NOVA RUBRIKA

The Holy Monastery of St. Nicholas

Anapausas (built in the 16th century
AD) Meteora, Greece

U ovo vrijeme velikih ekumenskih napora

svih kranskih Crkava vano je upoznavati
se s mentalitetom, duhovnou i obrednom
batinom drugih krana. Drugi vatikanski
sabor istie: Meu poticajima na ekumen-
ski dijalog istie se i bolje poznavanje duha
rastavljene brae: Za to se nuno trai prou-
avanje, kojim se valja baviti na istinoljubiv
i dobrohotan nain. Potrebno je da na duan
nain pripremljeni katolici bolje upoznaju
nauavanje i povijest, duhovni i bogotovni
ivot te religioznu psihologiju i kulturu, koji
su brai svojstveni (Unitatis redintegratio).

38 www.kristofori.hr | PLUS
 PIE: prof. Livio Marijan

Duh istonoga kranstva (1)

Mentalitet i duhovnost
istonih krana
Tekstovima u ovoj rubrici profesor Marijan nastavlja prenositi svoje
bogato znanje o istonim kranskim crkvama, ovaj put s naglaskom
na njihovoj duhovnosti, te tako pridonosi oslobaanju od uvrijeenih
stereotipa o Istoku. Za poetak profesor nam predstavlja mentalitet i
duhovnost istonoga kranstva openito

K
ada govorimo o isto
nom kranstvu, ne
smijemo mijeati isto
no i orijentalno.
Ono istono kod istonih
kranskih Crkava i obre
da u povijesti je bilo zapra
vo Istono Rimsko Carstvo,
kojeg velik dio danas lei na
zapadu. Istina je da neki
istoni kranski obredi odi
u nekakvom, za zapadnjaka,
udnom i egzotinom atmos
ferom. Ali, odijelo ne ini o
vjeka. Bit istonog kranstva
ne moe se suziti na odreene
egzotine aspekte njihovih
obreda i napjeva; oni su ipak
proizvod kulture i vremena i
podloni su promjeni.
Istono kranstvo sirijski, armenski, koptski,
poseban kranski etiopski ima vlastitu nijansu
duh trajne i naglasak te po svemu moe
jednako stajati uz zapadnu kr
vrijednosti ansku tradiciju koju pozna
Istono kranstvo nije kr jemo. Da bismo bili objekti
anstvo u nekom starinskom vni, vjerni katolikom uenju,
ruhu, ve odreeni stil kr osobito onome Drugoga vati
anstva, poseban kranski kanskog koncila, ali i jedno
duh koji je trajne vrijednosti. stavno vjerni Evanelju i duhu
Ono je jednako prihvatljivo ekumenizma, tada moramo u
i uklopivo u povijesnu i kul susretu s istonim kranima
turnu evoluciju svijeta kao bilo katolicima (grkokatoli
to su to zapadne tradicije, na ci, siro-katolici, maroniti itd.),
koje smo navikli da su domi bilo staroistonima (Kopti,
nantne i u medijima i u svojoj Armenci, Asirci...), bilo pra
okolini. Tako ns katolike ui i voslavnima unaprijed ra
Drugi vatikanski koncil. Svaki zraunati s moebitnim pre
istoni kranski obred bi drasudama te trebamo voditi
zantski, istono- i zapadno- rauna o nekim objektivnim

PLUS | travanj 2016. 39

KRANI ISTOKA

Istonom kraninu je bitno

to da su njegova vjera i nje-
govo bogotovanje snano
i nerazdvojno povezani s
povijeu i ivotom njego-
va naroda

Koptski monah anakoreta u egipatskoj pustinji ivi monaki ideal ranokranskih otaca pustinjaka

naelima i injenicama. U pr iskljuivo rimski, latinski ili

vome je redu injenica da to
to su istoni krani drugaiji
u izraavanju svoje vjere ili su
brojano manji ili manje za
stupljeni u medijima ili naoj
okolini, ne znai da je njihov
stil kranstva, njihov obred
ili njihov izraaj vjere manje
vrijedan, inferioran ili manje
istinski i pravi kranski,
odnosno katoliki. Budui
da meu istonim kranima
postoje i katolici svih istonih
obreda, katoliki ne znai
Istono kranstvo
nije kranstvo u
nekom starinskom
ruhu, ve odreeni
Armenska euharistija zvana stil kranstva
badarak (posveenje).
40
zapadni stil ili obred kra
nstva. Armenski, bizantski ili
kaldejski znai jednako kato
liki kao i rimski.
Istono kranstvo
poiva na apostolskoj
tradiciji i autoritetu
kao i zapadno
Jedna od temeljnih karakteri
stika istonog kranstva jest
da ono nije latinsko, ali je jed
nako apostolsko kao i rimsko.
Istone Crkve nisu primile kr
ansku vjeru kao crkve-keri
Rima, ve izravno od apostola.
To je bilo odluujue u obli
kovanju crkvene fizionomije
kranskog Istoka. Jedinstve
ni poloaj Rimske Crkve kao
www.kristofori.hr | PLUS
 PIE: prof. Livio Marijan

Petrove stolice i jedine apo

stolske i patrijarhatske crkve
na zapadu predstavljao je idea
lan okvir za rast visoko centra
lizirane crkvene organizacije
koja je toliko karakteristina
za latinsko kranstvo odno
sno katolianstvo. Taj je razvoj
bio olakan i potpomognut
padom Zapadnoga Rimskog
Carstva, stvorivi politiki i
kulturni vakuum koji je osta
vio Rimsku Crkvu jedinim
izvorom jedinstva i kulture Na vjenanjue u Koptskoj crkvi mladence se kruni i odijeva u li-
Zapada. turgijsko ruho to naglaava svetost sakrmenta braka.

Na Istoku se razvio sasvim Istoku je i kulturoloka slika usvojila kao liturgijski jezik.
drukiji tip crkvene organi bila kompleksnija. U Zapad Na Istoku se, meutim, nije
zacije. Ne samo da su unu nom Carstvu je latinski jezik moglo nametnuti neki strani
tar Istonoga Rimskog liturgijski jezik vie ma
Carstva postojala etiri Jedna od temeljnih karakteristi- nje razvijenim i razlii
velika sredita kran
ka istonog kranstva jest da tim kulturnim skupina
skog ivota patrijarhati ma i narodima. ak i u
Aleksandrije, Antiohije, ono nije latinsko, ali je jednako helenistikim sreditima,
Jeruzalema i Carigrada apostolsko kao i rimsko primjerice Antiohiji i
ve su i preko granica Aleksandriji, u liturgiji
Rimskoga Carstva postoja uglavnom zamijenio lokalne je s vremenom grki ustupio
le nacionalne Crkve Perzije jezike u poganskim kultovima mjesto sirijskom i koptskom
(nestorijanci) i Armenije. Na ak prije no to ga je Crkva jeziku.

Razvijajui se prema vlasti

tim etnikim i kulturnim
potrebama, a ne po rimskom
miljeu, istono kranstvo se
vie usredotoilo na lokalnu
Crkvu kao prvobitnu realnost
crkvenog ivota. Naglasak na
lokalnu autonomiju, uloga
mjesnoga biskupa, kolegijalno
poimanje hijerarhije, sve je to
Istoku dalo posebnu fleksibi
Bilo velebna katedrala ili malena seoska crkva za istonog kra- lnost koja je omoguila usvaja
nina njegova mjesna crkva predstavlja sredite kozmosa i prebi- nje i donoenje elemenata lo
valite Trojedinoga Boga
kalne kulture na nain koji na
PLUS | travanj 2016. 41
KRANI ISTOKA

Zapadu nije nikada postignut. kao dolaenje vjenog vreme zapadnjaka u skladu s njiho
Sve su te injenice utjecale na na, otkrivanje Bojega ivota vim razliitim poimanjem
ono to nazivamo istonim ili kroz boansku preobrazbu o Crkve. Zapadnjak e nagla
orijentalnim stilom kran vjeanstva preko bogotovanja sak staviti na moralni aspekt
stva. i slavljenja sakramenata. Kada sakramentalnog i duhovnog
se govori o ivotu Crkve i u ivota, koji mu daje potrebnu
Poimanje Crkve u Crkvi, govori se u pojmovima snagu na njegovu hodoau
istonjaka kao to su slava, svjetlo, vi- ka konanom blaenstvu. Mi
enje, sjedinjenje i preobra- lost se smatra izvorom isprav
Poimanje osnovnih vjerskih enje. Manje im je poznata nog i zaslunog djelovanja
sadraja i pogleda u istonih zapadna pravna terminolo koje ovjeku vraa sposob
je krana jednako uni nost da radi za spase
verzalno u svim bitnim Istone Crkve nisu primile kr- nje. Istonjak, naprotiv,
stvarima kao i u zapad vie gleda na ovjeka
ansku vjeru kao crkve-keri
njaka. Ali istonjak to kao nesavrenu sliku
nerado zdruuje ili mijea Rima, ve izravno od apo- ili slinost Boju koju
s plodovima ljudske or stola. To je bilo odluujue u milost usavruje. ivot
ganizacije, zakona, reda i oblikovanju crkvene fiziono- u Kristu je progresivno
uniformizma. Nastojei mije kranskog Istoka preobraenje u slinost
naglasiti otajstvo Crkve, a s Bogom. Manje se go
ne njezin zemaljski oblik vori o zaslugama, zado
ili organizaciju, istonjak se gija: mo, red, pravo, pravda, voljtini, blaenstvu, a vie o
manje zanima za disciplinske sankcija. poboanstvenjenju, preobra
i administrativne stvari u i enju (theosis), preobraaju
votu Crkve. On Crkvu ne vidi Duh pobonosti ovjeka u sliku i priliku Boju.
toliko kao vidljivu organizaci
ju kojoj je Krist na elu koliko Pobonost i nain njezina Obred kao identitet
kao Njegovo bogoobjavljenje, iskazivanja je u istonjaka i
Istoni su obredi tijekom povi
jesti bili blii puku nego zapad
ni obred, koji je uostalom bio i
na nerazumljivom latinskom
jeziku. Istonom kraninu ne
smeta injenica to je njegov
obred manje rairen nego neki
drugi. Njegov obred mu mno
go znai upravo zato jer je in
timno njegov, a ne zato to je i
nekoga drugog. Ono to mu je
bitno jest to da su njegova vjera
i njegovo bogotovanje snano
i nerazdvojno povezani s povi
jeu i ivotom njegova naro
BIskup, podakon i akon bizantskog obreda
da; da on slavi Boga na jeziku
42 www.kristofori.hr | PLUS
 PIE: prof. Livio Marijan

Armenca jest njegov armenski

obred. Na Zapadu se esto uni
formiranost smatrala znakom
univerzalnosti i jedinstva, dok
na Istoku nije.

Intima s mjesnom
Crkvom
Ovo intimno jedinstvo vjere,
nacije i kulture sadri svaka
ko i opasnosti. Ali to je isto
vremeno usadilo u istonog
Krist Pantokrator - Svevladar - dominira nad sredinjom kupolom crkve kranina i snaan smisao
odgovornosti za Crkvu. Izbor
patrijarha u istonim Crkva
koji je plod njegove vlastite kul je kljuan element u stvaranju ma pobuuje ivo zanimanje
ture s liturgijom koja je ouvala maronitske nacije, a preko sviju. upnikovo nepravilno
i kransku vjeru i osje slavljenje liturgije ne bi se
aj narodnog jedinstva Istonjak Crkvu ne vidi toliko olako preutjelo. Pristup
njegovih predaka kroz kao vidljivu organizaciju kojoj patrijarhu ili episkopu (bi
teka vremena progona je Krist na elu koliko kao (...) skupu) je nevjerojatno ne
i podinjavanja drugi formalan, a kurije i crkve
otkrivanje Bojega ivota kroz
ma. To to Talijani i Irci ni uredi na Bliskom istoku
rade drukije, to ga ne boansku preobrazbu ovje- uvijek su prepuni laika,
zauuje. Za istonjaka anstva preko bogotovanja i seljaka i trgovaca jedna
je to normalno, upra slavljenja sakramenata ko kao i dostojanstvenika
vo ono to on oekuje. i uglednika, koji dolaze
Vlastita maronitska varijanta nje i drave Libanon. Neod traiti razne usluge, prosvje
zapadno-sirijskog obreda bio vojivi dio identiteta jednoga dovati zbog neega, dokazivati

Euharistija je sredite duhovnog ivota istonih krana i ona predstavlja nebo na zemlji gdje je Krist svevladar,
sveenik, ovjekoljubac i sudac.

PLUS | travanj 2016. 43

KRANI ISTOKA
Suvremena crkva bizantskog obreda s ikonostasom i svetitem s oltarom
neku tvrdnju ili estitati neki
blagdan. Mnogi od tih ljudi
su katkada klerici nieg reda,
podakoni ili pak akoni. Kao
mladi su obino zareeni za
pjevae i podakone, a kasnije
nastave svoju liturgijsku slu
bu u upnoj crkvi kroz itav
ivot. Uobiajeno je nedje
ljom u Sirijskoj ili Kaldejskoj
crkvi u Iraku ili pak Koptskoj
u Egiptu, vidjeti skupinu laika
kako ostavljaju obitelji nakon
ulaska u crkvu i odlaze u sakri
stiju gdje se oblae u liturgijsko
ruho, te na bogosluju od srca,
s velikim zanosom i arom,
pjevaju dijelove asoslova i eu
haristijske slube.
Manastir (samostan) Varlaam, Meteori u Grkoj, svojim poloajem predstavlja ideal monakog, ali i
kranskog ivota uope - monah treba biti aneo ma zemlji
44
Liturgija kao sredite
ivota
Moe se navesti mnotvo oso
bina i zasebnosti duha istonih
krana, ali najbolji put da se
prodre u ivu duu jedne Cr
kve jest preko njezine liturgije.
Ovo osobito vai za kran
ski Istok gdje se, zbog uske
povezanosti obreda i vjerske
kulture i pobonosti, ouvalo
ono prvobitno sredinje mje
sto liturgije u vjerskom ivotu
kranske zajednice. Poseban
napor koji se u zadnje vrijeme
ulae na Zapadu oko pono
vnog povezivanja pobonosti
i liturgijske molitve Crkve, po
kazuje nam vanost poveza
nosti duhovnoga ivota s litur
gijom i molitvom Crkve to je
u istonjaka posve uobiajeno
i redovito. Za istonog kra
nina liturgija nije tek jedna od
mnogih vjerskih dunosti; ona
je sredite njegova kranskog
ivota, najvei izraz njegove
povezanosti s Bogom. Cilj
Boje spasiteljske objave jest
osposobiti ovjeka za ivot u
Bogu a liturgija je privilegira
no tlo tog dogaanja. Liturgija
je mjesto bogojavljenja gdje
ovjek ulazi u boanski ivot
sudjelovanjem u otajstvu ot
kupljenja.
*
Prof. Livio Marijan na je
renomirani etnolog i kulturni
djelatnik; profesor filozofije i
diplomirani etnolog. Poda
kon; od godine 2013. kancelar
je grkokatolike Krievake
eparhije i biskupov tajnik. Po
drijetlom je s otoka Ia a s obi
telji i dvoje djece ivi u Zadru.
www.kristofori.hr | PLUS