GRKA

1. etiri grka narjeja: zapadnogrki, etolski, jonski, arkadociparski

2. Periodizacija grke povijesti:
Minojski period ~ 3000 1400 pne
Mikenski ~1650 1150 pne
Mrano doba 1100 - 776 pne
Arhajski period 776 480 pne Prva olimpijada
Klasini period 480 - 323 pne perzijska invazija na
Grku, Salamina
Helenistiki period 323 31 (146). pad Egipta -
Kleopatra
+ Doba Aleksandra, Doba diadoha, Doba epigona
Minojski period: rano minojsko 2700-2000, srednje minojsko 2000-1580, kasno minojsko 1580-1200.

3. Prvu Olimpijadu izraunao pisac Hip iz Elide, duplikacijom kocke i na temelju popisa pobjednika.
4. barbaros, kseneks= stranac= onaj koji ne govori grki, onaj koji govori grki ali je stranac.
5. Panhelenske igre:
a) Olimpijske igre
pokrajina Elida, Olimpija
po tradiciji osniva Heraklo
prvi zabiljeen pobjednik Korebus iz Elide, najvei broj pobjednika Kroton, Atena
u ast Zeusa
olimpijada je vrijeme izmeu dvaju OI
prva disciplina je utrka na jedan stadij 192m, zatim proirenja osim stadiona 724. tranje na dva
stadija, 708. Pentagon, 688. Boks, 680. utrka zaprega, 648. jahanje i pankration
ukinuo ih 393. Rim car Teodozije I. Veliki
b) Pitijske igre
u ast boga Apolona odravali svake etiri godine u Delfima od 586. pr. Kr. Kada je uprava nad
njima dana Delfskoj amfiktoniji do kraja IV. st.
natjecanja u glazbi i poeziji: sviranja na svfirali i gitari, dramske igre
prema zmaju Pitonu kojeg je ubio Apolon iz osvete to mu je ubio majku Letu
tranje, hrvanje, trke konjskih zapreka
Apolonov hram i svetite
c) Nemejske igre
u ast Zeusa od 573.g.pr.Kr u Nemeji
posveene Heraklu; koji je zadavio Nemejskog lava ( 1. od 12. Euristejevih zadataka za Herakla)
utrka stadion, hoplitidromos-tranje u vojnoj opremi, skakanje, hrvanje
d) Istmijske igre

1
Istim na Korintu, posveene Posejdonu od 580.g.pr.Kr
natjecanje u atletici, trkama na kolima, konjskim utrkama i glazbi
ene se smiju natjecati u konjanikim sportovima, posebna enska Olimpijada (Hereja)- 1.
pobjednica KINSKA (Sparta). osnovala ih Elianka Hipodameja u ast svoje udaje.
6. Drakon uveo duniko ropstvo, a Solon ga ukinuo.
7. Kilonski grijeh (eupatridi Alkmenoidi) Kilon zet tiranina Megare, olimpijski pobjednik i
arhont. Pokuao izvesti dravni udar i uvesti tiranidu ali nije uspio . Posljedica njegov rod Alkmenoida
protjerani.
8.Posljednji atiki kralj je KODRO.
9. Panatenejske igre svetkovina i igre u ast boice Atene svake 4 god, bila su sportska natjecanja i
natjecanja u umjetnosti. U ast Ateni ila je povorka graana do njenog hrama na Akropoli.
10. Grko-perzijski ratovi
Sukob izmeu Perzijskog carstva i grkih polisa 499.-479.g.pr.Kr. Grki polisi bili na strani
Perzije; Tesalija, Beotija, Teba i Makedonija.
Perzijanci
Osniva drave Kir II. iz dinastije Ahmenida. 539.g osvojio Babilon. Naslijedio ga sin Kambiz. Ob je
idove pustio iz babilonskog suanjstva. Naslijedio ga Darije I. carstvo podijelio na 20 satrapija sa 20
satrapa.
Povod ratu
Perzijanci su podravali fenike trgovce to je tetilo razvoju grke trgovine. 500.g. u Miletu izbija
ustanak maloazijskih gradova protiv Perzije. Zatraili pomo eu Grka, pomo im poslala Atena i
Eretrija na Eubeji.pad Mileta 494.g.Voa ustanka bio je Aristagora. Darije se odluio za pohod prema
Europi, elei kazniti Atenu i Eretriju za pomo Miletu.
Pohodi Darija I.
Prvi pohod 492.g. propao je zbog oluje koja je unitila perzijsko brodovlje. Idui pohod bio je 490.g.
Perzijsku mornaricu vodi Datida, a kopnenu vojsku Artafern. U Ateni je arhont Temistoklo zalagao se
za izgradnju mornarice, ali je plemstvo odbilo njegov plan i prihvatilo onaj Miltijada, koji je jaao
kopnenu vojsku. Podigli su svoje naselje u Maratonu, koje je od Atene udaljeno 42,23 km. Atena
pomo odluila zatraiti od Sparte, alju trkaa Fidipa. Obeali im pomoi dok prou svetkovine.
Atenjani krenuli sami na Maraton, uz pomo Plateje. U bitci na Maratonskom polju, 13.9.490.g.pr.Kr,
Atenjani savladali brojano nadmone Perzijance. Fidip otrao u Atenu proglasiti pobjedu.
Izmeu pohoda i ratovanja
Nakon bitke, u Ateni se uvruju dvije stranke: pomorska- za razvitak i ulaganje u razvoj mornarice i
zemljina za razvoj na kopnu. Osniva i voa pomoraca bio je Temistoklo-arhont 493-92. Voa
zemljaa je Arstid, koji je ostrakizmom protjeran iz Atene. Izgradio 100 trijera, financirajui iz prihoda
rudnika srebra u Lauriji. Umire Darije I., nasljeuje ga sin Kserkso.
Pohodi Kserksa

2
Odluio napasti s mora i kopna. Dao sagraditi dva mosta na Helespontu (Dardaneli). Ali mu ej snana
oluja unitila brodovlje, dao izbievati more i sagradio nove mostove. Atena i Sparta se ujedinile pod
vodstvom Spartanaca Leonida. Svoju su vojsku koncentrirali u kanjonu Termopile- Ognjena vrata, a
mornaricu u blizini rta Artemizija kod Eubeje. Bitka kod Termopila se dogodila 480.g. Grci su
poraeni zajedno sa saveznicima,a Leonida je ubijen. Krenuli na Atenu. U Ateni, na Temistoklov
nagovor, dok je bitka trajala evakuirana su ene, stariji i djeca na oblinje otoke Salaminu, Eginu.
Atena unitena, opljakana i spaljena.
Odluujua bitka desila se 29.9.480.g. kod Salamine. Tamo je bio uzak prostor i veliko perzisjko
brodovlje salbo se kretalo. Temistoklu se pridruio Aristid. Zahvaljujui manjim i okretnijim
brodovima, Grci odnjeli pobjedu. No, na kopnu Perzijanci su ponovno napali Atenu, Grci se udruili
pod vodstvom Pauzanija. Nova bitka bila je u kolovozu 479.g. kod Plateje. Atenjane vodi Aristid, koji
ubija perzijskog vojskovou Mardonija. Mornaricu su im unutili u bitci kod Mikale iste godine pod
vodstvom Atenjana Ksantipa i Spartanca Leotihida.
Kraj rata
Na Siciliji su se Kartaani borili s grcima kao perzijski saveznici. Na dan bitke kod Salamine,
sirakuki tiranin Gelon porazio je kartaku mornaricu kod Himere. Kartaane vodio Hamilkar.
478.g. osnovan je Delsko-atiki savez pomorski savez grkih gradova protiv Perzijanaca, s Atenom
na elu. Sjedite saveza bilo je na otoku Delu(Apolonov hram). Nakon Salamine u Ateni prvenstvo
uzima Kimon, Miltijadov sin.
449.g. Perzijski car Artaksersko I. i opunomoenik grkih drava Kalija sklapaju mir Kalijin mir.
Obeana sloboda maloazijskim Grcima, zabran ulaska u Egejsko more perz mornarici. Kraj rata.
11. Peloponeski rat
Rat trajao 431.-404.g.pr.Kr. Rat za prevlast u Grkoj; vodio ga je Peloponeski savez pod vodstvom
Sparte protiv Atikoga pomorskog saveza. Atenski saveznici: junoitalski i sicilski gradovi, lanovi
Delsko-atikog saveza, Plateja, Korkira. Spartanski saveznici: svi peloponeski gradovi osim Arga i
gradova Ahaje, Megara, gradovi Beocije, Sirakuza, Tarent.
Uzrok rata
Preveliki rast moi Atene. Atena je podupirala spartanski demos u borbi protiv aristokracije i tako
smanjivala utjecaj Sparte na Peloponezu. Povod ratu bila je pomo koju je Atena dala Korkiri koja je
bila u sukobu s matinim gradom Korintom, lanicom PS. Korint, glavni trgovaki suparnik Atene,
nato je ponukao Potideju na Halkidici da napusti Atiki pomorski savez, atena je i zatvorila luku
Megari, povezanoj s Korintom, u namjeri da zavlada Korintskom zaljevom. Sparta Ateni objavila rat
Prvi dio rata 431.-421.g. Aridamov rat
U prvom razdoblju nadmona spartanska vojska pustoila je teritorij Atikoga pomorskoga saveza, a
jaa atika flota nanijela je poraze peloponeskoj floti (Rion, Naupakt, Pil). Nakon pobjede nad atikom
vojskom kraj Amfipola (422. pr. Kr.) Atena je sklopila tzv. Nikijin mir.

3
Atenu je 430.g. zadesila kuga, 429. Umire Periklo. Peloponeane vodi spartanski kralj Arhidam.
Perikla zamjenjuje koar Kleon, koji zagovara napadaki rat, a oligarh Nikija pomirenje. Kleon
poginuo kod zazutea Amfipolisa. Rat okonan 421. Sklapanjem Nikijinog mira na 30 godina. korint,
Megara, Elida i Teba nisu priznali taj mir i sklopili su vlastiti savez.
Drugi dio rata 415.-404.g.pr.kr
Primirje je bilo kratkotrajno. U Ateni ojaao vojskovoa i demagog te Periklov neak Alkibijad.
415.g. krenuo u pohod na Siciliju kako bi zauzeo Sirakuzu. Atenski vlastodrci su ga opozvali kanei
mu suditi te ej on pobjegao Spratnacima. Spartancima otkrio atenske slabosti, Sparta poslala pomo na
Siciliju, Atena poraena. Spartanski saveznici bili su Perzijanci. Alkibijad preao na njihovu stranu
govorei protiv Sparte. 411. Atena ukinula demokraciju i osnovnao je Vijee 400 koje je vladalo 4 mj.
Iste god na Helespontu porazili Spartance, a 410 vratili demokratski poredak. Atenjani su imali
uspjeha na moru i osigurali si dovoz ita iz Ponta. 407.g.pr.Kr vraa se Alkibijad i dobiva
neogranienu vlast. Spartance vodi Lisandar. Atenjani zadnji put porazili Spartance 406 kod Arginskih
otoka. 405.g. Spartanci uz pomo Perzijanaca napravili novu mornaricu i kod Egospotama na
Helespontu porazili atensku mornaricu. 404.g. Atena je kapitulirala. Morala je predati bordovlje,
napustiti sve posjede osim onih u Atici, ulaniti se u Peloponeski savez. U Ateni je na nagovor
Lisandra, atenska NS vlast dala Tridesetorici, koji su pod vodstvom Teramena i Kritije postali tirani,
njih su 403. Svladali demokrati iz Tebe na elu sa Trazibulom. Atena i dalje ostala kulturno sredie.
Kraj rata.
12. Makedonija, pohodi Filipa II. i Aleksandra Velikog
Makedonija
Indoeuropski naord formiran u 7st.pr.Kr. Makedon je sin Zeusa i Thyije. Osnovli glavni grad Aigu,
kasnije Pella. Prvi kralj bio je Perdika I. u doba Pizistratida vlda dinstija Argeida. 359.g.pr.Kr vlast
preuzima Filip II., brat Perdike III.
Filip II. 359.-336.g.pr.Kr.
U mladosti bio u Tebi talac. Proveo reformu vojske osnovao makedonsku flangu (zgusnuta
formacija od 16 redova u irinu i dubinu, naoruani dugim kopljem, seljaci, koplje se naziva sarisa).
Osvaja Amfipol, gradove u Trakiji i na Halkidi. U ratu izmeu Fokejaca i Tebe (Sveti rat), tebanci
traili njegovu pomo. Porazio Fokejce i obrabnio Apolonove svetite na Delfima. Postao lan Delfske
amfiktonije. Sudjeluju na pItijskim i OI. Gradovi u Trakiji otkazali Ateni saveznitvo, ogorenje u
Ateni, Demostenove filipike.atensko se stanovnitvo podijelio na promake stranu i za ouvanje mira,
aristokrati, i na protumak stranu koji ine demokrati pod vodstvom Dmeostena Atenjani prisiljeni na
mir 346. Filokratov mir svaka strana zadrava ono to u tom trenu posjeduje. Nezadovoljni
Atenjani osnovali protumakedonsku strnku na elu sa Demostenom, Teba, Korint, Megarfna, Ahajci.
338.g. sukobili se sa Filipovom vojskom u bitci kod Heroneje u Beociji. Atenjane vodi Hares. Pobjeda
Filipa, naredio rasputanje pomorskog saveza. 338. U Korintu je sklopljen savez o opem miru
Korintski savez. Grki gradovi dobili su autonomijupanhelenska symachia i stvoren je savez pod

4
Filipovim vodstvom u borbi protiv Perzije. Sparta po strani, Filip im oduzeo sve zemlje izvan
Lakonije. 336.g. krenula ofenziva na Perziju pod vodstvom Parmeniona i Atala, Filip iste godine
ubijen na svadbi svoje keri u Egi, ubio ga Pauzanija, tjelohranitelj. ena mu je bila Olipmijada, iz
plemena Molosa u Epiru. Imao je i ki Neoptolemu I. grobnica mu je pronaena u selu Vergina u
sjevernoj Grkoj.
Aleksandar III. Veliki 336.-323.
Sin Filipa II. i Olimpijade, dinstija Argeadi. Imao konja Bukefala. Roen 356.g. isti dan kada je
zapaljen Artemidin hram u Efezu. Od 13.g. uitelj mu ej bio Aristotel. Za priejstolje se borio sa
Filipovim sinom Karanom, ije je interese zastupao vojskovoa Atal. Za nasljednika izbran je ipak on
na prijedlog vojskovoe Antipara i Parmeniona.o njemu su pislai Arijan- Aleksandrvoa anabaza,
Kalisten- Aleksandrova djela i Kraljevske efemeride-dnevnici po uzoru na perzijske, pisali ih
vojskovoe Ptolomej i Aristobul.
Pritumak stranka je ponitila Korintski kongres, Aleks osvojio Tesaliju, oivio KK i najavio rat protiv
Perzije. Osvojio Tebu. U rat protiv Perzije krenuo 334.g. vlast nad Grkom ostavio je Antiparu.
Prije pohoda, osvojio je plemena na sjeveru, Ilire. Vlast u Perziji dri Darije III. Kodoman. 334.g. kod
rijeke Garnika, Aleks porazio perzijsku vojsku. Jo je osvojio Lidiju, Milet, Halikarnascijela MA.
Dolaskom zime, vojsku je podijelio na dva dijela, pod svojim zapovjednitvom i zapovjednitvom
Parmeniona. Ponovno se sastali u Gordiju, gdje je prerezao gordijski vor. 333.g. bitka kod grada Isa.
Aleks porazio Darija III. i zarobio mu obitelj, odbio Darijev mir te je Darije pobjegao u
Mezopotamiju. Alkes osvojio Siriju, Fenikiju, Palestinu, Tir i Gazu. Osvojio je i Egipat 332.g.,
proglaen Amonovim sinom i faraonom. 331.g. osnovao je Aleksandriju na delti Nila.
1.10.331.g. novi sukob sa Perzijom kraj sela Gaugamele, Darije teko poraen. Pobjegao u Mediju.
Aleks stekao titulu Kralj Azije. Osvojio je Suzu i Babilon (hram Etemenki-kula babilonska). 331.g.
osvaja i unitava sjedite PC i perzijske dinastije Ahemenida, Perzepolis (hetera Tais, Ptolomejeva
ljubavnica, da se osveti Kserksovo unitavanje Akropole i Agore).
Darija je u meuvremenu ubio satrap Bes, koji se dao proglasiti Artakserksom IV., Aleks ga uhitio ii
dao ubiti, a Darije je pokopan sa najveim astima, po elji Aleksa. Aleks je postao nasljednik
Ahemenida i zahtjevao proskinezu.
Krenuo u pohod na Istok 330.g. Na obalama rijeke Sir.Darje osnovao Aleksandriju Eshate. Oenio se
Roksanom, ki perzijskog kralja Oksiarta. Oenio je i ki Darija III, Statiru II., i Artakserksovu
Parisatidu. Organizirao je veliku svadbu svojih vojnika sa Perzijankama vjenanje Europe i Azije.
327.g. krenuo na puta za Indiju. Na rijeci Dilhamu osnovao Aleksandriju Nikeju, nakon sukoba s
kraljem Porom. 325. Doao je do Indijskog oceana, razdijelio vojsku na tri dijela i vratio se u Perziju.
Vojska se sastala u Karmaniji.
323.g. poeop spremati novi pohod na zapad, ali se razbolio od malarije i umro 13.6.323.g. u
Babilonu, Nabukadonosorova palaa.

5
U osvojenom carstvu imao je satrapijsko ureenje, uza sebe je uvijek imao 7 tjelohranitelja-
somatofilaki. Aleksandrovo tijelo na putu za Agidu ukrao je Ptolomej i sahranio ga u privatnoj
grobnici u Memfisu. Aleksandrovi nasljednici nazivaju se dijadosima, a njihovi nasljednici u prvoj
generaciji epigonima. Osnovane su 4 velike helenistike drave: Ptolomejeva egipatska kraljevina,
Seleukova kraljevina, Kasandrova (dinastija ANTIGONA) Makedonija koja je ukljuivala i Grku i
Lizimahova kraljevina- Trakija i sjever MA. 281. U bitci kod Kurupediona, Seleuk je oteo Lizimahu
maloazijske posjede.
13. ATENA-DRUTVENO UREENJE I ZAKONODAVSTVO
Atena poeci
Prvi stanovnici nazivaju se Pelazgima. Mitski osniva Atene kao grada bio je kralj Kekrops, a Atene
kao drave Tezej-ujedinitelj polisa pod jedinstvenu vladu. U poetku je ona bila kraljevina s dvije
dinastije- Erehteida i Medontida. Zadnji atenski kralj bio je Kodro iz Erehteida (obukao se u obinog
ovjeka i otiao u spartanski logor gdje umire). Njegov sin Androklo osnovao je Efez, a Nilej je bio
kralj u Miletu. Nakon njih uvedena je aristokracija. Narod koji ivi ovdje su Jonjani. Pirej je glavna
atenska luka.
Aristokratsko ureenje
Prvo je bilo rodovsko ureenje. Broj rodova 36, u 12 bratstava i 4 Jonska plemena (Geleonti, Argadeji,
Aigikkoreji i Hopleti). S vremenom se rodovski sustav gubi i drutvo se dijeli na 4 drutvena sloja:
1. Eupatrides (oni iji su roditelji moni)
Sloj krupnih zemljoposjednika
Oni koji su od plemenitih roditelja
Navodno od njih potjee izraz plavokrvnosti
2. Geomoros (zemljoradnici)
Sitni i srednji posjednici
3. Demiougros (zanalije/obrtnici)
4. Thetes (nadniari)
Nemaju dovoljno zemlje ili obrt da se mogu prehraniti pa iznajmljuju
svoju radnu snagu
Robovi ne spadaju pod demos
Kraljevsku vlast zamijenili su ARHONTI. Bira ih i potvruje 3.Narodna skuptina ili Eklezija. U
poetku je jedan arhont biran doivotnotno, zatim na 10 god, kasnije NS izabire kolegij od 1.9
arhonata na godinu dana:

Glavni arhont eponim (naziv godine po njemu)

vrhovni sudac u civilnim parnicama
683. ili 686. prvi imenom poznati arhont
Vodi dravne festivale (tragelija poljoprivredna, sveanost prvog
voa; roendan Artemide i Posjedona/Apolona; velike dionizije sve
u znaku vina, iz ovoga se rodio atenski teatar)
Prvo uveden vojni zapovjednik polemarh
Vrhovni vojni zapovjednik

6
 Vrhovni sudac za meteke (nisu Atenski graani ali stalno borave u
Ateni)
Na 1 godinu
Zatim uveden bazilej
Preuzima vjerske funkcije: na elu dravne religije; predsjeda svim
parnicama religijske tematike
Nosi/nasljedio drevnu titulu kralja
Na 1 godinu i tada dobiva svoj slubeni stan, boravi na agori
Tezmoteti
Njih 6
Zakonoe; pamtili zakon ali ga nisu provodili (preitak prije alfabeta)
Tehniko osoblje koje pomae organizaciji prava i dio sudske
kancelarije
Birani svake godine zbog ega nastaje 2.Areopag ili Vijee eupatrida (vijee
bivih arhonta)
Naziv po mjestu gdje se sastaje (kao Agora)
Nadzire rad arhonta
Najvia upravna vlast u ranoj Ateni i najvia sudska istanca
U prvo vrijeme potpun nadzor nad financijama
Aristokrati su uzimali vikove od zemljoradnje i profita u trgovini. Kupovali su imanja od drugih
aristokrata i tako stvarali velika imanja. Drugima su posuivali novac i tako ih stavili u zavisan
poloaj. Ako nisu vraali dug, prvo bi im uzeli zemlju, pa bi postali nadniari, ili su im uzimali osobnu
slobodu pa su postajali robovi tako je stvoreno duniko ropstvo. Kada je Kilon zaposjeo Akropolu,
proglasili su ga tiraninomvidi Kilonski grijeh. Aristokrati su zatim pristali na ustupke, odnosno
donesena je odluka da se odredi to je pravo a to dunost. 621.g. tu je dunost dobio Drakon, koji
uvodi niz strogih zakona koje nazivamo Drakonski zakoni.

Drakon
Graansko pravo svima koji si mogu priskrbiti vojnu opremu (mogu braniti dravu)
Pravo sudjelovanja izbornosti na dravne funkcije
Nisu najvei dio jer vojna oprema skupa
Graani drijebom biraju vijee boule od 401 lana Vie nije aristokratsko
Arhonti i blagajnici min. 10 mina (imovine)Druga najvea jedinicaGarancija da nee biti
potkupljivi
Stratezi i Hiparsi min. 100 mina + zakonito muko djete starije od 10 godina
(natpis iz 409.) ukinuo krvnu osvetu i izvrenje osvete se prebacuje na dravu (za ubojstva sudi drava
zbor od 51 povjerenika u 3 sudnice) pravo roaka da osudi poinitelja (pravo da pokrene tubu i
traiti izvrenje ili pomilovanje)
Za ubojstvo s umiljajem sudi Areopag (vrhovni sud)
Ozakonjuje duniko ropstvo

7
Uao u poslovice Drakonske kazne i zakoniZa veliki dio prekraja Drakonov zakon predvidio
smrtnu kaznuPogubljuje se sjekirom na jednom rtu jer zakonom zabranjeno ubiti atenskog graana
(sjekira kriva pa se odmah baca u more).
Megarani su blokirali otok Salaminu, kojeg je vratio Solon. 594.g. on je izabran za arhonta sa
izvanrednim punomoima i za zadatak je imao donijeti novi ustav i zakone.
Solon
Reforme iz 594.g.pr.Kr.:
1. proglasio sveopu amnestiju- vraanje asti i graanskog prava u grad vratio prognane i
Alkemenide.
2. donio je sistahiju ukidanje dunikog ropstva, zabranio da se za povrat duga garantira vlastitim
tijelom i slobodnom
3. epitimijom vratio graanska prava onima koji su ih izgubili iz politikih razloga. Onima koji su
pobijegli zbog dunikog ropstva omoguen je povratak i vraa im se graanska ast. Mogi bjeali iz
Atene kada su znali da e pasti u duniko ropstvo, ime gube graansko pravo
4. uvodi timokraciju raspored prava i dunosti na temelju imetka. Temeljem toga utvrdio porezne
obveze prema prihodima. Podjela prema medimnima (jedinica za rastresit teret, 1med= 52,5 l)
1. Sve graane podijelio u 4 imovinska razreda uz odgovarajuu vojnu i
politiku/upravnu slubu: Pentakosiomendimni minimalno
(prelazi) 500 medimna; konjanici i teka pjeadija; arhonti i blagajnici
2. Hipeji (konjanici) izmeu 300 i 500 medimna; konjanici i teka
pjeadija; arhonti i blagajnici
3. Zeugiti (jarmai) imeu 200 i 300 medimna; teka pjeadija;
nii inovnici
4. Teti (nadniari) ispod 200 medimna; laka pjeadija; narodna
skuptina i narodni sud
Svaka od 4 file davala je 10 kandidata za arhonte Vijee etiri stotine. Izabrani drijebom na god
dana, predlau zakone. U NS i Vijee 400 birani su atenski graani iz prva tri razreda.
Osnovao je i narodni sud-Helieja- ijim je alnom mogao postati svaki graanin, ovdje se narod
mogao aliti na vlast. Uveo je eubejski novna i metriki sustav, umjeto eginskog. Nadopuni s
predavanjima za usmeni.
Pizistrat
Nakon Solona slijedi borba izmeu tri stranaka:
1.Pedijeji (ravniari) najvei zemljoposjednici; aristokratska grupacija; voa Likurg (Eteobutadi)
2.Dijakriji (brani) seljatvo, meteci; demokracijija i agrarna reforma; voa Pizistrat
3.Paraliji (primorci) moranari, brodari, zantlije obrtnici, ribari; investicija u pomorstvo i trgovinu i
sloboda u obima; voa Megaklo (Alkmenoidi)
U tom sukobu triju stranaka Pizistrat uspio izvesti dravni udar i uveo tiraniju 561.g.pr.kr.
Potovao Solonov ustav, podijelio zemlju agrarnom reformom, otetu zemlju podijelio siromanima i
ne iskljuivo svojim politikim sljedbenicima to mu podiglo popularnost.

8
Uveo dravno jamstvo za siromane seljake i obrtnike.Stvorio poslove na izgradnji mornarice i javnim
radovima. Poticao izvoznu trgovinu. Poeo kopati sredbro u laurijskim rudnicima. Demetrion svetite
u Eleuzini i Apolonov hram na Delu. HekatompedonNajvei Zeusov hram. Olimpeion dobrio ga
tek car Hadrijan; posveen Zeusu Olimpijskom. Slavile se Dionizije (igre i sveanosti u ast boga
Dionizija) i Panatenejske igre. 528.g. umire i nasljeuju ga njegovi sinovi Hipija i Hiparh.
Hipija i Hiparh
Za njihova vladanja ekonomsko opadanje Atene jer se umjeala Perzija perzijska mornarica
blokirala atensku trgovinu i dovodi grad u blokadu. Harmodije i Aristogiton ubijaju Hiparha 514. pr.
Kr. tiranocid. Pizistratidi se zadrali do 510.g. Hipija je usred provale Spartanaca na Akrpolu
pobjegao Perziji i tamo postaje savjetnik u borbi protiv Atene.
Klisten
Nakon Hipije izbija sukob izmeu aristokrata i demokrata. Pobjedu je odnio eupatrid i voa demokrata
Klisten. On je 508.g. dao novi Ustav. Klistenove reforme:
1. Dema je baza sustava i najmanja politika jedinica
2. U svakoj od regija odreen broj dema se grupira u tritije. Svaka regija sadri 10 tritija; cijela Atika
30 tritija.
3. Umjesto 4 plemenske file (plemena) uvodi 10 teritorijalnih fila (plemena).
4. Ukida staro i uvodi novo Vijee 500, sa po 50 predstavnika iz svake file. Pritani su pedesetorica iz
vijea. Mijenjali su se dest puta godinje, svaka je fila vladala dravom desetinu godine
5. vojsku vode desetorica stratega, svaki iz jedne file s polemarhom na elu.
6. uvodi Ostracizam mjera zatite protiv tiranije. Svaki graanin je na NS mogao na komad crijepa
koji se naziva ostrakon, napisati jedno ime za koga misli da eli provesti tiraniju ili nametnuti se kao
vladar. 6000 ploica s jednim imenom, znailo je desetogodinje progonstvo.
7. Pravo na arhontsku slubu dobivaju i zeugiti (Solonov 3. razred).
8. zakonodavna vlast ostala u rukama eklezije.

14. SPARTA-DRUTVENO I POLITIKO UREENJE

Poeci
Podruje Lakonije. Potkarj 2.tis.pr.Kr Dorani su zauzeli vei dio. Mitski utemeljitelj je kralj
Lakedemon, sin boga Zeusa i Plejade Tajgete.on je grad nazavao Eurota, a stranci su je nazvali
Spartom. Proirili se na Mesenu s kojom su vodili 3 rata za teritorij. Lakademona je naslijedio sin
Amiklo, koji je osnovao grad Amiklu. Zadnji kralj iz lakademonske dinastije bio je Tindarej. Njega je
nasliedio zet Menelaj, brat mikenskog kralja Agamemnona. Dorane je doveo Heraklov potomak
Aristodem, kojeg su naslijedili sinovi Euristen i Proklo. Od tada njome vladaju dvije dinastije: Agida i
Euripontida. Najranije su uveli dravu. Poetkom 8.st.pr.Kr. javlja se zakonodavac i dravnik
LIKURG.

9
On je razdijelio obradivu zemlju na jednake dijelove prema broju vojnika u vojsci, donio zakone i
naela.
Drutveno ureenje
Podijelio je drutvo na 3 klase:
1. Spartijati (vjerojatno) potomci dorskih osvajaa
Jedini punopravni graani
9 000 obitelji
Likurg obradivu zemlju podijelio na 9 tisua klerosa svakoj obitelji
o Dravno vlasnitvo
o Nasljeuje se unutar obitelji
Meusobno se nazivaju Homonoi (jednaki)
Svaki sa zemljom dobiva 15 helotskih obitelji koje rade na zemlji heloti
samo odreeni dio uroda daju spartijatu
Dijele se na 3 file (Dimani, Pamfili, Hileji) sa 27 fratrija
Bave se iskljuivo vojskom
Patila od velike depopulacije Aristotel oligranthopija (nedostatak ljudi)
Zbog vojnih gubitaka: rat
Veliki potres koji je pobio puno ljudi
Zbog socijalnih uzroka: odbacivanja nesposobne djece
Zbog vojne obuke i reima ivota
Povremeno se zbog toga Perijeci diu u Spartijate
2. Perijeci ime znai suburbano podruje
Nemaju graanska prava ali imaju osobnu slobodu
ive u periegesisu (suburbano podruje)
Uglavnom se bave zanatima
U sluaju potrebe se mobiliziraju, inae vojni obveznici ako si mogu priutiti
vojnu opremu
3. Heloti dravni robovi/vlasnitvo
Nemaju graansko pravo ali imaju pravo na privatno vlasnitvo
Ostatak od uroda/prihoda njima
Obrauju zemlju spartijata
Ograman broj: 7x1 spartijata
Pomone trupe
Laka pjeadija
Za one koji se istakli u ratu prireena gozba i odvedeni u Apolonov
hram gdje najvjerojatnije pogubljeni pogubljeni
Strah od njihove pobune
Svake godine novi efori objavlljuju rat helotima
Kriptea
o Tajna sluba
o Nadzire helote
o Neodamnoi
Posebna drutvena klasa jer su ni vrit ni mimo
Spartijat sa helotskom enom
Imali osobnu slobodu
Naseljeni na zemlji prema Tageji
Kada im se broj previe poveao poslali ih u kolonizaciju (Tarant)
Politiko ureenje

10
Na elu drave nalazi se GERUZIJA.
savjet starijh
30 lanova 28 graana starijih od 60 god i dva spartanska kralja jedan iz roda A jedan iz roda E
savjetodavno tijelo krlaju, vlada i najvii sudki organ
Narodna skuptina ili APELLA
Vrhovno zakonodavno tijelo i apelacioni sud
Svi spartijati stariji od 30 godina i vojno sposobni (zavrili vojnu obuku)
Sastaju se o utapu (pun mjesec)
Glasanje dizanjem galame dvojca van dvorane koji kau koji su bili glasniji ali nisu uli to se
glasalo
Ostatak vojne demokracije
5 EFORA
Najvii dravni inovnici
Mandat godinu dana
U sluaju rata 2 u rat s kraljem za raspolaganje blagajnom
vrhovna izvrna vlast
VOJNA SLUBA
o 0-7 godina u roditeljskoj kui
Majka odgaja
Ne hrani ga obilno
Spava u mraku
Ostavljaju ga samog kod kue
o 7-12 paidion (djeak)
Ui se hodati ukorak, pjevati vojne mareve i pjesme, pirihe (ratniki ples)
U grupama u kojima se potie konkurencija
itati i pisat
Od 10 godina natjecanja
o 12-18 meirakion
Poveava se fiziki trening
Oduzimaju mu se sandale i odjea (pa uvijek nosi jedan ogrta)
Hrane ga oskudno da se potie snalaenje
Dobiva svog partnera iz starije grupe da vjeba 1 na 1
Paiderastija
Slubeni ljubavnici
o 18-20 eiren (odrasla osoba)
Postaje trener
Ulazi u zajednicu sa 15 drugih s kojima je u bojnom redu (falanga)
o 20-30 vojnik (u kasarni)
Moe se oeniti ali ne izlazi iz kasarne
o 30-32 krypteia
Izlazi iz kasarne ide kui
U tajnoj slubi za helote
o 30-40
Obavezna ratovanja van Lakedemona

11
 o 40-60 ratuje unutar drave
15. Klasini kipari: Fidija, Miron, Poliklet. Miron: baca diska, Poliklet: Dorifora, Fidija: kip Atene
Partenos
16. najstariji grki hram je Herin hram u Olimpiji 7.st.pr.Kr., a najvei Olimpejon.
17. Ifigenija je prva sveenica Artemidino svetite
18. U Sparti su se godine brojale po eforima i kraljevima, u Ateni po arhontima, u Argu po redoslijedu
sveenica Herina hrama.
19. O Aleksandru su voeni i kraljevski dnevnici po uzoru na perzijske, Kraljevske efemeride.
Stathmoi su duine putova.
20. O trojanskom ratu:
1. Kiprije: Stazin i Hegezin
2. Etiopida: Arktin iz Mileta
3.Mala Ilijada, Propast Ilija: Arktin iz Mileta
4. Povratak: Hagije Trezenjanin
5. Telegonija: Eugamon Kirenjanin
20. Rimska knjievnost poinje pojavom latinskog prijevoda Odiseje, Livija Andronika iz 3.st.pr.Kr.
21. Znamenitosti na Akropoli: Propileji, hram Atene Nike, Partenon, Erehtejon, kip Atene
Partenos,Svetite Artemide, Atenin i Zeusov oltar.
22. Od sedam svjetskih uda starog vijeka u Grkoj se nalaze: Zeusov kip u Olimpiji i Artemidin hram
u Efezu. Jo Mauzolej u Halikarnasu, Kolos s otoka Roda, Aleksandrov svjetionik u Aleksandriji.
23. Najstariji tragovi ovjeanstva u Grkoj: selo Nea Nikomedia o. 6200.g.pr.Kr.
24. breuljak na kojem je Schliemann otkrio Troju naziva se Hisarliku.
25. Pelazgi su staro stanovnitvo egejskog svijeta. U MA oni se nazivaju Lelezi ili Karani.
26. Ahejci zauzeli dio poluotoka Peloponeza, sa sreditem u Mikeni, Jonjani Atiku sa sreditem u
Ateni, Eolci Tesaliju i srednju Grku.
27. Zeusov otac naziva se Kron, roen je na gori Dikti.
28. labirint u Knososu je izgradio Dedal. Tamo je Minos zatvorio udovite Minotaura, kojeg je rodila
njegova ena Pasifaja. Minotaura je ubio Tezej, sin Egeja, uz pomo Minosove ki Arijadne, koja mu
je dala klupko.
29. Osim u Knososu palae se nalaze u Aji Trijadi, Maliji, Faistummu
30. Linear B deifrirali su Ventris i Chadwick
31. Na Mikeni vladaju Atrej i sin Agamemnon, brat Menelaj. Prema mitu osnovao ju je Perzej.
Znamenitosti: Lavlja vrata, kraljevska riznica kralja Atreja, Kiklopske zidine
32. Prije ljudi bio je Kaos, iz njega nastaje vjena tama Ereb i no Nikita, iz njih svjetlo Eter i dan
Hemera. Zemlja Gea raa nebo Urana i more Ponta.

12
33. Kron je oenio sestru Reju i s njom imao sinove Hada, Posjedona i Zeusa, te keri Hestiju,
Demetru i Heru. Zeus je oenio Heru, imali Aresta-bog rata, Hefesta- bog kova, Heba- boginja vjene
mladosti. Kod Hada, pas Kerber, starac prijevoznik Haron, rijeke Stiks i Kokit, Leta.
34. Demetra- boginja zemlje
Afrodita- ljubavi i ljepote
Hestija- domaeg ognjita
Eros- ljubavi
Apolon- svjetla i Sunca
Artemida lova i Mjeseca
Atena- mudrosti i umjetnosti
35. Dorani nisu pokorili Arkadiju i Atiku. Atenu je spasio posljednji atenski kralj Kodro, koji se
preobukao u drvosjeu.
36. Cipar je bio jedini bez Dorana i gdje se pisalo tokom mranog doba.
37. Feniki alfabet donio je Kadmo, osniva Tebe.
38. Prvi gradovi kolonisti: Milet, Korint, Halkida. Prva kolonija je grad Kima i MA. U junoj Ita grad
Kuma, zatim Neapolis
39. Rat izmeu Halkide i Eretrije na Eubej naziva se Lelantisnki rat, trajao 100 god, zapoeo krajem
8.st.pr.Kr.
40. Tiranija se najdulje zadrala na Sirakuzi i Regionu, sve do dolaska Rimljana.
41. Najstariji zakonodavac je Zeleuk iz 7.st.pr.Kr. iz Lokre.
42. Homerovsko pitanje analitiari: razni autori, unitaristi: Homer je autor obaju epa. Njegovu
biografiju napisao je Artemon iz Klazomene.
43. Sapfo je prva ena pjesnikinja sa otoka Lezbosa. Pjesma: Oda u ast Afrodite.
44. Tales je zaetnik grke i svjetske filozofije. Podijelio je god na 365 dana, miletska kola
45. Kartagu su osnovali feniki iseljenici iz Tira 814.g.pr.Kr.
46. Periklo uvodi demokratsku oligarhiju, mjesto sastanka NS je breuljak Piknu pod Akropolom.
47. Epitov zakon doputa prenoenje zemljita na novog vlasnika darovnicom ili nasljedstvom.
50. Partenon hram u ast boice Atene, kip AP, riznica hrama i drave, zavren za vrijeme Perikla.
Erehtejon pokopan prvi atenski kralj Kekrops i kralj Erehtej.
51. u hramu Majke bogova je dravni arhiv
52. Aleksandrijski kanon je desetorice govornika glavni predstavnii i njihovi govori i grkim
gradovima od kraja 4.st do kraja 5.st.
53. Ksenofan je osnivac elejske kole u 5.st.pr.Kr.
54. Sokrat osnovao fil kolu Arhelaju. Osnova ljudskog bia je razum. Razumom do istinitih
zakljuaka, zakljucima do znanja. Nije nita napisao
55. Platon 387.g. u Ateni utemeljio fil kolu AKADEMIJU. Pisao u obliku dijaloga. Svijet ideja
idealizam. Napisao djelo Drava ili Ustav. Akademija postojala do 529 kada ju ukida car Justinijan.

13
56. Aleksandrovo tijelo ukrao je Ptolomej na putu za Aigu i sahranio ga u privatnoj grobnici u
Memfisu. Osim onih tri draava stvorene su Pergam na zapadnoj obali MA, Bitinija na SZ obali i
Pont na SI. Kreta i Rodos su samostalni.
57. Grka nakon AV: javljaju se protumak stranka koju vodi Hiperid, u grad se vratio prognani
Demosten. Raspao se Korintski savez, dio ostao vjeran Antipatru.
323.g. udruena atensko-beoanska- etolska vojska se sukobila s Antipatarom, porazili ga. Njega
zamijenili Kasandar i Polisperhon. U njihovom meusobnom sukobu pobijedio Kasandar uz pomo
dinastije Antigona uvrstili se sve do 168.g.pr.Kr.
57. Helenizam je
1.povijesno razdoblje na I Sredozemlju od smrti Aleksandra Velikog (322. pr. Kr.) do rimskog
osvojenja Egipta (31. pr. Kr.)
2.a. sinkretizam grke kulture i umjetnosti s drutvenim i politikim institucijama istonih despocija
(41. st. pr. Kr.) b. razdoblje u razvitku grke likovne umjetnosti i knjievnosti s umjetnikim
zasadama razliitima od onih u klasinom razdoblju
58. Aristotel autor: Metafizike, retorike, Politike. Platonov uenik. 335.g. u Ateni u gimanziji
Aplona Likejona osniva svoju fil kolu LIKEJON. I njega je 529. Ukinuo car Justinijan
59. Ptolomej I. Soter napisao je djelo Pohod AV. Otvorio Muzajon mjesto znanja i kultiure
308.g.pr.Kr.
60. Sparta reformatori: Agis IV., Kleomen III. (ukida gerzuziju i efore). Njega su sruili
makedonski carevi u bitci kod Selasije 221.g.pr.Kr. Sprata nakon toga ula u sastav Ahajskog saveza i
priznala prvenstvo Makedonije.
61. Rodos, Kos, Knid i Halikarnas sklopili savez Heksapolis
62. Sirakuza ostala neovisna pod vodstvom tiranina Hijerona II.
63. Grke je od Makedonije oslobodio 197.g. rimsko konzul Tit Kvincij Flamin, koji je tada pobijedio
Filipa V. u bitci kod Skotuse.
64. Sukob Rima i Grke 148.g. Makedonija postaje rimska provincija, a Sparta njihov saveznik.
Senat je od Grke stvorio provinciju Ahaju, Sparti i Ateni ostavio slobodu.

14