Sie sind auf Seite 1von 59

Izet aboti

Mirza ehaji

PRIPREME ZA NASTAVNI
AS HISTORIJE
(metodiki prirunik za nastavnike)

Razred devetogodinje osnovne kole

Tuzla | Zenica, 2011.


UVOD

Cijenjene kolegice i kolege!

Pripreme za nastavni as historije kao metodiki prirunik imaju za cilj da prije svega olakaju
rad nastavnicama/cima kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izraene su uz udbenik
historije za 8. razred devetogodinje osnovne kole u izdanju izdavakih kua "Nam" Tuzla i
"Vrijeme" Zenica. Pripreme ne pretenduju da postanu obavezna literatura za nastavnice odnosno
nastavnike nego samo donose prijedlog moguih aktivnosti na asu, a na Vama je da odluite da li
ete ih i u kolikoj mjeri pratiti ili ne.
Iskreno se nadamo da e Vam ovaj Prirunik barem malo pomoi u radu s uenicima, te da
e Vam skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih asova.
Na kraju, elimo Vam se zahvaliti to ste se opredijelili za na udbenik, a mi emo se
potruditi da kvalitetom i sadrajem opravdamo Vae ukazano povjerenje i u narednom periodu.
elimo Vam puno uspjeha u radu.

S potovanjem!

Autori

2
EVROPA U NOVOM VIJEKU

3
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE

JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:


NASTAVNA TEMA: Evropa u novom vijeku
NASTAVNA JEDINICA: HUMANIZAM I RENESANSA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o razvoju kulture, umjetnosti, ali i naune misli u doba humanizma i
renesanse. Uoavanje promjena u nainu ivota ljudi i njihovom napretku.
2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, isticanje potreba ovjeanstva za stjecanjem novih
saznanja, uvianje stalnog napretka ovjeanstva
3. Funkcionalni: vjebanje samostalnog rada uenika s tekstom, razvijanje sposobnosti izdvajanja
bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka.
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda, analiza historijskih
izvora; itanje i analiza odlomaka knjievnih djela renesansnih pisaca; analiza umjetnikih djela
(Mona Lisa, Posljednja veera, Mojsije)
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Najava teme: Gradivo u VIII razredu emo poeti sa obradom nastavne cjeline: Evropa u
novom vijeku. Prije nego to preemo na obradu nove nastavne jedinice ponovit emo stilove u
umjetnosti koji su se javili u periodu razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
Pitamo: Navedite koje smo stilove u umjetnosti uili u srednjem vijeku. Kakve su njihove
karakteristike? U kojem periodu je preovladavao romaniki, a u kojem gotiki stil gradnje? (11-12. i
od 12. do 14. stoljea)
Najava teme: Danas emo govoriti o razvoju kulture, umjetnosti, ali i naune misli na poetku
novog vijeka odnosno u 15. i 16. stoljeu, a to je poznato pod imenom humanizam i renesansa.
Napisat emo naslov na tabli.

GLAVNI DIO

Dominantna metoda rada u ovom dijelu asa bit e analiza slikovnog materijala i razgovor.
Pojasnit emo uenicima pojmove humanizma i renesanse i predstaviti nastanak ovog razdoblja.
Objasnit emo razvoj humanizma i uzore humanista. Na zidnoj karti Evropa pokazat emo sredita
humanistikog djelovanja. Uenicima predstaviti promjene u ivotima ljudi uzrokovane pojavom
humanizma i renesanse. Obrazloiti na koji nain humanizam stavlja ovjeka u sredite interesa. Uz
pomo udbenika, opisati gradove i graevine nastale u razdoblju renesanse u Evropi;

Humanizam

Izlaemo: Humanizam i renesansa je pokret koji se javlja u 14. i 15. stoljeu u Italiji kao nova
kultura, suprotna srednjovjekovnoj crkvenoj kulturi koja je dominirala u periodu izmeu propasti
rimske imperije i poetka geografskih otkria, tj. Izmeu 5. i 15. stoljea. U literaturi se taj period
esto naziva kao mrano doba.
Pitamo: ta mislite zato razdoblje srednjeg vijeka nazivaju i mranim dobom? Na ta se to
odnosi? Da li bi nam neko znao rei neto o srednjovjekovnj kulturi? Pod ijim utjecajem je ona bila?
Kako se razvijala nauka? Kakav je bio odnos crkve prema novim naunim spoznajama?
U nastavku emo neto rei o preduvjetima nastanka nove kulture. Italijanski gradovi (Venecija,
Firenca, Milano, enova i Piza) su od 15. stoljea bili meu najnaprednijim u Evropi. Preko njih je
ila gotovo sva evropska trgovina zbog ega je graanska klasa u tim gradovima veoma brzo jaala,
4
a utjecaj feudalaca bivao sve manji. Brzi razvoj italijanskih gradova izazvao je veliki preokret u
shvatanjima njihovih stanovnika, naroito bogatijih slojeva. Oni nisu vie bili zadovoljni uenjem
crkve jer su spoznali da bez nauke i znanja ne mogu uspjeno obavljati svoje trgovake, bankarske i
druge poslove. Stoga su poeli da se obrazuju te postepeno oslobaaju crkvenog utjecaja. Tako se
uporedo sa razvojem graanskog drutva razvijala i nova kultura. Njene pristalice su nazivani
humanisti, a pokret humanizam (od lat. humanusljudski). Cilj humanista bio je stvoriti svestrano
obrazovanu linost koja je u isto vrijeme kipar, arhitekta, slikar ili pjesnik.
Humanisti su skupljali i prouavali antike rukopise, uili grki i latinski jezik, istraivali ostatke
antike arhitekture i skulpture. Oni nisu filozofi ve uitelji, oni ele da obrazuju druge. Po njihovom
miljenju klasino obrazovanje je idealno i tvrde da savremenici trebaju da prihvate sve to su
klasici stvorili. Da potvrde svoja gledita neprekidno i neumorno su sakupljali, prepisivali, izdavali i
prevodili djela klasinih pisaca. Aristotela, Platona, Tacita, Katona i drugih. Putem grafofolije
projiciramo priloenu tabelu, koju emo potom zajedno sa uenicima prokomentirati.

SREDNJI VIJEK RENESANSA


Religiozna knjievnost (psalmi, Obnova antike kulture, umjetnosti i
poslanice, mirakuli, ivotopisi knjievnosti (ep, sonet, satira, epigram,
svetaca) i umjetnost oda, komedija, drama)
Skolastika Razvoj nauke i filozofije
Slavljenje Boga i spremanje za drugi Slavljenje ovozemaljskog ivota
ivot
openitost individualizam
agrar Zanatstvo i trgovina
selo grad
Vjerski i svjetovni autoriteti Odbacivanje autoriteta
Odbijanje ovozemaljskih uitaka. udnja za znanjem, uicima, prouavanje
Asketizam, kranski moral anatomije,prirode, odbacivanje asketizma

Razlike srednjeg vijeka i renesanse u 16. stoljeu

Humanisti podstiu ideju o lijepom ponaanju ovjeka u drutvu, sklonom raznovrsnim


zabavama. Za humaniste idealan ovjek tog doba je onaj koji ima klasino obrazovanje, koji je
prijatan u ophoenju, koji ima sklonosti prema muzici, slikarstvu i drugim slinim interesovanjima.
Dakle, umjetnik ovog doba je bio univerzalno obrazovan i svestran stvaralac. Mnogi su bili
istovremeno arhitekti, kipari, slikari, naunici i pjesnici.
Oko 1450. godine Johan Gutenberg izumio je prvu tamparsku mainu. to mislite kako je
izum tamparske maine utjecao na razvoj nauke i irenje humanistikih ideja? Kojim se mi danas
nainima sluimo kako bismo brzo doli do nove informacije?

Renesansa

Uporedo sa materijalnom razvijala se i duhovna kultura, koja se izraavala u sve veem


interesovanju za antiku, grku i rimsku kulturu. Savremenicima se inilo da se antika kultura
prosto obnavlja zbog ega je i dobila naziv renesansa to znai preporod. Dakle ona obnavlja veze
sa klasinom kulturom i otvara put modernoj civilizaciji.
Pitamo. ta je antiko doba? Odgovor: Antiko doba je doba postojanja grke i rimske kulture
od 8. stoljea pr.n.e. tj. od odravanja prvih olimpijskih igara pa do 5. stoljea n.e.
Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse nala svoj najvii izraz, jer je u njoj najprije
dolo do razvoja gradova i gomilanja bogatstva u pojedinim graanskim porodicama. Mnoge nove
graevine, kupole katedrala, freske, skulpture, potvruju miljenje savremenika da je to u svemu
doba preporoda, oivljavanje umjetnosti koja se dugo nalazila u mraku.

5
Za italijanske humaniste sredite univerzuma vie nije Bog nego ovjek, univerzalno
obrazovani humanist, predstavnik novane i intelektualne elite. Omiljena tema renesansnih kipara je
bilo nago tijelo, ije je predstavljanje u srednjem vijeku bilo zabranjeno. Najslavniji italijanski kipar
bio je Mikelanelo Buonaroti. Upuujemo na fotografiju u udbeniku na str. 8 (dalje U/8).
Najvei domet u renesansnoj umjetnosti bio je u slikarstvu. Brojnim slikarskim dijelima
ukraavane su crkve, javne i privatne gradske palate, kao i dvorovi vladara i velikaa. Renesansni
slikari svoja su djela zasnivali na prouavanju prirode i anatomije ljudskog tijela. Renesansa je
predstavljala epohu portreta ljudi i ena svih dobi, uzrasta i stalea. Portreti su slikani na zidovima, u
crkvama ili na grobovima. Pored portreta linosti radile su se slike iz svakodnevnog ivota ili sa
biblijskom i historijskom tematikom.
Najpoznatiji italijanski renesansni slikari bili su: Leonardo da Vini (Tajna veera, Mona Liza),
Rafaelo Santi i Ticijan. Zaetnici humanizma u knjievnosti bili su pjesnik Franesko Petrarka i
ovani Bokao, njegov savremenik, pisac italijanske proze. Najpoznatiji renesansni arhitekti bili su:
Bruneleski, Bramonte i Mikalnaelo, koji je projektovao najmonumentalniji spomenik renesansne
arhitekture-Crkvu Svetog Petra u Vatikanu.
U nastavku asa moemo zajedniki analizirati tabelu U/10, to bi uenicima trebalo dodatne
podatke koji e im pomoi da shvate razdoblje i glavne predstavnike humanizma i renesanse.
Pokuati otvoriti debatu koja bi pokazala da li su uenici imali priliku od ranije da upoznaju nekog od
navedenih predstavnika humanizma i renesanse i njihova djela.

ZAVRNI DIO

Uenici e ponoviti nastavnu jedinicu uz pomo plana table.


1. Kada se javlja humanizam i renesansa?
2. Od ega potie pojam humanizam i ta on podrazumijeva?
3. Kako bi prema humanistima izgledao idealan ovjek tog doba?
4. ta znai renesansa i zbog ega je dobila naziv?
5. Ko su bili najpoznatiji italijanski renesansni slikari, kipari, arhitekti?

Za zadau: U kolskoj biblioteci ili na internetu pronai neto od knjievnih djela renesansnih pisaca
ije emo odabrane odlomke itati i analizirati na sljedeem asu.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

HUMANIZAM I RENESANSA

Humanizam od lat. rijei humanusljudski, renesansapreporod


Humanizmom i renesansom nazivamo vremensko razdoblje od XIV do XVI stoljea
Humanizam i renesansa je pokret koji je nastao najprije u Italiji, a potom se proirio i u ostale dijelove Evrope.
Humanizam je osloboenje od crkvene stege i oblik graanske pobune protiv feudalnog ureenja.
Dok je crkva propovijedala da ovjek mora ivjeti skromno i u pobonosti kako bi zasluio vjenost poslije smrti,
humanistiko shvaanje daje ovjeku pravo da uiva sve ljepote zemaljskog ivota
Doba H. i R. odrazilo se i u oblasti nauke i umjetnosti. Humanisti prouavaju djela starih grkih i rimskih pisaca ija su
nauna shvaanja bila srodna humansitikim.
Glavni predstavnici humanizma i renesanse su: Dante AligijeriBoanstvena komedija, Leonardo da ViniTajna
veera i Mona Liza, Mikalanelokipovi Mojsije i David, Nikola Kopernik...

6
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Evropa u novom vijeku
NASTAVNA JEDINICA: VELIKA GEOGRAFSKA OTKRIA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o uzrocima toku i posljedicama velikih geografskih otkria,
usvajanje pojmova: kolonija, konkvistadori; opisati privredu i drutvo u Europi uoi geografskih
otkria; navesti tehnika dostignua koja su omoguila geografska otkria; pokazati na
historijskoj karti smjerove putovanja portugalskih i panskih moreplovaca; obrazloiti posljedice
geografskih otkria za amerike Indijance i za Evropljane .
2. Odgojni: razvijanje pozitivnih stavova prema kulturnim i civilizacijskim dostignuima drugih
naroda, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima, osuda osvajanja, uoavanje
posljedica ugnjetavanja, razvijanje tolerancije, poticanje mirnog rjeavanja sukoba, razvijanje
pozitivnih stavova prema kulturnoj batini i vanosti njenog ouvanja, razvijanje radnih navika
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, izdvajanja bitnih podataka,
razvijanje sposobnosti uporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni,
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, analiza historijskih izvora; rad na
historijskoj karti, demonstracija, rad sa slikovnim materijalom
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura, zidne karte, grafofolija

ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO

Danas emo saznati kako se oblikovala nova slika svijeta. Pitamo uenike: Ko zna predstaviti
na geografskoj karti svijeta koji su kontinenti srednjovjekovnom ovjeku bili poznati.
Istai da je nove kontinente ovjek otkrio sasvim sluajno, dok je tragao za pomorskim
putevima na istok. Zamoliemo jednog uenika da proita uvod u lekciju U/12. Pitamo: Od koga su
evropski trgovci kupovali luksuznu robu i zaine? Koje italijanske drave su preuzimale tu robu i
prevozile u Evropu? Ko je prekinuo trgovinu sa zemljama na istoku? Kakve je to posljedice
izazvalo? Napisat emo naslov na tablu.

GLAVNI DIO

Uenici e tokom asa, geografska otkria unositi na liniju vremena.


Tehniki pronalasci koji su omoguili geografska otkria. U obradi ovog dijela nastavne
jedinice, metodom razgovora podsjetiti se ta je humanizam i renesansa, emu je teio taj pokret,
na koji nain su irene humanistike ideje. Pored tamparske maine istai i ostale tehnike
pronalaske koji su pomogli nova geografska otkria.
Portugalske ekspedicije i otkrie pomorskog puta za Indiju. U obradi ovog dijela
nastavne jedinice dominantna metoda rada bit e nam razgovor uz upotrebu zidne ili historijske
karte iz udbenika U/17.
Upuujemo i pitamo: Kojim se morem odvijala srednjovjekovna trgovina? Proitajte prvi, drugi
i trei pasus. Prvi su u potragu za novim trgovakim putovima upustili se Portugalci. Proitajte tekst
uz sliku Henrik Moreplovac. ta je bio njegov glavni cilj? Gdje su Portugalci otpoeli svoja
istraivanja? Potraite na karti ko je i kada stigao do Rta Dobre Nade.
Sada proitajte posljednji pasus drugog podnaslova. Prozvat emo jednog uenika. Koje je
bilo drugo putovanje. Ko je krenuo na to putovanje? Koje godine? Kuda je plovio? Unesite podatke
na liniju vremena.
panske ekspedicije i otkrie novog kontinentaAmerike. Koristei geografsku kartu
pitamo koja je evropska sila postala konkurent Portugalu. Osnovne podatke emo unositi na liniju
vremena. Objasnit emo ko je krenuo na novo putovanje? Koje godine? Gdje je stigao? Koju je

7
humanistiku ideju Kolumbo morao usvojiti da bi se odvaio na takav put? Koristei kartu pokazat
emo zemlje koje je Kolumbo otkrio na svom putovanju. Naglasiti zato je Kolumbo domorodako
stanovnitvo novootkrivenih prostora nazvao Indijancima. Posebno istai ko je spoznao da je
otkriven novi kontinent. Pitamo: Koja zemlja u junoj Americi je dobila ime po Kolumbu? Uenike
emo uputiti da proitaju rubriku zanimljivost U/14. Pitamo: ta je dogovoreno ugovorom u
Tordesiljasu? Kakva je bila reakcija Engleske?
U nastavku asa proitaemo historijski izvor U/18: Iz kolumbovog dnevnika. Uenici e
usmeno odgovoriti na pitanja koja se nalaze ispod izvora. Promotrite sliku u udbeniku Susret
domorodaca i Kolumba Opiite je. Kako su stanovnici San Salvadora doekali Evropljane?
Prvo putovanje oko zemlje. Uputiemo uenike da proitaju tekst ovog podnaslova nakon
ega emo postaviti nekoliko pitanja: Ko je dokazao da je Zemlja okrugla. Iz koje je zemlje Magelan
krenuo na put? Koje godine? Koliko je dugo trajalo putovanje? Da li se Magelan vratio u paniju?
Uputiemo uenike da proitaju historijski izvor U/17 nakon ega emo zajedniki odgovoriti na
postavljeno pitanje.
Posljedice otkria. Upuujemo: Proitajte tekst ovog podnaslova U/15 i U/16. Saznat ete
koje su bile posljedice geografskih otkria. Nakon odreenog vremena, zatrait emo od jednog
uenika da prepria proitano. Potom emo zajedno izdvojiti najvanije posljedice i zapisati ih na
tablu.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.
1. Uporedi gdje je bio centar evropske trgovine prije, a gdje poslije geografskih otkria. Zna li
zato?
2. Objasni zato se Evropa, Azija i Afrika nazivaju Starim svijetom, dok se obje Amerike i Australija
nazivaju Novim svijetom.
3. Koji su pronalasci omoguili otkrivanje novih puteva i zemalja?
4. Ko je i kada otkrio pomorski put za Indiju? Opii znaaj tog otkria za Evropu i Portugal?
5. Navedi demografske posljedice geografskih otkria.
6. Koje drave osnivaju svoje kolonije u novootkrivenim zemljama i zato?
Na kraju asa nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.
Za domau zadau uenici e rijeiti zadatke za utvrivanje gradiva (dalje ZUG) iz lekcije koju
smo obraivali.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

VELIKA GEOGRAFSKA OTKRIA

Velika geografska otkria omoguili su tehniki izumi-kompas, tampa, proizvodnja papira i usavrena izrada
brodova.
Vodeu ulogu u traenju pomorskih puteva na istok imali su Portugalci i panci.
Pomorski put do Indije otkrio je Vasko de Gama 1498. godine
Kristofor Kolumbo je 1492. otkrio novi kontinent za koji je Amerigo Vespui dokazao da se radi o novom svijetu
koji je po njemu dobio ime Amerika.
Fernando Magelan je izmeu 1519. i 1522. oplovio Zemlju ime je dokazano da je ona okrugla.
Znaaj geografskih otkria:
1. sredite trgovine se premjeta u zapadnu Evropu,
2. preneene su nove biljne i ivotinjske vrste,
3. stvaraju se prve kolonije,
4. potaknut je razvoj kapitalizma
5. postavljeni su temelji novoj svjetskoj civilizaciji.

8
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Evropa u novom vijeku
NASTAVNA JEDINICA: REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o uzrocima, toku i posljedicama reformacije te njezinom irenju
Evropom; navesti uzroke reformacije: privredne, drutvene, politike; opisati deje o reformi
Crkve; pokazati pravce irenja reformacije na historijskoj karti i povezati s uzrocima irenja;
opisati obnovu Katolike crkve; usvajanje pojmova: reformacija, protestanti, protureformacija,
luteranizam, kalvinizam
2. Odgojni: razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima, razvijanje radnih navika,
razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnoj batini i uoavanje vanosti njenog ouvanja,
razvijanje estetskih vrijednosti, uvaavanje i potivanje razliitih religija
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti
usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uporeivanja i
logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda, analiza historijskih
izvora (npr. Luterove teze) i igranog filma s historijskom tematikom (Luter)
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Uvodni dio asa moemo zapoeti tako to emo ukratko ponoviti gradivo koje je povezano
sa ovom nastavnom jedinicom, a uili smo ga u 7. razredu. Postavljamo pitanja:

1. Ko je imao odluujuu ulogu u drutvenom i politikom ivotu na tlu Zapadne Evrope tokom
srednjeg vijeka?
2. Sjea li se neko kakav je bio poloaj i uloga crkve u tom periodu?
3. Kada su mo i ugled koji je Crkva imala poeli da slabe?
4. ta je humanizam i renesansa?

Najava tematske jedinice: Dakle, pokret humanizma i renesanse jeste novi pogled na svijet koji
se sukobio s feudalnim svijetom crkve. Ideje koje su propagirali humanisti pomogle su u velikoj mjeri
i reformaciji. Naime u trenutku kada je ovjek postajao centar, Crkva to prestaje biti. Meutim,
humanisti su kritikovali zloupotrebe i zabludu crkve, ali nisu otvoreno ustali protiv nje. To e uiniti
reformatori. Napiite naslov: Reformacija i protureformacija

GLAVNI DIO

Reformacija

Izlaemo: Evropa esnaestog stoljea imala je mnogo drutvenih i ne manje ekonomskih


problema. Oni su doveli do stvaranja klime nezadovoljstva, a nezadovoljnici prije ili kasnije
zapoinju promjene, tenje za promjenama dovele su i do reformacije.
Manjina drutva u zapadnoj Evropi tog doba je bila bogata, to su bili plemii i institucionalna
Crkva, a ni sveenstvu nije bilo loe. Veina, uglavnom kmetovi, bili su siromani, a prehranjivali su
gornje slojeve drutva. Evropa je bila ujedinjena oko religije i pod kontrolom rimskog pape. Bila je
ujedinjena oko jezika i pisma-latinskog, te obrazovnog sistema koji je razvila Crkva.
9
Sada emo odrediti estoricu uenika koji e pretstavljati Martina Lutera, papu, papinog
izaslanika, Ulriha Cvinglija, ana Kalvina te Henrika VIII. Svi oni e dobiti papire sa tekstom koji se
odnosi na njihovu ulogu. Tako emo u prvom licu jednine pretstaviti glavne aktere reformacije koja
se odvijala u Evropi tokom pomenutog perioda. Rei uenicima: Zamislite da ivimo u 16. stoljeu
na tlu Zapadne Evrope. To je period burnih deavanja na drutvenom, politikom i naroito vjerskom
planu, poslije ega vie nita nee biti kao prije. Slijedi dramatizacija:

Godina 1517. Wirtenberg ( Njemaka )

MARTIN LUTER: Ja sam Martin Luther njemaki teoloki i vjerski reformator, zaetnik
protestantske reformacije. Roen sam 10. novembra 1483. godine. Moj otac je elio da studiram
pravo, ali umjesto toga sam izabrao teologiju koju sam diplomirao 1509. godine. Prilikom jedne
svoje posjete Rimu 1510. godine ostao sam okiran raskonim i razuzdanim ivotom rimskog
sveenstva.
Sudbina je htjela da sljedee godine postanem profesor na teolokom fakultetu u
Wirtenbergu kada sam tokom priprema za predavanje shvatio da se grijeh ljudima ne moe oprostiti
kupovinom indulgencija nego samo vrstim uvjerenjem u svoje vjeno spasenje. Tako je poela
moja borba protiv svih negativnih pojava i zastranjivanja u crkvi. Svoje uenje sam nazvao
Evanelje prema grkoj rijei evangelio to znai dobra vijest. Stoga se danas moja reformacija
naziva evangelizam.

PAPIN IZASLANIK: O vjernici, dolazim u ime pape koji me je ovlastio da mogu prodavati
indulgencije. Onome ko kupi indulgenciju bie oproteni i proli i budui grijesi bez potrebe vjere i
pokajanja. Imate priliku da kupite oprotenje ne samo za sebe nego i za vae mrtve koji borave u
istilitu.

MARTIN LUTER: Ljudi, itate li vi Bibliju?! Kakve su to gluposti?! Grijesi ne mogu biti
oproteni ako kupite indulgenciju. Vae pokajanje i priznanje grijehova je potvrda vjere, pa
otkupljivanje novcem nema vrijednosti. A papa bi iz ljubavi vjernike trebao osloboditi istilita, a ne
za zlato. Danas u vam predoiti 95 teza o zabludama rimske crkve o indulgencijama, dogmama i
ureenju crkve, pa vi sami razmislite da li sam u pravu ili ne! Da li je papa nepogreiv ili ne?!

PAPA: Ja sam papa Lav X. Protivnici me optuuju da sam rekao Bog nam je dao papstvo,
uivajmo u njemu, ali ja njima poruujem, posebno Martinu Luteru, tom drzniku da u ga izopiti iz
Crkve ne povue li svoje teze u roku od ezdeset dana. Odnesite mu bulu o tome!! U meuvremenu
nareujem da se sve njegove knjige spale!!

MARTIN LUTER: "Mislim da tko god je tvorac te Bule, on je pravi antikrist... Ali ja ti kaem
antikriste, da Luter koji je nauio da se bori, nee se dati zaplaiti tvojim praznim bulama, jer je on
navikao da pravi razliku izmeu komada papira i svemogue Boje rijei. Mi ovdje smo uvjereni da
je papinstvo-prijestolje pravog i stvarnog antikrista".

PAPA: Zar taj nevjernik se usuuje da mene nezove antikristom, rimskog papu?! Od danas
1521. godine on i njegove pristalice su iskljueni iz crkve i stavljeni pod prokletstvo. Zato neka
oekuje da e uskoro biti prognan i iz drave.

MARTIN LUTER: Njemaki kraljevi, kneevi, narode! Uzmite reformu u svoje ruke. Ustanite
u odbranu zemlje od tiranije Rima: duhovna vlast pape i biskupa je nevaea. Liite Rimsku crkvu
svjetovne vlasti i bogatstva.

OPSERVACIJA:

Oduzimanje crkvene imovine, odbijanje da se alje novac u Rim i stvaranje dravne crkve
obezbjeuju podrku Luterovom uenju. Luterovo se uenje, zahvaljujui tiskanim lecima i
10
brourama kao i njegovom velikom govornikom aru, brzo irilo Njemakom. Prihvatali su ga razni
slojevi drutva iz razliitih razloga. Seljaci su se nadali da e reformacijom dobiti izvorno kransko
ureenje u kome e svi biti jednaki to bi znailo ukidanje kmetstva i ostalih feudalnih obaveza. S
druge strane, plemstvo je prihvatilo reformaciju jer je uvidjelo mogunost da prisvoji velika crkvena
imanja.
Nakon odluke cara Svetog rimskog carstva Karla V (1529.) da zabrani irenje reformacije,
Luterove pristalicepetorica kneeva i predstavnici etrnaest gradovasu uloile protest te su po
tome dobili ime protestanti, a Luterov je pokret nazvan protestantizam. Zvanino, novoosnovana
crkva se nazivala evangelistika, a njeni sljedbenici evangelisti jer su kao osnovu svog uenja uzeli
evanelje. Jo su se nazivali i luterani po imenu svog osnivaa.
Njemaki seljaci su rado prihvatali reformaciju. Vjerovali su da e im povratak prvobitnom
kranstvu koje je Luter zagovarao, omoguiti ukidanje feudalizma i vraanje bespravno oduzete
zemlje. Tokom 1524. i 1525. godine izbijali su ustanci seljaka protiv feudalnih gospodara, poznati
kao njemaki seljaki rat. Martin Luter je pozvao plemstvo da poduzme odlune mjere protiv
pobunjenih seljaka. Njegov stav je ohrabrio feudalce koji su udrueni brutalno uguili ustanak.
Surovosti seljakog rata prestraile su dio plemstva i graanstva, posebno u Junoj Njemakoj
pa su se vratili katolicizmu. Sjeverna Njemaka ostala je uz Luterovo uenje. Izmeu jedne i druge
strane izbio je sukob, koji je zavren 1555. godine vjerskim mirom u Augsburgu. Njegove
odredbe predviaju da kneevi imaju pravo da odreuju vjeru svojih podanika. Tako nastaje poznata
izreka ija zemlja njegova je i vjera . Ove odluke potvruju politiku i vjersku podjelu Njemake.
Od tada su u Njemakoj prisutne dvije suparnike crkveKatolika na jugu i Protestantska na
sjeveru.
Nekoliko godina nakon poetka reformacijskog pokreta on se poeo iriti i van granica
Njemakog carstva. Luterovo uenje prihvatile su skandinavske zemlje, Pruska i Baltik.
Evangelizam se poeo iriti i u Francuskoj, Ugarskoj i Poljskoj.

Uporedo sa irenjem protestantizma u Evropi su nastajali i drugi reformacijski pokreti upereni


protiv Katolike crkve. U nastavku emo rei neto i ostalim reformatorima u Evropi tog doba.

AN KALVIN: Ja sam od svih reformatora najvie izmijenio slubu Boiju. Ukinuo sam oltar,
svijee, slike, celibat i crkvene ukrase. Pod uticajem Martina Lutera 1533. prihvatio sam
protestantizam i odrekao se katolike crkve. Roen sam u Francuskoj, ali sam zbog svojih stavova
1536. morao pobjei u enevu u vicarskoj. Tamo sam u poetku isto tako imao problema, ali sam
kasnije od nje stvorio protestantski Rim i sjedite jednog od glavnih oblika protestantizma
kalvinizma.

HENRIK VIII: Moji problemi su najvei koje jedan kralj moe imati. Naime, iako sam zagazio
u etvrtu deceniju ivota jo uvijek nemam mukog potomka koji bi me mogao naslijediti na
engleskom prijestolju. Stoga sam traio od pape da poniti moj brak sa Katarinom Aragonskom kako
bih se mogao ponovo oeniti.
Poto je on to odbio samovoljno sam se vjenao nakon ega me je ekskomunicirao iako sam
ranije dobio titulu branitelja vjere. Zato sam 1534. godine donio akt o supremaciji (zakon o
vrhovnitvu) kojim je uspostavljena naa nacionalna, Anglikanska crkva. Papa vie nema nikakve
kontrole jer sam na njenom elu ja, kralj Engleske. Jezik bogosluenja postao je engleski, a crkvena
imanja su konfiskovana. Tako sav novac koji je ranije iao u Rim sada ostaje kod kue.

OPSERVACIJA

Za razliku od luteranstva, kalvinizam je poprimio vrlo irok meunarodni karakter. Prodro je


djelimino u Ugarsku i Njemaku. U Holandiji, kotskoj i Francuskoj postao je glavno uenje.
Holanani i Anglosasi proirili su kalvinizam u prekomorskim zemljamaAmerici, Indoneziji i Junoj
Africi. Uputiti uenike da proue kartu U/21.

NAPOMENA: Dok uenici budu izlagali zadani im tekst, svaki od navedenih likova bie prikazan na
grafofoliji.
11
Protureformacija

Uenicima pojasniti pojam katolike obnove ili protureformacije. Predstaviti rad i zakljuke
crkvenog Sabora u Trentu, te njegovu ulogu u spreavanju irenja crkvene reformacije. Pojasniti
pojmoveisusovci i inkvizicija te istai kako se njihovo djelovanje odrazilo na razvoj i jaanje
Katolike crkve.

ZAVRNI DIO ASA

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice koje se odnose na ovu
nastavnu jedinicu kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Ko je bio Martin Luter?


2. ta je to to je obezbijedilo podrku Luterovom uenju?

3. ta je bio cilj Luterovog uenja i u kojim zemljama se ono proirilo?

4. Osim Lutera, koji su jo reformatori djelovali tokom 16. stoljea?

5. Na koje prostore se proirio kalvinizam?

6. Ko je i kako uspostavio anglikansku crkvu?

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Provjeriti da li imaju kakvih pitanja u vezi sa nastavnom
jedinicom koju smo obraivali. Ukoliko ima, otkloniti nejasnoe. Za domau zadau realizirati
zadatak U/23.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA

Uzroci reformacije
- Feudalni karakter Crkve, gomilanje bogatstva, zapostavljanje vjerskih obaveza, neobrazovanost sveenstva, prodaja
crkvenih poloaja te prodaja indulgencija pisanih oprotajnica grijehova.
- Martin Luter mladi sveenik koji je 1517. na vratima crkve u Vitenbergu istakao 95 teza istupajaui protiv crkvenih
zabluda. To se smatra poetkom reformacije crkve.
- Svojim uenjem Luter je stekao veliki broj pristalica usljed ega je nastala nova evangelistika ili luteranska
crkva.
- Pokuaj katolike crkve da zabrani irenje reformacije izazvao je protest luterovih sljedbenika zbog ega su nazvani
jo i protestanti.
- Luterovo uenje posebno se irilo u njemakoj gdje je izbio vjerski rat izmeu luterana i katolika. Sukob je rijeen
1555. godine mirom u Augsburgu po principu ija zemlja njegova i vjera .
- Nastajali su i drugi reformacijski pokreti. U enevi je an Kalvin osnovao kalvinistiku crkvu, a u Engleskoj kralj
Henrik VIII anglikansku crkvu.
- Nastojei obnoviti politiku i duhovnu mo, katolika crkva je sredinom 16. stoljea zapoela protureformaciju.
- Poseban znaaj za protureformaciju imao je crkveni sabor u Tridentu na kojem je dozvoljen rad crkvenom redu
Druba isusova (isosvci ili jezuiti)
- Radi suzbijanja reformacije crkva je koristila inkviziciju i spisak (indeks) zabranjenih knjiga.
- Zahvaljujui navedenim mjerama zaustavljeno je irenje reformacije u Evropi, ali crkve koje su tada nastale su
prisutne i danas.

12
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Evropa u novom vijeku
NASTAVNA JEDINICA: OBLICI VLADAVINE: APSOLUTIZAM I PARLAMENTARIZAM
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o razvoju apsolutnih monarhija i jaanju graanstva usvajanje
pojmova: parlament, parlamentarna monarhija, ponavljanje pojmova: apsolutistika monarhija
2. Odgojni: uvaavanje razliitih puteva razvoja dravnog i drutvenog ureenja, uoavanje dobrih
i loih strana apsolutne i parlamentarne monarhije, razvoj pozitivnog stava prema demokraciji,
razvijanje radnih navika
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti
usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uporeivanja i
logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni, rad na tekstu
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Zamolit emo uenike da otvore udbenik U/24, a potom e jedan od njih glasno proitati
uvod u lekciju. Postavljanjem pitanja ponovit emo dijelom gradivo iz 7. razreda koje smo nauili u
lekciji: Nastanak stalekih monarhija i njihovo ureenje. Pitamo: ta su staleke monarhije? ta je
utjecalo na stvaranje stalekih monarhija? Koja je prva parlamentarna zemlja u svijetu? ta je
parlament i koje su njegove ovlastiuporediti sa parlamentom u Bosni i Hercegovini i drugim
susjednim i evropskim zemljama.
Najava teme: Danas emo govoriti o oblicima vladavineapsolutizmu i parlamentarizmu.
Zapisat emo naslov na tablu.

GLAVNI DIO

Nastavnu jedinicu obradit emo metodom usmenog izlaganja, razgovora i rada na tekstu. Uz
pomo zidne karte predstaviti podruja na kojima se razvio apsolutistiki oblik vladavine u Evropi.
S obzirom da se nakon lekcije nalaze pitanja vezana za tekst svakog podnaslova, uenike emo
kroz tekst voditi tako da im prvo postavimo pitanje, a zatim im damo zadatak da u tekstu pronau
odgovor. Budui da se uz podnaslove nalazi i pripadajui slikovni materijal uputit emo uenike na
njegovu analizu to bi trebalo unaprijediti njihova saznanja o apsolutizmu u Evropi, posebno u
Francuskoj.
Upuujemo: U podnaslovu Apsolutizam-opa obiljeja, objanjeno je ta je apsolutizam i koje
su njegov osnovne karakteristike. Proitajte tekst i odgovorite na 1. i 2. pitanje u udbeniku. Zapiite
odgovor. Kad uenici izvre zadano zatrait emo usmeni odgovor i, ukoliko je potrebno, dodatno
objasniti pojam apsolutna monarhija.
Upuujemo: Proitajte tekst uz podnaslov Karakteristike apsolutizma na primjeru Francuske i
opiite nain vladavine Luja XIV. Nakon razgovora zadat emo uenicima da rijee 1. i 3. zadatak za
utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjerit emo rijeeno.

13
Upuujemo: Proitajte historijski izvor U/26. Pitamo: Na koji nain autor ovog djela istie
boansko pravo kraljeva?
Upuujemo: Kako biste vie saznali o gradnji dvorca Versailles proitat emo tekst ispod
istoimene fotografije u rubrici zanimljivosti U/25, a potom emo analizirati proitano.

Na isti nain obradit emo i podnaslove Karakteristike parlamentarizma na primjeru Engleske


i Graanski parlamentarizam. Upuujemo: Potraite u pojmovniku objanjenje pojma parlamentarna
monarhija. Zapiite odgovor. Iz teksta ete saznati kako je u Engleskoj uspostavljena parlamentarna
monarhija. Ukratko opiite glavne karakteristike graanskog parlamentarizma. Moemo prozvati
nekoliko uenika da prepriaju proitano. Ukoliko je potrebno pomagat emo potpitanjima. Rijeite
4, 5. i 6. zadatak u ZUG-u. Provjerit emo rijeeno.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju
smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Objasni poloaj vladara u apsolutistikim monarhijama.


2. Kakvu privrednu politiku vode apsolutistiki vladari? Opii njene posljedice?
3. Opii vladavinu Luja XIV u Francuskoj.
4. Zato Englesku moemo nazvati kolijevkom parlamentarizma?
5. Objasni ta je to parlamentarna monarhija.
6. Navedi glavne karakteristike graanskog parlamentarizma

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

OBLICI VLADAVINE: APSOLUTIZAM I PARLAMENTARIZAM

Apsolutizam
- Oblik vladavine u kojoj vladar, odnosno monarh (car, kralj, knez...) ima neogranienu vlast naziva se apsolutizam, a
drava apsolutistika monarhija.
- Posebno mjesto u apsolutistikim monarhijama zauzimala je administracija.
- Nova organizacija vlasti poveala je trokove drave zbog ega su vladari poticali domau proizvodnju i njen izvoz, a
na uvezenu robu uvodili su visoke carine.
- Zahvaljujui ovakvoj politici graanska klasa se toliko obogatila da je putem revolucija poela pruzimati vlast.
- Najistaknutiji primjer apsolutistike vladavine jeste Francuska u doba Luja XIV. On je esto izgovarao reenicu
drava-to sam ja.
Parlamentarizam
- Oblik vladavine u kojoj parlament predstavlja zakonodavnu, a kralj ili vlada izvrnu vlast naziva se parlamentarizam.
- To znai da parlamenz donosi zakone, a kralj ili vlada sprovode ih u djelo.
- Prva zemlja u kojoj je uspostavljen parlamentarni sistem vladavine bila je Engleska.
- Politiki sistem izgraen u Engleskoj postao je uzor graanskog parlamentarizma.

14
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Evropa u novom vijeku
NASTAVNA JEDINICA: PRIVREDNI RAZVOJ ZAPADNE EVROPE, OSMANSKOG CARSTVA I RUSIJE
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa privrednim razvojem zapadne Evrope, Osmanskog
carstva i Rusije
2. Odgojni: Uvianje problema sa kojima se susretalo stanovnitvo navedenih prostora usljed
razliitog privrednog i kulturnog razvoja, razvijanje kritikog miljenja, poticanje razvoja vlastitih
stavova, uvaavanje razliitih puteva privrednog i nacionalnog razvoja
3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja na zidnoj karti, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-
posljedinih veza, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta, grafofolija, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Prije nego preemo na obradu, uenike upoznati sa temom dananje nastavne jedinice, a to
je privreda. Objasniti ta je privreda. Potom moemo zajedno ispuniti priloenu tabelu koju emo
nacrtati na tabli ili projicirati putem grafoskopa. Ovdje smo tabelu popunili kao primjer, naravno ona
bi predstavljena uenicima trebala biti prazna.
PRIVREDA
Vrste privrede Privredne grane
Zemljoradnja naturaln robnonovan
a a
Trgovina
Zanatstvo
Rudarstvo
stoarstvo
Potom emo zamoliti jednog uenika da proita uvod u lekciju U/28, nakon ega emo
zapisati naslov na tablu.

GLAVNI DIO

Uz pomo zidne karte, nastavnik e zamoliti jednog uenika da predstavi podruje zapadne
Evrope, Osmanskog carstva i Rusije.
Podnaslov Zapadna Evropa i promjena naina proizvodnjepojava manufakture obradit emo
metodom usmenog izlaganja. Uenicima emo objasniti koji su preduslovi razvoja manufakturne
proizvodnje. Pojasnit emo pojam manufaktura (od latinskih rijei: manuruka i facereraditi tj.
runa proizvodnja). Nakon toga emo uenicima dati zadatak da odgovore na 1. pitanje u udbeniku
U/32. Analizirat emo pripadajui slikovni materijal kako bi uenici proirili znanje. Ukoliko je
potrebno postavljat emo i potpitanja. Naprimjer 2. pitanje iz udbenika U/32. Posmatrajte slike i
15
kaite zato je roba proizvedena u manufakturnoj radionici vie traena na tritu? Razmisli! Da li je
bila kvalitetnija? Potom e uenici uz pomo udbenika rijeiti 2. zadatak u ZUG-u.
Najvanije podatke zapisivat emo na tablu. Vano je da uenici sudjeluju u izradi plana table
i na taj nain oblikuju saete formulacije.
U podnaslovu Privredni razvoj Osmanskog carstva nastavnik e predstaviti najvanije
karakteristike tog razvoja. Podsjetiemo se na lekciju iz sedmog razreda, Vojno ureenje
Osmanskog carstva postavljajui pitanja: Ko su bile spahije? ta je timar? Zato je spahija dobijao
timar? Da li u trajno vlasnito? Je li bilo nekih izuzetaka po tom pitanju i slino.
Posebnu panju obratiti na nove pojmove (berat, tapija) kako bi uenici usvojili njihovo
znaenje. Uputiti ih da iste zapiu u svesku. Takoer emo objasniti zanimanja gradskog
stanovnitva te nain njihovog organizovanja u esnafe ili cehove.
Potom emo u podnaslovu Feudalizam u Rusiji, objasniti njegove glavne karakteristike. Istai
kako se dijelilo stanovnitvo, a kako feudalni posjedi u Rusiji. Kako bismo provjerili jesu li uenici
razumjeli izloeno gradivo zadat emo im da rijee 4. zadatak u ZUG-u. Upuujemo: Promotrite
sliku ruski boljari U/31. Pitamo: Opii sliku. Ko je prikazan na slici? Po emu zakljuuje da se radi o
visokom plemstvu?
Naglasiti kad i zbog ega je donesen zakon kojim je uvedeno kmetstvo u sve ruske zemlje.
Istai ta je to znailo za ruske seljake. Podnaslov Razvoj gradova i industrije obradit emo
metodom rada na tekstu. Uenici e tiho proitati tekt uz ovaj podnaslov, a potom e neko od njih
prepriati proitano. Nakon toga dati im da rijee zadatak br. 5 u ZUG-u.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. ta je uzrokovalo pojavu manufakturnih radionica?


2. Zato je roba proizvedena u manufakturnoj radionici vie traena na tritu? Razmisli! Da li je
bila kvalitetnija?
3. Objasni pojmove: timar, berat, tapija.
4. ta su esnafi ili cehovi?
5. Objasni feudalni sistem u Rusiji.
6. Opii poloaj ruskih seljaka polovinom 17. stoljea.

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
domau zadau odgovoriti na pitanja iz udbenika U/32

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

PRIVREDNI RAZVOJ ZAPADNE EVROPE, OSMANSKOG CARSTVA I RUSIJE

Zapadna Evropa
- Poveana potranja zanatskih proizvoda u Evropi, krajem 15. i poetkom 16. stoljea podstakla je bogate trgovce da
osnivaju manufakture (od latinskih rijei: manuruka i facereraditi tj. runa proizvodnja).
- Karakteristika manufakture jeste provedena podjela rada. Svaki radnik obavljao je samo jedan dio posla u procesu
proizvodnje i za njega se usavravao
Osmansko carstvo
- Osmanski feudalni poredak koji je nastao i razvio se od 14. do 19. stoljea nazivao se timarskospahijski sistem.
- Sultan je vojnicima (spahijama) i dravnim slubenicima kao plau dodjeljivao pravo da ubiru dio godinjeg prihoda sa
zemlje, dok sama zemlja nije bila u njihovom vlasnitvu.
- Prema veliini zemljini posjedi su se dijelili na timare, zijamete i hasove.
- Sve ove posjede, obraivali su seljacimuslimani i krani.
- Glavna zanimanja gradskog stanovnitva u Osmanskom carstvu bila su trgovina i zanatstvo. Trgovci i zanatlije
stvarali su posebna udruenja po strukama koja su se zvala esnafi ili cehovi.
16
Rusija
- Stanovnitvo se dijelilo na krupne feudalce (boljare) i seljake (muike).
- Veina seljaka je ivjela na posjedima koji su bili u vlasnitvu drave, feudalaca ili crkve. Do poetka 17. stoljea bili
su lino slobodni, ali je vremenom, njihov je poloaj postajao sve tei.
- Razvoj gradova i industrije u Rusiji zapoinje od cara Petra I (1672-1725). On je okupljao strunjake iz raznih dijelova
Evrope i dovodio ih u Rusiju. Povlasticama i kreditima, podsticao je osnivanje i razvoj manufaktura.
-
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Evropa u novom vijeku
NASTAVNA JEDINICA: KAPITALIZAM I KAPITALISTIKO DRUTVO, INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA,
GRADOVI
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Usvajanje novih znanja i upoznavanje uenika sa nastankom i razvojem
kapitalistike privrede. Upoznati uenike sa industrijskom revolucijom i njenim posljedicama na
promjene u proizvodnji te svakodnevni ivot ljudi.
2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje pozitivnog stava prema tehnolokom napretku
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize
slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Podsjetiemo se koje smo to privredne i drutvene sisteme do sada spominjali. Pitamo, kako
se zove privredni i drutveni sistem karakteristian za stari vijek, a kako za srednji vijek?
(robovlasnitvo i feudalizam). Zamolit emo jednog uenika da glasno proita uvod u lekciju U/33.
Pitamo: Kad se javlja kapitalizam, odnosno kapitalistiki drutveni sistem? ta je utjecalo na
njegovu pojavu? Gdje se on najprije uvrstio? Zapisat emo naslov na tablu.

GLAVNI DIO

Koritenjem zidne karte uenicima predstaviti prostornu dimenziju pojave kapitalizma i


objasniti zato se on razvio najranije u Italiji, te na koje prostore i zbog ega se odatle irio dalje po
Evropi. Usmenim izlaganjem objasniti uenicima ta je kapitalizam i kako se on javlja. Istai njegove
karakteristike i promjene koje on donosi. Upuujemo: proitajte zanimljivost U/33. Pitamo: ta je
kapital? Navedite neki primjer, kako biste uloili svoj kapital i doli do profita ili zarade?
U nastavku emo predstaviti faze kroz koje je u svom razvitku proao kapitalizam. Istai da je
prva faza kapitalistike proizvodnjemanufaktura. Pitamo: ko zna objasniti ta je manufaktura?
Posebnu panju treba posvetiti novim drutvenim tj. kapitalistikim odnosima. Definisati nove
pojmovekapitalisti (bogato graanstvoburoazija) i radnici. Kako bismo provjerili jesu li uenici
razumjeli izloeno gradivo zadat emo im da rijee 1. i 2. zadatak u ZUG-u. Provjeriemo rijeeno.
Upuujemo: Promotrite sliku U/33 i U/34. Objasnite ta vidite? ta na osnovu ovih slika moemo
zakljuiti o kapitalizmu?
Obradu podnaslova Industrijska revolucija moemo zapoeti tako to emo predstaviti
preduvjete industrijske revolucije u Engleskoj. Metodom usmenog izlaganja uenicima predstaviti
najvee izumitelje tog vremena te njihove tehnike izume. Krenuemo od Dejms Vata i parne
maine. S parnom mainom uenici su se susreli u sedmom razredu na predmetu tehnikog odgoja
pa emo ih pustiti da ispriaju naueno, a zatim im objasniti posljedice koje je parna maina

17
izazvala u industrijskoj proizvodnji. Uenici e promotriti sliku Dejms Vata i njegove parne maine
U/34.
Podnaslov Usavravanje saobraaja i transporta emo obraditi metodom rada na tekstu
nakon ega emo povesti razgovor. Pitamo. Ko je konstruirao prvu lokomotivu? Ko je konstruirao
prvi parobrod? ta mislite koje se industrijske grane ubrzano razvijaju primjenom parne maine?
Zato dolazi do otvaranja brojnih rudnika? Je li prijevoz sada jeftiniji ili skuplji? Objasnite zato?
Uputiti uenike da pogledaju tabelu: Pronalaci prve industrijske revolucije U/36.

Podnaslov Razvoj industrijskih gradova obradit emo metodom usmenog izlaganja. Na karti u
udbeniku U/36 pokazati podruja najintenzivnijeg industrijskog razvoja; opisati posljedice
industrijske revolucije na promjene u proizvodnji te svakodnevni ivot ljudi. Uenicima emo
objasniti razvoj novih industrijskih gradova, graanstva, posljedice industrijske revolucije na selu,
migracije selograd.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. ta je kapitalizam i kako je tekao proces njegovog nastanka?


2. Kakav je bio poloaj radnika u prvim stoljeima kapitalizma?
3. Objasni drutvene odnose u kapitalizmu.
4. ta je industrijska revolucija i zato se najprije javlja u Engleskoj?
5. Koji izum je pokrenuo industrijsku revoluciju?
6. Zato 19. stoljee nazivamo stoljeem pare?
7. Opii proces razvoja industrijskih gradova i navedi koji se novi problem javlja u njima?

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
domau zadau uenike uputiti da rijee zadatke za utvrivanje gradiva u ZUG-u.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

KAPITALIZAM I KAPITALISTIKO DRUTVO, INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA, GRADOVI


- Kapitalizam je naziv za privredni i drutveni poredak koji je zasnovan na privatnom vlasnitvu nad sredstvima za
proizvodnju (zemlja, zgrade alati, maine). Javlja se u 14. i 15. stoljeu, najprije u Italiji.
- Manufaktura predstavlja prvi oblik kapitalistikog naina proizvodnje, a preovladavala je od 16. do 18. stoljea.
- Neprestanim usavravanjem naina rada i alata, manufaktura je pripremila pojavu maina u radu, odnosno
industrijsku proizvodnju u 18. stoljeu. Ona predstavlja drugu fazu u kapitalistikom nainu proizvodnje.
- Industrijska revolucija predstavlja temeljitu promjenu u nainu proizvodnje u kojoj je poljoprivredna i uglavnom
runa proizvodnja zamijenjena mainskom.
- Engleska je bila prva zemlja na svijetu u kojoj je zapoela industrijska revolucija. To joj je omoguilo da postane
najrazvijenija i najnaprednija zemlja u svijetu tog doba.
- Najznaajnija otkria u doba industrijske revolucije su:
- Stroj za crpljenje vode pomou pare (Tomas Njukomen), parna maina (Dejms Vat), parobrod (Robert Fulton), parna
lokomotiva (Dord Stivenson).
- Posljedice industrijske revolucije:
- razvoj rudarstva i metalurgije, razvoj novih gradova, pomijeranje stanovnitva iz sela u grad i problem zagaenja.

18
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Evropa u novom vijeku
NASTAVNA JEDINICA: NAUKA, TEHNIKA, KULTURA I UMJETNOST U NOVOM VIJEKU
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: upoznavanje sa naunim, tehnikim i kulturnim dostignuima u novom vijeku,
stjecanje saznanja o znaaju novih kulturno-tehnikih dostignua za razvitak ljudskog drutva
2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, razvijanje zanimanja za prolost i promjene u njoj,
uvianje stalnog razvitka ljudskog drutva
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, analiza slikovnog matrijala, vjebanje samostalnog rad uenika sa
tekstom
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni, analiza slikovnog materijala
NASTAVNE METODE: razgovor, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Najavit emo temu dananje nastavne jedinice i napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika,
kultura i umjetnost u novom vijeku. Od jednog uenika zatrait emo da na glas proita uvod u
lekciju U/38.

GLAVNI DIO

Ovu nastavnu jedinicu uenici e samostalno obraditi uz pomo udbenika. Nastavnu jedinicu
podijelit emo na tri manja dijela uz pomo podnaslova u udbeniku. Nakon svakog podnaslova
uenici e usmeno odgovoriti na pitanja u udbeniku, a pismeno e odgovoriti na odgovarajue
zadatke u ZUG-u i to: Razvoj nauke i tehnike: 1. i 2. zadatak; Umjetnost baroka i rokokoa: 3. 4. i 5;
Prosvjetiteljstvo: 6. zadatak.
Kako bi proirili znanje uenici e analizirati slikovni materijal u udbeniku. Tokom razgovora
izradit emo plan table. Ukoliko ocijenimo potrebnim dodatno emo objasniti pojmove: helioce-
ntrino uenje, barok, rokoko, enciklopedisti.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Objasni doprinos Nikole Kopernika za razvoj astronomije.


2. Navedi najznaajnije naunike i njihova otkria u 16. i 17. stoljeu.
3. Kad i zato je nastala barokna umetnost?
4. Opii razvoj kulture i umjetnosti u doba baroka.
5. Navedi osnovne karakteristike rokoko umjetnosti.
19
6. ta su prosvjetitelji isticali u svojim djelima i za pta su se zalagali?
7. Objasni znaaj Enciklopedije za ruenje feudalnog drutvenog ureenja u Francuskoj i Evropi.

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

NAUKA, TEHNIKA, KULTURA I UMJETNOST U NOVOM VIJEKU


Razvoj nauke i tehnike
- Pojava manufakturne proizvodnje i tenja za njenim usavravanjem, dovela je, do snanog razvoja nauke i tehnike.
- To je vrijeme kada se usavrava i razvija brodogradnja, zemljoradnja, poljoprivredna orua, geografija, astronomija,
fizika, matematika, ratna tehnika i dr.
- Poljski astronom Nikola Kopernik je doao do zakljuka da Zemlja zajedno sa drugim planetama krui oko Sunca
ime je udario temelje heliocentrinom uenju.
- Njemaki astronom Johan Kepler je ustanovio da se planete okreu oko Sunca po elipsastoj putanji.
- Italijan iz Pize Galileo Galilej je prvi konstruisao teleskop.
- Engleski fiziar, matematiar i astronom Isak Njutn je otkrio gravitaciju, silu tee kojom se uzajamno privlae mase.
Umjetnost baroka i rokokoa
- Od 16. stoljea razvijala se nova vrsta umjetnosti-barok, iji je glavni nosilac bila katolika crkva. Novi stil je trebao da
utjee na vjerska osjeanja masa.
- Zavrni oblik umjetnosti baroka bio je rokoko-stil koji se razvio u Francuskoj u 18. stoljeu.
- Meu najznaajnijim kompozitorima tog doba istiu se: Bah, Hajdn, Mocart, Betoven.
Prosvjetiteljstvo
- U 18. stoljeu u Francuskoj se javio prosvjetiteljski pokret koji je obuhvatio sve oblasti ljudskog stvaralatva (nauku,
filozofiju, knjievnost i umjetnost). Prosvjetitelji su kao najvie vrijednosti isticali linu slobodu, graansku jednakost te
pravo ovjeka na kritiko miljenje.

20
ZEMLJE JUGOISTONE EVROPE
I NACIONALNI POKRETI

21
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE

JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:


NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: JUNOSLAVENSKE ZEMLJE OD 16. DO KRAJA 18. STOLJEA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o historiji junoslavenskih zemalja od 16. do kraja 18. stoljea,
upoznavanje uenika sa poloajem Hrvatske, Dubrovake Republike, Srbije i Crne Gore pod
tuinskom vlau u tom periodu
2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, razvijanje stava uenika prema odnosima stranih sila i
pokorenih naroda, osuda osvajakih ratova
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja na zidnoj karti, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru,
vjebanje izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Pripremu za ovu nastavnu jedinicu moemo izvriti ponavljanjem gradiva usvojenog u VII
razredu. Neka od moguih pitanja su: Kako se zove sporazum kojim su hrvatske zemlje dole pod
vlast Ugarske i kad je potpisan? Koje su balkanske drave Osmanlije pokorili do kraja 16. stoljea?
Zamoliemo jednog uenika da glasno proita uvod u lekciju U/44, nakon ega emo pitati: u
sastavu kojih zemalja su bile dananje junoslovenske drave u razdoblju od 16. do kraja 18.
stoljea. Uenik koji se javi prilikom davanja odgovora e koristiti zidnu kartu. Napisat emo naslov
na tablu.

GLAVNI DIO

Uz pomo zidne karte predstaviti poloaj hrvatskih zemalja do 16. stoljea. Posebno objasniti
znaaj bitke na Mohakom polju i njen utjecaj na dalji razvoj historijskih dogaaja na tlu dananje
Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine. Istai da je nakon ove bitke plemstvo sredinje Hrvatske dolo
pod vlast Habsburgovaca ime se nalo pod upravom istih vladara koji su od ranije upravljali i
slovenakim zemljama. Objasniti pojam Vojna krajina istiui da je njeno postojanje bio stalni kamen
spoticanja u odnosima izmeu hrvatskih plemia i Bekog dvora.
Podnaslov Dubrovaka republika obradit emo metodom rada na tekstu. Uenici e u tiini
proitati tekst nakon ega e pismeno uraditi 2. zadatak u ZUG-u. Upuujemo: proitajte
zanimljivosti ispod teksta i sa strane u plavom okviru U/45. Postavljanjem pitanja potaknut emo
razgovor o proitanom. Moemo pitati: Zato kaemo da je Dubrovnik imao djeliminu
samostalnost? Kad je Dubrovnik izgubio svoju samostalnost, odnosno kad je prestao postojati kao
drava?
22
Usmenim izlaganjem predstaviti poloaj Dalmacije pod mletakom upravom nakon ega
emo uputiti uenike da pismeno odgovore na 3. pitanje iz udbenika U/48. Upuujemo: proitajte
zanimljivost sa strane U/46. Trait emo od uenika da prepriaju proitano.
Podnaslove Srbija pod osmanskom vlau i Crna Gora pod osmanskom vlau emo takoer
obraditi metodom usmenog izlaganja. Najprije emo objasniti stanje u Srbiji nakon uspostavljanja
osmanske uprave. Istai znaaj sultana Sulejmana Zakonodavca u obnovi autonomije srpske
pravoslavne crkvePeke patrijarije. Posebno naglasiti njenu ulogu predvodnice srpskog
stanovnitva u borbi protiv osmanske vlasti. Uputiti uenike da proanaliziraju sliku peke patrijarije
u udbeniku U/47, a potom da proitaju zanimljivost u plavom okviru U/47. Pitamo: U kojim sve
zemljama je Peka patrijarija okupljala pravoslavno stanovnitvo? Uputiti uenike da rijee 3. i 4.
zadatak u ZUG-u. Provjeriemo rijeeno.
Nakon toga emo predstaviti poloaj Crne Gore pod osmanskom vlau u 16. i 17. stoljeu.
Pojasniti pojam vladika te objasniti ulogu porodice Petrovi u izgradnji crnogorske dravnosti.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Kada, zato i na koji nain je Hrvatska ula u sastav Habsburke monarhije?


2. ta je Vojna Krajina i zato je osnovana?
3. Opii kako je mletaka vlast utjecala na privredni ivot Dalmacije?
4. Objasni razloge osnivanja Peke patrijarije i njenu ulogu u organizovanju srpskog stanovnitva.
5. Objasni organizaciju Crne Gore pod Osmanskom vlau.

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
domau zadau rijeiti preostale zadatke za utvrivanje gradiva ZUG-u.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

JUNOSLAVENSKE ZEMLJE OD XVI DO KRAJA XVIII STOLJEA

Hrvatska
- Osmanlije su pobjedom u bici na Mohakom polju 1526. godine osvojile znatan dio hrvatske i ugarske teritorije.
- Ugarski kralj Ludovik II je u toj bici izgubio ivot zbog ega je prijesto ostao upranjen.
- Plemstvo sredinje i Dalmatinske Hrvatske je na saboru u Cetinu 1527. godine za svog kralja priznalo austrijskog
nadvojvodu Ferdinanda Habsburkog.
Dubrovaka Republika
- Dubrovaka republika je bila jedina junoslavenska drava koja je sve do 1806. uspjela sauvati svoju samostalnost.
Zauzeo ju je i ukinuo francuski car Napoleon.
Dalmacija
- Dalmacija je bila vlau Mletake republike sve do njenog sloma 1797. godine, kada ulazi u sastav Habsburke
monarhije.
Srpska despotovina
- Nakon osvajanja srpske despotovine 1459. godine prestala je postojati posebna srpska crkva koja je pripojena
Ohridskoj arhiepiskopiji.
- Sultan Sulejman obnovlja rad Peke patrijarije 1557. godine od kada njeni duhovni poglavaripatrijarsi i episkopi
postaju predvodnici u borbi protiv osmanske vlasti.
Crna Gora
Osmanlije su je zauzele 1499. godine i pripojile Skadarskom sandaku.
Zbog nepristupanosti terena u njoj nije bilo ni timara, ni osmanske vlasti.
Crna Gora je 1513. izdvojena u poseban sandak. Crnogorci su postali lino slobodni sa obavezom da plaaju novi
porez koji se nazivao filurija. Na toj osnovi u toku 16. i 17. stoljea razvijala se autonomija Crne Gore.

23
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: Fajtovci RAZRED: VIII DATUM:09.12.2015. BROJ ASA: 12.
NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: NACIONALNO BUENJE U SUSJEDNIM ZEMLJAMA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: upoznavanje uenika sa nastankom nacionalnih pokreta i njihovim programima u
susjednim zemljama
2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, isticanje i razvijanje pozitivnog stava prema pravu svakog
naroda na slobodu i vlastito samoopredjeljenje, osuda osvajakih ratova,
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje
sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih
podataka
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Metodom razgovora ukratko emo ponoviti gradivo iz prethodne lekcije. Pitamo: Na koje
zemlje je bila podijeljena dananja Hrvatska u periodu od 16. do 18. stoljea? Pod ijom vlau su
bile te zemlje? Kada, zato i na koji nain je sredinja Hrvatska ula u sastav Habsburke
monarhije? Objasni razloge osnivanja Peke patrijarije i njezinu ulogu u organiziranju srpskog
stanovnitva? Kada u Crnoj Gori otpor protiv osmanske vlasti dobija oblike organiziranog ustanka?
Najava teme: Danas emo govoriti o nacionalnom buenju u susjednim zemljama. Napisat
emo naslov na tablu. Potom emo zamoliti jednog uenika da glasno proita uvod u lekciju U/49.

GLAVNI DIO

24
Metodom usmenog izlaganja objasnit emo razloge zbog kojih je hrvatsko plemstvo ulo u
tjenje veze sa Ugarskom. Istai politiku maarizacije koju je sprovodila ugarska vlada to je dovelo
do buenja nacionalne svijesti u Hrvatskoj. Posljedica toga bilo je osnivanje Ilirskog pokreta.
Objasniti ta je Ilirski pokret te ko je bio na njegovom elu. Posebno naglasiti program ilirskog
pokreta. Ko je bio njegov tvorac te ta je taj program sadravao. Da bi dobili povratnu informaciju
koja e nam rei da li su uenici shvatili izloeno, uputiemo ih da rijee 1. i 2. zadatak za
utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjerit emo rijeeno. Potom emo objasniti razvoj politikih
stranaka u Hrvatskoj to emo iskoristiti da uenike uputimo na zanimljivost u plavom okviru na dnu
lista U/50 koja govori o Stranci prava i velikohrvatskoj dravnoj ideji. Nakon proitanog
potaknuemo raspravu.
Proanalizirati slikovni materijal: ore Petrovi i knez Milo Obrenovi. Upuujemo: Proitajte
historijski izvor U/53. Nakon toga emo zajedniki, usmenim putem odgovoriti na postavljena
pitanja u historijskom izvoru. Posebnu panju treba posvetiti programu srpske spoljne i nacionalne
politike koji je donesen 1844. godine od strane ministra unutranjih poslova kneevine SrbijeIlije
Garaanina, a koji je poznat pod imenom Naertanije. Naglasiti na koje prostore je Srbija trebala da
se proiri prema tom planu. Napraviti paralelu sa ratom u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj poetkom
devedesetih godina prolog stoljea. Objasniti taktiku koju je Srbija koristila za provoenje ovog
plana.
Podnaslov Izgradnja crnogorske drave, uenici e samostalno obraditi metodom rada na
tekstu. Najprije e tiho proitati tekst, nakon ega emo prozvati nekoliko uenika da opirno
prepriaju proitano. Ukoliko bude potrebno dodatno emo pojasniti historijsku ulogu Petra II
Petrovia Njegoa i Danila Petrovia u izgradnji crnogorske dravnosti i samostalnosti.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Na koji nain se hrvatsko plemstvo nastojalo oduprijeti habsburkoj politici germanizacije?


2. Kad i zato nastaje Ilirski pokret?
3. Ko je predvodio Ilirce i zato oni uzimaju ilirsko, a ne hrvatsko ime?
4. ta je Disertacija i koje sve zemlje je trebala obuhvatati velika Ilirija?
5. Kad i kako Srbija dobija autonomiju? Opii kakve je posljedice to imalo na muslimane koji su
ivjeli u njoj, a kakve na Bosanski ejalet?
6. Navedi osnovne ideje sadrane u Naertaniju.
7. Opii znaaj vladavine Petra II Petrovia Njegoa i njegovog nasljednika Danila Petrovia za
historiju Crne Gore?

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
domau zadau uenici e uraditi preostale zadatke za utvrivanje gradiva ZUG-u.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

NACIONALNO BUENJE U SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Hrvatska
u Hrvatskoj se tridesetih godina 19. stoljea osniva Ilirski pokret na elu sa Ljudevitom Gajem.
Program Ilirskog pokreta je podrazumijevao ujedinjenje Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre i Vojne krajine u jednu
cjelinuveliku Iliriju koja bi ostala u sastavu Habsburke monarhije. S vremenom bi joj se prikljuila Slovenija te
Bosna i Hercegovina.
Srbija
Prvi i drugi srpski ustanak (1804 i 1815)
Godine 1830. pod pritiskom Rusije, Srbija je postala autonomna kneevina u okviru Osmanskog carstva. Tom prilikom
joj je prikljuen i dio zvornikog sandaka na desnoj obali Drine koji je do tada pripadao Bosanskom ejaletu.
25
Srbija 1844. godine donosi program svoje spoljne i nacionalne politike, poznat pod nazivom Naertanije . Napisao ga
je ministar unutranjih poslova kneevine Srbije, Ilija Garaanin. Tim planom Srbija se trebala proiriti na Balkanu i
ujediniti sve Srbe u jednu dravu koja bi obuhvatala jo Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru.
Puna nezavisnost Srbije kao i Crne Gore zvanino je proglaena na Berlinskom kongresu 1878. godine.
Crna Gora
Najzasluniji za formiranje crnogorske drave su: vladike Petar I koji je okupio crnogorska plemena i zapoeo
izgradnju dravnih organa i njegov nasljednik Petar II Petrovi Njego.
Vladiku Petra II Petrovia Njegoa naslijedio je Danilo Petrovi. On je prekino sa tradicijom da crnogorski poglavari
nose titulu vladike i sa dozvolom Rusije 1851. godine, proglasio se za kneza Crne Gore.

GRAANSKO DRUTVO
I NACIONALNE DRAVE

26
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: NASTANAK I RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o nastanku engleskih kolonija u Sjevernoj Americi, o poecima,
toku i posljedicama amerikog rata za nezavisnost; uoiti vanost Deklaracije o nezavisnosti;
usvajanje novih pojmova: metropola, ustav, Kongres
2. Odgojni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja u
vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom, izdvajanje
bitnih podataka
3. Funkcionalni: razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima, razvijanje tolerancije i
potivanja svih ljudi bez obzira na rasnu i nacionalnu pripadnost, razvijanje radnih navika
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO
27
U uvodnom dijelu asa ukratko emo ponoviti Kolumbovo otkrie Amerike. Pitamo: Ko je
otkrio Ameriku? Koje godine je Kolumbo otkrio Ameriku? Po kome je Amerika dobila ime? Koje su
zemlje prve poele kolonizirati Ameriku? Kako su se konkvistadori odnosili prema visokim
civilizacijama Amerike? Prisjetiti emo se zanimljivosti U/14. Navedite posljedice geografskih
otkria?
Najava teme: Danas emo uiti o Nastanku i razvoju Sjedinjenih Amerikih Drava. Napisat
emo naslov na tabli, a potom emo zamoliti jednog uenika da proita uvod u lekciju U/56.

GLAVNI DIO

Uz pomo zidne karte ili karte iz udbenika U/56 (karta: britanske kolonije na istonoj obali
Sjeverne Amerike) predstaviti uenicama/cima podruje Sjeverne Amerike na kojima su formirane
prve britanske kolonije. Nakon toga predstaviti poloaj kolonija i nain britanske uprave.
Potom emo zamoliti uenike da u tiini proitaju podnaslov Uzroci sukoba. U ZUG-u e
nakon proitanog teksta rijeiti 2. i 3. zadatak. Kako bismo bili sigurni da su razumjeli proitano
provjerit emo rjeenja. U rubrici manje poznate rijei e potraiti znaenje rijei metropola i
objanjenje unijeti u svesku.
Podnaslove Rat za nezavisnost i formiranje SAD-a te Ustav SAD-a 1787. godine i Razvoj
SAD-a i znaaj rata za nezavisnost obradit emo kombinacijom rada na tekstu i izrade linije
vremena i to tako da e uenici naizmjenino glasno itati po jedan pasus u podnaslovu, a potom
odrediti podatak i pripadajuu godinu, koju je potrebno unijeti na liniju vremena. U rubrici manje
poznate rijei e potraiti znaenje rijei deklaracija, ustav i federacija i objanjenje unijeti u svesku.
Uenicima emo potom proitati historijski izvor, uvodni odlomak Deklaracije o nezavisnosti
U/60 i povesti razgovor o proitanom. Smatramo da su ove istine same po sebi jasne: da su svi
ljudi stvoreni jednaki; da su od stvoritelja obdareni odreenim neotuivim pravima, meu kojima su
ivot, sloboda i tenja ka srei; da se radi osiguranja tih prava meu ljudima postavljaju vlade koje
svoju pravednu vlast izvode iz pristanka onih kojima vladaju; da je uvijek, kada jedan oblik vladavine
teti tim ciljevima, pravo naroda da promijeni ili ukloni i da postavi novu vladu koja e se temeljiti na
onim naelima i organizovati svoju vlast u onom obliku koji mu se ini najpovoljnijim da ostvari svoju
sigurnost i sreu. Potom emo zajedniki odgovoriti na postavljena pitanja.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Navedi i obrazloi uzroke za izbijanje rata izmeu sjevernoamerikih kolonija i Engleske?


2. Objasni sutinu Bostonske ajanke, odnosno ta je predstavljao taj dogaaj.
3. Objasni znaaj Deklaracije o nezavisnosti i istakni njena osnovna naela.
4. Kako je zavren ameriki rat za nezavisnost i koje bio prvi predsjednik SADa?
5. Kako je podijeljena vlast i ko ju je obnaao prema prvom amerikom ustavu?
6. Objasni u emu je znaaj amerikog rata za nezavisnost?

Na kraju asa nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
zadau uenici e rijeiti 4, 5, 6. i 7. zadatak za utvrivanje gradiva.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

NASTANAK I RAZVOJ SAD-a

28
- Iako su bile pod engleskom vlau naseobine kolonista su uivale veliku samoupravu
- Privredni ivot bio je raznovrstan (Industrijski sjever, robovlasniki jug).
- Bostonska ajanka 1773. godine predstavlja poetak sukoba izmeu engleske vlade i amerikih kolonista.
- Prvi ameriki kolonijalni kongres, odran je 1774. godine u Filadelfiji. Na njemu je zapoelo stvaranje kolonijalne
vojske nad kojom je zapovjednitvo preuzeo Dord Vaington.
- U proljee 1775. dolo je do prvih sukoba s engleskim snagama ime je otpoeo rat za nezavisnost koji e trajati do
1783. godine.
- Kongres je 4. jula 1776. objavio Deklaraciju o nezavisnosti.Tvorac deklaracije bio je ameriki demokrata Tomas
Deferson, a njenim objavljivanjem nastale su Sjedinjenje Amerike Drave.
- Mirom u parizu 1783. godine englezi su priznali poraz i dopustili osamostaljenje 13 amerikih kolonija drava. Prvi
predsjednik nove drave postao je Dord Vaington.
- Prvim ustavom iz 1788. godine, vlast u SAD u je podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i sudsku.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: FRANCUSKA GRAANSKA REVOLUCIJA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o situaciji u Francuskoj uoi revolucije te poetku, vrhuncu,
svretku i znaaju Francuske graanske revolucije; usvajanje novih pojmova: stale,
ustavotvorna skuptina, irondinci, jakobinci, Zakonodavna skuptina, Konvent, Direktorij
2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima,
razvijanje pozitivnog stava prema demokratskim vrijednostima
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje
sposobnosti snalaenja u vremenu, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s
tekstom
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

29
UVODNI DIO

S obzirom da su uenici uili oblike vladavine apsolutizam i parlamentarizam postavit emo


im sljedea pitanja: Prisjetite se, kakav oblik vladavine nazivamo apsolutistika monarhija? Navedite
dravu na ijem smo primjeru uili apsolutistiku monarhiju? Kako se zvao francuski vladar koji nosi
nadimak Kralj sunce? Opiite nain na koji je Luj XIV vladao dravom i podanicima! Najavit emo
nastavnu jedinicu Francuska graanska revolucija i zamoliti jednog uenika da glasno proita uvod
U/61.

GLAVNI DIO

Podnaslov Francusko drutvo pred revoluciju obradit emo tako to emo razred podijeliti u
tri stalea. Uenici obino sjede u tri reda, pa e svaki red biti jedan stale. Nastavnik e obradu
nastavne jedinice poeti isticanjem stanja u francuskom drutvu pred revoluciju. Posebno naglasiti
podjelu stanovnitva i objasniti duboki jaz koji je postojao izmeu pojedinih stalea. Objasnit emo
razlike izmeu privilegovanih stalea i treeg stalea i sloenost treeg stalea.
Zatim emo zatraiti od uenika da u tiini proitaju podnaslov Idejna priprema revolucije.
Pitanje: Koje su prosvjetiteljske ideje ugroavale apsolutnu vlast kralja, posluit e nam kao temelj
za diskusiju.
Prije prelaska na podnaslov Poetak revolucije i zauzimanje Bastilje zatrait emo da uenici
promotre karikaturu U/62. Potom e Nastavnik na sebe preuzeti ulogu Luja XVI. i objasniti razloge
pranjenja dravne blagajne. Uenici bi trebali shvatiti razloge sukoba oko naina glasanja.
Podnaslov Deklaracija o pravima ovjeka i graanina, Ustav iz 1791. godine, obradit emo
metodom rada na tekstu. Uputit emo uenike da u tiini proitaju oba pasusa. Potom emo povesti
razgovor o proitanom postavljajui pitanja: Zato su pripadnici treeg stalea prije izbijanja
revolucije imali zajednike ciljeve, a nakon njenog uspjeha ciljevi im postaju razliiti? Pokuajte
svoje tvrdnje potkrijepiti primjerima. ta je ustav? Nakon provedene diskusije zamolit emo jednog
uenika da proita neke od lanova Deklaracije o pravima ovjeka i graanina, nakon ega emo
povesti razgovor o proitanom.
U nastavku predstaviti odnose u Skuptini nakon usvajanja prvog ustava Francuske.
Uenicima objasniti ko su bili jakobinci i kakvi su njihovi ciljevi, odnosno ko su bili irondinci i kakvi
su njihovi ciljevi. Istai meusobne suprotstavljenosti ovih dvaju grupacija. Pojasniti odnos feudalne
Evrope naspram dogaaja u Francuskoj. Potom emo zatraiti od uenika da odgovore na pitanje
br. 5 u udbeniku U/65. Prozvat emo par uenika i provjeriti kako su uradili.
Pred kraj emo metodom izlaganja rei neto o jakobinskoj diktaturi i formiranju Direktorija
Podnaslov Znaaj i posljedice Francuske revolucije U/65. Uenici e sami proitati i usmeno
odgovoriti na pitanje: Zato se moe rei da je Francuska graanska revolucija postavila temelje
razvoju demokratije u Evropi?

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu asa, uenici e rijeiti zadatke za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjerit
emo rijeeno. Nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Najaviti
novu nastavnu jedinicu

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

FRANCUSKA GRAANSKA REVOLUCIJA


- Francuska je pred revoluciju bila apsolutistika monarhija kojom je neogranieno vladao kralj Luj XVI
- Drutvo je bilo podijeljeno na tri stalea: plemstvo, sveenstvo, i trei stale (graanstvo, seljaci i radnici-oko 98%
stanovnitva)
- Graanstvu je smetao feudalni drutveni poredak, te su oni uz seljake i radnike zagovarali njegovo ukidanje.
30
- Zauzimanje Bastilje - zloglasne tamnice, simbola apsolutizma i kraljeve samovolje 14. jula 1789. oznaio je poetak
francuske graanske revolucije.
- Narodna skuptina je 4. avgusta 1789. ukinula feudalizam te usvojila Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina.
- Prvi francuski ustav je donesen 1791. godine kojim je Francuska umjesto apsolutistike postala ustavna monarhija.
- irondinci predstavnici krupnog graanstva
- Jakobinci predstavnici sitnog graanstva
- Konvent revolucionarna skuptina s jakobinskom veinom koja je 1792. godine ukinula monarhiju i proglasila
republiku. Kralj i kraljica su zbaeni s vlasti i pogubljeni
- Francuska se nala u ratu protiv koalicije evropskih zemalja.
- 1793-1795. period jakobinske diktature i njihov obraun sa protivnicima
- Godine 1795. krupno graanstvo ponovo preuzima vlast te je novim ustavom neogranienu vlast dobila vlada od pet
lanova direktorij.
- Francuska revolucija je ukinula feudalizam, uvela jednakost svih pred zakonom, podstakla razvoj kapitalizma to je
omoguilo snaan privredni razvoj zemlje.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: FRANCUSKA U DOBA NAPOLEONA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o Napoleonovim osvajanjima, Francuskoj u doba Napoleona,
pozitivnim i negativnim stranama Napoleonove vladavine; upoznavanje s novim pojmovima:
kontinentalna blokada
2. Odgojni: razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu, uoavanja uzrono-posljedinih veza,
vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom
3. Funkcionalni: razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima,
razvijanje kritikog odnosa prema osvajakim i odbrambenim ratovima, razvijanje pozitivnog
stava prema demokratskim vrijednostima
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: razgovor, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO
31
U uvodnom dijelu asa ukratko emo ponoviti nastavnu jedinicu Francuska graanska
revolucija 1789. Prozvat emo tri uenika. Prvi uenik e objasniti raznolikost unutar treeg stalea i
donoenje prvog ustava 1791. godine. Drugi e opisati nastanak i djelovanje protufrancuske
koalicije i period jakobinske diktature, a trei e objasniti znaaj i posljedice Francuske graanske
revolucije.
Ukoliko ocijenimo potrebnim, uenicima emo postavljati potpitanja. Najavit emo nastavnu
jedinicu Francuska u doba Napoleona i zamoliti jednog uenika da glasno proita uvod u lekciju
U/67.

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja uenicima emo objasniti promjene u Francuskoj koje su


nastupile dolaskom na vlast termidoraca i uspostavljanjem Direktorija. Istai uspon Napoleona
Bonaparte te uz pomo zidne karte predstaviti njegove vojne poduhvate u Italiji i Egiptu.
Zamoliemo jednog uenika da glasno proita historijski izvor U/71 koji govori o proklamaciji
Napoleona na poetku italijanskog rata 1796. Nakon toga emo kroz diskusiju odgovoriti na
postavljeno pitanje. Naglasiti da dravnim udarom koji je izvren 1799. godine Napoleon postaje
stvarni gospodar Francuske te 1804. biva proglaen za cara Francuza. Sva njegova politika je bila
usmjerena na jaanje vlasti bogatog graanstva. Uenike uputiti na zanimljivost sa strane U/67.
Koristei historijsku kartu iz udbenika U/69 nastavnica/nik e opisati ratove koje je tokom
svoje vladavine vodio Napoleon, istiui promjene koje su u tom periodu zahvatile Evropu,
ukljuujui i formiranje novih drava. Predstaviti novu politiku kartu Evrope te odnose Francuske i
velikih sila tog doba, u prvom redu Engleske i Rusije. Upuujemo: otvorite zadatke za utvrivanje
gradiva (ZUG) i rijeite 3. i 4. zadatak.
Uenicima pojasniti pojam kontinentalne blokade. Uputiti ih na historijski izvor U/71. te uz
pomo zidne karte, predstaviti Napoleonov neuspjean pohod na Rusiju. Analizirati pripadajui
slikovni materijal.
Na kraju obrade nastavne jedinice objasniti uzroke pada Napoleona Bonaparte, rezultate
Bekog kongresa te posljedice napoleonovih ratova. Traiemo od uenika da opiu sadraj
karikature U/69. Uputiemo ih da proitaju zanimljivosti U/70 i U/71, nakon ega emo razviti
diskusiju.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu asa uenici e iznijeti svoja razmiljanja o Napoleonu i pokuati uoiti
pozitivne i negativne strane njegove vladavine. Nakon toga, ukoliko ostane vremena mogu raditi
preostale zadake za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Za zadau e odgovoriti na pitanja U/71.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

FRANCUSKA U DOBA NAPOLEONA


- Napoleon Bonaparta sa 24. godine postao general u francuskoj vojci
- Godine 1797. mirom sa Habsburkom monarhijom u Kampoformiju (Italija) Francuska je dobila sjevernu Italiju, a
Habsburka monarhija Mletaku republiku i Dalmaciju.
- Godine 1799. Napoleon je izvrio dravni udar i ukinuo direktorij.
- Po novom ustavu vlast je prela u ruke trojice konzula meu kojima je Napoleon igrao odluujuu ulogu.
- Godine 1804. Napoleon je krunisan za cara Francuza (prvo francusko carstvo)
- Protiv napoleonove francuske je ratovalo sedam koalicija evropskih zemalja (Engleska, Habsburka monarhija,
Pruska, Rusija, Osmansko carstvo)
- Godine 1806. habsburki car Franjo I se odrekao titule njemakog cara ime je prestalo postojati hiljadugodinje
Sveto Rimsko Carstvo.
32
- Formirane su nove drave: Rajnski savez, Vestfalska kraljevina i Varavsko vojvodstvo. Ukinuta je Dubrovaka
republika.
- Godine 1806. kontinentalna blokada Engleske
- Godine 1812. pohod na Rusiju
- Godine 1813. bitka naroda kod Lajpciga i poraz Napoleona koji je prognan na otok Elbu.
- Pokuaj Napoleona da ponovo uspostavi svoju vlast u Francuskoj trajao je samo sto dana, a zavrio se novim,
porazom kod Vaterloa 1815.
- Mirovni kongres u Beu (novembar 1814 juni 1815) nova politika karta Evrope.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: REVOLUCIJE U EVROPI 1848/1849.
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o uzrocima, toku i posljedicama revolucionarnih zbivanja u Evropi
1848/1849. godine; razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u srednjoj Evropi; elja za
promjenom drutvenih odnosa politikog sistema te pokuaj stvaranja nacionalnih drava,
navesti vanost demokratizacije i modernizacije drutva
2. Odgojni:, razvijanje pozitivnog stava prema demokratskim vrijednostima, uoavanje razliitosti
nacionalnog razvoja; istai pravo svakog naroda na slobodu i samostalnost, razvijanje
potovanja i tolerancije prema razliitostima, razvijanje radnih navika, poticanje na
meusobno pomaganje i saradnju.
3. Funkcionalni: vjebanje rada s tekstom, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje
bitnog, vjebanje samostalnog rada uenika s tekstom, vjebanje snalaenja na
historijskoj karti, razvijanje sposobnosti povezivanja i uporeivanja gradiva
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni, grupni rad
NASTAVNE METODE: izlaganje, rad s tekstom, demonstracija, razgovor
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, karta, grafofolija

33
ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Uenike podijeliti u 4 grupe. Podsjetiti se na znanja koja su relevantna za obradu ove


nastavne jedinicepredvieno vrijeme: 10 minuta, frontalni rad, razgovor. Razgovarati s uenicima o
tekovinama Francuske revolucije, tekovinama napoleonovih ratova te o prilikama u Evropi nakon
Napoleona, odnosno nakon Bekog kongresa.
Zamoliemo jednog uenika da glasno proita uvod u lekciju U/72. Najavit emo nastavnu
jedinicu Revolucije u Evropi 1848/1849. godine, nakon ega emo organizovati rad uenika po
grupama: podijeliti ranije pripremljena pitanja na listovima papira.

GLAVNI DIO

Prva grupa: obradit e podnaslov Revolucija u Francuskoj. Pitanja:


1. Na lenti vremena prikaite politike promjene koje su se zbivale u Francuskoj od 1789. do 1848.
godine. Koristite ranije biljeke i udbenik.
2. ta je monarhija, a to republika?
3. ime nije bila zadovoljna veina stanovnika Francuske?
4. Koju je najvaniju promjenu donijela revolucija 1848. godine u Francuskoj?
5. Proitajte historijski izvor na str. 76 i odgovorite na postavljeno pitanje.

Druga grupa: obradit e podnaslov Revolucija u njemakim zemljama. Pitanja:


1. Koji je bio glavni cilj revolucije 1848. godine u njemakim zemljama?
2. Objasni ta su sve vladari pojedinih njemakih zemalja bili primorani odobriti pod pritiskom
revoucije?
3. Gdje je zasjedao njemaki sabor tokom revolucije?
4. to je podrazumijevala koncepcija velike Njemake, a to male Njemake?
5. Je li cilj revolucije u njemakim zemljama postignut?

Trea grupa: obradit e podnaslov Revolucija u Italiji. Pitanja:


1. Opiite stanje u Italiji pred revoluciju 1848. godine.
2. Koji je bio osnovni cilj revolucije 1848. godine u italijanskim zemljama?
3. Ko je propagirao ideju o ujedinjenju italijanskih zemalja?
4. Koja je drava igrala znaajnu ulogu u procesu ujedinjenja italijanskih zemalja i zato?
5. Navedite rezultate i posljedice revolucije u Italiji?

etvrta grupa: obradit e podnaslov Revolucija u zemljama Habsburke monarhije. Pitanja:


1. Navedi uzroke koji su doveli do izbijanja revolucija u Habsburkoj monarhiji.
2. Kada je zapoela revolucija u austrijskom dijelu monarhije?
3. Koje su politike promjene nastale kao posljedica revolucije?
4. Koji je bio cilj maarskih revolucionara?
5. Kakav je bio stav maarskih revolucionara prema zahtjevima drugih naroda u Ugarskoj?
6. Kako je zavrila maarska revolucija?
7. U emu se ogleda znaaj revolucija u evropskim zemljama tokom 1848. godine

Nastavnik e obilaziti grupe, kontrolisati rad i pomoi uenicima da se to bolje pripreme za


izlaganje.

ZAVRNI DIO SATA

Uenici e izlagati po grupama odgovarajui na postavljena pitanja. Prilikom izlaganja grupe


se mogu nadopunjavati i kontrolisati izlaganje. Nastojati da to vie uenika sudjeluje u izlaganju
(na razliita pitanja odgovaraju razliiti uenici). Nakon izlaganja svake grupe nastavnik e ponoviti
najbitnije podatke koje e uenici prepisati s grafofolije u svoje sveske.
34
Uenici e sami procijeniti koja je po njima grupa bila najbolja i najaktivnija te iz iste grupe
uenike ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

REVOLUCIJE U EVROPI 1848/1849.


Uzroci revolucija
- graanstvo se borilo za ukidanje feudalizma koji je ometao njen razvoj
- seljaci su traili ukidanje feudalnih obaveza
- radnici su se borili za poboljanje svog poloaja
- narodi pod tuinskom vlau traili su nacionalno osloboenje, a oni koji su bili podijeljeni, nacionalno ujedinjenje.
Francuska
- Zbog opeg nezadovoljstva u zemlji 1848. je izbila revolucija kojom je monarhija ukinuta, a Francuska proglaena
republikom.
- Za predsjednika je izabran Luj Bonaparta (napoleonov neak). On je 1852. izvrio dravni udar, nakon kojeg se
proglasio carem. Tim inom u francuskoj je ponovo ukinuta republika, a uspostavljeno drugo carstvo koje je trajalo
sve do 1870.
Njemake zemlje
- Politiki razjedinjene. Dva osnovna zahtjeva: Ujedinjenje Njemake i ukidanje feudalizma.
- Openjemaki parlament u Frankfurtu.
- Dva prijedloga: velika Njemaka i mala Njemaka . Preovladao je prijedlog za malu Njemaku na elu s Pruskom.
- Realizovan 1870. godine.
Italijanske zemlje
- Politiki razjedinjene
- Mlada italija uzepe Macini i uzepe Garibaldi
- Pijemont na elu italijanskog pokreta za ujedinjenje. Zbog neorganiziranosti pokret je propao.
Habsburke zemlje
- Revolucija u Beu Ukinut feudalizam
- Revolucija u MaarskojLajo Koutzahtjev za samostalnou.
- Uz pomo Rusije revolucija uguena.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: UJEDINJENJE ITALIJE, UJEDINJENJE NJEMAKE, AUSTRO-UGARSKA NAGODBA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o ujedinjenju Italije, ujedinjenju Njemake te o Austro-Ugarskoj
nagodbi
2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima,
razvijanje pozitivnog stava prema kulturnom i nacionalnom razvoju evropskih naroda
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje
snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s
tekstom i uoavanje bitnog
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

35
U uvodnom dijelu, s uenicima ponoviti naueno gradivo sa prethodnih asova: neka od
moguih pitanja su:
- Koji je bio osnovni cilj italijanskih revolucionara?
- Koja zemlja je predvodila pokret za ujedinjenje Italije?
- Koja drava je bila zainteresovana za ujedinjenje Njemake i zato?
- Zato do njemakog ujedinjenja nije dolo 1848. godine?
- Opii uzroke i tok revolucije u Maarskoj.

Jedan uenik e proitati uvod u lekciju U/77. Napisaemo naslov na tabli.

GLAVNI DIO

Ujedinjenje Italije

Uz pomo zidne ili historijske karte iz udbenika U/78 predstaviti poloaj italijanskih zemalja
uoi ujedinjenja i poziciju Pijemontsko-sardinijske kraljevine kao vodee italijanske drave. Navesti
uzroke koji su doveli do ujedinjenja italijanskih zemalja. Istai da je pomo u borbi protiv habsburke
monarhije, a za ujedinjenje Italije Pijemontu pruio Napoleon III. Za uzvrat Pijemont mu je morao
ustupiti Nicu i Savoju. Opisati ratove koji su doveli do stvaranja jedinstvene Italije te one koji su
predvodili borbu za ujedinjenjekralja Pijemonta Viktora Emanuela i predsjednika vlade Kamilo
Kavura te Garibaldija i Macinija. Upuivati uenike na zanimljivost U/78 te na analizu slikovnog
materijala iz udbenika to bi im trebalo pomoi da steknu dodatna saznanja o temi nastavne
jedinice koju obraujemo.

Ujedinjenje Njemake

Na isti nain kao kod ujedinjenja Italije objasniti proces stvaranja jedinstvene njemake
drave. Uz pomo zidne karte uenicama/ima predstaviti poloaj njemakih drava u ovom
razdoblju. Nastavnik e objasniti nain na koji je ostvarena ideja stvaranja jedinstvene njemake
drave. Istai zemlje koje su bile glavni protivnici njemakog ujedinjenja (Habsburka monarhija i
Francuska) te ratove koje je Pruska vodila protiv njih. Naglasiti njihov znaaj za uspjeh njemakog
ujedinjenja. Predstaviti ulogu i znaaj Oto fon Bizmarka za stvaranje jedinstvene Njemake. Uputiti
uenike na zanimljivost U/79 nakon ega bi trebali rijeiti 4, 5. i 6. zadatak za utvrivanje gradiva u
ZUG-u.

Austro-Ugarska nagodba

Metodom usmenog izlaganja uenike upoznati sa uzrocima koji su doveli do potpisivanja


Austro-Ugarske nagodbe. Vano je istai da navedenom nagodbom dotadanja Habsburka
monarhija mijenja naziv u Austro-Ugarska monarhija. Predstaviti unutranju organizaciju monarhije i
novouspostavljene odnose izmeu Austrijanaca i Maara. Uenike uputiti na zanimljivost U/81.
Proanalizirati kartu Austro-Ugarske monarhije U/80 i poloaj junoslovenskih zemalja u njoj. Na
kraju uputiti uenike da rijee 7. i 8. zadatak u ZUG-u.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Kako je izgledala Njemaka prije ujedinjenja?


2. Opii prvu fazu uedinjenja njemakih zemalja i pod ijim vodstvom je ono ostvareno.
3. Kad i kako je dovreno njemako ujedinjenje? Razmisli, zato je ujedinjenje proglaeno u
Versaju?
4. Ko je predvodio pokret za ujedinjenje italijanskih zemalja i uz iju pomo je ostvarena prva faza
ujedinjenja?
36
5. Kad i kako je dovren proces italijanskog ujedinjenja?
6. Navedi najznaajnije odredbe Austro-Ugarske nagodbe. Obrazloi uzroke politikih promjena u
Habsburkoj monarhiji.

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.
Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

UJEDINJENJE ITALIJE, UJEDINJENJE NJEMAKE, AUSTRO-UGARSKA NAGODBA

Ujedinjenje Njemake
- Nakon Bekog kongresa 1815. godine Njemaku je inio savez od 34 drave i 4 slobodna grada.
- Austrija je imala vodeu ulogu u tom savezu zbog ega se protivila njemakom ujedinjenju.
- Pruska na elu sa Oto fon Bizmarkom predvodila je ujedinjenje njemakih zemalja
- Nakon pobjede nad Habsburgovcima u bici kod Sadove 1866. osnovan je Sjevernonjemaki savez.
- Nakon pobjede nad Francuskom 1870. godine kod Sedana dovreno je njemako ujedinjenje.
- Proglaenje Njemakog carstva (rajha) izvreno je 18. januara 1871. godine u Versaju (dvorcu kralja Luja XIV)
pokraj Pariza. Za njemakog cara imenovan je pruski kralj Vilhelm I, a za kancelara Oto fon Bizmark.
Ujedinjenje Italije
- Pokret za ujedinjenje Italije (rizorimento), predvodila je kraljevina Sardinija ili Pijemont na elu sa predsjednikom
vlade Kamilom Kavurom.
- Godine 1859. i 1860. Sardinija je uz pomo Francuske te crvenokouljaa uzepe Garibaldija znaajno proirena.
- Godine 1861. u Torinu proglaena kraljevina Italija, ali bez Venecije i Rima (Papske drave)
- Godine 1866. Italija je od Habsburgovaca preotela Veneciju, a 1871. protjeravi Francuze pripojila Rim. Time je
dovreno italijansko ujedinjenje.
Austro-Ugarska nagodba
- Da bi sauvao monarhiju od raspada, car Franjo Josip je 1867. godine s Maarima sklopio nagodbu prema kojoj je
carevina podijeljena na na dvije ravnopravne drave: Austriju i Ugarsku.
- Zajedniki su im bili: vladar, spoljni poslovi, vojska, mornarica i finansije. Od tada je zvanian naziv za ovako
preureenu dravu, Austrougarska monarhija, a neki su je nazivali i dvojnom monarhijom.
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: GRAANSKI RAT U SJEDINJENIM AMERIKIM DRAVAMA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o razvoju SAD-a, uzrocima i toku graanskog rata
2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim deavanjima,
razvijanje tolerancije, uvaavanje vjerskih, etikih i rasnih razliitosti
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snala-
enja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

37
Kako bi se uenici podsjetili nastanka SAD, ponovit emo nastavnu jedinicu Nastanak i razvoj
Sjedinjenih Amerikih Drava. Pitat emo kako i kada nastaju Sjedinjene Amerike Drave? ta
znate o Deklaraciji o nezavisnosti i kakav je to dokument?
Najavit emo temu i napisati na tablu naslov: Graanski rat u Sjedinjenim amerikim
dravama. Od jednog uenika ili uenice zatrait emo da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu
u udbeniku U/82.

GLAVNI DIO

Na poetku obrade novog gradiva predstaviti razlike izmeu Sjevera i Juga SAD-a, koje su
najizraenije bile u privredi. Naglasiti da je Sjever bio industrijski, a Jug poljoprivredni. Istai ulogu i
znaaj robovske radne snage u dravama juga. Pojasniti da je pitanje ropstva vremenom postalo
kljuno politiko pitanje u SAD-u, koje je dovelo do izbijanja graanskog rata izmeu sjevernih i
junih drava SAD-a.
Objasniemo koje politike stranke su igrale kljunu ulogu u politikom ivotu SAD-a
sredinom 19. stoljea te zbog ega su se june drave odvojile formiravi konfederaciju amerikih
drava. Uputiemo uenike da u pojmovniku potrae rije konfederacija i da je zapiu u sveske.
Nakon toga emo traiti da rijee prva etiri zadatka za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Kako bismo
provjerili da li su usvojili izloeno gradivo provjeriemo odgovore tako to emo prozvati nekoliko
uenica/ka.
U drugom dijelu obrade nastavne jedinice opisat emo tok graanskog rata te predstaviti
njegov znaaj za dalji razvoj amerike historije i SAD-a u cjelini. Uenike uputiti na zanimljivost U/84
te slikovni materijal koji emo analizirati paralelno sa izlaganjem gradiva. Zatrait emo da rijee
preostala dva zadatka za utvrivanje gradiva (4. i 5) nakon ega emo provjeriti rjeenja.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Navedi razlike u privrednom razvoju Sjevera i Juga i objasni kako su one utjecale na izbijanje
graanskog rata u SADu.
2. Opii kako je poeo graanski rat u SADu.
3. Opii tok rata.
4. U emu se ogleda znaaj amerikog graanskog rata?

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Najaviti
narednu nastavnu jedinicu.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

GRAANSKI RAT U SJEDINJENIM AMERIKIM DRAVAMA

- Velike privredne i drutvene razlike izmeu sjevernih i junih drava


- Industrijski sjever se zalagao za ukidanje ropstva
- Plantaerski jug se zalagao za opstanak robovske radne snage.
- Demokratska stranka (za ropstvo),
- Republikanska stranka (za ukidanje ropstva)
- Izbor republikanskog kandidata Abrahama Linkolna na mjesto predsjednika SAD-a 1860. godine doveo je do
odcjepljenja 11 drava juga. One su 1861. godine formirale Konfederaciju Amerikih Drava.
- Iste godine (1861) poeo je graanski rat izmeu Sjevera (Unije 23 drave) i Juga (Konfederacije 11 drava)
- Rat je zavren 1865. godine, pobjedom Unije odnosno sjevera.
38
- Ponovo je uspostavljeno teritorijalno jedinstvo Sjedinjenih Amerikih Drava. Ukidanjem ropstva ubrzan je njihov
privredni razvoj, to je doprinijelo da tokom 20. stoljea SAD postanu vodea politika, privredna i vojna svjetska
velesila.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE

JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:


NASTAVNA TEMA: Zemlje jugoistone Evrope i nacionalni pokreti
NASTAVNA JEDINICA: MONOPOLISTIKI KAPITALIZAM, IMPERIJALIZAM I SPOLNE
NERAVNOPRAVNOSTI
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o monopolistikom kapitalizmu, imperijalizmu o kolonijalnim
carstvima i uzrocima borbe za kolonije te o borbi za enska prava i ravnopravnost spolova.
Usvajanje novih pojmova: monopol, imperijalizam
2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim zbivanjima,
osuda osvajake politike i politike izrabljivanja naroda, isticanje prava svakog naroda na slobodu
i jednakost, poticanje na toleranciju i jednakopravnost spolova.
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje
snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, karta, dodatna literatura.
39
ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Prije nego to preemo na obradu nove nastavne jedinice ponoviemo lekciju: Kapitalizam i
kapitalistiko drutvo, industrijska revolucija, gradovi. Pitamo: ta je kapitalizam i kako je tekao
proces njegovog nastanka? Zamoliemo jednog uenika da proita uvod u lekciju U/85. Napisat
emo naslov na tablu ili emo isti projicirati putem grafofolije.

GLAVNI DIO

Podnaslov Monopolistiki kapitalizam uenici e obraditi metodom rada na tekstu. Najprije e


proitati tekst navedenog podnaslova, a potom e odgovoriti na 1, 2. i 3. a) zadatak u ZUG-u.
Provjerit emo rijeeno i u razgovoru s uenicima najvanije podatke zapisati na tablu.
Podnaslov Imperijalizam obradit emo metodom izlaganja. Uenicima emo objasniti ta je
imperijalizam odnosno imperijalistika politika. Koje su njegove odnosno njene osnovne
karakteristike i na kojim podrujima je najvie doao/la do izraaja. Analizirat emo slike: Odnos
kolonija i metropola, Kolonije u Africi (...) i Kako imperijalizam dijeli svijet? Nastojat emo razviti
diskusiju i odgovoriti na postavljena pitanja. Uenike uputiti na zanimljivost U/85.
Podnaslov Borba za enska prava uenici e proitati, a zatim e usmeno odgovoriti na 6.
pitanje u udbeniku, dok e pismeno odgovoriti na 5. i 6. zadatak za utvrivanje gradiva u ZUG-u.
Takoer e proitati zanimljivost U/87.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Koje su zemlje bile najmonije svjetske ekonomske sile krajem 19. stoljea?
2. Objasni uzroke i posljedice pojave monopola.
3. ta je monopolistiki kapitalizam?
4. ta je imperijalizam i koje su njegove osnovne karakteristike?
5. Objasni posljedice imperijalizma.
6. Kada i u kojoj evropskoj zemlji su ene prvi put dobile pravo glasa?

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.
Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

MONOPOLISTIKI KAPITALIZAM, IMPERIJALIZAM I SPOLNE NERAVNOPRAVNOSTI

- Zahvaljujui ubrzanoj industrijalizaciji pojedinih zemalja (Engleska, SAD, Njemaka, Rusija, Japan, Italija, Francuska,
Belgija...), proizvedenu robu je bilo sve tee prodati na tritu.
- U strahu da ne propadnu krupna kapitalistika preduzea meusobno se udruuju, dogovaraju i organizuju stvarajui
monopole.
- Na taj nain poetkom 20. stoljea slobodna konkurencija je zamijenjena kapitalistikim monopolom, to jest
vladajuim poloajem krupnih preduzea koja putem svojih udruenja odreuju cijene na tritu.

40
- Nagli razvoj industrije zahtijevao je vie sirovina, ali i vee trite na kojem bi se gotovi proizvodi mogli prodavati.
Zato velike sile kreu o osvajanja novih kolonija. Takvu politiku nazivamo imperijalizmom ili imperijalistikom
politikom.
- Kao posljedica imperijalizma dolo je do podjele svijeta na interesna podruja.
- ene u Evropi organiziranu borbu za svoja prava poinju tek poetkom 20. stoljea. Tada se javlja pokret
sifraetkinja, ena koje su se politikim sredstvima borile za ravnopravnost sa mukarcima.

BOSNA U 19. STOLJEU

41
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE

JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:


NASTAVNA TEMA: Bosna u 19. stoljeu
NASTAVNA JEDINICA: REFORME U OSMANSKOM CARSTVU I BOSANSKOM EJALETU, HATIERIF OD
GILHANE
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o reformama u Osmanskom carstvu poetkom 19. stoljea i
njihovom utjecaju na prilike u Bosanskom ejaletu. Upoznavanje uenika sa pojmom Hatti-erif od
Gilhane i njegovim glavnim odredbama.
2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, razvijanje tolerancije, poticanje mirnog rjeavanja sukoba,
razvijanje pozitivnog stava prema svim oblicima rada

42
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize
slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje
historijskog miljenja
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Upoznat emo uenike da od ovog asa poinjemo sa obradom nove tematske cjeline:
Bosna i Hercegovina u 19. stoljeu. Uputiemo ih da otvore udbenike U/90, a potom emo zamoliti
jednog uenika da glasno proita uvod u lekciju. Zapisat emo naslov na tablu.

GLAVNI DIO

Podnaslov Vrijeme reformi, zapoet emo tako to emo uenicima objasniti razloge zbog
kojih su osmanski sultani bili primorani sprovoditi reforme u Osmanskom carstvu poetkom 19.
stoljea. Naglasiti koji osmanski sultan je prvi zapoeo sa reformama (sultan Selim III) i ta su
podrazumijevale te reforme, prije svih reforma vojske. Istai razloge protivljenja janjiara tim
reformama. Opisati proces sprovoenja reformi sultana Mahmuda II te posebno naglasiti nain na
koji su ukinuti janjiari. Uporedo sa izlaganjem analizirat emo slikovni materijal osmanskih sultana i
janjiara. Uputiti uenike na rubriku manje poznate rijei odakle e prepisati nove pjmove: ajan,
ferman, kapetanija, kapetan.
U podnaslovu Reforme u Bosanskom ejaletu opisat emo razloge zbog kojih su se bosanski
janjiari i ajani protivili reformama koje su provodili osmanski sultani. Uenike emo uputiti da
proitaju historijski izvor U/93 nakon ega emo zajedniki odgovoriti na postavljeno pitanje.
Takoer emo istai ulogu Abdurahman-pae u guenju pobune u Bosni koja je izbila u februaru
1827. godine nakon ega su janjiari ukinuti i u ovoj osmanskoj pokrajini.
Podnaslov Hatti-erif od Gilhane 1839. godine obradit emo metodom rada tekstu. Uenici e
najprije proitati osnovni tekst uz podnaslov, a zatim e usmeno odgovoriti na 5. i 6. pitanje U/93,
nakon ega e rijeiti 5. i 6. zadatak za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Uputiemo ih da proitaju
zanimljivost U/92, a zatim i historijski izvor U/93 o Hatti-erifu od Gilhane. Nakon proitanog teksta
razvit emo diskusiju i odgovoriti na postavljena pitanja.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu asa uenici e rijeiti preostale zadatke za utvrivanje gradiva u ZUG-u.
Nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Najaviti narednu
nastavnu jedinicu. Za zadau odgovoriti na pitanje iz udbenika U/93.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

REFORME U OSMANSKOM CARSTVU I BOSANSKOM EJALETU, HATIERIF OD GILHANE

- Krajem 18. i poetkom 19. stoljea Osmanskom carstvu su hitno trebale reforme.
- U poetku je najhitnije promjene trebalo izvriti u vojsci koja vie nije bila sposobna braniti granice Carstva.
- Reforma vojske je podrazumijevala ukidanje janjiara i formiranje moderne vojske po evropskom uzoru koja bi se
zvala nizam.
- Sultan Mahmud II je 1826. godine izdao ferman o ukidanju janjiara, to je provedeno silom.

43
- Janjiari u Bosni su se protivili svom ukidanju, zbog ega je veliki vezir Abdurahim paa 1827. pogubio sve uglednije
prvake u Bosni.
- Nastavljajui reforme, sultan Abdul Medid je 1839. godine, izdao ferman nazvan Hattierif od Gilhane.
- Njegovim odredbama, svim podanicima Osmanskog carstva garantovani su ast, ivot i imetak. Svi su postali
ravnopravni, bez razlike na vjersku i klasnu pripadnost. Ovim fermanom ukinut je timarskospahijski sistem kao i
ranija podjela drutva na asker i raju.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Bosna u 19. stoljeu
NASTAVNA JEDINICA: HUSEIN KAPETAN GRADAEVI I POKRET ZA AUTONOMIJU BOSNE
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o politikim prilikama i uzrocima koji su doveli do nastanka pokreta
za autonomiju Husein-kapetana Gradaevia, njegovim ciljevima i rezultatima. Uoavanje
vanosti Pokreta za dalji razvoj odnosa u Bosanskom ejaletu

44
2. Odgojni: Razvijanje i njegovanje patriotskog osjeanja, razvijanje kritikog miljenja, razvijanje
stavova o pravu naroda na samoopredjeljenje, isticanje vanosti nacionalnog jedinstva, osuda
sebinosti i izdajstva
3. Funkcionalni: Uoavanje uzronoposljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i
logikog zakljuivanja, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podatatka, vjebanje analize
slikovnog materijala.
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, rad sa slikovnim materijalom
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Zamolit emo uenike da otvore U/94. i proitaju uvod u lekciju. Postavljanjem pitanja ponovit
emo lekcije Nacionalno buenje u susjednim zemljama i Reforme u Osmanskom carstvu i
Bosanskom ejaletu, hatti-erif od Gilhane.
Kad i uz iju pomo je Srbija postala autonomna kneevina? Opii kakve je to posljedice imalo
na muslimane koji su ivjeli u njoj, a kakve na Bosanski ejalet? Poetkom 19. stoljea u
Osmanskom carstvu su zapoete brojne reforme. Na kakav odgovor su one naile u Bosanskom
ejaletu? Nakon to uenici daju svoje odgovore u emu emo im pomoi, napisat emo naslov na
tablu ili isti projicirati putem grafofolije.

GLAVNI DIO

Nastavnik e metodom usmenog izlaganja uenicima posebno skrenuti panju na poloaj


Bosanskog ejaleta kao najisturenije pokrajine Osmanskog carstva. Objasniti politiku osmanskih
sultana prema Bosni, a koja je izazivala nezadovoljstvo muslimanskog stanovnitva.
Ukazati na injenicu da je pored autonomije koju je dobila zavretkom ruskoosmanskog rata
i potpisivanjem mirovnog ugovora u Jedrenima (14.9.1829) Srbiji dato i est nahija s desne obale
Drine koje su tradicionalno pripadale Bosni. Autonomiju su takoer stekle Grka i Albanija to je kod
bosanskih muslimana izazivalo strah da bi se Bosna mogla nai potpuno izolovana i bez
komunikacija sa drugim dijelovima Osmanskog carstva. Istai da je to glavni razlog okupljanja
bosanskohercegovakih kapetana i ajana na savjetovanje u Tuzli od 20 januara do 5. februara
1831. godine. Na tom skupu oni su donijeli sljedee zakljuke:
1. Porta mora ponititi sve privilegije i teritorijalne ustupke date Kneevini Srbiji te sprijeiti
progon muslimana iz Smederevskog sandaka.
2. Porta mora obustaviti daljnje provoenje reformi i uvoenje nove vojske (nizami dedida),
3. Porta mora dopustiti uvoenje autonomne vlasti u Bosni na elu sa domaim vezirom,
4. Bosanski ejalet e kao autonomna pokrajina Carstvu godinje plaati utvreni novani
iznos.
Nakon to uenici zapiu saete formulacije na tabli, nastavnik e nastaviti sa svojim
izlaganjem. Na savjetovanju u Tuzli je odlueno da se doneseni zakljuci sultanu predaju preko
vezira u Travniku, a ukoliko ne budu prihvaeni da se digne ustanak. Kako se Porta ogluila o ove
zahtjeve, donesena je odluka o opoj mobilizaciji. Za vou ustanka izabran je Husein kapetan
Gradaevi, najugledniji bosanski plemi, porijeklom iz Gradaca. Njegovom imenovanju usprotivili
su se hercegovaki ajani Ali-aga Rizvanbegovi i Smail-aga engi. Oni su bili protiv dizanja
ustanka ime su se definitivno odvojili od Pokreta za autonomiju.
Dvadeset devetog marta 1831. godine Husein-kapetan se uputio prema Travniku sa oko 4.000
ljudi. Bosanski namjesnik u to vrijeme, Namik-paa nakon krae opsade grada, pobjegao je u
Stolac. Ne gubei vrijeme Gradaevi je 31. maja uputio poziv u kojem je zahtijevao da se svi ajani
smjesta pridrue njegovoj vojsci, zajedno sa svim pripadnicima bosanskog naroda koji su to eljeli.
Na hiljade ljudi su pohrlili da mu se pridrue, meu njima i brojni krani. Uenike uputiti da proitaju

45
historijski izvor U/97 nakon ega emo zajedniki prodiskutovati o onome o emu izvor govori te
emo odgovoriti na postavljena pitanja.
Obradu podnaslova Sukobi sa sultanovom vojskom i proglaenje autonomije, nastavnik e
zapoeti tako to e opisati bitku sa sultanovom vojskom na Kosovu u ljeto 1831. godine. Poseban
naglasak staviti na izbor Husein-kapetana Gradaevia za valiju Bosne i znaaj tog ina za
bosansku autonomiju. Uenike uputiti na zanimljivost sa strane U/96, te analizu popratnog slikovnog
materijala.
Na kraju obrade nastavne jedinice opisati slom Pokreta za autonomiju. Dok je Husein-kapetan
radio na organizaciji domae vlasti, sultan Mahmud II je spremao vojsku za odluujui napad na
Bosnu. U proljee 1832. godine sultanove trupe sa strane i protivnici pokreta iz Hercegovine su
vojniki poli protiv ustanike Bosne. Odlune bitke ustanike i sultanove vojske su se desile u
okolini Sarajeva. Konana borba se dogodila 4. juna. Nakon duge i intenzivne borbe inilo se da je
Gradaevi jo jednom potukao sultanovu vojsku. Meutim, pred sami kraj hercegovake snage
pod komandom Ali-pae Rizvanbegovia i Smail-age engia su probile Gradaevievu odbranu,
koja je bila postavljena na stranama, i ukljuile se u borbu. Uenike uputiti na zanimljivost U/97.
Iznenaena napadom s lea bosanska vojska je bila primorana na novo povlaenje. Tada je
odlueno da je daljnji vojni otpor besmislen. Husein-kapetan Gradaevi se povukao u Gradaac
dok je sultanova vojska ulazila u Sarajevo 5. juna i spremala mar na Travnik. Nakon to je shvatio
koje bi tekoe njegov grad i porodica doivjeli ako ostane u Gradacu, Gradaevi je odluio da
pree preko Save u Habsburku monarhiju.
Iako je oekivao da e biti tretiran kao bosanski valija bio je pritvoren u Slavonskom Brodu
gotovo mjesec dana dok su mu oruje i drugo vlasnitvo bili oduzeti. Uenike uputiti na fotografiju
huseinovog oruja U/96. Ubrzo je od sultana pomilovan (krajem 1832) ali pod uslovom da vie nikad
ne kroi na tlo Bosne. Nakon toga odlazi u Istanbul gdje je ivio relativno mirnim ivotom naredne
dvije godine. Legenda govori da mu je jednom prilikom sultan ponudio da postane paa visokog
ranga u Osmanskoj armiji, ali je tu ponudu Husein-kapetan prezirno odbio izjavivi: radije u umrijeti
u nonji svojh oeva nego da nosim nizam (uniformu) jednog pae! Umro je 1833. godine. u svojoj
31. godini ivota pod nerazjanjenim okolnostima. Ukopan je na mezarju Ejjub, nedaleko od stare
veterinarske kole gdje se njegov mezar i danas nalazi.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu uenici e rjeavati zadatke za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjerit


emo rijeeno, nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
zadau odgovoriti na pitanja U/97. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

HUSEIN KAPETAN GRADAEVI I POKRET ZA AUTONOMIJU BOSNE

- Nezadovoljstvo odnosom centralne vlasti prema Bosni je kulminiralo 1830. godine kada je sultan pod pritiskom Rusije,
dodijelio Srbiji autonomiju i est bosanskih nahija s desne strane rijeke Drine.
- Zbog toga su svi bosanski ajani i kapetani od 20. januara do 5. februara 1831. godine odrali savjetovanje u Tuzli,
na kojem su Porti upueni zahtjevi za promjenu odnosa prema Bosni.
46
- Kako se Porta ogluila o ove zahtjeve, donesena je odluka o podizanju ustanka. Za vou ustanka izabran je Husein
kapetan Gradaevi, poznat kao Zmaj od Bosne.
- Marta 1831. ustanici su zauzeli vezirski grad Travnik
- U ljeto 1831. Bonjaci u bici kod Prilepa, a potom i kod Lipljana na Kosovu do nogu su porazili sultanovu vojsku.
- Septembra 1831. u Carevoj damiji u Sarajevu, Husein kapetan je izabran za valiju Bosne sa titulom vezira. Taj izbor
ujedno je znaio i proglaenje autonomije Bosne.
- Hercegovaki prvaci, Ali paa Rizvanbegovi i Smail aga engi nisu podrali pokret.
- Zahvaljujui njima, sultanova vojska u proljee 1832. godine kod Sarajeva, odnosi pobjedu nad Bonjacima pod
komandom Husein kapetana Gradaevia.
- Husein kapetan prelazi u Habsburku monarhiju, odakle, nakon to je pomilovan odlazi u Istanbul gdje je i umro 1833.
u 31. godini ivota.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Bosna u 19. stoljeu
NASTAVNA JEDINICA: PROMJENE U UREENJU BOSANSKOG EJALETA U 19. STOLJEU
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o promjenama koje su zahvatile bosanski ejalet nakon dolaska
Omer Lutvi-pae u Bosnu i posljedicama koje je njegov dolazak izazvao. Upoznavanje sa
namjesnikovanjem erif Osman-pae u Bosni i odredbama Vilajetskog zakona.
47
2. Odgojni: Razvijanje negativnog miljenja prema primjeni sile i ratovima, uoavanje posljedica
ugnjetavanja, razvijanje tolerancije, poticanje mirnog rjeavanja sukoba, razvijanje pozitivnih
stavova prema demokraciji, modernom razvoju, razvijanje radnih navika
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize
slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Zamoliemo jednog uenika da proita uvod u lekciju U/98 nakon ega emo zapisati naslov
na tabli ili emo isti projicirati putem grafofolije.

GLAVNI DIO

Obradu nastavne jedinice zapoet emo predstavljanjem linosti Omer Lutvi-pae. Dat emo
njegove osnovne biografske podatke u emu e nam pomoi njegova fotografija i potpis koji stoji uz
nju U/98. Uenicima opisati mjere koje je preuzeo Omer Lutvi-paa s ciljem stavljanja bosanskih
prvaka pod kontrolu Porte. Opisati njegove vojne pohode. Uenike uputiti na zanimljivost U/99, a
nakon toga e proitati historijski izvor U/101. Objasniti administrativne i teritorijalne promjene koje
je u Bosanskom ejaletu uveo Omer Lutvi-paa.
U drugom dijelu asa opisati Bosnu u vrijeme namjesnikovanja erif Osman-pae. Opisati
njen privredni razvoj. U tu svrhu nam moe posluiti historijski izvor U/101 nakon ega emo
zajedniki odgovoriti na postavljena pitanja. Takoer emo istai promjene koje su nastale
donoenjem Vilajetskog zakona 1865. godine.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu uenici e rijeiti zadatke za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjeriemo


rijeeno. Nekoliko emo uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Najaviti
narednu nastavnu jedinicu. Za domau zadau uenici e odgovoriti na pitanja U/101.

1. Kojim povodom i sa kakvim ciljevima Omer Lutvipaa dolazi u Bosnu?


2. Objasnite posljedice koje je Omerpain pohod imao na daljnju sudbinu Bosne.
3. Navedite administrativne promjene koje je Omer Lutvipaa izvrio u Bosni.
4. Koje su promjene nastupile u Bosanskom ejaletu uvoenjem Vilajetskog ustavnog zakona?
5. Kakva je bila struktura Upravnog vijea?

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

PROMJENE U UREENJU BOSANSKOG EJALETA U 19. STOLJEU

- Usljed sporosti provoenja reformi, Porta je 1850. godine u Bosanski ejalet poslala Omer Lutvipau.
- Cilj njegovog pohoda je bio da zavede redovnu vojsku i reorganizuje zaostalu upravu.
- Dolazak Omer Lutvipae popraen je otvorenim pobunama u srednjoj Bosni, Bosanskoj krajini, Posavini i
Hercegovini. Ubijeno je oko 2.500 Bonjaka pri emu su spaljena itava sela.

48
- Sjedite ejaleta je premjeteno iz Travnika u Sarajevo. Naziv sandak je promijenjen u kajmekamluk, a nahija u
mudirluk. Administrativnom reformom u sklopu Bosanskog ejaleta formiran je Novopazarski sandak.
- Hercegovina je kao kajmekamluk, ponovo pripojena Bosni
- Umjesto domaeg stanovnitva, na sva vanija upravna mjesta u ejaletu dovedeni su stranci.
- Novom administrativnom podjelom Bosanski ejalet se sastojao od sedam kajmekamluka, sa sjeditima u: Sarajevu,
Banja Luci, Travniku, Bihau, Tuzli, Mostaru i Novom Pazaru.
- Za vrijeme Topal erif Osmanpae, Bosna se privredno znaajno razvija.
- Porta je 1865. godine donijela Uredbu o organizaciji Bosanskog ejaleta. Po ovoj Uredbi Bosanski ejalet je dobio novi
naziv, Bosanski vilajet.
- Uspostavljena su naelnitava za pojedine oblasti, poput: obrazovanja, finansija, javnih radova, vanjskih poslova,
vakufa, andarmerije i drugo.
-

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Bosna u 19. stoljeu
NASTAVNA JEDINICA: DRUTVO, PRIVREDA, KULTURA I PROSVJETA U BOSNI POD OSMANSKOM VLAU
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o drutvu, privredi, kulturi i prosvjeti u Bosni za vrijeme osmanske
vladavine; tjecanje znanja o utjecaju islamsko-orijentalne kulture na kulturni razvoj BiH pod
osmanskom vlau
49
2. Odgojni: razvijanje stavova prema prema utjecaju osmanske vlasti na drutveni, privredni,
kulturni i prosvjetni razvoj Bosne i Hercegovine.
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize
slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom i uoavanje bitnog
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni, grupni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, radni listovi

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Uenike podijeliti u 4 grupe. Kod formiranja grupa voditi rauna da u istoj grupi bude jednak
broj uenica/ka sa slabijim i boljim sposobnostima. Zamoliemo ih da otvore U/102, nakon ega e
jedna uenica/uenik glasno proitati uvod u lekciju. Podsjetiemo se znanja koja su relevantna za
obradu ove nastavne jedinicefrontalni rad, razgovor. Pitamo: ta su esnafi i kakva je bila njihova
organizacija? Ko je ukinuo esnafsku organizaciju u Bosni i Hercegovini i kakve praktine posljedice
je to imalo? Pripadnici kojih konfesija su ivjeli na tlu dananje Bosne i Hercegovine pod
osmanskom vlau?
Najavit emo nastavnu jedinicu: Drutvo, privreda, kultura i prosvjeta u Bosni pod
osmanskom vlau. Naslov napisati na tabli ili projicirati putem grafoskopa.

GLAVNI DIO

Nastavnu jedinicu Drutvo, privreda, kultura i prosvjeta u Bosni pod osmanskom vlau
uenici e samostalno obraditi metodom rada na tekstu. Svakoj grupi dati veliki list papira koje e u
zavrnom dijelu asa lijepiti na tablu. Uenicima neemo nagovijestiti ko e od pripadnika grupe
izlagati uraeno niti kojim e se redom grupe izmjenjivati kako bi svi uenici sudjelovali u radu. Bilo
bi dobro prvo prozvati uenike slabijih sposobnosti, a tek potom uenike boljih sposobnosti.

I. grupa obradit e podnaslov: Struktura bosanskog drutva U/102.


II. grupa obradit e podnaslov: Agrarno pitanje U/103.
III. grupa obradit e podnaslov: Razvoj privrede U/104.
IV. grupa obradit e podnaslov: Kulturno-prosvjetne prilike u Bosanskom ejaletu U/104.

Grupe e zadatke izraivati 20 minuta. Nakon tog vremena prozivat emo po jednog lana
grupe da izae na tablu te zalijepi i obrazloi rad njegove grupe.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Kakva je bila struktura bosanskog drutva u 19. stoljeu?


2. Kada i na koji nain su regulisani agrarni odnosi u Bosni?
3. Opii razvoj privrede u Bosanskom ejaletu sredinom 19. stoljea.

50
4. ta je uticalo na promjene u kulturnom ivotu Bosne u 19. stoljeu?
5. Navedite istaknute predstavnike alhamijado knjievnosti u Bosni?
6. Koji su poznati predstavnici kulturnog preporoda kod: katolika, pravoslavaca?
7. ta je dalo poseban doprinos razvoju kulture u Bosni u 19. stoljeu?

Na kraju asa nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
zadau uenici e rijeiti zadatake za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Najaviti narednu nastavnu
jedinicu.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

DRUTVO, PRIVREDA, KULTURA I PROSVJETA U BOSNI POD OSMANSKOM VLAU

- Stanovnitvo Bosanskog ejaleta je tokom cijelog perioda osmanske vladavine, pa tako i u 19. stoljeu bilo podijeljeno
po vjerskoj pripadnosti. Sastojalo se od muslimana, pravoslavaca, katolika i Jevreja.
- Do 1839. godine ono se dijelilo na dvije osnovne drutvene klase vladajuu (asker) i proizvodnu (raja).
- Ukidanjem esnafa, razvija se manufakturna proizvodnja.
- U drugoj polovini 19. stoljea u Bosni je zapoela izgradnja kolskih puteva te eljeznice, ime je poboljan transport,
to je utjecalo na industrijski razvoj.
- U 19. stoljeu ukupne drutvene promjene u Bosanskom ejaletu pratile su i promjene u oblasti kulture i obrazovanja.
- Sve je prisutnije i izraenije stvaralavo u oblasti kulture na domaim narodnim jezicima.
- Godine 1850. Ivan Franjo Juki pokree prvi knjievni asopis u Bosni i Hercegovini pod imenom Bosanski prijatelj .
- Listovi Bosna i Sarajevski cvjetnik takoer su dali znaajan doprinos razvoju kulture i pismenosti u Bosanskom
vilajetu tokom 19. stoljea.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Bosna u 19. stoljeu
NASTAVNA JEDINICA: VELIKA ISTONA KRIZA, BERLINSKI KONGRES I OKUPACIJA BiH
CILJEVI ASA:

51
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o uzrocima Velike istone krize i uvianje posljedica koje je ona
imala na historiju Bosne i Hercegovine. Upoznavanje uenika sa otporom koji su Bonjaci
zajedno sa ostalim patriotama iz reda bosanskohercegovakih naroda uloili u odbranu svoje
domovine.
2. Odgojni: Izgradnja i usvajanje patriotskih osjeanja kod uenika. Spoznaja o vrijednosti vlastitog
naroda, ali i nunosti sloge i zajednitva u tekim situacijama ako se eli izai kao pobjednik,
razvijanje negativnog stava prema osvajakim ratovaima, razvijanje tolerancije
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snala-
enja na zidnoj karti, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Prije nego to preemo na obradu nove nastavne jedinice postavit emo pitanja. Neka od
moguih pittanja jesu: Koji su razlozi natjerali osmanske sultane da zaponu sa provoenjem
reformi? Objasnite zato su se bosanski prvaci opirali tim reformama? Ko je slomio otpor reformama
i unitio bosansko plemstvo? Kada su i nakoji nain regulirani agrarni odnosi u Bosni? Je li to
zadovoljilo kransko stanovnitvo? Zamoliemo jednu uenicu/ka da proita uvod u lekciju U/107.
Napisat emo naslov na tabli ili emo isti projicirati putem grafoskopa.

GLAVNI DIO

Obradu nastavne jedinice zapoet emo tako to emo opisati uzroke ustanka koji je 1875.
godine izbio najprije u Hercegovini, a po tom i Bosni. Naglasiti da su ustanci doveli do Velike istone
krize ime je ponovo otvoreno tzv. istono pitanje. Objasniti ta je istono pitanje i koje zemlje su
uzele uea u njegovom rjeavanju. Istai ratove koji su izbili najprije izmeu Osmanskog carstva s
jedne te Srbije i Crne Gore s druge strane, a kasnije i izmeu Osmanskog carstva i Rusije.
Upuujemo: rijeite 1, 2. i 3. zadatak za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjeriemo rijeeno
Potom emo uenike upoznati sa odlukama Sanstefanskog mira, a posebnu panju posvetit
emo Berlinskom kongresu i lanu 25. U tu svrhu e nam posluiti historijski izvor U/109. Analizirati
zidnu kartu i pojasniti novu politiku podjelu Balkana nakon Berlinskog kongresa. Uputiemo
uenike da rijee 4. i 5. zadatak za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjeriemo rijeeno.
U drugom dijelu asa predstaviti dogaaje koji su prethodili okupaciji Bosanskog ejaleta od
strane austrougarske vojske. Vano je upoznati uenike sa stavovima bosanskohercegovakog
stanovnitva prema uspostavljanju austrougarske uprave u naoj zemlji. Objasniti tok organizacije
otpora, predstaviti njegove najistaknutije voe te najvea ratna arita tokom okupacije. Prilikom
izlaganja paralelno emo analizirati slikovni materijal iz udbenika. Nakon izloenog uenici e
rijeiti 6. i 7. zadatak za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjeriemo rijeeno. Neke od uenika
moemo i ocijeniti.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu emo jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo
obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenika.

1. Kakva je bila reakcija stanovnitva na vijest da je Austrougarska dobila mandat da okupira BiH?
2. Na koji nain je prestala osmanska uprava u BiH?
52
3. Da li su svi narodi uestvovali u pruanju otpora okupatoru?
4. Kako je okupaciju BiH zamiljao austrougarski ministar Andrai, kako generali?
5. ta je znailo zauzimanje Sarajeva od strane Austrougarske?
6. Kakav znaaj je imala okupacija BiH, prije svega za Bonjake?

Na kraju sata nekoliko uenika ocijeniti. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
zadau odgovoriti na pitanja U/109. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

VELIKA ISTONA KRIZA, BERLINSKI KONGRES I OKUPACIJA BiH

- Nezadovoljstvo pravoslavnog stanovnitva svojim poloajem, doveli su 1875. godine do ustanka u Bosni i
Hercegovini. Uzroci ustanka su bili: nerijeeni agrarni problemi i tenja za ujedinjenjem sa Srbijom i Crnom Gorom.
- Ukljuivanjem susjednih zemalja ustanak prerasta u meunarodnu krizu Veliku istonu krizu.
- Ovim je ponovo otvoreno istono pitanje, kojim se teilo podijeliti osmanske teritorije meu evropskim silama.
- Na zahtjev AustroUgarske od 13. juna do 13. jula 1878. odran je Berlinski kongres.
- lanom XXV Berlinskog ugovora, Austrougarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. Odlukama
Kongresa Novopazarski sandak je izdvojen iz Bosne i Hercegovine ostavi u sastavu Osmanskog carstva.
- Odluke Berlinskog kongresa izazivaju nezadovoljstvo u Bosni
- Krajem jula 1878. smijenjen je valija i formirana Narodna vlada ime je prestala osmanska vlast u Bosni.
- Na elo otpora protiv okupacije staju: Muhamed ef. Jamakosmanovi i Abdulah ef. Kaukija te pljevaljski muftija
emsekadi.
- Austrougarska okupacija Bosne trajala je od 29. jula do 20. oktobra 1878. godine. Okupatoru je pruen snaan otpor u
toku kojeg je izgubio oko 55 000 vojnika.

PRIJEDLOG MOGUEG IZLAGANJA

53
Prestanak Osmanske vladavine

Prve vijesti o mogunosti Austro Ugarske okupacije poele su u Bosnu stizati jo s proljea
1878. god. Meu Bonjacima su ove vijesti izazivale uznemirenje pa je ve 5. juna 1878. u Sarajevu
formiran Narodni odbor, koji je pripremao otpor moguim okupacionim etama. I Srbi su takoer bili
uznemireni ovom informacijom, vie zbog injenice da e dolaskom Austro-Ugarske biti
onemogueni njihovi planovi i elje o ujedinjenju sa Srbijom, negoli to su stvarno bili za autonomiju
BiH. S druge strane najvei broj Hrvata se drao po strani mirno posmatrajui razvoj dogaaja.
Naime, oni su smatrali da je dolazak jedne katolike sile za njih itekako povoljna injenica.
Situacija u zemlji je postala naroito sloena kada je poetkom jula 1878. godine iz Austro-
ugarskog konzulata u Sarajevu procurila vijest da je Monarhija dobila mandat da okupira BiH. Ta
odluka naila je na jednoduno odbijanje Bonjaka koji su zajedno sa dijelom pravoslavnog
stanovnitva pristupili organizovanju odbrane. Dvadeset sedmog jula dolo je do masovnih
demonstracija usljed ega su se pobunili i bosanski vojnici u kasarnama. Rezultat toga bilo je
zbacivanje osmanske vlasti na elu sa valijom Konstan-paom koji je zajedno sa svim inovnicima i
vojnicima koji nisu bili iz Bosne protjeran. Sutradan 28. jula okupljena masa je aklamacijom izabrala
Narodnu vladu ime je i zvanino prestala 400 godina duga osmanska uprava u BiH. U gradu je
zbog toga vladalo veliko veselje. Tim inom bili su zadovoljni i muslimani i hriani na ijem elu su
se nalazili Sava Kosanovi i Risto Novakovi, ugledne vjerske starijeine.

Organizacija otpora

Odmah nakon preuzimanja vlasti Narodna vlada je pourila da organizuje narod za odbranu u
cijeloj zemlji. Podijeljeno je oko 4.000 puaka i velike koliine municije. Svi sposobni muslimani od
17 do 70 godina morali su stupiti u vojsku, a upuen je i apel kranskom stanovnitvu da se
prikljui otporu. Raspisana je kontribucija u novcu i rekvizicija drugih potreba za vojsku. U
gradovima se Bonjacima pridruio i jedan broj Srba kao i mali broj Hrvata, dok su Jevreji pruali
materijalnu pomo. Narodu su se pridruili i bosanski bataljoni iz ranije osmanske vojske. Voe
pokreta su pozivale na ujedinjenje krsta i polumjeseca, objanjavajui narodu "da je sultan, pod
pritiskom velikih sila morao Bosnu dati Austriji da je okupira, a da Bosancima preporuuje odbranu
zemlje, jer se osmanska vlast u to ne smije uputati. Bosanci su tada tvrdili da je Bosna njihova
domovina i da "sultan moe dati Carigrad, a ne Bosnu. I sve da sultan poruuje da se predaju
Austriji oni to nee uiniti". Iako nikada nije ustanovljen broj snaga koje su se suprotstavile
okupacionim trupama, procjenjuje se da je u odbrani Bosne i Hercegovine uestvovalo oko 93.000
boraca".

Ulazak Austro-Ugarske vojske u Bosne

Vojne pripreme za izvoenje okupacije BiH austrougarski generali su poeli u rano proljee
1878. godine. Ne oekujui jai otpor, ministar unutranjih poslova Monarhije grof Andrai, smatrao
je da e okupacija predstavljati "paradni mar, za koji e biti dovoljne dvije ete i orkestar". Meutim,
bez obzira na uvjeravanja politiara, generali su ozbiljno shvatali ovu ekspediciju. itava operacija
povjerena je baronu Josipu Filipoviu, iskusnom strategu i caru odanoj linosti. Prema zvaninim
podacima Austro-Ugarska je bila pripremila 82.000 vojnika i oficira za okupaciju.
Tako je ve 29. jula austrougarska vojska poela prelaziti granicu Bosne kod Bosanske
Gradike i Bosanskog Broda. Pored toga tri dana kasnije austrijske ete su ule u BiH kod amca,
Kostajnice, Vrgorca i Imotskog. Glavnokomandujui okupacionih snaga general Filipovi, obratio se
u ime cara stanovnitvu BiH jednim proglasom u kojem istie da Austro-Ugarska vojska ne dolazi u
svojstvu dumana, ve kao prijatelj naroda da uspostavi red i mir. Da su joj evropske zemlje
povjerile taj zadatak uz dozvolu sultana, da e vojska svakog tititi, da e svi biti ravnopravni, vjeru
e moi slobodno ispovijedati, obiaji se nee dirati, a prihodi zemlje troie se iskljuivo na njene
potrebe.
Austro-Ugarska vojska naila je na ilav otpor ustanika u skoro svim krajevima Bosne. Kako
nije postojao organizovani plan odbrane jer je Pokret ostavljen bez oficirskog kadra, koji je do tada u
Bosni bio sastavljen od stranaca odnosno nebosanskih naroda vlada je samo pozvala dobrovoljce
54
da se upute prema neprijatelju. Poetkom avgusta poele su odlaziti prve jedinice iz Sarajeva. Na
podruje tuzlanske regije nekoliko hiljada ljudi pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed ef.
emsekadia dolazi 8. avgusta i nakon dva dana estokih borbi uspijeva odbraniti Tuzlu. Zaposjeda
obje strane rijeke Spree, ugroava neprijateljsku bazu u Doboju, a u jednoj od tamonjih tekih
bitaka ranjava i austrijskog podmarala migoca. Odgojen u starobosanskom duhu da se sa
neprijateljem nema ta pregovarati dok gazi zemljom, emsekadi sarajevskim agama poruuje
sljedee: "ujete li Sarajlije i svi ostali! Ja sam vam vabu dobro doekao i vratio ga od Tuzle i
Brkog, a jedna mi je vojska kod Maglaja gdje e vabu doekati. No ujete li age Sarajlije! Kunem
vam se vjerom i Kur'anom, ako li mi nevjeru uinite, ive u vas sve odrati!" 1
Ove pobjede su ugrozile napadaa pa je general Filipovi morao traiti pojaanje plaei se
da ne doe u okruenje. Meutim, brzi pad Banjaluke omoguio je napredovanje kolone dolinom
Vrbasa i zauzimanje Jajca i Travnika. Ostavljajui Hercegovinu i istonu Bosnu po strani, general
Filipovi krenuo je prema Sarajevu u kome su vladali neorganizovanost i otvorena izdaja nekih
sarajevskih uglednika. Nasuprot takvom stanju Filipovi je u operaciju zauzimanja Sarajeva ukljuio
14.000 vojnika i 9 baterija artiljerije. U odbranu grada ukljuili su se mnogi ugledni graani i 5.000
dobrovoljaca na elu sa Muhamedom Hadijamakoviem, jednim od najveih komandanata ovog
ustanka. Branioci su hrabro odolijevali napadu koji je zapoeo rano ujutro 19. avgusta. Borbe su
voene za svaku ulicu, za svaku kuu. U nju su se ukljuile mnoge ene i djevojke koje su
pomagale borce ili su se i same borile sa pukom u ruci. Meutim, tri puta jaa sila potpomognuta
artiljerijskom vatrom iz 52 topa bila je isuvie jaka za hrabre branioce. Njih oko 400 dalo je svoje
ivote za odbranu Sarajeva. General Filipovi gnjevan zbog vrste odbrane i velikih gubitaka
naredio je da svi ranjenici izbace iz vojne bolnice u Sarajevu.
Pad Sarajeva oznaio je kraj pokreta otpora. Bilo je samo pitanje vremena kada e pasti i
posljednja ustanika arita, to se dogodilo 20. oktobra, zauzimanjem Velike Kladue. Nakon
gotovo 3 mjeseca ofanzivnih operacija i znatnih gubitaka, austrougarske trupe uspjele su da
zauzmu i okupiraju Bosnu i Hercegovinu. Prema zvaninim podacima austrougarskog generaltaba
u 76 veih ili manjih borbi njene jedinice imale su gubitke od oko 6.000 vojnika i oficira. Sa prvobitno
planiranih 82.000 vojinika u toku borbi okupacioni korpus je narastao na 200.000, a po nekima i
300.000 ljudi. Gubici branilaca i stanovnitva nisu bili poznati.
Okupacijom 1878. godine Bosna i Hercegovina je nakon 415 godina osmanske uprave izala
iz kruga neposrednog orijentalno-islamskog duhovnog i kulturnog utjecaja i prela na postupno
pribliavanje zapadnoevropskom kulturnom krugu.

Manje poznate rijei

- Kontribucija prisilna davanja , najee u novcu koja se nameu stanovnitvu. Obino u


sluaju rata.
- Rekvizicija prisilno oduzimanje imovine uz naplatu, naroito ivenih namirnica i transportnih
sredstava koje vri drava obino u ratne svrhe.
- Hatti-erif ukaz osmanskog sultana koji se morao odmah i bezuslovno izvriti.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:
NASTAVNA TEMA: Bosna u 19. stoljeu
NASTAVNA JEDINICA: BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME AUSTROUGARSKE UPRAVE
CILJEVI ASA:
1
Padom Sarajeva 19. avgusta 1878, Mehmed ef. emsekadi se povlai u Sandak da izbjegne opkoljavanje. Tamo
nastavlja sa svojim aktivnostima protiv Austrijanaca. Izloen pritiscima, na poziv sultana Abdul-Hamida II, seli se u
Istanbul gdje biva proglaen specijalnim musafirom (prognanikom). U znak potovanja dobiva i veliki zemljini posjed -
ekmede iflik na obali Mramornog mora. Austrijskom okupacijom Bonjaci se poinju masovno iseljavati iz Bosne i
Hercegovine u pravcu Sandaka, Albanije i dananje Turske.

55
1. Obrazovni: stjecanje znanja o zbivanjima u Bosni i Hercegovini pod Austro-Ugarskom vlau, o
politikom organiziranju bh. stanovnitva u ovom periodu te o aneksiji Bosne i Hercegovine i
meunarodnoj krizi koju je aneksija izazvala
2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim deavanjima,
razvijanje pozitivnog stava prema prolosti i kulturnoj djelatnosti vlastitog naroda, razvijanje
pozitivnog odnosa prema ouvanju narodnog identiteta, razvijanje tolerancije i pozitivnog odnosa
prema mirnom rjeavanju kriza
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snala-
enja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom i
uoavanje bitnog
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Metodom razgovora ponovit emo nastavnu jedinicu Velika istona kriza, Berlinski kongres i
okupacija Bosne i Hercegovine. Zatrait emo odgovore na sljedea pitanja: Objasni ta je Istono
pitanje. Opii odnos evropskih drava prema Osmanskom Carstvu. ta je Velika istona kriza? Kad
je odran Berlinski kongres i koja je odluka na njemu donesena vezana za Bosnu i Hercegovinu?
Najavit emo nastavnu jedinicu Bosna i Hercegovina pod austrougarskom vlau i zamoliti
jednog uenika ili uenicu da glasno proita uvod u lekciju U/110.

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja objasnit emo organizaciju austrougarske vlasti u Bosni i


Hercegovini. Uenike uputiti na zanimljivost U/114. Objasnit emo uzroke i tok Hercegovakog
ustanka 1882. godine te politiku koju je u Bosni i Hercegovini vodio Benjamin Kalaj nakon to je
doao na elo zajednikog austro-ugarskog ministarstva finansija. Posebno istai politiku bosanstva
koju je Kalaj zagovarao te naglasiti zato je takva politika doivjela neuspjeh. Uputiti uenike na
zanimljivost U/111 te na pripadajui slikovni materijal.
U nastavku asa emo neto rei o borbi Srba i Bonjaka za crkveno-kolsku i vakufsko-
mearifsku autonomiju kao i o politikom organiziranju bosanskohercegovakih naroda to jest
formiranju prvih politikih stranaka u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine.
Posebno naglasiti pitanje aneksije, kao i dogaaje koji su prethodili prije i poslije same aneksije.
Uenike uputiti na zanimljivosti U/113 nakon ega e proitati historijski izvor U/114. Zajedniki
emo odgovoriti na postavljena pitanja.
Podnaslov Bosanski sabor, uenici e sami proitati nakon ega e usmeno odgovoriti na 6.
pitanje u udbeniku U/114.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu uenici e rjeavati zadatke za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Provjerit emo
rijeeno i ocijeniti nekoliko uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Najaviti
narednu nastavnu jedinicu. Za zadau odgovoriti na pitanja U/114.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE
56
BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME AUSTROUGARSKE UPRAVE

- Zakonom o upravljanju iz 1880. godine BiH je postala posebno upravno podruje (corpus separatum) u nadlenosti
vlada Austrije i Ugarske.
- Vrhovna vlast nad BiH je bila u nadlenosti zajednike Austro-Ugarske vlade. U njeno ime upravne poslove je
obavljalo Zajedniko ministarstvo finansija, koje je preko Zemaljske vlade u Sarajevu upravljalo Bosnom i
Hercegovinom.
- Podruje BiH je bilo podijeljeno na okruge, kotare i kotarske ispostave
- Austrougarska vlast je 1882. godine donijela Vojni zakon po kojem su svi bosanskohercegovaki mladii morali da
slue austrougarsku vojsku.
- Benjamin Kalaj je 1882. imenovan za zajednikog ministra finansija. Zagovarao je ideju bosanske posebnosti
pokuavajui stvoriti bosansku naciju (Bonjatvo)
- Borba za crkvenokolsku i vakufskomearifsku autonomiju
Poetkom 20. stoljea formiraju se prve politike stranke
- Petog oktobra 1908. AustroUgarska proglasila aneksiju Bosne i Hercegovine.
- BIH dobila Zemaljski statut (ustav) 1910. godine

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJE

JU O: RAZRED: VIII DATUM: BROJ ASA:


57
NASTAVNA TEMA: Bosna u 19. stoljeu
NASTAVNA JEDINICA: PRIVREDA, DRUTVO, KULTURA I PROSVJETA U BiH ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE
UPRAVE
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o razvoju privrede, drutva, kulture i prosvjete u Bosni i Hercegovini
u austrougarskom periodu, upoznavanje nekih najvanijih predstavnika bosanskohercegovake
kulture iz ovog perioda
2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, razvijanje pozitivnog stava prema bosansko-
hercegovakoj kulturi i njenim vrijednostima, razvijanje estetskih vrijednosti
3. Funkcionalni: vjebanje samostalnog rada uenika sa tekstom, razvijanje spoobnosti izdvajanja
bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
TIP ASA: Obrada
OBLICI RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO

Priprema uenika za novu nastavnu jedinicu moe se izvriti ponavljanjem gradiva sa


prethodnog asa. Mogua pitanja za uvodni dio:
- Na kojim osnovama se razvijala kultura na teritoriji BiH u osmanskom periodu?
- Navedite karakteristike stanja privrede u BiH do uspostavljanja austrougarske uprave.
- Pojasnite prosvjetne prilike u Bosni u osmanskom razdoblju.
Zamoliemo jednu uenicu ili uenika da glasno proita uvod u lekciju U/115. Zapisat emo naslov
na tabli ili emo isti projicirati putem grafoskopa.

GLAVNI DIO

Nastavnu jedinicu Privreda, drutvo, kultura i prosvjeta u Bosni i Hercegovini za vrijeme


Austro-Ugarske uprave U/115. obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom.
Uenici e glasno itati tekst, po jedan pasus svakog podnaslova, jedan uenik. Povest emo
razgovor o proitanom, a uenici e pokuati izdvojiti najvanije podatke koje emo zapisati na
tablu. Nakon svakog podnaslova uenici e promotriti pripadajui slikovni materijal i usmeno
odgovoriti na pitanja postavljena u udbeniku. Nakon prvog podnaslova odgovorie na 1. pitanje
U/118, nakon drugog podnaslova odgovorie na 2, 3. i 5. pitanje i nakon treeg podnaslova na 4. i 6.
pitanje. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo uenicima potpitanjima. Uz obradu svakog
podnaslova uenici e rijeiti i pripadajue zadatke za utvrivanje gradiva u ZUG-u. Uz podnaslov
Privredni razvoj Bosne i Hercegovine 1. i 2. zadatak. Uz podnaslov Kulturno-prosvjetne prilike 3, 4,
5. i 6. zadatak. Uz podnaslov Razvoj kolstva uenici e rijeiti 7. a), b) i c) zadatak. Provjerit emo
rijeeno.

ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu asa nekoliko uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo
jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili
stepen usvojenog znanja kod uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za
domau zadau uenicima dati da urade zadatak U/118.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE
58
PRIVREDA, DRUTVO, KULTURA I PROSVJETA U BiH ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE

- Nosilac privrednog razvoja BIH bio je strani kapital koji je bio zainteresovan za prirodna bogatstva BiH
- Razvija se industrija, bankarstvo, umarstvo, rudarstvo, eljezniki i drumski saobraaj.
- Podignute su eljezare i eliane, tvornice hemijskih proizvoda, solana, tvornice duhana, tkaonice ilima.
- Osnivaju se kulturno prosvjetna drutva kao to su: srpska Prosvjeta, muslimanski Gajret i hrvatski Napredak.
Jevrejsko drutvo bilo je La Benevolencija
- Knjievnost se poela razvijati pokretanjem knjievnih listova od kojih su najznaajniji: Bosanska vila, Nada i Behar.
- Najznaajniji knjievnici iz ovog perioda su: Aleksa anti, Safvet beg Baagi, Musa azim ati, Edhem
Mulabdi, Jovan Dui i drugi.
- Osnivaju se interkonfesionalne osnovne kole.
- Veliki znaaj za razvoj nauke imalo je osnivanje Zemaljskog muzeja 1888. godine i Instituta za istraivanje Balkana
1904. godine, kao jedinih naunih ustanova u Bosni i Hercegovini.

59