Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
NOVI DAN
Duhovne vebe
bojana888
*
Seate li se prie o orlu koji je iveo meu kokoima? Postoji i drugi zavretak.
Kada je ugledao orla u visini, postao je svestan sopstvene vrednosti i konano uspeo
da poleti, da otpone novi ivot, da preobrati svoje postojanje u spokojstvo i radost.
Naa srea je na dohvat ruke: ona ne zavisi od onoga to nam se deava, ve od
naina na koji opaamo svet i suoavamo se sa njim. Ako elimo da budemo sreni,
moemo to biti odmah, jer je klju nae sree skriven u nama. Sve prepreke na putu
do sree sami smo stvorili. Jeste li svesni da ste odgovorni za sopstvenu sreu u svim
godinama koje su prole? Dozvolili ste da vas neko kontrolie, da vam nametne
odreeni nain ivota.
Moemo okusiti ivot tek kada odbacimo strah da emo bilo ta izgubiti, kada
postanemo svesni da nam nita ne moe biti oduzeto. Nesvesne osobe ne mogu da
uzvrate ljubav, mogu samo pokazivati elje, oekivanja i manipulisati njima. Ono to
ljudi nazivaju ljubav, najee je samo autointeres. Nauili su da porede ljubav sa
vrlinom i da je ive na nain koji je prihvatljiv za druge, Proverite svoju ljubav, svoj
nivo svesnosti na sebi, kada se neka vaa elja sukobi sa eljom voljene osobe ili biva
odbaena. ta se tada deava? Da li dolazi do razoaranja?
Jedino zlo na ovom svetu je nesvesnost, dakle neznanje, nesposobnost da
vidimo ivot kakav stvarno jeste, nerazumevanje za druge ljude i njihove postupke,
nemogunost da ih prihvatimo bez straha.
PRVI DEO
Bila jednom dva monaha, koji su punih etrdeset godina iveli u istom
manastiru a da se nijednom nisu posvaali. Jednog dana prvi monah rekao je
drugome: Ne misli li da bi trebalo bar jednom da se posvaamo? a ovaj je
uzvratio: Zato da ne? Oko ega emo se svaati? Mogli bismo oko ovog hleba,
predloio je prvi. U redu, svaajmo se oko hleba. Kako se to radi? Ovako, rekao
je prvi monah. Ovaj hleb je moj, ta e sad? Zadri ga, rekao je drugi monah.
Duevni mir ne mora biti pokvaren nekim sporom ili diskusijom. Ono to
unitava taj mir je ja, na ego. Ovo pripada meni i ni sa kim ga neu deliti. Kada
prevagne ovakav egoistiki stav i vezanost za stvari, srce postaje svakim danom sve
tvre. To je najvei neprijatelj unutranjeg mira i spokojstva: tvrdo srce, okorelo od
egoizma i prianjanja za ono to nas okruuje.
Zamislite da u jednoj naciji grupa ljudi koji poseduju velike povrine zemlje i
novca izjavi: Ni sa kim neemo deliti nae bogatstvo. Zamislite da svi narodi na
zemlji zauzmu isti stav: Samo nas nae blagostanje zanima; drugi nas uopte ne
interesuju. Kako ouvati mir u takvoj situaciji? Okamenjena srca, okamenjene
nacije. Ali pre nego to progovorimo o nacijama, govoriemo o vama, o sebi.
Posmatrajte svoje srce. Mogli biste rei: ivot nam je ispunjen svaama i
borbom! Ali nema mrnje, nema ozlojeenosti. ivot nam je ispunjen bolom i
patnjom! Ali nema nikakvog nereda u vaoj svesti. ivot nam je ispunjen stalnom
dinamikom i neprekidnom akcijom! Ali nema duevnog nemira, nema nervoze.
Moete li ovo izjaviti kad je re o vama? Ako moete, biete graditelji mira u ovom
svetu. irenje mira i duevnog spokojstva sama je sutina i svrha molitve. Kako se to
postie? Hoemo li to pokuati? Da pokuamo sada i ovde?
Izvedimo najjednostavniju duhovnu vebu koja traje samo minut-dva.
Zatvorite oi i uspostavite kontakt sa svojim telom. Obratite panju na dodir odee i
ramena, na dodir odee i lea. aka. Osetite svoju aku koja se na neto oslanja ili
dodiruje drugu ruku. Osetite teinu svoga tela, koja pritiska stolicu na kojoj sedite, ili
krevet na kome leite. Stopala dodiruju obuu ili tle. Ponovite jo jednom: ramena,
lea, aka, bokovi, stopala. Jo jednom, polako: ramena, lea, aka, bokovi, stopala.
Sada lagano otvorite oi. Veba je gotova.
ta se dogodilo dok ste izvodili vebu koju sam vam predloio? Da li ste se
opustili ili vam je porasla napetost? Veina ljudi doivljava oputanje, retki osete
nervozu. Ukoliko vam se to desilo, dobro bi bilo da stupite u dodir sa svojom
tenzijom. U kom delu tela ste osetili napetost? Obratite svu svoju panju na to.
Postepeno, doi e do oputanja. Ako se veba ponovi nekoliko puta, mnogi e
moda i zadremati.
Da li ova veba oputanja donosi mir o kome govorim? Ovo nije veba
oputanja, ovo je veba panje. U redu! Ali duevnog mira!? Da, duevnog mira,
ak i ako moda ne verujete. To je kao da ulazite u same sebe. Kao eksperiment, novi
doivljaj, zaudno vienje stvarnosti.
Tiina koja vodi Bogu
Ako je sve ovo istina, ta su onda Sveti spisi? Oni nam ne daju sliku Boga, ak
ni opis; nude nam samo indikacije. Sve zato to su rei nemone da ga opiu.
Uzmimo da se nalazim u Indiji i putujem ka Bombaju. Stiem do table na kojoj
pie Bombaj. Kaem: Aha, tu smo. Ovo je Bombaj. Vraam se nazad. Kada
stignem, ljudi me pitaju: Jesi li bio u Bombaju? Bio sam. I kakav je? ta da
vam kaem, uta tabla s nekim slovima, jedno je ini mi se B, drugo... Eto. Tabla
nije Bombaj, niti uopte lii na njega. Nije ni crte Bombaja. Samo znak, putokaz. To
su i Sveti spisi, samo putokazi. Kada Mudrac pokae ka Mesecu, budala vidi samo
prst. Zamislite da uperite prst ka mesecu i kaete: Mesec, a neko vam prie i kae:
To je, znai, Mesec? gledajui u va prst. U tome je opasnost i tragedija rei. Rei
su lepe. Otac, recimo, lepa je re kao simbol za Boga. Crkva o tome govori kao o
tajni. Bog je tajna. Ali ako bukvalno shvatite re otac, nai ete se u orsokaku, jer
e vas pitati: Kakav je to otac kad dozvoljava toliko patnje u svetu? Bog je tajna!
Nepoznat, neshvatljiv, zauman, neizreciv.
Zamislimo da se ovek koji je od roenja slep zainteresuje kakva je ta zelena
boja o kojoj ljudi govore. Kako biste je opisali? Nemogue! Pitae vas: Da li je
hladna ili je topla? Velika ili mala? Gruba ili meka? Nita od toga. Siroti ovek
formulie pitanja na osnovu svojih ogranienih iskustava. Ali pretpostavimo da sam
muziar i da mu kaem: Ja u da ti objasnim kakva je zelena boja - ona je kao
muzika. Jednog dana taj ovek progleda i ja ga pitam: Jesi li video zelenu boju? a
on odgovori: Nisam. Znate li zato? Traio je muziku! Toliko se vezao za ideju
muzike da, ak i kad je video zelenu boju, nije mogao da je prepozna.
Postoji pria o ribici u okeanu. Neko joj kae: O, kako je beskrajan okean!
Velianstven je, udesan! A ribica, plivajui levo-desno, uzvraa: Gde je taj
okean? Pa u njemu si! Ali voda je sve to ona nalazi, jer nije u stanju da shvati ta
je okean. Vezana je za rei. Ne deava li se i nama ista stvar? Moda nas Bog
posmatra, dok mi, zatoenici sopstvenih ideja, uzaludno tapkamo u mraku! Tragino.
Tiina je prvi korak da bi se stiglo do Boga i shvatanja da su sve ideje o Bogu
potpuno deplasirane. Najvei broj ljudi nije spreman da ovo shvati, to pretstavlja
veliku prepreku svakoj molitvi.
Da bismo stigli do tiine, neophodno je da postanemo svesni naih pet ula,
koristei ih. Mnogima se ovo moe uiniti kao neto apsurdno i gotovo neverovatno,
ali sve to treba da uinite je da gledate, sluate, dodirujete, miriete i okusite.
Na Istoku govore: Bog je stvorio svet. Bog igra u svetu. Moete li zamisliti
ples a da ne vidite onoga ko igra? Da li su oni jedno? Ne. Bog je u stvaranju kao glas
pevaa u pesmi. Zamislimo da pevam neku pesmu. Tu je moj glas i ta pesma. Oni su
tesno povezani, ali nisu isto. Razmislite - nije li udno da sluamo pesmu, ali ne i
glas? Da vidimo ples, ali ne i onog ko igra?
Gledanje srcem
Druga dodatna veba je veba distance. Setite se svog detinjstva, kada ste se
tako uporno posveivali neemu, kada ste tvrdoglavo odbijali da se neega odreknete.
Niste mogli da ivite bez toga. Setite se neega to ste tada mrzeli, ili neega to vas
je plailo. Mnogi od tih strahova i dan-danas prisutni su u vama. ta se dogodilo?
Jesu li proli ili nisu?
Veba je sledea: napravite spisak stvari od kojih se oseate zavisnim, stvari
kojima gospodarite, stvari kojih ne biste da se odreknete. Recite svakoj od njih: Sve
e ovo proi. Napravite i spisak onoga to vam se ne dopada, svega to mrzite, to
ne podnosite i svakoj od tih stvari recite: I ovo e proi.
Kada se Hrist rodio, aneli su pevali mir a kada je umro, ostavio nam je
poklon: svoj mir. Dajem vam svoj mir. Mir je poklon, ne moemo ga sami
proizvesti, niti ga izmisliti. Sve to moemo uiniti je da otvorimo svoja srca kako
bismo ga zadobili.
Postoji pria o vojskovoi koji je otiao kod proroka da ga izlei od lepre.
Kada mu je prorok rekao: Idi, okupaj se sedam puta u reci Jordan, vojskovoa se
pobunio. Jedan od njegovih slugu rekao mu je: Da je prorok zahtevao neto veoma
teko od vas, vi biste to uinili. Meutim, on trai neto sasvim lako, sasvim lako.
Izvedite neku od ovih krajnje jednostavnih i lakih vebi. Ni ne sanjate kakvog e to
efekta imati na vas, kakve e promene izazvati u vama!
Radost
Prvu vebu neu izloiti. Otkrijte je u sledeoj prii. uveni uitelj zena po
imenu Rjokan boravio je u podnoju jedne planine i vodio vrlo jednostavan ivot.
Jednog dana u njegovu kolibu uao je lopov, ali nije naao nita vredno krae. Dok je
preturao naokolo, naiao je Rjokan i rekao mu: Ba si se namuio. Ne moe sad
otii praznih ruku, da bi mu zatim dao svoju odeu i pokriva. Zbunjen, lopov je sve
to uzeo i pobegao. Uitelj je seo na prag kolibe, pogledao u sjajni Mesec na nebu i
pomislio: Jadniak! Kad bih samo mogao da mu dam ovaj prekrasni Mesec! Kakvu
vrstu vebe preporuuje ova pria? Pokuajte da to sami otkrijete. Ova veba i koan
koji postavlja izvanredni su za one koji trae postepene, ali dugotrajne rezultate. Vi
moda elite neto to e se odmah pokazati? Moda elite momentalno iskustvo
radosti? Sreu koju ete istog asa doiveti? Onda pokuajte sa sledee tri vebe koje
vam predlaem.
Prva veba. Pokuajte da od srca kaete: Kako sam srena (srean)! Kako sam
zahvalna za sve ovo! Znate li da je nemogue biti istinski zahvalan a ne biti srean.
Jednom rabinu doao je potpuno unezveren ovek i rekao mu: Rabi, pomozi
mi! Moja kua je pakao! ivimo svi u jednoj sobi - ja, moja ena, deca i porodica
moje ene. To je pakao! Nema mesta za sve. Rabin se nasmeio i rekao mu: U redu,
pomoi u ti, ali mora mi obeati da e uiniti sve to ti budem naloio.
Naravno. uzviknuo je ovek. Obeavam ti! Obeavam ti sve to god mi kae da
uinim! Rabin ga je upitao: Koliko ima ivotinja? ovek je odgovorio: Jednu
kravu, kozu i est kokoaka. Rabin mu je naloio: Uvedi sve te ivotinje u sobu i
javi mi se za nedelju dana. ovek nije mogao da poveruje svojim uima, ali
obeanje je obeanje. Potpuno slomljen, vratio se kui. Posle nedelju dana, sav
rastrojen, doao je kod rabina i rekao mu: Ja ludim! Ludim! Dobiu ir! Dobiu
infarkt! Preklinjem te, uini neto! Pomozi mi! Rabin mu je smireno odgovorio: Idi
kui, izvedi ivotinje iz sobe i vrati ih u talu. Doi za nedelju dana. ovek je otrao
kui.
Kada je prolo i tih nedelju dana, pojavio se kod rabina; oi su mu blistale od
radosti kad je uzviknuo: Rabi, mnogo nam je lepo! U kui je pravi raj!
Shvatili ste, zar ne? Veito sam se alio to hodam bos, sve dok nisam upoznao
oveka bez stopala.
Pomislite na onu izuzetnu enu, Helen Keler. Gluva, nema, slepa, a tako puna
ivota. Ako se nauite zahvalnosti, pronai ete tajnu sree. Pokuajte.
Zamislite sebe u situaciji paralizovane ene koju sam vam pomenuo. Stavite se
u njen poloaj! Moete ak lei na pod da biste bolje osetili njenu situaciju. Zamislite
da ste paralizovani i recite: Mogu da uinim najlepe stvari na svetu. Imam sve ono
to je najlepe na ovom svetu!
Otkrijte koje su najlepe stvari na svetu. Tada ete otkriti ta zaista znai voleti,
kuati, mirisati, gledati, sluati, opipati. Desie vam se da ujete cvrkut ptica, um
vetra u kronjama i glasove bliskih osoba, da vidite njihov lik. Otkriete sve ove
stvari i konano okusiti tajnu zahvalnosti.
Monahov dijamant
Druga veba.
Veoma je jednostavna: mislite na jueranji dan. Setite se ta se deavalo,
jednog dogaaja za drugim, i izrazite svoju zahvalnost za svaki od njih. Recite:
Hvala. Kakva srea da mi se to dogodilo! Veoma je verovatno da ete se setiti i
nekog neprijatnog dogaaja. Zastanite. Razmislite. To to mi se desilo, desilo se za
moje dobro. Ako tako zakljuite, recite Hvala i nastavite.
Trea veba koju vam predlaem povezana je sa verom. Prethodne dve bile su
povezane sa zahvalnou. Ova se tie vere, verovanja da je sve to postoji dato od
Boga za dobrobit svakoga od nas. Tu vebu nazivam blagoslov. Mislite na dogaaje
iz prolosti, prijatne ili neprijatne i recite: Dobro mi je inilo, to su bile dobre stvari
za mene. Mislite na stvari koje vam se sada deavaju i recite: Dobro je, dobro je
ovako... Pomislite na budunost i recite: Sve e biti dobro, dobro e biti... Znate li
ta e se dogoditi? Vera e se pretvoriti u radost. Vera koja se zasniva na ubeenju da
je sve u bojim rukama i da e se sve okrenuti na dobro za nas, za nau sreu.
Jedan ovek pritrao je monahu koji je prolazio selom. Daj mi kamen! Daj mi
dragi kamen! vikao je. Monah ga je upitao: O kakvom kamenu govori? ovek
mu je odgovorio: Bog mi se noas ukazao u snu i rekao mi: 'Sutra e u podne kroz
selo proi monah i dae ti kamen, a ti e tako postati najbogatiji ovek' - zato, daj mi
taj kamen! Monah je zavukao ruku u svoju vreu i izvadio najvei dijamant na
svetu, velik kao kokosov orah! Zatim je rekao: Ovaj kamen trai? Naao sam ga u
umi. Uzmi ga. ovek je doepao kamen i otrao kui. Meutim, itave te noi nije
mogao da zaspi.
U zoru je izaao i potraio monaha. Naao ga je kako blaeno spava pod
jednim drvetom, probudio ga i rekao mu: Vraam ti tvoj dijamant. Ti si najbogatiji
ovek na svetu kad si sposoban da se tako lako odrekne bogatstva. Sada ti se i ja
pridruujem.
To je ono to treba da otkrijemo da bismo doli do radosti.
ivot
Jednog dana Buda je sedeo okruen svojim uenicima, kada se pojavio neki
starac koji mu je rekao: Koliko dugo eli da ivi? Trai milion godina i bie ti
podarene! Buda mu je bez oklevanja odgovorio: Osam godina. Kada je starac
nestao, uenici su se, razoarani, pobunili: Uitelju, zato nisi traio milion godina?
Zamisli koliko bi dobra uinio, stotinama, hiljadama generacija! Buda je s osmehom
uzvratio: Ako ja poivim milion godina, ljudi e biti mnogo zainteresovaniji da
produe svoj ivot nego da dostignu mudrost.
Da li ste shvatili smisao njegovog odgovora? Ljudi su daleko vie privueni
perspektivom preivljavanja nego kvalitativnim uzdizanjem sopstvenog ivota.
Koliko je to istina! Zaista je malo onih koji ulau vreme i energiju da uzdignu svoje
postojanje na neki vii nivo. Moete i umreti a da uopte niste iveli u pravom smislu
reci. Ljudi misle da su ivi zato to diu, jedu, govore, idu tamo-ovamo. Nisu mrtvi,
jasno je. Ali da li su zaista ivi? U sutini, oni nisu ni ivi ni mrtvi.
ta znai biti zaista iv? Znai tri stvari: biti ono to jesi, biti sada i biti ovde.
Biti iv znai biti ono to jesi. ivi smo u onoj meri u kojoj smo zaista ono to
smo. Moemo se upitati: Zar ja nisam ja? A ko sam onda ako nisam ja? Meutim,
ima mnogo osoba koje nisu ono to su, samo su marionete.
Pretpostavimo da imamo psa. U mozak mu ugradimo ip i poaljemo ga daleko
od nas, a odavde mu aljemo signale. Kaemo mu: Hop! i on skoi. Kaemo:
Lezi! i on legne. Svi su zadivljeni. Kakav izuzetan pas! govore. Ali on je samo
objekat daljinskog upravljanja, to moe biti odgovarajua slika za milione ljudi na
ovom svetu.
Mnogi ljudi dolaze da mi trae savet kako da ree svoje duhovne i emotivne
probleme, i ja se esto pitam: Na ije glasove odgovaraju ovi ljudi? Na ije glasove
iz prolosti? I upoznajem neobine osobe, depresivne, pune predrasuda. Ajntajn je
rekao da je lake razbiti atom nego predrasudu. Ljudi nisu ono to su; na odreeni
nain, gotovo svi su kontrolisani. ta je rezultat?
Postaju marionete: ponaaju se, delaju i oseaju na mehaniki nain. Nemaju
iva oseanja niti ivo ponaanje, a nisu ak ni svesni toga. Odgovaraju na glasove
ljudi, na iskustva koja pripadaju prolosti. Doiveli su odreena iskustva koja su ih
obeleila za ceo ivot, koja ih dre pod kontrolom. Zato nisu slobodni, nisu ivi.
Eto osnovne prepreke duhovnom ivotu. Ako hoete da budete moji uenici, morate
zamrzeti svog oca i majku! Ove Kristove rei izazivaju zgraanje kod ljudi. ta
znae? Naravno, Isus nije hteo da kae kako bi trebalo da mrzimo svoje roditelje.
Siroti oni! Potrebno je da ih volimo kao to volimo sva ljudska bia. Otac i majka o
kojima Isus govori su Otac i Majka koje nosimo ukorenjene u svom umu i koji nas
kontroliu. Tim glasovima se obraam! Od njih treba da se odvojimo, da ih se
otarasimo. Kada prestanemo mehaniki da ivimo, prestaemo da budemo marionete.
Kako da ostvarimo duhovni ivot ako nismo ivi?
Kako da postanemo Isusovi uenici ako se mehaniki ponaamo, gledamo,
sluamo, kao roboti?
Nedostatak vremena
Argumenti su izuzetni, kao i ideje. Ali oni nisu ivot! Neobino su pogodni da
nas vode kroz ivot. Ali nisu ivot. Apstrakcija nije ivot. ivot je u iskustvu. To je
kao da itate neki udesan jelovnik. Moe vam posluiti kao neka vrsta vodia, ali on
nije jelo. Ako sve vreme ovog sveta posvetite jelovniku, nikad nita neete pojesti.
Moe se desiti i neto gore od toga. Ima ljudi koji jedu jelovnike. ive od ideja i tako
gube sopstveni ivot, ne ive ga.
ta uiniti da bi vam se pomoglo? Krinamurti nas upozorava: Onog dana
kada dete nauimo nazivu neke ptice, dete vie ne vidi pticu. Dete gleda ovu
paperjastu i ivu pojavu, tajanstvenu i potpuno udesnu, a mi mu kaemo: To je
roda. Sada dete ima ideju: roda. Kasnije, svaki put kad vidi rodu, rei e: Ma znam,
to je roda. Isto vai, pretpostavimo, za ideju Amerikanca. Kad god vidim neku osobu
koja dolazi iz Amerike, reu u: To je Amerikanac. Meutim, moda neu zapaziti
onu neponovljivost i jedinstvenost te linosti. Kada vam se dogodilo da ugledate neko
dete koje je potpuno zadivljeno dok gleda neto tako tajanstveno, ivo, skakutavo i
apsolutno udesno, kao to je, recimo, vrabac? Shvatate li? Re, pojam prevazilazi
svako razumevanje, Re, pojam, mogu biti prepreka koja nam ne dozvoljava da
vidimo konkretnu pticu. Termin Amerikanac moe se ukazati kao prepreka koja
nam ne dozvoljava da realno sagledamo oveka koji je pred nama. Re i sama ideja
Bog mogu biti prepreka na putu ka vienju Boga.
Kako da pomognete sebi u takvoj situaciji? To moete uiniti odmah. Oslunite
sve zvuke koji dopiru do vas. Moete li uti sve te zvuke? Visoke, niske, zvuk
glasova? Znate li ta se dogaa kad to radite? Vraate se svojim ulima: to je
iskustvo. Ovde nema nikakve apstrakcije, nikakvih pojmova. Gledate ono to gledate,
sluate ono to sluate, dodirujete ono to dodirujete, itd.
Jednom mudracu kome je podareno prosvetljenje, uenici su postavili sledee
pitanje: Uitelju, ta je tvoje prosvetljenje izazvalo u tebi? ta si time dobio?
Mudrac je odgovorio: Dobro, rei u vam ta sam dobio: kada jedem, jedem; kada
gledam, gledam; kada sluam, sluam. To je ono to sam dobio! Uenici su
protestovali: Ali svi to rade! A on je, smejui se, odgovorio: Svi to rade? Onda bi
svi bili prosvetljeni! Odgovor je da niko to ne radi, gotovo niko nije prisutan, nije
ovde i sada, gotovo niko ne ivi.
Biti iv znai biti ono to jesi, biti iv znai biti sada, biti iv znai biti ovde.
Posmatrajte sebe. U onoj meri u kojoj budete posmatrali sebe, ne samo mentalno, ve
kao nepristrasan, odvojeni posmatra, u istoj meri ete odbaciti svoje mehaniko
ponaanje, odbaciete sve ono to vas ini obinom marionetom i postaete boji
uenici. Ne moete to postati ako ste marionete. Ako ste samo deset posto ivi, biete
samo tih deset posto uenici. Shvatate li? Okusite stvarnost, vratite se svojim ulima.
To e vam pomoi da ivite svoju sadanjost. Pomoi e vam da ivite sopstvena
iskustva. U ovom sada susreemo Boga. Zar je to molitva? Zar je molitva moda
razgovor sa Bogom? Naravno, moliti se znai razgovarati sa Bogom. Ali zamislite
neku majku koja je bolesna, lei u postelji: njena ki isti itavu kuu, priprema
obroke, stara se o bati. Ona ne razgovara sa svojom majkom, ali koliko joj govori!
Stupite konano u ivot i shvatiete mnoge Isusove rei... jer On nas ne zove samo
novoj religiji, On nas zove ivotu.
Sloboda
Drugi lanac kojim ste okovani iznutra su pozitivna iskustva iz prolosti. Da,
dobro ste proitali. Tako je lepo vraati se na njih u seanju i hraniti se njima. Ali u
tome se krije opasnost: moete postati rtva bolesti koju nazivamo hronina
nostalgija. Znate li ta se tada dogaa? Prestajete da ivite! Naputate sadanjost.
Ne samo to, veoma je verovatno da ete i unititi sadanjost. Pretpostavimo da ste
doiveli neko lepo iskustvo s nekom dragom osobom. Na primer, zajedno ste gledali
izuzetan zalazak sunca. Drugi put ste izali zajedno na veeru. I tako, uzimate lepo
iskustvo iz prolosti (recimo taj zalazak), zatvarate ga u zlatni kavez i nosite ga sa
sobom, dokle god ste sa tom osobom; jednog dana tajno otvarate svoj zlatni kavez,
pogledate unutra i kaete: Nije vie tako lepo kao nekad! Shvatate li ta inite? S
jednim iskustvom iz prolosti unitavate sadanjost. Postajete manje slobodni, manje
ivi. Vae iskustvo vas sputava u lance!
Kako se osloboditi? Postoji jedan metod koji moe biti veoma bolan. Izneti
novi ivot na svetlost dana moe duboko da povredi. Ali, ako ste spremni na to,
razmislite o osobama koje ste nekad voleli i koje sada nisu vie sa vama, jer su se
udaljile ili su mrtve. Razgovarajte sa svakom od njih, recite im: Ima sree to si
ula (uao) u moj ivot! Zahvalan sam ti! Uvek u te voleti! A sad moram da odem.
Zbogom! Ako se veem za tebe, neu nauiti da volim sadanjost, niti u nauiti da
volim osobe sa kojima sam sada. Zbogom! Sve ovo moe biti veoma bolno. Prisetite
se zatim nekih pozitivnih iskustava iz prolosti; mislite o njima kao da su ivi ljudi i
recite im: Bilo je zaista divno s tobom, oseam veliku zahvalnost! Ali sada
zbogom! To zaista moe da zaboli.
Postoji jo jedna veba koju neki mogu doiveti kao jo teu i bolniju. Mislite
na neke vae kvalitete iz prolosti, neto to vas je inilo ponosnim, kao to su,
recimo, vaa mladost, snaga, lepota. Obratite im se kao da su ivi ljudi. Moda zvui
infantilno, ali ne plaite se da budete kao deca. Moete otkriti potpuno neoekivane
stvari! Razgovarajte s njima i recite im: Velianstveno je bilo imati vas! Oseam
ogromnu zahvalnost zbog toga! Ali sada moram da odem. Zbogom! Mnogi stari
ljudi nikad nisu iveli, i nikad nisu iskusili svu nenost, dubinu i bogatstvo koje
sobom nosi starost, samo zato to u duhu nisu ostavili iza sebe mladost, snagu,
vitalnost. Ono najbolje tek dolazi. Kraj ivota je tek poetak. Najbolje tek dolazi.
Mnogi gube najbolji period svog ivota, poslednje godine, samo zato to su
previe obuzeti onim to je prolo, okovani lepim iskustvima iz prolosti. Eto dva
lanca koji nam onemoguavaju da budemo sreni. Ranjena ptica ne moe da leti, ali
ne moe ni vrabac koji se zakai za granu. Prestanite da se kaite za prolost!
Ponavljajte ovu indijsku izreku: Voda postaje ista tako to tee dalje, ovek tako to
ide napred.
Drugi nevidljivi lanci
Do sada sam vam govorio o miru, radosti, tiini, ivotu i slobodi. Sada u vam
govoriti o ljubavi. Re je o najteoj temi, jer je, u svojoj beskrajnosti i tajanstvenosti,
ljubav neizreciva kao Bog. Tu i tamo, doivljavamo poneki ljubavni zanos i to tek
nejasno shvatamo. Ne verujem da iko stvarno razume ovu tajanstvenu pojavu. S
vama bih hteo da razmislim o dva aspekta ljubavi: ljubavi kao kreaciji i ljubavi kao
poistoveivanju. Poeu da govorim o ljubavi kao kreaciji tako to u vam ispriati
jednu izuzetnu priu amerikih Indijanaca, moju omiljenu priu.
Jedan indijanski ratnik popeo se na vrh planine, tamo naao orlovsko gnezdo i
u njemu jaje. Doneo je jaje u selo i stavio ga pod koko. I tako, zajedno s piliima,
izlegao se orli, i odrastao s njima. Nauio je da kokodae, da eprka po zemlji
traei bube i crve, ograniavao se da se popne na poneku niu granu, sve kao i
kokoi. Jednog dana, ve star, orao je ugledao neto udesno na nebu. Gore, u
beskrajnom plavetnilu, video je velianstvenu pticu, kako leti bez ikakvog napora.
Kada je upitao jednu koko ta je to, ona mu je odgovorila: To je zlatni orao, kralj
neba. Ali ne razmiljaj o tome. Ti i ja smo ovde, na zemlji. Orao je vratio pogled ka
tlu i tako je na kraju i umro, ubeen da je koko. Jer, tako su se svi i ophodili prema
njemu; kako se rodio, tako je i iveo i na kraju umro.
Znate li ta znai ljubav kao kreacija? Gledati orla i postati svesni ko ste, jer
moete rairiti krila i poleteti kao zlatni orao.
Jedan uveni ameriki psiholog sproveo je eksperiment vredan da se pomene.
Znate li ta je uradio? Pred kraj kolske godine podvrgnuo je sve uenike jedne kole
testu inteligencije. Odabrao je zatim desetak imena i rekao svakom od njihovih
profesora: Ovi uenici su natproseno obdareni. Videete da e svi oni biti najbolji
uenici u sledeoj kolskoj godini. Vi samo morate da obeate kako nikome neete
govoriti o tome, jer se to moe negativno odraziti na njih. I profesori su obeali.
Meutim, niko od tih uenika nije bio posebno obdaren, i u tome je i bila poenta ovog
opita. Nakon godinu dana, psiholog je ponovo doao u istu kolu i ta je otkrio? Svim
natprosenim uenicima koeficijent inteligencije poveao se najmanje deset posto.
Nekima od njih i vie. Psiholog je porazgovarao sa profesorima i upitao ih: Kako
vam se ine ovi uenici? a ovi su odgovarali u superlativima, opisujui ih kao
inteligentne, dinamine, ive, interesantne, itd. ta bi bilo sa ovim uenicima da ih
profesori nisu tretirali kao natproseno obdarene? Dakle, profesori su razvili u ovim
uenicima sve njihove potencijale.
Psiholozi su sproveli ovaj opit u drugim kolama, pa ak i sa ivotinjama, uvek
sa uspehom. Na primer, govorili su studentima psihologije koji su izvodili
eksperimente sa mievima: Evo vam jedna nova vrsta mia, koji mnogo bolje
reaguje. I mievi su stvarno bolje reagovali, iako su pripadali istoj vrsti. Zakljuak je
bio da se to dogodilo zato to su ih studenti tretirali s posebnom panjom. Njihova
oekivanja su bila vea i mievi su uzvraali na takva oekivanja, koja su, na ovaj ili
onaj nain, prenoena ivotinjama.
Kad sam prvi put uo za ovaj opit, setio sam se jednog velikog amerikog
oveka, oca Flenegana, oveka koji je uao u legendu. On je u poetku osnovao dom
za naputenu decu, a zatim i za maloletne delikvente. Kada policija nije vie znala ta
da preduzme, slala ih je njemu. Tako sam uo i sledeu priu.
Jedan osmogodinji deak ubio je oca i majku. Moete li zamisliti kroz ta je
sve proao pre toga, da bi u tako nenom dobu bio izvrilac najuasnijeg zloina? Ali
tu nije bio kraj. Hapen je vie put zbog pokuaja pljake. Policija nije znala ta da
uradi s njim, jer po zakonu nije mogao biti smeten u popravni dom. Na kraju su
pitali oca Flenegana hoe li da ga primi. Naravno! Poaljite ga! odgovorio je.
Nakon desetak godina, deak je napisao svoju priu. Seam se tog dana kada sam
putovao u pratnji policajca i mislio: alju me kod nekog svetenika. Ako mi jo kae
da me voli, ubiu ga. A ve je bio ubica! ta se dogodilo? Kada je zakucao na vrata,
otac Flenegan je rekao: Napred! Uao je i onda ga je otac pitao: Kako se zove?
Dejv, odgovorio je, a otac je rekao: Dejv! Dobrodoao u ovu kuu. ekali smo te!
Sada, kad si tu, procunjaj malo naokolo, tek da upozna mesto. Zna li da svi ovde
rade za hranu i smetaj? Pokazae ti. Moda e otkriti neki posao koji ti odgovara.
Ali za sad odmaraj. Razgledaj malo, saberi utiske. Sad moe da ide. Vidimo se
kasnije. Deak je ispriao da se njegov ivot od tog trenutka promenio. Znate li
zato? Prvi put sam video oveka koji se nije razbacivao reima, nije govorio da me
voli, ve: Ti si dobar, nisi rav, ti si dobar! I postao je dobar.
Kao to kau psiholozi, naa je tenja da budemo ono to oseamo da jesmo.
Moete li zamisliti neto uzvienije? Vidimo dobrotu u nekome, to mu pokaemo, i
njegov ivot se menja, on biva preporoen. Onaj koji voli stvara ljubav. Vidimo
lepotu, i u tom trenutku inimo da ona izroni na povrinu.
Oca Flenegana su esto pitali u emu je tajna njegovog uspeha. Nikad nije
odgovarao na takvo pitanje, jer je polazio od principa: Ravo dete ne postoji. On je
video dobrotu, inio je da se ona pojavi kod svakog ko bi doao kod njega. Stvarao je
dobrotu. To je ono na ta mislim kada govorim o ljubavi. Da li biste voleli da vidite
stvari kao otac Flenegan? Siguran sam da bi svima prijalo da budu kao on, jer svi
elimo da volimo.
kola ljubavi
Postoje mnoge teme o kojima bih rado govorio, ali postoji jedna povodom koje
mi uvek postavljaju pitanja. Kada doznaju da sam svetenik, pitaju me: Moete li mi
pomoi da se bolje molim? Ja bih formulisao pitanje na ovaj nain: moemo li se
moliti bolje? Smatram da je neophodno ponovo sagledati smisao molitve koju
aljemo i ivimo, poevi od svega onog to nije molitva. Sledea pria moe sve ovo
da razjasni.
Jedan mladi posetio je uvenog sufi mudraca i rekao: Uitelju, moja vera u
Boga tako je velika da nisam ak ni vezao svoju kamilu napolju. Poverio sam Bogu
da se stara o njoj! Mudrac je uzvratio: Izai i odmah vei svoju kamilu, budalo!
Zato optereivati Boga onim to i sam moe da uini? Jasno, zar ne? Veoma je
vano zauzeti ovaj mentalni stav kada se govori o molitvi. Boga ne treba
uznemiravati radi onih stvari koje moete i sami da uinite.
Seam se prie o oveku koji je itavog ivota verno sluio Bogu. Jednog dana
mu se obratio ovim reima: Gospode, verno sam ti sluio, oboavao te i potovao
zakone. Bio sam dobar vernik, ali sada sam ve star i potrebna mi je pomo. Pomozi
mi da dobijem na lutriji, da bih spokojno proiveo poslednje dane. Molio se tako i
molio, mesec dana, dva meseca, godinu, dve godine i na kraju zavapio: Gospode,
uslii moje molbe! Uini neto! A Bog mu je uzvratio: Uini ti! Kupi bar loz! Ova
pria daje neku ideju ta molitva nije. Ali ta je molitva? Evo jo jedne prie.
Jedan ovek otkrio je vetinu paljenja vatre. Nakon ovog otkria otiao je na
sever, kod planinskih plemena ugroenih hladnoom i nauio ih kako da upale vatru.
Pokazao im je mnoge dobre strane ovog otkria: kako da se zagreju tokom zime,
kako da kuvaju i peku hranu, kako da pomou vatre prave cigle i crep, itd. Oni su sve
to uili s puno entuzijazma. Kada su nauili, pronalaza vatre otiao je na drugu
stranu, ne davi im vremena ni da mu zahvale.
Velikim ljudima nije vano da li ih se iko sea ili im se ukazuje zahvalnost. I
tako je pronalaza stigao do drugih plemena kojima je predao vetinu paljenja vatre.
Postajao je sve slavniji. Meutim, svetenici su se pobojali da njihov ugled ne
opadne, pa su reili da ga se otarase tako to su ga otrovali. Da se narod ne bi
uznemirio, pripremili su sliku ovog oveka, istakli je na glavni oltar hrama i rekli
ljudima da se poklone velikom pronalazau vatre. Na oltar su okaili i sva orua
potrebna da bi se vatra upalila, i proglasili ih za relikvije. Vremenom su razradili i
ritual i liturgiju vezanu za oboavanje pronalazaa i njegovih alatki. Tako je on
oboavan decenijama i stoleima, ali vatre vie nije bilo.
Gde je molitva? U vatri! Gde je vatra? U molitvi! Ba tu. Ono to radite da
biste pronali vatru je molitva. Molite se nedeljama, mesecima, godinama, ali ostajete
bez vatre. Mnogo dobre volje, ali nigde molitve.
Zato me zazivate 'Gospode! Gospode!' a ne radite ono to vam kaem? Doi
ete i govoriti: 'Gospode, uinili smo uda u Tvoje ime', a ja u vam rei: 'Ne znam
vas, ne tiete me se.' udno, Isus je bio manje zainteresovan za Gospode!
Gospode! od nas. Vie ga je zanimalo Zato ne radite ono to vam kaem?. Ali
pripazite. Nemojte misliti da su dobra dela automatski i molitva. Ako bih dao moje
telo da se spali i razdelio sve svoje blago ubogima, a nemao ljubavi, sve bi bilo
uzalud. Dela sama po sebi nemaju svoju unutranju vrednost. Neka dobra dela zaista
su takva, dok se druga ine samo iz line koristi. Majster Ekart, najvei nemaki
mistik, rekao je: Manje brinite o tome ta treba da radite a vie mislite o tome ta
treba da budete. Bie ti sueno ne na osnovu onoga to ini, ve onoga to jesi.
Postojanje biva preobraeno: eto vatre!
Unutranji preobraaj
Moda mnogi od vas prvi put uju ovakve stvari. Obino se ponavlja da je
prirodno imati probleme, da je ljudski patiti. U tom sluaju, bolje da vam objasnim
ta je patnja! Pre svega, uoimo sledeu razliku: vi moete imati bolove i patiti, ili
imati bolove i ne patiti. Jedan uenik pitao je uitelja ta za njega znai prosvetljenje.
Uitelj je odgovorio: Pre prosvetljenja, esto sam oseao tugu; nakon prosvetljenja i
dalje oseam tugu. Ali tu postoji bitna razlika. Patiti znai prepustiti se da vas poraz
usisa u sebe. To je patnja. Dobro je to razjasniti odmah na poetku. Patnja znai
preputanje da nas preplave bol, malodunost, strepnja. Dok se uite molitvi, i dalje
ete biti preputeni malodunosti, strahu. Oni su kao oblaci to prolaze nebom, i vi
sebe poistoveujete sa tim oblacima. Ali vi moete biti nebo, umesto to
izjednaavate sebe s oblacima. Oni e odlaziti i dolaziti kao i pre toga: Pre
prosvetljenja esto sam oseao tugu; nakon prosvetljenja i dalje oseam tugu.
Odakle, po vama, dolazi patnja? Po nekima iz samog ivota. ivot je naporan,
ivot je teak! Kinezi imaju divnu izreku: U itavom svetu nema niega tako
okrutnog kao to je priroda. Niko to ne moe izbei. Ali katastrofe ne izaziva priroda,
ve samo ljudsko srce, gde se raa oseanje. ivot nije teak; vi ga inite takvim.
Jednom sam uo za afriko pleme koje ne poznaje nijedan nain pogubljenja. Zato
osuenicima sledi kletva, zatim progonstvo iz plemena. Nakon desetak dana osueni
umiru. Rei ete moda: I to je ubistvo! Ubija ih osuda na progonstvo! Ne, ne.
Znate li zato? Ako bi neko od nas bio prognan, patio bi, ali ne bi umro. Njih je nain
ivota u progonstvu ubijao.
uli ste moda za sluajeve mladih Japanaca koji se ubijaju kad ne poloe
ispit? Mi to ne bismo uradili. ta po vama tera ove mlade ljude na samoubistvo? To
to nisu poloili ispit? Ne, ve njihova reakcija na injenicu da su pali. Kada poete
na piknik i padne kia, ta vas sneveseli? Kia? Ili vaa reakcija? Svest o ovoj
injenici moe zapanjiti osobe koje se ve decenijama mole a da nikad nisu postale
svesne toga. To je jedan od rizika molitve: moe vas spreiti da stignete do vatre.
A sada mislite na neto to vas uznemirava ovih dana. Ili na neto to vas je
brinulo pre nekoliko dana. Razmislite! I pokuajte da shvatite da va nemir nije
prouzrokovan nekom situacijom iz spoljnog sveta, nekim dogaajem, stanjem stvari,
injenicom da je neko umro, da ste neto pogreili, da vam se desio neki incident, da
ste izgubili novac ili posao. Nita od svega toga ne proizvodi vae neraspoloenje.
Ono ima svoj razlog u nainu na koji reagujemo na neki dogaaj, na neku osobu, na
neki predmet diskusije. Kad bi se neka druga osoba nala na naem mestu, moda se
uopte ne bi opirala svemu tome. Vi se, meutim, opirete. Zato? Moramo uiniti
neto za vas! Ali ne ukljuujui stvarnost u ovo, mada bi velika veina ljudi dala
svoju glavu samo da promene stvarnost.
Promena glave
ta uiniti da bismo bili sreni? Nita! Nita ne treba initi. Potrebno je samo
odvojiti se od svega, distancirati se. Od iluzija. Od pogrenih ideja. Kako se
osloboditi toga? Tako to emo shvatiti da su pogrene.
Seate li se afrikog plemena o kome sam vam priao? Zato su izgnanici
umirali? Zato to su moda lopovi? Ne, ve zato to su dodavali neto samoj
stvarnosti, neto od svog mentalnog sklopa. Vaa nesrea izazvana je onim to
dodajete stvarnosti. Taj dodatak uzrok je nesree. Kako se izleiti? Distancirajte se od
sopstvene patnje i ozdraviete! Zdravlje nije neto samo po sebi, ono je odsustvo
bolesti. Kada je oko slobodno, vidimo; kada uho nije zapueno, ujemo; kada je
nepce isto, oseamo pravi ukus. Kada je um slobodan od pogrenih ideja, dobijamo
na poklon saznanje i sreu. Ako umete da se oslobodite iluzije, biete sreni.
Video sam osobe teko naruenog zdravlja, koje su trpele uasne bolove, pa ipak
srene! Da, srene! Ne pate, jer patnja znai borbu. Patiti znai zapitati sebe: Koliko
e jo dugo sve ovo trajati?
Da vam otkrijem jo jednu tajnu? Sadanji trenutak nije nepodnoljiv.
Nepodnoljivo je ono to e se dogoditi u sledea etiri sata. Imati sopstveno telo
ovde u osam uvee a duh u pola jedanaest: eto uzroka problema. Kada vam je telo u
jednom gradu, a duh u drugom: eto uzroka vae patnje. Zato veite svoju kamilu!
Boga ne treba uznemiravati sitnicama koje i sami moete da obavite. Molitva je
vatra! Vatra znai promenu koja potie iz svesti o iluziji i nae tenje da se od te
iluzije odvojimo.
Zamislite da sedite u nekoj sali i sluate koncert. U jednom trenutku setite se da
ste zaboravili da zakljuate automobil. Poinjete da se nervirate. Nezgodno vam je da
ustanete i odete do automobila, ali ne moete vie da se usredsredite na muziku;
nalazite se izmeu ekia i nakovnja. Ovo je savren prikaz naina na koji ivi
najvei broj ljudi! Dozvolite mi da zaokruim ovu sliku jednom japanskom priom.
Jednog oveka progonio je tigar. Na samoj ivici provalije se okliznuo, pao i nekako
se uhvatio za granu koja je trcala iz tla. Pogledao je navie i ugledao tigra kako ga
posmatra odozgo: o povratku nije bilo ni govora. Pogledao je nanie i video ponor od
nekoliko stotina metara. Tada je pored svog ramena ugledao bokor zrelih kupina.
Otkinuo je jednu i stavio je u usta! Kakav predivan ukus! U tom trenutku taj ovek je
nauio da ivi u sadanjosti, to je i jedini pravi nain ivota. Meutim, takva tvrdnja
mnogima zvui kao neto nemogue.
Znate li kako su otkriveni rudnici dijamanata u Junoj Africi? Neki putnik
boravio je u jednom selu i video decu poglavice plemena kako igraju klikera. Bio je
okiran kada je otkrio da se igraju dijamantima! Kada je upitao poglavicu moe li da
dobije neki od tih klikera u zamenu za duvan, ovaj mu je odgovorio: Ovde toga ima
koliko god hoe, bila bi prevara da uzmem duvan od tebe, ali prihvatiu ta god mi
bude dao. Poenta ove prie je da su stanovnici tog sela gazili po blagu a da to
uopte nisu znali. Moglo bi se rei da je ivot banket kojeg se najvei broj ljudi
odrie, ne eli da uestvuje u njemu. Oni nikada ne otkrivaju blago.
Velika, najvea radost
Kad bi molitva bila praktikovana i shvaena na pravi nain, uinila bi nas tako
bogatim da konano otkrijemo kako stvari nemaju vanosti. ivot je ono to nam se
deava dok smo obuzeti drugim stvarima. Spremni smo da ostavimo utisak na druge.
Uvebani smo da osvojimo olimpijadu, za uspeh svake vrste. A ivot nam klizi iz
ruku.
U nama postoji neto dragoceno. Skupoceni biser. Blago. U nama je Carstvo
boje. Kad bismo bar to otkrili! Velika tragedija ivota nije u dimenziji nae patnje,
ve u dimenziji onoga to gubimo. Ljudska bia se raaju uspavana, ive spavajui
i umiru spavajui. Ponekad se ne raaju uspavana, raaju se budna; meutim, kad
razviju mozak, padaju u san... Prave decu u snu, odgajaju ih u snu, u snu se bave
velikim poslovima, penju se na vlast spavajui, umiru uspavani. I nikad se ne bude.
Duhovnost znai buenje. Vi ivite u pijanoj omamljenosti. Kao da ste hipnotisani,
drogirani! A ne znate ta gubite! Kako izai iz tog zaaranog kruga? Kako se
probuditi? Kako znati da li spavamo?
Mistici, kada sagledaju ono to ih okruuje, doivljavaju ogromnu radost, koja
potie iz sutine stvari. Oni tada govore o toj radosti i ljubavi koja sve preplavljuje. A
mogu trpeti i bolove, ono to mi nazivamo patnjom, ali istovremeno oseaju
neizmernu radost, koju, kao i njih, nita ne moe izmeniti. Kako to dostii?
Razumevanjem, oslobaajui se iluzija i pogrenih ideja. Moramo se distancirati od
njih, jer je iluzorno i dalje govoriti Bogu: Daj mi! Daj mi! Daj mi! Veite svoju
kamilu! Ne optereujte Boga onim to i sami moete da uinite. Vi govorite Bogu:
Gospode, uini da progledam! a i dalje murite. Razumevanje, spremnost, irina,
otvorenost za novo gledanje na stvari, to je molitva. Kada govorim o molitvi, ne
pozivam se na Gospode! Gospode! ve na inite ono to vam kaem. To je
molitva o kojoj sam vam govorio.
Postoje dve vrste molitve. Ona Gospode! Gospode! i neto oigledno bolje:
inite ono to vam kaem. Neki rade ono to im govori, i nikad ne pominju:
Gospode! Gospode! a esto nikad nisu ni uli za Gospoda. Drugi se danonono
mole Gospode! Gospode!, ali rizikuju da uju: Ne poznajem vas. inite ono to
vam kaem. To je ljubav prema Bogu. Da nas ljubav preobrazi: to je ljubav prema
Bogu. Tada ete spoznati ta je Bog. Tada ete konano spoznati ta je stvarnost.
Oslobaanje
Zamislite da je nekom detetu dato da proba drogu. Kako raste, itavo njegovo
telo postaje ovisno o njoj. Kad je bez nje, to u njemu izaziva takav uasan bol da
bukvalno eli da umre. Vi i ja, kao to dete, probali smo tu drogu koja se naziva
dokazivanje, uspeh, prihvaenost, popularnost, ugled. Kada jednom uzmemo tu
drogu, drutvo moe da nas kontrolie i mi postajemo roboti. Hoete li da vidite kako
ljudi postaju roboti? Sluajte: Kako dobro izgleda! i robot se ispuni ponosom.
Pritisnem taster pohvale i robot poraste deset centimetara. Pritisnem taster kritike i on
odmah splasne. Totalna kontrola. Svi postajemo podloni! Lako je manipulisati s
nama. A, kada smo lieni droge, to nas ini uplaenim, bojimo se da ne napravimo
neku greku zbog koje bi nam se drugi narugali.
Jednom prilikom, kad sam bio u poseti kod prijatelja, njihova trogodinja
devojica prila je stolu za kojim smo sedeli. Bila je jako lepo obuena da smo svi
poeli da tapemo, smejui se. Meutim, ona je pomislila da je ismejavamo i pobegla
je. Majka je otila po nju, ali ona nije htela da se vrati. Ima samo tri godine,
pomislio sam, i ve su napravili manekena od nje. Neko je nauio: 'Ako uradi ovo,
hvalie te i bie srena. A kad ti kau bljak treba da se stidi.' Kada jednom probamo
tu drogu, gotovo je. Verujete li da je Isus dozvolio da bude kontrolisan onim to su
drugi mislili ili govorili o njemu? Onaj ko je budan nema potrebe za takvom drogom.
Kada nainite neku greku ili se osetite odbaenim, esto doivljavate uasnu
prazninu. Javlja se oseanje usamljenosti, koju odmah potirete novom dozom droge
koja se zove ohrabrenje, prihvaenost, i tako i dalje ostajete pod kontrolom drugih.
Kako izai iz tog zaaranog kruga? Pod uticajem ove droge izgubili ste sposobnost da
volite. Znate li zato? Zato to ne moete vie slobodno videti nijedno ljudsko bie.
Ograniavate se samo na injenicu da li vas prihvataju ili odbacuju, da li vas
podravaju ili ne. Tretirate ih kao ugroavanje ili podrku vaem narkotiku.
Razmislite malo o politiarima. Oni esto uopte ne vide druge ljude. Vide
glasove koje im ovi mogu dati. Kada ne biste predstavljali ni podrku ni ugroavanje
njihovom uspehu na izborima, za njih ne biste ni postojali. Poslovni ljudi uglavnom
vide samo novac; ne vide druge ljude kao linosti, ve samo ono u njima to je
povezano s odreenim poslom. Mi nismo bitno drukiji kada smo pod uticajem ove
droge. Kako moete voleti nekoga koga ak i ne vidite? Hoete li da se oslobodite
droge? Morate se odupreti iskuenjima ovog sistema. Do sri ste ogrezli u njih. Kada
uspete u tome, sve e ostati isto, ali vi ete ostvariti slobodu. Ostaete u svetu, ali
neete mu vie pripadati. To je strahovito teko. Kao kada bismo rekli nekom
narkomanu: Zato ne pojede neki dobar i hranljiv obrok, napije se svee vode sa
izvora i nadie se istog jutarnjeg vazduha? Ostavi se droge! On verovatno ne bi
uspeo ni da zamisli tako neto, jer ne moe da ivi bez svog narkotika.
Kako izai? Potrebno je da se suoimo sa strahom. Morate shvatiti zato ne
moete da ivite bez potvrde drugih. Hoete li da volite druge? Umrite za njih. Neka
umre vaa potreba za njima.
Nauite da budete sami
Duhovnost je kada smo budni, kada postanemo svesni iluzija i odbacimo ih.
Duhovnost je kada nikad nismo zavisni od bilo kog dogaaja, stvari ili osobe, kada
otkrijemo rudnik dijamanata u sebi. ta vredi da osvoji svet ako pritom duu svoju
izgubi? Razmislite ta oseate pri pogledu na sunce koje zalazi u more, ili na mesec
koji se uzdie iznad drvea? Kada itate neku knjigu ili radite posao koji volite? Kada
uivate u drutvu vama bliskih ljudi? Uporedite to sa onim to oseate kada vas
hvale, tapu vam, laskaju, kada ste uspeni, kada vam se dive. Prva oseanja su
duhovne prirode a druga svetovne. Svetovna oseanja nisu prirodna, njih je drutvo
izmislilo da bi nas dralo pod kontrolom. Ona nam ne daju sreu, ve samo
uzbuenje, prazninu i napetost.
Mislite o svom ivotu. Postoji li jedan jedini dan u kome se, svesno ili
nesvesno, niste ponaali na osnovu onoga to drugi misle, oseaju i govore o vama?
Vai koraci su kontrolisani: kreete se kao marionete. Pogledajte oko sebe.
Nalazite li nekoga ko je slobodan od ovih svetovnih oseanja? Ili nalazite osobe
okovane takvim oseanjima, koje vode potpuno isprazan ivot, bez due. Osvojile su
svet, ali su izgubile duu.
Jedna grupa turista putuje kroz arobne pejsae. Ali zavese na vagonu su
sputene, tako da niko od njih nema nikakvu predstavu kakva je lepota napolju.
Unutra, svi se meusobno takmie ko je lepi, pametniji, talentovaniji, ko vie zna,
itd, itd. I tako sve do kraja putovanja. Ako ovo shvatite, oslobodiete se. Tada ete
otkriti ta je stvarnost, ta je Bog, jer ete se osloboditi jedne od najopasnijih iluzija.
Iluzije po kojoj nam je neophodno da nas uvaavaju, po kojoj je neophodno da smo
uspeni, popularni, itd. Samo je jedna stvar neophodna: ljubav! Kada to otkrijete,
doivljavate promenu. Kada ivot postane molitva... kada duhovnost zrai iz svega
to inimo.
Ostavite svoj amac na obali
Jednom sam leteo iz Sjedinjenih Drava prema Kanadi. Dok smo preletali
granicu, pilot je objavio: Prelazimo ameriku granicu! Putnici su pogledali nanie,
ali nije bilo ta da se vidi. Naravno, granica postoji samo u mislima ljudi, priroda ne
poznaje teritorijalne granice. Ne postoji ameriko drvee, amerike planine. To je
samo jezika konvencija. Meutim, ljudi su spremni da umiru za to, toliko im granice
realno deluju.
Jeste li ikad razmislili o injenici da dan Boia postoji samo u vaoj mati.
Priroda ne poznaje nikakav poseban dan. Pa ipak vidimo kako mnoge osobe podleu
boinim emocijama. Isto tako, ne postoji dan Nove godine, kao to ne postoje
nezakonita deca. Rei nekome: Ti si nezakonito dete! moe dovesti do skandala!
Priroda ne poznaje nezakonitu decu. To je samo drutvena konvencija. Rei nekom
detetu da je usvojeno, i da zato... To postoji samo u naoj mati! Postoje drutva u
kojima su svi usvojeni i niko ne mari. Mi reagujemo na rei, na predstave. ivimo od
ideja. Hranimo se reima.
Ljubav nije privlanost. Volim te vie od bilo koga, ili: Vie me privlai
nego bilo ko drugi. Kako vam se to ini? Privlai me vie nego drugi. Bolje se
uklapa u moju mentalnu emu nego neko drugi. To ba i nije laskavo za vas, jer ako
je moja mentalna ema moda drukija... Koliko ste ve puta uli da govore: ta on
nalazi u njoj? Gospode, ta ona vidi u njemu!? Privlanost je slepa. Oseate da vas
privlai neko ili neto? Ako se prepustite privlanosti, usledie nagrada. A zatim
umor ili strepnja. Nadam se da e ostati ovako! Nadam se da nee poeti da pije!
Vezivanje, posesivnost, ljubomora, strah da ne izgubimo osobu koja nas je privukla.
To nije ljubav!
ta nije ljubav?
RASKIDANJE OKOVA
Leenje patnje koju sami sebi nanosimo
Imamo pet ula. Moda imamo jo pet, i drvo ivota moglo bi da nam pokae
stvari za koje nikad nismo ni pretpostavili da postoje... Kako nemamo vie od tih pet
ula, na um ne moe ak ni da zamisli takvu mogunost. ovek koji je roen slep i
gluv ne moe da pojmi kako cvet koji dodiruje i mirie ima neku boju. Nikada mu se
nee javiti misao da postoji tako neto. Da bismo stvarno iveli i bili ono to jesmo,
potreban nam je poseban dar da naslutimo i mislimo o onom to je nepoznato. Onaj
ko ivi po oseanju dunosti nema sopstvene emocije; on ima samo usaene misli i
zadovoljstva, kao oni koji uspevaju da se nasmeju samo kada se ef smeje. Pre nego
to se nasmeju, moraju imati opravdanje za tako neto. Prihvatanje ini njihov smeh
ispravnim. Veina odraslih osoba ima potrebu za dozvolom pre nego to izvedu i
najmanju akciju, izraze neko miljenje ili doive neko zadovoljstvo u ivotu. Kao
neko dete, uvek trae dozvolu kad se bore da bi mogli slobodno da odluuju, govore,
pa ak i da sluaju.
Prevazilaenje sopstvene uslovljenosti teko je koliko i korienje sopstvenih
pet ula po prvi put. Kada im ukaete poverenje, umesto da aktivirate svoju potrebu
za odobrenjem i prihvatanjem, osetiete se udno i usamljeno, ali e zadovoljstvo
koje ete doiveti biti neizmerno: kao da ste se ponovo rodili.
ta vidite kada razmatrate sopstveni ivot? Ne zna se. Da li vaa ula daju neku
novu boju stvarnosti? Da li ona sadri neto posebno, ili vaa ula kreiraju neto to
joj ne pripada, ili joj samo delimino pripada? Ne znamo. Kako da znam da li zelena
boja koju vidim zaista postoji? Pretpostavimo da, svaki put kad vidim zelenu boju, vi
je vidite kao utu, ali je nazivate zelenom. Verujemo da vidimo isto, ali nije tako. Ne
znamo koliko je naa percepcija odgovorna za ono to vidimo. Kako bi tuno bilo kad
je ne bismo imali da otkrivamo svet. Ako se pokoravamo nekoj vioj instanci, ne
verujemo u same sebe. Kako mogu da znam da li su moja oseanja moja, zasnovana
na mom doivljaju stvarnosti, ili su to oseanja usaena od vie instance? Verujete da
moe postojati ispravan nain percepcije? Ko odreuje kriterijume? Koliko esto
gledate, mislite, oseate, delate na osnovu oseanja dunosti? Ako se ograniavate na
nivo dunosti, neete ak ni zagrebati stvarnost, neete ni posumnjati kakva je u
stvari. Ostaete u okviru pojmova i slika stvarnosti, zasnovanih na zakonu etiketiranja
i prikladnosti. Niste jo osetili pravi ukus, niti ste ikad voleli. Gospode, ja vidim.
Moj Boe, udesno je.
Ako poemo od pretpostavke da su naa ula potpuno slobodna i otvorena,
odmah emo se suoiti sa problemom, jer su ula krajnje selektivna. I naa svest je
selektivna. Mi ne vidimo stvarnost, nismo u stanjuu da je vidimo, vidimo samo ono
to je projektovano, to je um ve ranije izdvojio kao vano. Ja ne vidim vas, ve
ideju koju sam o vama izgradio. Eto razloga zato se vide dve slike iste stvarnosti. U
vama vidim neto to drugi ne vidi, i obrnuto. Drugim reima, da bih vas video,
moram vas postaviti blizu svoga uma, na njegov selektivni nivo, i onda upitati sebe:
koliko stvarnog ima u mojoj slici o vama? Jednaka proporcija kao i u vaem umu. Zar
je to stvarnost?
Filteri uma
VEBE I KOMENTARI
Veba I
Mislite o stvarima za koje ste se borili, ili ste uloili velike napore da bi ih
ostvarili. Postanite svesni injenice da vam je najvei deo tih stvari nepotreban.
Zamislite na trenutak da ste izgubili strah od mogunosti da ivite bez tih stvari.
Zamislite da ste izgubili strah da ste Niko i Nita. Razvijte ovo hrabro oseanje. Srea
vam je na dohvat ruke. Da li je oseate? Srea nije u onome to posedujemo, ve u
onome to jesmo. Vaa linost je ta koja ima potrebu da postoji. Da li postajete svesni
toga? To je prava vera.
Mislite na osobe koje vam laskaju. ta govore? Recite sebi: Te pohvale nisu
moje ja; samo su povezane sa mnom. Nemojte poistoveivati stvari, ideje, rei ili
etikete sa svojom linou. Ako je neophodno, ograniite se da prihvatite odreenu
povezanost tih stvari sa vama.
Mislite na osobe koje vas kritikuju. ta govore? Recite sebi: Te kritike nisu
moje ja; samo su povezane sa mnom.
Mislite o sebi kada sebe okrivljujete zbog neke greke koju ste uinili. Recite
sebi: Te optube nisu moje ja; samo su povezane sa mnom. Moje zamisli, moja
vrednovanja nisu moje ja.
Ja nije ni dobro ni loe, nije ni pametno ni glupo. Ja jednostavno postoji.
Neizrecivo kao duh. Sve - vaa oseanja, misli, telesne elije - dolaze i odlaze. Ne
poistoveujte sebe ni sa im. Ja nije nita od svega toga.
Napravite spisak stvari koje vas uglavnom ine nervoznim. Koliko god vam se
to inilo neverovatno, postanite svesni injenice da nita, apsolutno nita, nema mo
da vas uzdrma. Svaka neprijatnost potie iz vezivanja za iluziju poistoveivanja, tako
da imate utisak da je ta iluzija vae ja. Kada postanemo svesni toga, nema te ljudske
nepravde, takvog gubitka, takve patnje koja bi imala mo da nas poremeti.
Uzmite sada taj spisak i recite: Ja nisam ni ovo ni ono. ta god da se desi,
neu izgubiti moje pravo ja. Niko vie nee moi da dominira vaim ja i govori vam:
Pouri, budi posluan, pa u ti dati tvoje ja. Ne verujte vie da neko drugi ima mo
da vam podari vae ja, niti da vam ga uzme. Znate li ta znai ne biti vie besan,
zabrinut, uplaen? To je biser neprocenjive vrednosti. ta biste dali za uzvrat?
Ako elite da budete sreni, prestanite da zadovoljavate svoje elje, jer one
nisu odgovor za va ivot. Da biste bili sreni, odbacite svoje elje ili ih promenite u
skladu sa sveu o njihovoj ogranienoj vrednosti. Zadovoljavanje elja donosi
olakanje i ugodnost, ali ne i sreu. Mislite na neto to intenzivno elite. Ispitajte
svaku od tih elja ponaosob i upitajte sebe: ta bi se dogodilo kad bih mogla da
budem srena a da pri tom ne zadovoljim nijednu od ovih elja? Zar to ne bi bilo
udesno? Postanite svesni injenice da postoje mnoge osobe zaista srene iako su bez
tih stvari ili osoba koje vi tako strasno elite. Sada recite svakoj od tih poeljnih
stvari ili osoba: Iskreno mi je stalo da budem srena bez vas, jer vi niste moja
srea. Ne moete dozvoliti sebi da ivite s lanim poistoveivanjima; spoznajte da
su one samo sklonosti vaeg uslovljenog ja.
Stanite pred neku blisku osobu i recite joj: Slobodna si da bude ono to jesi,
da misli ta god ti je drago, da se ponaa prema svojim sklonostima, da se posveti
onome to eli da radi, da ivi svoj ivot onako kako tebi odgovara. Nita ne
traim od tebe, ne traim da bude onakva kakvu bih ja eleo. Neu gajiti oekivanja
u pogledu toga kakva bi trebalo da bude ili ta bi trebalo da radi ubudue.
Recite i ovo: Od sada, biu slobodan da budem ono to jesam, da mislim ta god mi
je drago... itd., da ivim svoj ivot kako meni odgovara.
Ako niste u stanju da izgovorite sve ovo, ta moe da se misli o vama? O
prirodi vaih odnosa sa ljudima? O kvalitetu vaeg ivota? O vaoj slobodi,
iskrenosti, emocijama, sposobnosti da volite?
Komentar: Ne inite nikada usluge zato da bi vam drugi bili zahvalni. Oni e opaziti
vau tenju za tuom zahvalnou i priznanjem, i tako e se osetiti kao da su vam
neto duni, pa ak i da su upotrebljeni. Neki vai postupci ohrabruju lano ubeenje
po kome je vaa snaga vie u drugima nego u vama. Idolatrija je iluzija koja pridaje
spoljnim okolnostima veu snagu u odnosu na onu koju pridajemo unutranjim
okolnostima. Kada dozvolite drugima da imaju mo nad vama, stvarate idola.
Veba VIII
Mislite na sve mogue kontrole kojima ste podvrgnuli sebe, samo zato to
imate potrebu za drutvom i prihvatanjem od strane drugih. Odrekli ste se slobode u
korist komoditeta. Zato ste to uinili? Moete li rei ta ste time dobili?
Pustite da drugi dolaze i odlaze slobodno, kao da vam je to potpuno svejedno.
Rastereenost i najdivnija sloboda doivljavaju se kada druge ostavimo na miru, tako
da mogu da postoje, vole i rastu, bez nametljivosti, meanja, bez uplitanja i
manipulacija njihovim ivotom. Uoite sada kako se uplitanja i spreavanja
smanjuju, u onoj meri u kojoj prestajete da glumite zainteresovanost i brigu. U
stvarnosti sve to ne pravi razliku. Oni se ne oslobaaju? Vi se ne oslobaate? Vidite li
pretenzije, oekivanja i vrline koje ste odbacili? To nije bezoseajnost: to je ljubav.
To je prihvatanje i bliskost na najviem nivou. Ali ne oekujte da e druge osobe to
razumeti. Nemojte da pretpostavite kako drugi imaju oi da sve to vide. Oni su
moda naueni da sude o svemu na osnovu ema iz prolosti, drutvenih konvencija i
religioznih ubeenja.
Komentar: Osnovni razlog za tugu koja caruje u svetu samo je nesposobnost ljudi da
se odupru i ne budu obmanuti dvolinou i licemerstvom kojom ih naue drugi ljudi,
poevi od roditelja, pa redom. Neko se interesuje za vas da bi od vas dobio ono to
eli? Normalna stvar. Neko vri pritisak na vas zato to ivite svoj ivot u neskladu sa
njegovim oekivanjima, zato to ne zadovoljavate njegove elje? Porodica ili
prijatelji? Neko insistira da ivite svoj ivot u skladu sa pravilima koja su drugi
uspostavili? Vai roditelji, vai poslodavci? Kakva vrsta osobe tei da kontrolie
druge ljude? Vi dozvoljavate da neko, licemerno, vri pritisak na vas da pokaete
sebina i nezahvalna oseanja? Kako uspeva u tome? Da li ste odluni da ne
podlegnete zahtevima i tako razoarate osobe koje raunaju na vas, koje ele da se
ponaate kao i one?
Veba X
Zamislite da ste doli na neki stadion gde ne oseate vie potrebu da drugima
neto objanjavate. Kakvo se oseanje javlja u vama kad ne morate da pravdate svoje
ponaanje, da traite dozvolu ili se izvinjavate? Kako se ponaate? Mislite li da
moete da dostignete takav nivo u budunosti?
Zamislite da je u vama iezla potreba da okrivljavate druge. Kako se oseate?
Kako se ponaate kada se ne trudite da skrenete panju drugih na sebe? ta mislite da
treba uiniti da biste dostigli ovaj nivo?
Najgore robovanje na svetu, ono koje najvie crpi energiju iz nas je
zabrinutost: ta e drugi misliti o meni? To primorava ljude da se prikazuju kao
inteligentni, zanosni, dareljivi, itd. Poznajete li nekog ko je takav? ta oseate u
poreenju sa tom osobom? Moete li da shvatite, kada bi se neki predsednik ili papa
tako ponaali, da bi bili zaista robovi?
Mislite na nekoga za koga ste vezani. Recite toj osobi: Ne vidim te kakva si,
ve onako kako te zamiljam da jesi.
Mislite na nekoga ko vam je antipatian. Recite toj osobi: Ne vidim te kakva
si, ve onako kako te zamiljam.
Kada postanete svesni toga i zavolite nekog, neete se mnogo kolebati izmeu
oseanja zadovoljstva i nezadovoljstva, u uobiajenom smislu. Klatno se ne lepi za
naspramne ivice sata.
udesno je kada shvatim da su moje vienje i zamisli ba moje, da pripadaju
meni, kada shvatim da stvarnost koju vidim jednostavno jeste. Da je drugi
jednostavno ono to jeste. Nikada neete moi da ga shvatite do kraja, niti da
posedujete njegovu stvarnost.
Komentar: Nije egoizam iveti onako kako vi smatrate za shodno, kako vama
odgovara. Egoizam je insistiranje da drugi ive na onaj nain kako vi smatrate za
shodno, da ive onako kako vama odgovara. Poznajete li nekog egoistu? Koje mesto
zauzima na drutvenoj lestvici? Zar je to mesto prikladno za egoistu? Mea se u va
ivot na ovaj ili onaj nain? Moete li se setiti da li ste u prolosti oekivali da neko
drugi ivi shodno vaim potrebama, ili ste insistirali da drugi ive na nain koji ste vi
smatrali ispravnim? Osim retkih izuzetaka, autoritet je uvek egoista.
Veba XII
Evo jednog koraka za novi nain opaanja i razvijanja svesti. Mislite na neto
to je neko rekao ili uinio. Sada zaboravite delo i rei i gledajte iznad povrine
samih injenica. Doite do pravog motiva, do unutranje motivacije. Zar nije udesno
videti srcem i duhom, umesto da se lepimo za rei ili dozvolimo da nas vode
predubeenja?
Komentar: Jedna kineska izreka kae: Ne postoji nita tako okrutno kao priroda.
Niko ne moe pobei od nje. Pa ipak, nije priroda ta koja napada, ve ljudsko srce.
Veba XIV
Evo nekoliko koraka da biste dostigli vii nivo, gde ete doiveti ljubav i gde
neete dozvoliti da vas opine, da se priklonite negativnim uticajima ili da vas
povrede druge osobe. To e vam pomoi da prvaziete prazninu stvorenu
odbacivanjem apsolutno zaludne i povrne tenje da budemo prihvaeni. Kada
jednom spoznate nebitnost samouzdizanja i samoosuivanja, uspeete i da ih se
otarasite.
Mislite na neku osobu, do ijeg vam je prihvatanja posebno stalo. Postanite
svesni da u prisustvu te osobe gubite slobodu da budete ono to jeste i da je prihvatite
onakvu kakva je, samim tim to vam je potrebna. Kada ste sami, ije vam je prisustvo
potrebno?
Mislite na neku osobu ije vam je prisustvo neophodno da bi vam popravilo
loe raspoloenje. Spoznajte da u prisustvu te osobe niste slobodni, jer mislite na nju
kao na neto neophodno za svoju sreu.
Mislite na osobe kojima ste preneli mo da vas uine srenim ili nesrenim.
Ne dozvolite da vas iluzije obmanu: nikakva emotivna taka nije vam potrebna. U
trenutku kada toga postanete svesni, niko vie nee imati mo nad vama. Vae
emotivne oscilacije e se okonati. Postaete gospodari vaih odnosa sa drugima.
Neete vie biti niiji plen. Sada ste slobodni. Moete da volite. Povratili ste svoju
duhovnost i ljudskost.
Komentar: ta je tanije: Oseam se dobro jer je svet krenuo nabolje, ili Svet je
krenuo nabolje jer se ja dobro oseam?
Veba XVI
Mislite na neku svoju patnju, razoaranje ili brigu. Sada pokuajte da shvatite
da, kad biste samo imali vie razumevanja, sav taj bol ne bi imao nikakvog smisla.
ETVRTI DEO
ZAKLJUAK