Sie sind auf Seite 1von 50

Izet aboti

Mirza ehaji

METODIKI PRIRUNIK ZA
NASTAVNICE I NASTAVNIKE
HISTORIJE

deveti razred osnovne kole


Tuzla | Zenica, 2012.

2
Cijenjene kolegice i kolege!

Pred Vama je metodiki prirunik za realizaciju nastave


historije u 9. razredu osnovne kole. Cilj ovog Prirunika jeste
da nastavnicama i nastavnicima koji predaju ovaj predmet
ponudi neke prijedloge i ideje za realizaciju nastavnog procesa.
Time naravno nemamo namjeru ograniavati kreativnost Vas i
Vaih uenika kao ni Vae zajednike interese.
Prirunik je dakle, samo prijedlog moguih aktivnosti na
asu, a na Vama je da odluite da li ete ga i u kolikoj mjeri
koristiti ili ne. elimo Vam puno uspjeha u radu.

S potovanjem,

Autori

3
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2015/2016.
predmet: Historija Razred: 9. redni broj asa: 1
nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata
nastavna jedinica: Borba za kolonije i vojno-politiki savezi u Evropi

TIP ASANASTAVNE JEDINICE


ZADACI Obrada
OBLICI RADA frontalni,
stjecanje znanja o kolonijalnoj individualni,kombinovani
podjeli svijeta, interesima velikih sila i stvaranju
OBRAZOVNI
vojno politikih saveza metoda usmenog izlaganja i razgovora,
NASTAVNE METODE
demonstracija,
razvijanje kritikog miljenja rad nazbivanjima,
prema historijskim tekstu razvijanje interesa za
ODGOJNI
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta
prolost, uvianje stalnog razvoja ljudskog drutva
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja
FUNKCIONALNI u vremenu
PRIJEDLOGi prostoru, vjebanje analize
ARTIKULACIJE slikovnog materijala,
NASTAVNOG ASA razvijanje historijskog
miljenja
UVOD
Metodom razgovora ponovit emo najvanija zbivanja iz historije Evrope u drugoj polovini 19.
stoljea. Pitamo: Koje su zemlje bile najmonije svjetske ekonomske sile krajem 19. stoljea? ta je
imperijalizam i koje su njegove osnovne karakteristike? Objasni posljedice imperijalizma.
Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu - udbenik, strana 9.
(dalje: U/9), nakon ega emo na ve pripremljenoj grafofoliji otkriti naslov Borba za kolonije i vojno-
politiki savezi u Evropi.

GLAVNI DIO
Uputit emo uenice/uenike da promotre i analiziraju karikaturu koja prikazuje veliku Britaniju i
njenu politiku U/9. Potaknut emo ih da iznesu svoje miljenje o karikaturi, nakon ega emo im
skrenuti panju na grafiki prikaz odnosa izmeu kolonija, polukolonija i nezavisnih drava u svijetu
poetkom 20. stoljea U/13. Metodom usmenog izlaganja ukratko emo objasniti koje su to
najznaajnije kolonijalne imperije u drugoj polovini 20. stoljea, te koje su kolonijalne posjede
obuhvatale. Analizom historijskih karti U/10. i U/11, uenice/uenici e stei dodatna saznanja o
kolonijalnim imperijama, te e tako dobiti predstavu o prostornoj dimenziji ovog historijskog procesa.
Radi pribliavanja nastavnog sadraja zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u
rubrici historijska itanka U/9. i U/10, koji govori o propasti indijske proizvodnje na runom razboju, a
to je uzrokovano jeftinom engleskom industrijskom robom. Nakon toga emo kroz diskusiju odgovoriti
na postavljeno pitanje.
Podnaslov Interesi velikih sila obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom.
Zamolit emo par uenica/uenika da naizmjenino itaju pasus po pasus teksta, nakon ega emo
povesti razgovor o proitanom. Uputit emo uenice/uenike na sliku i citat Bernarda Bulova,
njemakog dravnog kancelara U/12, poslije ega emo nastojati zajedniki odgovoriti na postavljena
pitanja.
Tokom obrade podnaslova Formiranje vojno-politikih saveza, objasnit emo proces formiranja
dva vojna bloka: Trojnog saveza i Antante. Pojasnit emo motive koji su naveli velike sile na stvaranje
zajednikih vojnih saveza kao i njihove ciljeve. Pri tome emo uputiti uenice/uenike da proanaliziraju
kartu vojnih saveza U/12.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau
zadau odgovoriti na pitanja U/13. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti po uputama
zadatka U/13.

4
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
BORBA ZA KOLONIJE I VOJNO-POLITIKI SAVEZI U EVROPI

- Krajem 19. i poetkom 20. stoljea najznaajnije kolonijalne sile bile su: Velika Britanija, Francuska,
Rusija i Japan
- Kasno formiranje Italije (1870) i Njemake (1871) razlog je to su ove dvije drave krajem 19. i poetkom 20.
stoljea imale vrlo malo kolonija. Zbog toga su one traile novu kolonijalnu preraspodjelu to nije moglo biti
ostvareno bez ugroavanja interesa starijih kolonijalnih sila.

vojni godina
drava ciljevi
savez osnivanja
preko jugoistone Evrope ovladati Bliskim i
Njemaka
Srednjim istokom
Austro- preko jugoistone Evrope prodrijeti do Trojni 1882.
Ugarska Soluna u Grkoj savez
nova kolonijalna podjela svijeta- posebno
Italija
Afrike
preko jugoistone Evrope osigurati izlaz na
Rusija
tzv. "topla mora"
Francuska sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta Antanta 1907.
Velika
sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta
Britanija

- Dok je Trojni savez imao za cilj novu kolonijalnu podjelu svijeta, lanice Antante nastojale su ouvati ve
izvrene podjele kolonijalnih posjeda.

5
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2015/2016.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: 2
nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata
nastavna jedinica: Meunarodne krize i regionalni sukobi pred Prvi svjetski rat

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA upoznavanje uenica/uenika frontalni, individualni odnosima uoi Prvog svjetskog
sa meunarodnim
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODE metoda usmenog
rata, stjecanje znanja o uzrocima meunarodnih izlaganja
kriza i razgovora,
razvijanje negativnog stavademonstracija,
uenica/uenika radprema
na tekstu
primjeni sile u meunarodnim
NASTAVNA SREDSTVA
ODGOJNI I POMAGALA
odnosima, udbenik,
uoavanje vanosti mirnogdodatna literatura,
rjeavanja sukobakarta
i isticanje znaaja mira u
svijetu
razvijanje
PRIJEDLOGsposobnosti izdvajanja bitnih
ARTIKULACIJE podataka i logikog
NASTAVNOG ASA razmiljanja, razvijanje
FUNKCIONALNI
sposobnosti uporeivanja i uoavanja uzrono-posljedinih veza
UVOD
Pregledati domau zadau kod uenica/uenika i odrediti nekog ko e proitati ta je
napisala/napisao o zadatoj tematici. Metodom razgovora ukratko emo ponoviti gradivo iz prethodne
lekcije. Pitamo: Koja su dva suparnika saveza dominirala Evropom krajem 19. i poetkom 20. stoljea?
Koje su drave bile njihove lanice? Navedi posljedice formiranja blokova velikih sila.
Potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/14, nakon
ega emo najaviti temu i napisati naslov na tablu.

GLAVNI DIO
Metodom razgovora predstaviti meunarodne krize koje su izbijale uoi Prvog svjetskog rata.
Uenicama/uenicima objasniti uzroke, tok i posljedice Marokanske i Aneksione krize te Balkanskih
ratova koji su predstavljali neposrednu uvertiru u rat. Obrazlaganje nastavnih sadraja pratiti izlaganjem
na karti. Posebnu panju posvetiemo aneksionoj krizi, pri emu moemo ponoviti lekciju vezanu za
Berlinski kongres. Mogua pitanja: Kad i zbog ega je odran Berlinski kongres? Kakav status su dobile
Srbija i Crna Gora na tom kongresu, a kakav Bosna i Hercegovina? Kojim lanom Berlinskog kongresa
je odreen status Bosne i Hercegovine? Objasni! Zamolit emo uenicu/uenika da proita tekst iz
rubrike historijska itanka U/16 nakon ega emo metodom razgovora nastojati pronai odgovore na
postavljena pitanja.
Podnaslov Balkanski ratovi obradit emo metodom usmenog izlaganja uz pokazivanje na karti.
Objasnit emo uenicima nastanak Balkanskog saveza, Prvi balkanski rat, sklapanje mira i nastanak
Albanske drave. Takoer emo opisati uzroke Drugog balkanskog rata i sklapanje mira u Bukuretu
Nakon izloenog, zatrait emo od uenica/uenika da uz svaki podnaslov proanaliziraju
pripadajue karikature i odgovore na postavljena pitanja. Pored navedenog, definisat emo nove
pojmove diplomatija, konferencija, protektorat.

ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika.

- Navedi najvee meunarodne krize pred prvi svjetski rat i objasni razloge njihovog izbijanja.
- Kad i zato je izvrena aneksija Bosne i Hercegovine?
- Kako je rijeena aneksiona kriza?
- Opii nastanak i cilj balkanskog saveza
- Navedi posljedice prvog i drugog balkanskog rata

6
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/17. Uenice/uenici koji ele proiriti
znanje mogu to uiniti po uputama zadatka U/17.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE


MEUNARODNE KRIZE I REGIONALNI SUKOBI PRED PRVI SVJETSKI RAT

godina izbijanja kriza


- Napeti i sloeni odnosi izmeu velikih sila posebno su 1905. Prva marokanska kriza
postajali vidljivi za vrijeme meunarodnih kriza. One su
sluile za odmjeravanje snaga, nagovje-tavajui tako 1908. Aneksiona kriza
skori ratni sukob poetkom 20. stoljea. 1911. Druga
1912.arokanska
kriza Prvi balkanski rat

1913. Drugi balkanski rat

7
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. Stoljee

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA frontalni, individualni
upoznavanje sa naunim, tehnikim i kulturnim dostignuima na prijelazu iz 19. u
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI metoda
20. stoljee, uoavanje vanosti usmenog
novih izlaganja i razgovora,
kulturno-tehnikih dostignua za razvitak
ljudskog drutva demonstracija, rad na tekstu
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
razvijanje udbenik,
zanimanja za prolost dodatna literatura,
i promjene grafoskop
u njoj, razvijanje kritikog miljenja,
ODGOJNI
uvianje stalnog razvitka ljudskog drutva
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE
FUNKCIONALNI uzrono-posljedinih NASTAVNOG
veza, analiza slikovnog ASAvjebanje samostalnog
materijala,
UVOD rada uenica/uenika sa tekstom

Pregledat emo domau zadau, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod
u nastavnu jedinicu U/18. Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika i kultura na
prijelazu iz 19. u 20. stoljee.

GLAVNI DIO
Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee obradit emo
kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom. Uenice/uenici e glasno itati tekst, po jedan
odjeljak jedna uenica/uenik. Povest emo razgovor o proitanom, a najvanije podatke otkrivat emo
na ve pripremljenoj grafofoliji. Nakon svakog podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti na
pitanja postavljena u udbeniku. Uz podnaslov Razvoj nauke, odgovorie na 1. i 2. pitanje (U/22).
Skrenut emo im panju na pripadajui slikovni materijal uz analizu popratnog teksta traei da
odgovoraju na postavljena pitanja (slika Marije i Pjera Kiri U/18) . Uz podnaslov Razvoj tehnike,
odgovorie na 3. pitanje nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike
historijska itanka. Metodom razgovora odgovorit emo na pripadajue pitanje. Potom emo
proanalizirati fotografiju Titanika i tekst koji se uz njega nalazi. Uz podnaslov Razvoj kulture
uenice/uenici e odgovoriti na 4. pitanje. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo potpitanjima.
Istovremeno emo definisati nove pojmove replika, duhovno stvaralatvo, secesija.

ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili stepen usvojenog znanja. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Domaa zadaa: prvi red u uionici radie po uputama U/20 (ispod slike Titanika),

drugi red e raditi po uputama U/22, a trei red e pogledati film Tajna Nikole Tesle, reisera Krste
PLAN TABLE |napomenuti
Papia. Uenice/uenike da e idui as izlagati ono to su uradili.
GRAFOFOLIJE
NAUKA, TEHNIKA I KULTURA NA PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEE

- Krajem 19. i poetkom 20. stoljea razvijaju se razne grane prirodnih naukafizika, hemija, biologija,
medicina, elektrotehnika...
- Neki od najpoznatijih naunika tog doba su: Nikola Teslapronalaza naizmjenine struje, Albert
Ajntajnteorija relativiteta, Marija i Pjer Kiriunaprijedili razvoj atomske energije, Vilhelm RentgenX-
zraci, Robert Kohotkrio uzronike kolere i tuberkuloze, Alfred Nobelotkrio dinamitutemeljitelj Nobelove
nagrade
- Simens-Martinova pe za proizvodnju kvalitetnijeg elikarazvoj eljeznica, brodova te vojne industrije
- Izum dizel motora podstaklo je razvoj automobilske, avio industrije i brodarstva
- Razvijaju se nova saobraajna sredstva: automobili, avioni, brodovi, lokomotive...
- Umjetnost: secesija moderni roman futurizam
- Izum kinematografa brae Lumijer (1895) omoguio je ubrzani razvoj filmske industrijeHolivud (Hollywood) 8
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918)
nastavna jedinica: Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o uzrocima frontalni, individualni
i povodu Prvog svjetskog rata, stjecanje znanja o
OBRAZOVNI
stvaranju saveza i otvaranjurazgovor,
NASTAVNE METODE frontovarad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom,
u Evropi
rad s historijskom
razvijanje radnih navika, razvijanje kartom
pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju
ODGOJNI
NASTAVNA SREDSTVA
sukobaI POMAGALA udbenik,
i osuda osvajake politike, dodatnatolerancije
razvijanje literatura, karta
vjebanje povezivanja gradiva i praenje uzroka i posljedica historijskih dogaaja,
PRIJEDLOG
FUNKCIONALNI vjebanje ARTIKULACIJE
snalaenja NASTAVNOG
u vremenu i prostoru, vjebanjeASA
analize slikovnog materijala,
vjebanje rada s tekstom i uoavanje bitnog
UVOD
Pregledati domau zadau i odrediti nekog ko e proitati ta je napisala/napisao o zadatoj
tematici. Metodom razgovora zatrait emo od uenica/uenika da odgovore na sljedea pitanja: zato
su se evropske sile borile za kolonije? Koja su dva vojno-politika saveza nastala u Evropi krajem 19. i
poetkom 20. stoljea. Zato su se pojedine zemlje tako svrstale. Kako je dolo do aneksije Bosne i
Hercegovine? Koja se zemlja najvie protivila aneksiji? Objasnite zato? Najavit emo temu i napisati
na tablu naslov Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi. Od uenice/uenika
zatrait emo da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu iz udbenika na strani 25.

GLAVNI DIO
Podnaslov Utrka u naoruavanju i uzroci rata obradit emo analizom prikazane tabele (U/25) i
metodom razgovora. Uenice/uenici e na temelju ve poznatih podataka pokuati zakljuiti to je bio
uzrok Prvog svjetskog rata. Podnaslov Sarajevski atentat povod poetku Prvog svjetskog rata
uenice/uenici e sami proitati u tiini i promotriti pripadajui slikovni materijal. Uz pomo pitanja
koja se nalaze uz sliku Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije, povest emo razgovor o
proitanom. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji. Zamolit emo dvije
uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/26), i to jedna uenica/uenik
jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici
dobivaju dodatna saznanja o ovom historijskom dogaaju. Posebnu panju emo obratiti na natpise
stare i nove ploe kojima je obiljeeno mjesto sarajevskog atentata (U/28) nakon ega emo odgovoriti
na postavljena pitanja.
U nastavku obrade nastavne jedinice pojasnit emo kako je Sarajevski atentat uveo svijet u
najvei ratni sukob do tada i uz pomo geografske karte predstaviti sukobljene strane. Uputiti uenike
da pogledaju pripadajui slikovni materijal i usmeno odgovore na pitanja postavljena u udbeniku. Na
kraju obrade nastavne jedinice objasnit emo formiranje frontova i razvoj ratnih operacija u prvoj fazi
sukoba

ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu uenice/uenici e odgovarati na pitanja iz udbenika na strani 28. Provjerit
PLANi neke
emo rijeeno TABLE | GRAFOFOLIJE
od njih ocijeniti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Domau
zadau uenice/uenici
POETAKe uraditi
PRVOG poSVJETSKOG
uputama U/28.RATA I FORMIRANJE FRONTOVA U EVROPI

- 28. juna 1914. godine pripadnici organizacije "Mlada Bosna" u Sarajevu izvrili su atentat na
austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Bio je povod za izbijanje
Prvog svjetskog rata.
- Cilj "Mlade Bosne" bio je pripojiti Bosnu i Hercegovinu Srbiji, za to im je smetala Austro-Ugarska
- 28. jula 1914, Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji
- Ubrzo je dolo do njegovog proirenja, jer su se sve zemlje, lanice postojeih saveza (Trojnog saveza i
Antante), izuzev Italije ukljuile u sukob.
- Italija je na poetku rata proglasila neutralnost
- Japan se pridruio silama Antante, a Osmansko carstvo Njemakoj i Austro-Ugarskoj od kada se taj savez
naziva Centralne sile.
- Na poetku rata u Evropi su formirana tri fronta: Zapadni, Istoni i Balkanski 9
10
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918)
nastavna jedinica: Ratne operacije i prilike u zaraenim zemljama

TIP ASANASTAVNE JEDINICE


ZADACI Obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o stvaranjufrontalni,
tajnihindividualni
ugovora i ulasku Italije i Bugarske u Prvi
NASTAVNE METODE svjetski rat, upoznavanje metoda usmenog izlaganja
uenica/uenika sa stanjem i razgovora,
na glavnimdemonstracija,
frontovima
OBRAZOVNI tokom 1915. i 1916. godine, rad na tekstu, analiza
uoavanje uzrokaslikovnog
amerikog materijala
ukljuivanja u rat te
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
upoznavanje udbenik,
uenica/uenika dodatna
sa utjecajem literatura,
rata karta
na svakodnevni ivot stanovnitva
zaraenih zemalja
razvijanje negativnog
PRIJEDLOG stava kod uenica/uenika
ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA prema ratnim sukobima, te
ODGOJNI njihovo upoznavanje sa ljudskim i materijalnim razaranjima koje rat donosi, osuda
UVOD osvajake politike i poticanje ideje rjeavanja sporova mirnim putem
razvijanje sposobnosti uenica/uenika da samostalno rade na historijskim
Metodom razgovora ponovit emo nastavnu jedinicu Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje
tekstovima, analiziraju ih, te tako steena znanja dopunjavaju analizom slikovnih
FUNKCIONALNI
frontova u Evropi. Zatrait emo odgovore na sljedea pitanja: Navedi glavni uzrok izbijanja Prvoga
izvora, vjebanje povezivanja gradiva i praenje uzroka i posljedica historijskih
svjetskog rata. Prepriaj ukratko tok dogaaja koji su doveli do izbijanja rata. Koji su glavni frontovi
dogaaja, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru
obrazovani u Evropi do kraja 1914. godine? Najavit emo nastavnu jedinicu Ratne operacije i prilike u
zaraenim zemljama i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/29.

GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja, a uz pomo karte (zidne
ili iz udbenika) pojasnit emo ulazak Italije i Bugarske u Prvi svjetski rat. U nastavku asa opisat
emo stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine, s posebnim naglaskom na najvee
bitke Prvog svjetskog rata koje su voene u tom periodu (Jitland, Verden, Soma). Zamolit emo dvije
uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/30), i to jedna uenica/uenik
jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici
dobivaju dodatna saznanja i predstave o strahotama i besmislenosti rata.
Podnaslove Ulazak SAD-a u rat i Prilike u zaraenim zemljama obradit emo metodom rada na
tekstu tako to emo zamoliti uenice/uenike da ih u tiini proitaju. Nakon proitanog teksta usmeno
e odgovoriti na 4. i 5. pitanje U/32.

ZAVRNI DIO
PLAN
U TABLE
zavrnom | GRAFOFOLIJE
dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
aktivnosti. Jo jednom emo RATNE OPERACIJE
ponoviti najvanijeI injenice
PRILIKE izU nastavne
ZARAENIM ZEMLJAMA
jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Za domau zadau1915. uenicama/uenicima
godina dati da pogledaju flm Galipolje u reiji Petera
Weira (U/32) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije- u ivot stanovnika
filmu; objasnebio je teak
zato im je
- sporazumom u Londonu Italija ula u rat na strani Antante ( obeano
ba to najvanije; razmisle
joj je teritorijalno i zapiuna
proirenje koje znanje
raun mogu ipovezati
hrvatske s filmom;
slovenake obale navedu koji se iosjeaji
- poljoprivreda javljaju
stoarstvo bili
u njimaJadranskog
nakon pogledanog
mora) filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiusu svoj vlastiti stav o filmu te
upropateni
- Otvoren
objasne Italijanski
zato tako mislefront
- Bugarska pristupila Centralnim silama (Obeano joj je proirenje na - zavladalo je siromatvo, glad,
zarazne bolesti...
raun Makedonije i istone Srbije)
- Centralne sile su tokom 1915. godine odnijele nekoliko znaajnih - demonstracije i trajkovi po-
pobjeda (zauzele Srbiju, dio Poljske i Litvu) stali su svakodnevnica
1916. godina
- broj mobiliziranih vojnika
- Centralne sile zauzele Crnu Goru
stalno se poveavao
- Bitka kod Verdenaoko milion mrtvih i ranjenih
- Bitka na Somiprvi put upotrijebljeni tenkovi i bojni otrovioko milion - masovno zapoljavanje ena
i trista hiljada mrtvih i renjenih u tvornicama, administraciji i
1917. godina poljoprivredi.
- SAD ulaze u rat na strani Antante 11
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918)
nastavna jedinica: Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog rata

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA frontalni,
stjecanje znanja o politikim individualni
zbivanjima u Rusiji 1917. godine, upoznavanje
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI metoda
uenica/uenika sa zavrnim usmenog
godinama Prvogizlaganja i razgovora,
svjetskog demonstracija,
rata i slomom Centralnih
rad nai posljedicama
sila, upoznavanje sa rezultatima tekstu, analizaPrvog
slikovnog materijala
svjetskog rata
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
isticanje udbenik, dodatna literatura, karta
prava svakog naroda na slobodu i vlastito opredjeljenje, razvijanje radnih
navika, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba, razvijanje
ODGOJNI
PRIJEDLOG
stava ARTIKULACIJE
uenica/uenika prema ratnim NASTAVNOG
razaranjimaASA i ljudskim rtvama, osuda
rjeavanja sukoba uz primjenu sile
UVOD
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedinih veza,
FUNKCIONALNI
U uvodnom razvijanje sposobnosti
dijelu asa izdvajanja
ukratko emo bitnih
ponoviti podataka
nastavne sadraje povezane sa dananjom
nastavnom jedinicom i to tako da emo prozvati tri uenice/uenika. Prva uenica/uenik e uz pomo
karte ukratko opisati stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine. Druga uenica/uenik
e objasniti razloge i povod ulaska SAD-a u rat. Trea uenica/uenik e opisati prilike u zaraenim
zemljama za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Najavit emo nastavnu jedinicu Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog
rata i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/33.

GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja pojasniti stanje u Rusiji
tokom Prvog svjetskog rata (oskudica, glad, nezadovoljstvo...). Trait emo od uenica/uenika da se
podsjete razlike izmeu gregorijanskog i julijanskog kalendara, naglasivi da je gregorijanski kalendar
u Rusiju uveden tek 1918. godine. Uenicima nastojati to je mogue bolje opisati drutveno-politike
promjene koje su zadesile Rusiju 1917. godine (februarsku i oktobarsku revoluciju, ukidanje monarhije
i proglaenje republike, te dolazak na vlast boljevika/komunista). Zamolit emo uenicu/uenika da
glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/34 nakon ega emo pristupiti njegovoj analizi
odgovarajui na postavljena pitanja. Time e uenice/uenici stei dodatna saznanja o ovim
historijskim dogaajima.
U drugom dijelu asa pojasnit emo kljune dogaaje koji su uzrokovali propast Centralnih sila i
kraj rata 11. novembra 1918. godine. Uenice/uenici e promotriti pripadajui slikovni materijal i
usmeno odgovoriti na pitanja postavljena u udbeniku. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo
potpitanjima.
Nakon toga uenicama/uenicima treba predstaviti rezultate i posljedice rata ratna razaranja,
ljudske gubitke i promjene u meunarodnim odnosima nakon 1918. godine. Na karti u udbeniku U/36.
prikazat emo politike promjene granica koje su nastale kao direktna posljedica rata. Pitat emo
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
REVOLUCIJE U RUSIJI, SLOM CENTRALNIH SILA I REZULTATI PRVOG SVJETSKOG RATA
uenice/uenike ta uoavaju? Koja su etiri velika carstva prestala postojati? Koje su drave nastale
na podruju raspadnute Austro-Ugarske monarhije? 1917. godinaKoje su drave nastale na podruju Ruskoga
- februarska
Carstva? revolucijaposljednji
Uputiemo uenice/uenikeruskina
cartabelarni
Nikolaj II pregled
Romanovljudskih
odrekaogubitaka
se prijestolja nakon svjetskom
u Prvom ega je Rusija
ratu,
proglaena
to emo republikomimenovana
zajedniki proanalizirati. privremena vlada
- Vladimir Ilji Lenjin, voa boljevika/komunista oruani odredi pod nazivom Crvena armijaosnivanje
sovjeta (vijea) koji su djelovali kao paralelni organi vlasti
ZAVRNI DIOrevolucijazbaena privremena vlada i proglaena vlast sovjetakomunisti na vlasti
- oktobarska
1918. godina
Uz pomo
- 3. marta, mirom u plana table uenice/uenici
Brest-Litovsku e Rusija
s Centralnim silama ukratko prepriati
istupila iz Prvognastavnu jedinicu. Nekoliko
svjetskog rata
uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
- bitka na rijeci Marniprvi put upotrijebljeni avioni aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti
eventualne nejasnoe.
- 11. novembra, u Kompinjskoj umi kod Pariza Njemaka potpisala kapitulacijukraj Prvog svjetskog rata
Za domau zadau uenicama/uenicimaRezultati dati da pogledaju flm Crveni u reiji Warrena Beattya
(U/32) raspad
pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta imnove
drava je najvanije u filmu; objasne zato im je ba to
drave/promjene
najvanije; razmisle i zapiu
Austro-Ugarska koje Maarska,
Austrija, znanje mogu povezati sDrava
ehoslovaka, filmom;SHS,navedu koji se
dio teritorije osjeaji
pripao javljaju u
Poljskoj
njima nakoncarstvo
Osmansko pogledanog filma i objasne
Turska, zato se
azijska podruja takoFrancuskoj
pripala osjeaju; i zapiu svoj vlastiti
Velikoj Britaniji, stavArabija
Saudijska o filmu te
objasne
Njemakozato tako misle Njemaka je postala Republika, dio istonih podruja prikljuen Poljskoj
carstvo
Rusko carstvo Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija je postala komunistika drava 12
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: .11.2015/16.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: 16
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA frontalni,
stjecanje znanja o odredbama individualni
Versajskog mirovnog ugovora, stjecanje znanja o
meunarodnim odnosima imetoda
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI usmenog
teritorijalnim izlaganjauspostavljenim
promjenama i razgovora, metoda rada
nakon Prvog
na tekstu, uloge
svjetskog rata, uoavanje historijske demonstracija, analiza slikovnog
i ciljeva djelovanja materijala,
Drutva naroda
NASTAVNA SREDSTVA kritikog stava udbenik,
I POMAGALA
razvijanje historijska karta,
kod uenica/uenika, dodatna
ocjena literatura
poloaja velikih sila i
uvianje mogunosti privrednog i drutvenog razvoja Evrope nakon Prvog
ODGOJNI
svjetskog rata, naglaavanje
PRIJEDLOG ARTIKULACIJEvanosti rjeavanja nesporazuma
NASTAVNOG ASA mirnim putem i
dogovorom, razvijanje tolerancije
UVOD razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje
samostalnog rada uenica/uenika sa zidnom kartom, vjebanje snalaenja u
FUNKCIONALNI
Uvod u novu nastavnu jedinicu moe se obraditi pitanjima kojima uenice/uenici trebaju povezati
vremenu i prostoru, razvijanje kritikog miljenja, opisivati, objanjavati, povezivati
znanja iz prethodno obraenih nastavnih lekcija: Kako i kada je okonan Prvi svjetski rat? Kakve je
gradivo, donositi zakljuke
promjene rat izazvao u Rusiji? Objasni promjene koje je rat uzrokovao u Osmanskom carstvu, Austro-
Ugarskoj i Njemakoj. Ukratko opii posljedice Prvog svjetskog rata.
Od uenice/uenika emo zatraiti da proita uvod u nastavnu jedinicu U/39. Nakon toga emo
napisati naslov na tablu: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja objasnit emo Versajski mirovni ugovor koji je predstavljao konani
zavretak Prvog svjetskog rata i potvrdu rezultata koji su njime postignuti. Nakon toga predstavit emo
pojedinane mirovne ugovore potpisane sa svim poraenim zemljama. Akcenat emo staviti na poloaj
i odredbe mirovnog ugovora sa Njemakom, objanjavajui posljedice ovako postignutog ugovora na
dalji razvoj politikih prilika u ovoj zemlji. Da bi provjerili da li su uenice/uenici zapamtili izloeno
postavit emo nekoliko pitanja: Gdje je odrana mirovna konferencija? Koje su zemlje vodile glavnu
rije na konferenciji? Zato je nazvana Versajska mirovna konferencija? Kako je Njemaka kanjena
za Prvi svjetski rat? Potom emo uputiti uenice/uenike da pogledaju sliku demonstracija u Njemakoj
protiv mira u Versaju, kao i tabelu mirovnih ugovora U/40. Pitamo: Kako su kanjene ostale lanice
Centralnih sila? Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
U drugom dijelu asa uenice/uenike emo upoznati sa suprotnostima Versajskog sistema koji su
doveli do zaotravanja odnosa meu velikim silama. Posebno emo naglasiti zato mnoge drave, bilo
poraene
o ili pobjednice,
nametnutim obavezama nisu bile zadovoljne
Njemakoj U/41. versajskim
Zatim emosistemom. Prokomentirat
obraditi podnaslov emo
Drutvo karikaturu
naroda. Vano je
objasniti organizaciju ove meunarodne asocijacije te ciljeve koji su pred njom postavljani. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike historijska itanka U/42, nakon ega emo izvriti
njegovu analizu. Neka od moguih pitanja su: ta je Vilson rekao o sklapanju ugovora o miru? Kakav
je stav zauzeo prema pomorskoj plovidbi, ekonomskom razvoju, naoruanju? ta je zahtijevao za
Rusiju, aPLAN narode |Austro-Ugarske?
ta zaTABLE GRAFOFOLIJEVilson je takoer predloio osnivanje organizacije koja e
tititi nezavisnost malih i velikih drava.MIROVNI
VERSAJSKI Kako se UGOVOR
zvala ta organizacija? Najvanije podatke otkrivat
I DRUTVO NARODA
emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
- u Parizu je od 18. januara do 28. juna 1918. odrana mirovna konferencija
-ZAVRNI DIOvodili su predstavnici Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije bez predstavnika komunistike
glavnu rije
Rusije
- mirovni ugovordijelu
U zavrnom s Njemakom potpisan
jo jednom je 28.
ponoviti juna 1919.injenice
najvanije godine u iz
dvorcu Versajjedinice
nastavne kod Pariza"Versajski
koju smo obradilimir"
-kakoodredbe:Njemaka je proglaena glavnim krivcem za rat,
bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. oduzeti su joj dijelovi teritorija i sve kolonije,
ograniene su joj vojne snage, morala je platiti veliki dio ratne odtete
- na slian
Opii kadnain,
i kakoalisu
u manjoj
voenimjeri kanjeni
mirovni su i njemaki
pregovori saveznici
u Parizu?
- Vilsonovih 14 taakaprogram za poslijeratno
Objasni zato se ustalio izraz "Versajski mir" sreivanje odnosa meu narodima u Evropi i svijetu
- Drutvo narodaglavni
Navedi obaveze koje su cilj:ouvanje
versajskim mira i razvijanje
mirom meunarodne
nametnute saradnjesjedite u enevi (vicarska)
Njemakoj.
- Drutvo naroda
Obrazloi se pokazalo
suprotnosti neuspjenim
proizale zbog suprotnosti
iz versajskog sistema. interesa velikih sila
- Na iju inicijativu je osnovano Drutvo naroda, kada i s kojim ciljem?
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
uenica/uenika ocijeniti. Domaa zadaa po uputama u udbeniku na strani 42. 13
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: .11.2015/16.
Predmet: Historija razred: 9. Redni broj asa: 17.
Nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Svjetska ekonomska kriza

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA frontalni,
stjecanje znanja o tokovima individualni
privrednog razvitka Evrope nakon Prvog svjetskog
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI metoda usmenog
rata, usvajanje znanja o uzrocima, izlaganja i razgovora,
toku i posljedicama metoda krize,
velike ekonomske rada
upoznavanje novih pojmova na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA kritikog odnosaudbenik,
I POMAGALA
razvijanje dodatna literatura
prema prekomjernoj potronji i reklamnoj industriji,
ODGOJNI
razvijanje osjetljivosti prema problemu nezaposlenosti i njegovim posljedicama
razvijanje sposobnosti
PRIJEDLOG uoavanja uzrono-posljedinih
ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA veza, vjebanje samosta-
FUNKCIONALNI
lnog rada na tekstu
UVOD

Ukratko emo ponoviti nastavne sadraje koji su povezani sa dananjom nastavnom jedinicom.
Neka od moguih pitanja su: Opii najznaajnije tehnike izume u svijetu koji su se desili na prijelazu
iz 19. u 20. stoljee. Kako su oni utjecali na ubrzani razvoj industrijske proizvodnje? Potom emo
zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/43, nakon ega emo napisati naslov:
Svjetska ekonomska kriza

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predoit emo uzroke, tok i posljedice velike ekonomske krize koja
je svijetom vladala u razdoblju 1929-1933. godine. Krah Njujorke berze 24. oktobra 1929. godine
oznaava poetak ekonomske krize, a financijski poremeaji u SAD-u, uskoro su se odrazili i na ostale
zemlje svijeta. Analizom slikovnog materijala iz udbenika uenicama/uenicima emo pribliiti
posljedice ekonomske krize na svakodnevni ivot ovjeka. Upuujemo na analizu grafikog prikaza
opadanja industrijske proizvodnje i porasta broja nezaposlenosti U/45. Nakon toga zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/46 to e omoguiti stjecanje
dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju.
Na kraju obrade nastavne jedinice uenicama/uenicima treba objasniti mjere zahvaljujui kojima
je ekonomska kriza prevaziena.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika.
- Koji su uzroci svjetske ekonomske krize?
- Objasni zato se kriza iz SAD-a proirila na itav svijet?
- Koje evropske zemlje su bile najvie pogoene krizom?
- Navedi koje privredne grane je zahvatila ekonomska kriza i njene posljedice.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE


- Opii reforme koje je poduzeo ameriki predsjednik Ruzvelt za izlazak iz krize.
SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
-uenica/uenika
razvoj potroakog drutva
ocijeniti. tjerao
Domaa je privatne
zadaa poduzetnike
po uputama U/46. da stalno poveavaju proizvodnjurezultat:
ogromna koliina robe koja se sve manje prodavalaroba se gomilalacijene padaletvornice smanjivale
ili potpuno obustavljale proizvodnjuradnici ostajali bez poslaposljedica: glad, siromatvo, trajkovi...
- slom Njujorke berze, oktobra 1929. godine, oznaio je poetak ekonomske krize koja je trajala od 1929. do
1933. godine
- najprije je zahvatila SAD, a odale se prenijela u sve dijelove svijeta u kojima su bile prisutne amerike
investicije i kapital
- U Evropi je kriza najvie pogodila Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju
- ameriki predsjednik, Franklin Delano Ruzvelt pokrenuo je 1933. program reformi za izlazak iz
krizedravni intervencionizam (drava kontrolira dio privrednih procesa te formiranje cijena)opsean
program javnih radova (porast zaposlenosti) kraj ekonomske krize 14
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: .11.2015/16.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: 18.
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA frontalni,saindividualni
upoznavanje uenica/uenika politikim i privrednim prilikama u
OBRAZOVNI izvanevropskim zemljama metoda
NASTAVNE METODE izmeu dva usmenog izlaganja
svjetska i razgovora,
rata, stjecanje metoda
znanja rada
o stanju u
islamskim zemljama i arapskom na tekstu, demonstracija,
svijetu u ovom perioduanaliza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
razvijanje udbenik,
kritikog miljenja, dodatna
razvijanje literatura,odnosa
pozitivnog karta prema nenasilnom
ODGOJNI otporu, osuda militarizma kao agresivnog spoljnopolitikog programa, osuda
teritorijalnih
PRIJEDLOG pretenzija i osvajakih ratova
ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje logikog razmiljanja i
FUNKCIONALNI
UVOD uoavanja slinosti i razlika historijskih procesa, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza
Prije obrade novog gradiva pregledaemo domau zadau. Potom emo zamoliti uenicu/uenika
da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/47. Moemo postaviti pitanja: ta je omoguilo pojavu
antikolonijalnih pokreta u porobljenim zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike? ta je bio njihov cilj?
Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata

GLAVNI DIO
Uenice/uenike podijeliti u nekoliko grupa. Svaka grupa e obraditi po jedan podnaslov iz
dananjePLAN TABLE
nastavne | GRAFOFOLIJE
jedinice.

I. grupa: Indija IZVENEVROPSKE ZEMLJE IZMEU DVA SVJETSKA RATA


II. grupa: analiza
Indija
teksta iz rubrike historijska itanka
Kina
U/48, uz odgovore na postavljena
Japan
pitanja
III. grupa: Kina
IV. grupa: Japan
- najvea britanska kolonija - Kuomitangnacionalnooslobodi- - nakon Prvog svjetskog rata
V. grupa: raspad osmanskog carstva i arapske zemlje
laki pokret protiv dominacije mo Japana naglo je porasla
- indijski
VI. nacionalni
grupa: kongresMaha-
SAD i zemlje Latinske Amerike
tma Gandizahtjevi za nezavi- stranih silaSun Jat Sen1911 (privreda se ubrzano razvijala)
snoupasivan otpor Kina proglaena Republikom
Svaka grupa e (graanska
samostalno uz pomo udbenika obraditi svoj - Japanska
zadatakvojska je postalavlastitih
uz pravljenje
neposlunost, neodupiranje nasi- - 1921. osnovana KP Kine veoma utjecajnadominantna
zabiljeki. Nakon toga e po jedan predstavnik svake grupe uraeno predstaviti odjeljenju. Najvanije
lju, bojkot britanske vlasti i robe)
zabiljeke zapisuju se na tablu, dok ih ostali prepisuju
- 1925. vostvo u svoje sveske. uloga u drutvu (militarizam)
Kuomitanga
- bezuspjeni pokuaji Britanaca da zalagala se za agresivniju
preuzima ang Kaj ek
reformama umire zemlju vanjsku politiku program:
progoni komuniste1927. izbi-
ZAVRNI DIO ja graanski rat1931. Japan
"Azija Azijcima!"
- 1934. na elo Indijskog naciona-
lnog kongresa doao je Davaha- napada Kinu to ujedinjuje dvije - 1930-ih, Japan zapoeo sa
Ocijeniti pojedine izlagae, ali i lanove grupa (ako nismo sigurni u pojedinano znanje svih lanova
rlal Nehru koji je nastavio suprotstavljene strane1937. osvajanjem KineOsuda
grupe, za dodatnu provjeruborbu za postavit
znanja, zapoeo emo pitanje ili dva lanu grupe
odbrambeno-oslobodi- Drutvakojeg elimo ocijeniti).
naroda1933. Japan Za
nezavisnost
domau Indije uenice/uenici
zadau e odgovoriti na pitanja
laki rat protiv Japana istupa iz te organizacije pojedinim
U/51. Takoer
uenicama/uenicima moemo dati i referat o Mahatmi Gandiju
Osmansko carstvo i arapske zemlje SAD i zemlje latinske Amerike

- nakon prvog svjetskog rata - privreda SAD-a prolazila je kroz


Osmansko carstvo je pretrpjelo novu industrijsku revoluciju uz
velike teritorijalne gubitke veliki napredakvisok ivotni
- 1919. Grka je okupirala Anadoliju standard stanovnitvarazvoj
Turci podiu ustanak pod potroakog drutva
vostvom Mustafe Kemal-pae - u vanjskoj politici SAD ostaju po
- 1922. Grci su protjerani poslje- strani i ne mijeaju se u
dnji osmanski sultan Mehmed VI je dogaaje u Evropi (politika
abdicirao1923. proglaena je re- izolacionizma)ire svoj uticaj
publika Turskanizom reformi u zemljama latinske Amerike
izgraena je u modernu dravu program: "Amerika Amerika-
ncima!

15
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2015/16.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: 18.
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Zemlje liberalne demokracije i socijalizam u Rusiji

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA upoznati uenice/uenike frontalni, individualni
s osnovnim obiljejima liberalne demokracije, usvojiti
NASTAVNE METODE metoda usmenog
znanja o dobrim i loim stranama izlaganja
demokracije, i razgovora,
usvojiti demonstracija,
znanja o borbi za pravo
OBRAZOVNI
glasa ena i sufraetkinja, analiza slikovnog
stjecanje materijala
znanja o pojavi socijalizma u Rusiji i
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
totalitaristikoj diktaturi J.V.udbenik,
Staljina u dodatna
SSSR-u literatura
razvijanje pozitivnog, ali i kritikog stava prema demokraciji, razvijanje negativnog
stava prema antidemokratskim
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE tenjama, razvijanje ASA
NASTAVNOG potovanja prema borcima za
ODGOJNI
graanska prava ena, osuda graanskog rata, osuda totalitarizma i diktature u
UVOD bilo koje svrhe, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima
vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada na historijskom izvoru,
FUNKCIONALNI
Obradu noverazvijanje
nastavne sposobnosti loginogemo
jedinice zapoet razmiljanja,
tako touoavanje uzrono-posljedinih
emo zapisati veza
na tablu tri pojma:
aristokracija (vladavina manjine), demokracija (vladavina veine), tiranija/diktatura (vladavina
pojedinca). U razgovoru s uenicama/uenicima zatrait emo njihovo miljenje o navedenim
drutvenim ureenjima. Nakon toga emo najaviti nastavnu jedinicu Zemlje liberalne demokracije i
socijalizam u Rusiji, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/52.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstaviti osnovna obiljeja liberalne demokracije (potivanje
ustava, vladavinu prava i slobodu pojedinca). Uputit emo uenice/uenike da pogledaju dijagram
trojne podjele vlasti U/52. Pitamo: Zato je za uspjeno funkcioniranje vlasti potrebna kontrola? ta
misli, da li bi slubenici vlasti uspjeno, savjesno i tano izvravali svoj posao bez kontrole? Zatim
emo objasniti kako se organi vlasti meusobno kontroliraju. Drugi nain kontrole vlasti je proces
izbora. Naglasit emo zato su izbori vani u procesu kontrole vlasti. Potom emo neto rei o trinoj
privredi i poloaju graana u zemljama liberalne demokracije nakon ega emo pitati uenice/uenike
ta misle o sudjelovanju ena u politici? Objasniti im da u ranijem periodu ene nisu imale pravo glasa,
pa prema tome nisu mogle ni sudjelovati u procesu donoenja vanih dravnih odluka. Pitamo:
Moemo li govoriti o demokraciji tamo gdje ene nemaju pravo glasa? Da li vam je danas poznata
neka ena iz svijeta politike? Objasnit emo pojam sufraetkinje pri emu emo uenice/uenike
uputiti na fotografiju U/53.
U drugom dijelu asa predstavit emo socijalistiki (komunistiki) drutveni sistem koji je
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
uspostavljen u Rusiji. Uenice/uenike treba upoznati sa uzrocima i posljedicama graanskog rata u
ZEMLJEi LIBERALNE
toj zemlji, nastankom SSSR-a DEMOKRACIJE
dolaskom Staljina I SOCIJALIZAM
na vlast te uspostavljanjuUi RUSIJI
posljedicama njegove
diktature. Pri tome emo analizirati pripadajui slikovni materijal odgovarajui na postavljena pitanja.
Nakon toga zamolit emo uenice/uenike da u tiini proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/56
Liberalna demokracija
uz napomenu da na temelju proitanog trebaju izvui vlastiti zakljuak o vremenu Staljinove vladavine.
- demokracija vladavina veine
- liberalizam podrazumijeva potivanje ustava, odnosno vladavinu prava i slobodu pojedinca
- elementi kontrole vlasti u zemljama liberalne demokracije su:
a) redovni viestranaki izbori
b) trodioba vlasti
ZAVRNI DIO(izvrna, zakonodavna i sudska)
- sufraetkinje - Pokret za prava ena
Ponavljanje i sumiranje znanja Pojavaiz
socijalizma u Rusijijedinice
ove nastavne i Staljinov teror
uenice/uenici e obaviti tako to e
-usmenim
nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, vlast u Rusiji preuzeli su boljevici/komunisti
putem odgovoriti na pitanja iz udbenika. Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema
- boljevici su zaveli socijalizam, kao prvu fazu komunistikog drutva
stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.
- socijalizam je privredni i drutveni poredak zasnovan na drutvenom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju
- Nema Za domau
privatne zadau
svojine, trineuenicama/uenicima dati da pogledaju flm Bijeg iz Gulaga reisera J.
privrede niti politikih stranaka.
Levina i P. Weira (U/56) pri emu e morati da: razmisle
- socijalizam predstavlja prijelaznu fazu od kapitalizma ka komunizmu i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne
zato im je ba to najvanije; razmisle i zapiu koje
- komunizam je teorijski zamiljen kao vrlo razvijen privredni sistemznanje mogu povezati
u kojem se sproizvodi
filmom; unavedu
izobilju koji se
(svako
osjeaji javljaju u njima nakon pogledanog
prema sposobnostima, a svakom prema potrebi) filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti
-stav o filmu
od 1922. te objasne
sovjetska zato
Rusija tako misle
je u skladu s mnogonacionalnim sastavom stanovnitva dobila ime Savez sovjetskih
socijalistikih republika (SSSR)
- nakon Lenjinove smrti (1924) na elo SSSR-a dolazi Josif Visarionovi Staljin.
- Staljin je uspio stvoriti jaku totalitarnu dravu (nema nikakvih sloboda niti prava, drava sve kontrolira)
- progonio i zatvarao politike protivnike (staljinizam) 16
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA uvianje veze izmeu teke frontalni, individualni
privredne situacije i porasta utjecaja ekstremnih
NASTAVNE METODEpolitikih programa i rjeenja, metodastjecanje
usmenog znanja
izlaganjao i uspostavljanju,
razgovora, demonstracija,
razvoju i
OBRAZOVNI
karakteristikama faizma analizau Italiji slikovnog
i nacizma materijala
u Njemakoj, stjecanje znanja o
nasilnim
NASTAVNA SREDSTVA politikim programima
I POMAGALA i metodama
udbenik, faista
grafoskop, i nacista
dodatna literatura
osuda faizma i nacizma, osuda kulta linosti, razvijanje kritikog odnosa prema
ODGOJNI
historijskim
PRIJEDLOG dogaajima i linostima, NASTAVNOG
ARTIKULACIJE osuda rasizma ASA
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza i loginog
FUNKCIONALNI
UVOD zakljuivanja

U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom.
Mogua pitanja su: Kakvi su politiki sistemi vladali u zemljama Evrope i svijeta nakon Prvog svjetskog
rata? ta je totalitarna drava, odnosno totalitarizam? Po emu SSSR ubrajamo u totalitaristiku
dravu? ta zna o teroru koji je provodio Staljin nad svojim stanovnitvom? Koji je bio cilj Staljinova
staljinova terora? Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo dva sluaja totalitaristikih drava,
a to su Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo zamoliti
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/57.

GLAVNI DIO
Uenicama/uenicima emo predstaviti privredne i politike procese u Italiji nakon zavretka
Prvog svjetskog rata. Treba naglasiti da je privredna kriza pomogla razvitak faistikog pokreta u ovoj
zemlji. Pojasniti nain nain preuzimanja vlasti od strane faista i promjena koje su nastale kao rezultat
tog dogaaja. Uputiti uenice/uenike na fotografiju faistikog simbola fasces U/57, pri emu e oni
sami proitati tekst ispod fotografije. Nastavljamo izlaganjem gradiva o usponu faista i dolasku Benita
Musolinija na vlast u Italiji (pohod na Rim). Upuujemo: pogledajte fotografiju Musolinija sa
crnokouljaima U/57. Od uenica/uenika traimo da odgovore na postavljeno pitanje. Potom
nastavljamo sa izlaganjem u kojem emo istai proces uspostavljanja totalitarne talijanske drave u
kojoj je vladao faistiki teror. Naglasiti ciljeve i ideje faista. Definisat emo nove pojmove: diktatura,
propaganda. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
PLAN TABLE
U nastavku obrade|nastavne
GRAFOFOLIJEjedinice zamolit emo uenice/uenike da se prisjete kakva je bila
ekonomska situacija u Njemakoj nakon Prvog
FAIZAM svjetskog
U ITALIJI rata? Objasniti
I NACIZAM U NJEMAKOJ da je takvo stanje pogodovalo
jaanju Nacionalsocijalistike radnike partije na elu sa Adolfom Hitlerom koja je zagovarala
ekstremna politika rjeenja. Uenicama/uenicima emo predstaviti razvoj nacizma i njegove
Faizam u Italiji
osnovne karakteristike, te nain dolaska nacista na elo Njemake. Uputit emo ih na fotografije U/58.
- Italija je nakon
uvrivanju 1918. bila
nacista zahvaena
na vlasti velikom
(zabrana radaprivrednom,
politikim drutvenom
strankama,, i politikom krizommoi u rukama Adolfa
koncentracija
i- uU/59.
takvoj
pri emu
situaciji
escenu
na
sami proitati
stupa
tekst
Benito
ispod,
Musolini
a 1921.
koji
potomosniva
usmeno odgovoriti
Faistiku
na stranku
narodnu
postavljena pitanja. Isto
Hitlera,
emo nadzor
uraditi i nad svim
itajui dijelovim
tekst iz drutva...).
rubrike historijskaObjasnit
itanka, emo
nakon ideologiju
ega antisemitizma,
nastavljamo ideologijuonasilja
sa izlaganjem
- Faisti su 1922 godine izvrili mar na Rim, nakon kojeg su preuzeli vlast u zemljiMusolini uzima titulu Due
i obraun s Jevrejima i drugim nacionalnim manjinama te komunistima. Posebnu panju emo skrenuti
(voa)
na Nirnberke
- faisti zakone
su zaveli teror nad 1935. i kristalnureima
svim protivnicima no, tokom koje su nacisti vrili organizovano nasilje nad
Jevrejima. Sliku zapaljene sinagoge
- smatrali su da su Talijani superiorni u odnosu naU/60 moemo iskoristiti
druge narode. Zbogda napravimo
toga su nastojaliparalelu sa svjetskom
Italiju uiniti ruenjem
vjerskih objekata u Bosni
velesilom sa brojnim kolonijama i Hercegovini tokom rata 1992-1995. godine. Nastojaemo razviti dijalog da li
se paljenje vjerskih objekata moe iim opravdati Nacizam ui Njemakoj
koji je cilj tog ina? Uenice/uenike upuivati i na
ostali pripadajui
- ponienje slikovni materijal
koje je Njemaka doivjela pri emu
nakon prvogemo traitirata,
svjetskog od njih da sami itaju
te siromatvo, tekst i iodgovaraju
glad, inflacija na
nezaposlenost,
postavljena
pogodovali su pitanja.
jaanjuNajvanije podatke otkrivat
Nacionalsocijalistike radnikeemo na koju
partije ve pripremljenoj grafofoliji.
je predvodio Adolf Hitlerskraeno nacisti i
nacizam
- nacisti su naglaavali superiornost svoje tzv. arijevske rase nad drugim rasama, naroito nad Jevrejima,
Romima i Slavenimarasizam
ZAVRNI DIO
- svoj uspon su doivjeli poetkom 1930-ih privlanim obeanjima osiromaenim Nijemcima
- nacisti su
U na izborima dijelu
zavrnom 1932. osvojili najvei broj
asa nekoliko glasova1933. emo
uenica/uenika Hitler postaje
ocijenitikancelar
prema Njemakezapoinje
stepenu pokazane
vladavina Jo
aktivnosti. nasilja (vojnoemo
jednom krilo stranke
ponovitismeekouljai)1934.
najvanije injenice izHitler je postao
nastavne predsjednik
jedinice koju smorepublike
obradili ikako
ujedno
bi
zapovjednik vojske (preuzima svu vlast u zemlji)slubena titula firer (voa)
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
- nacisti ukdaju sva graanska prava i slobodezavode teror prema nacionalnim manjinama, naroito prema
nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/61. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje
Jevrejima1935. donose Nirnberki zakon kojim su Jevrejima oduzeta sva graanska pravauslijedilo je
mogu pogledati
njihovo sistematskofilm unitavanja
Hitler raanje
irom zla, u reiji(kristalna
Njemake Christiana
no).Duguaya. 17
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA upoznavanje uzroka, tokafrontalni, individualni
i posljedica panskog graanskog rata, stjecanje
NASTAVNE METODE metoda usmenog
znanja o meunarodnim suprotnostima izlaganja izmeu
i sukobima i razgovora,
dva demonstracija,
svjetska rata,
OBRAZOVNI
upoznavanje uenika sa analiza
italijanskom
slikovnog
okupacijom
materijalaAlbanije i Etiopije te prvim
NASTAVNA SREDSTVA osvajanjima Njemake
I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta
osuda graanskog rata u paniji, te faizma i nacizma, osuda teritorijalnih
ODGOJNI pretenzija i osvajakih ratova, razvijanje stavova o pravima svih naroda na
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE
samoopredjeljenje, razvijanje kritikogNASTAVNOG
miljenja ASA
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje
UVOD
FUNKCIONALNI samostalnog rada uenika sa tekstom, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih
podataka, vjebanje analize historijskog izvora
U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom.
Obrazloiti da su suprotnosti versajskog sistema jedan od glavnih razloga pojave faizma u Italiji i
nacizma u Njemakoj. Pitati uenice/uenike da se prisjete zbog ega to versajski mir odnosno sistem
nije odgovarao Njemakoj, a zbog ega Italiji? Traiemo da objasne uspon faizma u Italiji i nacizma
u Njemakoj. Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo jednu dravu u kojoj je faizam odnio
pobjedu, kao i meunarodne suprotnosti koje su tridesetih godina 19. stoljea trasirale put u Drugi
svjetski rat. Zapisat emo naslov na tablu, Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat, a potom
emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/62.

GLAVNI DIO

Podnaslov Graanski rat u paniji obradiemo metodom usmenog izlaganja, razgovora i rada na
tekstu. Uenice/uenike emo upoznati sa uzrocima, tokom i posljedicama panskog graanskog rata,
te stanjem u paniji u to vrijeme. Predstavit emo odnos suprostavljenih strana i tok ratnih operacija u
vrijeme trajanja sukoba, kao i odnose velikih sila prema tom sukobu. Posebnu panju emo posvetiti
ulozi Njemake u ratu i posljedicama koje je tok ratnih deavanja imao na dalje meunarodne odnose.
Uenice/uenike emo upuivati na slikovni materijal sa zadatkom da itaju tekst ispod njega, a tamo
gdje imaju pitanja traiemo da na njih odgovore usmeno. Pri tome emo naglasiti da emo aktivne
uenice/uenike i ocijeniti. Definisat emo nove pojmove peta kolona i internacionalne brigade. Na
kraju obrade ovog podnaslova istaknut emo da su u internacionalnim brigadama u paniji uestvovali
i dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine meu kojima su najpoznatiji Blagoje Parovi i Fadil Jahi panac.
Odrediti U dvije
drugomuenice
dijeluili asa
dva uenika
objasnitkoji
emoe za idui as pripremiti
teritorijalnu ekspanzijureferat o njima.
faistikih zemalja u meuratnom
periodu. Objasnit emo italijansku okupaciju Albanije i Etiopije i nemo Drutva naroda kao poticaj
Hitleru za njegova osvajanja. Posebnu panju posvetit emo slikovnom materijalu i njegovoj analizi
ime emo PLAN TABLE
stei dodatna | GRAFOFOLIJE
saznanja o irenju Italije i Njemake u navedenom periodu. Odnos ostalih
velikih sila, prije svih Velike Britanije i Francuske
MEUNARODNE SUPROTNOSTI prema Ispoljnoj
SUKOBIpolitici
PUT Ufaistike
NOVI RATItalije i nacistike
Njemake objasnit emo na osnovu primjera anlusa Austrije i Minhenskog sporazuma.
Uenice/uenici e analizirati karikaturu U/65, kao i citat britanskog premijera embrlena: vjerujem da
-jegodine
to mir1931. u paniji
za cijelu nau ukinuta monarhija
epohu U/65. i Posebno
uspostavljena republikarepublikanska
je vano da spomenemo sporazum vlada zapoela je sprovoditi
o nenapadanju
brojne Hitlera
izmeu reformei Staljina
suprotneizinteresima crkve,
1939. godine. zemljoposjednika
Traiemo i industrijalacauz
od uenica/uenika njihovunauenog,
da na osnovu pomo general
sami
Francisko Franko-pobornik faizma, organizirao je 1936. pobunu protiv republikanske
zakljue, hoe li se Hitler pridravati dogovora? Na kraju obrade nastavne jedinice zamolit emo vlasti u zemlji time je
uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/66, nakon ega emo ukljuitii
zapoeo graanski rat u kojem republikance pomau dobrovoljci iz cijelog svijeta, dok Franka pomau Hitler
Musolini1939. pobjeda Franka i uspostava faizma u paniji
cijeli razred u njegovu usmenu analizu.
- oktobra 1935. Italija napala, a potom i osvojila Etiopiju (1936) 1939. okupirala i anektirala Albanijuslaba
reakcija Drutva naroda
ZAVRNI DIO
- godine 1935. Hitler je uveo opu vojnu obavezunova reorganizacija vojske (Vermaht)putem plebiscita
pripojio Sarsko podruje1936. Hitler je okupirao demilitariziranu Rajnsku oblast1938. ulazi u Austriju koju je
U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
potom pripojio Njemakoj (anlus)Minhenskim sporazumom Njemakoj predata Sudetska oblast (dio
aktivnosti. Jo jednomStaljin
ehoslovake)1939. emoi ponoviti najvanije
Hitler su zakljuili injenice izugovor
desetogodinji nastavne jedinice koju
o nenapadanju smo
(tajni obradili
dodatak kako
o podjeli
biPoljske
provjerili stepen usvojenog
te sovjetskoj znanjaLitvanije
okupaciji Estonije, kod uenica/uenika. Otkloniti,
i Letonije) osiguravi se s odnosno pojasniti
istoka Njemaka eventualne
je bila spremna
nejasnoe.
za rat Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/66. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje
mogu pogledati film Zemlja i sloboda, reisera Kena Loacha. 18
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA upoznavanje uenica/uenika frontalni, individualninauke, tehnike i kulture u svijetu
sa razvojem
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODE metoda usmenog
izmeu dva svjetska rata, usvajanje izlaganja
i analiza novih i razgovora, demonstracija,
pojmova
uvianje stalnog napretka analiza slikovnog
ovjeanstva, materijala
razvijanje osjeaja za nauna otkria i
NASTAVNA SREDSTVA
ODGOJNI njihovuI POMAGALA udbenik,
vanost u savremenom dodatna
svijetu, literatura
razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturi
i umjetnosti, razvijanje estetskih vrijednosti
vjebanje rada na
PRIJEDLOG tekstu, vjebanje
ARTIKULACIJE analize slikovnog
NASTAVNOG ASA materijala, vjebanje
FUNKCIONALNI
uoavanja uzrono-posljedinih veza
UVOD

Uvodni dio moe se realizirati tako to emo pripremiti fotografije na kojima e biti predstavljeni
najvei predstavnici naunog, tehnikog i kulturnog stvaralatva u razdoblju izmeu dva svjetska rata
(putem projektora ili grafofolije). Podsjetit emo uenice/uenike na promjene koje je svijet doivio
pojavom predstavljenih linosti nakon ega emo najaviti temu dananje nastavne jedinice. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod U/67, nakon ega emo zapisati naslov na tablu.

GLAVNI DIO
Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata obradit emo metodom rada
na tekstu kako bi uenici i dalje razvijali sposobnost uoavanja bitnog i samostalne interpretacije
nauenog. Podnaslovi u udbeniku sluit e nam kao uporine take didaktikih koraka. Nakon svakog
podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti na pitanja u udbeniku U/71 i analizirati pripadajui
slikovni materijal kako bi proirili znanje. Ukoliko je potrebno postavit emo i potpitanja. Najvanije
podatke zapisat emo na tablu. Vano je da uenici sudjeluju u izradi plana table i na taj nain oblikuju
saete formulacije.
Uz prvi i trei podnaslov u udbeniku nalazi se rubrika historijska itanka iz koje emo analizirati
oba teksta koja se tu nalaze U/68. i U/71.

ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/71. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje
mogu pogledati film Svjetla velegrada, reisera Charlesa Chaplina

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE


NAUKA, TEHNIKA I KULTURA IZMEU DVA SVJETSKA RATA

- ljudsko stvaralatvo se ubrzano razvijaatomska fizika (proces fizije i fuzije)medicina (Aleksandar Fleming
pencilin) hemija (pronalazak plastike, najlona, umjetne gume i dr)...
- nagli razvoj automobilske industrije i tehnologijeiroka upotreba televizije, radia i kuanskih aparata
- umjetnost: nadrealizamknjievnost (Ernest Hemingvej, Tomas Man, Franc Kafka...), slikarstvo (Salvador Dali,
Pablo Pikaso)
- razvoj filmaHolivud (Merlin Ditrih, Greta Garbo, Ingrid Bergman, arli aplin)
- crtani filmovi: Volt Dizni (Alisa, Miki Maus...)

19
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939.-1945.)
nastavna jedinica: Poetak i tok Drugog svjetskog rata do 1941. godine

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o njemakomfrontalni, individualni
napadu na Poljsku i prvim godinama Drugog
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI svjetskog rata, upoznavanje metoda usmenogirenjem
sa sovjetskim izlaganjanai razgovora, demonstracija
prostoru Baltika, stjecanje
NASTAVNA SREDSTVAznanjaI oPOMAGALA
nastanku Trojnog udbenik,
saveza i njegovom irenju nakarta
dodatna literatura, prostore Sredozemlja
razvijanje kritikog stava prema ratu kao odgovorima na meunarodne sukobe,
ODGOJNI razvijanje stava uenica/uenika prema ratnim stradanjima, ljudskim rtvama i
PRIJEDLOG
stradanju ARTIKULACIJE
materijalnih dobara NASTAVNOG ASA
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje vjetine
UVOD
FUNKCIONALNI analize historijske karte, vjebanje analize historijske karte, razvijanje loginog
Uvod u novumiljenja
nastavnu jedinicu zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova.
Mogua pitanja za ponavljanje mogu biti: Kakav su stav imale velike sile prema spoljnoj politici
Njemake i Italije uoi Drugog svjetskog rata? Koje teritorije je osvojio Hitler prije poetka rata?
Uenice/uenici e dio svojih odgovora pojasniti na zidnoj karti. Potom najavljujemo da emo
danas govoriti o novim hitlerovim osvajanjima kojima je zapoeo Drugi svjetski rat. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/75, nakon ega emo zapisati naslov na
tablu.

20
GLAVNI DIO

Na poetku obrade nove nastavne jedinice objasnit emo (uz pomo zidne karte) njemaki napad
na Poljsku 1. septembra 1939. godine i poetak Drugog svjetskog rata. Potrebno je naglasiti da je
njemaka armija primjenjivala novi nain ratovanja poznat pod imenom Blitzkrieg munjeviti rat, a koji
je bio omoguen zbog napretka vojne tehnike. Zahvaljujui tome u prvoj fazi rata ostvareni su ogromni
uspjesi i pokorena gotovo itava Evropa. Uputit emo uenice/uenike na fotografiju U/75, a potom
pitamo: kako je izgledao otpor Poljaka? Jesu li Poljaci imali neke anse u ovom ratu? Kakvo je bilo
njihovo naoruanje? Nakon toga emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike
historijska itanka U/76 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju. U
nastavku emo napomenuti i ulogu SSSR-a u napadu na Poljsku i njenu podjelu izmeu Njemake i
SSSR-a. Trait emo od uenica/uenika da pogledaju kartu podjele Poljske U/76, a potom emo pitati
da li neko zna zato je Staljin saraivao sa Hitlerom?
Podnaslov Proirenje SSSR-a uenice/uenici e samostalno itati, a potom odgovoriti na pitanja:
Kako je Staljin nastojao iskoristiti sporazum s Hitlerom? Opii teritorijalna proirenja SSSR-a na raun
Finske. Kako su baltike drave Estonija, Letonija i Litvanija ule u sastav SSSR-a? Koje teritorije je
Staljin uspio dobiti od Rumunije? Dio odgovora uenice/uenici e pojasniti na zidnoj karti.

U nastavku emo traiti od uenica/uenika da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska


itanka U/77, ime e stei dodatna saznanja o teritorijalnom proirenju SSSR-a. Nakon toga zajedno
emo odgovoriti na postavljena pitanja.
PLAN TABLE
U nastavku | GRAFOFOLIJE emo napomenuti da su nakon istoka, uslijedila njemaka
asa uenicama/uenicima
osvajanja na sjeveru i zapadu POETAK
Evrope. I TOK DRUGOG
Uz pomo SVJETSKOG
zidne karte objasnit RATA DO da
emo 1941.
je Hitler prije napada
na Francusku osvojio Dansku i Norveku (objasnit emo pojam kvisling). Nakon toga emo opisati
-njemako
napadom osvajanje
NjemakeFrancuske.
na Poljsku 1. Pojasnit
septembraemo 1939. ta je poeo
godine maino linija svjetski
je Drugi i kako rat
su je Nijemci zaobili
-osvajajui
munjevitizemlje Beneluksa.
rat (blitzkrieg) Bitno
Poljska je da inaglasimo
osvojena povlaenje
podijeljena izmeu francuskih
Njemake i britanskih snaga preko
i SSSR-a
-lukeSSSR okupirao
Denkerk Litvaniju,tog
i znaaj Letoniju i Estoniju za
povlaenja te dijelove
kasnijeFinske i Rumunije
formiranje slobodnih francuskih snaga pod
aprila 1940.
-komandom Njemaka
marala De jeGola.
napala Dansku i Norveku
Spomenut (ime Vidkuna
emo i ukljuenje Kvislinga-postalo
Italije u njemaki sinonim
napad za na domae
Francusku,
izdajnike)
nakon ega je uslijedila njena kapitulacija i podjela. Potom emo zajedno sa uenicama/uenicima
maja 1940.pripadajui
-proanalizirati Nijemci su zaobili
slikovnijake francuske
materijal odbrambene
te odgovoriti nautvrde
pitanja maino
koja seliniju i prekonalaze.
uz njega zemalja Beneluksa
prodrle u Francusku. U tom napadu prikljuila im se Italija
Podnaslov Bitka za Veliku Britaniju uenice/uenici e proitati samostalno, nakon ega emo
- ostaci britanskih i francuskih jedinica spaeni preko luke Denkerkgeneral arl De Gol
- 22.da
istai junasu1940.
upravo u toj bitci
Francuska Nijemci doivjeli
je u Kompienjskoj svojPariza
umi kod prvi potpisala
vei neuspjeh. Nakon
kapitulaciju: toga
sjever emo obraditi
okupirana
podnaslov Formiranje Trojnog saveza i rat na Sredozemlju. Vano
Francuska i jug viijevska Francuska sa marionetskom vladom marala Petena na elu je istai koje zemlje su inile Trojni
Savez. Ukratko emo opisati rat na Sredozemlju nakon ega
- juli 1940-maj 1941. zrana bitka za Veliku Britanijuprvi Hitlerov neuspjeh emo uz pomo zidne karte predstaviti
novu politiku kartu Evrope, uz napomenu koje su to bile neutralne zemlje u Drugom
- septembar 1940 Njemaka, Italija i Japan formirale Trojni savez kojem su se ubrzo prikljuile Maarska, svjetskom ratu.
Rumunija i Bugarska
- Italija neuspjeno ratuje u Egiptu i Grkojpomae joj Njemaka
-ZAVRNI DIO napad na Jugoslaviju koja je kapitulirala 17. aprila
6. aprila 1941.
- do sredine 1941. slobodne zemlje u Evropi su bile samo Velika Britanija i SSSR te neutralne zemlje
Uz vicarska,
vedska, pomo plana
Irska, table
Turska,uenice/uenici ereim)
panija (faistiki ukratko prepriati
i Portugal nastavnu
(faistiki reim) jedinicu. Nekoliko
uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti
eventualne nejasnoe.
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/80. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu
pogledati film Gospoa Miniver, reisera Wiliama Wylera. Takoer pojedinim uenicama/uenicima
moemo dati i referat o arlu De Golu

21
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945)
nastavna jedinica: Proirenje rata i formiranje antifaistike koalicije

TIP ASA
ZADACI NASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o proirenju frontalni,
Drugogindividualni
svjetskog rata, odnosno o napadu Njemake
NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja
na SSSR i ulasku SAD-a u rat, upoznavanje i razgovora,
uenica/uenika sa demonstracija
ulogom ena u
OBRAZOVNI udbenik, dodatna literatura, karta
NASTAVNA SREDSTVA Drugom I POMAGALA
svjetskom ratu, stjecanje znanja o znaaju i odredbama Atlantske povelje
te o stvaranju Antifaistike koalicije
razvijanje kritikogARTIKULACIJE
PRIJEDLOG odnosa prema historijskim
NASTAVNOG dogaajima,
ASA razvijanje osjeaja za
ODGOJNI veliki znaaj antifaistike koalicije u borbi protiv sila Trojnog saveza, osuda ratnih
UVOD razaranja
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje rada na
FUNKCIONALNI
Uvod u novuhistorijskoj
nastavnu karti, vjebanje
jedinicu zapoetusmenog izlaganja i formiranje
emo ponavljanjem gradiva sa vlastitih stavova
prethodnih na
asova.
Pomou zidne kartetemelju
podsjetit
dobivenih
emo uenice/uenike
informacija, vjebanje
na osvajanja
analize historijskih
sila Trojnogkarikatura
saveza od 1939. do
1941. Pitamo: Na koji nain je Njemaka ostvarila ogromne ratne uspjehe u prvoj fazi rata?
Uenice/uenici e se podsjetiti i znanja o paktu izmeu Hitlera i Staljina. Pitamo: ta je Hitler time
dobio? Potom najavljujemo da emo danas govoriti o proirenju rata i formiranju jo jednog vojno-
politikog saveza pod imenom Antifaistika koalicija. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo
zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/81.

GLAVNI DIO
Uenicama/uenicima emo uz pomo zidne karte predstaviti osnovne informacije o operaciji
Barbarosa i prodoru njemake vojske na teritoriju SSSR-a. Uputit emo ih da proanaliziraju karikaturu
U/81 i usmeno odgovore na postavljena pitanja. Zatrait emo od uenica/uenika da u paru potrae
odgovor na pitanje: Koji su razlozi doveli do propasti njemakih planova o osvajanju Moskve? (trebaju
navesti 2 do 3 razloga). Potom emo ih zamoliti da glasno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka
U/82 (odvojeno po jedan tekst), poslije ega e uslijediti njihova analiza. U nastavku asa
uenicama/uenicima emo objasniti razlog amerikog ukljuivanja u rat bombardovanje Perl
Harbura, pri emu emo se posluiti slikovnim materijalom iz udbenika. Potom emo istaknuti znaaj i
ulogu ena u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga emo objasniti reakcije demokratskih i napadnutih
zemalja i formiranje antifaistike koalicije izmeu velikih sila Velike Britanije, SAD-a i SSSR-a.
Zajedniki emo ocijeniti vanost Atlantske povelje koja e nam posluiti da uoimo vanost izmeu
nedemokratskih (faistikih) i demokratskih zemalja.

ZAVRNI DIO
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
PROIRENJE RATA I FORMIRANJE ANTIFAISTIKE KOALICIJE
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako
bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
- 22. juna 1941 Njemaka napala SSSR (operacija Barbarosa)najvei napad u historiji ovjeanstva
nejasnoe.
usmjeren u tri pravca: prema Lenjingradu (danas Sankt Peterburg), prema Moskvi i prema Ukrajini, Krimu i
Za domau
Kavkazu zadau
i izvoritima nafteodgovoriti
na obalamanaKaspijskog
pitanja U/84.
mora Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu
pogledati film Bitka za Moskvu, reisera Jurija Ozerova.njemaku
- Crvenoj armiji pomogla hladna ruska zima koja je zaustavila Takoermehanizaciju
pojedinim uenicama/uenicima
moemo dati i referat o Vinstonu erlilu
- u kontraofanzivi koja je uslijedila poetkom 1942. godine, njemake snage su odbaene 150-200 km
zapadno od Moskve
- 7. decembra 1941 Japan napada ameriku luku Perl Harbur na Havajima SAD ulazi u rat
- znaajna uloga ena u Drugom svjetskom ratu (rad u narodnim kuhinjama, bolnicama, aktivne i na prvim
borbenim linijama SSSR i Jugoslavija)
- 14. avgusta 1941 Ruzvelt (SAD), eril (Velika Britanija) i Staljin (SSSR) potpisali Atlantsku
poveljuodigrala veliku ulogu u okupljanju svih demokratskih zemalja u borbi protiv faizmapoetkom
1942. stvorena Antifaistika koalicija

22
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945)
nastavna jedinica: Velike bitke prekretnice u ratu i kapitulacija Italije

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o poecima frontalni, individualni
preokreta u Drugom svjetskom ratu (najvanije bitke:
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI metoda usmenog
Midway, El Alamein, Staljingrad), stjecanje izlaganja
znanja o i kapitulaciji
razgovora, Italije
demonstracija
i propasti
faizma
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA u Drugom svjetskom ratu
udbenik, karta, grafoskop, dodatna literatura
razvijanje osjeaja vanosti za antifaistiku borbu i velike rtve u borbi protiv
ODGOJNI faizma i nacizma, razvijanje radnih navika, vjebanje analize historijskih
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
karikatura
vjebanje rada sa slikovnim materijalom i kartama, vjebanje snalaenja u
UVOD
FUNKCIONALNI vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja, razvijanje
Uvod u nastavnu sposobnosti usmenog
jedinicu realizirat izraavanja
emo na nainuenika
da emo s uenicama/uenicima razgovarati o
njemakom napadu na SSSR, napadu Japana na SAD, Atlantskoj povelji i stvaranju antifaistike
koalicije. Potom emo najaviti rad u grupama koje e obraivati velike bitke prekretnice u ratu i
kapitulaciju Italije. Naglasiti da emo upravo o tome uiti na dananjem asu te emo napisati naslov
na tablu, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jednicu U/85.
Nakon toga emo podijeliti uenice/uenike u pet grupa koje trebaju odrediti svoje voe.

GLAVNI DIO
Zadaci za grupe.

I. grupa bitka kod Staljingrada U/85


II. grupa analiza historisjkih izvora u rubrici historijska itanka U/86
III. grupa bitka za otoke Midvej U/86
IV. grupa bitka kod El-Alameina U/87
V. grupa kapitulacija Italije U/87
Sve grupe trebaju uraditi sljedee: proitati zadani tekst, prepriati i objasniti ostalim
uenicama/uenicima zadani sadraj, predvidjeti teze za zapisivanje, pokazati na karti mjesta i
podruja o kojima tekstovi govore.
Grupe rade zadatak 15 minuta, a zatim voa izlae sadraje. Ocijeniemo rad grupe u skladu s
odraenim poslom. Gledaemo kako je izvrena podjela posla. Da li su sve uenice/uenici
sudjelovali, kako su prezentirali gradivo, je li bilo iznoeno s razumijevanjem, da li su teze jasne i
saete, kako su meusobno saraivali i slino. U ocjenjivanju nam moe pomoi i samoocjenjivanje
uenica/uenika i meusobno ocjenjivanje lanova grupe.

ZAVRNI DIO
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
Svaka grupa postavlja tri pitanja ostalim uenicama/uenicima da bismo vidjeli kakve rezultate
VELIKE BITKE PREKRETNICE U RATU I KAPITULACIJA ITALIJE
daje rad u grupi, prati li se rad svih grupa ili su uenice/uenici koncentrirani samo na svoju grupu.
Uenice/uenici koji su savladali sadraje drugih grupa bie ocijenjeni.
- juni 1942. poetak bitke za Staljingrad (danas Volgograd)prekretnica na istonom ratitunajkrvavija bitka
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/87. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu
u Drugom svjetskom ratu
pogledati film El-Alamein, reisera Enza Monteleonea. Takoer pojedinim uenicama/uenicima
- novembar 1942 poetak sovjetske protuofanzive unitena cijela njemaka 6. armija s oko 300 hiljada
moemo dati
ljudicrvenai referat
armija opreuzela
Ervinu inicijativu
Romelu. na istonom frontu
- juli 1943 bitka kod Kurska najvea tenkovska bitka u Drugom svjetskom ratu (Bitka elika)
- juni 1942 - bitka za otoke Midvej promijenila tok rata na Pacifikupoinje prevlast Amerikanaca
- juni 1942 bitka kod El Alameina britanske snage pod komandom generala Mongomerija zaustavile su
njemaku ofanzivu na sjeveru Afrike koju je predvodio general Romel Pustinjska lisica
- 10. jula 1943 savezniko iskrcavanje na Siciliju
- 8. septembra 1943. Italija potpisala bezuslovnu kapitulacijugeneral Badoljo objavio rat Njemakoj
- u sjevernoj i srednjoj Italiji formirana Savojska republika na elu s Musolinijem koji je krajem aprila 1945.
uhvaen i strijeljan od strane italijanskih partizana 23
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945)
nastavna jedinica: Zavrna faza rata kapitulacija Njemake i Japana

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o posljednjim frontalni,
vojnimindividualni
operacijama (Dan D, prodor Crvene armije s
NASTAVNE METODE istoka), stjecanje znanja ometoda usmenog izlaganja
konferencijama i razgovora,
u Teheranu i na Jalti,demonstracija,
upoznavanje
OBRAZOVNI
uenica/uenika sa kapitulacijom
analiza slikovnog
Njemakematerijala
i Danom pobjede te sa bacanjem
NASTAVNA SREDSTVA atomskih bombi na Japan iudbenik,
I POMAGALA njegovim dodatna
porazomliteratura, karta
razvijanje pozitivnog stava prema antifaistikoj borbi, osuda ratnih razaranja te
velikih ljudskih i materijalnih
PRIJEDLOG ARTIKULACIJEgubitaka,NASTAVNOG
osuda upotrebe atomskih bombi, osuda svih
ASA
ODGOJNI
u ratu poinjenih zloina, razvijanje pozitivnog stava prema velikim rtvama u
UVOD procesu osloboenja od faizma i nacizma
razvijanje loginog miljenja, razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i
FUNKCIONALNI
prostoru,jedinice
Obradu nove nastavne vjebanje analize
zapoet slikovnog
emo materijala
ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova, a koje
je povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Mogua pitanja u uvodnom dijelu asa su: Koje bitke
oznaavaju prekretnicu u Drugom svjetskom ratu? Opii kad i kako je kapitulirala Italija. ta je
kapitulacija Italije znaila za Trojni savez, a ta za antifaistiku koaliciju? Potom emo najaviti temu,
nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/88. Zapisat emo
naslov na tablu.

GLAVNI DIO
Uenice/uenike emo upoznati sa saveznikom konferencijom u Teheranu i odlukama koje su
tom prilikom donesene. Potom emo (ukoliko tehnike mogunosti dozvoljavaju) uenicama/uenicima
pustiti desetak minuta filma Spaavanje vojnika Rajana i to dio na poetku koji prikazuje savezniko
iskrcavanje u Normandiji. Uenice/uenici e na taj nain vizuelno doivjeti najveu vojnu operaciju u
Drugom svjetskom ratu. Nakon razgovora o pogledanom uenice/uenike emo uz pomo zidne karte
upoznati s operacijama koje su uslijedile (oslobaanje Pariza, Francuske i zemalja Beneluksa).
U nastavku asa govorit emo o napredovanju Crvene armije na istoku, upoznavajui
uenice/uenike sa zemljama koje je oslobodila. Uenice/uenike emo podsjetiti na reim koji je u te
zemlje dolazio sa Sovjetima. Potom emo predstaviti novu savezniku konferenciju velike trojice u
Jalti i odluke koje su tom prilikom donesene.
U drugom dijelu izlaganja govorit emo o zavrnim vojnim operacijama u Njemakoj (padu Berlina,
samoubojstvu Hitlera i bezuvjetnoj kapitulaciji Njemake). Pri tome emo upuivati uenice/uenike na
pripadajui slikovni materijal (razoreni njemaki grad Drezden U/89, susret britanskih i sovjetskih
vojnika U/90, potpisivanje njemake kapitulacije U/90...) traei od njih da iznose vlastite stavove o
ratu, razaranju, stradanju civila, krivici i odgovornosti za rat. Time emo nastojati da kod
uenica/uenika razvijemo kritino razmiljanje prema odreenim historijskim linostima i dogaajima.

NaPLAN
kraju TABLE | GRAFOFOLIJE
emo uenice/uenike upoznati sa amerikim bacanjem atomskih bombi na japanske
gradove Hiroimu i Nagasaki to je
ZAVRNA FAZA RATA dovelo KAPITULACIJA
do potpisivanjaNJEMAKE
japanske kapitulacije.
I JAPANA Uputit emo
uenice/uenike da tiho proitaju dva historijska izvora u rubrici historijska itanka U/91 nakon ega
-emo
28.usmenim
novembarputem, zajedniki
1. decembar 1943.izvriti
godine,njihovu analizu.
konferencija velike trojke (eril, Ruzvelt i Staljin) u Teheranu
odluka o otvaranju Drugog fronta u zapadnoj Evropi uz istovremenu ofanzivu sovjetske armije na istoku
- 6. juna 1944 iskrcavanje saveznika u Normandiju (Francuska) opercija Dan D ili Overlord rezultat:
ZAVRNI DIOFrancuske, zemalja Beneluksa i ulazak u Njemaku (mart 1945)
oslobaanje
- Crvena armija prodire s istoka kojom prilikom ulazi u Bugarsku, Rumuniju, Poljsku, Maarsku, ehoslovaku
U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
i Austriju.
kako
- 4-11. bi provjerili
februar stepen
Jaltska usvojenog
konferencijaznanja
velike kod uenica/uenika.
trojkeodluke o zavrnim akcijama, dogovoreno ureenje svijeta
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
nakon rata (podjela Njemake, stvaranje UN-a) pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
-uenica/uenika ocijeniti. Za
Hitler poinio samoubistvo domau1945)
(30.aprila, zadau odgovoriti na pitanja U/91. Uenice/uenici koji ele
-proiriti
9.majaznanje
1945.mogu pogledati
Njemaka filmbezuvjetnu
potpisala Most u Remagenu,
kapitulaciju reisera Johna Guillermina. Takoer pojedinim
(Dan pobjede)
-uenicama/uenicima
nakon to Japan nije moemo
pristao dati i referatSAD
na predaju, o posljedicama
bacaju atomske baenih
bombeatomskih bombi
na Hiroimu po stanovnitvo
(6.avgusta, 1945) i
Hiroime
Nagasakii Nagasakija.
(9. avgusta, 1945)
- 2. septembra 1945. Japan potpisao bezuvjetnu kapitulaciju ime je Drugi svjetski rat bio zavren 24
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945)
nastavna jedinica: Rezultati i posljedice Drugog svjetskog rata

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE Obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o rezultatimafrontalni, individualni u Potsdamu i podjeli Njemake,
konferencije
NASTAVNE METODE metoda usmenog
upoznavanje uenika sa sistematskim izlaganja
progonom i razgovora,
i unitenjem demonstracija,
evropskih Jevreja,
OBRAZOVNI
stjecanje znanja o suenju analiza
ratnim
slikovnog
zloincima
materijala
pred meunarodnim vojnim
NASTAVNA SREDSTVA sudovima u Nirnbergu i Tokiju
I POMAGALA udbenik, dodatna literatura
osuda ljudskih progona, osuda rasizma, osuda ratnih razaranja i velikih ljudskih
ODGOJNI gubitaka, razvijanje
PRIJEDLOG pozitivnog odnosa
ARTIKULACIJE prema meunarodnom
NASTAVNOG ASA sudu za ratne
zloine, osuda svih u ratu poinjenih zloina,
UVOD vjebanje snalaenja na karti, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje
FUNKCIONALNI
analize historijskih izvora, razvijanje radnih navika
Uvodni dio moe se realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Od kad do kad je trajao
Drugi svjetski rat? Opii kako je zavren Drugi svjetski rat. Ko su velika trojica i koje zemlje su
predvodili? Navedi koje su razlike meu njima, a ta ih je povezivalo tokom rata. Koje su odluke
donijeli na Jaltskoj konferenciji? Potom emo najaviti da danas govorimo o rezultatima i posljedicama
Drugog svjetskog rata. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod U/92, nakon ega emo zapisati
naslov na tablu.

GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja upoznat emo
uenice/uenike sa saveznikom konferencijom u Potsdamu i odlukama koje su tom prilikom
donesene. Uputiemo uenice/uenike da proanaliziraju kartu podjele Njemake i Berlina na etiri
okupacione zone kao najavu buduih odnosa (tzv. hladni rat).
Izlaganje emo nastaviti priom o holokaustu i nacistikom odnosu prema Jevrejima. Upoznat
emo uenice/uenike sa novim pojmovima: konano rjeenje, holokaust i genocid, ije e znaenje
zapisati u svoje sveske. Ukoliko nam tehnike mogunosti dozvoljavaju projicirat emo unaprijed
pripremljeni materijal o koncentracionom logoru Auvic. Pri tome uenice/uenike upuujemo na
pripadajui slikovni materijal U/93, nastojei da povuku paralelu sa slinim fotografijama koje su neki
od njih vidjeli, a odnose se na rat u Bosni Hercegovini 1992-1995. Nakon toga emo zamoliti
uenice/uenike da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/94, te emo zajedniki
izvriti njegovu analizu.
U drugom dijelu asa zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst podnaslova Suenje
ratnim zloincima, nakon ega emo metodom razgovora traiti od ostalih uenica/uenika da iznesu
svoje miljenje o vanosti kanjavanja zloina nakon rata. Uputit emo ih na izreke poznatih o zloinu
u rubrici historijska itanka U/95. Na kraju obrade nastavne jedinice pojasnit emo ratna razaranja i
ljudske gubitke u Drugom svjetskom ratu.

ZAVRNI DIO
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
U zavrnom dijelu joREZULTATI
jednom ponoviti najvanije DRUGOG
I POSLJEDICE injenice iz nastavne jedinice
SVJETSKOG RATA koju smo obradili
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
pojasniti
- 17. julieventualne
2. avgust,nejasnoe nakon ega
1945, konferencija emo nekoliko
u Potsdamu uenica/uenika
Staljin (SSSR), ocijeniti.
Truman (SAD), Atli (Velika Britanija)
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/95. Uenice/uenici koji
- potvren je raniji dogovor o podjeli Njemake na etiri okupacione zone (britansku, ele proiriti ameriku
francusku, znanje mogu
i
pogledati dokumentarni film Pica u Auvicu reisera Moshe Zimmermana, a takoer mogu
sovjetsku), na isti nain je podijeljen i Berlin, odlueno je da se Njemaka razorua, vojne fabrike unite,uraditi
a i
zadatak po uputama U/96.
istona Pruska pripoji SSSR-u i Poljskoj.
- dogovoreno je postepeno uspostavljanje nezavisnosti Austrije, a do tada je i ona podijeljena na etiri
okupacione zone
- u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata stradalo oko 6 miliona Jevreja i oko 5 miliona pripadnika drugih
naroda
- suenje ratnim zloincima u Nirnbergu i Tokiju
- novi oblici ratovanja i modernije naoruanje za posljedicu je imalo velike ljudske i materijalne gubitke zemalja
uesnica u ratu 25
26
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945)
nastavna jedinica: Drugi svjetski rat (1939-1945)

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE Ponavljanje
OBLICI RADA
OBRAZOVNI utvrivanje steenog znanja individualni
o Drugom isvjetskom
frontalni rad
ratu (1939-1945)
NASTAVNE METODE
ODGOJNI metoda razgovora,
razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja rjeavanje zadataka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
razvijanje samostalno
logikog miljenja, izraeni
povezivanje materijal
nauenog krialjka,
gradiva grafoskop
i primjena steenog
FUNKCIONALNI
znanja
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

UVOD
Uenice/uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti
obuhvaeni ovim nastavnim satom. Zadaci se mogu umnoiti tako da svaka uenica, odnosno svaki
uenik dobije svoj listi sa zadacima ili se pak, isti mogu predstaviti na grafofoliji. Dati im vremena da
se psiholoki pripreme, a zatim objasniti da emo ponavljanje sprovesti pomou krialjke.
Uenice/uenici e zatvoriti udbenike i pripremiti se za rad, dok mi predstavimo/podijelimo materijal.

GLAVNI DIO

Uenice/uenici e pristupiti rjeavanju krialjke.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9

Pitanja:
1. saveznika operacija iskrcavanja u Normandiju, "Dan D" ili...
1.
2. jedan od dvaju
dokument koji jejapanskih
prethodiogradova
stvaranjunaSaveznike
koji je 1945.koalicije,
baena atomska bomba
a koji je potpisan
2. mjesto
na brodusaveznikog iskrcavanja
"Princ od Velsa", 1944. na kojem je otvoren Drugi ili Zapadni front
Atlantska...
3. genocid
sporazum nad Jevrejima
izmeu poinjen
Njemake, u Drugom
Italije i Japana svjetskom ratu
4. bezuvjetno potpisivanje
prezime britanskog porazatokom Drugog svjetskog rata
premijera
5. protivnik faizma i faistike ideologije
USPRAVNO: Dan pobjede nad faizmom koji je ujedno i Dan Evrope

Rjeenja: 1. overlord; 2. povelja; 3. Trojni savez; 4. eril; 5. antifaista; 6. Hiroima; 7. Normandija; 8.


holokaust; 9. kapitulacija

USPRAVNO: Deveti maj

ZAVRNI DIO
Nakon isteka predvienog vremena, pokupit emo radni materijal od uenica/uenika, a potom
emo zajedniki odgovoriti na pitanja. Neke od uenica/uenika emo ocijeniti.
27
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
Nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
Nastavna jedinica: Meunarodni odnosi nakon Drugog svjetskog rata

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA usvajanje znanja o osnivanju frontalni,
OUN-a individualni
i nainu njihovog funkcioniranja, stjecanje
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI znanja o blokovskoj podjelimetoda
svijeta usmenog
i hladnome izlaganja i razgovora,
ratu, stjecanje demonstracija,
znanja o razlikama
izmeu istonog i zapadnog analiza
bloka slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA
osuda Ihladnog
POMAGALA udbenik,
rata, blokovske dodatna
politike i utrkeliteratura, karta razvijanje stavova o
u naoruanju,
ODGOJNI
vrijednostima mira i miroljubivih rjeavanja problema i kriza
razvijanje sposobnosti
PRIJEDLOG izdvajanja NASTAVNOG
ARTIKULACIJE bitnih podataka, ASArazvijanje sposobnosti
FUNKCIONALNI uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje analize slikovnog mate-rijala,
UVOD vjebanje analize historijskih karikatura, razvijanje radnih navika

Uvodni dio moe se realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Koja meunarodna
organizacija je osnovana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem ouvanja mira u svijetu? Kada i na koji
nain je nastalo Drutvo naroda? Da li je ono ispunilo svoju zadau u meuratnom periodu? Potom
emo najaviti da danas govorimo o formiranju sline organizacije nakon Drugog svjetskog rata i
meunarodnim odnosima u tom periodu. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod U/99, nakon
ega emo zapisati naslov na tablu.

GLAVNI DIO
Na poetku obrade nastavne jedinice, metodom usmenog izlaganja predstavit emo nastanak,
organizaciju i ulogu Ujedinjenih naroda. Uenice/uenike emo upoznati sa organima UN-a i znaajem
ove meunarodne organizacije za savremenu historiju ovjeanstva. Pri tome emo ih uputiti na
shemu glavnih organa UN-a i ambleme nekih od najznaajnijih agencija i organizacija UN-a. Zamolit
emo uenice/uenike da samostalno i u tiini proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/102 nakon
ega e trebati da znaju usmeno izdvojiti najmanje etiri razloga osnivanja UN-a.
U nastavku izlaganja predstavit emo politike sisteme i krizu u odnosima SAD-a i SSSR-a nakon
Drugog svjetskog rata. Zajedno sa uenicama/uenicima analizirat emo grafiki prikaz na strani 101.
ObjasnitPLAN
emoTABLE | GRAFOFOLIJE
ta je Maralov plan i kako je dolo do sve veeg zahlaenja odnosa te poetka
hladnog rata izmeu SAD-a i SSSR-a,
MEUNARODNI ODNOSI koji se NAKON
najvie DRUGOG
oitovao uSVJETSKOG
utrci u naoruanju
RATA i istraivanju
svemira. Uputit emo uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal, posebno na karikaturu U/101
pri emu emo izvriti analizu istog.
U drugom dijelu asa pojasnit emoUjedinjene
nastanak nacije
vojno-politikih saveza u svijetu nakon Drugog
svjetskog rata, ije emo lanice predstaviti na zidnoj ili historijskoj karti.
- osnivaka konferencija UN odrana je u San Francisku od 25.aprila do 26.juna 1945. godine. Tom prilikom
51 zemlja svijeta potpisala je Povelju UN-a koja je stupila na snagu 24. oktobra, 1945. poslije ratifikacije pet
ZAVRNI DIO
velikih sila (SAD, SSSR, Francuske, Velike Britanije i Kine)
- glavni zadaci UN-a ije je sjedite u Njujorku (SAD) su: ouvanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje
U zavrnom
prijateljskih dijelu
odnosa uenice/uenici
i meunarodne e odgovarati
saradnje na pitanja
meu zemljama U/102.
u svijetu, Provjerit
zatita ljudskih emo
prava irijeeno i neke
sloboda...
- Najvanija
od tijela UN-a
nih ocijeniti. su: Generalna
Otklonit emo, skuptina
odnosno i Vijee sigurnosti.
pojasniti Generalnu
eventualne skuptinu ine
nejasnoe. sve lanice
Domau UN-
zadau
a (193), dok se
uenice/uenici eVijee sigurnosti
uraditi sastojiU/102.
po uputama od pet Na
stalnih lanica
kraju emo(SAD, Kina,
najaviti Francuska,
narednu Rusijajedinicu.
nastavnu i Velika Britanija
imaju pravo veta) i deset lanica koje se mijenjaju svake dvije godine

blokovska podjela svijeta i hladni rat

- u strahu od irenja komunizma kapitalistike zemlje okupljene oko SAD-a formirale su Zapadni blok
- oko SSSR-a okupio se najvei broj socijalistikih zemalja koje su formirale Istoni blok
- podjela svijeta na dva dijela predstavljala je uvod u eru hladnog rata
- Maralov plan finansijska pomo SAD-a evropskim zemljama kako bi sprijeili irenje komunizma
- hladni rat stanje napetosti izmeu dviju neprijateljskih supersila, SAD-s i SSSR-a i njihovih saveznika
- neka od osnovnih obiljeja hladnog rata su: utrka u naoruanju, istraivanje svemira i razvoj nuklearnog
programa, prekid svakog vida saradnje i osnivanje vojno-politikih saveza
- 1949. osnovan sjevernoatltantski savez (NATO pakt)
- 1955. osnovan Varavski savez (pakt) 28
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
nastavna jedinica: Lokalni ratovi i politike krize u svijetu

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o uzrocima,frontalni, individualni najveih lokalnih ratova i politikih
toku i rezultatima
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI kriza u svijetu nakon Drugogmetoda usmenog
svjetskog izlaganja
rata, i razgovora,
stjecanje znanja o demonstracija,
suprotnostima
dvaju sistema, kapitalizma analiza
i socijalizma
slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA osuda I osvajakih
POMAGALA udbenik, dodatna
ratova, razvijanje pozitivnogliteratura, karta borbi za graanska
stava prema
ODGOJNI prava, razvijanje kritikog miljenja, razvijanje stavova o vrijednostima tolerancije i
mirnog rjeavanjaARTIKULACIJE
PRIJEDLOG suprotnosti NASTAVNOG ASA
vjebanje snalaenja na karti, vjebanje logikog zakljuivanja i samostalnog rada
FUNKCIONALNI
UVOD na tekstu, razvijanje sposobnosti snalaenja u prostoru i vremenu, razvijanje
sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
Uvodni dio emo realizirati podsjetivi se na gradivo sa prethodnih asova, a koje je povezano sa
dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Opiite karakteristike meunarodnih
odnosa nakon Drugog svjetskog rata. Pojasnite nastanak vojnopolitikih saveza. Potom emo zamoliti
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/103, nakon ega emo zapisati naslov na
tablu. Najavit emo rad u grupama pri emu emo uenike podijeliti na sedam grupa.

GLAVNI DIO
Svaka grupa trebala bi u odreenom vremenskom periodu uz pomo udbenika realizirati zadatak
koji e im biti povjeren.

I. grupa podjela Njemake U/103


II. grupa izraelsko-arapski ratovi U/104
III. grupa prilike na dalekom istoku korejski rat U/104
IV. grupa sukobi u junoj Aziji U/105
V. grupa rat u Vijetnamu U/106
VI. grupa kriza na Kubi U/106
VII. grupa ratovi s Irakom U/107

Sve grupe trebaju uraditi sljedee: proitati zadani tekst, prepriati i objasniti ostalim
uenicama/uenicima zadani sadraj, predvidjeti teze za zapisivanje, pokazati na karti mjesta i
podruja o kojima tekstovi govore.
DokPLANuenice/uenici pripremaju odgovore na zadatke koji su im dati, nastavnica/nastavnik e
TABLE | GRAFOFOLIJE
usmenim putem, metodom razgovora, ukljuivati se i pomagati rad uenikih grupa. Nakon isteka
predvienog vremena od 15 minuta LOKALNIvoaRATOVI
grupe IePOLITIKE
izloiti onoKRIZE
to je Unjegova
SVIJETUgrupa uradila zapisujui
predviene teze na tabli (teze moe pripremiti i nastavnica/nastavnik u sluaju da uenice/uenici nisu
- podjela Njemake na Zapadnu (Saveznu Republiku) sa sjeditem u Bonu (kapitalizam) i Istonu
najbolje obavili zadatak). Ocijeniemo rad grupe u skladu s odraenim poslom. Gledaemo kako je
(Demokratsku Republiku) sa sjeditem u Berlinu (socijalizam)Berlin je takoer podijeljen na zapadni i
izvrena podjela posla. Da li su sve uenice, odnosno uenici sudjelovali, kako su prezentirali gradivo,
istoni diopodjela je dodatno uvrena 1961. izgradnjom berlinskog zida
je
- 1948. iznoeno
li bilo s razumijevanjem,
godine Jevreji su na tlu Palestinuda
uz lipodrku
su teze jasne
UN-a i saete,
proglasili kakoIzraelizraelsko-arapski
Republiku su meusobno saraivaliratovii
slino. U ocjenjivanju nam moe pomoi i samoocjenjivanje uenica/uenika i meusobno
- 1949. podjela Koreje na Sjevernu pod utjecajem SSSR-a i Junu pod utjecajem SAD-a1950. rat izmeu ocjenjivanje
lanova grupe.
ove dvije zemlje1953. potpisano primirje granica na 38 paraleli
- 1947. Britanija priznala nezavisnost Indijepodjela na dva dijela hinduistiku Indiju i muslimanski
Pakistansukob izmeu ove dvije zemlje zbog Kamira1949. rat zavren bez pobjednika
ZAVRNI
- VijetnamDIO je 1954. podijeljen na Sjeverni (socijalisitiki) i Juni (kapitalistiki) dio
- komunistiki pokret Vijetkong 1955. zapoeo borbu za ujedinjenje Sjevernog i Junog VijetnamaJunom
Svaka grupa
Vijetnamu u borbipostavlja tri pitanja
protiv Vijetkonga ostalim
pomae uenicama/uenicima
SADrat da bismo
se iri, velike rtve vidjeli
SAD se kakve
povlai rezultate
19731975.
dajeVijetnam
rad u grupi, prati lipod
se ujedinjuje se imenom
rad svihSocijalistika
grupa ili suRepublika
uenice/uenici
Vijetnam koncentrirani samo na svoju grupu.
Uenice/uenici
- 1962. kubanska koji su savladali(SAD)
krizaKenedi sadraje drugih
i Hruov grupamirno
(SSSR) bie rjeavaju
ocijenjeni.krizu
Za domau
- 1980-1989. zadau odgovoriti
Iransko-Iraki rat na pitanja U/107. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu
- 1990. Irak
pogledati film napao Kuvajtumijeale
Izgubljeno se SAD
bratstvo, reisera Irak
Jegyu poraen2003. SAD napada Irak i rui reim Sadama
Kanga. 29
Huseina
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
nastavna jedinica: Nastanak bloka zemalja "treeg svijeta" i njihova politika

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA frontalni, individualni
stjecanje znanja o oslobodilakim pokretima i procesu dekolonizacije nakon
NASTAVNE METODE Drugog svjetskog rata, stjecanjemetoda razgovora,
znanja o izlaganja i demonstracije
problemima u dravama nastalim
OBRAZOVNI
procesom
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA dekolonizacije udbenik, dodatna literatura, karta uenica/uenika sa
(siromatvo, glad), upoznavanje
Pokretom nesvrstanih kao vodeom organizacijom zemalja "treeg svijeta"
razvijanje stava o nunosti uspostavljanja ravnopravnosti meu narodima,
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
razvijanje stava o pravu svakog naroda na samoodreenje, razvijanje negativnog
ODGOJNI stava prema rasizmu i apartheidu, razvijanje pozitivnog stava prema politici
UVOD
svjetskog mira i saradnje, razvijanje aktivnog stava o nunosti okonanja
Uvodni dio emosiromatva
realizirati ipodsjetivi
gladi u svijetu
se na gradivo sa prethodnih asova, a koje je povezano sa
dananjom nastavnom analiza slikovnog
jedinicom. Neka materijala,
od moguihrazvijanje
pitanja su:sposobnosti logikog Koje
ta je kolonijalizam? razmiljanja
zemlje sui
FUNKCIONALNI
predstavljale najveedonoenja
kolonijalne vlastitih
sile dozakljuaka na temelju
Drugog svjetskog rata?postojeih informacija,
Koji kontinenti su bili rad na
najvie
historijskim izvorima, snalaenje u prostoru i vremenu
zahvaeni procesom kolonizacije? Zato su velike sile nastojale potiniti nerazvijene zemlje u Africi i
Aziji?
Potom emo najaviti da danas govorimo o procesu dekolonizacije u svijetu i nastanku bloka
zemalja treeg svijeta. Zamolit emo uenicu/ uenika da proita uvod U/108, nakon ega emo
zapisati naslov na tablu.

GLAVNI DIO
Obradu nove nastavne jedinice zapoet emo predstavljanjem procesa dekolonizacije
osamostaljivanjem kolonija. Pojasnit emo promjene u ekonomskim i politikim odnosima u svijetu i
posljedice koje su one izazvale na razvoj antikolonijalnih pokreta u Aziji i Africi. Svoje izlaganje emo
pratiti predstavljanjem centara antikolonijalne borbe na geografskoj karti. Uenice/uenike emo
upoznati sa novim pojmovima: dekolonizacija, neokolonijalizam, aparthejd. Uputiemo ih da
proanaliziraju pripadajuu karikaturu U/109 i odgovore na postavljeno pitanje. Potom emo ih uputiti na
kartu U/109 sa zadatkom da uoe koje je godine najvei broj afrikih zemalja stekao nezavisnost, a
zatim da pronau odgovor u tekstu zato je to tako.
U drugom dijelu asa pojasnit emo nastanak Pokreta nesvrstanosti, njegove temeljne ideje i
ciljeve, zatim osnivae i ulogu u blokovskoj podjeli svijeta. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno
proita tekst iz rubrike historijska itanka U/111 nakon ega emo metodom razgovora zajedniki
odgovoriti na postavljena pitanja.

ZAVRNI DIO
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
NASTANAK
kako bi provjerili stepen BLOKA
usvojenog ZEMALJA
znanja "TREEG SVIJETA"
kod uenica/uenika. I NJIHOVA
Ukoliko POLITIKA
je potrebno, otkloniti odnosno
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti.
- dekolonizacija
Za domau zadau
proces oslobaanja zemalja
uenice/uenici eoduraditi
kolonijalne vlastipo uputama U/111. Uenice/uenici koji
zadatak
-eleu proiriti
provoenju dekolonizacije posebnu ulogu odigrala je: Deklaracija
znanje mogu pogledati film Zbogom Bafana reisera UN-a o davanju
Billea nezavisnosti
Augusta. narodima
Takoer moemo
pod kolonijalnom upravom, usvojena 1960. godine
odrediti 2-3 uenice/uenika da urade referat o Nelsonu Mendeli.
- razliiti pristupi dekolonizaciji: Velika Britanija formirala Komonvelt (Commonwealth) zajednicu drava koje
su nekada bile britanske kolonije; Francuska i Portugal silom eljele zadrati kolonije
- u razdoblju od 1945-1975 nezavisnost je dobilo vie od 70 novih zemalja Azije i Afrike, ime je nastala
skupina drava nazvana trei svijetglavni problem: glad, siromatvo, nerazvijenost i nepismenost to
koriste bogate zemlje nameui im svoj utjecaj neokolonijalizam
- apartheid rasna politika odvajanja stanovnitva Junoafrike Republike na crnce, bijelce, indijce i sl.
najpoznatiji borac protiv apartheida bio je Nelson Mandela

- Pokret nesvrstanih nastao u vrijeme hladnog rata s ciljem suprotstavljanja blokovskoj podjeli svijeta i
neokolonijalizmuosnivai: Jugoslavija (Tito), Egipat (Naser) i Indija (Nehru)pristupile uglavnom drave
treeg svijeta koje se nisu eljele opredijeliti ni za jedan od dva tada postojea bloka - saveza glavni
principi: borba protiv kolonijalizma, diskriminacije i blokova, nemijeanje u unutranje stvari drugih zemalja,
rjeavanje sporova na miran nain i politika saradnje meu dravama 30
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
nastavna jedinica: Integracijski procesi u Evropi

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA upoznavanje uenica/uenika frontalni, individualni evropskih integracija, osnivanjem
sa poecima
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODE metoda razgovora,
Evropske unije te njenim prednostima izlaganja, demonstracije, analiza
i nedostacima
razvijanje pozitivnog odnosa slikovnog materijala
prema evrospkim integracijama, razvijanje
ODGOJNI
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
tolerancije, udbenik,
isticanje znaaja dodatna
meunarodne literatura,
saradnje karta
i suivota
razvijanje sposobnosti formiranja vlastitih stavova i njihove argumentirane
FUNKCIONALNI
odbrane, razvijanje
PRIJEDLOG sposobnosti loginog
ARTIKULACIJE zakljuivanja
NASTAVNOG ASA

UVOD
Uvodni dio emo zapoeti tako to emo kroz razgovor vidjeti ta uenice/uenici znaju o
Evropskoj uniji i kakvo je njihovo miljenje o tome da li Bosna i Hercegovina treba pristupiti EU. Potom
emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu U/112. Nakon toga emo
napisati naslov na tablu: Integracijski procesi u Evropi

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja uenicama/uenicima emo predstaviti historijat evropskog
povezivanja. Vano je da spomenemo Roberta umana na iju inicijativu je 1951. godine formirana
Evropska zajednica za ugljen i elik iz koje se Rimskim ugovorima razvila Evropska ekonomska
zajednica (1957). Obrazloit emo koje su bile prednosti te zajednice, te kako se ona postepeno irila.
Podnaslov Osnivanje Evropske unije obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i
razgovorom. Uenice/uenici koji se jave glasno e itati tekst
jedan po jedan pasus. Nakon svakog proitanog pasusa
povest emo razgovor, a uenice/uenici e pokuati izdvojiti
najvanije podatke koje emo zapisati na tablu. Tako npr.
nakon prvog pasusa trait emo od uenica/uenika da nam
objasne znaaj Samita u Mastrihtu 1992. Nakon to su
proitali drugi pasus traiemo da nam opiu irenje Evropske
unije, pri emu emo ih uputiti na kartu U/113. Pitanja za trei
pasus glase: Dokle je otila Bosna i Hercegovina na putu za
lanstvo u EU? Nabroj glavne organe EU? Nakon etvrtog
pasusa pitamo: Koliko lanica danas broji EU? Navedi neke od mjera donesene s ciljem njihove jae
integracije? Pitanje za peti pasus glasi: Opii simbole dananje EU. Ukoliko ocijenimo potrebnim
pomagat emo uenicama/uenicima potpitanjima.
Na kraju obrade nastavne jedinice uenica/uenik e glasno proitati tekst iz rubrike historijska
itanka nakon ega emo metodom razgovora pristupiti njegovoj analizi odgovarajui na postavljena
pitanja.

ZAVRNI DIO
Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo
ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog
znanja kod uenica/uenika.
Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja
U/114. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti slijedei upute U/114. Takoer
pojedinim uenicama/uenicima moemo dati zadatak da u obliku referata ili power point prezentacije
pripremi kratko izlaganje o Evropskoj uniji i njenim institucijama.

31
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
INTEGRACIJSKI PROCESI U EVROPI

- integracija povezivanje
- 1951. utemeljena Evropska zajednica za ugljen i elik (Francuska, Italija, Zapadna Njemaka, Belgija,
Holandija i Luksemburg)
- 1957. Rimskim ugovorima, utemeljena Evropska ekonomska zajednica (EEZ)uspostavljeno zajedniko
trite (bez carine) lanice EEZ svoje ekonomske interese titile uvodei carine na robu koja je dolazila
izvan granica njihovih zemalja
- od 1970. broj lanica EEZ konstantno je rastao (Velika Britanija, Irska, Danska, Grka, panija, Portugal)
- 1992. Ugovorom iz Mastrihta (Holandija) osnovana Evropska unijaproirenja 1995, 2004. i 2007.
- danas EU broji 27 zemalja, ima svoje institucije, valute, zastavu i himnu
- Evropska unija nema zvanini glavni grad (sjedita njenih institucija se nalaze u nekoliko razliitih zemalja),
ali se veina poslova obavlja u Briselu (Belgija).

32
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
nastavna jedinica: Slom socijalistikog sistema u Evropi

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA frontalni,
stjecanje znanja o poputanju individualni
napetosti meu blokovima i slomu komunizma u
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI Evropi, upoznavanje uenika metoda razgovora, promjenama
sa teritorijalnim izlaganja, demonstracije, analiza
koje su tom prilikom
nastale kao i posljedicama slikovnog
sloma socijalistikog
materijala sistema
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
razvijanje udbenik,
kritikog miljenja, osudadodatna literatura,drutava
totalitaristikih grafoskop, karta
koja ograniavaju
ODGOJNI graanska prava pojedinca, razvijanje pozitivnog stava prema pravima svih
naroda na samoodreenje,
PRIJEDLOG ravnopravnost,
ARTIKULACIJE line, vjerske
NASTAVNOG ASA i politike slobode
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
FUNKCIONALNI
UVOD uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskoj karti

Uvodni dio emo realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: ta je socijalizam? kad je
i gdje uspostavljen? na koje zemlje se proirio i kako? kojem vojnom savezu je pripadao najvei dio
socijalistikih zemalja u Evropi?
Potom emo najaviti da danas govorimo o slomu socijalistikog sistema u Evropi. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod U/115, nakon ega emo naslov otkriti na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO

Podnaslov Slom socijalistikog sistema obradit emo metodom usmenog izlaganja upoznavi
uenice/uenike sa korjenitim reformama koje je u SSSR-u zapoeo Mihail Gorbaov (perestrojka i
glasnost). Takoer emo istai vanost politike dentata koja je u ovo vrijeme dostigla svoj vrhunac.
Posebnu panju emo posvetiti slomu socijalistikog sistema u istonoevropskim zemljama opisujui
nain kako je koja zemlja prelazila sa jednopartijskog na veepartijski sistem. Spomenut emo prve
viestranake izbore u Poljskoj, pad berlinskog zida, slom reima Nokalaja aueskua u Rumuniji, rat
na tlu bive Jugoslavije. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska
itanka U/116, nakog ega emo kroz razgovor izvriti njegovu analizu, odgovarajui na postavljena
pitanja.
U nastavku asa podnaslov Nastanak novih drava obradit emo uz pokazivanje na karti.
Objasnit emo uenicima koji je jedan od uzroka raspada SSSR-a? Kada je on prestao postojati i koje
su se drave prve odvojile? Uz pomo karte objasnit emo koje su se jo vienacionalne drave
raspale slomom socijalistikog sistema u njima.
Podnaslov Rezultati sloma socijalistikog sistema uenice/uenici e sami proitati u tiini i
promotriti kartu U/118. Uz pomo 5. pitanja u udbeniku povest emo razgovor o proitanom.
Uenicima objasniti koje su prednosti ulaska Bosne i Hercegovine u NATO savez.

ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
PLAN TABLE
kako bi provjerili | GRAFOFOLIJE
stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
pojasniti eventualne nejasnoe nakon
SLOM ega emo nekoliko SISTEMA
SOCIJALISTIKOG uenica/uenika ocijeniti.
U EVROPI
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/118. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to
uiniti po uputama
- dolaskom U/118.
Mihaila Gorbaova na elo SSSR-a 1985. godine zapoeo je proces reformi u toj zemlji
(perestrojka, glasnost)
- 1987. sporazum Gorbaov (SSSR) Regan (SAD) o ogranienju nuklearnog razoruanjavrhunac politike
detanta
- 1989. pad berlinskog zidakraj hladnog rata i slom socijalizma (komunizma) u Evropi
- Od 1989. do 1992. socijalistiki (komunistiki) reimi zbaeni su u SSSR-u, Poljskoj, Maarskoj,
ehoslovakoj, Rumuniji, Bugarskoj, Istonoj Njemakoj, Albaniji i Jugoslaviji
- 1990. Istona i Zapadna Njemaka ponovo su se ujedinile u jednu dravu
- slom socijalizma oznaio je i slom pojedinih socijalistikih drava (SSSR, ehoslovaka, Jugoslavija)na
njihovim temeljima nastale su brojne nove evropske draveto je dovelo do postepenog nestanka 33
Varavskog saveza to je omoguilo potpunu dominaciju NATO-pakta i SAD-a u meunarodnim odnosima
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura savremenog doba

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o razvojufrontalni,
nauke, individualni
tehnike, kulture i umjetnosti u savremenom
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODEdobu, odnosno nakon Drugog metodasvjetskog
razgovora,
rata,izlaganja,
uoavanjedemonstracije,
promjena u analiza
svako-
dnevnom ivotu ljudi u ovom slikovnog materijala
razdoblju
razvijanje
NASTAVNA SREDSTVA kritikog odnosa
I POMAGALA udbenik,
prema dodatna
napretkuliteratura,
tehnologije
grafoskop
i nauke, razvijanje
ODGOJNI pozitivnog odnosa prema doprinosu naunika i njihovim otkriima, razvijanje
osjeaja estetskihARTIKULACIJE
PRIJEDLOG vrijednosti NASTAVNOG ASA
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposo-
FUNKCIONALNI
UVOD bnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza

Uvodni dio emo zapoeti tako to emo kroz razgovor vidjeti ta uenice/uenici znaju o nauci,
tehnici i kulturi savremenog doba. Objasniti im da je to doba naglog razvoja koje jo uvije traje i koje i
oni sami mogu pratiti. Pitamo ih da li mogu navesti neke primjere tehnolokog napretka? (raunari,
televizija, internet, mobiteli...)
Potom emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu U/119. Nakon
toga emo napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika i kultura savremenog doba

GLAVNI DIO
Ukratko emo predstaviti najznaajnije naune i tehnike uspjehe ovjeanstva u savremenom
dobu let u svemiru, slijetanje na mjesec, razvoj raunarske i elektronike tehnologije, razvoj medicine
(...) Uenicama/uenicima emo objasniti da su promjene bile brojne i veoma dinamine, te da se
ovakav razvoj nauke i tehnike odrazio i na stanje u drugim sferama i oblastima ljudskog djelovanja.
Izlaganje emo propratiti uputama na pripadajui slikovni materijal pri emu emo traiti od
uenica/uenika da odgovore na postavljena pitanja. Nakon to zavrimo sa izlaganjem, zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska itanka U/120, nakog ega emo kroz
razgovor izvriti njegovu analizu. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
U nastavku asa uenice/uenike emo upoznati sa razvojem kulture i umjetnosti u ovome
periodu. Posluat emo ili pregledati audio-vizuelne odlomke (u zavisnosti od tehnike opremljenosti
kole/kabineta), kojim bi uenice/uenici mogli stei bolji uvid u muzike trendove nastale u ovom
razdoblju.

ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu jo jednom emo ponoviti najvanije injenice kako bi provjerili stepen
usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/121.
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
NAUKA, TEHNIKA I KULTURA SAVREMENOG DOBA

- razdoblje od Drugog svjetskog rata do danas obiljeeno je velikim naunim i tehnikim napretkom
- razvoj tehnologije uvjetovao je drastinu promjenu ivota ljudi: televizija, raunari, mobiteli, CD, sateliti...
- 1961. sovjetski astronaut Jurij Gagarin bio je prvi ovjek u svemiru koji je uspjeno obletio zemlju
- 1969. amerika posada sletila na mjesecprvi ovjek koji je stupio na mjeseevo tlo bio je Nil Armstrong
mali korak za ovjeka, ali veliki za ovjeanstvoamerika agencija NASA, danas vodea na polju
istraivanja svemira
- znaajan napredak postignut je i u oblasti medicine: tranplatacija srca, bubrega i ostalih organa, smanjena je
smrtnost dojenadi, produen ivotni vijek, suzbijene su mnoge bolesti...
- genetski ininjering GMO hrana, kloniranje
- kultura i umjetnost su takoer doivjele velike promjeneodbacuje se tradicionalni nain ivotarazvija se
nova vrsta muzike rokenrol (Elvis Prisli), knjievnost su obiljeili mnogi vrhunski pisci (Solenjicin,
Pasternak, Hemingvej)filmska umjetnost je nastavila svoj uspon (Merlin Monro, Marlon Brando, Dejms
Din...) 34
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA frontalni,
stjecanje znanja o politikim, vojnimindividualni
i privrednim prilikama u Bosni i Hercegovini
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODEtokom Prvog svjetskog ratametoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija,
razvijanje ljubavi prema analiza slikovnog
domovini, osudamaterijala
osvajakih ratova, razvijanje
ODGOJNI
sposobnosti
NASTAVNA SREDSTVA uenica/uenika
I POMAGALA udbenik,
da upoznaju
dodatnahistoriju
literatura,
iz razliitih
grafoskop,
historijskih
karta izvora
vjebanje samostalnog rada uenica/uenika sa zidnom kartom, vjebanje
FUNKCIONALNI snalaenja
PRIJEDLOGu vremenu i prostoru, NASTAVNOG
ARTIKULACIJE razvijanje sposobnosti
ASA uoavanja uzrono-
posljedinih veza, razvijati sposobnost rada na historijskim izvorima
UVOD
Uvodni dio emo realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: ta je bio uzrok, a ta
povod za poetak Prvog svjetskog rata? Kad i kako je poeo Prvi svjetski rat? Nabroj glavne frontove
formirane u Prvom svjetskom ratu.
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u Prvom svjetskom ratu. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/125, nakon ega emo naslov otkriti na
ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja objasnit emo prilike u Bosni i Hercegovini neposredno uoi rata,
odnosno, nakon Sarajevskog atentata. Uputit emo uenice/uenike da tiho proitaju tekst ispod
fotografije reisa auevia, nakon ega emo metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja?
(s ciljem razvoja filantropije i empatije kod uenica/uenika, nastavnica/nastavnik moe napraviti
paralelu s ratom u Bosni i Hercegovini 1992-1995, spominjui Srana Aleksia iz Trebinja koji je stao u
zatitu sugraanina Bonjaka).
U nastavku asa, naglasit emo vanost geostratekog poloaja Bosne i Hercegovine za Austro-
Ugarsku u njenom ratu protiv Srbije. Predstavit emo ratne operacije na frontu koji je formiran prema
Srbiji, te posljedice po Bosnu i Hercegovinu koje su tom prilikom nastale (protjerivanja stanovnitva,
materijalna razaranja, epidemije, glad...). Uenicama/uenicima emo skrenuti panju da su
bosanskohercegovake jedinice u sastavu austrougarske vojske bile sastavljene od Bonjaka, Hrvata i
Srba koji su se podjednako isticali u hrabrosti i portvovanosti. Pri tome emo ih uputiti da pogledaju
svaku od tri fotografije austrougarskih vojnika, porijeklom iz Bosne i Hercegovine uz napomenu da tiho
proitaju tekst ispod fotografija. Ukoliko tehnika opremljenost kole/kabineta omoguava
uenicama/uenicima emo pustiti da posluaju mar Bonjaci dolaze (ukoliko nema mogunosti
uenicama/uenicima emo skrenuti panju da to uine sami na priloenoj internetskoj stranici U/126).
Pomou zidne karte predstavit emo frontove na kojima su ratovali Bosanci i Hercegovci, posebno
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
istiui njihovu hrabrost u bitkama na italijanskom frontu (Kobarid i Monte Meleta, 1917). Uputiemo
BOSNAfotografiju
uenice/uenike da proanaliziraju I HERCEGOVINA U PRVOM SVJETSKOM
bosanskohercegovakog vojnika uRATU
uniformi U/127, nakon
ega e proitati tekst i odgovoriti na pitanja koja su postavljena uz njega.
Pred krajseglavnog
- nastojei dijela
to bolje asa zamolit
pripremiti za rat emo tri uenice/uenika
protiv Srbije, Austro-Ugarskadajeglasno proitaju
u Bosni tekst po(nakon
i Hercegovini tekst
u rubrici historijska itanka U/127 i U/128, nakog ega emo kroz razgovor izvriti njihovu
sarajevskog atentata 28. juna, 1914), vrila uurbane priprememobilizacija ljudstva i neophodnih analizu,
odgovarajui
materijalnihna postavljena pitanja.
sredstava
- 12. avgusta, 1914. austrougarske trupe su iz pravca Bosne i Hercegovine provalile u Srbiju odluujua
bitka na planini Cerusrbijansko-crnogorska vojska pokrenula kontraofanzivu i ula u istonu Bosnu sve do
Romanije
ZAVRNI
- oktobra DIO 1915. zajednike austrougarske, njemake i bugarske snage napale su Srbiju koju su osvojile u
decembru 1915, a potom i Crnu Goru u januaru 1916. godineBosna i Hercegovina prestala biti
Jo jednom
neposredno ratnoemo ponoviti
poprite, najvanije
ali su se posljediceinjenice
rata svudaizosjeale
nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili
- tokom rata bosanskohercegovaki vojnici su sudjelovali na svim emo,
stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otklonit velikim odnosno
ratitima upojasniti
Evropiza eventualne
sve njih
nejasnoe.
upotrebljavao se termin Bonjaci jer su dolazili iz Bosne i Hercegovineimali su posebne uniforme sa
Za domau
fesovima zadau odgovoriti
na glavinajvei uspjeh na pitanja
doivjeli suU/128. Uenice/uenici
u julu 1916. koji ele
prilikom probijanja proiriti znanje
Italijanskog mogu
fronta na to
Monte
Maleti,
uiniti te u upute
slijedei bici naizKobaridu
zadatka uU/128.
jesen Takoer
1917. godineDruga BH regimenta je bila moemo
pojedinim uenicama/uenicima najodlikovanija jedinica
dati zadatak
da uaustrougarske
obliku referata vojske
pripreme kratko izlaganje o bitkama na Kobaridu i Monte Meleti 1917. godine. 35
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina i jugoslovensko pitanje, stvaranje Drave SHS

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA upoznavanje uenica/uenika frontalni, individualni politiara da stvore zajedniku
sa nastojanjem
NASTAVNE METODE dravu junoslovenskih narodametodai usmenog
poloajemizlaganja
Bosne i razgovora,
Hercegovine tekst
u njihovim
metoda,
OBRAZOVNI
demonstracija,
koncepcijama, stjecanje znanja o raspaduanaliza slikovnogmonarhije
Austro-Ugarske materijalai proglaenju
NASTAVNA SREDSTVA DraveI POMAGALA
Slovenaca, Hrvata udbenik,
i Srba grafoskop, dodatna literatura, karta
razvijanje osjeaja patriotizma, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim
ODGOJNI
dogaajima
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
vjebanje analize historijskih izvora, razvijanje sposobnosti uenica/uenika da
FUNKCIONALNI
UVOD upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza
Uvodni dio emo realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad je zavren prvi
svjetski rat? Koje su zemlje pobjednice, a koje poraene u Prvom svjetskom ratu? Koje nove drave su
nastale raspadom Austro-Ugarske monarhije? Da li je Drava SHS postojala prije Prvog svjetskog
rata? ta ti govori njeno ime, da li je bilo rijei o jednonacionalnoj ili vienacionalnoj dravi? Moe li
zakljuiti koje nacije su bile priznate u novonastaloj dravi, a koje nisu?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini i jugoslovenskom pitanju, odnosno
o formiranju Drave Slovenaca, Hrvata i Srba. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u
nastavnu jedinicu U/129, nakon ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Nakon to smo u uvodnom dijelu asa apsolvirali ta znai jugoslovensko pitanje, metodom
usmenog izlaganja predstavit emo razliita vienja ujedinjenja junoslovenskih zemalja
(Jugoslovenski odbor, srbijanska vlada, Jugoslavenski klub, politiari iz Bosne i Hercegovine). Pri tome
emo svako vienje potkrijepiti s tekstom iz rubrike historijska itanka nakon ega emo izvriti
njegovu analizu odgovarajui na postavljena pitanja.
U nastavku asa predstavit emo formiranje zemaljskih Narodnih vijea, a potom i centralnog
Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Objasnit emo kad i kako je nastala drava SHS
te uz pomo karte predstaviti zemlje koje je obuhvatala. Posebno emo naglasak staviti na prestanak
austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini i formiranje prve bosanskohercegovake narodne vlade.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE


BOSNA I HERCEGOVINA I JUGOSLOVENSKO PITANJE, FORMIRANJE DRAVE SHS
ZAVRNI
- pregovoriDIO
o novoj dravi voeni su jo za vrijeme Prvog svjetskog rata
- 1915. u Londonu formiran Jugoslovenski odbor kojeg su inili politiari iz junoslavenskih zemalja pod
U zavrnom dijelu
Austro-Ugarskom jo jednom se
vlauzalagao ponoviti najvanije
za stvaranje injenice
zajednike iz svih
drave nastavne
junih jedinice
Slavena koju smo obradili
kako bi provjerili
- 1914. stepen
decembar, usvojenog
donesena Nikaznanja kod koja
deklaracija uenica/uenika.
predstavlja stav Srbijanske vlade o zajednikoj dravi, a
to je ujedinjenje
Ukoliko svih junoslovenskih
je potrebno, zemalja,
otkloniti odnosno ali pod eventualne
pojasniti srpskim vodstvom
nejasnoe nakon ega emo nekoliko
- 1917. formiranocijeniti.
uenica/uenika Jugoslovenski
Domau klub koji serealizirati
zadau zalagao poza uputama
stvaranje iz
junoslovenske
zadatka U/132. drave u okviru Austro-
Ugarskemajska deklaracijapoetak aktivnosti koje e dovesti do stvaranja Drave Slovenaca, Hrvata i
Srba
- 1917. jugoslovenski odbor i srbijanska vlada potpisali Krfsku deklaracijupredviala stvaranje Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca kao zajednike drave svih junih Slavena
- politiari iz Bosne i Hercegovine nudili razliite i esto suprotne prijedloge predsjednik najjae bonjake
stranke (JMO) Mehmed Spaho i reisul-ulema Demaludin ef. auevi, podrali ideju stvaranja zajednike
junoslavenske drave
- u ljeto 1918. poelo formiranje Narodnih vijea29. oktobra 1918. proglaeno stvaranje Drave Slovenaca,
Hrvata i Srba koja je obuhvatala Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu
- 1. novembra 1918. prestala je austrougarska vlast u Bosni i Hercegovini3. novembra 1918. formirana je
prva bosanskohercegovaka narodna vlada. 36
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Formiranje Kraljevine SHS i poloaj Bosne i Hercegovine do 1929. godine

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o ujedinjenju frontalni,
Draveindividualni
SHS s kraljevinom Srbijom, upoznavanje
NASTAVNE METODE uenica/uenika sa poloajem metoda BiHusmenog
u novoj izlaganja i razgovora,
dravi, shvatanje demonstracija,
politikih prilika i
OBRAZOVNI odnosa u zajednikoj jugoslavenskoj analiza slikovnog dravi,
materijalastjecanje znanja o politikim
NASTAVNA SREDSTVA strankama u BiH i njihovimudbenik,
I POMAGALA programima, stjecanje
dodatna znanja
literatura, o donoenju
grafoskop, karta i sadraju
prvog Ustava Kraljevine SHS (Vidovdanskog ustava)
razvijanje
PRIJEDLOG ljubavi ARTIKULACIJE
prema domovini, osuditi NASTAVNOGnametanjeASA volje jednog naroda drugim
ODGOJNI narodima u okviru iste dravne zajednice, razvijanje osjeaja vanosti za
UVOD viestranake izbore, razvijanje kritikog miljenja
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposo-
FUNKCIONALNI
Uvodni dio emo bnosti uoavanja
realizirati tako uzrono-posljedinih
to emo se podsjetitiveza, gradiva razvijanje sposobnosti
sa prethodnog asa,izdvajanja
a koje je
povezano sa dananjom bitnih nastavnom
podataka, vjebanje jedinicom. rada na historijskom
Neka od moguih izvoru pitanja su: Kako je na ujedinjenje
junoslovenskih zemalja gledao Jugoslovenski odbor, a kako Srbijanska vlada? Gdje i kada je
potpisana Deklaracija o junoslavenskom ujedinjenju? ta je ona predviala? Napisat emo na tabli tri
pojma koja su prema Krfskoj deklaraciji trebala da krase novoformiranu dravu: ustavna,
parlamentarna i demokratska pri emu emo traiti od uenica/uenika da objasne sva tri pojma.
Nastavljamo s pitanjima: Da li je ujedinjenje predvieno Krfskom drklaracijom provedeno odmah ili je
ono teklo u etapama? Koje junoslovensko ujedinjenje je najprije izvreno i kada?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini i jugoslovenskom pitanju, odnosno
o formiranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i poloaju Bosne i Hercegovine do 1929. godine.
Zamolit upravljao
-revi emo uenicu/uenika
zemljom i objasniti da proitakako uvod
se touodrazilo
nastavnu najedinicu
stanje uU/133, Bosninakon ega emo
i Hercegovini otkriti
(posebnu
naslov na
panju emove posvetiti
pripremljenoj grafofoliji. koje je u okvirima zajednike drave imala Zemaljska vlada u
nadlenostima
Bosni i Hercegovini, ime emo istaknuti koliki je bio stepen provedene centralizacije)
U drugom dijelu asa predstavit emo politike stranke koje su osnovane pred prve izbore i
GLAVNI DIO
njihova programska opredjeljenja. Naglasit emo razlike u politikim stavovima izmeu pojedinih
stranaka
Obradupri nastavne
emu emo jediniceposebanzapoet akcenat
emo tako staviti
tona emo JMO i Mehmeda
opisati teke uslove Spahu. Uputit
u kojima se emo
nala
uenice/uenike
Drava SHS (prijetnja na fotografije
Italije dakralja Aleksandra
e zauzeti i Nikole
teritorije koje su Paia pri emuLondonskim
joj obeane emo ih zamoliti da proitaju
ugovorom, nemiri
popratni
radnika itekst te emo
seljaka, pljakametodom
od strane razgovora
odmetnutih odgovoriti na postavljena
vojnika...). Istaknut emo pitanja.ujedinjenje Vojvodine i Crne
Obraujui podnaslov Vidovdanski ustav objasnit
Gore sa Srbijom koja je time jo vie ojaala, a to je doprinijelo brzom emo vrijeme i nain donoenja
ujedinjenju Vidovdanskog
Kraljevine Srbije i
ustava
Drave Slovenaca, Hrvata i Srba (1. decembra, 1918). Naglasiti da je tim inom i Bosna izbog
u Kraljevini SHS. Akcenat staviti na politike suprotnosti i tenzije koje su vladale razliitih
Hercegovina
stavova oko pitanja
kao sastavni dio drave unutranjeg
SHS ula dravnog
u sastavureenja.
noformiranogDefinisat emo pojmove
kraljevstva ustav, federalizam,
(uenicama/uenicima emo
ustavotvorna
objasniti do kadaskuptina koje e uenice/uenici
se noformirana drava nazivala zapisati u svoje sveske.
kraljevstvo, a od kada Iznijet emo glavne
kraljevina). znaajke
Uputit emo
Vidovdanskog
uenice/uenikeustava (centralistika
da proanaliziraju kartu monarhija,
U/134. podjela na 33 oblasti, ime drave Kraljevina SHS).
Posebnu
U nastavku asa metodom usmenog 135.
panju emo posvetiti lanu Vidovdanskog
izlaganja pojasnit emo ustava koji je garantiraokarakteristike
uenicama/uenicima teritorijalnu
cjelovitost Bosne
PLAN i
TABLE |
Hercegovine, a
GRAFOFOLIJE to je zasluga Mehmeda Spahe
privremenog dravnog ureenja u Kraljevstvu SHS. Definisat emo pojmove centralizam i dekret kojei JMO. Uputit emo uenice/uenike
na Spahinu fotografiju
e uenice/uenici uz zadatak
zapisati u svoje da proitaju
sveske. popratni
Predstavit emotekst, nakon
nain ega
na koji je emo zajedniki Karao-
kralj Aleksandar odgovoriti
FORMIRANJE KRALJEVINE
na postavljena pitanja. Uenice/uenike emo potom uputiti SHS I da POLOAJ BiH DOkartu
proanaliziraju 1929.U/137 uz obavezu
da odgovore na popratno pitanje.
- zbog tekogtoga
Nakon stanja u Dravi
emo SHS uenicu/uenika
zamoliti i mogunosti teritorijalnih
da glasnogubitaka,
proita 1. decembra 1918. izvreno ujedinjenje
dijelove Vidovdanskog ustava iz
sa Srbijomproglaena Kraljevina Srba, Hrvata i SlovenacaBiH ula u sastav novoformirane drave
rubrike historijskaPISMENA
itanka U/136 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o samom karakteru
- na elu Kraljevine bila je PRIPREMA srbijanska dinastijaZA REALIZACIJU
Karaoreviado NASTAVNOGdonoenja ustavaSATA vlast vrili kralj i
pomenutog
Privremeno
Ustava.
narodno
Metodom razgovora izvrit emo njegovu analizu.
predstavnitvo
JU O Na kraju obrade nastavne jedinice objasnit emo ukidanje kolska godina: uprave
Pokrajinske 2012/2013.Bosnu i
- Narodno vijee za Bosnu i Hercegovinu odmah je ukinuto, a Narodna vlada je preimenovana za u Zemaljsku
predmet:
Hercegovinu, Historija
koja je time
vladusve najvanije nadlenosti
razred:
izgubila prenesene
9. su samostalnosti,
minimum na centralnu vladu
redni
jer broj asa:
je svaka
u Beogradu oblast centralizacije)
(politika postala zasebna,
nastavna
direktno cjelina
podreena
- politike stranke su centralnim
tema:
pokrenule Bosna
vlastima i Hercegovina
ili obnovile u Beogradu.
svoj rad tokomu 20. stoljeu
1919. i 1920. godinesve su izuzev Komunistike
nastavna jedinica: na
partije osnovane Bosna i Hercegovinaosnovinajjaa
vjersko-nacionalnoj u vrijeme estojanuarske
bonjaka stranka diktature bila je Jugoslovenska
muslimanska organizacija na elu sa Mehmedom Spahom
ZAVRNI
ZADACI
- 28. juna DIO
NASTAVNE JEDINICE
TIP ASA 1921. donesen prvi Ustav Kraljevineobrada SHS, nazvan Vidovdanski ustavdrava definirana kao
OBRAZOVNI usvajanje
ustavna parlamentarna znanja so politikim
monarhija dinastijom prilikama u Kraljevini
Karaorevia SHS i sukobima
na eluureena u Parlamentu,
strogo centralistiki
OBLICI Jo jednom
RADA emo ponoviti najvanije injenice
frontalni, izindividualni
nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
podijeljena na 33 oblasti
usvajanje znanja o zavoenju estojanuarske diktature i poloaju BiH u tom
provjerili stepen usvojenog znanja jekod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, uotkloniti
kojoj je odnosno poja-
-NASTAVNE
lanom METODE
135. Ustava, garantirana
razdoblju, usvajanje znanjametoda
teritorijalna usmenog
ocjelovitost Bosne
oktroiranom i izlaganja
ustavu i razgovora,
Hercegovine tekst metoda,
postojeih est
snitiokruga
eventualne nejasnoe, nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti
ODGOJNI preimenovano u oblastizauzvrat
razvijanje Mehmed
patriotskih osjeanja, Spaho
osudajenasilja
glasao u
zasvrhu
Ustav ostvarenja politikih ciljeva
Za domau
- nakon zadau
donoenja Ustavaodgovoriti naZemaljska
ukinuta je pitanja U/137.
vlada Uenice/uenici
ije su nadlenostikojiprenesene
ele proiriti znanje mogu
na centralnu vladu to
u
FUNKCIONALNI
uiniti slijedei uputerazvijanje
BeograduBosna izi zadatka sposobnosti
HercegovinaU/137. vie izdvajanja
nijeTakoer bitnih podataka,
upravnu razvijanje
pojedinim uenicama/uenicima
sainjavala jedinstvenu moemo
cjelinu sposobnosti
sa dati zadatak
sjeditem u
da uSarajevusvaka uoavanja
obliku referata oblast
pripreme uzrono-posljedinih
kratko
je bila izlaganje
zasebna kojom osuliku veza,
i djelu
upravljali razvijanje
Mehmeda
upani Spahe.
postavljani sposobnosti
od strane kraljauporeivanja i 37
donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskom izvoru i njegove analize
demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

UVOD
Uvodni dio emo realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kako je ureena
Kraljevina SHS prema Vidovdanskom ustavu 1921. godine? ta znai parlamentarna monarhija? Oko
ega je voena glavna polemika kada je u pitanju ureenje drave? Koje stranke nisu bile zadovoljne
Vidovdanskim ustavom? Kakav je bio poloaj Bosne i Hercegovine prema tom ustavu? Kada je i na
koji nain definitivno likvidirana pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu? Obrazloi posljedice tog
ina. Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u vrijeme estojanuarske
diktature. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/138, nakon ega emo
otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Obradu nastavne jedinice zapoet emo tako to emo uenicima/uenicima predstaviti politike
odnose u Kraljevini SHS za vrijeme postojanja Vidovdanskog ustava. Sukob opozicije i vladinih
predstavnika kulminirao je 1928. godine kada je izvren atentat u Skuptini na poslanike Hrvatske
seljake stranke istai emo smrt Stjepana Radia i dolazak Vladka Maeka na elo HSS-a (zbog
njegove kasnije uloge u podjeli Bosne i Hercegovine). Naglasit emo jaz koji se pojavio u Kraljevini
SHS izmeu pripadnika razliitih naroda i posljedice koje e on izazvati. Uenice/uenici e potom
analizirati pripadajui slikovni materijal.
Nakon toga emo objasniti kako je kralj Aleksandar odluio rijeiti krizu uvoenjem diktature.
Istaknuti da je podrku u tim nakanama naao u vojsci, pri emu upuujemo na fotografiju proglaenja
diktature U/139, traei od uenica/uenika da usmeno odgovore na postavljeno pitanje. Potom emo
zamoliti uenicu/uenika da glasno proita dio Proklamacije kralja Aleksandra iz rubrike historijska
itanka U/140, nakon ega emo odgovarajui na postavljena pitanja izvriti njenu analizu. Objasnit
emo politiki program integralnog jugoslovenstva (Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna
podruja: novi naziv drave Kraljevina Jugoslavija stanovnitvo Jugosloveni, podjela zemlje na 9
banovina, zabrana svih nacionalnih imena i politikih stranaka s nacionalnim obiljejem). Posebno
naglasiti kako i na koje banovine je bio podijeljen bosanskohercegovaki teritorij, te historijske
posljedice takve podjele. Uputit emo uenike da proanaliziraju kartu U/140. Objasnit emo kako su

novom podjelom izbrisane nacionalne granice i nacionalni nazivi pokrajina, ime se eljelo afirmirati
integralnoPLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
jugoslavenstvo.
PodnaslovBOSNAOktroirani ustav obradit
I HERCEGOVINA emo metodom
U VRIJEME rada na tekstu.
ESTOJANUARSKE Zamolit emo tri
DIKTATURE
uenice/uenika da itaju pasus po pasus podnaslova. Nakon prvog pasusa uputit emo sve
uenice/uenike
- u nacionalnomdapogledu,
tiho proitaju
zvaninoPreambulu
shvatanje ustava
je bilo izdarubrike historijska
su Srbi, Hrvati i itanka
SlovenciU/141, nakonjednog
tri plemena ega
emonarodadrugi narodi,
odgovarajui meu kojima
na pitanja su njenu
izvriti i Bonjaci nisu bili
analizu. priznatiproitanog drugog pasusa traiemo od
Nakon
- nezadovoljstva
uenika da naveduoko ureenjakoje
promjene drave
su (centralizam ili federalizam),
uvedene oktroiranim ustavom.bili su stalnitreeg
Poslije izvor tenzija
pasusa, u Skuptini
zamolit
emoKraljevine SHS20. junada
sve uenice/uenike 1928.
tiho atentat na izvod
proitaju hrvatske poslanike (ubijena
iz Sarajevskih su dvojica
punktacija koje sudok je Stjepan
navedene Radi,
u rubrici
predsjednik Hrvatske seljake stranke, neto kasnije podlegao u Zagrebu)
historijska itanka U/142, nakon ega emo odgovarajui na pitanja izvriti njihovu analizu.
- atentat je posluio kao izgovor kralju da 6. januara 1929. godine zavede diktaturuukinuo je Ustav,
raspustio Parlament i zabranio rad svih nacionalnih stranakakralj je preuzeo cjelokupnu vlast u zemlji
oktobra DIO
-ZAVRNI 1929. donesen je novi Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podrujadrava je dobila
novi naziv Kraljevina Jugoslavija, a svi njeni stanovnici nazivani su Jugoslovenima
- izvrena je nova emo
Jo jednom podjelaponoviti
drave na 9 banovina,
najvanije pri emu
injenice iz nisu potovane
nastavne nikakve
jedinice kojunacionalne, prirodne
smo obradili kakoniti
bi
historijske
provjerili stepen granice pojedinihznanja
usvojenog podruja
kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno poja-
- Bosna
sniti i Hercegovina
eventualne je ula
nejasnoe u sastav
nakon ega etiri
emobanovine:
nekolikoDrinsku (Sarajevo),ocijeniti
uenica/uenika Vrbasku (Banja Luka), Primorsku
(Split) i Zetsku (Cetinje) ovom podjelom izbrisane su njene viestoljetne granice
Za domau zadau napisati krai esej na temu: ta je za mene diktatura? Uenice/uenici koji
- septembra 1931. kralj je donio novi Ustav Kraljevine koji je prozvan oktroirani ili nametnuti (situacija je ostala
elenepromijenjena)
dodatno proiriti znanje mogu to uiniti slijedei upute iz zadatka U/142.

38
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Kraj estojanuarske diktature i sporazum Cvetkovi - Maek

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA usvajanje znanja o atentatu frontalni, individualni
na kralja Aleksandra, uenice/uenike upoznati sa
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI nastalom politikom situacijom metodai usmenog
krizom u izlaganja
Jugoslavijii razgovora, demonstracija,
koja je uslijedila nakon
atentata, usvajanje znanja analiza
o sporazumu
slikovnog
Cvetkovi-Maek
materijala i podjeli BiH
NASTAVNA SREDSTVA kritikog stava udbenik,
I POMAGALA
razvijanje dodatna
prema upotrebi literatura,
nasilja grafoskop,politikih
u ostvarenju karta ciljeva,
razvijanje ljubavi prema domovini, osuditi trgovanje teritorijem tue zemlje,
ODGOJNI
razvijati negativanARTIKULACIJE
PRIJEDLOG stav prema dogovorima jednih naroda
NASTAVNOG ASA na raun drugih, razvijati
stav o nedjeljivosti teritorija Bosne i Hercegovine
UVOD razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje
FUNKCIONALNI sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskim
Uvodni dio emoizvorima i njihive
realizirati takoanalize,
to emovjebanje rada na
se podsjetiti historijskoj
gradiva karti
sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kada i zbog ega je kralj
Aleksandar zaveo diktaturu? Ko je doao na elo HSS-a nakon ubistva Stjepana Radia 1928.
godine? Kakve su promjene u zemlji nastale zavoenjem diktature? Kako se zavoenje diktature
odrazilo na poloaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovnitva? Kako se zvao ustav koji je kralj
Aleksandar donio u vrijeme diktature? Da li je njime ita bitnije promijenjeno?
Potom emo najaviti da danas govorimo o kraju estojanuarske diktature i sporazumu Cvetkovi-
Maek. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/143, nakon ega emo
otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo atentat na kralja Aleksandra u Marseju 1934.
godine. Objasnit emo uzroke koji su doveli do kraljevog ubistva i posljedice ovakvog razvoja dogaaja
(trolano namjesnitvo i knez Pavle preuzimaju vlast).
U nastavku asa prikazat emo politike odnose u zemlji nakon kraljeve smrti, kao i teak
meunarodni poloaj Jugoslavije usljed jaanja nacistike Njemake i faistike Italije. Naglasit emo
da je nerijeeno hrvatsko pitanje uzrokovalo daljnju krizu politikih odnosa u Kraljevini Jugoslaviji
zbog ega se hitno radilo na njegovom rjeenju.
U drugom dijelu izlaganja objasnit emo odredbe srpsko-hrvatskog sporazuma Cvetkovi-Maek;
politike ciljeve koji su se ovim putem nastojali rijeiti i posljedice tog sporazuma na poloaj Bosne i
Hercegovine. Posebno emo naglasiti podjelu koja je tom prilikom dogovorena izmeu pomenute
dvojice lidera, odnosno izmeu Srbije i Hrvatske. Uputit emo uenike da pogledaju fotografiju
Cvetkovia i Maeka nakon postignutog sporazuma U/144 i da odgovore na postavljeno pitanje.
Potom emo istai otpor koji je tom sporazumu dolazio od JMO i Mehmeda Spahe, te njegovu
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
iznenadnu i nedovoljno rasvijetljenu smrt u beogradskom hotelu srpski kralj. Naglasit emo da ga je
KRAJ ESTOJANUARSKE DIKTATURE I SPORAZUM CVETKOVI MAEK
na mjestu predsjednika JMO zamijenio Dafer beg Kulenovi (zbog njegove kasnije uloge u NDH), pri
emu emo uenice/uenike uputiti na fotografiju U/145.
- 9. oktobra 1934. u Marseju je ubijen kralj Aleksandar Karaoreviatentat su izvrile ustae koje su se
Potom emo uenicama/uenicima skrenuti panju na kartu U/145 ijom analizom e moi stei
zalagale za raspad Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske draveumjesto maloljetnog
dodatna saznanja i vizuelnu
prijestolonasljednika predstavu
Petra II (sina ubijenog posljedica sporazuma
kralja Aleksandra), vlast jepopreuzelo
nau trolano
zemlju. namjesnitvo
Zamolit emo
na
uenicu/uenika da glasno proita
elu s knezom Pavlom Karaoreviem tekst iz rubrike historijska itanka U/145, nakon ega emo
metodom
- obnovljen razgovora odgovoriti
je stranaki i politiki na
ivotpostavljena pitanja.
u zemljiteka Pred kraj
meunarodna glavnog
situacija dijelanacistike
(jaanje asa istai emoi
Njemake
reakcije na sporazum
faistike Italije)kako Cvetkovi-Maek
bi ojaala dravu, (formiranje Pokreta
beogradska vlada za autonomiju
nastojala Bosne i sHercegovine,
je sklopiti sporazum Hrvatima te
pisma studentske
- sporazumu kojimomladine).
bi se rijeilo tzv. hrvatsko pitanje, ali na raun Bosne i Hercegovine protivio se ugledni
bonjaki politiar Mehmed Spahoumro je pod nerazjanjenim okolnostima 29. juna 1939. u beogradskom
hotelu Srpski kralj
ZAVRNI
- 26. avgustaDIO 1939. potpisan je sporazum izmeu predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dragie
Cvetkovia i predsjednika HSS-a Vladka Maekapoznat kao sporazum Cvetkovi Maek
- ovim U zavrnom
sporazumom dijelu nekoliko
formirana uenica/uenika
je Banovina Hrvatskaemo ocijeniti
koju je trebaloprema
da inistepenu
Savska pokazane
i Primorskaaktivnosti.
banovina
Jo ukljuujui
jednom emo i 13 ponoviti
kotara iz najvanije
Bosne i HercegovineBosna
injenice iz nastavnei Hercegovina
jedinice kojuje smo
ovim obradili
inom podijeljena izmeu
kako bi provjerili
Hrvatske
stepen i Srbijeznanja
usvojenog bez ikakvog konsultovanja sa njenim
kod uenica/uenika. Ukolikonarodima, posebno
je potrebno, Bonjacima
otkloniti odnosno pojasniti eventu-
- 30.nejasnoe
alne decembra nakon
1939. uega
Sarajevu
emoje formiran
nekolikoPokret za autonomijuocijeniti.
uenica/uenika Bosne i Domau
Hercegovinezahtijevalo
zadau uraditi sepoi
formiranje bosanske
uputama iz zadatka U/146. banovine (Dafer Kulenovi, nasljednik Mehmeda Spahe na elu JMO)
- realizaciju sporazuma Cvetkovi-Maek, sprijeilo je izbijanje Drugog svjetskog rata i slom Kraljevine 39
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Privredni i kulturno obrazovni ivot izmeu dva rata

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA usvajanje znanja o privrednim,frontalni, individualni
kulturnim i obrazovnim prilikama u BiH za vrijeme
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODEKraljevine Jugoslavije metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija,
analizaagrarnoj
razvijanje kritikog stava prema slikovnogreformi
materijala
koja je provedena u Kraljevini
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
Jugoslaviji, osuda negativnogudbenik, dodatna
odnosa literatura,
drave premagrafoskop
privrednom i kulturno-
ODGOJNI
obrazovnom razvoju Bosne i Hercegovine, razvijanje pozitivnog stava prema
umjetnosti
PRIJEDLOGi osjeaja za lijepo
ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
vjebanje rada na tekstu, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje
FUNKCIONALNI
UVOD sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka

Zamolit emo uenice/uenike da otvore udbenik U/147, a potom e jedna/jedan od njih


glasno proitati uvod u lekciju. Pitamo: ta je prekinulo privredni i kulturno-obrazovni razvoj u Bosni i
Hercegovini, a koji je zapoet u vrijeme austrougarske vladavine? Kakav je bio odnos Kraljevine SHS
prema Bosni i Hercegovini? Koje je bilo osnovno zanimanje stanovnitva Bosne i Hercegovine u ovom
periodu? ta zakljuuje: da li je u takvim uslovima bilo prostora za znaajniji razvoj kulture i
obrazovanja u Bosni i Hercegovini izmeu dva rata?
Potom emo najaviti da danas govorimo o privrednom i kulturno-obrazovnom ivotu u Bosni i
Hercegovini izmeu dva rata, nakon ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice predstavit emo provedenu agrarnu reformu u
Kraljevini SHS 1919. godine. Istai emo da je ovom reformom beogradska vlada nastojala rijeiti
nacionalno-politike ciljeve ime su najvie bili pogoeni Bonjaci. Naime, najvie zemlje je oduzeto
upravo od njih, jer su Bonjaci na podruju Bosne i Hercegovine u trenutku stvaranja zajednike
drave imali vie od 62% privatne zemlje u svom vlasnitvu. Oduzeta zemlje je mahom dodjeljivana
srpskim bezemljaima ime se mijenjala vlasnika struktura nad zemljom i pravo nad istom u korist
srpske populacije. Nakon toga, zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike
historijska itanka U/147, nakon ega emo metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na
postavljena pitanja.
U nastavku asa objasnit emo da je industrija u Bosni i Hercegovini bila vrlo nerazvijena.
Prosjeno je na 1000 stanovnika dolazilo samo 13 radnika. Upoznat emo uenice/uenike sa
najzastupljenijim granama industrije te vodeim industrijskim centrima. Pojasniti razloge takvog
privrednog poloaja i odnos vladajueg reima prema ovom problemu.
U drugom dijelu asa obrazloit emo obrazovne i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u vrijeme
postojanja Kraljevine Jugoslavije (kolstvo, asopisi, muzika, knjievnost, slikarstvo). Pri obrazlaganju
navedenih PLAN posluit| emo
temaTABLE GRAFOFOLIJE
se slikovnim materijalom iz udbenika U/149. i U/150. Pri tome e
PRIVREDNI
popratni tekst uz navedene I KULTURNO-OBRAZOVNI
slike uenicama/uenicima IVOTsaznanja
dati dodatna IZMEU oDVA RATA dogaajima i
opisanim

- veina bosanskohercegovakog stanovnitva bavila se poljoprivredomindustrija je bila slabo razvijena


- agrarnom reformom 1919. godine, bonjakim zemljoposjednicima oduzeta je skoro sva zemlja (imali su vie
predstaviti
od 62% neke
zemljeod u najznaajnijih kulturnih stvaraoca
svom vlasnitvu)oduzetu ovogjeperioda.
zemlju drava podijelila srpskim bezemljaima koje je odmah
u zemljinim knjigama zavodila kao stvarne vlasniketime je izmijenjena vlasnika struktura nad zemljom u
Bosni i Hercegovini ije se posljedice osjeaju do danas
ZAVRNI
- pismenost DIOje bila na vrlo niskom nivounajvie je bilo etverorazrednih osnovnih kola, dok su srednje kole
bile slabo razvijene
- 1937.Joosnovana
jednom je emo
via ponoviti
islamska najvanije injenice
erijatsko-teoloka iz nastavne
kola, koja je bilajedinice
u rangukoju smo obradili
fakulteta, kako bii
a neto kasnije
provjerili stepen usvojenog
Poljoprivredni fakultet znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno poja-
sniti eventualne
- izlazio nejasnoe
je znaajan nakon
broj listova ega emo
i asopisa iji sunekoliko
osnivaiuenica/uenika ocijeniti
uglavnom bile politike stranke te vjerske i kulturne
Za domau(Pregled,
organizacije zadau Hikjmet,
odgovoriti naBehar,
Novi pitanja U/150.
Narod, Motivirat emo uenice/uenike da za naredni as
Jednakost...)
-samidjelovala su Narodna pozorita u Tuzli i Sarajevu
osmisle igre za utvrivanje i ponavljanje gradiva kao i Zemlajski muzej ukrialjke,
(slagalice, Sarajevu osnovan 1888.
pitanja za godine.
kviz, igre
1923. osnovana je Sarajevska filharmonija
-asocijacija...)
- istaknuto mjesto zauzimali su knjievnici Hasan Kiki, Hamza Humo, Ahmed Muradbegovi, Nikola op,
Ishak Samokovlija, Alija Nametak, Skender Kulenovi (...), kao i slikari - Ismet Mujezinovi, Gabrijel Jurki, 40
Ivo eremet, Vojo Dimitrijevi, Adela Ber i drugi...
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA frontalni,
upoznavanje historijskih procesa kojiindividualni
su doveli do raspada Kraljevine Jugoslavije,
NASTAVNE METODE predstavljanje poloaja BiHmetoda
na usmenog
poetku izlaganja
Drugog i razgovora,
svjetskog demonstracija,
rata, stjecanje znanja o
OBRAZOVNI
nastanku i ustrojstvu NDH,analiza
upoznavanje
slikovnogpoloaja
materijala
BiH u okvirima NDH i razliitim
NASTAVNA SREDSTVA ideologijama koje su bile prisutne
I POMAGALA na tom
udbenik, podruju
dodatna literatura, grafoskop, karta
razvijanje osjeaja ljubavi prema domovini, osuda inkorporiranja Bosne i
Hercegovine
PRIJEDLOG u okvir NDH, razvijanje
ARTIKULACIJE stava o nedjeljivosti
NASTAVNOG ASA Bosne i Hercegovine,
ODGOJNI osuda njene podjele na velike upe, razvijenje negativnog stava prema politikim
UVOD ugovorima i dogovorima izmeu velikih sila na raun malih, razvijanje empatije
kod uenica/uenika i suosjeanja za rtvu progona
Uvodni dio emorazvijanje
realiziratisposobnosti
tako to emouoavanja
se podsjetitiuzrono-posljedinih
gradiva sa prethodnih veza,
asova, razvijanje
a koje je
FUNKCIONALNI sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad je poeo Drugi rada na historijskom
svjetski rat? ta jeizvoru i njegova
blitzkrieg? analiza,
ta vjebanje
je Hitler rada
osvojio donapoetka
historijskoj karti godine u Evropi? Od
1941.
uenica/uenika emo traiti da nabroje zemlje Trojnog saveza i pokau ih na karti. Nastojaemo da
uoe politiki poloaj Kraljevine Jugoslavije poetkom 1941. godine?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/153, nakon ega emo otkriti naslov na
ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja pojasnit emo uenicama/uenicima da je pristupanje Kraljevine
Jugoslavije Trojnom paktu prouzroilo dravni udar grupe oficira jugoslovenske vojske koja je smijenila
vladu i kraljevsko namjesnitvo. Naznaiti da je upravo to bio povod za poetak rata u Jugoslaviji
odnosno napad Njemake i njenih saveznika na ovu zemlju tzv. Aprilski rat. Predstavit emo tok i
rezultate Aprilskog rata, te uz pomo zidne ili historijske karte iz udbenika U/153, objasnit emo
uenicama/uenicima raspad jugoslavenske zajednice i drave kojima je pripojena njena nekadanja
teritorija.
Podnaslov Uspostava nezavisne drave Hrvatske i prikljuenje Bosne i Hercegovine obradit emo
metodom usmenog izlaganja i rada na tekstu, te analizom slikovnog materijala. Najprije emo izloiti
nain formiranja i unutarnju organizaciju NDH. Posebnu panju posvetit emo poloaju Bosne i
zemlju. Potom emo uputiti uenice/uenike da proanaliziraju kartu U/154 kao i pripadajui slikovni
Hercegovine u njenim okvirima. Istaknut emo nastojanja ustake vlasti da podjelom zemlje na velike
materijal.
upe izbrie teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, te dokae hrvatsko dravno pravo na nau
UPLAN
drugom dijelu |izlaganja
TABLE GRAFOFOLIJEopisat emo ustaku politiku u Bosni i Hercegovini, te nastojanje
najveeg broja Bonjaka da BOSNA Iprotestnih
putem HERCEGOVINA rezolucija dignu svojSVJETSKOM
U DRUGOM glas protiv zloina
RATU i zloinaca iz svih
naroda, a posebno iz svog. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska
itanka
- 6. aprila U/154,
1941.nakon
Njemake ega emo
trupe metodom
su zajedno razgovora
sa svojim izvriti(Maarskom,
saveznicima njegovu analizu
Rumunijom i odgovoriti na
i Bugarskom)
postavljena pitanja. Takoer emo govoriti i o nastojanjima dijela Bonjaka
napale Jugoslaviju (aprilski rat)15. aprila njemake jedinice ule u Sarajevo17. aprila Jugoslavija da osiguraju autonomiju
Bosne i Hercegovine
kapituliralakraj pod njemakom
aprilskog rata zatitom, te naoruavanju muslimanskog naroda s ciljem vlastite
samozatite (hadiefendia legija, huskina
- 10. aprila 1941. ustae su u Zagrebu proglasile vojska). Nazavisnu dravu Hrvatsku (NDH) koja je uz saglasnost
Uenice/uenike emo upoznati i sa nastankom
Njemake i Italije u svoj sastav ukljuila i Bosnu i Hercegovinuvoa i ideologijom etnikog pokreta
NDH, poglavnik AnteDrae Mihailovia
Paveli
te
- posljedicama etnikih na
NDH je bila podijeljena zloina
velikeuupe
Bosni i Hercegovini.
koje su formirane tako Predstavit emo ciljeve
da je historijska koje suposebnost
i teritorijalna etnici nastojali
Bosne
i Hercegovine
realizirati zloinom bilai terorom,
potpuno izbrisanau
a kojeg je uBosni lanku i Hercegovini
homogena je formirano sedam velikih
Srbija predstavio upaMoljevi. Uputit
Stevan
- ustaka
emo politika se u da
uenice/uenike potpunosti podudarala
proanaliziraju kartus rasistikom politikom
velike Srbije U/156. nacista
Nakoni faistaprogonili su Jevreje,
toga emo ih zamoliti da
Srbe, Rome te Bonjake i Hrvate koji ih nisu podravali
ovu kartu uporede sa kartom NDH U/154 i vide kakva je sudbina bila namijenjena Bosni i Hercegovini
manji broj
- jednom
u antijugoslovenski
i drugom raspoloenih
sluaju? Pokrenut emoBonjaka
diskusiju. stavio se u slubu ustakog reima (Ademaga Mei i
Dafer Kulenovi)
- u jesen 1941. protestne rezolucije Bonjaka protiv ustakih zloina
- spontanoDIO
ZAVRNI naoruavanje bonjakog stanovnitva radi vlastite zatite Hadiefendia legija u tuzlanskom
kraju i Huskina vojska u Cazinskoj krajiniod kraja 1942. pristupaju partizanima
- cilj Jo
etnika pod vostvom
jednom Drae Mihajlovia
emo ponoviti najvanije bio je obnoviti
injenice monarhistiku
iz nastavne Jugoslaviju
jedinice koju smoi u njoj stvoritikako
obradili etniki
bi
istu homogenu
provjerili Srbijupri
stepen usvojenog tomekod
znanja su uenica/uenika.
saraivali s okupatorom,
Ukolikoajeprotiv partizana
potrebno, koji su
otkloniti eljeli sruiti
odnosno poja-
snitimonarhiju
eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Domau zadau
- provodei
uraditi taj ciljizvreni
po uputama su U/156.
zadatka masovni pokolji nad Bonjacima istone Bosne, Bosanske Krajine, istone
Hercegovine i Sandaka. 41
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Narodnooslobodilaki pokret (NOP) u Bosni i Hercegovini

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o nastanku frontalni, individualni
i rezultatima razvoja i djelovanja NOP-a u BiH,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI upoznavanje metoda
uenica/uenika sa usmenog
najveim izlaganja
bitkama i razgovora,
NOB-a demonstracija,
koje su voene na
prostoru BiH analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA osjeaja velikogudbenik,
I POMAGALA
razvijanje znaaja dodatna
NOP-a kaoliteratura,
pokretagrafoskop,
otpora karta
protiv faizma,
razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje pozitivnog stava prema multietnikom
ODGOJNI
karakteru
PRIJEDLOGNOP-a,ARTIKULACIJE
usvajanje pozitivnih stavova prema
NASTAVNOG ASA vrijednostima antifaizma,
razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima
UVOD razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
FUNKCIONALNI uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-
Uvodni dio emoposljedinih
realizirativeza
tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Opii tok aprilskog rata i
kapitulaciju Jugoslavije? Koja nova drava i uz iju pomo je nastala na njenom tlu? Pojasni stanje u
Bosni i Hercegovini nakon aprilskog rata. Opii ciljeve ustakog i etnikog pokreta u Bosni i
Hercegovini?
Potom emo najaviti da danas govorimo o NOP-u u Bosni i Hercegovini. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/157, nakon ega emo otkriti naslov na ve
pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice uenicama/uenicima emo predstaviti pripremu i
poetak ustanka u Bosni i Hercegovini, pod vostvom KPJ. Istai emo da je taj ustanak na elu s
Josipom Brozom Titom nazvan NOP, te da mu je glavna parola bila bratstvo i jedinstvo. Pojasnit
emo vrijednost te parole i ulogu koju je propagiranje zajednitva odigralo u razvoju NOB-a. Posebnu
panju posvetit emo osnovnim ciljevima NOP-a, pojedinano ih analizirajui i nabrajajui.
U nastavku asa upuujui uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal pojasnit emo da je
Bosna i Hercegovina bila centar NOB-a, u Drugom svjetskom ratu na teritoriji Jugoslavije. Opisat emo
tok Drugog svjetskog rata na prostorima Bosne i Hercegovine navodei najvee bitke koje su se desile
i njihov znaaj. Uputiemo uenice/uenike da proanaliziraju tabelu najveih bitaka tokom NOR-a,
U/160, nakon ega emo, zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka
U/158. Metodom razgovora izvrit emo njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja. Isto emo
uraditi i sa tekstom u rubrici historijska itanka U/160.

ZAVRNI DIO
Zavrni dio asa u kojem emo provjeriti stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika, moe se
obraditi popunjavanjem priloene tabele:

poetak NOB-a voa ciljevi NOB-a najvee bitke

Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/160. Uenice/uenici koji ele
proiriti znanje mogu to uraditi po uputama iz zadatka U/160 ili pogledati film Bitka na Neretvi, reisera

42
Veljka Bulajia.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE


NARODNOOSLOBODILAKI POKRET U BOSNI I HERCEGOVINI

- srpsko stanovnitvo u Bosni i Hercegovini, koje se nalo na udaru ustakog reima NDH, ve u junu 1941.
zapoelo je pruanje sporadinog otpora u istonoj Hercegovini
- na poziv KPJ 27. jula dolo je do podizanja organizovanog ustanka pod nazivom Narodnooslobodilaki
pokret (NOP) ustanak je najprije izbio u okolini Drvara, a potom se proirio po cijeloj Bosanskoj Krajini te
istonoj i centralnoj Bosni
- etiri osnovna cilja NOP-a bila su: borba protiv okupatora i domaih izdajnika, sprijeiti bratoubilaki rat
izmeu jugoslovenskih naroda, uporedo s oruanom borbom sruiti staru i izgraivati novu vlast, stvarati
uvjete za izgradnju Jugoslavije na federativnim principima
- polovinom 1942. osloboena velika teritorija sa centrom u Bihau (Bihaka republika)

mjesto odvijanja bitke vrijeme odvijanja bitke


Bitka na Kozari podruje planine Kozare 10. juni 17. juli 1942.
Bitka za ranjenike dolina rijeke Neretve nadomak Jablanice 9. februar 31. mart 1943.
Bitka na Sutjesci dolina rijeke Sutjeske na Tjentitu 15. maj 16. juni 1943.
Desant na Drvar podruje Drvara 25. maj 6. juni 1944.

Najvee bitke u Narodnooslobodilakom ratu

43
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Obnova bosanskohercegovake dravnosti, AVNOJ i ZAVNOBiH

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o jaanju NOP-afrontalni, individualni
i poecima stvaranja novih politikih tijela (NOO,
NASTAVNE METODE AVNOJ, ZAVNOBiH), metoda
uoavanje usmenog
historijske izlaganja
vanosti iPrvog
razgovora, demo-nstracija,
i Drugog zasjedanja
OBRAZOVNI AVNOJ-a na nastanak nove analiza
Jugoslavije
slikovnogi materijala
politike odnose u njenim okvirima
NASTAVNA SREDSTVA nakon IDrugog
POMAGALA svjetskog rata, stjecanje
udbenik, znanjaliteratura,
dodatna o nastanku i ulozi
karta, ZAVNOBiH-a za
grafoskop
dalji tok historijskih procesa u Bosni i Hercegovini
usvajanje
PRIJEDLOGafirmativnog stava o pravima
ARTIKULACIJE naroda na slobodu
NASTAVNOG ASA i samoopredjeljenje,
razvijanje pozitivnog odnosa prema ZAVNOBiH-u i njegovom znaaju za Bosnu i
ODGOJNI
UVOD Hercegovinu, razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje sposobnosti
uenica/uenika da upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora
razvijanje
Uvodni dio emo sposobnosti
realizirati tako to emouporeivanja i donoenja
se podsjetiti gradiva zakljuaka,
sa prethodnih asova,razvijanje
a koje je
FUNKCIONALNI
povezano sa dananjom sposobnosti uoavanja
nastavnom uzrono-posljedinih
jedinicom. Neka od moguihveza, razvijanje
pitanja su:loginog
Da li miljenja
je Bosna i
Hercegovina poetak Drugog svjetskog rata doekala kao posebna historijska cjelina? Kojim
teritorijalnim prekrajanjem je Bosna i Hercegovina prestala da postoji kao posebna teritorijalna i
historijska cjelina? Kakva je sudbina bila namijenjena Bosni i Hercegovini sporazumom Cvetkovi-
Maek? ta se desilo sa teritorijom Bosne i Hercegovine nakon to je ona ukljuena u sastav NDH?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o obnovi bosanskohercegovake dravnosti; AVNOJ-u
i ZAVNOBiH-u. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/161, nakon ega
emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo mjere koje je rukovodstvo NOP-a na elu sa
dravnost Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama. Naglasit emo kakav znaaj imaju
Josipom Brozom Titom, preduzelo u cilju jaanja antifaistike borbe i uspostavljanja
zasjedanja ZAVNOBiH-a za dananji dravno-pravni status Bosne i Hercegovine i zato se ba 25.
Narodnooslobodilakih odbora, odnosno civilnih organa vlasti na osloboenoj teritoriji.
novembar obiljeava kao Dan dravnosti Bosne i Hercegovine, iako je njena dravnost stara preko
Istaknut emo da se irenjem NOP-a nametnula potreba za organiziranjem jedne centralne civilne
hiljadu godina. Predstavit emo najznaajnije odluke sa ovog zasjedanja i naglasiti njegovu historijsku
vlasti, zbog ega je dolo do odravanja Prvog zasjedanja AVNOJ-a 26. i 27. novembra 1942. godine
vanost za opstanak Bosne i Hercegovine kao ravnopravne drave u novoj Jugoslaviji. Da bi olakali
u Bihau. Objasnit emo ulogu AVNOJ-a kao najvieg opepolitikog i openacionalnog predstavnitva
praenje dalje nastave, posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika U/162. Potom
NOP-a i najvanije odluke sa njegovog Prvog zasjedanja. Da bi olakali praenje dalje nastave,
emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/163, nakon ega
posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika U/162.
emo metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.
U nastavku asa objasnit emo nastanak i znaaj ZAVNOBIH-a za obnovu bosanskohercegova-
U drugom dijelu asa uenicama/uenicima emo objasniti dalji razvoj NOP-a te dogaaje koji su
ke dravnosti. Vano je naglasiti da su postojale razliite kombinacije oko dravno-pravnog statusa
nametnuli odravanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 29 i 30. novembra 1943. godine. Pojasnit
Bosne i Hercegovine u okvirima nove Jugoslavije. Sve dileme u tome smislu otklonilo je Prvo
emo i obrazloiti najvanije odluke sa ovog zasjedanja sa posebnim osvrtom na poloaj Bosne i
zasjedanje ZAVNOBIH-a odrano u Mrkonji-Gradu, 25. i 26. novembra 1943. godine koje je obnovilo
Hercegovine. Uputit emo uenice/uenike na karikaturu U/163 traei od njih da usmeno odgovore na
pripadajue pitanje.
Na kraju obrade nastavne jedinice predstavit emo dogaaje koji su uvjetovali odravanje Drugog
zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu, u periodu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, naglasivi
koje su najznaajnije odluke tom prilikom donesene.
PLAN
U cilju TABLE
lakeg | GRAFOFOLIJE
usvajanja nastavnog gradiva, prilikom izlaganja koristit emo Izvod iz Deklaracije o
pravima graana OBNOVA BOSANSKOHERCEGOVAKE
Bosne i Hercegovine koja je usvojena na DRAVNOSTI, AVNOJ I ZAVNOBiH-a
Drugom zasjedanju ZAVNOBiH U/164.
Analizom navedene Deklaracije uenici e stei uvid u njenu historijsku vrijednost i znaaj koji ima za
sve graane Bosne i Hercegovine,
- Narodnooslobodilaki odbori (NOO) sve doorgani
novi danas. Uenice/uenike
vlasti na teritoriji kojuuputiti da proanaliziraju
su oslobodili tabelarni
partizani zadatak: da
pregled zasijedanja
osiguraju prehranuAVNOJ-a i ZAVNOBiH-a
stanovnitva, U/165.
da organiziraju pomo partizanskim jedinicama, da uvaju red i mir i sl.
- razvoj NOO i velika slobodna teritorija razlog su formiranja centralne civilne vlasti pod imenom Antifaistiko
vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ)
ZAVRNI DIO
- 26 i 27. novembra 1942. odrano Prvo zasijedanje AVNOJ-a u Bihau (centar Bihake republike)
- 25. i 26. novembra 1943. u Mrkonji Gradu odrano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifaistikog vijea
Jo jednom
narodnog emo ponoviti
osloboenja Bosne i najvanije
Hercegovineinjenice iz nastavne jedinice
(ZAVNOBiH)obnovljena koju smo
dravnost obradili
Bosne kako bi
i Hercego-
provjerili stepen usvojenog
vinedonesena znanja
Rezolucija kodse
u kojoj uenica/uenika.
isticalo da Bosna Ukoliko je potrebno,
i Hercegovina nijeotkloniti odnosno
ni srpska pojasniti
ni hrvatska ni
eventualne
muslimanska,nejasnoe nakoni muslimanska
nego i srpska ega emoi hrvatska
nekoliko25.uenica/uenika
novembar Dan ocijeniti.
dravnostiZa
Bosnedomau zadau
i Hercegovine
odgovoriti
- 29. i 30. nanovembra
pitanja U/165.
1943. uUenice/uenici koji ele
Jajcu odrano Drugo proiriti AVNOJ-aizmeu
zasijedanje znanje mogu to uiniti
ostalogprema uputama
odlueno da se
Jugoslavija
zadatka U/165.izgradi na federativnom
Takoer pojedinim principu, a kralju Petru II Karaoreviu
uenicama/uenicima moemo datijereferat
zabranjen
na povratak u zemlju25.
temu: Znaaj
- 30. juniza
novembra dravnost
2. juli 1944.Bosne
u Sanskom Mostu odrano Drugo zasijedanje ZAVNOBiH-a na kojem je dodatno
i Hercegovine 44
izgraena dravnost Bosne i HercegovineDeklaracija o pravima graana Bosne i Hercegovine
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u socijalistikoj Jugoslaviji

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA frontalni,
stjecanje znanja o psoljedicama rataindividualni
na tlu Bosne i Hercegovine, stjecanje znanja
NASTAVNE METODE o uspostavi FNRJ i njenom metoda usmenog
prvom izlaganja
ustavu, i razgovora,
upoznavanje demonstracija,
uenica/uenika sa
OBRAZOVNI poloajem Bosne i Hercegovine analiza slikovnog
u socijalistikoj
materijala Jugoslaviji, sa postupnim
NASTAVNA SREDSTVA ukidanjem privatnog vlasnitva,
I POMAGALA agrarnom
udbenik, dodatnareformom,
literatura, kolonizacijom
grafoskop te obnovom
zemlje
osuda ratnih razaranja
PRIJEDLOG te ljudskih NASTAVNOG
ARTIKULACIJE i materijalnih gubitaka,
ASA razvijanje patriotskih
ODGOJNI osjeanja, razvijanje stava uenica/uenika prema ukidanju privatnog vlasnitva,
UVOD razvijanje stava uenika prema radnim akcijama i takvom nainu obnove zemlje
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja
FUNKCIONALNI
na historijskoj
Uvodni dio realiziramo karti,
tako to vjebanje
emo se samostalnog opisivanja
podsjetiti gradiva slikovnih izvora
sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad i gdje je odrano
Prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a? Koje su najvanije odluke donesene na tom zasijedanju? Kad i gdje je
odrano Drugo zasijedanje AVNOJ-a? Koje su najvanije odluke donesene na tom zasijedanju?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o Bosni i Hercegovini u socijalistikoj Jugoslaviji.
Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/166, nakon ega emo otkriti
naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Obradu nastavne jedinice zapoet emo predstavljanjem ratnih posljedica na tlu Bosne i
Hercegovine. Nakon toga, rei emo neto o Prvom zasijedanju Ustavotvorne skuptine 29. novembra
1945. godine, kada je i definitivno ukinuta monarhija, a proglaena Federativna narodna republika
Jugoslavija. Uputit emo uenike na kartu U/167, traei od njih da nabroje lanice te federacije. Pri
tome emo istai da je 31. januara 1946. godine donesen Prvi ustav Federativne Jugoslavije u kojoj
Bonjaci nisu bili priznati kao nacija, nego su tretirani kao vjerska grupa. Naglasit emo da se takvom
tretiranju Bonjaka usprotivio Husaga ii poslanik iz Mostara, koji je jedini glasao protiv ustava
(upuujemo na njegovu fotografiju U/167).
U drugom dijelu asa opisat emo izgradnju dravnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini odluke
i znaaj Treeg zasjedanja ZAVNOBiH-a od 26. do 28. aprila 1945. godine u Sarajevu. Objasnit emo
politiku organizaciju i poloaj koji je Bosna i Hercegovina imala u Novoj dravi. Na kraju obrade
nastavne jedinice predstavit emo reforme koje je nova vlast provodila u Jugoslaviji, odnosno u Bosni i
Hercegovini (agrarna reforma, nacionalizacija, kolonizacija), te obnovu zemlje organiziranjem
Omladinskih radnih akcija. Pri tome uenice/uenike upuujemo na pripadajui slikovni materijal, te na
tekst u rubrici historijska itanka U/168. i U/169, iju emo analizu izvriti zajedniki, metodom
razgovora.
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
ZAVRNI DIO BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI
Jo jednom
- iz Drugog emo
svjetskog rataponoviti najvanije injenice
Bosna i hercegovina iz nastavne
je izala skoro jedinice i koju
potpuno razorena smo obradili kako bi
opustoena
provjerili
- krajemstepen usvojenog
1945. Bosna znanjaje imala
i Hercegovina kod uenica/uenika.
samo 147 kola, 200Ukoliko
ljekara i je potrebno,
2000 otkloniti stoni
bolnikih kreveta, odnosno
fond
pojasniti eventualne
je bio smanjen nejasnoe
za 70%, nakonuglavnom
a stanovnitvo ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau
nepismeno
zadau odgovoriti
- 29. novembra na proglaena
1945. pitanja U/169. Uenice/uenici
Federativna koji ele
narodna republika proiriti (FNRJ)
Jugoslavija znanje mogu to uiniti prema
uputama zadatka
- 31. januara U/169.
1946. donesen Prvi ustav Jugoslavije u kojem Bonjaci nisu bili priznati kao nacijaHusaga
ii jedini glasao protiv Ustava
- Jugoslavija ureena kao federacija (savez) sastavljena od est republika: Slovenije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije i dviju autonomnih pokrajina u sastavu Srbije (Kosova i
Vojvodine)proveden strogi centralizam
- 26-28. aprila 1945. u Sarajevu odrano Tree zasijedanje ZAVNOBiH-a koji je preimenovan u Narodnu
skuptinu Bosne i Hercegovineizabrana i prva vlada
- Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji (1945)ograniena veliina privatnog zemljinog posjeda na 10
hektara, Zakonom o nacionalizaciji (1946) ukinuto privatno vlasnitvokraj kapitalistikog sistema
- veliki doprinos obnovi zemlje dala je omladina putem omladinskih radnih akcijaBrko-Banovii (1946),
amac-Sarajevo (1947), Doboj-Banja Luka (1951) 45
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Sukob TitoStaljin i period samoupravljanja

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o uzrocima i posljedicama
frontalni, individualni sukoba TitoStaljin, upoznavanje
NASTAVNE METODE uenica/uenika sa razlozima izbijanja
metoda usmenog Cazinske bune
izlaganja i njenim demonstracija,
i razgovora, posljedicama,
OBRAZOVNI stjecanje znanja o uvoenju samoupravljanja kao
analiza slikovnog materijala novog privrednog modela u
Jugoslaviji,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA upoznavanje uenica/uenika sa nacionalnim
udbenik, dodatna literatura, grafoskop priznanjem
Muslimana/Bonjaka i ustavom iz 1974. godine
osuditi kult linosti i progon politikih neistomiljenika, istaknuti prednosti
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
demokracije naspram jednostranaja, osuditi obraun komunista sa uesnicima
UVOD Cazinske bune i stanovnitvom tog kraja, razvijati sposobnost uenica/uenika da
ODGOJNI
upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora, razvijati pozitivan odnos prema
nacionalnom
Uvodni dio realiziramo priznanju
tako to emoMuslimana/Bonjaka
se podsjetiti gradiva kao bitnom faktoru stabilnosti
sa prethodnih asova, a Bosne
koje jei
povezano sa dananjom Hercegovine
nastavnomi njenog razvojaNeka od moguih pitanja su: Koja je zemlja bila prva
jedinicom.
socijalistika zemljavjebanje snalaenja
u svijetu? Navedi u vremenu i prostoru,
karakteristike razvijanje sposobnosti
privrede socijalistikog sistema?uoavanja
(planska
FUNKCIONALNI uzrono-posljedinih
privreda, dravno vlasnitvo, ogranieno veza,
privatnovjebanje samostalnog
vlasnitvo). Zakljuak: opisivanja slikovnihsistem
privredni i politiki izvora,
u
Jugoslaviji, nastao jerazvijanje
po uzoru sposobnosti
na SSSR, kojegizdvajanja bitnih podataka
je predvodio Staljin.
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o Sukobu Tita i Staljina te periodu samoupravljanja.
Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/170, nakon ega emo otkriti
naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo uenicama/uenicima uzroke, tok i posljedice
sukoba TitoStaljin. Uenicama/uenicima emo navesti posljedice tog sukoba u vidu okretanja
Jugoslavije prema zapadu i kasnijeg stvaranja pokreta nesvrstanih. Objasnit emo ta je to Informbiro i
zato dolazi do podjele unutar KPJ na lanove odane Titu i informbiroovce koji su podravali Staljina.
Objasnit emo ta se dogaalo sa staljinovim pristaama, ali i brojnim nevinim ljudima u zatvoru na
Golom otoku. Uputit emo uenice/uenike na fotografiju U/171, a potom emo zamoliti
Podnaslov Samoupravljanje
uenicu/uenika da glasno proita obradit
tekstemo metodom
iz rubrike rada naitanka
historijska tekstu. U/171,
Po jedna uenica
nakon egaili uenik
emo
glasno e itati pasus po pasus podnaslova. Nakon svakog
metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja. pasusa poveemo diskusiju
postavljenjem
U nastavkupitanja.
asaNeka od moguih
pojasnit emo zatopitanja
je usu:
Cazinskoj krajini dolo do bune bonjakog i srpskog
Koje su protiv
-stanovnitva bile karakteristike
socijalistike vlasti u Jugoslaviji,privrednog
jugoslovenskog te kako je onasistema prvihUputit
uguena. godina
emo poslije
uenice/ Drugog
ue-
svjetskog rata?
nike na tekst u rubrici historijska itanka U/172 nakon ega emo izvriti njegovu analizu.
- Navedi karakteristike samoupravnog privrednog modela koji je uveden u Jugoslaviji 1950. godine.
- Koje promjene su uvedene ustavom iz 1963. godine?
Uputit emo uenice/uenike na grb SFRJ sa uputama da proitaju pripadajui tekst, nakon ega
emo zajedniki
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
odgovoriti na postavljena pitanja
Pred kraj obrade nastavne jedinice predstavit emo proces nacionalnog priznanja Bonjaka pod
imenom Muslimani. Objasnit SUKOB
emo TITO
zatosuSTALJIN I PERIOD
se komunisti SAMOUPRAVLJANJA
odluili ba za to ime, a ne za jedino ispravno
Bonjaci. Takoer emo predstaviti i promjene koje su ozakonjene ustavom iz 1974. godine,
- 1948. sukob
objasnivi zatoTito Staljinuzrok:
je taj ustav postao tenja KPJ
smetnja i Titaunitaristikim
svim da sauvaju nezavisnost emusnagama
i centralistikim se Staljin koje
protiviomanji
su vodile
dio lanstva KPJ podrao Staljina, zbog ega su hapeni i upuivani na "prevaspitavanje" na Goli otok
raspadu drave. Cjelokupno izlaganje popratiemo analizom slikovnog materijala U/173 i U/174,
- posljedica sukoba: izolacija Jugoslavije od strane SSSR-a i ostalih socijalistikih zemalja
traei od uenica/uenika da njegovom analizom razvijaju kritiko miljenje i diskusiju u razredu.
- maja 1950. Cazinska bunauesnici: bonjaki i srpski seljaciuzrok: prisilan otkup i otimaina
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
poljoprivrednih proizvoda, prisilan rad i brutalno ponaanje komunistikih vlastivoe: Ale ovi, Mile
JU Devrnja
O i Milan Boi svi strijeljani kolska godina: 2012/2013.
ZAVRNI
- 1950. uvodi DIOse samoupravljanje u kojem je vlasnitvo na tvornicama bilo drutveno, a ne dravno kao u
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
SSSR-uradnici
nastavna sami
cjelina emo
tema:upravljali procesom
Bosnanajvanije proizvodnje
i Hercegovina u 20.preko Radnikih
stoljeu jedinicesavjetalanovi Savjeta mogli biti
Jo jednom
samo komunisti
ponoviti injenice iz nastavne koju smo obradili kako bi
ZADACI
nastavna NASTAVNE
jedinica: JEDINICE
Razvoj Bosne i Hercegovine
provjerili
- 1952. KPJstepen usvojenog
mijenja naziv znanja
u Savez kod
Komunista Jugoslavijeu okviru SFRJ
uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti
OBRAZOVNI
eventualne
- 1963. donesen nejasnoe stjecanje
nakon
novi Ustav
znanja
ega emo
umjesto
o razvoju Bosne
nekoliko
FNRJ drava
i Hercegovine
uenica/uenika
nazvana
u okviru
Socijalistika ocijeniti.
federativnaZa
SFRJ (privrednom,
domau
republika zadau
Jugoslavija
odgovoriti na pitanja drutvenom,
U/174. kulturnom
Uenice/uenici i obrazovnom)
koji ele
obrada proiriti znanje mogu to uiniti prema uputama
TIP ASA
(SFRJ) SR BiH
ODGOJNI
zadatka
- 1971.U/174.
na popisu razvijanje
Pri stanovnitva
tome ljubavi
e morati da: prema
Bonjaci zapiu ta
definitivno domovini,
im je to
priznati kaonjenoj
nacija kulturi
najvanijepoduimenomi jeziku,
filmu; objasne razvijanje
Muslimani zato im je osjeaja
ba to
najvanije;
- 1974. donesenrazmisle potovanja
i zapiu
trei po redukojeza vane
Ustavznanje historijske
mogu povezati
SFRJrepublike linosti si njihovom
definiranefilmom; doprinosu
navedu
kao drave, a koji nacionalnoj
se osjeaji
pokrajine historiji
javljaju
u sastavu u
Srbije
FUNKCIONALNI
dobile
njima nakon iroku razvijanje
autonomiju,
pogledanog filma sposobnosti
potvreno
i objasne je pravologinog
zato svakog
se tako razmiljanja
naroda i uoavanja
na samoodreenje
osjeaju; zapiu uzrono-posljedinih
ukljuujui
svoj vlastiti stav iopravo
filmu nate
odcjepljenjeovaj
objasne Ustav vjebanje
veza,
zato tako misle. je posluio rada
BiH dana 1992. proglasi
tekstu svoju samostalnost
i uoavanje bitnog, vjebanje analize historijskog 46
izvora
OBLICI RADA frontalni, individualni
metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija,
NASTAVNE METODE
analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, grafoskop

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

UVOD
Zamolit emo uenice/uenike da otvore udbenik U/175, a potom e jedna/jedan od njih
glasno proitati uvod u lekciju. Pitamo: Na koji nain se vrila obnova ratom poruene Jugoslavije,
odnosno Bosne i Hercegovine? Kada je zapoela modernizacija Bosne i Hercegovine? Kako se to
odrazilo na njen kulturni i obrazovni razvoj?
Potom emo najaviti da danas govorimo o razvoju Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ, nakon
ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja opisat emo privredni i drutveni razvoj Bosne i Hercegovine nakon
zavretka Drugog svjetskog rata. Istai postojanje dva razliita perioda razvoja (do polovine 1960-ih
godina i poslije toga). Naglasiti da je jedna od posljedica sukoba TitoStaljin razvoj vojne industrije u
Bosni i Hercegovini. Uenice/uenike uputiti na fotografiju Alije Sirotanovia U/175 uz napomenu da
proitaju pripadajui tekst, poslije ega emo zajedniki odgovoriti na postavljeno pitanje.
Vano je da uenicama/uenicima skrenemo panju na smjenu generacija unutar KP BiH, kada su
na njeno elo doli mladi politiari (Demal Bijedi, Branko Mikuli, Hamdija Pozderac i dr.). Upravo,
ova generacija je zasluna za nacionalno priznanje Bonjaka krajem 1960-ih godina, ali i za ubrzani
privredni razvoj Bosne i Hercegovine (izgradnja puteva, gradova, industrijskih kapaciteta, odravanje
olimpijskih igara u Sarajevu...). Uputit emo uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal i popratni
tekst ispod njega.
U drugom dijelu asa predstavit emo kulturno-obrazovni razvoj Bosne i Hercegovine u
socijalistikoj Jugoslaviji, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita tekst u rubrici
historijska itanka U/178. Nakon proitanog izvrit emo njegovu analizu.

ZAVRNI DIO
Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod
uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Nakon toga
emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/178. Pojedinim
uenicama/uenicama emo dati referate o liku i djelu Demala Bijedia i Branka Mikulia te o ZOI '84.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE


RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE U OKVIRU SFRJ

- do polovine 1960-ih godina ivotni standard stanovnitva u Bosni i Hercegovini bio je jako nizak razvoj
privrede zasnivao se na prirodnim bogatstvima zemlje (rudarstvo, metalurgija, eksploatacija ume,
hidroelektrane)od 1948. i sukoba Tito-Staljin u Bosni i Hercegovini se podiu brojne tvornice naoruanja
- od druge polovine 60-ih godina 20. stoljea, Bosna i Hercegovina poinje da se uurbano razvijana elo
republike doli su mladi politiari iz sva tri naroda koji su bili vezani za ideju napretka Bosne i Hercegovine
Demal Bijedi, Branko Mikuli, Hamdija Pozderac, Dragutin, Braco Kosovac i drugi.
- 1984. u Sarajevu su odrane 14. Zimske olimpijske igre
- broj nepismenog stanovnitva starijeg od 10 godina smanjio se sa 40,2% (1953) na 14,5% (1981)
- osnovani su Univerziteti u Sarajevu (1949), Banjoj Luci (1975), Tuzli (1976) i Mostaru (1977)
- 1951. osnovano je Nauno drutvo BiH, koje je 1966. preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti BiH
- razvijala se radio i televizija
- na podruju knjievnosti djelovali su: Mea Selimovi, Ivo Andri, Dervi Sui, Mehmedalija Mak Dizdar...
- uz postojea pozorita u Tuzli i Sarajevu osnovana su i pozorita u Zenici (1950) i Mostaru (1974)
- meu slikarima su se isticali: Ismet Mujezinovi, Vojo Dimitrijevi, Roman Petrovi, Afan rami, Mevludin
Ekmei i drugi...

47
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u socijalistikoj Jugoslaviji

ZADACI
TIP ASANASTAVNE JEDINICE ponavljanje
OBLICI RADA
OBRAZOVNI utvrivanje steenog znanja individualni rad
o Bosni i Hercegovini u socijalistikoj Jugoslaviji
NASTAVNE METODE metoda razgovora
razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava uenica/uenika o
NASTAVNA SREDSTVA
ODGOJNI I POMAGALA
vanosti navedenog perioda samostalno izraeni materijal
i njegovog uticaja nakrialjka,
razvojgrafoskop
cjelokupnog
bosanskohercegovakog drutva
razvijanje logikogARTIKULACIJE
PRIJEDLOG miljenja, povezivanje nauenogASA
NASTAVNOG gradiva i primjena steenog
FUNKCIONALNI
znanja
UVOD
Uenice/uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti
obuhvaeni ovim nastavnim satom. Zadaci se mogu umnoiti tako da svaka uenica, odnosno svaki
uenik dobije svoj listi sa zadacima ili se pak, isti mogu predstaviti na grafofoliji. Dati im vremena da
se psiholoki pripreme, a zatim objasniti da emo ponavljanje sprovesti pomou krialjke.
Uenice/uenici e zatvoriti udbenike i pripremiti se za rad, dok mi predstavimo/podijelimo materijal.

GLAVNI DIO
Uenice/uenici e pristupiti rjeavanju krialjke.

1.
Pitanja:
2.
3.
1. meunarodna organizacija komunistikih partija
2. oduzimanje
4. zakonom odreenog vika zemlje od veleposjednika i njena podjela
seljacima
5. bezemljaima
3. jednopartijski sistem ili...
6.
4. prezime istaknutog bosanskohercegovakog slikara; jedan od osnivaa Udruenja likovnih
7.
umjetnika BiH
5. organizirani
8. rad mladih na obnovi Jugoslavije
6. pretvaranje privatnog u dravno vlasnitvo
9
7. pripadnici vladajue partije u socijalistikoj Jugoslaviji
10.
8. naseljavanje plodnih dijelova Jugoslavije stanovnitvom iz siromanih
krajeva
11. nakon Drugog svjetskog rata
9. odrane
12. u Sarajevu 1984. godine
10. privredni model u kojem radnici upravljaju procesom proizvodnje
13
11. zloglanski logor za jugoslovenske politike zatvorenike
12. savez drava ili republika
13. prezime istaknutog bosanskohercegovakog i jugoslovenskog politiara;
poginuo u avionskoj nesrei 1977. godine

USPRAVNO: istaknuti bosanskohercegovaki politiar 70-ih i 80-ih godina 20. stoljea

Rjeenja: 1. informbiro; 2. modernizacija; 3. jednostranaje; 4. genocid; 5. radne akcije; 6. naciona-


lizacija; 7. komunisti; 8. kolonizacija; 9. olimpijske igre; 10. samoupravljanje; 11. Goli otok; 12.
federacija; 13. Bijedi

USPRAVNO: Branko Mikuli

ZAVRNI DIO
Nakon isteka predvienog vremena, pokupit emo radni materijal od uenica/uenika, a potom
emo zajedniki odgovoriti na pitanja. Neke od uenica/uenika emo ocijeniti.
48
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Raspad SFRJ i meunarodno priznanje Bosne i Hercegovine

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA usvajanje znanja o uzrocima frontalni, individualni
privredne i politike krize koje su dovele do raspada
NASTAVNE METODE Jugoslavije, usvajanje znanjametoda usmenog
o raspadu SKJizlaganja
i prvim i viestranakim
razgovora, demonstracija,
izborima u
OBRAZOVNI
Bosni i Hercegovini, upoznavanje
analiza slikovnog
uenica/uenika
materijala sa referendumom za
NASTAVNA SREDSTVA nezavisnost i meunarodnim
I POMAGALA priznanjem
udbenik, Bosne
dodatna i Hercegovine
literatura, grafoskop, karta
razvijanje pozitivnog stava prema uvoenju demokracije i viestranaja, isticanje
prava svakog naroda
PRIJEDLOG na samoodreenje,
ARTIKULACIJE NASTAVNOG slobodu i samostalnost, razvijanje
ASA
ODGOJNI
pozitivnog stava prema stupanju BiH u svjetsku organizaciju naroda, njegovanje i
UVOD razvijanje patriotskih osjeanja
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
FUNKCIONALNI uzrono-posljedinih
Uvodni dio realiziramo veza,sevjebanje
tako to emo podsjetiti analize
gradiva sa slikovnog materijala
prethodnih asova,i arada
koje na
je
povezano sa dananjom historijskim izvorima
nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Ko je zasluan za vei
privredni i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine od druge polovine 60-ih godina 20. stoljea? Kada i
kako je izvreno nacionalno priznanje bosanskih muslimana? Navedi najznaajnije odredbe ustava iz
1974. godine. Kome je taj ustav smetao i zato?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o raspadu SFRJ i meunarodnom priznanju Bosne i
Hercegovine. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/179, nakon ega
emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja opisat emo privrednu i politiku krizu u Jugoslaviji 1980-ih godina
(nezaposlenost, inflacija, nedostatak osnovnih ivotnih namirnica...). Istai emo razvoj nacionalizma u
republikama i autonomnim pokrajinama koje su bile lanice jugoslovenske federacije, s posebnim
osvrtom na Srbiju pod vostvom Slobodana Miloevia gdje je porast nacionalizma bio najizraeniji.
Da bi olakali dalje praenje nastave, posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika
U/180 (slika govor Slobodana Miloevia na Kosovu 1989. godine), pri emu emo odgovoriti na
postavljena pitanja.
Nakon toga, izloit emo dogaaje koji su uslijedili nakon 14. vanrednog Kongresa SKJ 1990, a to
je ubrzani raspad Jugoslavije i uvoenje viestranaja. Objasnit emo promjene koje su uslijedile u
politikom ivotu Bosne i Hercegovine. Naglasit emo kako je dolo do nepomirljivih prijedloga o
ureenju Jugoslavije, usljed ega su Slovenija i Hrvatska proglasile svoju samostalnost. Po ugledu na
njih i Bosna i Hercegovina je krenula istim putem. Skuptina Bosne i Hercegovine je 15. oktobra 1991.
godine usvojila Memorandum o nezavisnosti, nakon ega je donesena i odluka o raspisivanju
PLAN
referenduma, TABLE
29. februara| GRAFOFOLIJE
i 1. marta 1992. godine. Uenice/uenici analiziraju referendumsko pitanje
RASPAD SFRJ I MEUNARODNO PRIZNANJE BOSNE I HERCEGOVINE

- tokom 1980-ih Jugoslaviju je potresala velika privredna kriza (nezaposlenost, niske plae, inflacija)
- jaale su meunacionalne suprotnostiSlovenci su traili vie samostalnosti, Albanci na Kosovu status
U/181. Na temelju
Republike, referenduma
a srbijansko vostvonezavisnost Bosne
je napadalo Ustav i Hercegovine
iz 1974. godine je definitivno izglasana i potvrena.
Objasnit
- situacijaemo kako je tekao
u Jugoslaviji proces
se dodatno meunarodnog
pogorala dolaskom priznanja Bosne i Hercegovine,
na elo srbijanskih komunista Slobodana6. aprila 1992. i
Miloevia
njeno primanje u OUN
(1987)nastojao 22. srpsku
obnoviti maja 1992. godine,
prevlast kao i kakva
u Jugoslaviji ostalejemeunarodne
bila prije ustavaorganizacije.
iz 1974ukinuo Nakon toga,
autonomiju
emo zamoliti itriKosovakrenuo
Vojvodine uenice/uenikaudaobraun glasno sa
proitaju
drugimtekst po tekst iz rubrike
jugoslovenskim historijska
republikama itanka
u kojima suU/183.
ivjeli
Srbitraio
Metodom je autonomiju
razgovora za Srbe
izvrit emo u Hrvatskoj,
njihovu analizu, dok je Bosni
razvijajui i Hercegovini
kritiko miljenjeosporavao
i diskusijudravnost i status
u razredu.
republike
- 20-22. januara 1990. u Beogradu odran 14. vanredni i posljednji Kongres SKJpoetak raspada
ZAVRNI DIO
Jugoslavije
- uvodi se viestranaje i provode izboriu Bosni i Hercegovini pobjedu odnose SDA, HDZ i SDS
Jo jednom
- za prvog emoPredsjednitva
predsjednika ponoviti najvanije
Bosne i injenice
Hercegovine kako bi provjerili
izabran stepen usvojenog znanja kod
Alija Izetbegovi
uenica/uenika.
- voeni su bezuspjeniUkolikopregovori
je potrebno, otklonitireorganizaciji
o unutranjoj odnosno pojasniti
Jugoslavijeeventualne nejasnoe, nakon ega
emo
- 29.nekoliko
februara uenica/uenika
i 1. marta odranocijeniti.
referendumZa domau zadau
o nezavisnosti odgovoriti
Bosne na pitanja
i Hercegovine U/183. graana
64,14% Pojedinimse
izjasnilo za samostalnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu (1. mart, Dan nezavisnosti
uenicama/uenicama emo dati referat na temu: referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine 29. Bosne i Hercegovine)
- 6. aprila
februara i 1.1992.
martaBosna
1992.i Hercegovina
godine. je postala meunarodno priznata drava
- 22. maja 1992. Bosna i Hercegovina je primljena u Organizaciju ujedinjenih nacija (OUN) 49
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija razred: 9. redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Ratni i postratni period u Bosni i Hercegovini (1992-2000)

ZADACI
TIP ASA NASTAVNE JEDINICE obrada
OBLICI RADA stjecanje znanja o tihoj okupaciji frontalni, individualni
Bosne i Hercegovine od strane JNA i paravojnih
NASTAVNE METODE formacija iz Srbije i Crne metoda
Gore usmenog
odanih izlaganja
SDS-u, i razgovora,
upoznavanje demonstracija,
uenica/uenika s
embargom na uvoz orujaanaliza nametnutslikovnog
od starnematerijala
UN-a koji je onemoguio Bosni i
OBRAZOVNI
NASTAVNA SREDSTVA Hercegovini da se brani, stjecanje
I POMAGALA udbenik,znanja
dodatna o literatura,
poetku odbrambenooslobodilakog
grafoskop
rata, razaranjima, ratnim zloinima i genocidu u Srebrenici, upoznavanje
uenica/uenika
PRIJEDLOGsa Dejtonskim mirovnim
ARTIKULACIJE ugovorom iASA
NASTAVNOG postratnim periodom u BiH
razvijanje ljubavi prema domovini, osuda agresije jedne drave na drugu dravu,
UVOD osuda ratnih sukoba i materijalnih razaranja, osuda ljudskih progona, osuda
ODGOJNI
nacionalizma i vjerske diskriminacije, razvijanje empatije kod uenica/uenika i
suosjeanjatako
Uvodni dio realiziramo za rtvu progona
to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka odi moguih
vjebanje snalaenja u vremenu prostoru,pitanja
razvijanje sposobnosti
su: Navedi uzroke uenica/
politike
krize u Jugoslaviji uenika
1980-ih da upoznaju
godina? Koji historiju
dogaaj iz razliitih
se smatra historijskih
poetkom izvora,
raspadarazvijanje sposobnosti
Jugoslavije? Opii
FUNKCIONALNI
uoavanja
stanje u Bosni i Hercegovini uzrono-posljedinih
poetkom 1992. godine. veza, Kada vjebanje
je uslijedilosamostalnog
meunarodno opisivanja
priznanjeslikovnih
Bosne i
Hercegovine i na temeljuizvora, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
ega?
Takoer Uenice/uenici mogu odgovarati na pitanja iz hronologije nastanka samostalne i
nezavisne Bosne i Hercegovine:
- odrani prvi viestranaki izbori u Bosni i Hercegovini
- pobjednike stranke
- prvi predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine
- odran referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine
- Bosna i Hercegovina meunarodno priznata
Istai emo tetnost embarga na uvoz oruja koje je Vijee sigurnosti UN-a, nametnulo zemljama
- Bosna i Hercegovina primljena u OUN
bive Jugoslavije, a kojim je najvie bila pogoena Bosna i Hercegovina. Uputit emo uenice/uenike
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o ratnom i postratnom periodu u Bosni i Hercegovini
da prokomentiraju karikaturu U/184. Potom emo opisati poetak i tok ratnih operacija u Bosni i
19922000. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/184, nakon ega
Hercegovini, te zloine nad nesrpskim stanovnitvom koji su poinjeni od strane srpskih paravojnih
emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
formacija, te vojske republike Srpske. Da bi olakali dalje praenje nastave, posluit emo se analizom
slikovnog materijala iz udbenika U/185 (slike zapaljene skuptine i koncentracionog logora u
Trnopolju),
GLAVNI DIO pri emu emo odgovoriti na postavljena pitanja. Definisat emo nove pojmove embargo,
etniko ienje, humanitarna pomo i traiti od uenica/uenika da ih zapiu u svoje sveske. Zamolit
emo Metodom usmenog da
uenicu/uenika izlaganja
glasnoopisat
proitaemotekstpripreme
iz rubrikekoje su JNA iitanka
historijska srpske U/186,
paravojne formacije
nakon vrile
ega emo
u cilju agresije
metodom na Bosnu
razgovora i Hercegovinu
izvriti njegovu analizutokom 1991. godine
i odgovoriti (tiha okupacija
na postavljena Bosne i Hercegovine).
pitanja.
U nastavku asa uenicama/uenicima emo pojasniti potpisivanje Vaingtonskog sporazuma i
nastanak Federacije Bosne i Hercegovine, a zatim i dogaaje koji su prethodili potpisivanju dejtonskog
mirovnog sporazuma (ubistvo 71 Tuzlaka i Tuzlanke maj 1995, te pad zatienih zona epe i
Srebrenice PLAN TABLE
juli 1995). | GRAFOFOLIJE
Posebnu panju posvetit emo genocidu poinjenom u Srebrenici, jula 1995.
godine upuujuiRATNIuenice/uenike
I POSTRATNI na popratni
PERIOD slikovni
U BOSNImaterijal, te na tekst
I HERCEGOVINI u rubrici historijska itanka
(1992-2000)
U/187.
Na kraju
- 1991. obrade nastavne
tiha okupacija jedinice istai emo dravno-teritorijalno ureenje Bosne i Hercegovine
Bosne i Hercegovine
uspostavljeno
- Vijee sigurnosti UN-a 25. septembrasporazuma
odredbama mirovnog 1995. izglasalo u Dejtonu
meunarodni (1995), kao na
embargo i najznaajnije karakteristike
uvoz oruja zemljama SFRJ
postratnog perioda
- 1. aprila 1992. do 2000.
paravojne godine.
formacije Da bi
iz Srbije tzv.olakali praenje
"Arkanovci" zauzeli nastave, posluit emo se analizom
grad Bijeljinu
slikovnog
- na danmaterijala iz udbenika
meunarodnog priznanjaU/188.
Bosnei iU/189.
Hercegovine 6. aprila 1992. jedinice JNA zajedno sa snagama
odanim SDS-u napale Sarajevoslubeni poetak rata u Bosni i Hercegovini
- 8.aprila 1992. formirana Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine (pretea kasnije Armije Republike BiH)
ZAVRNI
- istovremeno DIOna teritoriji s hrvatskom veinom formirano i Hrvatsko vijee obrane (HVO)jesen 1992. sukobi
s Armijom BiH28. avgusta 1993, Hrvatska republika Herceg-Bosna
- maja Jo1992.
jednom emo
jedinice JNAponoviti najvanije
pretvorene u Vojsku injenice
Republikekako bi provjeriliienje
Srpskeetniko stepen usvojenog
protjerivanjeznanja kod
nesrpskog
uenica/uenika.
stanovnitva saUkoliko
prostora je
podpotrebno, otkloniti odnosno pojasniti
svojom kontrolomunitavanje eventualnei vjerskih
kulturno-historijskih nejasnoe, nakon ega
objekata
emo nekoliko
- nesrpsko uenica/uenika
stanovnitvo zatvaranoocijeniti. Za domau
u koncentracione zadau
logore odgovoriti
(Omarska, na pitanja
Trnopolje, U/189.
Keraterm, Uputit emo
Manjaa...)
uenice/uenike
- 18. marta 1993. naVaingtonski
neke od dokumentarnih filmovaFederacija
sporazumformirana o ovom periodu.
BiHkrajPojedinim
sukoba izmeuuenicama/uenicama,
Armije BiH i HVO-a
dati emo referat
- zatiene zone naUN-atemu: Srebrenica,
(Srebrenica, epa,jula 1995.
Tuzla, godine.Biha i Gorade)
Sarajevo,
- 1995. osvojena
Takoer, moemo epa,uputiti
a potom i Srebrenica (11.
uenice/uenice najula)poinjen genocig
istraivaki rad, nad e
u kojem Bonjacima u kojem jeisjeke,
prikupiti novinske ubijeno
preko 8 000
fotografije, ljudi
predmete (stari novac, vojne oznake...) i pripremiti izlobu o ratu u Bosni i Hercegovini
- 21. novembar 1995. mirovni sporazum u Dejtonuzavren ratBosna i Hercegovina podijeljena na dva
1992-1995.
entiteta Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brko distrikt 50

Bewerten