijeniti. _ini se da postoje dvije podvrste ovog tipa Ijudi: oni koji su obi_no dobro

raspoloeni i stoga imaju malo motiva za promjenu, i ljudi koji su, unato_ jasnoj

svijesti o vlastitim raspoloenjima, skloni neraspoloenosti, koju, me_utim, prihva_aju

posve rezignirano, ne _ine_i nita kako bi je promijenili unato_ nelagodi i boli - rije_ je

o obrascu koji nalazimo, na primjer, u osoba koje pate od depresije i koje su

pomirene sa svojim o_ajem.