AU prepoznala potrebe Bonjaka

Intervju s doc. dr. Devadom uko, intelektualkom i drutvenom aktivisticom, koja je

nedavno odbranila doktorat na temu: "Pojam lojalnosti: Reakcija Bonjaka na Austro-
Ugarsku imperiju (1878-1914)"
Na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu (IUS), 28. novembra 2012. godine,
mr. Devada uko branila je i odbranila doktorski rad pod nazivom "Pojam
lojalnosti: Reakcija Bonjaka na Austro-Ugarsku imperiju (1878-1914)". lanovi
komisije bili su: akademik prof.dr. Ferid Muhi (ko-mentor), prof.dr. Fikret Kari
(predsjednik), prof.dr. Zeki Parlak (mentor), prof.dr. Aliye Mataraci (lan) i prof.dr.
Mirsad Kari (lan). Po uspjeno odbranjenoj doktorskoj tezi, akademik Ferid
Muhi je izjavio da je Devada uko time postala jedna od najboljih
poznavateljica ivota Bonjaka u austrougarskom periodu. Naravno, razgovor s
novom doktoricom nauka Devadom uko, koja ima izuzetno bogatu biografiju,
upriliili smo dva dana kasnije u njenoj kancelariji na Univerzitetu gdje radi.
Razgovor smo zapoeli neformalno opaskom da poznaje nekoliko svjetskih
jezika, na to smo dobili odgovor:

"Kao dijete od etiri godine s roditeljima sam otila ivjeti u Njemaku. Za dvije
godine sam nauila jezik, tako da sam dobila i pohvale od uiteljice da sam meu
najboljim itateljima na njemakom jeziku. ak je i advokat kod kojeg je moj otac
radio rekao: 'Ne mogu da shvatim da moja Barbara ima slabiju ocjenu iz
njemakog, nego tvoja Devada'. Hvala Bogu, imam taj talenat za jezike. Za
vrijeme boravka od godinu dana u Italiji nauila sam italijanski jezik, da bih kasnije
poela studirati romanistiku i nauila panski jezik. Tokom studiranja njemaka
vlada dala mi je stipendiju, te sam, to je uobiajeno, dva semestra provela u
inostranstvu, otila sam u Kanadu na usavravanje engleskog jezika. Tamo
sam, opet, upisala intenzivni kurs arapskog jezika da bih na preporuku profesora
iz Egipta u ljeto 1993. godine otila na Birzeit Univerzitet u Palestini gdje sam u
Ramalli, u ljetnom semestru, uila arapski jezik i, to je najvanije, upoznala se na
licu mjesta i iz prve ruke s palestinskim pitanjem."

Na dalji razgovor, potom, usmjerili smo ka samoj doktorskoj tezi interesirajui se

koji je razlog izbora teme doktorskog rada Pojam lojalnosti: Reakcija Bonjaka na
Austro-Ugarsku imperiju (1878-1914)? O tome Devada uko kae:

"Bonjaci su kroz povijest bili desetak puta izloeni etnikom ienju, oduzimanju
vlastitog imena, jezika, kulture, imetka i historijskog pamenja, a nikada nisu
uzvratili osvetom niti ratom. Inae su svi ratovi koji su se odvijali na tlu Bosne i
Hercegovine importirani sa strane. Zatim, vladaju openito nepovjerenje,
predrasude i manjak razumijevanja prema autohtonim i doseljenim muslimanima
u Evropi koja se u pojedinim krugovima brani kao kranski klub. Stoga se esto
u raznim diskusijama postavlja pitanje da li muslimani pau u evropski kontekst.
Sve to je izazvalo kod mene interesiranje da se vie pozabavim Bonjacima. Kad
sam porazgovarala s prof. Kariem, on mi je savjetovao da posmatram Bonjake
pod prizmom lojalnosti, i to u postosmanskom periodu kad je Berlinski kongres
odluio da Bonjacima vlada dominantno kranska evropska drava, tj. Austro-
Ugarska. Inae, itavo 19. stoljee, a i 20. je okarakterizirano kao period
neizvjesnosti i nesigurnosti. Nove drave nastaju kao rezultat dezintegracije
Osmanskog carstva, Bonjaci su izloeni procesu evropeizacije, Berlinski kongres
odluuje o budunosti malih naroda u korist interesa velesila, Austro-Ugarska po
prvi put vlada jednim muslimanskim narodom, a bosanski muslimani po prvi put
pripadaju nemuslimanskom vladaru i susreu se s kranskom Evropom i novim
pravilima ivota. Ispitivati lojalnost Bonjaka prema Austro-Ugarskoj u takvom
jednom razdoblju gdje se vlast mijenja i gdje valja preorijentirati lojalnost s jednog
vladara na drugog je veoma zanimljivo. Ja sam sebi uzela za cilj da doprinesem
boljem upoznavanju Bonjaka, da razbijem openito predrasude prema
autohtonim muslimanima i da ponudim sveobuhvatno razumijevanje gepolitikih
procesa u modernoj historiji Evrope koja je direktno utjecala na Bonjake. Inae,
imamo trenutno globalni trend u drutvenim naukama prema studijama koje
govore o susretu s drugim i drugaijem (encounter studies)."

U emu se ogledao utjecaj austrougarske vladavine i kako su Bonjaci,

ustvari, prihvatili dominaciju zapadne kulture?

"Utjecaj je bio viestruk. I to ne samo na jednom polju. To bi zahtijevalo vie

elaboracija. No, i sama austrougarska vlast je imala razliite pristupe u tom
nastojanju da modernizira BiH i bosanskohercegovako drutvo, te time i
Bonjake. U globalu, austrougarska vlast je smatrala da se ovdje radi o jednom
zaostalom narodu kojeg je nuno kultivirati u svim segmentima. I to od
administracije, ekonomije, obrazovanja, preko vojske do naina ivota. U tu svrhu
osnovali su nove kole, pozorite, muzeje, i slino. Bonjaci su u poetku estoko
reagirali. To su potvrdila na kraju i sva moja istraivanja. Naime, Bonjaci su se i
pri samoj pomisli da bi Austro-Ugarska mogla doi da vlada Bosnom i
Hercegovinom ponajvie bojali da im se ne oduzme vjera, odnosno da se ne
prekine njihova duhovna veza za sultanom i Istanbulom. Osim toga, trebamo imati
na umu da su Bonjaci nekoliko stotina godina bili najzapadnija zemlja
Osmanskoga carstva, te su bili stalno izloeni sukobima. Bonjaci su uvijek morali
braniti tu najzapadniju granicu. Otuda, nije bilo iznenaujue to nisu tek tako
mogli prihvatiti dojueranje neprijatelje. ule su se glasine da se Osmanlije
povlae i da dolazi Austro-Ugarska. S druge strane, Srbija i Crna Gora dobijaju
autonomiju, a muslimani se nasilno protjeruju i pokrtavaju, oduzima im se
imetak. tavie, i austrougarska vlast je u poetku, prvih est mjeseci vladavine,
bila izuzetno kruta, ubijala je, zlostavljala i vjeala Bonjake. Read Kadi je u
romanu o Hadi Loji pisao o tome. I ja sam, u tom kontekstu, istraivala osjeaje,
brige, razmiljanja, motive Bonjaka u tom periodu. Interesiralo me kako i zato
su Bonjaci reagirali, a ne samo historijske injenice. O tome su pisali i Hamdija
Kreevljakovi i Edhem Mulabdi u svom romanu 'Zeleno busenje' kao i drugi
oevici tog doba. Tek poslije, uvidjevi svoju greku, austrougarska vlast je
promijenila svoj pristup. Oni su uvidjeli da su Bonjaci autohtoni graani ove
drave i da su stabilniji od ostalih naroda..."

Govorite sada o periodu vladavine Benjamina Kalaja?

"Da, kad je Kalaj preuzeo vlast, na period od vie od 20 godina, on je sasvim

drugaije pristupio Bonjacima. Shvatio je da su Bonjaci, kao autohtoni narod,
nasljednici starobosanske aristokratije, te da su postojali i prije dolaska Osmanlija
na ove prostore. Uvidio je, ustvari, da su Bonjaci imali duboke i jake korijene.
Ujedno, prepoznao je da ime Bonjak vai za sve graane Bosne i Hercegovine, i
to bez obzira na to kojoj vjeri pripadaju. To su bile historijske injenice i nita on
nije izmislio kako su neki poslije htjeli pripisati. Kao akademik i historiar, Kalaj je
sasvim dobro poznavao situaciju. Usto, shvatio je da su Srbi sa svoje strane
nastojali pridobiti pravoslavne Bonjake, a isto tako i Hrvati katolike Bonjake. U
tom pogledu vrijedna je knjiga o Bonjacima u austrougarskoj vojsci (Des Kaisers
Bosniaken), gdje se da uoiti kako su svi oni zajedno sluili u bonjakoj
regimenti, nosili zajedniku uniformu krojenu za Bonjake i svi s fesom na glavi."

Bonjaci su, dakle, sluenjem te vojske pokazali, donekle, svoju lojalnost?

"Svakako, sluenje vojske je jasni dokaz lojalnosti. Bonjaci su to pokazali u toku

Prvog svjetskog rata kad su inili elitnu jedinicu. Jo danas se Bonjaci ubrajaju
meu najhrabrije vojnike unutar austrougarske vojske. Niz austrijskih autora i
suboraca to potvruju. Ipak, kad je zakon iz 1881. nareivao da se vojska mora
sluiti kod Bonjaka je to isprva donijelo nelagodu i dezorijentaciju, jer moglo se,
recimo hipotetiki, desiti da se sukobe Bonjaci koji su sluili austrougarsku
vojsku s onim Bonjacima u preostalom dijelu Osmanskog carstva. Veina njih se
tada pitala - kako u ja sluiti vojsku nemuslimanskog vladara i da li je to erijatski
ispravno? Meutim, Austro-Ugarska je prepoznala brige i potrebe Bonjaka.
Bonjacima je bilo dozvoljeno da obavljaju namaze, imenovani su taborski imami
koji su predvodili namaze, dume i openito vodilo se rauna o vjerskim propisima
unutar vojske. Postojala je posebna ishrana za muslimane, pa ak pri doktorskim
pregledima ili meu vojnicima vodilo se rauna o razumijevanju stida kod
muslimana. Ali i naa umna ulema, prije svega Mehmed Teufik Azapagi,
doprinijeli su da dileme oko sluenja austrougarske vojske i openito oko ivota
pod nemuslimanskom vlau vremenom nestanu. On je, oslanjajui se na izvore
islama, naao odgovor tako to je istakao da muslimani mogu ivjeti na odreenoj
teritoriji sve dok njihova vjera nije ugroena i dok mogu prakticirati svoju vjeru, tj.,
izvravati vjerske dunosti. Za njegovu reformistiku misao i lojalnost Azapagia
je ak i nagradila Austro-Ugarska zlatnom zaslunom medaljom (Goldenes
Verdienstreuz) i ordenom eljezne krune (Orden der Eisernen Krone)."

Austrougarska vlast je priznala islam kao vjeru i ak inicirala organiziranje

Islamske zajednice?

"Oni su time priznali potrebe Bonjaka to je, ustvari, bila i potreba modernog
vremena. S druge strane, Bonjaci su se isticali veoma modernim zahtjevima, a to
je autonomija. Ve je njemaki mislilac Imanuel Kant podravao ideju o
samostalnosti razuma, ovjeka i zajednice. Tu misao je kasnije poetkom 20.
stoljea obradio i Max Weber. Smatram da su Bonjaci itekako pokazali zrelost i
modernost traei da se kao narod organiziraju i upravljaju svojim poslovima, da li
se radilo o dravi Bosni s Gradaevievim pokretom ili u doba Austro-Ugarske s
vakufsko-me'arifskom autonomijom. Austro-Ugarska je to shvatila i popustila
dajui Bonjacima vjersko-mearifsku autonomiju. Na osnovu ovih modernih
zahtjeva formirane su prve politike stranke kao Muslimanska narodna
organizacija ili Muslimanska napredna stranka. Iako je bilo razliitih stavova, ipak
zajedniko ovim strankama bilo je to su se borile za ono to je Bonjacima
najvanije, a to je islam."

Uglavnom, u drutvenom ivotu za Bonjake pod austrougarskom vladavinom nije

bilo nekih znaajnijih zapreka?

"S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina tretirana kao sastavni dio Austro-

Ugarske i time kao integralni dio srednjoevropskog koncepta, cilj je bio pretvoriti
Bosnu i Hercegovinu u jednu naprednu srednjoevropsku dravu. To je ukljuivalo
promjene u politikom, administrativnom, ekonomskom, obrazovnom i
drutvenom sistemu. Austro-Ugarska je eljela da se Bonjaci to vie ukljue u
drutveni ivot. to su se Bonjaci vie udaljavali od utjecaja Istanbula, to je bilo
bolje za Austro-Ugarsku monarhiju. Sutina je bila vladati ovim prostorima i
narodima. Zanimljiv primjer je stil arhitekture koji je primjenjivala Austro-Ugarska.
Naprimjer, dananji Fakultet islamskih nauka ili Vijenica su izgraeni u pseudo-
maurskom stilu, uvaavajui islamsku estetiku, ali svjesno izbjegavajui
osmansku arhitekturu. Znai Austro-Ugarska je pokazala time uvaavanje
islamskog naslijea kod Bonjaka, ali ipak imajui na umu da treba ovaj narod
otcijepiti od Osmanlija. Dalje promjene u drutvenom ivotu su bili novi asopisi,
kao, npr., Bonjak i Behar, te kiraethane koje su gajile kulturu dijaloga, zatim
formiranje politikih stranaka. Kad je izvrena aneksija 1908. izdat je ustav,
osnovan parlament i realizirani prvi izbori. Bonjaci su u svim tim segmentima bili
ukljueni."

Koliko su Bonjaci prihvatili te nove izazove koji su im nueni i kako u svjetlu toga
vidite migracije Bonjaka koje su bile intenzivne?

"Imamo nekoliko etapa tih i takvih migracija koje su posebno bile izraene 1878.
g. s okupacijom BiH, 1881. g. sa zakonom o sluenju vojske i 1908. godine s
aneksijom BiH. U poetku, Austro-Ugarska nije branila da se Bonjaci iseljavaju, i
ak je to pospjeivala. Tada su naseljavani kolonisti iz susjednih drava i iz
Njemake. Tako je drugi jezik po upotrebi postao njemaki jezik. No, vremenom,
Austro-Ugarska je uvidjela da ako toliko smanje broj Bonjaka automatski e se
dobiti na porastu Srba. Naime, znali su da Srbi imaju svoj strateki plan da BiH
pripoje velikoj Srbiji. Ako bi se, dakle, stvorio taj debalans, veina Srba nautrb
Bonjaka - onih koji su istinski voljeli BiH, otvorila bi se vrata velikoj Srbiji i time
zatvorila vrata Austro-Ugarskoj. Zato je Austro-Ugarska promijenila svoj odnos
prema selidbi Bonjaka i poela oteavati njihovu selidbu u Tursku. A, oteavala
je tu selidbu nuenjem niza pogodnosti, pojednostavljeno reeno, u stilu
"hajdemo se dogovoriti o onome ta vam smeta, ega se bojite i sl. Hoete
vjersku autonomiju - bujrun, hoete Islamsku zajednicu - izvolite". Istakla bih
ovdje da obian narod nije bio toliko svjestan tih mogunosti koliko sama
bonjaka inteligencija. Jedan od onih koji je prihvatio ponueno bio je Mehmed-
beg Kapetanovi. On je bio kljuna osoba u irenju razumijevanja i lojalnosti
prema Austro-Ugarskoj. Veoma zanimljivo, on je prvi musliman u Austro-Ugarskoj
imperiji koji je promaknut u austrougarsku aristokratiju. To je velika stvar. Dobio je
time priznanje i titule. Tim povodom, u pozadini su bile incirane debate kako to da
jedan musliman moe postati lan Austro-Ugarske aristokratije. A, pripadati
aristokratiji i dan danas u Austriji je na cijeni. Mogu rei, kao zakljuak, da je
pored vjerskog identiteta Bonjaka i domovine Bosne i Hercegovine, koju je
austrougarska vlast potovala, tu neizostavno i bosanski jezik. To su tri bitna
elementa u odreivanju jednog naroda. Koliko je Austro-Ugarska pokazivala
panje prema tim elementima potujui ih, toliko su Bonjaci uzvraali lojalnou.
Ti elementi su posebno bili vani Bonjacima u ono vrijeme, a vjerujem da e to
biti i povodom aprilskog popisa stanovnitva 2013. godine."

Migracije Bonaka su nastavljene i u vrijeme vladavine komunistike Jugoslavije.

Razlog je bio ekonomske naravi. Kako je tekao taj proces i koliko su Bonjaci bili
organizirani u smislu ouvanja svog identiteta?
"U to vrijeme vladavine komunistike Jugoslavije moramo razlikovati dvije skupine
Bonjaka koji su iseljavali u zapadnu Evropu. Prvu grupu ine politiki migranti
kao, npr., r. Adil-beg Zulfikarpai, Smail Bali, Teufik Velagi. Oni su dali bogat
doprinos afirmirajui bonjatvo u zapadnoj Evropi, to dokazuje bogato
opremljena biblioteka 'Bonjakog instituta' u Zrichu, te razne publikacije kao to
je asopis 'Bosanski pogledi' i niz radova koje je napisao na njemakom jeziku r.
Smail Bali o Bosni i Hercegovini i Bonjacima. Rahmetli Teufik Velagi mi je
priao da je pri njegovom dolasku u Austriju pitan koje je nacionalnosti i kad je on
odgovorio da je Bonjak, bez preispitivanja je austrijski inovnik unio Bonjak kao
njegovu nacionalnu odrednicu. To govori o historijskom pamenju Austrije, koje je
toliko vano. Drugu skupinu Bonjaka, koja se iseljavala iz komunistike
Jugoslavije, inila je mahom radnika klasa. Oni su uglavnom ili zbog
ekonomskih razloga, to bismo rekli - trbuhom za kruhom. Ili su s namjerom da
ostanu krae vrijeme ne bi li zaradili koji dinar i vratili se kuama. I moj otac je
otiao s takvom namjerom. Stoga su ti iseljenici i zvani u njemakom govornom
podruju Gastarbeiter, znai gostujui radnici od kojih se oekivalo da e
privremeno boraviti i nakon izvjesnog vremena vratiti se svojim domovinama.
Prisjeam se da smo svako jutro iz Njemake sluali Radio Sarajevo. to se tie
samog ouvanja identiteta na Zapadu, vie se to odnosilo na to da je islam
razumijevan kao kulturno naslijee, nego kao svakodnevna vjerska praksa, npr., u
estetskom smislu da se u kui nalazi bosanski ilim, findani i suveniri iz Sarajeva
i sl. S druge strane, treba imati na umu utjecaj jugoslovenske ideologije koja je
tada bila itekako izraena. Jugoslovenski konzulat nadgledao je klubove u kojima
se gajio jugoslovenski identitet. Ja sam, recimo, morala ii na tamonju
jugoslovensku dopunsku nastavu, inae nam se ne bi produio jugoslovenski
paso. S dananjeg stanovita rekla bih da je to bila puka indoktrinacija.
Zamislite, svake sedmice sam morala ii tri asa u kolu, gdje smo morali pjevati
jugoslovensku himnu, crtati zastavu i dravne granice, te pisati pjesme o Titu.
Sjeam se da sam, kao desetogodinja djevojica, zajedno sa svojim roditeljima
plaui pratila na TV-u sahranu Josipa Broza Tita. Zar to nije dokaz da je meni
kao djetetu mozak dobrano bio ispran? Tek nakon agresije na BiH 1992. g. i
dolaskom bonjakih prognanika porastao je broj organizacijskih struktura, tj.,
dema'ata, klubova, dopunska nastava na bosanskom jeziku itd."

Bonjaci su iselili diljem svijeta i po agresiji i genocidu nad njima 1992-1995.g.

Imate li uvida kako su prihvaeni u tim zemljama, kakve su bile eventualne
predrasude o njima i da li su adekvatno organizirani?

"Da, po prvi puta u povijesti Bonjaka oni su se raselili prema zapadu i istoku tako
da su od '90-ih godina Bonjaci nastanjeni na svim kontinentima, od
najzapadnijeg dijela Kanade u Vancouveru pa do Novog Zelanda. Teko je dati
jednu procjenu o okolnostima ivota Bonjaka u tim raznovrsnim dravama. Prije
svega, ja uvijek polazim od nas samih. Ukoliko se mi Bonjaci kao muslimani
drimo vjerskih naela, a to je da pokaemo kako potujemo zakon te drave u
kojoj ivimo, ukoliko smo odgovorni, poslovni, precizni, obrazovani i nastojimo biti
meu najboljima, toliko emo biti potovani pa gdje god ivjeli. Bonjaci, kao
evropski autohtoni muslimani, tavie mogu da doprinesu razbijanju predrasuda
prema muslimanima. Tarik Ramadan je ukazao i uporedio potivanje zakona u
jednoj dravi sa sluenjem Allahu, d.. Jer, i Kur'an nareuje potovanje zakona.
Dakle, musliman im ivi u jednoj dravi isto kao da je sklopio ugovor s tom
dravom te je stoga duan ispotovati takav ugovor. S obzirom na to da zapadne
drave, gdje se veina Bonjaka naselila, potuje ljudska prava koja ukljuuju
vjerske slobode, Bonjacima je dozvoljeno da obavljaju svoje vjerske dunosti, pa
otuda moraju da se ponaaju i u skladu sa zakonom tih drava."

U meuvremenu u zapadnim zemljama je roena i nova generacija Bonjaka.

Postavlja se pitanje: koliko su se otuili od svojih korijena?

"To je jedno vano pitanje. Ja bih voljela da postoji jedna ustrojena strategija na
dravnom nivou. S jedne strane, imamo razne organizacije bonjake omladine
koja je aktivna, radi na odravanju veze s domovinom i gaji bonjaki identitet. S
druge strane, imate nove generacije koje su se asimilirale i utopile u nova drutva,
pa znatno i zaboravile bosanski jezik. To je veliki gubitak prvo za njih samih, jer
su zanemarili svoj identitet, iako imenom i prezimenom su i dalje Bonjaci. Kao
drugo, to je gubitak za Bosnu i Hercegovinu, jer je time nastavljeno etniko
ienje Bonjaka s ovih prostora."

U bh. javnosti se potencira vei angaman ena. Odista, koliko ene mogu danas
doprinijeti brem stasavanju BiH?

"Nisam ba ljubiteljica razgraniavanja ena-mukarac. Svi imamo zadatke i

smatram da se zajednikim snagama trebamo suoiti s raznim izazovima
dananjeg vremena. Uzvieni Allah je dao insanu, tj., i enama kao i mukarcima,
razum da ga maksimalno iskoriste i da prepoznaju svoju ulogu. Smatram da
trenutno u Bosni i Hercegovini imamo ogromne slobode, kapacitete i mogunosti,
a bojim se da to dovoljno ne iskoritavamo. Ima veliki broj obrazovanih ena.
Imamo takav politiki i drutveni sistem koji ne brani enama da se po svom
izboru koluju, angairaju, rade, napreduju itd. Opet je do nas. Ukoliko svaka od
nas ena prepozna svoj potencijal, radi na usavravanju sebe kao linosti,
ponaa se odgovorno i profesionalno, iri optimizam, prenosi vrijednosti poput
istinitosti, iskrenosti, pravde i preciznosti na druge generacije i stavlja se na
raspolaganje za ope dobro, vidim itekako veliki utjecaj ena na izgradnju Bosne i
Hercegovine."

Iz biografije:

Devada uko je via asistentica na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu

(IUS) na Odsjeku za meunarodne odnose gdje predaje predmete vezane za
politiku Evrope i Evropsku uniju. Kao doktorand u okviru doktorskog programa na
IUS-u poloila je sve predmete s najviom ocjenom, napisala niz akademskih
radova, od kojih su neki objavljeni u akademskim asopisima, kao poglavlja u
knjigama ili prezentirani na domaim i inostranim konferencijama. Fokus njezinih
istraivanja su politiki procesi Jugoistone Evrope, status Bosne i Hercegovine u
meunarodnoj zajednici i Bonjaci kao evropski muslimani. Devada uko je
jedna od autorica biografije biveg visokog predstavnika Christiana Schwarz-
Schillinga. Dala je svoj doprinos kao autorica u bibliografiji "Prilozi za istraivanje
sociokulturnog poloaja ene u BiH: izabrana bibliografija (1900-2010) koju je priredio
Centar za edukaciju i istraivanje "Nahla". Njen doktorski rad bavi se tematikom
"Pojam lojalnosti: Reakcija Bonjaka na Austro-Ugarsku imperiju (1878-1914)".
Disertacija ima za cilj da doprinese boljem razumijevanju Bonjaka kao
autohtonog evropskog naroda. Devada uko je najvei dio svog obrazovanja
stekla u Njemakoj na univerzitetima Heidelberg i Hamburg, gdje je uspjeno
okonala magistarske studije, a studirala je i u Italiji (Firenca), Kanadi (Ottawa),
Palestini (Ramalla) i paniji (Madrid). Stoga govori nekoliko svjetskih jezika
(njemaki, engleski, francuski, italijanski i panski). Devada uko je ukljuena u
aktivnosti nevladinog sektora, u Centru za edukaciju i istraivanje "Nahla
(www.nahla.ba) i Centru za napredne studije u Sarajevu (www.cns.ba) gdje je
angairana kao forum koordinator. Nakon 30 godina boravka prvenstveno u
Njemakoj vratila se s porodicom u BiH s muem i troje djece ivi u Sarajevu