Memorijalizacija Zločina Nad Bošnjacima Jajca, Jezera I Šipova

dr. sc. Elvir Duranovi i mr.
Hikmet Kari
II DIO
MEMORIJALIZACIJA ZLOINA NAD BONJACIMA
JAJCA, JEZERA I IPOVA
ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 311

Bez sjeanja nema kulture. Bez sjeanja ne bi bilo
civilizacije, drutva, budunosti.
(Elie Wiesel)

UVOD
U uvodu rada pokuat emo odgovoriti na nekoliko bitnih pitanja: ta je to memorijalizacija?207

Koja je svrha memorijalizacije? Kakvi oblici memorijalizacije postoje? U Bosni i Hercegovini ne
postoji centraliziran i jedinstveni sistem ouvanja trajnog sjeanja. Oblici sjeanja razlikuju se u
svim dijelovima nae drave. U ovom radu analizirat emo lokalitete gdje su poinjeni zloini nad
Bonjacima tokom agresije 1992-1995. te navesti kako su obiljeene te lokacije. Polje istraivanja je
Opina Jajce u Federaciji Bosne i Hercegovine i dvije optine, Jezero i ipovo, u Republici Srpskoj.
Na nivou drave Bosne i Hercegovine najzastupljeniji oblik memorijalizacije zloina su memori-
jalni centri, odnosno ehidska mezarja gdje su ukopane rtve zloina. U veini sluajeva radi se o
ekshumiranim rtvama identifikovanim klasinom ili DNK metodom. Iako su se razne meunarod-
ne agencije i organizacije protivile, bosanskohercegovaki model traenja nestalih osoba insistirao
je da se svakoj rtvi pojedinano vrati ime i prezime te da se dostojanstveno ukopa. Posmatrajui
sa dananje historijske distance vidljivo je da je pionir u obiljeavanju zloina nad Bonjacima bila
Islamska zajednica u saradnji s porodicama rtava.
Memorijalizacija je proces koji zadovoljava unutranju potrebu da se rtve koje su patile ili pogi-
nule tokom odreenog konflikta potuju. Drugim rijeima, memorijalizacija je institucionalni okvir
sjeanja, odnosno pamenja. Ona moe promovirati drutveni oporavak nakon zavretka konflikta
ili iskristalizirati osjeaj za rtvu, nepravdu, diskriminaciju ili elju za osvetom.208 Memorijalizacija
ima nekoliko funkcija:
da iznosi istinu ili dokumentuje odreeno krenje ljudskih prava,

da osigura prostor na kojem e preivjeli moi odati poast rtvama,
da ponudi simbolinu reparaciju u znak sjeanja na rtve,
da promovira pomirenje,
da podstie jai drutveni angaman i uspostavu obrazovnih programa,
da sauva od zaborava specifini period u historiji naroda ili drave.209
Sjeanje je prirodni ljudski mehanizam kojim se zadrava i usvaja odreena informacija ili do-
gaaj iz prolosti. Sjeanje, odnosno pamenje vano je za izgradnju ljudskog identiteta. Sjeanje
na rtve, civilne ili vojne, nastaje iz potrebe zajednice da se vaan negativni dogaaj iz prolosti
zapamti kako bi se u budunosti sprijeilo njegovo ponavljanje. Zaborav ili neadekvatno pamenje
207
Dijelovi ovog uvodnika preuzeti su iz: Hikmet Kari, Nasilje i sjeanje, Novi Muallim, proljee 2016., godina
XVII, br. 65.
208
Judy Barsalou and Victoria Baxter, The Urge to Remember: The Role of Memorials in Social Reconstruction and
Transitional Justice, United States Institute for Peace, Januar 2007, http://www.usip.org/sites/default/files/srs5.pdf,
str.1.
209
Ibidem, str. 4.

moe imati pogubne posljedice u budunosti. Ovo je naroito vano za narode ili zajednice koji su
kroz historiju pretrpjeli velika stradanja. Posmatrajui historiju nasilja nad Bonjacima kao i nad
ostalim muslimanskim zajednicama na Balkanu, vidljivo je da nije postojala kultura pamenja. Pam-
enje se kod Bonjaka svodilo na usmenu predaju. Nakon Drugog svjetskog rata kultura pamenja
obuhvatala je ubijene pripadnike NOB-a i rtve ustakog reima meu kojima se najee govorilo
o stradanju Srba i idova. Muslimani u to doba uglavnom nisu imali svijest o potrebi izgradnje ko-
lektivnog pamenja, a oni koji i jesu, bili su sprijeeni da to uine.210
Tek krajem osamdesetih godina prolog stoljea, sa procesom demokratizacije, poelo se prvo
pisati o zloinima nad Bonjacima u Drugom svjetskom ratu, a sa demokratskim izborima 1990. go-
dine poinje se sa prvim obiljeavanjem tog zloina. Istina, cilj ovih aktivnosti nije bilo prisjeanje
na bonjake rtve, ve su prvenstveno sluile za mobilizaciju masa u politike svrhe.
1. Oblici memorijalizacije
Memorijalizacija moe imati razliite oblike i manifestirati se na razliite naine. Nekoliko je

formi memorijalizacije, a najzastupljeniji su:
Izgraene lokacije:
Muzeji i komemorativne biblioteke,
Spomenici,
Spomen-ploa sa imenima rtava,
Virtualni muzeji na internetu.
Izvorne lokacije:
Mezarja,
Lokacije masakra i masovnih zloina,
Bive lokacije logora i mjesta zatoenja.
Aktivnosti:
Obiljeavanje godinjica vezanih za zloin,
Privremene izlobe,
210
Vidjeti odlinu studiju o nepostojanju spomenika muslimanskim civilnim rtvama Drugog svjetskog rata u Kulen
Vakufu: Max Bergholz, The Strange Silence: Explaining the Absence of Monuments for Muslim Civilians Killed in
Bosnia during the Second World War, East European Politics and Societies, 2010.
316 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Davanje naziva ulicama, trgovima i zgradama po datumima ili mjestima zloina,
Memorijalna etnja ili parada,
Javni protesti.211
Muzeji su najei oblici kolektivnog sjeanja. U BiH ne postoji jedinstveni muzej sjeanja na
stradanje Bonjaka tokom agresije 1992-1995. Postoji Memorijalni centar Srebrenica Potoari u
ijem sastavu se nalazi i muzej. U Sarajevu postoji Galerija 11/7/95 koja svojim multimedijalnim
programima vri edukaciju domaih i stranih posjetilaca o genocidu u Srebrenici dok u Muzeju zlo-
ina protiv ovjenosti i genocida postoje eksponati i fotografije zloina na podruju cijele Bosne i
Hercegovine. U drugim dijelovima nae drave postoje brojne spomen-sobe u lokalnim zajednicama
koji se odnose na zloine u tom gradu.
Javni spomenici ne mogu se porediti sa mezarjima/grobljima. Javni spomenici na neki svojstven
nain prave balans izmeu vjerskog i svjetovnog. Vjerski segment u obiljeavanju nacionalno ili
vjerski motiviranog nasilja ini vaan doprinos za porodice rtava. Spomenici imaju dvojaku ulogu:
spomenikom se javno priznaje zloin i rtva, i spomenik predstavlja mjesto gdje se preivjeli la-
novi porodice i lokalna zajednica mogu prisjeati rtava.212 U nekim sluajevima negativni element
izgradnje spomenika predstavlja injenica da se izgradnjom spomenika na neki nain zaboravljaju
rtve. Ovo se posebno odnosi na obavezu drave ili nekog drugog subjekta da izgradi spomenik.
Drugim rijeima, ukoliko postoji pritisak porodica rtava da im se osigura mjesto za prisjeanje na
rtve zloina, tada drava izgradnjom spomenika rjeava taj problem. Ovo je naroito vidljivo
kada je drava poinila zloin ili ga je finansirala. Ovakve primjere nalazimo u ileu, Rusiji, Nje-
makoj, itd. Slino je i u Republici Srpskoj. Jedini spomenik koji je Republika Srpska finansirala je
Memorijalni centar Srebrenica Potoari. Ovo nije bio rezultat dobre volje ve pritiska Visokog
predstavnika nakon presude Doma za ljudska prava u predmetu Selimovi i drugi iz 2003. godine.213
Spomen-ploe su najee koriten oblik memorijalizacije i one se upotrebljavaju za obiljeava-
nje autentinih lokacija zloina.
Virtualni muzeji postoje na inicijativu domaih aktivista i nevladinih organizacija poput Virtu-
alnog muzeja genocida nad Bonjacima (VMGB). Meutim, najaktivniji i najvaniji oblika virtu-
alnih muzeja jesu grupe na drutvenim mreama i web-stranice lokalnih zajednica koje uvaju sje-
anje na rtve poput portal Rogatica.com ili facebook grupa uvari Omarske koja uva sjeanje
na rtve i logorae u Prijedoru.
Mezarja, mjesta gdje su ukopane rtve zloina takoer postaju mjesta memorijalizacije jer mjesto
ukopa rtve je najbolji dokaz poinjenog zloina. Naalost, u Bosni i Hercegovini rtve iz jednog
grada nisu kolektivno ukopane u zajednikom groblju, ve su, u veini sluajeva, ukopane u ve
211
Judy Barsalou and Victoria Baxter, str. 4.
212
Memorialization and Democracy: Policy and Civic Action State, International Center for Transitional Justice, https://
www.ictj.org/sites/default/files/ICTJ-Global-Memorialization-Democracy-2007-English_0.pdf
213
Vidjeti: Hikmet Kari, Apelacijama do istine, Konrad Adenauer Fondacija, 2013.

postojeim grobljima u raznim gradovima. Tako su, naprimjer, rtve zloina nad Bonjacima iz Foe
ukopane po grobljima u Foi, Sarajevu, Goradu, Visokom, itd. Najee su rtve ukopavane tamo
gdje se porodica rtve nakon agresije nastanila.
Lokacije masakra i mjesta zatoenja najefektivniji su oblici memorijalizacije. Ove lokacije mogu
biti u naseljenom mjestu ili u gradu. Najbolji primjer je hotel Vilina Vlas u Viegradu gdje su pripad-
nici Vojske Republike Srpske masovno silovali Bonjakinje. Ovaj hotel danas je vraen u prijeratnu
funkciju i slui za odmor domaih i stranih turista. Drugi primjer je masakar u Ahatoviima kod
Sarajeva. Na mjestu zloina postavljen je spomenik i sauvani ostaci autobusa u kojem su ubijeni
Bonjaci.
Jedan interesantan oblik memorijalizacije jeste transformacija mjesta zloina u lokaciju od
drutvenog znaaja. Naprimjer, bivi zatvor u Junoj Africi, gdje su poinjena masovna krenja
ljudskih prava, pretvoren je u zgradu Ustavnog suda te zemlje.
Koncetracioni logori u Bosni i Hercegovini uglavnom nisu obiljeeni i u veini sluajeva koriste
se u svrhu koju su imali i prije nego su postali logori. Najpoznatiji primjer je logor Omarska u Prije-
doru koji je danas opet rudnik u vlasnitvu britansko-indijske firme Arcelor Mittal Steel.
Obiljeavanje godinjica vezanih za zloine takoer je vaan segment memorijalizacije zloina.
U mnogim mjestima u Bosni i Hercegovini prigodnim sadrajima obiljeava se godinjica zloina.
U Bratuncu je to 12. maj, u Jezeru 3. juni, itd.
Privremene izlobe su izlobe slika i fotografija zloina i rtava zloina koje se postavljaju u cilju
edukacije i nisu stalnog karaktera.
Davanje naziva ulicama po datumima, mjestima i dogaajima vezanim za zloine poput Trga
rtava genocida u Srebrenici u Visokom jedan su od bitnih aspekata memorijalizacije usmjerenih
ka kontinuiranom uvanju sjeanja na poinjeni zloin.
Javni protesti, okupljanja ili protestne etnje itekako su vaan segment u ouvanju sjeanja. U
ileu se svakog 24. marta odrava protestna etnja kako bi se obiljeila godinjica vojnog pua Au-
gustina Pinoea. U Bosni i Hercegovini su svaki 11. u mjesecu ene Srebrenice u Tuzli obiljeavale
protestnom etnjom kao znak sjeanja na 11. juli 1995.214
214
Vidjeti: International Center for Transitional Justice: http://www.ictj.org/our-work/transitional-justice-issues/truth-
and-memory.

2. Memorijalizacija zloina nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova stanje i perspektive
Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) ubijeno je vie od 105.000 osoba od

kojih su veina bili Bonjaci. Nakon rata podruja masovnih zloina nad nevino ubijenim postala su
mjesta opomene i evociranja uspomene na rtve agresije. Na tim mjestima Bonjaci se svake godine
okupljaju i odravaju asove historije prisjeajui se ratnih strahota i nevino ubijenih. Najvei me-
morijalni centar u Bosni i Hercegovini je u Potoarima, Opina Srebrenica u kojoj su snage Vojske
RS u julu 1995. izvrile stravini zloin genocida nad Bonjacima. Na podruju opina Jajce, Jezero
i ipovo masovne zloine nad civilnim stanovnitvom pripadnici Vojske RS izvrili su tokom 1992.
godine u mjestima: Cvitovii, Kokii, Jezero, Ljoljii, erkazovii i Volari, te pojedinane zloine u
drugim mjestima. Nakon agresije i povratka na svoja ognjita Bonjaci su, s ciljem ouvanja sjea-
nja na zloine nad civilima, u veini ovih mjesta sagradili spomen-obiljeja. Pored toga, kako prema
uenju islama nema razlike izmeu ubijenih civila i ubijenih vojnika, i jedni i drugi su ehidi, u svim
veim naseljima u kojima ive Bonjaci takoer su izgraena spomen-obiljeja koja u pravilu sadre
imena svih ubijenih civila i vojnika iz tog mjesta. Uporedo s izgradnjom spomen-obiljeja poelo se
s odravanjem memorijalnih programa ehidskih mevluda, u svim veim dematima na podruju
Medlisa IZ Jajce kojem pripadaju sve tri pomenute opine. Poto su se protokom vremena aktiv-
nosti na memorijalizaciji zloina nad Bonjacima u ovim opinama svele na lokalni nivo, Medlis
IZ Jajce je 2014. godine donio odluku o organizaciji centralne memorijalne manifestacije Spomen
njima, po(r)uka nama Dani ehidskog mevluda i obiljeavanja zloina na podruju MIZ Jajce.
U proteklih dvadesetak godina memorijalizacija zloina nad Bonjacima na podruju opina Jajce,
Jezero i ipovo dobila je, dakle, svoju karakteristinu fizionomiju i specifina obiljeja koja emo
za potrebe ovog rada podijeliti u dva dijela:
a) Organizacija centralne manifestacije Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog mevluda
i obiljeavanja zloina na podruju MIZ Jajce i izgradnja centralnog spomen-obiljeja.
b) Organizacija mjesnih ehidskih mevluda i izgradnja lokalnih spomen-obiljeja.
Osnovna svrha memorijalnih sadraja jeste podsjeanje na zloine nad nevinim civilima i he-
rojstvo ehida u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Njihov cilj moda je najbolje izraen u
nazivu manifestacije Spomen njima, po(r)uka nama. Vano je napomenuti da u ouvanju sjeanja
na zloine nad Bonjacima u Jajcu, Jezeru i ipovu organima Islamske zajednice pomau udruenja
proistekla iz Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. Upravo su Organizacija porodica ehi-
da i poginulih boraca Opine Jajce i Udruenje graana 3. juni glavni partneri Medlisu Islam-
ske zajednice Jajce u organizaciji manifestacije Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog
mevluda i obiljeavanja zloina na podruju MIZ Jajce i svih ehidskih mevluda.

3. Manifestacija Spomen njima, po(r)uka nama - Dani ehidskog mevluda i obiljeavanja
zloina na podruju Medlisa Islamske zajednice Jajce
Kao to smo ranije napomenuli, na podruju opina Jajce, Jezero i ipovo pripadnici Vojske
Republike Srpske izvrili su masovne zloine nad bonjakim civilima u Cvitoviima, Kokiima,
Jezeru, Ljoljiima, erkazoviima i Volarima. S obzirom na to da bi se pojedinanim obiljeava-
njem zloina u svakom od navedenih mjesta gubila cjelovita slika o razmjerama zloina, Medlis
Islamske zajednice Jajce je 2014. godine donio odluku da u saradnji s udruenjima proisteklim iz
Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. svake godine poetkom juna organizira manifestaciju
Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog mevluda i obiljeavanja zloina na podruju MIZ
Jajce.
Manifestacija Spomen njima, po(r)uka nama obiluje razliitim programskim sadrajima kon-
cipiranim na nain da sve drutvene slojeve na podruju MIZ Jajce podsjete na zloine nad bo-
njakim civilima. Tako su, naprimjer, 1. juna 2014. godine, u okviru prve manifestacije Spomen
njima, po(r)uka nama, graani imali priliku prisustvovati ehidskom mevludu u damiji u Jezeru
koji je uprilien s ciljem obiljeavanjem stradanja Bonjaka u Jezeru, Ljoljiima i erkazoviima.
Sljedeeg dana 2. juna u foajeu Doma kulture u Jajcu odran je nauni skup Simpozij o zloinu na
kojem su uestvovali eminentni uenjaci i istraivai iz Islamske zajednice i Instituta za istraivanje
zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava u Sarajevu. Dan kasnije 3. juna, takoer u Domu
kulture u Jajcu, upriliena je promocija dokumentarnog filma Na Drini krvavi Viegrad, autora
Avde Huseinovia. Manifestacija je nastavljena 4. juna finalnim takmienjima Mektebske olimpi-
jade u sportskoj dvorani u Jajcu. Okupljenim polaznicima mektebske nastave odran je as historije
o zloinu nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova, a najuspjenijim ekipama uruene prigodne nagra-
de. Narednog dana 5. juna u dematu Penik hor imama iz Jajca prouio je mevlud, a okupljenim
dematlijama prigodnim predavanjem obratio se glavni imam MIZ Kiseljak, Emir-ef. Pajt. U petak,
6. juna obiljeeno je stradanje Bonjaka u Kokiima. Zvanina delegacija Medlisa IZ Jajce, Opine
Jajce zajedno s predstavnicima Organizacije porodica ehida i poginulih boraca Opine Jajce po-
sjetila je mjesto stradanja i ubistva nevinih civila te mezarje u Kokiima u kojem su ukopane rtve
zloina. Program je nastavljen klanjanjem duma-namaza, a centralnu hutbu za podruje Medlisa
IZ Jajce taj dan je odrao Ermin-ef. Vuki, glavni imam MIZ Klju. Sutradan, 7. juna, u prepunoj
damiji Esme sultanije uprilien je centralni ehidski mevlud. Mevlud su prouili jajaki imami,
a prigodno predavanje u svojstvu izaslanika Reisul-uleme odrao je muftija banjaluki dr. Osman-
ef. Kozli. Manifestacija Spomen njima, po(r)uka nama te 2014. godine zavrena je 08. juna
obiljeavanjem stradanja Bonjaka u Cvitoviima. Tim povodom prouen je mevlud u mesdidu u
Cvitoviima i prouena dova za due nevino ubijenih mjetana ovog mjesta. Tokom itave mani-
festacije glavni imam MIZ Jajce Zehrudin-ef. Hadi naglaavao je njenu osnovnu poruku koja se
moe sumirati u sljedeem:

Mi Bonjaci muslimani imamo dane u kojima se sjeamo:
- Povijesti i historije BiH,
- Drave i nacije,
- Vjere i tradicije i
- Dana bolnog prisjeanja.
Imamo dane bolnog prisjeanja jer je zemlja Bosna:
- Zemlja ehida i gazija,
- Zemlja evlija i vakifa i
- Zemlja jetima i hajir-nena.
Da nam nije ehida i gazija, ne bismo imali Bosnu i Hercegovinu; da nam nije evlija i vakifa,
ne bismo imali gdje da se sastanemo; da nam nije jetima i hajir-nena, ne bi nam dova bila kabul.
Da bismo, ako Bog da, u budunosti imali svoju zemlju, Bosnu i Hercegovinu, mjesta na kojima se
susreemo damije, i da bi nam dova bila kabul, stariji ne smiju zaboraviti, a mlai trebaju nauiti
da su ovu zemlju, Bosnu i Hercegovinu, ehidi, evlije i vakifi vasijetili nama u emanet.215 Sa slinim
sadrajima i jo veim uspjehom Medlis Islamske zajednice Jajce je i naredne 2015. i 2016. godine
organizirao memorijalnu manifestaciju Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog mevluda i
obiljeavanja zloina na podruju MIZ Jajce. Imajui u vidu njenu osnovnu svrhu i efekte koje je
do sada postigla, moe se konstatirati kako je MIZ Jajce organizacijom ove manifestacije napravio
korak vie ka sadrajnijoj memorijalizaciji zloina nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova. Izgrad-
njom centralnog ehidskog spomen-obiljeja za koje je 5. juna 2016. godine postavljen kamen
temeljac u samom centru Jajca u haremu damije Esme sultanije ova manifestacija e svakako jo
vie dobiti na kvaliteti, vanosti i masovnosti.
4.ehidski mevludi na podruju opina Jajce, Jezero i ipovo
Na inicijativu Organizacije porodica ehida i poginulih boraca Opine Jajce i uz veliku po-
mo i podrku dematskih odbora u gotovo svim veim naseljima gdje ive Bonjaci na podruju
ove tri opine izgraena su ehidska spomen-obiljeja sa imenima civilnih i vojnih rtava rata.
S obzirom na to da je veina ehidskih spomen-obiljeja sagraena u haremima damija logian
slijed aktivnosti na memorijalizaciji zloina na lokalnom nivou bilo je organiziranje programa u
damijama ija bi dva osnovna sadraja bila: dova (molitvu) za ehide i predavanje (as historije o
zloinu nad Bonjacima). Tako je i bilo, a ovi programi su vremenom nazvani ehidski mevludi.
Na podruju Medlisa Islamske zajednice Jajce 2013. godine organizirano je trinaest ehidskih
mevluda. Njihov datum odravanja i raspored odreuje se godinjom vaktijom Medlisa IZ Jajce.
Te 2013. godine ehidski mevludi odrani su sljedeima naseljima:
215
Amel Aganovi, Manifestacija Spomen njima, po(r)uka nama, IIN Preporod, br. 12/1022, 15. juni 2014, str. 36.

1) ehidski mevlud u Kruici, subota, 27. april 2013. godine,
2) ehidsko-vakifski mevlud u Buiima, subota, 25. maj 2013. godine,
3) Godinjica zloina nad Bonjacima Jezera i ehidski mevlud u Jezeru, nedjelja, 2. juni 2013.
godine,216
4) ehidski mevlud u Vlasinju, subota, 8. juni 2013. godine,
5) ehidski mevlud u Hadadan-damiji u Jajcu, subota, 15. juni 2013. godine,
6) ehidski mevlud u Kupreanima, nedjelja, 16. juni 2013. godine,
7) Godinjica zloina nad Bonjacima Kokia, utorak, 25. juni 2013. godine,
8) ehidski mevlud u Bepelju, subota, 6. juli 2013. godine,
9) ehidski mevlud u Lupnici, nedjelja, 7. juli 2013. godine,
10) ehidski mevlud u Divianima, nedjelja, 11. august 2013. godine,
11) ehidski mevlud u ehidiji damiji u ibenici, subota, 17. august 2013. godine,
12) ehidski mevlud u Peniku, nedjelja, 18. august 2013. godine,
13) ehidski mevlud u Lendiima, subota, 07. septembar 2013. godine,
14) ehidski mevlud u Vincu, subota, 14. septembar 2013. godine.217
U pojedinim mjestima uz vjerski dio programa organiziraju se i sportska takmienja u malom

nogometu. Organizacijom ovih memorijalnih turnira pravi se pozitivan iskorak jer se memorijali-
zacija na taj nain prenosi i na populaciju koja, eventualno, nee pratiti vjerski program u damiji.
Naravno, ehidski mevludi imaju izrazitu socijalnu funkciju koja se ogleda u posjeivanju rodbi-
ne i prijatelja i uvrivanju meuljudskih veza i odnosa. U tom smislu posebno su bitna druenja
s porodicama ehida i poginulih boraca nakon vjerskog dijela programa. Svi ehidski mevludi na
podruju Medlisa IZ Jajce izuzetno su posjeeni, a odlazak na njih lako je isplanirati jer su datu-
mi manifestacija unaprijed poznati. U nastavku emo opisati kako izgleda jedan tipian ehidski
mevlud na podruju Medlisa IZ Jajce.
216
O zloinima nad Bonjacima Jajca vidi: Grupa autora, Vjena pouka monografija ehida i poginulih boraca Jajca
(1992-1995), BZK Preporod Sekcija mladih Horizont, Jajce, 2010. godine.
217
Vaktija za podruje Medlisa IZ Jajce za 2013. godinu (za internu upotrebu).

5. ehidski mevlud u Divianima etnografski zapis
ehidsko spomen-obiljeje u Divianima218 izgraeno je u haremu damije 2010. godine. Iste go-
dine otpoelo se sa organizacijom ehidskog mevluda koji je ve postao tradicionalan. Ove 2016.
godine mevlud je bio u subotu 6. augusta poslije podne-namaza. Nekoliko dana ranije mjetani Divi-
ana otpoinju s pripremama za mevlud. Imam demata Emin-ef. Duranovi zajedno s dematskim
odborom i lanovima Organizacije porodica ehida i poginulih boraca Opine Jajce iz Diviana
pripremaju sve to je potrebno za vjerski dio programa i druenje s porodicama ehida. U tu svrhu
temeljito se oisti damija, harem damije, mezarja i drutvena prostorija u prizemlju imamske kue
u kojoj se organizira ruak i druenje s porodicama ehida nakon mevluda. Pripremaju se pokloni
(obino je to sok i neki slatki) za sve koji e prisustvovati mevludu i jela koja e se servirati na
ruku. Svaka bonjaka porodica u Divianima takoer se priprema za mevlud. Dan prije mevluda
kua i avlija se posebno za tu priliku oiste, a domaice pripremaju ukusna jela za rodbinu i prijatelje
koji e im povodom mevluda doi u goste.
Pola sata prije podne-namaza ljudi i ene poinju se okupljati u damiji. Tada imami zapoinju
s uenjem sure Ja-Sin. Inae, uenje sure Ja-Sin sastavni je dio svakog ehidskog mevluda, a ui
se zbog toga to je Boiji Poslanik, a.s., jedne prilike rekao: Uite suru Ja-Sin svojim umrlim.219
Kako je u damiji bilo est imama, svako od njih je prouio po jednu stranicu sure Ja-Sin nakon ega
je mjesni imam odredio osobe koje su prouile tri puta suru Kulhuvallahu ehad, te po jedanput sure
Kul euzu bi rabbil- felek, Kul euzu bi rabbin-nas, Elhamdulillahi rabbil alemim i Elif lam mim
(prvih pet ajeta sure El-Bekare). Zatim mjesni imam ili osoba koju on odredi ui dovu za ehide. Tim
inom zavrio se prvi dio vjerskog programa. Nakon klanjanja podne-namaza imami i druge osobe
predviene za uenje dijelova iz Kurana, ilahija i mevluda sjednu u krug ispred mihraba, dok se pri-
sutni demat raskomoti na mjestu klanjanja i priprema za sluanje mevluda. Na podruju Medlisa
IZ Jajce sainjen je jedinstven program ehidskog mevluda kojeg se svaki imam u svom dematu
duan pridravati. Prema protokolu, neko od imama je prouio aere Kulidullahe iza ega je cijeli
demat prouio tekbir Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallhu vallahu ekber, Allahu ekber ve
lillahil-ham. Emin-ef. je tada ustao i uputio rijei dobrodolice prisutnima podsjetivi ih na znaaj
organiziranja ehidskih mevluda i memorijalizacije zloina nad Bonjacima. Zatim se okupljenim
dematlijama obratio glavni imam MIZ Jajce, Zehrudin-ef. Hadi koji je u poetku svog govora
pohvalio demat Diviane i njihovu posveenost aktivnostima Medlisa IZ Jajce, a zatim je izmeu
ostalog rekao: Kad su u pitanju Bonjaci i Bonjakinje, njih ima tri kategorije:
a) ehidi i gazije,
b) porodice ehida i porodice gazija i
c) vakifi i hizmeari.
218
Osnovne demo-geografske podatke o Divianima navest emo prilikom obrade ehidskih spomen-obiljeja na po-
druju opina Jajce, Jezero i ipovo tako da ih ovdje neemo ponavljati.
219
Ebu-Davud, Sunen Ebu-Davuda, prijevod i komentar Mahmut Karali, tom 4, hadis br. 3122, Novi Pazar, 2012, str.
417.

to se tie ehida, Kuran govori o tome da mi ne trebamo o njima brinuti gdje su i ta je s nji-
ma? Njima ovi ehidski mevludi nisu potrebni. A nisu potrebni ni porodicama ehida zato to oni
najdublje osjaaju bol za svojima, ako Bog da, ehidima.
Gazije su ljudi koji su pobjednici. Oni nakon pobjeda imaju svoj legitimitet i identitet i ne daju
ga ni za ta na ovom svijetu. Da nije bilo ehida i gazija, ne bismo imali vjeru, naciju ni dravu. Da
nije porodica ehida i porodica gazija, ne bi nam se Allah smilovao zbog naeg stanja.
Vakifi daju svoj imetak, a hizmeari kontinuirano rade da svima bude bolje. Da nije vakifa i
hizmeara, mi ne bismo imali gdje upranjavati svoju vjeru. Zato, molimo Allaha da primi ehadet
ehida i da oni iskoriste efaat kako bismo i mi bili u milosti Boijoj. Da legitimitet, identitet i do-
stojanstvo gazija Allah ukabuli i upie im u dobra djela. Da se smiluje porodicama ehida i porodi-
cama gazija i da im podari sabura u ovom stanju u kojem ive. Da nama podari razumijevanja i da
shvatimo stanje jetima. I da nam poivi i podari jo vie vakifa i hizmeara.220
Poslije predavanja imami su prouili mevludski dio programa koji se sastojao od uenja dije-
lova Gaevievog Mevluda, ilahija i odlomaka iz Kurana. Uspomene na teke godine agresije i
ratna stradanja prisutni su vratili u sjeanje, a porodice ehide suzama orosile oi kada je Sedin-ef.
Duranovi zauio ilahiju Allah Allah Bosna gori iji sadraj u nastavku donosimo:
Allah, Allah - Bosna gori!
Od lutanja umorna je,

od Allaha pomo moli
da jo jednom brata vidi
dal je ehid ili ivi.
Nala ga je ranjenoga,
na zelenoj rosnoj travi
jedna rana oko srca
oteani uzdisaji.
Dok je bio jo pri sebi,

progovara ehid seki
moj je ivot kratko trajo
za Bosnu ga seko dao.
Predavanja glavnog imama MIZ Jajce Zehrudin-ef. Hadia na ehidskom mevludu u Divianima 06.08.2016.
220
Zabiljeio Elvir Duranovi.

Ne lij suzu, seko mila,
ne zatvaraj bratu oi
hou duu vidjet svoju
dal odlazi putem pravim.
Idi majci, babe nemam,

alost njenu ti ublai
poljubi je ti u ruku
i za mene halal trai.
Halali joj mjesto mene,

neka uva samo tebe
neka pusti jednu suzu
da joj srce ne uvehne.
Nek ne ljubi sinu mezar
da joj srce ne uvehne.
Allah, Allah Bosna gori,

Allah, Allah ehid moli,
Allah, Allah Bosna gori,
ehid tvoju pomo moli.
Posilje mevludskog dijela programa ejh Ramiz-ef. Beirovi predvodio je krai kelimei-tevhid
nakon ega je prouen odlomak iz Kurana i dova za ehide iz Diviana, Jajca i cijele Bosne i Herce-
govine. Po zavretku mevluda dematlije su zajedno sa gostima otili svojim kuama, dok su lanovi
porodica ehida, imami i zvanice nastavili druenje u drutvenoj prostoriji u prizemlju imamske
kue. Svi ehidski mevludi na podruju Medlisa IZ Jajce sadrajno i programski su slini, tek su
predavai i raspored ilahija i kasida u pojedinim dematima razliiti.
6. ehidska spomen-obiljeja na podruju Jajca, Jezera i ipova
U cilju neprestanog podsjeanja na stravine zloine nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova u
gotovo svim veim naseljima gdje ive Bonjaci u ovim opinama nakon rata su izgraena ehidska
spomen-obiljeja. U nastavku rada prezentirat emo stanje ehidskih spomen-obiljeja i lokalne
aktivnosti na memorijalizaciji zloina nad Bonjacima na podruju ove tri opine i dati preporuke
za njeno unapreenje. Na podruju Opine Jajce predstavit emo nivo memorijalizacije u sljedeim
naseljima: Bepelj-Cvitovii, Biokovina-Kokii, Biokovina-Dogani, Diviani, Jajce, Jajce-Buii,
Kruica, Kruica-Buii, Kupreani, Lendii, Lupnica, Prudi, Penik, ibenica, Vinac i Vlasinje.

Barevo
Barevo je naseljeno mjesto udaljeno 17 km sjeverno od Jajca. Prema popisu iz 1991. godine u Ba-
revu je bilo 1.616 stanovnika od ega 517 Bonjaka, 927 Hrvata, 157 Srba i 15 Ostalih.221 Nesrpsko
stanovnitvo Bareva i svih ostalih mjesnih zajednica s podruja Opine Jajce nalazilo se u izbjegli-
tvu od oktobra 1992. do sredine 1996. godine.222 Mjesna damija223 i brojne bonjake i hrvatske
kue u Barevu sruene su nakon agresorskog zauzimanja Jajca poetkom novembra 1992. godine.
Sruena damija u Barevu. (Izvor: kolekcija fotografija Ramiz-ef. Beirovia iz Jajca)
Poslije rata u Barevo se vratilo 108 bonjakih porodica koji su sagradili i 26. oktobra 2007. godi-
ne upriliili sveano proklanjavanje nove damije.224 U Barevu ne postoje nikakvi oblici memorija-
lizacije herojske borbe tokom Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. Ne postoji spomen-obi-
ljeje ehidima i poginulim borcima Bareva, niti se tokom godine organiziraju vjerski, kulturni ili
sportski sadraji s tim ciljem. S obzirom na to da se 2016. godine obiljeava 20 godina od povratka
221
Nacionalni sastav stanovnitva rezultati za Republiku po optinama i naseljenim mjestima 1991., Sarajevo, decembar
1993, str. 54.
222
Vidjeti: Midhat Karadi, Jajce u predratnim i ratnoj 1992. godini, Jajce, 2010.
223
Tokom 2000. godine komisija u sastavu: Ramiz-ef. Beirovi, Devad Ribi i Mirsad Vukovi izvrila je procjenu
ratnih oteenja na objektima Islamske zajednice na podruju Medlisa Islamske zajednice Jajce. Priblina vrijednost
ratne tete na ovim objektima tada je bila 5,046.000 KM. Vidi: Spisak oteenih objekata IZ-e na podruju Medlisa
IZ-e Jajce, Arhiv Medlisa Islamske zajednice Jajce.
224
Grupa autora, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Monografija, Udruenje Ilmije IZ u BiH, Sarajevo, 2012,
str 355.

Barevljana iz izbjeglitva, poeljno bi bilo da se na nekom vidljivom mjestu u naselju postavi spo-
men-obiljeje ehidima i poginulim borcima Bareva, pogotovo ako se zna da je Barevo bilo na prvoj
liniji odbrane Jajca i da su se vojnici Armije RBIH iz Bareva i okolnih sela herojski borili, ne dopu-
stivi agresoru da na ovom podruju ostvari ikakve vojne uspjehe. Uspomenu na njihovo herojstvo
svakako bi trebalo sauvati.
Bepelj
Na desnoj strani rijeke Vrbas, 23 km sjeverno od Jajca na padinama planine Rane nalaze se na-
selja: Gornji Bepelj, Seoci, Donji Bepelj i Podovi koja pripadaju Mjesnoj zajednici Bepelj. Prema
popisu stanovnitva iz 1991. godine u Bepelju je ivjelo 2.040 stanovnika od ega 610 Bonjaka,
1.415 Hrvata i 15 Ostalih.225 Nakon okupacije Jajca u jesen 1992. godine, po prvi put u svojoj histo-
riji, veina bonjakog i hrvatskog stanovnitva Bepelja protjerana je sa svojih vjekovnih ognjita.
Davno sagraenu staru damiju u Donjem Bepelju sruili su krajem 1992. godine pripadnici Vojske
RS-a.
Vojnici Vojske RS-a sruili su krajem 1992. godine staru damiju u Bepelju.
(Izvor: kolekcija fotografija Dematskog odbora Bepelj)
225
Nacionalni sastav stanovnitva..., str. 54.

Nakon rata u Bepelj se vratilo 120 bonjakih porodica. Damija je obnovljena 2002. godine.226
U sklopu damijskog harema, desno od munare izgraeno je spomen-obiljeje ehidima Bepelja.
Spomen-obiljeje je estougaona graevina prekrivena indrom sagraena u vidu turbeta otvorenog
tipa.
Obnovljena damija u Donjem Bepelju sa ehidskim spomen-obiljejem.
226
Grupa autora, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini..., str 355.

esma i spomen-ploa sa imenima 21 poginulog ehida, pripadnika Armije RBIH, nalazi se na
jugoistonoj strani obiljeja. Navedeni ehidi poginuli su na razliitim ratitima irom Bosne i Her-
cegovine.
Spomen-ploa s imenima 21 ehida iz Bepelja.
Svake godine, posljednje subote u julu, Dematski odbor Bepelj, zajedno s Organizacijom
porodica ehida i poginulih boraca Opine Jajce uprilii ve tradicionalni ehidski mevlud na
kojem se evociraju uspomene na hrabrost pripadnika Armije RBIH, njihove zasluge za ouvanje
Bosne i Hercegovine i herojstvo ehida. Nakon mevluda organizira se ruak i druenje s porodicama
ehida. S obzirom na to da se u Bepelju nalazi spomen-obiljeje ehidima i organizuje ehidski
mevlud, moe se konstatirati da su u ovom mjestu ispunjeni barem osnovni uvjeti za uspjenu me-
morijalizaciju tekovina Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995.

Bepelj-Cvitovii
Prije agresije 1992-1995. naselje Cvitovii pripadalo je Mjesnoj zajednici Bepelj i dematu
Bepelj. Cvitovii su danas zasebna mjesna zajednica, ali i dalje pripadaju dematu Bepelj to zna-
i da brigu o memorijalizaciji zloina u Cvitoviima, uz Organizaciju porodica ehida i poginulih
boraca Opine Jajce, vodi Dematski odbor Bepelj. Ovo je potrebno znati s obzirom na to da se u
Cvitoviima krajem 1992. godine desio teki zloin nad civilnim stanovnitvom. Naime, nekoliko
starih i bolesnih Bonjaka iz naselja Cvitovii nisu izbjegli krajem oktobra 1992. godine, ve su
ostali u svojim kuama nadajui se da e biti poteeni. Pripadnici Vojske RS-a su u Cvitovie uli
3. novembra 1992. godine. Taj dan su u kui Elkaz Nediba ubili est ena, veinom starica: Elkaz
Ramizu (1926), Elkaz Safiju (1948), Elkaz Malku (1909), Kvrgi Seidu (1914), Kvrgi Fatu (1935)
i Fejzi Latifu (1931). Potom su zloinci zapalili kuu. Isti dan su ubili i Fejzi Ibru, a Elkaz abana
su bajonetom prikovali za kruku na kojoj je ostao dok se tijelo nije raspalo.227
Nakon rata, 3. augusta 1996. godine posmrtni ostaci est spaljenih ena iz Cvitovia ukopani su
u jedan zajedniki mezar, dok su tijela Fejzi Ibre i Elkaz abana ukopana pojedinano. Na mjestu
ukopa est nevinih, muki ubijenih i spaljenih Bonjakinja Cvitovia postavljena je jednostavna
spomen-ploa s prezimenima, imenima i godinama roenja ubijenih.
Spomen-ploa na mjestu ukopa est spaljenih ena Bonjakinja civilnih rtava rata u Cvitoviima.
227
Ramiz Beirovi, Zloin nad Bonjacima Cvitovia, IIN Preporod, br. 21/887, 1. novembar 2008, str. 43.

Iako na dnu ploe pie da su ove ene umrle 1992. Godine, bolje bi bilo da je napisano da su
muki ubijene i zapaljene 1992. godine. Uz pomenute civilne rtve, Cvitovii su tokom agresije
dali 9 ehida. Spomen-obiljeje ubijenim civilima i borcima Armije RBiH, ehidima Cvitovia, sa
njihovim imenima, datumima roenja i smrti, sagraeno je s desne strane mekteba u Cvitoviima.
Spomen-obiljeje je etverovodna graevina otvorenog tipa prekrivena indrom.
Mekteb i ehidsko spomen-obiljeje u Cvitoviima.

Srednji dio spomen-obiljeja zauzima esma sa spomen-ploom ehidima Cvitovia, muki ubi-
jenim civilima i poginulim pripadnicima Armije RBIH:
ehidska esma i spomen-ploa ehidima Cvitovia.

Jedan od programskih sadraja manifestacije Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog
mevluda i obiljeavanja zloina na podruju MIZ Jajce je i ehidski mevlud u Cvitoviima na
kojem se govori o svirepom ubistvu nevinih civila u ovom malom mjestu i herojstvu ehida pri-
padnika Armije RBIH. Nakon mevluda organizira se druenje s porodicama ehida.
Spomen-ploa s imenima civilnih rtava rata iz Cvitovia.
Memorijalizacija zloina nad Bonjacima Mjesne zajednice Bepelja dobro je organizirana. U

Cvitoviu se nalazi zajednika grobnica u kojoj je ukopano est ena, civilnih rtava nevino ubije-
nih i spaljenih. Poeljno bi bilo da se i pored jo uvijek neobnovljene kue Elkaz Nediba, u kojoj
su zapaljene ubijene ene, postavi spomen-ploa s osnovnim informacijama o poinjenom zloinu.

Biokovine-Kokii
Mjesna zajednica Kokii nalazi se 22 km jugoistono od Jajca. Prema popisu stanovnitva iz

1991. godine u naselju je ivjelo 255 stanovnika i svi su bili Bonjaci.228 Prije Odbrambeno-oslobo-
dilakog rata Kokii su bili u sastavu Mjesne zajednice Krezluk, dok su danas samostalna mjesna
zajednica. Kokii pripadaju dematu Biokovina u kojem su staru damiju pripadnici Vojske RS-a
sruili 1992. godine. Nakon rata u demat Biokovina vratilo se 70 bonjakih porodica. Damiju su
obnovili 2005. godine.229 U Kokie se do 2008. godine bilo vratilo 14 porodica.230
Poetkom rata 25. juna 1992. godine naoruani pripadnici Vojske RS-a napali su u ranim jutar-
njim satima selo Kokie. Neravnopravna borba kratko je trajala i vojnici Vojske RS-a su ubrzo uli u
selo. Tada su ubili 13 mukaraca i dvije ene, a 10 mukaraca su zarobili i odveli u logor Manjaa.
Poslije rata 1996. godine tijela 8 ubijenih Kokiina pronaena su u zajednikoj grobnici.
Mjesto masovne grobnice u Kokiima u kojoj je pronaeno 8 tijela ubijenih

Kokiana 25. juna 1992. godine.
228
229
Grupa autora, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini..., str. 356.
230
Ramiz Beirovi, Zaboravljeni zloin nad Bonjacima Kokia, IIN Preporod, br. 14/880, 15. juli 2008, str. 35.

Nakon identifikacije ubijeni su ukopani u mezarju u Kokiima. Jo 5 tijela pronaeno je kasnije.
Oni su nakon identifikacije ukopani u istom mezarju. Tijela ubijenih Kovaevi amila i Dogan Zife
jo uvijek nisu pronaena.231
Mezarje u Kokiima u kojem je ukopano 13 tijela muki ubijenih Bonjaka 25. juna 1992. godine.
Medlis IZ Jajce, u saradnji s Organizacijom porodica ehida i poginulih boraca opine Jajce 25.
juna svake godine, u okviru manifestacije Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog mevlu-
da i obiljeavanja zloina na podruju MIZ Jajce organizuje ehidski mevlud ili neki drugi me-
morijalni program.232 Tom prilikom proui se Jasini-erif, mevlud i dova za ehide Kokia. Sastavni
dio memorijala je predavanje u kojem se okupljeni podsjeaju da, iako postoje ivi svjedoci zloina
u Kokiima, jo uvijek niko nije osuen za ovaj gnusni in.
231
Ibidem; Vidjeti jo: https://familylinks.icrc.org/bosnia/en/Pages/person-details.aspx?flid=38c7d5bf-1994-45c3-
bb94-bff604efa051; ICRC, BAZ-108516 (Dogan Zifa) i ICRC, BAZ-103564 (Kovaevi amil).
232

Za razliku od ostalih mjesta na podruju opine Jajce u kojima nisu poinjeni masovni zloini
nad civilima, u Kokiima se godinjica obiljeavanja odrava na dan samog zloina 25. juna. U
naselju postoje izvorne lokacije: masovna grobnica i mezarje ehida to u znaajnoj mjeri utjee na
memorijalizaciju zloina. Ipak, mjesto masovne grobnice, kao to se to na gornjoj slici moe vidjeti,
nije ograeno, niti je i na koji nain oznaeno. Predlaemo da se mjesto grobnice ogradi i na to mje-
sto postavi spomen-ploa s osnovnim informacijama o zloinu. Uz ehidsko mezarje u Kokiima
takoer bi bilo poeljno postaviti spomen-plou s imenima nevino ubijenih Kokiana 25. juna 1992.
godine.
Biokovine-Dogani
Naselje Dogani nalazi se 17 km jugoistono od Jajca i pripada dematu Biokovina. Prema popisu
stanovnitva iz 1991. godine u Doganima je ivjelo 187 stanovnika od ega 185 Bonjaka i 2 iz reda
Ostalih.233 Mjetani Dogana protjerani su sa svojih ognjita i period agresije na Bosnu i Hercegovinu
proveli su u izbjeglitvu.
U Doganima je pored mjesnog izvora sagraeno spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima
ovog mjesta. Spomen obiljeje je graevina otvorenog tipa s etverovodnim krovom prekrivenim
indrom koji dre etiri stuba. U sreditu spomen-obiljeja je veliki kameni monolit u koji je ugra-
ena esma. Iznad esme je postavljena spomen-ploa sa imenima ehida i poginulih boraca iz
Dogana.
233

Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima iz Dogana.
Spomen-ploa ehidima Dogana od crnog je mramora. Na vrhu ploe, arapskim pismom ispisana
je Bismilla:
Potom slijedi natpis:

EHIDIMA DOGANA
1992 -1995

Zatim su, bez nekog vidljivog reda, navedena imena pet ehida: etiri poginula borca i jedan ci-
vilna rtva rata, ispod kojih se nalazi est ljiljana.
Meli Vahidin 1974-1993

vraka Senad 1964-1994
Muli Amir 1969-1994
Dogan Alija 1974-1992
vraka Amel 1986-1995
U lijevom uglu ispod ljiljana nalazi se prijevod 154. ajeta sure El-Bekare ispod kojeg je obavijest
o tome ko je sagradio spomen-obiljeje i poziv da se pred due ehida Dogana proui dova:
SABORCI I MJETANI DOGANA

EL-FATIHA

Mjetani Dogana se svake godine okupljaju pored ehidskog obiljeja i prigodnim vjerskim pro-
gramom se prisjeaju agresije na Bosnu i Hercegovinu i iskuenja kroz koja su u to doba prolazili.
Iako su Dogani malo naselje, u njemu su zastupljena dva vida memorijalizacije, pa se moe kon-
statirati da je uvanje sjeanja na tekovine Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. godine u
Doganima na zadovoljavajuem nivou.
Diviani
Naselje Diviani nalazi se u plodnoj Dnoluci 7 km sjeveroistono od Jajca. Prema popisu iz

1991. godine u naselju je ivjelo 1.257 stanovnika, od toga 917 Bonjaka, 4 Srbina, 252 Hrvata, 16
Jugoslovena i 68 Ostalih.234 Mjetani Diviana su vrijeme od kraja 1992. do 1996. godine proveli u
izbjeglitvu. Krajem 1992. godine vojnici Vojske RS-a su sruili staru damiju u naselju i zapalili
nekoliko porodinih kua.
Damija i imamska kua u Divianima. Sruili su ih pripadnici Vojske RS-a nakon pada
Jajca krajem oktobra 1992. godine.
234

Poslije rata u Diviane se vratilo 210 porodica. Ubrzo nakon povratka Divianci su 1998. godine
obnovili sruenu damiju. Nekoliko godina kasnije 2006. lanovi Organizacije porodica ehida i
poginulih boraca Opine Jajce su, uz saglasnost dematskog odbora i nesebinu pomo mjetana, u
damijskom haremu sagradili spomen-obiljeje ehidima Diviana i Bistrice, naselja koje je od dav-
nina pripadalo dematu Diviani. Spomen-obiljeje ehidima u Divianima je kamena potkupolna
graevina otvorenog tipa. Kupolu dri pet kamenih stubova.
Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima u Divianima.

Spomen-ploa sa imenima i prezimenima ehida postavljena je iznad esme. Na vrhu ploe is-
pisana je Bismilla na arapskom, a ispod nje prijevod 154. ajeta sure El-Bekare. Zatim slijede, hro-
noloki poredana po datumu smrti, imena i prezimena 33 ehida. S obzirom na to da su tokom
sedmomjesene odbrane Jajca u haremu u Divianima neposredno uz damiju ukopani pripadnici
Krajike brigade Armije RBiH i ehidi iz drugih okolnih sela, lanovi Organizacije porodica ehida
i poginulih boraca Opine Jajce iz Diviana su odluili, to je za svaku pohvalu, da se na spo-
men-ploi u Divianima nau i njihova imena.
Spomen-ploa s imenima ehida, poginulih boraca i civila u Divianima.
Dematski odbor iz Diviana u saradnji s Organizacijom ehida i poginulih boraca Opine Jajce
svake godine u mjesecu augustu organizira ehidski mevlud i druenje s lanovima porodica e-
hida.
Osim spomen-obiljeja ehidima i poginulim borcima iz rata 1992-1995, u Divianima se nalazi
Partizansko groblje i spomen-obiljeje poginulim borcima uesnicima Narodno oslobodilakog rata
(NOR). Partizansko groblje u Divianima obuhvata povrinu od 500 m2 i ima 52 groba. Grobnice
su obiljeene natpisom jedinice kojoj je poginuli borac pripadao i godinom smrti, jer identitet boraca
nije mogao biti utvren. Groblje je ograeno kamenom ogradom i oznaeno zajednikim spomeni-
kom.235
235
Perko Vojinovi, Spomen ploe iz NOB-e i partizanska groblja u Jajcu i okolini, Zbornik krajikih muzeja, str. 226.

Spomen-obiljeje poginulim pripadnicima NOB-a 1941-1945. u Divianima.
Partizansko groblje i spomen-obiljeje borcima iz Drugog svjetskog rata u Divianima zaraslo

u ipraje i trnje palo je u zaborav. S obzirom na to da su se pripadnici NOB-a i Armije Republike
Bosne i Hercegovine borili protiv slinih neprijatelja koji su eljeli da razore i podijele dravu, po-
eljno bi bilo da se povede rauna i ovom groblju i spomen-obiljeju, te da se tokom proslave koja se
u Divianima prije Odbrambeno-oslobodilakog rata odravala 27. jula, a danas se odrava zadnje
nedjelje u julu, okupljeni podsjeaju na hrabrost i doprinos boraca NOB-a i pripadnika Armije RBIH
uvajui na taj nain tekovine oba rata.

Diviani sadre sve potrebne elemente za efektivnu memorijalizaciju zloina. U mezarju pored
damije ukopani su vojnici Armije RBIH i civilne rtve rata. Pet lanova porodice Topalovi, koje
su pripadnici HVO-a ubili 16. aprila 1993. godine u Vitezu, takoer su ukopani u blizini damije.
Pored izvornih lokacija koje neumitno podsjeaju na zloine u Divianima se nalazi i spomen-obi-
ljeje ehidima, a svake godine se u cilju memorijalizacije organizira prigodan vjerski program. S
obzirom na to da su s lijeve strane uz damiju ukopani borci Armije RBIH koji su herojski branili
Jajce tokom sedmomjesene opsade 1992. godine, poeljno bi bilo da se postavi ploa na vidljivo
mjesto ispred njihovih mezara s podacima o odbrani Jajca.
Mezari pet lanova porodice Topalovi koje su pripadnici HVO-a ubili 15. aprila 1993. godine u Vitezu.
Takoer, injenica da su pripadnici HVO-a zvjerski ubili pet lanova porodice Topalovi ne smi-
je biti zanemarena. S tim u vezi predlaemo da se pored njihovih mezarova ili na porodinoj kui
Topalovia, koja se nalazi uz glavnu saobraajnicu u naselju, postavi spomen-ploa s osnovnim
informacija o zloincu i rtvama.

Jajce
Prema popisu stanovnitva iz 1991. u gradu Jajce ivjelo je 13.578 stanovnika i to: 5.277 Bo-
njaka, 3.797 Srba, 1.899 Hrvata, 2.217 Jugoslovena i 389 Ostalih.236 Prije rata na podruju grada
Jajca bilo je est damija: Hadadan-damija, Sinan-begova (Okia) damija, Dizdareva damija,
Ibrahim-begova damija, amia damija i damija Esme sultanije i drugi vjerskih objekata. Sve
damije i druge vjerske objekte unitila je Vojska RS krajem 1992. i poetkom 1993. godine.
Ostaci Sinan-begove ili Okia-damije u Jajcu koju su pripadnici

Vojske RS-a sruili nakon pada Jajca u jesen 1992.237
Damija Esme sultanije sruena je 29. oktobra 1992. godine od

strane Vojske RS-a.
236
237
Veliki broj fotografija sruenih damija i drugih vjerskih objekata dobili smo ljubaznou gospodina Andras Riedm-
alyera.

amia damiju u Jajcu sruili su pripadnici VRS-a krajem 1992. godine

Dizdareva damija devastirana od strane Vojske RS-a krajem 1992. godine.
Poslije rata u Jajce (sa prigradskim naseljima) vratilo se oko 935 domainstava. Obnavljanje
muslimanskih vjerskih objekata u Jajcu jo uvijek nije zavreno. U Jajcu se nalazi Dom AVNOJ-a i
16 spomen ploa podignutih s ciljem njegovanja sjeanja na Narodno oslobodilaku borbu (NOB)
tokom Drugog svjetskog rata.
Pored toga, u neposrednoj blizini damije Esme sultanije, u samom centru grada, nalazi se spo-
men-obiljeje palim borcima HVO-a. U Jajcu, meutim, ne postoji spomen-obiljeje ehidima i
poginulim borcima Armije RBIH tako da je memorijalizacija herojske borbe u Odbrambeno-oslo-
bodilakom ratu 1992-1995. jo uvijek na nivou aktivnosti. To znai da se u gradu Jajcu organiziraju
razliiti kulturni, nauni i vjerski sadraji u cilju ouvanja sjeanja na herojsku borbu Armije RBIH
od kojih izdvajamo:
a) Godinjica formiranja 305/705. Slavne brdske brigade 1. decembra svake godine.
b) Sedmodnevna manifestacija Spomen njima, po(r)uka nama (Dani ehidskog mevluda i
obiljeavanje zloina na podruju MIZ Jajce). U okviru ove manifestacije poseban akcenat stavlja
se na memorijalizaciju zloina nad civilima u opinama Jajce, ipovo i Jezero.

c) Nauni skupovi, tribine, okrugli stolovi i promocije knjiga s ratnom i poratnom tematikom.
d) ehidski mevlud za grad Jajce u damiji Esme sultanije i Hadadan-damiji.
U nedjelju, 5. juna 2016. godine u haremu damije Esme sultanije u samom centru grada postav-
ljen je kamen temeljac za centralno spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima Armije RBIH.
Na taj nain i zvanino su otpoele aktivnosti na realizaciji materijalnog oblika memorijalizacije u
Jajcu. Izgradnjom centralnog spomen-obiljeja ehidima, poginulim borcima i ubijenim civilima
Jajca i okoline dobit e se polazna taka od koje e otpoinjati svi ostali vidovi memorijalizacije
agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine.
Ploa s datumom postavljanja kamena temeljca za centralno ehidsko spomen-obiljeje u Jajcu.
Uz centralno spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima u Jajcu je neophodno uspostaviti

spomen-sobu s ciljem sakupljanja, uvanja i predstavljanja doprinosa Jajana odbrani drave Bosne
i Hercegovine. Imajui u vidu trenutne nastavne planove i programe osnovnih i srednjih kola u Jaj-
cu, formiranje spomen-sobe Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. predstavljat e znaajan
korak ouvanju sjeanja na brutalnost agresije i herojstvo pripadnika Armije RBiH to je jedan od
vanijih preduslova za sigurniju budunost svih graana Jajca.

Imajui u vidu da su se tokom sedmomjesene odbrane Jajca 1992. godine jedinice Armije RBIH
i HVO-a zajednikim snagama borile protiv agresora, poeljno bi bilo da Opinsko vijee u Jajcu
donese odluku o obiljeavanju Dana otpora agresiji koji bi se mogli iskoristiti kao idealna prilika
za promociju suivota u ovom gradu. Zajednike sportske i kulturne aktivnosti koje bi se organizi-
rale tim povodom u znaajnoj mjeri bi doprinjele boljem meusobnom upoznavanju.
Radi utvrivanja istine bitno je spomenuti i sruene vjerske objekte drugih konfesija u Jajcu. S
ponosom, i to se treba naglasiti, pripadnici Armije RBiH nisu uestvovali u ruenju crkava i drugih
vjerskih objekata na podruju Jajca i okoline. Naalost u noi izmeu 10. i 11. oktobra 1992. godine
prilikom povlaenja iz grada, pripadnici HVO minirali su Pravoslavnu crkvu. Ubrzo nakon ulaska
u grad Jajce, Vojska RS-a je minirala i sruila Samostansku i upnu crkvu Uznesenja Blaene
Djevice Marije, Franjevaki samostan Sv. Luke i upnu crkvu i svetite sv. Ivana Krstitelja u
Podmilaju.
Pravoslavnu crkvu sruili pripadnici HVO-a u noi 10. na 11. oktobar 1992. godine.

upna crkva i svetite sv. Ivana Krstitelja u Podmilaju sruili su pripadnici
Vojske RS-a krajem 1992. godine.
Devastiran Franjevaki samostan Sv. Luke od strane pripadnika

Vojske RS-a krajem 1992. godine.

Samostanska i upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije sruena od
strane Vojske RS-a krajem 1992. godine.
Carevo Polje kraj Jajca je lokacija na kojoj su se nalazile najmanje dvije masovne grobnice. Dana
4. juna 1996. na podruju Carevog Polja u Jajcu izvrena je ekshumacija od strane Federalne komisi-
je za nestale osobe. Na navedenoj lokaciji ekshumirano je 55 tijela bonjakih i hrvatskih civila koji
su nestali na podruju Jajca krajem oktobra 1992. godine. Dana 17. avgusta 1999. godine izvrena
je ekshumacija na podruju Carevog Polja od strane entitetske Komisije za traenje nestalih RS-a
koji su doli po dojavi da se radi o grobnici poginulih srpskih boraca iz 1995. godine. Na navede-
nom lokalitetu ekshumirano je devet posmrtnih ostataka, od ega pet bonjakih civila: Omerevi
(Selim) Nijaz, Hajdarevi (Asim) Zijad, Beli (Mahmut) Mevla, Bedak (Sulejmana) Atif i Vuni
(Mujo) Salih koji su ubijeni 1992. godine te jedan srpski vojnik Kukobat (Vase) Milan koji je pogi-
nuo 1995. godine. Ostala tri posmrtna ostatka su i dalje neidentifikovana.

Ekshumirana tijela iz masovne grobnice Carevo Polje.

Skica lokacije masovne grobnice koju je sainila Komisija za traenje nestalih iz RS-a.238
238
Web-stranica Operativnog tima Republike Srpske za traenje nestalih lica, http://www.nestalirs.com/ekshumacije/
jajce/mas.html.

Jajce-Bulii
Bulii su naselje udaljeno oko 5 km istono od Jajca. Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine
u Buliima je ivjelo 1.400 stanovnika od ega 415 Bonjaka, 14 Srba, 953 Hrvata, 8 Jugoslovena i
10 Ostalih.239 Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu mjetani Bulia bili su u izbjeglitvu. Nakon
rata 1997. godine Bonjaci Bulia vratili su se u svoje mjesto i obnovili poruene domove, sagradili
novi mesdid i adrvan sa spomen-ploom ehidima ovog mjesta.
adrvan sa spomen-ploom ehidima je zgrada poluotvorenog tipa sa dva ulaza i pet prozora.
Krov adrvana je od zelene indre. U sreditu je postavljena esma oko koje su klupe. Spomen-ploa
ehidima ugraena je u jedan od prozora adrvana.
adrvan sa spomen-ploom ehidima iz Bulia.
239

Na vrhu sive mermerne spomen-ploe ehidima iz Bulia nevjeto je ugraviran simbol ljiljana
ispod kojeg je prijevod 154. ajeta sure El-Bekare. Zatim slijede imena 9 ehida i poginulih boraca iz
Bulia poredani hronolokim redom prema datumu pogibije.
Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima iz Bulia.
Naselje Bulii pripada dematu Jajce i sve aktivnosti u cilju ouvanja sjeanja na teki ali slav-
ni period agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine uglavnom se organiziraju u samom
gradu.

Kruica
Kruica je mjesna zajednica smjetena u Dnoluci 8 km sjeveroistono od Jajca i obuhvata na-

selja: Kruica, Buii i dio naselja Lendii. Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine u Kruici
je ivjelo 913 stanovnika od ega 803 Bonjaka, 64 Srba, 39 Hrvata i 7 Ostalih.240 Tri godine prije
rata, 1989. u Kruici je sagraena nova damija. Poslije pada Jajca krajem 1992. pripadnici Vojske
RS-a su zapalili ovu nikada sveano otvorenu damiju. Kao i u druga jajaka naselja Bonjaci su se
nakon rata u velikom broju, oko 200 porodica, vratili u Kruicu i 2000. godine obnovili damiju.241
Bonjaci Kruice ine mnogo u cilju ouvanja sjeanja na rtve agresije na BiH i ehide Od-
brambeno-oslobodilakog rata. Dvije kljune aktivnosti: manifestacija Dani Dnolukog odreda i
ehidski mevlud, te nekoliko materijalnih formi memorijalizacije dovoljno svjedoe o tome.
Jedinstvena organizacija boraca Unija veterana Jajce svake godine zadnje nedjelje u mjesecu
aprilu u Kruici organizira manifestaciju Dani Dnolukog odreda. Manifestacija se sastoji iz
etiri vana sadraja.
U subotu, dan uoi manifestacije, uprilii se posjeta i obilazak porodica ehida, ratnih vojnih
invalida i demobilisanih boraca.
Na dan manifestacije, u nedjelju ujutro, posjeuju se ehidski mezari u Kruici, a potom se
nakon podne-namaza u damiji uprilii ehidski mevlud koji sadri slian program kao i drugi
mevludi ovog tipa na podruju Medlisa IZ Jajce.
Detalj sa manifestacije Dani Dnolukog odreda u Kruici 2015. godine.

240
241

Nakon vjerskog programa zapoinje Sveana akademija ispred Osnovne kole u Kruici gdje
je 28. aprila 1992. u cilju odbrane Jajca formiran Dnoluki odred. Okupljenima se tim povodom
obraaju komandanti i borci Dnolukog odreda i politiki zvaninici. Poslije Sveane akademije
druenje se nastavlja uz kulturno-umjetniki program.
Uporedo s vjerskim sadrajima traje sportski dio manifestacije koji se sastoji od malonogomet-
nog i ahovskog turnira. Za sve goste na dan manifestacije pripremi se ruak vojniki grah.
to se materijalnih oblika memorijalizacije tie, u Kruici ih ima etiri. U haremu damije u
Kruici postavljeno je spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima Armije RBIH. ehidsko
spomen-obiljeje je otvorenog tipa s limenim krovom koji dri pet stubova u ijem sreditu se nalazi
esma u formi ehidskog niana s uobiajenim prijevodom 154. ajeta sure El-Bekare ispod kojeg su
navedena imena ehida i poginulih boraca ovog mjesta.
Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima

Odbrambeno-oslobodilakog rata u Kruici.

Za vrijeme rata iz Kruice je poginulo devet ehida ija imena su na ehidskom spomen-obilje-
ju poredana hronoloki.
Imena ehida i poginulih boraca

Odbrambeno-oslobodilakog rata iz Kruice.

U Kruici se takoer nalazi i lijepo ograeno i oznaeno ehidsko mezarje u kojem su ukopani
ehidi koji su poginuli za vrijeme sedmomjesene odbrane Jajca 1992. godine.
ehidski mezari u Kruici.
Nasuprot ehidskih mezara u blizini Kruice napravljena je ehidska spomen-esma od

koje ehidski put vodi do damije u centru naselja. Memorijalni kompleks posveen ehidima
Kruice izgraen je 2009. godine.

ehidski put od ehidskih mezara do centra Kruice.
U odnosu na ostala naselja na podruju Jajca u Kruici je zastupljeno najvie oblika memorijali-
zacije. Ovdje se mogu nai spomen-obiljeja, spomen-esme, spomen-ploe i infrastrukturni objekt
lokalni spomen-put. Pored toga u Kruici se u cilju njegovanja tekovina Odbrambeno-oslobodi-
lakog rata i uvanja uspomene na ehide ovog kraja tokom godine organiziraju dvije aktivnosti:
Dani Dnolukog odreda i ehidski mevlud.
ehidska esma u Kruici.

Kruica-Buii
Buii su naselje u Dnoluci udaljeno 11 km sjeveroistono od Jajca. Pripadaju Mjesnoj zajednici

Kruica. U Buiima je prema popisu iz 1991. godine ivjelo 457 stanovnika i svi su bili Bonja-
ci.242 Tokom Odbrambeno-oslobodilakog rata od novembra 1992. do 1995. godine Buiani su bili
u izbjeglitvu. Staru damiju u Buiima sagraenu 1948. godine sruili su u vojnici Vojske RS-a.
Na temeljima sruene damije u Buiima 1997. (Izvor: IIN Preporod, br. 19/621, str. 9)
Poslije rata u Buie su se vratile 103 porodice, a damija je obnovljena 2002. godine. Na seo-
skom trgu u Buiima iznad izvora vode u blizini damije postavljena je spomen-ploa ehidima
ovog mjesta. Lokacija spomen-ploe je dobra jer se nalazi izvan damijskog harema na trgu u centru
naselja i trebala bi biti vidljiva svima koji dou u ovo naselje.
242

Spomen-ploa ehidima Buia.

Meutim, kamen za spomen-plou i boja natpisa nisu sretno izabrani. Spomen-ploa je uraena
od uto-sivog mermernog kamena, a i natpis na ploi je ute boje tako da se poruka sa spomen-ploe
i imena ehida i poginulih boraca Buia mogu vidjeti samo iz neposredne blizine. U desnom gor-
njem uglu ploe ugraviran je ljiljan, a u lijevom polumjesec i zvijezda. Zatim slijedi natpis: EHIDI
BUIA ispod kojeg su navedena imena 4 ehida:
1. Maki (Fehim) Sabir 1958-1995

2. Maki (Ibrahim) Nermin 1968-1993
3. Muki (Sulejman) Sejad 1973-1993
4. Karaji (Sulejman) Delil 1954-1993
Veoma neuobiajeno je da se 154. ajet sure El-Bekare, koji se inae nalazi na vrhu veine ehid-
skih niana i spomen-obiljeja, navodi na dnu spomen-ploe u Buiima.
Teko itljiv natpis na spomen-ploi ehidima Buia.

Imajui u vidu svrhu zbog koje se postavljaju spomen-ploe ehidima i efekte koji se s postoje-
om, nesretno izvedenom spomen-ploom ehidima u Buiima postiu, predlaemo da se ova spo-
men-ploa ukloni, a da se na njeno mjesto postavi spomen-obiljeje i ploa koja e svojom pojavom
plijeniti panju.
Uz spomen-plou ehidima, koja predstavlja materijalni oblik memorijalizacije, u Buiima se
svake godine organiziraju ehidski mevlud i turnir u malom nogometu. Organizacijom malono-
gometnog turnira povodom ehidskog mevluda u Buiima, Kruici, Vincu, ibenici, Vlasinju i
drugim mjestima na podruju jajake opine stvaraju se uslovi da se i mlae osobe koje eventualno
ne prisustvuju mevludu u damiji podsjete na herojstvo ehida i doprinos Armije RBiH u Odbram-
beno-oslobodilakom ratu. U tom smislu predlaemo da se na kraju svakog ehidskog turnira u
pomenutim mjestima, prije dodjele nagrada pobjednikim ekipama, kae nekoliko rijei o odbrani
Bosne i Hercegovine od agresije i proitaju imena ehida i poginulih boraca iz tih mjesta.

Kupreani
Naselje Kupreani nalazi se u Dnoluci 10 km sjeveroistono od Jajca. Prema popisu iz 1991. u

Kupreanima je ivjelo 1.106 stanovnika od ega 516 Bonjaka, 548 Hrvata, jedan Srbin, 29 Jugo-
slovena i 12 Ostalih.243 Neposredno pred rat 1992. godine u Kupreanima je sagraena damija koju
su vojnici Vojske RS-a tokom rata devastirali. Nakon agresije u demat Kupreani koji uz ovo nase-
lje obuhvata i sela: Bistrica, Smionica, Bungurovina i Skela, vratilo se oko 212 porodica. Damija
je obnovljena 2001. godine.
lanovi Organizacije porodica i poginulih boraca Opine Jajce su u saradnji s dematskim
odborom iz Kupreana sagradili u haremu damije spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima
ovog mjesta.
Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima u Kupreanima.
243

Spomen-obiljeje ehidima u Kupreanima je graevina otvorenog tipa sa krovom prekrivenim
indrom koji dri est betonskih stubova. Izmeu svaka dva stuba ukusno su izvedena po dva lka.
Na vrhu krova postavljen je alem. U sreditu spomen-obiljeja nalazi se adrvan sa spomen-ploom.
Oko adrvana su klupe za sjedenje.
Spomen-ploa s imenima ehida i

poginulih borca u Kupreanima.
Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima u Kupreanima je od crnog mramora na koji su

bijelim slovima ugravirana imena ehida. Na vrhu ploe je simbol polumjeseca sa zvijezdom ispod
kojeg na arapskom pie El-Fatiha. Zatim slijede prijevod 154. ajeta sure El-Bekare i imena ehida i
poginulih boraca iz Kupreana. Na dnu spomen-ploe je znakovita poruka: NEMOJTE ZABORA-
VITI ONO TO NAM SE DESILO 1992-1995.
U cilju ouvanja sjeanja na tekovine Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. Dematski
odbor Kupreani zajedno s lanovima Organizacije porodica i poginulih boraca Opine Jajce iz
Kupreana organizuje ehidski mevlud. Mevlud za ehide Kupreana 2013. godine odran je 16.
juna.244 Nakon mevluda nastavljeno je druenje dematlija sa porodicama ehida.
Vano je spomenuti da je u Kupreanima u novembru 1992. godine ubijena jedna od najstarijih
rtava u Jajcu, Zlata (Suljo) Vukovi, roena 13.2.1913. godine koja je zbog starosti i iznemoglosti
ostala u svojoj kui. Za ovaj zloin niko nije odgovarao.
U Kupreanima su prisutni osnovni oblici memorijalizacije zloina: ehidsko spomen-obiljeje
i ehidski mevlud. ehidsko spomen-obiljeje u Kupreanima je veoma lijepo i funkcionalno,
244

sadri imena ehida, adrvan za abdest i osvjeenje te klupe za odmor i razmiljanje. Ipak, lokacija
ehidskog spomen-obiljeja u Kupreanima ne odgovara u potpunosti cilju zbog kojeg je napravlje-
no. Naime, ovo obiljeje je smjeteno desno uz damiju do minareta i pored njega ne prolazi nikakav
put tako da ostaje skriveno od oiju prolaznika. ehidski mevlud, pak, u potpunosti ispunjava
funkciju i cilj zbog kojeg se organizira, a to je podsjeanje na herojstvo ehida i slavne dane Od-
brambeno-oslobodilakog rata.
Lendii
Naselje Lendii nalazi se u Dnoluci 12 km sjeveroistono od Jajca. Prema popisu stanovnitva iz

1991. godine u Lendiima je bilo 703 stanovnika od ega 661 Bonjak, 11 Srba, 27 Hrvata i 4 Osta-
lih.245 Za vrijeme agresije 1992-1995. mjetani Lendia bili su u izbjeglitvu da bi se nakon rata u
velikim broju vratili u svoje mjesto. Tokom 2008. u dematu Lendii koji uz ovo naselje obuhvata i
selo Doribaba bilo je oko 220 domainstava. Ubrzo nakon povratka u Lendiima je 2004. sagraena
nova damija.246
U damijskom haremu, na lijevoj strani iznad mjesnog puta lanovi Organizacije porodica e-
hida i poginulih boraca Opine Jajce su, s dozvolom Dematskog odbora i uz pomo mjetana,
sagradili spomen-obiljeje ehidima iz Lendia i Doribabe.
ehidsko spomen-obiljeje u Lendiima.

245
246

ehidsko spomen-obiljeje u Lendiima otvorenog je tipa s etverovodnim krovom prekrivenim
indrom. Krov dre etiri betonska stuba obloena ukrasnim kamenom. U sreditu spomen-obiljeja
je esma iznad koje je spomen-ploa. Oko esme postavljene su klupe za odmor.
Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima iz Lendia i Doribabe.
Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima iz Lendia i Doribabe napravljena je od mermera

sive boje. U desnom uglu pri vrhu ploe ugraviran je simbol ljiljana, lijevo od njega na sredini ploe
pri vrhu nalazi se skica munare sa erefom, a u lijevom gornjem uglu je znak polumjeseca sa zvi-
jezdom. Ispod skice munare stoji natpis na arapskom El-Fatiha. Potom slijede imena jedanaesterice
ehida i poginulih boraca Armije RBIH iz Lendia i Doribabe hronoloki poredana po datumu smrti.
Prijevod uobiajenog 154. ajeta sure El-Bekare nalazi se na dnu spomen-ploe. Osim centralnog
spomen-obiljeja u Lendiima se nalazi i ehidska esma u spomen zlatnom ljijanu, kapetanu Zijadu
Emuiu.
Dematski odbor Lendia u saradnji s Organizacijom porodica ehida i poginulih boraca Opine
Jajce svake godine organizira ehidski mevlud.
S obzirom na to da je u Lendiima zastupljen materijalni oblik uvanja sjeanja na Odbrambe-
no-oslobodilaki rat u vidu spomen-obiljeja ehidima i poginulim borcima Armije RBiH, te da
se tokom godine organizira prigodan vjerski memorijalni program, mogli bismo konstatirati da je
pitanje memorijalizacije u ovom naselju dobro ureeno. Ipak, prije nekoliko godina u Lendiima
se, uporedo sa ehidskim mevludom organizirao turnir u malom nogometu, ali se s tom praksom
kasnije prestalo. Poto mlaim osobama ehidski mevludi sami po sebi nisu toliko privlani, za
razliku od sportskih takmienja, bilo bi poeljno i u Lendiima uz mevlud organizirati sportske i kul-
turne sadraje to bi privuklo mlae osobe ime bi se stvorili uvjeti da se i njima neprestano ponavlja
istina o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i herojstvu pripadnika Armije RBIH.

Lupnica
Naselje Lupnica nalazi se u Dnoluci 6 km sjeveroistono od Jajca. Pripada Mjesnoj zajednici

Diviani. Prema popisu iz 1991. godine u Lupnici je ivjelo 1.064 stanovnika od ega 673 Bonja-
ka, jedan Srbin, 375 Hrvata, 14 Jugoslovena i jedan Ostali.247 Damiju u Lupnici sagraenu 1988.
godine devastirali su vojnici Vojske RS-a u novembru 1992. godine. Poslije rata Lupnianci su se
vratili u svoje rodno mjesto i ubrzo nakon toga, 1998. godine, obnovili svoju damiju. Lupnica je da-
nas zaseban demat unutar Medlisa Islamske zajednice Jajce kojem pripada selo Podlipci. Tokom
2008. godine u dematu Lupnica ivjelo je oko 163 porodice. 248
Neposredno iza kapije harema damije u Lupnici mjetani su postavili spomen-plou ehidima i
poginulim borcima iz Lupnice i Podlipaca.

Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima Lupnice i Podlipaca.

247
248

Spomen-plou u Lupnici dre dva stuba pored kojih se nalaze dva lijepa lampinjona. Za razliku
od veine drugih mjesta u Lupnici nema zgrade koja bi natkrivala spomen-plou, niti esme. Siva
mermerna spomen-ploa uokvirena je zlatnom bojom. Na vrh ploe je, bez uobiajenih simbola lji-
ljana i polumjeseca sa zvijezdom, ugraviran prijevod 154. ajeta sure El-Bekare, nakon ega slijede
imena 6 ehida i poginulih boraca poredana hronolokim redom po datumu smrti. Ispod imena na-
pisano je El-Fatiha, kao svojevrsni poziv da se ehidima i poginulim borcima Lupnice i Podlipaca
proui dova.
Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima iz Lupnice i Podlipaca.
Spomen-obiljeje ehidima Lupnice dobro je pozicionirano jer se nalazi neposredno uz damij-

sku kapiju pored prometnog lokalnog puta. No, strana na koju je spomen-obiljeje okrenuto nije
najsretnije izabrana jer bi mnogo efektivnije bilo da je obiljeje usmjereno prema putu, a ne prema
damiji kao to je to sada sluaj. Takoer, mermerna ploa i natpisi na njoj su gotovo identine boje
ime je oteano itanje teksta, pa bi bilo poeljno natpis na ploi pojaati nekom bojom koja je u
kontrastu sa sivom bojom mermera.
Poto se s desne i lijeve strane spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima u Lupnici na-
laze dva prikladna lampinjona, poeljno bi bilo da se uz njih postave stubovi za dravnu i zastavu
Islamske zajednice koje bi se tu postavile za vrijeme dravnih i vjerskih praznika, odnosno u danima
ehidskog mevluda u Lupnici. Time bi se svakako skrenula panja prolaznika na ovo spomen-obi-
ljeje.

Kao i u drugim dematima i u Lupnici se svake godine organizira ehidski mevlud iji je
program slian ostalim ehidskim mevludima na podruju MIZ Jajce. Nakon mevluda uprilii se
druenje s porodicama ehida.
S dva bitna oblika memorijalizacije, spomen-obiljejem i ehidskim mevludom u Lupnici se
na primjeran nain uva sjeanje na ehida i tekovine Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995.
Prudi
Mjesna zajednica Prudi nalazi se uz desnu obalu Vrbasa 3 km sjeverno od Jajca. Unutar organiza-
cione eme Islamske zajednice u Jajcu Prudi pripadaju dematu Penik. Prema popisu stanovnitva
iz 1991. godine u Prudima je ivjelo 614 stanovnika od ega 415 Bonjaka, 173 Hrvata, 8 Jugoslo-
vena i 18 iz reda Ostalih.249 Za vrijeme agresije 1992-1995. mjetani Pruda boravili su izbjeglitvu.
Nakon rata Bonjaci su se u velikom broju vratili u Prude. U ratu devastirani mesdid Pruani su
u prvo vrijeme poslije rata osposobili za izvravanje vjerskih obreda, da bi ga 2015. godine u pot-
punosti renovirali dodavi na krovu mesdida malu drvenu munaru. Otvorenje novosagraene da-
mije u Prudima uprilieno je 2015. godine. Uporedo s renoviranjem damije u Prudima mjetani su
u haremu postavili spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima ovog mjesta. Sveano otvaranje
damije i spomen-obiljeja ehidima Pruda uprilieno je 26. jula 2015. godine.250
Detalj s otkrivanja spomen-obiljeja ehidima iz Pruda.

249
250
S.H. Prudi kod Jajca Od mekteba do damije, IIN Preporod, br. 16/1050, 15. august 2015, str. 11.

Spomen-obiljeje ehidima Pruda prepuno je simbolike. U sreditu obiljeja nalazi se masivna
mermerna ploa u formi geografskih granica Bosne i Hercegovine koju uvaju i svojim ivotima ti-
te niani s imenima devet ehida iz Pruda. Na vrhu ploe u obliku Bosne i Hercegovine stoji natpis:
BISMILLAHI RRAHMANI RRAHIM

EHIDI DEMATA PRUDI
I NE RECITE ZA ONE KOJI SU NA
ALLAHOVOM PUTU POGINULI MRTVI SU! NE, ONI SU IVI, ALI VI TO NE ZNATE!
(KURAN, EL-BEKARE 154)
Spomen-obiljeje ehidima iz Pruda.

Niani s imenima ehida poredani su hronolokim redom po datumu smrti s lijeva na desno kako
slijedi:
1. Majdanac (Mehmed i emka) Halil 1970-1992

2. Hadi (Mujo i Fazila) Irfan 1954-1992
3. Paavar (Orhan i Hafiza) Sakib 1960-1993
4. ui (erif i Hajrija) Zijad 1958-1994
5. ui (Avdo i Seliha) Mirsad 1959-1994
6. ahman (Smail i Fatima) Suvad 1963-1995
7. Hadi (Mehmed i Hava) Fuad 1960-1995
8. Mujak (Sulejman i Ajka) Suljo 1966-1995
9. Hajder (Zejnil i Munira) Adem 1957-1995
S obzirom na to da Prudi pripadaju dematu Penik, ehidski mevlud za ehide iz cijelog de-
mata ui se isti dan u Peniku.
Penik
Naselje Penik smjeteno na padinama Gole planine na lijevoj obali Vrbasa 4 km sjeverno od
Jajca. Prema popisu iz 1991. godine u Peniku je ivjelo 411 stanovnika od ega 407 Bonjaka, 1
Hrvat i 3 iz reda Ostalih.251 Mjetani Penika su za vrijeme agresije 1992-1995. boravili u izbje-
glitvu. Staru damiju u Peniku, sagraenu 1840. godine devastirali su pripadnici Vojske RS-a.
Nakon rata Peniani su se vratili i ponovo sagradili svoje poruene domove. Damiju su obnovili
2001. godine.
U Peniku postoje dva ehidska spomen-obiljeja: u damijskom haremu i na Spahinoj vodi.
Mjetani Penika sagradili su desno od damije neposredno uz lokalni put spomen-obiljeje ehidi-
ma i poginulim borcima ovog mjesta. Spomen-obiljeje je od bijelog mermera i kamena. Centralni
dio obiljeja zauzima ploa s imenima ehida i poginulih boraca. Na kamenom postolju, desno i
lijevo od ploe nalaze se dva ukrasna kamena pravougaonog oblika s motivima ljiljana. Iznad ploe
je trei ukrasni kamen, takoer pravougaonog oblika s motivom alema. Do spomen-obiljeja vodi
lijepa, kamenom poploana staza.
251

Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima u haremu damije u Peniku.

Spomen-ploa je od sivog mermera. Na vrhu ploe latinicom je napisano: Bismillahir rahmanir
rahim. Ispod Bismille je tekst prepun pravopisnih greaka u kojem stoji: Spisak Poginulih Boraca
ehida Penik u znak Sjeanja Demat svojim ehidima Podie ovu Spomen Plou. Potom slijede
imena 19 ehida poredana hronolokim redom osim Nuhanovi (Safeta) Ajne koja je ubijena 1992.
godine, ali je njeno ime navedno posljednje. Ispod spiska ehida Penika nalazi se prijevod 154.
ajeta sure El-Bekare.
Spisak ehida i poginulih boraca iz Penika.

Drugo ehidsko spomen-obiljeje u Peniku na Spahinoj vodi iznad vrela u sreditu naselja izgra-
eno je 2012. godine sredstvima koja je osigurala Opina Jajce.
ehidsko spomen-obiljeje u Peniku na Spahinoj vodi.
Idejno rjeenje ovog spomen-obiljeja veoma je lijepo. Sastoji se od tri dijela koji, promatrani
zajedno, izgledaju poput ptice rairenih krila. U sreditu obiljeja je bijeli nian koji simbolizira
tijelo bijele ptice. Desno i lijevo od niana su crne mramorne ploe, poput rairenih krila, na kojima
su zlatnim slovima ispisana imena ehida, poginulih boraca i civilnih rtava rata iz Penika i Pruda.
Na vrhu niana pie:
Bismillahir-rahmanir-rahim
Zatim slijedi obavijest o namjeni spomen-obiljeja:
SPISAK EHIDA I POGINULIH BORACA
DEMATA PENIK I PRUDI
Ispod ovoga naveden je prijevod 154. ajeta sure El-Bekare.

Imena ehida, poginulih boraca i civilnih rtava rata navedena su, uglavnom, hronoloki s lijeve
na desnu stranu. U odnosu na ehidsko spomen-obiljeje u haremu damije gdje su navedena samo
imena ehida iz Penika, na ovom spomen-obiljeju nalaze se i imena ehida iz Pruda.
U cilju ouvanja sjeanja na ehide i tekovine Odbrambeno-oslobodilakog rata Dematski od-
bor Penika svake godine organizira ehidski mevlud. Nakon mevluda uprilii se druenje s po-
rodicama ehida.
Imajui u vidu infrastrukturalne mogunosti, nepostojanje terena za sportska takmienja i ade-
kvatnog prostora za organizaciju kulturnih sadraja, na Peniku su zastupljeni zadovoljavajui oblici
memorijalizacije. U naselju se nalaza dva ehidska spomen-obiljeja i oba su na vidnom i istaknu-
tom mjestu: u haremu damije i na javnom trgu gdje se okuplja omladina Penika. Meutim, poto
je spomen-obiljeje ehidima ogledalo svijesti mjetana Penika, poeljno bi bilo da se ploa sa
ehidskog obiljeja u damijskom haremu promijeni iz tri razloga:
a) Na ploi je previe pravopisnih i gramatikih greaka to ukazuje ne povrnost i nezainte-
resiranost. Ako se zna da se spomen-obiljeja grade da bi se ouvalo trajno sjeanje na agresiju i
pobudila znatielja, u tom sluaju povrnost je luksuz koji sebi organizacioni odbor za izgradnju
spomen-obiljeja ne smije dopustiti.
b) Iako su imena ehida i poginulih boraca na spomen-ploi poredana hronoloki, ime Nuhano-
vi Ajne ubijene 1992. godine stavljeno je na posljednje mjesto na spisku.
c) Na spomen-ploi se nalazi ime ahman Hazima koji nije ubijen tokom agresije na Bosnu i
Hercegovinu, ve je svirepo ubijen od strane hrvatskih ekstremista 1997. godine.
U cilju otklanjanja navedenih nepravilnosti predlaemo sljedee:
1) Zamijeniti postojeu spomen-plou ehidima Penika iz harema damije i postaviti novu
slinih dimenzija.
2) Naglasiti od ije ruke su ehidi Penika ubijeni, naprimjer, Vojska Republike Srpske i pripad-
nici HVO-a za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine.
3) Popraviti gramatike i pravopisne greke. (Ime Salih je na etiri mjesta napisano kao Sali i
sl.)
4) Hronoloki poredati prvo pripadnike TO i Armije RBIH, a potom civilne rtve rata. Ispred
imena pripadnika TO i Armije RBIH staviti znak ljiljana. Uzimajui u obzir da je Nuhanovi Ajna
civilna rtva rata i desetogodinje dijete, njeno ime potrebno je istaknuti.
5) Ime rahmetli ahmana Hazima staviti posljednje na spisak uz napomenu da je ubijen poslije
rata.
6) Na dnu ploe napisati i naglasiti ko i kada postavlja spomen-obiljeje.
Na kraju, nakon ubistva rahmetli ahman Hazima politika situacija u Jajcu dola je u iu bo-
sanskohercegovake javnosti, a Bonjaci su se uskoro nakon protjerivanja te 1997. godine ponovo
vratili na svoja ognjita gdje i danas ive. U cilju ouvanja sjeanja na muko ubistvo ahman Ha-
zima poeljno bi bilo na kui u kojoj je ubijen i spaljen postaviti natpis s osnovnim informacijama o
tom nemilom dogaaju koji treba da slui kao opomena Bonjacima Jajca.

ibenica
Mjesna zajednica ibenica nalazi se u Dnoluci 7 km istono od Jajca. Prema popisu stanovnitva
iz 1991. godine u ibenici je ivjelo 925 stanovnika od ega 639 Bonjaka, 282 Hrvata i 4 iz reda
Ostalih.252 ibenica je prije rata pripadala dematu Kruica, a danas je samostalan demat unutar
Medlisa IZ Jajce. Mjetani ibenice bili su u izbjeglitvu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu
1992-1995. godine. Poslije rata vratili su se na svoja poruena ognjita. Damija u ibenici sagrae-
na je 2002. godine, a nazvana je ehidija po sjeanju na 22 ehida iz ovog mjesta.
U haremu s lijeve strane damije u ibenici mjetani su sagradili spomen-obiljeje ehidima i
poginulim borcima ovog mjesta. Spomen-obiljeje je otvorenog tipa sa krovom na est voda prekri-
venim indrom kojeg dri est betonskih stubova. Na vrhu ehidskog spomen-obiljeja je alem sa
polumjesecom i zvijezdom. U sreditu obiljeja nalazi se esma iznad koje je ploa koju omeuju
dva niana s motivima ljiljana. Na desnom nianu nalazi se zelenim slovima ispisan prijevod 154.
ajeta sure El-Bekare, a na lijevom je hadis: Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua! Kad bi ti
podijelio kao sadaku sve to je na Zemlji ne bi dostigao sevab jednog njihovog odlaska u borbu.
ehidsko spomen-obiljeje u ibenici jedno je od rijetkih na podruju Jajca koje ima nosae za po-
stavljanje dravnih i vjerskih zastava tokom praznika i drugih memorijalnih sveanosti.
Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima iz ibenice.
252

Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima iz ibenice je od sivog mermera. Na vrhu ploe je
natpis: U IME ALLAHA SVEMILOSNOG DAROVATELJA MILOSTI, ispod kojeg je kratka napo-
mena: SPOMEN NJIMA. Zatim slijede prezimena, imena oeva, imena te godita roenja i smrti
26 ehida i poginulih boraca i civila iz ibenice. Iako to na ploi nije oznaeno 22 imena s poetka
spiska su bili pripadnici Teritorijalne odbrane, Dnolukog odreda i Armije RBIH, dok su zadnja
4 imena civilne rtve rata. Na dnu ploe je napomena: POUKA NAMA ispod koje stoji napisano:
EL-FATIHA, kao svojevrsni poziv da se za due ehida iz ibenice proui dova.
Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima iz ibenice.
Uz materijalne oblike memorijalizacije u ibenici se svake godine u cilju ouvanja uspomene na

herojsku odbranu Bosne i Hercegovine i nemjerljivu rtvu ehida organizira ehidski mevlud i
turnir u malom nogometu. U tom smislu moe se konstatirati da se vodi rauna o uvanju sjeanja
na ehide u ibenici.

Vinac
Naselje Vinac nalazi se 12 km jugoistono od Jajca uz magistralni put M-5, Donji Vakuf Jajce.
Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine u Vincu je ivjelo 1.341 stanovnik od ega 899 Bonjaka,
427 Srba, 3 Hrvata, 9 Jugoslovena i 3 iz reda Ostalih.253 U Vincu je prije rata bila novosagraena
damija koju su pripadnici Vojske RS-a nakon pada Jajca sruili.
Sruena damija u Vincu. (Izvor: kolekcija fotografija Ramiz-ef. Beirovia iz Jajca)
Poslije oslobaanja Vinca, u jesen 1995. godine, mjetani Vinca su se poeli vraati u svoje razru-
eno naselje. Tokom 2008. godine demat Vinac, kojem uz ovo naselje pripadaju jo i sela: erii,
Grabanta i Bavar, brojao je oko 300 domainstava. Damija u Vincu obnovljena je 1998. godine.
U blizini damije u Vincu postavljeno je 14. septembra 2003. godine spomen-obiljeje ehidima
i poginulim borcima. Spomen-obiljeje u Vincu sastoji se iz dva dijela. Prvi dio je adrvan u potku-
polnoj graevini otvorenog tipa iji krov lei na sedam stubova. Desno od adrvana postavljena je
spomen-ploa sa imenima ehida i poginulih boraca iz Vinca.
253

Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima iz Vinca.
Spomen-ploa je od crnog mermera. Na njoj se nalaze imena ehida, poginulih boraca Armije
RBIH i civilnih rtava rata, iz Mjesne zajednice Vinac koja obuhvata naselja: Grabanta sa Bilini-
em, Selite sa Osmiima, Ipota sa Doganovom Kosom, Kasumi, Bavar i Vinac. Na vrhu ploe je
napomena o tome ija imena se nalaze na spomen-ploi:
EHIDI MJESNE ZAJEDNICE VINAC KOJI SU POGINULI U PERIODU OD 1992 DO 1995.
Zatim slijedi prijevod 154. ajeta sure El-Bekare i imena ehida poredana hronoloki po datumu
smrti. Prvo su navedena imena pripadnika Armije RBIH, njih 41, a zatim, takoer hronoloki pore-
dana, slijede imena 15 civilnih rtava rata. Ukupno 55 ehida Mjesne zajednice Vinac koji su muki
ubijeni ili su poginuli u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije 1992-1995. godine. Na dnu ploe
je poruka:

PAMTIMO I NE ZABORAVIMO TA NAM SE DESILO
DA NAM SE PONOVO NE BI DOGODILO
Ispod ove poruke u lijevom uglu nalazi se mjesto i datum postavljanja spomen-ploe:
U VINCU, 14.09.2003.
17. REDEBA 1424. H. G.
Spomen-ploa ehidima mjesne zajednice Vinac.
Dematski odbor demata Vinac i lanovi Organizacije porodica ehida i poginulih boraca Opi-
ne Jajce svake godine u Vincu organizuju ehidski mevlud i, ponekad, turnir u malom nogometu.
Uz memorijalni spomenik iz Odbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. u Vincu se nala-
zi Partizansko groblje u kojem su ukopani posmrtni ostaci boraca Narodno oslobodilakog rata
1941-1945. Partizansko groblje u Vincu veliine je 23 x 16 m i ima 16 grobova.254 Takoer, u Vincu
su se prije agresije na Bosnu i Hercegovinu odravale proslave 4. jula, povodom Dana boraca ili
Dana ustanaka narod Jugoslavije. U dananje vrijeme ovaj praznik se vie ne obiljeava niti se tim
povodom organiziraju bilo kakve sveanosti.
Na lokalitetu Partizanskog groblja, 2006. godine izvrena je ekshumacija Safije (Hrustan) Me-
kan koja je nestala na podruju Jajca 25.06.1992. godine.
254
Perko Vojinovi, Spomen-ploe..., str. 224.

Vlasinje
Naselje Vlasinje nalazi se 40 km sjeverno od Jajca. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu Vla-
sinje je pripadalo Opini Mrkonji Grad, da bi nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995.
bilo pripojeno Opini Jajce. Prema popisu iz 1991. godine u Vlasinju je ivjelo 1.133 stanovnika od
ega 975 Bonjaka, 1 Srbin, 149 Hrvata, 2 Jugoslovena i 6 Ostalih.255 Za vrijeme agresije na Bosnu
i Hercegovinu mjetani Vlasinja bili su u izbjeglitvu. Damiju sagraenu i sveano otvorenu 1981.
godine i veinu porodinih kua u Vlasinju sruili su pripadnici Vojske RS-a.
Poslije rata, krajem 90-ih godina XX stoljea Bonjaci Vlasinja vratili su se na svoja ognjita.
Tokom 2008. godine u Vlasinju je ivjelo oko 260 domainstava. Vrijedni mjetani Vlasinja ponovo
su sagradili i 2009. godine sveano otvorili novu damiju sa dvije erefe.
Na seoskom trgu u Vlasinju postavljeno je spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima ovog
mjesta. Spomen-obiljeje u Vlasinju jedinstveno je na podruju jajake opine i ire. Naime, sastav-
ni dio spomen-obiljeja u Vlasinju je oklopno vozilo Vojske RS-a koje su pripadnici Teritorijalne
odbrane iz Vlasinja zarobili branei svoje selo 1992. godine. Na oklopno vozilo ugraena su tri dr-
ala za zastave: Bosne i Hercegovine, Republike Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice. Ispred
oklopnog vozila je podijum od mermera na kojem se nalazi est kamenih ukrasa u obliku ljiljana
rasporeenih oko spomen-ploe postavljene u centru podijuma.
Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima iz Vlasinja.
255

Imena ehida i poginulih boraca iz Vlasinja ispisana su na spomen-ploi koja je ugraenu na
mermerni stub u obliku ljiljana. Na ploi su imena ehida:
Dreco /Ramiz/ Hazim 1971-1992

ahman /Huso/ Mujo 1966-1993
Praali / Meho/ aban 1955-1993
ahman /Mujo/ Mustafa 1938-1993
major Zekan /Mehmed/ Sakib 1972-1994
Durek /Ragib/ Redo 1970-1994
Ispod njihovih imena je natpis:

BRANEI BOSNU OD AGRESORA
ASNO POLOIE IVOTE
Spomen-ploa ehidima i poginulim borcima iz Vlasinja.

Uz materijalni oblik memorijalizacije u Vlasinju se svake godine u subotu koja je najblia 11.
junu (datum kada su 1992. godine Vlasinjci protjerani iz svog naselja) organizira jednodnevna mani-
festacija Vlasinjski dani otpora. Program manifestacije zapoinje na ehidskom spomen-obiljeju.
Uenici Osnovne kole u Vlasinju tom prilikom proue nekoliko ilahija i proita se tekst o agresiji
na Bosnu i Hercegovinu i protjerivanju mjetana Vlasinja sa njihovih ognjita. Potom se prisutnima
obrate vjerski i politiki zvaninici Opine Jajce i Medlisa IZ Jajce, nakon ega se proui dova
za ehide. Program se nastavlja ehidskim mevludom u damiji nakon podne-namaza. Poslije
mevluda organizira se malonogometni turnir na stadionu pored damije. Na Vlasinju su prisutni
osnovni oblici memorijalizacije: materijalni spomenik ehidima i poginulim borcima i Vlasinjski
dani otpora. Obje forme, svaka na svoj nain, doprinose ouvanju sjeanja na Odbrambeno-oslo-
bodilaki rat i poginule ehide i borce Vlasinja.
Ubijeni civili iz Liskovice u Vlasinju 1992. godine.256
256
Fotografija preuzeta sa originalnog snimka sainjenog 1992. godine. Vidjeti: Ibrahim Halilovi, PUT U VLASINJE
I LISKOVICU 1992. i 2012, https://www.youtube.com/watch?v=52W53gKYuq0.

Optina Jezero
Optina Jezero je optina u bosansko-hercegovakom entitetu Republika Srpska. Nalazi se u

srednjoj Bosni na Plivskom jezeru, a granii s optinama ipovo, Mrkonji Grad i Jajce. Dejtonskim
sporazumom Opina Jajce podijeljena je izmeu entiteta Federacija BiH i Republika Srpska. Vei
dio opine, zajedno s gradom Jajce uao je u sastav entiteta Federacija BiH, dok su entitetu Repu-
blika Srpska pripala naselja: Borci, erkazovii, umezlije, Jezero, Kovaevac, Ljoljii i Peruica,
te dijelovi mjesta: Barevo, Drenov Do i Prisoje. Od ovog podruja formirana je odlukom Narodne
skuptine Republike Srpske u junu 1996. godine optina Jezero. Na podruju optine Jezero pri-
padnici vojske Republike Srpske izvrili su zloin nad Bonjacima u samom Jezeru te naseljima:
Ljoljii i erkazovii.
Jezero-grad
Sjedite Optine Jezero nalazi se u naselju Jezero. Prema popisu iz 1991. u Jezeru je ivjelo 834
stanovnika od ega 477 Bonjaka, 282 Srba, 33 Hrvata, 34 Jugoslovena i 8 Ostalih.257 Poetkom
agresije na Bosnu i Hercegovinu 2. juna 1992. godine pripadnici Vojske RS-a okupirali su Jezero,
staru Sultan Bajazidovu damiju minirali, bonjake kue popalili i svo nesrpsko stanovnitvo koje
do tada nije bilo izbjeglo poubijali.
Ramiz-ef. Beirovi kraj sruene Sultan Bajazidove damije u Jezeru.

(Izvor: kolekcija fatografija Ramiz-ef. Beirovia iz Jajca)
257

Taj dan i dan kasnije (3. juna) u Jezeru su ubijene 34 nevine civline osobe koje su se do 2002.
godine vodile kao nestali. osi Huso ubijen je i spaljen u sopstvenoj kui. Federalna komisija
za nestale osobe je 22-23. marta 2002. godine, iz masovne grobnice u Natpolju ekshumirala 11 po-
smrtnih ostataka Bonjaka civila. Naknadno su pronaena tijela jo 5 osoba, a najmanje 18 ubijenih
Bonjaka Jezera jo uvijek se vode kao nestali.258
Ekshumacija na lokalitetu Natpolje.259
Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu Bonjaci se postepeno vraaju u svoje mjesto. U ratu
sruenu Sultan Bajazidovu damiju mjetani su ponovo sagradili i 6. aprila 2007. godine sveano
otvorili. Tokom 2008. godine u dematu Jezero koji obuhvata naselja: Jezero, erkazovii, Ljoljii,
Stupna, umezlije i aovine bilo je 90 bonjakih domainstava.260
258
Ramiz Beirovi, Zloin nad Bonjacima Jezera, IIN Preporod, br. 12/878, 15. juni 2008, str. 16.
259
Slika autora Muhameda Mujkia. Preuzeto sa http://abunodisceomnes.wellcomecollection.org.
260

Kljuevi, novac i line stvari pronaene u masovnog grobnici u Natpolju, a pripadale su Feridi Zjajo,
koja je ubijena zajedno sa suprugom Ibrom.

U adrvanu uz Sultan Bajazidovu damiju u Jezeru postavljene su 1. juna 2008. godine dvije
spomen-ploe ehidima: poginulim borcima i muki ubijenim civilima iz Jezera, erkazovia i
Ljoljia. Spomen-ploe sa imenima ehida ugraene su u prozore na zidu adrvana s unutranje
strane i relativno su skrivene od oiju prolaznika. Vidljive su tek onome ko zna da se ploe tu nalaze.
adrvan i spomen-ploe ehidima: poginulim borcima i civilnim

rtvama rata iz Jezera, erkazovia i Ljoljia.

S obzirom na to da demat Jezero obuhvata cijelu Optinu Jezero na spomen-ploama se nalaze
imena svih ehida: poginulih boraca i muki ubijenih civila iz demata. Na vrhu prve spomen-ploe
arapskim slovima pie El-Fatiha ispod koje je prijevod 154. ajeta sure El-Bekare. Zatim su u dva
odvojena stupca ispisana imena ehida. U desnom stupcu su imena 19 ehida demata Jezero koji su
poginuli u periodu od 1992-1995. godine. U lijevom stupcu su navedena imena 23 ehida demata
Jezero nad kojima je izvren zloin u Tisovcu 10. septembra 1992. godine. Na drugoj spomen-ploi
nalaze se imena Bonjaka ubijenih u Jezeru 2. i 3. juna 1992. godine.
Spomen-ploe ehidima Jezera, erkazovia i Ljoljia.

U mezarju na Musali u Jezeru ukopani su pronaeni posmrtni ostaci civila ubijenih 2/3. juna
1992. godine. Meutim, na mezarju nije postavljeno nikakvo spomen-obiljeje. Takoer, veliki broj
ubijenih Bonjaka Jezera pronaen je u masovnoj grobnici u Natpolju. Ni ova masovna grobnica
nije oznaena.
U cilju ouvanja sjeanja na zloine nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova koje su vojnici Vojske
RS-a poinili tokom 1992. godine, Medlis Islamske zajednice Jajce u saradnji s Udruenjem gra-
ana 3. juni svake godine krajem maja i poetkom juna organizira manifestaciju Spomen njima,
po(r)uka nama. Centralni sadraj ove manifestacije je obiljeavanje zloina u Jezeru, Ljoljiima
i erkazoviima. Program zapoinje uenjem Kurana na mostu u Jezeru. Mektebski polaznici iz
Jezera zatim proue nekoliko ilahija i recital o zloinu. Nakon toga prisutnima se obraaju vjerski
i politiki zvaninici. Zatim se ponovo proui dio iz Kurana i dova, a potom svi prisutni bacanjem
cvijea u Plivu i uenjem El-Fatihe odaju poast ehidima. Okupljeni zatim u tihoj povorci kreu ka
mezarju Musalla gdje su ukopani posmrtni ostaci ubijenih civila Jezera. Na ovom mjestu se takoer
proui dova za ehide. Nakon toga program se nastavlja klanjanjem podne-namaza i uenjem e-
hidskog mevluda i dove.261 Obiljeavanje zloina u Jezeru, erkazoviima i Ljoljiima zavrava se
polaganjem cvijea na spomen-obiljeju ehidima u erkazoviima i mezarju u Vincu.
Amel Aganovi, Obiljeeno stradanje Bonjaka u Jezeru, Ljoljiima i erkazoviima, http://mizjajce.com/index.

261
php/novosti/vijesti-iz-medlisa/428-obiljezeno-stradanje-bosnjaka-u-jezeru-ljoljicima-i-cerkazovicima (Zadnja posjeta,

14. oktobra 2016)

Jezero-erkazovii i Ljoljii
Naselja erkazovii i Ljoljii nalaze se 3, odnosno 6 km juno od Jezera. Prema popisu stanov-
nitva iz 1991. godine u erkazoviima je ivjelo 220 stanovnika od ega 131 Bonjak, 83 Srba i 6
Ostalih, dok je u Ljoljiima ivjelo 205 stanovnika i to: 96 Bonjaka i 109 Srba.262 Pripadnici Vojske
RS-a su 10. septembra 1992. godine na lokalitetu Draganovac-Tisovac ubili 23 neduna civila Bo-
njaka i na istom mjestu ih zakopali u masovnu grobnicu. Federalna komisija za nestale osobe je 29.
aprila 1999. godine izvrila ekshumaciju na lokalitetu Tisovac gdje su ekshumirani posmrtnih ostaci
23 bonjaka civila.
Draganovac-Tisovac: Mjesto ubistva i masovne grobnice 23 Bonjaka iz erkazovia i Ljoljia.
Mjesto masovne grobnice nije obiljeeno i, ako se neto po tom pitanju ne preduzme, uskoro e
u potpunosti zarasti u umu.
262

Masovna grobnica na lokalitetu Tisovac u koju su pripadnici Vojske RS-a ukopali tijela ubijenih Bonjaka iz
erkazovia i Ljoljia. (Foto: Elvir D.)
Da zloin nad nedunim civilima Bonjacima erkazovia i Ljoljia ne bi ostao bez spomenika,
pobrinuli su se Bonjaci koji su se u malom broju nakon agresije vratili na svoja ognjita. Na po-
rodinom imanju Samira Begovia u erkazoviima sagraeno je spomen-obiljeje ehidima er-
kazovia i Ljoljia. Spomen-obiljeje je otvorenog tipa sa krovom na etiri vode. Na vrhu krova je
alem sa polumjesecom i zvijezdom. U sreditu obiljeja je esma dok je ploa s imenima ehida
postavljena na jugoistoni zid. Spomen-obiljeje lijepo je ograeno i uredno odravano.

Spomen-obiljeje ehidima iz erkazovia i Ljoljia.

Na spomen-ploi se nalaze vrlo iscrpni podaci o zloinu nad Bonjacima erkazovia i Ljoljia i
o poginulim borcima Armije RBIH sa ovog podruja. Na vrhu ploe arapskim slovima, slino kao i
na spomen-ploi u Jezeru, pie El-Fatiha ispod koje je prijevod 154. ajeta sure El-Bekare.

S lijeve strane ispod ajeta stoji:
EHIDI ERKAZOVIA I LJOLJIA 10.09.1992. GODINE ZLOIN U TISOVCU
Zatim slijede imena 23 civila koje su pripadnici Vojske RS-a ubili i zakopali na lokalitetu Draga-
novac-Tisovac.
S desne strane zapoinje novi stupac naslovljen:
EHIDI ERKAZOVIA I LJOLJIA KOJI SU POGINULI U PERIODU OD 1992-1995. GO-
DINE
Ispod su navedena imena 3 pripadnika Armije RBIH koji su svoj ivot dali za Bosnu i Hercego-
vinu. Potom, na istoj desnoj strani, stoji novi naslov:
EHIDI ERKAZOVIA I LJOLJIA NAD KOJIMA JE IZVREN
ZLOIN 02/03.06.1992. GODINE
Zatim slijede imena 9 civila iz ovih mjesta koje su pripadnici Vojske RS-a ubili u Jezeru nazna-
enog datuma. Na dnu spomen-ploe stoji napomena:
ZA SJEANJE
DA SE NE ZABORAVI
EL-FATIHA
Spomen-ploa ehidima: poginulim borcima i muki ubijenim civilima erkazovia i Ljoljia.

Ostale aktivnosti na ouvanju sjeanja na zloine nad Bonjacima u erkazoviima i Ljoljiima
svake godine poetkom juna organizira Medlis IZ Jajce u okviru manifestacije Spomen njima,
po(r)uka nama.
Denaza-namaz ubijenim civilima erkazovia i Ljoljia obavljena je 12. maja 1999.

(Izvor: kolekcija fotografija Ramiz-ef. Beirovia iz Jajca)
Vojnici Vojske RS-a su 10. septembra 1992. godine na lokalitetu Draganovac-Tisovac uinili
straan zloin. Da se takav zloin vie nikada ne bi desio, nuno je mlae generacije neprestano pod-
sjeati na to. U tom smislu, a imajui u vidu da su mjesto ubistva i masovna grobnica neoznaeni,
bilo bi poeljno postaviti spomen-plou na ovaj lokalitet i u manifestaciju Spomen njima, po(r)uka
nama uvrstiti mar mira od Jezera do Tisovca gdje bi se odrao as historije.

Optina ipovo

Optina ipovo smjetena je u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Granii sa optinama: Mrkonji
Grad, Jezero, Kupres, Glamo, Jajce i Donji Vakuf. ipovo obuhvata 11 mjesnih zajednica. Prema
popisu stanovnitva iz 1991. godine na podruju optine ivjelo je 2.965Bonjaka.263 Za vrijeme
agresije na Bosnu i Hercegovinu veina Bonjaka je protjerana sa svojih ognjita, dok je mali broj u
strahu i neizvjesnosti ostao ivjeti na okupiranom podruju.
U periodu od 1992. do 1995. u ipovu je ubijeno ili je od posljedica ranjavanja umrlo 27 Bonjaka.
Teak zloin desio se u selu Volari 27. juna 1993. godine kada su u porodinoj kui ubijeni Rasim
ori (1931), Lutvija ori (1934) i Emin ori (1960). Zajedno s njima tada je bio i Demal
Brki (1938) koji je teko ranjen. Od zadobijenih rana ubrzo je umro.264 Navedeni masakr prema
dostupnim informacijama poinili su pripadnici MUP-a Republike Srpske iz ipova. Sve damije
na podruju Optine ipovo sruili su pripadnici Vojske RS-a. Nakon rata obnovljene su damije
u ipovu, Benjevu, Volarima i Pljevi. Tokom 2008. godine u ipovu je bilo oko 300 bonjakih
domainstava.265
Iako je za vrijeme agresije u ipovu ubijeno 27 Bonjaka, na podruju Optine postoji samo jedan
spomenik rtvama i to onaj u Benjevu na kojem se nalazi ime samo jednog ehida. Stoga je neop-
hodno, barem u haremu damije u ipovu, ako iz sigurnosnih razloga to nije mogue uiniti na nekoj
drugoj javnoj povrini u gradu, postaviti spomen-obiljeje ubijenim civilima i poginulim borcima
Armije RBIH s podruja ipova.
U nekoj od damija u ipovu, obino je to centralna damija, svake godine se u okviru mani-
festacije Dani Bonjaka ipova proui mevlud za ehide ipova i odri as historije o stradanju
Bonjaka u ovom mjestu. To je ujedno i jedina aktivnost koja se organizira u cilju ouvanja sjeanja
na ivot u okupiranom ipovu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
ipovo-Benjevo
Naselje Benjevo smjeteno je na planinskoj padini blizu 3 km sjeverno od ipova. Prema popi-
su iz 1991. godine u Benjevu je ivjelo 377 stanovnika od ega su 249 bili Bonjaci, 121 Srbi i 7
Ostali.266 U augustu 1992. godine damija u Benjevu je minirana i potpuno sruena od strane Vojske
Republike Srpske, bonjake kue su spaljene i unitene, a Bonjaci protjerani i etniki oieni.
263
264
Grupa autora, Bonjaci ipova kroz historiju Zbornik radova sa prvog simpozija Bonjaci ipova kroz historiju
odranog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu, str. 198-201.
265
266

Satelitski snimak masovnih zloina i ienja Benjeva od Bonjaka.
Damija minirana a sve bonjake kue spaljene.

Nakon rata 16 bonjakih porodica vratilo se u Benjevo i nastavilo ivot. Kue i damiju su
obnovili i sveano otvorili 2007. godine.267 U predvorju damije izgraen je adrvan i postavljena
mermerna ehidska spomen-ploa. S desne strane na vrhu ploe je simbol mjeseca i zvijezde, a s
lijeve ljiljan. Ispod njih je arapskim slovima napisano El-Fatiha, ispod koje je natpis:
OVU ESMU PODIGOSMO U SPOMEN NA EHIDE BIH.
Zatim slijedi prijevod 154. ajeta iz sure El-Bekare, druge kuranske sure, koji govori o ehidima:
I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli: Mrtvi su ne oni su ivi ali vi ne znate. Po-
slije agresije i genocida ovaj ajet je postao zatitni znak gotovo svih ehidskih niana i spomen-plo-
. Ispod ajeta nalazi se ugravirano ime ehida Spahi Nijaza koji je poginuo 1994. godine. Alem s
poruene prijeratne damije postavljen je kao opomena u sreditu adrvana.
Alem sa prijeratne damije u ipovu u adrvanu ispred ulaza u damiju.

U pozadini spomen-ploa s imenom ehida Nijaza Spahia.
Osim spomen-ploe ehidu u naselju nema nikakvih materijalnih oblika memorijalizacije niti se
odravaju posebni vjerski programi tim povodom.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata tokom augusta i poetkom septembra 1941. godine u Benjevu
je ubijeno 19 Bonjaka civila.268 Jugoslovenska dravna politika nije dozvoljavala da se o tim r-
tvama glasno govori, niti da im se postavi spomen-obiljeje, pa su ubijeni Bonjaci Benjeva, izvan
kruga njihovih porodica, brzo zaboravljeni. Na taj nain se, zapravo, stvarala pretpostavka za nove
zloine koji su uslijedili 50 godina kasnije. S obzirom na to da su imena svih nevinih Bonjaka ubi-
jenih 1941. godine poznata, dobro bi bilo napraviti novu spomen-plou koja bi sadravala i njihova
imena zajedno s imenom ehida iz 1994. godine.
Takoer, s obzirom na to da su se tokom agresije 1992-1995. u Benjevu na meti agresora nala
materijalna dobra i vjerski objekti, bilo bi poeljno da se na vidljivom mjestu na damiji postavi
spomen-ploa sa slikom sruene damije i osnovnim informacijama o tome.
267
268
Grupa autora, Bonjaci ipova kroz historiju..., str. 141.

ZAKLJUCI I PREPORUKE DRUGOG DIJELA KNJIGE
U proteklih dvadeset godina memorijalizacija zloina nad Bonjacima na podruju opina Jajce,
Jezero i ipovo poprimila je svoju karakteristinu fizionomiju i specifina obiljeja. Primjetna su
dva su osnovna oblika memorijalizacije:
- Organizacija centralne manifestacije Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog
mevluda i obiljeavanja zloina na podruju MIZ Jajce i izgradnja centralnog spomen-obiljeja.
- Organizacija mjesnih ehidskih mevluda i izgradnja lokalnih spomen-obiljeja.
Iako je centralna manifestacija Spomen njima, po(r)uka nama sastavni dio sveukupnog siste-
ma ehidskih mevluda, u ovom radu smo ih analizirali odvojeno zbog toga to su sadraji mani-
festacije prevashodno fokusirani na obiljeavanje zloina nad bonjakim civilima u ove tri opine,
dok lokalni ehidski mevludi obuhvataju podjednako podsjeanje na civilne i vojne rtve.
Centralna manifestacija Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog mevluda i obiljea-
vanja zloina na podruju MIZ Jajce dobro je koncipirana. Sa svojim raznovrsnim sadrajima
manifestacija pokuava doprijeti do svih drutvenih slojeva: od uenika osnovnih kola, do inte-
lektualaca i penzionera, i prenijeti im poruku o zloinu nad Bonjacima i strahotama agresije. Ako
Bog da, kada se izgradi centralno spomen-obiljeje u Jajcu, manifestacija e dobiti mjesto odakle e
sve aktivnosti na polju memorijalizacije zapoinjati i gdje e se iste te aktivnosti molitvom za due
ehida zavravati.
Primjetno je, takoer, nepostojanje spomen-sobe sa fotografijama i muzejskim eksponatima iz
Odbrambeno-oslobodilakog rata. Kvalitet memorijalizacije openito bi porastao uspostavljanjem
spomen-sobe, a uenici osnovnih i srednjih kola dobili bi funkcionalno mjesto za as historije ili
povijesti. S obzirom na to da su prvih sedam mjeseci rata do kraja oktobra 1992. godine jedinice
HVO-a i Armije RBiH zajednikim snagama branile Jajce od nasrtaja Vojske Republike Srpske, a
zajednikim snagama ove vojne formacije su i oslobaale Jajce u septembru 1995. godine, nema ni-
kakve zapreke da u ovoj spomen-sobi budu zajedno izloeni eksponati HVO-a i Armije RBiH. Jedan
dio spomen-sobe svakako treba posvetiti zloinu nad nedunim civilnim stanovnitvom u Jajcu te
tekim godinama provedenim u izbjeglitvu.
Drugi nivo memorijalizacije zloina nad Bonjacima i herojstva pripadnika Armije RBiH su lo-
kalni ehidski mevludi i memorijalni turniri u malom nogometu. S obzirom na to da su ehidski
mevludi izuzetno dobro posjeeni te kako se odravaju u svim veim naseljima gdje ive Bonjaci
na podruju opina Jajce, Jezero i ipovo, jasno je da se poruka koji oni pronose daleko uje. Mla-
im generacijama koje eventualno ne idu u damiju da sluaju mevlud i predavanje potrebno je na
drugaiji nain pristupiti i govoriti o zloinu. Odravanje malonogometnih turnira i slini sportski ili
kulturni sadraji dobro su rjeenje za to. Meutim, iako u nekim mjestima postoje malonogometni
turniri povodom ehidskog mevluda, primjetno je da se o ehidima i herojstvu Armije RBiH na
njima slabo ili nikako ne govori. Takvu praksu potrebno je mijenjati, a organizatori ovih sportskih
takmienja trebali bi povesti rauna da se na dostojanstven nain oda pota poginulim pripadnicima
Armije RBiH i HVO-a, te nevino ubijenim civilima.

Pregledu stanja ehidskih spomen-obiljeja na podruju Jajca, Jezera i ipova posvetili smo naj-
vie prostora u radu. To smo uinili zbog toga to spomenici predstavljaju historijski dokument
trajnog karaktera. Analizirana ehidska spomen-obiljeja imaju mnogo dobrih osobina koje smo
nastojali istaknuti. No, takoer se nismo libili da ukaemo na eventualne propuste i sugeriramo alter-
nativna rjeenja. Pregledom postojeih spomenika ustanovili smo da nema podataka o poinjenom
zloinu: ne postoje podaci o tome kada je zloin poinjen, gdje i od koga. Izgradnjom centralnog
spomen-obiljeja rijeilo bi se, barem donekle, ovo pitanje. Zbog historijskog konteksta vano je
takoer napraviti razliku izmeu vojnih i civilnih rtava. Miljenja smo da spajanje vojnih i civilnih
rtava nije adekvatno zbog mogue budue manipulacije.
Najvaniji segment ehidskog spomen-obiljeja je sadraj odnosno tekst na spomen-ploi koji
treba da ponudi informacije podjednako: i o rtvama i o njihovim zloincima. Drugim rijeima, tekst
na spomen-ploi trebao bi sadravati sljedee podatke:
a) O rtvama - prezime, ime oca, ime i datum roenja i smrti,
b) O zloinu - kada, gdje i kako je poinjen te
c) O poiniocima zloina odnosno koja jedinica ili pojedinac je izvrio zloin.
Uz sadraj teksta na spomen-obiljeju veoma vana je lokacija spomenika. Na podruju opina
Jajce, Jezero i ipovo veina spomen-obiljja izgraena je u haremima damija to, imajui u vidu
da svi Bonjaci nisu vjernici-praktiari koji svaki dan posjeuju damije, i nije najbolje rjeenje.
Spomen-obiljeje u Buiima postavljeno u centru sela iznad izvora kraj kojeg svi mjetani svakod-
nevno prolaze primijer je dobro izabrane lokacije za spomenik. Prema tome, da bi postigao najbolji
efekat, spomenik treba ponuditi tane i jasne podatke o rtvama i njihovim zloincima te biti postav-
ljen na vidljivom i prometnom mjestu.
Drugo, lokaliteti gdje su poinjeni zloini nad Bonjacima trenutno su neobiljeeni. Mjesta ma-
sovnih zloina poput Tisovca, Kokia, Natpolja ili kua u kojoj su zapaljene ene u Cvitoviima
moraju biti adekvatno obiljeena.
Jo jedan element u memorijalizaciji koji nismo primjetili prilikom istraivanja jeste uspostava
jedinstvenog vizuelnog elementa, odnosno simbola. Ovdje se misli na simbol poput srebrenikog
cvijeta za rtve genocida u Srebrenici, odnosno bijele trake kao simbola rtava genocida u Prijedoru.
Uz to, ne postoje nazivi ulica, trgova i javnih ustanova ija imena asociraju na zloin i Odbram-
beno-oslobodilaki rat. Takoer, smatramo da bi se vei efekat centralne memorijlane manifestacije
Spomen njima, po(r)uka nama Dani ehidskog mevluda i obiljeavanja zloina na podruju MIZ
Jajce postigao ako bi se naziv manifestacije povezao s mjestom stradanja najveeg broja Bonjaka,
pa bi se u tom sluaju ova manifestacija zvala Pomen njima, po(r)uka nama Jezero 2016 i sl.
U radu smo namjerno spomenuli loe stanje nekih spomenika Narodno oslobodilake borbe
(NOB). Kompletan proces memorijalizacije biva drava bila je preuzela na sebe, a kako je religija
bila iskljuena iz javnog ivota, vjerskim institucijama nije bilo dozvoljeno da uestvuju u tom
procesu. Na kraju, raspadom dravnog sistema, pale su u zaborav i vrijednosti koje je ona njegovala.

Dakle, memorijalizacija koju je provodio prijeratni dravni sistem eklatantan je primjer kako
samo dravne institucije ne mogu kvalitetno dugorono sauvati sjeanje ak ni na heroje koji su
u Drugom svjetskom ratu ugradili svoje ivote u temelje bive drave iz prostog razloga to su se
raspadom drave uruili i temelji na kojima je ona poivala. Stoga je neophodno da se i Islamska
zajednica ukljui u memorijalizaciju, jer je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokazala
vitalnost nadivjevi nekoliko dravnih sistema. U dananje vrijeme memorijalizacija zloina nad
Bonjacima je na visokom mjestu prioriteta Islamske zajednice. Memorijalizacija je prisutna na
hutbama, mevludima i svim vjerskim manifestacijama. Datum genocida u Srebrenici 11. juli uao
je u Takvim Islamske zajednice. Konano, ljudi imaju povjerenje u Islamsku zajednicu pa su veinu
ehidskih spomen-obiljeja izgradili ba na vakufskom zemljitu vjerujui da e Islamska zajednica
znati odbraniti svoje vrijednosti. No, iako neophodno i veoma bitno ukljuivanje Islamske zajednice
u proces memorijalizacije zloina nad Bonjacima nije dovoljno. Potrebno je da se svi dravni organi
i javne obrazovne i kulturne ustanove zajedno s Islamskom zajednicom ukljue u ovaj proces kako
bi se ostavario eljeni cilj da se zloin genocida i masovnog ubijanja Bonjaka nikada ne zaboravi
i ne ponovi.

IZVORI I LITERATURA
IZVORI
ARHIV INSTITUTA ZA ISTRAIVANJKE ZLOINA PROTIV OVJENOSTI I MEUNA-

RODNOG PRAVA UNIVERZITETA U SARAJEVU, Sarajevo (vie fondova razliite provenijen-
cije):
AIIZ, Obrazci Podaci o rtvi; podaci o zloinu; podaci o izvriocu zloina; podaci o svje-
doku izvoru podataka;
AIIZ, Dokumentacija JNA, Peti korpus;
AIIZ, Dokumentacija MUP RS;
AIIZ, Dokumentacija ARBiH, TO;
AIIZ, Dokumentacija, VRS, Prvi krajiki korpus VRS;
AIIZ, Izjave svjedoka;
AIIZ, Bosna i Hercegovina, Srednjobosanski kanton/Kanton Sredinja Bosna;
ZBIRKE DOKUMENATA ELEKTRONSKE BAZE PODATAKA SUDSKIH SPISA MEUNA-

RODNOG KRIVINOG TRIBUNALA ZA BIVU JUGOSLAVIJU (MKCJ ICTY):
ICTY, Dokumentacija JNA, 5. korpus;

ICTY, Dokumentacija ARBiH;
ICTY, Dokumentacija Vojske Federacije BiH;
ICTY, Dokumentacija HVO-a;
ICTY, Dokumentacija Dravne komisije RBiH;
ICTY, Dokumentacija HZ HB;
ICTY, Dokumentacija VRS;
ICTY, Dokumentacija MUP RS;
ICTY, Podaci o predmetu br. IT-02-54, Slobodan Miloevi;
ICTY, Predmet br. IT-02-54, Pred Pretresnim vijeem Tuilac protiv Slobodana
Miloevia, Odluka po prijedlogu za donoenje oslobaajue presude, 16. juni 2004;
ICTY, Podaci o predmetu br. IT-00-39 I 40/1, Biljana Plavi;
ICTY, Podaci o predmetu br. IT-95-5/18, Radovan Karadi;
ICTY, Podaci o predmetu br. IT-09-92, Ratko Mladi;
ICTY, Podaci o predmetu br. IT-99-36, Radoslav Branin;

ICTY, Podaci o predmetu br. IT-99-36/1, Momir Tali;
ICTY, Tuilac protiv Radoslava Branina i Momira Talia, Dodatno izmjenjena optunica,
Predmet br. IT-99-36-T-I od 9. marta 2001;
ICTY, Pred Pretresnim vijeem II Tuilac protiv Radoslava Branina, Predmet br. IT-99-
36-T od 1. septembar 2004;
ICTY, Tuilac protiv Radoslava Branina, Pred albenim vijeem, Predmet br. IT-99-36-A
od 3. aprila 2007;
ICTY, Podaci o predmetu br. IT-98-29, Stanislav Gali;
ICTY, Podaci o predmetu IT-95-14/2, Kordi i erkez, Lavanska dolina;
SUD BOSNE I HERCEGOVINE
SUD BIH, Optunica protiv Pekez Mirko zv. Guzan, Pekez Mirko zv. Peka i Savi Milorad zv.
Mia, Tuilatvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Poseban odjel za ratne zloine, Regionalni
tim II, br. KT-RZ 116/05 od 22.11.2007;
SUD BiH, Presuda broj: X-KR-05/96-1 od 15. 04. 2008;
SUD BIH, Presuda br. X-KR-05/96-1 od 05. 05. 2009, uz Izjava svjedoka/oteenog
K.O;
*
* *
Dokumentacija Vieg suda u Zenici;

Dokumentacija Vieg suda u Travniku sa sjeditem u Vitezu;
Dokumentacija MUP-a, SJB Jajce;
ZBIRKA DOKUMENATA ELEKTRONSKE BAZE PODATAKA SA STRANICE http://www.slo-

bodanpraljak.com
Dokumentacija MORH, SIS;
Dokumentacija ARBiH;
Dokumentacija HVO, OZ SZH, VOS;

ARHIV MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE JAJCE
Spisak oteenih objekata IZ-e na podruju Medlisa IZ-e Jajce;
IZVJETAJI
ICTJ, Memorialization and Democracy: Policy and Civic Action State, International Center
for Transitional Justice, https://www.ictj.org/sites/default/files/ICTJ-Global-Memorializati-
on-Democracy-2007-English_0.pdf;
Judy Barsalou and Victoria Baxter, The Urge to Remember: The Role of Memorials in
Social Reconstruction and Transitional Justice, United States Institute for Peace, Januar
2007;
Ratni zloini u Bosni i Hercegovini, Izvjetaji Amnesty Internationala i Helsinki Watcha,
Antiratna kampanja Hrvatska, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Biblioteka Dokumen-
ti, br. 2, Zagreb, 1993;
Privatna dokumentacija Andras Riedmalyera;
Privatna dokumentacija Ramiz-ef. Beirevia;
LITERATURA
Arnautovi, Suad, Izbori u Bosni i Hercegovini 90, Analiza izbornog procesa, Promocult,
Sarajevo, 1996.
Begi, Kasim, Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma (1991-
1996), Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.
Brki, Smajo, Bonjaci ipova u periodu izmeu dva svjetska rata, Grupa autora, Bonjaci
ipova kroz historiju Zbornik radova sa prvog simpozija Bonjaci ipova kroz historiju
odranog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu, Zenica, 1999.
Brkljaa, Seka, ipovo 1941. u odnosu lokalne i opte istorije Bosne i Hercegovine u Dru-
gom svjetskom ratu, Grupa autora, Bonjaci ipova kroz historiju Zbornik radova sa prvog
simpozija Bonjaci ipova kroz historiju odranog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu,
Udruenje intelektualaca Bonjaka ipova u izgnanstvu Zenica, Zenica, 1999.
eki Smail, Muhamed estanovi, Merisa Karovi, Zilha Mastali-Kouta, Zloini nad
djecom Sarajeva u opsadi, Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunadotnog
prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2010.
eki, Smail, Dejtonski (mirovni) sporazum, Knjiga I, Institut za istraivanje zloina protiv
ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2016.

eki, Smail, Agresija na Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bonjacima 1991-1993, Lji-
ljan, Sarajevo, 1994.
eki, Smail, Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bonjacima, Uni-
verzitetski informativni glasnik, Specijalno izdanje broj 5, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,
2011.
eki, Smail, Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu: Planiranje, priprema, izvoenje,
Knjiga 1, Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerzi-
teta u Sarajevu i Kult B, Sarajevo, 2004.
eki, Smail, Bitne historijske injenice o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Korak, Udru-
enje za zatitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, broj 30, Sarajevo, januar-mart 2013.
eki, Smail, Genocid i istina o genocidu, Univerzitet u Sarajevu i Institut za istraivanje
zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012.
eki, Smail, Velikosrpska ideologija i politika agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida
nad Bonjacima, Univerzitetski informativni glasnik, Specijalno izdanje broj 3, Univerzitet
u Sarajevu, Sarajevo, juli 2010.
Ebu-Davud, Sunen Ebu-Davuda, prijevod i komentar Mahmut Karali, tom 4, hadis br.
3122, Novi Pazar, 2012.
Grupa autora, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Monografija, Udruenje Ilmije IZ
u BiH, Sarajevo, 2012.
Grupa autora, Vjena pouka monografija ehida i poginulih boraca Jajca (1992-1995),
BZK Preporod Sekcija mladih Horizont, Jajce, 2010.
Hadibegovi, Ilijas, Konfesionalna i nacionalna struktura stanovnitva u kotaru i gradu
Jajcu od 1851. do 1991. Prilozi Institut za historiju, 30, Sarajevo, 2001.
Kamberovi, Husnija, Bonjaci ipova u razdoblju austro-ugarske okupacije Bosne i Herce-
govine 1878-1918. Grupa autora, Bonjaci ipova kroz historiju Zbornik radova sa prvog
simpozija Bonjaci ipova kroz historiju odranog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu,
Udruenje intelektualaca Bonjaka ipova u izgnanstvu Zenica, Zenica, 1999.
Karadi, Midhat, Jajce u predratnim i ratnoj 1992. godini, Jajce, autor, 2010.
Kari, Hikmet, Apelacijama do istine. Praksa doma za ljudska prava u procesu traenja
nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, Fondacija Konrad Adenauer, Sarajevo, 2013.
Karovi-Babi, Merisa, Masovna ubistva civila u Sarajevu za vrijeme opsade 1992-1995,
Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, Sarajevo, 2014.
Kliko, Amir uski, Fikret, 17. Viteka Krajika brdska brigada ARBiH, Udruenje 17.
VKbbr Institut za istoriju, Sarajevo, 2010.
Krzi, Muharem Selak, Osman Sadikovi, Muhamed Todorovac, Hamdija, Svjedoiti
zloin i Bosnoljublje, Sarajevo, Bonjaka liga, Pokret za ravnopravnost, 2003.
Lati, Nedad Isakovi, Fahrudin, Rat u Srednjoj Bosni: ratna sjeanja generala Alagia,
Bemust, Zenica, 1997.

Maci, Beir, Genocid nad Bonjacima ipova 1991-1995, Grupa autora, Bonjaci ipova
kroz historiju Zbornik radova sa prvog simpozija Bonjaci ipova kroz historiju odra-
nog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu, Zenica, 1999.
Max Bergholz, The Strange Silence: Explaining the Absence of Monuments for Muslim
Civilians Killed in Bosnia during the Second World War, East European Politics and So-
cieties, 2010.
Milii, Senija, Drugi svjetski rat i genocid nad Bonjacima ipova 1941-1945. godine, Gru-
pa autora, Bonjaci ipova kroz historiju Zbornik radova sa prvog simpozija Bonjaci
ipova kroz historiju odranog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu, Zenica, 1999.
Mujezinovi, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga 2, Istona i central-
na Bosna, Tree izdanje, Sarajevo, 1998.
Muratovi, Rasim, Genocid u Ahmiima 1993, Institut za istraivanje zloina protiv ovje-
nosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Udruenje graana rtava rata 92-95,
16. april Ahmii, Sarajevo, 2013.
Odobai, Jasmin, Hiljadu grobnica u Bosanskoj Krajini 1992 1995, Bonjaka zajednica
kulture Preporod, Sarajevo, 2015.
Omerovi, Enis, Utvrivanje odgovornosti Ujedinjenih nacija kroz prikaz pojedinih aspeka-
ta djelovanja u i prema Bosni i Hercegovini u periodu 1992 1995, Korak, 2010.
Rami, Asim, Veli, Muharem, Bonjaci ipova u NOB i otporu faizmu i genocidu 1941-
1945. godine, Grupa autora, Bonjaci ipova kroz historiju Zbornik radova sa prvog sim-
pozija Bonjaci ipova kroz historiju odranog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu,
Zenica, 1999.
Redi, Husref, Studije o islamskoj arhitektonskoj batini, Biblioteka kulturno naslijee,
Veselin Maslea, Sarajevo, 1983.
abi, Devad, Bonjaci ipova u razdoblju Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, Grupa
autora, Bonjaci ipova kroz historiju Zbornik radova sa prvog simpozija Bonjaci ipo-
va kroz historiju odranog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu, Udruenje intelektualaca
Bonjaka ipova u izgnanstvu Zenica, Zenica, 1999.
Vojinovi, Perko, Spomen ploe iz NOB-e i partizanska groblja u Jajcu i okolini, Zbornik
krajikih muzeja, 1968.
TAMPA I NOVINSKI LANCI

Veernje novine, Sarajevo;
Osloboenje, Sarajevo;
Glas srpski, Banja Luka;
IIN Preporod, Sarajevo;
Novi Muallim, Sarajevo;

INTERNETSKI IZVORI
http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-1991-i-stariji/
www.ndo.rs/a856985/infoEx-Yu/Godisnjica-Dejtonskog-sporazuma.com
www.domovinskirat.tk
www.veterani.ba
www.nezavisne.com/dnevne/dogadjaji/dog12062005-02.php
www.mizjajce.com
http://www.iccnow.org/documents/AI_Ger.pdf,,
http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/bcs/cis_krajisnik_bcs.pdf
http://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/bcs/cis_plavsic_BCS.pdf
http://www.icty.org/x/cases/karadzic/cis/bcs/cis_karadzic_bcs.pdf
http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf
http://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/bcs/cis_brdjanin_bcs.pdf
http://www.icty.org/x/cases/talic/cis/bcs/cis_talic_bcs.pdf
https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=32026
http://www.icty.org/x/cases/galic/cis/bcs/cis_galic_bcs.pdf
http://www.okruznisud-bl.com/download/izvjestaji/evidencija-krivicnih-predmeta-rat-
nog-zlocina.pdf
http://www.okruznisud-bl.com/download/izvjestaji/evidencija-krivicnih-predmeta-rat-
nog-zlocina.pdf
http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/bcs/cis_kordic_cerkez_bcs.pdf
http://mizjajce.com/index.php/novosti/vijesti-iz-medlisa/428-obiljezeno-stradanje-bosnja-
ka-u-jezeru-ljoljicima-i-cerkazovicima
https://www.ictj.org/sites/default/files/ICTJ-Global-Memorialization-Democracy-2007-En-
glish_0.pdf
Videomaterijal:
Ibrahim Halilovi, Put u Vlasinje i Liskovicu 1992. i 2012, https://www.youtube.com/wat-

ch?v=52W53gKYuq0.

BIOGRAFIJE AUTORA
Dr. sc. Elvir Duranovi je nauni saradnik na Institutu za islamsku tradiciju Bonjaka. Zavrio
je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu (1989), Islamsku pedagoku akademiju u Zenici (1997)
i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (2003). Uporedo sa kolovanjem u medresi uio je hifz pred
uglednim hafizima rahmetli Kamil-ef. Silajdiem i rahmetli Mahmud-ef. Traljiem. Zvanje Hafiz
Kurana asnog dobio je 1991. Postdiplomske studije na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
okonao je 2009. odbranom magistarskog rada Elementi staroslavenske tradicije u praksi bosan-
sko-hercegovakih muslimana odnos islamskih uenjaka prema njima kao prvi u klasi. Doktorski
rad pod naslovom Dovita na podruju Travnikog muftijstva geneza i zbilja odbranio je na istom
fakultetu 19. maja 2014.
Mr. sc. Zilha Mastali-Kouta, magistar historijskih nauka i vii struni saradnik Instituta za
istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Doktorant
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju, na temi: Politika i vojna zbi-
vanja u Mostaru 1992-1995. Bavi se prouavanjem savremene historije. Koautor je knjige: Zloini
nad djecom Sarajeva u opsadi te autor veeg broja naunih radova i uesnica na mnogim domaim
i meunarodnim skupovima i seminarima. lan meunarodnih asocijacija IAGS i INOGS. Zbog
visokog prosjeka ocjena u toku kolovanja, dobitnica je vie prestinih stipendija. Roena u Livnu,
15. oktobra 1978. godine.
Mr. Alma Hajri-auevi diplomirala je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu 2009. Na

istom fakultetu magistrirala je 2011. godine. Uposlenik je Instituta za istraivanje zloina protiv o-
vjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u zvanju vieg strunog saradnika. Uesnik
je mnogih naunih skupova, domaih i meunarodnih konferencija, objavila je nekoliko naunih
radova u referentnim asopisima i zbornicima radova, i aktivno uestvuje u nauno-istraivakim
projektima iz oblasti zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava. Trenutno pohaa doktorski
studij na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu.
Mr. Almir Grabovica je vii struni saradnik na Institutu za istraivanje zloina protiv ovje-
nosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu politikih nauka u
Sarajevu 2007. Na istom fakultetu magistrirao je 2014. Kroz rad na Institutu za istraivanje zloina
protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu na poziciji vieg strunog saradni-
ka magistar politologije, uglavnom se profilirao radei na raznim nauno-istraivakim projektima
iz oblasti zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava. Svoje dosadanje rezultate istraivanja
prezentirao je na brojnim meunarodnim i domaim naunim skupovima, te objavio vie naunih
radova u referentnim asopisima i zbornicima radova.

Mr. Hikmet Kari je vii struni saradnik na Institutu za islamsku tradiciju Bonjaka. Diplo-
mirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 2010. Na istom fakultetu je 2012. odbranio master tezu
Uloga i znaaj apelacija pred Domom za ljudska prava u procesu traenja nestalih osoba 1996-
2003. Radio je u Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, Centru za napredne studije, te bio
je koordinator projekta Mapiranje logora i mjesta zatoenja u Bosni i Hercegovini 1992-1995 u
Udruenju TOPS. Producent je dokumentarca Dani ubijanja (Al Jazeera Balkans, 2013), te Na
Drini krvavi Viegrad (Haber i uprija, 2014). Autor je knjige Apelacijama do istine (Konrad
Adeanuer Stiftung, 2013). Priredio je i preveo Muslimanski svijet: populacija i religioznost (Cen-
tar za napredne studije, 2013).

DTP: mr. dipl. ing. Sead Muhi
DIZAJN KORICA: Amel Aganovi
TAMPA: tamparija Fojnica d.o.o. Fojnica
TIRA: 700
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
341.322.5(497.6=163.4*3)1992/1995
ZLOINI nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova : 1992-1995. - Sarajevo : Institut za istrai-
vanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta : Institut za islamsku tradiciju
Bonjaka ; Jajce : Medlis Islamske zajednice, 2017. - 410 str. : ilustr. ; 30 cm
Biografije autora: str. 409-410. - Bibliografija: str. 403-408 uz tekst.
Sadraj s nasl. str.:

Dio 1: Zloini protiv ovjenosti i meunarodnog prava nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova
1992-1995. / Zilha Mastali-Kouta, Alma Hajri-auevi, Almir Grabovica
Dio 2: Memorijalizacija zloina nad Bonjacima Jajca, Jezera i ipova / Elvir Duranovi, Hikmet
Kari
ISBN 978-9958-028-26-7 (Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava)

1. Mastali-Kouta, Zilha
COBISS.BH-ID 24318470
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Memorijalizacija Zločina Nad Bošnjacima Jajca, Jezera I Šipova

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Memorijalizacija Zločina Nad Bošnjacima Jajca, Jezera I Šipova

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

dr. sc. Elvir Duranovi i mr.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 311

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 313

U uvodu rada pokuat emo odgovoriti na nekoliko bitnih pitanja: ta je to memorijalizacija?207

da iznosi istinu ili dokumentuje odreeno krenje ljudskih prava,

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 315

Memorijalizacija moe imati razliite oblike i manifestirati se na razliite naine. Nekoliko je

316 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 317

318 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) ubijeno je vie od 105.000 osoba od

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 319

320 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

4.ehidski mevludi na podruju opina Jajce, Jezero i ipovo

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 321

U pojedinim mjestima uz vjerski dio programa organiziraju se i sportska takmienja u malom

322 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 323

Allah, Allah - Bosna gori!

Od lutanja umorna je,

Dok je bio jo pri sebi,

Zabiljeio Elvir Duranovi.

324 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Idi majci, babe nemam,

Halali joj mjesto mene,

Allah, Allah Bosna gori,

6. ehidska spomen-obiljeja na podruju Jajca, Jezera i ipova

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 325

Sruena damija u Barevu. (Izvor: kolekcija fotografija Ramiz-ef. Beirovia iz Jajca)

326 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 327

Obnovljena damija u Donjem Bepelju sa ehidskim spomen-obiljejem.

328 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Spomen-ploa s imenima 21 ehida iz Bepelja.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 329

330 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Mekteb i ehidsko spomen-obiljeje u Cvitoviima.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 331

ehidska esma i spomen-ploa ehidima Cvitovia.

332 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Spomen-ploa s imenima civilnih rtava rata iz Cvitovia.

Memorijalizacija zloina nad Bonjacima Mjesne zajednice Bepelja dobro je organizirana. U

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 333

Mjesna zajednica Kokii nalazi se 22 km jugoistono od Jajca. Prema popisu stanovnitva iz

Mjesto masovne grobnice u Kokiima u kojoj je pronaeno 8 tijela ubijenih

334 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 335

336 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Potom slijedi natpis:

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 337

Meli Vahidin 1974-1993

SABORCI I MJETANI DOGANA

338 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Naselje Diviani nalazi se u plodnoj Dnoluci 7 km sjeveroistono od Jajca. Prema popisu iz

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 339

Spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima u Divianima.

340 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

Spomen-ploa s imenima ehida, poginulih boraca i civila u Divianima.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 341

Partizansko groblje i spomen-obiljeje borcima iz Drugog svjetskog rata u Divianima zaraslo

342 ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995.

ZLOINI NAD BONJACIMA JAJCA, JEZERA I IPOVA 1992-1995. 343

Ostaci Sinan-begove ili Okia-damije u Jajcu koju su pripadnici