Sie sind auf Seite 1von 100

PRIRUNIK ZA OBUKU

KOLSKIH ODBORA U
ZENIKO-DOBOJSKOM KANTONU

2008. godina
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA U ZENIKO-DOBOJSKOM KANTONU


Pripremila: Uma Ismi
ISBN 978-92-9235-294-3
Objavljivanje ovog prirunika omogueno je zahvaljujui finansijskoj odrci Misije
OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Ambasade Savezne Republike Njemake.
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

O PROJEKTU

Kao to svi graani u demokratskom drutvu imaju prava i dunosti, tako i kola,
roditelji i uenici imaju niz prava i dunosti u koli. To znai da svi snose suodgo-
vornost za socijalni razvoj i struno usavravanje uenika tokom kolovanja.
Kada su sve strane svjesne svojih prava i odgovornosti, onda je jasnije ta jedni od
drugih mogu oekivati. Na taj nain stvara se temelj uspjenog dijaloga i korisne
suradnje.1

Ulla Trns

Drava Bosna i Hercegovina (BiH) prolazi kroz period u kome se odvija tranzicija u brojnim oblastima, a u
koje spadaju: proces demokratizacije, ekonomska tranzicija, poslijeratna obnova, napori na izgradnji drave
i inicijativa za izgradnju mira. Drava tei lanstvu u Evropskoj uniji i radi na tome da zadovolji uvjete koji
prethode prijemu u lanstvo. U ovakvoj fazi sa sloenim reformskim procesima, Misija Organizacije za sigurnost
i suradnju u Evropi (OSCE) u Bosni i Hercegovini prua pomo pri rjeavanju tekoa i problema u procesu
reforme sistema obrazovanja.
Obrazovanje je javna djelatnost koja proima gotovo svako domainstvo, gotovo svi odrasli ljudi pohaali su
kolu, i gotovo svaka porodica ima djecu koja pohaaju kolu. Zato je reforma sistema obrazovanja briga cijele
drave i svih njenih graana.
Projekt obuke kolskih odbora na podruju Zeniko-dobojskog kantona pod nazivom Dobro upravljanje u
obrazovanju kolski odbori kao zagovornici promjena i odgovornosti u obrazovanju je pilot-projekt Odjela za
obrazovanje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Nadovezuje se na rezultate Izvjetaja o kolskim odborima,2
koji je Odjel objavio u decembru 2006. godine, nakon tromjesenog istraivanja, konsultacija i analiza. Cilj
Projekta je poboljanje efikasnosti rada odbora, putem izrade Prirunika za obuku kolskih odbora, u skladu
s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Zakonom o osnovnoj koli
i Zakonom o srednjoj koli Zeniko-dobojskog kantona, zatim obuke za voditelje te pruanjem podrke nizu
radionica za unapreenje znanja i vjetina dijela kolskih odbora u Zeniko-dobojskom kantonu. Svrha projekta
bila je razvoj metoda i sredstava za postizanje strune i depolitizirane kolske uprave u BiH.

Projekt je realiziran u periodu od decembra 2007. do decembra 2008. godine.

1
Gungor H. (2002.) Rettigheder og pfligter i folkskolen, Franzen Offset A/S, Kobenhavn
2
http://oscebih.org/documents/7059-bos.pdf
3
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Z A H V A L A,

to se pred vama nalazi Prirunik za obuku lanova kolskog odbora, pripada Radnoj grupi koja je, uz pomo
i upute Odjela za obrazovanje Misije OSCE-a i Savjetodavnog odbora3, izradila Prirunik u skladu s Okvirnim
zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, odnosno Zakonom o osnovnoj i Zakonom o srednjoj koli
Zeniko-dobojskog kantona i na osnovu odgovarajueg iskustva lanova Radne grupe.
U skladu s opisom poslova Radne grupe, a koji je ureen Pismom o preuzimanju obaveza lanova Radne grupe
za izradu Prirunika za obuku kolskih odbora u Zeniko-dobojskom kantonu, sastavljena je Radna grupa od
predstavnika sljedeih ustanova: Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog kantona,
Pedagokog zavoda Zeniko-dobojskog kantona, kola, Sindikata za osnovno obrazovanje Zeniko-dobojskog
kantona i Prosvjetne inspekcije.
U sastavu Radne grupe bilo je trinaest lanova, a to su:

Rasema Bear, sekretar u Osnovnoj koli Safvetbeg Baagi, Visoko;


Fatima Kadri, direktorica Osnovne kole Mula Mustafa Baeskija, Kakanj;
Maid Prai, sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog
kantona;
Nevzeta Rezakovi, struna savjetnica za pravne i ope poslove u Pedagokom zavodu u Zenici;
Vahid Muli, savjetnik u Pedagokom zavodu u Zenici 4;
Sead Pojski, prosvjetni inspektor u Zenici;
Selvedin atorovi, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i vaspitanja Zeniko-dobojskog
kantona;
Edin Krlak, nastavnik u Osnovnoj koli Musa azim ati, Zenica;
Ruica Juki-Ezgeta, predsjednica kolskog odbora u Muzikoj koli, epe;
Ramiz Bibi, savjetnik ministrice obrazovanja u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta Zeniko-dobojskog kantona;
Muharem Saraevi, direktor Srednje mjeovite kole, Teanj;
Ivica Matoevi, nastavnik u Osnovnoj koli Ivan Frano Juki, Usora;
Neboja Vasiljevi, ef Odsjeka za ekonomsko-finansijske poslove u Sektoru
za obrazovanje i nauku pri Ministarsvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Zeniko-dobojskog kantona.

3
Savjetodavni odbor inili su: gospoa Zdenka Merdan iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog
kantona, gospoa Munevera Selmanovi, direktorica Pedagokog zavoda Zeniko-dobojskog kantona i gospodin Claude Kieffer,
direktor Odjela za obrazovanje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
4
Gospodin Muli od maja 2008. godine obavlja poslove i dunosti savjetnika u Prosvjetno-pedagokom zavodu Kantona
Sarajevo.
4
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

SADRAJ
UVODNE RIJEI .........................................................................................................................................7

I. ZAKONODAVSTVO ...................................................................................................................................9
1. Reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini..................................................................................9
1.1. Neophodnost reforme obrazovanja u BiH ...........................................................................9
1.2. Uloga OSCE-a u reformi obrazovanja u BiH .....................................................................10
1.3. Meunarodne obaveze BiH u oblasti obrazovanja .............................................................10
2. Osvrt na Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ....................11
2.1. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju .........................................................11
2.2. kolski odbori kao dio reforme obrazovanja .....................................................................12
2.3. Pravni osnov za funkcioniranje kolskih odbora ...............................................................13
2.3.1. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ..............13
2.3.2. Zakonski propisi na ostalim nivoima .....................................................................14
3. Upravljanje i rukovoenje kolom ..............................................................................................14
4. Nadlenosti kolskog odbora .....................................................................................................17
5. Sastav, kriteriji za izbor i izbor lanova kolskog odbora .............................................................17
6. Nadlenosti direktora kole .......................................................................................................18
7. Izbor, imenovanje i razrjeenje direktora .....................................................................................20
7.1. Izbor i imenovanje direktora ............................................................................................20
7.2. Razrjeenje direktora .......................................................................................................24
8. Rad kolskih odbora ..................................................................................................................27
9. Radno zakonodavstvo ...............................................................................................................31
9.1. Zasnivanje radnog odnosa ..............................................................................................31
9.2. Zakljuivanje ugovora o radu ...........................................................................................32
9.3. Ugovor o radu s pripravnikom .........................................................................................34
9.4. Ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom .................................................................34
10. Privremeni i povremeni poslovi ..................................................................................................34
11. Odmori ......................................................................................................................................35
12. Odsustvo sa posla ....................................................................................................................36
13. Zatita zaposlenika ....................................................................................................................37
13.1. Zatita ene i materinstva ................................................................................................37
14. Plae i naknade plaa ...............................................................................................................37
14.1. Plaa ..............................................................................................................................37
14.2. Naknada plae ...............................................................................................................38
14.3. Zatita plae i naknada plae ...........................................................................................38
15. Prestanak ugovora o radu ..........................................................................................................38
15.1. Nain prestanka ugovora o radu .....................................................................................38
15.2. Otkaz ugovora o radu ......................................................................................................39
15.3. Forma i trajanje otkaznog roka .........................................................................................39
15.4. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu ................................................................40
15.5. Program zbrinjavanja vika zaposlenika ...........................................................................40
15.6. Otpremnina .....................................................................................................................40
16. Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa ..........................................................................41
16.1. Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa ......................................................41
16.2. Zatita prava iz radnog odnosa ........................................................................................42
16.3. Prava zastupnika i funkcionera .........................................................................................42
17. Pravilnik o radu .........................................................................................................................42
18. Uee zaposlenika u odluivanju vijee zaposlenika .............................................................42
5
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

19. Kolektivni ugovori .....................................................................................................................43


20. Mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova ..............................................................................43
20.1. Mirenje .........................................................................................................................43
20.2. Arbitraa ........................................................................................................................44
21. trajk .......................................................................................................................................44

II. KOMUNIKACIJA ....................................................................................................................................45


1. Komunikacija ............................................................................................................................45
2. Aktivno sluanje ........................................................................................................................57
3. Obavljanje razgovora za posao ...................................................................................................61
4. Donoenje odluka i komunikacija ...............................................................................................63
4.1. Svrha i vrste sastanaka ....................................................................................................71
4.2. Pripremanje sastanka .......................................................................................................72
4.3. Tok sastanka ....................................................................................................................74
4.4 Zakljuci sa sastanka ........................................................................................................74
5. Zagovaranje u javnosti ...............................................................................................................76

III. FINANSIJE ............................................................................................................................................79


1. Pojanjenje termina iz oblasti finansija .......................................................................................80
2. Pravni osnov .............................................................................................................................80
3. Finansijsko izvjetavanje ............................................................................................................81
4. Izrada budetskog zahtjeva ........................................................................................................82
5. Imovina kole ............................................................................................................................91
6. Blagajniki maksimum ..............................................................................................................91

IV. UMJESTO ZAKLJUKA .........................................................................................................................92

V. REFERENTNI MATERIJALI .....................................................................................................................93

VI. PRILOG ............................................................................................................................................94

VII. OBUKA KOLSKIH ODBORA......... .........................................................................................................97

6
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

UVODNE RIJEI

Potovani voditelji obuka!


Prije nego to pristupite izvoenju obuke, koristei ovaj Prirunik, ne zaboravite da pomaete ljudima da naue ili
unaprijede vjetine koje e im omoguiti njihov lini ili profesionalni razvoj.
Prirunik je namijenjen obuci lanova kolskih odbora iz oblasti zakonodavstva, komunikacije i finansija. U
svakom od poglavlja, uz teorijski dio, pripremljene su vjebe, kojima ete utvrditi ili unaprijediti znanje uesnika
obuke o navedenim oblastima, ali i napraviti svojevrsnu procjenu razumijevanja dijelova poglavlja, odnosno
obuke kod uesnika.
Materijal je napisan da se moe koristiti, kako za samostalno uenje, tako i kao dodatak obuci, ili kao referentni
materijal. Na poetku svakog poglavlja nalaze se kljuna pitanja koja su obraena, i koja vam, pri itanju, mogu
sluiti kao uvod u temu (potpoglavlje) o kojoj ete govoriti, odnosno podstaknuti vas da razmislite o svom
iskustvu o temi.
Proces treninga je kreativan proces. Treneri su glumci, pisci, organizatori i facilitatori, za koje su vrijedne i
neophodne osobine: lina kreativnost, inovacija i energija. Vano je da vai uenici ili uesnici sa treninga ne
odu samo sa razumijevanjem teme koju ste prezentirali, ve i sa oduevljenjem i poletom, voljni da naue vie, i
spremni da primijene informacije u svakodnevnom ivotu5
Upoznajte lanove grupe sa kojima ete provesti obuku. Obuka poinje pitanjima:
Ko su uesnici obuke?
ime se uesnici trenutno bave, gdje rade?
Da li imaju prethodno iskustvo u vezi s obukom kolskih odbora ili su poetnici?
Kako su odabrani da prisustvuju obuci?
Koja je starosna dob i spol lanova grupe?
Da li su uesnici iz reda: lokalne zajednice, osnivaa ili zaposlenih?
Da li se ve meusobno poznaju ili ne?
Kada ste upoznali uesnike, trebate upoznati i njihova oekivanja u vezi obuke.
Pitajte:
Koji su njihovi ciljevi i kako ete, kao voditelj obuke, njima pomoi da ostvare svoje ciljeve?
Na papiru iscrtajte DRVO ELJA, na koje ete zalijepiti, na samoljepljivim papirima, ispisana oekivanja uesnika
obuke. Proitajte oekivanja uesnika na poetku i na kraju obuke.
Tako ete:
- na poetku obuke - moi korigirati svoj pristup prema oekivanjima uesnika;
- na kraju obuke - napraviti procjenu da li su vai ciljevi i ciljevi uesnika ostvareni.

5
Perry V. (2001.) Uvod u tehnike treninga, Meunaordni komitet za pomo (International Rescue Committee), Sarajevo
7
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Na kraju, za uspjenu obuku evo i nekoliko savjeta:


1. Prostor u kojem izvodite obuku mora biti dovoljno velik i svijetao.
2. Uklonite sve stolice koje vam ne trebaju. Na odgovarajue mjesto postavite flip chart ili projektor, koji
moraju, bez naprezanja, biti dostupni svim uesnicima.
3. Osigurajte dovoljno papira, flomastera, biljenica i olovaka.
4. Osigurajte prostor za osvjeenje (kafa, voda) u blizini sale za obuku.
5. U komunikaciji s uesnicima koristite svakodnevni rjenik, jednostavne i koncizne reenice.
6. Budite optimistini, vedri i zanimljivi.
7. Odravajte stalni kontakt i verbalno i neverbalno sa grupom ljudi kojoj govorite.
8. Dobro se pripremite za temu o kojoj ete govoriti.
9. Uinite obuku dinaminom i - kombinirajte metode rada - predavanja i vjebe.
10. Najvanije UIVAJTE U POSLU KOJI RADITE!

8
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

ZAKONODAVSTVO

1. Reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Zato je u Bosni i Hercegovini bila nuna reforma obrazovanja?


Kakva je uloga OSCE-a u reformi obrazovanja u BiH?
Koje je obaveze preuzela BiH u oblasti obrazovanja?

1.1. Neophodnost reforme obrazovanja u BiH


Bosna i Hercegovina je 24. aprila 2002. godine primljena u lanstvo Vijea Evrope i jedna od postprijemnih
obaveza BiH bila je usvajanje zakona o kolama u roku od dvije godine od trenutka pristupa Vijeu Evrope6.
Nadleni organi u BiH su, 21. novembra 2002. godine, predstavili Strategiju reforme obrazovanja Vijeu
za implementaciju mira u Bruxellesu. Strategija reforme obrazovanja obiman je dokument, u ijoj izradi
su uestvovali domai strunjaci za obrazovanje i predstavnici nadlenih organa, te roditelji, nastavnici,
uenici i predstavnici meunarodne zajednice. U Strategiji se navode ciljevi reforme obrazovanja i mjere
koje je neophodno poduzeti, kako bi zacrtani ciljevi bili ostvareni, dok se prvenstveno, cilj svodi na razvijanje
suvremenog, depolitiziranog, veoma kvalitetnog sistema obrazovanja u BiH, gdje bi svima bio osiguran potpun i
ravnopravan pristup.
Od samog potpisivanja, Strategija reforme obrazovanja sluila je kao temelj za plan reforme obrazovanja i
njome su se, u svom radu, rukovodili lanovi brojnih radnih grupa, kao i strunjaci, u nastojanjima da izvre
data obeanja. U napretku koji je ostvaren Strategijom, osigurani su i uvjeti za donoenje Okvirnog zakona o
osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, te zakonskih propisa na nivou kantona, Republike Srpske i Brko
Distrikta, kojima su osigurani: neophodan zakonski okvir, struktura i mehanizmi za ubrzano usvajanje standarda i
normi u obrazovanju, kojima e se doi do sistema uporedivog s ostalima u Evropi.
Budui da je politika imala prevlast nad cjelokupnim obrazovanjem u BiH, trpjeli su kvalitet obrazovanja
i standardi; nastavni planovi i programi, kao i udbenici razlikuju se po regijama i, u najveoj mjeri, ovise o
nacionalnoj pripadnosti; nastavnici koji su tek zavrili obrazovanje teko se ponekad uhvate u kotac s izazovima
na koje nailaze u stvarnom ivotu.
Procjenjuje se da je oko 92.000 mladih ljudi otilo iz BiH u periodu od 1996. do 2001. godine, a nedavnim
ispitivanjem utvreno je kako bi gotovo etvrtina voljela zauvijek otii iz BiH7. U BiH se mora ubrzano raditi na
reformi obrazovanja, jer mladi ljudi moraju biti sigurni da mogu dobiti kvalitetno obrazovanje, koje im je potrebno
da se pripreme za budunost, bez obzira gdje ive u BiH.

6
(Vidi - Parlamentarna skuptina Vijea Evrope, Miljenje o lanstvu BiH u Vijeu Evrope, Miljenje br. 234 (2002.) - usvojeno
22. januara 2004. godine)
7
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Izvjetaj o drutvenom razvoju, Bosna i Hercegovina, 2002. godine
9
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

1.2. Uloga OSCE-a u reformi obrazovanja u BiH

Misija OSCE-a u BiH ima aktivnu ulogu u reformi obrazovanja u BiH jo od jula 2002. godine, kada je, na zahtjev
Visokog predstavnika, i u skladu s Odlukom Stalnog vijea OSCE-a, Misija preuzela odgovornost za koordinaciju
i omoguavanje aktivnosti na promjenama u oblasti obrazovanja u BiH.
Nakon izrade Strategije reforme obrazovanja8, jedna od osnovnih uloga OSCE-a bila je da se pobrine da svi
uloeni napori budu djelotvorni i usmjereni ka odreenom cilju. Reforma obrazovanja predstavlja ogroman
poduhvat, na ijem radu je angairano na stotine domaih strunjaka iz oblasti obrazovanja, nadlenih organa
vlasti i udruenja graana, kao i meunarodnih organizacija. OSCE se oslanja na ogromno iskustvo steeno u
izradi smjernica i principa, te na jak kadrovski potencijal na terenu, kako bi dao svoj doprinos u napredovanju
samog procesa, te potaknuo sve veu angairanost i preuzimanje odgovornosti domaih organa, od najnieg,
do najvieg ministarskog nivoa.
Svojim aktivnostima, OSCE daje podrku razvoju takvog sistema obrazovanja u BiH, koji e biti prilagoen
njenim razliitostima, koji prihvata savremene poglede na obrazovanje, i nije optereen nacionalistikom
politikom, i putem kojeg e se lake ojaati temelji za modernizaciju i poboljanje kvaliteta koji bi bili usuglaeni
s evropskim sistemima obrazovanja.

1.3. Meunarodne obaveze i dunosti BiH u oblasti obrazovanja9


Kao potpisnica nekoliko meunarodnih sporazuma, BiH je obavezna garantirati pravo na obrazovanje svakom
djetetu. Ovi sporazumi obuhvataju: Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima;
Konvenciju UN-a o pravima djeteta i Evropsku konvenciju o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Pored toga, po pristupanju u Vijee Evrope 2002. godine, BiH je preuzela izvjestan broj postprijemnih obaveza,
obuhvatajui obavezu da odrava i nastavi reformu u oblasti obrazovanja i da eliminira sve aspekte segregacije
i diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti.
Osim toga, ueem u Bolonjskom procesu i ratifikacijom Lisabonske konvencije o priznavanju diploma,
povean je broj obaveza BiH i u oblasti visokog obrazovanja.
Prema ovim sporazumima, obaveze BiH svrstane su u etiri opsene kategorije:
Proces reforme za stvaranje prilagodljivog sistema obrazovanja. Sistem obrazovanja mora biti u
mogunosti prilagoditi se potrebama promjena u drutvu, i odgovoriti na potrebe uenika i studenata u
okviru njihovog razliitog socijalnog i kulturolokog okvira;
Osigurati prava u oblasti obrazovanja: tanije, sistem obrazovanja prihvatljiv svima, u skladu sa
vjerskim i filozofskim ubjeenjima roditelja, i neposredno primjeren socijalnom i kulturnom identitetu
svakog djeteta. (Oblik i sadraj obrazovanja, ukljuujui nastavni plan i program, kao i metodu
predavanja, mora biti primjeren i kulturoloki prikladan, i uenicima i roditeljima);
Osigurati pravo na obrazovanje, i pristup obrazovanju, za sve uenike, u uvjetima u kojima nema
diskriminacije i segregacije; i
Osigurati pravo na primjereno obrazovanje, koje ukljuuje i pitanje priznavanja diploma/svjedodbi.

8
http://oscebih.org/documents/36-bos.pdf
9
http://oscebih.org/documents/6372-bos.pdf
10
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 1

Ukupno vrijeme za vjebu: 30 minuta10.


Za rad u grupi imate 20 minuta. Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 5 minuta.
Zadatak:
U grupama od po tri osobe utvrdite koje odredbe reguliraju oblast obrazovanja.
Analizirajte sljedee meunarodne dokumente:
- Evropsku konvenciju o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda;
- Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima;
- Meunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije;
- Konvenciju UN-a o pravima djeteta.
Nakon rada u grupi od po tri osobe, odaberite izvjestioca grupe koji e predstaviti odredbe koje reguliraju oblast
obrazovanja (prava, karakteristike obrazovanja, zabrane vezane za obrazovanje, i dr.).

2. Osvrt na Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini

Kakve je novine donio Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH?


Kakav je znaaj kolskih odbora u reformi obrazovanja?
Koji je pravni osnov za rad kolskih odbora?

2.1. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju11


Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, imaju prvenstvo nad svim ostalim pravima. Okvirni zakon o
osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini:
- omoguava svakom djetetu pravo na podjednak pristup i uee u procesu obrazovanja, kao
osnovnom principu obrazovnih i ljudskih prava;
- osigurava veu prohodnost svih uenika irom BiH;
- omoguava priznavanje diploma na nivou drave;
- daje veu samostalnost kolama;
- doputa vie demokracije u upravljanju kolom i omoguava veu ukljuenost roditelja u rad kole,
kao i nastavnika, te izgradnju uzajamnih partnerskih odnosa.

10
Voditelj obuke vrijeme izvoenja vjebe moe da podesi konkretnim potrebama, kao npr. broju uesnika.
11
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
11
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Zakonska regulativa obuhvata i sljedee aspekte:


Sve osnovne kole imaju upisno podruje koje omoguava da djeca pohaaju kolu u svojoj lokalnoj
zajednici, kako bi se izbjegli rizici prilikom prijevoza djece u druge kole, koje se provodi iz razliitih
razloga;
Trajanje obaveznog kolovanja u osnovnim kolama poveano je na devet godina, od septembra 2004.
godine;
Djeca s posebnim potrebama imaju se pravo kolovati u redovnim kolama;
Uvjerenja i diplome, izdate od ovlatene obrazovne ustanove, imaju isti status na cijelom teritoriju BiH.
Treba dodati da je zakonska regulativa osnov za usvajanje Zajednike jezgre nastavnog plana i programa, ija
je primjena poela u septembru 2003. godine, i koja treba omoguiti potpun i slobodan pristup svim kolama u
BiH, i navodi da:
Proces obrazovanja mora doprinijeti razvoju osjeanja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini;
Jezici tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini imaju isti status na cijelom teritoriju BiH, kao to je
i zagarantirano Ustavom BiH, a potvreno odlukom Ustavnog suda, od 25. juna 2004. godine;
Omoguava uspostavu nadlene Agencije na dravnom nivou, odgovorne za primjenu, praenje,
procjenu, poboljanje i dalji rad na izradi Zajednike jezgre nastavnog plana i programa, i ponovno
potvruje postojanje Agencije za standarde i ocjenjivanje, koja je odgovorna za uspostavu standarda u
vezi sa rezultatima uenika, kao i standarda u vezi ocjenjivanja znanja;
Daje znaajnu ulogu kolskim odborima u oblastima koje su bitne za promoviranje sistema
obrazovanja i omoguava graanima da uestvuju u radu kolskih odbora;
Odreuje da direktora kole bira kolski odbor to daje veu samostalnost kolama;
Omoguava uspostavu vijea roditelja i vijea uenika, koji su obavezna kolska tijela savjetodavnog
karaktera.
Prosvjetni inspektori su ti koji predstavljaju prvi stepen kontrole u sluajevima krenja, pogrenog
tumaenja ili neprimjenjivanja odredaba zakona koji regulira predkolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, kao i visoko obrazovanje. Njihova uloga je od temeljnog znaaja za pravilno funkcioniranje
sistema obrazovanja.

2.2. kolski odbori kao dio reforme obrazovanja


Usvojeni Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH prua iroki okvir za osnivanje i rad kolskih
odbora kao integralnog dijela demokratskog upravljanja kolom, sa zadacima kao to su: izbor direktora kole,
rjeavanje disciplinskih prekraja uenika i pitanja u vezi sa zaposlenima u koli, te nadzor nad efikasnim
koritenjem kadrovskih i materijalnih resursa kole. Iz tog razloga su kolski odbori eksplicitno uvrteni u tekst
Okvirnog zakona, kao i u zakonske propise na ostalim nivoima.
Postoje vani razlozi zato su kolski odbori sastavni dio Okvirnog zakona i zato su zamiljeni kao dio reforme
obrazovanja u irem smislu. Glavni cilj bio je promoviranje demokratskog rukovoenja kolom, sposobnog da
donosi odluke organa koji e potivati principe demokratskog zastupanja i koji e provesti odgovarajue mjere
odgovornosti, te sluiti kao spona izmeu zajednice i obraznovnih vlasti.
Prije usvajanja Okvirnog zakona, kolski odbori, iako su postojali u raznim oblicima, nisu bili vaan ili
potencijalno utjecajan organ u rukovoenju kolama. Naprimjer, uloga kolskih odbora pri izboru direktora
kole bila je ograniena, a njihova neovisnost kao organa rukovoenja bila je sputana injenicom da su
osnivai (drugim rijeima, organi vlasti) imali znaajan utjecaj na rad kolskih odbora, ograniavajui, u velikoj
mjeri, njihovu neovisnost u razmiljanju i djelovanju. Okvirni zakon izraen je kako bi pruio irok krovni paket
principa za osnovno i srednje obrazovanje u BiH, u koje spadaju i osnovni elementi odgovornog upravljanja
obrazovanjem, kao to su: javnost rada, odgovornost, angairanost i uee. Kao dio Strategije reforme
obrazovanja, Parlamentarna skuptina BiH usvojila je Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju 4. jula 2003.
godine. Zakonska regulativa Republike Srpske, kantona i Brko Distrikta usklaena je s Okvirnim zakonom.
Zakonska regulativa, koja se donosi na niem nivou, o osnovnom i srednjem obrazovanju, koja ukljuuje i
podzakonske akte, jo uvijek je u procesu usvajanja i daljnje razrade principa, postavljenih u Okvirnom zakonu.

12
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

2.3. Pravni osnov za funkcioniranje kolskih odbora


2.3.1. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini
lan 51 Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini sadri ope parametre za
osnivanje kolskih odbora i za njihovu ulogu u procesu obrazovanja.

Svaka kola ima kolski odbor.


kolski odbor odgovoran je za utvrivanje i provoenje politike kole, generalno rukovoenje radom kole i
efikasno koritenje kadrovskih i materijalnih resursa.
lanovi kolskog odbora biraju se iz reda osoblja kole, osnivaa kole, lokalne zajednice i roditelja, u skladu
sa zakonom propisanom procedurom, a po principu ravnopravne zastupljenosti predstavnika navedenih
struktura.
Sastav upravnog kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog osoblja
i lokalne zajednice, onako kako ona u datom trenutku izgleda u principu prema popisu stanovnitva u BiH
1991. godine.
Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade.

Okvirni zakon zahtijeva da kolski odbori budu formirani u svim javnim ustanovama, osnovnim i srednjim
kolama irom Bosne i Hercegovine, i da lanovi budu izabrani u skladu s pozitivnom demokratskom praksom.
Sa kolskim odborima kao glavnim obiljejem efikasnog rukovoenja kolom na lokalnom nivou zapravo na
radnom nivou sve je vie mogunosti za izgradnju odgovornosti kole prema zajednici kojoj slui. Osim toga,
bilo je jasno kako sistemu obrazovanja trebaju suvremene reforme, a kolski odbori, obavljajui svoj zadatak,
mogli bi doprinijeti reformi obrazovanja.
Dakle, lanom 51 utvruje se:
1. Svaka kola mora imati kolski odbor - nije rije o opciji, nego o obavezi;
2. Uloga kolskog odbora je u pitanjima koja se tiu pravaca djelovanja, rukovoenja kadrovskim pitanjima u
koli;
kolski odbori trebaju imati aktivnu i vanu ulogu u rukovoenju kolom, i kroz ovu reformu, data im je vea
samostalnost. kolski odbor odgovoran je za utvrivanje i primjenu obrazovne politike, praenje provedbe
politike djelovanja i omoguavanje racionalnog koritenja resursa.
Drugim rijeima, kolski odbori odgovorni su za ope rukovoenje kolom i efikasno koritenje ljudskih
potencijala i materijalnih resursa.
Naprimjer, iako kolski odbori nemaju direktnu kontrolu nad finansijskim sredstvima, ipak imaju odreeni
utjecaj u donoenju finansijskih odluka preko davanja odobrenja za planiranje budeta kole i podnoenju
izvjetaja o finansijskim poslovima i mogunostima investiranja.
3. Da lanovi kolskog odbora budu birani iz irih interesnih grupa, na koji nain bi bili stvoreni uvjeti za iroku
zastupljenost meusobno povezanih struktura koje rade na obrazovanju;
4. Pitanje zastupljenosti u pogledu nacionalne pripadnosti, povezuje se sa strukturom stanovnitva: ... onako
kako ona u datom trenutku izgleda, u principu, prema popisu stanovnitva u BiH 1991. godine;
5. Vrenje dunosti lana kolskog odbora na dobrovoljnoj je osnovi.
Pored toga, lanom 52 Okvirnog zakona regulira se uloga kolskih odbora u vanom postupku imenovanja
direktora kole.12
lan 52 podjednako je vaan kod stvaranja osnova za demokratsko upravljanje kolom na lokalnom nivou, zato
to ovaj lan obavezuje kolski odbor da bira direktore kola. Dunosti direktora kole su znaajne i obuhvataju
sljedee: primjena zakona i podzakonskih akata; donoenje odluka o rasporeivanju nastavnika i drugog osoblja
kole; zakljuivanje ugovora o zaposlenju u koli; izrada i predlaganje finansijskog plana kole; provedba odluka
kolskog odbora. Cilj ove odredbe potpuno je jasan: izbaciti politiku iz kola, smanjiti centralizaciju, jer direktora
javne kole imenuje kolski odbor, po propisanoj proceduri.
lanovima 51 i 52 Okvirnog zakona dat je poetni osnov za formiranje kolskih odbora i osnov za uvoenje
demokratskog upravljanja obrazovanjem na nivou kole.
12
Direktora javne kole imenuje kolski odbor, po proceduri koja se blie ureuje zakonima entiteta, kantona, Brko Distrikta i
opim aktima kole. Direktor je odgovoran za svakodnevno rukovoenje kolom i za voenje pedagokih aktivnosti kole.
13
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

2.3.2. Zakonski propisi na ostalim nivoima


Na osnovu lana 59(3) Okvirnog zakona i nakon 1. jula 2003. godine, kada je Zakon stupio na snagu, svi
zakonski akti na ostalim nivoima, entitetskom, kantonalnom i nivou Brko Distrikta, trebali su do 1. januara 2004.
godine biti usklaeni s odredbama Okvirnog zakona. Ova odredba je podrazumijevala i usklaenost postojeih
zakonskih akata na ostalim nivoima, kao i usvajanje neophodnih podzakonskih akata.
Tako je Zeniko-dobojski kanton usvojio:
lanovi koji reguliraju pitanja
Zakon
kolskog odbora
Zakon o osnovnoj koli
82, 83, 84, 101 (1);
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 5/04 i 20/07)

Zakon o srednjoj koli


128, 129, 130;
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 5/04 i 20/07)
Pravilnik o formiranju i radu kolskih odbora
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 02/08)
Pravilnik o imenovanju direktora kole
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 02/08)

3. Upravljanje i rukovoenje kolom

Koji su kolski organi i tijela zadueni za upravljanje i rukovoenje kolom?


Koji su principi dobrog upravljanja u koli?

Dok se pojam upravljanje upotrebljava da bi se naglasila otvorenost kola i odgojno-obrazovnih sistema,


pojam rukovoenje upotrebljava se da bi se istakle tehnike i instrumentalne dimenzije upravljanja. Upravljamo
stvarima ili ljudima ije se ponaanje ne moe u potpunosti predvidjeti (npr. zbog postojanja autonomnih
jedinica koje mogu zagovarati svoje interese i pregovarati o alternativnim rjeenjima). Rukovodimo stvarima ili
ljudima, ije se ponaanje moe lake predvidjeti. Kada upravljamo, pregovaramo, uvjeravamo, pogaamo se,
vrimo pritisak, itd., jer nemamo potpun nadzor nad onima kojima upravljamo. Kada rukovodimo, nastojimo
dati uputstva i nareivati, jer smatramo da imamo snano i legitimno pravo da to uradimo. Kada govorimo o
odgojno-obrazovnim sistemima, radije upotrebljavamo naziv upravljanje. Kada govorimo o kolama kao
organizacionim jedinicama, ee upotrebljavamo naziv rukovoenje.13
kolski organi i tijela su:
a) kolski odbor;
b) direktor;
c) vijee roditelja;
d) vijee uenika;
e) struni organi kole.
1. kolski odbor
Odgovoran je za utvrivanje i provedbu politike kole, uope rukovoenje radom kole i efikasno koritenje
kadrovskih i materijalnih resursa.
2. Direktor kole
Odgovoran je za svakodnevno rukovoenje kolom i za voenje pedagokih aktivnosti kole.
3. Vijee roditelja14
Za uspjean odgojno-obrazovni proces nuno je da roditelji uenika budu redovno obavjetavani o svim
dogaanjima u koli, da budu aktivni uesnici u akcijama kole. Zato roditelji uenika imaju pravo, a kola
obavezu, pomoi roditeljima da osnuju vijee roditelja. lanove vijea roditelja biraju roditelji uenika.

13
Backman E. I Trafford B. (2007.) Demokratsko upravljanje kolama, Vijee Evrope, Strassbourg
14
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
14
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Poslovi vijee roditelja su da:


a) promovira interese kole u zajednici na ijem podruju se kola nalazi,
b) predstavlja stavove roditelja uenika kolskom odboru,
c) podstie angaman roditelja u radu kole,
d) informira kolski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno, ili po zahtjevu kolskog
odbora, o svakom pitanju koje se odosi na rad i upravljanje kolom,
e) uestvuje u izradi i realizaciji odgovarajuih projekata kojima se potie i unapreuje obrazovni rad u
koli i
f) kandiduje i bira predstavnike roditelja u kolski odbor15.
4. Vijee uenika16
U cilju da omogui uenicima da uestvuju u donoenju odluka u kolama, kola uenicima pomae da osnuju
vijee uenika, ija je funkcija da:
a) promovira interese kole u zajednici na ijoj lokaciji se kola nalazi,
b) predstavlja stavove uenika kolskom odboru kole,
c) podstie angaman uenika u radu kole i
d) informira kolski odbor o svojim stavovima kad ocijeni da je to potrebno, ili po zahtjevu kolskog
odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom.17
5. Struni organi kole18
kola ima strune organe: nastavniko vijee, odjeljensko vijee i struni aktiv.
Ovlatenja, sastav i nain rada strunih organa kole blie se ureuju zakonima iz oblasti obrazovanja na nivou
entiteta, kantona, Brko Distrikta BiH i opim aktima kole.
Kako bismo uspostavili modernu kolsku upravu, moramo osigurati principe dobrog upravljanja. Dobra uprava u
koli poiva na pet principa,19 a to su:
pravna sigurnost
otvorenost
odgovornost
efektivnost i efikasnost
javnost i transparentnost
PRAVNA SIGURNOST
Pravna sigurnost podrazumijeva:
- potivanje zakona i procedura;
- donoenje odluka na osnovu injenica;
- profesionalnost u komunikaciji i radu;
- strunu osposobljenost nastavnika, strunih suradnika i suradnika20;
- zatienost od politikih utjecaja.

15
Vie o radu vijea roditelja pogledati u Vodiu za rad vijea roditelja u osnovnim i srednjim kolama, http://oscebih.org/
documents/8376-bos.pdf
16
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
17
Vie o radu vijea uenika pogledati u Priruniku za rad vijea uenika srednjih kola, http://oscebih.org/documents/6373-bos.
pdf
18
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
19
Sistematizacija glavnih principa upravnog prava u okviru programa SIGMA, inicijative Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj (OECD) i Evropske unije, SIGMA dokument br. 27, prilog asopisa Pravni savjetnik, br. 2/2001 http://www.ads.gov.ba/
javniispit/doc/evropski_principi_za_javnu_administraciju.pdf
20
lan 69 Zakona o osnovnoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona broj: 5/04 i 20/07): Za obavljanje pedagokih,
pedagoko-psiholokih i bibliotekarskih poslova, osnovna kola ima strune saradnike: pedagoga i bibliotekara odnosno
vieg knjiniara, a moe imati psihologa, socijalnog radnika, ljekara, te saradnika, medicinskog tehniara, knjiniara i sl.
Broj strunih saradnika i saradnika, te obavljanje njihovih poslova u osnovnoj koli, utvruje se u skladu sa Pedagokim
standardima i lan 113 Zakona o srednoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona broj: 5/04 i 20/07)
15
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

OTVORENOST
Otvorenost podrazumijeva:
- pristupanost za reviziju,
- izjavu o razlozima donoenja neke odluke kojom obavjetavamo javnost o tim razlozima, te pruamo
mogunost svim zainteresiranima da doprinesu njenom kvalitetu.
ODGOVORNOST
Odgovornost, kao jedan od principa dobre uprave, podrazumijeva:
- osiguranje nadzora u postupku donoenja i provedbe odluka, to se postie pravilima i procedurama koje
utvrujemo pravilima, pravilnikom i drugim aktima;
- zatitu prava zaposlenika, uenika i roditelja, kako kroz dosljednu primjenu materijalnih i procesnih propisa,
tako kroz korektan i odgovoran odnos u postupku;
- stalno poboljavanje kvaliteta u radu, radi poveanja odgovornosti.
EFEKTIVNOST I EFIKASNOST
- Efektivnost podrazumijeva ostvarivanje relevantnih ciljeva. Izbor ciljeva i njihovo ostvarivanje kljuna su mje-
rila uspjenosti kole.
- Efikasnost podrazumijeva racionalno koritenje resursa, odnosno koliko za postizanje ciljeva koristimo nae
resurse kadrovske i materijalne.
JAVNOST I TRANSPARENTNOST
Javnost podrazumijeva otvoren proces donoenja odluka kroz razliite mehanizme, a prije svega:
- ukljuivanjem javnosti u donoenje odluka; i
- kroz mogunost utjecaja graana na proces donoenja i kvalitet donesenih odluka.
Transparentnost podrazumijeva otvorenost procesa realizacije odluka, onih koje su donesene, a prije svega:
- otvorenost procedura u procesu realizacije odluka;
- upoznatost javnosti sa svakom fazom primjene odluka;
- upoznatost javnosti s ukupnim procesom primjene odluka i efektivnost njene realizacije.

VJEBA 2

Ukupno vrijeme za vjebu: 25 minuta.


Za rad u grupi imate 10 minuta. Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 5 minuta.
Zadatak:
U grupama od po etiri osobe (3 grupe), diskutirajte o vaim iskustvima o radu u vaoj koli:
- Vijea roditelja;
- Vijea uenika;
- Strunih organa kole (nastavniko vijee, odjeljenska vijea i struni aktivi).
Napiite na koji nain oni upravljaju sistemom obrazovanja, koje su im dobre, a koje loe strane. Kako
unaprijediti njihov rad?
Nakon rada u grupi, odaberite izvjestioca grupe, koji e predstaviti stavove grupe o radu organa, koji (osim
kolskog odbora i direktora) upravljaju sistemom obrazovanja.

16
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

4. Nadlenosti kolskog odbora

ta su nadlenosti kolskog odbora?


kolski odbor osnovne kole, pored poslova utvrenih zakonom, obavlja i sljedee poslove:
- vri izbor nastavnika i strunih suradnika;
- odluuje o prestanku prava nastavnika, strunih suradnika i suradnika na dalji odgojno-obrazovni rad;
- donosi odluke o broju, organiziranju i ukidanju odjeljenja osnovne kole;
- razmatra ostvarenje godinjeg programa rada i realizaciju nastavnog plana i programa;
- usvaja pravila i druge akte osnovne kole;
- odluuje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika, na rad nastavnika, strunih suradnika i
suradnika;
- razmatra odluke i preporuke nastavnikog vijea, sindikata i vijea uposlenika o poduzetim mjerama;
- odluuje o prigovorima i albama uposlenika;
- podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, kao i materijalnom
poslovanju osnovne kole osnivau, odnosno Ministarstvu;
- vri i druge poslove utvrene zakonom i aktima kole.21
kolski odbor srednje kole, pored poslova utvrenih Zakonom, obavlja i sljedee poslove:
- vri izbor nastavnika, strunih suradnika i suradnika;
- odluuje o prestanku prava nastavnika, strunog suradnika i suradnika na dalji odgojno-obrazovni rad;
- donosi odluke o broju, organiziranju i ukidanju odjeljenja srednje kole;
- razmatra plan upisa uenika;
- odluuje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika, na rad nastavnika i strunih suradnika;
- odluuje o albama uenika, roditelja, odnosno staratelja uenika na odgojno-disciplinsku mjeru;
- odluuje o prigovorima i albama radnika;
- odluuje, na prijedlog nastavnikog vijea ili direktora, o prigovoru nastavnika, strunih suradnika i
suradnika izjavljenom na ocjenu o radu;
- imenuje i razrjeava direktora kole;
- usvaja pravila srednje kole;
- podnosi izvjetaje o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada srednje kole
osnivau, Pedagokom zavodu i Ministarstvu;
- razmatra i druga pitanja, utvrena pravilima srednje kole.22

5. Sastav, kriteriji za izbor i izbor lanova kolskog odbora

ta propisuje Zakon u vezi sa sastavom kolskih odbora?


Koji su kriteriji za izbor lanova kolskog odbora?
Kako se vri izbor lanova kolskog odbora?
U kojim sluajevima moe biti poniteno lanstvo u kolskom odboru?
Organ upravljanja u osnovnoj koli je kolski odbor, a organ rukovoenja je direktor osnovne kole.
kolski odbor odgovoran je za utvrivanje i provedbu politike rada kole, openito, rukovoenje radom kole i
efikasno koritenje kadrovskih i materijalnih resursa.
Osnovnom, odnosno srednjom kolom upravlja kolski odbor, koji ima pet lanova.
Predsjednika i lanove kolskog odbora imenuje i razrjeava osniva. Ukoliko je kola u dravnoj svojini, prava i
obaveze osnivaa vri Vlada Kantona.
21
Zakon o osnovnoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 5/04 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
osnovnoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 20/07)
22
Zakon o srednjoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj:5/04 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
osnovnoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 20/07)
17
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Dva lana kolskog odbora biraju se iz reda nastavnika, strunih suradnika i osoblja kole, na prijedlog
nastavnikog vijea, jedan iz reda roditelja, odnosno staratelja uenika osnovne/srednje kole na prijedlog
vijea roditelja, jedan iz reda lokalne zajednice, a jednog bira Vlada Kantona.
lan kolskog odbora kojeg bira Vlada Kantona i jedan lan iz lokalne zajednice, biraju se u skladu s odredbama
Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 12/03).
U Zeniko-dobojskom kantonu, izraz lokalna zajednica definiran je kao mjesna zajednica i koriten za
opisivanje jedinica lokalne uprave unutar jedne opine, koje su se prije rata bavile pruanjem opih usluga, a
nakon rata su razliito transformirane u jedinice koje pruaju nove usluge, organe sline udruenjima graana
ili su potpuno ignorirane. Mjesne zajednice, kao jedinice lokalne samouprave, mogu veoma varirati u veliini;
u nekim sluajevima, one predstavljaju samo jedno seoce ili nekoliko sela. Meutim, njihova vanost iskljuivo
ovisi o lokalnom, dobrovoljnom zalaganju i odnosima opinske vlasti prema ovim jedinicama. Mjesne zajednice
su 2006. godine regulirane Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH23.
Ministarstvo e provesti proceduru izbora i imenovanja lanova kolskog odbora u skladu sa vaeim zakonima,
na nain potivanja principa zakonitosti, otvorene konkurencije i transparentnosti, ravnopravne zastupljenosti i
kvaliteta kandidata za konano imenovanje.
Sastav kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog osoblja i lokalne
zajednice, onako kako ona u datom trenutku izgleda, u principu, prema popisu stanovnitva u BiH 1991. godine.
Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Mandat lanova kolskog odbora traje
etiri godine, i oni ne mogu biti birani vie od dva puta.
kolski odbor e pokrenuti inicijativu za imenovanje novih lanova odbora najmanje trideset (30) dana prije
isteka mandata njegovih lanova.
lanstvo u kolskom odboru moe biti poniteno u sljedeim sluajevima:
a) lan kolskog odbora podnese zahtjev za prekid uea u radu odbora;
b) ukoliko se radi o nastavniku, odnosno strunom suradniku ili drugom zaposleniku, u sluaju prestanka rad-
nog odnosa;
c) ukoliko se radi o roditelju, u sluaju da njegovo dijete prestane pohaati predmetnu osnovnu ili srednju
kolu;
d) vijee roditelja, nastavniko vijee, lokalna zajednica ili osniva, u ovisnosti o redu iz kojeg je predstavnik
imenovan, odlui okonati lanstvo tog lana u kolskom odboru;
e) kolski odbor procijeni, (veinskim glasanjem), da lan kolskog odbora nije u stanju obavljati svoje dunosti,
ili nije aktivan u svom radu.
U sluaju da lan kolskog odbora d otkaz ili napusti lanstvo prije isteka mandata, kolski odbor odgovoran je
za pokretanje procedure prema osnivau za imenovanje adekvatne zamjene.
U sluaju da kolski odbor ne postupa u skladu sa Zakonom, a naroito ako kolski odbor ne izvri imenovanje
direktora u skladu sa Zakonom, osniva e pokrenuti proceduru za razrjeenje kolskog odbora.24

6. Nadlenosti direktora kole

Koje su nadlenosti direktora kole?


Direktor osnovne kole, pored poslova i zadataka utvrenih Zakonom, obavlja i sljedee poslove:
- stara se o primjeni zakona i opih akata;
- predlae program odgojno-obrazovnog rada i aktivnosti za unapreivanje tog rada u okviru godinjeg
programa rada;
- odluuje o rasporeivanju nastavnika i radnika osnovne kole na odreene poslove i zadatke, u skladu
sa rezultatima rada;
23
Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj: 51/06)
24
Iz Pravilnika o formiranju i radu kolskih odbora (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 2/08)
18
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

- podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, kao i materijalnom


poslovanju osnovne kole kolskom odboru kole, osnivau i Ministarstvu;
- prima u radni odnos ostale zaposlenike;
- sklapa ugovore o radu sa zaposlenicima kole;
- obavlja i druge poslove i radne zadatke predviene ovim Zakonom i aktima kole.
Direktor srednje kole, pored poslova i zadataka utvrenih Zakonom, obavlja sljedee poslove:
- stara se o primjeni zakonskih propisa;
- predlae program obrazovno-odgojnog rada i aktivnosti za unapreivanje istog u okviru godinjeg
programa rada i poduzima odgovarajue mjere za njihovu realizaciju;
- odluuje o rasporeivanju radnika srednje kole na odreene poslove i zadae, prema njihovoj
strunoj spremi, i vri njihovo ocjenjivanje u skladu sa rezultatima njihovog rada;
- podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, kao i materijalnom
poslovanju srednje kole kolskom odboru, osnivau, Pedagokom zavodu i Ministarstvu;
- obavlja i druge poslove predviene ovim Zakonom i aktima kole.

VJEBA 3

Ukupno vrijeme za vjebu: 5 minuta.


Svaki uesnik obuke ispisuje ije nadlenosti su napisane u koloni.
Upiite u kolonu 2:
a) nadlenost kolskog odbora;
b) nadlenost direktora kole;
c) nadlenost vijea roditelja;
d) nadlenost vijea uenika.

19
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

1. Predlae program odgojno-obrazovnog rada i aktivnosti za unapreivanje tog rada u okviru


a b c d
godinjeg programa rada.
2. Informira kolski odbor o svojim stavovima, kada ocijeni da je to potrebno, ili po zahtjevu
a b c d
kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom.
3. Odluuje o rasporeivanju nastavnika i radnika osnovne kole na odreene poslove i zadatke,
a b c d
u skladu sa rezultatima rada.

4. Promovira interese kole u zajednici na ijoj lokaciji se kola nalazi. a b c d

5. Predlae program odgojno-obrazovnog rada i aktivnosti za njegovo unapreivanje, u okviru


a b c d
godinjeg programa rada i poduzima odgovarajue mjere za njihovu realizaciju.

6. Odluuje o prigovorima i albama radnika. a b c d

7. Uestvuje u izradi i realizaciji odgovarajuih projekata, kojima se potie i unapreuje obrazovni


a b c d
rad u koli.
8. Odluuje o albama uenika, roditelja, odnosno staratelja uenika na odgojno-disciplinsku
a b c d
mjeru.

9. Donosi odluke o broju, organiziranju i ukidanju odjeljenja kole.


a b c d

10. Odluuje, na prijedlog nastavnikog vijea ili direktora, o prigovoru nastavnika, strunih
a b c d
suradnika i suradnika, izjavljenom na ocjenu o radu.

11. Potie angaman uenika u radu kole. a b c d

12. Imenuje i razrjeava direktora kole. a b c d

13. Podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, kao i


a b c d
materijalnom poslovanju osnovne kole kolskom odboru kole, osnivau i Ministarstvu.

14. Usvaja pravila kole. a b c d

7. Izbor, imenovanje i razrjeenje direktora

Koje uvjete mora ispunjavati kandidat da bi bio izabran i imenovan za direktora kole?
Kako se provodi postupak imenovanja direktora kole?
Kako se vri razrjeenje direktora kole?

7.1. Izbor i imenovanje direktora


kolski odbor i osnovne i srednje kole raspisuje konkurs za direktora, najkasnije tri mjeseca prije isteka
mandata. Konkurs se objavljuje u javnim glasilima.
Konkurs za direktora osnovne kole sadri odgovarajue uvjete:
- da je dravljanin BiH;
- da je zdravstveno sposoban
- da ima najmanje VI stepen strune spreme (za direktora osnovne kole);
- da ispunjava uvjete za nastavnika, odnosno strunog suradnika u osnovnoj koli;
- da ima profesionalni kvalitet nastavnika, odnosno strunog suradnika
- da ima najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnom procesu i u pedagokoj teoriji i praksi;
- da nema kriminalni dosje bilo koje vrste;
20
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

- da nije zaposlen na drugoj poziciji, koja moe utjecati na eventualni sukob interesa;
- da nije u bilo kakvoj rodbinskoj vezi do drugog stepena (roditelji, djeca, braa i sestre) sa bilo kojim
lanom kolskog odbora.
Konkurs za imenovanje direktora sadri:
1. naziv ustanove s adresom;
2. uvjete za imenovanje direktora;
3. rok za podnoenje prijave kandidata;
4. period na koji se vri imenovanje;
5. dokumente koji su kandidati duni podnijeti uz prijavu;
6. nain i rok obavjetavanja kandidata o rezultatima konkursa;
7. naznaku da nepotpune i nepravovremene pristigle prijave nee biti razmatrane.
Postupak izbora i imenovanja direktora kole, kolski odbor provodi uz potivanje principa:
- zakonitosti;
- otvorenosti i transparentnosti;
- kvalitete;
- zastupljenosti pri zapoljavanju;
- i neovisne provjere, u skladu sa vaeim zakonima.
Nadzor nad provedbom procedure izbora i imenovanja direktora kole provodi Ministarstvo.
Direktora osnovne, odnosno srednje kole imenuje kolski odbor na period od etiri godine, uz prethodno
miljenje Ministarstva i suglasnost osnivaa.
Ukoliko je kola u dravnoj svojini, prava i obaveze osnivaa vri Vlada Kantona.
U sluaju da predloeni kandidat ne dobije suglasnost Vlade Kantona, bit e imenovan sljedei rangirani
kandidat, koji je najuspjenije proao otvorenu konkurenciju prema kriterijima konkursa.
Po isteku mandata za direktora, ista osoba moe biti ponovno imenovana za direktora osnovne, odnosno srednje
kole na jo jedan mandat, odnosno najvie dva uzastopna mandata.
Zaposleniku koji je imenovan za direktora osnovne, odnosno srednje kole, kola u kojoj je bio zaposlen duna
je, na zahtjev takvog zaposlenika, osigurati mirovanje njegovih prava i obaveza, a najdue onoliko koliko traje
mandat direktora za koji je imenovan.
Ako na konkursu ne bude izabran direktor, kolski odbor osnovne, odnosno srednje kole imenuje vrioca
dunosti, bez objavljivanja konkursa, iz reda nastavnika zaposlenih u koli.
Vrilac dunosti imenuje se na period od dva mjeseca, uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva, i ima
sva prava i obaveze direktora kole.
Osniva srednje kole u privatnoj svojini, ima pravo imenovati direktora kole bez suglasnosti Vlade Kantona.25

VJEBA 4

kolski odbor donio je odluku o izboru direktora, ali Ministarstvo nije dalo suglasnost na imenovanje predloenog
kandidata, jer je u postupku nadzora nad provedbom konkursa utvrdilo krenje procedure konkursa.
- Kako postupa kolski odbor u ovom sluaju?

25
Iz Pravilnika o imenovanju direktora kola (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 2/08)
21
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 5

kolski odbor donio je odluku o izboru direktora, ali Ministarstvo nije dalo suglasnost na imenovanje predloenog
kandidata.
- Kako postupa kolski odbor u ovom sluaju?
Osnovna, odnosno srednja kola, u skladu sa Pedagokim standardima, moe na poslovima rukovoenja,
opim aktom (pravila kole), utvrditi poslove pomonika direktora.
Izbor pomonika direktora vri kolski odbor, na prijedlog direktora, i uz suglasnost Ministarstva. Postupak
izbora pomonika direktora, njegove ovlasti i dunosti utvruju se pravilima kole

VJEBA 6

Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku?
Rad u grupi 45 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od 10 minuta, opisati va postupak i
razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne gradske osnovne kole, koja postie izuzetne rezultate dui niz godina.
Direktoru kole istie drugi mandat. Raspisan je konkurs za izbor i imenovanje direktora kole. Na konkurs se
prijavilo est kandidata, i to:
- sadanji direktor kole;
- nastavnik iz kole koja postie izuzetne rezultate u radu s uenicima, ali nije omiljen meu kolegama;
- bivi direktor susjedne kole;
- pedagog iz jedne seoske kole;
- nastavnica koja se posebno angaira u radu na kulturnoj i javnoj djelatnosti kole.

VJEBA 7

Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku?
Rad u grupi 45 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od 10 minuta, opisati va postupak i
razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne osnovne kole. Direktoru kole istie mandat. Raspisan je konkurs za izbor i
22
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

imenovanje direktora kole. Na konkurs se prijavilo pet kandidata, i to:


- nastavnica iz kole koja ima tri godine iskustva u odgojno-obrazovnom radu;
- nastavnik iz druge kole, koji je brat lanice kolskog odbora;
- sadanji direktor kole, ije rad je ocijenjen uspjenim;
- nastavnik iz kole koji je dva uzastopna mandata bio direktor kole;
- nastavnica koja radi u podrunoj koli i postie znaajne rezultate u kulturnoj i javnoj djelatnosti kole.

VJEBA 8

Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku? Rad u grupi 30 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od
5 minuta, opisati va postupak i razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne seoske osnovne kole. Direktoru kole istie drugi mandat. Raspisan je
konkurs za izbor i imenovanje direktora kole. Na konkurs se prijavilo est kandidata, i to:
- struni suradnik kole koji ima izuzetne profesionalne kvalitete;
- nastavnica iz kole koja je kerka lana kolskog odbora, ali postie dobre rezultate u kulturnoj i javnoj
djelatnosti kole;
- nastavnik iz kole koji nije dobio na prethodnom konkursu suglasnost Ministarstva na izbor za
direktora;
- nastavnik iz druge kole koji ima kriminalni dosje;
- nastavnica koja je omiljena meu kolegama, ali se ne angaira u radu na kulturnoj djelatnosti kole;
- nastavnik iz kole koji je jedan mandat bio direktor u gradskoj osnovnoj koli.

VJEBA 9

Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku?
Rad u grupi 30 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od 5 minuta, opisati va postupak i
razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne srednje kole. Direktoru kole istie mandat. Raspisan je konkurs za izbor i
imenovanje direktora kole. Na konkurs se prijavilo est kandidata, i to:
- nastavnik sa VI stepenom strune spreme;
- nastavnica koja posjeduje izuzetne organizacijske sposobnosti;
- nastavnik iz kole koji ima 20 godina radnog iskustva u vie kola;
- direktor koji je stekao diplomu VII stepena strune spreme tokom kolske godine;
- struna suradnica kole, koja je supruga lana kolskog odbora;
- sadanja direktorica kole.

23
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

7.2. Razrjeenje direktora


kolski odbor moe razrijeiti direktora i prije isteka vremena na koje je imenovan:
- na zahtjev direktora;
- ako je zbog provedbe odluke ili akta koje je donio, dolo do tee povrede prava zaposlenika ili imovine
kole, kao i ako je njegovim odnosom nanesena teta uenicima kole, odnosno njihovim roditeljima,
starateljima ili drutvenoj zajednici;
- u drugim sluajevima predvienim zakonom ili aktima kole.
Ministarstvo moe predloiti kolskom odboru smjenu direktora osnovne, odnosno srednje kole prije isteka
vremena na koje je imenovan, ako kolski odbor ne prihvati izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima
odgojno-obrazovnog rada, kao i materijalnom poslovanju osnovne kole, koji se podnosi: kolskom odboru,
osnivau, Pedagokom zavodu i Ministarstvu, i utvrdi da je odgovoran za neuspjeh u odgojno-obrazovnom radu.
Ukoliko je osniva srednje kole Skuptina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz ovog lana vri Vlada Kantona.

VJEBA 10

kolski odbor nije prihvatio izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada i materijalnog
poslovanja kole i o tome je obavijestio Ministarstvo. Ministarstvo predlae kolskom odboru da pokrene
postupak za razrjeenje direktora prije isteka njegovog mandata.
- Kako se provodi postupak razrjeenja direktora kole?
- Koje informacije su vam potrebne za donoenje odluke?
- Kako ete, nakon smjene direktora, omoguiti funkciju rukovoenja u koli?
- Kako se provodi postupak imenovanja novog direktora kole?
Zadaci:
1. Definirajte problem koji je naveden u primjeru;
2. Navedite prijedloge za rjeenje problema.
Za rad imate 15 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 5 minuta.

VJEBA 11

Problem:
Praktino iskustvo direktor kole Zeniko-dobojskog kantona u vezi s upravljanjem kolom i nadlenostima u
procesu upravljanja, moglo bi se svesti na sljedee bitne probleme:
- Nadlenost kolskih odbora, prema Zakonu o osnovnoj i srednjoj koli je velika, ali u praksi,
odgovornost prema tim nadlenostima formalne je prirode, ili uope ne postoji, odnosno, ona
proizilazi samo iz dobre volje svakog lana kolskog odbora. Iz tog razloga, esto se deava da svojim
donoenjem ili nedonoenjem odluka iz svoje nadlenosti, rad i normalno funkcioniranje kole moe

24
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

doi u pitanje, jer osniva nema efikasne mehanizme za sankcioniranje te neodgovornosti, ili su ti
mehanizmi takvi da za njihovu provedbu treba puno vremena.
- U ovakvoj konstelaciji odnosa, nadlenosti direktora kola su formalizirane, pa oni, umjesto kolskom
odboru, odgovaraju osnivau kole i drugim nadlenim organima vlasti, ak i za odluke za koje, prema
Zakonu, uope nisu nadleni, niti imaju mehanizme da sprijee donoenje tetnih odluka.
- Neke od nadlenosti, iako propisane Zakonom, u praksi su formalne prirode, jer ih se osniva nije
odrekao, i protuzakonito od kolskih odbora zahtijeva traenje suglasnosti za donesene odluke.
Najee je to sluaj sa donoenjem odluka koje se tiu radnih odnosa, formiranja broja odjeljenja,
broja uenika u odjeljenju, itd.
Zadaci:
1. Definirajte problem koji je naveden u primjeru;
2. Navedite prijedloge za rjeenje problema;
3. Napiite jedno otvoreno pismo obrazovnim vlastima, sa prijedlogom prevazilaenja ovakve situacije.
Za rad imate 45 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 10 minuta.

VJEBA 12

Problem:
kolski odbor nadlean je da vri izbor nastavnika, strunih suradnika i suradnika, i da odluuje o prigovorima i
albama radnika. Na konkurs za dva radna mjesta nastavnika, prijavilo se 35 strunih nastavnika. Na sastanku
kolskog odbora donesena je odluka o izboru nastavnika, o emu su obavijeteni svi kandidati.
U vremenu ostavljenom za prigovore, na odluku o izboru nastavnika pristigla su etiri (4) prigovora, u kojima
se tvrdi da izbor nije bio objektivan, odnosno da nije bilo bodovanja i da je od strane kolskog odbora dolo do
prekoraenja ovlasti.
kolski odbor je na svojoj sjednici, zakazanoj povodom pristiglih prigovora, potvrdio svoju odluku.
Nezadovoljni nastavnici i dalje smatraju da su oteeni i ele ostvarivati svoja prava, ali ne znaju kako.
Zadatak:
1. Pretpostavite to vie realnih situacija na koje se u praksi moe naii i o njima prodiskutirajte.
2. Koji problem prepoznajete u primjeru?
3. Navedite listu aktivnosti koje bi trebalo poduzeti i predloite prijedloge za rjeavanje problema.
Za rad imate 45 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 10 minuta.

25
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 13

lanovi kolskog odbora odluuju o albama uenika, roditelja, odnosno staratelja uenika na odgojno-
disciplinsku mjeru.
Roditelj uenika N.N. uloio je prigovor na odgojnodisciplinsku mjeru i smanjenje ocjene iz vladanja izreene
od strane odjeljenskog vijea, zbog drskog ponaanja i vrijeanja profesora na satu matematike.
Razliita gledita:
1. DIREKTOR KOLE donosi konanu odluku po pitanju navedene albe, na osnovu informacija koje
dobija od ostalih uesnika. Sam procjenjuje koji je nain najbolji za utvrivanje injenica pojedinani
razgovori, suoavanje svih, suoavanje pojedinih uesnika, ili neki drugi nain, po njegovom izboru.
2. RODITELJ UENIKA nezadovoljan, smatra da je izreena mjera preotra. Ponaanje njegovog djeteta
samo je odgovor na nekorektan odnos koji profesor ima prema uenicima, naroito prema njegovom
djetetu. Prema informacijama koje roditelj ima, njegovo dijete svojim ponaanjem nije uvrijedilo
profesora samo je izreklo svoje miljenje.
3. PROFESOR MATEMATIKE nita ne moe promijeniti njegov stav da uenik mora biti kanjen, ak
smatra da je izreena odgojno-disciplinska mjera preblaga za nainjeni prekraj povrijeeno je
njegovo dostojanstvo.
4. RAZREDNIK smatra da je uenik kanjen u skladu sa pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti
uenika i da takvu odluku direktor mora podrati, jer bi poputanje u ovom sluaju dalo podrku
uenicima problematinog ponaanja i dovelo u pitanje autoritet profesora. Iznosi da je to miljenje
veine profesora zaposlenih u ovoj koli.
5. PEDAGOG ne zauzima jasan stav. Prema informacijama koje je dobio, uenik je pogrijeio.
6. KANJENI UENIK izraava aljenje to je njegov postupak krivo protumaen, jer nije namjeravao
uvrijediti profesora, nego mu ukazati na greku koju je uinio. Smatra da, kao uenik ove kole, ima
pravo rei svoje miljenje.
7. DRUGI UENIK (predsjednik odjeljenske zajednice odjeljenja iz kojeg je kanjeni uenik) misli
da je alba uenika na mjestu, ali se boji javno izjasniti, te ne zauzima jasan stav.
8. DRUGI prate na koji nain direktor vodi razgovor, kako dobija potrebne informacije i kako donosi
konanu odluku.
Zadaci grupe:
1. Podijeliti uloge prema tekstu.
2. Ponaati se u skladu s ulogama i o tome diskutirati u grupi.
3. Definirati problem i nadlenosti kolskog odbora.
4. Navesti prijedloge za rjeenje problema.
Za rad imate 45 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 10 minuta.

26
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 14

Problem:
U jednoj osnovnoj koli, nastavniko vijee je ueniku N.N. izreklo odgojno-disciplinsku mjeru ukor nastavnikog
vijea i smanjilo vladanje na loe.
Na sjednici kolskog odbora dobili ste prigovor roditelja na izricanje odgojno- disciplinske mjere sljedee
sadrine:
Potovani!
Dana XX. YY. 2008. godine mom djetetu N.N. je, od strane nastavnikog vijea, izreena odgojno-
disciplinska mjera: ukor nastavnikog vijea, i vladanje mu je smanjeno na loe. Ovo je prvi put u toku
kolske godine da sam obavijeten o tome da je mom djetetu izreena odgojno-disciplinska mjera. Da
sam ranije bio obavjetavan, reagirao bih, i do ovoga ne bi dolo. Iz razgovora sa djetetom nisam stekao
utisak da je prekraj koji je poinio bio takve naravi da dobije ovakvu ocjenu iz vladanja. Pisanje grafita
po zidovima kole uobiajeno je za mnoge sredine i za mnoge uenike, ali ne budu svi kanjeni.
Kao organ upravljanja u koli, ljubazno vas molim da preispitate nain na koji je mom djetetu izreena
odgojno-disciplinska mjera, ocijenite teinu prekraja i donesete odluku o njenom ukidanju.
elim da me o poduzetim mjerama to hitnije obavijestite.
S potovanjem,
S.D.

Zadatak:
1. Definirajte problem;
2. Predloite mjere za rjeenje problema;
3. Napiite odgovor roditelju.
Za rad imate 55 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.

8. Rad kolskih odbora26

Na koji nain kolski odbor donosi odluke?


Kako se organizira sjednica kolskog odbora?
Kako se sainjava zapisnik sa sjednice kolskog odbora?
Sve odluke kolskog odbora donose se na sastancima kolskog odbora.
kolski odbor moe donijeti odluku samo u sluaju da je veina lanova kolskog odbora prisutna na sastanku,
a odluka kolskog odbora e biti proglaena konanom samo ako je veina lanova kolskog odbora glasala u
korist odluke.
lanovi kolskog odbora mogu djelovati samo kao kolektivni organ, i nemaju nadlenost za donoenje odluka
izvan sastanaka kolskog odbora.
Rasprave i odluke kolskog odbora odvijaju se i donose na javan nain, transparentno objavljuju na oglasnoj
ploi kole, osim ako kolski odbor, u izuzetnim sluajevima postojanja opravdane potrebe zatite privatnosti
treih osoba, ne donese drugaiju odluku. lan kolskog odbora koji se ne slae s odlukom tog organa moe,
na zapisnik, utvrditi da se on ne slae sa konanom odlukom kolskog odbora.

26
Iz Pravilnika o formiranju i radu kolskih odbora (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 2/08)
27
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Prvi sastanak kolskog odbora zakazuje direktor kole. Ostale sastanke kolskog odbora zakazuje predsjednik
kolskog odbora, a u sluajevima kada je predsjednik kolskog odbora odsutan, sastanke zakazuje lan
kolskog odbora kojeg je imenovao predsjednik, odnosno zamjenik predsjednika, kojeg imenuje kolski odbor na
svojoj konstituirajuoj sjednici. Predsjednik kolskog odbora e zakazati sastanak kolskog odbora na zahtjev:
- najmanje jedne treine lanova kolskog odbora;
- direktora kole;
- drugih zainteresiranih struktura.
Predsjednik kolskog odbora predlae dnevni red za sastanak kolskog odbora u konsultaciji sa direktorom
kole, a konaan dnevni red utvruje kolski odbor.
Prije sastanka kolskog odbora, lanove kolskog odbora e njegov predsjednik, u pisanoj formi, obavijestiti o
predloenom dnevnom redu, datumu, vremenu i mjestu odravanja sastanka kolskog odbora.
U hitnim sluajevima, sastanci kolskog odbora mogu biti zakazani putem telefona, elektronske pote, ili na neki
drugi adekvatan nain.
Kada je to mogue, lanovi kolskog odbora e primiti relevantan pisani materijal u vezi sa pitanjem o kojem
e se raspravljati na sljedeem sastanku kolskog odbora. Zakazani datumi sastanaka kolskih odbora bit e
postavljeni na oglasnoj ploi u koli, sa predloenim dnevnim redom.
Prisustvo sjednicama kolskog odbora obavezno je za direktora kole i bilo koju drugu osobu ije prisustvo
sastanku zahtijeva kolski odbor u sluajevima kada se trai njihovo struno miljenje, ili ako moraju dati
dodatno objanjenje za odreeno pitanje. Poziv za prisustvo sjednicama kolskog odbora, sa predloenim
dnevnim redom, dostavlja se i sindikalnom povjereniku kole.
Na svakom sastanku kolskog odbora vodi se zapisnik. Zapisnici trebaju sadravati imena lanova kolskog
odbora koji su prisustvovali sastanku, pitanja o kojima se raspravljalo tokom sastanka kolskog odbora, kao
i sve odluke kolskog odbora. Zapisnike e potpisivati predsjednik kolskog odbora, kao i osoba koja vodi
zapisnik.
Izvodi iz zapisnika, kao i zakljuci i odluke sa sastanaka kolskog odbora, bit e postavljeni na oglasnoj ploi u
koli, najkasnije sedam dana od dana odravanja sjednice.

28
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Z A P I S N I K

sa _____________ sjednice kolskog odbora O..____________________________________________


(broj) (naziv kole)

iz ______________ odrane _______________ 2008. godine, u prostorijama

____________________________________________________________________________________ .
(naznaka prostorija u kojima se odrava sastanak)

Prisutni lanovi: ________________________________________________________________________.


(naznaka tijela, ime i prezime svih lanova tijela koji prisustvuju sjednici)

Opravdano odsutni lanovi: _______________________________________________________________.


(naznaka tijela, ime i prezime svih lanova tijela koji su najavili svoje odsustvo i navesti njihove razloge).

Neopravdano odsutni lanovi: _____________________________________________________________ .


(naznaka tijela, ime i prezime svih lanova tijela koji nisu najavili svoje odsustvovanje)

Pored lanova _______________________ sjednici prisustvuju___________________________________


(naznaka tijela)
____________________________________________________________________________________ .
(navesti imena i prezimena svih ostalih osoba koje prisustvuju sjednici i u kom svojstvu)

Sjednicom predsjedava: _________________________________________________________________ .


(navesti ime i prezime osobe koja predsjedava sjednicom i u kom svojstvu)

Zapisnik sa sjednice vodi:_________________________________________________________________.


(navesti ime osobe koja vodi zapisnik)

Sjednica poela sa radom u _______ sati.

Predsjednik konstatira da sjednici prisustvuje dovoljan broj lanova za rad (kvorum), pa predlae sljedei:

DNEVNI RED

1. Ovjeravanje zapisnika sa prethodne ________sjednice ___________ od_____________2008. godine;


2. __________________________________________________________________________________ ;
3. __________________________________________________________________________________ .
(navesti take dnevnog reda, kako je to predloio predsjednik sjednice)

Dnevni red je jednoglasno prihvaen bez izmjene i dopuna.


Taka 1. Ovjeravanje zapisnika sa prethodne ________sjednice ________ od___________2008. godine.

Predsjednik obavjetava prisutne da je zapisnik sa _____ sjednice _________________________________


odrane______ 2008. godine dostavljen svim lanovima, uz poziv za sjednicu, a zatim poziva lanove da stave
eventualne primjedbe na zapisnik.
Poto nije bilo primjedbi, predsjednik konstatira da je jednoglasno potvren zapisnik sa ________ sjednice ___
____________________________________________________________________________________.

29
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Taka 2. ______________________________________________________________________________

Predsjednik obavjetava prisutne lanove da su, uz poziv za sjednicu, primili izvjetaj o __________________ ,
koji je pripremio _________________________________________.
Uvodno izlaganje podnio je ______________________ direktor kole.
Poslije podnesenog uvodnog izlaganja, predsjednik postavlja pitanja lanovima da li neko eli uputiti neko pitanje
podnosiocu uvodnog izlaganja.
Poto nije bilo pitanja, predsjednik otvara raspravu o izvjetaju _____________________________________.
U raspravi uestvuju:
1. ______________________________________________________.
(ime i prezime i kratak sadraj rasprave)
2. ______________________________________________________.

Poslije zavrene rasprave, predsjednik stavlja izvjetaj o _______________ na glasanje, a zatim konstatira da
je izvjetaj o _________________ jednoglasno prihvaen, pa je donesena sljedea

ODLUKA

1. Usvaja se izvjetaj o ______________________, koji je pripremio _______________________________


sa svim prijedlozima mjera sadranim u ovom izvjetaju.
2. Zaduuje se _______________ da pristupi provedbi mjera iz izvjetaja i da o tome obavijesti ____________
najkasnije do ________________ 2008. godine.

Taka 3. ________________________________________________________________________(itd.).
Poto je dnevni red iscrpljen, predsjednik konstatira da je rad sjednice zakljuen.

Sjednica zakljuena u ________ sati.

ZAPISNIAR PREDSJEDNIK

________________________________ ____________________________________

30
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

9. Radno zakonodavstvo

Kako se zasniva radni odnos u koli?


Kako se zakljuuje ugovor o radu: na neodreeno vrijeme, sa pripravnikom i sa nepunim
radnim vremenom?
Koji su privremeni, a koji povremeni poslovi u koli?
Kakve vrste odmora pripadaju zaposlenicima kole?
Pod kojim uvjetima se moe odsustvovati s posla?
Koje su mjere zatite zaposlenika u koli?
Kako se utvruje plaa, naknada i zatita plae?
Koja je procedura za prestanak ugovora o radu?
Koja su prava i obaveze iz radnog odnosa?
Kako zaposlenici uestvuju u odluivanju?
Zato se potpisuju kolektivni ugovori?
Koja je procedura mirnog rjeavanja radnih sporova?
Koji su uvjeti za trajk?
U nadlenosti kolskih odbora je i:
- izbor nastavnika, strunih suradnika i suradnika;
- odluivanje o prestanku prava nastavnika, strunog suradnika i suradnika na dalji odgojno-obrazovni
rad;
- odluivanje, na prijedlog nastavnikog vijea ili direktora, o prigovoru nastavnika, strunih suradnika i
suradnika, izjavljenom na ocjenu o radu;
- imenovanje i razrjeavanje direktora kole;
- odluivanje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika, na rad nastavnika, strunih suradnika i
suradnika;
- razmatranje odluke i preporuke nastavnikog vijea, sindikata i vijea zaposlenika o poduzetim
mjerama;
- odluivanje o prigovorima i albama zaposlenika.
S obzirom na obavezu ispunjavanja navedenih nadlenosti i odgovornost lanova kolskih odbora za donoenje
odluka, koje se moraju zasnivati na zakonu, nuno se upoznati s osnovnim odredbama radnog zakonodavstva u
koli.
Do donoenja Zakona o radu, radni odnosi u BiH bili su ureeni propisima donesenim prije dravnog
osamostaljenja nae zemlje, 1992. godine.
S obzirom na to, kao i na transformaciju imovinskih odnosa u BiH, a to se ogleda kroz pretvaranje drutvene
svojine u privatnu, mjeovitu ili dravnu, neophodno je bilo izvriti i promjene u radnom zakonodavstvu.
Naime, prema Ustavu Federacije BiH,27 postoji podjela ovlasti izmeu federalne i kantonalne vlasti, pa, izmeu
ostalog, i u domenu socijalne politike. Iz ovako definiranog pojma proizilazi da e drugi posebni zakon imati
prednost pred Zakonom o radu,28 ukoliko su neka pitanja tim zakonima drugaije ureena.
9.1. Zasnivanje radnog odnosa
Radni odnos prema Zakonu o radu, zasniva se iskljuivo zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i
zaposlenika.
POSLODAVAC (kola direktor kao ovlatena osoba kole) je fizika ili pravna osoba koja zaposleniku daje
posao, te mu za obavljeni rad, prije svega, isplauje plau, a duan je izvravati i druge obaveze prema
zaposleniku, u skladu sa Zakonom i drugim propisima.
ZAPOSLENIK (nastavnik, struni suradnik i suradnik) je fizika osoba koja je zaposlena na osnovu ugovora o
radu, a u radnom odnosu lino obavlja za poslodavca odreene poslove, te na osnovu toga ostvaruje prava i
obaveze, u skladu sa Zakonom i drugim propisima.
27
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 1/94)
28
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 43/99, 32/99, 32/00, i 29/03)
31
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Zakljuivanje ugovora o radu sutinska je novina u odnosu na dosadanje norme koje su ureivale to pitanje.
Naime, do sada je radni odnos zasnivan na osnovu odluke o izboru, odnosno ugovora o zapoljavanju, te
faktikim stupanjem radnika na posao. Ugovor o radu postaje pravno valjan nakon zakljuivanja sporazuma
stranaka o bitnim elementima tog ugovora. Jedan od bitnih elemenata ugovora o radu je i dan stupanja
zaposlenika na posao, jer se sa tim danom zasniva radni odnos. Ukoliko, naime, zaposlenik ne stupi na posao
odreenog dana, ili poslodavac neopravdano odbije njegovo stupanje na posao, ugovorne strane mogu
zahtijevati raskid ugovora o radu, sa pravom na naknadu tete.

9.2. Zakljuivanje ugovora o radu


Zakon o radu propisuje pismenu formu ugovora o radu kao pravilo.
Maloljetnik ne moe zakljuiti ugovor o radu za obavljanje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, moral ili
razvoj.
Smatra se da invalidna osoba, koja je osposobljena za obavljanje odreenih poslova, ima zdravstvenu
sposobnost za obavljanje tih poslova.
Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu, odnosno za zasnivanje radnog odnosa, mogu biti opi i posebni. Ope
uvjete za zakljuivanje ovog ugovora mora ispunjavati svaka osoba koja se eli zaposliti.

1. Opi uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu su:


a) godine ivota (15 godina); i
b) opa zdravstvena sposobnost.
Meunarodnim dokumentima29 utvreno je da se radni odnos ne moe zasnovati prije odgovarajue starosne
dobi. Ugovor o radu sa djetetom mlaim od 15 godina, zakljuen suprotno navedenoj odredbi je nitavan, i ne
proizvodi nikakve pravne posljedice.
Drugi opi uvjet za zakljuivanje ugovora o radu, odnosno zasnivanje radnog odnosa je opa zdravstvena
sposobnost. Zdravstvena sposobnost moe biti opa ili djelimina sposobnost za pojedinu vrstu posla, potpuna
nesposobnost za bilo kakav rad, ili se pak za odreenu vrstu posla, odnosno za odreeno radno mjesto, mogu
traiti posebni zdravstveni uvjeti, to se mora periodino kontrolirati. Naprimjer, zaposlenici u saobraaju,
ugostiteljstvu, ronioci i sl., moraju biti potpuno zdravi, s obzirom na karakter posla koji trebaju obavljati. U
svakom sluaju, zaposlenik dokazuje zdravstvenu sposobnost ljekarskim uvjerenjem, koje izdaje nadlena
zdravstvena ustanova.
Navedeni opi uvjeti od bitnog su utjecaja za zasnivanje radnog odnosa, jer osoba, koja ne bi ispunjavala bilo
koji od ova dva uvjeta, ne bi mogla zasnovati radni odnos. Ako bi takva osoba ipak zakljuila ugovor o radu,
odnosno zasnovala radni odnos, takav ugovor smatrao bi se nitavnim.

2. Posebni uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu


Posebni uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu su oni koji su utvreni Zakonom, kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu, a odnose se na obavljanje konkretnih poslova. Za obavljanje poslova potrebna je odreena
kolska, odnosno struna sprema, znanje i sposobnost, to se konkretizira utvrivanjem uvjeta za obavljanje
svakog konkretnog posla. Ti uvjeti odreuju se unaprijed, s obzirom na objektivne potrebe za zasnivanje radnog
odnosa, tako da posebni uvjeti ne mogu biti predmet naknadnog sporazuma ili izmjene tih uvjeta izmeu osoba
koje zakljuuju ugovor o radu. Takoer, kao posebni uvjeti mogu se za odreene poslove utvrditi i godine ivota i
posebne psihofizike sposobnosti.
Iako vrijedi pravilo o slobodnom izboru zaposlenika od strane poslodavca, ugovor o radu moe biti zakljuen
samo sa zaposlenikom koji ispunjava posebne uvjete utvrene Zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom
o radu. Meutim, dok je u dosadanjim propisima bilo predvieno pravo na zatitu zainteresiranih kandidata,
ako je po oglasu ili konkursu izabran kandidat koji ne ispunjava traene uvjete, Zakonom o radu ne predvia se
29
Pri utvrivanju opeg uvjeta da, kao minimalna granica za zasnivanje radnog odnosa, bude starosna dob od 15 godina, imala
se u vidu Konvencija broj 138, o minimalnim godinama starosti za prijem u radni odnos iz 1973. godine, Preporuka broj 146 o
minimalnim godinama za zapoljavanje (1973. godina) i Konvenvija UN-a o pravima djeteta (1959. godina)
32
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

nikakva zatita prava drugih zainteresiranih osoba za rad na tim poslovima. Meutim, iako nema izriite odredbe,
miljenje je da takve osobe zatitu svojih prava mogu ostvariti pred nadlenim sudom.
Ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno i na odreeno vrijeme
Polazei od pravila da se ugovor o radu zakljuuje na neodreeno vrijeme, zakljuivanje ugovora o radu na
odreeno vrijeme predstavlja izuzetak, za koji mora postojati stvaran i vaan razlog, kao naprimjer:
- kad se radi o sezonskim poslovima;
- zamjeni privremeno odsutnog radnika;
- radu na odreenom projektu;
- privremenom poveanju obima posla, te
- drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom.
Radni odnos, koji je zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme, prestaje istekom roka za svaki
pojedinani sluaj. Taj rok moe biti odreen kalendarski (tj. do odreenog datuma), ili ispunjenjem odreenog
uvjeta (naprimjer, do zavretka odreenog posla ili povratkom odsutnog zaposlenika, i sl.).
Kao to je ve naprijed naglaeno, bitni elementi ugovora o radu su plaa, lini rad (lino obavljanje preuzetih
poslova) i radno mjesto, a sva ostala prava proizilaze iz odredaba Zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu, tako da ih nije obavezno utvrivati ugovorom, ve je dovoljno uputiti na odgovarajue propise kojim se ta
pitanja ureuju.
Poslodavac moe zaposleniku omoguiti obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, u skladu
sa potrebama posla, kako bi to vie dola do izraaja radna sposobnost i znanja zaposlenika. Meutim,
poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti
zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad. Takoer, ova obaveza odnosi se i na
zaposlenika, koji je duan da se, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazuje, osposobljava i
usavrava za rad. Konkretni uvjeti za obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, u smislu ovog lana,
ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.30

SADRAJ ZAKLJUENOG UGOVORA O RADU


Ugovor o radu sadri, naroito, podatke:
1. naziv i sjedite poslodavca;
2. ime, prezime, prebivalite, odnosno boravite zaposlenika;
3. trajanje ugovora o radu;
4. datum otpoinjanja rada;
5. mjesto rada;
6. radno mjesto na koje se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova;
7. duina i raspored radnog vremena;
8. plaa, dodaci na plau, naknade, te periodi isplate;
9. trajanje godinjeg odmora;
10. otkazni rokovi kojih se mora pridravati zaposlenik i poslodavac;
11. drugi podaci u vezi s uvjetima rada utvrenim kolektivnim ugovorom.

30
Vidi Prilog 2 za primjere ugovora o radu
33
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

9.3. Ugovor o radu sa pripravnikom


Poslodavac moe zakljuiti ugovor o obavljanju pripravnikog staa sa pripravnikom na onoliko vremena
koliko traje pripravniki sta, propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi,
a kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od dana njegovog
zakljuivanja, radi evidencije i kontrole.
Pripravnikom se smatra osoba sa zavrenom srednjom ili viom kolom, odnosno fakultetom, koja prvi put
zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koja je, prema Zakonu, obavezna poloiti struni ispit, ili joj je za rad u
zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
U toku obavljanja pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na novanu naknadu u iznosu najmanje 80% od
najnie plae. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o veem iznosu novane naknade, ovisno o strunoj
spremi pripravnika. Poslodavac osigurava pripravnika za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a
zdravstveno osiguranje osigurava nadlena sluba za zapoljavanje.
Pripravnik ima pravo na odmor - u toku radnog dana, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana i
sedmini odmor.
Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, u skladu sa Zakonom, propisom Kantona ili
pravilnikom o radu.

9.4. Ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom


Zakonom o radu predviena je mogunost da se ugovor o radu moe zakljuiti i sa nepunim radnim vremenom.
Naime, rad sa nepunim radnim vremenom bit e prakticiran u sluajevima kada kola ili karakter procesa
rada, odnosno obim poslova radnog mjesta, ne zahtijeva puno radno vrijeme (naprimjer, u manjim privrednim
drutvima i ustanovama poslovi ekonomiste ili pravnika). Zakonom o radu nije predvien nijedan izuzetak u
pogledu radnog mjesta za koje se ne bi moglo utvrditi nepuno radno vrijeme.
Ugovor o radu za rad sa nepunim radnim vremenom, zakljuuje se na isti nain kao i za rad sa punim radnim
vremenom.
Zaposlenik moe ugovor o radu zakljuiti na puno radno vrijeme samo sa jednim poslodavcem.
Meutim, ukoliko ugovor o radu zakljuuje sa nepunim radnim vremenom, zaposlenik moe zakljuiti vie
takvih ugovora, i na taj nain ostvariti puno radno vrijeme. Kod svakog poslodavca zaposlenik ostvaruje prava,
srazmjerno duini radnog vremena koje kod njega provede (naprimjer, plau, naknadu plae), u skladu sa
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Neka prava ne ovise o duini radnog vremena,
naprimjer, pravo na godinji odmor, i on se istovremeno koristi kod svih poslodavaca, o emu se, kao i o drugim
nekim pitanjima, poslodavci trebaju prethodno dogovoriti sa zaposlenikom.
Ovdje emo napomenuti najkarakteristinije sluajeve kada zaposlenik, koji je zakljuio ugovor o radu sa
nepunim radnim vremenom, ima prava kao i zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na puno radno vrijeme.
To je, naprimjer, pravo na godinji odmor od najmanje 18 radnih dana (uz ispunjenje zakonskog uvjeta u pogledu
neprekidnog radnog staa), pravo na trajk, i drugo. Prava iz zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja
ostvaruju se u skladu sa posebnim propisima.
Noni rad za osoblje koje radi u nastavno-obrazovnom procesu nije u mirnodopskim redovnim okolnostima
niti izvodljiv, niti preporuljiv, a neke druge slube (uvari koji rade na osiguranju objekata) mogue je da rade
nou. Reguliranje takvog radno-pravnog odnosa vrit e se u skladu s odredbama propisa iz radnog prava
(naprimjer, Zakona o radu).

10. Privremeni i povremeni poslovi

Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se zakljuiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih
poslova, pod uvjetima:
1. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu;
2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na
odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom; i
3. da ne traju due od 60 dana u toku kalendarske godine.

34
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada, pod istim uvjetima kao i za
zaposlenike u radnom odnosu, i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ugovor se moe zakljuiti sa svakom osobom koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova, za koje se zakljuuje
ugovor (nezaposlena, ve zaposlena osoba, penzioner, zaposlenik koji je zaposlen kod tog poslodavca, i slino).
Za obavljanje ovih poslova zakljuuje se ugovor u pismenoj formi. Ugovor sadri: vrstu, nain, rok izvrenja
poslova i iznos naknade za izvreni posao. Ovaj ugovor nema karakter ugovora o radu, koji se zakljuuje u
skladu sa Zakonom o radu, i na osnovu kojeg se zasniva radni odnos.

VJEBA 15

U jednoj od osnovnih kola, kolski odbor je izabrao nastavnicu biologije N.N., kao najuspjeniju kandidatkinju,
za radno mjesto nastavnika biologije. Direktor je nezadovoljan izborom kandidatkinje, to je osporavao jo
tokom donoenja odluke kolskog odbora o izboru kandidatkinje. Smatra da ona nije najuspjenija, nego je,
zbog roakih veza (snaha lana kolskog odbora), visoko ocijenjena na intervjuu. Nevoljno je sa nastavnicom
N.N. potpisao ugovor o radu i ona je trebala stupiti na posao XX.YY.ZZ. godine, meutim, direktor je neopravdano
odbio njeno stupanje na posao. Nastavnica N.N. uputila je albu kolskom odboru i nastavnikom vijeu.
Diskusija plenarno 15 minuta.
Zadatak:
1. Koji su propusti uinjeni u proceduri prijema u radni odnos?
2. Koje injenice biste naveli da vi piete albu u ime nastavnice N.N.?
3. Kakvu odluku biste donijeli nakon razmatranja albe?
4. Da li biste pokretali postupak utvrivanja odgovornosti uesnika konkursa (kolski odbor, direktor,
nastavnica N.N.)?

11. Odmori

Zaposlenik, koji radi puno radno vrijeme, ima pravo na:


a) Odmor u toku radnog dana, u trajanju od najmanje 30 minuta. Izuzetno, poslodavac je duan
zaposleniku, na njegov zahtjev, omoguiti odmor u toku radnog dana u trajanju od jednog sata za jedan
dan u toku radne sedmice. Vrijeme odmora u toku radnog dana ne uraunava se u radno vrijeme.
Pravo na odmor u toku radnog dana ne bi se moglo zamijeniti nekim drugim pravom (naprimjer,
novana naknada).
Pravo na ovaj odmor ima i zaposlenik koji radi skraeno radno vrijeme, s obzirom da se skraeno
radno vrijeme ovih zaposlenika smatra punim radnim vremenom.
b) Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana, u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Izuzetno,
za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor u trajanju od najmanje 10
sati neprekidno, a za maloljetne zaposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
c) Sedmini odmor, u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog
sedminog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i
zaposlenika.
Dani ovog odmora ne bi se mogli kumulirati i naknadno koristiti (naprimjer, 15 dana neprekidno), nego
samo u periodu koji bude odreen dogovorom poslodavca i zaposlenika.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmini odmor.

35
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Zaposlenik, koji radi nepuno radno vrijeme, ne ostvaruje pravo na odmor u toku radnog dana, jer je to
pravo vezano za rad sa punim radnim vremenom.
Meutim, ovi zaposlenici koriste dnevni i sedmini odmor, kao i zaposlenici koji rade puno radno
vrijeme.
Zaposlenici, koji rade skraeno radno vrijeme, ostvaruju i pravo na odmor u toku radnog dana,
s obzirom na to da se njihovo skraeno radno vrijeme izjednaava sa punim radnim vremenom.
Svakako, ovi zaposlenici ostvaruju i pravo na dnevni i sedmini odmor.
d) Plaeni godinji odmor, u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Maloljetni zaposlenik ima pravo na
godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima
se, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi od tetnih utjecaja, ima pravo na godinji
odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
I zaposlenik koji radi nepuno radno vrijeme ima pravo na godinji odmor prema kriterijima utvrenim
pravilnikom o radu, ali ne manje od 18 radnih dana, osim u sluaju da nije ispunio pravo na puni
godinji odmor - nema est mjeseci neprekidnog rada.
Ako je zaposlenik u tom vremenu bio na bolovanju, poroajnom odsustvu, i u drugim slinim
sluajevima (vrijeme koje se priznaje u sta osiguranja), i to se vrijeme, takoer, uraunava u
neprekidan rad.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli, ili ako ima prekid rada izmeu dva radna odnosa, dui od osam
dana, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada.
I zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme stie pravo na godinji odmor, pod
istim uvjetima kao i zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela.
Ako zaposlenik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje
12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna sljedee godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obavezu da o tome
obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.
Prema tome, kada e zaposlenik koristiti godinji odmor, ovisit e, prvenstveno, o potrebi rada, a ne o
njegovoj linoj elji. Ovo je jako interesantno za proces obrazovanja, gdje se, u pravilu, godinji odmor
i koristi prema potrebama poslodavca, a ne prema linim eljama zaposlenika. Godinji odmor se
koristi kolektivno, za vrijeme zimskog i ljetnog raspusta.
Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor i zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na
godinji odmor, niti se moe izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora. Koritenje
godinjeg odmora ima svoju svrhu, prvenstveno, sa zdravstvenog stanovita. Pravilnim koritenjem
godinjeg odmora osigurava se zatita zdravlja i ivota zaposlenika i kvalitetnije obavljanje poslova.

12. Odsustvo sa posla

Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa posla uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj
godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti ili smrti lana ue porodice,
odnosno domainstva. lanom ue porodice smatraju se: suprunici, odnosno vanbrani suprunici, dijete
(brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha,
usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), braa i sestre.
Propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, mogu se utvrditi i drugi sluajevi odsustva uz
naknadu plae i u duem trajanju od sedam dana.
Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa posla bez naknade plae - neplaeno
odsustvo. Izuzetno, poslodavac je duan omoguiti zaposleniku odsustvo do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj
godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana
koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo.
Za vrijeme plaenog odsustva za zadovoljenje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba zaposlenika, prava i obaveze
zaposlenika koji se stiu na radu i po osnovu rada, miruju.

36
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

13. Zatita prava zaposlenika

Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti
zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na posao.
To se moe postii tako da se propisi daju poslodavcima, lanovima zaposlenikih vijea, sindikalnim
povjerenicima, da su dostupni na oglasnoj ploi, da, eventualno, budu tampani u glasilu koje izdaje poslodavac,
da se daju zaposleniku na uvid na njegov zahtjev, i sl. Ovu obavezu osposobljavanja zaposlenika ne treba shvatiti
iskljuivo kao obavezu poslodavca, jer i sami zaposlenici dosta mogu uiniti na zatiti svoga ivota i zdravlja.

13.1. Zatita ene i materinstva


Prema propisima o radu i zatiti na radu, kao kategorija zaposlenika, koja uiva posebnu zatitu na radu, jesu
i ene - zaposlenice, a to proizilazi i iz odgovarajuih meunarodnih konvencija31. Ne moe se osobi enskog
spola narediti, niti osoba enskog spola moe biti rasporeena da obavlja naroito teke fizike poslove, radove
pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizike karakteristike, ugroavaju
njen ivot i zdravlje. Meutim, izuzetno, od ove zabrane izuzeta je odreena kategorija ena, kao to su: ene
koje obavljaju rukovodee poslove, poslove zdravstvene i socijalne zatite, studentice, zaposlenice koje tokom
kolovanja moraju provesti neko vrijeme u rudnicima, i drugo.
Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu,
ili je rasporediti na druge poslove. Izuzetno, ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti
rasporeena na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni lijenik.

VJEBA 16

Nastavnica A.A., koja je u koli poznata da se nekorektno ponaa prema uenicima, esto je i kasnila na
nastavu. Kolege u koli ogorene su injenicom da direktor, jer je nastavnica A.A. trudna, ne poduzima nikakve
radnje utvrivanja disciplinske odgovornosti. Nastavnica trai odsustvo s posla due od sedam dana zbog smrti
tetke. Direktor kole ne odgovara na njen zahtjev. Dobija pismeni zahtjev od nastavnika, koji od njega trae da
poduzme mjere utvrivanja disciplinske odgovornosti. Istovremeno, roditelji uenik direktoru upuuju albu na
nekorektno ponaanje nastavnice A.A. prema uenicima. Direktor predlae kolskom odboru da je rasporede na
druge poslove.
Diskusija plenarno 15 minuta.
Zadatak:
1. Koje propuste su uinili nastavnica A.A. i direktor?
2. Koje injenice biste uzeli u razmatranje prilikom donoenja odluke?
3. Kakvu odluku biste donijeli nakon razmatranja svih podnesaka, koje je direktor dobio?

14. Plae i naknade plaa

14.1. Plaa
Pravilnik o radu kojim se, pored ostalog, ureuju plae zaposlenika, donosi sam poslodavac, uz prethodno
konsultiranje vijea zaposlenika. Konsultiranje je obavezujue, jer se radi o odluci koja je znaajna za prava
i interese zaposlenika. Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, konsultiranje se obavlja sa
sindikatom. Poslodavac, kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe zaposleniku obraunati

31
Konvencija broj 103 o zatiti materinstva (1952. godina); Konvencija broj 100 o jednakosti nagraivanja radne snage osoba
mukog i enskog spola za rad jednake vrijednosti (1951. godina)
37
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako
je zakljuen kolektivni ugovor koji obavezuje poslodavca, pravilnikom o radu utvruje se i najnia plaa, i to
najmanje u visini koja je utvrena kolektivnim ugovorom. Utvrivanjem najnie plae osigurava se cijena rada za
najjednostavnije poslove, koja ujedno predstavlja osnovicu za utvrivanje plae zaposlenika za obavljeni posao,
uzimajui u obzir stepen sloenosti poslova i drugih elemenata koji su od bitnog utjecaja za utvrivanje plae.
Periodi isplata plaa ne mogu biti dui od 30 dana, a utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu. Ovakvim rjeenjem daje se mogunost da se plae mogu isplaivati i u kraim periodima, kao
to je, naprimjer, petnaestodnevni ili sedmodnevni period. Poslodavac je obavezan zaposleniku, prilikom isplate
plae, uruiti pismeni obraun, iz kojeg e zaposlenik moi zakljuiti da li je njegova plaa obraunata ispravno,
jesu li plaeni odgovarajui doprinosi, i dr. Pojedinane isplate nisu javne, ime se zatiuje pravo zaposlenika
na tajnost njegove plae ostvarene prema obavljenim poslovima.

14.2. Naknada plae


Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih sluajeva predvienih
zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godinji odmor, privremena
nesposobnost za rad, poroajno odsustvo, plaeno odsustvo, i sl.). Period za koji se naknada isplauje na teret
poslodavca, utvruje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu.

14.3. Zatita plae i naknade plae


Poslodavac ne moe, bez suglasnosti zaposlenika, svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem
isplate plae ili nekog njenog dijela.
Isto tako, proizilazi da zaposlenik ne moe dati pristanak na uskraivanje isplate plae ili naknade plae prije
nego to nastane potraivanje.
Najvie polovica plae ili naknade plae zaposlenika, moe se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveza
zakonskog izdravanja, odnosno za sve ostale obaveze moe se prisilno obustaviti jedna treina plae ili
naknade plae zaposlenika.

15. Prestanak ugovora o radu

15.1. Nain prestanka ugovora o radu


Pravilo je da zaposlenik po svojoj volji zakljuuje ugovor o radu, odnosno stupa u radni odnos. Meutim, raskid
ugovora o radu moe biti po volji zaposlenika, a moe biti i protiv njegove volje, ovisno o tome koji je sluaj u
pitanju.
Ugovor o radu prestaje:
1. smru zaposlenika;
2. sporazumom poslodavca i zaposlenika;
3. kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno kada navri 40 godina
staa osiguranja, ako poslodavac i zaposlenik drugaije ne dogovore;
4. danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju gubitka radne sposobnosti;
5. otkazom poslodavca, odnosno zaposlenika;
6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme;
7. ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom
stupanja na izdravanje kazne;
8. ako zaposleniku bude izreena mjera sigurnosti, odgojna ili zatitna mjera, u trajanju duem od tri
mjeseca - poetkom primjene te mjere;
9. odlukom nadlenog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

38
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

15.2. Otkaz ugovora o radu


Propisana su dva sluaja kada poslodavac moe otkazati ugovor o radu, uz otkazni rok:
1. Prvi sluaj otkaza odnosi se na prestanak potrebe za obavljanje odreenog posla usljed ekonomskih,
tehnikih ili organizacijskih razloga (otkaz koji je poslovno uvjetovan - tehnoloki viak).
2. Drugi sluaj otkaza, kada poslodavac moe zaposleniku dati otkaz uz propisani otkazni rok, je
kada zaposlenik nije u mogunosti izvravati svoje obaveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne
sposobnosti za obavljanje odreenih poslova. Ovaj sluaj otkaza mogu je samo ako poslodavac ne
moe zaposlenika zaposliti na druge poslove, ili ga ne moe osposobiti za rad na drugim poslovima.
Poslodavac, odnosno zaposlenik, moe otkazati ugovor o radu, bez obaveze potivanja propisanog otkaznog
roka, kada, zbog krenja obaveza iz radnog odnosa, ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu,
nastavak radnog odnosa nije mogu. Prije otkazivanja ugovora o radu u ovom sluaju, poslodavac je obavezan
zaposlenika pismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza za sluaj
nastavka krenja tih obaveza. U ovom sluaju, ugovor o radu moe biti otkazan u roku od 15 dana od dana
saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz. Ugovorna strana, u ovom sluaju, koja otkae ugovor o radu, ima
pravo, od strane koja je kriva za otkaz, traiti naknadu tete koja je nastala neizvravanjem preuzetih obaveza iz
ugovora o radu. Ako zaposlenik, odnosno poslodavac, otkazuje ugovor o radu iz razloga navedenih u gornjem
dijelu teksta (zbog krenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu),
obavezan je dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenika, obavezan je omoguiti zaposleniku
da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to
uini.
Ako poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu, u smislu Zakona o radu, obavezan je o tome pribaviti
miljenje vijea zaposlenika. Ako poslodavac nije pribavio miljenje vijea zaposlenika, odluka o otkazu ugovora
o radu je nitavna.
Zaposleni kod poslodavca, koji zapoljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo formirati vijee zaposlenika,
koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.

Otkaz ugovora o radu sindikalnom povjereniku


S obzirom da sindikalni povjerenik pred poslodavcem zastupa i titi prava i interese zaposlenika koji su uglavnom
lanovi sindikata (ako nema vijea zaposlenika, onda se moe raditi i o ostalim zaposlenicima), tada je potrebno
zakonom uspostaviti posebnu zatitu ovih zaposlenika od mogue diskriminacije od strane poslodavca. Zbog
toga je predvieno da poslodavac moe sindikalnom povjereniku, za vrijeme obavljanja dunosti, i est mjeseci
nakon obavljanja dunosti, otkazati ugovor o radu, samo uz prethodnu suglasnost federalnog ministarstva
nadlenog za rad.

15.3. Forma i trajanje otkaznog roka


Otkaz se daje u pismenoj formi i poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposleniku. Otkaz
se obavezno dostavlja zaposleniku na kojeg se otkaz odnosi. Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana, niti dui
od est mjeseci, s tim da se konkretna duina otkaznog roka ureuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Otkazni rok poinje tei od dana uruenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu.
Kada zaposlenik otkazuje ugovor o radu, on bi trebao ostati kod poslodavca odreeni vremenski period, u
kojem bi poslodavac mogao zaposliti novog zaposlenika. Konkretna duina otkaznog roka ugovara se prilikom
zasnivanja radnog odnosa, s tim to se obavezno polazi od kriterija utvrenih kolektivnim ugovorom i pravilnikom
o radu.
Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac
mu je obavezan isplatiti naknadu plae i priznati sva ostala prava, kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Ako sud utvrdi da je otkaz poslodavca nezakonit, poslodavac e vratiti zaposlenika na posao i isplatiti naknadu
plae u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio. Zaposlenik, koji osporava doputenost odluke o
otkazu, moe traiti da sud, privremeno, do okonanja spora, naredi njegovo vraanje na posao.

39
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

15.4. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu


Odredbe Zakona o radu kojima je reguliran otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i
istovremeno ponudi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako zaposlenik prihvati takvu ponudu poslodavca, pred nadlenim sudom moe osporavati doputenost izmjene
prvobitno zakljuenog ugovora o radu. Ranijim propisima iz ove oblasti bilo je predvieno da, radi potrebe
procesa rada, radnik moe biti rasporeen na svako radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi
odreene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima.
Iako, za razliku od dosadanjeg radnog zakonodavstva, o tome nema izriite odredbe, moe se konstatirati da
vanredne okolnosti i bez izriite zakonske odredbe, nalau zaposleniku da prihvati privremeno (dok te okolnosti
traju) obavljanje poslova koje inae, prema ugovoru o radu, ne bi radio. Neosnovano odbijanje zaposlenika da u
tim sluajevima prihvati obavljanje takvih poslova, moglo bi biti razlog za otkaz ugovora o radu. Pri ocjeni da li je
poslodavac imao pravo zahtijevati od zaposlenika takvo ponaanje, sud bi trebao cijeniti sve konkretne okolnosti
sluaja, odnosno cijeniti poslovne interese poslodavca, kao i dostojanstvo zaposlenika.

15.5. Program zbrinjavanja vika zaposlenika


Ako kod poslodavca doe do odreenih promjena usljed ekonomskih, organizacijskih ili tehnikih razloga, to e
imati za posljedicu viak zaposlenih, poslodavac je obavezan izraditi program zbrinjavanja vika zaposlenika.
Ova obaveza odnosi se na poslodavca koji zapoljava vie od 15 zaposlenika i koji, u roku od est mjeseci,
ima namjeru, usljed ekonomskih, organizacijskih ili tehnikih razloga, otkazati ugovor o radu najmanje peterici
zaposlenika.
Program zbrinjavanja vika zaposlenika sadri, naroito:
- razloge nastanka vika zaposlenika;
- broj i kategoriju zaposlenika koji e se pojaviti kao viak;
- mogunost promjene u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja vika zaposlenika;
- mogunost zapoljavanja zaposlenika na druge poslove;
- mogunost pronalaenja zaposlenja kod drugog poslodavca;
- mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije zaposlenika;
- mogunost skraivanja radnog vremena.

15.6. Otpremnina
Zaposlenik, koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac
otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu. U ovom sluaju, pravo na otpremninu ima zaposlenik koji
kod poslodavca ima najmanje dvije godine neprekidnog rada. Otpremnina se utvruje kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu i to u ovisnosti o duini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod tog poslodavca.
Otpremnina ne moe biti manja od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene zaposleniku u posljednja
tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa i to za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Pravo na
otpremninu ne moe ostvariti zaposlenik kojem je poslodavac otkazao ugovor o radu zbog krenja obaveza
iz radnog odnosa, ili zbog neispunjenja obaveza iz ugovora o radu. Otpremnina, koja se utvruje kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu, moe biti i vea od jedne treine isplaene plae, to e ovisiti o ekonomskoj
moi poslodavca i postignutog dogovora strana u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora. Nain, uvjeti
i rokovi isplate otpremnine, bilo u novanom vidu, ili na drugi nain, utvruju se pismenim ugovorom izmeu
zaposlenika i poslodavca.

40
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 17

U kojim sluajevima kola otkazuje ugovor o radu:


1. Uz propisani otkazni rok;
2. Bez obaveze potivanja propisanog otkaznog roka.

Uz propisan Bez obaveze potivanja


otkazni rok propisanog otkaznog roka

Neobavjetavanjem kole da je nastavnik privremeno nesposoban za


posao u roku od tri dana

Kada doe do smanjenja broja odjeljenja

Gubljenjem sposobnosti za obavljanje


odgojno-obrazovnog rada

Zbog fizikog kanjavanja uenika

Zloupotrebom prava koritenja bolovanja

Zbog estog kanjenja na sate i naputanja sati prije zavretka

Zbog izmjena nastavnog plana i programa

Zbog izostajanja sa posla neopravdano tri dana uzastopno, ili pet dana u
toku kalendarske godine

Zbog organizacijskih promjena u koli

Zbog dolaska na nastavu u pijanom stanju

Svaki uesnik obuke popunjava tabelu, a zatim uporeuje svoje odgovore sa svojim parom. Nakon toga se vodi
plenarna diskusija.
Vrijeme za izvoenje vjebe je 15 minuta.

16. Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa

16.1. Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa


Poslodavac (bilo da je pravna ili fizika osoba) je osoba ovlatena za odluivanje o pravima i obavezama
zaposlenika, u skladu sa statutom ili aktom o osnivanju. Poslodavac svoje ovlasti za donoenje odluka moe
prenijeti na drugu osobu.
Zaposlenik moe svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati kod poslodavca, pred nadlenim sudom. Za razliku od
dosadanjih propisa, Zakon o radu vie ne propisuje pravo na zatitu onih osoba koje smatraju da je povrijeen
postupak za izbor prijavljenih kandidata po oglasu, odnosno konkursu. Miljenje je da takve osobe zatitu svojih
prava mogu ostvariti pred nadlenim sudom.
41
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

16.2. Zatita prava iz radnog odnosa


Zaposlenik, koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moe, u roku od 15 dana
od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava,
zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Ako poslodavac, u roku od 15 dana od dana dostavljanja
zahtjeva zaposlenika koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, ne udovolji tom
zahtjevu, zaposlenik moe, u daljem roku od 15 dana, traiti zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe se predvidjeti postupak mirnog rjeavanja radnog spora, u
kom sluaju rok od 15 dana za podnoenje zahtjeva sudu, tee od dana okonanja tog postupka.
Propust zaposlenika da zahtijeva naknadu tete ili drugo novano potraivanje iz radnog odnosa u Zakonom
propisanim rokovima, nema za posljedicu gubitak prava na to potraivanje. Za razliku od dosadanjih propisa
iz ove oblasti, kada se protiv odluke nadlenog organa mogao uloiti i prigovor na donesenu odluku, sada
zaposlenik poslodavcu upuuje samo zahtjev za ostvarivanje odreenog prava. To znai da Zakon o radu vie
ne predvia prigovor, kao pravni lijek protiv odluke poslodavca. Iako o tome nema izriite odredbe, smatra se da
zahtjev za zatitu prava ima suspenzivno djelovanje, odnosno da zadrava izvrenje.

16.3. Prava zastupnika i funkcionera


Zaposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dunosti, u organe Bosne i Hercegovine,
Federacije Bosne i Hercegovine, organe kantona, grada i opine i zaposleniku izabranom na profesionalnu
funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najdue etiri godine od
dana izbora, odnosno imenovanja.

17. Pravilnik o radu

Poslodavac, koji zapoljava vie od 15 zaposlenika, donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju
plae, organizacija rada i druga pitanja znaajna za zaposlenika i poslodavca. O donoenju pravilnika o radu
poslodavac se obavezno konsultira sa vijeem zaposlenika, odnosno sindikatom. Pravilnik se objavljuje na
oglasnoj ploi poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Vijee zaposlenika, odnosno sindikalni povjerenik, moe od nadlenog suda zatraiti da nezakonit pravilnik o
radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeim.
Predmet ureivanja u pravilniku o radu naroito mogu biti:
a. plaa, dodaci na plau, periodi isplate plaa;
b. radno vrijeme i raspored radnog vremena;
c. trajanje godinjeg odmora, odnosno nain odreivanja trajanja godinjeg odmora;
d. nain ureivanja otkaznih rokova;
e. posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa;
f. nain osposobljavanja pripravnika za samostalan rad i polaganje strunog ispita;
g. poslovi na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih
utjecaja, te trajanje radnog vremena na tim poslovima;
h. naknada plae za period u kojem zaposlenik ne radi zbog opravdanih razloga;
i. tete i iznosi naknade tete, i dr.
Polazei od utvrene potpune slobode u kolektivnom pregovaranju i zakljuivanju kolektivnih ugovora, mogue
je da kolektivni ugovori ne budu zakljueni, zbog ega smatramo znaajnom utvrenu obavezu donoenja
pravilnika o radu.

18. Uee zaposlenika u odluivanju vijee zaposlenika

Zaposlenici kod poslodavca, koji redovno zapoljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo formirati vijee
zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa. Ako kod poslodavca nije
formirano vijee zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlasti koje se odnose na ovlasti vijea zaposlenika. Uee

42
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

zaposlenika u rjeavanju pitanja vezanih za njihova ekonomska i socijalna prava i interese, koja proizilaze iz
radnog odnosa kod poslodavca, novina je u sistemu radnih odnosa. Vijee zaposlenika formira se na zahtjev
najmanje 20% zaposlenika ili sindikata.

19. Kolektivni ugovori

Polazei od dobrovoljnosti u zakljuivanju kolektivnih ugovora, strane u njihovom zakljuivanju slobodno


odluuju na kojem nivou e zakljuiti kolektivni ugovor. Prema tome, kolektivni ugovor moe se zakljuiti za
teritorij Federacije Bosne i Hercegovine (bilo opi, bilo za djelatnost), za podruje kantona, jednog ili vie
poslodavaca.
Na strani zaposlenika kod zakljuivanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat ili vie sindikata, a na strani
poslodavca moe biti poslodavac, vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca.
Do formiranja udruenja poslodavaca, na strani poslodavca kod zakljuivanja kolektivnog ugovora, moe biti
Vlada Federacije BiH, odnosno vlada kantona.
Kolektivni ugovor moe biti zakljuen na neodreeno ili odreeno vrijeme, i to u pismenoj formi. Nakon isteka
roka na koji je zakljuen, kolektivni ugovor primjenjivat e se do zakljuivanja novog kolektivnog ugovora.
Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana koje su ga zakljuile, te prava i obaveze iz radnog
odnosa ili u vezi sa radnim odnosima. Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku kolektivnog
pregovaranja, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova.
Kolektivni ugovor obavezan je za strane koje su ga zakljuile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.
Ako poslodavac nije uestvovao u zakljuivanju kolektivnog ugovora, ili nije lan udruenja poslodavaca koje
je zakljuilo kolektivni ugovor, takvog poslodavca kolektivni ugovor ne obavezuje. Postoji izuzetak, i to u sluaju
da federalni ministar, nadlean za oblast rada, proiri primjenu kolektivnog ugovora i na poslodavce koji nisu
uestvovali u njegovom zakljuivanju.
Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog ugovora, federalni ministar obavezan je zatraiti
miljenje sindikata, poslodavca ili vie poslodavaca, odnosno udruenja poslodavaca, na koje se kolektivni
ugovor proiruje. Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain utvren za njezino
donoenje. Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora treba biti objavljena u Slubenim novinama
Federacije BiH.
U Zeniko-dobojskom kantonu zakljueni su sporazumi izmeu Vlade Zeniko-dobojskog kantona i Saveza
samostalnih sindikata BiH-Kantonalni odbor Zeniko-dobojskog kantona, Sindikata srednjeg i osnovnog
obrazovanja o utvrivanju visine najnie neto plae, visine naknade za ishranu za vrijeme rada (topli obrok) i
visine naknade za koritenje godinjeg odmora (regres) za 2008. godinu dravnih slubenika i namjetenika
zaposlenih u kantonalnim organima uprave, strunim slubama i drugim slubama organa zakonodavne
vlasti, organima izvrne vlasti, organima sudske vlasti, tuilatvu, pravobranilatvu, sudovima za prekraje,
Ministarstvu unutarnjih poslova i svih zaposlenika u javnim ustanovama koje se finansiraju iz budeta Zeniko-
dobojskog kantona.

20. Mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova

20.1. Mirenje
U sluaju spora o zakljuivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog
slinog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog
rjeavanja spora, provodi se postupak mirenja. Mirenje provodi mirovno vijee. S obzirom na to da je utemeljen
sistem dobrovoljnosti u zakljuivanju kolektivnih ugovora, sindikat, kao predstavnik zaposlenika, moe samo
primjenom industrijske akcije (naprimjer, trajkom) prisiliti poslodavca na zakljuivanje kolektivnog ugovora,
njegovu izmjenu, kao i dopunu, i drugog slinog ekonomskog spora, vezano za kolektivni ugovor. Meutim,
kako trajkovi i ostale industrijske akcije imaju najee tetne posljedice za odnose izmeu zaposlenika i
poslodavca, odnosno iz njih mogu proizii i velike tete za strane u sporu, pa i ire, predvieno je mirenje strana
u sporu.

43
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Mirovno vijee moe biti formirano za teritorij Federacije BiH, odnosno za podruje kantona.
Mirovno vijee za teritorij Federacije BiH sastoji se od tri lana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i
predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvruje federalni ministar, a formira se za period od dvije
godine.
Postupak mirenja ima sve karakteristike postupka posredovanja, jer pretpostavlja vrlo aktivnu ulogu mirovnog
vijea u rjeavanju nastalog spora.
Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i
djelovanje kolektivnog ugovora. O ishodu i rezultatima mirenja, strane u sporu obavjetava, u roku od tri dana od
dana zavretka mirenja, federalno ministarstvo, odnosno nadleni organ kantona. Odluka o sporu u potpunosti je
preputena stranama u sporu.

20.2. Arbitraa
Rjeavanje kolektivnog radnog spora moe se povjeriti i arbitrai. To je, meutim, samo mogunost, ali ne i
obaveza. U suprotnom, rjeavanje spora putem trajka ili drugom industrijskom akcijom, bilo bi onemogueno.
To znai da se arbitrano rjeavanje spora moe provesti samo u sluaju da se strane u sporu dobrovoljno na to
odlue. Kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana ureuje se imenovanje arbitrae i arbitranog vijea, kao i
druga pitanja u vezi sa arbitraom.
Arbitraa zasniva svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru, kao i na pravinosti. Arbitrana
odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue drugaije. Protiv arbitrane odluke, alba nije
doputena. Arbitrana odluka ima pravnu snagu i djelovanje kolektivnog ugovora.

21. trajk

Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga radi zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i
interesa svojih lanova. trajk moe biti organiziran samo u skladu sa Zakonom o trajku, pravilima sindikata
o trajku i kolektivnim ugovorom. trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja, predvienog
Zakonom o radu, odnosno prije provedbe drugog postupka mirnog rjeavanja spora, o kojem su se strane
sporazumjele.

44
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

KOMUNIKACIJA

1. Komunikacija

Zato i s kim komuniciramo?


Kako da budemo pristupani tokom procesa komunikacije?
Kako da ostavimo upeatljiv utisak na druge?
Razlika izmeu informiranja i komuniciranja?
Koji su elementi komunikacijskog ciklusa?
Koji su alati interne i eksterne komunikacije?
Koja su pravila za uspjenu komunikaciju?
Koji su preduvjeti za dobar medijski nastup?
Man kann nicht nicht kommunizieren (Nemogue je ne komunicirati), isticao je Paul Watzlawick, poznati
austrijski komunikolog. Komuniciranje omoguava ljudima sporazumijevanje, zajedniki ivot, a to je uvjet
nastanka i opstanka drutva.
Komunikacija je dvosmjerni tok informacija, u kojem primalac razumije poruku na isti nain kako je poiljalac
namjeravao.
U praksi se esto za komuniciranje koristi termin informiranje. Moramo napraviti razliku izmeu ova dva termina.

Informiranje je jednosmjeran proces (pruili ste informaciju i ne analizirate/ne ujete da li je ona od javnosti
(primaoca) prihvaena).

Komuniciranje je dvosmjeran proces, jer poslije odailjanja svoje poruke, vi imate reakciju (povratnu spregu),
javnost (primalac) je reagirala.

Na osnovu reakcija, vi dalje planirate svoje akcije prema javnosti (primalac), i taj proces se kontinuirano
nastavlja (komunikacijski ciklus).

INFORMIRANJE KOMUNICIRANJE

Poiljalac Poiljalac

Poruka Poruka

Javnost Javnost

45
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Svaki komunikacijski ciklus obuhvata:


1. Poiljaoca
2. Poruku
3. Kanal
4. Primaoca
5. Povratnu reakciju

Komunikacijski ciklus

Na komunikaciju moemo gledati kao na sredstvo povezivanja ljudi u organizaciji na ostvarenju zajednikog cilja.
Ciljevi komunikacije su:
Da utjee;
Da informira;
Da izrazi osjeaje.
Komunikacija je uzrok i posljedica mnogih interakcija meu ljudima, naprimjer nesporazuma, te njegovo
rjeavanje razgovorom.
Zato je potrebno neprestano raditi na razvoju komunikacijskih vjetina, jer je:
1. Otvorena komunikacija jedna od prvih dimenzija znaajnih za uspjeh u organizaciji;
2. Prisutna kod svakog ovjeka u 75% vremena svakog dana;
3. Prilika da se povea ili smanji samopotovanje;
4. Paljivo sluanje klju efektivnog menadmenta;
5. Od pozitivnog utjecaja na motivaciju zaposlenih.
Prema nainu saopavanja znaenja, komunikacija moe biti verbalna i neverbalna.

Verbalna komunikacija je proces prenoenja znaenja rijeima, bilo u usmenom ili pismenom obliku.
Neverbalna komunikacija je prenoenje znaenja u direktnom kontaktu, svim sredstvima koja nisu verbalna. Izraz
lica, pokreti tijela i ton glasa, sve su to sredstva komunikacije, ija znaenja su zasnovana na odreenoj kulturi.
Naprimjer, u Bugarskoj, klimanje glavom lijevo-desno znai da, umjesto ne.
U neverbalnu komunikaciju ubrajamo:
- kontakt oima - meusobni poloaj
- tjelesni kontakt - lini prostor
- izraz lica - kretnje

Verbalnim nainom uglavnom prenosimo informacije, a neverbalnim stavove i emocionalni odnos prema
informacijama koje primamo, ili iskazujemo odnos prema osobi s kojom komuniciramo. Neverbalna
komunikacija je razmjena informacija i znaenja kroz mimiku lica, gestove i pokrete tijela. Neverbalna ponaanja
slue nam za donoenje zakljuaka o dvjema glavnim vrstama odnosa meu ljudima: sklonosti (ili svianju) i
moi (statusu ili dominaciji u drutvenom ivotu). Lice, gestovi i dranje tijela koriste se da dopune nae iskaze,
ali i kao nain da se neto kae. Mogu se koristiti za alu, izraavanje ironije ili sumnjiavosti.

46
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Utisci, koje neverbalno i esto nemarno koristimo i prenosimo, pokazuju da ono to kaemo nije uvijek i ono to
mislimo. Naprimjer, znojenje, vrpoljenje ili brzo skretanje pogleda, mogu ukazati na to da je osoba neiskrena.
Zbog toga, koristimo izraze lica i pokrete tijela drugih ljudi, kako bismo dopunili znaenje njihovih verbalnih
izraza, ali i obratili panju na vlastitu neverbalnu komunikaciju, kako drugima ne bismo slali pogrene poruke.

VJEBA 18

Ova vjeba ima za cilj da spoznamo i osjetimo naa osjeanja, izraena na neverbalni nain.

Uesnici se dijele u tri grupe, po etiri lana.


Zadatak grupe:

1. Definirati problem iz primjera 1, 2 i 3


2. Navesti prijedloge za rjeenje problema

Za rad u grupi imate 5 minuta.


Vrijeme za prezentaciju rada jedne grupe je 5 minuta.

Primjer 1.
1) Dva uenika ue, a u pozadini se uje zvuk sa radija. Jedan od njih najednom duboko uzdahne, zatim
pokupi knjige i otri u svoju sobu. Po vaem miljenju, koja su osjeanja obuzela ovu osobu?
Primjer 2.
2) Grupa nastavnika je ivo diskutirala o nekom od pitanja, kad odjednom jedan njen lan, bez rijei i bilo
kakvog izraza, odlui promijeniti predmet diskusije? ta je, po vaem miljenju, u tom trenutku mogao
osjeati?
Primjer 3.
3) Nekoliko lanova kolskog odbora neobavezno je askalo poslije sastanka. Kako se razgovor razvijao,
jedan od njih je poeo lupkati nogom o pod, lomiti prste i protezati se u svojoj stolici. ta je ova osoba
mogla osjeati u tom trenutku?
Informacije koje svakodnevno dobijamo, potjeu od naeg blieg i daljeg okruenja, kao i to komuniciramo sa
bliim i daljim okruenjem. Zato razlikujemo internu i eksternu komunikaciju.

VJEBA 19

Ova vjeba ima za cilj da spoznamo izvore informacija, ciljne grupe kojima prosljeujemo informacije i nain na
koji primamo/aljemo informacije.

47
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Zadatak:
1. Svaki uesnik obuke popunjava tabelu navedenu u donjem dijelu teksta.
2. Nakon toga, svaki uesnik ispisuje na samoljepljive papirie podatke iz tabele i lijepi ih u zajedniku
tabelu (na flip chart). Voditelj obuke grupira papirie (po izvoru informacija, nainu dobijanja, ciljnim
grupama kojima se prosljeuju informacije i nain na koji se to ini).
Vrijeme za individualni rad je 5 minuta, a vrijeme za diskusiju je 5 minuta.

Od koga dobijate Na koji nain Kome prosljeujete Na koji nain


informacije u koli? (pismeno, usmeno)? informacije u koli? (pismeno, usmeno)?

Na osnovu uraene vjebe moemo zakljuiti da smo i primaoci i poiljaoci razliitih informacija u razliitim
oblicima.
Izvor informacija za lanove kolskog odbora mogu biti:
- Direktor;
- ostali lanovi kolskog odbora;
- vijee roditelja;
- vijee uenika;
- sindikat;
- mediji;
- lokalna zajednica;
- osniva;
- inspekcije.
Informacije kolski odbor dobija u pismenom (izvjetaji, prigovori, albe, izjave, fotografije, dijagrami, i dr.) i
usmenom obliku (usmene izjave, prezentacije, diskusije, i dr.). Takoer, informacije (prvenstveno emotivne
reakcije i odnos) kolski odbor dobija i na neverbalni nain, naprimjer, na sastancima sa: direktorom,
predstavnicima medija, roditeljima, uenicima, i dr.
Kao poiljaoci informacija, lanovi kolskog odbora prosljeuju informacije ciljnim grupama od kojih, uglavnom,
i dobijaju informacije. Takoer, svoj odnos i emocije prema nekim pitanjima i temama, lanovi kolskog odbora
mogu iznijeti na neverbalni nain (izraz lica, meusobni poloaj uesnika sastanka, kretnje).
Dakle, informacije u komunikacijskom procesu su dobijene ili usmjerene ka naem bliem i daljem okruenju.
Zato razlikujemo internu i eksternu komunikaciju.
Interna komunikacija je komunikacija izmeu ljudi koji zajedno ine organizaciju (nastavnici, uenici, kolski
odbor, vijee uenika, vijee roditelja), ili izmeu odjela jedne organizacije (izmeu nastavnika i uenika) ili
izmeu uprave i lanstva (kolski odbor nastavnici). U mnogim dravama, interna komunikacija danas se
smatra jednim od najvanijih sredstava za voenje organizacije (kole).
Mehanizmi interne komunikacije:
Oglasna ploa
Sastanci
Intranet
Zajedniki dogaaji
Eksterna komunikacija je komunikacija izmeu organizacije (kole) i njene okoline (roditelji, lokalna zajednica,
osniva, mediji, nevladine organizacije, i dr.), koja utjee na nju i o kojoj ovisi. Cilj eksterne komunikacije je
izgraditi ili unaprijediti odnose s njima radi unapreenja poslovanja, odnosno da kola zna kako okolina die i da
ona die s njom.
48
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Mehanizmi eksterne komunikacije:


Konferencije za medije
Izjave za medije
Posjete novinara
Publikacije
Godinji izvjetaj
Internet
Organizacija dogaaja
Aktivnost unutar grupe nije mogua bez komunikacije, jer ne mogu biti provedene koordinacija i promjena. Svrha
komunikacije u organizaciji je provesti promjenu usmjeriti akcije u cilju dobrobiti organizacije (kole). Najvaniji
moment u svakoj komunikaciji je priprema za odailjanje/primanje poruke, koja zahtijeva prikupljanje podataka.
Analiza situacije od izuzetnog je znaaja i ona treba sadravati odgovore na pitanja:
1. KO?
2. KOLIKO?
3. KADA?
4. GDJE?
5. ZATO? S KOJIM CILJEM?

Informacije u suvremenoj koli moraju tei bre nego ikada.


U uspjenoj koli razlikujemo nekoliko pravaca odvijanja komunikacije:
HORIZONTALNO na istom nivou u organizaciji komunikacija izmeu lanova razliitih odjela ili
suradnika u odjelu (komunikacija izmeu uenika, izmeu nastavnika, izmeu lanova kolskog
odbora).
VERTIKALNO ODOZGO PREMA DOLJE (komunikacija izmeu direktora i zaposlenika, izmeu
kolskog odbora i zaposlenika, izmeu kolskog odbora i direktora) - uputstva za rad, davanje zadataka
i njihova povezanost s ostalim zadacima, povratne informacije o efikasnosti.
VERTIKALNO ODOZDO PREMA GORE prijedlozi za poboljanje radnih procesa; informacije
o napretku i postizanju ciljeva; molbe za pomo, pojedine reakcije na rad (komunikacija izmeu
zaposlenika i direktora, izmeu zaposlenika i kolskog odbora)
Problem u komunikaciji u koli moe predstavljati: koliina i vrsta informacija, nain slanja i dobijanja
informacija, ciljna grupa.
U modernom komuniciranju, osoba koja prezentira poruku mora biti pripremljena da ukljui sluaoca u svoju
poruku. Zbog toga je vano da utvrdimo ciljnu grupu ili formuliramo poruku u formi (jeziku, formatu) koja je
odgovarajua za tu grupu. Istu informaciju ne moemo na isti nain prezentirati, naprimjer nastavnicima i
uenicima, jer moramo voditi rauna o: njihovoj starosnoj dobi, obrazovanju, i dr. Interesi i miljenje primalaca
poruke su centralni, a ne interesi i pogledi osobe koja prezentira.

VJEBA 20

Cilj vjebe je da spoznamo kvalitet komunikacije u koli i planiramo njeno unapreenje.


Uesnici se dijele u dvije grupe, po est lanova.
Za rad u grupi imate 20 minuta.
Vrijeme za prezentaciju rada jedne grupe je 5 minuta.
Nakon prezentacija slijedi diskusija uesnika (plenarno).
49
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Zadatak grupe:
Metod koji emo koristiti zove se SWOT analiza, i slui za utvrivanje snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji, sa
kojima se kola suoava u pogledu komunikacije.
SWOT analiza obino podrazumijeva analizu i internog (snage i slabosti) i eksternog okruenja (mogunosti i
prijetnje).

Snage Slabosti

Mogunosti Prijetnje

U dananjem vremenu, veliki broj informacija, kao i mogunost da se preskae s izvora na izvor, moe utjecati
na brzo opadanje koncentracije, zbog ega trebamo, u svojim porukama, biti kratki i jasni. Dakle, treba znati ono
ta se hoe kazati i onda to uiniti na to je mogue krai nain. Ovo je veoma vano i moe se initi da je to
prirodno oigledno. Ipak, postoji mnogo ljudi koji ponu govoriti, a da nisu prethodno pravilno formulirali poruku
koju ele dati. Tako rizikuju da se utope u nebitnim i sporednim stvarima. Sr poruke treba se sastojati od jedne
do dvije reenice koje formiraju temu poruke u cjelini. Centralna poruka je kratka, ali treba biti sposoban
satima je proirivati, ukoliko je potrebno.
Dobra centralna poruka e biti:
- Pozitivna, tj. prije za neto nego protiv neega;
- Prije usmjerena na pronalaenje konkretnog rjeenja, nego na sam problem kao takav;
- Posmatra unaprijed, tj. prije da se odnosi na budunost, nego da se utapa u retorici prolosti i
dogme;
- Usmjerena je ka afirmativnim aktivnostima.
Neka osnovna pravila za uspjenu komunikaciju:
- Okrenuti se stvarnim potrebama i interesima vae ciljne grupe, a ne svojim linim;
- Traiti samo male korake za unapreenje;
- Imati na umu da e vaa poruka biti uvjerljivija ako se prezentira od strane nekoga s kim se grupa
moe poistovjetiti, i ako je sama poruka prezentirana prikladnim izrazima;
- Rei istinu i samo ono u to i sami vjerujete.

50
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Nekoliko je naina za unapreenje line komunikacije u razliitim uvjetima:


- Imati jasno i precizno definirane ciljeve, koji se ele postii linom komunikacijom;
- Vano je biti motiviran za uspjenu komunikaciju, jer motivirane osobe mnogo bolje aktiviraju svoje
komunikacijske sposobnosti i druge potencijale;
- Potrebno je odravati odgovarajui nivo motivacije za due vrijeme i imati stalno u vidu postavljene
komunikacijske ciljeve;
- Samo uz odgovarajue znanje, vjetine i motivaciju bit e mogue uspjeno voditi komunikaciju sa
drugima.
Ako se u komuniciranju pojavi neki problem, obavezno ga treba:
- Utvrditi i definirati, ne bjeati od njega;
- Promisliti;
- Rijeiti ga.
Zato dolazi do nerazumijevanja?
Nerazumljivo prenesena poruka terminoloki problem;
Sukob vie ideja neusredsrijeeno miljenje;
Previe informacija preoptereenost;
Nedostatak informacija;
Nerazumijevanje ili pogreno razumijevanje poruke;
Nepoznavanje sugovornika;
Buka, ometanje;
Odsutnost, dekoncentriranost;
Namjerna dezinformacija;
Preuivanje, zatakavanje nesporazuma.
Dobar odnos sa sugovornicima moe se ostvariti:
- Sluanjem sugovornika i svjesnim pravljenjem pauze u toku govora;
- Primjenom metode unakrsnih pitanja;
- Ignoriranjem linog momenta i zanemarivanjem pretjerano emocionalnog reagiranja (u sluaju
agresivnog klijenta);
- Primjenom mirnog, centralnog, sigurnog tona;
- Aktivnim odnosom, bez povlaenja, radi izgraivanja solidnog poslovnog kontakta;
- Sigurnim nastupom, koji se ogleda u dranju tijela (ravna kima), gledanju sugovornika ravno u oi,
smirenim i sigurnim pokretima, odmjerenom kretanju u prostoru;
- Analizom usporedbom argumenata ZA i PROTIV;
- Postizanjem dogovora ili kompromisa.
Bez obzira na poslove koje obavlja, svaki ovjek moe biti pozvan od predstavnika medija da da izjavu o
bilo kojoj temi, kao naprimjer, u anketi. Za kratko vrijeme neophodno je smisliti izjavu koja e prenijeti stav ili
miljenje osobe, a za dobar prijenos poruke i ostvarivanje potpune komunikacije neophodno je znanje i vjeba.
Kao lan kolskog odbora bit ete u prilici da se obratite u medijima razliitim povodom (rezultati godinjeg
programa rada kole, informacije sa sastanka kolskog odbora na kojem su donesene znaajne odluke
naprimjer, izbor direktora) i za taj nastup se treba pripremiti.

51
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Nekoliko praktinih savjeta za nastup u medijima:


1. Unaprijed saznajte ko e voditi intervju, ta on zna o temi razgovora, koje posebne interese ima, ta
eli postii intervjuom.
2. Planirajte ta ete rei prilikom intervjua i pobrinite se da to kaete.
3. Koristite humor u odreenoj mjeri i podrite svoje stavove prijatnim i pozitivnim rijeima.
4. Nikad ne koristite tehnike izraze i kompliciran jezik kao ni duge reenice.
5. Nikad ne koristite ironiju!
6. Ne budite arogantni ak ni kad vam postave jednostavna pitanja.
7. Kad nemate odgovor, recite to ne pokuavajte izmiljati odgovore ionako ete biti otkriveni i
izgubit ete povjerenje publike.
8. Dugi odgovori umaraju i iritiraju publiku.
9. Ponite svoje odgovore ponekad ponavljajui novinarevo pitanje.
10. Mislite na odjeu koju nosite, kad ste u TV programu: nita upadno (nakit, sat), prugasto ili areno!
Nikad ne nosite crno-bijelo odijelo, niti bijele arape!
11. Doite na vrijeme za zakazani intervju, kako biste dogovorili pitanja i osjetili atmosferu.
12. Prilikom obraanja u TV programu morate govoriti polako, u kratkim reenicama, gledati u voditelja,
misliti na govor tijela. (Pazite da se ne ljuljate na stolici!). U radioprogramu morate ubrzati, ako govorite
sporo.
13. Ne dopustite da vas voditelj prekida.
14. Ponavljajte u toku intervjua nekoliko puta ono to elite rei (svoju poruku)!
15. Ponesite uvijek sa sobom listu svega to elite rei u suprotnom postoji rizik da zaboravite neto
vano!
16. Vodite rauna o tome ko je publika kojoj se obraate!
17. Budite uvijek dobro pripremljeni znanjem o predmetu razgovora sebe i ostale uesnike doivljavajte
ozbiljno.

VJEBA 21

Ova vjeba ima za cilj da spoznamo dobre i loe strane medijskog nastupa, odnosno da napravimo vlastitu
procjenu uspjenosti.
Zadatak:
Svaki uesnik e pripremiti dvominutnu izjavu za medije o zakljucima sa posljednjeg sastanka kolskog odbora.
Priprema e trajati 10 minuta, a onda svaki uesnik, pred kamerama, saopava izjavu, vodei rauna o:
- sadraju izjave
- vremenu (2 minute)
- centralnoj poruci
- poloaju tijela
Nakon snimanja svih medijskih izjava, slijedi njihova reprodukcija i komentiranje dobrih i loih taaka medijskog
istupa. Uesnici obuke ocjenjuju svakog uesnika, popunjavajui obrazac, koji stavljaju u kovertu s imenom
uesnika.
52
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

1. Ocijenite prezentaciju kao cjelinu 1 (najloije) 2 3 4 5 (najbolje)

2. Ocijenite konciznost prezentacije 1 2 3 4 5

3. Ocijenite sadraj prezentacije 1 2 3 4 5

4. Ocijenite vizualni efekt prezentacije 1 2 3 4 5

5. Ocijenite dranje prezentatora 1 2 3 4 5

6. Ocijenite glasnost i lakou razumijevanja prezentatora 1 2 3 4 5

7. Ocijenite stil i pribranost prezentatora 1 2 3 4 5

Ocijenite neverbalnu komunikaciju prezentatora s


8. 1 2 3 4 5
publikom

VJEBA 22

Ova vjeba ima za cilj da spoznamo dobre i loe strane nae komunikacije sa drugim ljudima.
Svaki uesnik e izabrati iz svakog para izjava onu izjavu koja vie odgovara njegovoj linosti. Nijedan par izjava
meusobno se ne iskljuuje. Izbor treba napraviti to je mogue spontanije. Nema pogrenih odgovora.
Vrijeme za popunjavanje upitnika je 10 minuta.

1. Volim akciju.
2. Problemima pristupam sistematino.
3. Vjerujem da su timovi djelotvorniji od pojedinaca.
4. Veoma uivam u inovacijama.
5. Vie me interesira budunost nego prolost.
6. Volim raditi s ljudima.
7. Volim prisustvovati dobro organiziranim grupnim sastancima.
8. Rokovi su mi veoma vani.
9. Ne podnosim odugovlaenje.
10. Vjerujem da nove ideje moraju prvo biti testirane, pa tek onda primijenjene.
11. Uivam u stimulaciji koju mi prua uzajamni rad sa drugima.
12. Uvijek tragam za novim mogunostima.
13. elim postaviti svoje vlastite ciljeve.
14. Kada neto zaponem, radim do kraja na tome.
15. U osnovi, pokuavam razumjeti osjeanja drugih ljudi.
16. Nastojim stvoriti izazove za ljude oko mene.
17. Radujem se kada dobijem povratnu informaciju za ono to radim.
18. Smatram da je pristup korak po korak veoma djelotvoran.

53
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

19. Mislim da mogu dobro proitati druge osobe.


20. Volim kreativno rjeavanje problema.
21. Predviam i planiram sve svoje vrijeme.
22. Obraam panju na potrebe drugih.
23. Planiram, jer je planiranje klju uspjeha.
24. Postajem nestrpljiv ako moram dugo razmiljati.
25. Ostajem smiren i pod pritiskom.
26. Veoma cijenim iskustvo.
27. Sluam druge osobe.
28. Ljudi kau da brzo razmiljam.
29. Suradnja je za mene kljuna rije.
30. Koristim se logikim metodama u provjeri varijanti rjeenja.
31. Volim raditi na nekoliko projekata istovremeno.
32. Stalno postavljam pitanja sam sebi.
33. Uim radei.
34. Vjerujem da razum vlada mojim srcem.
35. Mogu predvidjeti kako e se drugi ponaati u odreenoj situaciji.
36. Ne volim detalje.
37. Smatram da bi analiza uvijek trebala prethoditi akciji.
38. Mogu procijeniti klimu u grupi.
39. Sklon sam neizvravanju zapoetih poslova.
40. Smatram da sam odluan.
41. Traim zadatke koji mi predstavljaju izazov.
42. Oslanjam se na posmatranja i podatke.
43. Mogu otvoreno izraziti svoja osjeanja.
44. Volim dizajnirati nove projekte.
45. Volim itati.
46. Smatram da drugima olakavam rad.
47. Volim se koncentrirati na jedan zadatak u datom trenutku.
48. Volim postizati rezultate.
49. Uivam u uenju o drugima.
50. Volim raznovrsnost.
51. Smatram da injenice govore same za sebe.
52. Koristim matu to je mogue vie.
53. Nestrpljiv sam kada moram raditi na dugim sporim zadacima.
54. Moj mozak nikada ne prestaje sa radom.
55. Kljune odluke se moraju paljivo donositi.
56. Snano vjerujem da ljudi trebaju jedni druge, kako bi obavili posao.
57. Obino donosim odluke bez previe razmiljanja.
58. Smatram da emocije stvaraju probleme.
59. Volim kada me drugi vole.
60. Brzo zakljuujem.
61. Svoje ideje isprobavam na drugima.
62. Vjerujem u nauni pristup.

54
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

63. Volim kada su poslovi obavljeni.


64. Smatram da su dobri odnosi bitni.
65. Impulsivan sam.
66. Prihvatam razlike kod drugih ljudi.
67. Komunikacija sa ljudima vrijedna je sama po sebi.
68. Volim biti intelektualno stimuliran.
69. Volim organizirati.
70. Obino skaem sa jednog zadatka na drugi.
71. Razgovor i rad sa ljudima je kreativan in.
72. Ostvarenje svojih potencijala za mene je kljuna rije.
73. Volim se igrati s idejama.
74. Ne volim gubiti svoje vrijeme.
75. Volim raditi ono u emu sam dobar.
76. Uim radei sa drugima.
77. Smatram da su apstraktni pojmovi interesantni i ugodni.
78. Strpljiv sam kada radim sa detaljima.
79. Volim kratke i tane izjave.
80. Vjerujem u sebe.

Rezultat:
Zaokruite stavke (brojeve) koje ste izabrali i saberite ih. Maksimalan broj bodova po stilu (karakteristici) je 20.
Va ukupni zbir bodova za sva etiri stila trebao bi biti 40.

Stil 1 1-8-9-13-17-24-26-31-33-40-41-48-50-53-57-63-65-70-74-79 _________________(20)

Stil 2 2-7-10-14-18-23-25-30-34-37-42-47-51-55-58-62-66-69-75-78 ________________ (20)

Stil 3 3-6-11-15-19-22-27-29-35-38-43-46-49-56-59-64-67-71-76-80 ________________ (20)

Stil 4 4-5-12-16-20-21-28-32-36-39-44-45-52-54-60-61-68-72-73-77 ________________(20)

55
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

STILOVI KOMUNIKACIJE (OPIS GLAVNIH KARAKTERISTIKA)

Stilovi/oznake Sadraj/Govore o... Proces/Oni su...

AKCIJA (A) rezultatima odgovornosti Pragmatini


objektivnosti povratnoj inform. Direktni
izvoenju iskustvu Nestrpljivi
produktivnosti izazovima Odluni
efikasnosti dostignuima Brzi
napredovanju promjenama Energini
odlukama

PROCES (PR) injenicama Detaljima Sistematini


Proceduri Dokazu Logini
Planiranju Analizi Oslonjeni na injenice
Organiziranju Opservacijama Previe govore
Kontroli Neemotivni
Isprobavanju Oprezni
Testiranju Strpljivi

LJUDI (PE) Ljudima Potrebama Spontani


Motivaciji Samorazvoju Izraajni
Osjetljivosti Svjesnosti Topli
Timskom radu Suradnji Subjektivni
Komunikaciji Vjerovanjima Emocionalni
Emocijama Vrijednostima Perceptivni
Oekivanjima Razumijevanju Osjetljivi
Odnosima Timskim odnosima

IDEJA (I) Konceptima Inovacijama Matoviti


Kreativnosti Novinama u struci Karizmatini
Meuovisnosti Novim putevima Teko ih je razumjeti
Mogunostima Poboljanju Egocentrini
Problemima Metodama Nerealni
Potencijalima Temama Kreativni
Alternativama Puni ideja
Provokativni

STILOVI KOMUNIKACIJE
PRILAGOAVANJE OSTALIM STILOVIMA KOMUNIKACIJE

A. Komunikacija s osobom kojoj je akcija (A) veoma vana:

- Usredsrijedi se najprije na rezultate (na samom poetku iznesi zakljuak)


- Iznesi svoju najbolju preporuku (ne nudi mnogo alternativa)
- Budi to je mogue krai
- Naglasi praktinost svojih ideja
- Koristi vizualnu pomo

56
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

B. Komunikacija s osobom kojoj je proces (PR) veoma vaan:

- Budi precizan (iznesi injenice)


- Organiziraj svoju prezentaciju logikim redoslijedom:
Ranija iskustva, sadanja situacija i rezultat
- Analiziraj svoje preporuke
- Ukljui opcije (uzmi u obzir alternative) sa svim za i protiv
- Ne pouruj osobu kojoj je proces veoma vaan
- Koncipiraj svoj prijedlog

C. Komunikacija s osobom kojoj su vani ljudi (PE):

- Dozvoli malo razgovora (ne zapoinji odmah diskusiju)


- Naglasi odnose izmeu svojih prijedloga i ljudi na koje se prijedlog odnosi
- Pokai kako je ideja dobro funkcionirala u prolosti
- Naznai podrku uglednih ljudi
- Koristi neformalan stil u pisanju

D. Komunikacija s osobom kojoj su ideje (I) veoma vane:

- Ostavi dovoljno vremena za diskusiju


- Nemoj postati nestrpljiv ako osoba pone govoriti o neem nevanom
- Pokuaj vezati temu razgovora sa irim konceptom ili idejama prilikom otvaranja
- Naglasi jedinstvenost ideje ili teme o kojoj govorite
- Naglasi budue vrijednosti ili se vei na djelovanje ideje u budunosti
- Ako piete, pokuajte naglasiti kljune koncepte koji istiu tvoj prijedlog ili preporuku na samom poetku.
Zaponi s opom izjavom i idi prema detaljnim opisima

2. Aktivno sluanje

ta je aktivno sluanje?
Koji su principi aktivnog sluanja?
Kako poboljati vjetinu sluanja?

VJEBA 23

Ova vjeba ima za cilj da provjerimo sposobnost aktivnog sluanja.

Poruka:
Jutros sam ustao u 17 minuta do 6:00 sati, obukao zeleni sako, bijelo-utu kravatu, sive pantalone, i otiao
na posao.

57
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Zadatak:
Voditelj obuke apatom saopi tekst poruke kako je naveden, a onda zamoli da se poruka prenese od uha do
uha izmeu svih uesnika. Posljednji uesnik e saopiti naglas poruku, onako kako je on uo.
Poruka, koju nam je saopio posljednji uesnik obuke, pretrpjela je izmjene. ta je razlog za to? Jesmo li aktivno
sluali naeg poiljaoca poruke? Koliko smo bili skoncentrirani na pamenje poruke? Aktivno sluanje je kljuni
element uspjenog procesa komunikacije. Ono predstavlja uivljavanje u ono o emu osoba koju sluamo
govori, ali ne u mjeri da osjeate bol. To se ne odnosi samo na ono to je negativno, nego i na pozitivno
(naprimjer, radost).
Za aktivno sluanje bitno je:
Donijeti odluku da elite sluati;
Gledati sugovornika u oi;
Ne govoriti previe, ne prekidati osobu dok govori;
Nauiti utjeti;
Nauiti izbjegavati uznemiravajue faktore.

Postoji sedam vrsta nepotpunog sluanja


1. Pseudosluanje: Slualac pokazuje panju, ali su mu misli negdje drugdje.
2. Jednoslojno sluanje: Slualac slua samo dio informacija.
3. Selektivno sluanje: Slualac slua samo ono to ga posebno zanima.
4. Selektivno odbacivanje: Slualac se usmjerava na teme koje ne eli uti, kad one dou na
red, slualac ne slua.
5. Otimanje rijei: Slualac jedva eka priliku da on neto kae.
6. Odbrambeno sluanje: Slualac sve poruke tumai kao napad, i brani se ili napada.
7. Sluanje u zasjedi Slualac slua sugovornika kako bi ga napao kad god mu se uini da
se rijei sugovornika mogu dovesti u pitanje.

Principi aktivnog sluanja

1. OHRABRITI: Slati verbalne i neverbalne znakove, koji e govorniku pokazati da ga sluate.


(Verbalni: da, aha...; Neverbalni: klimanje glavom, izrazi lica). Koristimo kada elimo
potai govornika da nastavi sa priom i kada mu elimo dati podrku.
2. RAZJASNITI: Postaviti pitanja kako biste razjasnili ono to vam je govornik rekao. (Koristimo kada
elimo razjasniti ili potvrditi neto i kada elimo razjasniti ostale aspekte prie. Neki
primjeri: Moe li mi ponovo to objasniti?)
3. PREFORMULIRATI: Ispriati svojim rijeima ono to je osoba rekla, kako biste provjerili jeste li
dobro uli i razumjeli. Neki primjeri: Jesam li te dobro shvatio...; Znai,
kae...
4. REFLEKTIRATI: Ovo je najznaajniji princip. Rei drugoj osobi kako mislite da se osjea. Neki
primjeri: Zvui kao da si ljut zbog toga.; ini mi se da si uznemiren.;
Oito si sretna to si poloila taj test.
5. SAETI ILI REZIMIRATI: Ponovimo glavnu temu i osjeaje koje je govornik pokazao ili rekao. Neki
primjeri: Znai, bijesan si to ti nije dala priliku da razjasni...; Znai,
sretna si to su ti roditelji dopustili da veeras...
6. POTVRDITI I VREDNOVATI: Pokazati govorniku uvaavanje; potvrditi mu da cijenite to se ba vama
povjerio.
58
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

KAKO POBOLJATI VJETINU SLUANJA?

Budite paljivi i skoncentrirani kada vam neko govori. Sluajte s empatijom.


Budite radoznali. Teko je biti dobar slualac, ako niste zainteresirani za drugog ovjeka.
Budite vie zainteresirani za to to je reeno, nego za to to ete odgovoriti kako biste rijeili problem.
Kao sluaoci, mi imamo protok od oko 500 rijei u minuti, dok je normalni tempo govora oko 125 do
150 rijei u minuti. To ostavlja dosta prostora da se narui komunikacija ili da slualac odluta mislima.
Slobodno postavljajte pitanja, kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili praznine koje vam
nedostaju.
Dajte sebi vremena da sasluate, osjetite to se dogaa, razjasnite sliku i oblikujete odgovor. Dobra
komunikacija zahtijeva VRIJEME, i ne moe se "obaviti" na brzinu.
Dobra komunikacija zahtijeva i "dobro" okruenje. Nemojte neto raditi dok s nekim razgovarate, jer
neete moi paljivo sluati.
Pratite svoje navike sluanja (ili nesluanja) i one drugih ljudi. Razmislite o ljudima s kojima ste u
ivotu jako voljeli razgovarati i osjeali se shvaeno. Kakav je osjeaj kada vas neko zaista slua, a
kakav je kada vidite da vas druga osoba ne slua?
Govorite komunikacija poinje s vama. Preuzmite odgovornost i zaponite komunikaciju, nemojte
ekati i oekivati da e to uiniti druga osoba.
Iznesite svoje misli i svoje osjeaje. esto nam se dogodi da, zapravo, zaboravimo drugoj osobi opisati
kako se osjeamo, ili nastojimo ne pokazati osjeaje.
Budite direktni, ali blagi. Pokuajte to jasnije rei to elite, ali pritom nemojte zaboraviti da je temelj
svake dobre komunikacije potivanje.
Ne aljite isprepletene poruke. Kaete: "Nije mi nita", a u sebi ste bijesni ili tuni.
Povratna informacija nije preruena kritika.
Uvijek drugoj osobi dajte priliku da govori. Komunikacija je proces u kojem obje strane moraju
uestvovati, povremeno kao slualac, a povremeno kao govornik. Monolog nije komunikacija.
Uvijek pitajte, ako niste sigurni da razumijete.
Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas.
Naglasak stavljajte na bitne stvari, a ne na sitnice.
Vjerujte svojoj intuiciji. Ako osjeate da neto nije uredu, vjerovatno i nije.
Ostavite prostora drugoj osobi da se popravi, ohrabrujte rast.
Vjerujte da je dobra komunikacija mogua.

NEKOLIKO RIJEI I FRAZA KOJE BI TREBALO KORISTITI NAJMANJE JEDNOM DNEVNO,


A KOJE POSPJEUJU KOMUNIKACIJU

HVALA TI (zahvalite na panji, brizi i pomoi drugih);


MOLIM TE (iskazujte potivanje);
BRAVO (pohvalite);
MOGU LI TI POMOI? (ne ekajte da vas se pita, ponudite sami pomo);
TO JE STVARNO LIJEPO (primjeujte pozitivno);
OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga, ako elite uvijek biti u
pravu, ivite sami);
PRIAJ MI O TOME (pokaite zainteresiranost);
HAJDEMO ZAJEDNO (druite se, nudite drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme).

59
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 24

Ova vjeba ima za cilj da, kao lanovi kolskog odbora, spoznamo vlastite sposobnosti aktivnog sluanja.
Zadatak:
Svaki uesnik popunjava upitnik. Vrijeme za popunjavanje upitnika je 5 minuta. Paljivo proitajte svaku od izjava
navedenih u donjem dijelu teksta, i u rubriku ispod odgovarajueg odgovora stavite znak X. Svaku od izjava
moete vrednovati (bodovati) na skali od 1 do 5, pri emu je Potpuno sam suglasan = 1, a Uope nisam
suglasan = 5. Prodiskutirajte rezultate upitnika sa drugim uesnikom obuke.

1. Smatram za sebe da sam dobar slualac


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

2. Uivam dok sluam druge ljude


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

3. Kad sam umoran, ne mogu aktivno sluati druge ljude


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

4. Najvei broj ljudi ima sposobnost aktivno sluati druge, i za to ne trebaju proi kroz posebne obuke
Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

5. Mogu sluati samo one koje volim i/ili koji mi se sviaju


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

6. Veoma je vano znati ta stvarno misli na sugovornik u trenutku dok govori


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

60
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

7. itanje neverbalne komunikacije naeg sugovornika jednako je vano kao i sluanje onoga to govori
Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

8. S vremena na vrijeme obiavam ponoviti neto od onoga to mi je moj sugovornik rekao


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

9. Pokuavam/obiavam svom sugovorniku postavljati pitanja dok ga sluam


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

10. Dok sluam, koristim pozitivnu neverbalnu komunikaciju


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

11. Dok sluam svog sugovornika, izbjegavam ga prekidati


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

12. Trebam jo prakticirati vjetinu aktivnog sluanja


Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan

3. Obavljanje razgovora za posao

Koja je procedura uspjenog obavljanja razgovora za posao?


Koje vjetine kod kandidata ocjenjujemo?
Koja su standardna pitanja prilikom razgovora za posao?

Jedan od zadataka kolskih odbora je i raspisivanje konkursa za prijem nastavnika i strunih suradnika u radni
odnos i prijem u radni odnos.
Izbor prijavljenih kandidata na upranjena radna mjesta, s jedne strane, vri se pregledom dostavljene
dokumentacije, a s druge strane, procjenom kvaliteta kandidata putem intervjua.
Tokom intervjua procjenjuje se cjelokupno odgovaranje kandidata poziciji, njegova znanja, iskustvo, kultura
ponaanja, verbalna i neverbalna komunikacija, primjeren izgled, stavovi, ambicije i ideje.
Istraivanja o valjanosti i pouzdanosti intervjua kao selekcijske metode pokazala su da se strukturiranim
intervjuom, koji se sastoji od niza dobro osmiljenih pitanja, istih za sve kandidate, dovodi do najboljih
rezultata i uspijevaju se prepoznati dobri kandidati.
61
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Ako je intervju dobro organiziran, bit e pruena prilika svim kandidatima da kau sve to smatraju bitnim, te da
izloe svoje ambicije i nain na koji se posao, za kojeg apliciraju, u njih uklapa. Intervjuom se procjenjuje vizija,
nain na koji biste pristupali konkretnim radnim zadacima, kako biste djelovali kao lan tima, kako biste vodili
tim, te kako biste svojim idejama unaprijedili rad kole. Pored toga, mogue je postavljati i pitanja o privatnom
ivotu, o hobijima i interesima, te o svemu to e kolskom odboru pomoi u stvaranju to potpunije slike o
kandidatu. Idealan intervju je onaj na kojem kandidat pria vie od osobe koja intervjuira (do 80% vremena).
Intervju je interakcija izmeu poslodavca i posloprimca, u kojoj se obje strane meusobno procjenjuju -
kandidat trai posao, a kola kvalitetnog zaposlenika.
Selekcijski intervju moe trajati due ili krae, ali ne treba dozvoliti kandidatima da se nairoko raspriaju
o svemu. Oni trebaju iznositi samo bitne informacije, jer dobre komunikacijske vjetine pretpostavljaju
sposobnost jasnog i saetog iznoenja informacija.
O obavljanju intervjua vodi se zapisnik, u koji se unose bitne informacije koje je kandidat spomenuo na intervjuu.
Koje je ope osobine i vjetine kandidata potrebno najvie cijeniti?
Pri izboru kandidata za posao najvie se treba usredsrijediti na procjenu nekih opih osobina kandidata. Naime,
ponekad nije bitno koliko zaposlenik moe danas, nego je vanije koliko e moi sutra, i to sam, ili kao dio tima.
Ope osobine i vjetine kandidata koje treba procjenjivati pri izboru su:
- Analitike vjetine
- vrsta radna etika
- Fleksibilnost/prilagodljivost
- Interpersonalne vjetine
- Komunikacijske vjetine
- Marljivost
- Motiviranost/inicijativa
- Potenje/integritet
- Timski rad
- Znanje stranih jezika
U toku intervjua ocjenjuje se ponaanje, ljubaznost, brzopletost, koncentracija, omalovaavanje selekcijskog
procesa.
Uspjean intervju poinje ve kod stvaranja prvog dojma o kandidatu. Neprihvatljivo je, naprimjer, neprimjereno
odijevanje, kao to je dekolte, kratka suknja, prozirna majica ili jaka minka i uoljivi nakit. Isto tako, sportski
imid (sportski dres, trenirka, patike...).
Pri odgovoru na postavljena pitanja, kandidati trebaju pokazati svoju osobnost, dati to vie informacija i
primjera koji potvruju njihova znanja, sposobnosti i iskustva kojima se ele istaknuti.
Kao lanu kolskog odbora, korisno je upoznati se s OSAM standardnih pitanja na razgovoru za posao:32
Zato da vas zaposlimo?
Zato elite raditi ovdje?
Koje su vae najvee slabosti?
Zato ste napustili prethodni posao?
Opiite neku problematinu situaciju i kako ste je rijeili?
Kojim dostignuem se najvie ponosite?
Koja su vaa oekivanja vezana za plau?
Recite neto o sebi.

32
Vie na www.poslovi.net
62
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 25

Ova vjeba ima za cilj da, kao lanovi kolskog odbora, spoznamo vlastite sposobnosti za obavljanje razgovora
za prijem u radni odnos zaposlenika kole.
Zadatak:
U koli je raspisan konkurs za prijem nastavnika matematike u radni odnos.
Odaberite pet uesnika obuke, koji e imati ulogu lanova kolskog odbora.
Odaberite pet uesnika obuke, koji e imati ulogu kandidata za prijem u radni odnos.
lanovi kolskog odbora e u pripremi, koja e trajati 10 minuta, odrediti:
- ope i posebne uvjete konkursa;
- utvrditi pitanja za kandidate;
- utvrditi koje ope osobine i vjetine e ocjenjivati kod kandidata i koja je skala ocjena.
Kandidati za razgovor za prijem u radni odnos e se u pripremi, koja e trajati 10 minuta, pripremiti za intervju,
prema nauenim pravilima.
Vrijeme za izvoenje vjebe je 45 minuta.
Za postavljanje pitanja kandidatu na raspolaganju je 5 minuta, a 10 minuta je na raspolaganju kolskom
odboru da donese i saopi odluku o najuspjenijem kandidatu, koji e biti primljen u radni odnos nastavnik
matematike.
Diskusija:
1. Da li je ispotovana procedura obavljanja razgovora sa kandidatima za posao?
2. Da li su bili jasno postavljeni opi i posebni uvjeti konkursa?
3. Da li su pitanja lanova kolskog odbora bila dobro definirana?
4. Kako ocjenjujete strukturu intervjua, koju je postavio kolski odbor?
5. Kako su se ponaali kandidati? Jesu li se osjeali ugodno pri razgovoru?
6. Da li je, uistinu, odabran najuspjeniji kandidat?

4. Donoenje odluka i komunikacija

ta je odluivanje?
Kako se donose kvalitetne odluke?
Zato je vaan timski rad?
Koje su karakteristike formiranja timova?
Koje timske vjetine trebaju imati lanovi kolskog odbora?
Koja je svrha odravanja sastanaka?
Koje su vrste sastanaka, s obzirom na njihov sadraj?
Kako se priprema sastanak?
Kako izgleda tok uspjenog sastanka?
Kako se donose zakljuci sastanka?
Odluke mogu biti donoene samostalno ili timski. Timskom donoenju odluka prethode sastanci, koji se koriste
za raspravu o glavnim pitanjima politike kole. S obzirom na to da su kolski odbori organ upravljanja, njihove
odluke su izuzetno vane za nesmetan i kvalitetan rad kole.

63
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Da bi odluke koje se donose bile kvalitetne, potrebno je da:


- Sastanci budu dobro pripremljeni i voeni, svrsishodni i svedeni na racionalnu duinu trajanja;
- Postoji direktna i otvorena komunikacija izmeu lanova kolskog odbora i menadmenta kole, sa
kanalima komuniciranja koji djeluju u oba pravca.

VJEBA 26

Ova vjeba ima za cilj da, kao lanovi kolskog odbora, spoznamo vlastite sposobnosti za obavljanje donoenja
odluka u kriznim situacijama.
Zadatak:
Od vae grupe trai se da preuzme ulogu komiteta za istraivaki menadment, koji finansira projekte ponaanja
ljudi u zatvorenom prostoru. Pozvani ste na hitan sastanak zbog toga to je jedan od eksperimenata krenuo loe.
est volontera odvedeno je u peinski sistem u udaljenom dijelu zemlje i jedino imaju radiovezu s istraivakom
kabinom pored ulaza u peinu. Predvieno je da volonteri provedu etiri dana ispod zemlje, ali su zatrpani usred
odrona stijena i vode koja nadolazi.
Jedini tim za spaavanje koji imaju u blizini dogaaja kae vam da e spaavanje biti veoma teko i, s opremom
koju imaju, mogu svakog sata izvui samo jednu osobu. Veoma je mogue da e, usljed brzog nadolaenja
vode, neki volonteri morati stradati, prije nego to ih uspiju spasiti.
Volonteri su svjesni situacije u kojoj se nalaze. Oni su kontaktirali kabinu radiovezom i rekli da nisu voljni na sebe
preuzeti odluku o redoslijedu spaavanja. Uvjeti istraivakog projekta nalau da komitet preuzima odgovornost
za takvu odluku.
Oprema za spaavanje stii e za 40 minuta na ulaz u peinu i vi ete morati odluiti o redoslijedu njihovog
spaavanja, tako to ete popuniti redoslijed listu.
Jedine informacije koje imate na raspolaganju su one iz fajlova projekta, koje se odnose na line podatke o
volonterima. Vi moete koristiti bilo koje kriterije za koje mislite da e vam koristiti da donesete vau odluku.
Volonter 1: Sabina
Sabina ima 34 godine i domaica je. Ona ima etvero djece, uzrasta izmeu 7 mjeseci i 8 godina. Njeni hobiji
su skijanje i kuhanje. ivi u komfornoj kui na Bledu, i roena je u Sloveniji. Za Sabinu se zna da je razvila
romantinu vezu sa drugim volonterom Jozeom.
Volonter 2: Tozo
Tozo je djevojka stara 19 godina i student je antropologije na Univerzitetu u Ljubljani. Ona je kerka bogatih
Japanaca koji ive u Tokiju. Njen otac je industrijalac koji je u nacionalnoj upravi zaduen za Japansko
tradicionalno pozorite. Tozo nije udata, ali ima nekoliko veoma uglednih udvaraa, jer je veoma atraktivna. Ona
je nedavno bila tema dokumentarnog filma u TV programu, posveenog japanskim enama i araniranju cvijea.
Volonter 3: Jobe
Jobe je mukarac star 41 godinu, i roen u Centralnoj Africi. On je ministar za vjerska pitanja, i ivot je posvetio
drutvenoj i politikoj evoluciji ljudi iz Afrike. Jobe je jo uvijek lan Komunistike partije i nekoliko puta je bio u
Rusiji i Kini. Oenjen je, ima 11 djece uzrasta od 6 do 19 godina. Njegov je hobi sviranje u jednom jazz bendu.
Volonter 4: Joze
Joze je neoenjen ovjek, star 27 godina. U toku vojne slube pomogao je da se razbije jedan krijumarski
lanac, i za to dobio specijalno priznanje. Od kada se vratio u tokove civilnog ivota, nije se skrasio, a pie
mu je postalo stalan problem. Trenutno je voa mladih za avanturistike podvige i dosta vremena posveuje
64
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

pomaganju mladima i predvoenju grupa prilikom posjeta peinama i u splavarenju na brzim vodama. ivi u
Novom Mestu.
Volonter 5: Albin
Albin je mukarac star 42 godine, razveden ve 6 godina. Njegova biva supruga je sada sretno udata. On
je roen u Hrvatskoj, ali sada ivi u Mariboru. Albin radi kao medicinski nauni radnik u bolnici u Ljubljani, i
smatra se svjetskim strunjakom za bjesnilo. Nedavno je otkrio veoma jeftin tretman, koji se moe samostalno
primjenjivati. Mnogi naunoistraivaki podaci u njegovim su sveskama. Naalost, Albin je imao neke emotivne
probleme posljednjih godina, i dva puta je osuivan za bestidno izlaganje. Posljednji put je to bilo prije 11
godina. Njegovi hobiji su klasina muzika, opera i jedrenje.
Volonter 6: Davor
Davor je mukarac star 59 godina, i najvei dio ivota proveo je radei i ivei u Velenju. On je generalni
menader fabrike za proizvodnju bijele tehnike, koja zapoljavanja 271 radnika. Ima ugledan poloaj u lokalnoj
zajednici. On je oenjen, ima dvoje djece koja imaju svoje porodice. Davor se nedavno vratio iz Poljske, gdje je
bio lino odgovoran za promoviranje ugovora o isporuci velikog broja friidera na period od 5 godina. Ako ovaj
ugovor bude potpisan, to e osigurati posao za jo 50 ljudi. Davorov hobi je sakupljanje starog oruja i veoma
ga zanima koarka.
Uesnici rade pojedinano i ispisuju nalog za redoslijed spaavanja: 1, 2, 3, 4, 5, 6. Nakon toga se usuglaava
grupa i pravi svoj redoslijed spaavanja: 1, 2, 3, 4, 5, 6.
Zatim odgovaraju na pitanja svako za sebe:
Koji su bili glavni kriteriji za rangiranje volontera?
Koliko su kriteriji grupe u skladu sa vaim kriterijem?
Da li vam je bilo prijatno kada ste donosili ovakvu odluku?
Koje ponaanje (lino ili grupe) vam je pomoglo da donesete odluku?
Koje je to ponaanje (lino ili grupe) oteavalo donoenje odluke?

ta je ODLUIVANJE?
Odluivanje je proces, koji traje due ili krae, uzima u obzir sve okolnosti, a kao rezultat ima donoenje
odgovarajue odluke.
PITANJE ZA UESNIKE OBUKE:
Koje su vam bile najtee odluke koje ste donijeli u ivotu? Zato su bile teke? Ko vam je pomogao pri
tome? Kako ste se osjeali nakon toga?
Postupak odluivanja i donoenja odluka mora imati sljedee faze:
1. utvrivanje problema;
2. definiranje ciljeva;
3. donoenje preliminarne odluke;
4. pravljenje liste moguih rjeenja;
5. procjena moguih rjeenja;
6. izbor rjeenja;
7. provedba odluke u praksi;
8. praenje realiziranja odluke.
Proces donoenja odluka podrazumijeva i rad u timu. kolski odbor je tim.
Izgraditi i odravati efektivan tim nije lako, ali rezultati trud ine isplativim.

65
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

TIM JE MALI BROJ LJUDI SA KOMPLEMENTARNIM VJETINAMA KOJI SU POSVEENI ZAJEDNIKOJ SVRSI,
RADNIM CILJEVIMA I PRISTUPU, KOJE ONI SMATRAJU OSTVARIVIM.
U timu, ljudi su u meusobnoj ovisnosti u procesu postizanja cilja.
Zato je timski rad nuan za odluivanje?
Jer rjeava problem na pravi nain;
Jer skrauje ukupno vrijeme rjeavanja problema;
Jer stvara sinergetski efekt.
Vrste timova
1. Projektni tim usmjeren na realizaciju konkretnog zadatka;
2. Samovoeni tim tim je ujedno i dio organizacijske strukture;
3. Paralelni tim tim sa labavim odnosom i sa meusobnom upuenou lanova tima;
4. Virtualni timovi dio lanova je fiziki dislociran i s ostalima komuniciraju virtualno.
Svaki tim prolazi kroz etiri faze, i to:
1. Formiranje tima;
2. Prilagoavanje tima;
3. Turbuliranje tima;
4. Performiranje, efektivno funkcioniranje tima.
Karakteristike faza formiranja timova

1. FORMIRANJE TIMOVA (FORMING) 2. NORMIRANJE (NORMING)

Centralna vlast Ispitivanje izvedbe


Loe sluanje Revizija ciljeva
Malo brige za druge Otvaranje riskantnih pitanja
Pokrivanje slabosti Diskutiranje vostva
Loi ciljevi/loe definiranje uloga Izgradnja jaih strana/briga o slabostima
Sakriveni osjeaji Poboljano sluanje
Zabrinutost zbog promjene Ponos grupe

3. PREMETANJE - TURBULIRANJE (STORMING) 4. PERFORMIRANJE - IZVOENJE (PERFORMING)

Nedostatak jedinstva Stil vostva odreen situacijom


Odnosi postaju znaajni Fleksibilnost
Dosta tenzija Otvoreni odnosi
Line jake i slabe strane su poznate Meusobno povjerenje
Procjena voditelja tima Riskiranje
Razoarenje Suoavanje s problemima
Prolazna atmosfera i igre vlasti Uenje i razvoj
Briga za ljude
Obaveza/lojalnost/objektivnost

66
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 27

U periodu izmeu dvije sesije, uesnici (po 2 za svaku temu) e pripremiti svoje prezentacije na sljedee teme:
- SWOT analiza komunikacijskog procesa u koli i mjere za njeno unapreenje;
- Aktivno sluanje i donoenje odluka na sjednici kolskog odbora;
- Finansije u koli;
- Uloga kolskog odbora i direktora u radnom zakonodavstvu kole;
- Iskustva o imenovanju, sastavu i radu kolskih odbora;
- Organizacija uspjenih sastanaka kolskog odbora.
Prilikom izrade prezentacije moe se koristiti Power Point program, flip chart, ili drugo vizualno pomagalo.
Dakle, vodei rauna o svim elementima prezentacije (uvod, glavni dio, zakljuak), prezentacija mora trajati
punih 10 minuta.

VJEBA 28

Upravljanje timskim vjetinama Lini inventar (dr. Meredith Belbin)


Pred vama je sedam razliitih pitanja i svako od njih nosi deset poena. Za svaku od tih situacija paljivo iitajte
ponuene tvrdnje i odaberite one koje vae za vas. Broj tvrdnji koje ete odabrati nije ogranien. Potom sumu
od 10 poena raspodijelite pod odabranim tvrdnjama tako to ete onima koje vas najbolje opisuju dati vie, a
ostalim manje poena. Vano je da zbir poena kod svakog pitanja bude tano 10.

Kada sam ukljuen u projekt s drugim ljudima


Odjeljak A Poeni
Moete se, bez brige, pouzdati u mene da u se pobrinuti za organizaciju, tako da posao, koji
1.
treba biti obavljen, bude obavljen.
2. Upozoravam na greke koje drugi ne primjeuju.

3. Snano reagiram kada se na sastancima izgubi crvena nit i kada se ne slijedi cilj.

4. Proizvodim originalne ideje.


Objektivno analiziram ideje drugih ljudi, kako u pogledu njihovih dobrih strana, tako i u pogledu
5.
nedostataka.
6. Privlae me najnovije ideje i dostignua.

7. Posjedujem sposobnost organiziranja ljudi.

8. Uistinu sam spreman podrati dobre prijedloge koji pomau rjeavanju problema.

67
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Traenje zadovoljstva u vlastitom radu


Odjeljak B Poeni
1. Volim snano utjecati na odluke.

2. Osjeam da sam u elementu kada posao zahtijeva visok stepen panje i koncentracije.

3. Trudim se i pomaem kolegama pri rjeavanju njihovih problema.

4. Rado pravim kritine razlike izmeu varijanti.

5. Odlikuje me stvaralaki pristup pri rjeavanju problema.

6. Volim razrjeavati i miriti razliita stajalita.

7. Vie me privlae konkretne stvari nego nove ideje.

8. Posebno uivam u otkrivanju razliitih pogleda i tehnika.

Kada radni tim pokuava rijeiti neki posebno kompleksan problem


Odjeljak C Poeni
1. Oprezan sam u oblasti gdje se mogu javiti problemi.

2. Istraujem ideje, koje mogu imati iroku upotrebljivost od samog trenutnog zadatka.

3. Volim temeljito procijeniti sve prijedloge, prije nego se odluim za izjavu.

4. Znam koordinirati i produktivno upotrijebiti sposobnost i talente drugih ljudi.

5. Zadravam stabilan i sistematian pristup, uprkos svim pritiscima.

6. esto stvaram novi pristup problemu koji se esto pojavljuje.

7. Spreman sam jasno i glasno izraziti svoj stav.

8. Spreman sam pomoi kada mogu.

Kod svakog posla


Odjeljak D Poeni
1. Pobrinem se da nema nejasnoa oko mojih zadataka i ciljeva.

2. Na sastancima ne izbjegavam izraziti svoj stav.

3. Mogu raditi sa svim ljudima koji mogu neto korisno doprinijeti.

4. Prihvatam zanimljive ideje/ljude.

5. Obino naem argumente za rjeavanje neprimjerenih prijedloga.

6. Vidim sutinu, kada drugi izmeu pojedinih stvari ne vide povezanost.

7. Veliko mi je zadovoljstvo da radim.

8. Imam skriveni interes da bolje upoznam ljude.

68
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Ako mi odjednom dodijele teak zadatak s ogranienim vremenom i nepoznatim ljudima


Odjeljak E Poeni
1. esto osjeam da pri radu u grupi moja kreativnost ne moe doi do izraaja.

2. Moje vjetine su, prije svega, u poticanju sporazuma i dogovora.

3. Moja osjeanja rijetko utjeu na moje odluke.

4. Trudim se izgraditi efikasnu strukturu.

5. Mogu raditi sa ljudima, koji se meusobno jako razlikuju po linim karakteristikama i izgledu.

Ponekad mi se ini da vrijedi otrpjeti trenutnu nenaklonost, ako znam da u tako uspjeti nametnuti
6.
svoj stav u grupi.
7. Obino poznajem nekoga ko ima potrebno specijalistiko znanje.

8. Razvijam prirodni osjeaj za ono to je neophodno.

Kada me neoekivano zamole da razmislim o novom projektu


Odjeljak F Poeni
1. Gledam unaokolo da naem neke ideje ili rjeenja.

2. Insistiram da prvo okonam postojei posao, a onda da ponem sa novim projektom.

3. Brino i analitiki pristupam problemu.

4. Sposoban sam da motiviram druge ljude, ako je to potrebno.

5. Sposoban sam da imam neovisan i inovativan pogled na veinu odluka.

6. Radujem se da mogu preuzeti voenje, kada je potrebna akcija.

7. Znam da se pozitivno odazivam kolegama o njihovim prijedlozima.

8. Teko radim ako ciljevi nisu jasno definirani.

ta openito mislim o zajednikom projektu


Odjeljak G Poeni
Mislim da posjedujem talent da odredim konkretne korake, koje treba izvesti, kada je jasna gruba
1.
ideja.
2. Za moje ideje i odluke trebam vie vremena, ali obino dobro pogodim.

3. irok krug linih kontakata bitan je za moj nain rada.

4. Imam oko za detalje.

5. Pokuavam ostaviti utisak na ljude na grupnim sastancima.

6. Primjeujem kako nove ideje i tehnike mogu upotrebljavati u novim situacijama.


U stanju sam uvidjeti obje strane problema i pripremiti odluku koja e biti spremna za obje
7.
varijante.
8. Dobro se razumijem s drugima, i veoma se trudim oko toga.

69
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Unesite rezultate iz gornjih tabela na odgovarajua mjesta:

O KO S LR MiE PR GT RF
A 3____ 7____ 4 ____ 6____ 5____ 1____ 8____ 2____
B 1____ 6____ 5____ 8____ 4 ____ 7____ 3____ 2____
C 7____ 4 ____ 6____ 2____ 3____ 5____ 8____ 1____
D 2____ 3____ 6____ 4 ____ 5____ 1____ 8____ 7____
E 6____ 5____ 1____ 7____ 3____ 4 ____ 2____ 8____
F 5____ 4 ____ 6____ 1____ 3____ 8____ 7____ 2____
G 5____ 7____ 6____ 3____ 2____ 1____ 8____ 4 ____
Ukupno

Uloge kojima ste dodijelili najvie poena su one koje najlake preuzimate u timu.
Izbjegavajte uloge kojima ste dodijelili manje od 28 poena. Uloge za koje ste sakupili izmeu 29 i 49 poena su
one uloge kojima se lako prilagoavate, a uloge za koje ste sakupili izmeu 50 i 70 poena su vae prirodne
uloge.
1. Stvaraoci
Sija
Pozitivno: genije, stvaralaka mata, znanje, intelekt
Negativno: u oblacima, naklonjen da ne potuje praktine detalje i protokol
Lovac na resurse
Pozitivno: sposobnost da kontaktira ljude i istrauje ta je novo; sposobnost da odgovori na izazov
Negativno: Sklon da izgubi interesiranje kada proe zanos
2. Lideri
Koordinator
Pozitivno: sposobnost da lijepo postupa i doeka sve u skladu sa njihovim doprinosom; bez
predrasuda, jak osjeaj za ciljeve
Negativno: prosjean u pogledu intelektualnih i kreativnih sposobnosti
Onaj ko oblikuje
Pozitivno: poriv i spremnost da poremeti ustaljenu atmosferu (inerciju, izgovaranje ili
samoobmanjivanje)
Negativno: sklonost ka provokacijama, iritaciji ili netrpeljivost; prvi zapoinje svau, prvi osjea da
postoji zavjera protiv njega i da je njen predmet/rtva
3. Implementatori
Graditelj tima
Pozitivno: sposobnost da reagira na situaciju i ljude i promovira timski duh
Negativno: neodlunost u kriznim situacijama
Praktiar
Pozitivno: organizacijske sposobnosti, praktian razum, vrijedan radnik, samodiscipliniran
Negativno: nedostatak fleksibilnosti, ne reagira na neprovjerene ideje
4. Izvoa zavrnih radova
Monitor evaluator
Pozitivno: sposobnost rasuivanja, neutralnost, diskrecija
Negativno: nedostatak inspiracije ili sposobnosti da motivira druge
Realizator finier
Pozitivno: sposobnost da ide do kraja, perfekcionizam
Negativno: tendencija da brine o sitnim stvarima, nerado puta stvari da prou

70
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

4.1. Svrha i vrste sastanaka


Izmeu zaposlenih u obrazovanju odvijaju se dvije vrste komunikacije, formalna i neformalna.
Formalna komunikacija je znaajna za dostizanje ciljeva obrazovne ustanove, odnosno obrazovanja, a s
obzirom na njen sadraj, razlikujemo:
informacije koje se odnose na odgojno-obrazovni proces; i
informacije koje se odnose na administrativno-tehnike poslove.
U vezi s organizacijskom komunikacijom, nain komuniciranja ovisan je o stilu voenja i o organizacijskoj kulturi
u ustanovi.

Najpogodniji oblik organizacijske komunikacije su sastanci.


Sastanak je mjesto gdje se izmjenjuju informacije, rjeavaju problemi, razvijaju kreativne ideje ili gubi vrijeme.
Meu zadatke menadmenta u obrazovanju, ubrajamo i sposobnost efikasnog organiziranja i voenja sastanaka.
Sastanak je uee vie ljudi prilikom razmjene ideja, informacija i prilikom donoenja odluka. Prema svojoj
namjeni, sastanci mogu biti:
a. informativni; i
b. sastanci na kojima se donose odluke.
S obzirom na sadraj sastanka u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, dijelimo ih na:
pedagoke sastanke (struni organi kole, vijea uenika i vijea roditelja, sekcije);
organizacijske sastanke (struni organi kole, sastanci kolskog odbora);
sastanke na kojima se razmatraju materijalni i finansijski uvjeti za odgojno-obrazovni proces
(nastavniko vijee i kolski odbor);
ostali sastanci.
Sastankom treba postii cilj koji je postavio voditelj ili osoba koja je sastanak sazvala i potroiti to je mogue
manje sredstava i vremena uesnika.
Sastanci su znaajan sastavni dio poslovne aktivnosti i zahtijevaju planiranje, organiziranje, usmjeravanje i
nadgledanje. Sastanci su zahtjevniji od razgovora izmeu dva ili tri suradnika. Loe pripremljeni sastanci nisu
uspjeni, uesnici su nezadovoljni, voditelj sastanaka stekne neprijatnu slavu koja se brzo proiri i izvan granica
organizacije.
U obrazovnoj djelatnosti najee se organiziraju pedagoki sastanci. Na te sastanke, s obzirom na razmatranu
tematiku, mogu biti pozvani uenici, roditelji, kao i predstavnici ire drutvene zajednice. Na pedagokim
sastancima razmatra se razliita tematika.
Odnose se na:
planiranje ciljeva odgojno-obrazovnog procesa;
proces planiranja, pri kojem je potrebno uee nastavnika;
motiviranje nastavnika i uenika za uee;
upoznavanje sa rezultatima menaderske kontrole;
analizu rezultata kontrole/praenja pedagokog procesa;
donoenje odluka u vezi sa raznim promjenama;
aktuelne procese i stanja koji su u neposrednoj vezi sa tokom pedagokog procesa.
Organizacijski sastanci u kolama namijenjeni su oblikovanju organizacijske strukture. Znaajno je da kolski
odbor i menedment kole te sastanke vodi demokratino.
Informativni sastanci namijenjeni su neposrednom informiranju uesnika o odreenim aktivnostima ili temama,
a njihovo teite je u izlaganju sadraja.

71
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

SASTANCI
INFORMATIVNI SASTANAK ZBOG SREIVANJA PREDMETA
ORGANIZACIJSKI SASTANAK
CILJ SASTANKA

Upoznavanje sa novim usmjerenjima, postupcima, Opredjeljivanje (odreivanje) predmeta-prilika (izazova),


metodama, ureenjem kole; tekoa (problema);

Upoznavanje sa napredovanjem planova, uspjesima, Planiranje moguih rjeenja za sreivanje predmeta,


projektima; podjela rada;

Upoznavanje s izvjetajima o djelovanju jedinica, radnih Usklaivanje stanovita, usklaivanje suprotnosti,


grupa, itd.; pregovaranja;

Usklaivanje zadataka radnih grupa, kola, i slino; Planiranje zajednikih usmjerenja koncepata, pravila
djelovanja;
Upoznavanje sa novim posebnim znanjima i vjetinama -
seminari, savjetovanja; Usvajanje zajednikih odluka;

Prezentiranje zamisli, prijedloga. Stvaralako planiranje novih mogunosti, usmjerenja,


pristupa.

Da bi sastanak bio uspjean i imao oekivane rezultate, potrebno je ispuniti odreene preduvjete.

Zadaci voditelja sastanka

Osiguravanje radnog materijala i prostora za sastanke, Vodi sadrajne i organizacijske pripreme za sastanak;
odvijanje sastanka;
Potie suradnju i raspravu, osigurava prikladno odvijanje
Pripremanje i oblikovanje radnog i dnevnog reda sastanka; sastanka za postizanje ciljeva;

Usmjeravanje odvijanja sastanka; Objedinjava stanovita, zamisli, pomae kod oblikovanja


suglasnih zakljuaka sastanka.
Osiguravanje voenja zapisnika i upoznavanje uesnika sa
konstatacijama.

4.2. Pripremanje sastanka


Pripremanje i provedba sastanka iziskuje napor, vrijeme i novac. Zbog toga je potrebno pripremiti takav sastanak
koji e u dovoljno velikoj mjeri postii ciljeve. Nepotreban je sastanak koji e samo zamagliti odgovornost za
odluivanje, koji bi trebao pokazati da se neto dogaa (premda se ne dogaa nita), koji slui voditelju kao
dobra pozornica za iskazivanje samog sebe - kao ni sastanak koji se odvija u rijetkim vremenskim razmacima,
koji predstavlja, bez obzira na potrebe (sadraj, premda nepotrebni, uvijek se moe nai), neprijatnosti svim
uesnicima, traje bez poetka i kraja, na kome se nita ne dogovori i koji ima, kao jedini rezultat, dogovor o
sazivanju novog sastanka.
Sastanak je ciljna aktivnost; obino ima samo jedan cilj (osnovni, najbolji, trajni i vani cilj), kome su podreeni
drugi ciljevi. Svrha sastanka je, po pravilu, rezultanta interesa svih onih koji mogu bitno utjecati na sastanak,
to su prije svega oni koji su ga sazvali (prireivai) i uesnici sastanka, a mogu biti i drugi. Ciljevi sastanka su
podreeni svrsi, trebaju biti usklaeni i trebaju doprinositi svrsi.
Svaki sastanak ima uvod, glavni dio i zakljuak. Sredinju temu opredjeljuje ono o emu e se voditi rasprava,
o emu e se govoriti. Treba usredsrijediti sastanak i postaviti granice za raspravljanje na sastanku; ako te
granice nema, razvodni se na sve strane. Usmjerenja sastanka proizilaze iz interesa uesnika, zbog toga sastanci
mogu biti vie ili manje zaotreni, ili manje usmjereni prema brzom postizanju ciljeva, vie ili manje pregovaraki
ili suraivaki.

72
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Mjesto sastanka po pravilu treba biti u koli. Za sastanak je potrebno osigurati odgovarajuu prostoriju, a esto
i dodatnu opremu.
Prostorija treba da je mirna, dobro osvijetljena i zagrijana, te dovoljno akustina.
Mjesta uesnika sastanka treba da su blizu jedna drugima, a stolice okrenute jedna drugoj, radi postizanja
prijatne atmosfere u toku sastanka. Oprema, koja e se koristiti na sastanku, treba biti ispravna.
Blizu prostorije za sastanak trebaju se nalaziti sanitarije, a uesnici trebaju saznati gdje se one nalaze; treba
predvidjeti i prostoriju za puae.
Raspored uesnika je vaniji nego to se ini na prvi pogled. Za stolom se najlake sporazumiju uesnici koji
sjede jedni do drugih ili jedni nasuprot drugih; uesnici koji e manje komunicirati (ili koje elimo odvojeno)
sjede daleko jedan od drugog na istoj strani ili dijagonalno; poloaj voditelja uz duu stranicu pravougaonog
stola je esto karakteristian za participatorno voenje, a uz krau stranicu za direktno voenje sastanka.
Na sastancima sa suradnjom, ili na problemskim sastancima, uesnici sjede oko okruglog stola, ili oko
pravougaonog stola; na pregovarakim problemskim sastancima sjede uesnici obje strane uz suprotne strane
stola.
Vrijeme sastanka treba biti takvo da gubitak za kolu bude to je mogue manji i da vrijeme ne bude suvie
neugodno za uesnike. Nema neprikladnih termina: dobre sastanke mogue je odravati ujutro i uveer, uz ruak
ili doruak, radnim danima i u nedjelju. Svakako, termin sastanka treba usuglasiti s uesnicima.
Dnevni red treba obuhvatiti teme, odnosno korake u odvijanju sastanka, kao i vremensko odvijanje (vremenski
tok) sastanka. Voditelj treba unaprijed usuglasiti vrijeme s uesnicima. Pozvanim uesnicima alje se radni
materijal nekoliko dana unaprijed, kako bi se mogli pripremiti za sastanak. Sastavni dijelovi dobrog dnevnog reda
su unapriejd utvreni jasni opisi tema, jasno oznaeno mjesto, dan i sat dolaska uesnika, a za efikasan rad na
sastanku, naznaen vremenski okvir pojedinanih tema, kao i tema itavog sastanka i nosioca tema. Dnevni red
i materijal uesnici trebaju primiti odjednom; samo tako e se odgovarajue pripremiti i imat e na sastanku sve
to im treba. Dostavu treba obaviti na vrijeme, niti suvie kasno, niti previe rano; uobiajeni rokovi su 3 do 5
dana prije sastanka; suvie kasna dostava ograniava pripreme, dok prerana dostava padne u zaborav. Dan ili
dva poslije otpremanja materijala i poziva, treba provjeriti da li su ih uesnici lino primili.
Efikasni sastanak pripremaju svi koji surauju, bez izuzetaka: voditelj sastanka, poslovni sekretar ili sekretarica
sastanka i uesnici sastanka. Sekretarske poslove organiziranje sastanka, praenje, zapisivanje dogovora,
obavlja sekretar ili sekretarica kole, ali i sve ee jedan od uesnika. Sastanak je namijenjen komuniciranju, a
ne konkretnom poslu koji uesnici po pravilu obave efikasnije ve ranije ili poslije njega svaki za sebe u svom
okruenju. Znak dobrog sastanka je komuniciranje uesnika na osnovu ranijeg rada, zbog toga je normalno da
uesnici potroe na pripreme 2 do 3 puta vie vremena od onog koliko bi trajao sastanak, a voditelj i sekretar ili
sekretarica 3 do 5 puta.33
Prvi korak u unapreenju sastanaka je poeti s osnovama, to znai trenirati svakoga u organizaciji za efikasnije
sastanke.
Za pripremanje sastanka mogue je, ali i poeljno, koristiti ITC tehnologiju.

33
Tavcar, Mitja I. Strateski management Visoka skola za management, Kopar 2002.godine
73
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

4.3. Tok sastanka


Svaki sastanak ima pet osnovnih koraka
1. Otvaranje: to je odluujui, poetni dio, u kojem voditelj odredi sadraj i nain rada na sastanku;
2. Poticanje rasprave: sastanak bez komuniciranja u vie smjerova je statian, nije potreban, poto na
njemu nema suradnje;
3. Usmjeravanje rasprave: sastanak se ne odvija sam po sebi u pravom smjeru, voditelj ga mora
usmjeravati, voditi;
4. Savladavanje tekoa: ni jedan dobar sastanak ne odvija se glatko, poto se na njemu ukrtaju
interesi;
5. Zakljuak sastanka: dogovori, zakljuci i planovi rezultati su sastanka; bez njih sastanak ne moe biti
uspjean.
Ovi koraci imaju razliite udjele: na informativnim sastancima teite je na planiranju sastanka i usmjeravanju
sastanka, na problemskim sastancima teite je na raspravi i savladavanju.

4.4. Zakljuci sastanka


Zapisi sa sastanaka: samo na kratkim, rutinskim sastancima, na kojima se raspravlja o jednostavnim
predmetima, voditelj moe sebi priutiti da se pouzda u memoriju uesnika, ali za sebe, ipak, zapie to je
bilo dogovoreno; na bar malo zahtjevnijim sastancima, po pravilu, treba postojati zapisivanje saetka, ili samo
zakljuaka. Zapis sa sastanka treba biti jezgrovit, pregledan i konkretan: obino su dovoljne dvije ili tri kucane
stranice.
Zapis treba ralaniti na isti nain na koji je bio ralanjen raspored sastanka, treba sadravati datum i vrijeme,
kao i duinu trajanja sastanka, listu s imenima uesnika, kao i onih koji su bili opravdano odsutni, kratki raspored
i navode konstatacija, preporuka, zakljuaka i zadataka.
Provedba zakljuaka: ak ni najbolji sastanak ne vrijedi nita ako uesnici dogovore ne provedu u djelo, a to se
najee dogodi zbog toga to namjerno, ili nenamjerno, zaborave na dogovore i sadraj zakljuaka sastanka.
Svaki sastanak bi trebao imati nosioca, koji se brine za provedbu i obavjetava o tome, i ima nadreenje na
eventualnom ponovnom sastanku.
Ocjenjivanje sastanka je preduvjet za poboljanje. Ocjenjivanje moe izvriti, bilo sam voditelj, bilo neki
neutralni posmatra ili uesnik sastanka. Voditelj i uesnici ue iz svojih uspjeha i greaka na svakom sastanku;
onda iskustva upotrebljavaju na iduim sastancima. To je naroito korisno u grupama koje se redovno sastaju
nadzorna vijea, upravni odbori i slino. Posebno je korisno planiranje pravila za sastanke i poboljanje dotoka
povratnih informacija.
Kako bi se omoguila javnost rada i kako bi bile objektivno informirane sve zainteresirane strane i pojedinci o
aktivnostima kolskog odbora, njegovim odlukama i zakljucima, redovno se vri:
- Obavjetavanje unutar kole, putem oglasne ploe (izvodi iz zapisnika), izvjetavanje direktora na
sjednicama strunih organa kole, ili na drugim sastancima na kojima su prisutni svi zaposlenici kole,
odnosno zainteresirane strane.
- Obavjetavanje ire drutvene zajednice putem javnih medija (o emu kolski odbor donosi posebnu
odluku), putem okruglih stolova, rasprava, izjava za javnost
- Obavjetavanje osnivaa, odnosno Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport kada je to
zakonom ili drugim aktom obavezujue.

74
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

DESET PREPORUKA ZA SASTANKE DESET UPOZORENJA ZA SASTANKE

1. Odrediti za svaki sastanak jasnu svrhu i ciljeve; 1. Ne sazivati sastanak, ak ni redovni, ako nije stvarno
2. Pravovremeno poslati raspored i materijale; potreban;
3. Lino se dobro pripremiti za sastanak; 2. Ne pozivati na sastanak osobe koje niko ne treba;
4. Izabrati odgovarajuu prostoriju za sastanak, pobrinuti 3. Ne prihvatati poziv na sastanak, ako se nemaju dobri
se za raspored i opremu; razlozi za uee;
5. vrsto se pridravati rasporeda; 4. Ne ekati na one koji kasne, ako za to ne postoje
6. Podrati informiranje, raspravu i planiranje pomou posebni razlozi;
vizualnih pomagala; 5. Ne dopustiti da osjeaji prema uesnicima utjeu na
7. Briljivo odmjeriti kada i koliko vremena govoriti; tok sastanka;
8. Koristiti znanje i vjetine svih uesnika; 6. Ne pokuavati imati stvaralaki i kritiki odnos u istom
9. Savladavati previe govorljive uesnike; dahu;
10. Na sastanku promiljeno ekonomisati sa vremenom. 7. Ne doputati uporedne rasprave na sastancima, i sam
se ne uputati u njih;
8. Ne pokuavati provesti u djelo odluku, dok uesnici
nisu o njoj dovoljno raspravljali;
9. Ne polemizirati neposredno sa drugim uesnicima;
obraati se uvijek voditelju sastanka;
10. Prilikom voenja sastanka, objasniti svoje poglede
samo ako je to stvarno potrebno.

VJEBA 29

Simulacija dobro pripremljenog i voenog sastanka


Cilj vjebe je primijeniti izloen teorijski dio ove teme i odrati dobro pripremljen i dobro voen sastanak.
Zadatak:
1. korak grupni rad - Zajedno sa 12 uesnika obuke, nakon izbora pitanja iz nadlenosti kolskog
odbora, voditelj obuke odreuje:
Vrstu sastanka;
Osnovni cilj sastanka;
Datum;
Mjesto;
Poetak;
Kraj;
Prisutni.
2. korak - Uesnici odreuju pet lanova kolskog odbora, sa kojima e pripremiti sastanak.
Upute za kolski odbor koji priprema sastanak:
Postaviti jasan cilj/ciljeve sastanka;
Definirati dnevni red sastanka;
Odrediti vrijeme za svaku taku dnevnog reda;
Proslijediti dnevni red preostalim uesnicima sastanka (7 uesnika obuke) prije nego sastanak
bude odran;
Ako postoje problemi oko dnevnog reda, o tome prodiskutirati prije sastanka, kako bi se
1. rijeile potekoe; ili 2. izgradila podrka koja bi prevazila mogua protivljenja.
75
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Odgovorna Rezultati/
Dnevni red sastanka Vrijeme
osoba akcije

kolski odbor e obaviti kompletnu tehniku pripremu sastanka


- Vrijeme;
- Mjesto;
- Prostorija;
- Sjedita;
- Tehnika pomagala;
- Osvjeenje;
- Poziv;
- Materijali;
- Zapisnik;
- Obavjetavanje.
Dok kolski odbor priprema sastanak, a nakon to su dobili poziv sa dnevnim redom sastanka,
preostalih 7 uesnika se priprema za raspravu po predloenim takama.
Priprema sastanka trajat e 30 minuta, a onda slijedi voenje sastanka, koji e trajati 30 minuta.
3. korak Voenje sastanka
Upute voditelju sastanka:
1. Pobrinite se da budete prisutni prije poetka sastanka i otvorite sastanak u dogovoreno vrijeme.
2. Ponite s izlaganjem cilja sastanka. Neka je svima jasno da uspjeh sastanka ovisi o postizanju
cilja na vrijeme.
3. Dozvolite otvorenu, usredsrijeenu diskusiju. Budite jaki u kontroliranju subjektivne ili
neusredsrijeene diskusije, tako to ete pitati: Kako ovo doprinosi cilju sastanka?
4. Primijetite one koji govore malo ili nimalo i obavezno ih, na kraju take dnevnog reda, pitajte za
njihovo miljenje i stavove.
5. Sve zajednike odluke i aktivnosti treba zapisati. Zapisniar e biti jedan od asistenata voditelja
sastanka.
4. korak Nakon to je sastanak zakljuen, slijedi diskusija (plenarno), koja e trajati 15 minuta, o
sljedeem:
Da li su ispotovana sva pravila za pripremu i voenje sastanka?
Ukazati na dobre i loe strane pripreme i voenja sastanka, te predloiti naine kako otkloniti loe
strane sastanka.

5. Zagovaranje u javnosti

Zato je nuno zagovaranje u javnosti?


Na koji nain kola moe suraivati s opinom, medijima i ustanovama za kulturu?
Koji su elementi javnog zagovaranja?
Suvremeni menadment kole treba teiti tome da javnost upozna s onim to se deava u kolskoj sredini.
To se postie uspostavom kooperativnih i partnerskih odnosa s institucijama koje djeluju u okruenju, a koje
svojim djelovanjem i radom mogu direktno ili indirektno pruiti pomo i podrku koli. Tu se, u prvom redu,
misli na: opinu, centar za socijalni rad, medije, ustanove za kulturu, sportske organizacije, privredne subjekte,
76
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

privatni sektor, lokalnu zajednicu, i dr. Svoju ulogu u svemu ovome svakako trebaju imati i lanovi kolskog
odbora, s obzirom na to da dolaze iz razliitih drutvenih sfera (lokalna zajednica, privreda, privatni sektor, ...).
Njihov zadatak je da, zajedno sa menadmentom kole, poduzimaju odreene korake koji e za rezultat imati
promoviranje kole, ali i lobiranje za kolu u pogledu materijalne i druge pomoi.
Kako bi suradnja izmeu kole i drugih subjekata bila uspjena, neophodno je pridravati se odreenih principa,
kao to su:
Meusobno uvaavanje;
Svijest o potrebi izgradnje meusobne suradnje;
Zajednika vizija;
Razmjena znanja i iskustava; i
Zajedniki plan rada.

Suradnja izmeu kole i opine moe se ogledati u sljedeem:


1. Formuliranje odreenih prioriteta na lokalnom nivou, kada su u pitanju obrazovni smjerovi i potrebni
kadrovi (ovdje se kolski odbor, zajedno s upravom kole, moe ukljuiti u aktivnosti koje su vezane za
profesionalnu orijentaciju uenika);
2. Suradnja s opinom po pitanju institucionalne, kadrovske, prostorne i materijalne podrke;
3. Uloga opine u regionalnom povezivanju kola.

Suradnja kole i medija:


1. Afirmacija pozitivnih vrijednosti u drutvu komunikacija u ovoj oblasti treba rezultirati razmjenom
informacija o inovativnim i korisnim kolskim programima, koji mogu biti prezentirani i afirmirani u
medijima.
2. Selekcija pozitivnih programa u medijima modeli ponaanja uenika oblikovani utjecajem razliitih
emisija koje se emitiraju putem javnih radio i TV servisa.

Suradnja kole i ustanova za kulturu:


1. Organiziranje posjete uenika kinima, pozoritima, galerijama, sajmovima knjiga, koncertima i
muzejima.
Elementi javnog zagovaranja:
1. Odluka izbor cilja
(Uvijek provjerite da li zacrtani cilj donosi stvarno rjeenje problema, i da li e privui panju vaih potencijalnih
partnera).
2. Koritenje podataka i istraivanje za javno zastupanje
(Kada je cilj odreen, vano je odabrati podatke koji e vam pomoi u postizanju cilja).
3. Ciljne grupe
(Kada smo odredili cilj, javno zagovaranje usmjeravamo ka osobama koje donose odluke, ili mogu utjecati
na njihovo donoenje).
4. Oblikovanje i usmjeravanje poruke
(Kreirajte poruku prema tome kome je upuujete).
5. Stvaranje koalicija
(Razmislite o tome koga jo moete ukljuiti u grupu za postizanje cilja, ko vam moe biti saveznik-
partner).
6. Uvjerljiva prezentacija
(esto imate priliku samo jedanput predstaviti temu javnog zagovaranja, te svoju prezentaciju kreirajte na
jakim i koncizno predstavljenim argumentima).
7. Prikupljanje sredstava
(Svaka akcija zahtijeva odreena sredstva vrijeme, znanje, novac, i dr.).
8. Procjena uspjenosti
(Uspjeno zagovaranje zasniva se na povratnim informacijama o svim elementima javnog zagovaranja ili
odabrane strategije).
77
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VJEBA 30

Cilj vjebe je primijeniti izloeni teorijski dio ove teme i napraviti plan kampanje javnog zagovaranja.
Vaa kola je, zahvaljujui sredstvima osnivaa, izgradila tri uionice. Meutim, zbog veeg od planiranog obima
poslova na izgradnji uionica, osniva nema sredstava za njihovo nuno opremanje uionikim namjetajem
(stolovi, klupe, tabla, i dr). Vi elite opremiti uionice to prije, jer imate problem sa prostorom za normalno
odvijanje nastave u koli. kolski odbor odluio se na javno zagovaranje, kako bi osigurao namjetaj za
uionice.
Zadatak:
U skladu sa zadatim elementima, napravite plan kampanje javnog zagovaranja.
Za rad u grupi imate 30 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 5 minuta.

PLAN KAMPANJE JAVNOG ZAGOVARANJA

1. Odluka izbor cilja

2. Koritenje podataka i istraivanje za javno zastupanje

3. Ciljne grupe

4. Oblikovanje i usmjeravanje poruke

5. Stvaranje koalicija

6. Uvjerljiva prezentacija

7. Prikupljanje sredstava

8. Procjena uspjenosti

78
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

FINANSIJE

Koje su nadlenosti kolskih odbora u oblasti finansija u kolama?


Koji je pravni osnov za finansije u kolama?
Kako se vri finansijsko izvjetavanje kole?
Koji su elementi budetskog zahtjeva?
ta je imovina kole i kako se moe koristiti?
ta je blagajniki maksimum?

U oblasti finansija, kolski odbori obavljaju sljedee poslove:


- Usvajanje finansijskog plana poslovanja kole za tekuu budetsku godinu;34
- Usvajanje izvjetaja o finansijskom poslovanju kole za prethodnu budetsku godinu;35
- Razmatranje uvjeta u kojima kola radi i usvajanje odluke o izdvajanju sredstava za nabavku uila,
nastavnih sredstava i pomagala i odluke o traenju sredstava za poboljanje uvjeta rada kola;
- Razmatranje i donoenje odluke o visini sredstava za naknadu u srednjim kolama;
- Razmatranje i usvajanje izvjetaja popisnih komisija o popisu imovine kole i, na prijedloge
popisnih komisija, donoenje odluke o otpisu;
- Razmatranje rada uenikih zadruga u kolama u kojima rade uenike zadruge;
- Donoenje odluke o izgradnji, dogradnji ili adaptaciji kolskih objekata;
- Donoenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuaa za izgradnju, dogradnju ili adaptaciju kolskih
objekata;
- Donoenje odluke o realizaciji sredstava doznaenih iz kapitalnih ulaganja o sanaciji mokrih
vorova, oluka, stolarije, krovova, centralnog grijanja, itd.;
- Donoenje odluke o visini participacije za upis uenika u prvi razred srednje kole i namjeni utroka
prikupljenih sredstava;
- Donoenje odluke o organizaciji maturske veeri i maturalnih ekskurzija, a u suradnji sa vijeem
roditelja.
S obzirom na navedene poslove iz oblasti finansija u kolama, nuno je da se lanovi kolskih odbora upoznaju
s osnovnim terminima i procedurama u finansijama.

34
Novi zakonski propisi - Zakon o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/06), Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH, broj: 19/03) i Zakon o izvravanju budeta Zeniko-dobojskog kantona za 2008. godinu (Slubene novine
Zeniko-dobojskog kantona, broj: 21/07) utvrdili su da rukovodstvo kole nema vie obavezu podnoenja, a kolski odbori
usvajanja izvjetaja o finansijskom poslovanju kole, ali postoji obaveza rukovodstva kole da kolskom odboru podnosi
periodine izvjetaje o izvrenju odobrenog zakonskog budeta kole po vrstama trokova i izvorima sredstava.
35
Isto
79
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

1. Pojanjenje termina koji se najee koriste

a) Budet akt kojim se utvruje plan finansijskih aktivnosti budetskih korisnika, koji obuhvata projekciju
ukupnih prihoda (primitaka) kantona i utvrene iznose rashoda (izdataka) za svakog budetskog
korisnika, posebno za period od jedne fiskalne godine;
b) Budetski korisnici su ministarstva i ostali organi uprave i ostali koji su u budetu uvrteni kao
budetski korisnici (naprimjer, osnovne i srednje kole);
c) Budetski zahtjev zahtjev koji podnosi svaki budetski korisnik prema resornom ministarstvu,
odnosno Ministarstvu finansija, za odobravanje potrebnih finansijskih sredstava (bruto plae i naknade
zaposlenih, materijalni trokovi i kapitalna ulaganja) za narednu budetsku godinu, i koji je sainjen po
Uputstvu koje donosi Ministarstvo finansija;
d) Fiskalna godina podudara se sa budetskom godinom i obuhvata period od 1. januara do 31.
decembra;
e) Finansijsko izvjetavanje skup informacija o svim novanim tokovima budeta za jednog
budetskog korisnika;
f) Konsolidacija (budetskog zahtjeva) iskazivanje finansijskih podataka vie meusobno povezanih
budeta i budetskih korisnika, kao da se radi o jedinstvenom korisniku;
g) Mjeseni operativni plan potreban mjeseni iznos sredstava za pokrie izdataka koji, na prijedlog
budetskog korisnika, odobrava Ministarstvo finansija i koji mora biti u skladu s ukupno odobrenim
sredstvima u budetu za tu fiskalnu godinu;
h) Vlastiti prihodi su prihodi koje budetski korisnici ostvare na tritu pruanjem usluga treim
osobama. Prihodi koje budetski korisnici ostvare u meusobnim aktivnostima, na istom nivou vlasti,
ne smatraju se vlastitim prihodima;
i) Budetski rashodi propisani su zakonom i planirani u budetu svakog budetskog korisnika po
vrstama (kontima) i izvorima sredstava (budetska, vlastita, donacija);
j) Trezor je osnovna organizacijska jedinica unutar Ministarstva finansija, u kojoj se obavljaju svi
poslovi vezani za planiranje izvravanja i izvravanje budeta kantona, voenje raunovodstva,
upravljanje novcem, voenje jedinstvenog rauna trezora, i dr;
k) Jedinstveni raun trezora (JRT) je sistem bankovnih rauna budeta preko kojeg se izvravaju sve
uplate prihoda/primitaka i isplate rashoda/izdataka. Za praenje i kontrolu jedinstvenog rauna trezora
zadueno je Ministarstvo finansija. Svi budetski korisnici moraju poslovati preko jedinstvenog rauna
trezora, tako da svi prihodi i rashodi budetskih korisnika na podruju kantona mogu biti evidentirani
na jedinstvenom raunu trezora i u glavnoj knjizi trezora;
l) Glavna knjiga trezora je sistemska i sveobuhvatna evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti
(prihodi i rashodi) koji su u vezi sa budetom, nastali u toku jedne fiskalne godine. Glavna knjiga
trezora i jedinstveni raun trezora predstavljaju osnovni sistem za upravljanje javnim sredstvima;
m) Javna sredstva su sredstva koja ukljuuju budet, utroke poreznih i neporeznih prihoda, taksi,
prihoda nastalih pruanjem javnih i drugih usluga, kredita, grantova, donacija, i sl. Sva javna sredstva
se obavezno polau (uplauju) i povlae (troe) sa jedinstvenog rauna trezora.

2. Pravni osnov

Na finansije u kolama odnose se sljedei propisi:


- Zakon o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/06);
- Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/03);
80
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

- Zakon o izvravanju budeta Zeniko-dobojskog kantona za 2008. godinu


(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 21/07);
- Uputstvo o izvravanju budeta sa jedinstvenog rauna trezora
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 94/07);
- Uredba o utvrivanju vlastitih prihoda i nainu i rokovima raspodjele
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 11/07);
- Uputstvo o uplatama i koritenju grantova i donacija za budetske korisnike
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 11/07);
- Odluka o utvrivanju kriterija za finansiranje osnovnih i srednjih kola i domova uenika na podruju
Zeniko-dobojskog kantona
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 9/07);
- Ostala uputstva i pravilnici koje donosi Ministarstvo finansija Zeniko-dobojskog kantona.

3. Finansijsko izvjetavanje

Prema dosadanjim odredbama Zakona o osnovnoj koli i Zakona o srednjoj koli, jedan od redovnih poslova
i zadataka kolskih odbora bio je usvajanje izvjetaja o finansijskom poslovanju kole. Odredbama Zakona o
trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine definirana je obaveza poslovanja svih budetskih korisnika putem
jedinstvenog rauna trezora i gaenje svih transakcijskih rauna i podrauna, koje su budetski korisnici imali
otvorene kod poslovnih banaka.
Ujedno je odredbama Zakona o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (dio 3. Finansijsko izvjetavanje i
revizija) definirana obaveza Ministarstva finansija da izradi konsolidirani godinji obraun za budetske korisnike
i godinji obraun za prethodnu fiskalnu godinu, do 15. maja tekue godine. Ovim Zakonom je, takoer, utvrena
obaveza Ministarstva finansija da Vladi Zeniko-dobojskog kantona dostavi izvjetaj o izvrenju budeta Zeniko-
dobojskog kantona za prethodnu godinu, a izvjetaj Vlada dostavlja Skuptini Zeniko-dobojskog kantona na
usvajanje.
U tom pogledu, rukovodstvo kole nema vie obavezu podnoenja, a kolski odbori usvajanja izvjetaja o
finansijskom poslovanju kole, ali postoji obaveza rukovodstva kole da kolskom odboru podnosi periodine
izvjetaje (polugodinji i godinji) o izvrenju odobrenog zakonskog budeta kole, po vrstama trokova
(kontima) i izvorima sredstava (budetska, vlastita, donacije).
lanom 62 Zakona o izvravanju budeta Zeniko-dobojskog kantona za 2008. godinu36, definirano je da
je odgovornost za planiranje trokova i stvaranje obaveza u okviru propisanog budeta (izvravanje budeta)
iskljuivo na rukovodiocu budetskog korisnika (direktor kole).

Rokovi Aktivnost

1. august Budetski korisnici izrauju i upuuju budetski zahtjev za sljedeu fiskalnu godinu.

Resorno Ministarstvo objedinjuje budetske zahtjeve i prosljeuje konsolidiran zahtjev Ministarstvu


1. oktobar
finansija. Ministarstvo finansija sainjava nacrt budeta i prosljeuje ga vladi kantona.

1. novembar Vlada kantona prosljeuje skuptini kantona prijedlog budeta.

36
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 21/07)
81
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

4. Izrada budetskog zahtjeva

Rukovodstvo kole obavezno je sainiti i prema resornom Ministarstvu uputiti budetski zahtjev za narednu
fiskalnu godinu najkasnije do 1. augusta tekue godine. Svoje pojedinane zahtjeve budetski korisnici
sainjavaju u skladu s Uputstvom, koje sainjava Ministarstvo finansija.37 Uputstvom se definira nain i elementi
za izradu budetskog zahtjeva, rokovi za izradu i podnoenje zahtjeva za dodjelu sredstava, te ogranienja u
pogledu potronje za budetske korisnike.
Resorno Ministarstvo (Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeniko-dobojskog kantona) pregleda
prispjele zahtjeve budetskih korisnika iz svoje nadlenosti, sainjava konsolidirani zahtjev na nivou obrazovanja
i dostavlja ga Ministarstvu finansija. Ministarstvo finansija sainjava nacrt budeta Zeniko-dobojskog kantona
i najkasnije do 1. oktobra tekue godine upuuje Vladi Zeniko-dobojskog kantona. U ovoj fazi Ministarstvo
finansija izvrava kontrolu i usuglaavanje dostavljenih budetskih zahtjeva sa planiranim ukupnim prihodima
i, nakon obavljenih konsultacija sa budetskim korisnicima, predlae visinu sredstava za svakog budetskog
korisnika. Prijedlog budeta Vlada Zeniko-dobojskog kantona upuuje Skuptini na usvajanje, najkasnije do 1.
novembra tekue godine.
Budetski korisnici, u skladu s Uputstvom o izvravanju budeta sa jedinstvenog rauna trezora, obavezni su da
za planirane vlastite prihode planiraju i rashode. Znai, za planirane vlastite prihode, koje budetski korisnici
mogu ostvariti po osnovu izvrenih usluga treim osobama (obrazovanje vanrednih kandidata, prihodi ostvareni
u radionicama za praktinu obuku uenika, iznajmljivanje imovine, rad autokola, prihodi od upisnina, izdavanje
prepisa i sl.), neophodno je planirati rashode, s obzirom na to da svaki vlastiti prihod prethodno iziskuje
odreena ulaganja (plae, ugovore sa vanjskim suradnicima, materijal, opremu, tekue i druge izdatke).
Primjer izrade budetskog zahtjeva

U skladu sa Zakonom o proraunima budetima u Federaciji BiH (Slubene novine FBiH, broj: 19/06)
potrebno je da Ministarstvu dostavite Prijedlog svog zahtjeva za budetska sredstva za fiskalnu 2009. godinu.
Prijedlozi zahtjeva budetskih korisnika moraju sadravati:
1. Prihode i primitke (ukljuujui prihode koji se smatraju prihodima budetskih korisnika i izdatke koji se
pokrivaju iz svih izvora prihoda).
2. Rashode i izdatke (razvrstati ih po kategorijama propisanim u kontnom planu za budet i budetske
korisnike).
a) Broj i strukturu zaposlenih za koje se trae budetska sredstva;
b) Prijedloge zahtjeva koji se odnose na budue obaveze i viegodinje izdatke, ukljuujui
investicione projekte koje treba podnijeti odvojeno od projekcije izdataka za fiskalnu 2009. godinu;
c) Kapitalne izdatke (pripadajui iznos za budetsku 2009. godinu investicionih projekata ili
viegodinjih obaveza);
d) Saeto tekstualno obrazloenje svake stavke navedene pod a), b), c).
3. Posebno prikazati iznos budetskih prihoda i izdatke koji e biti finansirani tim sredstvima.
4. Prijedlog zahtjeva se popunjava na nivou aktivnosti, odnosno nadlenosti koje je budetski korisnik
obavljao u 2008. godini, kao i moguih izvjesnih novih aktivnosti u 2009. godini.
5. Ukoliko se kod budetskog korisnika pojavi izdatak koji se ne moe podvesti ni pod jednu grupu
navedenu u zahtjevu za tekue izdatke, budetski korisnik ga moe dodati na obrascu zahtjeva.
6. Uz zahtjev za kapitalne izdatke navesti projekte po prioritetima, tako to ete u koloni 1. kod projekta
prioritet odrediti brojevima 01, pa tako redom
U koloni 2. istog obrasca navesti analitiki kod (u skladu sa kontnim planom za budet i budetske
korisnike), kao i vrstu kapitalnog izdatka.

37
lan 15 Zakona o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/06).
82
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

ZAHTJEV ZA TEKUE IZDATKE ZA 2009. GODINU

Budetski korisnik, naziv


Budetska organizacija

Redni
EKONOMSKI KOD O P I S IZNOS U KM
broj
1 2 3 4
1. 611000 Plae i naknade trokova zaposlenih (2+3)
Bruto plae i naknade
2. 611100
(bez trudnikog bolovanja)
3. 611221 - Naknade za topli obrok
611224 - Naknade za regres, za godinji odmor
611211 - Naknade za prijevoz na posao i sa posla
- Naknade za koritenje linog vozila
(s izuzetkom poslovnog putovanja)
611225 - Otpremnine zbog odlaska u penziju
611227 - Pomo radnicima u sluaju smrti ueg lana porodice i lijeenje
- Naknade za privremene i povremene poslove (ugovori o djelu)
4. 612100 Doprinosi poslodavaca
5. 613000 Izdaci za materijal i usluge (5.1 5.9)
5.1 613100 Putni trokovi
613114 - Trokovi prijevoza i smjetaja za slubeni put u dravi
613115 - Trokovi dnevnica u dravi
613121 - Trokovi prijevoza i smjetaja za slubeni put u inozemstvo
613125 - Trokovi dnevnica u inozemstvu
5.2 613200 Izdaci za energiju
613221 - Izdaci za elektrinu energiju
- Izdaci za centralno grijanje
- Izdaci za lo ulje
613214 - Izdaci za ugalj i plin
613215 - Izdaci za drvo
5.3 613300 Izdaci za komunalne usluge
613321 - Izdaci za vodu i kanalizaciju
613322 - PTT trokovi
613323 - Izdaci usluga odvoza smea
5.4 613400 Nabavka materijala
- Izdaci za obrasce i papir
- Izdaci za kompjuterski materijal
613413 - Izdaci za strunu literaturu
613471 - Materijal za opravke

83
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

613410 - Izdaci za ostali admin. materijal


613481 - Izdaci za odjeu (HTZ)
613484 - Izdaci za materijal za ienje
613481 - Izdaci za otpis sitnog inventara
5.5 613600 Unajmljivanje prostora i opreme
5.6 613500 Izdaci za usluge prijevoza i goriva
- Gorivo
- Usluge prijevoza
5.7 613700 Izdaci za tekue odravanje i opravke
Izdaci za tekue odravanje zgrada
Izdaci za tekue odravanje opreme
Usluge opravke i odravanje vozila
5.8 613800 Izdaci osiguranja bankarskih usluga i usluge platnog prometa
5.9 613900 Ugovorene usluge
- Izdaci za informiranje i odnos sa javnou
- Usluge za struno obrazovanje
- Strune usluge
613914 - Usluge reprezentacije
- Ostali izdaci informiranja
613922 - Izdaci za strune ispite

UKUPNO TEKUI IZDACI


(1+4+5)

ZAHTJEV ZA KAPITALNE IZDATKE ZA 2009. GODINU

Budetski korisnik, naziv


Budetska organizacija

821 400 821 500


KOD EKONOMSKI 821 600
821 200 821 300 Nabavka Nabavka
Rekonstrukcija
PROJEKTA KOD/NAZIV Nabavka Nabavka ostalih stalnih sredst. UKUPNO
i investiciono
PRIORITET PROJEKTA graevina opreme stalnih u oblasti
odravanje
sredst. prava
2 3 4 5 6 8 8

UKUPNO ZA BUDETSKOG
KORISNIKA

84
OBRAZAC BUDETSKOG ZAHTJEVA ZA 2009. GODINU
Budetski korisnik, naziv
Budetska organizacija
Budetski zahtjev za finansiranje tekuih rashoda u 2009. godini
TABELA 1
Rashodi koji se finansiraju iz Rashodi koji se finansiraju iz Rashodi koji se
Ukupno (budet+vlastita sredstva +donacije)
budeta vlastitih prihoda finansiraju iz donacija
Ekonomski
Red. br. Vrsta izdataka Budetski Usvojeni Usvojeni Budetski
kod Usvojeni budet Budetski Usvojeni Budetski zahtjev
zahtjev budet budet zahtjev Ocjena izvrenja 2009.
2008. zahtjev 2009. budet 2008. 2008.
2009. 2008. 2008. 2009.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12
A TEKUI RASHODI
1. 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(2+15+16+64+73+74)
Plae i naknade trokova
2. 611000 0 0 0 0 0 0 0 0 0
zaposlenih (3+4)
3. 611100 Bruto plae i naknade 0 0
Naknade trokova zaposlenih i
4. 611200 skuptinskih zastupnika 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(5. do 14.)
Naknade za prijevoz i trokove
5. 611210 0 0
smjetaja
Naknade za topli obrok tokom
6. 611221 0 0
rada
7. 611224 Regres za godinji odmor 0 0
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Otpremnine zbog odlaska u


8. 611225 0 0
penziju
9. 611226 Jubilarne nagrade 0 0
Pomo u sluaju smrti ili tee
10. 611227 0 0
invalidnosti
11. 611228 Naknada za rad komisija 0 0
12. 611229 Porez na dodatna primanja 0 0
Naknade skuptinskim
13. 611240 0 0
zastupnicima
14. Ostale naknade zaposlenima 0 0
Doprinosi poslodavca i ostali
15. 612000 0 0
doprinosi
16. 613000 Izdaci za materijal i usluge 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(17+18+25+33+43+46+50+54)
17. 613100 Putni trokovi 0 0
18. 613200 Izdaci za energiju (19. do 24.) 0 0 0 0 0 0 0 0 0
19. 613211 Izdaci za elektrinu energiju 0 0
20. 613212 Izdaci za centralno grijanje 0 0
21. 613213 Lo ulje 0 0
22. 613214 Ugalj 0 0
23. 613215 Drvo 0 0
24. 613216 Plin 0 0
Izdaci za komunalne usluge
25. 613300 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(26. do 32.)
26. 613321 Izdaci za vodu i kanalizaciju 0 0
Izdaci telefonskih i potanskih
27. 613322 0 0
usluga
28. 613323 Izdaci za usluge odvoza smea 0 0
Izdaci za usluge odravanja
29. 613324 0 0
istoe
30. 613325 Izdaci za usluge osiguranja 0 0
Doprinos za koritenje gradskog
31. 613326 0 0
zemljita
32. 613329 Ostale komunalne usluge 0 0
Nabavka materijala (34. do
33. 613400 0 0 0 0 0 0 0 0 0
42.)
34. 613410 Administrativni materijal 0 0
Medicinski i laboratorijski
35. 613420 0 0
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

materijal
36. 613430 Obrazovni materijal 0 0
37. 613440 Poljoprivredni materijal 0 0
38. 613450 Materijal za javni red i sigurnost 0 0
39. 613460 Vojni materijal 0 0
40. 613470 Materijal za proizvodnju 0 0
Ostali materijali posebne
41. 613480 0 0
namjene
42. 613490 Ispravka zaliha na kraju godine 0 0
Izdaci za usluge prijevoza i
43. 613500 0 0 0 0 0 0 0 0 0
goriva (44+45)
44. 613510 Gorivo za prijevoz 0 0
45. 613520 Usluge prijevoza 0 0
Unajmljivanje imovine i
46. 613600 0 0
opreme
Izdaci za tekue odravanje
47. 613700 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(48+49)
Materijal za opravku i
48. 613710 0 0
odravanje
49. 613720 Usluge opravki i odravanja 0 0
Izdaci osiguranja, bankarskih
50. 613800 usluga i usluga platnog 0 0 0 0 0 0 0 0 0
prometa (51+52+53)
51. 613810 Izdaci osiguranja 0 0
Usluge bankarskog i platnog
52. 613820 0 0
prometa
Izdaci za negativne kursne
53. 613830 0 0
razlike
Ugovorene i druge posebne
54. 613900 0 0 0 0 0 0 0 0 0
usluge (55. o 63.)
55. 613910 Izdaci za informiranje 0 0
56. 613920 Usluge za struno obrazovanje 0 0
57. 613930 Strune usluge 0 0
Medicinske i laboratorijske
58. 613940 0 0
usluge
59. 613950 Usluge ispitivanja okoline 0 0
60. 613960 Zatezne kamate i trokovi spora 0 0
61. 613970 Izdaci za ugovorene usluge 0 0
Izdaci za poreze za ugovorene
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

62. 613980 0 0
obaveze
Ostale nespomenute usluge i
63. 613990 0 0
dabine
64. 614000 Tekui grantovi (65. do 72.) 0 0 0 0 0 0 0 0 0
65. 614100 Grantovi drugim nivoima vlade 0 0
66. 614200 Grantovi pojedincima 0 0
Grantovi neprofitnim
67. 614300 0 0
organizacijama
68. 614400 Subvencije javnim poduzeima 0 0
Subvencije privatnim
69. 614500 0 0
poduzeima
Subvencije finansijskim
70. 614600 0 0
institucijama
71. 614700 Grantovi u inozemstvo 0 0
Povrat po pogrenim uplatama i
72. 614800 0 0
izvrenje sudskih presuda
Izdaci za kamate i ostale
73. 616000 0 0
naknade
74. 615100 Kapitalni grantovi (75+76) 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Kapitalni grantovi drugim
75. 615110 0 0
nivoima vlasti
Kapitalni grantovi pojedincima i
76. 615200 0 0
neprofitnim organizacijama
Nabavka stalnih sredstava
77. 821000 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(78. do 83.)
Nabavka zemljita, uma i
78. 821110 0 0
viegodinjih zasada
79. 821200 Nabavka graevina 0 0
80. 821300 Nabavka opreme 0 0
Nabavka ostalih stalnih
81. 821400 0 0
sredstava
Nabavka stalnih sredstava u
82. 821500 0 0
obliku prava
Rekonstrukcija i investiciono
83. 821600 0 0
odravanje
Pozajmljivanje i uee u
84. 822000 0 0
dionicama
85. 823000 Otplate dugova 0 0
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

86. Ukupno (1+77+84+85) 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NAPOMENA: Predstavljen je obrazac budetskog zahtjeva za budetske korisnike Zeniko-dobojskog kantona.


PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Slijedi primjer odobrenog budeta za jednu od kola u Zeniko-dobojskom kantonu.

Budetski korisnik, naziv: J.U. OSNOVNA KOLA xxx


Budetska organizacija 22.020.999

Planirani izdaci
Ekonomski kod Naziv pozicije iz budeta
2008.
611000 Plae i naknade trokova zaposlenih 477.000
611000 Bruto plae i naknade 382.000
611200 Naknade trokova zaposlenih 95.000

612100 Doprinos poslodavcu i ostali doprinosi 44.000

613000 Izdaci za materijal i usluge 23.560


613100 Putni trokovi 1.000
613200 Izdaci za energiju 10.194
Izdaci za elektrinu energiju 3.594
Izdaci za grijanje 6.600
613300 Izdaci za komunalne usluge 3.256
613400 Nabavka materijala 1.400
613500 Izdaci za usluge prijevoza i goriva 600
613600 Unajmljivanje imovine i opreme 0
613700 Izdaci za tekue odravanje 2.000
613800 Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i usluga platnog prometa 2.000
613900 Ugovorene i druge posebne usluge 3.110
Izdaci na osnovu privremenih i povremenih poslova 1.800
Ostale ugovorene usluge 1.310
Ukupan broj zaposlenih 38
Ukupno 544.560

89
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Na osnovu odobrenog budeta, kole dostavljaju mjesene operativne planove za sredstva.


Primjer:
Budetski korisnik, naziv: J.U. OSNOVNA KOLA xxx
Budetska organizacija 22.020.999

Iznos u Vlastiti
Redni broj Ekonomski kod Naziv pozicije Zbir 4+5
KM prihodi

1. 2. 3. 4. 5. 6.

1. 611000 Plae i naknade trokova zaposlenih

2. 611000 Bruto plae i naknade


3. 611200 Naknade trokova zaposlenih
4. 612100 Doprinos poslodavcu i ostali doprinosi
5. 613000 Izdaci za materijal i usluge
5.1 613100 Putni trokovi
5.2 613200 Izdaci za energiju
5.2.1 Izdaci za elektrinu energiju
5.2.2 Izdaci za grijanje
5.3 613300 Izdaci za komunalne usluge
5.4 613400 Nabavka materijala
613500 Izdaci za usluge prijevoza i goriva
5.5 613600 Unajmljivanje imovine i opreme
5.6 613700 Izdaci za tekue odravanje
Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i
5.7 613800
usluga platnog prometa

5.8 613900 Ugovorene i druge posebne usluge

Izdaci na osnovu privremenih i


5.8.1
povremenih poslova
5.8.2 Ostale ugovorene usluge
6. 821330 Oprema za
Ukupno tekui izdaci (1+4+5)

90
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

Dakle, na osnovu odobrenog budeta, direktor kole duan je kolskom odboru podnositi polugodinji i godinji
izvjetaj o izvrenju odobrenog budeta po vrstama trokova i izvorima sredstava.
Diskusija:
1. Kako se mogu poveati vlastiti prihodi kole?
2. U koje namjene se mogu iskoristiti vlastiti prihodi, naprimjer od obrazovanja vanrednih kandidata?
3. Koja je procedura osiguranja sredstava, naprimjer u sluaju da se obrui strop u nekoj od uionica, a
takav izdatak nije planiran kroz budetski zahtjev, niti odobren?

5. Imovina kole

a) redovan godinji popis


U okviru redovnih aktivnosti na godinjem popisu imovine kantona, i kole imaju obavezu izvriti redovan
godinji popis imovine, a da bi ove aktivnosti pravilno i pravovremeno bile obavljene, kolski odbori imaju
obavezu da:
- imenuju lanove popisnih komisija na prijedlog rukovodioca budetskog korisnika (direktora kole);
- razmatraju i usvajaju izvjetaje (elaborate) popisnih komisija s odlukama o nainu knjienja i likvidacije,
eventualnih, utvrenih vikova ili manjkova i odlukom o nainu knjienja i likvidacije rashodovanih
sredstava.

b) iznajmljivanje imovine kole


Ukoliko kola ima slobodnih raspoloivih kapaciteta, moe ih ugovorom iznajmiti treim osobama, uz suglasnost
Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Suglasnost za iznajmljivanje imovine kole Ministarstvo za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport daje po prethodno dobijenom miljenju i suglasnosti kolskog odbora.
Prilikom izdavanja imovine u zakup treim osobama kola zakljuuje ugovor sa najpovoljnijim ponuaem po
raspisanom oglasu.
Prikupljena sredstva od zakupa smatraju se vlastitim prihodom kole u pogledu lana 14 odluke o utvrivanju
kriterija za finansiranje osnovnih i srednjih kola i domova uenika na podruju Zeniko-dobojskog kantona.38

6. Blagajniki maksimum

Na poetku budetske godine, kolski odbor donosi prijedlog odluke o visini blagajnikog maksimuma za tu
budetsku godinu. Prijedlog odluke kola dostavlja Ministarstvu finansija putem resornog Ministarstva. Konanu
odluku o visini blagajnikog maksimuma za svakog budetskog korisnika pojedinano, svojim aktom, utvruje
ministar Ministarstva finansija. Odlukom o visini blagajnikog maksimuma obavezno se odreuje i osoba
odgovorna za rukovanje gotovinom.

7. U okviru ostalih redovnih aktivnosti, kolski odbori donose odluke, u skladu sa pravilnicima i procedurama
kola, koje propisuje resorno Ministarstvo, odnosno, Ministarstvo finansija, a tiu se, naprimjer, odluka o
visini upisnine za redovne uenike srednjih kola, visini upisnine za vanredne polaznike (kolovanje odraslih),
upotrebe mobilnih i fiksnih telefona, odluke o strunom obrazovanju i usavravanju zaposlenika, u skladu s
odobrenim budetskim sredstvima, ustupanja termina u kolskim salama lokalnim sportskim klubovima uz
naknadu, i sl.

38
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 9/07)
91
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

UMJESTO ZAKLJUKA

Jedan od bitnih preduslova za kvalitetan rad kolskih odbora jeste raznolikost njihovog sastava. Svi kolski
odbori, da bi bili uspjeni, moraju da budu uspostavljeni u skladu s odgovarajuim zakonskim propisima te da
funkcioniu po naelima demokratske uprave.

Takoer, moraju pratiti promjene u zakonodavstvu te se stalno usavravati

Dok bi bolja obuka lanova kolskog odbora mogla pomoi pri efikasnijem obavljanju ovog posla, vee
graansko uvaavanje uloge kolskih odbora i zainteresiranosti za nju takoer bi mogli pomoi pri smanjenju
apatije, koja u mnogim aspektima proima graansko drutvo Bosne i Hercegovine, i posluili bi kao filter za
pristrasne politike programe.39

39
Misija OSCE-a u BiH (2006.) kolski odbori u Bosni i Hercegovini:Mogui zagovornici promjena i odgovornog stava u
obrazovanju http://www.oscebih.org/documents/7059-bos.pdf
92
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

REFERENTNI MATERIJALI

Braja, P. (1994.) Pedagoka komunikologija, kolske novine, Zagreb


Backman E. I Trafford B. (2007.) Demokratsko upravljanje kolama, Vijee Evrope, Strassbourg
Dimbleby, Richard i Burton, Graeme (1998.) More Than Words: An Introduction to Communication,
London i New York
Gungor H. (2002.) Rettigheder og pligter i folkskolen, Franzen Offset A/S, Kobenhavn
Misija OSCE-a u BiH (2006.) Prirunik za rad vijea uenika srednjih kola
Misija OSCE-a u BiH (2007.) Vodi za rad vijea roditelja u osnovnim i srednjim kolama
Misija OSCE-a u BiH (2006.) kolski odbori u Bosni i Hercegovini: Mogui zagovornici promjena i
odgovornog stava u obrazovanju
Misija OSCE-a u BiH (2006.) Meunarodne obaveze i dunosti Bosne i Hercegovine u oblasti
obrazovanja
Misija OSCE-a u BiH (2002.) Strategija reforme obrazovanja
Muli, V. (2007.) Opisno ocjenjivanje djece s posebnim potrebama od 1. do 3. razreda osnovne
kole, Magistarski rad
Nedovi, S. (2004.) Rjeavanje konflikta - Prirunik za obuku, Centar za slobodne izbore i
demokraciju, Beograd
Perry, V. (2001.) Uvod u tehnike treninga, International Rescue Committee, Sarajevo
Rosenberg, M. (2006.) Nenasilna komunikacija, jezik ivota, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava,
Osijek
Tou, A. (2000.) Prezentacija i komunikacija, Regionalni centar zatite okolia za srednju i istonu
Evropu, Szentendre, Maarska
Vukosavljevi, N. (2000.) Prirunik za treninge iz nenasilne razrade konflikata za rad s odraslima,
Centar za nenasilnu komunikaciju, Sarajevo

93
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

PRILOG

PRILOG 1 Primjer ugovora o radu sa svim potrebnim elementima ugovora

Na osnovu lana 101. Zakona o radu ZOR (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03), i l. ____
Pravilnika o radu J.U.___________________________________________
zakljuuje se

UGOVOR O RADU

izmeu poslodavca: J. U.____________________________________________ sa sjeditem u__________

___________________________________ i

zaposlenika _________________________iz_____________ul.__________________________________

I. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O RADU

lan 1
Ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme, u skladu sa Zakonom i opim aktima poslodavca.

lan 2
Poslodavac i zaposlenik su suglasni da se, kao dan otpoinjanja rada po odredbama ovog Ugovora, utvruje
dan zakljuenja Ugovora.
lan 3
Ugovorne strane suglasne su da je mjesto rada zaposlenika u sjeditu poslodavca, tj. u _____________ u
ul.______________________

lan 4
Zaposlenik e obavljati poslove: ____________________________________________________________.
(Realizacija odgojno-obrazovnih zadataka po nastavnom planu i programu iz oblasti ____________________).
Pored osnovnog opisa poslova iz prethodnog stava, zaposlenik je duan obavljati i druge poslove, u skladu s
odredbama Pravilnika o radu.

94
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

II. RADNO VRIJEME

lan 5
Zaposlenik e raditi puno radno vrijeme od 40 (etrdeset) sati sedmino - norma sati po rjeenju o 40-satnoj
radnoj sedmici.
Raspored radnog vremena utvruje se aktom o unutarnjoj organizaciji poslova i zadataka i po rjeenju direktora.

III. PLAE I NAKNADE

lan 6
Za obavljanje poslova iz lana 4 ovog Ugovora, kada zaposlenik radi u redovnom radnom vremenu, poslodavac
se obavezuje zaposleniku isplaivati plau u skladu s odredbama Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i drugih
propisa i odluka Vlade Kantona kojima su ureena ova pitanja.
Plau iz prethodnog stava ovog lana ine osnovna plaa, dodaci na osnovnu plau, naknade plae, kao i
stimulativni dio plae.
lan 7
Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plau za svaku navrenu godinu radnog staa, u skladu sa
Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plau za noni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i u dane
praznika, za koje je Zakonom odreeno da se ne radi, pod uvjetima i u visini utvrenoj Kolektivnim ugovorom i
Pravilnikom o radu.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi, u sluajevima: obrazovanja i strunog
usavravanja, seminara, izleta, strunih ekskurzija, blagdana, bolovanja, plaenog odsustva, te u drugim
sluajevima predvienim Zakonom.
lan 8
Poslodavac se obavezuje da plau i naknade iz lana 6 i 7 ovog Ugovora isplauje mjeseno, najkasnije do 10.
(desetog) u mjesecu za prethodni mjesec.
Prilikom isplate plae, poslodavac se obavezuje zaposleniku uruiti pismeni obraun plae, a zaposlenik prihvata
da pojedinane plae nisu javne.

IV. ODMORI I ODSUSTVA

lan 9
Zaposlenik, koji radi puno radno vrijeme, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta (5
minuta nakon svakog sata i 15 minuta u vrijeme velikog odmora).
Vrijeme iz stava 1 ovog lana ne uraunava se u radno vrijeme.

lan 10
Izmeu dva uzastopna radna dana, zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najkrae 12 sati
neprekidno.
lan 11
Sedmini odmor zaposlenik e koristiti u trajanju od najkrae 24 sata, neprekidno.
Sedmini odmor iz stava 1 ovog lana zaposlenik e koristiti subotom i nedjeljom.

lan 12
Godinji odmor zaposlenika odreuje se u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
(Odmori i odsustva detaljnije se reguliraju Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu).

95
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

V. ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM

lan 13
Zabranjuje se zaposleniku da, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, zakljuuje poslove iz djelatnosti
koju obavlja poslodavac.

VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

lan 14
Ovaj Ugovor o radu prestaje iz razloga propisanih lanom 86 ZOR.
Ako Ugovor o radu otkazuje poslodavac, otkazni rok traje najdue est (6) mjeseci, odnosno, stotinu osamdeset
(180) dana, a najkrae etrnaest (14) dana, prema kriterijima utvrenim Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom
i Pravilnikom o radu.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu bez potivanja otkaznog roka iz prethodnog stava, kada, zbog krenja
obaveza iz radnog odnosa, ili zbog neispunjavanja obaveza iz ovog Ugovora, nastavak radnog odnosa nije
mogu.

VII. OTPREMNINA

lan 15
Ako se zaposleniku otkae ovaj Ugovor o radu, isplauje mu se otpremnina po Kolektivnom ugovoru i Pravilniku
o radu.
Na otpremninu iz stava 1 ovog lanka nema pravo zaposlenik, ako mu se otkazuje Ugovor o radu zbog krenja
obaveza iz radnog odnosa, ili zbog neispunjavanja obaveza iz ovog Ugovora.

VIII. POSLJEDICE NEPRIHVATANJA PONUDE ZA ZAKLJUIVANJE UGOVORA

lan 16
Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ovaj Ugovor o radu, prestaje mu radni odnos u roku
od 30 dana od dana dostave Ugovora o radu na zakljuivanje.

IX. DRUGI UVJETI RADA

lan 17
Na druge uvjete i odnose koji nisu ureeni ovim Ugovorom primjenjuje se Zakon o radu, Kolektivni ugovor i
Pravilnik o radu.
lan 18
Ovaj Ugovor zakljuen je u tri (3) istovjetna primjerka, od kojih svaka strana zadrava po jedan (1) primjerak.

Ur. br.
U __________________________,.

Direktor Zaposlenik

_____________________________ MP ____________________________

96
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

OBUKA KOLSKIH ODBORA

Za izvoenje teorijskog i praktinog dijela obuke, voditelju obuke neophodni su:


- projektor
- platno
- raunar
- flip chart
- papir za flip chart
- flomasteri
- papir A 4 formata
- samoljepljivi papir (stik)
- biljenice za uesnike
- olovke

Materijali:
- prezentacija u Power Pointu (predavanja i vjebe)
- Prirunik za obuku kolskih odbora
- dokumenti:
- Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
- Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
- Meunarodna konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
- Konvencija UN-a o pravima djeteta
- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju
- kopije vjebi za uesnike
- obrazac za vrednovanje i ocjenjivanje obuke

97
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE

Uspjenost svake obuke nuno je stalno procjenjivati. Razlozi ove procjene su:
- da utvrdite da li su uesnici obuke savladali dio (oblast) obuke;
- da utvrdite da li su vai ciljevi i oekivanja uesnika obuke ispunjeni;
- da, na osnovu procjene cjelokupne obuke, moete utvrditi njenu svrsishodnost za dalje izvoenje,
izvriti njeno korigiranje ili unaprijediti (poboljati) neke dijelove obuke.
Procjene (evaluacije) mogu se izvoditi:
- tokom vjebi;
- usmenim pitanjima u toku obuke, na kraju dana obuke i na kraju cjelokupne obuke;
- popunjavanjem obrazaca sa kritikim pitanjima;
- vjebom, i dr.
Kako su obukom kolskih odbora planirane etiri dnevne i zavrna procjena (na kraju obuke), navodimo
mogunosti za njihovo izvoenje:

Dnevne procjene

Dnevne procjene (evaluacije) moete izvesti:


a) Pitanjima
1. Jeste li umorni?
2. Kako se osjeate?
3. ta vam se danas svidjelo na obuci?
4. ta vam se nije svidjelo na obuci?
5. ta biste promijenili na dananjoj obuci?

Postavite pitanje jedno po jedno svim uesnicima obuke ukrug, i biljeite odgovore.
b) Kvadratima istine
Iscrtajte na papiru etiri kvadrata, u kojem e pisati:
1. Korisnost obuke;
2. Zanimljivost obuke;
3. Raspoloenje tokom obuke;
4. Vjetina voditelja tokom obuke.

Korisnost obuke Zanimljivost obuke

Raspoloenje tokom obuke Vjetina voditelja tokom obuke

U svaki kvadrat uesnici obuke unose ocjenu 1 (najloije) do 5 (najbolje).


Zbrajajte ocjene tokom obuke i uporeujete ih.
98
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA

c) Ocjenom predavanja i vjebi


Napiite na papir sve teme i vjebe koje ste tokom dana radili. Svaki uesnik, u prazni dio tabele, crta smjeka
, ili ljutka .
Naprimjer:

Tema 1
Vjeba 1
Tema 2
Vjeba 6

Procjena obuke

Za procjenu cjelokupne obuke moete napraviti kombinaciju predloenih dnevnih procjena, ali i obavezno imajte
procjenu u vidu pitanja i odgovora u formi obrasca.
Naprimjer:
1. U kojoj sam mjeri dopunio svoja znanja?
2. Koliko je ono to sam uo na obuci bitno za moj rad?
3. Koliko e obuka imati utjecaja na moje stavove prema obavezama u poslu koji radim?
4. Ocjena kvaliteta prezentacije (predavanja) i vjebi tokom obuke.
5. Ocjena kvaliteta znanja i vjetina voditelja u radu sa grupom.

Najloije Najbolje

1. U kojoj sam mjeri dopunio svoja znanja? 1 2 3 4 5

Koliko je ono to sam uo na obuci bitno za moj


2. 1 2 3 4 5
rad?

Koliko e obuka imati utjecaja na moje stavove


3. 1 2 3 4 5
prema obavezama u poslu koji radim?

Ocjena kvaliteta prezentacije (predavanja) i vjebi


4. 1 2 3 4 5
tokom obuke.

Ocjena kvaliteta znanja i vjetina voditelja u radu


5. 1 2 3 4 5
sa grupom.

99

Das könnte Ihnen auch gefallen