Sie sind auf Seite 1von 86

Prof. dr. sc.

Vinko Belak

POKAZATELJI PERFORMANSE

Upravljako raunovodstvo
2014/2015
KLJUNI POKAZATELJI PERFORMANSE
(KEY PERFORMANCE INDICATORS-KPI)

Kljuni pokazatelji uspjenosti najvie se oslanjaju na pokazateljima financijske


analize iz slijedeih podruja:
I. PROFITABILNOST

II. LIKVIDNOST

III. SOLVENTNOST

IV. AKTIVNOST

V. STVARANJE VRIJEDNOSTI

Pored toga, znaajni su i pokazatelji iz:


- perspektive kupaca,
- prespektive zaposlenih i
- perspektive internog procesa.

Slide 2
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

POVRAT NA INVESTIRANO PROFITNA MARA

DOBIT DOBIT
ROI = PM =
INVESTIRANO PRIHOD

TEMELJNI POKAZATELJI IZVEDENI POKAZATELJI

OSLANJANJU SE NA OSLANJANJU SE NA
TROAK KAPITALA ROI I PLAN

Slide 3
OBRASCI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI:
(1) PROFITNA MARA JE ZNAAJNA MJERA U PLANIRANJU I
KALKULIRANJU DOBITI.
OPI OBRAZAC ZA IZRAUNAVANJE PROFITNE MARE IZGLEDA
OVAKO:
PROFITNA PROFIT

MARA PRIHOD

MEUTIM, POSTOJI VIE KATEGORIJA PROFITNE MARE KOJE SE


KORISTE OVISNO O POTREBI. NAJVANIJE SU SLJEDEE KATEGORIJE:
a) BRUTO PROFITNA MARA
b) OPERATIVNA PROFITNA MARA
c) PROFITNA MARA PRIJE POREZA
d) NETO PROFITNA MARA

Slide 4 4
Slide
(a) BRUTO PROFITNA MARA SE RAUNA PREMA SLIJEDEEM OBRASCU:

BRUTO PROFITNA BRUTO PROFIT



MARA PRIHOD OD PRODAJE

BRUTO PROFITNU MARU U PLANIRANJU I KALKULIRANJU


NAJVIE KORISTE PODUZEA KOJA SE BAVE TRGOVINOM.

(b) OPERATIVNA PROFITNA MARA POKAZUJE POSTOTAK


PROFITABILNOSTI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI. ONA SE RAUNA
PREMA SLIJEDEEM OBRASCU:

OPERATIVNA PROFITNA OPERATIVNI PROFIT (EBIT)



MARA PRIHOD OD PRODAJE

Primjer:
Operativni profit = 170.000,00 KM
Prihod od prodaje = 1.800.000,00 KM
170.000,00
Operativna profitna mara = ------------------- = 9,44%
1.800.000,00 Slide 5
(c) PROFITNA MARA PRIJE POREZA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH
AKTIVNOSTI PRIJE OPOREZIVANJA. ZBOG TOGA SE ZA SVEHE ANALIZE MJERI PREMA
UKUPNOM PRIHODU A NE SAMO PREMA PRIHODU OD PRODAJE. MEUTIM, ZA
SVRHE PLANIRANJA ONA SE RAUNA PREMA PRIHODU OD PRODAJE. PROFITNA
MARA SE ZA POTREBE ANALIZE RAUNA PREMA SLIJEDEEM OBRASCU:

PROFITNA MARA PROFIT PRIJE POREZA


PRIJE POREZA UKUPNI PRIHOD

(d) NETO PROFITNA MARA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD


SVIH AKTIVNOSTI NAKON OPOREZIVANJA. ZA POTREBE ANALIZE MJERI SE
PREMA UKUPNOM PRIHODU A ZA POTREBE PLANIRANJA PREM PRIHODU OD
PRODAJE. ONA JE ZNAAJNA PO TOME TO PRIKAZUJE POSTOTAK NETO
PROFITA U PRIHODU KOJI OSTAJE NA RASPOLAGANJU PODUZEU. NETO
PROFITNA MARA ZA POTREBE ANALIZE SE RAUNA OVAKO:

NETO PROFITNA NETO PROFIT



MARA UKUPNI PRIHOD

Slide 6 6
Slide
(2) POVRAT NA INVESTIRANO JE MJERA KOJA SE KORISTI ZA:
MJERENJE PROFITABILNOSTI
PROGNOZIRANJE ZARADE
PLANIRANJE I KONTROLU
How do I measure it?
OPI OBRAZAC ZA IZRAUNAVANJE POVRATA NA INVESTIRANO (RETURN
ON INVESTMENT ROI) JE:
PROFIT
ROI
INVESTIRAN O

RAZVIJENI OPI OBRAZAC ZA IZRAUNAVANJE POVRATA NA INVESTIRANO


IZGLEDA OVAKO:

Prihod od investicije Rashod koji treba odbiti od prihoda


ROI = ----------------------------- ---------------------------------------
Vrijednost (troak) investicije
ROI se moe raunati za svaku pojedinanu investiciju i za svako
vremensko trajanje.
S7 7
Slide
Primjer:
Investicija = 1.000.000,00 KM
Prihod od investicije = 1.750.000,00 KM godinje
Rashod koji tereti zaradu od investicije = 1.500.000,00 KM
Profit od investicije = 250.000,00 KM godinje

1.750.000,00 1.500.000,00 250.000,00


ROI = ----------------------------- ------ = ----------------- = 25%
1.000.000,00 1.000.000,00

Ako je povrat na investirano 25% godinje, investicija e se vratiti


za:
100%
Povrat investicije = --------- = 4 godine
25%

S8 8
Slide
Ako se iz nekog posebnog razloga ROI rauna za broj dana koji se razlikuje od
broja dana u jednoj godini onda se za godinji ROI koristi slijedei obrazac:

Profit 365
ROI = ------------- x ------------------------------------
Investicija Razdoblje povrata investicije

Primjer:
Investicija = 1.000.000,00 KM
Prihod od investicije = 12.000.000,00 KM ukupno
Rashod koji tereti zaradu od investicije = 11.100.000,00 KM
Profit od investicije = 900.000,00 KM ukupno
Razdoblje povrata investicije = 2.190 dana (6 godina)

900.000,00 365
ROI = ----------------- x ----------- = 0,90 x 0,166666667 = 15% godinje
1.000.000,00 2.190

Slide 9
AKO SE ROI RAUNA NA TELJU PODATAKA IZ FINANCIJSKIH
IZVJETAJA ONDA SE KAO INVESTICIJA NAJEE UZIMAJU:
-VLASNIKI KAPITAL
-KORITENI KAPITAL
-AKTIVA (IMOVINA)

TADA ROI POPRIMA SLIJEDEE OBLIKE:

a) POVRAT NA VLASNIKI KAPITAL(ROE)


b) POVRAT NA KORITENI KAPITAL (ROCE)
c) POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL (ROA)

S 1010
Slide
(a) POVRAT NA VLASNIKI KAPITAL (RETURN ON EQUITY ROE)
JE ZNAAJNA MJERA ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PODUZEA S ASPEKTA
VLASNIKA KOJI SU INVESTIRALI SVOJ KAPITAL I TEMELJNA MJERA ZA
PLANIRANJE PROFITA. TA MJERA JE POSEBNO VANA ZA PODUZEA KOJA
NEMAJU DRUGIH VRSTA DUGORONIH ULAGANJA KAO TO SU DUGORONI
KREDITI ILI OBVEZNICE. TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRAUNAVANJE ROE JE:
Neto dobit
ROE = ------------------------
Vlasniki kapital
ZA SVRHE USPOREDBE ROI S DRUGIM SLINIM PODUZEIMA I ZA SVRHE
PLANIRANJA UVRTAVA SE PLANIRANI NETO PROFIT A ZA VLASTITI KAPITAL
UVRTAVA SE SVOTA VLASTITOG KAPITALA NA KRAJU GODINE KOJI JE
ISTODOBNO POETNI VLASTITI KAPITAL NA POETKU PLANSKE GODINE.
Primjer:
Neto dobit tekue godine = 1.200.000,00 KM
Vlasniki kapital = 10.000.000,00 KM
1.200.000,00
ROE = -------------------- = 12%
10.000.000,00 1111
Slide
KADA SE ROE KORISTI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PROTEKLOG
RAZDOBLJA ONDA SE ZA VLASTITI KAPITAL UOBIAJENO UVRTAVA
PROSJENI VLASTITI KAPITAL KOJI SE RAUNA KAO ZBROJ VLASTITOG
KAPITALA NA POETKU RAZDOBLJA I NA KRAJU RAZDOBLJA PODIJELJEN SA
2. PREMA TOME VRIJEDI SLIJEDEI OBRAZAC:

NETO PROFIT
ROE
VLASTITI KAPITAL VLASTITI KAPITAL

NA POETKU NA KRAJU
2

AKO POSTOJE POVLATENE DIONICE I POVLATENE DIVIDENDE A ELI SE


IZRAUNATI POVRAT NA OBINE DIONICE ONDA SE ROE RAUNA OVAKO:

NETO PROFIT - POVLATENE DIVIDENDE


ROE
PROSJENI VLASTITI KAPITAL
BEZ POVLATENI H DIONICA

1212
Slide
(b) POVRAT NA KORITENI KAPITAL (RETURN ON CAPITAL EMPLOYED
ROCE)
ROCE SE, TAKOER, RAUNA NA RAZLIITE NAINE OVISNO O NAMJENI. ZA
POTREBE MJERENJA PROFITABILNOSTI U ODNOS SE STAVLJA NETO ZARADA OD
KORITENOG DUGORONOG VLASTITOG I TUEG KAPITALA.
ZARADA JE U TOM SLUAJU JEDNAKA ZBROJU NETO DOBITI I RASHODA ZA
KAMATE PLAENIH KREDITORIMA I INVESTITORIMA. RASHODI ZA KAMATE
DOVODE SE NA ISTU RAZINU VRIJEDNOSTI S NETO PROFITOM TAKO DA SE
UMANJE ZA POREZNU STOPU. PRI TOME SE KORISTI OBRAZAC:
kamata x (1-porezna stopa)
ODNOSNO PRI POREZNOJ STOPI OD 10%
kamata x (1-0,1) ili
kamata x 0,9
DRUGIM RIJEIMA KADA BI SE KAMATA PRETVORILA U DOBIT (PROFIT) OSTALO BI
90% NJENE VRIJEDNOSTI JER BI 10% BILO ODBIJENO ZA POREZ NA DOBIT
(PROFIT).

Slide 1313
Slide
U TOM SLUAJU OBRAZAC ZA RAUNANJE ROCE IZGLEDA OVAKO:

POVRAT NA
KORITENI NETO PROFIT KAMATE (1- POREZNA STOPA)
KAPITAL VLASTITI KAPITAL DUGORONE OBVEZE
(ROCE)

ILI:
NETO PROFIT + KAMATE (1 0,1)
ROCE = ----------------------------------------------------
VLASTITI KAPITAL + DUGORONE OBVEZE

MEUTIM, TAKAV NAIN IZRAUNAVANJA ROCE NIJE PRIKLADAN ZA SVRHE


PLANIRANJA. U SVRHU PLANIRANJA KORISTI SE SLIJEDEI OBRAZAC:

OPERATIVNI PROFIT (EBIT)


ROCE
VLASTITI KAPITAL DUGORONE OBVEZE

Slide 1414
Slide
(c) POVRAT NA AKTIVU (RETURN ON ASSETS ROA)
JE MJERA PROFITABILNOSTI JEDNAKO ZNAAJNA ZA MJERENJE I PLANIRANJE REZULTATA. ZA
IZRAUNAVANJE ROA TAKOER SE KORISTE RAZLIITI OBRASCI KAO TO SU:

POVRAT NETO PROFIT KAMATE (1 - POREZNA STOPA)


NA AKTIVU
(ROA) AKTIVA (PROSJENA )

VRLO ESTO SE KORISTI I SLIJEDEI OBRAZAC:

OPERATIVNI PROFIT
ROA
AKTIVA (PROSJENA )

PROSJENO KORITENA AKTIVA RAUNA SE KAO:

AKTIVA NA AKTIVA NA

PROSJENA POETKU KRAJU
AKTIVA 2

Slide 15
PROBLEMI IZBORA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI
NA PRVI POGLED SVI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI DOIMAJU SE
JASNIMA I UPOTREBLJIVIMA.
MEUTIM U SITUACIJAMA KADA ODNOSI STAVKI U BILANCI I RAUNU
DOBITI/GUBITKA POSTANU NESTANDARDNI I KADA SE ZAHTIJEVA VEA
PRECIZNOST MJERENJA NA POVRINU ISPLIVAJU SVE NESAVRENOSTI
TIH POKAZATELJA I MNOGE TEKOE MJERENJA PROFITABILNOSTI.
ONDJE E BITI ISTAKNUTI NAJVANIJI PROBLEMI MJERENJA
PROFITABILNOSTI I TO:
a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI
b) USPOREDBA PROFITNE MARE S RAZLIITIM DJELATNOSTIMA S
POVRATOM NA INVESTIRANO
c) POTREBA PRILAGOAVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE
d) MJERENJE PROFITABILNOSTI U SLUAJU REVALORIZACIJE
IMOVINE

Slide 16
(a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI
U PRAKSI SE POJAVLJUJU SITUACIJE KADA JE AKTIVNOST PODUZEA OSLONJENA NA
INTELEKTUALNOM KAPITALU I NA IZNAJMLJENOJ IMOVINI KOJI NISU UKLJUENI U BILANCU
STANJA.
U TAKVIM SLUAJEVIMA PRIHOD VIESTRUKO (I DO DESET PUTA) PREKORAUJE IMOVINU A
DOBIT U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL POKAZUJE ENORMNE STOPE POVRATA. PRIMJERICE:
ROA = 500%
ROE = 900%
TO SE DOGAA SKORO U SVIM DJELATNOSTIMA INTELEKTUALNIH USLUGA I KOD VEINE MALIH
PODUZEA KOJA SU OSNOVANA S MINIMALNIM ULOGOM.
U TAKVIM SITUACIJAMA MJERENJE PROFITABILNOSTI KLASINIM POKAZATELJIMA POVRATA NA
KAPITAL POSTAJE SKORO NEUPOTREBLJIVO.
MALA PODUZEA I INTELEKTUALNE USLUGE:
ROA, ROE, ROCE NEPRIKLADNO!
TADA SE PROFITABILNOST MJERI POKAZATELJIMA PROFITNE MARE A AKTIVNOST PODUZEA
MJERENA PRIHODOM ILI DODANOM VRIJEDNOU ZAMJENJUJE IMOVINU.
MALA PODUZEA I INTELEKTUALNE USLUGE: PROFITNA MARA PRIKLADNO

Slide 17
(b) USPOREDBA PROFITNE MARE U RAZLIITIM DJELATNOSTIMA S POVRATOM NA
INVESTIRANO
PROFITNA MARA JE USPOREDIVA SAMO IZMEU PODUZEA ISTE DJELATNOSTI!

NAIME PROFITNA MARA VARIRA PO DJELATNOSTIMA AKO JE POZITIVNA OD 0,1 DO 20% I VIE A DA PRI
TOME KOD NISKIH PROFITNIH MARI POVRAT NA INVESTIRANO MOE BITI VISOK.

PRIMJERICE AKO JE VLASNIKI KAPITAL U TRI PODUZEA RAZLIITIH DJELATNOSTI 50.000 KM A ROE = 20%,
DOBIT IZNOSI 10.000 KM.

AKO SE PRETPOSTAVI DA JE PRIHOD U PROIZVODNJI 100.000 KM, U TRGOVINI 300.000 KM A U USLUGAMA


500.000 KM, ZA ISTI ROE PROFITNE MARE E BITI:

PROIZVODNJA: ROE = 20% PROFITNA MARA = 10,0%

TRGOVINA: ROE = 20% PROFITNA MARA = 3,3%

USLUGE: ROE = 20% PROFITNA MARA = 2,0%

TO ZNAI DA PROFITNU MARU TREBA MJERITI I PLANIRATI OVISNO O KONKRETNOJ DJELATNOSTI I SVAKOJ
POJEDINANOJ SITUACIJI.

POVRAT NA INVESTIRANO JE GLAVNA MJERA PROFITABILNOSTI U STREDNJIM I VELIKIM PODUZEIMA ALI


NIJE PRIKLADNA ZA KALKULACIJE CIJENA. ZBOG TOGA TREBA POVRAT NA INVESTIRANO PRERAUNATI NA
PROFITNU MARU KOJA SE KORISTI U KALKULACIJAMA.

Slide 18
(c) POTREBA PRILAGOAVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE

PRILAGOAVANJE ZA POJEDINE STAVKE NEMATERIJALNE (NEDODIRLJIVE) IMOVINE


UOBIAJENO JE KADA SE RAUNAJU KLASINI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI.
NAJEA PRILAGODBA JE UMANJENJE AKTIVE ZA REVALORIZIRANI DIO AKTIVE NA
FER VRIJEDNOST. ISTODOBNO SE I PASIVA UMANJUJE ZA REVALORIZACIJSKE REZERVE.
KADA SE RAUNA POVRAT NA IMOVINU, VRLO ESTO SE IZ KONSOLIDIRANIH
IZVJETAJA UKLANJA I GOODWILL KOJI JE REZULTAT POSLOVNIH SPAJANJA.
KADA SE RAUNA PROFITABILNOST SEGMENATA AKTIVA SE ESTO UMANJUJE ZA
NEAKTIVNE STAVKE. TO JE IMOVINA KOJA SE NE KORISTI KAO TO JE POSTROJENJE U
IZGRADNJI ILI NEPRODUKTIVNO (NEKORITENO) ZEMLJITE.
KOD PRECIZNIJEG IZRAUNAVANJA POVRATA NA KORITENI KAPITAL, STAVKE
DUGORONIH OBVEZA KOJE SU PRENESENE NA KRATKORONE OBVEZE, DODAJU SE
PONOVO DUGORONIM OBVEZAMA.

Slide 1919
Slide
(d) KOREKCIJA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI U SLUAJU PRIMJENE
REVALORIZACIJE DUGOTRAJNE MATRERIJALNE IMOVINE NA FER
VRIJEDNOST
REVALORIZA CIJSKE REZERVE
PROFITNA MARA = DOBIT
PRENESENE NA ZADRANU DOBIT
PRIHOD

REVALORIZA CIJSKE REZERVE


NETO DOBIT
POVRAT NA VLASTITI PRENESENE NA ZADRANU DOBIT
KAPITAL (ROE) SVE REVALORIZA CIJSKE
VLASTITI KAPITAL -
REZERVE

Autor Slide 20
Prof. dr. sc. Vinko
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
LIKVIDNOST SE DEFINIRA KAO SPOSOBNOST POKRIA TEKUIH OBVEZA
ODNOSNO, SPOSOBNOST TEKUEG PLAANJA.
TEKUA AKTIVA
a) TEKUI ODNOS =
TEKUA PASIVA
Kontrolna mjera = 2 (2 : 1)
Ako tvrtka ima tekui odnos znaajno manji od 2, to ukazuje na probleme likvidnosti
jer moe doi do problema u pokriu tekuih obveza.
TEKUA AKTIVA - ZALIHE
b) BRZI TEKUI ODNOS =
TEKUA PASIVA
Kontrolna mjera = 1 (1 :
1)

Ako tvrtka ima tekui odnos manji od 1, to ukazuje na probleme likvidnosti posebno
ako doe do zastoja u prodaji i naplati zaliha jer novac i potraivanja ne pokrivaju
tekue obveze koje treba trenutno plaiti.

Autor Slide 21
Prof. dr. sc. Vinko
c) RADNI KAPITAL = TEKUA AKTIVA TEKUA PASIVA

RADNI KAPITAL NIJE ODNOS NEGO APSOLUTAN BROJ.


ON POKAZUJE ZA KOLIKI IZNOS TEKUA AKTIVA PREKORAUJE TEKUE
OBVEZE.
TO JE RADNI KAPITAL VEI, TO JE VEA SIGURNOST LIKVIDNOSTI.
NEGATIVAN RADNI KAPITAL UKAZUJE NA VELIKE PROBLEME LIKVIDNOSTI
JER TEKUA AKTIVA NE POKRIVA TEKUE OBVEZE KOJE ODMAH TREBA
PLATITI.
d) RADNI KAPITAL U ODNOSU NA AKTIVU = ODNOS RADNOG
KAPITALA

ODNOS RADNI KAPITAL


RADNOG = ------------------------- (kontrolna mjera 25%)
KAPITALA AKTIVA

ODNOS RADNOG KAPITALA I AKTIVE POKAZUJE KOLIKI POSTOTAK AKTIVE


OTPADA NA REDNI KAPITAL. TO JE TAJ ODNOS VEI, PODUZEE JE
LIKVIDNIJE. MJERENO IDEALNIM PROPORCIJAMA BILANCE RADNI KAPITAL
BI TREBAO IZNOSITI 25% UKUPNE AKTIVE.
Autor Slide 22
Prof. dr. sc. Vinko
4.
Odnos novanog tijeka pretpostavlja da e tekue obveze biti pokrivene iz dobiti
uveane za amortizaciju odnosno iz zarade od novanog tijeka, minimalno u visini
od 40%.

REZULTAT NOVANOG
TIJEKA OD OPERATIVNIH
ODNOS NOVANOG AKTIVNOSTI
TIJEKA TEKUA PASIVA

(Kontrolna mjera = 40%)

Autor Slide 23
Prof. dr. sc. Vinko
POKAZATELJI SOLVENTNOSTI
Znaaj ispitivanja solventnosti
Ispitivanje solventnosti poslovnih partnera u trajnom je fokusu
svih poslovnih subjekata koji oekuju naplatu svojih potraivanja
ili povrat posuenog novca.
Taj interes openito raste u razdobljima insolventnosti, recesija i
kriza. Iako ispitivanje solventnosti ima dugu povijest to podruje
nije dovoljno razjanjeno.
Razliiti autori razliito definiraju solventnost i pokazatelje
solventnosti. esto nije napravljena ni jasna distinkcija izmeu
solventnosti i likvidnosti pa se ponekad ti pojmovi mijeaju. Zbog
toga e se ovdje pokuati barem donekle razjasniti relevantni
pojmovi i pokazatelji.

Slide 24
to je solventnost a to likvidnost?
U irem smislu, solventnost (solvency) se moe definirati kao sposobnost
plaanja svih dugova.
Solventnost sposobnost pokria svih obveza na dugi rok.
Pri takvoj definiciji, pojedini pokazatelji i mjere solventnosti ukljuuju i
pokrie tekuih a ne samo dugoronih obveza.
esto se za likvidnost kae da je to kratkorona solventnost (short-term
solvency).
Zbog toga i dolazi do zamjene termina likvidnost i solventnost smatrajui da
solventnost pokriva oba pojma. U svakom sluaju, likvidnost i solventnost
su usko povezani pojmovi.
Zbog toga je kod ispitivanja solventnosti uputno ispitati i likvidnost kako bi
slika bila potpunija.

Slide 25
Financijski izvjetaji kao podloga za objanjavanje
pokazatelja solventnosti
BILANCA STANJA KOMPANIJE X (KM)
Pozicija 2006. 2007. 2008.
2006. 2007. 2008.
AKTIVA PASIVA

A) Potraivanja za upisani a ne uplaeni A) Kapital i rezerve 172.920 201.094 236.740


kapital
Upisani kapital 76.684 76.684 76.684
B) Dugotrajna imovina 142.348 127.910 156.828
Rezerve i zadrana dobit 63.836 78.920 99.724
Nematerijalna imovina 406 2.648 1.422
Dobit (gubitak) tekue godine 32.400 45.490 60.332
Materijalna imovina 137.062 120.336 150.480
B) Manjinski interesi 0 0 0
Financijska imovina 4.880 4.926 4.926
C) Dugorona rezerviranja 38.458 99.526 127.344
Potraivanja 0 0 0
C) Kratkotrajna imovina 371.720 499.936 596.818 D) Dugorone obveze 50.066 33.402 27.832

Zalihe 156.680 226.320 328.918 E) Kratkorone obveze 221.830 242.538 310.422


Potraivanja od kupaca 150.820 205.226 217.148 Obveze prema dobavljaima 105.804 186.370 220.152
Financijska imovina 10.000 0 0 Kratkorone financijske obveze 96.764 31.646 70.904
Novac na raunu i blagajni 37.750 48.124 14.364
Ostale kratkorone obveze 19.262 24.522 19.366
D) Plaeni trokovi budueg razdoblja i 72 148 1.100
nedospjeli prihod F) Odgoeno plaanje trokova i 30.866 51.434 52.408
prihod budueg razdoblja
E) Gubitak iznad visine kapitala 0 0 0
UKUPNO PASIVA 514.140 627.994 754.746
UKUPNO AKTIVA 514.140 627.994 754.746

Slide 26
Bilanca uspjeha kompanije X
GODINA/SVOTA (KM)
OPIS
2007. 2008.
Prihod od prodaje 977.226 1.162.850
Trokovi za prodano (730.434) (870.644)
Bruto dobit 246.792 292.206
Trokovi uprave i prodaje (182.608) (217.662)
Operativna dobit 64.184 74.544
Financijski prihodi:
Pozitivne teajne razlike 4.346 10.240
Kamate 1.988 2.724
Financijski rashodi
Negativne teajne razlike (5.878) (15.982)
Rashodi kamata (6.112) (6.988)
Dobit prije poreza 58.528 64.538
Porez na dobit (13.038) (4.206)
Neto dobit 45.490 60.332
Amortizacija i 15.069 14.277
deprecijacija
Slide 27
Izvjetaj o novanom toku kompanije X
Pozicija 2007 2008
A) Neto novani tok od poslovnih aktivnosti 149.841 36.917
Dobitak (gubitak) neto 45.490 60.332
Amortizacija i deprecijacija 30.138 28.554
Poveanje (-) / Smanjenje (+) zaliha (69.640) (102.598)
Poveanje (-) / Smanjenje (+) potraivanja od kupaca (54.406) (11.922)
Poveanje (-) / Smanjenje (+) ostalih kratk. potraivanja (3.796) (16.122)
Poveanje (-) / Smanjenje (+) plaenih tr. budueg razd. (76) (952)
Poveanje (+) / Smanjenje (-) obveza prema dobavljaima 80.566 33.782
Poveanje (+) / Smanjenje (-) rezerviranja 61.068 27.818
Poveanje (+) / Smanjenje (-) odgoenog plaanja trokova 20.568 974
Poveanje (+) / Smanjenje (-) kratk. financijske imovine 10.000 0
Poveanje / Smanjenje ostalih stavki 29.929 17.051

Slide 28
Strukturni pokazatelji solventnosti
Poetno ispitivanje solventnosti izvodi se pomou strukturnih pokazatelja. Oni
pokazuju odnose izmeu kljunih pozicija bilance. Kontrolne mjere tih pokazatelja
temelje se na iskustvenim odnosima i logikim prosudbama.
Odnose meu pozicijama bilance stanja promatrane kompanije za 2008. godinu
prikazuje slijedea slika:

Bilanca stanja kompanije X na dan 31.12.2008.


AKTIVA PASIVA
NOVAC I KRATKORONE
POTRAIVANJA 35,64% OBVEZE: 362.830
KRATKOTRAJN 269.000 (48,07%) OBVEZE
A IMOVINA: 518.006
597.918 DUGORONE OBVEZE (68,63%)
(79,22 %) 27.832
ZALIHE 328.918 43,58%
(20,56%)
KAPITAL I REZERVE
31,37%
DUGOTRAJNA IMOVINA 156.828 20,78% 236.740
UKUPNO AKTIVA: 754.746 UKUPNO PASIVA: 754.746

Slide 29
a) Stupanj zaduenosti

Ukupne obveze
Stupanj zaduenost i
Aktiva
518.006

754.746
68,63%

Kontrolna mjera stupnja zaduenosti iznosi 50%. Krajnja granica tolerancije


prema iskustvenim pokazateljima iznosi maksimalno 70%. Nakon toga se smatra
da je kompanija prekomjerno zaduena. To znai da se kompanija X u 2008.
godini pribliila granici tolerancije mjerene stupnjem zaduenosti.

Slide 30
b) Koeficijent financijske stabilnosti
Koeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja (I) mjeri se odnosom dugoronih
izvora i dugotrajne imovine. Taj koeficijent mora biti vei od 1.

Koeficijent
financijske Kapital i rezerve Dugorone obveze

stabilnosti Dugotrajna imovina
(I)
236.740 27.832

156.828
1,69

Koeficijent financijske stabilnosti I koji iznosi 1,69 pokazuje da je dugotrajna imovina


dobro pokrivena dugoronim izvorima i da ne postoji opasnost od trenutane
insolventnosti.
Slide 31
c) Koeficijent financijske stabilnosti II
Koeficijent financijske stabilnosti II predstavlja rigorozniju mjeru financijske stabilnosti. Naime, on
zahtjeva da i zalihe budu pokrivene dugoronim izvorima. To je osiguranje u sluaju da iz bilo
kojeg razloga doe do zastoja u prodaji zaliha. Za taj stupanja osiguranja koeficijent financijske
stabilnosti II mora biti vei od 1.

Koeficijent
financijske Kapital i rezerve Dugorone obveze

stabilnosti Dugotrajna imovina Zalihe
(II)
236.740 27.832

156.828 328.918
264.572

485.746
0,545
Koeficijent financijske stabilnosti II u iznosu od 0,545 pokazuje da e kompanija brzo doi u
financijske tekoe ako doe do ozbiljnijeg zastoja u prodaji zaliha. Rjeenje je mogue
dugoronim zaduivanjem.
Slide 32
d) Odnos ukupnih obveza i glavnice
Odnos ukupnih obveza i glavnice (kapital i rezerve) je inaica stupnja zaduenosti. On ne
predstavlja novu informaciju nego stupanj zaduenosti interpretira na drugi nain. Kontrolna
mjera ovog odnosa je 1.

Odnos ukupnih
Ukupne obveze
obveza i
Kapital i rezerve
glavnice
518.006
2,19
236.740

Odnos ukupnih obveza i glavnice u iznosu od 2,19 pokazuje da obveze vie od dva puta
prekorauju kapital i rezerve to znai da je rije o gornjoj granici zaduenosti.

Slide 33
e) Odnos dugoronih obveza i glavnice
Odnos dugoronih obveza i glavnice predstavlja novu informaciju o solventnosti. Kontrolna
mjera ovog pokazatelja je 50% ili 0,5 a gornja granica tolerancije je 1.

Odnos dugoronih
27.832
obveza i 0,12
236.740
glavnice

Odnos dugoronih obveza i glavnice u iznosu od 0,12 pokazuje da solventnost s ovog aspekta
nije ugroena te da je mogue znaajno dodatno dugorono zaduivanje.
To ne mora utjecati na poveanje stupnja zaduenosti jer je mogue kratkorone obveze
djelomino zamijeniti dugoronim.

Slide 34
Dinamiki pokazatelji solventnosti

Dinamiki pokazatelji solventnosti povezuju rezultate


poslovanja i strukturu bilance. To su kompleksniji
pokazatelji od strukturnih pokazatelja i za sada ih nema
mnogo. Ovdje su odabrani samo oni koji su jednostavni za
praktinu uporabu.

Slide 35
a) Financijska snaga

Pokazatelj financijske snage (ex4) konstruiran je pri izradi BEX indeksa (Autori: Vinko Belak i
eljana Aljinovi Bara). Taj pokazatelj je znanstveno potvren empirijskom analizom na
podacima iz financijskih izvjetaja kompanija na hrvatskom tritu kapitala.
Financijska snaga se rauna pomou slijedeeg obrasca:

Financijska
5 (Dobit Amortizacija Deprecijacija)
snaga (ex 4 )
Ukupne obveze
(2008)

Granina mjera ex4=1


ex4 vei od 1 je bolji
ex4 manji od 1 a vei od 0 je loiji
ex4 negativan = ugroena egzistencija

Slide 36
Financijska 5(50.332 14.277)

snaga (ex 4 ) 518.006
0,72

Financijska snaga promatrane kompanije je neto ispod granine mjere od 1 za 2008.


godinu. Dinamika kretanja financijske snage moe se dobiti usporedbom prema prethodnoj
godini.

Financijska
5(40.490 15.069)
snaga (ex 4 )
426.900
(2007)
0,65

Usporedbom pokazatelja financijske snage za 2008. godinu u odnosu na financijsku


snagu u 2007. godini vidi se da je financijska snaga u porastu. Taj rezultat je
postignut zahvaljujui poveanju dobiti od 32,6%.

Slide 37
b) Odnos pokria kamata

Odnos pokria kamata je znaajan pokazatelj za kreditore. On se rauna prema slijedeem


obrascu:
Odnos
Operativna dobit
pokria
Trokovi kamata
kamata

Taj odnos nema neku opu kontrolnu mjeru. Smatra se da vei odnos znai vee mogunosti
zaduivanja. Za 2008. godinu odnos pokria kamata iznosi:

Odnos
74.544
pokria 10,67
6.988
kamata

Kao to se moe vidjeti, odnos pokria kamata koji iznosi 10,67 puta vrlo je visok. Time
je potvrena ranija tvrdnja da je mogue dodatno dugorono zaduivanje kompanije to
ukazuje na dobru solventnost u duem razdoblju.

Slide 38
c) Indeks financijske poluge (Financial Leverage Indeks)
Indeks financijske poluge se rauna prema slijedeem obrascu:

Indeks
Povrat na vlasniki kapital (ROE)
financijske
Povrat na aktivu (ROA)
poluge

Povrat na
Neto dobit - Povlatene dividende
vlasniki
Prosjeni vlasniki kapital
kapital (ROE)

Neto dobit + Trokovi kamata (1-Stopa poreza)


ROA = ----------------------------------------------------------
Prosjena aktiva
Ako je indeks financijske poluge vei od 1 to sugerira povoljan efekt poluge.
Drugim rijeima, to znai da se isplati poslovati posuenim novcem.
Isto tako, to znai da se isplati poveavati aktivnost pomou posuenog novca. Indeks
financijske poluge manji od 1 sugerira nepovoljan efekt financijske poluge.

Slide 39
Izraun indeksa financijske poluge za 2008. godinu:

60.332
ROE 0,276 ili 27,6%
201.094 236.740
2

60.332 + (6.988 x 0,9)


ROA = ------------------------------ = 9,64%
627.994 + 754.746/2

ROE 27,60
Indeks poluge = ------- = ----------- = 2,86
ROA 9,64

Indeks financijske poluge od 2,86 sugerira da je efekt poluge vrlo povoljan.

Slide 40
Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomau u procjeni solventnosti

a) Obrambeni interval (Defensive Interval)


Obrambeni interval pokazuje koliko dana kompanija moe preivjeti s njenom sadanjom
razinom aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. To znai da to je vei
broj dana obrambenog intervala, to je kompanija financijski otpornija na krize. Ovaj
pokazatelj nema opu kontrolnu mjeru nego se promatra u usporedbi s prethodnim
razdobljem ili drugim kompanijama u okviru iste djelatnosti.
Obrambeni interval se rauna prema slijedeem obrascu:

Obramben Tekua aktiva - Zalihe


=
i Prosjena dnevna gotovina
interval iz operativnih aktivnosti
Potraivanja Potraivanja
Prihod od kupaca - od kupaca
od + na kraju na kraju
Prosjena dnevna gotovina prodaje protekle godine tekue godine
iz operativnih aktivnosti =
365

Slide 41Slide 41
Obrambeni interval za 2007. godinu iznosi:
Obrambeni 597.918 328.918
interval
2008 1.162.850 205.226 217.148
365
269.000
85,31 dana
1.150.928
365
Obrambeni interval za 2008. godinu iznosi:
Obrambeni 500.084 226.320
interval
2007 977.226 150.820 205.226
365
273.764
108,28 dana
922.820
365
Kao to se moe vidjeti, obrambeni interval u 2008. godini se smanjio u odnosu na 2007.
godinu i to sa 108,28 dana na 85,31 dan. Razlog tome je nagli porast zaliha od 45,3% to
ukazuje na slabljenje financijskog poloaja do kojeg je dolo uslijed nastale recesije na tritu.

Slide 42
b) Operativni ciklus (Operating Cycle)

Operativni ciklus pokazuje vrijeme izraeno u danima od nabave zaliha do unovenja


potraivanja. Manji broj dana operativnog ciklusa znai veu efikasnost. Operativni ciklus se
rauna prema slijedeem obrascu:

Dani pretvaranj a Dani pretvaranj a


Operativni
zaliha u potraivan ja
ciklus potraivan ja u novac
Zalihe na Zalihe na Problem izrauna operativnog ciklusa
poetku kraju proizlazi iz toga to u bilanci uspjeha nema
Dani pretvaranj a
zaliha u 2 365 podatka o trokovima za prodano nego taj
potraivan ja Trokovi za prodano podatak treba posebno osigurati u
raunovodstvu!
328.918 226.320 156.680 226.320
Dani pretvaranj a Dani pretvaranj a
zaliha u 2 365 zaliha u 2 365
potraivan ja 2008 870.644 potraivan ja 2007 730.434
277.619 191.500
365 116,39 dana 365 95,69 dana
870.644 730.434

Slide 43
Potraivan ja od Potraivan ja od

kupaca na poetku kupaca na kraju
Dani pretvaranj a
potraivan ja 2 365
u novac Prihod od prodaje

217.148 205.226 150.820 205.226


Dani pretvaranj a Dani pretvaranj a
potraivan ja u 2 365 2
potraivan ja u 365
novac 2008 1.162.850
novac 2007 977.226
211.187 178.023
365 66,29 dana 365 66,49 dana
1.162.850 977.226

Operativni Operativni
ciklus 116,39 66,29 182,68 ciklus 95,69 66,49 162,18
2008 2007

Kao to se moe vidjeti, operativni ciklus se poveao u 2008. godini u odnosu na


prethodnu godinu. Problem nije u unovenju potraivanja nego u sporijoj prodaji
zaliha.

Slide 44
c) Novani ciklus (Cash Cycle)

Novani ciklus pokazuje odnos unovenja zaliha i plaanja obveza prema dobavljaima. On
se rauna prema slijedeem obrascu:

Dani pretvaranj a Dani pretvaranj a


Novani Dani plaanja
zaliha u potraivan ja
ciklus potraivan ja dobavljaa
u novac

Dobavljai Dobavljai

na poetku na kraju
Dani
plaanja 2 365
dobavljaa Trokovi za prodano

187.370 220.152 105.804 186.370


Dani plaanja Dani plaanja
dobavljaa 2 365 dobavljaa 2 365
2008 870.644 2007 730.434
203.261 146.087
365 85,21 dana 365 73,0 dana
870.644 730.434
Slide 45
Novani
ciklus 116,39 66,29 85,21 97,47dana
2008

Novani
ciklus 95,69 66,49 73,00 89,18 dana
2007

Pozitivan broj dana novanog ciklusa znai da kompanija mora platiti svoje obveze prije
nego dobije novac od svojih kupaca. Vei broj dana novanog ciklusa smanjuje financijsku
snagu kompanije. Ako bi operativni ciklus bio krai od dana plaanja, rezultat bi bio s
negativnim predznakom i to bi bilo bolje za kompaniju jer bi novac dobivala od kupaca prije
nego plaa dobavljaima.
U naim uvjetima plaanja ovaj pokazatelj treba uzeti s velikom rezervom jer nae kompanije
vrlo esto oteu plaanja bez posljedica koje postoje u zemljama sa stroim sankcijama za
neplaanje obveza.

Slide 46
d) Indeks likvidnosti (Liquidity Index)

Indeks likvidnosti pokazuje likvidonosni potencijal kompanije. On se rauna na


temelju odnosa broja dana potrebnih da se preostale zalihe pretvore u potraivanja
a preostala potraivanja u novac ukljuivo i raspoloivu gotovinu.

Indeks likvidnosti se rauna prema slijedeem obrascu:


Dani
2008 god. Svota (''000'') pretvaranja u Umnoak
gotovinu
Gotovina 14.364 - -
Potraivanja od kupaca na 217.148 66,29 14.394.740
kraju
Zalihe na kraju 328.918 182,68 60.086.740
Ukupno (a) 560.430 (b) 74.481.480

b 74.481.480
Indeks likvidnost i 132,90 dana
a 560.430
Slide 47
Dani
2007 god. Svota (''000'') pretvaranja u Umnoak
gotovinu
Gotovina 48.124 - -
Potraivanja od kupaca na 205.226 66,49 13.645.476
kraju
Zalihe na kraju 226.320 162,18 36.704.577
Ukupno (a) 479.670 (b) 50.350.053

b 50.350.053
Indeks likvidnost i 104,96 dana
a 479.670
Indeks likvidnosti nema neku opu kontrolnu mjeru. Likvidnost je openito bolja to
je indeks mjeren danima manji. Zbog toga se indeks likvidnosti koristi za usporedbe
s proteklim razdobljem ili s kompanijama u istoj djelatnosti. U promatranom sluaju
dolo je do pogoranja likvidnosti u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu.
Slide 48
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Koeficijent obrtaja imovine (aktive)
1. KOEFICIJENT PRIHOD
OBRTAJA [kontrolna mjera = 1 : 1]
AKTIVE AKTIVA (IMOVINA)

Vjerojatni Koeficeijent obrtaja


dobici aktive se razlikuje za
PRIHOD (1:1) AKTIVA svaku djelatnost pa se
Mogui moe usporeivati samo
dobici i u okviru te djelatnosti.
gubici Kontrolna mjera od 1
0,7 vrijedi samo za klasine
proizvodne djelatnosti.
Vjerojatni Za sve druge djelatnosti
gubici treba posebno izraunati
prosjeni koeficijent
obrtaja.

Slide 49
Procjena uspjenosti koritenja imovine pomou koeficijenta obrtaja
Stupanj uspjenosti koritenja imovine procjenjuje se pomou koeficijenta obrtaja
imovine (asset turnover) koji se rauna ovako:

Prihod od prodaje
Koeficijent obrtaja =
imivne Aktiva

Koeficijent obrtaja imovine pokazuje stupanj koritenja imovine u stvaranju prihoda.


Vei koeficijent obrtaja unai da tvrtka bilje koristi svoje kapacitete.
Iako koeficijent obrtaja imovine nije usporediv za razliite djelatnosti, usporedba
unutar iste djelatnosti dobro oslikava uspjenost koritenja imovine. Ako tvrtka
uspije poveati koeficijent obrtaja imovine ukupni poslovni rezultati i struktura
bilance e se poboljati.
U tom procesu znaajno je otkriti na koji nain je mogue poveati koeficijent
obrtaja imovine.
Da bi se olakale procjene ostvarenih rezultata koritenja imovine i prognoze
budueg kretanja profitabilnosti , potrebno je analizirati tipine situacije koje se
pojavljuju
Autor u praksi.
Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 50Slide 50
Prva tipina situacija: prihod raste imovine se dri konstantnom
Ta situacija je vidljiva iz slijedeeg primjera:
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 120.000 140.000 160.000
AKTIVA 100.000 100.000 100.000 100.000
KOEFICIJENT 1,0 1,2 1,4 1,6
OBRTAJA

Ova situacija znai da se kvaliteta aktivnosti poboljava i uz uvjet dobrog upravljanja trokovima
mogu se oekivati bolji poslovni rezultati u budunosti.
Jednaki efekti mogu se oekivati i u situaciji ked se aktiva poveava ali prihod raste bre to
prikazuje slijedea slika:
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 120.000 140.000 160.000
AKTIVA 100.000 105.000 110.000 115.000
KOEFICIJENT 1,0 1,14 1,27 1,39
OBRTAJA

Da bi se postigli ovakvi uinci potrebno je poboljati poslovnu izvrsnost u mnogim


dimenzijama.
Autor
Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 51Slide 51
Druga tipina situacija: prihod je konstantan imovina se smanjuje
Ta stuacija je vidljiva iz slijedeeg primjera:
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 100.000 100.000 100.000
AKTIVA 100.000 90.000 80.000 70.000
KOEFICIJENT 1,0 1,11 1,25 1,42
OBRTAJA

Ova situacija se pojavljuje kad se tvrtka rjeava neaktivnih kapacita koji su je


optereivali trokovima amortizacije i drugim obvezujuim trokovima ili ak aktivnih
kapaciteta ije trokove ne moe podnijeti zbog pada prihoda.
Procjena buduih rezultata puno je tea u ovom sluaju jer kontrakcija kapaciteta moe
imati pozitivne efekte ako se tvrtka rjeava nepotrebnih kapaciteta ali i negativne
efekte ako je na prodaju imovine prisiljena zbog pada prihoda ili zbog nelikvidnosti.
Negativni efekti se mogu pojaviti i u sluaju kad tvrtka smanjuje imovinu ali
nedovoljno brzo uklanja ostale fiksne trokove.

Autor
Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 52Slide 52
Trea tipina situacija: prihod je konstantan imovina se poveava
Ta stuacija je vidljiva iz slijedeeg primjera:

OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4


PRIHOD 100.000 100.000 100.000 100.000
AKTIVA 100.000 105.000 110.000 115.000
KOEFICIJENT 1,0 0,95 0,91 0,87
OBRTAJA

Ova situacija se pojavljuje kad dolazi do ulaganja u nove kapacitete koji e rezultate
dati tek u budunosti kroz poveani prihod i relativno smanjenje udjela trokova u
prihodu.
Ako se poveanje prihoda ne ostvaruje, ovo moe biti opasna situacija jer e doi do
pada profitabilnosti.
Ako su ovakva kretanja posljedica situacije da tvrtka treba sve veu imovinu za
odravanje jednakog prihoda onda se mogu oekivati sve loiji rezultati u budunosti.

Autor
Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 53Slide 53
etvrta tipina situacija: prihod raste imovina raste bre

Ta stuacija je vidljiva iz slijedeeg primjera:


OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 110.000 120.000 130.000
AKTIVA 100.000 120.000 140.000 160.000
KOEFICIJENT 1,0 0,92 0,86 0,81
OBRTAJA

U ovoj situaciji treba biti oprezan u procjenama buduih rezultata. U prosjeku gledano,
poveanje aktive ima utjecaja na poveanje prihoda, ali neto sporijom dinamikom. To
moe znaiti da e u budunosti, ak i ako se poveanje aktive uspori ili zaustavi,
prihod nastaviti rasti. Meutim, za takvu ocjenu trebala bi postojati konjuktura u
djelatnosti ili proboj tvrtke na nova trita. U protivnom, bre poveanje aktive od
prihoda imat e za posljedicu loije rezultate.

Autor
Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 54Slide 54
Odnos kretanja prihoda (Revenue growth rate)
Odnos kretanja prihoda pokazuje koliko dobro razvijamo poslovanje.
Rast prihoda je glavni pokazatelj stvaranja novca (making money).
Odnos kretanja prihoda rauna se prema slijedeem opem obrascu:
Prihod od prodaje u tekuem razdoblju
Odnos kretanja prihoda = ----------------------------------------------------------
Prihod od prodaje u prethodnom razdoblju
Primjer:
Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Prihod od 1.000.000 1.050.000 1.100.000 1.200.000 1.400.000 Projekcija
prodaje
Lanani 100,00 105,00 104,76 109,09 116,67 Projekcija
indeks
Bazni indeks 100,00 105,00 110,00 120,00 140,00 Projekcija

Projekcije budueg prihoda rade se na temelju kretanja prihoda u proteklim


razdobljima uzimajui u obzir kretanja u djelatnosti, odnosa s konkurencijom
i kretanja u gospodarstvu openito. Slide 55
Odnos proizvodnosti i prodaje dobara kao pokazatelji aktivnosti
Odnos proizvodnosti i prodaje dobara kao pokazatelji aktivnosti mjere se kretanjem koliina
proizvodnje i prodaje kad je to mogue.
U nekim djelatnostima je teko ili nemogue usporeivati koliine proizvodnje ili prodaje
dobara. U nekim djelatnostima je to mogue svoenjem koliina na neku zajedniku
mjernu jedinicu pomoi ekvivalentnih brojeva. Primjerice, broj prodanih automobila moe
se svesti na jedininu mjeru najprodavanijeg modela. Koliina proizvodnje brodova svodi se
na kompenziranu bruto registarsku tonu (KBRT). Proizvodnja crne metalurgije svodi se na
tonu proizvedene crne metalurgije i tome slino. Temeljni obrazac za izraunavanje odnosa
proizvodnosti je slijedei:
Koliina proizvodnje u tekuem razdoblju
Odnos proizvodnosti= --------------------------------------------------------------
Koliina proizvodnje u prethodnom razdoblju
Primjer:
Tvornica aluminija je u 2011 godini prozvela 800.000,00 tona aluminija a u 2012 godini 700.000
tona.
700.000
Odnos proizvodnosti = ------------- = 0,875 ili 87,5%
800.000
Prema tome, tvornica aluminija je u 2012 godini proizvela (100 87,5) 12,5% manje aluminija
nego u 2011 godini.
Slide 56
Temeljni obrazac za izraunavanje koliinskog odnosa prodaje dobara je slijedei:
Koliina prodaje u tekuem razdoblju
Koliinski odnos prodaje dobara = ----------------------------------------------------------
Koliina prodaje u prethodnom razdoblju
Primjer svoenja prodaje dobara na jednininu mjeru i utvrivanje koliinskog odnosa
prodaje; Ekvivalentni brojevi se raunaju prema cijeni C klase!
Auto kua MercedesHerc je u 2011 i 2012 godini prodala slijedee koline automobila:
Tip Cijena (KM) Ekvivalnet Prodano Prodano Ekvivalentn Ekvivalentn
ni brojevi (kom) 2011 (kom)2012 a koliina a koliina
2011 2012

A klasa 70.000 0,70 35 15 24,50 10,50


C klasa 100.000 1,00 65 50 65,00 50,00
E klasa 150.000 1,50 10 35 15,00 52,50
Ukupno 113,00 100 100 104,50 113,00
Koliinski odnos prodaje dobara = ------------- = 108,13
104,50
Prema tome, iako je auto kua MercedesHerc nominalno prodala po 100 automobila u
obje godine, primjenom ekvivalentnih brojeva utvreno je da je koliina prodaje porasla
u 2012 godini za 8,13%.
Slide 57
POKAZATELJI STVARANJA VRIJEDNOSTI

1. DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)


2. EKONOMSKI PROFIT (ECONOMIC PROFIT)
3. EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST (ECONOMIC
VALUE ADDED EVA)
4. TRINA DODANA VRIJEDNOST (MARKET VALUE
ADDED MVA)

Slide 58
(1.) DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)

DODANA VRIJEDNOST JE RAZLIKA IZMEU PRIHODA I


VRIJEDNOSTI KUPLJENIH DOBARA I USLUGA

STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI

a) PLAE I NAKNADE OSOBLJU

b) KAMATE KREDITORIMA

c) POREZ NA DOBIT ZA JAVNI SEKTOR

d) DOBIT KOJU ZADRAVA KOMPANIJA

e) DOBIT KOJA SE ISPLAUJE VLASNICIMA

DODANA VRIJEDNOST POKAZUJE KOLIKI DIO


PRIHODA SE STVARA IZ VLASTITIH AKTIVNOSTI.

Slide 59
IZVJETAJ O DODANOJ VRIJEDNOSTI ZA TVRTKU CONCORD
(VALUE ADDED STATEMENT OF THE CONCORD GROUP)
ZA 2007. i 2008. GODINU
SVOTA (000 EUR)
OPIS
2007. g. 2008. g.
Prihod od prodaje (Sales) 1.160.503 1.222.706
Poveanje zaliha (Increase in inventory) 17.291 30.086
Kapitalizirani vlastiti trokovi (Work in proces and capitalized) 3.439 2.499
Ostali poslovni prihodi (Other operating income) 16.343 32.531
Financijski prihodi (Income from financial assets) 3.965 7.740
UKUPNO (TOTAL) 1.201.542 1.305.563
Minus (less):
Materijalni trokovi (Cost of materials) 911.571 909.418
Deprecijacija i amortizacija (Depreciation and amortization) 30.041 33.837
Vrijednosna usklaenja (Impairmant) 3.472 1.329
Rezerviranja (Provisions) 3.301 438
Ostali operativni trokovi (Other operating expenses) 63.765 151.842
DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697
Koritenje D.V. (Utilization)
Za osoblje (Employees Staff costs) 154.871 166.888
Za javni sektor porez na dobit (Public sector tax expenses) 5.283 6.546
Za Kreditore (Lenders) 15.159 18.436
Kompaniji i dioniarima (Companies and Shareholders) 14.075 16.824
DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697
Slide 60
POKAZATELJI USPJENOSTI UTEMELJENI NA DODANOJ
VRIJEDNOSTI
Stavljajui u odnos output i input nakon toga dobije se indeks produktivnosti prema
slijedeem obrascu:
Output Dodana vrijednost
Pr oduktivnos t
Input Radna snaga Kapital
Na alost, spoj radne snage i kapitala je teorijski sporan i nije openito prihvaen
(prema: Wood, E.G., 1978, str. 40). Zbog toga se za izraunavanje produktivnosti
preko dodane vrijednosti rae koriste obrasci koji odvojeno promatraju dodanu
vrijednost kao output s radnom snagom i kapitalom kao inputima. To su najee
slijedei odnosi:

1. Produktivn ost Dodana vrijednos t


ukupne aktive Aktiva

2.
Produktivn ost Dodana vrijednos t
tekue aktive Tekua aktiva

Slide 61
Produktivn ost Dodana vrijednost
3. dugotrajne aktive Dugotrajna aktiva

Produktivn ost Dodana vrijednost


4. po zaposlenom Pr osjean broj zaposlenih

Produktivn ost po
5. Dodana vrijednost
novanoj jedinici
izravne plae Ukupne izravne plae

Dodana vrijednos t
6.
Produktivn ost Pr osjean broj zaposlenih Dodana vrijednos t
rada i kapitala Kapital (koriteni) Kapital (koriteni)
Pr osjean broj zaposlenih

Slide 62
POKAZATELJI USPJENOSTI UTEMELJENI NA DODANOJ VRIJEDNOSTI USPOREDIVI SU U
RAZLIITIM DJELATNOSTIMA I U MEUNARODNIM RAZMJERIMA.
DODANA
PROIZVODNOST PO VRIJEDNOST
ZAPOSLENOM UTEMELJENA =
NA DODANOJ VRIJEDNOSTI PROSJEAN
BROJ
ZAPOSLENIH

PROIZVODNOST PO 208.697.000
= = 47.431
ZAPOSLENOM 4.400

DODANA
PROIZVODNOST VRIJEDNOST 208.697.460
PLAANJA ZAPOSLENIH = =
( 2008.) PLAE 166.888.912
ZAPOSLENIH

= 1,25 EUR/ZAP

JEDAN EUR PLAE ODBACUJE 1,25 EUR DODANE VRIJEDNOSTI

Slide 63
(2.) EKONOMSKI PROFIT

TRINA CIJENA
EKONOMSKI PROFIT = PROFIT (TROAK) KAPITALA
- (VLASTITOG I
TUEG)

NETO EKONOMSKI NETO TRINA CIJENA


= -
PROFIT PROFIT VLASTITOG
KAPITALA

Slide 64
(3.) EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST

EVA se izrauna tako da se od operativnog dobitka umanjenog za porez na dobitak odbiju


trokovi ukupno uloenog kapitala (vlastitog i tueg). Ako je rezultat pozitivan, tada tvrtka
stvara dodanu vrijednost za dioniare, a ako je negativan, tada tvrtka "jede svoju supstancu".

EVA se u osnovi rauna prema slijedeem obrascu:

Prihodi

- Operativni trokovi i rashodi


= Operativni dobitak
- Porez na dobitak (osnovica P.D. x stopa)
= Operativni dobitak umanjen za porez
- Trokovi kapitala (trina cijena dugoronog kapitala)
= Ekonomska dodana vrijednost (EVA)

Slide 65
Odnos ukupne dodane vrijednosti i EVA

DODANA VRIJEDNOST STAVKE KOJE SE


ODBIJAJU OD DODANE
Amortizacija i deprecijacija VRIJEDNOSTI
EVA
Amortizacija i deprecijacija
Bruto plae, nagrade i Neto profit i
naknade zaposlenima kamate poslije
Bruto plae, nagrade i poreza umanjeno
Porez na profit naknade zaposlenima za troak kapitala

Kamate Porez na profit


Neto profit Porez na profit od kamata
(fiktivno)

Model izrauna trokova Troak kapitala


kapitala
KORITENI KAPITAL
TUI (POSUENI KAPITAL)
Prosjena stopa
TROKOVI
VLASTITI KAPITAL x trokova =
KAPITALA
kapitala

Slide 66
EVA

OPERATIVNI PROFIT
UMANJEN ZA POREZ
ILI
NETO PROFIT UVEAN TROKOVI
ZA KAMATE KAPITALA

Ako su trokovi kapitala manji od operativnog profita umanjenog za


porez EVA je pozitivna

EVA

TROKOVI
OPERATIVNI PROFIT KAPITALA
UMANJEN ZA POREZ
ILI NETO PROFIT
UVEAN ZA KAMATE
SLIKA: Grafiki prikaz
Ako su trokovi kapitala vei od operativnog profita umanjenog za
izrauna EVA
porez EVA je negativna.

Slide 67
PRORAUN PROSJENE STOPE TROKOVA KAPITALA

Opis Postotak Definicije


Trokovi vlastitog kapitala
Bezrizina stopa (Rf) 6% Kamatna stopa na dugorone dravne obveznice
Beta () 1,1 Odstupanje individualnog prinosa u odnosu na trini portfolio
Premija trinog rizika 6% Petogodinji prosjek
Trokovi vlastitog 12,6% =Rf + ( x Mp)
kapitala
Trokovi dugoronih Tekue kamatne stope na dugorone kredite
dugova: 7% (odbijeno 20% zbog poreza na dobitak)
Trokovi i nakon 5,6%
oporezivanja
Struktura kapitala:
Vlastiti kapital 70% Postotak vlastitog kapitala u odnosu na ukupni kapital
Dugoroni krediti i 30% Postotak dugova u odnosu na ukupni kapital
posudbe
Prosjena stopa trokova (% vlastitog kapitala) x (stopa trokova vlastitog kapitala) +
kapitala: 10,5% (% dugova) x (stopa trokova dugova nakon poreza)

Slide 68
Odnosi izmeu financijskih mjera u modelu EVA

Slide 69
(4.) TRINA DODANA VRIJEDNOST

Trina dodana vrijednost (Market Value Added MVA) je mjera stvaranja


vrijednosti tvrtke.

Trina dodana Trina vrijednost Ukupni


= -
vrijednost (MVA) tvrtke kapital

Trina vrijednost tvrtke izraunava se na burzi ili se utvruje temeljem posebne


procjene. Kao ukupni kapital tvrtke uzima se vrijednost uloenog tj. koritenog
vlastitog i tueg kapitala. Na drugi nain ukupni kapital se izraunava kao zbroj
radnog kapitala (Working capital) i dugotrajne imovine (Fixed capital).

Slide 70
IZRAUN UKUPNOG KAPITALA TVRTKE
Radni kapital (Working capital) Svota u milijunima USD
Gotovina (Cash) 42
Potraivanja (Accounts receivable) 630
Zalihe (Inventories) 464
Ukupno tekua aktiva 1.136
Obveze dobavljaima (Accounts payable) (163)
Obraunate neplaene obveze (Accrued expenses) (266)
Ukupno tekua pasiva (429)
Neto radni kapital (Net working capital)
707
Dugotrajna imovina (Fixed capital):
Nabavna vrijednost dugotrajne imovine 2.100
Akumulirana amortizacija (735)
Neto vrijednost dugotrajne imovine 1.365
Ostala dugotrajna imovina 100
Dugotrajna imovina neto 1.465
Ukupni kapital (Total capital) 2.172

Slide 71
Grafiki prikaz izrauna MVA

MVA

TRINA
VRIJEDNOST KNJIGOVODSTVENA
TVRTKE VRIJEDNOST UKUPNOG
KAPITALA
(PRILAGOENA)
Ako je trina vrijednost tvrtke vea od knjigovodstvene vrijednosti ukupnog kapitala MVA
je pozitivna.

MVA

KNJIGOVODSTVENA
VRIJEDNOST UKUPNOG
TRINA KAPITALA
VRIJEDNOST (PRILAGOENA)
TVRTKE

Slide 72
PRAKTINE MOGUNOSTI IZRAUNAVANJA MVA
TRINO VREDNOVANJE UKUPNOG DUGORONOG ULOENOG KAPITALA VIE
JE TEORIJSKA NEGO PRAKTINA MOGUNOST. ZBOG TOGA JE NEOPHODNO
IZRAUNAVANJE MVA PRILAGODITI TO VIE PRAKTINIM MOGUNOSTIMA
IZRAUNAVANJA.

Temeljni obrazac za izraunavanje MVA je:

MVA = V K
Gdje je:
MVA = Trina dodana vrijednost
V = Trina vrijednost tvrtke, ukljuivo glavnicu i dugove
K = Kapital investiran u tvrtku

Slide 73
PRAVA TRINA VRIJEDNOST TVRTKE MOE SE UTVRDITI JEDINO PREMA
TRINOJ VRIJEDNOSTI DIONICA I DUNIKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI
KOTIRAJU NA TRITU.
AKO NEMA DUNIKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRITU
KAPITALA ONDA SE TRINA VRIJEDNOST TVRTKE UTVRUJE OVAKO:

V = BROJ DIONICA x TRINA VRIJEDNOST DIONICE

KAPITAL INVESTIRAN U TVRTKU IZRAUNAVA SE OVAKO:

K = BROJ DIONICA x KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE

MVA = TRINA VRIJEDNOST DIONICA - KNJGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICA


AKO NA TRITU KOTIRAJU I OBVEZNICE ONDA JE:

MVA = TR. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA KNJG. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA

Slide 74
Prednost MVA kao mjere performanse je u tome da se moe koristiti za izravnu
usporedbu performansi razliitih tvrtki u razliitim industrijama pa ak i u
razliitim zemljama.

Meutim, u tu svrhu se moe raunati koeficijent MVA kao odnos izmeu


trine vrijednosti i vrijednosti ukupnog kapitala. MVA odnos se izraunava
prema slijedeem obrascu:
Trina vrijednost tvrtke
MVA odnos =
Ukupni kapital

Ako je MVA odnos vei od 1, on pokazuje koliko novanih vrijedi na tritu


jedna novana jedinica uloena u tvrtku.

Slide 75
Mjerenje uspjenosti iz prespektive kupaca
Kod mjerenja uspjenosti iz prespektive kupaca primjenjuju se razliiti modeli
procjene zadovoljstva kupaca. Meutim, kao najjeftiniji i najjednostavniji a
sasvim djelotvoran ovdje je za procjenu uspjenosti iz prespektive kupaca odabran
pokazatelj koji se moe nazvati Indeks neto promovirajueg utjecaja kupaca
(Net promoter score NPS)
Mjerenje Indeksa neto promovirajueg utjecaja kupaca
Kod ispitivanja miljenja kupaca o naem poduzeu dijelimo ih u tri
skupine:
1.Promotori (koji su zadovoljni i govore dobro o nama)
2.Pasivni (koji nemaju ni dobro ni loe miljenje o nama)
3.Klevetnici (koji nisu zadovoljni i govore loe o nama)

Bodovanje promovirajueg utjecaja kupaca:


1.Promotori: ocjene 9 i 10.
2.Pasivni: Ocjene 7 i 8.
3.Klevetnici: Ocjene 0 do 6.

Slide 76
Primjer izrauna neto promovirajueg utjecaja kupaca:

Rezultati ispitivanja miljenja Promotori:


kupaca 200 + 350
Ocjene Broj kupaca Postotak promotora = ------------- = 55%
0 1 1.000
1 2
Klevetnici:
2 0 1+2+5+12+50+100
3 5 Postotak klevetnika = ------------------------- = 18%
4 12 1.000
5 50
NPS = 55% - 18% = 37%
6 100
7 110 Neto promovirajui utjecaj kupaca iznosi svega 37%.
8 170 Budui da NPS izvrsnih kompanija iznosi od 70% do
9 350 90% potrebna su unaprjeenja.
10 200
Ukupno 1.000

Slide 77
Sloeni modeli mjerenja performanse
(ALTMAN, ARGENTI I BELAK-ALJINOVI)

Slide 78
Altmanov Z-Score prognostiki model izvrsnosti ili
neuspjeha (stari model)

Z 1,2 X1 1,4 X 2 3,3X 3 0,6 X 4 1,0 X 5


Radni kapital Zadrana dobit EBIT
X1 X2 X3
Ukupna aktiva Ukupna aktiva Ukupna aktiva
Trina kapitaliza cija Prihod (Revenue)
X4 X5
Ukupne obveze Ukupna aktiva

PROGNOZE

Z-Score vei od 2,67: Kompanija ima dobru budunost najmanje u


kratkoronom i srednjeronom razdoblju
Z-Score izmeu 1,81 i 2,67: Treba pojaano raditi na poboljanju
poslovne izvrsnosti
Z-Score manji od 1,81: Mogua pojava ozbiljnih problema i propasti

Slide 79
STRUKTURA NOVOG ALTMANOVOG EMS MODELA:
(EMS = EMERGING MARKET SCORING MODEL)

EMS = 3,25 + 6,56 x1 + 3,26 x2 + 6,72 x3 + 1,05 x4

RADNI KAPITAL ZADRANA DOBIT


X1 = -------------------------------- X2 = -----------------------------
UKUPNA IMOVINA UKUPNA IMOVINA

EBIT KAPITAL I REZERVE


X3 = ------------------------------ X4 = ----------------------------------
UKUPNA IMOVINA UKUPNE OBVEZE

EMS = 5,85 I VIE: MALA VJEROJATNOST BANKROTA


EMS OD 4.35 DO 5,85: SIVA ZONA (NEPROTUMAENO)
EMS MANJI OD 4,35: VELIKA VJEROJATNOST
BANKROTA
Slide 80
Argentijev model prognoziranja neuspjeha
Prognozira stupanj opasnosti od neuspjeha u budunosti na temelju slijedeih
leading indikatora:
I. Nedostaci (stupanj opasnosti: 10)
1. MANAGAMENT Negativni bodovi
Izvrni direktor je autokrat 8
Izvrni direktor je istodobno i predsjednik 4
Neuravnoteen odnos izmeu vjetina i
iskustva lanova uprave 2
Pasivna glavna uprava 2
Slab financijski direktor 2
Manjak profesionalnih managera 1 19
2. NEADEKVATAN RAUNOVODSTVENI SUSTAV
Neadekvatna budetska kontrola 3
Lo plan novanih tokova ili ga nema 3
Lo sustav upavljanja trokovima 3 9
3. SPOR I NEADEKVATAN ODGOVOR NA PROMJENE
Spor razvoj proizvoda, 5
Spor razvoj procesa 5
Neadekvatan pristup tritu 5 15
UKUPNO MOGUE 43

Slide 81Slide 81
II. POGREKE
II. Ekspanzija poslovanja koja uzorkuje nelikvidnost 15
III. Prekomjerna zaduenost korz odnos Dugovi/Glavnica 15
IV. Predstojei neuspjesi novih projekata 15
UKUPNO MOGUE: 45
III. SIMPTOMI
III. Pogoranje financijskih mjera ili Z-score (EMS score) 4
IV. Loi znakovi iz kreativnog raunovodstva 4
V. Opadanje kavliteta, morala, cijene dionica,... 3
VI. Rezignacija i neangairanost u rjeavanju problema 1
UKUPNO MOGUE: 12
SVE UKUPNO MOGUE: 100

PROGNOZE BUDUIH PERFORMANSI:


Ukupan zboj negativnih bodova:
manji od 25 - nema nadolazee opasnosti;
vei od 25 velika opasnost od neuspjeha unutar sljedeih 5 godina
Negativni bodovi na nedostacima vei od 10:
vjerojatno je da e managament praviti fatalne pogreke
Negativni bodovi na pogrekama vei od 15: management previe
riskira
Slide 82Slide 82
8.3. BUSINESS EXCELLENCE INDEX
(AUTORI: V. BELAK I . ALJINOVI-BARA)

STRUKTURA BUSINESS EXCELLENCE MODELA


BEX = 0,388 ex1 + 0,579 ex2 + 0,153 ex3 + 0,316 ex4

ex1 = PROFITABILNOST ex2 = STVARANJE VRIJEDNOSTI


EBIT NETO DOBIT
ex 1 ex 2
UKUPNA AK TIVA VL.KAPITAL x CIJENA

ex3 = LIKVIDNOST ex4 = FINANCIJSKA SNAGA

ex 3
RADNI KAPITAL 5 (DOBIT D A)
ex 4
UKUPNA AKT IVA UKUPNE OBVEZE

Slide 83Slide 83
PROCJENA PERFORMANSI I POSLOVNE IZVRSNOSTI
POMOU BEX MODELA I BEX INDEKSA

Ukupna poslovna izvrsnost procjenjuje se pomou BEX


indeksa na sljedei nain:
BEX INDEX vei od 1 dobre tvrtke
BEX INDEX izmeu 0 i 1 potrebna su unaprjeenja
BEX INDEX negativan ugroena egzistencija

Ovakva klasifikacija na dobre i loe tvrtke na osnovi BEX INDEXA


statistiki je potvrena empirijskih testiranjem povijesnih podataka.

Slide 84Slide 84
Detaljnije rangiranje poslovne izvrsnosti s prognostikim oekivanjima moe se
izvesti ovako:
BUSINESS RANG POSLOVNE
EXCELLENCE IZVRSNOSTI PROGNOZA ZA BUDUNOST
INDEX

vei od 6,01 svjetska klasa (world Tvrtka posluje s vrhunskim rezultatima to se moe
4 god. class) oekivati i u idue 4 godine, ako menadment nastavi s
uzastopno unaprjeenjima.

vei od 6,01 kandidat za svjetsku klasu Tvrtka posluje izvrsno to se moe oekivati i u sljedee
(world class candidate) 3 godine, ako menadment nastavi s unaprjeenjima

4,01 - 6,00 izvrsno Tvrtka posluje izvrsno to se moe oekivati i u sljedee


3 godine, ako menadment nastavi s unaprjeenjima.
2,01 - 4,00 vrlo dobro Tvrtka posluje vrlo dobro to se moe oekivati i u
sljedee 2 godine ako menadment nastavi s
unaprjeenjima.
1,01 - 2,00 dobro Tvrtka posluje dobro, ali se poboljanje moe oekivati
samo ako se pristupi unaprjeenjima.
0,00 - 1,00 granino podruje izmeu poslovna izvrsnost je pozitivna, ali nije zadovoljavajua.
dobrog i loeg Potrebno je pristupiti ozbiljnim unaprjeenjima.

manji od 0,00 loe Ugroena je egzistencija. Potrebno je urno pristupiti


(negativan) restrukturiranju i unaprjeenjima, inae e se loe
poslovanje nastaviti pa postoji opasnost od propasti
(vjerojatnost je preko 90%) Slide 85
Kraj!

Autor MENADERSKO RAUNOVODSTVO


Slide 86
Prof. dr. sc. Vinko Belak GRADITELJSTVA