RAZDJELNICE

Razdjelnice ili razvodni ormari ili razvodne ploe su mjesta sa kojih se izvode pojedini
strujni krugovi elektrine instalacije.
Razdjelnice industrijskih instalacija razlikuju se od razdjelnica kunih instalacija po
materijalu izrade, veliini, obliku, opremljenosti i funkciji. Te parametre uglavnom
diktiraju vrsta, karakter i reim rada troila, uvjeti okoline u industrijskom objektu, stupanj
automatizacije, vrste i nain polaganja vodova i sl. pa se za svaki takav objekt razvod
elektrine energije posebno planira i podreen je tehnolokom procesu. Tipino su to
relativno veliki metalni samostojei ormari prostorno razmjeteni u objektu prema logici
tehnolokih procesa proizvodnje i opremljeni zatitnim, mjernim, signalnim i upravljakim
i rasklopnim elementima. esto se potpuno razdvaja razvod npr. rasvjetnih
elektromotornih, elektrokemijskih i termikih troila.
Kod instalacija stambenih zgrada razdjelnice su postavljene hijerarhijski prema koliini
energije odnosno jakosti struje.
Pri tome mjerno mjesto moe biti u glavnoj ili katnoj razdjelnici (ne u razdjelnici stana)
kako bi bilo uvijek dostupno distributeru (HEP)

Primjeri razvoda elektrine energije u stambenoj zgradi

U smjeru toka energije (od mree prema troilima) nakon svake razdjelnice smanjuje se
jakost struje a time i presjek vodova pa se shodno tomu u razdjelnice postavljaju
odgovarajui osigurai prema jakosti struje u vodu iza osiguraa. Time se osigurava da
se zbog kratkog spoja u nekom strujnom krugu iskljuuje samo taj strujni krug, a ne i
njemu paralelni ili nadreeni. To je selektivnost osiguraa.

U obiteljskim kuama se prikljuak i mjerenje potronje elektrine energije vri u KPMO

smjetenom na fasadi objekta ili granici parcele, a razdjelnica se postavlja unutar
objekta, obino u hodniku. Iz nje se mogu napajati jedna ili vie pomonih razdjelnica
(npr. za dvorinu zgradu ili za kat). Pri tome se napojni vodovi tih razdjelnica vode sa
osiguraa primarne razdjelnice, osobito ako dolazi do promjene presjeka voda.
Razdjelnice u kunim instalacijama su obino opremljene osiguraima, strujnom
zatitnom sklopkom, limitatorom, rednim stezaljkama i sabirnicama za neutralne i
zatitne vodove (N i PE).
Danas se postavljaju ugradbene razdjelnice od PVC materijala sa automatskim
osiguraima a prije su bile uobiajene tzv. Domino ploe s rastalnim osiguraima.
Broj osiguraa, a time i dimenzije razdjelnice ovise o broju strujnih krugova elektrine
instalacije.

Domino razdjelnica Ugradbena razdjelnica

 1 Stezaljke napojnog voda
2 Strujna zatitna sklopka
3 Sabirnice neutralnih i zatitnih
vodova
4 Osigurai
5 Sklopnik

Elementi razdjelnice

OSIGURAI

Osigura je namjerno oslabljeno mjesto u strujnom krugu na kojem se on prekida u

sluaju strujnog preoptereenja.
U elektrinim instalacijama su to NN sklopni aparati koji tite elektrine vodove i na njih
prikljuena troila prvenstveno od struja kratkog spoja.
Postavljaju se na poetku voda svakog strujnog kruga ili na poeku voda pri smanjenju
njegovog presjeka.
Osnovne izvedbe instalacijskih osiguraa su rastalni i elektromagnetni (automatski)

Rastalni Automatski
RASTALNI OSIGURAI

Instalacijski rastalni osigurai prekidaju struju kratkog spoja (ili preoptereenja) ve u

porastu i to na nain da im se zbog Juoleove topline (Q=I2*R*t) rastali nit ili traka od
posebnog materijala u vremenu ovisnom o jakosti struje i karakteristikama osiguraa.

Shematski prikaz rastalnog instalacijskog osiguraa

Proizvode se u dva osnovna konstrukcijska tipa:

1. NEOZED tip DO osigurai smanjenih dimenzija

2. DIAZED tip D osigurai normalnih dimenzija

NEOZED osigurai su kompaktniji i manjih dimenzija, novije su izvedbe, ali nisu naroito
rasprostranjeni.
Obzirom na maksimalnu nazivnu struju dolaze u dvije veliine (tipa): D0 1 i D0 2

TIP OSNOVA (In max) ULOAK BOJA DIMENZIJE

(Veliina) Navoj In [A] (oznane ploice) A [mm]

2 Ruiasta 7,3
16 A 4 Smea 7,3
D0 1 6 Zelena 7,3
E14
10 Crvena 8,5
16 Siva 9,7
20 Plava 10,9
63 A 25 uta 12,1
D0 2 35 Crna 13,3
E18
50 Bijela 14,5
63 Bakrena 15,9

Postoji i D0 3 veliina za struje 80 i 100 A , ali se ne koristi u kunim instalacijama

DIAZED osigurai su standardnih dimenzija i vrlo su rasprostranjeni u neto starijim
instalacijama. Danas ih istiskuju automatski osigurai (instalacijski prekidai)
Postoje tri vrste prema obliku kuita (podnoja) i nainu spajanja vodova: UZ, TZ, i EZ,
a takoer i njihove varijante obzirom na nain montae (na inu ili izravno na plou).
Najei su EZ osigurai koji se montiraju na inu, a prikljuni vodovi su s prednje strane

UZ TZ EZ

Obzirom na maksimalnu nazivnu struju imamo tri veliine (tipa): DI, DII i DIII

TIP OSNOVA (In max) ULOAK BOJA DIMENZIJE

(Navoj) In [A] (oznane ploice) A [mm]
2 Ruiasta 6
DI 4 Smea 6
E16 6 Zelena 6
25 A 10 Crvena 8
DII 16 Siva 10
E27 20 Plava 12
25 uta 14
35 Crna 16
DIII
63 A 50 Bijela 18
E33
63 Bakrena 20

Postoje i DIV i DV veliine za struje 80, 100, 150 i 200 A , ali se ne koriste u kunim
instalacijama
Funkcionalne osobine rastalnog osiguraa odreuju se prema strujno-vremenskoj
karakteristici.
Funkcionalni razred odreuje u kojem se strujnom podruju rastalni uloak mora
istopiti.
Funkcionalni razred g ili osigurai za opu uporabu rastalni uloak trajno provodi
struje od najmanje do nazivne i moe isklopiti struje od najmanje struje aktiviranja do
prekidne moi (nazivne rasklopne struje).
Namijenjeni su zatiti od kratkog spoja i preoptereenja.

Funkcionalni razred a ili osigurai za pojedina podruja rastalni uloak trajno

provodi struje od najmanje do nazivne a moe isklopiti struje vee od odreenog
viekratnika svoje nazivne struje.
Namijenjeni su samo zatiti od kratkog spoja.

Pogonski razredi definiraju vrstu i karakteristike pogona (ureaja) koji se tite.

G - (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije)
M - sklopni aparati i motori
B - postrojenja u rudarstvu
Tr - energetski transformatori
R - poluvodiki ureaji

U kunim elektrinim instalacijama uobiajeno se koriste gG (gL) osigurai.

Prema brzini djelovanja (strujno-vremenskoj karakteristici) osigurai mogu biti brzi i spori
(tromi), a unutar te podjele jo i superbrzi i sporo-brzi)
Uobiajeno se u kunim instalacijama koriste spori ili sporo-brzi osigurai ( )

Superbrzi

Brzi

Sporo brzi (spori u podruju

preoptereenja, brzi u podruju
kratkog spoja)

Spori - simbol pua

Efekti brzine postiu se tehnolokim zahvatima na rastalnoj niti (rastalnici):

1. Oblikom poprenog presjeka

 2. Oblikovanjem rastalne niti

3. Legiranjem (sporo-brza karakteristika dijelovi rastalnice spajaju se lemom

niskog talita koji se rastali pri malim strujama preoptereenja, a kod veih struja
rastali se cijela rastalnica)

Karakteristike gG osiguraa:

Nazivna struja Ne smije se rastaliti Mora se rastaliti

Pregara trenutno
u roku 1h u roku 1h
In pri struji pri struji
pri struji

do 4 A 1,5xIn 2,1xIn

4 16 A 1,5xIn 1,9xIn 3xIn

16 63 A 1,25xIn 1,6xIn
AUTOMATSKI OSIGURAI (INSTALACIJSKI AUTOMATSKI PREKIDAI)

Danas se gotovo iskljuivo koriste u kunim instalacijama, tim prije to je njihov

nekadanji najvei nedostatak visoka cijena danas eliminiran masovnom
proizvodnjom konkurentnih industrija i opim tehnolokim napretkom. Takoer su se i
tehnoloki razvili pa potpuno zadovoljavaju sve zahtjeve zatite elektrinih instalacija od
prevelikih struja kratkog spoja i preoptereenja u razliitim pogonima.
Njihova najoiglednija prednost pred rastalnim osiguraima je to nakon prekidanja
strujnog kruga ne treba mijenjati rastalni uloak.
Takoer su kompaktni, manjih dimenzija (koje su standardizirane), montiraju se na inu
pa su razdjelnice s takvim osiguraima manje i estetski prihvatljivije.
Mogu se runo iskljuiti pa stoga mogu posluiti i kao sklopke, iako takvu uporabu treba
izbjegavati.
Materijal i konstrukcija su takvi da osiguravaju vrlo dobru zatitu od direktnog dodira pri
ukljuivanju i iskljuivanju osiguraa (pod uvjetom da su pravilno montirani).
Imaju manju prekidnu mo od rastalnih osiguraa te manji strujni i naponski raspon.
Izrauju se za napone 230 i 400 V i za nazivne struje od 0,5 do 32 A
Prema strujno-vremenskim karakteristikama dijele se u etiri grupe:

karakteristika tipa A:
okidanje kod 2-3 In
zatita mjernih transformatora i dugih vodova
kod kojih je nuno prekinuti struju
preoptereenja u vremenu do 0.4s
karakteristika tipa B:
okidanje kod 3-5 In
opa uporaba -zatita instalacijskih strujnih
krugova u domainstvima i funkcionalnim
zgradama (djelatno i/ili slabo induktivno
optereenje)
karakteristika tipa C:
okidanje kod 5-10 In
zatita strujnih krugova s induktivnim
optereenjem (motori, rasvjeta)
karakteristika tipa D:
okidanje kod 10 -20 In
zatita strujnih krugova s visoko induktivnim
optereenjem (transformatori, kondenzatorske
baterije)
 Dakle, u kunim elektrinim instalacijama koriste se automatski instalacijski prekidai
tipa B koji su usporedivi s gG rastalnim osiguraima (sporo brza karakteristika)

Automatski instalacijski prekidai opremljeni su bimetalnim i elektromagnetskim

okidaem. U podruju struja preoptereenja aktivira se bimetalni okida, a u podruju
struja kratkog spoja elektromagnetski okida.

1. termoplastini, nezapaljivi oklop

2. izlaz
3. luna komora
4. elektromagnet (zajedno s okidaem koji trenutno otvara kontakte prekidaa)
5. ruica (0 off; 1 on)
6. fiksni kontakt
7. pomini kontakt
8. vodi luka (povezan s bimetalom; u sluaju kratkog spoja struja putem vodia luka
zaobilazi bimetali na taj nain ga titi)
9. bimetal
10. ulaz

Standardne dimenzije automatskih instalacijskih prekidaa

Nazivne struje su standardizirane kao i kod rastalnih osiguraa. Tip karakteristike i
vrijednost nazivne struje navedeni su na prednjoj strani osiguraa npr, B10 A; B16 A
Uz taj podatak navedeni su jo i model, max, pogonski napon, prekidna struja, oznaka
strujno-vremenske karakteristike, shema spoja, serijski broj, ime i logotip proizvoaa,
eventualne oznake atesta ili usklaenosti sa standardom.

Na slijedeoj slici je primjer oznaka sa jednog tropolnog osiguraa

1 model
2 tip karakteristike
3 nazivna struja
4 max. doputen pogonski napon
5 prekidna struja
6 serijski broj
7 shema spoja (broj polova)
8 - I2t klasifikacija

Oznake na automatskom instalacijskom prekidau

Pri odabiru nazivne struje osiguraa vano je voditi rauna o usklaenosti snage troila,
presjeku voda i nazivnoj struji prethodnog osiguraa kako bi se osigurala pravilna zatita
postrojenja i selektivnost te zatite.
Openito se moe rei da je selektivnost osigurana ako je omjer nazivnih struja dvaju
osiguraa susjednih u nizu 1:1,6 odnosno ako se razlikuju za dva reda veliine.

PREDOSIGURA 6 10 16 20 25 32 63
OSIGURA 6 10 16 20 25 32 63
STRUJNE ZATITNE SKLOPKE

To su zatitni ureaji diferencijalne struje (ZUDS) ili FI ili FID sklopke namijenjeni zatiti
od dodirnog napona automatskim iskljuivanjem faznih i neutralnih vodia u sluaju
kvara.

Sklopka radi na principu detektirana struje greke koja u sluaju kvara tee kroz zatitni
vod prema zemlji (ili kroz tijelo ovjeka prema zemlji),
Izvode se kao dvopolne za jednofazne sustave ili kao etveropolne za trofazne sustave.
Kroz prstenastu jezgru diferencijalnog transformatora prolaze fazni i neutralni vodii a
struje u njima stvaraju takve magnetske tokove da se oni ponitavaju dok je sve u redu.
U sluaju proboja faze prema masi, kroz zatitni vod uzemljenog troila potee struja
kvara prema zemlji, pa se narui ravnotea tokova u jezgri i ona se magnetizira. To
izazove indukciju napona u svitku releja koji je takoer namotan na jezgru, kroz njega
protee struja i relej se aktivira isklapajui glavne kontakte sklopke. Tako se oteeni
ureaj, ali i ostatak instalacije spojen na sklopku iskljuuje s napona.
Nakon otklanjanja kvara ili odspajanja oteenog ureaja s instalacije sklopka se moe
ponovo ukljuiti ruicom za ukljuenje.
Ispitnim tipkalom simulira se kvar spajanjem faznog i neutralnog vodia preko otpornika
koji ograniava struju simuliranog kvara na vrijednost deklariranu za sklopku u svrhu
provjere ispravnosti sklopke.
Osjetljivost sklopke je struja kvara pri kojoj sklopka reagira, a ona moe biti razliita,
ovisno o namjeni sklopke.
U kunim instalacijama se najee koriste sklopke osjetljivosti 30 i 500 mA. esto se
itava instalacija titi sklopkom osjetljivosti 0,5 A a posebnom sklopkom osjetljivosti
30 mA se titi instalacija kupaonice zbog poveane opasnosti od strujnog udara.

Unutranjost FID sklopke Dijelovi FID sklopke

Strujna zatitna sklopka se spaja izmeu elektrinog brojila i osiguraa strujnih krugova
instalacije (ili njenog dijela) koje titi, a smjeta se u razdjelnicu.

Shematski prikaz spajanja strujne zatitne sklopke

Razdjelnisa prije i poslije spajanja FID sklopka, osigurai,N i PE sabirnice u

razdjelnici