GRKA- USMENI

Minojska kultura
Europska civilizacija nastaje na antikim temeljima. Vladar Minos jedini po imenu poznati vladar
otoci- Kikladsko kiklos znai krug (otoka oko Delosa koji je pupak svijeta, na njemu je zabranjeno
umirati, kasnije Delos trnica robova.Pojava neolitika u Europi ~ 6200. g. difuzni utjecaj sa juga na
Kretu. To nije indoeuropsko ni semitsko stanovnitvp; danas se naziva egejskim. Oko 2800 g.
stanovnitvo se preslojava-velika seoba preko prostora MA (Anadolija- metalurgija). Sredina 3. tis.
vrlo brz ekonomski napredak. Ekonomsku osnovu do tad ine itarice. U 3. tis dolazi do uvoenja
maslina i vinove loze, no ove kulture ne rastu na podrujima pogodnim za itarice imaju razliito
kritino vrijeme zemljoradnje sredozemna polikultura. Slobodno stanovnitvo u metalurgiju- bronca
jako bitna za oruje- donosi prednost u ratuakumulira se kao vrijednost to dovodi do VELIKE
DRUTVENE STRATIFIKACIJE. Napredak u brodogradnje, ekonomija palaa.
KRALJ MINOS najpravedniji vladar na svijetu sin Zeusa ima enu Pasifaju koja raa
Minotaura ne kanjava dijete ve za njega gradi labirint, napravio ga Dedal.
Pantenejske igre glavni favorit krslj Egej, no pobjeuje ga Minosov bra Androgen, Egej ga ubija
Atena treba isporuiti 7 djevojaka i mladia- Tezej se vraa u Atenu, u njega se zaljubljuje Minosova
ker Arijadna, daje mu klupko i Tezej u labirintu ubija Minotaura. S njim polazi Arijadna i njena
sestra Fedra. Zaustave se na Naxosu, no kad su krenuli natrag Arijadne vie nema s njima, ona se
udaje za Dioniza. Tezej se udaje za kraljicu Amazonki Antiopu, kad ona pogiba udaje se za Fedru.
Mit o Hipolitu i Fedri Hipolit Tezejev sin iz 1. braka, Tezej ubija Hipolita, sluavka mu priznaje
istinu, on si iskopa o.i
Mit o Dedalu; Atenjanin, sagradio labirint u kojeg Minos zatvara Minotaura, kiparstvo nije umjetnost
ve vjetina; umjetnost tek kad se pojavi muza.
Literatura:
Prvi ljudi na Kreti 6. i 5. Tisuljee. 2800. novi doseljenici- vjerojatno preci Indoeuropljana
zadrali se do helenistikih vremena posljednji grad Praisos gubi samoupravu ~ 140 pne
rano minojsko 2700-2000, srednje minojsko 2000-1580, kasno minojsko 1580-1200.
2000. sagraena 1. palaa u Knososu, nakon toga u Faiustumu, Maliji, Aji Triadi
Trgovina sa Sirijom i Egiptom ( vaze s Ktere u Biblosu, egipatske na Kreti)
2. etvrtina 2. tisuljea vrhunac kretske umjetnosti motivi:Princ s krunom od perja u
kultiviranom perivoju meu ljiljanima, Mukarac s vazama, Akrobate s bikom, Dume na sveanosti,
Parianka, Dupini, Plavi majmun nema scena osvajanja gradova, proskineze
Ve 70-ih arheolozi pronali 130 minojskih grobova ( neki zapravo palae na povrini veliine grada)
PALAE najraskonija u Knososu sir Arthur Evans
labrys s rogovima bika radi se o Dedalovom labirintu
Palae se nalaze jo i u MALIJU, FAISTUMU, GURNIJI, AJI TRIJADI
Ovdje nastaje najstarije pismo Europe peetnjaci s kretskim hijeroglifima iz 19 st., 18, st. ploice s
LINEAR A neprekidan razvoj tog pisma dok se uz njega nije pojavio novi tip Linear B- PISMO
Ahejaca, na grkom koji su deifrirali Ventrice i Chadwick. dodira izmeu Knososa i Mikene po
svemu sudei dolo u prvoj etvrtini 16. St Kreani- uporita na Egejskom moru i Levantu prema
Evansu osvojili obale grkog kopna Mikena i Tirint prema Evansu pogranine tvrave kretskog
carstva, i sama Atena u zavisnom poloaju. Kretski utjecaji vidljivi u Mikeni dokaz su o uvozu
predmeta ali i kulturnih i civilizacijskih dostignua;pisma
Osvajanje Krete povezano sa stranom prirodnom katastrofom; potresom ili erupcijom vulkana na Teri
otkrie vulkanskog pepela u ruevinama minojske palae.

Mikenska civilizacija
Grci-Ahejci povijesna civilizacija- 2.na podruju Europe. Pismo linear B- grki jezik deifrirali
Ventrice i Chadwick. Uglavnom se radi o ekonomskim zapisima i iz njih ne moemo previe saznati,
zato nam pomae arheologija (nakit, bedemi, grobovi, rekonstrukcije kue), ne moemo rekonstruirati
dogaaje jer mikenska civilizacija ih ne biljei, ve lako zaboravljive prie o vladarima, legende o
bogovima koje su se prenosile s koljena na koljeno. 2 vrste izvora:
ILIJADA
u prvo vrijeme se prenosi usmenom predajom, zapisana je u vrijeme Pizistrata, kako su Ahejci osvojili
Troju:1) donosi opis brodova (1186) 2) opis Ahilejeva tita; scene iz svakodnevice (Tetida, Hefest...)
Heinrich Schliemann roen u Mackleburgu- Neobukovjo kao dijete pokazuje ljubav prema
klasinim stvarima Hisarlik- pita za hladni i topli izvor iskopava (1871-1890)naao je IX
Troja1 od 4. tisuljea prije Krista sve do Turaka ostaci Atenina hrama; zemljana rampa, bedema,
sloj garei izmeu bedema i hrama nalazi se rupa od 7 metara gdje je pronaao - Prijamovo blago
MIKENA
Heinrich poinje iskopavanja 1876. Schliemann kopa bedem uzdu pronaao agoru
5 kraljevskih grobnica sa 15 mrtvih, ija se tijela nisu raspala jer je sprijeen dotok kisika. Pronaao
Nestorov pehar Nestor je bio najstariji sudionik Trojanskog rata, datirao je grobove, najbolju masku
prozvao Agamemnonovom, kiklopski bedemi, palae, Lavlja vrata 2 lavice,najvei Atrejeva riznica.
Mikenska civilizacija nestaje oko 1200 pne seoba Dorana
CIPAR
van dosega Dorana, nastavlja se mikenska civilizacija, linear B do 8. st i na Arkadiji, Peloponezu i
istonoj Kreti, arkado- ciparski- ostatak mikenskog grkog jezika.

1 iznad Troje planina Ida s koje gledaju bogovi, 2. planina s istim imenom nalazi se na Kreti
Dorani sa sobom nose eljezno doba drutveno ureenje Dorana vojna demokracija- tipino
eljeznofobno- demokracija ograniena na vojnike ulazak u mrano doba- polis nastaje u to vrijeme
Literatura:
Prema mitu Mikenu osnovao Perzej nakon to se odluio iseliti iz Argosa, gdje je nesretnim sluajem
ubio djeda. 1. stanovnici Pelazgizidine Mikene sagradili Kiklopi koje dovodi Proit, potjeu iz 15. st.

Atena prije Drakona

Prvi stanovnici nazivaju se Pelazgima. Mitski osniva Atene kao grada bio je kralj Kekrops, a Atene
kao drave Tezej-ujedinitelj polisa pod jedinstvenu vladu. U poetku je ona bila kraljevina s dvije
dinastije- Erehteida i Medontida. Zadnji atenski kralj bio je Kodro iz Erehteida (obukao se u obinog
ovjeka i otiao u spartanski logor gdje umire). Njegov sin Androklo osnovao je Efez, a Nilej je bio
kralj u Miletu. Sinoekizam Objedinjavanje teritorijalno bliskih naselja oko zajednikog svetita
Posjedonova Nakon njih uvedena je aristokracija. Narod koji ivi ovdje su Jonjani. Pirej je glavna
atenska luka.
U prvo vrijeme Atena kraljevstvo sa dvije kraljevske dinastije, zatim oligarhija, da bi postepeno bilo
uvedeno demokratsko ureenje.
Drutveno ureenje:
Do 7. st. Kraljevstvo 30 kraljeva iz 2 dinastije: Erektidi i Medontidi. Nestaje postupno. Prema
legendi zadnji kralj Kodro. Rat sa SpartancimaProroanstvo da e osvojiti Atenu ako ne ubiju
njihova kralja. Kodro se preruio u drvosjeu i zaputio se prema spartanskom logoru gdje su ga
uhvatili i ubili kao pijuna.
Prvo je bilo rodovsko ureenje. Broj rodova 36, u 12 bratstava i 4 Jonska plemena (Geleonti, Argadeji,
Aigikkoreji i Hopleti). S vremenom se rodovski sustav gubi i drutvo se dijeli na 4 drutvena sloja:
1. Eupatrides (oni iji su roditelji moni)
Sloj krupnih zemljoposjednika
Oni koji su od plemenitih roditelja
Navodno od njih potjee izraz plavokrvnosti
2. Geomoros (zemljoradnici)
Sitni i srednji posjednici
3. Demiougros (zanalije/obrtnici)
4. Thetes (nadniari)
Nemaju dovoljno zemlje ili obrt da se mogu prehraniti pa iznajmljuju
svoju radnu snagu
Robovi ne spadaju pod demos
Kraljevska vlast se preimenovala u arhonta. Tu titulu nose Medontidi
Isprva doivotna funkcija, pol 8. st. Pr. Kr. ograniena na 10 godina, da bi na kraju postala godinja
izborna funkcija. Narodna skuptina (ekklesia) bira i potvruje arhonta
S vremenom 9 slubenika koji su arhonti:
Glavni arhont eponim (naziv godine po njemu)
vrhovni sudac u civilnim parnicama
 683. ili 686. prvi imenom poznati arhont Kreont
Vodi dravne festivale (tragelija poljoprivredna, sveanost prvog
voa; roendan Artemide i Posjedona/Apolona; velike dionizije sve
u znaku vina, iz ovoga se rodio atenski teatar)
Prvo uveden vojni zapovjednik polemarh
Vrhovni vojni zapovjednik
Vrhovni sudac za meteke (nisu Atenski graani ali stalno borave u
Ateni)
Na 1 godinu
Zatim uveden bazilej
Preuzima vjerske funkcije: na elu dravne religije; predsjeda svim
parnicama religijske tematike
Nosi/nasljedio drevnu titulu kralja
Na 1 godinu i tada dobiva svoj slubeni stan, boravi na agori
Tezmoteti
Njih 6
Zakonoe; pamtili zakon ali ga nisu provodili (preitak prije alfabeta)
Tehniko osoblje koje pomae organizaciji prava i dio sudske
kancelarije
Birani svake godine zbog ega nastaje Areopag (vijee bivih arhonta)
Naziv po mjestu gdje se sastaje brdo Aeropag u ast boga Aresa
(kao Agora)
Nadzire rad arhonta
Najvia upravna vlast u ranoj Ateni i najvia sudska istanca
U prvo vrijeme potpun nadzor nad financijama
Aristokrati su uzimali vikove od zemljoradnje i profita u trgovini. Kupovali su imanja od drugih
aristokrata i tako stvarali velika imanja. Drugima su posuivali novac i tako ih stavili u zavisan
poloaj. Ako nisu vraali dug, prvo bi im uzeli zemlju, pa bi postali nadniari, ili su im uzimali osobnu
slobodu pa su postajali robovi tako je stvoreno duniko ropstvo. Kada je Kilon zaposjeo Akropolu,
proglasili su ga tiraninomvidi Kilonski grijeh. Aristokrati su zatim pristali na ustupke, odnosno
donesena je odluka da se odredi to je pravo a to dunost. 621.g. tu je dunost dobio Drakon, koji
uvodi niz strogih zakona koje nazivamo Drakonski zakoni.

Drakon
U prvo vrijeme samo eupatridi legibilni za arhonte ovakvo aristokratsko ureenje dovodi 640. do
velike krize. Kilonski grijeh (eupatridi Alkmenoidi) olimpijski pobjednik i arhontPokuao
izvesti dravni udar i uvesti tiranidu ali nije uspio Posljedica njegov rod Alkmenoida protjerani
s vremenom je narod bio nezadovoljan vladavinom aristokracije te je traio vee sudjelovanje u
vlasti dio demosa koji je stekao ekonomsku mo,ali ne i politiku. strah od stalnih pobuna
Kriza tog sustava. Odluili ustvrditi to je pravo a to dunost. Zbog te krize 621. Drakon postaje
zakonodavac
a)Kodifikacija obiajnog prava
b)Graansko pravo svima koji si mogu priskrbiti vojnu opremu (mogu braniti dravu) i Pravo
sudjelovanja izbornosti na dravne funkcije
c)Graani drijebom biraju vijee boule od 401 lana Vie nije aristokratskoNeparan broj zbog
preglasavanja
d)Arhonti i blagajnici min. 10 mina (imovine)
e) (natpis iz 409.) ukinuo krvnu osvetu i izvrenje osvete se prebacuje na dravu (za ubojstva sudi
drava zbor od 51 povjerenika u 3 sudnice) pravo roaka da osudi poinitelja (pravo da pokrene
tubu i traiti izvrenje ili pomilovanje).
f)Za ubojstvo s umiljajem sudi Areopag (vrhovni sud)
g) Ozakonjuje duniko ropstvo
Uao u poslovice Drakonske kazne i zakoniZa veliki dio prekraja Drakonov zakon predvidio
smrtnu kaznu Pogubljuje se sjekirom na jednom rtu jer zakonom zabranjeno ubiti atenskog graana
(sjekira kriva pa se odmah baca u more)
Plutarh: Kada su ga pitali zato je za veinu prekraja uveo smrtnu kaznu, odgovorio je kako smatra da
je manji prekraji zasluuju, a za vee nije imao stroe kazne.

Solon
Megarani blokirali otok Salaminu. Oni su blokirali luku Pirej to im je onemogiilo dovod ita
Mudrou ju je vratio Solon, koji je poveo rat protiv njih i porazio ih te otok vratio Ateni.
Unato zabrani egzekucijom (govoriti o Salamini u skuptini) ustao i pjevao budnice i pozvao da oni
koji nisu kukavice krenu za njim i krenuo na Salaminu i okupirali ju Spartanci arbitraa i Salamina
pripala Ateni jer njena vojska tamo
Obzirom da jedan od imunijih (bogati), vojni junak (oteo Salaminu Megaranima) i poznat kao poten
(siromani) dobio ovlast da preuredi dravu dobivi poziciju prvog arhonta
594.g. izabran je za arhonta sa izvanrednim punomoima te je imao za zadatak donijeti novi ustav i
nove zakone.
Solonove reforme iz 594.g.pr.Kr.:
a) proglasio sveopu amnestiju vraanje asti i graanskog prava u grad vratio prognane i
Alkemenide.
b) ukida duniko ropstvo i uvodi sistahiju zabranio da za povrat dugova garantirate svojim
tijelom i slobodom
c) epitimijom vratio graanska prava onima koji su ih izgubili iz politikih razloga. Onima koji su
pobijegli zbog dunikog ropstva omoguen je povratak i vraa im se graanska ast. Mogi bjeali iz
Atene kada su znali da e pasti u duniko ropstvo, ime gube graansko pravo
d) uvodi plutarho-timokratski sustav raspored prava i dunosti na temelju imetka. Temeljem toga
utvrdio porezne obveze prema prihodima. Podjela prema medimnima (jedinica za rastresit teret,
1med= 52,5 l) koliko si bogat toliko sudjeluje u vlasti
 1. Sve graane podijelio u 4 imovinska razreda uz odgovarajuu vojnu i
politiku/upravnu slubu: Pentakosiomendimni minimalno
(prelazi) 500 medimna; konjanici i teka pjeadija; arhonti i blagajnici
2. Hipeji (konjanici) izmeu 300 i 500 medimna; konjanici i teka
pjeadija; arhonti i blagajnici
3. Zeugiti (jarmai) imeu 200 i 300 medimna; teka pjeadija;
nii inovnici
4. Teti (nadniari) ispod 200 medimna; laka pjeadija; narodna
skuptina i narodni sud
e) Svaka od 4 file davala je 100 kandidata za arhonte Vijee etiri stotine. Izabrani drijebom na
god dana, predlau zakone. U NS i Vijee 400 birani su atenski graani iz prva tri razreda.
f) Osnovao je i narodni sud-Helieja- ijim je alnom mogao postati svaki graanin, ovdje se narod
mogao aliti na vlast.
g) Umjesto eginskog uveo eubejski sustav jer veina izvoznih odredita koristi taj sustav
h)Oevi sinove moraju nauiti nekom zanatu, u protivnom sinovi ih nisu duni uzdravati u starosti
i)Zabranio velike miraze
j)Zakon protiv zloupotrebe nasljednog prava (epikleros = jedinice) sin nasljeuje imovinu ali ako
nema sina nego ker ona moe biti nasljednica ali nema pravo s njom raaspolagati nego dobiva obvezu
da se uda za najblieg srodnika po mukoj liniji koji postaje vlasnik te imovine
k)Oduzimanje graanskog prava svima onima koji odbiju vojnu slubu
l) zabranio izvoz ita, oslobodio maslinovo ulje
m) ukida rodovske privilegije
Svi bili nezadovoljni Solonovim mjeramaEupatridi izgubili novac (dio uloenog novca) i dio
politikih privilegijaSeljaci oekivali agrarnu reformu (raspodjelu zemlje) to nisu dobili, jo k tomu
sad bilo tee dobiti kredite za zemljoradnju ukidanjem dunikog ropstva to isto tako nepovoljno za
seljakeObrtnici i trgovci nezadovoljni ograniavanjem izvoza.
Solon napustio Atenu.

Pizistrat
Izbija novi rat za Salaminu protiv Megare. Atenjani ih porazili pod vodstvom Solonovog raaka
Pizistrata. U Ateni se vodi borba za prevlast izmeu tri stranke:
1.Pedijeji (ravniari) najvei zemljoposjednici; aristokratska grupacija; voa Likurg (Eteobutadi)
2.Dijakriji (brani) seljatvo, meteci; demokracijija i agrarna reforma; voa Pizistrat
3.Paraliji (primorci) moranari, brodari, zantlije obrtnici, ribari; investicija u pomorstvo i trgovinu i
sloboda u obima; voa Megaklo (Alkmenoidi)
U tom sukobu triju stranaka Pizistrat uspio izvesti dravni udar i uveo tiraniju od 565. Do 527.g.pr.Kr.
Potovao Solonov ustav. Za njegove vladavine atenska demokracija nakratko prestaje
a)Podijelio zemlju agrarnom reformom, ali ne potpuno otetu zemlju podijelio siromanima i ne
iskljuivo svojim politikim sljedbenicima to mu podiglo popularnost
b)Uveo dravno jamstvo za siromane seljake i obrtnike
c)Stvorio poslove nadniarima na izgradnji mornarice i javnim radovima
d)Poticao izvoznu trgovinu
e)Poeo kopati srebro u laurijskim rudnicima
f) ostalo: Demetrion svetite u Eleuzini i Apolonov hram na Delu, Hekatompedon (Najvei Zeusov
hram,Hram od 100 stupova, Prethodi Partenonu), Olimpeion dobrio ga tek car Hadrijan 134.
posveen Zeusu Olimpijskom), osnovao panatenajske sveanosti u ast boice Atene i sveanostiu
ast Dionizu.
Nakon njega vlast preuzimaju njegovi sinovi Hipija i Hiparh. Hiparh upao u bankrot provedbom
novane reforme, to je izazavalo negodovanje bogatih aristokrata. 514.g. iz eupontidkser obitleji
Harmondije i Aristogiton ubijaju Hiparha tiranocid. Za njihova vladanja ekonomsko opadanje Atene
jer se umjeala Perzija perzijska mornarica blokirala atensku trgovinu i dovodi grad u blokadu.
Nakon toga izbija sukob, Hipija pobjegao u Perziju 510.g.pr.Kr.

Klisten
Na vlast doao Klisten iz roda Alkemenida i demokrat. 501. Proveo reforme i donio novi ustav. Svaki
atenski graanin imao pravo na biranje i biti biran na svaku dunost i svij su jednaki pred zakonom
a)Dema je baza sustava i najmanja politika jedinica 3 regije:Podruje grada asty, Obala
paralia, Unutranjost mesogeia
b)U svakoj od regija odreen broj dema se grupira u tritije. Svaka regija sadri 10 tritija; cijela Atika
30 tritija
c)Umjesto 4 plemenske file (plemena) uvodi 10 teritorijalnih fila (plemena) 1 fila od 3 fratrije 1
fila od 3 tritije (1/3 gradske + 1/3 obalne + 1/3 brdske)Tritije se sastoje od dema (139)
d)Vijee Boule 500 ljudi (1 fila 50 ljudi) 50 pritana: operativno tijelo koje se bira iz vijea kao
izvrna vlast na 36 dana (danonono rade kako bi mogli odmah reagirati)
e)Zakonodavnu vlast ima generalna skuptina = eklezija
f)dodaje novo vrhovno zapovjednitvo vojske Zbor 10 stratega
g)Prava Areopaga prelaze na Boule ostaje samo sud za krvne zloine
h)Pravo na arhontsku slubu dobivaju i zeugiti (Solonov 3. razred)
i) uvodi ostraicizam ili sud crijepia sastaje se godinje
osniva atenske demokracije. Grka demokracija je vlast punopravnih graana grkih drava.

Drutveno ureenje Sparte

Poeci
Podruje Lakonije. Potkarj 2.tis.pr.Kr Dorani su zauzeli vei dio. Mitski utemeljitelj je kralj
Lakedemon, sin boga Zeusa i Plejade Tajgete.on je grad nazavao Eurota, a stranci su je nazvali
Spartom. Proirili se na Mesenu s kojom su vodili 3 rata za teritorij. Lakademona je naslijedio sin
Amiklo, koji je osnovao grad Amiklu. Zadnji kralj iz lakademonske dinastije bio je Tindarej. Njega je
nasliedio zet Menelaj, brat mikenskog kralja Agamemnona. Dorane je doveo Heraklov potomak
Aristodem, kojeg su naslijedili sinovi Euristen i Proklo. Od tada njome vladaju dvije dinastije: Agida i
Euripontida. Najranije su uveli dravu. Poetkom 8.st.pr.Kr. javlja se zakonodavac i dravnik
LIKURG.
On je razdijelio obradivu zemlju na jednake dijelove prema broju vojnika u vojsci, donio zakone i
naela.
Drutveno ureenje
U poetku se drutvo dijelilo ma 3 rodovske file: Dimane, Pamfilojce, Hileje. Nakon nastanka drave
pretvorile su se u 6 teritorijalnih fila.
Podijelio je drutvo na 3 klase:
1. Spartijati
Jedini punopravni graani
Likurg obradivu zemlju podijelio na 9 tisua klerosa svakoj obitelji
o Dravno vlasnitvo
o Nasljeuje se unutar obitelji
Bave se iskljuivo vojskom
Patila od velike depopulacije
Zbog vojnih gubitaka: rat
Veliki potres koji je pobio puno ljudi
Zbog socijalnih uzroka: odbacivanja nesposobne djece
Zbog vojne obuke i reima ivota
Povremeno se zbog toga Perijeci diu u Spartijate
2. Perijeci ime znai suburbano podruje
Nemaju graanska prava ali imaju osobnu slobodu
Potomci ahejskih stanovnitva Lakonije i oklonih pokorenih mjesta, koji su se
predali Doranima
ive u periegesisu (suburbano podruje) gjde moraju plaati porez
Uglavnom se bave obrtima ili trgovinom
Smijeu imati zemlju i robove
U sluaju potrebe se mobiliziraju, inae vojni obveznici ako si mogu priutiti
vojnu opremu mogu biti hopliti
3. Heloti dravni robovi/vlasnitvo
Nemaju graansko pravo ali imaju pravo na privatno vlasnitvo
Ostatak od uroda/prihoda njima
Obrauju zemlju spartijata
Pomone trupe
Laka pjeadija
Za one koji se istakli u ratu prireena gozba i odvedeni u Apolonov
hram gdje najvjerojatnije pogubljeni pogubljeni
Strah od njihove pobune
Svake godine novi efori objavlljuju rat helotima
Kriptea
o Tajna sluba
o Nadzire helote i ubija ih radi zatite
o Neodamnoi
Posebna drutvena klasa jer su ni vrit ni mimo
 Spartijat sa helotskom enom
Imali osobnu slobodu
Naseljeni na zemlji prema Tageji
Kada im se broj previe poveao poslali ih u kolonizaciju (Tarant)
Politiko ureenje
Na elu drave nalazi se GERUZIJA.
savjet starijh
30 lanova 28 graana starijih od 60 god i dva spartanska kralja jedan iz roda A jedan iz roda E
savjetodavno tijelo kralju, vlada i najvii sudski organ
Narodna skuptina ili APELLA
Vrhovno zakonodavno tijelo i apelacioni sud
Svi spartijati stariji od 30 godina i vojno sposobni (zavrili vojnu obuku)
Sastaju se jednom mjeseno
Glasanje dizanjem galame dvojca van dvorane koji kau koji su bili glasniji ali nisu uli to se
glasalo odluuju o prijedlozima geruzije
Ostatak vojne demokracije
5 EFORA
Najvii dravni inovnici. Efor znai nadglednik
Mandat godinu dana, bira ih NS
U sluaju rata 2 u rat s kraljem za raspolaganje blagajnom
vrhovna izvrna vlast
VOJNA SLUBA
o 0-7 godina u roditeljskoj kui
o 7-12 paidion (djeak)
o 12-18 meirakion
o 18-20 eiren (odrasla osoba)
Postaje trener
Ulazi u zajednicu sa 15 drugih s kojima je u bojnom redu (falanga)
o 20-30 vojnik (u kasarni)
o 30-32 krypteia
Izlazi iz kasarne ide kui
U tajnoj slubi za helote
o 30-40
Obavezna ratovanja van Lakedemona
o 40-60 ratuje unutar drave

Grka kolonizacija
Traenje resursa kojih nema u Grkoj. Pojedini polisi nemaju dovoljno hrane ( odnosno mjesta) - a)
smanjiti broj stanovnika- preseliti ih gdje ima hrane- itne kolonije na Crnome moru b) kolonizacija
politiki proizvod izbjegavanje sukoba s protivnicima- raseljeni i osivali svoje kolonije. Osnivali ih
na obalama Crnog mora, uz zapadnu obalu MA, na jugu Apeninskog poluotoka, na Siciliji, juna
Francuska, pa, sjeverna Afrika, Egt, istona obala Jadranskog mora. Na Siciliji i jugu AP nalaze se
velik broj kolonija koje Grci nazivaju Magna Graecia Sirakuza, Neapol, Kuma.. Na obalama CM:
Bizantij, Sinopa, Trapezunt, zapadna obala MA: Milet, Efez. Smirna.
SPARTANCI jedina kolonija Tarent, u Velikoj Grkoj koju su naselili,djeca Spartanaca i helota.
Korkyra Korint- 30-40 kolonija. Eubeja- vjeti pomorci, takoer veliki broj
Magna Graetia _ Italija Kuma- najstarija kolonija u Italija, na obali MA Kima
Bira se oikist predvodnik kolonizacije, grad koji se osniva je samostalni polis - apoikia
Psefizmaodluka NS-ezakon Isejci-kolonija na Koruli, pronaena na brdu-2. Lumbarda- tu
zavrava Korulansko polje dio zemlej za budue naselje osigurava se prednost potomaka prve
generacije naseljenika
Literatura:
najsjevernija je kolonija TANAIS na uu Dona,najistonija FAZIS pod Kavkazom, najjunija
NUKRATIS, delta Nila, najzapadnuja EUPORION na nultom meridijanu, na najudaljenijoj toki
Jadrana Adria.
KOLONIZACIJA osnivanje naseobina za iseljenike u svrhu trajnog nastanjivanja, a ne bogaenja i
povratka kui gr. apoikia zaviaj, naseobina u tuini
Za naseljavanje izabiru rijetko naseljena obalna podruja uz luke ne prodiru u unutranjost. Razlozi:
neposredan uzrok pritisak populacije koji izaziva prenapuenost, potaknuto razvojem proizvodnih
snaga poveala se proizvodnja kovina - otkriven nov nain lijevanja eljeza (prema tradiciji Gauk s
Hiosa) pojeftinila je obrada porasla je i proizvodnja keramike, vunenih tkanina i proizvoda od
koe eljezni alati omoguuju bolju obradz uzgoj mediteranskih polikultura (maslina, vinova
loza, stoka sitnog zuba) proirenje trgovine, gradnja veih laa ponekad dio stanovnita prisiljen
na iseljavanje zbog straha od gladi ili prenapuenosti. sudjeluju gotovo svi grki gradovi inicijativa
iz najbogatijih (Milet u MA, Korint na Istmu, Halkida na Eubeji. Prema Tukididu, prvu naseobinu
osniva KIMA u MA, prva polovica 8 st. Halkiani- Naxos na Siciliji, na Siciliju dolaze Korinani i na
mjestu starosjedilakih Sikula uteneljili Sirakuzu, Mileani utemeljili Sibaridu na Tarentskom zaljevu,
Masaliju utemeljili Fokejci oko 600. (Marseille), Masalijci osnovali Emporion (trgovaka stanica( u
sjevernoj panjolskoj. Na Jadranu: Korkira Melajna osnovali Korkirani, dionizije sirakuki Issu,
stanovnici grkog otoka Para Far. Tragurij, Epetij (Stobre), Epidaur (Cavtat), Dra

Grko-perzijski ratovi
Sukob izmeu Perzijskog carstva i grkih polisa 499.-479.g.pr.Kr., odnosno 490-449. Grki polisi bili
na strani Perzije; Tesalija, Beotija, Teba i Makedonija.
Perzijanci
Osniva drave Kir II. iz dinastije Ahmenida, koji je proirio teritorij na podruje Medije, Armenije,
Lidije, 539.g osvojio Babilon. Naslijedio ga sin Kambiz. O je idove pustio iz babilonskog suanjstva,
pripojio Siriju, Izrael, Egipat. Naslijedio ga Darije I. carstvo podijelio na 20 satrapija sa 20 satrapa,
centralistiko upravljanje, jaa vojsku, kralj 4 strane svijeta.koliko toliko suraivali s Grcima, sve dok
nisu osvojili Egipat i podrali Feniane, pomorske i trgovake suparnike Grka. Okruili su ih i
provodili strahovladu.
Povod ratu
Perzijanci su podravali fenike trgovce to je tetilo razvoju grke trgovine. 500.g. u Miletu izbija
ustanak maloazijskih gradova protiv Perzije, kada im je perzijski satrap ukinuo privilegije. Zatraili
pomo eu Grka, pomo im poslala Atena i Eretrija na Eubeji. Pobijedili su ih i krenuli na satrapa u
Sardu, no Perzijanci ih savladali pad Mileta 494.g.Voa ustanka bio je Aristagora. Darije se odluio
za pohod prema Europi, elei kazniti Atenu i Eretriju za pomo Miletu. Osvojio je Cipar i unitio
Afroditin hram na Pafosu.
Pohodi Darija I.
Prvi pohod 492.g. propao je zbog oluje koja je unitila perzijsko brodovlje. Idui pohod bio je 490.g.
Perzijsku mornaricu vodi Datida, a kopnenu vojsku Artafern. U Ateni je arhont Temistoklo zalagao se
za izgradnju mornarice, ali je plemstvo odbilo njegov plan i prihvatilo onaj Miltijada, koji je jaao
kopnenu vojsku. Podigli su svoje naselje u Maratonu, koje je od Atene udaljeno 42,23 km. Nali si
saveznike u Ateni Hipija i Tebanca Polinika. Atena pomo odluila zatraiti od Sparte, alju trkaa
Fidipa. Obeali im pomoi dok prou svetkovine. Atenjani krenuli sami na Maraton, uz pomo
Plateje. Vodi ih Miltijad Mlai. U bitci na Maratonskom polju, 13.9.490.g.pr.Kr, Atenjani savladali
brojano nadmone Perzijance. Fidip otrao u Atenu proglasiti pobjedu.
Izmeu pohoda i ratovanja
Nakon bitke, u Ateni se uvruju dvije stranke: pomorska- za razvitak i ulaganje u razvoj mornarice i
zemljina za razvoj na kopnu. Osniva i voa pomoraca bio je Temistoklo-arhont 493-92. Voa
zemljaa je Arstid, koji je ostrakizmom protjeran iz Atene. Izgradio 100 trijera, financirajui iz prihoda
rudnika srebra u Lauriji. Umire Darije I., nasljeuje ga sin Kserkso.
Pohodi Kserksa
Odluio napasti s mora i kopna. Dao sagraditi dva mosta na Helespontu (Dardaneli). Ali mu ej snana
oluja unitila brodovlje, dao izbievati more i sagradio nove mostove. Atena i Sparta se ujedinile pod
vodstvom Spartanaca Leonida. Kserksovu vojsku vodi Hidran. Svoju su vojsku koncentrirali u
kanjonu Termopile- Ognjena vrata, a mornaricu u blizini rta Artemizija kod Eubeje. Bitka kod
Termopila se dogodila 480.g. Grci su poraeni zajedno sa saveznicima,a Leonida je ubijen. Krenuli na
Atenu. U Ateni, na Temistoklov nagovor, dok je bitka trajala evakuirana su ene, stariji i djeca na
oblinje otoke Salaminu, Eginu. Atena unitena, opljakana i spaljena.
Odluujua bitka desila se 29.9.480.g. kod Salamine. Tamo je bio uzak prostor i veliko perzisjko
brodovlje salbo se kretalo. Temistoklu se pridruio Aristid. Zahvaljujui manjim i okretnijim
brodovima, Grci odnjeli pobjedu. No, na kopnu Perzijanci su ponovno napali Atenu, Grci se udruili
pod vodstvom spart. Pauzanija. Nova bitka bila je u kolovozu 479.g. kod Plateje. Atenjane vodi
Aristid, koji ubija perzijskog vojskovou Mardonija. Mornaricu su im unutili u bitci kod Mikale iste
godine pod vodstvom Atenjana Ksantipa i Spartanca Leotihida.
Kraj rata
Na Siciliji su se Kartaani borili s grcima kao perzijski saveznici. Na dan bitke kod Salamine,
sirakuki tiranin Gelon i Teron, porazio je kartaku mornaricu kod Himere. Kartaane vodio
Hamilkar.
478.g. osnovan je Delsko-atiki savez pomorski savez grkih gradova protiv Perzijanaca, s Atenom
na elu. Sjedite saveza bilo je na otoku Delu(Apolonov hram). Nakon Salamine u Ateni prvenstvo
uzima Kimon, Miltijadov sin.
449.g. Perzijski car Artaksersko I. i opunomoenik grkih drava Kalija sklapaju mir Kalijin mir.
Obeana sloboda maloazijskim Grcima, zabran ulaska u Egejsko more perz mornarici. Obeana
sloboda svim grkim dravama. Kraj rata.

Periklo
Iz roda Alkemeonida. Druio se sa Protagorom, Sofoklom, Herodotom, Aanksagorin uenik. Uvodi
demokratsku oligarhiju. Areopag se pretvorio u sud za vjerska pitanja i pitanja kulta. Od 443.-429.,
biran za stratega izvrnu vlast tada imaju 10 stratega, koji se biraju na god dana. Uvodi mistoforiju
plau za obavljanje dravne slube. Narodna skuptina donosi najvanije odluke, prenio im svu
vlast, aine ju svi slobodni Atenjani stariji od 20 god., osim stranaca, robova, ena. Poslove areopaga
preuzelo je Vijee 500predlae zakone koje potvruje NS. drijebom birani lanovi narodnog suda
koji obavlja veinu sudksih poslova. Svaki atenski graanin je mogao dobiti bilo koju dravnu slubu.
Atena je postala demokratska republika.Problem zemljopsjeda je rjeavao osnivanjem naseobina i
Kleruhijom kockom dobiveni komad zemlje. Osnovali Turij u junoj Ita i ojaao Amfipolis. Jaa
mornarica i demokracija.
U Periklovo doba blagajna je Atikog pomorskog saveza premjetena iz Dela u Atenu. Dravni novac
se osim za izgradnju mornarice i kopnene vojske koristio za obnovu Atene. Obnovila se Akrpola
Fidija, arhitekt Iktin, Kalikart. Sagraene javne zgrade, kazalita, hramovi: hram boice Atene
Partenon, Atenino svetite Erehtej, hram boice Nike, Propileji, Odeon (okrugla zgrada za glazbene
igre i natjecanja). Nastavljena je gradnja obrambenog zida s Pirejem, zapoeo Temistoklo

Peloponeski rat
Rat trajao 431.-404.g.pr.Kr. Rat za prevlast u Grkoj; vodio ga je Peloponeski savez pod vodstvom
Sparte protiv Atikoga pomorskog saveza. Atenski saveznici: junoitalski i sicilski gradovi, lanovi
Delsko-atikog saveza, Plateja, Korkira. Spartanski saveznici: svi peloponeski gradovi osim Arga i
gradova Ahaje, Megara, gradovi Beocije, Sirakuza, Tarent.
Uzrok rata
Preveliki rast moi Atene. Atena je podupirala spartanski demos u borbi protiv aristokracije i tako
smanjivala utjecaj Sparte na Peloponezu. Povod ratu bila je pomo koju je Atena dala Korkiri koja je
bila u sukobu s matinim gradom Korintom, lanicom PS. Korint, glavni trgovaki suparnik Atene,
nato je ponukao Potideju na Halkidici da napusti Atiki pomorski savez, atena je i zatvorila luku
Megari, povezanoj s Korintom, u namjeri da zavlada Korintskom zaljevom. Sparta Ateni objavila rat
Prvi dio rata 431.-421.g. Aridamov rat
U prvom razdoblju nadmona spartanska vojska pustoila je teritorij Atikoga pomorskoga saveza, a
jaa atika flota nanijela je poraze peloponeskoj floti (Rion, Naupakt, Pil). Spartanci su nastojsli Ateni
prekinuti dovod ita. Spartance vodi kralj Arhidam. Nakon pobjede nad atikom vojskom kraj
Amfipola (422. pr. Kr.) Atena je sklopila tzv. Nikijin mir.
Atenu je 430.g. zadesila kuga zbog loih higijenskih uvjeta i puno izbjeglica, 429. Umire Periklo.
Peloponeane vodi spartanski kralj Arhidam. Perikla zamjenjuje koar Kleon, koji zagovara napadaki
rat, a oligarh Nikija pomirenje. Kleon poginuo kod zazutea Amfipolisa. Rat okonan 421.
Sklapanjem Nikijinog mira na 30 godina. korint, Megara, Elida i Teba nisu priznali taj mir i sklopili su
vlastiti savez.
Drugi dio rata 415.-404.g.pr.kr
Primirje je bilo kratkotrajno. U Ateni ojaao vojskovoa i demagog te Periklov neak Alkibijad.
415.g. krenuo u pohod na Siciliju kako bi zauzeo Sirakuzu. Atenski vlastodrci su ga opozvali kanei
mu suditi za unitavanje vjerskih kipova te je on pobjegao Spratnacima. Spartancima otkrio atenske
slabosti, Sparta poslala pomo na Siciliju, Atena poraena. Spartanski saveznici bili su Perzijanci.
Alkibijad preao na njihovu stranu govorei protiv Sparte. 411. Atena ukinula demokraciju i osnovnao
je Vijee 400 koje je vladalo 4 mj. Iste god na Helespontu porazili Spartance, a 410 vratili
demokratski poredak. Atenjani su imali uspjeha na moru i osigurali si dovoz ita iz Ponta. 407.g.pr.Kr
vraa se Alkibijad i dobiva neogranienu vlast. Spartance vodi Lisandar. Atenjani zadnji put porazili
Spartance 406 kod Arginskih otoka. 405.g. Spartanci uz pomo Perzijanaca napravili novu mornaricu i
kod Egospotama na Helespontu porazili atensku mornaricu. 404.g. Atena je kapitulirala jer joj je
onemoguen dovoz ita u Oirej, sruiti pirejske zidine. Morala je predati bordovlje, napustiti sve
posjede osim onih u Atici, ulaniti se u Peloponeski savez. U Ateni je na nagovor Lisandra, atenska
NS vlast dala Tridesetorici, koji su pod vodstvom Teramena i Kritije postali tirani, njih su 403.
Svladali demokrati iz Tebe na elu sa Trazibulom. Atena i dalje ostala kulturno sredie. Kraj rata.
387.g. zavren je Korintski sukob gdje je zakljuen mir izmeu Grka i Perzije. Naziva se jo i
Antalkidinim ili Carskim mirom. Potpisali su ga u ime Grka Antalkid, a za Perziju Artakserkso II., u
Suzi. Rat je zapoeo 395. Kada su Atenu napali Sparta i okolni gradovi. Obratili se za pomo Perziji.
Artakesrsko zatraio mir. Maloazijski gradovi su ostali pod Perzijom, Atena dobila otoke Lemnnos,
Skir i Imbros.

Tebanska hegemonija
447. je na inicijativu Tebe osnovan Savez Beoana svaka od 11 oblasti Beocije davala je po 1000
pjeaka i konjanika s beotarhom na elu, u PR ratovali protiv Atene, a kasnije protiv spartanke
hegemonije. Pelopid iz Atene krenuo sruiti oligarhiju, ali na kraju je dijelio vlast sa Epaminondom.
Pridruile su im se ostale drave te je formirana Beotska liga. 371.g. u Tebu upada spartanski kralj
Kleombrot. Sukob u bitci kod Leuktere pobjeda Tebe Rasp PS epi oslobodio Mesenjane i
utemeljio im grad Mesenu od Artakserksa izvolio priznanje za Tebu kao vodeu silu Grke.
362.g. u bitci kod Mantineje u Arkadiji sukobili se Tebanci protiv Atene i Sparte. Tebu vodi Epid. Rat
zavrio pobjedom Tebe, ali je zadran status quo. Kraje hegemonije Tebe.

Filip II. Makedonski

Indoeuropski naord formiran u 7st.pr.Kr. Makedon je sin Zeusa i Thyije. Osnovli glavni grad Aigu,
kasnije Pella. Prvi kralj bio je Perdika I. u doba Pizistratida vlda dinstija Argeida. 359.g.pr.Kr vlast
preuzima Filip II., brat Perdike III. U mladosti bio u Tebi talac. Proveo reformu vojske osnovao
makedonsku flangu (zgusnuta formacija od 16 redova u irinu i dubinu, naoruani dugim kopljem,
seljaci, koplje se naziva sarisa). Osvaja Amfipol, gradove u Trakiji i na Halkidi. U ratu izmeu
Fokejaca i Tebe (Sveti rat), tebanci traili njegovu pomo. Porazio Fokejce i obrabnio Apolonove
svetite na Delfima. Postao lan Delfske amfiktonije. Sudjeluju na pItijskim i OI.
Pobijedio Ilire, koji su ugroavali sjeverne granice Makedonije i u njegovu podruju utemeljili grad
Herakleju (kod Bitolja). Svladavi pretendente na makedonsko prijestolje, poeo iriti vlast izvan
granica Makedonije. Ratovao u Traciji, gdje je od 357. do 356. pr. Kr. zauzeo Amfipol i Krenides,
pored kojega je utemeljio grad Filipe, a na Halkidici je zauzeo Potideju. Umijeavi se u grki Sveti
rat, Filip II. je 352. pr. Kr. potukao Fokiane, zavladao Tesalijom, a Elida, Arg i Mesenija sklopili su
savez s njime. Zauzeo i Olint 348. pr. Kr. ( demosten). Zbog njegova napadaja na Ambrakiju,
Korint je sklopio savez s Atenom (342. pr. Kr.), koja je poslala flotu u Helespont i sprijeila Filipa da
zauzme Bizant (340. pr. Kr.). Iste godine Filip II. je poduzeo pohod u Traciju, dopro do Dunava i
pobijedio Skite.
Da bi oslabio Atenu, gradovi u Trakiji im otkazali saveznitvo, osvojio Bizantion. Ogorenje u Ateni
atensko se stanovnitvo podijelio na promake stranu i za ouvanje mira, aristokrati, i na protumak
stranu koji ine demokrati pod vodstvom Dmeostena Atenjani prisiljeni na mir 346. Filokratov mir
svaka strana zadrava ono to u tom trenu posjeduje. Nezadovoljni Atenjani osnovali
protumakedonsku strnku na elu sa Demostenom, Teba, Korint, Megarfna, Ahajci.
338.g. okupili savezniku vojsku u krenuli u sukob s Filipom bitka ko Heroneje. Atenjane vodi
Hares pobjeda Filipa. Atenjani mu dignuli spomenik na Akropoli u znak zahvalnosti to im nije
sruio grad. naredio rasputanje pomorskog saveza. 338. U Korintu je sklopljen savez o opem miru
Korintski savez. Grki gradovi dobili su autonomijupanhelenska symachia (solobodni grki
gradovvi koji e sauvati autonomiju u untranjim poslovima) i stvoren je savez pod Filipovim
vodstvom u borbi protiv Perzije. Sparta po strani, Filip im oduzeo sve zemlje izvan Lakonije.
336.g. krenula ofenziva na Perziju pod vodstvom Parmeniona i Atala, Filip iste godine ubijen na
svadbi svoje keri u Egi, ubio ga Pauzanija, tjelohranitelj. ena mu je bila Olipmijada, iz plemena
Molosa u Epiru. Imao je i ki Neoptolemu I. grobnica mu je pronaena u selu Vergina u sjevernoj
Grkoj.

Aleksandar III. Veliki

Sin Filipa II. i Olimpijade, dinstija Argeadi. Imao konja Bukefala volovska glava poginuo u
bitcki kod Hidaspa grad Bukefalija. Roen 356.g. isti dan kada je zapaljen Artemidin hram u Efezu.
Od 13.g. uitelj mu ej bio Aristotel. Za priejstolje se borio sa Filipovim sinom Karanom, ije je
interese zastupao vojskovoa Atal. Za nasljednika izbran je ipak on na prijedlog vojskovoe Antipara
i Parmeniona.o njemu su pislai Arijan- Aleksandrvoa anabaza, Kalisten- Aleksandrova djela i
Kraljevske efemeride-dnevnici po uzoru na perzijske, pisali ih vojskovoe Ptolomej i Aristobul.
Pritumak stranka je ponitila Korintski kongres, Aleks osvojio Tesaliju, oivio KK i najavio rat protiv
Perzije. Osvojio Tebu. U rat protiv Perzije krenuo 334.g. vlast nad Grkom ostavio je Antiparu.
Prije pohoda, osvojio je plemena na sjeveru, Ilire. Vlast u Perziji dri Darije III. Kodoman. 334.g. kod
rijeke Garnika, Aleks porazio perzijsku vojsku. Jo je osvojio Lidiju, Milet, Halikarnascijela MA.
Dolaskom zime, vojsku je podijelio na dva dijela, pod svojim zapovjednitvom i zapovjednitvom
Parmeniona. Ponovno se sastali u Gordiju, gdje je prerezao gordijski vor. 333.g. bitka kod grada Isa.
Aleks porazio Darija III. i zarobio mu obitelj, odbio Darijev mir te je Darije pobjegao u
Mezopotamiju. Alkes osvojio Siriju, Fenikiju, Palestinu, Tir i Gazu. Osvojio je i Egipat 332.g.,
proglaen Amonovim sinom i faraonom. 331.g. osnovao je Aleksandriju na delti Nila.
1.10.331.g. novi sukob sa Perzijom kraj sela Gaugamele, Darije teko poraen. Pobjegao u Mediju.
Aleks stekao titulu Kralj Azije. Osvojio je Suzu i Babilon (hram Etemenki-kula babilonska). 331.g.
osvaja i unitava sjedite PC i perzijske dinastije Ahemenida, Perzepolis (hetera Tais, Ptolomejeva
ljubavnica, da se osveti Kserksovo unitavanje Akropole i Agore).
Darija je u meuvremenu ubio satrap Bes ili Nabarzan??, koji se dao proglasiti Artakserksom IV.,
Aleks ga uhitio ii dao ubiti, a Darije je pokopan sa najveim astima, po elji Aleksa. Aleks je postao
nasljednik Ahemenida i zahtjevao proskinezu.
Krenuo u pohod na Istok 330.g. Na obalama rijeke Sir.Darje osnovao Aleksandriju Eshate. Oenio se
Roksanom, ki perzijskog kralja Oksiarta. Oenio je i ki Darija III, Statiru II., i Artakserksovu
Parisatidu. Organizirao je veliku svadbu svojih vojnika sa Perzijankama u Suzi vjenanje Europe i
Azije.
327.g. krenuo na puta za Indiju. Na rijeci Dilhamu osnovao Aleksandriju Nikeju, nakon sukoba s
kraljem Porom. 325. Doao je do Indijskog oceana, razdijelio vojsku na tri dijela i vratio se u Perziju.
Vojska se sastala u Karmaniji.
323.g. poeop spremati novi pohod na zapad, ali se razbolio od malarije i umro 13.6.323.g. u
Babilonu, Nabukadonosorova palaa.
U osvojenom carstvu imao je satrapijsko ureenje, uza sebe je uvijek imao 7 tjelohranitelja-
somatofilaki. Aleksandrovo tijelo na putu za Agidu ukrao je Ptolomej i sahranio ga u privatnoj
grobnici u Memfisu. Aleksandrovi nasljednici nazivaju se dijadosima, a njihovi nasljednici u prvoj
generaciji epigonima. Borbu za prijestolje vode:
a) vojskovoa Antipar namjesnik u Makedoniji
b) Antigon Monoftalmos satrap u Frigiji
c)Eumen
d) Ptolomej
e) Seleuk
f) Filip Arhidaj Aleksandrov polubrat
g) Aleksandar Roksanin sin
kraljevstvo dobio Aleksandar, regent Perdika stime se nije slozio Ptolomej, zato je ukrao tijelo.
Perdika ubijen 321. U sljedeim godinama mir, ali i umiru. Ptolomej, Sleuk, Ksandar (Antigon) i
Lizimah sklopili savez
Osnovane su 4 velike helenistike drave: Ptolomejeva egipatska kraljevina, Seleukova kraljevina,
Kasandrova (dinastija ANTIGONA) Makedonija koja je ukljuivala i Grku i Lizimahova kraljevina-
Trakija i sjever MA. 281. U bitci kod Kurupediona, Seleuk je oteo Lizimahu maloazijske posjede.
samo 3 kraljevstva.

Grci pod Makedonijom. Dolazak pod rimsku vlast.

Filip V. je najprije ratovao s Rimom u vezi ilirskih krajeva, rat zavrio mirom i Rim prepustio Filipu
veinu ilirskih pokrajina. Nakon toga Filip je krenuo na Grku, i udruio se sa pergamskim
kraljemAntiohom III., koji mu je prepustio Pergam kako bi se domogao egipatskog teritorija u
Egejskom moru. Antioh III. i egt regent zatraili pomo Rima. Antioh se nagodio s Rimom i obeao
da nee ratovagti na Zapadu, na strani Makedonije, a Rim mu obeao da mu nee smetati u ratu za
Egt. Filip odbio rat. Rimski konzul Flamin se sukobio s Filipom kod Skotuse 197.g. Rimljani
ga porazili Grci slobodni. 190.g. teritorij pokuao vratizi Antioh, poraen u bitci kod Magnezije.
Sukob Grke i Rima
Vladajua oligarhija se zbliila sa Filipovim nasljednikom Perzejem. Sukob s rim konzuolom
Emilijem Paulom u bitci kod Pidne 168 pobjeda Rima. 148.g senat je pripojio Makedoniju Rimu i
proglasio ju rimskom provincijom 146.g. Grci pruili otpor Paul ih uguio stvorena rimska
provincija Ahaja Sparti i Ateni ostavljena sloboda.
133. pergamski kralj Atal III. ostavio Pergam Rimu u nasljee. Njemu je pridruen Jonija i Lidija
provincija Azija. 64.g. Pompej osnovao provinciju Siriju na ostacima Seleuk.kraljevstva.