Razdoblje 1867-1914

A-U NAGODBA
vrijeme vladavine Franje Josipa I. (1848-1916) eki narod proivljava zlatno razdoblje
poloeni temelji gospodarskog i tehnikog razvoja
eka kultura (posebice glazbena i likovna) postie prve meunarodne uspjehe
eki jezik u kolstvu i znanosti stjee status ravnopravnog jezika
ukratko: razdoblje tehnikog, kulturnog i gospodarskog procvata, to je svojstveno za veinu
tadanjih zemalja
temeljna pretpostavka: trajna stabilnost meunarodnih odnosa
stabilnost u okviru monarhije osigurana je austro-ugarskom nagodbom (1867) stvorena
Austro-ugarska monarhija (dvojna monarhija, realna unija)
uspostavljena ravnopravnost Maarske i Austrije
poveznica: osobnost vladara i neka zajednika ministarstva (rata, obrane, financija, inozemnih
poslova)

i dalje se radi o centraliziranoj dravi dvojni centralizam (odluuju dva glavna subjekta)
ipak, to nije bio apsolutistiki centralizam (posebice od 1867 Prosinaki ustav) zemaljski
sabori zadrali su izvjesnu samostalnost
Prosinaki ustav
jamio jednakost graana pred zakonom, graanska prava i slobode (okupljanja, pisane rijei,
vjeroispovijesti, znanstvenog istraivanja)
uvedeno obvezatno osmogodinje kolovanje, ukinut nadzor crkve nad kolama
njemaki nije proglaen slubenim jezikom, ali u stvarnosti je imao taj status

SVJETONAZORI 2.POL.19.ST.
liberalizam
poiva na predodbi da svaki ovjek mora biti slobodan
u sumnju dovodi vjeru, koju smatra nespojivom s ljudskim razumom; oduevljava se tehnikom i
znanou u kojima vidi garanciju napretka
socijalizam i marksizam
socijalizam: polazio od ideje Karla Marxa i Friedricha Engels
nadovezuju se na prosvjetiteljstvo, uzvisuju znanost i napredak
vjeruju da razvoj ima neku svoju logiku; otkrivanje te logike jami pravedniju i bolju budunost
radnika klasa nositelj revolucije, treba ukinuti privatno vlasnitvo

TOMA GARRIGUE MASARYK

dolazi na Karlovo sveuilite kao profesor sociologije i filozofije
nema ambicije tipinog znanstvenika nije mu stalo do knjike uenosti
smatrao da se itav drutveni i politiki ivot mora iz temelja promijeniti
odbija pozivanje na staru slavu, emu su esto pribjegavali novinari i politiari, zaboravljajui na
aktualne probleme
zbog tih njegovih stavova uvrijeio se naziv realizam
prvi puta skrenu panju na sebe raskrinkavanjem Rukopisa (1886)
u burnoj polemici protiv Masaryka se okree itava eka javnost, koja upravo proivljava
zavretak procesa formiranja narodne svijesti
ipak, Masaryk i njegovi pristae ne ustupaju pod pritiskom i razotkrivaju da su Rukopisi velika
knjievna obmana
u razdoblju prije I. svjetskog rata Masaryk se ubrajao meu najznaajnije osobnosti ekog
drutva
EKA PASIVNA I AKTIVNA POLITIKA U MONARHIJI
ehe se htjelo istisnuti iz zemaljskih sabora
1873. eki politiari odluuju ne slati politiare u zemaljske sabore poinje era pasivne
politike (Palack, Riegr)
uz Nrodn stranu (staroesi) 1873. nastaje Nrodn strana svobodomysln (mladoesi)
mladoesi liberalniji i demokratiniji, ali i radikalniji
g. 1878. obje stranke ulaze u zemaljski sabor
poinje razdoblje aktivne politike eke u AU monarhiji
ubrzo se staroeka stranka raspada, mladoesi pobijeuju na izborima 1891.
mladoesi dobivaju otru konkurenciju socijalni demokrati
= radnike stranke u Europi (pa i u ekoj), tj. radniki pokreti

socijalna demokracija ima 2 temeljna cilja: uvoenje (1) 8-satnog radnog vremena te (2)
sveopeg prava glasanja
sveope pravo glasanja ispunjeno 1897., tj. 1907.
8-satno radno vrijeme nije uvedeno
uzlaz socijalne demokracije u ekoj 1. svibnja 1890. u Pragu marira 30 000 radnika

OSTALE POLITIKE STRANKE

pokrokov hnut/pokroki (naprednjaki pokret/naprednjaci)
razmiljaju naprednjaki otvoreni utjecajima europskog miljenja
Agrarna stranka poinje se formirati u 90-im godinama 19.st.
Kransko-socijalna stranka

EKE ZEMLJE I INDUSTRIJA

eke zemlje do 2. pol. 19. st. nalaze se na periferiji moderne industrijske civilizacije
od 2. pol. 19. st. i one postaju njezin vaan dio
poeci industrijalizacije u ekim zemljama povezani su s tekstilnom proizvodnjom
smjetenom u pograninim podrujima koje su naseljavali Nijemci
u unutranjosti, gdje su veina esi, razvijala se prije svega poljoprivreda (proizvodnja piva,
ita, vina, eera) i s njome povezana industrija
austrijski poduzetnik Emil koda 1869. kupuje plzenjsku tvornicu i stvara prvoklasno
poduzee usporedivo s europskima

PROBLEM EHA I NIJEMACA

suivot eha i Nijemaca u ekim zemljama traje praktiki od srednjeg vijeka
u ekim zemljama ivjelo je oko 35% njemakog stanovnitva
njegov karakter bitno se mijenja u 19. st.
problemi zajednikog suivota sve izraenije izbija na povrinu
s vremenom izmeu dvaju naroda dolazi do velikog otuenja, udaljavanja, esto do otvorenog
neprijateljstva
rezultat: meusobno odijeljivanje i izolacija
npr. g. 1882. prako sveuilite dijeli se na eko i njemako u njemakom je slubeni
njemaki, u ekom slubeni eki jezik
*** Nijemci su uvijek imali bolja prava u podrujima gdje su veina bili esi od eha u podrujima u
kojima su veina bili Nijemci!

EKO KOLSTVO, ZNANOST I KULTURA

2. pol. 19. st. eke zemlje ubrajaju se u podruja s najveim stupnjem pismenosti u AU
uzrok: velike kolske reforme krajem 60-ih omoguile izgradnju iroke mree obrazovanja
od 1882. cjelokupno obrazovanje moglo se zavriti na ekom jeziku (vidi podjelu prakog
sveuilita!)
 izdavaka djelatnost
objavljuje se Ottv slovnk naun u svoje vrijeme ubrajao se meu najbolje enciklopedije,
koristi se i danas
temelj eke knjievnosti 2.pol.19.st. stvara generacija majevaca (J. Neruda, V. Hlek)
ubrzo joj konkurira mlaa generacija podijeljena na 2 tabora: (1) ruchovci (prema almanahu
Ruch: S. ech, E. Krasnohorsk) te (2) lumrovci (prema asopisu Lumr: J. Vrchlick, J. Zeyer, J.V.
Sldek)

g. 1895. napisan Manifest esk moderna

sloboda kao ideal (kako za umjetnike tako i za graane)
Sokol
najvanija eka organizacija 2. pol. 19. st.
podupirala sve vrste kulturnih aktivnosti i povezivala ih s tjelesnom kulturom
niz sokolskih centara koji su bili sredita opina u kojima se pjevalo, glumilo, odravale filmske
projekcije, vjebalo itd.
najznaajniji kulturni dogaaj 19. st.: otvorenje Narodnog kazalita u Pragu 1881.
nakon poara ponovo je otvoreno 1883.g.
slogan na kazalitu: Nrod sob (Narod (sam) sebi)
novi stil u arhitekturi: secesija
nove graevinske materijale (beton, eljezo) prikriva privlanom dekoracijom s ornamentalnim
oblicima umjesto povijesnim elementima
Slikarstvo Alfons Mucha, Frantiek Kupka

eke zemlje i svjetski rat

1. SVJETSKI RAT
sarajevski atentat 28.6.1914. okonan ne samo ivot austrijskog prijestolonasljednika
Franje Ferdinanda, ve i cijela epoha
atentator: Gavrilo Princip, povezan s tajnom srpskom teroristikom organizacijom Crna
ruka
velik broj knjievnika, profesora i drugih intelektualaca ovaj rat vidio je kao istilite kroz
koje mora proi svaki narod kako bi se uzdignuo
ubrzo je do izraaja dola njihova naivnost: nisu znali da e rat biti toliko krvava i dug
sukobljene sile:
a) Sredinje sile (Njemaka, AU, kasnije Turska i Bugarska)
b) Antanta (Rusija, Francuska, Velika Britanija, kasnije niz drugih zemalja niz drugih drava,
od 1915. Italija, od 1917. SAD)

rat nisu odluile pojedine bitke ili junatva, ve prije svega strategijski talent
1. svjetski rat odigravao se u rovovima
napredovanja za nekoliko metara popraena su golemom potronjom municije i
streljiva, ali i nevjerojatnim brojkama izgubljenih ivota
generali su na to reagirali slanjem jo vie topova i vojnika, a rezultat je gotovo uvijek
bio isti rovovski rat
presudna uloga tehnike i industrije
pobjede su ovisile ne samo o broju topova, zrakoplova ili tenkova, ve i o eljeznikoj
infrastrukturi, telefonu, telegrafu, proizvodnji elika, konzervi itd.
rat je u neoekivanoj mjeri pogodio unutranjosti zaraenih zemalja
zbog namirnica koje su slane na fronte dolazi do njihove oskudice kod stanovnitva
(npr. nedostatak kruha), a raste im i cijena
nedostatak ugljena nije se grijalo jer je ugljen bio potreban tvornicama
 cvjetanje crnog trita
bolesti i glad sijali su smrt u zemljama u istoj mjeri kao to su ginuli vojnici na bojitima

OTPOR I T.G.MASARYK
eko drutvo ni prije rata nije se moglo identificirati s AU
taj problem postao je jo izraeniji u vrijeme kad mu se nudila jedino perspektiva
(nametnutog) rata
rezultat: dolazi do neprijateljskog ponaanja austrijskih slubi
parlament je rasputen, demokratska prava ograniena, cenzura zahvaa dnevni tisak
Tom Garrigue Masaryk (2)
jedini imao hrabrosti javno se razii s AU
1914 odlazi u emigraciju uspostavlja brojne kontakte s znaajnim osobama
u ekoj se mogao osloniti na uzak krug pristaa koji su pod vodstvom Edvarda Benea
inili tajnu organizaciju Mafie (zadatak: djelovati na domau politiku da ne podupire AU)
Bene dolazi u Pariz i povezuje se s Masarykom
isto ini i Slovak Milan Rastislav tefnik

Masaryk, Bene i tefnik 1916. osnivaju ehoslovaki narodni odbor

Odbor glavni organ protuaustrijskog otpora, pridobivao sve vei broj predstavnika
Antante
podupirao stvaranje ehoslovake inozemne vojske, legije formirale se na talijanskoj,
francuskoj i ruskoj fronti
Francuska, SAD i Velika Britanija priznaju Narodni odbor za legalnog predstavnika oba
naroda (eha i Slovaka)
promjene na domaoj politikoj sceni
pod dojmom prvih pobjeda ruske vojske mladoeki politiar Karel Kram kreira prvu
domau koncepciju eke drave koja ne bi bila dio austrijske monarhije
Kramov projekt: eko carstvo kao dio velike slavenske drave na elu s ruskim carem
ruska vojska ubrzo je pobijeena, domaa politika (opet) zapada u beznae, posebice
nakon to je Kram zatvoren zbog veleizdaje

po zavretku rata eke politike sile odluuju odijeliti svoje zemlje od ostalog
srednjoeuropskog prostora kojem prijete revolucije
28. listopada 1918. proglaena je samostalna ehoslovaka drava