Don Miguel Ruiz don Jose Ruiz

Peti sporazum sa samim sobom

Praktini vodi za ostvarivanje onoga to uistinu jesmo

Posveeno svakom ovjeku koji ivi na ovom prekrasnom,

planetu i naratajima koji tek dolaze.

Sadraj:

Zahvale 1
Tolteci 1
Uvod 2

PRVI DIO Mo simbola

01. U poetku
Sve je u programu 3
02. Simboli i sporazumi
Umijee ljudskosti
03. Pria o vama
Prvi sporazum sa samim sobom:
Neka vaa rije bude besprijekorna 4
04. Svaki je um svijet za sebe
Drugi sporazum sa samim sobom:
Nita ne shvaajte osobno 6
05. Istina ili neistina
Trei sporazum sa samim sobom:
Nemojte pretpostavljati 7
06. Mo vjerovanja
Simbol Djeda Mraza 9
07. Vjeba ini majstora
etvrti sporazum sa samim sobom:
Uvijek dajte sve od sebe 10

DRUGI DIO Mo sumnje

08. Mo sumnje
Peti sporazum sa samim sobom:
Budite sumnjiavi, ali nauite sluati 11
09.San prve panje
rtve 13
10.San druge panje
Ratnici 14
11.San tree panje
Majstori 17
12. Kako opstati onaj koji vidi
Novo stajalite 19
13. Tri jezika
Kakav ste glasnik? 21

Pogovor
Pomozite mi da promijenim svijet 23

Tolteci
Tisuama godina prije Tolteci su u junom Meksiku bili poznati kao znalci. Antropolozi o Toltecima govore kao o narodu ili
rasi, ali Tolteci su zapravo bili znanstvenica i umjetnici koji su se posvetili istraivanju i ouvanju duhovnih spoznaja i metoda
drevnih naroda. Zajedno su kao uitelji (naguali) i uenici doli u Teotihuacan, drevni grad piramida nedaleko Mexico Cityja,
poznat kao mjesto gdje ovjek postaje Bogom. Tisuljeima su naguali bili prisiljeni prikrivati drevnu mudrost i tajiti svoje
postojanje. Zbog europskih osvajanja i sve vee zloupotrebe osobne moi nekih uenika, bilo je prijeko potrebno zatititi
znanje od onih koji nisu bili spremni koristiti ga na mudar nain ili koji su ga nenamjerno mogli iskoristiti za osobnu korist.
Na sreu, ezoterino tolteko znanje ouvali su i naratajima prenosile razliite obiteljske loze nagurali. Iako je stotinama
godina ostalo skriveno, drevna su proroanstva prorekla trenutak kad e biti neophodno vratiti se mudrosti Tolteka. Don
Miguel Ruiz i don Jose Ruiz (naguali iz loze Orlovskih vitezova) osjetili su nadahnue da nam povjere mona uenja Tolteka.
Tolteka mudrost izvire iz istog jedinstva istine, kao i sve ostale svete ezoterine tradicije diljem svijeta. Iako tu nije rije o
religiji, tolteka mudrost potuje sve duhovne uitelje koji su pouavali na Zemlji. Iako priznaje postojanje duha, ta se
mudrost najtonije moe opisati kao nain ivota, u kojemu se istie dostupnost sree i ljubavi.

Uvod
don Miguela Ruiza
Knjiga etiri sporazuma sa samim osobom* objavljena je prije dosta godina. Ako ste je proitali, ve znate koliko su moni ti
sporazumi. Oni vam mogu preobraziti ivot raskidajui tisue ograniavajuih sporazuma koje ste sklopili sa sobom, s drugim
ljudima i sa samim ivotom.
Kad prvi put proitate etiri sporazuma sa samim sobom oni poinju djelovati na aroban nain. Njihova je arolija mnogo
dalekosenija od rijei koje itate. Moete imati osjeaj da ve poznajete svaku rije u toj knjizi. I sami to isto osjeate, ali to
moda nikad niste izrazili rijeima. Kad prvi put itate tu knjigu, ona vas poziva da provjerite svoja uvjerenja i vodi vas do
krajnjih granica vaeg poimanja svijeta. Poinjete raskidati mnoge ograniavajue sporazume i prevladavate mnoge izazove, ali
tada se pred vama pojavljuju novi. Kad drugi put proitate tu knjigu, imate osjeaj da itate posve drugu knjigu, jer su se ve
pomakle granice vaeg poimanja svijeta. Knjiga vas ponovno odvodi do dublje svijesti o sebi i vi doseete granicu do koje u tom
trenutku moete doi. Kad je proitate i trei put, ponovno e vam se initi kao da itate neku drugu knjigu.
Poput arolije, jer oni i jesu arobni, etiri sporazuma vam polagano pomau da razotkrijete svoje izvorno ja. Uz malo vjebe ta
vas etiri jednostavna sporazuma vode do vae stvarne, a ne lane osobnosti, jer upravo nju elite i upoznati: sebe kakvi
uistinu jeste.
Naela iz knjige etiri sporazuma sa samim sobom obraaju se srcu svih ljudskih bia, i mladih i starih. Ona se obraaju
ljudima razliitih kultura iz itavog svijeta - ljudima koji govore razliitim jezicima, ljudima ija se religijska i filozofska
uvjerenja uvelike razlikuju. Ti su ljudi pohaali razliite osnovne i srednje kole te fakultete. Naela iz etiri sporazuma sa
samim sobom dopiru do svakog ovjeka, jer su proeta zdravim razumom.
*Knjigu je objavio V.B.Z. (2003. godine). Kasnije su objavljenje i druge Ruizove knjige: Majstorstvo u ljubavi (2004.) te Glas znanja 2006. (prim. ured.)
Sad je vrijeme za jo jedan dar, a to je Peti sporazum sa samim sobom. Peti sporazum nisam ukljuio u svoju prvu knjigu, jer
su u to vrijeme prva etiri bila dovoljno velik izazov. Peti sporazum izraava se rijeima, dakako, ali njegovo znaenje i namjera
zalaze onkraj rijei. Peti se sporazum u osnovi odnosi na sagledavanje cijele vae stvarnosti oima istine, bez pomoi rijei.
Rezultat primjene petog sporazuma potpuno je prihvaanje sebe kakvi jeste, kao i potpuno prihvaanje svih ostalih upravo
onakvih kakvi jesu. Nagrada za to je vjena srea.
Prije mnogo godina poeo sam svoje uenike pouavati nekim, idejama iz ove knjige, ali sam prestao, jer je izgledalo da nitko
ne razumije to sam pokuavao rei. Iako sam svojim uenicima povjerio Peti sporazum sa samim, sobom, otkrio sam da nitko
nije spreman nauiti metode toga sporazuma. Godinama poslije moj je sin, don Jose, poeo ta ista uenja prenositi svojim
uenicima, postigavi uspjeh ondje gdje sam ja doivio neuspjeh. Moda je on bio uspjean zato to je apsolutno vjerovao u
potrebu da se prenese ta poruka. I sama njegova prisutnost zraila je istinom te stavljala na iskuenje uvjerenja ljudi koji su
dolazili na njegova predavanja. On je uvelike promijenio njihove ivote.
Don Jose Ruiz od svog je djetinjstva bio moj uenik, sve otkako je progovorio. U ovoj vam knjizi s ponosom predstavljam svog
sina, kao i bit uenja koje ve sedam godina zajedno prenosimo ljudima.
Da bi ova poruka bila to osobnija i u skladu s govorom u prvom licu, kao i u ostalim knjigama o toltekoj mudrosti, odluili
smo Peti sporazum sa samim sobom takoer napisati u prvom licu. U ovoj knjizi itatelju se obraamo jednim glasom i iz
jednog srca.

Prvi dio
Mo simbola

01. U poetku
Sve je u programu
Od trenutka svog roenja vi svijetu prenosite poruku. Kakva je to poruka? Vi sami ste poruka! Poruka je prisutnost anela,
glasnika beskonanosti u ljudskom tijelu. Beskonana, apsolutna mo, samo za vas stvara program i u tom se programu
nalazi sve to vam je potrebno da budete ono to jeste. Raate se, odrastate, razmnoavate se, starite i na kraju se vraate
beskonanom. Svaka je stanica vaeg tijela svemir za sebe. Inteligentna je, potpuna i programirana da bude onakva kakva
jest.
Vi ste programirani da budete vi, kakvi god da jeste, a programu nije nimalo vano to mislite da jeste. Taj program nije
smjeten u umu koji razmilja. Smjeten je u tijelu, u onome to nazivamo DNK i vi u poetku nagonski slijedite njegovu
mudrost. Kao maleno dijete znate to volite, a to ne volite, znate kad vam se neto svia, a kad ne. Prihvaate ono to volite i
pokuavate izbjei ono to ne volite. Pridravate se svojih nagona, a oni vas vode srei, uivanju u ivotu, igri, ljubavi i
ispunjavanju vlastitih potreba. Sto se tada dogaa?
Vae se tijelo poinje razvijati, um vam poinje sazrijevati i kako biste prenijeli svoju poruku vi se poinjete koristiti
simbolima. Kao to jedna ptica razumije druge ptice, a jedna maka razumije druge make, tako i ovjek putem simbolizma
razumije druge ljude. Da ste se rodili na otoku, a onda ivjeli posve sami, moda bi vam trebalo i deset godina, ali biste na
kraju imenovali sve oko sebe i time biste se jezikom koristili za prenoenje poruke, makar ona bila upuena samo vama.
Zato biste tako postupali? To je lako shvatiti, a razlog nije u ljudskoj inteligenciji, nego u tome to smo programirani za
stvaranje jezika, za izmiljanje vlastitih simbola.
Kao to znate, ljudi u svijetu govore i piu tisuama razliitih jezika. Izmislili su razliite vrste simbola kako bi komunicirali ne
samo s drugim ljudima, nego i, to je jo vanije, sami sa sobom. Simboli mogu biti zvui koje izgovaramo, pokreti, rukopis ili
grafiki znakovi. Postoje simboli za predmete, ideje, glazbu i matematiku, ali je uvoenje zvukova prvi korak, koji znai da
simbole uimo koristiti za govor.
Ljudi koji su ivjeli prije nas ve su imali nazive za sve to postoji te su nas oni nauili znaenju zvukova. Za jedan predmet su
rekli da je stol za drugi stolac. Imali su nazive i za stvari koje postoje samo u naoj mati, kao to su sirene i jednorozi. Svaka
rije koju nauimo simbol je neeg stvarnog ili zamiljenog, a postoje na tisue rijei koje trebamo nauiti. Promatramo li
djecu od prve do etvrte godine, zapazit emo kako nastoje nauiti itav niz simbola. Za to je potreban velik trud, kojeg se
najee ne sjeamo, jer nam um jo nije sazrio, ali ponavljanjem i vjebom naposljetku smo nauili govoriti.
Kad nauimo govoriti, ljudi koji brinu o nama ue nas onome to znaju, a to znai da nas programiraju znanjem*. Ti ljudi
posjeduju veliko znanje, ukljuujui i sva drutvena, religijska i moralna pravila svoje kulture. Privuku nam panju, prenesu
informaciju i ue nas da budemo slini njima. Uimo kako se trebamo ponaati da budemo mukarac ili ena u skladu s
drutvom u kojemu smo se rodili. Uimo kako se ponaati na ispravan nain u svom drutvu i to znai biti dobar ovjek.
Zapravo, mi postajemo pripitomljeni isto kao pas, maka ili bilo koja druga ivotinja: sustavom nagrade i kazne. Kad
napravimo ono to odrasli ele od nas, kau nam da smo dobar djeak ili dobra djevojica, a kad napravimo ono to ne ele
kau da smo zloesti. Katkad nas kanjavaju iako nismo bili zloesti, a katkad nas nagrauju i kad nismo bili dobri.
Strahujui od kazne i plaei se da neemo biti nagraeni, pokuavamo ugoditi drugima. Pokuavamo biti dobri, jer loi ljudi
ne dobivaju nagrade, nego kazne.
U procesu ljudskog pripitomljavanja obitelj i drutvo nameu nam svoja pravila i vrijednosti. Nemamo priliku birati svoja
uvjerenja. Drugi nam govore to trebamo, a to ne trebamo vjerovati. Ljudi s kojima ivimo iznose nam svoja miljenja: to je
dobro, a to loe; to je ispravno, a to pogreno; to je lijepo, a to runo. Te se informacije utiskuju u na um, kao kad
skidate informacije s interneta. Mi smo nevini i naivni. Vjerujemo u ono to nam govore roditelji i drugi odrasli. Slaemo se s
njima i informacije pohranjujemo u svom pamenju. Sve to nauimo sporazumno ulazi u na um, a sporazumno i ostaje
ondje, ali najprije prolazi kroz proces panje.
Panja je iznimno vana kod ljudi, jer je to onaj dio naeg uma koji nam omoguuje da se usredotoimo na jedan jedini
predmet ili misao izmeu itavog niza mogunosti. Informacije se iz vanjskog svijeta uz pomo panje prenose i nau nutrinu i
obrnuto. Panja je kanal kojim, ljudi jedni drugima alju i primaju poruke. Ona je kao most od jednog do drugog uma; taj
most aktiviramo zvucima, znakovima, simbolima, dodirom - svakim inom koji privue nau panju. Tako pouavamo i tako
uimo. Nikoga niemu ne moemo nauiti ako nismo privukli njegovu panju. Nita ne moemo nauiti ako ne obratimo
panju na to.
Uz pomo panje odrasli nas ue kako simbolima moemo stvarati itavu stvarnost u svom umu. Kad nas naue simbolima
pomou zvuka, tada prelaze na abecedu te uimo njihov jezik. Poinje nam se razvijati mata, naa znatielja jaa i poinjemo
postavljati pitanja. Stalno neto ispitujemo i pitamo. Odasvud prikupljamo informacije. Kad smo u stanju koristiti simbole da
bismo razgovarali sami sa sobom, tada moemo biti sigurni da smo konano ovladali jezikom. Tada uimo misliti. Prije toga
nismo razmiljali; samo smo oponaali zvukove i koristili simbole za komunikaciju, ali ivot nam je bio jednostavan dok
simbolima nismo poeli pripisivati smisao ili emocije.
Kad simbolima ponemo davati smisao, tada se njima koristimo kako bismo unijeli smisao u sve to nam se dogaa. Pomou
simbola razmiljamo o stvarnim stvarima, kao i o onima koje nisu stvarne, ali ih mi poinjemo zamiljati kao stvarne,
primjerice, lijepo i runo, mravo i debelo, pametno i glupo. Moda ste zamijetili da razmiljati moemo samo na jeziku kojim
smo ovladali. Godinama sam govorio samo panjolskim jezikom i dugo mi je trebalo da ovladam dovoljno velikim brojem
simbola na engleskom da bih na tom jeziku mogao i razmiljati. Nije lako ovladati jezikom, ali u jednom trenutku shvatimo da
razmiljamo pomou simbola koje smo nauili.
Kad krenemo u kolu, u petoj ili estoj godini, ve razumijemo smisao apstraktnih ideja, kao to su ispravno i pogreno,
pobjednik i gubitnik, savreno i nesavreno. U koli uimo itati i pisati simbole koje ve poznajemo, a pisani nam jezik
omoguuje da steknemo jo vee znanje. I dalje pridajemo smisao sve veem broju simbola, a razmiljanje postaje ne samo
nenaporno, nego i automatsko.
*Znanje kod Ruiza ima negativnu konotaciju, jer se odnosi na sve ono u to su nas drugi uvjerili i na sve ideje koje smo usvojili, a nemaju veze s naim izvornim ja (prim, ured.)
Simboli koje smo nauili sami od sebe privlae nau panju. Nae nam se znanje obraa i mi sluamo to nam govori. To je
glas znanja, jer znanje govori kroz nae misli.
Cesto ujemo taj glas koji poprima razliite tonalitete; ujemo glas svoje majke, oca, brae i sestara. On nikad ne prestaje
govoriti. Taj glas nije stvaran, nego je naa tvorevina. No, mi vjerujemo da je stvaran, jer ga oivljavamo snagom vjere, to znai
da bez ikakve sumnje vjerujemo onome to nam glas govori. Tada miljenja drugih ljudi poinju preuzimati vlast nad naim
umom.
Svatko ima miljenje o nama i ti nam ljudi govore kakvi smo. Dok smo bili posve maleni, nismo znali tko smo. Mogli smo se
vidjeti samo u zrcalu, a s vremenom nam drugi ljudi postaju zrcalo. Majka nam govori kakvi smo i mi joj vjerujemo. Njezine se
rijei posve razlikuju od onih koje nam upuuje otac ili braa i sestre, ali mi se slaemo i s njima. Ljudi nam govore kako
izgledamo, pogotovo dok smo djeca. Ima majine oi i djedov nos. Mi sluamo miljenja svoje obitelji, uitelja i starije djece
u koli. U tim zrcalima vidimo svoju sliku, slaemo se da smo upravo takvi, a im se sloimo, to miljenje postaje dio naeg st i
stava uvjerenja. Malo po malo, ta miljenja mijenjaju nae ponaanje te mi u svojim mislima oblikujemo vlastitu sliku u
skladu s rijeima drugih: Ja sam lijep. Ja nisam lijep. Ja nisam pametan. Ja nisam pametan. Ja sam pobjednik. Ja sam
gubitnik. Dobar sam u ovome. Lo sam u onome.
U jednom trenutku nas miljenja naih roditelja i uitelja, religije i drutva, navode da povjerujemo kako moramo imati
odreene osobine kako bi nas drugi prihvatili. Oni nam govore kakvi bismo trebali biti, kako bismo trebali biti, kako bi smo
trebali izgledati, i kako bismo se trebali ponaati. Moramo biti ovakvi, u ne smijemo biti onakvi - a, budui da nije prihvatljivo
da budemo onakvi kakvi jesmo, poinjemo se pretvarati da smo neto to nismo. Strah da e nas drugi odbaciti pretvara se u
strah da nismo dovoljno dobri te poinjemo tragati za savrenstvom. U svojoj potrazi stvaramo sliku savrenstva, osobine koje
elimo imati, ali znamo da ih nemamo te zbog toga ne prihvaamo sami sebe. Ne sviamo se sami sebi te razmiljamo:
Pogledaj samo kako si glup, kako si ruan. Gle kako si debeo, kako si nizak, slab i glup. Tada poinje drama, jer se simboli
okreu protiv nas. Vie ni ne zamjeujemo da smo simbole poeli koristiti da bismo se odrekli sebe.
Prije procesa pripitomljavanja nije nam stalo kakvi smo ili kako izgledamo. Skloni smo istraivanju, izraavanju svoje
kreativnosti, pokuavamo osjetiti zadovoljstvo i izbjei bol. Kao malena djeca bili smo divlji i slobodni, trali smo goli, ne
osjeajui se nelagodno i ne osuujui sebe. Govorili smo istinu, jer smo ivjeli u istini. Panja nam je bila usmjerena na
sadanji trenutak, nismo se plaili budunosti, niti stidjeli prolosti. Poslije procesa pripitomljavanja pokuavamo biti
dovoljno dobri za sve druge, ali vie nismo dovoljno dobri za sebe, jer nikad ne moemo ostvariti vlastitu sliku savrenstva.
Sve se nae normalne ljudske sklonosti gube u procesu pripitomljavanja te poinjemo tragati za onim to smo izgubili.
Poinjemo tragati za slobodom, jer vie nismo slobodni da budemo ono to uistinu jesmo. Poinjemo tragati za sreom, jer vie
nismo sretni. Poinjemo tragati za ljepotom, jer vie ne vjerujemo da smo lijepi.
I dalje rastemo. U razdoblju adolescencije nae je tijelo programirano da pone luiti tvari koje nazivamo hormonima. Nae
fiziko tijelo vie nije tijelo djeteta te se vie ne uklapamo u ivot kakvim smo dotad ivjeli. Ne elimo sluati roditelje kad nam
govore to trebamo, a to ne smijemo raditi. elimo svoju slobodu. elimo biti ono to jesmo, ali se toga ujedno i bojimo. Ljudi
nam govore: Vie nisi dijete, ali jo nismo ni odrasle osobe pa je to razdoblje za veinu ljudi vrlo teko. U tinejderskoj dobi
vie nas nitko ne mora pripitomljavati. Ve smo nauili osuivati se, kanjavati se i nagraivati u skladu sa sustavom
uvjerenja kojeg smo prihvatili te se koristimo istim sustavom kanjavanja i nagraivanja. Pripitomljavanje je lake za ljude u
nekim dijelovima svijeta, a tee u nekim drugim, ali openito, nitko od nas nema priliku izbjei pripitomljavanje. Ba nitko.
Tijelo nam naposljetku sazrijeva i ponovno se sve mijenja. Ponovno kreemo u potragu, ali sad sve vie tragamo za sobom.
Tragamo za ljubavlju jer smo prihvatili uvjerenje da je ljubav negdje izvan nas. Tragamo za pravdom jer u sustavu uvjerenja
koji nam je nametnut nema nikakve pravde. Tragamo za istinom jer vjerujemo samo znanju koje smo pohranili u svom umu. I,
dakako, jo tragamo za savrenstvom jer sad se slaemo s ostatkom ovjeanstva koje smatra da nitko nije savren.

02. Simboli i sporazumi

Umijee ljudskosti
Tijekom godina odrastanja sklapamo bezbrojne sporazume sa samima sobom, s drutvom i sa svima oko sebe. No, najvaniji
sporazumi su oni koje sklapamo sa sobom, razumijevajui simbole koje smo nauili. Ti nam simboli govore u to vjerujemo o
sebi. Govore nam tko jesmo i tko nismo, to je mogue, a to nije. Glas znanja nam govori sve to znamo, ali tko nam moe
rei je li to to znamo istinito?
Pohaajui osnovnu i srednju kolu te fakultet usvajamo mnoga znanja, ali to uistinu znamo? Jesmo li ovladali istinom? Ne,
ovladali smo jezikom i simbolima, a ti su simboli istiniti samo zato to se slaemo da su istiniti, a ne zato to su uistinu
istiniti. Gdje god da smo se rodili, kojim smo god jezikom nauili govoriti, shvaamo da se gotovo sveukupno nae znanje
zapravo odnosi na sporazume, poevi od simbola koje smo nauili.
Ako smo se rodili u Engleskoj, uimo engleske simbole. Ako smo se rodili u Kini, uimo kineske simbole. No, bez obzira na to
jesmo li uili engleski, kineski, panjolski, njemaki, ruski ili bilo koji drugi jezik, simboli imaju svoju vrijednost samo zato to
im je mi pripisujemo i to se slaemo oko njihovog znaenja. Da se ne slaemo, simboli bi bili besmisleni. Rije stablo,
primjerice, smislena je ljudima koji govore hrvatski, ali stablo nita ne znai ako ne vjerujemo da neto znai, ako se ne
sloimo. Ta rije znai isto i vama i meni, zato se moemo razumjeti. Vi razumijete ono to vam sad govorim, jer se slaemo sa
smislom svake rijei koja je programirana u naim umovima. No, to ne znai da se slaemo u potpunosti. Svatko od nas
svakoj rijei daje posebno znaenje, koje nije isto za svakog.
Usredotoimo li se na to kako nastaje neka rije, otkrit emo da smisao koji joj pridajemo postoji bez ikakva pravog razloga. Mi
tek tako kombiniramo rijei. Izmiljamo ih. Ljudi izmiljaju svaki zvuk, svako slovo, svaki simbol.
ujemo zvuk A i kaemo: To je simbol za taj zvuk. Nacrtamo simbol kako bismo predoili zvuk i tako spajamo simbol i zvuk
te im pridajemo znaenje. Tako svaka rije u naem umu ima znaenje, ali ne zato to je stvarna ili istinita. To je samo
sporazum koji sklapamo sa sobom i sa svim drugim ljudima koji ue iste simbole.
Otputujemo li u zemlju u kojoj ljudi govore drugim jezikom, iznenada emo shvatiti vanost i mo sporazuma.
Un arbol es slo un rbol, el sol es slo el sol, la tierra es solo la tierra si estamos de acuerdo. Ein Baum ist nur ein Baum, die
Sonne ist nur die Sonne, die erde ist nur die Erde zoenn voir uns darauf verstandigt haben. Stablo je samo stablo, sunce je samo
sunce, zemlja je samo zemlja, ako se sloimo. Ti simboli nemanju nikakvog znaenja u Francuskoj, Rusiji, Turskoj, vedskoj ili
bilo kojem drugom mjestu gdje su sporazumi drukiji.
Nauimo li engleski i otputujemo u Kinu, ut emo ljude kako neto govore, ali neemo razumjeti ni jedne rijei. Sve e nam
biti besmisleno jer to nisu simboli koje smo nauili. Mnoge e nam stvari biti strane, kao da smo u drugom svijetu. Obiemo li
njihova sveta mjesta, otkrit emo da su njihova uvjerenja potpuno drukija, da su im rituali potpuno drukiji te da njihova
mitologija nema nikakve slinosti s onim to smo nauili. Njihovu kulturu moemo razumjeti ako nauimo simbole koje
koriste, odnosno ako nauimo njihov jezik. Ali ako nauimo neto o tom drukijem nainu ivota, ako nauimo novu religiju ili
filozofiju, to moe izazvati sukob s onim to smo nauili prije. Nova se uvjerenja sukobljavaju sa starima, a odmah se javlja i
sumnja: to je ispravno, a to pogreno? Je li istinito ono to sam prije nauio? Je li istinito ono to uim sada? to je
istinito?
Istina je to da je nae sveukupno znanje, apsolutno sve nae znanje, samo simbolino - to su samo rijei koje smo izmislili iz
potrebe da shvatimo i izrazimo ono to doivljavamo. Svaka je rije u naem umu i na ovoj stranici samo simbol, ali svaka rije
ima mo nae vjere, jer mi bez ikakve sumnje vjerujemo u njezino znaenje. Ljudska bia od simbola grade itav sustav
uvjerenja i itavu graevinu znanja. Tada koristimo sve to znamo, iako je to znanje samo simbolino, kako bismo opravdali
ono u to vjerujemo, kako bismo pokuali najprije objasniti sebi, a onda i svima drugima, nain na koji doivljavamo sebe
i itav svemir.
Ako smo svjesni toga, tada emo lako shvatiti da su razliite mitologije, religije i filozofije svijeta, kao i sva razliita uvjerenja i
naini razmiljanja, samo sporazumi sa samim sobom i s drugim ljudskim biima. Te su stvari nae tvorevine, no jesu li
istinite? Sve to postoji jest istinito - zemlja je istinita, zvijezde su istinite i itav je svemir uvijek istinit. No, simboli koje
koristimo kako bismo izgradili svoje znanje istiniti su samo zato to mi kaemo da jesu.
***
Jedna lijepa biblijska pria prikazuje odnos Boga i ljudi. U toj prii Adam i Bog hodaju svijetom i Bog pita Adama kakva imena
eli dati svemu to postoji. Adam daje imena svemu to vidi oko sebe. Ovo emo nazvati stablom. Ovo emo nazvati pticom,
Ovo emo nazvati cvijetom... Bog se u svemu sloi s Adamom. Pria govori o stvaranju simbola, o stvaranju itavog jezika koji
funkcionira zahvaljujui sporazumu.
To su dvije strane istog novia: moemo rei da je jedna strana isti opaaj, ono to Adam zamjeuje, a druga je strana
znaenje koje Adam pridaje onome to vidi. Postoji objekt opaanja koji je istinit, a postoji i nae tumaenje te istine koje se
svodi samo na stajalite. Istina je objektivna i nju nazivamo znanou. Nae je tumaenje te istine subjektivno, a nazivamo ga
umjetnou. Znanost i umjetnost, istina i nae tumaenje istine. Stvarna je istina ivotna tvorevina i ona je apsolutna istina,
jer vrijedi za sve. Nae tumaenje istine naa je tvorevina i to je relativna istina, jer postoji samo zahvaljujui sporazumu. Ako
smo toga svjesni, moemo poeti razumijevati ljudski um.
Svi su ljudi programirani da opaaju istinu, a za to nam nije potreban jezik. No, da bismo izrazili istinu, moramo koristiti jezik,
a to je izraavanje naa umjetnost. Umjetnost vie nije istinita, jer su rijei simboli, a simboli mogu samo predstavljati ili
simbolizirati istinu. Primjerice, stablo moemo vidjeti ak i ako ne poznajemo njegov simbol. Ako ne spoznajemo simbol,
vidimo samo predmet. Predmet je stvaran, istinit i mi ga opaamo. Kad ga nazovemo stablom, koristimo umjetnost da bismo
izrazili stajalite. Svaki list i svaku boju stabla moemo opisati koritenjem veeg broja simbola. Moemo rei da je to stablo
veliko, maleno, lijepo, runo - ali, je li to istina? Nije, stablo je jo uvijek ono isto stablo.
Nae tumaenje stabla ovisi o tome kako emocionalno reagiramo na njega, a naa emocionalna reakcija ovisi o simbolima koje
koristimo da bismo ga ponovno oivjeli u svojim mislima. Kao to vidite, nae tumaenje stabla nije potpuno istinito. No, nae
je tumaenje odraz istine, a taj je odraz ono to nazivamo ljudskim umom. Ljudski je um samo virtualna stvarnost. On nije
stvaran. Stvarna je samo istina. Istina je istinita za sve, ali virtualna je stvarnost naa osobna tvorevina, naa umjetnost,
istinita samo za nas.
Svi su ljudi umjetnici. Svaki simbol i svaka rije djeli su umjetnosti. S mog stajalita, a zahvaljujui naem programiranju,
nae je najvee umjetniko djelo koritenje jezika za stvaranje itave virtualne stvarnosti smjetene u naem umu. Virtualna
stvarnost koju stvaramo moe biti jasan odraz istine, a moe biti i potpuno iskrivljena. No, uvijek je umjetnost. Naa tvorevina
moe biti na osobni raj, a moe biti i na osobni pakao. Bez obzira na sve, to je umjetnost. No, nema toga to ne moemo
uiniti ako smo svjesni to je istina, a to virtualna stvarnost. Istina nam omoguuje da ovladamo sobom, vodi nas do vrlo
jednostavnog ivota, nae iskrivljavanje istine esto nas vodi do nepotrebnih sukoba i patnje. Tu je najvanija svjesnost.
Ljudska se bia raaju obdarena svjesnou. Raamo se da bismo opaali istinu, ali mi gomilamo znanje i negiramo ono to
opaamo. Kao da nastojimo biti nesvjesni i postajemo majstori nesvjesnosti. Rije je ista magija, a mi uimo koristiti svoju
magiju protiv sebe, protiv stvaranja, I protiv svoje vlastite vrste. Biti svjestan znai otvoriti oi i ugledati istinu. Kad sagledamo
istinu, sve vidimo onakvo kakvo jest, a ne u skladu sa svojim trenutanim, uvjerenjima i eljama. Svjesnost otvara vrata
milijuna mogunosti, i ako smo svjesni da smo mi umjetnik vlastitog ivota, moemo odabrati neke od tih mogunosti.
Te ideje potjeu iz mog osobnog uenja, koje nazivam toltekom mudrou. Toltek je rije jezika nhuatl, a znai umjetnik. S
mog stajalita, to to sam Toltek nema nikakve veze ni s jednom filozofijom ili mjestom u svijetu. Biti Toltek jednostavno znai
biti umjetnik. Toltek je umjetnik duha; i mi, kao i umjetnici, volimo ljepotu, a ne volimo ono to nije lijepo. Ako postanemo
bolji umjetnici, naa virtualna stvarnost postaje vjerodostojniji odraz istine te svojom umjetnou moemo stvarati umjetniko
djelo - raj.
Prije nekoliko tisua godina Tolteci su osmislili tri umjetnika majstorstva: majstorstvo svjesnosti majstorstvo preobrazbe i
majstorstvo ljubavi namjere ili vjere. Ta su majstorstva podijeljena na tri dijela da bismo ih lake shvatili, iako su ona zapravo
jedna cjelina. Istina je jedinstvena, a ovdje govorimo o istini. Ta nas tri majstorstva oslobaaju patnje i vraaju naoj istinskoj
prirodi - srei, slobodi i ljubavi.
Tolteci su razumjeli da emo stvarati virtualnu stvaranost sa ili bez svjesnosti. Ako je stvaramo svjesno, tada emo uivati u
svojoj tvorevini. Bez obzira na to pripomaemo li preobrazbi ili joj se odupiremo, naa se virtualna stvarnost uvijek
preobraava. Vjebamo li umijee preobrazbe, uskoro emo pomagati preobrazbi te emo svoju aroliju, umjesto daje koristimo
protiv sebe, koristiti za izraavanje svoje sree i ljubavi. Kad ovladamo ljubavlju, namjerom ili vjerom, ovladat emo snom svog
ivota, a kad ovladamo sa sva tri majstorstva, ponovno emo doprijeti do svoje boanskosti i sjediniti se s Bogom. To je cilj
Tolteka.
Tolteci nisu imali nau dananju tehnologiju. Nita nisu znali o virtualnoj stvarnosti raunala, ali su znali ovladati virtualnom
stvarnou ljudskog uma. Ovladavanje ljudskim umom zahtijeva potpunu kontrolu nad panjom - nad nainom na koji
tumaimo informacije iz vlastite nutrine i iz vanjskog svijeta i nad nainom na koji reagiramo na njih. Tolteci su znali da je
svaki ovjek potpuno slian Bogu, ali nismo stvorili svijet, ve ga stalno iznova stvaramo. to iznova stvaramo? Ono to
opaamo. To je ono to postaje ljudski um.
Ako moete razumjeti to je ljudski um i to on radi, tada moemo poeti odvajati stvarnost od virtualne stvarnosti, odnosno
isti opaaj koji je istina, od simbola koji su umjetnost. U ovladavanju sobom najvanija je svjesnost, a ona poinje svijeu o
sebi. Najprije budite svjesni onoga to je stvarno, a onda onoga to je virtualno, odnosno onoga to vjerujemo o stvarnom.
Obdareni takvom svijeu mi znamo da moemo mijenjati virtualno tako to mijenjamo ono u to vjerujemo. Ne moemo
promijeniti ono to je stvarno jer za to nije vano to vjerujemo.

03. Pria o vama

Prvi sporazum sa samim sobom: Neka vaa rije bude besprijekorna
Tisuama godina ljudska su bia pokuavala shvatiti svemir i prirodu, ali prvenstveno ljudsku prirodu. udesno je promatrati
ljudska bia na djelu diljem svijeta, u razliitim mjestima i kulturama koje postoje na prekrasnom planetu Zemlji. Ljudi se
trude uistinu razumjeti stvarnost, ali najee samo imaju mnogo pretpostavki. Mi kao umjetnici iskrivljujemo istinu i
smiljamo nevjerojatne teorije; stvaramo filozofije i udesne religije; izmiljamo prie i praznovjerja o svemu, pa i o sebi.
Upravo je to ono najvanije: mi stvaramo.
Ljudi se raaju obdareni snagom stvaranja i neprestano stvaramo prie rijeima koje smo nauili. Svaki se ovjek koristi
rijeju da bi oblikovao svoje miljenje i izrazio svoje stajalite. Oko nas se dogaaju bezbrojne stvari, a ako obratimo panju na
njih, sve bismo te dogaaje mogli povezati u priu. Mi stvaramo priu o vlastitom ivotu, priu o svojoj obitelji, priu o svojoj
zajednici, o svojoj zorniji, o ovjeanstvu i o itavom, svijetu. Svatko od nas ima priu koju povjerava drugima, poruku koju
prenosi sebi i svima oko sebe.
Vi ste programirani da prenesete poruku, a stvaranje te poruke vaa je najvea umjetnost. Koja je to poruka? Va ivot. Tom
porukom uglavnom stvarate priu za sebe, a onda i priu o svemu to opaate. Vi u svom umu stvarate itavu virtualnu
stvarnost i ivite u toj stvarnosti.
Kad razmiljate, razmiljate na svom jeziku. U svojim mislima ponavljate sve simbole koji vam neto znae. Vi sami sebi
predajete poruku, a ta je poruka za vas istinita jer vjerujete da je takva.
Pria o vama obuhvaa sve ono to znate o sebi, a kad to kaem, obraam se vama kao znanju, kao onome to vjerujete o sebi,
a ne vama kao ljudskom biu, kao onome to vi uistinu jeste. Kao to vidite, postoji razlika izmeu vas i vas, jer jedan dio vas
je stvaran, a drugi nije. Vi ste kao fiziko ljudsko bie stvarni; vi ste istina. Vi kao znanje niste stvarni, nego virtualni. Postojite
samo zbog sporazuma koje ste sklopili sa sobom i s drugim ljudima oko sebe. Vi kao znanje izvirete iz simbola koje ujete u
svojoj glavi, iz miljenja ljudi koje volite i ljudi koje ne volite, ljudi koje poznajete, ali najvie ljudi koje nikad neete upoznati.
Tko govori u vaoj glavi? Vi pretpostavljate da ste to vi sami. No, ako vi govorite, tko onda slua? U vaoj glavi govorite vi kao
znanje i govorite sami sebi to jeste. Onaj koji slua to ste vi, ljudsko bie, ali ono je postojalo davno prije nego to ste stekli
bilo kakvo znanje. Postojali ste davno prije nego to ste poeli razumijevati simbole, prije nego to ste nauili govoriti, a kao i
svako dijete prije nego to naui govoriti, i vi ste bili u potpunosti autentini. Niste se pretvarali da ste neto to niste. I ne
znajui, imali ste potpuno povjerenje u sebe. Potpuno ste se voljeli. Prije nego to ste usvojili znanje, bili ste apsolutno
slobodni da budete ono to uistinu jeste, jer jo niste bili prihvatili miljenja i prie drugih ljudi.
Um vam je ispunjen znanjem, ali kako se koristite tim znanjem? Kako koristite rije kad trebate opisati sebe? Kad se pogledate
u zrcalo, svia li vam se ono to vidite ili ne prihvaate svoje tijelo i koristite simbole kako biste sami sebi priali lai? Je li
zaista istina da ste preniski ili previsoki, predebeli ili premravi? Je li zaista istina da niste lijepi? Je li zaista istina da niste
savreni upravo takvi kakvi jeste?
Moete li uvidjeti sve prosudbe koje donosite o sebi? Svaka prosudba samo je miljenje - samo stajalite - a to stajalite nije
postojalo kad ste se rodili. Sve to smislite o sebi i sve to vjerujete o sebi postoji samo zato to ste usvojili te ideje. Ta ste
miljenja prihvatili od mame, tate, brae i sestara te od drutva. Oni su vas uvjerili kako bi neije tijelo trebalo izgledati,
izraavali su miljenja o vama, o tome kakvi ste, kakvi niste i kakvi biste trebali biti. Prenijeli su vam poruku, a vi ste se sloili
s njom. Sad mnogo toga mislite o sebi, o tome kakvi jeste, no jesu li im miljenja istinita?
Problem zapravo nije u znanju, nego u tome to vjerujete u iskrivljeno znanje, a to je ono to nazivamo laima. to je istina, a
to je la? to je stvarno, a to virtualno? Moete li uvidjeti razliku ili vjerujete tom glasu u svojoj glavi svaki put kad progovori
i iskrivljuje istinu, uvjeravajui vas da stvari uistinu stoje onako kako vi to vjerujete? Je li zaista istina da niste dobar ovjek i
da nikad neete biti dovoljno dobri? Je li zaista istina da ne zasluujete biti sretni? Je li zaista istina da niste vrijedni ljubavi?
Sjeate li se kad stablo vie nije bilo samo stablo? Jednom kad nauite jezik, poinjete tumaiti stablo i prosuivati ga
u skladu s onim to znate. Tada stablo postaje lijepo, runo, zastraujue, prekrasno. Jednako se odnosite i prema sebi.
Tumaite sebe i prosuujete se u skladu sa svim to znate. Tada postajete dobar, lo, kriv, lud, moan, slab, lijep, ruan
ovjek. Vi ste ono to vjerujete da jeste. Tada prvo pitanje glasi: to jeste prema vlastitom uvjerenju?
Ako se posluite svojom svjesnou, uvidjet ete sve to vjerujete i kako proivljavate svoj ivot. Vaim ivotom u potpunosti
dominira sustav uvjerenja koji ste usvojili.
Ono u to vjerujete stvara priu koju doivljavate. Ono u to vjerujete stvara emocije koje osjeate. Moda uistinu elite
povjerovati da vi jeste onakvi kakvi vjerujete da jeste, ali ta je slika potpuno lana. To niste vi.
Vae je stvarno ja jedinstveno, onkraj svega to znate, jer stvarno ja je istina. Vi ste kao ovjek istina. Vaa je fizika
prisutnost stvarna. Ono to vjerujete o sebi nije stvarno i nije ni vano, osim ako elite osmisliti bolju, priu o sebi. Istina ili
la - kako god bilo, pria koju stvarate umjetniko je djelo. To je lijepa i prekrasna pria, ali ipak samo pria, a pribliava se
istini u onoj mjeri u kojoj se uope i moete pribliiti koristei simbole.
Budui da ste umjetnik, ne postoji ispravan ili pogrean nain stvaranja umjetnosti; moe postojati samo ljepotan i njezina
suprotnost, samo srea i njezina suprotnost. Vjerujete li da ste umjetnik, tada ponovno sve postaje mogue. Rijei su vai
kistovi, a ivot platno. Moete naslikati to god elite, moete ak preslikati djelo nekog drugog umjetnika - ali ono to
izraavate svojim kistom nain je na koji vidite sebe, nain na koji sagledavate itavu stvarnost. Vi slikate svoj ivot, a kako e
slika izgledati ovisi o tome kako se koristite rijeju. Kad to shvatite, mogli biste shvatiti i da je rije moan instrument
stvaranja. Kad taj instrument nauite koristiti na svjestan nain, uz pomo rijei moete stvarati povijest. Kakvu povijest?
Povijest svog ivota, dakako. Svoju priu.

Prvi sporazum sa samim sobom.

Neka vaa rije bude besprijekorna
To nas vodi do prvog i najvanijeg od etiri sporazuma: Neka vaa rije bude besprijekorna. Rije je vaa mo stvaranja, a tu
mo moete koristiti na razliite naine. Jedan od naina je besprijekornost, kad rije stvara prekrasnu priu - va osobni raj
na zemlji. Drugi nain je zloupotreba rijei, kad rije unitava sve oko vas i stvara va osobni pakao.
Rije kao simbol posjeduje aroliju i mo stvaranja, jer u vaoj mati moe reproducirati sliku, ideju, osjeaj ili itavu priu.
Kad ujete rije konj, ve samo to u vaim mislima moe reproducirati itavu sliku konja. To je mo simbola. No, simbol moe
biti jo moniji. Ako izgovorite rije Kum, u vaim mislima se moe pojaviti itav film. To je vaa arolija, vaa mo stvaranja,
koja zapoinje jednom jedinom rijeju.
Moda sad moete razumjeti zato u Bibliji pie: U poetku bijae rije i rije bijae s Bogom i rije bijae Bog. Mnoge religije
tvrde da u poetku niega nije bilo te da je Bog najprije stvorio glasnika, anela koji prenosi poruku. Moda razumijete
potrebu za neim to moe prenositi informacije s jednog mjesta na drugo. Dakako, pomalo je teko zamisliti prenoenje
poruke niotkud prema nikamo, ali to je istodobno vrlo jednostavno. Bog je u samom poetku stvorio rije, a rije je glasnik.
Ako je Bog stvorio rije da prenese poruku, a ako je ta rije glasnik, tada ste to i vi: glasnik, aneo.
Rije postoji zbog sile koju nazivamo ivotom, namjerom ili Bogom. Rije jest ta sila. Rije jest ta namjera i zato se naa
namjera oituje kroz rije, kojim god jezikom govorili. Rije je toliko vana u stvaranju svega zbog toga to glasnik poinje
prenositi poruku i itavo se stvaranje pojavljuje niotkud.
Sjeate li se kako su Bog i Adam zajedno etali razgovarajui? Bog stvara stvarnost, a mi tu stvarnost ponovno stvaramo
rijeju. Virtualna stvarnost koju stvaramo odraz je stvarnosti, nae tumaenje stvarnosti koritenjem rijei. Nita ne moe
postojati bez rijei, jer se rijeju koristimo i ako bismo stvarali sve to znamo.
Ako ste zamijetili, sve simbole namjerno mijenjam, kako biste uvidjeli da razliiti izrazi imaju isto znaenje. Simboli se mogu
mijenjati, ali smisao je isti u svim razliitim tradicijama diljem svijeta. Ako shvatite namjeru u pozadini simbola, razumjet ete
to pokuavam rei. Besprijekornost rijei izuzetno je vana, jer ta rije ste vi, glasnik. Rije se odnosi na poruku koju
prenosite ne bilo kome, nego sebi.
Vi sami sebi priate priu, no je li ta pria istinita? Ako koristite rije za stvaranje prie ispunjene samoosuivanjem i
samoodbacivanjem, tada rije koristite protiv sebe i niste besprijekorni. Kad ste besprijekorni, neete sebi rei: Ja sam star.
Ruan sam. Debeo sam. Nisam dovoljno dobar. Nisam dovoljno snaan. Nikad neu uspjeti. Neete koristiti svoje znanje
protiv sebe, to znai da va glas znanja nee koristiti rije da bi vas prosuivao, osudio i kaznio. Va je um toliko moan da
zamjeuje priu koju stvarate. Ako je ta pria ispunjena samoosuivanjem, tada izazivate unutarnji sukob - pravu nonu
moru.
Vaa srea ovisi o vama i o tome kako koristite rije. Ako se razljutite i iskoristite rije da biste svoj emocionalni otrov uputili
drugoj osobi, tada izgleda da rije koristite protiv druge osobe, ali je zapravo koristite protiv sebe. Taj e va postupak izazvati
slinu reakciju te e se druga osoba okrenuti protiv vas. Ako nekoga uvrijedite, ta vas osoba moe i ozlijediti. Koristite li rije
da biste izazvali sukob u kojemu moete biti ozlijeeni, dakako da je koristite protiv sebe.
Neka vaa rije bude besprijekorna zapravo znai da mo rijei nikad ne koristite protiv sebe. Kad je vaa rije besprijekorna,
nikad neete izdati sebe. Nikad neete koristiti rije da biste ogovarali sebe ili irili emocionalni otrov ogovarajui druge.
Ogovaranje je glavni oblik komunikacije u ljudskom drutvu, a mi nauimo ogovarati putem sporazuma. Dok smo djeca,
ujemo kako odrasli oko nas ogovaraju i iznose svoja miljenja o drugima, ukljuujui i one koje uope ne poznaju. No, sad
ste svjesni da naa miljenja nisu istinita - ona su samo stajalita.
Zapamtite, vi ste tvorac svoje ivotne prie. Ako je vaa rije besprijekorna, samo zamislite priu koju ete stvoriti za sebe.
Rije ete koristiti u smislu istine i ljubavi prema sebi. Rije ete koristiti da biste izrazili istinu svakom svojom milju, svakim
svojim djelom, svakom rijeju kojom opisujete sebe i svoj ivot. Kakav e biti rezultat? Neizmjerno lijep ivot. Drugim rijeima,
bit ete sretni.
Kao to vidite, besprijekornost rijei mnogo je dalekosenija nego to izgleda na prvi pogled. Rije je ista arolija, a kad
usvojite prvi sporazum, u va ivot ulazi arolija. Vae namjere i elje lako se ostvaruju, jer nema nikakva otpora, nema straha
- postoji samo ljubav. Smireni ste i svoj ivot stvarate tako da bude slobodan i ispunjen. Ve je i taj jedan jedini sporazum
dovoljan da vam u potpunosti preobrazi ivot u va osobni raj. Uvijek budite svjesni naina na koji koristite rije i neka ta rije
bude besprijekorna.

04.Svaki um je svijet iza sebe

Drugi sporazum sa samim sobom: Nita ne shvaajte osobno
Kad smo se rodili, u naem umu nije bilo simbola, ali imali smo mozak i oi te je na mozak ve nazirao slike koje dolaze od
svjetlosti. Poeli smo zamjeivati svjetlost, poeli smo se upoznavati s njom i reakcija naeg mozga na svjetlost postala je
beskonana igra slika u naoj mati i u naem umu. Poeli smo sanjkati. S toltekog stajalita, itav je na ivot san, jer je
mozak programiran da sanja 24 sata dnevno.
Kad je mozak budan, postoji materijalni okvir koji nas navodi da stvari opaamo na linearan nain. Kad mozak spava, tada
nema okvira i san se stalno mijenja. ak i kad je mozak budan, skloni smo sanjariti, a taj se san neprestano mijenja. Mata je
toliko mona da nas moe odvesti na mnoga mjesta. U mati vidimo stvari koje drugi ne vide. ujemo ono to drugi ne uju ili
moda i ne ujemo, to ovisi o nainu na koji sanjamo. Mata oivljuje slike koje vidimo, ali te slike postoje samo u naoj glavi
- u snu.
Svjetlost, slike, mata, snovi... Vi i ovog trenutka sanjate, a to je sasvim lako dokazati. Moda nikad niste zamijetili da va um
stalno sanja, ali ako se samo na trenutak posluite matom, shvatit ete to vam pokuavam objasniti.
Zamislite da se gledate u zrcalu. U zrcalu se nalazi itav svijet predmeta, ali vi znate da je ono to vidite samo odraz stvarnosti.
Izgleda kao da je stvaran, izgleda kao da je istinit, ali nije ni jedno ni drugo. Pokuate li dodirnuti predmeta u zrcalu, dodirnut
ete samo staklenu povrinu.
Ono to vidite u zrcalu samo je slika stvarnosti, odnosno, virtualna stvarnost - san. To je isti san koji ljudi sanjaju kad im je
mozak budan. Zato? Zato to je ono to vidite u zrcalu kopija stvarnosti koju stvarate svojim oima i mozgom. To je slika
svijeta koji gradite u svom umu, a to znai da ta slika samo pokazuje na koji nain va um doivljava stvarnost. Ono to pas
vidi u zrcalu nain je na koji pasji mozak zamjeuje stvarnost. to orao vidi u istom zrcalu nain je na koji orlov mozak
doivljava stvarnost, to se razlikuje od vaeg doivljaja.
Sad zamislite da ste se zagledali u svoje oi, a ne u zrcalo. Vae oi opaaju svjetlost koja se odraava od milijuna predmeta
unutar vaih oiju. Sunce obasjava itav svijet i svaki predmet odraava svjetlost. Milijarde svjetlosnih zraka dopiru odasvud,
ulaze u vae oi i projiciraju slike predmeta u njima. Vi mislite da vidite te predmete, ali jedino to zapravo vidite jest odraena
svjetlost.
Sve to opaate odraz je onoga to je stvarno, kao i odrazi u zrcalu, iako tu postoji jedna vana razlika. Iza zrcala nema niega,
ali iza vaih oiju je mozak koji pokuava unijeti smisao u sve oko sebe. Va mozak tumai sve to opaate u skladu sa
smislom koji vi pridajete svakom simbolu, u skladu s ustrojstvom vaeg jezika, kao i u skladu sa svim znanjem koje je
programirano u vaem umu. Sve to opaate filtrira se kroz va itav sustav uvjerenja. Kad protumaite sve to opaate
koristei se svim onim u to vjerujete, rezultat je va osobni san. Na taj nain u svom umu stvarate itavu virtualnu stvarnost.
Moda uspijevate uvidjeti koliko je ljudima lako iskriviti ono to opaaju. Svjetlost reproducira savrenu sliku onoga to je
stvarno, ali mi je iskrivljujemo stvarajui priu od svih onih simbola i miljenja koje smo nauili. Mi o tome sanjamo u svojoj
mati, a zahvaljujui sporazumu mislimo da je na san apsolutna istina, iako je stvaran istina to da je na san relativna
istina, odraz istine koji e uvijek biti iskrivljen svim znanjem koje smo pohranili u svoje pamenje.
Mnogi uitelji govore da je svaki um svijet za sebe i to je istina. Svijet za koji mislimo da ga vidimo izvan sebe zapravo je u
nama. Taj se svijet sastoji samo od slika u naoj mati. On je san. Mi stalno sanjamo i to se zna ve stoljeima; to nisu znali
samo Tolteci u Meksiku, nego su znali i majstori u Grkoj, Rimu, Indiji i Egiptu. Ljudi cijeloga svijeta su tvrdili: ivot je san.
Pitanje je samo jesmo li loga svjesni.
Ako nismo svjesni da na um stalno sanja, lako je okrivljavati sve i svakoga u vanjskom svijetu za sva iskrivljenja naeg
osobnog sna, za sve zbog ega u ivotu patimo. Kad postanemo svjesni da ivimo u snu kojeg, kao umjetnici, sami stvaramo,
napravili smo velik korak u vlastitoj evoluciji jer sad moemo preuzeti odgovornost za svoje stvaranje. Kad shvatimo da na
um uvijek sanja, moemo promijeniti svoj san ako u njemu ne uivamo.
Tko sanja priu vaeg ivota? Vi sami. Ne svia li vam se va ivot, ne svia li vam se ono u to vjerujete o sebi, vi ste jedina
osoba koja to moe promijeniti. To je va svijet i va san. Ako uivate u svom snu, to je prekrasno. Tada samo nastavite uivati
u svakom pojedinom trenutku. Ako je va san zapravo nona mora, ako je ispunjen tragedijom i patnjom, ako ne uivate u
onome to ste stvorili, tada je moete promijeniti. Siguran sam da ste svjesni kako na svijetu postoje milijuni knjiga koje su
napisali milijuni sanjaa razliitih stajalita. Vaa je pria isto tako zanimljiva kao i bilo koja od tih knjiga, a zapravo je jo
zanimljivija, jer se vaa pria stalno mijenja. Nain na koji ste sanjali u desetoj godini bio je potpuno drukiji od naina na koji
ste sanjali u petnaestoj ili dvadesetoj, u tridesetoj ili etrdesetoj ili od naina na koji sanjate sad.
Pria koju danas sanjate nije ona ista koju ste sanjali juer, ili ak i pola sata prije. Svaki put kad priate o svojoj prii, ona se
mijenja ovisno o tome kome je priate, ovisno o vaem fizikom i emocionalnom stanju u tom trenutku, ovisno o vaim
trenutanim uvjerenjima. ak i ako pokuate ispriati istu priu, ona se ipak uvijek mijenja. U jednom ete trenutku otkriti
da je to samo pria. Ona nije stvarnost, nego virtualna stvarnost. Ta pria nije nita osim sna. Taj je san zajedniki svim
ljudima, jer svi ljudi sanjaju u isto vrijeme. Zajedniki san ovjeanstva, san planeta, postojao je i prije nego to ste se rodili te
ste upravo kroz njega nauili stvarati vlastitu umjetnost - priu o sebi.

Drugi sporazum sa samim sobom: Nita ne shvaajte osobno

Iskoristimo mo svoje mate da bismo zajedno stvarali san, svjesni da je san. Zamislite da ste u golemoj zgradi u kojoj ima na
stotine kino dvorana. Osvrnete se da vidite koji se filmovi prikazuju i uoite da jedan film nosi vae ime. udno! Uete u kino,
koje je potpuno prazno, samo jedna osoba sjedi ondje. Nastojei je ne ometati, vrlo tiho sjednete iza nje, a ona vas ak i ne
zamjeuje, jer je svu panju posvetila filmu.
Pogledate na ekran i iznenadite se. Prepoznajete svaki lik u filmu - tu su vaa majka, otac, braa i sestre, vaa voljena osoba,
vaa djeca i prijatelji. Tada vidite da ste vi sami glavni lik filma! Vi ste zvijezda filma i to je pria o vama. Osoba koja sjedi
ispred vas ste takoer vi, koji gledate sebe u filmu. Dakako, glavni je lik onakav kakvim zamiljate sebe, a takvi su i sporedni
likovi, jer vi poznajete priu o sebi. Nakon nekog vremena imate osjeaj da vas obuzima zbunjenost zbog onoga to gledate te
odluite otii u drugu kino dvoranu.
I u tom gledalitu sjedi samo jedna osoba; ni ona vas ne zamjeuje kad sjednete kraj nje. Ponete gledati film, prepoznajui
sve likove, ali sad ste vi sporedni lik. To je pria o ivotu vae majke i to je vaa majka koja izuzetno usredotoeno gleda film.
Tada shvatite da vaa majka nije ona ista osoba kakva je bila u vaem filmu. Ono to ona vjeruje o sebi posve je drukije u
njezinu filmu - tako bi ona eljela daje drugi doivljavaju. Vi znate da ta njezina slika nije istinita. Ona samo glumi. No, tada
poinjete shvaati da ona tako doivljava sebe i to vas zaprepasti.
Tada zamijetite da va lik nije ista osoba kakva je bila ti vaem filmu. Pomislite: Pa to nisam ja, ali sad moete vidjeti kako
vas doivljava vaa majka, to ona vjeruje o vama, a to je sasvim neto drugo od onoga to vi vjerujete o sebi. Tada zapazite lik
svog oca i nain na koji ga doivljava vaa majka, koji se potpuno razlikuje od naina na koji ga doivljavate vi. Njegova je
slika posve iskrivljena, kao i majin doivljaj svih ostalih likova. Zapaate na koji nain vaa majka doivljava vau voljenu
osobu te se ak malo i naljutite na majku. Ma kako se samo usuuje!
Ustanete i izaete iz dvorane.
U sljedeoj kino dvorani prikazuje se pria o vaoj voljenoj osobi. Sad moete vidjeti kako vas ona. doivljava, a u njezinom se
filmu va lik potpuno razlikuje od onoga u vaem filmu, kao i od onoga u majinom. Vidite kako vaa voljena osoba doivljava
vau djecu, obitelj i prijatelje, a i to kako eli prikazati sebe. Tada odluite izai iz te dvorane te odlazite pogledati film svoje
djece. Vidite na koji vas nain ona doivljavaju, kako doivljavaju baku i djeda te jedva moete povjerovati svojim oima.
Poslije toga pogledate filmove svojih brae i sestara te svojih prijatelja, otkrivi da su svi u svojim, filmovima iskrivili sve likove.
Pogledavi te filmove, odluite se vratiti u prvu kino dvoranu, da ponovno pogledate vlastiti film. Promatrate sebe kako
glumite u tom filmu, ali vie ne vjerujete niemu to vidite; vie ne vjerujete ni u vlastitu priu, jer vam je jasno da je to samo
pria. Sad ste svjesni da nije bilo nikakve koristi od toga to ste itavog ivota glumili i shvaate da vas nitko ne doivljava
onako kako biste to eljeli. Jasno vam je da drugi ljudi oko vas zapravo uope ne zamjeuju dramu koja se odvija u vaem
filmu. Oito je da je panja svakog lika usmjerena na njihov vlastiti film. Ti ljudi ak i ne zamjeuju kad sjednete pokraj njih u
kinu! Glumci svu svoju panju posveuju svojoj prii i to je jedina stvarnost u kojoj ive. Njihova im tvorevina toliko potpuno
zaokuplja panju da ne zamjeuju ak ni vlastitu prisutnost - prisutnost osobe koja gleda film.
U tome se trenutku za vas sve mijenja. Vie nita nije isto, jer sad vidite to se zapravo dogaa. Ljudi ive u svom svijetu, u
svom filmu, u svojoj prii. Svu svoju vjeru ulau u tu priu i ta je pria za njih istinita, ali to je relativna istina, jer ona nije
istinita za vas. Sad uviate da se sva njihova miljenja o vama zapravo odnose na lik koji ivi u njihovom filmu, a ne u vaem.
Osoba koju prosuuju, pridajui joj vae ime, zapravo je samo lik koji su sami stvorili. to god ljudi misle o vama zapravo se
odnosi na sliku koju su stvorili o vama, a to niste vi.
U tom je trenutku jasno da vas ljudi koje najvie volite zapravo ne poznaju te da ni vi njih ne poznajete. Jedino to o njima
znate je ono to o njima vjerujete. Poznajete samo sliku koju ste stvorili o njima, a ta slika nema nikakve veze sa stvarnim
ljudima. Mislili ste da dobro poznajete svoje roditelje, suprunika, djecu i prijatelje. injenica je da nemate pojma to se
dogaa u njihovu svijetu - to misle, to osjeaju, o emu sanjaju. Jo je vee iznenaenje to to ste mislili da poznajete sebe.
Tada dolazite do zakljuka da ne poznajete ni sebe, jer ve tako dugo glumite da ste postali majstor pretvarajui se da ste
drukiji nego to jeste.
Obdareni tom svjesnou shvaate koliko je smijeno rei: Moja voljena me ne razumije. Nitko me ne razumije. Naravno da
vas ne razumiju. Ni vi sami sebe ne razumijete. Vaa se osobnost mijenja iz trenutka u trenutak, u skladu s ulogom koju
igrate, u skladu sa sporednim likovima u vaoj prii, u skladu s nainom na koji u to vrijeme sanjate. Kod kue imate
odreenu osobnost. Na poslu je vaa osobnost posve drukija. Kad ste sa svojim prijateljicama, ta je osobnost ovakva, a kad
ste s prijateljima, onda je onakva. No, vi ste itavog ivota pretpostavljali da vas drugi ljudi dobro poznaju, a kad nisu
napravili ono to ste oekivali od njih, vi ste to shvatili osobno, razljutili ne i iskoristili rije da biste bez ikakva razloga izazvali
velike sukobe i drame.
Sad je lako shvatiti zato izmeu ljudi postoji toliko sukoba. Svijet je nastanjen milijardama sanjaa koji nisu svjesni da svaki
ovjek ivi u vlastitom svijetu, sanjajui vlastiti san. Sa stajalita glavnog lika, koje je jedino stajalite svakog pojedinog
sanjaa, sve se vrti oko njih. Kad sporedni, likovi kau neto to se ne slae s njegovim stajalitem, glavni lik se naljuti i
pokuava obraniti svoj poloaj. On bi elio da sporedni likovi budu u skladu s njegovim eljama, a ako nisu, bit e povrijeen.
Sve e shvatiti osobno. Kad ste toga svjesni, moete shvatiti i gdje se krije rjeenje, koje je posve jednostavno i logino: Nita
ne shvaajte osobno.
Sad je potpuno jasan smisao drugog sporazuma. Taj vam sporazum prua zatitu u odnosima koje imate sa sporednim
likovima u svojoj prii. Ne morate se zabrinjavati zbog stajalita drugih ljudi. Jednom kad shvatite da se nita od onoga to
drugi govore ili rade ne odnosi na vas, nije vano tko vas ogovara, tko vas okrivljuje, tko vas odbacuje, a tko se ne slae s
vaim stajalitem. Ogovaranja ne utjeu na vas. Ne morate ak nastojati ni obraniti svoje stajalite. Pustite pse neka laju jer
e ionako lajati. to onda? Ono to ljudi govore ne utjee na vas, jer ste imuni na njihova miljenja i njihov emocionalni otrov.
Zatieni ste od grabeljivaca, od onih koji ogovaranjem povreuju druge ljude, od onih koji ele iskoristiti druge da bi
povrijedili nekog treeg.
Nita ne shvaajte osobno izvrsna je metoda odnoenja s vlastitom vrstom - ovjeka sa ovjekom. Ona ujedno predstavlja i put
do osobne slobode, jer svoj ivot vie ne morate ivjeti u skladu s miljenjima drugih ljudi. To vas uistinu oslobaa! Moete
raditi to god hoete, svjesni da ono to radite nema nikakve veze s drugim ljudima, nego samo s vama. Jedina osoba koja se
treba baviti vaom priom ste vi sami Ta svjesnost mijenja sve. Zapamtite, svjesnost o istini prvi je korak do ispunjavanja
svojih potencijala, a upravo to sad radite. Sad se prisjeate istine.
Sad kad ste shvatili tu istinu, sad kad ste svjesni, kako biste vie bilo to shvaali osobno? Kad shvatite da sva ljudska bia
ive u vlastitom svijetu, u vlastitom filmu, u vlastitom snu, drugi sporazum predstavlja savren izraz zdravog razuma: Nita ne
shvaajte osobno.

05. Istina ili neistina

Trei sporazum sa samim sobom: Nemojte pretpostavljati
Stoljeima, pa ak i tisuljeima, ljudi su vjerovali da u ljudskom umu vlada sukob - sukob izmeu dobra i zla. No, to nije
istina. Dobro i zlo samo su rezultat sukoba, jer stvarni sukob postoji izmeu istine i lai. Moda bismo trebali rei da su svi
sukobi rezultat lai, jer u istini ne mogu postojati nikakvi sukobi. Istina se ne mora dokazivati - ona postoji vjerovali mi u nju
ili ne. Lai postoje samo ako ih mi izmislimo, a preivljavaju samo ako vjerujemo u njih. Lai su samo iskrivljene rijei i
predstavljaju iskrivljenje smisla poruke, a to je iskrivljenje u odrazu, u ljudskom umu. Lai nisu stvarne - one su naa
tvorevina - no mi im dajemo ivot i ostvarujemo ih u virtualnoj stvarnosti svog uma.
Dok sam bio tinejder, moj mi je djed povjerio tu jednostavnu istinu, ali je trebalo proi dosta godina dok je nisam uistinu
shvatio, jer sam uvijek mislio: Kako bismo mi mogli spoznati istinu? Istinu sam pokuavao shvatiti pomou simbola, ali
injenica je da simboli ne mogu nita rei o istini. Istina je postojala davno prije nego to su ljudi mislili simbole.
Kao umjetnici, mi uvijek iskrivljujemo istinu simbolima, ili problem nije u tome. Kao to smo ve rekli, problem se stvara kad
povjerujemo u to iskrivljenje, jer neke su lai bezazlene, dok su druge smrtonosne. Razmislimo kako bismo pomou rijei
mogli stvoriti priu, praznovjerjem, o stolicu. to znamo o stolcu? Mogli bismo rei da je stolac napravljen od drveta, metala ili
platna, ali samo koristimo simbole da bismo izrazili stajalite. Istina je da mi zapravo ne znamo to je stolac. No, pomou rijei
i svog autoriteta moemo prenijeti poruku sebi i svima oko sebe: Ovaj je stolac ruan. Mrzim ga.
Poruka je ve iskrivljena, ali to je tek poetak. Moemo rei: To je glup stolac i mislim da bi svatko tko sjedne na njega isto
tako mogao postati glup. Mislim da ga moram unititi, jer ako netko sjedne na njega, a stolac se raspadne, ta e osoba pasti i
slomiti kuk. Taj je stolac zao! Donijet emo zakon protiv tog stolca, tako da svi znaju kako je opasan. Od sada je zabranjeno
pribliiti se opasnom stolcu!
Ako prenesemo tu poruku, svatko tko je primi i suglasi se s njom poet e se plaiti opasnog stolca. Uskoro e se neki ljudi
toliko bojati toga stolca da e se on poeti pojavljivati u njihovim nonim morama. Postat e opsjednuti opasnim stolcem te e
ga, dakako, morati unititi, prije nego to on uniti njih.
Vidite li to se moe postii rijeju? Stolac je samo obian predmet. On postoji i to je cijela istina. No, pria koju izmiljamo o
stolcu nije istina, nego praznovjerje. Ta je pria iskrivljena poruka, a ta je poruka lana. Ako ne vjerujemo lai, sve je u redu.
Ako povjerujemo toj lai i pokuamo je nametnuti drugima, to dovodi do stvaranja zla. Dakako, ono to mi nazivamo zlom ima
mnogo razina, ovisno o naoj osobnoj moi. Neki ljudi mogu itav svijet povesti u velik rat u kojemu e umrijeti milijuni. U
svijetu postoje tirani koji okupiraju druge zemlje i unitavaju njezine ljude, jer tirani vjeruju u lai.
Sad nam je lako shvatiti zato sukob postoji u ljudskom umu - samo u ljudskom umu, u virtualnoj stvarnosti, jer ne postoji u
ostatku prirode. Postoje milijarde ljudi koji iskrivljuju sve simbole u svojoj glavi i prenose iskrivljene poruke. To je ono to se
dogodilo ovjeanstvu. Mislim da se u tome krije odgovor na pitanje zato postoje ratovi, zato postoje nepravde i zlostavljanje,
zato u svijetu ljudskih bia postoji san kojeg nazivamo paklom. Pakao je samo san ispunjen laima.
Zapamtite, naim snom upravljaju naa uvjerenja, a ono u to vjerujemo moe biti istina, kao to moe biti i la. Istina nas
vodi do nae izvornosti, do sree. Lai nas vode do ogranienja, patnje i tragedije. Tko god vjeruje u istinu, ivi u raju. Tko god
vjeruje u lai, prije ili poslije e poeti ivjeti u paklu. Ne moramo umrijeti da bismo otili u raj ili pakao. Raj je posvuda oko
nas, kao i pakao. Raj je stajalite, stanje uma, a tako je i s paklom. Oito je da svakim filmom u naoj glavi upravljaju lai.
Ljudska bia stvaraju lai, a onda lai kontroliraju ljude. No, prije ili poslije otkrit e se istina, a lai ne mogu preivjeti njezinu
prisutnost.
Stoljeima prije ljudi su vjerovali da je Zemlja ravna ploa. Neki su tvrdili da tu plou na leima nose slonovi i to im je prualo
osjeaj sigurnosti. Sjajno, sad smo sigurnih da je Zemlja ravna. A mi danas znamo da nije ravna!
Uvjerenje da je Zemlja ravna ploa smatralo se istinom i s time su se slagali gotovo svi ljudi, ali je li to uvjerenje zbog toga
uistinu postalo istinito?
Jedna od najveih lai koje danas moemo uti glasi: Nitko nije savren. To je sjajan izgovor za nae ponaanje i gotovo se svi
se slau s tom tvrdnjom, no je li ona istinita? Istina je sasvim suprotna - svako je ljudsko bie na ovom svijetu savreno, ali tu
la sluamo od ranog djetinjstva i zbog loga ne prihvaamo sebe, usporeujui se sa slikom savrenstava. Tragamo za
savrenstvom, a u svojoj potrazi otkrivamo da je sve u svemiru savreno, osim ljudi. Sunce je savreno; zvijezde su savrene,
planeti su savreni, ali ikad je rije o ljudima, nitko nije savren. Istina je da je sve stvoreno savreno, ukljuujui i ljude.
Ako nismo dovoljno svjesni da bismo mogli uvidjeti tu istinu, to je zato to nas je ta la zaslijepila. Mogli bismo rei: A to je s
fiziki hendikepiranim osobama? Jesu li i one savrene? Prema onome to znate, takve osobe moda nisu savrene, ali je li
vae znanje istina? Tko moe rei da hendikepiranost ili bolest nisu savrene?
Sve je na nama savreno, ukljuujui i hendikepiranost i bolest. Osoba s potekoama u uenju je savrena. Osoba roena
bez prsta, ruke ili uha je savrena. Bolesna je osoba savrena. Postoji samo savrenstvo, a svjesnost o tome drugi je vaan
korak u naoj evoluciji. Ako drukije mislimo, tada nismo svjesni onoga to jesmo. Nije dovoljno rei da smo savreni. Moramo
vjerovati da smo savreni. Vjerujemo li da nismo savreni, ta e la privui jo vie lai da je podre te e ta skupina lai
potisnuti istinu i preuzeti kontrolu nad snom koji stvaramo za sebe. Lai su samo praznovjerja i uvjeravam vas da mi ivimo u
svijetu ispunjenom praznovjerjem. No, jesmo li toga svjesni?
Samo zamislite kako bi bilo kad biste se sutra ujutro probudili u Europi 14. stoljea, znajui ono to sad znate, vjerujui ono
u to sad vjerujete. Zamislite to bi ti ljudi mislili o vama i kako bi vas odbacivali. Tuili bi vas zato to se svakog dana kupate.
Vaa bi uvjerenja ugroavala njihova. Koliko bi trebalo proi vremena prije nego to bi vas optuili da ste vjetac ili vjetica?
Bacili bi vas na muke i natjerali da priznate te bi vas naposljetku smaknuli zbog straha pred vaim uvjerenjima. Lako moete
uvidjeti da je ivot ljudi u to doba bio proet praznovjerjem. Gotovo nita od onoga u to su vjerovali nije bilo istinito, a to
uviate zbog onoga u to vi danas vjerujete. Ali, ti ljudi nisu bili svjesni svog praznovjerja. Za njih je takav nain ivota bio
savreno normalan. Nisu znali za neto drugo, jer neto drugo nikad nisu ni nauili.
No, vaa uvjerenja o sebi moda su isto tako ispunjena praznovjerjem kao to su bila uvjerenja tih davnih ljudi. Samo
zamislite to bi se dogodilo kad bi ljudi sedam ili osam stoljea iz budunosti mogli vidjeti to veina nas danas vjeruje o sebi.
Mi se prema vlastitom tijelu jo uglavnom odnosimo barbarski, iako ne u tolikoj mjeri kao ljudi otprije 700 godina. Nae nam
je tijelo apsolutno vjerno, ali mi ga ne prihvaamo i zlostavljamo. Odnosimo se prema njemu kao da nam je neprijatelj, iako
nam je saveznik. Nae drutvo velik naglasak stavlja na privlanost u skladu s slikama iz medija - na televiziji, u filmovima i
modnim asopisima. Vjerujemo li da nismo dovoljno privlani u usporedbi s tim slikama, tada vjerujemo u la i koristimo rije
protiv sebe i protiv istine.
Ljudi koji upravljaju medijima govore nam to trebamo vjerovati, kako se trebamo odijevati, to trebamo jesti te manipuliraju
ljudima kao lutkama na koncu, to znai - kako god poele. Ako ele da nekoga zamrzimo, tada raire traeve, a lai imaju
svoju mo. Kad prestanemo biti lutke na koncu, shvaamo da su naim ivotom upravljale lai i praznovjerje. Zamislite to bi
ljudi iz budunosti mislili o naim praznovjerjima. Kad bi vjerovali u savrenstvo svega stvorenog, ukljuujui i svako ljudsko
bie, bismo li ih razapeli zbog njihovih uvjerenja?
to je istina, a to la? Svjesnost o tome izuzetno je vana jer se istina ne prenosi rijeima i znanjem, ali lai se prenose na taj
nain i postoje milijarde lai. Ljudi vjeruju u mnotvo lai jer nisu dovoljno svjesni. Zanemaruju istinu ili je jednostavno ne
uviaju. U procesu pripitomljavanja skupljamo velike koliine znanja, a to je sveukupno znanje slino magli koja nam ne
doputa da otkrijemo istinu, ono to uistinu jest. Mi vidimo samo ono to elimo vidjeti i ujemo samo ono to elimo uti. Na
je sustav uvjerenja slian zrcalu koje nam pokazuje samo ono u to vjerujemo.
U procesu svog razvoja, dok rastemo kroz ivot, nauimo toliko lai da itavo njihovo ustrojstvo postaje vrlo sloeno. Mi
dodatno pogoravamo tu situaciju, jer razmiljamo i vjerujemo u ono to mislimo. Pretpostavljamo da je ono u to vjerujemo
apsolutna istina i nikad ne zastanemo da bismo razmislili kako je naa istina zapravo samo relativna, virtualna istina.
Najee nije ni blizu stvarnoj istini, ali je najblie to joj se moemo pribliiti dok nismo svjesni.

Trei sporazum sa samim sobom: Nemojte pretpostavljati

To nas vodi do treeg sporazuma: Nemojte pretpostavljati. Donoenjem pretpostavki samo prizivate nevolje, jer veina
pretpostavki nisu istine, nego lai. Jedna krupna pretpostavka glasi: sve u naoj virtualnoj stvarnosti je istina. No, sad znate
da nijedna od virtualnih stvarnosti nije istinita!
Zahvaljujui samoosvjetenosti lako moemo uvidjeti sve svoje pretpostavke i shvatiti kako ih olako donosimo. Ljudi imaju vrlo
snanu matu i mnogo je ideja i pria koje moemo zamisliti. Sluamo simbole u svojoj glavi. Poinjemo zamiljati to drugi
ljudi rade, to misle, to govore o nama te u svojoj mati mnogo toga zamiljamo. Izmiljamo priu koja je istinita samo za
nas, ali mi vjerujemo u nju. Jedna pretpostavka vodi drugoj. Donosimo neutemeljene zakljuke i svoju priu shvaamo vrlo
osobno. Tada okrivljujemo druge i najee poinjemo ogovarati, kako bismo pokuali opravdati svoje pretpostavke. Dakako,
iskrivljena poruka ogovaranjem postaje jo iskrivljenija.
Kad neto pretpostavljamo, a onda to shvaamo osobno, to je poetak pakla na ovom svijetu. Na tome se temelje gotovo svi
nai sukobi. Lako je razumjeti zato je tako. Pretpostavke su samo lai koje govorimo sebi. One izazivaju velike probleme, a
zapravo nepotrebno, jer mi ne znamo jesu li te pretpostavke istinite ili nisu. Kad neto pretpostavljamo, samo stvaramo
probleme tamo gdje ih nema. Ako se u tuoj prii dogaa neto dramatino, to onda? To nije vaa pria, nego neija tua.
Budite svjesni daje gotovo sve to sebi govorite pretpostavka. Ako ste roditelj, znate kako je lako neto pretpostavljati o svojoj
djeci. Pono je, a vaa se ker jo nije vratila kui. Otila je na ples i mislili ste da e se prije vratiti. Poinjete zamiljati
najgore. Poinjete pretpostavljati: A to ako joj se neto dogodilo? Moda bih trebao nazvati policiju. Mnogo toga moete
zamisliti te u svojoj glavi stvarate itav niz dramatinih mogunosti. Desetak minuta poslije vaa se ker nasmijana vraa
kui. Pokazala se istina i sve su lai pale u vodu, a vi shvaate da ste se samo uzalud muili. Nemojte pretpostavljati.
Kad nita ne shvaate osobno, to vam prua zatitu u odnosima s drugim ljudima, a kad ne donosite pretpostavke, to vam
prua zatitu u odnosima sa sobom, sa svojim glasom znanja, odnosno s razmiljanjem. Donoenje pretpostavki povezano je s
razmiljanjem. Mi previe razmiljamo, a razmiljanje nas vodi pretpostavkama. Ako samo pomislite: A to kad bi...?, to u
vaem ivotu moe izazvati pravu katastrofu. Svaki ovjek moe puno razmiljati, a razmiljanje donosi strah. Mi nemamo
kontrolu nad svim mislima i nad svim simbolima koje iskrivljujemo u svojim mislima. Samo kad bismo prestali razmiljati,
vie nita ne bismo pokuavali objasniti sami sobi, a to bi nas sprijeilo u donoenju pretpostavki.
Ljudi osjeaju potrebu da sve objasne i opravdaju. Osjeamo potrebu za znanjem te pretpostavljamo kako bismo ispunili svoju
potrebu za znanjem. Nije nam vano je li znanje istinito ili nije. Mi apsolutno vjerujemo u ono u to vjerujemo, bila ta
uvjerenja istinita ili lana, te ne prestajemo vjerovati, jer nam znanje prua osjeaj sigurnosti. Mnogo je toga to um ne moe
objasniti. Mnogo je pitanja na koje treba dati odgovor. No, umjesto da postavljamo pitanja kad neto ne znamo, mi poinjemo
donositi razliite pretpostavke. Samo kad bismo postavili pitanje, ne bismo morali pretpostavljati. Uvijek je bolje postaviti
dodatna pitanja da nam bude jasno.
Ne donosimo li pretpostavke, panju moemo usmjeriti na istinu, a ne na ono to mi mislimo da je istina. Tada ivot
sagledavamo takvim kakav jest, a ne onakvim kakvim ga mi elimo vidjeti. Kao to emo se uvjeriti, kad ne vjerujemo vlastitim
pretpostavkama, mo naeg uvjerenja koju smo uloili u pretpostavke ponovno se vraa k nama. Kad nam se vrati sva energija
koju smo uloili u donoenje pretpostavki, tada tu energiju moemo iskoristiti za stvaranje novog sna: svog osobnog raja.
Nemojte pretpostavljati!
06. Mo vjerovanja
Simbol Djeda Mraza
U nekom ste razdoblju svog ivota u potpunosti posjedovali i mo vjere, ali kad ste proli proces obrazovanja da postanete dio
ovjeanstva, mo vae vjere prela je u sve one simbole koje ste nauili, a u jednom trenutku simboli su stekli mo nad vama.
Zapravo, mo vaih uvjerenja prela je u sve to znate, a otada to sve to znate upravlja vaim ivotom. Dok smo bili malena
djeca, mo uvjerenja drugih ljudi bila je jaa od nas. Simboli su prekrasan izum, ali kad se mi s njima upoznajemo, ve su
optereeni miljenjima i uvjerenjima drugih. Mi usvajamo svako miljenje, i ne pitajui se je li istinito ili nije. Problem je u
tome to do trenutka kad ovladamo jezikom sa svim miljenjima koja ujemo odrastajui, ve smo povjerovali u te simbole.
To nije dobro ili loe, niti ispravno ili pogreno. Stvari jednostavno tako stoje i to se dogaa svima nama. Mi uimo postati lan
naeg drutva. Uimo jezik, uimo religiju ili filozofiju, uimo nain ivota i cijeli svoj sustav uvjerenja temeljimo na onome to
nam drugi govore. Nemamo nikakva razloga sumnjati u rijei drugih ljudi, sve dok nam se srce prvi put ne slomi i ne
otkrijemo da neto od onoga to su nam drugi rekli nije istinito.
Krenemo u kolu i ujemo to govore starija djeca. Za nas kau: Vidi onog malog? Jo vjeruje u Djeda Mraza. Prije ili poslije
otkrit emo da Djed Mraz ne postoji. Moete li se prisjetiti svoje reakcije i onoga to ste osjeali kad ste otkrili da Djed Mraz ne
postoji? Mislim da vai roditelji nisu imali loe namjere. Vjera u Djeda Mraza prekrasna je tradicija za milijune ljudi. Stihovi
jedne pjesme opisuju to nam roditelji govore o tom simbolu: Bolje ti je da pripazi, bolje ti je da ne plae, bolje ti je da se ne
inati, a rei u ti i zato: Djed Mraz stie u grad! Rekli su nam da Djed Mraz zna sve to smo napravili ili propustili napraviti:
zna jesmo li bili dobri ili zloesti; zna i kad ne operemo zube. A mi smo vjerovali u to.
Kad je doao Boi, uvidjeli smo veliku razliku u darovima. Recimo da ste zamolili Djeda Mraza da vam donese bicikl i cijele
ste godine bili dobri. Obitelj vam je vrlo siromana. Otvarate svoje poklone, ali bicikla nema. Va susjed, koji je bio zloest - a
znate to znai zloest - dobio je bicikl. U sebi mislite: Ja sam bio dobar, taj je djeak bio zloest - kako to da ja nisam dobio
bicikl? Ako Djed Mraz zna sve to ja radim, sigurno zna i sve to radi moj susjed. Zato bi njemu donio bicikl, a meni ne?
To jednostavno nije poteno i vi ne moete shvatiti zato se tako dogodilo. Emotivno reagirate, ispunjeni zaviu, bijesom, pa
ak i tugom. Gledate kako se drugi djeak radosno vozi na biciklu, ponaajui se jo gore nego prije i najradije biste ga udarili
ili mu razbili bicikl. Nepravda. Osjeaj nepravde javlja se zato to vjerujete u la. To je bezazlena la koja nije popraena
nikakvim loim namjerama, ali vi ste povjerovali u nju i sklopili ste sporazum sa sobom:Odsad neu biti dobar. Bit u zloest,
kao i moj susjed. Poslije otkrijete da Djed Mraz ne postoji - nije stvaran. No, tada je ve prekasno. Ve ste ispustili sav
emocionalni otrov, ve ste propatili bijes, ljubomoru i tugu. Ve ste patili bog toga to ste sklopili sporazum utemeljen na lai.
*
To je samo jedan od primjera naina na koji svoju vjeru ulaemo u simbole. Postoje stotine, pa ak i tisue simbola, pria i
praznovjerja koje usvajamo. Simbol Djeda Mraza pokazuje kako vjera ak i u nevinu la moe izazvati emocije koje u nama
plamte poput vatre. One su poput otrova - povreuju nas i nae tijelo - te patimo zbog prie koja nije stvarna. Emocije su
stvarne, one su dio istine, ali njihov uzrok nije stvaran - njihov uzrok nije istina, nego fikcija.
Pitate li se zato ste ponekad tako nesretni, to je zato to sebi priate priu koja nije istinita, iako vjerujete da jest. Istina je da
se va san iskrivio, ali to nije dobro ili loe, kao ni ispravno ili pogreno, jer se dogaa milijardama ljudi. Vi niste jedina osoba
u takvoj situaciji i to je dobra vijest.
Svijet simbola iznimno je moan, jer mi ga takvim stvaramo pomou sile koja izvire iz dubine u nama - sile koju zovemo
ivotom, vjerom ili namjerom. Mi ak i ne shvaamo to se dogaa, ali svi simboli zajedno tvore itavo i ustrojstvo utemeljeno
na sporazumima, a mi to nazivamo sustavom uvjerenja. Od jednog jedinog slova do rijei, od jedne jedine prie do cijele
filozofije, sve to pristanemo povjerovati ulazi u to isto ustrojstvo.
Sustav uvjerenja daje oblik i ustrojstvo naoj virtualnoj stvarnosti, a sa svakim novim sporazumom ustrojstvo postaje snanije
i dobiva sve veu mo, dok ne postane gotovo isto tako vrsto kao i zgrada od cigle. Zamislimo li svaki simbol, svaku ideju i
svaki sporazum kao ciglu, tada je naa vjera u njih cement koji ih dri na okupu. Kako kroz ivot nastavljamo uiti, simbole
kombiniramo na mnogo naina i ideje se meusobno isprepliu, stvarajui jo sloenije ideje. Apstraktni um organizira se na
kompliciraniji nain, a graevina postaje sve vea, dok ne obuhvati sveukupnost svega to znamo.
To je ustrojstvo ono to Tolteci nazivaju ljudskim oblikom.
Ljudski oblik nije oblik fizikog tijela, nego oblik naega uma. To je ustrojstvo naih uvjerenja o sebi i o svemu to nam
pomae da razumijemo smisao svog sna. Ljudski nam oblik daje na identitet, ali on nije isto to i okvir sna. Okvir sna je
materijalni svijet takav kakav jest odnosno istinit. Ljudski je oblik sustav uvjerenja sa svim elementima nestvarnog
prosuivanja. Sve to postoji u tom sustavu uvjerenja naa je osobna istina i mi sve prosuujemo u skladu s tim uvjerenjima,
ak i kad se ona protive naoj vlastitoj unutarnjoj prirodi.
U procesu pripitomljavanja sustav uvjerenja postaje knjiga zakona koja upravlja naim ivotom. Kad se pridravamo pravila iz
nae knjige zakona, tada sebe nagraujemo, a kad se ne pridravamo pravila, kanjavamo se. Sustav uvjerenja u naem umu
postaje velik sudac, a ujedno i najvea rtva, jer nas najprije osuuje, a onda kanjava. Veliki sudac sastavljen je od simbola i
radi sa simbolima kako bi prosuivao sve to opaamo, ukljuujui i same simbole! rtva je onaj dio nas koji prima osudu i
trpi kaznu. Kad smo u interakciji s vanjskim snom, mi osuujemo i kanjavamo sve i svakoga u skladu s osobnom knjigom
zakona.
Veliki sudac savreno obavlja svoj posao, dakako, jer se mi slaemo sa svim zakonima. Problem je u tome to taj sustav
uvjerenja oivljava u nama i koristi nae vlastito znanje protiv nas. Koristi sve to znamo, sva pravila o tome kako moramo
ivjeti svoj ivot, kako bi kaznio rtvu, koja je ljudsko bie. Koristi na jezik da bi nas same osuivao, odbacivao, da bi u nama
izazvao osjeaj krivnje i stida. Verbalno nas zlostavlja, i unesreuje, stvarajui nae osobne demone i osoban san o paklu.
Mnogo je simbola kojima se moemo koristiti da bismo rekli jedno te isto.
Sustav uvjerenja kao tiranin vlada ljudskim ivotom. On nam oduzima slobodu i pretvara nas u robove. Oduzima nam mo i
vlada nad naim stvarnim ja, naim ljudskim ivotom, a nije ak ni stvaran! Stvarno ja ostaje skriveno negdje u naoj glavi, a
naim umom u tom trenutku upravlja sve ono to znamo, sve to smo pristali vjerovati. Ljudsko tijelo, prekrasno i savreno,
postaje rtva osuda, i kanjavanja - postaje samo posuda u kojoj djeluje um koji se projicira kroz tijelo.
Sustav uvjerenja pripada carstvu uma. Ne moemo ga Vidjeti, ni izmjeriti, ali znamo da postoji. Moda ne znamo da to
ustrojstvo postoji samo zato to ga mi stvaramo. Naa je tvorevina potpuno vezana uz nas i slijedi nas kamo god krenuli.
Toliko dugo ivimo na taj nain da vie i ne zamjeujemo da ivimo u tom ustrojstvu. Iako um nije stvaran - virtualan je - on je
ujedno apsolutna mo, jer je i njega stvorio ivot.
U majstorstvu svjesnosti osobito je vano da budemo svjesni vlastitog stvaranja - da budemo svjesni kako je sve stvoreno ivo.
Svako nae uvjerenje, od onog najsitnijeg, kao to je zvuk nekog slova, do itave filozofije, koristi nau ivotnu silu da bi
preivjelo. Kad bismo mogli vidjeti um na djelu, vidjeli bismo milijune ivotnih oblika, a vidjeli bismo i da mi sami oivljujemo
svoju tvorevinu pruajui joj mo svoje vjere i svu svoju panju. Mi koristimo svoju ivotnu silu kako bismo podravali itavo
ustrojstvo. Da nema nas, te ideje ne bi mogle postojati. Da nema nas, itavo bi se ustrojstvo sruilo.
Koristimo li mo mate, moemo vidjeti stvaranje svoje osobne mitologije, gradnju naeg sustava uvjerenja te trenutak u
kojemu smo svoju vjeru poeli ulagati u lai. U procesu te gradnje - uenja - mnogo je ideja koje proturjeje drugim idejama,
Mnogo je razliitih snova koje gradimo, a kad stvaramo tako mnogo ustrojstava, ona se suprotstavljaju jedna drugima i
ponitavaju mo nae rijei. U tom trenutku naa rije gotovo nita ne vrijedi, jer kad se dvije sile kreu u suprotnom smjeru,
rezultat je nula. Kad postoji samo jedna sila koja se kree u jednom smjeru, njezina, je mo i neizmjerna, a nae se namjere
ostvaruju samo zato to mi to kaemo, samo zato to naa rije posjeduje sveukupnu mo nae vjere.
Kao djeca svoju smo vjeru ulagali u gotovo sve to smo uili, gubei tako mo nad vlastitim ivotom. Kad smo odrasli, naa je
vjera ve uloena u toliko velik broj lai da gotovo da nam nije ostala nikakva mo za stvaranje sna koji elimo izgraditi.
Sustav uvjerenja sadri svu mo nae vjere, a na kraju svega mi vie nemamo gotovo nimalo vjere i gotovo nimalo moi. Lako
je uvidjeti kako smo svoju vjeru uloili u simbole poput Djeda Mraza, ali nije isto tako lako uvidjeti kako to isto radimo sa
svakim simbolom, svakom priom i svakim miljenjem koje prihvaamo o sebi i o svemu ostalom.
Mislim da je to iznimno vano razumjeti, a jedini nain na koji to moemo razumjeti jest da postanemo svjesni onoga to
inimo. Ako smo svjesni da svoju osobnu mo ulaemo u sve u to vjerujemo, moda e nam biti lake vratiti svoju mo iz
simbola te oni vie nee imati nikakvu mo nad nama. Ako svakom simbolu oduzmemo mo, taj simbol postaje obian simbol.
Morat e sluati svog tvorca, to znai nae pravo ja, te e sluiti svojoj pravoj svrsi: postat e instrument kojim
komuniciramo.
Kad otkrijemo da Djed Mraz nije stvaran, vie ne vjerujemo u njega, a mo koju smo uloili u taj simbol vraa se nama. To se
dogaa kad postanemo svjesni da smo se mi sami sloili da emo vjerovati u Djeda Mraza. Kad postanemo svjesni, uvidjet
emo da smo mi sami pristali povjerovati u sveukupni simbolizam. Ako smo mi sami uloili mo svoje vjere u svaki simbol,
tada smo mi jedini koji mogu vratiti tu mo.
Ako smo toga svjesni, mislim da moemo vratiti mo nad svime u to vjerujemo i nikad vie ne moramo izgubiti kontrolu nad
svojim stvaranjem. Jednom kad uspijemo uvidjeti da mi sami stvaramo ustrojstvo svojih uvjerenja, to e nam pomoi da
obnovimo vjeru u sebe. Kad vjerujemo u sebe, umjesto u sustav uvjerenja, vie neemo sumnjati u izvor te moi pa emo
poeti unitavati ustrojstvo uvjerenja.
Kad vie ne bude postojalo ustrojstvo naeg sustava uvjerenja, postajemo vrlo fleksibilni. Moemo stvarati sve to elimo.
Moemo raditi sve to elimo. Svoju vjeru moemo ulagati u sve u to elimo vjerovati. To je naa odluka. Ako vie ne
vjerujemo u sve ono to znamo, a to u nama izaziva patnju, tada e naa patnja nestati kao rukom odnesena. Ne moramo
mnogo razmiljati - trebamo djelovati. Djelovanjem moemo mnogo toga promijeniti.

07. Vjeba uini majstora

etvrti sporazum sa samim sobom: Uvijek dajte sve od sebe
Kad ste spremni promijeniti svoj ivot, kad ste spremni promijeniti svoje sporazume, najvanija je svjesnost. Svoj sporazum ne
moete promijeniti ako niste svjesni onoga sto vam se svia i to vam se ne svia. Kako biste mogli bilo to promijeniti, ako
niste ak ni svjesni to elite promijeniti? No, nije tu rije samo o svjesnosti. Vjeba je ono to e sve promijeniti, jer vi moete
biti svjesni, ali to ne znai da e vam se promijeniti ivot. Promjena je rezultat djelovanja, odnosno vjebe. Vjeba ini
majstora.
Sve to ste dosad nauili uspjeli ste nauiti ponavljanjem i vjebom. Ponavljanjem ste nauili govoriti, hodati i pisati.
Majstorski govorite svoj jezik jer ste vjebali. Na isti ste nain nauili sva uvjerenja koja upravljaju vaim ivotom: vjebom.
Nain na koji ovog trenutka ivite svoj ivot rezultat je dugogodinje vjebe.
itavog ste ivota svakog trenutka vjebali da postanete ono to vjerujete da ste ovog trenutka. Vjebali ste dok vam to
ponaanje nije postalo automatsko. Kad ponete vjebati neto novo, kad promijenite svoje uvjerenje o tome to jeste, itav e
vam se ivot promijeniti. Ako vjebate besprijekornost svoje rijei, ako nita ne shvaate osobno, ako ne donosite pretpostavke,
raskinut ete tisue sporazuma koji vas dre zarobljene u vaem snu o paklu. Uskoro e vae izvorno ja moi odluivati o tome
s kojim ete se uvjerenijem sloiti - vie to nee biti odluka vae slike o sebi, za koju vjerujete da ste vi.
Prvi sporazum, Neka vaa rije bude besprijekorna, sve je to vam je potrebno da biste stvarali prekrasan ivot. Taj e vas
sporazum odvesti sve do raja, ali bi vam za taj sporazum mogla biti potrebna podrka. Kad nita ne shvaate osobno, kad ne
pretpostavljate, tada moete zamisliti da e vam biti lake zadrati besprijekornost svoje rijei. Kad nita ne pretpostavljate,
lake vam je da nita ne shvaate osobno i obrnuto. Ako nita ne shvaate osobno, ako nita ne pretpostavljate, time ete
podrati prvi sporazum.
Moe vam izgledati da je teko pridravati se prva tri sporazuma. Moete imati dojam da ih se neete moi pridravati. No,
vjerujte mi, to vam nee biti nemogue, jer mi vjebamo upravo suprotno. itavog ivota vjebamo kako bismo povjerovali
glasu u svojoj glavi. Ali postoji i etvrti sporazum, a on nije teak. Taj sporazum nam omoguuje da se pridravamo prva tri:
dajte sve od sebe. Vi moete dati sve to moete i to je dovoljno. Ni vie, ni manje. Samo napravite najbolje to moete.
Napravite to. Poduzmite neto. Kako biste mogli napraviti najbolje to moete ako nita ne napravite?
Uvijek dajte sve od sebe sporazum je kojeg se svi mogu pridravati. Najbolje ne znai da ponekad napravite 80 posto, a
ponekad samo 20. Vi uvijek napravite 100 posto - to je uvijek vaa namjera - samo to se najvie to moete stalno mijenja. Iz
trenutka u trenutak radite drukije. ivi ste i stalno se mijenjate, a najbolje to moete takoer se mijenja iz trenutka u
trenutak.
Najbolje to moete ovisi o tome jeste li umorni ili svjei. Najbolje to moete ovisi o tome kako se osjeate u emocionalnom
smislu. Najbolje to moete mijenja se s vremenom, a kad vam primjena etiri sporazuma prijee u naviku, to najbolje e
postajati sve bolje.
etvrti sporazum omoguuje da prva tri postanu duboko ukorijenjene navike. Ponavljanjem i vjebom postat ete majstori, ali
ne oekujte da odmah moete ovladati tim sporazumima. Ne oekujte da e vaa rije uvijek biti besprijekorna, da nikad nita
neete osobno shvatiti ili da nikad neete pretpostavljati. Vae su navike prevrste i duboko ukorijenjene u vaem umu. Samo
daj te sve od sebe.
Ako ne uspijete odrati jedan od sporazuma, ponovno ga sklopite sa samim sobom. Ponovno ponite sutra, a onda ponovno
sljedeeg dana. Stalno vjebajte. Svakog e dana biti sve lake. Ako radite najbolje to moete, navike zloupotrebe rijei,
shvaanja primjedbi osobno i donoenja, pretpostavki s vremenom e slabjeti i postajati sve rjee. Ako neto radite da biste
promijenili svoje navike, to e se ostvariti.
Na kraju e doi trenutak kad e vam sva etiri sporazuma prijei u naviku. Neete se morati ni truditi. Automatski ete
postupati u skladu s njima. Jednoga ete dana otkriti da vladate svojim ivotom uz pomo etiri sporazuma. Moete li zamisliti
svoj ivot kad vam sporazumi prijeu u naviku? Umjesto da se muite sa sukobima i dramom, cijeli e vam ivot postati
jednostavan!
Ako usprkos tome namjeravate stvarati, ako ne moete izbjei snove, zato onda ne biste gradili prekrasan san? Imate um,
opaate svjetlost, sanjat ete. Odluite li da nita i neete stvarati, postat e vam dosadno, a veliki e se sudac odupirati
osjeaju dosade. Tada e, dakako, poeti prosuivati vas u skladu s onim u to vjerujete. Ma, ti si lijen. Trebao bi neto
napraviti sa svojim ivotom. Zato onda no biste lijepo sanjali i uistinu uivali u svom snu? Ako moete vjerovati u svoja
ogranienja, zato onda ne biste vjerovali u ljepotu i mo ivota koji protjee kroz vas?
ivot nam daje sve i sve u ivotu moe biti zadovoljstvo. Zato ne bismo vjerovali u velikodunost ivota? Zato ne bismo
nauili da budemo velikoduni i ljubazni prema sebi? Ako nas to usreuje i ako smo dobri prema svima oko sebe, zato ne
bismo bili takvi? Ako se stalno preobraavamo - ako se na san uvijek mijenja, ak i kad ne bismo eljeli da se promijeni -
zato ne bismo ovladali stvarnou i stvorili svoj osobni raj?
San vaeg ivota sastavljen je od tisua sitnih, dinaminih snova. Snovi se raaju, rastu, a onda odumiru, to znai da se
neprestano preobraavaju. No, najee se preobraavaju, a da mi toga nismo svjesni. Kad postanemo svjesni da sanjamo,
tada vraamo dio svoje moi kojom moemo mijenjati san kad god to poelimo. Kad otkrijete da imate mo stvarati san o raju,
poeljet ete promijeniti svoj san, a etiri sporazuma savren su instrument za to. Oni postavljaju izazov tiraninu, sucu i rtvi
u vaoj glavi. Oni dovode u pitanje sve sitne sporazume koji vam oteavaju ivot.
Ako se suprotstavite svojim uvjerenjima ve i samim tim to ete se zapitati je li ono u to vjerujete istinito, mogli biste otkriti
neto vrlo zanimljivo: itavog ste ivota pokuavali biti dovoljno dobri za nekog drugog, a sebe ste stavljali na posljednje
mjesto. rtvovali ste svoju osobnu slobodu kako biste ivjeli u skladu s miljenjem neke druge osobe. Nastojali ste biti
dovoljno dobri za svoju majku, oca, uitelje, voljenu osobu i djecu, za svoju religiju i drutvo. Nakon to ste godinama
nastojali, pokuajte biti dovoljno dobri za sebe, pa ete otkriti da u tom smislu niste dovoljno dobri.
Zato sebe ne biste stavili na prvo mjesto, moda prvi put u svom ivotu? Ako sebe prihvaate bezuvjetno, mogli biste nauiti
kako moete voljeti sebe. Moete poeti tako to ete svoju bezuvjetnu ljubav projicirati na svoje izvorno ja. Tada vjebajte
kako da sve vie i vie volite svoje izvorno ja. Kad sebe bezuvjetno volite, vie niste lak plijen za nekog grabeljivca iz vanjskog
svijeta koji vas eli kontrolirati. Vie se ne rtvujete ni za koga. Ako vjebate ljubav prema sebi, postat ete majstor.
Uvijek dajte sve od sebe sporazum je koji vam pomae da postanete majstorski umjetnik. Prva tri sporazuma snalaze se u
carstvu virtualne stvarnosti. etvrti je u carstvu fizikog. Tu je rije o djelovanju i vjebanju dok ne postanete majstor snova.
Ako stalno radite najbolje to moete, na kraju ete ovladati umijeem preobrazbe. Majstorstvo preobrazbe drugo je
majstorstvo umjetnika, to jasno moete vidjeti u etvrtom sporazumu. Kad uvijek radite najbolje to moete, vi neto
poduzimate, preobraavate se i mijenjate san svog ivota.
Cilj drugog majstorstva jest suoiti se s onim to vjerujete i preobraziti svoja uvjerenja. To majstorstvo postiete mijenjanjem
svojih sporazuma i ponovnim reprogramiranjem vlastitog uma na svoj nain. Rezultat koji elite jest sloboda da ivite vlastitim
ivotom, a ne ivotom koji proizlazi iz sustava uvjerenja. Kad knjiga zakona vie nije u vaem umu, tada vie nisu prisutni ni
tiranin, sudac i rtva.
Promjena je ve zapoela, a ona uvijek zapoinje s vama. Imate li hrabrosti da budete potpuno iskreni sa sobom, da uvidite
istinu o tome kako piete svoju priu? Imate li hrabrosti da sagledate svoja praznovjerja i lai? Imate li hrabrosti da pregledate
svoja uvjerenja o sebi ili imate previe rana koje biste mogli vidjeti? Moda mislite da nemate. No, prihvatili ste izazov. Vi
preobraavate svoj san i to se dogaa ovoga trenutka, jer vi se sad zapravo oslobaate svih svojih lai.
etiri sporazuma sa samim sobom zapravo su saetak majstorstva preobrazbe, a majstorstvo preobrazbe proces je oslobaanja
od onoga to ste ve nauili. Vi uite sklapanjem sporazuma, a nauenog se oslobaate raskidanjem sporazuma. Svaki put
kad raskinete neki sporazum, vraa vam se mo koju ste uloili u taj sporazum, jer vie ne morate troiti svoju energiju kako
biste taj sporazum odravali na ivotu.
Ponite raskidati sporazume koji su sitniji i za koje vam je potrebno manje energije. Dok ih se oslobaate, ponite razgraivati
ustrojstvo svog znanja, to oslobaa vau vjeru. Dok oslobaate svoju vjeru, vaa se osobna mo poveava i vi postajete
snaniji. To vam omoguuje da promijenite jo jedan sporazum, a nakon njega jo jedan, pa jo jedan. Vaa je osobna mo sve
vea, a budui da ste sve moniji, otkrivate da je gotovo sve mogue. Uskoro poinjete sklapati sporazume koji vas vode srei,
radosti i ljubavi. Ti novi sporazumi oivljuju i ostvaruju odnose s vanjskim svijetom te se itav va san mijenja.
Dok se oslobaate nauenog, a to je ono to sad radite, poinjete tako to se suoavate s onim to vjerujete. Kako ete se
suoiti s onim to vjerujete? Za to imate na raspolaganju samo jedan instrument, a to je sumnja. Sumnja je, dakako, simbol,
ali ona je po svom znaenju vrlo mona. Uz mo sumnje vi ispitujete svaku poruku koju prenosite i primate. Suprotstavljate se
svakom uvjerenju u svojoj knjizi zakona. Tada se suprotstavljate svim uvjerenjima koja vladaju drutvom, sve dok ne
raskinete aroliju svih lai i praznovjerja koje kontroliraju va svijet. Kao to ete vidjeti u drugom dijelu knjige, mo sumnje
vam donosi Peti sporazum.

Drugi dio Mo sumnje

08. Mo sumnje
Peti sporazum sa samim sobom: Budite sumnjiavi, ali nauite sluati
Peti sporazum glasi: Budite sumnjiavi ali nauite sluati. Budite sumnjiavi zato to veina onoga to ujete nije istinito. Znate
da ljudi govore kroz simbole i da ti simboli nisu istiniti. Simbole smatramo istinitima samo zato to smo se tako dogovorili, a
ne zato to su uistinu istiniti. No, druga polovica sporazuma glasi nauite sluati a razlog za to je jednostavan: kad nauite
sluati, tada razumijete smisao simbola koje ljudi koriste; razumijete njihovu priu i komunikacija se uvelike poboljava. Tada
e moda, umjesto zbrke koja vlada meu ljudima nastanjenim na Zemlji, zavladati jasnoa.
Jednom kad shvatite da gotovo nita od onoga to znate pomou simbola nije istinito, uputa budite sumnjiavi poprima
mnogo dalekosenije znaenje. Budite sumnjiavi pravo je majstorstvo, jer koristi mo sumnje kako bi se raspoznala istina.
Kad god ujete sebe, ili nekog drugog umjetnika, jednostavno se zapitajte: Je li to istina ili nije istina? Je li to stvarnost ili
virtualna stvarnost? Sumnja vas vodi onkraj simbola i navodi vas da budete odgovorni za svaku poruku koju prenosite i
primate. Zato biste vjerovali nekoj neistinitoj poruci? Kad ste sumnjiavi, neete povjerovati svakoj poruci; neete svoju vjeru
polagati u simbole, a kad Vam vjera nije u simbolima, tada je u vama.
Ako je vjera in vjerovanja bez ikakve sumnje, a sumnja je nevjerovanje, budite sumnjiavci. Nemojte vjerovati. U to ne trebate
vjerovati? Ne trebate vjerovati u sve prie koje mi umjetnici stvaramo pomou svog znanja. Jasno vam je da veina naeg
znanja nije istinita - kao to nisu istiniti ni simboli u cjelini - stoga nemojte vjerovati meni, nemojte vjerovati sebi, nemojte
vjerovati nikome. Istini nije potrebno da povjerujete u nju - ona jednostavno jest i preivjet e vjerovali vi u nju ili ne. Laima je
potrebno da povjerujete u njih. Ako ne vjerujete laima, one nee preivjeti vau sumnjiavost i jednostavno e nestati.
No, sumnjiavost je dvosmjerna ulica. S jedne strane moete se pretvarati da ste sumnjiavi, jer mislite kako ste previe
pametni da biste bili lakovjerni. Pogledajte samo kako sam inteligentan. Nikome ne vjerujem. To nije sumnjiavost. Kad ste
sumnjiavi, ne vjerujete svemu to ujete, a ne vjerujete zato to to nije istina - to je sve. Sumnjiavi ste kad ste svjesni da
itavo ovjeanstvo vjeruje u lai. Svjesni ste da ljudi iskrivljuju istinu, jer svi sanjamo, a na je san samo odraz istine.
Svaki umjetnik iskrivljuje istinu, ali vi ne trebate osuivati druge zbog onog to govore, niti ih smatrati laljivcima. Svi mi na
ovaj ili onaj nain govorimo lai, i to ne zato to bismo eljeli lagati, nego zbog onoga u to vjerujemo, zbog simbola koje smo
nauili i zbog naina na koji primjenjujemo te simbole. Kad ste toga svjesni, Peti sporazum postaje mnogo smisleniji i mnogo
toga moe promijeniti u vaem ivotu.
Ljudi e vam prilaziti i priati vam svoju ivotnu priu. Govorit e sa svog stajalita i priati o onome to smatraju istinom. Ne
trebate ih prosuivati, ali ih trebate potovati. Sluajte kako izraavaju svoje simbole, svjesni da je sve to vam govore
iskrivljeno njihovim uvjerenjima. Vi znate da vam oni priaju priu, a to znate zato to moete osjetiti. Jednostavno znate. No,
isto tako i bez rijei znate kad njihove rijei izviru iz istine, a to je ono najvanije.
Ne morate vjerovati ni u jednu priu, bila istinita ili lana. Ne morate imati svoje miljenje o onome to vam drugi govore. Ne
morate izraavati svoje miljenje. Ne morate se slagati ili ne slagati. Samo sluajte. to je rije neke osobe besprijekornija, to
e njezina poruka biti jasnija, ali rijei koje vam upuuje drugi umjetnik nemaju nikakve veze s vama. Jasno vam je da tu
nema nieg osobnog. Vi sluate i razumijete sve rijei, ali te rijei vie ne utjeu na vas. Vi vie ne osuujete ono to drugi
govore, jer razumijete to rade. Oni vam samo priaju to se dogaa u njihovom virtualnom svijetu.
Ve ste svjesni da svi umjetnici ive u vlastitom snu i svijetu. Sve to zapaze u tom svijetu za njih je istinito, a za umjetnika
koji pria svoju priu to bi moglo biti apsolutno istinito, ali nije istinito za vas. Za vas je jedina istina ono to opaate u svom
svijetu. Kad ste toga svjesni, nikome nita ne morate dokazivati. Tu nije rije o tome jeste li u pravu ili grijeite. Potujte sve
to netko drugi govori, jer vam se obraa drugi umjetnik. Potovanje je osobito vano. Kad nauite sluati, izraavate
potovanje prema drugim umjetnicima - pokazujete potovanje prema njihovoj umjetnosti i njihovom stvaranju.
Svi umjetnici imaju pravo stvarati vlastitu umjetnost kako god ele. Imaju pravo vjerovati to god ele; imaju pravo rei to god
ele rei, ali ako ne nauite sluati, nikad neete shvatiti to govore. Sluanje je u komunikaciji izuzetno vano. Kad nauite
sluati, tono znate to drugi ljudi ele. Kad shvatite to ele, o vama ovisi to ete napraviti s tom informacijom. Moete
reagirati, a i ne morate; moete se sloiti s onim to govore, a i ne morate - to ovisi o tome to vi elite.
Samo zato to drugi neto ele, to ne znai da im vi to morate dati. Ljudi uvijek pokuavaju privui vau panju, jer vam na taj
nain mogu prenijeti bilo koju informaciju.
esto ne elite te informacije. Sasluate ih, a ako ne elite informacije, ne obraate panju na njih i krenete u drugom smjeru.
No, ako te informacije privuku vau panju, tada ih elite sasluati da biste otkrili jesu li njihove rijei vane za vas. Tada
moete iznijeti svoje stajalite, ako to elite, svjesni da je to samo stajalite. To je vaa odluka, ali najvanije je sluati.
Ne nauite li sluati, nikad neete razumjeti ono to vam sad govorim. Istrat ete se i reagirati kao da je to va san, iako nije.
Kad vam drugi umjetnici povjere svoj san, samo budite svjesni da je to njihov san. Znate koji je va, a koji nije.
Sad vam govorim kako doivljavam svijet, kako sanjam i moje su prie istinite za mene, ali znam da nisu stvarna istina, stoga
mi nemojte vjerovati. to god vam kaem, to je samo moje stajalite. Dakako, s mog stajalita, ja vam povjeravam istinu.
Nastojim najvie to mogu da se rijeju koristim na besprijekoran nain, tako da shvatite to govorim, ali ak i kad bih vam
prenio potpunu istinu, znam da biste vi iskrivili moju poruku im bi iz mog uma prela u va. Vi ete uti poruku, i razmiljati
o njoj na sasvim drukiji nain, u skladu s vaim stavovima.
Moda je ono to govorim istina ili nije istina, ali moda ono u to vi vjerujete nije istina. Ja sam samo polovica poruke, a vi ste
druga polovica. Odgovoran sam za ono to kaem, ali nisam odgovoran za ono to vi razumijete. Vi ste odgovorni za ono to
razumijete, kao i za sve ono to napravite s onim to ujete u svojoj glavi, jer ste vi onaj koji daje smisao svakoj rijei koju
uje.
Ono to vam govorim vi sad tumaite u skladu sa svojim osobnim znanjem. Vi preureujete simbole i preobraavate ih, tako
da budu u ravnotei sa svim ostalim elementima vaeg sustava uvjerenja. Jednom kad postignete tu ravnoteu, moda ete
prihvatiti moju priu kao istinitu, a moda i neete. Moete pretpostaviti da je ono to govorite sebi ono isto to sam vam
namjeravao rei, ali to ne znai da je vaa pretpostavka tona. Moda pogreno tumaite ono to govorim. To to ujete moete
iskoristiti kako biste me okrivili, kako biste okrivili nekog drugog, sebe, svoju religiju ili filozofiju, kako biste bili ljuti na sve, a
najvie na sebe. To to ujete isto tako moete iskoristiti kako biste pronali istinu i sebe, kako biste se pomirili sa sobom, a
moda i promijenili poruku koju prenosite sami sebi.
to god napravite s mojim rijeima, to ovisi o vama. To je va san i ja ga potujem. Ne morate mi vjerovati, ali ako nauite
sluati, tada moete razumjeti to govorim, a ako su vam smislene informacije koje vam povjeravam, tada one mogu postati
dio vaeg sna, ako tako elite. Moete uzeti sve to vam izgleda korisno i iskoristiti to da biste izmijenili svoj san, a ono to
vam nije korisno jednostavno zanemarite. Meni je sasvim svejedno, ali vama bi moglo biti vano, jer ja pretpostavljam, svjestan
da je to samo pretpostavka, da biste eljeli postati bolji umjetnik i da zato promiljate ispravnost vlastitih uvjerenja.
Tada budite sumnjiavi. Nemojte mi vjerovati, nemojte vjerovati nikome drugome, ali najmanje vjerujte sebi. Kad kaem ne
vjerujete sami sebi moete li uvidjeti posljedice toga? Ne vjerujte svemu to ste nauili! Ako ne vjerujete sebi, to je velika
prednost, jer veina onoga to ste nauili nije istina. Sve to znate, itava vaa stvarnost, samo su simboli. Ali vi niste ta
gomila simbola koji govore u vaoj glavi. Vi ste toga svjesni i zato ste sumnjiavi i zato ne vjerujete sebi.
Ako vam vaa uvjerenja govore: Ja sam debeo. Ja sam ruan. Star sam. Gubitnik sam. Nisam, dovoljno dobar. Nisam
dovoljno snaan. Nikad neu uspjeti, nemojte vjerovati sebi jer to nije istina. Te su poruke iskrivljene.
One su samo lai. Kad uvidite da su lai, vie im ne morate vjerovati. Iskoristite mo sumnje kako biste ispitali svaku poruku
koju prenosite sebi. Je li zaista istina da sam ruan? Je li zaista istina da nisam dovoljno dobar? Je li ta poruka stvarna ili je
virtualna? Naravno da je virtualna. Nijedna od tih poruka ne izvire iz istine i ivota, nego iz vaeg iskrivljenog znanja. Istina je
da nijedan ovjek nije ruan. Nijedan nije dovoljno dobar ili dovoljno snaan. Ne postoji univerzalna knjiga pravila u kojoj bi
takve prosudbe bile istinite. One su samo sporazumi oko kojih su se ljudi suglasili.
Moete li uvidjeti koje e biti posljedice ako vjerujete sebi? Vjerujete li sebi, to je neto najgore to moete uiniti, jer ste
itavog svog ivota sebi govorili lai, a ako povjerujete u njih, va san ne moe biti ugodan. Vjerujete li u ono to govorite sebi,
sve simbole koje ste nauili moete koristiti da biste se povrijedili. Va san moe ak biti pravi pakao, jer pakao stvarate
vjerujui u lai. Ako patite, to nije zato to vas netko mui, nego zato to se pokoravate tiraninu koji vlada u vaoj glavi. Kad
se tiranin pokorava vama, kad u vaoj glavi vie ne postoji ni sudac ni rtva, tada vie neete patiti.
Va je tiranin nemilosrdan. Uvijek vas zlostavlja koristei simbole protiv vas. On raste od emocionalnog otrova koji izvire iz
negativnih emocija, a te emocije budi u vama pomou osuivanja i iznoenja svojih miljenja. Nitko vas ne prosuuje vie
nego vi sami sebe. Dakako, pokuavate izbjei osude, osjeaj krivnje, odbacivanje i kaznu. No, kako moete pobjei od vlastitih
misli? Ako vam se netko ne svia, moete otii. Ako se ne sviate sami sebi, kamo god odete ne moete pobjei od sebe. Moete
se sakriti od svih ostalih, ali ne moete se sakriti od vlastitih osuda. Izgleda da nema izlaza.
Zbog toga se toliko mnogo ljudi prejeda, drogira, opija i ovisno je o razliitim tvarima i postupcima. Ljudi nastoje izbjei
vlastitu priu i vlastitu tvorevinu koja iskrivljuje sve simbole u njihovoj glavi. Neki ljudi toliko emocionalno pate da odlue
prekinuti vlastiti ivot. Eto, tako lai mogu utjecati na svakog ovjeka. Glas znanja postaje tako iskrivljen i stvara tako veliku
mrnju ovjeka prema sebi da moe unititi. Do svega toga dolazi samo zato to vjerujemo u razna miljenja koja smo uli
tijekom godina.
Samo zamislite da su vaa miljenja, zajedno s miljenjima ljudi oko vas, slina uraganu koji bjesni u vama. Zamislite to bi
bilo kad biste vjerovali svim tim miljenjima! Ako ste sumnjiavi, ako ne vjerujete sebi, ako ne vjerujete ni bilo kome drugome,
tada vas ta miljenja ne mogu uznemiriti niti vas izbaciti iz ravnotee. Kad elite komunicirati, tada poredate simbole kako
elite i oni iz vaih usta izlaze u eljenom poretku.
Vi ste umjetnik i moete organizirati simbole kako god elite, u kojem god smjeru elite, jer se svi simboli pokoravaju vaoj
zapovjedi. Moete ih iskoristiti da biste zatraili ono to vam je potrebno, da biste izrazili to elite i to ne elite. Svoje misli,
osjeaje i snove moete izraziti u obliku najljepe poezije ili proze. No, samo zbog toga to se koristite jezikom za komunikaciju,
to ne znai da vjerujete u taj jezik. Zato biste trebali vjerovati u ono to ve znate? Dok ste sami i razgovarate sa sobom, to je
sasvim logino. to moete rei sebi, a da to ve ne znate?
Ako razumijete Peti sporazum sa samim sobom, uvidjet ete zato ne morate vjerovati onome to vidite, to ve znate bez
ijedne rijei. Istina ne dolazi kroz rijei. Istina je tiha. Ona je neto to jednostavno znate, neto to moete osjetiti bez ijedne
rijei, a zove se tiho znanje. To je ono to znate prije nego to svoju vjeru uloite u simbole. Kad se otvorite istini i nauite
sluati, tada svi simboli gube vrijednost i jedino to ostaje jest istina. Nema niega to treba znati, nema niega to treba
opravdati.
Ovo to vam govorim nije lako shvatiti, a istodobno je toliko jednostavno da je posve oito. Na kraju ete spoznati da su jezici
simboli, istiniti samo zbog toga to mislite da su istiniti, a ako ih odbacite, to e vam ostati? Ostat e istina. Tada ete vidjeti
stolac i neete znati kako se zove, ali ete moi sjesti na njega, svjesni da je to istina. Materija je istina.
ivot je istina. Svjetlost je istina. Ljubav je istina. Ljudski san nije istina, ali to to nije istinit ne znai da je lo. Loe je samo
jo jedna ideja koja takoer nije istinita.
Jednom kad shvatite da itav simbolizam stvarate samo kako biste komunicirali s vlastitom vrstom, otkrit ete da simboli
zapravo nisu dobri ili loi, ispravni ili pogreni. Oni postaju ispravni ili pogreni zbog vaih uvjerenja. Takva je mo vaeg
uvjerenja, ali istina je onkraj uvjerenja. Kad zakoraite onkraj simbola, pronai ete savren svijet u kojemu je sve stvoreno
savreno. ak je savreno i to to svoju vjeru polaete u svaku rije. Savreni su ak i va bijes, dramatinost i lai. ak je i
pakao u kojemu katkad ivite savren, jer u tom svijetu postoji samo savrenstvo. Samo zamislite kako bi to izgledalo da ste
itav ivot ivjeli ne uei lai, ne patei zbog toga to ste vjeru polagali u lai, praznovjerja i razna miljenja. Tada biste ivjeli
poput svih ostalih ivotinja, odnosno, itavog biste ivota zadrali svoju nevinost.
U procesu pripitomljavanja vi gubite nevinost, ali gubei nevinost kreete u potragu za onim to ste izgubili, a to vas vodi do
vie svijesti. Kad postanete svjesni, postajete potpuno odgovorni za vlastitu evoluciju - za svaku svoju ivotnu odluku.
Kad na vae uenje utjee san planeta, nemate nikakvog izbora - uite mnotvo lai. No, moda je doao trenutak da odbacite
te lai i ponovno nauite kako moete slijediti istinu slijedei vlastito srce. Odbacivanje lai, odnosno odbacivanje
pripitomljavanja, vrlo je polagan, ali i snaan proces. Kao to smo ve rekli, svaki put kad prestanete vjerovati u neki simbol,
vraa vam se mo i stalno vam se vraa, sve dok na kraju nijedan simbol vie nema mo nad vama.
Kad oduzmete mo svakom simbolu i vratite je sebi, itav san ostaje bespomoan. Kad se sva mo vrati vama, postajete
nepobjedivi. Nita vas vie ne moe poraziti. Moda bih zapravo trebao rei da vie sami sebe ne moete poraziti, jer je upravo
o tome rije.
Jednom kad vratite svu mo koju ste uloili u simbole, neete vjerovati svakoj misli koja vam se pojavi u glavi, kao ni vlastitoj
prii. No, sluajte svoju priu i uivajte u njoj, jer je moete potovati. Kad odete u kino ili itate knjigu, ne vjerujete onome to
se u njima dogaa, ali ipak moete uivati, zar ne? Kad uspijete uoiti razliku izmeu stvarnosti i virtualne stvarnosti, znat
ete da moete imati povjerenja u stvarnost, ali ne i u virtualnu stvarnost - no moete uivati u objema. Moete uivati u
svemu to postoji, kao i u onome to stvarate.
Iako ste svjesni da vaa pria nije istinita, moete izmisliti najljepu priu i ivjeti kroz nju. Moete stvoriti vlastiti raj i ivjeti u
njemu. Ako uspijete razumjeti prie drugih ljudi, a oni shvate vau, tada zajedno moete stvarati prekrasan san. No, najprije
trebate odbaciti mnoga znanja, a Peti sporazum savren je instrument koji vam u tome moe pomoi.
Ako putujete svijetom ut ete razliite vrste miljenja i prie drugih ljudi. Susrest ete velike pripovjedae koji bi vam eljeli
rei to biste trebali napraviti sa svojim ivotom: Trebali biste napraviti ovako, trebali biste napraviti onako. Ne vjerujte im.
Budite sumnjiavi, ali nauite sluati, a onda donesite svoju odluku. Budite odgovorni za svaku odluku koju donesete u ivotu.
To je va ivot, a ne neiji tui te ete otkriti da se drugi nemaju zato mijeati u ono to radite sa svojim ivotom.

Stoljeima postoje ljudi koji tvrde da poznaju Boju volju i koji hodaju svijetom propovijedajui dobrotu i ispravnost, a
istovremeno osuuju sve oko sebe. Stoljeima postoje proroci koji predviaju velike svjetske katastrofe. Ne tako davno ivjeli
su ljudi koji su predvidjeli da e 2000. godine sva raunala doivjeti slom te da e drutvo kakvo smo poznavali nestati. Neki
su mislili da emo se vratiti u prethistorijsko doba. Taj je dan stigao, proslavili smo novo stoljee i novu godinu. I, to se
dogodilo? Nita.
Tisuama godina prije, kao i danas, postojali su proroci koji su ekali kraj svijeta. U to vrijeme jedan je veliki uitelj rekao:
Pojavit e se mnogi lani proroci koji e tvrditi da govore rije Boju. Ne vjerujete im. Peti sporazum zapravo nije neto novo.
Budite sumnjiavi, ali nauite sluati.

09.San prve panje

rtve
To me dovodi do prie o Adamu i Evi u raju. Adam i Eva predstavljaju sva ljudska bia. Bog nam je rekao da moemo jesti to
god elimo, osim plodova sa stabla spoznaje. Onoga dana kad pojedemo plod s toga stabla, umrijet emo. I eto, pojeli smo plod
i umrli smo.
To je, dakako, samo pria, ali vano je njezino znaenje. Zato umiremo kad pojedemo plod stabla spoznaje? Zato to je pravo
ime stabla spoznaje stablo smrti. Drugo stablo u raju je stablo ivota. ivot je istina, a istina jednostavno postoji bez rijei ili
simbola. Stablo spoznaje samo je odraz stabla ivota. Mi ve znamo da se znanje stvara pomou simbola i da simboli nisu
stvarni. Kad pojedemo plod stabla spoznaje, simboli se pretvaraju u virtualnu stvarnost koja nam se obraa glasom znanja te
ivimo u toj stvarnosti vjerujui da je stvarna, to znai da ivimo nesvjesno.
Oito je da su ljudska bia pojela plod stabla smrti. Smatram da ovim svijetom hodaju milijarde mrtvih ljudi, samo to ne
znaju da su mrtvi. Njihovo je tijelo ivo, ali oni sanjaju, nimalo svjesni da sanjaju - to je ono to Tolteci nazivaju snom prve
panje.
San prve panje jest san koji stvaramo koristei svoju panju prvi put. To ja nazivam obinim ljudskim snom; mogli bismo rei i
da je to san rtava, jer mi smo rtve svih simbola koje stvaramo, rtve svih glasova u svojoj glavi, rtve svih praznovjerja i
iskrivljenja u svom znanju. U snu rtava, u kojemu ivi veina ljudi, rtve smo svoje religije, svoje vlade i itavog svog naina
razmiljanja i vjerovanja.
Dok smo bili djeca, nismo se mogli obraniti od svih lai koje potjeu sa stabla spoznaje. Kao to smo ve rekli, nai roditelji,
kola, religija i itavo drutvo privukli su nau panju i upoznali nas sa svojim miljenjima i uvjerenjima. Vjerujemo u svoju
religiju zato to i nai roditelji vjeruju u tu religiju, zato to nas vode u crkvu ili hram te smo nauili povjerovati svemu to
nam se govori. Odrasli koji su brinuli o nama priali su nam svoje prie, a kad krenemo u kolu, doeka nas jo vie pria.
Nauili smo priu o svojoj domovini. Nauili smo sve o junacima, o ratovima i ljudskoj patnji.
Odrasli nas pripremaju da budemo dio svog drutva, a ja bez i trunka sumnje tvrdim da tim drutvom u potpunosti upravljaju
lai. Mi uimo ivjeti u istom snu u kojemu ive drugi ljudi. Naa je vjera zarobljena u strukturi toga sna koji za nas postaje
normalan. No, vjerujem da odrasli takve stvari ne rade s loim namjerama. Oni nas mogu nauiti samo onome to i sami
znaju. Ne mogu nas uiti onome to ne znaju. Ono to znaju uili su itavog svog ivota. Moete biti sigurni da su vai roditelji
za vas napravili najbolje to su u to vrijeme mogli. Ako nisu napravili nita bolje, to je zato to nita bolje nisu ni poznavali.
Moete se kladiti da su gajili razliite prosudbe o sebi, a i da su ih prosuivali i svi ostali. ivjeli su u snu prve panje, u
podzemnom svijetu, u snu koji nazivamo Had ili pakao. Bili su mrtvi.
Dakako, ti simboli nisu posve istiniti. Istina se krije iza simbola - u namjeri ili smislu simbola. Kad religije opisuju san o paklu,
tvrde da je to mjesto gdje gorimo, mjesto gdje nas osuuju i gdje smo podvrgnuti vjenoj kazni. Takav opis pakla uobiajen je
san ljudskih bia. Isto se dogaa i u ljudskom umu - osuda, osjeaj krivnje, kazna i emocije izazvane strahom koji kao da se
pretvara u oganj koji plamti u nama. Strah je kralj podzemnog svijeta i on vlada naim svijetom iskrivljujui nae znanje.
Strah stvara itav jedan svijet nepravde i emocionalne drame, itavu jednu nonu moru u kojoj ive milijarde ljudi.
Koji je najvei strah na ovom svijetu? To je strah od istine. Ljudi se plae istine jer su nauili vjerovati u mnotvo lai. Dakako,
ujedno se plae i lai u koje vjeruju. Bilo istinito ili lano, samo im znanje prua osjeaj sigurnosti, ali onda pate zato to
vjeruju u ono to znaju, a gotovo nita od onoga to znaju nije istina. To je samo stajalite, ali ljudi vjeruju u to, a onda te iste
iskrivljene poruke prenose vlastitoj djeci. Tako se lanac nastavlja, a povijest ljudskih bia stalno se ponavlja.
Mudraci su san o prvoj panji odavno usporedili s trnicom na kojoj tisue ljudi govore istodobno, a nitko zapravo nikoga ne
slua. Tolteci to nazivaju mitote, to je rije jezika nhuatl, a znai teko ogovaranje. U okviru mitote rije koristimo protiv
sebe samih, a kad razgovaramo- s drugim ljudima, koristimo je protiv njih.
Svako je ljudsko bie arobnjak, a u meusobnim odnosima arobnjaka arolije lete na sve strane. Kako? Pogrenim
koritenjem rijei, tako to sve shvaamo osobno, iskrivljavanjem svega to zapaamo putem, pretpostavki, ogovaranjem i
irenjem emocionalnog otrova pomou rijei. Ljudska, bia bacaju arolije uglavnom na ljude koje najvie vole, a to je njihov
autoritet vei, to su arolije snanije. Autoritet je mo koju ovjek ima nad drugim ljudima koje kontrolira i tjera da mu se
pokoravaju. Kao dijete ste se plaili autoriteta. I neki se odrasli plae autoriteta. Autoritativno izgovorene rijei postaju mona
arolija koja djeluje na druge ljude. Zato? Zato to tim rijeima vjerujemo.
Ako razumijemo mo simbolizma, moemo uvidjeti kamo nas vode simboli. To moemo zakljuiti prema nainu na koji se
ponaamo, prema odnosima koje imamo s drugim ljudima, ali preteno prema odnosom sa sobom. Opsjeda nas neka ideja,
uvjerenje ili pria. Ponekad nas opsjeda bijes, ponekad ljubomora, a ponekad i ljubav. Simboli se nadmeu za kontrolom nad
naom panjom, a oni se na ovaj ili onaj nain neprestano mijenjaju i naizmjence nas opsjedaju. Postoji na tisue simbola koji
ele preuzeti mjesto drugih simbola u naoj glavi i kontrolirati nas. Kao to sam ve rekao, ti su simboli ivi, a ivot kojim
ivimo izvire iz nas zato to vjerujemo.
Simboli neprestano govore u naoj glavi. Nikad ne prestaju. Kao da u glavi nosimo pripovjedaa koji nam govori sve to se
dogaa oko nas, kao da mi sami nismo svjesni onoga to zapaamo. Sad se sunce poinje sputati. To je dobro. Vrue mi je.
Gle, ondje ima nekoliko stabala! to on to radi? Pitam se o emu razmilja. Glas znanja eli znati znaenje svega to postoji.
Jedva eka da protumai sve to se dogaa u naem ivotu. Govori nam to i kad trebamo raditi, gdje i kako. Neprestano nas
podsjea na ono to vjerujemo o sebi, kao i na ono to ne vjerujemo. Govori nam o svemu onome to nismo. Pita nas zato ne
moemo biti onakvi kakvi bismo trebali biti.
U snu prve panje svijet u kojemu ivimo podsjea na reality emisiju, iji je voditelj glas znanja. Mi smo, dakako, uvijek u
pravu, a svi ostali uvijek grijee, jer se koristimo svim svojim znanjem kako bismo opravdali ono to se dogaa u naoj emisiji.
Kakva je to samo predstava! Prva na top listi. Mi stvaramo svaki lik u toj prii, ali ono to vjerujemo o tim likovima nije istina i
nikad ne moe ni biti istina. Dok nam u glavi raste itavo stablo spoznaje, vie ne zamjeujemo istinu - zamjeujemo samo
vlastito znanje i lai. Kad zamjeujemo samo lai, panja nam je zarobljena u snu o paklu. Vie ne zamjeujemo stvarnost raja
koja nas odasvud okruuje. Na taj nain ljudska bia ostaju bez raja.
U prii o Adamu i Evi vodio se sjajan razgovor sa zmijom koja je ivjela na stablu spoznaje. Ta je zmija bila pali aneo koji je
prenosio iskrivljene poruke, kraljevi lai. Mi smo bili nevini. Zmija nam je rekla: eli li biti slian Bogu? Jednostavno
pitanje, ali uviate li u emu je trik? Da smo odgovorili: Ne, hvala ti. Ja ve jesam Bog, jo bismo ivjeli u raju. No, mi smo
odgovorili: Da, elim biti poput Boga. Nismo zamijetili la. Zagrizli smo u plod, progutali la i umrli.
Sumnja je ono to nas je navelo da zagrizemo jabuku, ne zamjeujui da je rije o lai. Prije nego to se u nama javi sumnja,
nismo imali ni znanje. Istina je postojala i mi smo je jednostavno ivjeli. Jednom kad progutamo la, vie ne vjerujemo da smo
kao bogovi i tada poinjemo tragati za Bogom. Zatim vjerujemo da moramo podii hram kako bismo pronali Boga; potrebno
nam je mjesto gdje mu se moemo klanjati. Da bismo ga dosegli, moramo rtvovati sve; moramo sebi nanijeti bol i ponuditi je
Bogu. Uskoro imamo velik hram s tisuama ljudi koji vjeruju da nisu Bog. Dakako, Bogu moramo dati ime, a posljedica toga
je nastanak religije.
Stvaramo boga groma, boga rata, boicu ljubavi i dajemo im imena: Zeus, Mars i Afrodita. Tisue su, a moda i milijuni ljudi
vjerovali u te bogove i oboavali ih. Svoje su ivote davali kao rtvu tim bogovima. ak su ubijali vlastitu djecu kao rtvu tim
bogovima, jer su vjerovali da su oni istiniti. No, jesu li bili?
Kao to vidite, prva la u koju smo povjerovali glasi: Ja nisam Bog. Iz te lai proizlazi sljedea, a za njom i mnoge druge, a mi
vjerujemo u sve njih. Uskoro postoji toliko lai da nas preplavljuju te zaboravljamo vlastitu boanstvenost. Zapaamo Boju
ljepotu i savrenstvo i elimo biti poput Boga - elimo biti slika i prilika savrenstva - te tragamo za savrenstvom.
Ljudi su pripovjedai. Mi svojoj djeci pripovijedamo prie o savrenom Bogu, o Bogu koji nam sudi i kanjava nas kad
grijeimo. Priamo im o Djedu Mrazu koji nagrauje dobru djeicu, djecu sliniju Bogu. Te su poruke iskrivljene. Bog koji
se poigrava pravdom ne postoji. Djed Mraz ne postoji. To znanje u naoj glavi nije stvarno.
Dok razgovaramo sa zmijom koja boravi na stablu spoznaje, razgovaramo s iskrivljenim odrazom samih sebe. Mi se zapravo
bojimo te zmije. Bojimo se vlastitog odraza. Nije li to glupo? Zamislite da promatrate svoj odraz u zrcalu. Odraz se doima poput
tone kopije stvarnosti, ali slika u zrcalu suprotnost je stvarnosti - u zrcalu je vaa desna ruka zapravo lijeva. Istina je u
odrazu uvijek iskrivljena.
Dok smo bili djeca, zrcala oko nas privlaila su nam panju, a mi smo zapaali svoje iskrivljene slike, u skladu s
raspoloenjem drugih ljudi, u skladu s trenutkom, u kojem su nam ta zrcala odraavala nau sliku, u skladu sa sustavom
uvjerenja kojim su se odrasli koristili kako bi opravdali svoja zapaanja. Ljudi koji su nas okruivali govorili su nam to oni
vjeruju o nama, ali nije postojalo nijedno jasno zrcalo koje bi nam odraavalo ono to smo uistinu bili. Sva su zrcala bila
potpuno iskrivljena. Projicirala su nam ono to su drugi vjerovali o nama, a gotovo sve to su vjerovali bila je la. Mi smo tome
mogli vjerovati ili ne vjerovati, ali dok smo bili djeca, bili smo i nevini te bismo povjerovali gotovo bilo emu. Svoju smo vjeru
polagali u lai. Te smo lai oivljavali, davali smo im mo i uskoro su one poele upravljati naim ivotom.
Pria o kraljeviu lai samo je pria, ali lijepa pria sastavljena od simbola koje moemo razumjeti i iz koje moemo izvui
zakljuke. Mislim da je smisao te prie jasan. Kad ponemo sanjati da nismo Bog, poinje prava nona mora. Izgnani smo iz
raja i sputamo se izravno u podzemni svijet koji nazivamo paklom. Poinjemo tragati za Bogom, poinjemo tragati za sobom,
jer stablo spoznaje ivi na ivot, a nae je izvorno ja mrtvo.
To me podsjea na priu o Isusu Kristu, koji je, hodajui sa svojim uenicima ugledao ovjeka vrijednog njegovog uenja.
Priao mu je i pozvao ga: Doi i pridrui mi se. ovjek mu je odgovorio: Doao bih, ali upravo mi je umro otac. Moram ga
pokopati, a onda u te slijediti. A Isus mu je odgovorio: Pusti mrtve da pokopaju svoje mrtve. Ti si iv. Doi sa mnom.
Ako razumijete tu priu, lako je uvidjeti da ste mrtvi kad niste budni, kad niste svjesni onoga to jeste. Vi jeste istina. Vi ste
ivost. Vi ste ljubav. No, u procesu pripitomljavanja vau panju privlai vanjski san, san planeta i hrani vas svim svojim
uvjerenjima. Malo-pomalo postajete kopija vanjskog sna. Oponaate sve to uite od drugih ljudi i od svijeta oko sebe.
Oponaate ne samo uvjerenja, nego i postupke, to znai da ne oponaate samo ono to ljudi govore, nego i ono to rade.
Zamjeujete emocionalna stanja ljudi koji vas okruuju te oponaate ak i njih.
Vi niste ono to uistinu jeste, jer ste opsjednuti iskrivljenom slikom o sebi. To bi moglo biti malo tee za shvatiti, ali itavo ste
vrijeme sami sebe opsjedali. Ono to vas je opsjelo vae je virtualno ja. To je ono to mislite da jeste, ono to vjerujete da jeste i
ta vaa slika postaje iznimno mona. Dugogodinjom vjebom postali ste majstor pretvaranja, glumei da ste ono to mislite
da jeste. Ta iskrivljena slika o sebi zapravo je va grob, jer vaim ivotom ne ivi vae stvarno ja. Tko ivi va ivot?
Je li vae stvarno ja ono koje stvara dramu i patnju u vaem ivotu? Je li vae stvarno ja ono koje kae: Ovaj je ivot dolina
suza i mi smo ovamo doli kako bismo patili? Je li vae stvarno ja ono koje vas prosuuje i kanjava te potie i druge da vas
kanjavaju? Je li vae stvarno ja ono koje zlostavlja vae tijelo? Je li vae stvarno ja ono koje vas ak i ne voli? Je li uistinu
vae stvarno ja ono koje sve to sanja?
Ne, to nije vae stvarno ja. Vi ste mrtvi i to je istina. to je klju vaeg povratka u ivot? Svjesnost, Kad postanete svjesni,
uskrsnut ete i vratiti se u ivot. U kranskoj tradiciji dan uskrsnua je dan kad se Krist vratio iz mrtvih i svijetu objavio
svoju boanskost. Zato ste ovdje: kako biste se vratili iz mrtvih i ponovno objavili svoju boanskost. Vrijeme je da se vratite iz
svijeta privida i lai u vlastitu istinu i vlastitu izvornost. Vrijeme je da se oslobodite lai i postanete ono to uistinu jeste. Da
biste to uinili, morate se vratiti u ivot koji je istina.
Svjesnost je klju povratka u ivot, kao i jedno od glavnih toltekih majstorstava. Svjesnost vas odvodi iz sna prve panje u
san druge panje, gdje se moete usprotiviti svim laima koje vladaju u vaoj glavi. Kad se pobunite, itav se san poinje
mijenjati.

10.San druge panje

Ratnici
Kad nauimo sanjati, mnogo je stvari koje nam se ne sviaju, mnogo je stvari kojima se protivimo, ali san prihvaamo takvim
kakav jest. U jednom trenutku zbog bilo kojeg razloga postanemo svjesni da nam se ne svia nain na koji ivimo svoj ivot,
postajemo svjesni da sanjamo i vie ne elimo taj san. Pokuavamo se drugi put koristiti panjom kako bismo promijenili svoj
san i stvorili drugi san. Tolteci to nazivaju snom druge panje, odnosno snom ratnika, jer smo objavili rat protiv svih lai u
svom znanju.
U snu druge panje poinjemo sumnjati: Moda ono to sam nauio uope nije istina. Poinjemo sumnjati u svoja uvjerenja,
poinjemo propitivati sva miljenja koja smo usvojili. Znamo da u naoj glavi postoji neto to nas navodi da radimo ono to
moda ne elimo raditi - neto to u potpunosti vlada naim umom - i to nam se ne svia. Budui da nam se ne svia, u
jednom se trenutku pobunimo.
U toj pobuni pokuavamo vratiti svoju izvornost, ono to nazivam integritetom naeg ja ili sveukupnou onoga to jesmo. U
snu prve panje izvorno ja nema nikakvih izgleda - ono je apsolutna rtva. Ne bunimo se; ak i ne pokuavamo. No, sad vie
ne elimo biti rtva i pokuavamo promijeniti svoj svijet. Nastojimo ponovno biti slobodni - slobodni da budemo tko uistinu
jesmo i slobodni da radimo ono to zaista elimo. Svijet ratnika je svijet nastojanja. Pokuavamo promijeniti svijet koji nam se
ne svia te stalno nastojimo, ali nam se taj rat ini beskonanim.
U snu ratnika mi smo u ratu, ali taj se rat ne vodi protiv drugih ljudi. On ni na koji nain nije povezan s vanjskim snom. Sve
se odvija u naoj glavi, taj se rat vodi protiv onog dijela naeg uma koji donosi sve odluke koje nas vode do naeg osobnog
pakla. Taj se rat vodi izmeu izvornog ja i onoga to nazivamo tiraninom, velikim sucem, knjigom zakona ili sustavom uvjerenja.
To je rat ideja, miljenja i uvjerenja. Nazivam ga i ratom bogova, jer se te ideje bore za prevlast nad ljudskim umom. Kao i
drevni bogovi, te e ideje uzeti ljudsku rtvu.
Ljudska rtva koju nudimo bogovima i dalje se obavlja, ak i ako tvrdimo da vie ne vjerujemo u takvo rtvovanje. Dakako,
promijenili smo imena bogova; promijenili smo smisao svih onih simbola koje zovemo Bogom. Moda vie ne vjerujemo u
Apolona; moda vie ne vjerujemo u Zeusa; vie ne vjerujemo u Ozirisa, ali vjerujemo u pravdu, vjerujemo u slobodu,
vjerujemo u demokraciju. To su imena novih bogova. Svoju mo predajemo tim simbolima, uznosimo ih u carstvo bogova i u
njihovo ime rtvujemo svoj ivot.
Ljudska se rtva stalno obavlja u itavom svijetu i svi moemo vidjeti njezine posljedice: nasilje, zloini, pretrpani zatvori, rat,
san o paklu; to zapaamo, jer vjerujemo u mnotvo praznovjerja i iskrivljenih spoznaja. Ljudi pokreu ratove, a mi aljemo
svoje mlade da se rtvuju u tim ratovima. esto ak i ne znaju za to se bore.
U svakom velikom gradu vode se ratovi bandi. Mladi se ljudi rtvuju i ubijaju jedni druge u ime ponosa, u ime zarade, u ime
bilo kojeg boga u kojeg vjeruju. Bore se za svoj ponos, za kontrolu nad komadom zemlje, za simbol u svojoj glavi i na svojoj
jakni. rtvuju se. Od najmanjeg predgraa do najvee drave na planetu vidimo kako se grupe ljudi bore i brane svoje bogove
u ime neega to ne postoji. Rat bjesni u njihovim glavama, ali je problem u tome to rat iznose u svijet oko sebe i ubijaju
jedni druge.
Moda vie ne vjerujemo u ljudsku rtvu, ali ovoga trenutka postoje ljudi koji kau: Ja u se rtvovati. Dajte mi puku te u
ubiti to vie ljudi prije nego to oni ubiju mene. Ne osuujem nikoga - stvari jednostavno tako stoje. Ne kaem, da je takva
ljudska rtva pogrena. Ona jednostavno postoji i mi ne moemo porei njezino postojanje jer je vidimo svakog dana u mnogim
razliitim kulturama diljem svijeta. Ne samo to je vidimo, nego i sudjelujemo u njoj. Ako netko pogrijei i uhvatimo ga u
krenju pravila, to emo napraviti? Razapet emo ga, osudit emo ga, ogovarat emo ga. To je drugi oblik ljudske rtve.
Pravila postoje i moda je najvei grijeh usprotiviti se takvim pravilima, a moda su neka od tih pravila potpuno neprirodna.
No, ini ih stvaramo, mi pristajemo ivjeti u skladu s njima i mi emo ih se pridravati sve dok nam vie ne budu potrebna. Ali
zasad su nam jo potrebna.
Ljudi vjeruju u toliko mnogo lai da ak i potpuna sitnica postaje velik demon koji u nama izaziva patnju. Najee je to tek
prosudba, a uglavnom je rije o samo-osuivanju: Jadan ja! Pogledaj samo to mi se dogodilo kad sam imao devet godina. Gle
to mi se dogodilo prole noi! to god se dogodilo u vaoj prolosti, to vie nije istina. Moglo vam se dogoditi neto uistinu
strano, ali ovoga trenutka to nije istina, jer sadanji je trenutak jedina istina u kojoj ivite. to god vam se dogodilo u
prolosti, prebiva, u virtualnoj stvarnosti, a to god se dogodilo vaem tijelu odavno je iscijeljeno, ali um vas moe navesti da
patite i godinama ivite u stidu.
Ljudi nose svoju prolost u sebi, kao da nose teak teret. Za neke nije osobito teak, ali za veinu ljudi uistinu jest. I ne samo
to je teak, nego ima i vrlo neugodan smrad. Mnogi ljudi uvaju taj teret i dijele ga s voljenim osobama. Budui da imaju
dobro pamenje, oivljavaju ga u sadanjem, trenutku i ponovno proivljavaju svoje iskustvo. Svaki put kad se prisjete tih
iskustava, ponovno kanjavaju sebe i sve ostale.
Ljudi su samo ivotinje na Zemlji koji sebe tisuama puta kanjavaju zbog iste pogreke, a kanjavaju tisuama puta i sve
ostale zbog iste pogreke. Kako moemo govoriti o nepravdi u svijetu kad u naoj vlastitoj glavi nema pravde? itavim
svemirom vlada pravda, ali istinska pravda, a ne iskrivljena koju smo stvorili mi umjetnici. Istinska je pravda suoavanje s
onim to zovem akcija-reakcija. Mi ivimo u svijetu posljedica - svaki, postupak izaziva reakciju. Istinska pravda sastoji se u
tome da jednom platimo za svaku svoju pogreku. Koliko puta zapravo plaamo za svaku pogreku? To, oito, nije pravda.
Recimo da ivite ispunjeni osjeajem krivnje i stida zbog pogreke koju ste napravili prije deset godina. Va izgovor za to to
patite glasi: Strano sam pogrijeio te mislite da jo patite zbog neega to se dogodilo prije deset godina, ali istina je da
patite zbog neega to se dogodilo prije desetak sekundi. Vi sami sebe ponovno osuujete zbog iste pogreke, a veliki sudac,
dakako, kae: Mora biti kanjen. Rije je o akciji-reakciji. Akcija je samoosuda, a redakcija je samokanjavanje u obliku
krivnje i stida. itavog ivota ponavljate isti postupak, nadajui se drukijoj reakciji do koje nikad ne dolazi. Jedini nain na
koji moete promijeniti svoj ivot jest da promijenite postupak, a tada e se i reakcija promijeniti.
Uspijevate li uvidjeti kako vi kao znanje povreujete sebe kao ljudsko bie? Vi mislite i osuujete sebe pomou simbola koje
ste nauili. Vi stvarate priu koja nanosi zlo ljudskom biu. Kad god netko zlostavlja ovjeka, normalna reakcija je bijes,
mrnja, ljubomora ili bilo koja druga emocija koja u nama izaziva patnju. Na je ivani sustav tvornica emocija, a emocije
koje doivljavamo ovise o onome to zamjeujemo. Mi zamjeujemo vlastite prosudbe, vlastiti sustav uvjerenja i vlastiti glas
znanja. Budui da naim virtualnim, svijetom vladaju sudac, rtva i sustav uvjerenja, emocije koje stvaramo su strah, bijes,
ljubomora, krivnja i stid. to bismo drugo i mogli oekivati? Ljubav? Naravno da ne, iako katkad stvaramo i tu emociju.
Rije je sila koju ne moete vidjeti, ali moete vidjeti manifestaciju te sile, njezin izraz, a to je va ivot. Besprijekornost svoje
rijei moete izmjeriti pomou svoje emocionalne reakcije. Jeste li sretni ili patite? Ako uivate u svom snu ili patite zbog
njega, to je zato to ga sami takvim stvarate. Dakako, vai su vam roditelji, religija, kole, vlada i itavo drutvo pomogli u
stvaranju, vaeg sna, a istina je i to da nikad niste imali mogunost izbora. No, sad ga imate. Moete stvarati raj, a moete
stvarati i pakao. Zapamtite, i jedno i drugo stanja su uma koja postoje u vama.
Svia li vam se kad ste sretni? Onda budite sretni i uivajte u svojoj srei. Svia li vam se kad patite? Sjajno. Zato onda ne
biste uivali u svojoj patnji? Odluite li da ete stvarati pakao, sjajno. Plaite, patite, stvarajte majstorsko umjetniko djelo od
svoje patnje. No, ako ste svjesni, nikako neete odabrati pakao. Odabrat ete raj. A raj moete odabrati tako to e vaa rije
biti besprijekorna.
Ako vam je rije besprijekorna, kako moete prosuivati sebe? Kako se moete okrivljavati? Kako si moete nametati krivnju ili
stid? Kad ne stvarate takve emocije, sjajno se osjeate! Ponovno se smijete, a taj je osmijeh potpuno izvoran. Ne morate se
pretvarati. Ne morate pokuavati biti neto drugo. U svakom ete trenutku biti ono to jeste. U tom ete trenutku prihvatiti
sebe upravo onakvima kakvi jeste. Sviate se sebi. Uivate u tome to ste takvi kakvi jeste. Vie ne zlostavljate sebe koristei
simbole.
Zato moram ponoviti - vano je da budete svjesni. Tiranija simbola iznimno je mona. U snu druge panje ratnik pokuava
otkriti kako su simboli nadvladali ovjeka. itav se ratnikov rat vodi protiv simbola, protiv vlastite tvorevine, ali ne zato to
mrzimo simbole. Simboli su majstorska tvorevina, naa umjetnost, i odgovara nam koristiti simbole za komunikaciju. No, kad
tim simbolima predamo svu svoju mo, postajemo bespomoni i netko nas mora spasiti. Potreban nam je spasitelj, jer
nemamo mo da sami spasimo sebe.
Tada usmjerimo pogled u vanjski svijet i kaemo: O, Boe, spasi me, molim te! No, nije na Bogu, Isusu, Budi, Mojsiju ili
Muhamedu., bilo kojem uitelju, amanu ili guruu da nas spaavaju. Ne moemo ih okrivljavati zato to nas nisu spasili.
Nitko nas ne moe spasiti jer nitko drugi nije odgovoran za ono to se dogaa u naem virtualnom svijetu. Sveenik, pastor,
rabin, amari ili guru ne mogu promijeniti na svijet. Ne mogu ga promijeniti ni na suprug ili supruga, djeca ili prijatelji.
Nitko ne moe promijeniti na svijet jer taj svijet postoji samo u naoj glavi.
Mnogi tvrde da je Isus umro za nas, kako bi nas spasio od naih grijeha. To je lijepa pria, ali Isus ne donosi odluke u naem
ivotu. Umjesto da nas spasi, Isus nam je rekao to da radimo. Potrebna vam je pomo? Dobro, morate slijediti istinu. Morate
oprostiti. Volite jedni druge. Isus nam je dao sve alate, ali mi kaemo: Ne, ne mogu oprostiti. Radije ivim ispunjen svojim
emocionalnim otrovom, ispunjen ponosom, bijesom i ljubomorom. Sukobljavamo li se s ljudima koje volimo, stvaramo li oko
sebe velik otpor, zapamtimo da ivimo u svijetu posljedica. Najprije se toga trebamo osloboditi, trebamo oprostiti, jer
opratanje je jedini nain na koji svoje emocionalno tijelo moemo osloboditi emocionalnog otrova.
Svi smo ispunjeni emocionalnim otrovom jer svi nosimo emocionalne rane. To se dogaa. Kao to je normalno da nae tijelo
bude ozlijeeno kad se poreemo ili kad padnemo i slomimo ruku ili nogu, tako je normalno i da emocionalno tijelo bude
povrijeeno, jer smo ivi, jer smo okrueni grabeljivcima, a i sami smo grabeljivci. No, za to nitko nije kriv. Jednostavno je
tako. Na nas emocionalni otrov tjera da okrivljujemo, no umjesto toga, moemo preuzeti odgovornost za vlastito iscjeljenje.
ekate li da se netko pojavi i spasi vas? Sami sebe morate spasiti. Vi ste vlastiti spasitelj, ali postoje uitelji koji vam mogu
pomoi da postanete svjesni i pobijedite u svom osobnom ratu. Postoje umjetnici koji vam mogu pokazati kako svojom
umjetnou moete stvarati majstorsko djelo, odnosno raj.
Recimo da ste dobar umjetnik, ali onda se pojavi majstora i kae: Svia mi se. elim da bude moj egrt. Doi. Nauit u te.
Prvi i najvaniji alat koji e ti pomoi da postane majstorski umjetnik jest besprijekornost tvoje rijei. To je neto vrlo
jednostavno. Sam pie vlastitu priu i to tako da ne radi protiv sebe. Drugo, nita nemoj shvaati osobno. To e ti uvelike
pomoi. Ako se sloi ve i samo s tim, nestat e velik dio drame u tvom ivotu. Tree, nemoj pretpostavljati. Ne stvaraj vlastiti
pakao. Prestani vjerovati u praznovjerja i lai. etvrto, uvijek napravi najbolje to moe. Neto poduzmi. Vjebaj s majstorom.
Vrlo jednostavno.
Doi e trenutak kad ete itavu svoju tvorevinu poeti sagledavati s drukijeg stajalita. Poet ete shvaati da ste umjetniki
tvorac vlastitog ivota. Vi ste onaj koji stvara platno, boje, kistove i umjetnost. Vi ste onaj koji pridaje smisao svakom potezu
na platnu svog ivota. Vi ste onaj koji svu svoju vjeru ulae u vlastitu umjetnost. Vi kaete: Pria koju stvaram je lijepa, ali
vie ne vjerujem u nju. Ne vjerujem ni u svoju, ni u tue prie. Jasno mi je da je to samo umjetnost. Sjajno. To je Peti
sporazum. Vratite se zdravom razumu, istini, svojoj stvarnoj osobnosti. Budite sumnjiavi ali nauite sluati.
U snu druge panje potrebni su vam alati da pobijedite u ratu i promijenite svoj svijet, a u sporazumima je upravo o tome
rije. Sporazumi su alati za preobrazbu vaeg sna, za ovladavanje snom, a o vama ovisi to ete napraviti s tim alatima. Tih
pet jednostavnih sporazuma imaju mo da zasiju sjeme sumnje u sve ograniavajue sporazume utemeljene na strahu. Da
biste se oslobodili lai u svom znanju, jedina vam je ansa koritenje panje. Panjom se koristite da biste ostvarili svoj prvi
san, a njome se okoristite i da biste se oslobodili tog sna.
etiri sporazuma alati su kojima drugi put koristite svoju panju za stvaranje svog osobnog raja, a Peti sporazum je alat kojim
pobjeujete u ratu protiv tiranije simbola. etiri sporazuma alati su za vau osobnu preobrazbu, a Peti je kraj osobne
preobrazbe i poetak procesa u kojem sebi poklanjate najvei dar: dar sumnje.
Rekli smo da smo zbog sumnje protjerani iz raja. I povratak u raj povezan je sa sumnjom. Sumnja je alat kojim se koristimo
kako bismo obnovili svoju vjeru, oduzeli svoju mo svakoj lai i praznovjerju u koje vjerujemo i vratili je sebi. Dakako, mo
sumnje moemo koristiti i protiv sebe, sumnjajui u sebe i u istinu. U prii o Adamu i Evi, kad sumnjamo da smo Bog, ta
sumnja otvara vrata svim ostalim sumnjama. Kad sumnjamo u istinu, poinjemo vjerovati u lai. Uskoro povjerujemo u toliko
mnogo lai da vie ne vidimo istinu te ostajemo bez sna o raju.
Sumnja je velika tvorevina koju smo napravili da bismo uli u pakao ili izali iz njega. Ona omoguuje simbolima da nas
opsjedaju, a s druge strane moe zaustaviti tu opsjednutost. Sumnjamo li u sebe i u istinu, u nama ponovno poinje rasti
stablo spoznaje - sva mitologija koja nas je kontrolirala itavog ivota. Glas znanja ponovno nas poinje opsjedati i mi ponovno
osjeamo bijes, ljubomoru, nepravdu koji dolaze sa simbolima, pretpostavkama i razmiljanjem.
Umjesto to sumnjate u sebe, imajte vjere. Umjesto to sumnjate u istinu, sumnjajte u lai. Budite sumnjiavi nauite sluate.
Peti sporazum otvara vrata raju, a ostalo ovisi o vama. Taj vam sporazum omoguuje da prebivate u raju i da raj prebiva u
vama. Pomae vam da se oslobodite vezanosti za simbole, ak i za vlastito ime te da se stopite s beskonanim - da postanete
izvorni, da bez imalo sumnje vjerujete u sebe, jer ak i trunka sumnje moe okonati iskustvo raja.
Kad imate vjere u sebe, slijedit ete svaki nagon s kojim ste se rodili. Neete sumnjati u ono to jeste i vratit ete se zdravom
razumu. Imat ete svu mo vlastite izvornosti, vjerovat ete sebi i ivotu. Vjerovat ete da e sve biti dobro i ivot e postati
iznimno jednostavan. Um vie ne mora razumjeti sve, ne mora znati. Neto znate ili ne znate, ali nimalo ne sumnjate znate li
ili ne. Ako ne znate, prihvatit ete da ne znate. Neete nita izmiljati. Kad ste potpuno izvorni, sami ete sebi govoriti istinu
bez ikakve sumnje: Ovo mi se svia. Ovo mi se ne svia. Ovo elim. Ovo ne elim. Neete morati raditi ono to vam se ne
svia. Uivat ete u svom ivotu i raditi upravo ono to volite.
Mi sami sebi oteavamo ivot kad se pokuavamo rtvovati za nekoga. Vi, naravno, niste ovdje da biste se rtvovali. Niste ovdje
da biste udovoljavali tuim miljenjima ili stajalitima. U snu druge panje jedan od prvih izazova jest strah da budete to to
jeste - strah od vlastitog stvarnog ja. Imate li hrabrosti suoiti se s tim izazovom, otkrit ete da razlozi zbog kojih ste se plaili
uope ne postoje. Tada ete otkriti da je mnogo lake biti vjeran sebi nego nastojati biti neto to niste. Od itavog ste sna o
paklu umorni, jer potrebno je dosta energije da biste odrali tu sliku i nosili drutvenu masku. Umorili ste se od pretvaranja.
Umorili ste se od toga to niste vi sami. Najbolje to moete napraviti jest da budete autentini. Kad ste autentini, moete
raditi to god elite. Moete vjerovati to god elite, a to ukljuuje i vjeru u sebe.
Koliko teko moe biti vjerovati sebi, vjerovati u sebe, umjesto u simbole? Svoju vjeru moete uloiti u znanstvene teorije, u
mnoge religije, miljenja i stavove, ali to nije stvarna vjera. Vjera u sebe je stvarna. Stvarna vjera znai da bezuvjetno vjerujete
sebi, svjesni onoga to uistinu jeste, a to to jeste jest istina.
Kad ponovno postanete svjesni onoga to jeste, zavrit e rat u vaoj glavi. Oito je da ste vi ona osoba koja stvara sve simbole.
Budui da je oito odakle potjee mo vae rijei, vaa rije ima mo i nita je ne moe zaustaviti. Vaa rije postaje
besprijekorna, a besprijekorna je zato to imate mo nad simbolima, a ne oni nad vama. Kad vam rije postane besprijekorna,
svaku odluku svog ivota temeljite na istini i pobjeujete u ratu protiv tiranina. Rijei su tu, samo ekaju vau zapovijed, ali
one imaju smisla samo kad ih koristite za komunikaciju i za ostvarenje izravne povezanosti s drugom osobom. Kad prestanete
koristiti rijei, one vie nemaju smisla.
Pri kraju sna druge panje ljudski se oblik poinje raspadati i vaa se stvarnost ponovno mijenja. Mijenja se zato to svijet vie
ne doivljavate kroz kruto ustrojstvo uvjerenja. Rat je zavren, jer svoju vjeru vie ne polaete u lai. Iako lai jo postoje, vi
vie ne vjerujete u njih. Kao to znate, istina jednostavno postoji - u nju ne morate vjerovati. Vie ni u to ne morate vjerovati,
ali moete vidjeti, a ono to vidite to jest istina. Istina je upravo ovdje, jedinstvena i savrena. Moda nije onakva kako ste je
tumaili, moda nije onakva kakva vam se inila dok ste ogovarali sebe i druge, ali jednom kad ugledate istinu, koga briga o
emu drugi ljudi sanjaju? Nije vano to sanjaju ljudi oko vas. Vano je vae iskustvo - vano je da iskoristite sve alate koje
imate kako biste se suoili s onim u to vjerujete, kako biste sagledali istinu i pobijedili u svom osobnom ratu.
Ni s kim se ne morate nadmetati. Ni s kim se ne morate usporeivati. Samo trebate biti ono to jeste - trebate biti ljubav, ali
stvarna, a ne ona vrsta ljubavi koja vas opsjeda i navodi vas da vjerujete u ljubav. Ne ona ljubav zbog koje ste ljubomorni i
posesivni u odnosu prema drugima, koja vas vodi ravno u pakao sa svim svojim mukama i kaznama. Ne ona koja vas navodi
da se rtvujete u ime ljubavi, koja vas navodi da u ime ljubavi povrijedite sebe i druge. Simbol ljubavi postao je iskrivljen.
Stvarna je ljubav ono s ime se raate. Stvarna je ljubav vaa bit.
Rodili ste se sa svim to vam je potrebno da biste postigli uspjeh. Ako se danas suoite sa svojim strahovima, sutra ete vidjeti
san druge panje, svijet ratnika. No, samo zato to ste danas dobili bitku sa strahom, to ne znai da ste dobili itav rat. Rat
jo nije gotov - tek je poeo. Vi jo osuujete, jo imate problema. Mislite da je sve gotovo, ali onda se tiranin vrati. I tako
stalno. Ne vraa se samo tiranin u vama, nego i tirani u svim ljudima oko vas, a neki su jo gori od drugih. No, ak i ako ste
ve godinama u ratu, barem se znate braniti. Kao ratnik u ratu moete pobijediti ili izgubiti, ali kad ste svjesni, vie niste
rtva. U ratu ste, a ovoga trenutka u ratu je i veina drugih ljudi, sve dok rat ne zavri.
U snu druge panje poinjete stvarati osobni raj na zemlji. Svoju vjeru poinjete ulagati u sporazume koji podravaju ivot,
koji poveavaju vau radost, sreu i slobodu. No, to je tek jedan korak u vaoj evoluciji. To ni izdaleka nije sve. Dolazi
trenutak kad ete ovladati svojom svijeu, to znai da ovladavate istinom. Uz to ete ovladati i preobrazbom, ljubavlju,
namjerom ili vjerom, jer tada ete ve vjerovati u sebe.
Rezultat te preobrazbe jest stvaranje druge stvarnosti, iji je okvir isti kao i okvir prva dva sna, ali u ovoj drugoj stvarnosti vie
ne vjerujete u ono to ste neko vjerovali. Vie ne vjerujete u lai koje ste nauili, ne vjerujete ak ni u rijei koje ste nauili.
Ne gajite nikakve sumnje u svoje iskustvo i u ono to jeste.
Sljedei san, san tree panje, vie nije daleko. No, najprije morate pobijediti u ratu u svojoj glavi, a sad imate i alate kojima to
moete postii. Zato onda ne biste to uinili? Poduzmite neto, ali nemojte vie pokuavati. Ako pokuate, umrijet ete
pokuavajui, a ja vas uvjeravam da su milijuni ratnika umrli pokuavajui. Vrlo je malo ratnika koji su pobijedili u ratu koji
se odigrava u ljudskom umu, ali oni koji su u tome uspjeli koristei se svojom panjom drugi put ponovno stvaraju itav svoj
svijet.
11.San tree panje
Majstori
San druge panje zavrava kad se u naem ivotu dogodi neto osobito vano, to se zove posljednji sud. Tada posljednji put
prosuujemo bilo sebe, bilo druge. Tog dana prihvaamo sebe onakve kakvi jesmo, a i sve ostale prihvaamo takve kakvi jesu.
Kad doe dan naeg posljednjeg suda, rat u naoj glavi prestaje, a poinje san tree panje. To e biti kraj, ali i poetak naeg
svijeta, jer vie ne prebivamo u snu ratnika. Sad smo u gornjem svijetu, u onome to zovem snom majstora.
Majstori su bivi ratnici. Oni su pobijedili u svom osobnom ratu i sad su u miru. San majstora san je istine, potovanja,
ispunjen ljubavlju i radou. Taj je san igralite ivota, ivot kakvim i trebamo ivjeti, a do njega nas vodi samo svjesnost.
Mnoge religije govore o posljednjem sudu kao o kazni za grenike. Kau da e toga dana Bog doi i suditi nam te unititi sve
grenike. To nije istina. Posljednji je sud karta tarota, drevne egipatske mitologije. Kad mistici govore o posljednjem sudu, s
nestrpljenjem oekujemo taj dan, jer to je dan kad se mrtvi diu iz grobova, to simbolizira nae uskrsnue. To je dan kad
ponovno postajemo svjesni i budimo se iz sna donjeg svijeta. To je dan kad se vie ne plaimo ponovno ivjeti. Tada se
vraamo u svoje stvarno stanje, svoje boansko ja, osjeajui zajednitvo ljubavi sa svim to postoji.
Uskrsnue je prekrasna ideja mnogih mistikih tradicija iz itavog svijeta. Kad postanete svjesni da gotovo nita od onog to
ste nauili kroz simbole nije istina, jedino vam preostaje uivati u ivotu - to je uskrsnue. Kad kroz simbole dajete smisao
svemu, vaa je panja rasprena na mnogo toga u istom trenutku. Kad svemu oduzmete smisao, tada ste u zajednitvu i
postajete cjeloviti. Postajete jedino ivo bie koje postoji. Ne postoji razlika izmeu vas i bilo koje zvijezde na nebu ili izmeu
vas i bilo koje stijene u pustinji. Sve to postoji dio je jedinog ivog bia koje postoji. Kad doivite tu istinu, makar i na
trenutak, nestaje itavo ustrojstvo vaeg sustava uvjerenja, a vi prebivate u prekrasnom snu o raju.
Dananji dan moe biti poput bilo kojeg drugog dana ili moe biti dan proslave, dan vaeg uskrsnua, dan kad mijenjate svoj
svijet, ponovno se vraajui u ivot. To moe biti dan kad vae pravo ja izlazi iz groba u kojem vjerujete da ste ono to mislite
da jeste te postaje ono to uistinu jeste.
U snu tree panje konano ste svjesni onog to jeste, ali ne pomou rijei. Budui da ne postoje rijei koje bi mogle objasniti
tko ste, vraate se u mir, u prostor u kojem ne morate koristiti rijei da biste znali tko ste. To majstori ezoterinih filozofija
otkrivaju svojim uenicima. Ono najuzvienije moete dosegnuti u trenutku kad zakoraite onkraj simbola i sjedinite se sa
ivotom i Bogom.
Drevne religije tvrde da nitko ne moe izgovoriti Boje ime i to je apsolutna istina, jer ne postoji simbol koji bi mogao opisati
Boga. Boga moete spoznati samo tako da postanete Bog. Kad postanete Bog, rei ete: Zato nisam mogao nauiti simbol!
Istina je da mi ne znamo ime onoga tko nas je stvorio. Rije Bog samo je simbol koji predstavlja ono to uistinu postoji, a ja se
protivim toj rijei, jer to je iskrivljeni simbol. Ako koristimo simbole da bismo opisali Boga, moramo se sloiti o znaenju
simbola, a kako emo to uiniti? Postoje milijarde razliitih stajalita. Kao umjetnik, dajem sve od sebe da bih Boga oslikao
rijeima i to je jedino to mogu ponuditi - sliku Boga s mog osobnog stajalita. No, dakako, to god kaem, to je samo pria,
istina iskljuivo za mene. Moda e vam moja pria biti smislena, a moda i nee, ali barem ete imati nekakvu ideju o mom
osobnom stajalitu.
San majstora prilino je teko objasniti, jer njihovo se stvarno uenje ne sastoji od rijei. Tu je vana prisutnost. Kad biste
mogli osjetiti prisutnost majstora, nauili biste mnogo vie nego od rijei. Rijei ne mogu izraziti ak ni najsitniji djeli
iskustva, ali ako se posluite matom, rijei vas mogu odvesti onamo gdje ete sami doivjeti iskustvo. To mi je namjera -
navesti vas da proirite svoju svijest do toke u kojoj moete doivjeti i osjetiti to uistinu jeste.
Umjesto rijei, moda je bolje da stanete oi u oi s Bogom kako biste ga mogli vidjeti. Ako vam pokaem Boga oi u oi, vidjet
ete sebe. U to moete vjerovati ili ne vjerovati, ali vidjet ete sebe jer vi ste Boje oitovanje. Kad biste mogli vidjeti to pokree
vae tijelo, vidjeli biste stvarnog Boga. Pogledajte svoju ruku. Pomaknite prste. Sila koja vam pomie prste ono je to Tolteci
nazivaju namjerom, a ja to nazivam ivotom, beskonanou ili Bogom.
Namjera je jedino ivo bie koje postoji, sila koja sve pokree. Vi niste prsti. Vi ste sila koja ih pokree. Prsti vas sluaju.
Moete to objasniti kako god elite: Prste pokreu mozak i ivci... No, ako elite istinu, sila koja pokree vae prste ista je ona
sila koja stvara vae snove, ista sila koja otvara cvijet, pokree vjetar, podie tornado, pokree zvijezde svemirom ili navodi
elektrone da se gibaju u atomu. Postoji samo jedno ivo bie, a to ste vi. Vi ste sila koja se oituje na beskonane naine diljem
svih svemira.
Prvo oitovanje te sile jest svjetlost ili energija, to je jedno te isto, a ta energija stvara sve. Znanstvenici znaju da je sve
sastavljeno od energije, a budui da u svemiru postoji samo jedna sila koja stvara tu energiju, u toj se toki susreu znanost i
religija te moemo shvatiti da smo mi sami Bog, jer smo svjetlost. To je ono to jesmo. Sve to postoji jest Bog u milijardama
razliitih frekvencija ili oitovanja svjetla. Sve razliite frekvencije zajedno stvaraju samo jednu svjetlost.
Namjera je sila koja stvara svjetlost, a mi moemo rei da je svjetlost glasnik namjere, jer nosi poruku ivota kamo god krene.
Svjetlost ima sve informacije za stvaranje svega to postoji, ukljuujui i bilo koju vrstu ivota - ljude, majmune, pse, stabla...
Sve ivotne vrste na planetu Zemlji stvorene su posebnom zrakom ili frekvencijom svjetlosti koju znanstvenici nazivaju DNK.
Razlika izmeu razliitih DNK moe biti minimalna, ali ona odreuje razliku izmeu ovjeka i majmuna, ovjeka i jaguara ili
ovjeka i stabla.
Svjetlost ima mnogo osobina. iva je. Ona je ivo bie i iznimno je inteligentna. Neprestano stvara. Neprestano preobraava, a
to to stvori ne moe se unititi. Svjetlost je posvuda i sve je prepuno svjetlosti, ali je ne moemo vidjeti ako je ne odraava
materija. Ako s planeta Zemlje poaljemo neki predmet u svemir, vidimo ga zato to reflektira svjetlost. Izmeu zvijezda,
galaksija i svemira ne postoji prazan prostor, to znai da su svi svemiri povezani.
Vi ste itav jedan svemir. Zemlja je drugi svemir. Sunce i svi planeti oko Sunca takoer su poseban svemir. Svi sunevi
sustavi zajedno stvaraju svemir i tako moemo ii sve dalje, dok ne sagledamo samo jedno ivo bie sastavljeno od milijardi i
milijardi razliitih ivih bia.
Svako ivo bie titi sila koju nazivamo duom. Dua je sila koja povezuje itav svemir i prepoznaje sveukupnost toga bia.
Zahvaljujui dui materija postaje kruta, to znai da stvara ono to izgleda kao razdvojenost meu biima. Dua svemu daje
oblik. Bez nje ne bi postojala razlika izmeu vas i cvijeta, ribe i ptice. Vaa je dua roena u trenutku vaeg zaea i ona
prepoznaje svaki svoj element - svaku molekulu, stanicu i svaki organ vaeg bia. Vaa dua prepoznaje sve to pripada
vaem svemiru i odbacuje sve to mu ne pripada.
U snu tree panje svjesni ste da je vae tijelo itav svemir sastavljen od milijardi ivih bia - od atoma, molekula, stanica,
tkiva, organa i sustava, a na kraju je itav svemir cjelina. Sa stajalita uma izgleda kao da postoji samo jedno stajalite - ono
vae. No, ako se duboko spustite u svjesnost, otkrit ete da svaki atom vaeg tijela ima svoje osobno stajalite, jer svaki je iv.
Svaki je atom itav svemir, nita drugo nego minijaturni sunev sustav sa zvijezdama i planetima. Svim je svemirima
zajedniko to da je svaki od njih iv i posjeduje apsolutnu mo beskonanosti.
Ta sila ste vi i vi ste ivi. Vi ste apsolutna mo. Vi ste istina. Vi ste stvarni. Sve ostalo, ukljuujui i sve to ste nauili kroz
simbole, nije istina. Nije stvarno, nego je privid. Uz to je i lijepo. Svjetlost nije samo inteligentna, nego ima i pamenje. Ona
stvara svoju sliku. Stvara itav svijet privida koji postaje va um i nain na koji sanjate. Vai snovi nisu materija. Odraz su
materije i taj odraz postoji u materiji koju zovemo mozgom. Mozak nije nita drugo nego zrcalo. Kao to smo rekli, pogledate li
u zrcalo, vidjet ete vlastiti um i vlastiti san.
Prvi put kad otvorite oi poet ete zamjeivati svjetlost i svjetlost e vam postati uitelj. Svjetlost u vae oi projicira
informacije koje ne razumijete, ali vi ste stvoreni da biste zapaali svjetlost, da biste postali jedno sa svjetlou, jer svjetlost je
vaa druga polovica. Budui da ste svjetlost, uvijek stvarate, uvijek se mijenjate i uvijek evoluirate. Svjetlost odlazi izravno do
vaeg mozga i mijenja ga kako bi promijenila vas, virtualnu stvarnost i preobrazila vas u bolji odraz same sebe. Kad svjetlost
mijenja va mozak, sam je mozak promjenjiva Boja tvornica, DNK, za sljedee mogue ljudsko bie koje moe potei od vas.
Kao to vae tijelo ima mnogo razliitih organa - mozak, srce, plua, jetra, eludac, koa - koji svi zajedno ine vas, cjelinu,
tako je i svaki organ vaeg tijela sastavljen od razliitih vrsta stanica koje ine taj organ. Znaju li stanice da sve one zajedno
ine samo jedno jedino ivo bie - vas? Znamo li mi ljudi da svi ljudi zajedno ine samo jedno jedino ivo bie - ovjeanstvo?
Okrueni ste milijardama ljudi. I oni su, kao i vi, programirani da budu ljudi. Prepoznajete ih sve, i muke i enske. Znate da
su ljudi poput vas. To znate. No, moda ne znate da smo mi ljudi organ prekrasnog planeta Zemlje. Planet Zemlja je iv. On je
ivo bie, a itavo ovjeanstvo funkcionira kao organ tog ivog bia. ume su isto tako jedan od organa, kao i atmosfera -
svaka je vrsta po jedan organ - te svi zajedno radimo na stvaranju ravnotee koja je metabolizam planeta Zemlje.
itavo ovjeanstvo samo je jedno ivo bie. To vie nije samo teorija. Mi ljudi ivimo zajedno. Imamo istu vrstu tijela, istu
vrstu uma i iste potrebe. Stvaramo simbole kako bismo se meusobno razumjeli. Svi smo mi isti - mukarci ili ene, rtve,
ratnici ili majstori. Nijedno ljudsko bie nije ni bolje ni loije od drugog. Nijedno ljudsko bie nije ni bolje ni loije od bilo ega
drugog to postoji u svemiru. Na najdubljoj razini naeg bia ne postoji razlika izmeu ovjeka i psa, ovjeka i buhe, muhe ili
cvijeta. Svi smo mi isti. Potjeemo s istog mjesta i nije vano odakle izvire naa pria. Nije vano jesmo li krani, budisti,
muslimani ili hinduisti. Potjeemo s istog mjesta i vraamo se na isto mjesto.
Beskonanost stvara sve to postoji, a kad se ciklus okona, sve se vraa beskonanosti. Tijelo, dakako, umire, jer tijelo je
smrtno, ali vi ste kao sila besmrtni. U toj sili u kojoj prebiva um samo jedno umire, a to su lai. U drevnom se Egiptu govorilo:
kad umrete, ako vam je srce lake od pera, tada ste dobrodoli u raj. Ako vam je srce tee od pera, tada ne idete u raj. Lai se
ne vraaju moi, ali se zato istina njoj vraa jer istina je odraz moi i beskonanog. Postavlja se pitanje: koliko su teke vae
lai? Je li vam srce optereeno bijesom, strahom, osjeajem krivnje ili kajanjem?
U snu tree panje istina je ve unitila sve lai, a jedino to preivljava je istina - stvarni vi. Vi ste ta sila. Vi ste ivot, koji je
istina; s tog stajalita va san postaje raj. Va se pretvara u prekrasno majstorsko umjetniko djelo, prekrasno majstorsko
djelo ljubavi. To vas vodi do treeg majstorstva Tolteka, majstorstva ljubavi a moemo ga zvati i majstorstvom namjere ili vjere.
Ja ga vie volim zvati majstorstvom vjere, jer to je majstorstvo kojim stjeete povjerenje u sebe to znai da shvaate mo koju
imate: mo namjere, mo ivota, mo uvjerenja, mo vjere i mo ljubavi. One su sve jedna te ista mo. One su apsolutna mo.
U trenutku kad ovladate vjerom, svoj ivot ivite u ljubavi, jer vi jeste ljubav i to je prekrasno. U tom trenutku u potpunosti
prihvaate svoje tijelo, emocije, ivot i priu. Potujete sebe. Potujete sve umjetnike, svu svoju brau i sestre. Potujete sve
to je stvoreno. Sebe volite bezuvjetno i ne plaite se izraziti svoju ljubav, rei volim te drugima. Kad ovladate vjerom, kad
svoj ivot proivljavate u ljubavi, vidite kako se vaa ljubav odraava u svakom sporednom liku vae prie te bezuvjetno volite
svakog od njih, kao to volite i sebe.
To mijenja va odnos s ostatkom ovjeanstva. Postajete potpuno neosobni. Ne trebate razloge da biste nekog voljeli ili da ga
ne biste voljeli. ak i ne odluujete da ete voljeti, jer ljubav je vaa priroda. Ljubav izvire iz vas kao to svjetlost izvire iz
sunca. Vaa sveukupna priroda izvire iz vas takva kakva jest, bez ikakvih oekivanja. Vaa ljubav nema nikakve veze s
rijeima u vaoj glavi. Ne postoje nikakve prie. To je iskustvo koje nazivamo zajednitvom, to znai da imamo istu
frekvenciju i istu vibraciju kao ljubav. Takvi ste bili prije nego to ste nauili govoriti, jer ste se iz dubokog paklenskog sna
prve panje razvili u bolji san, u san druge panje, sve dok niste poeli sanjati san tree panje, gdje ste znali da je sve ono to
vidite i sve ono to sanjate virtualna stvarnost koju je stvorila svjetlost.
Tisuama godina ljudi su znali da u svakom ljudskom biu postoje tri svijeta. U gotovo svakoj filozofiji i mitologiji otkrivamo da
su ljudi sve dijelili na tri svijeta, ali su ih nazivali razliitim imenima i koristili su se razliitim simbolima da bi ih opisali. Kao
to smo vidjeli u tradiciji umjetnika, odnosno Tolteka, ta su tri svijeta poznata kao san prve panje, san druge panje i san
tree panje. U Grkoj i Egiptu bili su poznati kao podzemni svijet, svijet i gornji svijet. U kranskoj tradiciji poznati su kao
pakao, istilite i raj.
Ideja o svijetu koju danas imamo u mnogome se razlikuje od onoga to su ljudi smatrali tisuama godina prije. Za njih svijet
nije bio planet, nego sve to su mogli zamjeivati i sve to su znali. Zato su govorili da je svaka glava jedan svijet, jer svatko od
nas u svojoj glavi stvara itavi svijet, u kojemu i ivimo. Veina ljudi ivi u snu prve panje, u podzemlju. Velik dio
ovjeanstva ivi u snu druge panje, u svijetu ratnika i zbog tog sna ovjeanstvo se kree pravim smjerom i evoluira.
Obino vjerujemo da je u gornjem svijetu sve dobro, a u podzemnom da postoji samo strah i zlo, ali to nije posve tono. Sva tri
svijeta postoje u svakom ljudskom biu. Mi u sebi nosimo podzemni svijet, kao i gornji. U podzemnom svijetu postoji itava
beskonanost, kao to postoji i u gornjem svijetu; te se beskonanosti sastaju u svijetu u kojemu mi ivimo. Put u podzemni
svijet je izbor, kao to je i put u gornji svijet izbor.
U snu majstora svjesni smo da donoenje odluke znai kako mo drimo u svojim rukama. Donoenjem odluka kontroliramo
itav svoj san. Svaka odluka ima svoje posljedice, a majstor sna ih je svjestan. Odluka moe otvoriti mnoga vrata, a mnoga
moe i zatvoriti. Kad ne donesemo odluku, i to je odluka koju moemo donijeti. Donoenjem odluka moemo ovladati
umjetnou sanjanja i stvarati najljepi ivot.
Svatko moe biti veliki umjetnik snova, ali majstorstvo stjeemo kad imamo potpunu kontrolu nad svojim snom, to znai kad
ponovno steknemo kontrolu nad vlastitom panjom. Kad ovladamo panjom, tad zapravo ovladavamo namjerom, to znai da
imamo potpunu kontrolu nad svojim odlukama. San naeg ivota odvijat e se upravo onako kako to elimo.
U obinom ljudskom snu panju kontrolira odreeni sustav uvjerenja. Budui da je naa osobna mo, naa volja, slaba,
svatko moe privui nau panju i ubaciti svoje miljenje u na um. Volja ili namjera je sila koja moe pokretati ono to postoji
ili mijenjati smjer svega postojeeg. Volja je ono to dri i pokree panju. Kad steknemo dovoljno veliku mo da svoju volju
moemo koristiti kako elimo, stjeemo kontrolu nad panjom. Tada naposljetku moemo dobiti i kontrolu nad svojim
uvjerenjima i pobijediti u ratu koji se vodi oko kontrole nad naim snom.
U snu tree panje, panju vie ne usmjeravamo na ivot. Mi jesmo ivot, mi jesmo sila, mi jesmo namjera, a namjera
kontrolira panju. San tree panje san je iste namjere.
Postajemo svjesni da smo ivot - i to ne samo kao ideja, nego kao djelovanje, kao potpuna svjesnost. Sad gledamo oima istine
i to je posve drukiji svijet.
Kad tek uite sanjati, vas sustav uvjerenja stvara milijune malih prepreka koje vas spreavaju da spoznate istinu. Kad
nestane ustrojstvo vaeg sustava istine, vi otklanjate i prepreke te vie ne promatrate stvari samo s jednog stajalita. Mnogo je
stajalita s kojih istodobno moete gledati. Sebe vie ne vidite samo s ljudskog stajalita, nego i sa stajalita sile. Sebe vidite
ne samo kao silu, nego i kao oitovanje te sile. Znate da ste svjetlo, da ste samo slika u svjetlu i koristite svoju panju da biste
san promatrali sa stajalita svjetla. Svijet vie ne vidite izvan sebe, kao daje odvojen od vas. Osjeate svoju cjelovitost u
svemu. Sebe osjeate kao jedino ivo bie koje postoji. I ne samo to to osjeate, nego i znate da je tako. Kao to smo ve rekli,
vi razumijete tko ste, ali ne kroz rijei. Simboli vam nisu potrebni. Ako koristite simbole da biste razumjeli to ste, moete se
izgubiti u njima pokuavajui shvatiti sebe.
Sebe nazivate ovjekom i moda se poistovjeujete s tim simbolom, ali u Kini niste ovjek. U panjolskoj niste ovjek. U
Njemakoj niste ovjek. ovjek je samo simbol. Koje je njegovo znaenje? Mogli biste napisati itavu knjigu i iskoristiti tisue
simbola kako biste opisali smisao ovjeka, a ipak biste neto propustili. A to je samo jedan simbol! Koristiti simbole da biste
shvatili to jeste ista je glupost. to god mislite da jeste nikad nije istina, jer simboli nisu istina.
Ako maki kaete: Hej, psiu, njoj to nee smetati. Nee vam odgovoriti. Ako ovjeku kaete: Hej, psu, ta e osoba svakako
odgovoriti: Ja nisam pas. Neki bi se ljudi mogli uvrijediti, a drugi nasmijati. Nekima bi to moglo biti tragino, a drugima
smijeno, jer postoji mnogo razliitih stajalita. Je li ivotinjama potrebno da znaju simbol onoga to jesu? One to ne znaju i
nije im stalo do toga. ivotinje jednostavno postoje. Ne trebaju im simboli da bi opravdale svoje postojanje.
Ako me netko upita tko sam ja, mogu mu odgovoriti: Ja sam ljudsko bie. Ja sam mukarac. Sastavljen sam od energije.
Sastavljen sam od materije. Otac sam i lijenik. Mogu se koristiti simbolima kako bih utvrdio to jesam, kako bih opravdao to
to jesam i pokuao razumjeti sebe. No, simboli zapravo nita ne znae. Istina je da ne znam tko sam. Samo znam da jesam.
iv sam i moete me dodirnuti. Sanjam i svjestan sam da sanjam. Osim toga nita drugo nije vano, jer sve ostalo je samo
pria. Simboli mi nikad nee rei to sam i odakle dolazim, a to nije vano, jer se ionako onamo vraam. Zato je jedan od
mojih najveih junaka iz stripova mornar Popaj, koji kae: Ja sam to to jesam i to je sve. To je mudrost, potpuno
prihvaanje, to znai potpuno potovanje prema onome tko sam, jer ja sam istina. Moda ono to govorim nije istina, ali ja
jesam istina, a to isto vrijedi i za vas.
Vi ste ivi. Vi postojite. To je istina, ali tko ste vi? Istina je da ne znate. Samo znate ono to vjerujete da jeste, znate to ste
nauili, da jeste, znate ono to su vam rekli da jeste, znate ono to se pretvarate da jeste, znate kako biste eljeli da vas drugi
doivljavaju i za vas je to moda istina. No, je li uistinu tono da ste vi ono to tvrdite da jeste? Mislim da nije tako. to god
kaete o sebi, to je samo simbolizam, koji je potpuno iskrivio vaa uvjerenja.
Kad konano sagledate sebe osloboene sveukupnog znanja koje ste nagomilali, moi ete rei: Ja jesam. Ja jesam to to
jesam. Vi ste to to jeste. Sve se mijenja kad u potpunosti prihvatite to to jeste, to god to bilo. Kad potpuno prihvatite to to
jeste, spremni ste uivati u ivotu. Nema vie osuivanja, nema krivnje, stida ni kajanja.
Kad odbacite simbole, ostaje gola, ista i jednostavna istina. Ne morate znati tko ste, a to je golemo otkrivenje! Ne morate se
pretvarati da ste neto to niste. Moete biti potpuno autentini. Zbog toga moete drugima predati poruku, a ta poruka ste vi
sami, stvarni vi. Vaa je prisutnost poruka. To je ona ista prisutnost koju osjetite kad vam se rodi prvo dijete i kad ga konano
drite u naruju. U svojim rukama osjeate prisutnost boanstva, bez ikakva razumijevanja i bez ikakvih rijei.
Svako novoroene ima istu prisutnost. To je prisutnost Boga, beskonanog, utjelovljenog anela, a mi smo programirani da
reagiramo na prisutnost djeteta. Dijete ne mora izgovoriti ni rije. Njegova nam prisutnost sve govori. Ve i sama ta prisutnost
budi u nama potrebu za davanjem i zatitom. Ako je to nae dijete, taj je nagon jo jai, a prisutnost je u tom sluaju neto
uistinu nevjerojatno. Prisutnost djeteta budi vau velikodunost i vi poinjete davati svom djetetu, nita ne oekujui
zauzvrat, sve do odreenog trenutka kad vae dijete odraste te izgleda kao da je prisutnost nestala.
Kad ste se rodili, vaa je prisutnost bila dovoljna da u ljudima oko vas probudi nagon da vam posvete panju, da vas zatite i
pokuaju ispuniti vae potrebe. I danas imate tu prisutnost, ali je ve odavno potisnuta. Sad samo eka da izbije na povrinu.
Da biste uistinu osjetili svoju prisutnost, morate biti potpuno svjesni. itavu svoju tvorevinu morate sagledati s drugog
stajalita, s mjesta na kojemu je sve jednostavno. Dok jo niste svjesni, sve vam se doima posve neloginim, obuzima vas
strah i stvara veliki mitote.
Peti sporazum vaan je korak u obnovi vae stvarne osobnosti jer koristi mo sumnje kako bi skinuo sve arolije koje su vas
kontrolirale. Morate imati vrlo vrstu namjeru da biste se koristili svojom magijom za vraanje prisutnosti koju ste odavno
izgubili. Kad vam sveukupna panja nije usmjerena na vlastitu priu, moete vidjeti i osjetiti to je stvarno. Kad niste
opsjednuti simbolizmom, vratit ete prisutnost koju ste imali kad ste se rodili, a emocije ljudi koji vas okruuju reagiraju na
vau prisutnost. Tada drugima dajete jedino to uistinu imate, a to je vaa osobnost i vaa prisutnost, to je golema razlika.
No, to se dogaa samo kad ste potpuno autentini.
Samo zamislite kako e biti kad postanete onakvi kakvi ste bili kao maleno dijete, prije nego to ste razumjeli smisao bilo
kojeg simbola, prije nego to je vama zavladalo znanje. Kad vratite svoju prisutnost, slini ste cvijetu i vjetru, oceanu, suncu i
svjetlosti. Slini ste sami sebi. Nema niega to trebate opravdavati, nema niega u to bi trebalo vjerovati. Ovdje ste samo
zato da biste postojali, bez ikakva drugog razloga. Nemate nikakvu drugu misiju nego da uivate u ivotu i budete sretni.
Jedino to vam je potrebno jest da budete to to stvarno jeste. Budite autentini. Budite prisutnost. Budite srea. Budite
ljubav. Budite radost. Budite svoji - to je ono najvanije. U tome je mudrost.
Oni koji jo nisu mudri tragaju za savrenstvom, za Bogom, za rajem i pokuavaju ih pronai. No, nema niega za ime bi
trebalo tragati. Sve je ve ovdje. Sve je u vama. Ne morate tragati za rajem - vi ste ovoga trenutka raj. Ne morate tragati za
sreom - vi ste srea gdje god se nalazili. Ne morate tragati za istinom - vi jeste istina. Ne morate tragati za savrenstvom. To je
privid. Ne morate tragati za sobom - nikad niste napustili sebe. Ne morate tragati za Bogom - Bog vas nikad nije napustio. Bog
je uvijek s vama, a vi ste uvijek sa sobom. Ako Boga ne vidite posvuda, to je zato to vam je panja usmjerena na sve one
bogove u koje vjerujete.
Prisutnost beskonanog je posvuda, ali ako ste u tami, neete vidjeti da je ovdje. Ne vidite je, jer vidite samo vlastito znanje. Vi
usmjeravate svoju tvorevinu kroz taj san, a kad svojim znanjem ne moete objasniti to vam se dogaa u ivotu, osjeate se
ugroenima. Znate ono to elite znati, a sve to ugroava vae znanje u vama izaziva osjeaj nesigurnosti. No, u jednom ete
trenutku shvatiti da je znanje samo opis sna.
Vi ste ono nespoznatljivo. Ovdje ste samo zato da biste bili u ovom trenutku i u ovom snu. Postojanje nema nikakve veze sa
znanjem. Za postojanje nije vano razumijevanje. Ne morate razumjeti. Nije vano ni uenje. Ovdje ste da biste se oslobaali
znanja, sve dok jednog dana ne shvatite kako nita ne znate. Znate samo ono u to vjerujete, to ste nauili, a onda shvatite
da to nije istina. Sokratu, jednom od najveih filozofa svih vremena, trebao je itav ivot da stigne do toke kad je mogao rei:
Tek sada znam da nita ne znam.

12. Kako opstati onaj koji vidi

Novo stajalite
Prije dvije tisue godina veliki je uitelj rekao: Spoznat ete istinu i istina e vas osloboditi. Sad znate da ste vi istina. Sljedei
je korak vidjeti istinu i vidjeti to jeste. Tek ete tada biti slobodni. Slobodni od ega? Slobodni od svih izoblienja svog znanja,
slobodni od emocionalne drame koja je posljedica vjerovanja u lai. Kad vas istina oslobodi, simboli koje ste nauili vie nee
vladati vaim svijetom. Tada vie nee biti rije o tome je li neto ispravno ili pogreno, dobro ili loe. Nee biti vano jeste li
pobjednik ili gubitnik. Nee biti vano jeste li mladi ili stari, lijepi ili runi. Toga vie nee biti. Sve su to bili samo simboli.
Kad vie ne morate biti ono to se pretvarate da jeste, moete biti sigurni da ste potpuno slobodni. Ta je sloboda dalekosena.
To je sloboda da budete ono to uistinu jeste, a to je najvei dar koji si moete dati.
Zamislite da ivite bez straha, bez osuivanja, okrivljavanja, osjeaja krivnje i stida. Zamislite da ivite svoj ivot ne
pokuavajui udovoljiti tuim stajalitima, pa ak ni vlastitom stajalitu, u skladu s vlastitom knjigom zakona. Zamislite
koliko bi vam ivot bio drukiji kad biste ivjeli ispunjeni zahvalnou, ljubavlju, odanou i pravdom, prvenstveno u odnosu
prema sebi. Samo zamislite u kakvom biste jedinstvu bili sa svojim tijelom kad biste mu bili potpuno odani, kad biste bili
potpuno zahvalni na svom tijelu, kad biste se pravedno odnosili prema njemu. Zamislite kako bi bilo da budete to to jeste, a
da nikoga ni u to ne pokuavate uvjeriti. Zamislite da ste sretni ve i samim tim to ste vjerni sebi te da kamo god poli, raj
uvijek ostaje u vama, jer vi jeste raj. Zamislite kako bi bilo ivjeti s takvom vrstom slobode. Da, istina e vas osloboditi, ali
najprije morate uvidjeti istinu.
elim da provjerite je li pria o vama istina ili nije. Samo promatrajte ono to jest, bez ikakvih prosudbi, jer je sve to stvarate
savreno. Sagledajte svoju okolinu i okvir svojih snova. Sagledajte svoja uvjerenja i kako se ona odraavaju u prii o vaem
ivotu. Pogledajte kamo vaa panja vodi itav va san. Ne mislim time da o tome trebate razmiljati. Samo gledajte, a
promatranje nije razmiljanje. Je li to istina?
Ako nije istina, sad znate da ne morate vjerovati u to. Umjesto da vjerujete, nauite gledati. Ono u to vjerujete odmah
iskrivljujete u skladu sa svojim znanjem. No, kad otpustite znanje i zakoraite onkraj simbola, u jednom ete trenutku svog
ivota poeti postajati onaj koji vidi. On je sanja koji je ovladao snom, koji je nauio gledati. Umjetnik, sanja, glasnik,
mudrac - mnogo je imena koja vam odgovaraju. Ja vas volim zvati umjetnikom, jer je itava vaa tvorevina majstorsko
umjetniko djelo.
Ovo je vaa prilika da vidite svoju tvorevinu, da vidite ono to jest, da vidite istinu. No, najprije morate otpustiti sve to nije
istina, sve to je praznovjerje ili la. Ako ste spremni prizvati istinu, otkrit ete da je vaa pria, kakva god bila, potpuno lana.
Vi znate da pria o vama nije istina. Samo vam je potrebna hrabrost kako biste otpustili ono to niste, kako biste otpustili
prolost, odvojili se od svoje prie, jer vaa pria niste vi. Onoga trenutka kad vie ne budete vjerovali u lai koje ste govorili
sami sebi, otkrit ete da nije vano koliko je to bolno - istina je milijun puta bolja od vjerovanja laima.
U svakom romanu, filmu ili drami u stvarnom ivotu vrhunac prie je trenutak istine. Prije tog trenutka pria se samo
pribliava vrhuncu. Napetost raste sve dok se istina ne pojavi kao plimni val i ne uniti sve lai. U kritinom trenutku lai ne
mogu preivjeti prisutnost istine i nestaju. Napetost poputa. S istinom se vraa mir, a mi osjeamo olakanje zato to je
drama okonana.
Dakako, kad se istina pojavi u vaoj prii, sve ono u to vjerujete je u opasnosti. Prevlada vas strah koji govori: U pomo!
Raspada se itavo ustrojstvo mog ivota, sve u to sam uope vjerovao. to u napraviti bez svojih lai? Ako vie ni u to ne
vjerujem, ako vie ne mogu ogovarati, neu imati to rei. Upravo tako! To je ono to vam i pokuavam rei.
Ljudi me pitaju: Ako vie ne vjerujem u simbole, ako povuem svoju vjeru iz svake rijei, kako vie uope mogu komunicirati
s bilo kim? Kako mogu preivjeti u ivotu koji je ostao bez temelja onoga to znam? Kao to vidite, mo sumnje se javlja u
mislima takvih ljudi, jo vea nego prije.
Ako se sjeate kakvi ste bili prije nego to ste nauili govoriti, dok ste bili slini ostalim ivotinjama, prisjetit ete se da ste u
tom razdoblju mogli komunicirati bez rijei.
elim da, ne koristei svoj razum i ne koristei rijei, vratite ono to ste davno bili, da se vratite autentinosti koju ste imali
prije nego to ste nauili govoriti, kako biste doivjeli istinu. elim da zaete izravno u svoje srce i bez ikakvih rijei potraite
istinu, kako biste pronali svoje izvorno ja te ga pomou sve svoje snage iznijeli na povrinu.
Vrhunac vaeg povratka vlastitoj osobnosti jest trenutak kad sebe konano sagledate oima istine. Ako moete vidjeti svoje
izvorno ja, zavoljet ete ono to vidite. Vidjet ete velianstvenost svoje prisutnosti, vidjet ete koliko ste prekrasni i lijepi.
Otkrit ete u sebi savrenstvo, a time ete unititi sve sumnje koje vam je itko ikada usadio. Uvidjet ete da ste svjetlost, da
ste ivot i kad prihvatite vlastitu boanstvenost, postat ete bolji odraz ivota.
Ovdje ste da biste uivali u ivotu. Niste ovdje zato da biste patili zbog svoje drame ili osobne vanosti. To niste vi. Patnja ne
postoji kad ste prisutni. Ovdje ste da biste bili sanja, umjetnik i onaj koji vidi. No, to ne moete biti ako vidite samo vlastitu
priu, vlastite ozljede i vlastite patnje zbog kojih ste postali rtva. Ako ste jo uvijek usredotoeni na ono to vam je majka
napravila prije dvadeset ili etrdeset godina ili na ono to vam je uinio otac, na ono to vam je uinio partner/partnerica ili
bilo koji od sporednih likova u vaoj prii, tada ne sagledavate istinu. Ako ste usredotoeni na takve dramatine dogaaje, kad
vam se netko obraa, kao da se obraa zidu. Podsjea li vas to na neto?
Prije nego to postanete umjetnik udaljeni ste od jednostavnosti ivota - itekako udaljeni. Vjerujete da znate sve. Imate
mnotvo sjajnih miljenja i pokuavate ih nametnuti svima ostalima. Kad postanete umjetnik, sve se mijenja. Tada uspijevate
vidjeti to ljudi glume, to izraavaju, to vjeruju o sebi.
Vi znate da to nije istina. Znate da se svi samo pretvaraju. Kako se pretvaraju? To ne znate tono, ne moete itati misli svih
sporednih likova koje stvarate. Jedva da znate to se i vi sami pretvarate. No, ono to moete vidjeti iza pretvaranja jest
stvarna osoba. Kako ne biste voljeli stvarnu osobu? Poput vas, stvarna osoba potjee iz beskonanog. Stvarna osoba nema
nikakve veze sa simbolima koji iz viru iz glasa znanja. Stvarna osoba nema nikakve veze ni s kojom priom.
Kad postanete umjetnik, vidjet ete ono to se krije u pozadini prie. Razumjet ete druge, ali oni nee razumjeti sebe. Nee
razumjeti ni vas, ali i ne moraju. Veina ljudskih bia nema svjesnost kakvu vi imate. Ljudi ne znaju zato su takvi kakvi jesu.
Nemaju pojma o tome - samo preivljavaju. Nikome ne moraju vjerovati, ali zapravo vjeruju svima. Sebi nimalo ne vjeruju -
nemaju pojma koliko su sjajni. Vide samo svoje znanje koje ih okruuje poput oblaka magle. Zamislite da ste jedina trijezna
osoba okruena stotinama pijanaca. Hoete li raspravljati s takvim ljudima? elite li im uope vjerovati? Znate da ono to
govore nije istina. Toga ste svjesni jer ste i sami bili pijani, a ono to ste govorili isto tako nije bilo istina.
Kad ste svjesni, lake moete razumjeti kako su umovi tih ljudi pripremljeni da postanu ono to jesu. No, samo zato to ste
svjesni, to ne znai da ste bolji od ostalih. Zbog svjesnosti niste superiorni, kao ni inteligentniji. Svjesnost nema nikakve veze s
inteligencijom. Kad to znate, jasno da ete biti ponizni. Jednostavno vam je svejedno. No, svejedno vam moe biti na dva
naina. Svejedno moe biti rtvi u snu prve panje, kad je takav stav obina la, jer rtvama zapravo nije svejedno, budui da
su itekako povrijeene i ozlijeene. Optereene su emocionalnim ozljedama prepunim otrova, a njihov obrambeni, mehanizam
kae: Ma, svejedno mi je. Naravno da im nije svejedno i naravno da neete povjerovati njihovim rijeima.
Kad moete vidjeti istinu, ljudska su vam bia nevjerojatno predvidljiva. Jasno vam je da su sva ljudska bia u snu rtvi
opsjednuta glavnim likom svoje prie. To je njihovo stajalite - njihovo jedino stajalite. Oni ivot sagledavaju na vrlo skuen
nain, a skuen je zato to njihova uvjerenja funkcioniraju, poput zrcala koje im odraava samo ono u to vjeruju, a to oito
uope nije istina. Oni na vas projiciraju ono u to vjeruju, a vi primjeujete ono to projiciraju, ali to ne shvaate osobno, jer
ne polazite od pretpostavke da je ta projekcija istinita. Znate da je ono to projiciraju ono u to vjeruju o sebi, a to znate zato
to ste i sami tako ivjeli.
Kad moete vidjeti istinu, vidite sve to drugi umjetnici rade sebi, ali je vae stajalite potpuno neosobno. Proces oslobaanja
od znanja vodi vas do mjesta na kojem u vaoj prii vie nema ni suca ni rtve. Tada je to samo pria, a vi ste svjesni da je ona
vaa tvorevina, ali imate dojam kao da se dogaa nekome drugome. Vi vidite sve prie. Vidite sve simbole. Vidite kako se ljudi
igraju s time, ali to na vas nema nikakvog uinka. Njihovo vas ponaanje ne vrijea, jer ste potpuno imuni. Vidite lica i volite
ih, ali ste isto tako svjesni da neke stvari ne pripadaju u va san. To je osobni san kojeg sanjaju drugi umjetnici, a vi u
potpunosti potujete njihove snove i njihove tvorevine.
Potovanje je prekrasna rije, kao i jedan od najvanijih simbola koje moemo razumjeti. Zamislite da nikad prije niste uli tu
rije - hajdemo je izmisliti i sloiti se oko njezinog znaenja jer, kao i kad je rije o bilo kojem drugom simbolu, moramo se
suglasiti s njegovim znaenjem, inae nikad nee moi funkcionirati za nas. Potovanje, kao i mnogi drugi simboli, poinje od
nas, a onda se iri na svakoga i na sve oko nas. Ne potujemo li sebe, kako moemo potovati bilo koga ili bilo to drugo?
Kad potujete sebe, to znai da prihvaate sebe takvima kakvi jeste. Kad potujete druge ljude, to znai da njih prihvaate
takvima kakvi jesu. Kad potujete sve to postoji u prirodi - ivotinje, oceane, atmosferu, Zemlju - to znai da sve to je
stvoreno prihvaate onakvo kakvo jest. Kad doemo na ovaj svijet, sve je ve stvoreno. Nismo mi mogli birati to je trebalo
stvarati, a to nije. Sve je ve obavljeno i mi to potujemo. Moemo li poboljati neke stvari? Moda, ali ipak mislim da ne
moemo. Potovanje podrazumijeva apsolutno prihvaanje svega to postoji, i to upravo onakvo kakvo jest, a ne onakvo kakvo
bismo mi to eljeli. To je jedno od znaenja rijei potovanje.
Jednom kad prihvatite sebe takve kakvi jeste, vie se neete osuivati. Jednom kad sve ostale prihvatite onakve kakvi jesu, ni
njih neete osuivati. Tada se u vaem svijetu dogaa neto nevjerojatno: otkrivate mir. Vie niste u sukobu sa sobom, niti s
bilo kim drugim. Do svih sukoba meu ljudima dolazi zato to ne postoji potovanje. Do svakog rata dolazi zato to nismo
potovali nain ivota drugih umjetnika. Umjesto da potujemo njihova prava, drugima poinjemo nametati svoja uvjerenja.
Umjesto mira vlada rat.
Potovanje je slino granici. Ono to nazivamo svojim pravima i potovanje idu ruku pod ruku. Mi imamo svoja prava, kao to
i sve ostalo to postoji u svemiru ima svoja prava. ivimo u svijetu koji dijelimo s milijardama drugih bia, a potovanje svim
sanjaima omoguuje da ive u skladu i miru.
U snu druge panje poinjemo stvarati svoj osobni raj, a kad stignemo do sna tree panje, na ivot jest raj. Raj je kraljevstvo
u kojemu smo mi kralj ili kraljica. Ja imam svoje osobno kraljevstvo i to je raj, ali nije uvijek bio raj. Moje je kraljevstvo
postalo raj onoga trenutka kad sam prestao osuivati sebe i druge - kad sam odluio da u u potpunosti potovati svoje
kraljevstvo i kad sam nauio potovati kraljevstva svih ostalih ljudi. Pet sporazuma govori i o potovanju, jer dok sluam prie
drugih umjetnika, tada ih potujem. Umjesto da pokuam pomoi drugim umjetnicima u pisanju njihove prie, putam ih da
je sami napisu.
Ja nikad neu biti onaj koji pie vau priu, kao to nikad nikome neu dopustiti da pie moju. Potujem va um, va san i
vau tvorevinu. Potujem sve ono u to vjerujete. Potujem vas kad vam ne pokuavam rei kako da ivite svoj ivot, kako da
se odijevate, hodate, govorite ili radite bilo to drugo u svom kraljevstvu. im ponem kontrolirati vae kraljevstvo, vie vas ne
potujem te zapoinjemo rat za kontrolu nad vaim kraljevstvom. Ako vas pokuavam kontrolirati, u toj namjeri da vas
kontroliram gubim svoju slobodu. Moja je sloboda u tome da vam dopustim da budete to god jeste i to god elite biti. Nije
moje da mijenjam vau virtualnu stvarnost. Moj je zadatak da promijenim sebe.
Vi ste kralj ili kraljica svog kraljevstva. Ono je vaa tvorevina - ondje ivite i to je kraljevstvo potpuno vae. Vi sanjate svoje
kraljevstvo i u njemu moete biti izuzetno sretni. Kako? Najprije morate potovati vlastito kraljevstvo ili bi vam se moglo
dogoditi da kraljevstvo uskoro postane pakao - i vie nee biti raj. Drugo, nikome drugome ne smijete dopustiti da se s
nepotovanjem odnosi prema vaem kraljevstvu. Tko god ne potuje vae kraljevstvo, mora ga napustiti. To je vae kraljevstvo
- va ivot. Vi imate pravo ivjeti vlastiti ivot, na svoj nain, a pogrean nain ne postoji. Pogrean nain samo je jo jedna
prosudba koju donosimo.
Kad pobijedite u svom osobnom ratu, vie uope neete prosuivati, a prosudbe drugih ljudi nee utjecati na vas. Naravno, i vi
grijeite, kao i svi ostali, ali u vaoj glavi vlada savrena pravda. Za svaku pogreku platit ete samo jednom, a budui da ste
blagi prema sebi, budui da volite sebe, kazna e biti vrlo blaga.
Moda e ove rijei imati smisla koji e biti logian glasu u vaoj glavi. Moda taj glas moe poeti sanjati s ovim novim
informacijama i odluiti da vie nee biti tiranin pa e vas prestati osuivati i kanjavati. Dan vae posljednje osude moda je
ve blizu. To ovisi o vama. Ako tiranina moete uvjeriti da prestane osuivati, tada e se za vas vrlo brzo sve promijeniti.
Zamislite da tiranin, umjesto protivnika, postane va saveznik te da vam pomae u odravanju mira, umjesto da pretvara va
ivot u dramu. Kad tiranin postane saveznik, nikad se vie nee boriti protiv vas i nikad vas vie nee sabotirati. To e vam
olakati sve ono to elite stvarati. Um tada postaje moan instrument duha - postaje moan saveznik. Rezultat je potpuno
drukiji san: va osobni raj.
U snu o raju potpuno se predajete ivotu, svjesni da je sve upravo onakvo kakvo jest. Budui da sve prihvaate onakvim kakvo
jest, vie ni o emu ne brinete. ivot vam postaje uzbudljiv jer vie nema straha. Znate da radite upravo ono to biste i trebali
raditi te da je sve ono to vam se dogaa upravo ono to vam se i treba dogaati. ak ste trebali poiniti i svoje najvee
pogreke, jer vas je to dovelo do jo vee svjesnosti. Trebalo se dogoditi ak i ono najgore to vam se moe dogoditi, jer e vas
to potaknuti na rast.
to je najgore to bi se bilo kome od nas moglo dogoditi? Da umremo? Svi emo umrijeti i tu nita ne moemo napraviti.
Moemo uivati u ivotu ili mu se odupirati i patiti. Meutim, otpor je uzaludan. Programirani smo da budemo takvi kakvi
jesmo i moemo biti samo takvi kakvi jesmo. No, u svojoj virtualnoj stvarnosti moemo se usprotiviti svom programiranju, a
tako stvaramo ogroman otpor. Protivljenje je otpor, a otpor stvara patnju.
Kad se predate ivotu, sve se magino mijenja. Predajete se sili koja protjee kroz vae tijelo i va um i to je potpuno nov nain
promatranja ivota. To je nain postojanja. Tada vi jeste ivot. Sretni ste, jer ste istina. Sretni ste gdje god se nalazili i to god
radili. ak i kad vam je dosadno, vi uivate u ivotu. ak i kad stvarate probleme, vi uivate u ivotu. Slobodni ste, a to je
sloboda majstora sanjaa koji nije vezan uz svoj san. U san se ukljuujete pomou panje, a iskljuujete se iz njega kad god to
poelite. Vanjski san eli privui vau panju, a vi mu to doputate da biste se povezali s njim, ali tu vezu moete raskinuti u
bilo kojem trenutku. Iz trenutka u trenutak moete promijeniti ono to sanjate i zapoeti sve iznova.
U svakom trenutku donosite odluku o onome to elite zadrati, a to elite otpustiti. Ali ne rijeima. Ne morate smiljati
priu, ali moete, ako elite. U svojoj prii moete okriviti itav svijet zbog onoga to vam se dogaa ili moete preuzeti
odgovornost za svoju priu, biti umjetnik, sagledati priu i promijeniti je kako god to poelite. Moete biti bogati ili siromani.
Nije vano. Moete biti slavni ili nepoznati, a ni to nije vano. Mislim da uope nije zabavno biti slavan u svijetu tame. Mislim
da isto tako nije zabavno vladati paklom, ali to je va izbor i vi moete donositi odluke. Ako preuzmete odgovornost za svoju
tvorevinu, u svom ivotu moete stvarati to god poelite. Moete iznova napisati svoju priu. Moete iznova stvarati svoj san.
Odluite li u svoju tvorevinu unijeti ljubav, moete promijeniti sve tragine prie u najljepe i najromantinije komedije.
Moda jo niste zavrili sa svojom priom i tko zna hoete li je ikada zavriti. To, zapravo, i nije vano. to god radili sa svojim
ivotom, to nije osobito vano. to god netko drugi radi sa svojim ivotom takoer nije vano, a uz to nije ni vaa stvar. Jedva
da je bilo to osobito vano. No, moemo rei da je jedno vano, a to je sam ivot, namjera sama po sebi - Stvoritelj. Tvorevina
nije osobito vana. Oitovanje se mijenja iz dana u dan, iz trenutka u trenutak, iz narataja u narataj. ivot je vjean, ali va
san postoji samo dok vi ivite u svom fizikom tijelu. to god ste uinili ovdje, to ne moete ponijeti sa sobom. Nije vam
potrebno. Nikad vam nije bilo potrebno i nikad nee biti potrebno.
No, to ne znai da neete stvarati. Jasno je da ete stvarati, jer vam je u prirodi da stvarate. Vi stalno stvarate. Stalno se
izraavate. Roeni ste umjetnik, a vaa je umjetnost izraz vaeg duha, izraz one sile koja jeste. Vi znate koliko ste moni, a ta
je mo stvarna. Znate to ste nauili i znate da sve vae znanje nije stvarno.
Istina se ovoga trenutka odvija pred vama. Iskusiti ivot znai iskusiti istinu. Kad vidite istinu, mnogo se toga moe promijeniti
u vaem svijetu. Stvaran je cilj da postanete istina, jer to je vaa stvarna osobnost. Ono to nije istina nije ni vano. Vaa elja
za istinom i vaa ljubav za istinom ono su to je vano - i to je stvarno uenje.

13. Tri jezika

Kakav ste glasnik?
Peti sporazum sa samim sobom najnaprednije je uenje Tolteka, jer nas ono priprema za povratak onome to uistinu jesmo -
mi smo glasnici istine. Mi svoju poruku prenosimo svaki put kad govorimo, a ako ne prenosimo istinu, to je zato to nismo
svjesni onoga to uistinu jesmo. etiri sporazuma sa samim sobom pomau nam da ponovno postanemo svjesni toga to
jesmo. Pomau nam da postanemo svjesni moi svog svijeta. No, stvarni je cilj Peti sporazum sa samim sobom, jer nas vodi u
pozadinu simbolizma i omoguuje nam da postanemo odgovorni za stvaranje svake rijei. Peti nam sporazum pomae da
ponovno vratimo mo uvjerenja koju smo uloili u simbole. Kad zaemo iza simbola, mo koju ondje otkrivamo je neizmjerna,
jer to je mo umjetnikog tvorca, mo ivota, mo nae stvarne osobnosti.
Peti sporazum namijenjen je onome to nazivam trening glasnika ili trening anela jer je namijenjen glasnicima koji su svjesni
da postoji poruka koju treba prenijeti. Aneo je grka rije koja znai glasnik. Aneli uistinu postoje, ali ne aneli s krilima iz
razliitih religija. Svi smo mi glasnici. Svi smo mi aneli, ali nemamo krila i ne vjerujemo u anele s krilima. Religijska pria o
krilatim anelima samo je simbol, a krila kao simbol znae da aneli mogu letjeti.
Aneli lete i prenose informacije odnosno poruku, a stvarna je poruka ivot ili istina. No, u ovom svijetu ima mnotvo glasnika
koji ne prenose poruku ivota i koji ne prenose poruku istine. Svijet je naseljen milijardama glasnika, ali neki su svjesni, a
neki nisu. Oito je da veina glasnika nije svjesna. Programirani su da bi prenijeli i primili poruku, ali ne znaju da su glasnici.
Veina ljudskih bia na Zemlji nema pojma da su simboli njihova vlastita tvorevina. Nemaju pojma otkud potjee mo
simbola, to znai da simboli imaju potpunu kontrolu nad njima.
Kakvi su oni glasnici? Odgovor je oit. U svijetu vidite posljedice njihovih poruka. Samo se osvrnite oko sebe i otkrit ete kakvi
su glasnici. Kad to otkrijete, Peti sporazum sa samim sobom doima se jo loginijim. Budite sumnjiavi, ali nauite sluati. to
moe izazvati promjenu u tim glasnicima? Odgovor glasi - svjesnost. Zbog toga postoji trening glasnika. Taj nam trening
pomae da postanemo svjesni poruke koju prenosimo u ovom svijetu.
Sa stajalita Tolteka, poruku je mogue predati samo na tri naina ili bismo mogli rei da u svijetu ljudskih bia postoje samo
tri jezika: jezik ogovaranja, jezik ratnika i jezik istine.
Jezik ogovaranja je onaj kojim govore svi ljudi. Svi znamo ogovarati. Kad govorimo tim jezikom, naa je poruka iskrivljena;
ogovaramo sve oko sebe, ali uglavnom ogovaramo sebe. Otputujemo li u drugu zemlju u kojoj ljudi govore drukijim jezikom,
otkrit emo da nije vano kojim se simbolizmom koriste jer jezikom ogovaranja govore poput nas, u okviru onoga to nazivam
velikim mitote. U obinom snu u kojemu nema svjesnosti veliki mitote preuzima ljudski um i stvara sve nesporazume, sva
iskrivljenja u naem tumaenju smisla rijei.
Jezik ogovaranja jezik je rtve, nepravde i kanjavanja. To je jezik pakla, jer se sva ogovaranja sastoje iskljuivo od lai. No,
ljudi e uvijek ogovarati, jer smo programirani za to, sve dok se neto, to je takoer u naem programu, ne promijeni u nama.
Tada se pobunimo protiv ogovaranja i u naoj glavi poinje rat - rat izmeu istine i lai.
Drugi jezik je jezik ratnika. Kad govorimo njime, ponekad govorimo istinu, a ponekad izgovaramo lai, ovisno o naoj
svjesnosti. Ponekad vjerujemo u lai to nas vodi izravno u pakao, a ponekad vjerujemo u istinu to nas vodi izravno u raj. No,
jo uvijek vjerujemo, to znai da simboli jo vladaju nama. Kao ratnici mi skaemo iz jednog u drugi san; ponekad smo u
raju, a ponekad u paklu. Kao to moete zamisliti, jezik ratnika tisuu je puta bolji od jezika ogovaranja, ali ljudska su bia
programirana tako da mijenjaju jezik kojim govore te da govore jo jednim jezikom.
Trei jezik je jezik istine, a kad govorimo njime, jedva da uope i govorimo. Tada bez ikakve sumnje znamo da su simboli koje
koristimo naa tvorevina. Znamo da sami pridajemo smisao svim simbolima kojima komuniciramo s vlastitom vrstom te se
simbolima besprijekorno koristimo, najbolje to moemo, kako bismo predali svoju poruku, kako bismo predali sebe, jer mi
jesmo poruka. Naposljetku vie nema lai, a lai nema zato to smo ovladali svjesnou i zato to sebe vidimo kao ivot i kao
istinu.
Jezik istine vrlo je ekskluzivan jer to je jezik majstora sanjaa, umjetnika koji je ovladao snom. U svijetu majstora uvijek
postoji glazba, umjetnost i ljepota. Majstorski umjetnici uvijek su sretni. Smireni su i uivaju u svom ivotu.
Ta tri naina komuniciranja nazivam jezicima 1-2-3, A-B-C i do-re-mi. Jezik ogovaranja je 1-2-3 zato to ga je jednostavno
nauiti i to je jezik kojim svi govore. Jezik ratnika je A-B-C, zato to je ratnik onaj koji ustaje protiv tiranije simbola. Jezik
istine je do-re-mi, zato to je namijenjen umjetnicima koji u glavi nose glazbu, a ne veliki mitote.
Jezik do-re-mi je onaj kojim volim govoriti. U glavi mi uvijek odzvanja glazba jer glazba odvlai panju uma, a kad nam um ne
smeta, do izraaja dolazi ista namjera. Znam da je glazba u mojoj glavi samo san, ali barem ne razmiljam i ne izmiljam
prie.
Dakako, mogu izmisliti priu ako to elim, a ta pria moe biti prekrasna. Panju mogu usredotoiti na simbole i koristiti
simbole koje razumijete kako bih komunicirao s vama. Mogu koristiti simbole i da bih uo to govorite. Najee govorite o
vlastitoj prii. Govorite mi o mnotvu stvari za koje vjerujete da su istinite, a ja znam da nisu. No, dok mi priate, ja sluam,
tono znajui s kakvog stajalita polazite. Vidim moda i ono to vi sami ne uviate. Vidim vau stvarnu osobnost, a ne ono
to se pretvarate da jeste. Ono to se pretvarate da jeste toliko je komplicirano da se ne trudim to ak ni razumjeti. Znam da
to niste vi. Vaa stvarna osobnost je vaa prisutnost, a ona je lijepa i prekrasna kao bilo to drugo na ovoj Zemlji.
Kad ugledate otvorenu i prekrasnu ruu, od same se njezine prisutnosti prekrasno osjeate. Ne morate sebi govoriti koliko je
ta rua lijepa - vidite svu njezinu ljepotu i romantinost. Pomiriete je, a rua vam ne kae ni rijei. Vi i bez rijei razumijete
poruku. Odete li u umu, vidite kako ptice razgovaraju s pticama, stabla sa stablima, ali jednom drugom vrstom simbolizma.
Moete uoiti unutarnju komunikaciju svega to vas okruuje i to je udesno. Glasnici su posvuda u ovom svijetu, ali jeste li
ikada razmiljali o tome?
Jeste li ikada primijetili da poruku prenosite sve otkako ste stigli na ovaj svijet? ak i prije nego to ste se rodili, kad je vaa
majka postala svjesna daje trudna, vaa je poruka ve postojala. Roditelji su jedva ekali trenutak vaeg roenja. Znali su da
se dogaa udo i im ste se rodili, bez rijei ste prenijeli svoju poruku. Roditelji su osjetili vau prisutnost. Bilo je to raanje
anela, a poruka ste bili vi.
Vi ste bili poruka i jo ste poruka, ali je ta poruka iskrivljena odrazima drugih glasnika. Za to nisu krivi glasnici, kao ni vi
sami - zapravo, nitko nije kriv. Iskrivljenje je savreno, jer samo savrenstvo postoji, ali kad odrastete, ' postajete svjesni i
moete odluiti da ete prenositi drukiju poruku. Moete odluiti da ete postati bolji odraz ivota tako to ete promijeniti
jezik kojim govorite. Moete promijeniti nain na koji prenosite poruku, nain na koji komunicirate sa sobom i s drugim
ljudima.
Imam za vas jednostavno pitanje. elim da ga razumijete, ali ne dopustite glasu u vaoj glavi da odgovori na njega. Dopustite
ovim rijeima da odu izravno do vaeg srca, gdje moete osjetiti smisao i namjeru u pozadini rijei. Evo pitanja: Kakav ste vi
glasnik? Nije rije o prosuivanju, nego samo o zrncu sumnje za va um, ali je to velik korak prema veoj svjesnosti. Ako
razumijete pitanje, tada i to zrnce sumnje moe promijeniti itav va ivot.
Kakav ste glasnik? Prenosite li istinu ili prenosite lai? Opaate li istinu ili opaate samo lai? Rije je o razlici izmeu istine i
lai. To je sr problema i ono to moe sve promijeniti, jer su svi sukobi - bilo da su unutarnji ili sukobi izmeu pojedinaca -
rezultat prenoenja lai i vjerovanja laima.
Kakav ste glasnik? Jeste li glasnik ogovaranja i lai? Osjeate li se ugodno s laima, s ogovaranjem, s dramatinou koja se
pojavljuje kao rezultat vjerovanja u lai? Je li to ono to dijelite s ljudima, oko sebe? Je li to ono emu uite svoju djecu?
Okrivljujete li jo svoje roditelje za svoje nevolje? Zapamtite, oni su radili najbolje to su znali. Ako su vas zlostavljali, to nije
bilo osobno, nego posljedica njihovih strahova i onoga u to su vjerovali. Ako su vas zlostavljali, to je zato to su i sami bili
zlostavljani. Ako su vas povrijedili, to je zato to su i sami bili povrijeeni. To je trajan lanac akcije i reakcije. Namjeravate li
nastaviti na isti nain i biti dio toga lanca ili ga namjeravate prekinuti?
Kakav ste glasnik? Jeste li ratnik koji se bori izmeu raja i pakla? Vjerujete li jo ljudima koji vam govore: Ovo je istina?
Vjerujete li jo vlastitim laima? Razmislite kakvu vrstu poruke prenosite ljudima koje najvie volite ako vas poruka koju
prenosite sebi vodi ravno u pakao? Kakvu vrstu poruke prenosite svojoj djeci, koju najvie volite? Kakvu vrstu poruke
prenosite svojoj voljenoj osobi, roditeljima, brai i sestrama, prijateljima i svima ostalima?
Kakav ste glasnik? Ako mi kaete kakvu vrstu sna stvarate za sebe, rei u vam kakav ste glasnik. Kako se odnosite prema
sebi? Jeste li blagi? Potujete li sebe? Potujete li druge ljude? to osjeate prema sebi? Sviate li se uope sami sebi? Jeste li
ponosni na sebe? Jeste li sretni sa sobom? Ima li u vaem snu bilo kakve dramatinosti ili nepravde? Postoje li u vaem snu
sudac i rtva? Je li to san grabeljivaca i nasilja? Ako jest, tada va san iskrivljuje vau poruku. Sudac, rtva i svi ostali
glasovi u vaoj glavi sve iskrivljuju.
Ovoga trenutka vi prenosite poruku sebi i svima ostalima oko sebe. Vi uvijek prenosite poruku i uvijek primate poruku od
drugih umova. Kakva je poruka koju prenosite ovome svijetu? Je li besprijekorna? Zamjeujete li uope da uvijek koristite
simbole?
Samo promatrajte poruke koje prenosite. Izviru li rijei koje izgovarate iz istine ili potjeu od glasa znanja - tiranina, velikog
suca? Tko prenosi poruku? Vaa stvarna osobnost? To je va san. Ako poruku ne prenosi vaa stvarna osobnost, tko je onda
prenosi? Nije li to dobro pitanje?
Moete li u vidjeti uinak rijei koje upuujete drugima? Samo zamislite da se obraate zidu. Ne oekujte odgovor. Zid i ne
treba uti to govorite. Vi sami trebate uvidjeti to izlazi iz vaih usta. Vi sami trebate poeti zapaati uinak svojih rijei na
sve to vas okruuje. Ako se obraate zidu, vaa poruka postaje sve jasnija. Poslije toga postaje oigledna vanost
besprijekornosti.
Sad bih htio da se posluite svojom matom kako biste vidjeli vrstu interakcija koje ste u svom ivotu imali s drugim ljudima.
Siguran sam da imate mnotvo uspomena na svoje interakcije s ljudima koji vas okruuju. Ljudi vam stalno prenose poruke, a
vi njihove poruke stalno zapaate. Kakvi su glasnici drugi ljudi u vaem ivotu? Kakve su vam poruke prenosili tijekom itavog
vaeg ivota? Kako su te poruke utjecale na vas? S koliko ste se poruka od svih onih koje ste primili od drugih ljudi suglasili i
prihvatili ih kao svoje? Koliko tih poruka i danas jo prenosite? Ako prenosite tue poruke, ije su one?
Samo budite svjesni vrste poruka koje prenosite itavog svog ivota, kao i vrste poruka koje itavog svog ivota primate.
Nikoga ne trebate osuivati, pa ni sebe. Samo se zapitajte: Kakav sam glasnik? Kakvi su glasnici drugi ljudi u mom ivotu? To
je velik korak u ovladavanju svjesnou, velik korak koji vas vodi prema tome da postanete umjetnici.
Kad ste svjesni poruka koje prenosite i poruka koje drugi ljudi prenose vama, vae se stajalite snano i vrsto mijenja. Vi
jasno zapaate poruke koje vam prenose drugi i jasno vidite kakav ste vi sami glasnik. Tada dolazi trenutak kad je vaa
svjesnost toliko obuhvatna da jasno vidite poruke koje prenosite drugima. Tono vidite kakav ste glasnik. Zapaate uinak
svojih rijei, uinak svojih posljedica i uinak svoje prisutnosti.
Vi stalno prenosite poruku svima i svemu oko sebe, ali prvenstveno je prenosite sami sebi. Kakva je to poruka? Ta je poruka
najvanija, jer utjee na itav va ivot. Jeste li majstor koji prenosi istinu? Jeste li rtva koja prenosi lai? Zapravo i nije
vano ako ste majstor ili ako ste glasnik ogovaranja, ispunjen otrovom ili ako ste ratnik te se kolebate izmeu raja i pakla,
izmeu pakla i raja.
Vi prenosite informacije koje nosite u sebi. One nisu ni ispravne ni pogrene, ni dobre ni loe, nego samo ono to vi znate. To
je ono to ste uili itavog ivota, a nije zapravo ni vano to ste nauili. Zapravo nije vano to ste pouavali druge i to ste
prenosili.
Zaista je vano da budete ono to uistinu jeste - da budete autentini, da uivate u ivotu i da budete ljubav. I to ne da budete
simbol ljubavi koju su ljudi izopaili, nego stvarna ljubav - osjeaj koji ne moemo izraziti rijeima, ljubav koja je posljedica
onoga to uistinu jeste. Zauvijek zapamtite: vi ste sila koja stvara sve to postoji. Vi ste sila koja otvara cvijet i pokree oblake,
Zemlju, zvijezde i galaksije. Kakva god bila vaa poruka, svejedno volite sebe zbog onoga to jeste, zato to potujete ono to
jeste. Ne morate biti drukiji, osim ako zakljuite da toliko volite sebe da vie niste zadovoljni time kakav ste glasnik.
Moda ste zloupotrijebili govor, jer ste bili nevini i niste bili svjesni. No, to se dogaa kad postanete svjesni, a ipak to i dalje
inite? Jednom kad postanete svjesni, vie se ne moete izvlaiti na nevinost. Tono znate to radite, a to god radili, to je
savreno, no sad je to vaa odluka i va izbor. Postavlja se pitanje: kakvu vrstu poruke odluujete prenositi? Je li istinita ili
lana? Je li to poruka ljubavi ili straha? Ja sam odluio prenositi poruku istine i ljubavi. A vi?

Pogovor
Pomozite mi da promijenim svijet
Ako vie niste zadovoljni time kakav ste glasnik, ako elite postati glasnik istine i ljubavi, tada vas pozivam da sudjelujete u
novom snu za ovjeanstvo, snu u kojemu svi mi moemo ivjeti u skladu, istini i ljubavi.
U tom snu ne samo to ljude svih religija i svih filozofija doekujemo dobrodolicom, nego ih i potujemo. Svatko od nas ima
pravo vjerovati u to god eli vjerovati te pripadati bilo kojoj religiji ili filozofiji. Nije vano vjerujemo li u Krista, Mojsija, Alaha,
Brahmu, Budu ili bilo koje drugo bie ili majstora - svi su dobrodoli u ovaj san. Ne oekujem da ete povjerovati u sve moje
prie, ali ako nau odjeka u vama, ako moete osjetiti istinu u pozadini rijei, tada sklopimo jo jedan sporazum: Pomozite mi
da promijenim svijet.
Dakako, prvo pitanje glasi: kako ete promijeniti svijet? Odgovor je jednostavan: mijenjajui svoj svijet. Kad od vas traim da
mi pomognete da promijenim svijet, ne govorim o planetu Zemlji. Govorim o virtualnom svijetu koji postoji u vaoj glavi.
Promjena poinje od vas. Neete mi pomoi da promijenim svijet ako najprije ne promijenite vlastiti svijet.
Svijet ete promijeniti tako to ete voljeti sebe, uivati u ivotu i svoj osobni svijet pretvoriti u san o raju. Vau pomo traim
zato to ste vi jedini koji moe promijeniti svoj svijet. Odluite li da elite promijeniti svoj svijet, najlake ete to uiniti
koristei se zdravorazumskim alatima. Pet sporazuma su alati kojima moete promijeniti svoj svijet. Ako je vaa rije
besprijekorna, ako nita ne shvaate osobno, ako ne pretpostavljate, ako uvijek radite najbolje to moete te ako ste sumnjiavi
dok sluate, u vaoj glavi vie nee biti rata: zavladat e mir.
Primjenjujete li pet sporazuma, va svijet postaje bolji i vi svoju sreu elite dijeliti s ljudima koje volite. No, kad se svijet
mijenja, to nije mijenjanje sporednih likova vae prie. elite li promijeniti svijet, svoj svijet, tada morate promijeniti glavnog
lika svoje prie. Promijenite li sebe, tada se, kao magijom, poinju mijenjati i svi sporedni likovi. Kad se vi promijenite,
promijenit e se i vaa djeca, jer e se promijeniti poruka koju im prenosite. Promijenit e se i poruka koju prenosite svojoj
supruzi ili suprugu. Promijenit e se i va odnos s prijateljima. to je moda jo vanije, promijenit e se i va odnos prema
sebi.
Kad promijenite poruku koju prenosite sebi, postajete sretniji, a zbog toga to ste sretniji, ljudi oko vas od toga imaju koristi.
Va je trud zaista vaan za svakoga, jer su vaa radost, vaa srea i va raj zarazni. Kad ste sretni, sretni su i ljudi oko vas, a
to ih nadahnjuje da mijenjaju vlastiti svijet.
Mi predstavljamo cjelokupnu batinu, a kad kaem mi, govorim o svim ljudima. Naa je batina ljubav, radost i srea.
Uivajmo u ovom svijetu. Uivajmo jedni u drugima. Stvoreni smo da bismo voljeli jedni druge, a ne da bismo se mrzili.
Prestanimo vjerovati da smo zbog svojih razlika moniji ili pak podreeni jedni drugima. Ne vjerujmo u tu la. Ne plaimo se
da emo zbog svojih razliitih boja biti meusobno razliiti. Koga briga za to? To je samo jo jedna la. Ne moramo vjerovati u
sve lai i praznovjerja koja kontroliraju na ivot. Dolo je vrijeme da okonamo sve lai i praznovjerja koja nikome ne koriste.
Vrijeme je da okonamo fanatizam. Moemo se vratiti istini i biti njezini glasnici.
Imamo poruku koju trebamo prenijeti, a ta je poruka nae naslijee. Dok smo bili djeca, od svojih smo roditelja i predaka
primili neko naslijee. Primili smo prekrasan svijet, a sad je red na nama da svojoj djeci i unucima damo planet na kojem
mogu ivjeti isto onako lijepo i dobro kao to mi ivimo sada. Moemo prestati unitavati svoj planet. Moemo prestati
unitavati jedni druge. Ljudska bia mogu ivjeti u skladu. udesno je to sve moemo napraviti ako to uistinu elimo. Samo
je potrebno da budemo svjesni onoga to radimo i da se vratimo onome to istinski jesmo.
Znam da se ne slaemo uvijek, jer ivimo u svom osobnom snu, ali moemo potovati snove drugih. Moemo se suglasiti da
emo zajedno raditi, svjesni da je svatko od nas sredite vlastitog sna. Svatko od nas ima vlastita uvjerenja, vlastitu priu i
vlastito stajalite. Postoje milijarde razliitih stajalita, ali u svakome od nas plamti ista svjetlost i ista ivotna sila.
Pomozite mi da promijenim svijet poziv je da postanete autentini i slobodni. Otvorite srce kako biste primili taj sporazum. Ne
traim od vas da pokuate promijeniti svijet. Ne pokuavajte ga promijeniti. Samo to uinite. Ve danas neto poduzmite.
Naslijee koje ostavljamo svojoj djeci i unucima moe biti velianstveno. Mi moemo promijeniti itav svoj nain razmiljanja i
pokazati djeci kako ostvariti ljubavnu vezu sa ivotom. Moemo ivjeti u svom osobnom raju koji nas slijedi kamo god poli.
Nije istina da smo na ovaj planet doli patiti. Ovaj prekrasan planet Zemlja nije dolina suza. Na nov nain razmiljanja moe
zamijeniti sve takve lai i odvesti nas na prekrasno mjesto na kojemu moemo proivjeti svoj ivot.
Kamo god krenem, ljudi govore da smo ovamo doli s misijom, da neto moramo napraviti u ovom ivotu i da neto moramo
transceridirati. to je to, ja ne znam. Vjerujem da smo ovamo doli s misijom, ali naa se misija ne sastoji u tome da neto
transcendiramo. Vaa je misija, kao i misija svih drugih ljudi, u tome da usreimo sebe. To moemo uiniti na milijune
razliitih naina, radei ono to volimo raditi, ali je misija vaeg ivota u tome da uivate u svakom pojedinom trenutku svog
ivota. Znamo da prije ili poslije naa fizika tijela vie nee postojati. Preostalo nam je samo nekoliko sunevih izlazaka,
nekoliko sunevih zalazaka i nekoliko utapa u kojima moemo uivati. Sad je vrijeme da budemo ivi, da budemo u
potpunosti prisutni, da uivamo u sebi i jedni u drugima.
U proteklom su se stoljeu znanost i tehnologija naglo razvile, ali je psihologija daleko zaostala. Vrijeme je da psihologija
uhvati korak sa znanou i tehnologijom. Vrijeme je da promijenimo svoja uvjerenja o ljudskom umu, a ono to ovog trenutka
vidim pred sobom gotovo da je hitan sluaj, jer zahvaljujui raunalima i internetu lai mogu vrlo brzo obii itav svijet i
potpuno izmaknuti kontroli.
Dolazi vrijeme kad ljudi, vie nee vjerovati u lai. Poinjemo od sebe, ali cilj nam je promijeniti itavo ovjeanstvo, a ne samo
vlastiti svijet. No, kako moemo promijeniti itavo ovjeanstvo, ako najprije ne promijenimo vlastiti svijet? Dakako, nije lako
razdvojiti te dvije stvari, jer u stvarnosti i jednu i drugu promjenu moramo provesti istodobno.
Hajdemo stoga ostaviti trag u ovom svijetu. Pobijedimo u ratu koji se vodi u naoj glavi i promijenimo svijet. Koliko e trebati
vremena da se itav svijet promijeni? Dva, tri ili etiri narataja? Istina je da nam nije vano koliko e to dugo trajati. Nikud
nam se ne uri, ali nemamo vremena za gubljenje. Pomozite mi da promijenim svijet.
Don Miguel Ruiz
Don Miguel Ruiz meunarodni je autor bestselera etiri sporazuma sa samim sobom (bestseler New York Timesa vie od
sedam godina), Majstorstvo u ljubavi te Glas znanja. U Sjedinjenim Amerikim Dravama prodano je vie od sedam milijuna
primjeraka njegovih knjiga, koje su prevedene na desetke svjetskih jezika, a knjige na hrvatskom moete nai u izdanju
V.B.Z.-a. Don Miguel ve gotovo trideset godina objavljuje svoju jedinstvenu kombinaciju drevne mudrosti i suvremene
svjesnosti kroz predavanja, radionice i obilaske svetih lokacija diljem svijeta.
Don Jose Ruiz
Don Jose Ruiz odrastao je u svijetu u kojemu je sve bilo mogue. Od trenutka kad je progovorio postao je uenik svog naguala
(amana), koji je bio njegov otac, don Miguel Ruiz, a uz to je bio uenik i svoje bake, curandere (iscjeliteljice), majke Sarite. Kao
tinejder je otputovao u Indiju gdje je studirao s oevim prijateljima, a u dvadeset treoj godini postao je nasljednik obiteljske
loze. U skladu s tradicijom svojih predaka, don Jose je svoj ivot posvetio irenju uenja drevnih Tolteka. Tijekom posljednjih
sedam godina odrava predavanja i vodi teajeve diljem Sjedinjenih Amerikih Drava, kao i na svetim lokacijama irom
svijeta.
Za informacije o programima koje nude don Miguel Ruiz, don Jose Ruiz i don Miguel Ruiz mlai molimo vas da posjetite
njihovu internetsku stranicu:
www.miguelruiz.com

Janet Mills
Janet Mills utemeljiteljica je izdavake kue Amer-Allen Publishing. Urednica je i koautorica serije knjiga dona Miguela Ruiza
o toltekoj mudrosti, a i urednica meunarodnog bestselera Deepaka Chopre, Sedam duhovnih zakona uspjeha. Njezina je
ivotna misija objavljivati knjige trajne ljepote, integriteta i mudrosti, uz to to eli druge nadahnjivati da ostvaruju svoje
najmilije snove.

Od istog autora
etiri sporazuma sa samim sobom
Utemeljeni na drevnoj toltekoj mudrosti, etiri sporazuma predstavljaju moan kodeks ponaanja koji na ivot moe vrlo
brzo preobraziti u novo iskustvo slobode, istinske sree i ljubavi. Knjiga je dostupna u depnom izdanju, mekom uvezu i u
obliku audioknjige.

Majstorstvo u ljubavi
Ruiz nam pokazuje kako moemo iscijeliti svoje emocionalne ozljede, vratiti radost i slobodu koji su nae pravo po roenju te
obnoviti duh zaigranosti, prijeko potreban u odnosima ispunjenim ljubavlju. Dostupna u depnom izdanju, u mekom uvezu i
u obliku audioknjige.

Glas znanja
U svojoj revolucionarnoj knjizi Ruiz nas podsjea na dalekosenu i jednostavnu istinu: jedini nain na koji moemo okonati
svoju emocionalnu patnju i vratiti ivotnu radost sastoji se u tome da prestanemo vjerovati u lai - uglavnom o sebi. Dostupna
u depnom izdanju.