Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
KOLSKIH ODBORA U
ZENIKO-DOBOJSKOM KANTONU
2008. godina
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
O PROJEKTU
Kao to svi graani u demokratskom drutvu imaju prava i dunosti, tako i kola,
roditelji i uenici imaju niz prava i dunosti u koli. To znai da svi snose suodgo-
vornost za socijalni razvoj i struno usavravanje uenika tokom kolovanja.
Kada su sve strane svjesne svojih prava i odgovornosti, onda je jasnije ta jedni od
drugih mogu oekivati. Na taj nain stvara se temelj uspjenog dijaloga i korisne
suradnje.1
Ulla Trns
Drava Bosna i Hercegovina (BiH) prolazi kroz period u kome se odvija tranzicija u brojnim oblastima, a u
koje spadaju: proces demokratizacije, ekonomska tranzicija, poslijeratna obnova, napori na izgradnji drave
i inicijativa za izgradnju mira. Drava tei lanstvu u Evropskoj uniji i radi na tome da zadovolji uvjete koji
prethode prijemu u lanstvo. U ovakvoj fazi sa sloenim reformskim procesima, Misija Organizacije za sigurnost
i suradnju u Evropi (OSCE) u Bosni i Hercegovini prua pomo pri rjeavanju tekoa i problema u procesu
reforme sistema obrazovanja.
Obrazovanje je javna djelatnost koja proima gotovo svako domainstvo, gotovo svi odrasli ljudi pohaali su
kolu, i gotovo svaka porodica ima djecu koja pohaaju kolu. Zato je reforma sistema obrazovanja briga cijele
drave i svih njenih graana.
Projekt obuke kolskih odbora na podruju Zeniko-dobojskog kantona pod nazivom Dobro upravljanje u
obrazovanju kolski odbori kao zagovornici promjena i odgovornosti u obrazovanju je pilot-projekt Odjela za
obrazovanje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Nadovezuje se na rezultate Izvjetaja o kolskim odborima,2
koji je Odjel objavio u decembru 2006. godine, nakon tromjesenog istraivanja, konsultacija i analiza. Cilj
Projekta je poboljanje efikasnosti rada odbora, putem izrade Prirunika za obuku kolskih odbora, u skladu
s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Zakonom o osnovnoj koli
i Zakonom o srednjoj koli Zeniko-dobojskog kantona, zatim obuke za voditelje te pruanjem podrke nizu
radionica za unapreenje znanja i vjetina dijela kolskih odbora u Zeniko-dobojskom kantonu. Svrha projekta
bila je razvoj metoda i sredstava za postizanje strune i depolitizirane kolske uprave u BiH.
1
Gungor H. (2002.) Rettigheder og pfligter i folkskolen, Franzen Offset A/S, Kobenhavn
2
http://oscebih.org/documents/7059-bos.pdf
3
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Z A H V A L A,
to se pred vama nalazi Prirunik za obuku lanova kolskog odbora, pripada Radnoj grupi koja je, uz pomo
i upute Odjela za obrazovanje Misije OSCE-a i Savjetodavnog odbora3, izradila Prirunik u skladu s Okvirnim
zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, odnosno Zakonom o osnovnoj i Zakonom o srednjoj koli
Zeniko-dobojskog kantona i na osnovu odgovarajueg iskustva lanova Radne grupe.
U skladu s opisom poslova Radne grupe, a koji je ureen Pismom o preuzimanju obaveza lanova Radne grupe
za izradu Prirunika za obuku kolskih odbora u Zeniko-dobojskom kantonu, sastavljena je Radna grupa od
predstavnika sljedeih ustanova: Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog kantona,
Pedagokog zavoda Zeniko-dobojskog kantona, kola, Sindikata za osnovno obrazovanje Zeniko-dobojskog
kantona i Prosvjetne inspekcije.
U sastavu Radne grupe bilo je trinaest lanova, a to su:
3
Savjetodavni odbor inili su: gospoa Zdenka Merdan iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog
kantona, gospoa Munevera Selmanovi, direktorica Pedagokog zavoda Zeniko-dobojskog kantona i gospodin Claude Kieffer,
direktor Odjela za obrazovanje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
4
Gospodin Muli od maja 2008. godine obavlja poslove i dunosti savjetnika u Prosvjetno-pedagokom zavodu Kantona
Sarajevo.
4
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
SADRAJ
UVODNE RIJEI .........................................................................................................................................7
I. ZAKONODAVSTVO ...................................................................................................................................9
1. Reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini..................................................................................9
1.1. Neophodnost reforme obrazovanja u BiH ...........................................................................9
1.2. Uloga OSCE-a u reformi obrazovanja u BiH .....................................................................10
1.3. Meunarodne obaveze BiH u oblasti obrazovanja .............................................................10
2. Osvrt na Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ....................11
2.1. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju .........................................................11
2.2. kolski odbori kao dio reforme obrazovanja .....................................................................12
2.3. Pravni osnov za funkcioniranje kolskih odbora ...............................................................13
2.3.1. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ..............13
2.3.2. Zakonski propisi na ostalim nivoima .....................................................................14
3. Upravljanje i rukovoenje kolom ..............................................................................................14
4. Nadlenosti kolskog odbora .....................................................................................................17
5. Sastav, kriteriji za izbor i izbor lanova kolskog odbora .............................................................17
6. Nadlenosti direktora kole .......................................................................................................18
7. Izbor, imenovanje i razrjeenje direktora .....................................................................................20
7.1. Izbor i imenovanje direktora ............................................................................................20
7.2. Razrjeenje direktora .......................................................................................................24
8. Rad kolskih odbora ..................................................................................................................27
9. Radno zakonodavstvo ...............................................................................................................31
9.1. Zasnivanje radnog odnosa ..............................................................................................31
9.2. Zakljuivanje ugovora o radu ...........................................................................................32
9.3. Ugovor o radu s pripravnikom .........................................................................................34
9.4. Ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom .................................................................34
10. Privremeni i povremeni poslovi ..................................................................................................34
11. Odmori ......................................................................................................................................35
12. Odsustvo sa posla ....................................................................................................................36
13. Zatita zaposlenika ....................................................................................................................37
13.1. Zatita ene i materinstva ................................................................................................37
14. Plae i naknade plaa ...............................................................................................................37
14.1. Plaa ..............................................................................................................................37
14.2. Naknada plae ...............................................................................................................38
14.3. Zatita plae i naknada plae ...........................................................................................38
15. Prestanak ugovora o radu ..........................................................................................................38
15.1. Nain prestanka ugovora o radu .....................................................................................38
15.2. Otkaz ugovora o radu ......................................................................................................39
15.3. Forma i trajanje otkaznog roka .........................................................................................39
15.4. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu ................................................................40
15.5. Program zbrinjavanja vika zaposlenika ...........................................................................40
15.6. Otpremnina .....................................................................................................................40
16. Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa ..........................................................................41
16.1. Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa ......................................................41
16.2. Zatita prava iz radnog odnosa ........................................................................................42
16.3. Prava zastupnika i funkcionera .........................................................................................42
17. Pravilnik o radu .........................................................................................................................42
18. Uee zaposlenika u odluivanju vijee zaposlenika .............................................................42
5
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
6
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
UVODNE RIJEI
5
Perry V. (2001.) Uvod u tehnike treninga, Meunaordni komitet za pomo (International Rescue Committee), Sarajevo
7
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
8
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
ZAKONODAVSTVO
6
(Vidi - Parlamentarna skuptina Vijea Evrope, Miljenje o lanstvu BiH u Vijeu Evrope, Miljenje br. 234 (2002.) - usvojeno
22. januara 2004. godine)
7
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Izvjetaj o drutvenom razvoju, Bosna i Hercegovina, 2002. godine
9
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Misija OSCE-a u BiH ima aktivnu ulogu u reformi obrazovanja u BiH jo od jula 2002. godine, kada je, na zahtjev
Visokog predstavnika, i u skladu s Odlukom Stalnog vijea OSCE-a, Misija preuzela odgovornost za koordinaciju
i omoguavanje aktivnosti na promjenama u oblasti obrazovanja u BiH.
Nakon izrade Strategije reforme obrazovanja8, jedna od osnovnih uloga OSCE-a bila je da se pobrine da svi
uloeni napori budu djelotvorni i usmjereni ka odreenom cilju. Reforma obrazovanja predstavlja ogroman
poduhvat, na ijem radu je angairano na stotine domaih strunjaka iz oblasti obrazovanja, nadlenih organa
vlasti i udruenja graana, kao i meunarodnih organizacija. OSCE se oslanja na ogromno iskustvo steeno u
izradi smjernica i principa, te na jak kadrovski potencijal na terenu, kako bi dao svoj doprinos u napredovanju
samog procesa, te potaknuo sve veu angairanost i preuzimanje odgovornosti domaih organa, od najnieg,
do najvieg ministarskog nivoa.
Svojim aktivnostima, OSCE daje podrku razvoju takvog sistema obrazovanja u BiH, koji e biti prilagoen
njenim razliitostima, koji prihvata savremene poglede na obrazovanje, i nije optereen nacionalistikom
politikom, i putem kojeg e se lake ojaati temelji za modernizaciju i poboljanje kvaliteta koji bi bili usuglaeni
s evropskim sistemima obrazovanja.
8
http://oscebih.org/documents/36-bos.pdf
9
http://oscebih.org/documents/6372-bos.pdf
10
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 1
10
Voditelj obuke vrijeme izvoenja vjebe moe da podesi konkretnim potrebama, kao npr. broju uesnika.
11
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
11
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
12
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Okvirni zakon zahtijeva da kolski odbori budu formirani u svim javnim ustanovama, osnovnim i srednjim
kolama irom Bosne i Hercegovine, i da lanovi budu izabrani u skladu s pozitivnom demokratskom praksom.
Sa kolskim odborima kao glavnim obiljejem efikasnog rukovoenja kolom na lokalnom nivou zapravo na
radnom nivou sve je vie mogunosti za izgradnju odgovornosti kole prema zajednici kojoj slui. Osim toga,
bilo je jasno kako sistemu obrazovanja trebaju suvremene reforme, a kolski odbori, obavljajui svoj zadatak,
mogli bi doprinijeti reformi obrazovanja.
Dakle, lanom 51 utvruje se:
1. Svaka kola mora imati kolski odbor - nije rije o opciji, nego o obavezi;
2. Uloga kolskog odbora je u pitanjima koja se tiu pravaca djelovanja, rukovoenja kadrovskim pitanjima u
koli;
kolski odbori trebaju imati aktivnu i vanu ulogu u rukovoenju kolom, i kroz ovu reformu, data im je vea
samostalnost. kolski odbor odgovoran je za utvrivanje i primjenu obrazovne politike, praenje provedbe
politike djelovanja i omoguavanje racionalnog koritenja resursa.
Drugim rijeima, kolski odbori odgovorni su za ope rukovoenje kolom i efikasno koritenje ljudskih
potencijala i materijalnih resursa.
Naprimjer, iako kolski odbori nemaju direktnu kontrolu nad finansijskim sredstvima, ipak imaju odreeni
utjecaj u donoenju finansijskih odluka preko davanja odobrenja za planiranje budeta kole i podnoenju
izvjetaja o finansijskim poslovima i mogunostima investiranja.
3. Da lanovi kolskog odbora budu birani iz irih interesnih grupa, na koji nain bi bili stvoreni uvjeti za iroku
zastupljenost meusobno povezanih struktura koje rade na obrazovanju;
4. Pitanje zastupljenosti u pogledu nacionalne pripadnosti, povezuje se sa strukturom stanovnitva: ... onako
kako ona u datom trenutku izgleda, u principu, prema popisu stanovnitva u BiH 1991. godine;
5. Vrenje dunosti lana kolskog odbora na dobrovoljnoj je osnovi.
Pored toga, lanom 52 Okvirnog zakona regulira se uloga kolskih odbora u vanom postupku imenovanja
direktora kole.12
lan 52 podjednako je vaan kod stvaranja osnova za demokratsko upravljanje kolom na lokalnom nivou, zato
to ovaj lan obavezuje kolski odbor da bira direktore kola. Dunosti direktora kole su znaajne i obuhvataju
sljedee: primjena zakona i podzakonskih akata; donoenje odluka o rasporeivanju nastavnika i drugog osoblja
kole; zakljuivanje ugovora o zaposlenju u koli; izrada i predlaganje finansijskog plana kole; provedba odluka
kolskog odbora. Cilj ove odredbe potpuno je jasan: izbaciti politiku iz kola, smanjiti centralizaciju, jer direktora
javne kole imenuje kolski odbor, po propisanoj proceduri.
lanovima 51 i 52 Okvirnog zakona dat je poetni osnov za formiranje kolskih odbora i osnov za uvoenje
demokratskog upravljanja obrazovanjem na nivou kole.
12
Direktora javne kole imenuje kolski odbor, po proceduri koja se blie ureuje zakonima entiteta, kantona, Brko Distrikta i
opim aktima kole. Direktor je odgovoran za svakodnevno rukovoenje kolom i za voenje pedagokih aktivnosti kole.
13
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
13
Backman E. I Trafford B. (2007.) Demokratsko upravljanje kolama, Vijee Evrope, Strassbourg
14
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
14
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
15
Vie o radu vijea roditelja pogledati u Vodiu za rad vijea roditelja u osnovnim i srednjim kolama, http://oscebih.org/
documents/8376-bos.pdf
16
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
17
Vie o radu vijea uenika pogledati u Priruniku za rad vijea uenika srednjih kola, http://oscebih.org/documents/6373-bos.
pdf
18
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03)
19
Sistematizacija glavnih principa upravnog prava u okviru programa SIGMA, inicijative Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj (OECD) i Evropske unije, SIGMA dokument br. 27, prilog asopisa Pravni savjetnik, br. 2/2001 http://www.ads.gov.ba/
javniispit/doc/evropski_principi_za_javnu_administraciju.pdf
20
lan 69 Zakona o osnovnoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona broj: 5/04 i 20/07): Za obavljanje pedagokih,
pedagoko-psiholokih i bibliotekarskih poslova, osnovna kola ima strune saradnike: pedagoga i bibliotekara odnosno
vieg knjiniara, a moe imati psihologa, socijalnog radnika, ljekara, te saradnika, medicinskog tehniara, knjiniara i sl.
Broj strunih saradnika i saradnika, te obavljanje njihovih poslova u osnovnoj koli, utvruje se u skladu sa Pedagokim
standardima i lan 113 Zakona o srednoj koli (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona broj: 5/04 i 20/07)
15
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
OTVORENOST
Otvorenost podrazumijeva:
- pristupanost za reviziju,
- izjavu o razlozima donoenja neke odluke kojom obavjetavamo javnost o tim razlozima, te pruamo
mogunost svim zainteresiranima da doprinesu njenom kvalitetu.
ODGOVORNOST
Odgovornost, kao jedan od principa dobre uprave, podrazumijeva:
- osiguranje nadzora u postupku donoenja i provedbe odluka, to se postie pravilima i procedurama koje
utvrujemo pravilima, pravilnikom i drugim aktima;
- zatitu prava zaposlenika, uenika i roditelja, kako kroz dosljednu primjenu materijalnih i procesnih propisa,
tako kroz korektan i odgovoran odnos u postupku;
- stalno poboljavanje kvaliteta u radu, radi poveanja odgovornosti.
EFEKTIVNOST I EFIKASNOST
- Efektivnost podrazumijeva ostvarivanje relevantnih ciljeva. Izbor ciljeva i njihovo ostvarivanje kljuna su mje-
rila uspjenosti kole.
- Efikasnost podrazumijeva racionalno koritenje resursa, odnosno koliko za postizanje ciljeva koristimo nae
resurse kadrovske i materijalne.
JAVNOST I TRANSPARENTNOST
Javnost podrazumijeva otvoren proces donoenja odluka kroz razliite mehanizme, a prije svega:
- ukljuivanjem javnosti u donoenje odluka; i
- kroz mogunost utjecaja graana na proces donoenja i kvalitet donesenih odluka.
Transparentnost podrazumijeva otvorenost procesa realizacije odluka, onih koje su donesene, a prije svega:
- otvorenost procedura u procesu realizacije odluka;
- upoznatost javnosti sa svakom fazom primjene odluka;
- upoznatost javnosti s ukupnim procesom primjene odluka i efektivnost njene realizacije.
VJEBA 2
16
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Dva lana kolskog odbora biraju se iz reda nastavnika, strunih suradnika i osoblja kole, na prijedlog
nastavnikog vijea, jedan iz reda roditelja, odnosno staratelja uenika osnovne/srednje kole na prijedlog
vijea roditelja, jedan iz reda lokalne zajednice, a jednog bira Vlada Kantona.
lan kolskog odbora kojeg bira Vlada Kantona i jedan lan iz lokalne zajednice, biraju se u skladu s odredbama
Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 12/03).
U Zeniko-dobojskom kantonu, izraz lokalna zajednica definiran je kao mjesna zajednica i koriten za
opisivanje jedinica lokalne uprave unutar jedne opine, koje su se prije rata bavile pruanjem opih usluga, a
nakon rata su razliito transformirane u jedinice koje pruaju nove usluge, organe sline udruenjima graana
ili su potpuno ignorirane. Mjesne zajednice, kao jedinice lokalne samouprave, mogu veoma varirati u veliini;
u nekim sluajevima, one predstavljaju samo jedno seoce ili nekoliko sela. Meutim, njihova vanost iskljuivo
ovisi o lokalnom, dobrovoljnom zalaganju i odnosima opinske vlasti prema ovim jedinicama. Mjesne zajednice
su 2006. godine regulirane Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH23.
Ministarstvo e provesti proceduru izbora i imenovanja lanova kolskog odbora u skladu sa vaeim zakonima,
na nain potivanja principa zakonitosti, otvorene konkurencije i transparentnosti, ravnopravne zastupljenosti i
kvaliteta kandidata za konano imenovanje.
Sastav kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog osoblja i lokalne
zajednice, onako kako ona u datom trenutku izgleda, u principu, prema popisu stanovnitva u BiH 1991. godine.
Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Mandat lanova kolskog odbora traje
etiri godine, i oni ne mogu biti birani vie od dva puta.
kolski odbor e pokrenuti inicijativu za imenovanje novih lanova odbora najmanje trideset (30) dana prije
isteka mandata njegovih lanova.
lanstvo u kolskom odboru moe biti poniteno u sljedeim sluajevima:
a) lan kolskog odbora podnese zahtjev za prekid uea u radu odbora;
b) ukoliko se radi o nastavniku, odnosno strunom suradniku ili drugom zaposleniku, u sluaju prestanka rad-
nog odnosa;
c) ukoliko se radi o roditelju, u sluaju da njegovo dijete prestane pohaati predmetnu osnovnu ili srednju
kolu;
d) vijee roditelja, nastavniko vijee, lokalna zajednica ili osniva, u ovisnosti o redu iz kojeg je predstavnik
imenovan, odlui okonati lanstvo tog lana u kolskom odboru;
e) kolski odbor procijeni, (veinskim glasanjem), da lan kolskog odbora nije u stanju obavljati svoje dunosti,
ili nije aktivan u svom radu.
U sluaju da lan kolskog odbora d otkaz ili napusti lanstvo prije isteka mandata, kolski odbor odgovoran je
za pokretanje procedure prema osnivau za imenovanje adekvatne zamjene.
U sluaju da kolski odbor ne postupa u skladu sa Zakonom, a naroito ako kolski odbor ne izvri imenovanje
direktora u skladu sa Zakonom, osniva e pokrenuti proceduru za razrjeenje kolskog odbora.24
VJEBA 3
19
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
10. Odluuje, na prijedlog nastavnikog vijea ili direktora, o prigovoru nastavnika, strunih
a b c d
suradnika i suradnika, izjavljenom na ocjenu o radu.
Koje uvjete mora ispunjavati kandidat da bi bio izabran i imenovan za direktora kole?
Kako se provodi postupak imenovanja direktora kole?
Kako se vri razrjeenje direktora kole?
- da nije zaposlen na drugoj poziciji, koja moe utjecati na eventualni sukob interesa;
- da nije u bilo kakvoj rodbinskoj vezi do drugog stepena (roditelji, djeca, braa i sestre) sa bilo kojim
lanom kolskog odbora.
Konkurs za imenovanje direktora sadri:
1. naziv ustanove s adresom;
2. uvjete za imenovanje direktora;
3. rok za podnoenje prijave kandidata;
4. period na koji se vri imenovanje;
5. dokumente koji su kandidati duni podnijeti uz prijavu;
6. nain i rok obavjetavanja kandidata o rezultatima konkursa;
7. naznaku da nepotpune i nepravovremene pristigle prijave nee biti razmatrane.
Postupak izbora i imenovanja direktora kole, kolski odbor provodi uz potivanje principa:
- zakonitosti;
- otvorenosti i transparentnosti;
- kvalitete;
- zastupljenosti pri zapoljavanju;
- i neovisne provjere, u skladu sa vaeim zakonima.
Nadzor nad provedbom procedure izbora i imenovanja direktora kole provodi Ministarstvo.
Direktora osnovne, odnosno srednje kole imenuje kolski odbor na period od etiri godine, uz prethodno
miljenje Ministarstva i suglasnost osnivaa.
Ukoliko je kola u dravnoj svojini, prava i obaveze osnivaa vri Vlada Kantona.
U sluaju da predloeni kandidat ne dobije suglasnost Vlade Kantona, bit e imenovan sljedei rangirani
kandidat, koji je najuspjenije proao otvorenu konkurenciju prema kriterijima konkursa.
Po isteku mandata za direktora, ista osoba moe biti ponovno imenovana za direktora osnovne, odnosno srednje
kole na jo jedan mandat, odnosno najvie dva uzastopna mandata.
Zaposleniku koji je imenovan za direktora osnovne, odnosno srednje kole, kola u kojoj je bio zaposlen duna
je, na zahtjev takvog zaposlenika, osigurati mirovanje njegovih prava i obaveza, a najdue onoliko koliko traje
mandat direktora za koji je imenovan.
Ako na konkursu ne bude izabran direktor, kolski odbor osnovne, odnosno srednje kole imenuje vrioca
dunosti, bez objavljivanja konkursa, iz reda nastavnika zaposlenih u koli.
Vrilac dunosti imenuje se na period od dva mjeseca, uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva, i ima
sva prava i obaveze direktora kole.
Osniva srednje kole u privatnoj svojini, ima pravo imenovati direktora kole bez suglasnosti Vlade Kantona.25
VJEBA 4
kolski odbor donio je odluku o izboru direktora, ali Ministarstvo nije dalo suglasnost na imenovanje predloenog
kandidata, jer je u postupku nadzora nad provedbom konkursa utvrdilo krenje procedure konkursa.
- Kako postupa kolski odbor u ovom sluaju?
25
Iz Pravilnika o imenovanju direktora kola (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 2/08)
21
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 5
kolski odbor donio je odluku o izboru direktora, ali Ministarstvo nije dalo suglasnost na imenovanje predloenog
kandidata.
- Kako postupa kolski odbor u ovom sluaju?
Osnovna, odnosno srednja kola, u skladu sa Pedagokim standardima, moe na poslovima rukovoenja,
opim aktom (pravila kole), utvrditi poslove pomonika direktora.
Izbor pomonika direktora vri kolski odbor, na prijedlog direktora, i uz suglasnost Ministarstva. Postupak
izbora pomonika direktora, njegove ovlasti i dunosti utvruju se pravilima kole
VJEBA 6
Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku?
Rad u grupi 45 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od 10 minuta, opisati va postupak i
razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne gradske osnovne kole, koja postie izuzetne rezultate dui niz godina.
Direktoru kole istie drugi mandat. Raspisan je konkurs za izbor i imenovanje direktora kole. Na konkurs se
prijavilo est kandidata, i to:
- sadanji direktor kole;
- nastavnik iz kole koja postie izuzetne rezultate u radu s uenicima, ali nije omiljen meu kolegama;
- bivi direktor susjedne kole;
- pedagog iz jedne seoske kole;
- nastavnica koja se posebno angaira u radu na kulturnoj i javnoj djelatnosti kole.
VJEBA 7
Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku?
Rad u grupi 45 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od 10 minuta, opisati va postupak i
razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne osnovne kole. Direktoru kole istie mandat. Raspisan je konkurs za izbor i
22
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 8
Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku? Rad u grupi 30 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od
5 minuta, opisati va postupak i razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne seoske osnovne kole. Direktoru kole istie drugi mandat. Raspisan je
konkurs za izbor i imenovanje direktora kole. Na konkurs se prijavilo est kandidata, i to:
- struni suradnik kole koji ima izuzetne profesionalne kvalitete;
- nastavnica iz kole koja je kerka lana kolskog odbora, ali postie dobre rezultate u kulturnoj i javnoj
djelatnosti kole;
- nastavnik iz kole koji nije dobio na prethodnom konkursu suglasnost Ministarstva na izbor za
direktora;
- nastavnik iz druge kole koji ima kriminalni dosje;
- nastavnica koja je omiljena meu kolegama, ali se ne angaira u radu na kulturnoj djelatnosti kole;
- nastavnik iz kole koji je jedan mandat bio direktor u gradskoj osnovnoj koli.
VJEBA 9
Zadatak:
Izvrite izbor direktora kole. Simulirajte postupak izbora. Koji su vam podaci potrebni, koga konsultirate, kako
provodite postupak i donosite odluku?
Rad u grupi 30 minuta. Odaberite izvjestioca grupe koji e, u vremenu od 5 minuta, opisati va postupak i
razloge za izbor jednog kandidata za direktora kole.
lanovi ste kolskog odbora jedne srednje kole. Direktoru kole istie mandat. Raspisan je konkurs za izbor i
imenovanje direktora kole. Na konkurs se prijavilo est kandidata, i to:
- nastavnik sa VI stepenom strune spreme;
- nastavnica koja posjeduje izuzetne organizacijske sposobnosti;
- nastavnik iz kole koji ima 20 godina radnog iskustva u vie kola;
- direktor koji je stekao diplomu VII stepena strune spreme tokom kolske godine;
- struna suradnica kole, koja je supruga lana kolskog odbora;
- sadanja direktorica kole.
23
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 10
kolski odbor nije prihvatio izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada i materijalnog
poslovanja kole i o tome je obavijestio Ministarstvo. Ministarstvo predlae kolskom odboru da pokrene
postupak za razrjeenje direktora prije isteka njegovog mandata.
- Kako se provodi postupak razrjeenja direktora kole?
- Koje informacije su vam potrebne za donoenje odluke?
- Kako ete, nakon smjene direktora, omoguiti funkciju rukovoenja u koli?
- Kako se provodi postupak imenovanja novog direktora kole?
Zadaci:
1. Definirajte problem koji je naveden u primjeru;
2. Navedite prijedloge za rjeenje problema.
Za rad imate 15 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 5 minuta.
VJEBA 11
Problem:
Praktino iskustvo direktor kole Zeniko-dobojskog kantona u vezi s upravljanjem kolom i nadlenostima u
procesu upravljanja, moglo bi se svesti na sljedee bitne probleme:
- Nadlenost kolskih odbora, prema Zakonu o osnovnoj i srednjoj koli je velika, ali u praksi,
odgovornost prema tim nadlenostima formalne je prirode, ili uope ne postoji, odnosno, ona
proizilazi samo iz dobre volje svakog lana kolskog odbora. Iz tog razloga, esto se deava da svojim
donoenjem ili nedonoenjem odluka iz svoje nadlenosti, rad i normalno funkcioniranje kole moe
24
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
doi u pitanje, jer osniva nema efikasne mehanizme za sankcioniranje te neodgovornosti, ili su ti
mehanizmi takvi da za njihovu provedbu treba puno vremena.
- U ovakvoj konstelaciji odnosa, nadlenosti direktora kola su formalizirane, pa oni, umjesto kolskom
odboru, odgovaraju osnivau kole i drugim nadlenim organima vlasti, ak i za odluke za koje, prema
Zakonu, uope nisu nadleni, niti imaju mehanizme da sprijee donoenje tetnih odluka.
- Neke od nadlenosti, iako propisane Zakonom, u praksi su formalne prirode, jer ih se osniva nije
odrekao, i protuzakonito od kolskih odbora zahtijeva traenje suglasnosti za donesene odluke.
Najee je to sluaj sa donoenjem odluka koje se tiu radnih odnosa, formiranja broja odjeljenja,
broja uenika u odjeljenju, itd.
Zadaci:
1. Definirajte problem koji je naveden u primjeru;
2. Navedite prijedloge za rjeenje problema;
3. Napiite jedno otvoreno pismo obrazovnim vlastima, sa prijedlogom prevazilaenja ovakve situacije.
Za rad imate 45 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 10 minuta.
VJEBA 12
Problem:
kolski odbor nadlean je da vri izbor nastavnika, strunih suradnika i suradnika, i da odluuje o prigovorima i
albama radnika. Na konkurs za dva radna mjesta nastavnika, prijavilo se 35 strunih nastavnika. Na sastanku
kolskog odbora donesena je odluka o izboru nastavnika, o emu su obavijeteni svi kandidati.
U vremenu ostavljenom za prigovore, na odluku o izboru nastavnika pristigla su etiri (4) prigovora, u kojima
se tvrdi da izbor nije bio objektivan, odnosno da nije bilo bodovanja i da je od strane kolskog odbora dolo do
prekoraenja ovlasti.
kolski odbor je na svojoj sjednici, zakazanoj povodom pristiglih prigovora, potvrdio svoju odluku.
Nezadovoljni nastavnici i dalje smatraju da su oteeni i ele ostvarivati svoja prava, ali ne znaju kako.
Zadatak:
1. Pretpostavite to vie realnih situacija na koje se u praksi moe naii i o njima prodiskutirajte.
2. Koji problem prepoznajete u primjeru?
3. Navedite listu aktivnosti koje bi trebalo poduzeti i predloite prijedloge za rjeavanje problema.
Za rad imate 45 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 10 minuta.
25
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 13
lanovi kolskog odbora odluuju o albama uenika, roditelja, odnosno staratelja uenika na odgojno-
disciplinsku mjeru.
Roditelj uenika N.N. uloio je prigovor na odgojnodisciplinsku mjeru i smanjenje ocjene iz vladanja izreene
od strane odjeljenskog vijea, zbog drskog ponaanja i vrijeanja profesora na satu matematike.
Razliita gledita:
1. DIREKTOR KOLE donosi konanu odluku po pitanju navedene albe, na osnovu informacija koje
dobija od ostalih uesnika. Sam procjenjuje koji je nain najbolji za utvrivanje injenica pojedinani
razgovori, suoavanje svih, suoavanje pojedinih uesnika, ili neki drugi nain, po njegovom izboru.
2. RODITELJ UENIKA nezadovoljan, smatra da je izreena mjera preotra. Ponaanje njegovog djeteta
samo je odgovor na nekorektan odnos koji profesor ima prema uenicima, naroito prema njegovom
djetetu. Prema informacijama koje roditelj ima, njegovo dijete svojim ponaanjem nije uvrijedilo
profesora samo je izreklo svoje miljenje.
3. PROFESOR MATEMATIKE nita ne moe promijeniti njegov stav da uenik mora biti kanjen, ak
smatra da je izreena odgojno-disciplinska mjera preblaga za nainjeni prekraj povrijeeno je
njegovo dostojanstvo.
4. RAZREDNIK smatra da je uenik kanjen u skladu sa pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti
uenika i da takvu odluku direktor mora podrati, jer bi poputanje u ovom sluaju dalo podrku
uenicima problematinog ponaanja i dovelo u pitanje autoritet profesora. Iznosi da je to miljenje
veine profesora zaposlenih u ovoj koli.
5. PEDAGOG ne zauzima jasan stav. Prema informacijama koje je dobio, uenik je pogrijeio.
6. KANJENI UENIK izraava aljenje to je njegov postupak krivo protumaen, jer nije namjeravao
uvrijediti profesora, nego mu ukazati na greku koju je uinio. Smatra da, kao uenik ove kole, ima
pravo rei svoje miljenje.
7. DRUGI UENIK (predsjednik odjeljenske zajednice odjeljenja iz kojeg je kanjeni uenik) misli
da je alba uenika na mjestu, ali se boji javno izjasniti, te ne zauzima jasan stav.
8. DRUGI prate na koji nain direktor vodi razgovor, kako dobija potrebne informacije i kako donosi
konanu odluku.
Zadaci grupe:
1. Podijeliti uloge prema tekstu.
2. Ponaati se u skladu s ulogama i o tome diskutirati u grupi.
3. Definirati problem i nadlenosti kolskog odbora.
4. Navesti prijedloge za rjeenje problema.
Za rad imate 45 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 10 minuta.
26
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 14
Problem:
U jednoj osnovnoj koli, nastavniko vijee je ueniku N.N. izreklo odgojno-disciplinsku mjeru ukor nastavnikog
vijea i smanjilo vladanje na loe.
Na sjednici kolskog odbora dobili ste prigovor roditelja na izricanje odgojno- disciplinske mjere sljedee
sadrine:
Potovani!
Dana XX. YY. 2008. godine mom djetetu N.N. je, od strane nastavnikog vijea, izreena odgojno-
disciplinska mjera: ukor nastavnikog vijea, i vladanje mu je smanjeno na loe. Ovo je prvi put u toku
kolske godine da sam obavijeten o tome da je mom djetetu izreena odgojno-disciplinska mjera. Da
sam ranije bio obavjetavan, reagirao bih, i do ovoga ne bi dolo. Iz razgovora sa djetetom nisam stekao
utisak da je prekraj koji je poinio bio takve naravi da dobije ovakvu ocjenu iz vladanja. Pisanje grafita
po zidovima kole uobiajeno je za mnoge sredine i za mnoge uenike, ali ne budu svi kanjeni.
Kao organ upravljanja u koli, ljubazno vas molim da preispitate nain na koji je mom djetetu izreena
odgojno-disciplinska mjera, ocijenite teinu prekraja i donesete odluku o njenom ukidanju.
elim da me o poduzetim mjerama to hitnije obavijestite.
S potovanjem,
S.D.
Zadatak:
1. Definirajte problem;
2. Predloite mjere za rjeenje problema;
3. Napiite odgovor roditelju.
Za rad imate 55 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
26
Iz Pravilnika o formiranju i radu kolskih odbora (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 2/08)
27
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Prvi sastanak kolskog odbora zakazuje direktor kole. Ostale sastanke kolskog odbora zakazuje predsjednik
kolskog odbora, a u sluajevima kada je predsjednik kolskog odbora odsutan, sastanke zakazuje lan
kolskog odbora kojeg je imenovao predsjednik, odnosno zamjenik predsjednika, kojeg imenuje kolski odbor na
svojoj konstituirajuoj sjednici. Predsjednik kolskog odbora e zakazati sastanak kolskog odbora na zahtjev:
- najmanje jedne treine lanova kolskog odbora;
- direktora kole;
- drugih zainteresiranih struktura.
Predsjednik kolskog odbora predlae dnevni red za sastanak kolskog odbora u konsultaciji sa direktorom
kole, a konaan dnevni red utvruje kolski odbor.
Prije sastanka kolskog odbora, lanove kolskog odbora e njegov predsjednik, u pisanoj formi, obavijestiti o
predloenom dnevnom redu, datumu, vremenu i mjestu odravanja sastanka kolskog odbora.
U hitnim sluajevima, sastanci kolskog odbora mogu biti zakazani putem telefona, elektronske pote, ili na neki
drugi adekvatan nain.
Kada je to mogue, lanovi kolskog odbora e primiti relevantan pisani materijal u vezi sa pitanjem o kojem
e se raspravljati na sljedeem sastanku kolskog odbora. Zakazani datumi sastanaka kolskih odbora bit e
postavljeni na oglasnoj ploi u koli, sa predloenim dnevnim redom.
Prisustvo sjednicama kolskog odbora obavezno je za direktora kole i bilo koju drugu osobu ije prisustvo
sastanku zahtijeva kolski odbor u sluajevima kada se trai njihovo struno miljenje, ili ako moraju dati
dodatno objanjenje za odreeno pitanje. Poziv za prisustvo sjednicama kolskog odbora, sa predloenim
dnevnim redom, dostavlja se i sindikalnom povjereniku kole.
Na svakom sastanku kolskog odbora vodi se zapisnik. Zapisnici trebaju sadravati imena lanova kolskog
odbora koji su prisustvovali sastanku, pitanja o kojima se raspravljalo tokom sastanka kolskog odbora, kao
i sve odluke kolskog odbora. Zapisnike e potpisivati predsjednik kolskog odbora, kao i osoba koja vodi
zapisnik.
Izvodi iz zapisnika, kao i zakljuci i odluke sa sastanaka kolskog odbora, bit e postavljeni na oglasnoj ploi u
koli, najkasnije sedam dana od dana odravanja sjednice.
28
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Z A P I S N I K
____________________________________________________________________________________ .
(naznaka prostorija u kojima se odrava sastanak)
Predsjednik konstatira da sjednici prisustvuje dovoljan broj lanova za rad (kvorum), pa predlae sljedei:
DNEVNI RED
29
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Taka 2. ______________________________________________________________________________
Predsjednik obavjetava prisutne lanove da su, uz poziv za sjednicu, primili izvjetaj o __________________ ,
koji je pripremio _________________________________________.
Uvodno izlaganje podnio je ______________________ direktor kole.
Poslije podnesenog uvodnog izlaganja, predsjednik postavlja pitanja lanovima da li neko eli uputiti neko pitanje
podnosiocu uvodnog izlaganja.
Poto nije bilo pitanja, predsjednik otvara raspravu o izvjetaju _____________________________________.
U raspravi uestvuju:
1. ______________________________________________________.
(ime i prezime i kratak sadraj rasprave)
2. ______________________________________________________.
Poslije zavrene rasprave, predsjednik stavlja izvjetaj o _______________ na glasanje, a zatim konstatira da
je izvjetaj o _________________ jednoglasno prihvaen, pa je donesena sljedea
ODLUKA
Taka 3. ________________________________________________________________________(itd.).
Poto je dnevni red iscrpljen, predsjednik konstatira da je rad sjednice zakljuen.
ZAPISNIAR PREDSJEDNIK
________________________________ ____________________________________
30
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
9. Radno zakonodavstvo
Zakljuivanje ugovora o radu sutinska je novina u odnosu na dosadanje norme koje su ureivale to pitanje.
Naime, do sada je radni odnos zasnivan na osnovu odluke o izboru, odnosno ugovora o zapoljavanju, te
faktikim stupanjem radnika na posao. Ugovor o radu postaje pravno valjan nakon zakljuivanja sporazuma
stranaka o bitnim elementima tog ugovora. Jedan od bitnih elemenata ugovora o radu je i dan stupanja
zaposlenika na posao, jer se sa tim danom zasniva radni odnos. Ukoliko, naime, zaposlenik ne stupi na posao
odreenog dana, ili poslodavac neopravdano odbije njegovo stupanje na posao, ugovorne strane mogu
zahtijevati raskid ugovora o radu, sa pravom na naknadu tete.
nikakva zatita prava drugih zainteresiranih osoba za rad na tim poslovima. Meutim, iako nema izriite odredbe,
miljenje je da takve osobe zatitu svojih prava mogu ostvariti pred nadlenim sudom.
Ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno i na odreeno vrijeme
Polazei od pravila da se ugovor o radu zakljuuje na neodreeno vrijeme, zakljuivanje ugovora o radu na
odreeno vrijeme predstavlja izuzetak, za koji mora postojati stvaran i vaan razlog, kao naprimjer:
- kad se radi o sezonskim poslovima;
- zamjeni privremeno odsutnog radnika;
- radu na odreenom projektu;
- privremenom poveanju obima posla, te
- drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom.
Radni odnos, koji je zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme, prestaje istekom roka za svaki
pojedinani sluaj. Taj rok moe biti odreen kalendarski (tj. do odreenog datuma), ili ispunjenjem odreenog
uvjeta (naprimjer, do zavretka odreenog posla ili povratkom odsutnog zaposlenika, i sl.).
Kao to je ve naprijed naglaeno, bitni elementi ugovora o radu su plaa, lini rad (lino obavljanje preuzetih
poslova) i radno mjesto, a sva ostala prava proizilaze iz odredaba Zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu, tako da ih nije obavezno utvrivati ugovorom, ve je dovoljno uputiti na odgovarajue propise kojim se ta
pitanja ureuju.
Poslodavac moe zaposleniku omoguiti obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, u skladu
sa potrebama posla, kako bi to vie dola do izraaja radna sposobnost i znanja zaposlenika. Meutim,
poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti
zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad. Takoer, ova obaveza odnosi se i na
zaposlenika, koji je duan da se, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazuje, osposobljava i
usavrava za rad. Konkretni uvjeti za obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, u smislu ovog lana,
ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.30
30
Vidi Prilog 2 za primjere ugovora o radu
33
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se zakljuiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih
poslova, pod uvjetima:
1. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu;
2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na
odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom; i
3. da ne traju due od 60 dana u toku kalendarske godine.
34
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada, pod istim uvjetima kao i za
zaposlenike u radnom odnosu, i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ugovor se moe zakljuiti sa svakom osobom koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova, za koje se zakljuuje
ugovor (nezaposlena, ve zaposlena osoba, penzioner, zaposlenik koji je zaposlen kod tog poslodavca, i slino).
Za obavljanje ovih poslova zakljuuje se ugovor u pismenoj formi. Ugovor sadri: vrstu, nain, rok izvrenja
poslova i iznos naknade za izvreni posao. Ovaj ugovor nema karakter ugovora o radu, koji se zakljuuje u
skladu sa Zakonom o radu, i na osnovu kojeg se zasniva radni odnos.
VJEBA 15
U jednoj od osnovnih kola, kolski odbor je izabrao nastavnicu biologije N.N., kao najuspjeniju kandidatkinju,
za radno mjesto nastavnika biologije. Direktor je nezadovoljan izborom kandidatkinje, to je osporavao jo
tokom donoenja odluke kolskog odbora o izboru kandidatkinje. Smatra da ona nije najuspjenija, nego je,
zbog roakih veza (snaha lana kolskog odbora), visoko ocijenjena na intervjuu. Nevoljno je sa nastavnicom
N.N. potpisao ugovor o radu i ona je trebala stupiti na posao XX.YY.ZZ. godine, meutim, direktor je neopravdano
odbio njeno stupanje na posao. Nastavnica N.N. uputila je albu kolskom odboru i nastavnikom vijeu.
Diskusija plenarno 15 minuta.
Zadatak:
1. Koji su propusti uinjeni u proceduri prijema u radni odnos?
2. Koje injenice biste naveli da vi piete albu u ime nastavnice N.N.?
3. Kakvu odluku biste donijeli nakon razmatranja albe?
4. Da li biste pokretali postupak utvrivanja odgovornosti uesnika konkursa (kolski odbor, direktor,
nastavnica N.N.)?
11. Odmori
35
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Zaposlenik, koji radi nepuno radno vrijeme, ne ostvaruje pravo na odmor u toku radnog dana, jer je to
pravo vezano za rad sa punim radnim vremenom.
Meutim, ovi zaposlenici koriste dnevni i sedmini odmor, kao i zaposlenici koji rade puno radno
vrijeme.
Zaposlenici, koji rade skraeno radno vrijeme, ostvaruju i pravo na odmor u toku radnog dana,
s obzirom na to da se njihovo skraeno radno vrijeme izjednaava sa punim radnim vremenom.
Svakako, ovi zaposlenici ostvaruju i pravo na dnevni i sedmini odmor.
d) Plaeni godinji odmor, u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Maloljetni zaposlenik ima pravo na
godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima
se, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi od tetnih utjecaja, ima pravo na godinji
odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
I zaposlenik koji radi nepuno radno vrijeme ima pravo na godinji odmor prema kriterijima utvrenim
pravilnikom o radu, ali ne manje od 18 radnih dana, osim u sluaju da nije ispunio pravo na puni
godinji odmor - nema est mjeseci neprekidnog rada.
Ako je zaposlenik u tom vremenu bio na bolovanju, poroajnom odsustvu, i u drugim slinim
sluajevima (vrijeme koje se priznaje u sta osiguranja), i to se vrijeme, takoer, uraunava u
neprekidan rad.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli, ili ako ima prekid rada izmeu dva radna odnosa, dui od osam
dana, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada.
I zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme stie pravo na godinji odmor, pod
istim uvjetima kao i zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela.
Ako zaposlenik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje
12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna sljedee godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obavezu da o tome
obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.
Prema tome, kada e zaposlenik koristiti godinji odmor, ovisit e, prvenstveno, o potrebi rada, a ne o
njegovoj linoj elji. Ovo je jako interesantno za proces obrazovanja, gdje se, u pravilu, godinji odmor
i koristi prema potrebama poslodavca, a ne prema linim eljama zaposlenika. Godinji odmor se
koristi kolektivno, za vrijeme zimskog i ljetnog raspusta.
Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor i zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na
godinji odmor, niti se moe izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora. Koritenje
godinjeg odmora ima svoju svrhu, prvenstveno, sa zdravstvenog stanovita. Pravilnim koritenjem
godinjeg odmora osigurava se zatita zdravlja i ivota zaposlenika i kvalitetnije obavljanje poslova.
Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa posla uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj
godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti ili smrti lana ue porodice,
odnosno domainstva. lanom ue porodice smatraju se: suprunici, odnosno vanbrani suprunici, dijete
(brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha,
usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), braa i sestre.
Propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, mogu se utvrditi i drugi sluajevi odsustva uz
naknadu plae i u duem trajanju od sedam dana.
Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa posla bez naknade plae - neplaeno
odsustvo. Izuzetno, poslodavac je duan omoguiti zaposleniku odsustvo do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj
godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana
koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo.
Za vrijeme plaenog odsustva za zadovoljenje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba zaposlenika, prava i obaveze
zaposlenika koji se stiu na radu i po osnovu rada, miruju.
36
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti
zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na posao.
To se moe postii tako da se propisi daju poslodavcima, lanovima zaposlenikih vijea, sindikalnim
povjerenicima, da su dostupni na oglasnoj ploi, da, eventualno, budu tampani u glasilu koje izdaje poslodavac,
da se daju zaposleniku na uvid na njegov zahtjev, i sl. Ovu obavezu osposobljavanja zaposlenika ne treba shvatiti
iskljuivo kao obavezu poslodavca, jer i sami zaposlenici dosta mogu uiniti na zatiti svoga ivota i zdravlja.
VJEBA 16
Nastavnica A.A., koja je u koli poznata da se nekorektno ponaa prema uenicima, esto je i kasnila na
nastavu. Kolege u koli ogorene su injenicom da direktor, jer je nastavnica A.A. trudna, ne poduzima nikakve
radnje utvrivanja disciplinske odgovornosti. Nastavnica trai odsustvo s posla due od sedam dana zbog smrti
tetke. Direktor kole ne odgovara na njen zahtjev. Dobija pismeni zahtjev od nastavnika, koji od njega trae da
poduzme mjere utvrivanja disciplinske odgovornosti. Istovremeno, roditelji uenik direktoru upuuju albu na
nekorektno ponaanje nastavnice A.A. prema uenicima. Direktor predlae kolskom odboru da je rasporede na
druge poslove.
Diskusija plenarno 15 minuta.
Zadatak:
1. Koje propuste su uinili nastavnica A.A. i direktor?
2. Koje injenice biste uzeli u razmatranje prilikom donoenja odluke?
3. Kakvu odluku biste donijeli nakon razmatranja svih podnesaka, koje je direktor dobio?
14.1. Plaa
Pravilnik o radu kojim se, pored ostalog, ureuju plae zaposlenika, donosi sam poslodavac, uz prethodno
konsultiranje vijea zaposlenika. Konsultiranje je obavezujue, jer se radi o odluci koja je znaajna za prava
i interese zaposlenika. Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, konsultiranje se obavlja sa
sindikatom. Poslodavac, kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe zaposleniku obraunati
31
Konvencija broj 103 o zatiti materinstva (1952. godina); Konvencija broj 100 o jednakosti nagraivanja radne snage osoba
mukog i enskog spola za rad jednake vrijednosti (1951. godina)
37
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako
je zakljuen kolektivni ugovor koji obavezuje poslodavca, pravilnikom o radu utvruje se i najnia plaa, i to
najmanje u visini koja je utvrena kolektivnim ugovorom. Utvrivanjem najnie plae osigurava se cijena rada za
najjednostavnije poslove, koja ujedno predstavlja osnovicu za utvrivanje plae zaposlenika za obavljeni posao,
uzimajui u obzir stepen sloenosti poslova i drugih elemenata koji su od bitnog utjecaja za utvrivanje plae.
Periodi isplata plaa ne mogu biti dui od 30 dana, a utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu. Ovakvim rjeenjem daje se mogunost da se plae mogu isplaivati i u kraim periodima, kao
to je, naprimjer, petnaestodnevni ili sedmodnevni period. Poslodavac je obavezan zaposleniku, prilikom isplate
plae, uruiti pismeni obraun, iz kojeg e zaposlenik moi zakljuiti da li je njegova plaa obraunata ispravno,
jesu li plaeni odgovarajui doprinosi, i dr. Pojedinane isplate nisu javne, ime se zatiuje pravo zaposlenika
na tajnost njegove plae ostvarene prema obavljenim poslovima.
38
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
39
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
15.6. Otpremnina
Zaposlenik, koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac
otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu. U ovom sluaju, pravo na otpremninu ima zaposlenik koji
kod poslodavca ima najmanje dvije godine neprekidnog rada. Otpremnina se utvruje kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu i to u ovisnosti o duini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod tog poslodavca.
Otpremnina ne moe biti manja od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene zaposleniku u posljednja
tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa i to za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Pravo na
otpremninu ne moe ostvariti zaposlenik kojem je poslodavac otkazao ugovor o radu zbog krenja obaveza
iz radnog odnosa, ili zbog neispunjenja obaveza iz ugovora o radu. Otpremnina, koja se utvruje kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu, moe biti i vea od jedne treine isplaene plae, to e ovisiti o ekonomskoj
moi poslodavca i postignutog dogovora strana u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora. Nain, uvjeti
i rokovi isplate otpremnine, bilo u novanom vidu, ili na drugi nain, utvruju se pismenim ugovorom izmeu
zaposlenika i poslodavca.
40
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 17
Zbog izostajanja sa posla neopravdano tri dana uzastopno, ili pet dana u
toku kalendarske godine
Svaki uesnik obuke popunjava tabelu, a zatim uporeuje svoje odgovore sa svojim parom. Nakon toga se vodi
plenarna diskusija.
Vrijeme za izvoenje vjebe je 15 minuta.
Poslodavac, koji zapoljava vie od 15 zaposlenika, donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju
plae, organizacija rada i druga pitanja znaajna za zaposlenika i poslodavca. O donoenju pravilnika o radu
poslodavac se obavezno konsultira sa vijeem zaposlenika, odnosno sindikatom. Pravilnik se objavljuje na
oglasnoj ploi poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Vijee zaposlenika, odnosno sindikalni povjerenik, moe od nadlenog suda zatraiti da nezakonit pravilnik o
radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeim.
Predmet ureivanja u pravilniku o radu naroito mogu biti:
a. plaa, dodaci na plau, periodi isplate plaa;
b. radno vrijeme i raspored radnog vremena;
c. trajanje godinjeg odmora, odnosno nain odreivanja trajanja godinjeg odmora;
d. nain ureivanja otkaznih rokova;
e. posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa;
f. nain osposobljavanja pripravnika za samostalan rad i polaganje strunog ispita;
g. poslovi na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih
utjecaja, te trajanje radnog vremena na tim poslovima;
h. naknada plae za period u kojem zaposlenik ne radi zbog opravdanih razloga;
i. tete i iznosi naknade tete, i dr.
Polazei od utvrene potpune slobode u kolektivnom pregovaranju i zakljuivanju kolektivnih ugovora, mogue
je da kolektivni ugovori ne budu zakljueni, zbog ega smatramo znaajnom utvrenu obavezu donoenja
pravilnika o radu.
Zaposlenici kod poslodavca, koji redovno zapoljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo formirati vijee
zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa. Ako kod poslodavca nije
formirano vijee zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlasti koje se odnose na ovlasti vijea zaposlenika. Uee
42
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
zaposlenika u rjeavanju pitanja vezanih za njihova ekonomska i socijalna prava i interese, koja proizilaze iz
radnog odnosa kod poslodavca, novina je u sistemu radnih odnosa. Vijee zaposlenika formira se na zahtjev
najmanje 20% zaposlenika ili sindikata.
20.1. Mirenje
U sluaju spora o zakljuivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog
slinog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog
rjeavanja spora, provodi se postupak mirenja. Mirenje provodi mirovno vijee. S obzirom na to da je utemeljen
sistem dobrovoljnosti u zakljuivanju kolektivnih ugovora, sindikat, kao predstavnik zaposlenika, moe samo
primjenom industrijske akcije (naprimjer, trajkom) prisiliti poslodavca na zakljuivanje kolektivnog ugovora,
njegovu izmjenu, kao i dopunu, i drugog slinog ekonomskog spora, vezano za kolektivni ugovor. Meutim,
kako trajkovi i ostale industrijske akcije imaju najee tetne posljedice za odnose izmeu zaposlenika i
poslodavca, odnosno iz njih mogu proizii i velike tete za strane u sporu, pa i ire, predvieno je mirenje strana
u sporu.
43
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Mirovno vijee moe biti formirano za teritorij Federacije BiH, odnosno za podruje kantona.
Mirovno vijee za teritorij Federacije BiH sastoji se od tri lana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i
predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvruje federalni ministar, a formira se za period od dvije
godine.
Postupak mirenja ima sve karakteristike postupka posredovanja, jer pretpostavlja vrlo aktivnu ulogu mirovnog
vijea u rjeavanju nastalog spora.
Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i
djelovanje kolektivnog ugovora. O ishodu i rezultatima mirenja, strane u sporu obavjetava, u roku od tri dana od
dana zavretka mirenja, federalno ministarstvo, odnosno nadleni organ kantona. Odluka o sporu u potpunosti je
preputena stranama u sporu.
20.2. Arbitraa
Rjeavanje kolektivnog radnog spora moe se povjeriti i arbitrai. To je, meutim, samo mogunost, ali ne i
obaveza. U suprotnom, rjeavanje spora putem trajka ili drugom industrijskom akcijom, bilo bi onemogueno.
To znai da se arbitrano rjeavanje spora moe provesti samo u sluaju da se strane u sporu dobrovoljno na to
odlue. Kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana ureuje se imenovanje arbitrae i arbitranog vijea, kao i
druga pitanja u vezi sa arbitraom.
Arbitraa zasniva svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru, kao i na pravinosti. Arbitrana
odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue drugaije. Protiv arbitrane odluke, alba nije
doputena. Arbitrana odluka ima pravnu snagu i djelovanje kolektivnog ugovora.
21. trajk
Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga radi zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i
interesa svojih lanova. trajk moe biti organiziran samo u skladu sa Zakonom o trajku, pravilima sindikata
o trajku i kolektivnim ugovorom. trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja, predvienog
Zakonom o radu, odnosno prije provedbe drugog postupka mirnog rjeavanja spora, o kojem su se strane
sporazumjele.
44
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
KOMUNIKACIJA
1. Komunikacija
Informiranje je jednosmjeran proces (pruili ste informaciju i ne analizirate/ne ujete da li je ona od javnosti
(primaoca) prihvaena).
Komuniciranje je dvosmjeran proces, jer poslije odailjanja svoje poruke, vi imate reakciju (povratnu spregu),
javnost (primalac) je reagirala.
Na osnovu reakcija, vi dalje planirate svoje akcije prema javnosti (primalac), i taj proces se kontinuirano
nastavlja (komunikacijski ciklus).
INFORMIRANJE KOMUNICIRANJE
Poiljalac Poiljalac
Poruka Poruka
Javnost Javnost
45
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Komunikacijski ciklus
Na komunikaciju moemo gledati kao na sredstvo povezivanja ljudi u organizaciji na ostvarenju zajednikog cilja.
Ciljevi komunikacije su:
Da utjee;
Da informira;
Da izrazi osjeaje.
Komunikacija je uzrok i posljedica mnogih interakcija meu ljudima, naprimjer nesporazuma, te njegovo
rjeavanje razgovorom.
Zato je potrebno neprestano raditi na razvoju komunikacijskih vjetina, jer je:
1. Otvorena komunikacija jedna od prvih dimenzija znaajnih za uspjeh u organizaciji;
2. Prisutna kod svakog ovjeka u 75% vremena svakog dana;
3. Prilika da se povea ili smanji samopotovanje;
4. Paljivo sluanje klju efektivnog menadmenta;
5. Od pozitivnog utjecaja na motivaciju zaposlenih.
Prema nainu saopavanja znaenja, komunikacija moe biti verbalna i neverbalna.
Verbalna komunikacija je proces prenoenja znaenja rijeima, bilo u usmenom ili pismenom obliku.
Neverbalna komunikacija je prenoenje znaenja u direktnom kontaktu, svim sredstvima koja nisu verbalna. Izraz
lica, pokreti tijela i ton glasa, sve su to sredstva komunikacije, ija znaenja su zasnovana na odreenoj kulturi.
Naprimjer, u Bugarskoj, klimanje glavom lijevo-desno znai da, umjesto ne.
U neverbalnu komunikaciju ubrajamo:
- kontakt oima - meusobni poloaj
- tjelesni kontakt - lini prostor
- izraz lica - kretnje
Verbalnim nainom uglavnom prenosimo informacije, a neverbalnim stavove i emocionalni odnos prema
informacijama koje primamo, ili iskazujemo odnos prema osobi s kojom komuniciramo. Neverbalna
komunikacija je razmjena informacija i znaenja kroz mimiku lica, gestove i pokrete tijela. Neverbalna ponaanja
slue nam za donoenje zakljuaka o dvjema glavnim vrstama odnosa meu ljudima: sklonosti (ili svianju) i
moi (statusu ili dominaciji u drutvenom ivotu). Lice, gestovi i dranje tijela koriste se da dopune nae iskaze,
ali i kao nain da se neto kae. Mogu se koristiti za alu, izraavanje ironije ili sumnjiavosti.
46
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Utisci, koje neverbalno i esto nemarno koristimo i prenosimo, pokazuju da ono to kaemo nije uvijek i ono to
mislimo. Naprimjer, znojenje, vrpoljenje ili brzo skretanje pogleda, mogu ukazati na to da je osoba neiskrena.
Zbog toga, koristimo izraze lica i pokrete tijela drugih ljudi, kako bismo dopunili znaenje njihovih verbalnih
izraza, ali i obratili panju na vlastitu neverbalnu komunikaciju, kako drugima ne bismo slali pogrene poruke.
VJEBA 18
Ova vjeba ima za cilj da spoznamo i osjetimo naa osjeanja, izraena na neverbalni nain.
Primjer 1.
1) Dva uenika ue, a u pozadini se uje zvuk sa radija. Jedan od njih najednom duboko uzdahne, zatim
pokupi knjige i otri u svoju sobu. Po vaem miljenju, koja su osjeanja obuzela ovu osobu?
Primjer 2.
2) Grupa nastavnika je ivo diskutirala o nekom od pitanja, kad odjednom jedan njen lan, bez rijei i bilo
kakvog izraza, odlui promijeniti predmet diskusije? ta je, po vaem miljenju, u tom trenutku mogao
osjeati?
Primjer 3.
3) Nekoliko lanova kolskog odbora neobavezno je askalo poslije sastanka. Kako se razgovor razvijao,
jedan od njih je poeo lupkati nogom o pod, lomiti prste i protezati se u svojoj stolici. ta je ova osoba
mogla osjeati u tom trenutku?
Informacije koje svakodnevno dobijamo, potjeu od naeg blieg i daljeg okruenja, kao i to komuniciramo sa
bliim i daljim okruenjem. Zato razlikujemo internu i eksternu komunikaciju.
VJEBA 19
Ova vjeba ima za cilj da spoznamo izvore informacija, ciljne grupe kojima prosljeujemo informacije i nain na
koji primamo/aljemo informacije.
47
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Zadatak:
1. Svaki uesnik obuke popunjava tabelu navedenu u donjem dijelu teksta.
2. Nakon toga, svaki uesnik ispisuje na samoljepljive papirie podatke iz tabele i lijepi ih u zajedniku
tabelu (na flip chart). Voditelj obuke grupira papirie (po izvoru informacija, nainu dobijanja, ciljnim
grupama kojima se prosljeuju informacije i nain na koji se to ini).
Vrijeme za individualni rad je 5 minuta, a vrijeme za diskusiju je 5 minuta.
Na osnovu uraene vjebe moemo zakljuiti da smo i primaoci i poiljaoci razliitih informacija u razliitim
oblicima.
Izvor informacija za lanove kolskog odbora mogu biti:
- Direktor;
- ostali lanovi kolskog odbora;
- vijee roditelja;
- vijee uenika;
- sindikat;
- mediji;
- lokalna zajednica;
- osniva;
- inspekcije.
Informacije kolski odbor dobija u pismenom (izvjetaji, prigovori, albe, izjave, fotografije, dijagrami, i dr.) i
usmenom obliku (usmene izjave, prezentacije, diskusije, i dr.). Takoer, informacije (prvenstveno emotivne
reakcije i odnos) kolski odbor dobija i na neverbalni nain, naprimjer, na sastancima sa: direktorom,
predstavnicima medija, roditeljima, uenicima, i dr.
Kao poiljaoci informacija, lanovi kolskog odbora prosljeuju informacije ciljnim grupama od kojih, uglavnom,
i dobijaju informacije. Takoer, svoj odnos i emocije prema nekim pitanjima i temama, lanovi kolskog odbora
mogu iznijeti na neverbalni nain (izraz lica, meusobni poloaj uesnika sastanka, kretnje).
Dakle, informacije u komunikacijskom procesu su dobijene ili usmjerene ka naem bliem i daljem okruenju.
Zato razlikujemo internu i eksternu komunikaciju.
Interna komunikacija je komunikacija izmeu ljudi koji zajedno ine organizaciju (nastavnici, uenici, kolski
odbor, vijee uenika, vijee roditelja), ili izmeu odjela jedne organizacije (izmeu nastavnika i uenika) ili
izmeu uprave i lanstva (kolski odbor nastavnici). U mnogim dravama, interna komunikacija danas se
smatra jednim od najvanijih sredstava za voenje organizacije (kole).
Mehanizmi interne komunikacije:
Oglasna ploa
Sastanci
Intranet
Zajedniki dogaaji
Eksterna komunikacija je komunikacija izmeu organizacije (kole) i njene okoline (roditelji, lokalna zajednica,
osniva, mediji, nevladine organizacije, i dr.), koja utjee na nju i o kojoj ovisi. Cilj eksterne komunikacije je
izgraditi ili unaprijediti odnose s njima radi unapreenja poslovanja, odnosno da kola zna kako okolina die i da
ona die s njom.
48
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 20
Zadatak grupe:
Metod koji emo koristiti zove se SWOT analiza, i slui za utvrivanje snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji, sa
kojima se kola suoava u pogledu komunikacije.
SWOT analiza obino podrazumijeva analizu i internog (snage i slabosti) i eksternog okruenja (mogunosti i
prijetnje).
Snage Slabosti
Mogunosti Prijetnje
U dananjem vremenu, veliki broj informacija, kao i mogunost da se preskae s izvora na izvor, moe utjecati
na brzo opadanje koncentracije, zbog ega trebamo, u svojim porukama, biti kratki i jasni. Dakle, treba znati ono
ta se hoe kazati i onda to uiniti na to je mogue krai nain. Ovo je veoma vano i moe se initi da je to
prirodno oigledno. Ipak, postoji mnogo ljudi koji ponu govoriti, a da nisu prethodno pravilno formulirali poruku
koju ele dati. Tako rizikuju da se utope u nebitnim i sporednim stvarima. Sr poruke treba se sastojati od jedne
do dvije reenice koje formiraju temu poruke u cjelini. Centralna poruka je kratka, ali treba biti sposoban
satima je proirivati, ukoliko je potrebno.
Dobra centralna poruka e biti:
- Pozitivna, tj. prije za neto nego protiv neega;
- Prije usmjerena na pronalaenje konkretnog rjeenja, nego na sam problem kao takav;
- Posmatra unaprijed, tj. prije da se odnosi na budunost, nego da se utapa u retorici prolosti i
dogme;
- Usmjerena je ka afirmativnim aktivnostima.
Neka osnovna pravila za uspjenu komunikaciju:
- Okrenuti se stvarnim potrebama i interesima vae ciljne grupe, a ne svojim linim;
- Traiti samo male korake za unapreenje;
- Imati na umu da e vaa poruka biti uvjerljivija ako se prezentira od strane nekoga s kim se grupa
moe poistovjetiti, i ako je sama poruka prezentirana prikladnim izrazima;
- Rei istinu i samo ono u to i sami vjerujete.
50
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
51
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 21
Ova vjeba ima za cilj da spoznamo dobre i loe strane medijskog nastupa, odnosno da napravimo vlastitu
procjenu uspjenosti.
Zadatak:
Svaki uesnik e pripremiti dvominutnu izjavu za medije o zakljucima sa posljednjeg sastanka kolskog odbora.
Priprema e trajati 10 minuta, a onda svaki uesnik, pred kamerama, saopava izjavu, vodei rauna o:
- sadraju izjave
- vremenu (2 minute)
- centralnoj poruci
- poloaju tijela
Nakon snimanja svih medijskih izjava, slijedi njihova reprodukcija i komentiranje dobrih i loih taaka medijskog
istupa. Uesnici obuke ocjenjuju svakog uesnika, popunjavajui obrazac, koji stavljaju u kovertu s imenom
uesnika.
52
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 22
Ova vjeba ima za cilj da spoznamo dobre i loe strane nae komunikacije sa drugim ljudima.
Svaki uesnik e izabrati iz svakog para izjava onu izjavu koja vie odgovara njegovoj linosti. Nijedan par izjava
meusobno se ne iskljuuje. Izbor treba napraviti to je mogue spontanije. Nema pogrenih odgovora.
Vrijeme za popunjavanje upitnika je 10 minuta.
1. Volim akciju.
2. Problemima pristupam sistematino.
3. Vjerujem da su timovi djelotvorniji od pojedinaca.
4. Veoma uivam u inovacijama.
5. Vie me interesira budunost nego prolost.
6. Volim raditi s ljudima.
7. Volim prisustvovati dobro organiziranim grupnim sastancima.
8. Rokovi su mi veoma vani.
9. Ne podnosim odugovlaenje.
10. Vjerujem da nove ideje moraju prvo biti testirane, pa tek onda primijenjene.
11. Uivam u stimulaciji koju mi prua uzajamni rad sa drugima.
12. Uvijek tragam za novim mogunostima.
13. elim postaviti svoje vlastite ciljeve.
14. Kada neto zaponem, radim do kraja na tome.
15. U osnovi, pokuavam razumjeti osjeanja drugih ljudi.
16. Nastojim stvoriti izazove za ljude oko mene.
17. Radujem se kada dobijem povratnu informaciju za ono to radim.
18. Smatram da je pristup korak po korak veoma djelotvoran.
53
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
54
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Rezultat:
Zaokruite stavke (brojeve) koje ste izabrali i saberite ih. Maksimalan broj bodova po stilu (karakteristici) je 20.
Va ukupni zbir bodova za sva etiri stila trebao bi biti 40.
55
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
STILOVI KOMUNIKACIJE
PRILAGOAVANJE OSTALIM STILOVIMA KOMUNIKACIJE
56
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
2. Aktivno sluanje
ta je aktivno sluanje?
Koji su principi aktivnog sluanja?
Kako poboljati vjetinu sluanja?
VJEBA 23
Poruka:
Jutros sam ustao u 17 minuta do 6:00 sati, obukao zeleni sako, bijelo-utu kravatu, sive pantalone, i otiao
na posao.
57
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Zadatak:
Voditelj obuke apatom saopi tekst poruke kako je naveden, a onda zamoli da se poruka prenese od uha do
uha izmeu svih uesnika. Posljednji uesnik e saopiti naglas poruku, onako kako je on uo.
Poruka, koju nam je saopio posljednji uesnik obuke, pretrpjela je izmjene. ta je razlog za to? Jesmo li aktivno
sluali naeg poiljaoca poruke? Koliko smo bili skoncentrirani na pamenje poruke? Aktivno sluanje je kljuni
element uspjenog procesa komunikacije. Ono predstavlja uivljavanje u ono o emu osoba koju sluamo
govori, ali ne u mjeri da osjeate bol. To se ne odnosi samo na ono to je negativno, nego i na pozitivno
(naprimjer, radost).
Za aktivno sluanje bitno je:
Donijeti odluku da elite sluati;
Gledati sugovornika u oi;
Ne govoriti previe, ne prekidati osobu dok govori;
Nauiti utjeti;
Nauiti izbjegavati uznemiravajue faktore.
59
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 24
Ova vjeba ima za cilj da, kao lanovi kolskog odbora, spoznamo vlastite sposobnosti aktivnog sluanja.
Zadatak:
Svaki uesnik popunjava upitnik. Vrijeme za popunjavanje upitnika je 5 minuta. Paljivo proitajte svaku od izjava
navedenih u donjem dijelu teksta, i u rubriku ispod odgovarajueg odgovora stavite znak X. Svaku od izjava
moete vrednovati (bodovati) na skali od 1 do 5, pri emu je Potpuno sam suglasan = 1, a Uope nisam
suglasan = 5. Prodiskutirajte rezultate upitnika sa drugim uesnikom obuke.
4. Najvei broj ljudi ima sposobnost aktivno sluati druge, i za to ne trebaju proi kroz posebne obuke
Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan
60
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
7. itanje neverbalne komunikacije naeg sugovornika jednako je vano kao i sluanje onoga to govori
Potpuno sam Uope nisam
Suglasan sam Ne znam Nisam suglasan Nisam siguran
suglasan suglasan
Jedan od zadataka kolskih odbora je i raspisivanje konkursa za prijem nastavnika i strunih suradnika u radni
odnos i prijem u radni odnos.
Izbor prijavljenih kandidata na upranjena radna mjesta, s jedne strane, vri se pregledom dostavljene
dokumentacije, a s druge strane, procjenom kvaliteta kandidata putem intervjua.
Tokom intervjua procjenjuje se cjelokupno odgovaranje kandidata poziciji, njegova znanja, iskustvo, kultura
ponaanja, verbalna i neverbalna komunikacija, primjeren izgled, stavovi, ambicije i ideje.
Istraivanja o valjanosti i pouzdanosti intervjua kao selekcijske metode pokazala su da se strukturiranim
intervjuom, koji se sastoji od niza dobro osmiljenih pitanja, istih za sve kandidate, dovodi do najboljih
rezultata i uspijevaju se prepoznati dobri kandidati.
61
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Ako je intervju dobro organiziran, bit e pruena prilika svim kandidatima da kau sve to smatraju bitnim, te da
izloe svoje ambicije i nain na koji se posao, za kojeg apliciraju, u njih uklapa. Intervjuom se procjenjuje vizija,
nain na koji biste pristupali konkretnim radnim zadacima, kako biste djelovali kao lan tima, kako biste vodili
tim, te kako biste svojim idejama unaprijedili rad kole. Pored toga, mogue je postavljati i pitanja o privatnom
ivotu, o hobijima i interesima, te o svemu to e kolskom odboru pomoi u stvaranju to potpunije slike o
kandidatu. Idealan intervju je onaj na kojem kandidat pria vie od osobe koja intervjuira (do 80% vremena).
Intervju je interakcija izmeu poslodavca i posloprimca, u kojoj se obje strane meusobno procjenjuju -
kandidat trai posao, a kola kvalitetnog zaposlenika.
Selekcijski intervju moe trajati due ili krae, ali ne treba dozvoliti kandidatima da se nairoko raspriaju
o svemu. Oni trebaju iznositi samo bitne informacije, jer dobre komunikacijske vjetine pretpostavljaju
sposobnost jasnog i saetog iznoenja informacija.
O obavljanju intervjua vodi se zapisnik, u koji se unose bitne informacije koje je kandidat spomenuo na intervjuu.
Koje je ope osobine i vjetine kandidata potrebno najvie cijeniti?
Pri izboru kandidata za posao najvie se treba usredsrijediti na procjenu nekih opih osobina kandidata. Naime,
ponekad nije bitno koliko zaposlenik moe danas, nego je vanije koliko e moi sutra, i to sam, ili kao dio tima.
Ope osobine i vjetine kandidata koje treba procjenjivati pri izboru su:
- Analitike vjetine
- vrsta radna etika
- Fleksibilnost/prilagodljivost
- Interpersonalne vjetine
- Komunikacijske vjetine
- Marljivost
- Motiviranost/inicijativa
- Potenje/integritet
- Timski rad
- Znanje stranih jezika
U toku intervjua ocjenjuje se ponaanje, ljubaznost, brzopletost, koncentracija, omalovaavanje selekcijskog
procesa.
Uspjean intervju poinje ve kod stvaranja prvog dojma o kandidatu. Neprihvatljivo je, naprimjer, neprimjereno
odijevanje, kao to je dekolte, kratka suknja, prozirna majica ili jaka minka i uoljivi nakit. Isto tako, sportski
imid (sportski dres, trenirka, patike...).
Pri odgovoru na postavljena pitanja, kandidati trebaju pokazati svoju osobnost, dati to vie informacija i
primjera koji potvruju njihova znanja, sposobnosti i iskustva kojima se ele istaknuti.
Kao lanu kolskog odbora, korisno je upoznati se s OSAM standardnih pitanja na razgovoru za posao:32
Zato da vas zaposlimo?
Zato elite raditi ovdje?
Koje su vae najvee slabosti?
Zato ste napustili prethodni posao?
Opiite neku problematinu situaciju i kako ste je rijeili?
Kojim dostignuem se najvie ponosite?
Koja su vaa oekivanja vezana za plau?
Recite neto o sebi.
32
Vie na www.poslovi.net
62
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 25
Ova vjeba ima za cilj da, kao lanovi kolskog odbora, spoznamo vlastite sposobnosti za obavljanje razgovora
za prijem u radni odnos zaposlenika kole.
Zadatak:
U koli je raspisan konkurs za prijem nastavnika matematike u radni odnos.
Odaberite pet uesnika obuke, koji e imati ulogu lanova kolskog odbora.
Odaberite pet uesnika obuke, koji e imati ulogu kandidata za prijem u radni odnos.
lanovi kolskog odbora e u pripremi, koja e trajati 10 minuta, odrediti:
- ope i posebne uvjete konkursa;
- utvrditi pitanja za kandidate;
- utvrditi koje ope osobine i vjetine e ocjenjivati kod kandidata i koja je skala ocjena.
Kandidati za razgovor za prijem u radni odnos e se u pripremi, koja e trajati 10 minuta, pripremiti za intervju,
prema nauenim pravilima.
Vrijeme za izvoenje vjebe je 45 minuta.
Za postavljanje pitanja kandidatu na raspolaganju je 5 minuta, a 10 minuta je na raspolaganju kolskom
odboru da donese i saopi odluku o najuspjenijem kandidatu, koji e biti primljen u radni odnos nastavnik
matematike.
Diskusija:
1. Da li je ispotovana procedura obavljanja razgovora sa kandidatima za posao?
2. Da li su bili jasno postavljeni opi i posebni uvjeti konkursa?
3. Da li su pitanja lanova kolskog odbora bila dobro definirana?
4. Kako ocjenjujete strukturu intervjua, koju je postavio kolski odbor?
5. Kako su se ponaali kandidati? Jesu li se osjeali ugodno pri razgovoru?
6. Da li je, uistinu, odabran najuspjeniji kandidat?
ta je odluivanje?
Kako se donose kvalitetne odluke?
Zato je vaan timski rad?
Koje su karakteristike formiranja timova?
Koje timske vjetine trebaju imati lanovi kolskog odbora?
Koja je svrha odravanja sastanaka?
Koje su vrste sastanaka, s obzirom na njihov sadraj?
Kako se priprema sastanak?
Kako izgleda tok uspjenog sastanka?
Kako se donose zakljuci sastanka?
Odluke mogu biti donoene samostalno ili timski. Timskom donoenju odluka prethode sastanci, koji se koriste
za raspravu o glavnim pitanjima politike kole. S obzirom na to da su kolski odbori organ upravljanja, njihove
odluke su izuzetno vane za nesmetan i kvalitetan rad kole.
63
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 26
Ova vjeba ima za cilj da, kao lanovi kolskog odbora, spoznamo vlastite sposobnosti za obavljanje donoenja
odluka u kriznim situacijama.
Zadatak:
Od vae grupe trai se da preuzme ulogu komiteta za istraivaki menadment, koji finansira projekte ponaanja
ljudi u zatvorenom prostoru. Pozvani ste na hitan sastanak zbog toga to je jedan od eksperimenata krenuo loe.
est volontera odvedeno je u peinski sistem u udaljenom dijelu zemlje i jedino imaju radiovezu s istraivakom
kabinom pored ulaza u peinu. Predvieno je da volonteri provedu etiri dana ispod zemlje, ali su zatrpani usred
odrona stijena i vode koja nadolazi.
Jedini tim za spaavanje koji imaju u blizini dogaaja kae vam da e spaavanje biti veoma teko i, s opremom
koju imaju, mogu svakog sata izvui samo jednu osobu. Veoma je mogue da e, usljed brzog nadolaenja
vode, neki volonteri morati stradati, prije nego to ih uspiju spasiti.
Volonteri su svjesni situacije u kojoj se nalaze. Oni su kontaktirali kabinu radiovezom i rekli da nisu voljni na sebe
preuzeti odluku o redoslijedu spaavanja. Uvjeti istraivakog projekta nalau da komitet preuzima odgovornost
za takvu odluku.
Oprema za spaavanje stii e za 40 minuta na ulaz u peinu i vi ete morati odluiti o redoslijedu njihovog
spaavanja, tako to ete popuniti redoslijed listu.
Jedine informacije koje imate na raspolaganju su one iz fajlova projekta, koje se odnose na line podatke o
volonterima. Vi moete koristiti bilo koje kriterije za koje mislite da e vam koristiti da donesete vau odluku.
Volonter 1: Sabina
Sabina ima 34 godine i domaica je. Ona ima etvero djece, uzrasta izmeu 7 mjeseci i 8 godina. Njeni hobiji
su skijanje i kuhanje. ivi u komfornoj kui na Bledu, i roena je u Sloveniji. Za Sabinu se zna da je razvila
romantinu vezu sa drugim volonterom Jozeom.
Volonter 2: Tozo
Tozo je djevojka stara 19 godina i student je antropologije na Univerzitetu u Ljubljani. Ona je kerka bogatih
Japanaca koji ive u Tokiju. Njen otac je industrijalac koji je u nacionalnoj upravi zaduen za Japansko
tradicionalno pozorite. Tozo nije udata, ali ima nekoliko veoma uglednih udvaraa, jer je veoma atraktivna. Ona
je nedavno bila tema dokumentarnog filma u TV programu, posveenog japanskim enama i araniranju cvijea.
Volonter 3: Jobe
Jobe je mukarac star 41 godinu, i roen u Centralnoj Africi. On je ministar za vjerska pitanja, i ivot je posvetio
drutvenoj i politikoj evoluciji ljudi iz Afrike. Jobe je jo uvijek lan Komunistike partije i nekoliko puta je bio u
Rusiji i Kini. Oenjen je, ima 11 djece uzrasta od 6 do 19 godina. Njegov je hobi sviranje u jednom jazz bendu.
Volonter 4: Joze
Joze je neoenjen ovjek, star 27 godina. U toku vojne slube pomogao je da se razbije jedan krijumarski
lanac, i za to dobio specijalno priznanje. Od kada se vratio u tokove civilnog ivota, nije se skrasio, a pie
mu je postalo stalan problem. Trenutno je voa mladih za avanturistike podvige i dosta vremena posveuje
64
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
pomaganju mladima i predvoenju grupa prilikom posjeta peinama i u splavarenju na brzim vodama. ivi u
Novom Mestu.
Volonter 5: Albin
Albin je mukarac star 42 godine, razveden ve 6 godina. Njegova biva supruga je sada sretno udata. On
je roen u Hrvatskoj, ali sada ivi u Mariboru. Albin radi kao medicinski nauni radnik u bolnici u Ljubljani, i
smatra se svjetskim strunjakom za bjesnilo. Nedavno je otkrio veoma jeftin tretman, koji se moe samostalno
primjenjivati. Mnogi naunoistraivaki podaci u njegovim su sveskama. Naalost, Albin je imao neke emotivne
probleme posljednjih godina, i dva puta je osuivan za bestidno izlaganje. Posljednji put je to bilo prije 11
godina. Njegovi hobiji su klasina muzika, opera i jedrenje.
Volonter 6: Davor
Davor je mukarac star 59 godina, i najvei dio ivota proveo je radei i ivei u Velenju. On je generalni
menader fabrike za proizvodnju bijele tehnike, koja zapoljavanja 271 radnika. Ima ugledan poloaj u lokalnoj
zajednici. On je oenjen, ima dvoje djece koja imaju svoje porodice. Davor se nedavno vratio iz Poljske, gdje je
bio lino odgovoran za promoviranje ugovora o isporuci velikog broja friidera na period od 5 godina. Ako ovaj
ugovor bude potpisan, to e osigurati posao za jo 50 ljudi. Davorov hobi je sakupljanje starog oruja i veoma
ga zanima koarka.
Uesnici rade pojedinano i ispisuju nalog za redoslijed spaavanja: 1, 2, 3, 4, 5, 6. Nakon toga se usuglaava
grupa i pravi svoj redoslijed spaavanja: 1, 2, 3, 4, 5, 6.
Zatim odgovaraju na pitanja svako za sebe:
Koji su bili glavni kriteriji za rangiranje volontera?
Koliko su kriteriji grupe u skladu sa vaim kriterijem?
Da li vam je bilo prijatno kada ste donosili ovakvu odluku?
Koje ponaanje (lino ili grupe) vam je pomoglo da donesete odluku?
Koje je to ponaanje (lino ili grupe) oteavalo donoenje odluke?
ta je ODLUIVANJE?
Odluivanje je proces, koji traje due ili krae, uzima u obzir sve okolnosti, a kao rezultat ima donoenje
odgovarajue odluke.
PITANJE ZA UESNIKE OBUKE:
Koje su vam bile najtee odluke koje ste donijeli u ivotu? Zato su bile teke? Ko vam je pomogao pri
tome? Kako ste se osjeali nakon toga?
Postupak odluivanja i donoenja odluka mora imati sljedee faze:
1. utvrivanje problema;
2. definiranje ciljeva;
3. donoenje preliminarne odluke;
4. pravljenje liste moguih rjeenja;
5. procjena moguih rjeenja;
6. izbor rjeenja;
7. provedba odluke u praksi;
8. praenje realiziranja odluke.
Proces donoenja odluka podrazumijeva i rad u timu. kolski odbor je tim.
Izgraditi i odravati efektivan tim nije lako, ali rezultati trud ine isplativim.
65
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
TIM JE MALI BROJ LJUDI SA KOMPLEMENTARNIM VJETINAMA KOJI SU POSVEENI ZAJEDNIKOJ SVRSI,
RADNIM CILJEVIMA I PRISTUPU, KOJE ONI SMATRAJU OSTVARIVIM.
U timu, ljudi su u meusobnoj ovisnosti u procesu postizanja cilja.
Zato je timski rad nuan za odluivanje?
Jer rjeava problem na pravi nain;
Jer skrauje ukupno vrijeme rjeavanja problema;
Jer stvara sinergetski efekt.
Vrste timova
1. Projektni tim usmjeren na realizaciju konkretnog zadatka;
2. Samovoeni tim tim je ujedno i dio organizacijske strukture;
3. Paralelni tim tim sa labavim odnosom i sa meusobnom upuenou lanova tima;
4. Virtualni timovi dio lanova je fiziki dislociran i s ostalima komuniciraju virtualno.
Svaki tim prolazi kroz etiri faze, i to:
1. Formiranje tima;
2. Prilagoavanje tima;
3. Turbuliranje tima;
4. Performiranje, efektivno funkcioniranje tima.
Karakteristike faza formiranja timova
66
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VJEBA 27
U periodu izmeu dvije sesije, uesnici (po 2 za svaku temu) e pripremiti svoje prezentacije na sljedee teme:
- SWOT analiza komunikacijskog procesa u koli i mjere za njeno unapreenje;
- Aktivno sluanje i donoenje odluka na sjednici kolskog odbora;
- Finansije u koli;
- Uloga kolskog odbora i direktora u radnom zakonodavstvu kole;
- Iskustva o imenovanju, sastavu i radu kolskih odbora;
- Organizacija uspjenih sastanaka kolskog odbora.
Prilikom izrade prezentacije moe se koristiti Power Point program, flip chart, ili drugo vizualno pomagalo.
Dakle, vodei rauna o svim elementima prezentacije (uvod, glavni dio, zakljuak), prezentacija mora trajati
punih 10 minuta.
VJEBA 28
3. Snano reagiram kada se na sastancima izgubi crvena nit i kada se ne slijedi cilj.
8. Uistinu sam spreman podrati dobre prijedloge koji pomau rjeavanju problema.
67
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
2. Osjeam da sam u elementu kada posao zahtijeva visok stepen panje i koncentracije.
2. Istraujem ideje, koje mogu imati iroku upotrebljivost od samog trenutnog zadatka.
68
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
5. Mogu raditi sa ljudima, koji se meusobno jako razlikuju po linim karakteristikama i izgledu.
Ponekad mi se ini da vrijedi otrpjeti trenutnu nenaklonost, ako znam da u tako uspjeti nametnuti
6.
svoj stav u grupi.
7. Obino poznajem nekoga ko ima potrebno specijalistiko znanje.
69
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
O KO S LR MiE PR GT RF
A 3____ 7____ 4 ____ 6____ 5____ 1____ 8____ 2____
B 1____ 6____ 5____ 8____ 4 ____ 7____ 3____ 2____
C 7____ 4 ____ 6____ 2____ 3____ 5____ 8____ 1____
D 2____ 3____ 6____ 4 ____ 5____ 1____ 8____ 7____
E 6____ 5____ 1____ 7____ 3____ 4 ____ 2____ 8____
F 5____ 4 ____ 6____ 1____ 3____ 8____ 7____ 2____
G 5____ 7____ 6____ 3____ 2____ 1____ 8____ 4 ____
Ukupno
Uloge kojima ste dodijelili najvie poena su one koje najlake preuzimate u timu.
Izbjegavajte uloge kojima ste dodijelili manje od 28 poena. Uloge za koje ste sakupili izmeu 29 i 49 poena su
one uloge kojima se lako prilagoavate, a uloge za koje ste sakupili izmeu 50 i 70 poena su vae prirodne
uloge.
1. Stvaraoci
Sija
Pozitivno: genije, stvaralaka mata, znanje, intelekt
Negativno: u oblacima, naklonjen da ne potuje praktine detalje i protokol
Lovac na resurse
Pozitivno: sposobnost da kontaktira ljude i istrauje ta je novo; sposobnost da odgovori na izazov
Negativno: Sklon da izgubi interesiranje kada proe zanos
2. Lideri
Koordinator
Pozitivno: sposobnost da lijepo postupa i doeka sve u skladu sa njihovim doprinosom; bez
predrasuda, jak osjeaj za ciljeve
Negativno: prosjean u pogledu intelektualnih i kreativnih sposobnosti
Onaj ko oblikuje
Pozitivno: poriv i spremnost da poremeti ustaljenu atmosferu (inerciju, izgovaranje ili
samoobmanjivanje)
Negativno: sklonost ka provokacijama, iritaciji ili netrpeljivost; prvi zapoinje svau, prvi osjea da
postoji zavjera protiv njega i da je njen predmet/rtva
3. Implementatori
Graditelj tima
Pozitivno: sposobnost da reagira na situaciju i ljude i promovira timski duh
Negativno: neodlunost u kriznim situacijama
Praktiar
Pozitivno: organizacijske sposobnosti, praktian razum, vrijedan radnik, samodiscipliniran
Negativno: nedostatak fleksibilnosti, ne reagira na neprovjerene ideje
4. Izvoa zavrnih radova
Monitor evaluator
Pozitivno: sposobnost rasuivanja, neutralnost, diskrecija
Negativno: nedostatak inspiracije ili sposobnosti da motivira druge
Realizator finier
Pozitivno: sposobnost da ide do kraja, perfekcionizam
Negativno: tendencija da brine o sitnim stvarima, nerado puta stvari da prou
70
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
71
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
SASTANCI
INFORMATIVNI SASTANAK ZBOG SREIVANJA PREDMETA
ORGANIZACIJSKI SASTANAK
CILJ SASTANKA
Usklaivanje zadataka radnih grupa, kola, i slino; Planiranje zajednikih usmjerenja koncepata, pravila
djelovanja;
Upoznavanje sa novim posebnim znanjima i vjetinama -
seminari, savjetovanja; Usvajanje zajednikih odluka;
Da bi sastanak bio uspjean i imao oekivane rezultate, potrebno je ispuniti odreene preduvjete.
Osiguravanje radnog materijala i prostora za sastanke, Vodi sadrajne i organizacijske pripreme za sastanak;
odvijanje sastanka;
Potie suradnju i raspravu, osigurava prikladno odvijanje
Pripremanje i oblikovanje radnog i dnevnog reda sastanka; sastanka za postizanje ciljeva;
72
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Mjesto sastanka po pravilu treba biti u koli. Za sastanak je potrebno osigurati odgovarajuu prostoriju, a esto
i dodatnu opremu.
Prostorija treba da je mirna, dobro osvijetljena i zagrijana, te dovoljno akustina.
Mjesta uesnika sastanka treba da su blizu jedna drugima, a stolice okrenute jedna drugoj, radi postizanja
prijatne atmosfere u toku sastanka. Oprema, koja e se koristiti na sastanku, treba biti ispravna.
Blizu prostorije za sastanak trebaju se nalaziti sanitarije, a uesnici trebaju saznati gdje se one nalaze; treba
predvidjeti i prostoriju za puae.
Raspored uesnika je vaniji nego to se ini na prvi pogled. Za stolom se najlake sporazumiju uesnici koji
sjede jedni do drugih ili jedni nasuprot drugih; uesnici koji e manje komunicirati (ili koje elimo odvojeno)
sjede daleko jedan od drugog na istoj strani ili dijagonalno; poloaj voditelja uz duu stranicu pravougaonog
stola je esto karakteristian za participatorno voenje, a uz krau stranicu za direktno voenje sastanka.
Na sastancima sa suradnjom, ili na problemskim sastancima, uesnici sjede oko okruglog stola, ili oko
pravougaonog stola; na pregovarakim problemskim sastancima sjede uesnici obje strane uz suprotne strane
stola.
Vrijeme sastanka treba biti takvo da gubitak za kolu bude to je mogue manji i da vrijeme ne bude suvie
neugodno za uesnike. Nema neprikladnih termina: dobre sastanke mogue je odravati ujutro i uveer, uz ruak
ili doruak, radnim danima i u nedjelju. Svakako, termin sastanka treba usuglasiti s uesnicima.
Dnevni red treba obuhvatiti teme, odnosno korake u odvijanju sastanka, kao i vremensko odvijanje (vremenski
tok) sastanka. Voditelj treba unaprijed usuglasiti vrijeme s uesnicima. Pozvanim uesnicima alje se radni
materijal nekoliko dana unaprijed, kako bi se mogli pripremiti za sastanak. Sastavni dijelovi dobrog dnevnog reda
su unapriejd utvreni jasni opisi tema, jasno oznaeno mjesto, dan i sat dolaska uesnika, a za efikasan rad na
sastanku, naznaen vremenski okvir pojedinanih tema, kao i tema itavog sastanka i nosioca tema. Dnevni red
i materijal uesnici trebaju primiti odjednom; samo tako e se odgovarajue pripremiti i imat e na sastanku sve
to im treba. Dostavu treba obaviti na vrijeme, niti suvie kasno, niti previe rano; uobiajeni rokovi su 3 do 5
dana prije sastanka; suvie kasna dostava ograniava pripreme, dok prerana dostava padne u zaborav. Dan ili
dva poslije otpremanja materijala i poziva, treba provjeriti da li su ih uesnici lino primili.
Efikasni sastanak pripremaju svi koji surauju, bez izuzetaka: voditelj sastanka, poslovni sekretar ili sekretarica
sastanka i uesnici sastanka. Sekretarske poslove organiziranje sastanka, praenje, zapisivanje dogovora,
obavlja sekretar ili sekretarica kole, ali i sve ee jedan od uesnika. Sastanak je namijenjen komuniciranju, a
ne konkretnom poslu koji uesnici po pravilu obave efikasnije ve ranije ili poslije njega svaki za sebe u svom
okruenju. Znak dobrog sastanka je komuniciranje uesnika na osnovu ranijeg rada, zbog toga je normalno da
uesnici potroe na pripreme 2 do 3 puta vie vremena od onog koliko bi trajao sastanak, a voditelj i sekretar ili
sekretarica 3 do 5 puta.33
Prvi korak u unapreenju sastanaka je poeti s osnovama, to znai trenirati svakoga u organizaciji za efikasnije
sastanke.
Za pripremanje sastanka mogue je, ali i poeljno, koristiti ITC tehnologiju.
33
Tavcar, Mitja I. Strateski management Visoka skola za management, Kopar 2002.godine
73
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
74
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
1. Odrediti za svaki sastanak jasnu svrhu i ciljeve; 1. Ne sazivati sastanak, ak ni redovni, ako nije stvarno
2. Pravovremeno poslati raspored i materijale; potreban;
3. Lino se dobro pripremiti za sastanak; 2. Ne pozivati na sastanak osobe koje niko ne treba;
4. Izabrati odgovarajuu prostoriju za sastanak, pobrinuti 3. Ne prihvatati poziv na sastanak, ako se nemaju dobri
se za raspored i opremu; razlozi za uee;
5. vrsto se pridravati rasporeda; 4. Ne ekati na one koji kasne, ako za to ne postoje
6. Podrati informiranje, raspravu i planiranje pomou posebni razlozi;
vizualnih pomagala; 5. Ne dopustiti da osjeaji prema uesnicima utjeu na
7. Briljivo odmjeriti kada i koliko vremena govoriti; tok sastanka;
8. Koristiti znanje i vjetine svih uesnika; 6. Ne pokuavati imati stvaralaki i kritiki odnos u istom
9. Savladavati previe govorljive uesnike; dahu;
10. Na sastanku promiljeno ekonomisati sa vremenom. 7. Ne doputati uporedne rasprave na sastancima, i sam
se ne uputati u njih;
8. Ne pokuavati provesti u djelo odluku, dok uesnici
nisu o njoj dovoljno raspravljali;
9. Ne polemizirati neposredno sa drugim uesnicima;
obraati se uvijek voditelju sastanka;
10. Prilikom voenja sastanka, objasniti svoje poglede
samo ako je to stvarno potrebno.
VJEBA 29
Odgovorna Rezultati/
Dnevni red sastanka Vrijeme
osoba akcije
5. Zagovaranje u javnosti
privatni sektor, lokalnu zajednicu, i dr. Svoju ulogu u svemu ovome svakako trebaju imati i lanovi kolskog
odbora, s obzirom na to da dolaze iz razliitih drutvenih sfera (lokalna zajednica, privreda, privatni sektor, ...).
Njihov zadatak je da, zajedno sa menadmentom kole, poduzimaju odreene korake koji e za rezultat imati
promoviranje kole, ali i lobiranje za kolu u pogledu materijalne i druge pomoi.
Kako bi suradnja izmeu kole i drugih subjekata bila uspjena, neophodno je pridravati se odreenih principa,
kao to su:
Meusobno uvaavanje;
Svijest o potrebi izgradnje meusobne suradnje;
Zajednika vizija;
Razmjena znanja i iskustava; i
Zajedniki plan rada.
VJEBA 30
Cilj vjebe je primijeniti izloeni teorijski dio ove teme i napraviti plan kampanje javnog zagovaranja.
Vaa kola je, zahvaljujui sredstvima osnivaa, izgradila tri uionice. Meutim, zbog veeg od planiranog obima
poslova na izgradnji uionica, osniva nema sredstava za njihovo nuno opremanje uionikim namjetajem
(stolovi, klupe, tabla, i dr). Vi elite opremiti uionice to prije, jer imate problem sa prostorom za normalno
odvijanje nastave u koli. kolski odbor odluio se na javno zagovaranje, kako bi osigurao namjetaj za
uionice.
Zadatak:
U skladu sa zadatim elementima, napravite plan kampanje javnog zagovaranja.
Za rad u grupi imate 30 minuta.
Molimo vas da u diskusiji svi uzmete uea.
Vrijeme za prezentaciju rada vae grupe je 5 minuta.
3. Ciljne grupe
5. Stvaranje koalicija
6. Uvjerljiva prezentacija
7. Prikupljanje sredstava
8. Procjena uspjenosti
78
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
FINANSIJE
34
Novi zakonski propisi - Zakon o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/06), Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH, broj: 19/03) i Zakon o izvravanju budeta Zeniko-dobojskog kantona za 2008. godinu (Slubene novine
Zeniko-dobojskog kantona, broj: 21/07) utvrdili su da rukovodstvo kole nema vie obavezu podnoenja, a kolski odbori
usvajanja izvjetaja o finansijskom poslovanju kole, ali postoji obaveza rukovodstva kole da kolskom odboru podnosi
periodine izvjetaje o izvrenju odobrenog zakonskog budeta kole po vrstama trokova i izvorima sredstava.
35
Isto
79
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
a) Budet akt kojim se utvruje plan finansijskih aktivnosti budetskih korisnika, koji obuhvata projekciju
ukupnih prihoda (primitaka) kantona i utvrene iznose rashoda (izdataka) za svakog budetskog
korisnika, posebno za period od jedne fiskalne godine;
b) Budetski korisnici su ministarstva i ostali organi uprave i ostali koji su u budetu uvrteni kao
budetski korisnici (naprimjer, osnovne i srednje kole);
c) Budetski zahtjev zahtjev koji podnosi svaki budetski korisnik prema resornom ministarstvu,
odnosno Ministarstvu finansija, za odobravanje potrebnih finansijskih sredstava (bruto plae i naknade
zaposlenih, materijalni trokovi i kapitalna ulaganja) za narednu budetsku godinu, i koji je sainjen po
Uputstvu koje donosi Ministarstvo finansija;
d) Fiskalna godina podudara se sa budetskom godinom i obuhvata period od 1. januara do 31.
decembra;
e) Finansijsko izvjetavanje skup informacija o svim novanim tokovima budeta za jednog
budetskog korisnika;
f) Konsolidacija (budetskog zahtjeva) iskazivanje finansijskih podataka vie meusobno povezanih
budeta i budetskih korisnika, kao da se radi o jedinstvenom korisniku;
g) Mjeseni operativni plan potreban mjeseni iznos sredstava za pokrie izdataka koji, na prijedlog
budetskog korisnika, odobrava Ministarstvo finansija i koji mora biti u skladu s ukupno odobrenim
sredstvima u budetu za tu fiskalnu godinu;
h) Vlastiti prihodi su prihodi koje budetski korisnici ostvare na tritu pruanjem usluga treim
osobama. Prihodi koje budetski korisnici ostvare u meusobnim aktivnostima, na istom nivou vlasti,
ne smatraju se vlastitim prihodima;
i) Budetski rashodi propisani su zakonom i planirani u budetu svakog budetskog korisnika po
vrstama (kontima) i izvorima sredstava (budetska, vlastita, donacija);
j) Trezor je osnovna organizacijska jedinica unutar Ministarstva finansija, u kojoj se obavljaju svi
poslovi vezani za planiranje izvravanja i izvravanje budeta kantona, voenje raunovodstva,
upravljanje novcem, voenje jedinstvenog rauna trezora, i dr;
k) Jedinstveni raun trezora (JRT) je sistem bankovnih rauna budeta preko kojeg se izvravaju sve
uplate prihoda/primitaka i isplate rashoda/izdataka. Za praenje i kontrolu jedinstvenog rauna trezora
zadueno je Ministarstvo finansija. Svi budetski korisnici moraju poslovati preko jedinstvenog rauna
trezora, tako da svi prihodi i rashodi budetskih korisnika na podruju kantona mogu biti evidentirani
na jedinstvenom raunu trezora i u glavnoj knjizi trezora;
l) Glavna knjiga trezora je sistemska i sveobuhvatna evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti
(prihodi i rashodi) koji su u vezi sa budetom, nastali u toku jedne fiskalne godine. Glavna knjiga
trezora i jedinstveni raun trezora predstavljaju osnovni sistem za upravljanje javnim sredstvima;
m) Javna sredstva su sredstva koja ukljuuju budet, utroke poreznih i neporeznih prihoda, taksi,
prihoda nastalih pruanjem javnih i drugih usluga, kredita, grantova, donacija, i sl. Sva javna sredstva
se obavezno polau (uplauju) i povlae (troe) sa jedinstvenog rauna trezora.
2. Pravni osnov
3. Finansijsko izvjetavanje
Prema dosadanjim odredbama Zakona o osnovnoj koli i Zakona o srednjoj koli, jedan od redovnih poslova
i zadataka kolskih odbora bio je usvajanje izvjetaja o finansijskom poslovanju kole. Odredbama Zakona o
trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine definirana je obaveza poslovanja svih budetskih korisnika putem
jedinstvenog rauna trezora i gaenje svih transakcijskih rauna i podrauna, koje su budetski korisnici imali
otvorene kod poslovnih banaka.
Ujedno je odredbama Zakona o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (dio 3. Finansijsko izvjetavanje i
revizija) definirana obaveza Ministarstva finansija da izradi konsolidirani godinji obraun za budetske korisnike
i godinji obraun za prethodnu fiskalnu godinu, do 15. maja tekue godine. Ovim Zakonom je, takoer, utvrena
obaveza Ministarstva finansija da Vladi Zeniko-dobojskog kantona dostavi izvjetaj o izvrenju budeta Zeniko-
dobojskog kantona za prethodnu godinu, a izvjetaj Vlada dostavlja Skuptini Zeniko-dobojskog kantona na
usvajanje.
U tom pogledu, rukovodstvo kole nema vie obavezu podnoenja, a kolski odbori usvajanja izvjetaja o
finansijskom poslovanju kole, ali postoji obaveza rukovodstva kole da kolskom odboru podnosi periodine
izvjetaje (polugodinji i godinji) o izvrenju odobrenog zakonskog budeta kole, po vrstama trokova
(kontima) i izvorima sredstava (budetska, vlastita, donacije).
lanom 62 Zakona o izvravanju budeta Zeniko-dobojskog kantona za 2008. godinu36, definirano je da
je odgovornost za planiranje trokova i stvaranje obaveza u okviru propisanog budeta (izvravanje budeta)
iskljuivo na rukovodiocu budetskog korisnika (direktor kole).
Rokovi Aktivnost
1. august Budetski korisnici izrauju i upuuju budetski zahtjev za sljedeu fiskalnu godinu.
36
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 21/07)
81
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Rukovodstvo kole obavezno je sainiti i prema resornom Ministarstvu uputiti budetski zahtjev za narednu
fiskalnu godinu najkasnije do 1. augusta tekue godine. Svoje pojedinane zahtjeve budetski korisnici
sainjavaju u skladu s Uputstvom, koje sainjava Ministarstvo finansija.37 Uputstvom se definira nain i elementi
za izradu budetskog zahtjeva, rokovi za izradu i podnoenje zahtjeva za dodjelu sredstava, te ogranienja u
pogledu potronje za budetske korisnike.
Resorno Ministarstvo (Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeniko-dobojskog kantona) pregleda
prispjele zahtjeve budetskih korisnika iz svoje nadlenosti, sainjava konsolidirani zahtjev na nivou obrazovanja
i dostavlja ga Ministarstvu finansija. Ministarstvo finansija sainjava nacrt budeta Zeniko-dobojskog kantona
i najkasnije do 1. oktobra tekue godine upuuje Vladi Zeniko-dobojskog kantona. U ovoj fazi Ministarstvo
finansija izvrava kontrolu i usuglaavanje dostavljenih budetskih zahtjeva sa planiranim ukupnim prihodima
i, nakon obavljenih konsultacija sa budetskim korisnicima, predlae visinu sredstava za svakog budetskog
korisnika. Prijedlog budeta Vlada Zeniko-dobojskog kantona upuuje Skuptini na usvajanje, najkasnije do 1.
novembra tekue godine.
Budetski korisnici, u skladu s Uputstvom o izvravanju budeta sa jedinstvenog rauna trezora, obavezni su da
za planirane vlastite prihode planiraju i rashode. Znai, za planirane vlastite prihode, koje budetski korisnici
mogu ostvariti po osnovu izvrenih usluga treim osobama (obrazovanje vanrednih kandidata, prihodi ostvareni
u radionicama za praktinu obuku uenika, iznajmljivanje imovine, rad autokola, prihodi od upisnina, izdavanje
prepisa i sl.), neophodno je planirati rashode, s obzirom na to da svaki vlastiti prihod prethodno iziskuje
odreena ulaganja (plae, ugovore sa vanjskim suradnicima, materijal, opremu, tekue i druge izdatke).
Primjer izrade budetskog zahtjeva
U skladu sa Zakonom o proraunima budetima u Federaciji BiH (Slubene novine FBiH, broj: 19/06)
potrebno je da Ministarstvu dostavite Prijedlog svog zahtjeva za budetska sredstva za fiskalnu 2009. godinu.
Prijedlozi zahtjeva budetskih korisnika moraju sadravati:
1. Prihode i primitke (ukljuujui prihode koji se smatraju prihodima budetskih korisnika i izdatke koji se
pokrivaju iz svih izvora prihoda).
2. Rashode i izdatke (razvrstati ih po kategorijama propisanim u kontnom planu za budet i budetske
korisnike).
a) Broj i strukturu zaposlenih za koje se trae budetska sredstva;
b) Prijedloge zahtjeva koji se odnose na budue obaveze i viegodinje izdatke, ukljuujui
investicione projekte koje treba podnijeti odvojeno od projekcije izdataka za fiskalnu 2009. godinu;
c) Kapitalne izdatke (pripadajui iznos za budetsku 2009. godinu investicionih projekata ili
viegodinjih obaveza);
d) Saeto tekstualno obrazloenje svake stavke navedene pod a), b), c).
3. Posebno prikazati iznos budetskih prihoda i izdatke koji e biti finansirani tim sredstvima.
4. Prijedlog zahtjeva se popunjava na nivou aktivnosti, odnosno nadlenosti koje je budetski korisnik
obavljao u 2008. godini, kao i moguih izvjesnih novih aktivnosti u 2009. godini.
5. Ukoliko se kod budetskog korisnika pojavi izdatak koji se ne moe podvesti ni pod jednu grupu
navedenu u zahtjevu za tekue izdatke, budetski korisnik ga moe dodati na obrascu zahtjeva.
6. Uz zahtjev za kapitalne izdatke navesti projekte po prioritetima, tako to ete u koloni 1. kod projekta
prioritet odrediti brojevima 01, pa tako redom
U koloni 2. istog obrasca navesti analitiki kod (u skladu sa kontnim planom za budet i budetske
korisnike), kao i vrstu kapitalnog izdatka.
37
lan 15 Zakona o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/06).
82
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Redni
EKONOMSKI KOD O P I S IZNOS U KM
broj
1 2 3 4
1. 611000 Plae i naknade trokova zaposlenih (2+3)
Bruto plae i naknade
2. 611100
(bez trudnikog bolovanja)
3. 611221 - Naknade za topli obrok
611224 - Naknade za regres, za godinji odmor
611211 - Naknade za prijevoz na posao i sa posla
- Naknade za koritenje linog vozila
(s izuzetkom poslovnog putovanja)
611225 - Otpremnine zbog odlaska u penziju
611227 - Pomo radnicima u sluaju smrti ueg lana porodice i lijeenje
- Naknade za privremene i povremene poslove (ugovori o djelu)
4. 612100 Doprinosi poslodavaca
5. 613000 Izdaci za materijal i usluge (5.1 5.9)
5.1 613100 Putni trokovi
613114 - Trokovi prijevoza i smjetaja za slubeni put u dravi
613115 - Trokovi dnevnica u dravi
613121 - Trokovi prijevoza i smjetaja za slubeni put u inozemstvo
613125 - Trokovi dnevnica u inozemstvu
5.2 613200 Izdaci za energiju
613221 - Izdaci za elektrinu energiju
- Izdaci za centralno grijanje
- Izdaci za lo ulje
613214 - Izdaci za ugalj i plin
613215 - Izdaci za drvo
5.3 613300 Izdaci za komunalne usluge
613321 - Izdaci za vodu i kanalizaciju
613322 - PTT trokovi
613323 - Izdaci usluga odvoza smea
5.4 613400 Nabavka materijala
- Izdaci za obrasce i papir
- Izdaci za kompjuterski materijal
613413 - Izdaci za strunu literaturu
613471 - Materijal za opravke
83
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
UKUPNO ZA BUDETSKOG
KORISNIKA
84
OBRAZAC BUDETSKOG ZAHTJEVA ZA 2009. GODINU
Budetski korisnik, naziv
Budetska organizacija
Budetski zahtjev za finansiranje tekuih rashoda u 2009. godini
TABELA 1
Rashodi koji se finansiraju iz Rashodi koji se finansiraju iz Rashodi koji se
Ukupno (budet+vlastita sredstva +donacije)
budeta vlastitih prihoda finansiraju iz donacija
Ekonomski
Red. br. Vrsta izdataka Budetski Usvojeni Usvojeni Budetski
kod Usvojeni budet Budetski Usvojeni Budetski zahtjev
zahtjev budet budet zahtjev Ocjena izvrenja 2009.
2008. zahtjev 2009. budet 2008. 2008.
2009. 2008. 2008. 2009.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12
A TEKUI RASHODI
1. 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(2+15+16+64+73+74)
Plae i naknade trokova
2. 611000 0 0 0 0 0 0 0 0 0
zaposlenih (3+4)
3. 611100 Bruto plae i naknade 0 0
Naknade trokova zaposlenih i
4. 611200 skuptinskih zastupnika 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(5. do 14.)
Naknade za prijevoz i trokove
5. 611210 0 0
smjetaja
Naknade za topli obrok tokom
6. 611221 0 0
rada
7. 611224 Regres za godinji odmor 0 0
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
materijal
36. 613430 Obrazovni materijal 0 0
37. 613440 Poljoprivredni materijal 0 0
38. 613450 Materijal za javni red i sigurnost 0 0
39. 613460 Vojni materijal 0 0
40. 613470 Materijal za proizvodnju 0 0
Ostali materijali posebne
41. 613480 0 0
namjene
42. 613490 Ispravka zaliha na kraju godine 0 0
Izdaci za usluge prijevoza i
43. 613500 0 0 0 0 0 0 0 0 0
goriva (44+45)
44. 613510 Gorivo za prijevoz 0 0
45. 613520 Usluge prijevoza 0 0
Unajmljivanje imovine i
46. 613600 0 0
opreme
Izdaci za tekue odravanje
47. 613700 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(48+49)
Materijal za opravku i
48. 613710 0 0
odravanje
49. 613720 Usluge opravki i odravanja 0 0
Izdaci osiguranja, bankarskih
50. 613800 usluga i usluga platnog 0 0 0 0 0 0 0 0 0
prometa (51+52+53)
51. 613810 Izdaci osiguranja 0 0
Usluge bankarskog i platnog
52. 613820 0 0
prometa
Izdaci za negativne kursne
53. 613830 0 0
razlike
Ugovorene i druge posebne
54. 613900 0 0 0 0 0 0 0 0 0
usluge (55. o 63.)
55. 613910 Izdaci za informiranje 0 0
56. 613920 Usluge za struno obrazovanje 0 0
57. 613930 Strune usluge 0 0
Medicinske i laboratorijske
58. 613940 0 0
usluge
59. 613950 Usluge ispitivanja okoline 0 0
60. 613960 Zatezne kamate i trokovi spora 0 0
61. 613970 Izdaci za ugovorene usluge 0 0
Izdaci za poreze za ugovorene
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
62. 613980 0 0
obaveze
Ostale nespomenute usluge i
63. 613990 0 0
dabine
64. 614000 Tekui grantovi (65. do 72.) 0 0 0 0 0 0 0 0 0
65. 614100 Grantovi drugim nivoima vlade 0 0
66. 614200 Grantovi pojedincima 0 0
Grantovi neprofitnim
67. 614300 0 0
organizacijama
68. 614400 Subvencije javnim poduzeima 0 0
Subvencije privatnim
69. 614500 0 0
poduzeima
Subvencije finansijskim
70. 614600 0 0
institucijama
71. 614700 Grantovi u inozemstvo 0 0
Povrat po pogrenim uplatama i
72. 614800 0 0
izvrenje sudskih presuda
Izdaci za kamate i ostale
73. 616000 0 0
naknade
74. 615100 Kapitalni grantovi (75+76) 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Kapitalni grantovi drugim
75. 615110 0 0
nivoima vlasti
Kapitalni grantovi pojedincima i
76. 615200 0 0
neprofitnim organizacijama
Nabavka stalnih sredstava
77. 821000 0 0 0 0 0 0 0 0 0
(78. do 83.)
Nabavka zemljita, uma i
78. 821110 0 0
viegodinjih zasada
79. 821200 Nabavka graevina 0 0
80. 821300 Nabavka opreme 0 0
Nabavka ostalih stalnih
81. 821400 0 0
sredstava
Nabavka stalnih sredstava u
82. 821500 0 0
obliku prava
Rekonstrukcija i investiciono
83. 821600 0 0
odravanje
Pozajmljivanje i uee u
84. 822000 0 0
dionicama
85. 823000 Otplate dugova 0 0
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Planirani izdaci
Ekonomski kod Naziv pozicije iz budeta
2008.
611000 Plae i naknade trokova zaposlenih 477.000
611000 Bruto plae i naknade 382.000
611200 Naknade trokova zaposlenih 95.000
89
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Iznos u Vlastiti
Redni broj Ekonomski kod Naziv pozicije Zbir 4+5
KM prihodi
1. 2. 3. 4. 5. 6.
90
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Dakle, na osnovu odobrenog budeta, direktor kole duan je kolskom odboru podnositi polugodinji i godinji
izvjetaj o izvrenju odobrenog budeta po vrstama trokova i izvorima sredstava.
Diskusija:
1. Kako se mogu poveati vlastiti prihodi kole?
2. U koje namjene se mogu iskoristiti vlastiti prihodi, naprimjer od obrazovanja vanrednih kandidata?
3. Koja je procedura osiguranja sredstava, naprimjer u sluaju da se obrui strop u nekoj od uionica, a
takav izdatak nije planiran kroz budetski zahtjev, niti odobren?
5. Imovina kole
6. Blagajniki maksimum
Na poetku budetske godine, kolski odbor donosi prijedlog odluke o visini blagajnikog maksimuma za tu
budetsku godinu. Prijedlog odluke kola dostavlja Ministarstvu finansija putem resornog Ministarstva. Konanu
odluku o visini blagajnikog maksimuma za svakog budetskog korisnika pojedinano, svojim aktom, utvruje
ministar Ministarstva finansija. Odlukom o visini blagajnikog maksimuma obavezno se odreuje i osoba
odgovorna za rukovanje gotovinom.
7. U okviru ostalih redovnih aktivnosti, kolski odbori donose odluke, u skladu sa pravilnicima i procedurama
kola, koje propisuje resorno Ministarstvo, odnosno, Ministarstvo finansija, a tiu se, naprimjer, odluka o
visini upisnine za redovne uenike srednjih kola, visini upisnine za vanredne polaznike (kolovanje odraslih),
upotrebe mobilnih i fiksnih telefona, odluke o strunom obrazovanju i usavravanju zaposlenika, u skladu s
odobrenim budetskim sredstvima, ustupanja termina u kolskim salama lokalnim sportskim klubovima uz
naknadu, i sl.
38
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 9/07)
91
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
UMJESTO ZAKLJUKA
Jedan od bitnih preduslova za kvalitetan rad kolskih odbora jeste raznolikost njihovog sastava. Svi kolski
odbori, da bi bili uspjeni, moraju da budu uspostavljeni u skladu s odgovarajuim zakonskim propisima te da
funkcioniu po naelima demokratske uprave.
Dok bi bolja obuka lanova kolskog odbora mogla pomoi pri efikasnijem obavljanju ovog posla, vee
graansko uvaavanje uloge kolskih odbora i zainteresiranosti za nju takoer bi mogli pomoi pri smanjenju
apatije, koja u mnogim aspektima proima graansko drutvo Bosne i Hercegovine, i posluili bi kao filter za
pristrasne politike programe.39
39
Misija OSCE-a u BiH (2006.) kolski odbori u Bosni i Hercegovini:Mogui zagovornici promjena i odgovornog stava u
obrazovanju http://www.oscebih.org/documents/7059-bos.pdf
92
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
REFERENTNI MATERIJALI
93
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
PRILOG
Na osnovu lana 101. Zakona o radu ZOR (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03), i l. ____
Pravilnika o radu J.U.___________________________________________
zakljuuje se
UGOVOR O RADU
___________________________________ i
zaposlenika _________________________iz_____________ul.__________________________________
lan 1
Ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme, u skladu sa Zakonom i opim aktima poslodavca.
lan 2
Poslodavac i zaposlenik su suglasni da se, kao dan otpoinjanja rada po odredbama ovog Ugovora, utvruje
dan zakljuenja Ugovora.
lan 3
Ugovorne strane suglasne su da je mjesto rada zaposlenika u sjeditu poslodavca, tj. u _____________ u
ul.______________________
lan 4
Zaposlenik e obavljati poslove: ____________________________________________________________.
(Realizacija odgojno-obrazovnih zadataka po nastavnom planu i programu iz oblasti ____________________).
Pored osnovnog opisa poslova iz prethodnog stava, zaposlenik je duan obavljati i druge poslove, u skladu s
odredbama Pravilnika o radu.
94
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
lan 5
Zaposlenik e raditi puno radno vrijeme od 40 (etrdeset) sati sedmino - norma sati po rjeenju o 40-satnoj
radnoj sedmici.
Raspored radnog vremena utvruje se aktom o unutarnjoj organizaciji poslova i zadataka i po rjeenju direktora.
lan 6
Za obavljanje poslova iz lana 4 ovog Ugovora, kada zaposlenik radi u redovnom radnom vremenu, poslodavac
se obavezuje zaposleniku isplaivati plau u skladu s odredbama Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i drugih
propisa i odluka Vlade Kantona kojima su ureena ova pitanja.
Plau iz prethodnog stava ovog lana ine osnovna plaa, dodaci na osnovnu plau, naknade plae, kao i
stimulativni dio plae.
lan 7
Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plau za svaku navrenu godinu radnog staa, u skladu sa
Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plau za noni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i u dane
praznika, za koje je Zakonom odreeno da se ne radi, pod uvjetima i u visini utvrenoj Kolektivnim ugovorom i
Pravilnikom o radu.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi, u sluajevima: obrazovanja i strunog
usavravanja, seminara, izleta, strunih ekskurzija, blagdana, bolovanja, plaenog odsustva, te u drugim
sluajevima predvienim Zakonom.
lan 8
Poslodavac se obavezuje da plau i naknade iz lana 6 i 7 ovog Ugovora isplauje mjeseno, najkasnije do 10.
(desetog) u mjesecu za prethodni mjesec.
Prilikom isplate plae, poslodavac se obavezuje zaposleniku uruiti pismeni obraun plae, a zaposlenik prihvata
da pojedinane plae nisu javne.
lan 9
Zaposlenik, koji radi puno radno vrijeme, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta (5
minuta nakon svakog sata i 15 minuta u vrijeme velikog odmora).
Vrijeme iz stava 1 ovog lana ne uraunava se u radno vrijeme.
lan 10
Izmeu dva uzastopna radna dana, zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najkrae 12 sati
neprekidno.
lan 11
Sedmini odmor zaposlenik e koristiti u trajanju od najkrae 24 sata, neprekidno.
Sedmini odmor iz stava 1 ovog lana zaposlenik e koristiti subotom i nedjeljom.
lan 12
Godinji odmor zaposlenika odreuje se u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
(Odmori i odsustva detaljnije se reguliraju Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu).
95
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
lan 13
Zabranjuje se zaposleniku da, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, zakljuuje poslove iz djelatnosti
koju obavlja poslodavac.
lan 14
Ovaj Ugovor o radu prestaje iz razloga propisanih lanom 86 ZOR.
Ako Ugovor o radu otkazuje poslodavac, otkazni rok traje najdue est (6) mjeseci, odnosno, stotinu osamdeset
(180) dana, a najkrae etrnaest (14) dana, prema kriterijima utvrenim Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom
i Pravilnikom o radu.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu bez potivanja otkaznog roka iz prethodnog stava, kada, zbog krenja
obaveza iz radnog odnosa, ili zbog neispunjavanja obaveza iz ovog Ugovora, nastavak radnog odnosa nije
mogu.
VII. OTPREMNINA
lan 15
Ako se zaposleniku otkae ovaj Ugovor o radu, isplauje mu se otpremnina po Kolektivnom ugovoru i Pravilniku
o radu.
Na otpremninu iz stava 1 ovog lanka nema pravo zaposlenik, ako mu se otkazuje Ugovor o radu zbog krenja
obaveza iz radnog odnosa, ili zbog neispunjavanja obaveza iz ovog Ugovora.
lan 16
Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ovaj Ugovor o radu, prestaje mu radni odnos u roku
od 30 dana od dana dostave Ugovora o radu na zakljuivanje.
lan 17
Na druge uvjete i odnose koji nisu ureeni ovim Ugovorom primjenjuje se Zakon o radu, Kolektivni ugovor i
Pravilnik o radu.
lan 18
Ovaj Ugovor zakljuen je u tri (3) istovjetna primjerka, od kojih svaka strana zadrava po jedan (1) primjerak.
Ur. br.
U __________________________,.
Direktor Zaposlenik
_____________________________ MP ____________________________
96
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
Materijali:
- prezentacija u Power Pointu (predavanja i vjebe)
- Prirunik za obuku kolskih odbora
- dokumenti:
- Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
- Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
- Meunarodna konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
- Konvencija UN-a o pravima djeteta
- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju
- kopije vjebi za uesnike
- obrazac za vrednovanje i ocjenjivanje obuke
97
PRIRUNIK ZA OBUKU KOLSKIH ODBORA
VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE
Uspjenost svake obuke nuno je stalno procjenjivati. Razlozi ove procjene su:
- da utvrdite da li su uesnici obuke savladali dio (oblast) obuke;
- da utvrdite da li su vai ciljevi i oekivanja uesnika obuke ispunjeni;
- da, na osnovu procjene cjelokupne obuke, moete utvrditi njenu svrsishodnost za dalje izvoenje,
izvriti njeno korigiranje ili unaprijediti (poboljati) neke dijelove obuke.
Procjene (evaluacije) mogu se izvoditi:
- tokom vjebi;
- usmenim pitanjima u toku obuke, na kraju dana obuke i na kraju cjelokupne obuke;
- popunjavanjem obrazaca sa kritikim pitanjima;
- vjebom, i dr.
Kako su obukom kolskih odbora planirane etiri dnevne i zavrna procjena (na kraju obuke), navodimo
mogunosti za njihovo izvoenje:
Dnevne procjene
Postavite pitanje jedno po jedno svim uesnicima obuke ukrug, i biljeite odgovore.
b) Kvadratima istine
Iscrtajte na papiru etiri kvadrata, u kojem e pisati:
1. Korisnost obuke;
2. Zanimljivost obuke;
3. Raspoloenje tokom obuke;
4. Vjetina voditelja tokom obuke.
Tema 1
Vjeba 1
Tema 2
Vjeba 6
Procjena obuke
Za procjenu cjelokupne obuke moete napraviti kombinaciju predloenih dnevnih procjena, ali i obavezno imajte
procjenu u vidu pitanja i odgovora u formi obrasca.
Naprimjer:
1. U kojoj sam mjeri dopunio svoja znanja?
2. Koliko je ono to sam uo na obuci bitno za moj rad?
3. Koliko e obuka imati utjecaja na moje stavove prema obavezama u poslu koji radim?
4. Ocjena kvaliteta prezentacije (predavanja) i vjebi tokom obuke.
5. Ocjena kvaliteta znanja i vjetina voditelja u radu sa grupom.
Najloije Najbolje
99