Ergonomija pri radu s raunalom

Autor:
Davor Vugrinec dipl. ing.; stru.spec.
 UVOD
Ergonomija je ukupnost prouavanja radnih uvjeta ovjeka, prilagodba tim uvjetima i
prilagodba strojeva i alata ovjeku koji se njima slui. Ciljevi su ergonomije
poboljanje produktivnosti, sigurnosti, ugodnosti i kvalitete rada.
Sve vei broja zanimanja u kojima se ljudi slue raunalima,
Oteenja koja pri tome nastaju rastui su problem razvijenog svijeta.
Prema dostupnim podacima, u SAD-u pojava oteenja nastalih razliitim ponavljanim
pokretima poveala se 1000% od 1990. godine.
Institut za medicinska istraivanja i medicinu rada u Zagrebu i Kliniki zavod za
rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb istrauje to podruje.
Ergonomisti se slue razliitim strukama:
antropometrijom (veliina tijela, oblici, varijacije),
biomehanikom (miii, poluge, sile, snaga),
fizikom okoline (buka, svjetlo, toplina, radijacija, vibracija),
socijalnom psihologijom (grupe, komuniciranje, ponaanje).
Talijanski lijenik Bernardino Ramazinni je ve 1700.g. u svojoj knjizi "De morbis
artificum diatribe" prvi opisao profesionalno nastale bolesti i poremeaje.

2 Davor Vugrinec dipl.in

 UVOD
Rad s raunalom ini
dugotrajno sjedenje + gledanje u ekran + pisanje preko tipkovnice + dranje mia. .
Tijelo se nastoji prilagoditi.
Odreene miine i vezivne strukture isteu se ili skrate, a stalna optereenja polako
troe mogunosti prilagodbe, pa se nakon duljeg rada javljaju prvi znaci
preoptereenosti.
Uzrok zdravstvenim problemima je tetno djelovanje ponavljajuih pokreta i
nepravilan poloaj tijela.
Posljedice su miini umor, pritisak na ivce, upale tetiva i druge promjene u
mekim tkivima koja sudjeluju u radu ili pridravaju tijelo u za rad potrebnom
poloaju.
Znakovi su bol, utrnutost, trnci, arenje, bockanje i drugi neugodni osjeti, kao i
gubitak osjeta ili snage, znakovi upale (crvenilo, otok), ukoenost, gubitak
koordinacije, umor, nastanak bolnih toaka ili otvrdnua u miiima, poremeaji
spavanja, depresija.

3 Davor Vugrinec dipl.in

1. POSLJEDICE PRENAPREZANJA
Tetive u podlakticama i akama koje pokreu prste fine su i njenije od onih u veim miiima pa
su sklone oteenju kod tipkanja i koritenja mia, pogotovo u loem poloaju.
TENDINITIS, TENOSINOVITIS je bolna upala tetiva i/ili njihovih ovojnica iji su osnovni
znaci bol, osjetljivost, otok zahvaenog podruja, koje moe biti toplije, ali i oteana pokretljivost
zgloba, uz koju se ponekad uje kripanje ili na dodir osjea grebanje. Najei su uzrok tih
problema ponavljani pokreti. Oni se najee zamjeuju na aci i rukama i to u:
tetivama koje pregibaju runi zglob (uje se kripanje)
tetivama na mjestu prolaza iz dlana u prste (ispruanje prstiju je oteano)
tetivama koje ispruuju palac (oslabljen stisak ake i bol u bazi palca)
EPIKONDILITIS ILI ENTEZITIS je upala spoja tetive s kosti. Najpoznatija upala ove vrste je
"Teniski lakat". Izaziva bol kod napinjanja miia. Kao profesionalna bolest uzrokovana je
savijanjem i okretanjem ruke u laktu. Iako se zove teniski lakat, 95% sluajeva ovog entezitisa
razvija se kod daktilografa, zidara, kuhara i kirurga kao profesionalna bolest.
Lijeenje se provodi odmorom, hladnim oblozima i lijekovima protiv upale, a nakon smanjenja
bolova postupnim zapoinjanjem vjebi istezanja i zatim jaanja miia.

4 Davor Vugrinec dipl.in

2. KANALIKULARNI SINDROMI
ivci pokreu miie i provode osjete, izlaze iz kraljenike modine.
ivcima prolaze signali koji steu miie i omoguuju pokretanje u
zglobovima, a takoer se i s periferije razliiti osjeti prenose do mozga.
ivci mogu biti pritisnuti pa dolazi do poremeaja tog provoenja, gubi se
snaga u miiima i mijenja osjet, a ponavljanim pokretima uzrokuje se
pretjerana napetost miia, upala okolnog tkiva ili promjena poloaja ivca.
Razlikujemo:
Sindrom miia supinatora (radialnog kanala)
Sindrom gornjeg torakalnog otvora
Sindrom lijeba ulnarnog ivca (lakatni sindrom)

5 Davor Vugrinec dipl.in

SINDROM KARPALNOG TUNELA
javlja se kao posljedica pritiska na ivac
nervus medianus.
Karpalni tunel ine osam sitnih kostiju
runog zgloba s donje strane, a gornju stanu
zatvara vrsto vezivno tkivo (popreni
karpalni ligament).
Kroz taj tunel, iz podlaktice u aku, ulazi
nervus medianus, ali i tetive miia koje
pokreu prste. Tetive su obloene tankom
sinovijalnom ovojnicom koja ih podmazuje i
olakava njihovo klizanje i pokretanje. Ta je
ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji napor
i podraaje, te je sklona upalama pri jaoj
iritaciji.
Svaki neeljeni podraaj moe rezultirati
zadebljanjem ovojnica, to smanjuje prostor u
karpalnom tunelu dovodei do pritiska i
gnjeenja medianusa.
Ako pritisak dosegne razinu na kojoj ivac
ne moe ispravno obavljati funkciju,
pojavljuje se bolest, osjeaj slabosti i
ukoenosti, te gubitak osjeta u prstima.

6 Davor Vugrinec dipl.in

 SINDROM MIIA SUPINATORA
(RADIALNOG KANALA)
javlja se kao posljedica ukljetenja ivca "nervus radialis".
Taj ivac prolazi stranjom stranom nadlaktice, vanjskom stranom lakta kroz kanal koji ine
podlaktina kost i mii koji okree ruku kad se npr. sluimo odvijaem.
Do toga dovode esti pokreti guranja, okretanja ake, hvatanja i sl. Simptomi su slini kao kod
teniskog lakta - mukla bol, osjetljivost i slabost miia.
Lijeenje se provodi uzimanjem protuupalnih lijekova, odmaranjem, izbjegavanjem pokreta koji
su izazvali sindrom i prilagodbom radnog mjesta.
Posljednja metoda lijeenja koja se primjenjuje je kirurki zahvat, a ponekad niti on ne uspijeva
ukloniti simptome

7 Davor Vugrinec dipl.in

 SINDROM GORNJEG
TORAKALNOG OTVORA

podrazumijeva nekoliko sindroma koji

nastaju pritiskom na splet ivaca na
prijelazu vrata u grudni ko i/ili krvne
ile koji se uz njega nalaze.
Nastaje zbog pogrbljenog sjedenja za
vrijeme rada ili spavanja s rukom ispod
glave.
Znaci su utrnulost i mravinjanje, to se
pogorava kada se izvode aktivnosti s
rukom podignutom iznad glave.

8 Davor Vugrinec dipl.in

SINDROM LIJEBA ULNARNOG IVCA
(LAKATNI SINDROM)
je posljedica pritiska na ulnarni
ivac koji prolazi stranjom stanom
unutarnjeg dijela lakta. On se javlja
kao posljedica ponavljanog
savijanja lakta ili njegovog pritiska
na tvrdu podlogu, uglavnom naslon
ili rub stola. Simptomi su utrnue
unutranje strane podlaktice i
bockanje u prstenjaku ili malom
prstu

9 Davor Vugrinec dipl.in

 3. BOLNI SINDROMI
FIBROMIALGIJA (Mifacijalni sindrom, Miofibrozitis)
Fibromialgija je ukoenost, bol i napetost u miiima koja se javlja zbog prenaprezanja pri statikom
optereenju, ali kod ponavljanih pokreta. U miiima se stvaraju ograniena zadebljanja, kuglice i traci
(miogeloze) to se moe i napipati prstima.
Simptomi su poremeen san, umor, psiholoki poremeaji koji dodatno pogoravaju stanje, pokreti su u
zglobovima ogranieni, ruke su slabe i dranje itavog tijela je loe. Bol je difuzna i javlja se u
mirovanju, a pogorava kretnjama.
Mehanizam nastanka ovog poremeaja nije poznat, ali postoji nekoliko teorija.
Lijeenje se provodi odmorom, uzimanjem lijekova protiv upala, masaom, vjebama istezanja i
vjebama za pravilno dranje.
CERVIKALNI I CERVIKOBRAHIJALNI SINDROM
Ovi sindromi spadaju u najee promjene kraljenice. Nastaju ako se vrat due vrijeme dri u
neprirodnom poloaju.
Javljaju se kod osoba koje sjede za neadekvatno postavljenim monitorom raunala, te su primorane
gledati u monitor sa stalno savinutim vratom. Glavna karakteristika je tupa bol koja se moe iriti prema
glavi - cervikocefalni sindrom, ili prema rukama - cervikobrahijalni sindrom. Nastavkom neprikladnog
dranja vrata dogaaju se i promjene na zglobovima i diskovima kraljeaka.

10 Davor Vugrinec dipl.in

 PREVENCIJA
Dugotrajni rad na raunalu uzrok je sve eih bolnih stanja i oteenja.
Prilagodbama na radnom mjestu: poloaju i rasporedu opreme, pravilnom koritenju
raunala i uvoenjem aktivnih prekida rada za provoenje vjebi istezanja mogue je
ublaiti oteenja i bolna stanja nastala dugotrajnim radom na raunalu.
Realno planirati radni zadatak ujednaavajui prazan hod i pretrpanost poslom.
Preporuljivo je raditi uestale pauze i to svakih 5 do 15 minuta krau pauzu i svakih
pola sata do sat duu pauzu. Potrebno je izbaciti nepotrebno koritenje raunala.
Prvenstveno se to odnosi na igranje kompjuterskih igara koje ukljuuju dugako i
vrlo intenzivno buljenje u ekran, iste i nagle pokrete te psihike i fizike napetosti.
Prilikom nabave raunala potrebno je predvidjeti trokove i za dodatnu opremu:
prilagoenog stola, stolca i ostalih pomagala. Problem je esto i prostor, njegova
veliina, osvjetljenje, vlanost i prozranost.

11 Davor Vugrinec dipl.in

12 Davor Vugrinec dipl.in
Kako sjediti
Poeljan je stolac kojemu se
moe podesiti visinu i dubinu
sjedita, naslona za lea i
ruke.
Dobro je da se moe rotirati
oko osi da se ne iskrivljuju
lea kod gledanja sa strane.
Mora biti presvuena
prirodnim materijalima koji
diu, a prednja strana sjedita
zaobljena i bez vrstog ruba.

13 Davor Vugrinec dipl.in

Kako sjediti
Preporuljivo je da pregib koljena
bude 2 - 4 cm udaljen od ruba
zaobljene stolice, a noge oslonjene
punim stopalom na pod.
Kut izmeu natkoljenice i
potkoljenice mora biti 90 i 120.
Kria moraju biti poduprta radi
spreavanja grbljenja, a poeljno je
i da se naslon moe malo naginjati
unatrag.

14 Davor Vugrinec dipl.in

 Kako sjediti
Sjedenje predstavlja statiki napor za miie
koji ih umara i vie od aktivnosti.
Zbog toga se preporua stalno mijenjanje
poloaja.
Posebno korisno moe biti sjediti na velikoj
lopti punjenoj zrakom umjesto na stolcu.
Na lopti stalno odravamo ravnoteu i tako
neprimjetno koristimo miie, pa
optereenje postaje dinamiko.
Lopta je mekana i oblikuje se prema nama,
pa nema pritiska vrstih i otrih rubova.
Bitno je da nije napumpana do samog kraja.
Primjer koritenja lopte umjesto stolca.
Ovo je jo jedan primjer ispravnog sjedenja
za raunalom.
Treba obratiti panju na dranje ruku.
15 Davor Vugrinec dipl.in
Kako sjediti
Osim lopte i klasinih radnih
ergonomskih stolaca, postoje i stolci
na kojima se ne sjedi, ve se klei
na koljenima.
U takvom poloaju dio teine tijela
se prebacuje sa miia koji podupiru
kraljenicu na natkoljenice i
koljena, te je samim time umaranje
tijekom dugotrajnih sjedenja znatno
manje.

16 Davor Vugrinec dipl.in

 Dranje ruku
Laktovi moraju biti savinuti pod kutom od 90 do 100 i to blie uz tijelo
dok ramena moraju biti oputena. Preporuljivo je podlaktice drati
paralelno s podom ili pak ake malo nie od laktova.
Tipkovnicu je potrebno smjestiti izmeu korisnika raunala i ekrana. U
sluaju da je potrebno koristiti tipke s brojevima preporuuje se pribliiti tu
stranu tipkovnice prema sredini.
Zapea moraju biti u neutralnom poloaju, odnosno ne smiju se savijati ni
lijevo, ni desno, ni gore, ni dolje, ve moraju biti ravna.

17 Davor Vugrinec dipl.in

 Dranje ruku
Po prestanku tipkanja odmoriti ake u krilu ili ih pustiti uz tijelo.
Mi postaviti to blie tipkovnici i na jednakoj visini, kako se (ljudsko) tijelo ne bi krivilo
kod njihova istovremenog koritenja.

18 Davor Vugrinec dipl.in

 Tipkovnica
Kvalitetna tipkovnica je:
odijeljena od monitora, pa prenosiva raunala nisu pogodna za dugotrajna tipkanja,
relativno je tanka (manje od 2.5 cm od stola do vrha razmaknice),
tipke se lagano i glatko utiskuju, a
Shift, Alt i Ctrl moraju biti s obje strane tipkovnice.

19 Davor Vugrinec dipl.in

Tipkovnica
Akordne tipkovnice su manje od
standardnih tipkovnica i imaju
manji broj tipaka, obino po jednu
tipku za svaki prst ruke.
Za razliku od standardnih
tipkovnica kod kojih se pritie
jedna po jedna tipka, kod akordnih
tipkovnica se pritie nekoliko
tipaka simultano za tipkanje jednog
znaka na ekranu, slino sviranju
akorda na klaviru, pa od tuda dolazi
naziv akordna tipkovnica. Ovakve
tipkovnice omoguuju tipkanje bez
pomaka ruku u zglobovima
20 Davor Vugrinec dipl.in
 QWERTY raspored tipki je nastao u doba mehanikih pisaih strojeva, kako bi usporio
tipkanje, smjetanjem ee koritenih znakova na tee dohvatljiva mjesta, i time sprijeio
zaglavljivanje spore mehanike kod strojeva, ali i uzrokovao velik broj nepotrebnih pomaka
ruke. Pojava elektronikih raunala uklonila je sporu mehaniku iz tipkovnice i omoguila
brzo tikanje, kojemu je sada glavna smetnja bio QWERTY raspored tipki.
Stoga je American National Standard Institute (ANSI) prihvatio tzv.
Dvorakov raspored tipki kao novi tipkovniki standard. Svi porizvoai tipkovnica koji
dre do sebe u svojim ponudama imaju tipkovnice sa Dvorak rasporedom tipki. Zbog
stratekog rasporeda tipki, korisnici Dvorak tipkovnica su u mogunosti otipkati veu
koliinu teksta uz manji broj pokreta ruku i time smanjiti naprezanje zglobova aka i
zapea, i u konanici smanjiti rizik od nastajanja ozljeda od ponavljajuih radnji.

21 Davor Vugrinec dipl.in

Ekran
Gornji rub ekrana mora biti u
razini oiju, tako da ga se gleda
pod kutom od 10 do 15
stupnjeva prema dolje. Postavlja
se ravno ispred korisnika na
udaljenosti 50 - 70 cm od oiju,
a okomito na prozor tako da u
njemu nema refleksije prirodne
ni umjetne rasvjete.
Osvjeavanje ekrana treba biti
to vee, barem 85 Hz.
Kvalitetniji i skuplji monitori
imaju jasniju sliku, to olakava
itanje i manje umara oi.
Regulacija suhoe zrake takoer
pridonosi manjoj iritaciji oiju.
22 Davor Vugrinec dipl.in
 Software
U svijetu se sve vie razvijaju programi za prevenciju ozljeda nastalih
dugotrajnim koritenjem raunala. Potrebno je uvjebavanje i privikavanje na
te programe koji olakavaju poslove.
Postoje programi koji omoguuju kontrolu raunala glasom, koji vas
upozoravaju da napravite pauzu ili daju upute za ergonomiju, istezanje i
druge vjebe.
Neki koriste slike, a neki animacije ili video isjeke. Postoje i alati za
mijenjanje izgleda tipkovnice tako da se moe pisati samo jednom rukom ili
promijeniti raspored slova i drugih tipki

23 Davor Vugrinec dipl.in

 Vjebe
Za spreavanje neugodnih bolova uzrokovanih dugotrajnim radom na raunalu,
najvanije je redovito vjebanje. Uz vjebe za opu kondiciju, za specifine probleme
najbolje su vjebe istezanja.
Potrebno je ee tijekom radnog dana napraviti aktivne pauze. Svakih pet do petnaest
minuta po nekoliko trenutaka u kojima moete izvesti jednu od vjebi, a preporua se
svakih pola sata do sat vremena, nekoliko minuta za promjenu poloaja i vjebe
istezanja.
Vjebe treba raditi polako i bez naglih trzaja. U istegnutom poloaju valja ostati
desetak sekundi. Istezanje ne smije boljeti, ve se poslije vjebi valja osjeati ugodno i
dobro.
Bolovi nakon vjebanja znak su da se vjebe izvode pogreno. U tom se sluaju valja
javiti lijeniku ili fizioterapeutu.

24 Davor Vugrinec dipl.in

25 Davor Vugrinec dipl.in
 Poruke za kraj
ak i najpravilniji poloaj tijela moe uzrokovati probleme ako se dri ukoeno i bez
prestanka - potrebno je opustiti se, mijenjati to ee poloaj i kretati se,
na stol oslanjati podlakticu, a ne zglob ake,
kod estog i dugog tipkanja koristiti ergonomsku tipkovnicu, a odmah pri osjetu
smetnje u zglobu potrebno je nabaviti steznik za aku,
kombinacije tipki (Ctrl + tipka, Alt + tipka) izvoditi s dvije ruke,
uzimati kratku pauzu svakih nekoliko minuta po nekoliko sekunda, a svakih pola sata
do sat nekoliko minuta,
pauze koristiti za razgibavanje-vjebanje,
lagano dodirivati tipke i ne stiskati mia,
drati tipkovnicu i mia jedno uz drugo,
po mogunosti smanjiti koliinu vremena provedenog za raunalom,
smanjiti koliinu stvari oko sebe, kabele skinuti s puta, smanjite buku, ako je
potrebno esto raditi s telefonom potrebno je koristiti telefon sa zvunikom.

26 Davor Vugrinec dipl.in

 LITERATURA
asopisi:
BUG, broj 100, oujak(3/2001), str. 159
ERGONOMIJA: Sindrom karpalnog tunela; Kad desnica usahne
Autor: Igor Bereki - Doc
VIDI, broj 59, veljaa(2/2001), str. 119
ZDRAVLJE I RAUNALA: Fizikalna medicina; Pikanje, bockanje ili udar struje
Autor: dr. Mirka Jaki
VIDI, broj 60, oujak(3/2001), str. 119
ZDRAVLJE I RAUNALA: Fizikalna medicina; Da se ne preraunate, vjebajte!
Autor: dr. Mirka Jaki
Internet adrese:
http://www.tifaq.org/articles.html
Internet stranica posveena o uestalo postavljenim pitanjima vezanim uz ergonomiju
http://www.rsi-questions-and-answers.com/
Internet stranica posveena RSI-u
http://web.mit.edu/atic/www/rsi/mitrsi.htm
Internet stranica posveena RSI-u sveuilita MIT
http://www.rsi.deas.harvard.edu/
Internet stranica posveena RSI-u sveuilita Harvard
http://www.medicalmultimediagroup.com/opectoc.html
Internet stranica koja opisuje ozljede nastale od ponavljajuih radnji

27 Davor Vugrinec dipl.in

 ZATO SVE TO?

DA NE POSTANEMO

28 Davor Vugrinec dipl.in