Odriv

hidroenergetski
razvoj na slivu Dunava
Vodeca nacela
///

Y
//
//
ova
old
M
////
u

////
ni a
Ro m
////
ora
aG
Cr n

//// Sloven
///

zg ija /
j /

o r s ///
r
ya Hr
u

va
Cp
ag

ts k
//
M

a //
//

// a
///

B vin
/

osna eg o
i Her c
ko
ns
ve
S lo
///

/
li ka
/
ich // / esk re pub
r re
ste
/
///
nd

h la
//// Deu
tsc
 3

Sadraj

Zahvale 4
Pregled i glavne preporuke 5

1. Uvod 9
1.1 Pozadina 9
1.2 Zadatak 9
1.3 Proces izrade 9
1.4 Opci cilj i opseg 10
1.5 Kome su Vodeca nacela namijenjena 10

2. Opci okvir 11
2.1 Okvir politike 11
2.2 Koristi i ucinci hidroenergije 16
2.3 Potencijalan sukob interesa i pristupi za rjeenja 19

3. Vodeca nacela odrivog hidroenergetskog razvoja 23

3.1 Opca nacela i razmatranja 24
3.2 Tehnicka poboljanja postojecih hidroelektrana i mjere ekoloke revitalizacije 27
3.3 Strateki pristup planiranju novog hidroenergetskog razvoja 27
3.4 Mjere ublaavanja za hidroenergiju 33

4. Administrativna podrka i prijedlozi za naredni korak 37

5. Lista popratnih materijala i povezanih dokumenata 38

Autori

Vodece drave i Tajnitvo ICPDR-a

Austrija Karl Schwaiger, Jakob Schrittwieser, Veronika Koller-Kreimel, Edith Hdl-Kreuzbauer
Rumunjska Ovidiu Gabor, Graziella Jula
Slovenija Ale Bizjak, Petra Repnik Mah, Nataa Smolar vanut
Tajnitvo ICPDR-a Raimund Mair

Vodeca nacela o odrivom hidroenergetskom razvoju na slivu Dunava izradena su u ime vodecih drava,
Austrije, Rumunjske i Slovenije, u uskoj suradnji s Tajnitvom ICPDR-a i strucnjacima iz dunavskih
drava i raznim dionicima.
 4

Zahvale

Nie navedeni strucnjaci iz dunavskih drava, Europske komisije, Tajnitva ICPDR-a i razni dionici sudjelovali
su u procesu izrade ovoga dokumenta i pruili vrijedne povratne informacije, komentare i ideje:

Dunavske drave
Austrija Karl Schwaiger, Jakob Schrittwieser, Veronika Koller-Kreimel, Gisela Ofenbck,
austrijsko savezno Ministarstvo poljoprivrede, umarstva, okolia i vodnoga gospodarstva
Andreas Haider, Wolfgang Hofstetter, savezno Ministarstvo gospodarstva, obitelji i mladih
Edith Hdl-Kreuzbauer, Austrijska agencija za zatitu okolia
Bosna i Hercegovina Biljana Rajic, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Naida Andelic i Nedzad Vilic, Agencija za vodno podrucje rijeke Save
Velinka Topalovic, Agencija za vodno podrucje rijeke Save, Rep. Srpska, BiH
Nenad Djukic i Vera Kanlic, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Rep. Srpska, BiH
Petar Jotanovic, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, Rep. Srpska, BiH
Bugarska Veselka Pavlova, Boryana Dobreva, Uprava za dunavski sliv
Ceka Republika Doubravka Nedvedova, Ministarstvo zatite okolia
Hrvatska Alan Cibilic, Hrvatske vode
Madarska Pter Kovcs, Ministarstvo ruralnog razvoja
Moldavija Dumitru Drumea, Institut za ekologiju i geografiju
Njemacka Martin Popp, Bavarska agencija za zatitu okolia
Birgit Wolf, bavarsko savezno Ministarstvo okolia i javnog zdravlja
Knut Beyer, njemacko savezno Ministarstvo za okoli, zatitu prirode i nuklearnu sigurnost
Rumunjska Ovidiu Gabor, Graziella Jula, Rumunjske vode
Srbija Dragana Milovanovic, Merita Borota, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
Jelena Simovic, Tanja Stojanovic, Ministarstvo energetike, razvitka i zatite okolia
Marina Babic-Mladenovic, Miodrag Milovanovic, Institut Jaroslav Cerni
Slovacka Peter Spal, Vodnogospodarski istraivacki institut
Slovenija Ale Bizjak, Petra Repnik Mah, Nataa Smolar vanut, Institut za vode
Ukrajina Eduard Osiysky

Europska komisija
Opca uprava za okoli Lourdes Alvarellos (Jedinica za zatitu vodnih resursa),
Marta-Cristina Moren-Abat (Jedinica za zatitu vodnih resursa)
Opca uprava za energetiku Oyvind Vessia

Medunarodna komisija za zatitu rijeke Dunav

ICPDR Raimund Mair, Philip Weller

Dionici i nevladine udruge

Udruenje austrijskih energetskih poduzeca Dieter Kreikenbaum
Danube Environmental Forum Gerhard Nagl
Tajnitvo Energetske zajednice Gabriela Cretu
Europsko udruenje malih hidroelektrana Martina Prechtl-Grundnig, Thomas Buchsbaum
Europsko udruenje ribica Helmut Belanyecz
Medunarodno udruenje za istraivanje Dunava (IAD) Jrg Bloesch
Medunarodno udruenje za hidroenergiju (IHA) Simon Howard
VGB Powertech (Verbund Hydropower AG) Otto Pirker
WWF International, Danube Carpathian Programme Irene Lucius, Christoph Walder, Diana Popa

Pregled i glavne preporuke
Zahtjev za povecanom proizvodnjom i koritenjem energije iz obnovljivih
izvora u skladu s ciljevima Direktive Europske unije o energiji iz
obnovljivih izvora predstavlja vaan korak prema zadovoljavanju potrebe
za smanjivanjem emisija staklenickih plinova i poticanja energetske
sigurnosti, a istovremeno je i vaan pokretac razvoja proizvodnje
hidroenergije u dravama dunavskoga sliva. U isto vrijeme, dunavske
su drave predane provedbi zakonodavstva na podrucju vode, klime,
prirode i ostalih aspekata okolia, pri cemu je Okvirna direktiva Europske
unije o vodama (ODV) kljucan alat za vodnu politiku na dunavskom
slivu time to propisuje ciljeve zatite vode u ravnotei s gospodarskim
interesima. Dodatne informacije o tim pitanjima dostupne su u dokumentu
Izvjece o procjeni proizvodnje hidroenergije na dunavskom slivu 1.
Svjesni cinjenice da hidroelektrane nude mogucnost dodatnog smanjivanja
emisija staklenickih plinova, ali da u isto vrijeme negativno djeluju na
rijecnu ekologiju, ministri iz dunavskih drava su 2010. godine zatraili
da se izrade Vodeca nacela o integriranju aspekata zatite okolia
u koritenje hidroenergije kako bi se osigurao ujednacen i cjelovit razvoj,
pri cemu bi se od samog pocetka rjeavao potencijalan sukob interesa.
1)
www.icpdr.org
5
U izradi Vodecih nacela o odrivom razvoju hidroenergije na
dunavskom slivu sudjelovali su predstavnici uprava (energija i okoli),
hidroenergetskog sektora, nevladinih udruga i znanstvene zajednice.
Vodeca nacela su namijenjena su prvenstveno javnim tijelima
i tijelima nadlenim za planiranje i odobravanje izgradnje hidroelektrana,
ali relevantne su i za potencijalne ulagace u hidroenergetski sektor
kao i za nevladine udruge i zainteresiranu javnost.
Vodeca nacela imaju karakter preporuka i nisu pravno obvezujuca.
Kao daljnji korak, preporucuje se njihova primjena na razini pojedinih
drava, uz daljnju razmjenu iskustava po pitanju administrativnih
procesa i tehnickih odredbi.
U nastavku slijedi saet pregled skupina kljucnih preporuka izvucenih
iz sadraja Vodecih nacela, koje se smatraju kljucnima za odrivost
razvoja hidroelektrana. Strukturirane su prema pojedinim poglavljima
dokumenta, u kojima se i dostupne detaljnije informacije.
 6

Opca nacela za odriv razvoj hidroenergije

1 Kod razvoja hidroelektrana moraju se potovati nacela odrivosti, vodeci na ujednacen nacin racuna o ekolokim,
drutvenim i gospodarskim faktorima.
2 Proizvodnja obnovljive energije kao to je hidroenergija treba biti dio holistickog pristupa energetskoj politici
(Nacionalni energetski plan, ukljucujuci Akcijske planove za obnovljivu energiju). Neiskoriten potencijal obnovljive
energije, uteda energije i veca energetska ucinkovitost su vani elementi koje treba razmotriti u ovom pristupu.
3 Kako bi se osigurao odriv razvoj hidroenergije i odvagnuli razliciti javni interesi, treba razraditi
nacionalne/regionalne1 hidroenergetske strategije na temelju ovih Vodecih nacela. U tim strategijama u obzir treba
uzeti ucinke vienamjenskog koritenja hidroenergetske infrastrukture (npr. zatita od poplava, opskrba vodom
za pice itd.) na okoli.
4 Odvagivanje javnih interesa na nacionalnoj/regionalnoj razini treba napraviti na transparentan i organiziran
nacin koji se moe reproducirati na temelju kriterija i relevantnih informacija, ukljucivi javnost u ranoj fazi procesa
odlucivanja.
5 Proizvodnja obnovljive energije kao takva se ne smatra prevladavajucim javnim interesom u odnosu na druge javne
interese. Hidroenergetski projekt ne znaci automatski prevladavajuci javni interes samo zbog toga to ce proizvesti
obnovljivu energiju. Svaki slucaj treba ocijeniti na temelju njegovih prednosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
6 Uloga gradana i udruga gradana, zainteresiranih strana i nevladinih udruga na cije interese djeluje odredeni
hidroenergetski projekt je kljucna za optimiziranje planskih procesa i razvoj zajednickog razumijevanja i prihvacanja
u prakticnoj provedbi novih hidroenergetskih projekata.
7 Kod razvoja hidroelektrana u obzir treba uzeti ucinke klimatskih promjena na vodene ekosustave i vodne resurse
(otpornost rijecnih stanita, kvaliteta protoka, sezonske promjene protoka itd.).

Tehnicko poboljanje postojecih hidroelektrana i ekoloka obnova

8 Treba promicati tehnicko poboljanje postojecih hidroelektrana radi povecanja proizvodnje energije.
Te vrste poboljanja predstavljaju aktivnosti koje su najmanje kodljive za okoli u odnosu na ciljeve zatite okolia
(ODV itd.).
9 Tehnicko poboljanje postojecih hidroelektrana treba biti povezano s ekolokim kriterijima za zatitu i poboljanje
stanja voda, te promicati i financijski potpomagati pomocu poticaja ili znakova zatite okolia kroz nacionalne
energetske strategije i instrumente.
10 Spoj tehnickog poboljanja s ekolokom obnovom postojecih hidroenergetskih postrojenja podrazumijeva situaciju
u kojoj su na dobitku i proizvodnja energije s jedne strane i poboljanje stanja okolia s druge strane.

1)
U kontekstu ovog dokumenta, regionalna razina se definira kao razina upravljanja ispod nacionalne razine.
 7

Pristup stratekog planiranja za razvoj novih hidroelektrana

11 Pristup stratekog planiranja (povezan s Akcijskim planom za obnovljivu energiju i Planom upravljanja vodnim podrucjem)
se preporucuje za razvoj novih hidroelektrana. Ovaj bi se pristup trebao temeljiti na ocjeni na dvije razine (ukljuc
ujuci popis preporucenih kriterija), nacionalnoj/regionalnoj ocjeni, nakon koje bi uslijedila ocjena konkretnog projekta.
Ovaj je pristup u skladu s nacelom prevencije i predostronosti, kao i s nacelom onecicivac placa.
12 U prvom se koraku identificiraju one rijecne dionice na kojima nacionalni ili regionalni zakonski propisi/sporazumi
zabranjuju gradnju hidroelektrana (zone iskljucenja). U drugom ce se koraku pomocu ocjenjivacke matrice i klasifikacijske
sheme ocijeniti sve druge dionice (slika 14. i 15.).
13 Nacionalna/regionalna ocjena je instrument pomocu kojega nadlena tijela nove hidroelektrane usmjeravaju na ona
podrucja gdje se ocekuju minimalni utjecaji na okoli. To se moe postici integracijom proizvodnje hidroenergije i potreba
ekosustava, kao i pruanjem podrke donoenju odluka pomocu jasnih i transparentnih kriterija, ukljucujuci aspekte
upravljanja energijom i aspekte okolia i krajobraza. Kad je to prikladno, u obzir treba uzeti aspekte na citavom
slivu Dunava ili prekogranicne aspekte.
14 Nacionalna/regionalna ocjena je korisna i donosi dobit i za sektore okolia i vode ali i za hidroenergetski sektor
povecavanjem predvidljivosti procesa odlucivanja i jasnim davanjem do znanja gdje ce se vjerojatno izdavati dozvole
za nove projekte.
15 I dok je ocjena na nacionalnoj/regionalnoj razini opcenitije prirode, uz klasificiranje prikladnosti rijecnih dionica
za potencijalno hidroenergetsko koritenje, ocjena konkretnog projekta daje detaljniju i dublju ocjenu koristi i utjecaja
konkretnog projekta kako bi se ocijenilo je li projekt prilagoden konkretnoj lokaciji. Ocjena na razini projekta
se provodi kao odgovor na zahtjev za izdavanje dozvole za novu hidroelektranu, tako da narocito ovisi o specific
nom projektu.
16 U obzir treba uzeti i trenutna i nova kretanja, narocito provedbu zakonodavstva EU-a i Dunavske strategije.
17 Kako bi se podupro razvoj hidroelektrana na najvie moguce odriv nacin, sheme poticaja za nove hidroenergetske
projekte bi u obzir trebale uzeti rezultate pristupa stratekog planiranja i odgovarajuce mjere ublaavanja.
 8

Ublaavanje negativnih utjecaja hidroelektrana

18 Treba donijeti takve mjere ublaavanja koje ce negativne utjecaje hidroelektrana na vodene ekosustave svesti na minimum.
Ako je to predvideno nacionalnim zakonodavstvom, mogu se nadoknaditi gubici proizvodnje hidroenergije iz postojecih
hidroelektrana zbog provedbe mjera ublaavanja.
19 Osigurati migraciju riba i ekoloki prihvatljive protoke prioritetne su mjere za ocuvanje i poboljanje ekolokog
stanja voda.
20 Ostale mjere ublaavanja utjecaja, poput boljeg upravljanja sedimentom, svodenjem negativnih ucinaka umjetnih
fluktuacija vodostaja na minimum, ocuvanja stanja podzemnih voda ili obnove za odredeni tip specificnih stanita i obalnih
pojaseva, vane su za rijecnu ekologiju i mocvarna podrucja izravno ovisna o vodenim ekosustavima, zbog cega ih treba
uzeti u obzir u oblikovanju projekta, vodeci racuna o trokovno najisplativijim mjerama i sigurnosti opskrbe energijom.
 9

1. Uvod

1.1 Pozadina 1.2 Zadatak

Poveana proizvodnja i koritenje energije iz obnovljivih izvora,
zajedno s utedom energije i veom energetskom uinkovitou,
predstavljaju vane korake prema zadovoljavanju potrebe za
smanjivanjem emisija staklenikih plinova u svrhu potivanja
meunarodnih sporazuma o zatiti klime. Daljnji razvoj obnovljive
energije u skladu s provedbom Direktive EU o obnovljivoj
energiji1 je vaan pokreta razvoja proizvodnje hidroenergije
u dravama dunavskoga sliva. U isto vrijeme, dunavske su drave
predane provedbi zakonodavstva na podruju vode, klime, prirode
i ostalih aspekata okolia. Konkretno, Okvirna direktiva EU
o vodama (ODV)2, koja propisuje ciljeve zatite vode u ravnotei
s gospodarskim interesima, ima vodeu ulogu i kljuan je alat
za vodnu politiku na dunavskom slivu.
Zbog izazova odrivog razvoja hidroelektrana u okviru postojeeg
pravnog i politikog okvira, od Meunarodne komisije za
zatitu rijeke Dunav (ICPDR)3 je u Deklaraciji o Dunavu iz 2010.
godine4 zatraeno da u uskoj suradnji s hidroenergetskim sektorom
i svim relevantnim dionicima organizira proces opsene rasprave u svrhu
izrade vodecih nacela o integraciji aspekata zatite okolia u koritenje
postojecih hidroelektrana, ukljucujuci moguce povecavanje njihove
ucinkovitosti, kao i u planiranje i izgradnju novih hidroelektrana. Ta je
aktivnost podrana i u Akcijskom planu Dunavske strategije EU
u sklopu prioritetnog podruja br. 2, Podrati odriviju
energiju, ukljuujui aktivnost razviti i uspostaviti mehanizme
prethodnog planiranja za dodjelu prikladnih podruja za nove
hidroenergetske projekte5.

Na itavom dunavskom slivu u razliitim se fazama planiranja 1.3 Proces izrade

i pripreme nalazi znatan broj novih infrastrukturnih projekata,
ukljuujui razvoj hidroelektrana. Ti projekti izazivaju pritiske
i mogu pogorati stanje voda, ali su istovremeno korisni u
smislu drutveno-gospodarskih aspekata i ublaavanja uinaka
klimatskih promjena. To naroito moe biti sluaj kod
vienamjenskog koritenja hidroelektrana (HE) koje ljudima
i zajednicama slue na razliite naine, ukljuujui ublaavanje
poplava i sua i osiguravanje vodnih resursa za razliite
korisnike vode kroz sezonsko i/ili viegodinje reguliranje
vodnih tokova.
Dunavske su drave prepoznale injenicu da je izgradnja novih
hidroelektrana jedna od opcija za smanjivanje emisija
staklenikih plinova, ali da u isto vrijeme negativno djeluje na
rijenu ekologiju, zbog ega su nametnule zahtjev za odrivim,
ujednaenim i cjelovitim pristupom.
U izradu Vodeih naela bio je ukljuen velik broj strana, kako
je i propisano u zadatku, uz sudjelovanje predstavnika uprava/
institucija (energija i voda/okoli), hidroenergetskog sektora,
nevladinih udruga i znanstvene zajednice. Potrebna razmjena
znanja i iskustava meu strunjacima omoguena je kroz etiri
struna sastanka, radionicu i zavrnu konferenciju.
Kao polazite za izradu ovog dokumenta, napravljeno je izvjee
Izvjee o procjeni proizvodnje hidroenergije na slivu rijeke
Dunav 6, koje sadri kljune injenice i podatke o proizvodnji
hidroenergije u kontekstu upravljanja vodama, obrane od poplava,
zatite bioloke raznolikosti i prirode na dunavskom slivu.
To se izvjee temelji na odgovorima koje su dunavske drave
dale u upitniku.

1)
Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan
snage Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ
2)
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u podrucju vodne politike
3)
Medunarodna komisija za zatitu rijeke Dunav (ICPDR): www.icpdr.org
4)
Deklaracija o Dunavu usvojena na ministarskom sastanku 16. veljace 2010. Dostupna na http://www.icpdr.org/main/resources/danube-declaration-0
5)
Action Plan (SEC) 1489 final. Dostupno na http://ec.europa.eu/regional_policy/cooperate/danube/documents_en.cfm#1
6)
Assessment Report on Hydropower Generation in the Danube Basin. Dostupno na www.icpdr.org

Nadalje, izraen je i Dodatak Vodeim naelima koji ukljuuje
studije sluaja i primjere dobre prakse i nudi dodatne
praktine informacije i pomo pri iznalaenju odrivih rjeenja
za razvoj hidroelektrana.
1.4 Opci cilj i opseg
Opi cilj Vodeih naela je stvoriti zajedniku viziju i
razumijevanje o zahtjevima, okviru politike i pitanjima koje treba
rijeiti kako bi se osiguralo odrivo koritenje hidroenergije na
dunavskom slivu. Dokument je zamiljen kao pomo u
dosljednoj i koordiniranoj provedbi relevantnog zakonodavstva,
naroito Direktive o obnovljivoj energiji, Okvirne direktive o
vodama i ostalih relevantnih propisa na podruju zatite okolia
i upravljanja vodama.
Pridonosei osiguravanju ujednaenog i pojednostavljenog
procesa odluivanja, svrha Vodeih naela je pruiti podrku
u pravovremenom postizanju ciljeva vezanih uz energiju iz
obnovljivih izvora, jamei istovremeno ostvarivanje ciljeva
zatite okolia i upravljanja vodama.
10
Premda postoje zahtjevi za meunarodnom koordinacijom,
provedba pojedinih zakonskih propisa je u nadlenosti samih
drava. Stoga Vodea naela imaju karakter preporuka i nisu
pravno obvezujua. Kao nastavak, preporuuje se njihova
primjena na razini pojedinih drava, koju bi mogla pratiti daljnja
razmjena po pitanju administrativnih procesa i tehnikih
odredbi meu dunavskim dravama.
1.5 Kome su Vodeca nacela namijenjena
Vodea naela namijenjena su prvenstveno javnim tijelima
i tijelima nadlenim za planiranje i odobravanje izgradnje
hidroelektrana. To posebno ukljuuje tijela na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini nadlena za energiju,
okoli i upravljanje vodama. Nadalje, Vodea naela
pruaju relevantne informacije i za potencijalne ulagae
u hidroenergetski sektor, kao i za nevladine udruge
i zainteresiranu javnost.
 11

2. Opci okvir

2.1 Okvir politike
Poglavlja koja slijede sadre relevantne informacije o politikama
na podruju obnovljive energije, kao i upravljanja vodama i zatite
okolia. U glavnim su crtama prikazani zakonodavni okvir EU
i glavne injenice.
2.1.1 Obnovljiva energija
Sve vea vanost obnovljive energije moe se objasniti
presudnom ulogom smanjivanja emisija staklenikih plinova, kao
i diversifikacijom i poveavanjem sigurnosti opskrbe energijom1
i zamjenom ogranienih i prorijeenih fosilnih resursa. Kako
bi se ta pitanja rijeila, Direktiva o obnovljivoj energiji, kao dio
paketa zakonskih propisa o energiji i klimatskim promjenama,
prua okvir za poveavanje udjela energije iz obnovljivih izvora,
unapreivanje opskrbe energijom i gospodarsko oivljavanje
ovog sektora.
Direktiva o obnovljivoj energiji obvezuje drave lanice EU
da postave obvezujue pojedinane ciljeve, izraunate na temelju
udjela energije iz obnovljivih izvora u bruto potronji energije
za 2020. godinu, vodei rauna o potencijalu svake pojedine
drave za proizvodnju obnovljive energije. Drave mogu slobodno
odabrati specifinu kombinaciju obnovljivih izvora energije, pri
emu je hidroenergija jedna od opcija. Obnovljivi izvori energije
ukljuuju energiju vjetra, sunevu energiju (termalna, fotovoltaina
i koncentrirana fotovoltaina), hidroenergiju, energiju valova,
geotermalnu energiju i biomasu. Nacionalni akcijski planovi za
obnovljivu energiju, ija je izrada propisana Direktivom
o obnovljivoj energiji, ukljuuju informacije o tome kako drave
lanice EU namjeravaju postii svoje ciljeve o obnovljivoj energiji
za 2020. godinu i kombinaciju tehnologija koju namjeravaju
koristiti (v. sliku 1.).
Isto tako, sve dunavske drave koje nisu lanice EU su se obvezale
da e svojom ukljuenou u Energetsku zajednicu2 provesti
relevantnu pravnu steevinu Zajednice3 na podruju obnovljive
energije. Ministarsko Vijee Energetske zajednice je na sastanku
odranom 18. listopada 2012. donijelo odluku o provedbi
Direktive o obnovljivoj energiji u Energetskoj zajednici. Tom su
se odlukom Ugovorne strane Energetske zajednice (Albanija,
Biva Jugoslavenska Republika Makedonija, Bosna i Hercegovina,
Crna Gora, Hrvatska, Kosovo4, Moldavija, Srbija i Ukrajina)
obvezale na obvezujui udio obnovljive energije u ukupnoj
potronji energije 2020. godine.
Odluka Ministarskog vijea odraava i izmjene i dopune koje
treba izvriti u lanku 20. Ugovora o osnivanju Energetske
zajednice, ime se usvajanjem Direktive o obnovljivoj energiji van
snage stavljaju Direktive 2001/77/EZ i 2003/30/EZ. Ugovorne
strane Energetske zajednice e svoje Nacionalne akcijske planove
o obnovljivoj energiji morati dostaviti do 30. lipnja 2013.
Dakle, u svim dunavskim dravama na snazi su nacionalni
i regionalni planski procesi i strategije vezane uz razvoj energije
iz obnovljivih izvora, meu kojima je i hidroenergija.

1)
European Commission (2011): Renewables make the difference.
Available online: http://ec.europa.eu/energy/publications/doc/2011_renewable_difference_en.pdf
2)
Energetska zajednica: Zajednica uspostavljena izmedu Europske unije i niza trecih drava kako bi se interno trite energijom u EU proirilo na jugoistoc
nu Europu i ire: www.energy-community.org
3)
Akumulirani zakonski propisi, akti i sudske odluke koje cine pravni sustav Europske unije
4)
Ovime se ne dovode u pitanje stajalita o statusu i u skladu je s Rezolucijom Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 1244 i Miljenjem Medunarodnog
suda pravde o proglaenju neovisnosti Kosova.
 12

Udio energije iz obnovljivih izvora u bruto potronji energije* Slika 1

AT / Austria

SI / Slovenia

RO / Romania

DE / Germany

BG / Bulgaria

SK / Slovak Republic

HU / Hungary

CZ / Czech Republic

UA / Ukraine

BA / Bosnia and Herzegovina

ME / Montenegro

RS / Serbia

HR / Croatia

0 5 10 15 20 25 30 35 40
Udio energije iz obnovljivih izvora u konacnoj bruto potronji energije [%]

Udio obnovljive energije 2020. godine (cilj)

Udio obnovljive energije 2009. godine
Udio obnovljive energije 2005. godine (dostupno jedino za drave clanice EU-a)

Razliiti izvori obnovljive energije pridonose ukupnom udjelu Proizvodnja hidroenergije meu obnovljivom energijom nije
proizvodnje obnovljive energije. Na slici 2. prikazan je se znaajnije promijenila u usporedbi s drugim obnovljivim
razvoj razliitih obnovljivih izvora za proizvodnju elektrine izvorima energije kao to su vjetar i biomasa, dok se ukupna
energije u razdoblju izmeu 1998. i 2008. godine. proizvodnja energije iz obnovljivih izvora poveala.

* RPreuzeto iz Izvjeca o procjeni proizvodnje hidroenergije na dunavskom slivu,

ukljucujuci aurirane podatke Energetske zajednice
 Opci okvir 13

Elektricna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije, EU-27, 1998.2008.* Slika 2

600 18

500 17

400 16

300 15

200 14

100 13

0 12
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

hidroenergija (TWh)
geotermalna energija (TWh)
Vjetroturbine (TWh)
Biomasa (TWh)
Elektricna energija iz obnovljivih izvora (% potronje)

Meutim, u veini dunavskih drava (uz iznimku Njemake,
Maarske i Moldavije), hidroenergija trenutno predstavlja
najvaniju komponentu ukupne proizvodnje obnovljive energije,
u kojoj sudjeluje s vie od 45%. U etiri drave, trenutni udio
proizvodnje elektrine energije iz hidroenergije u ukupnoj
elektrinoj energiji proizvedenoj iz obnovljivih izvora energije
ak premauje 90% (BiH, Rumunska, Slovenija, Srbija) .
U veini dunavskih drava, hidroenergija e ostati relativno
znaajan prinosnik obnovljive energije kroz modernizaciju
i rekonstrukciju postojeih hidroelektrana, kao i razvoj novih
hidroelektrana. Kad se promatraju apsolutne vrijednosti
o razvoju proizvodnje hidroenergije u dunavskim dravama,
iz slike 3. je vidljivo da e proizvodnja elektrine energije iz
1
hidroenergije porasti u Austriji, BiH, Njemakoj, Maarskoj,
Srbiji, Slovakoj i Sloveniji. Meutim, udio hidroenergije
u ukupnoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora se
u istraivanim dunavskim dravama nee poveati. To upuuje
na to da se oekuje da e se do 2020. godine ostali obnovljivi
izvori energije razvijati bre od hidroenergije.

* Renewable Energy Statistics (Eurostat, 2008)

Dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Renewable_energy_statistics

1)
Izvjece o procjeni proizvodnje hidroenergije na dunavskom slivu
 14

Trenutna i ocekivana proizvodnja elektricne energije (2020.) iz hidroenergije, u GWh/god.

(ne ukljucujuci crpno-akumulacijske hidroelektrane) Slika 3

37,958
AT / Austria
42,112

RO / Romania

DE / Germany

RS / Serbia

BG / Bulgaria n.a.

SK / Slovak Republic

SI / Slovenia

CZ / Czech Republic

BA / Bosnia and Herzegovina

HR / Croatia n.a.
188
HU / Hungary HU / Hungary
238

UA / Ukraine UA / Ukraine 0.155

0.2

MD / Moldova n.a. 0 100 200 300

GWh/year
ME / Montenegro n.r.

0 5,000 10,000 15,000 20,000 25,000

GWh/god.

Trenutna
2020

Nadalje, relevantno zakonodavstvo ukljuuje i Direktivu 2012/27/
EU o energetskoj uinkovitosti usvojenu 25. listopada 2012.
godine. Tom se direktivom uspostavlja zajedniki okvir mjera za
promicanje energetske uinkovitosti unutar Europske unije kako
bi se osiguralo ostvarivanje glavnog cilja o poveavanju energetske
uinkovitosti za 20% do 2020. godine i otvorio put prema
daljnjim poboljanjima energetske uinkovitosti nakon tog roka.
Budui da velik dio dunavskih drava pripada skupini europskih
drava s najveim omjerom emisije ugljinog dioksida i BDP-a
(to ukazuje na najnie razine energetske uinkovitosti), potencijal
za smanjivanje emisija staklenikih plinova pomou mjera
energetske uinkovitosti je velik.

* Preuzeto iz Izvjeca o proizvodnji hidroenergije na dunavskom slivu (AT, BG, CZ, DE, HU, MD, RS, SI i SK). RO (relevantno i za dunavski sliv) je prijavila podatke za citavu
dravu. BA je prijavila podatke o trenutnoj proizvodnji elektricne energije za nacionalni dio dunavskog sliva, dok se brojke s ocekivanom kolicinom proizvodnje energije 2020.
godine odnose na citavu dravu. HR i UA su prijavile podatke jedino za nacionalni dio dunavskog sliva. Za RS, ova vrijednost ukljucuje i Kosovo, podrucje koje su
Ujedinjeni narodi Rezolucijom 1244 (1999.) proglasili autonomnom pokrajinom Republike Srbije kojom upravljaju UN. Za RO, referentna godina je bila hidroloki iznimna,
tako da se ocekuje povecanje.

2.1.2 Upravljanje vodama i zatita okolia
Upravljanje vodama i zatita okolia imaju dugu tradiciju u
dunavskim dravama. Elementi meu ostalim ukljuuju
odreivanje ciljeva upravljanja vodama, odredbu o nepogoravanju
stanja voda, smanjivanje utjecaja i/ili obnovu stanja voda. Ti
elementi odgovaraju naelu oneiiva plaa, naelu prevencije
i naelu predostronosti.
Pored cinjenice da bi bilo iznimno teko detaljno obraditi sve nacionalne
specificnosti po pitanju postojeceg zakonodavstva, relevantno
zakonodavstvo EU-a je u Vodecim nacelima uzeto kao zajednicki nazivnik
i temelj iz sljedecih razloga:
znatan broj dunavskih drava su lanice Europske unije,
ime su obvezne primjenjivati zakonodavstvo EU-a,
mnoge drave koje nisu lanice EU-a su u procesu
pristupanja ili pridruivanja EU, ime su dobrovoljno pristale
primjenjivati zakonodavstvo EU-a (njegove elemente),
2000. godine, sve drave koje surauju u okviru ICPDR-a
su se usuglasile da e raditi prema usklaenom Planu
upravljanja vodnim podrujem Dunava za itav dunavski sliv
u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Kao jedan
od najkonkretnijih dogaaja u sklopu ove suradnje, Plan su
krajem 2009. godine usvojile ugovorne stranke ICPDR-a;
glavna naela na kojima se temelji zakonodavstvo EU-a su
esto slina onima na kojima se temelje nacionalna
zakonodavstva drava koje nisu lanice EU-a.
Najvaniji zakonski propis vezan uz vode je Okvirna direktiva
o vodama 2000/60/EZ (ODV)., usvojena 2000. godine. Zatita
europskih voda ureena je ovim jedinstvenim okvirnim propisom,
ukljuujui opseg zatite voda proiren na sve povrinske vode
(rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode) i podzemne vode.
Vodama treba upravljati na razini rijenog sliva, a za sve vode
treba postii dobro stanje do 2015. godine.
1)
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice
u podrucju vodne politike
2)
Primjeri publikacija koje se bave ovom temom:
OTT W., BAUR M., ITEN R., VETTORI A. 2005: Konsequente Umsetzung des Verursacherprinzips. Umwelt-Materialien Nr. 201.
Bundesamt fr Umwelt, Wald und Landschaft, Bern. 182 S.
Mann, Ian (2009): A comparative study of the polluter pays principle and its international normative effect on pollutive processes.
Forbes Hare, British Virgin Islands, MS (31 pp.), www.consulegis.com
Opci okvir 15
Ovaj cilj podrazumijeva obvezu usvajanja svih mjera nunih
za ostvarivanje propisanih ciljeva zatite okolia. Dodatne
informacije o stanju voda i mjerama koje su donijele dunavske
drave dostupne su u Planu upravljanja vodnim podrujem
Dunava.
Jedan od zahtjeva ODV-a je i naelo nepogoravanja stanja,
to zahtijeva spreavanje pogoranja stanja voda. Postoje iznimke
od tog naela (ODV, l. 4.7), koje su naroito vane za nove
izmjene fizikih karakteristika vodnih tijela (novi infrastrukturni
projekti, ukljuujui hidroenergiju). Ovo je pitanje dodatno
pojanjeno u poglavljima 2.3 i 3.3.
Nadalje, u obzir treba uzeti i naelo oneiiva plaa1, koje
zahtijeva da strana (npr. upravitelj hidroelektrane) odgovorna
za utjecaj na okoli plati tetu poinjenu okoliu u skladu
s prouzroenim trokovima2. Vezano uz hidroelektrane, njihovi
utjecaji mogu, meu ostalim, ukljuivati utjecaje na vodenu
ekologiju (npr. stanita i vrste) ili hidromorfologiju (npr.
otjecanje, vodna bilanca, pronos nanosa i rijena morfologija).
Dakle, treba postojati jasan uvid u sve trokove i koristi
hidroenergije. Takav e uvid pomoi u donoenju odrivih odluka
o hidroenergetskim projektima i provedbi naela oneiiva
plaa. Uz to, treba se pridravati naela predostronosti,
ukljuujui pravilo da se manjak potpune znanstvene sigurnosti
ne smije koristiti kao razlog za odgaanje trokovno isplativih
mjera za spreavanje naruavanja kvalitete okolia.
Provedba Okvirne direktive o vodama postavlja niz zajednikih
tehnikih izazova. Nadalje, mnogi od europskih rijenih slivova
su meunarodni, presijecaju administrativne i teritorijalne
granice, tako da je zajedniko razumijevanje i pristup kljuan
za uspjenu i uinkovitu provedbu Direktive.

Kako bi se ti izazovi rijeili u suradnji i koordinaciji, nakon
usvajanja Direktive pokrenuta je tzv. Zajednika strategija
provedbe ODV-a, uz sudjelovanje Europske komisije, drava
lanica EU-a, nevladinih udruga, dionika i ostalih strana
(ukljuujui vicarsku i Norveku koje nisu lanice EU-a).
Rezultati tog rada, na primjer vodii , se suoavaju s tim
1
izazovima i pruaju relevantne informacije, ukljuujui one
vezane uz hidromorfoloke promjene i hidroenergiju u
odnosu na ODV. Objanjavanjem glavnih naela, najnovijih
tehnologija (najbolja raspoloiva tehnika (BAT) i najbolja
ekoloka praksa (BEP)), pristupa i aspekata o kojima treba
voditi rauna, ti su dokumenti nesumnjivo korisni i za
drave izvan Europske unije.
Drave clanice EU-a na dunavskom slivu moraju voditi racuna i o
zahtjevima o upravljanju i zatiti podrucjima mree Natura 2000.
Clankom 6. Direktive o stanitima propisano je da su drave clanice EU-a
na podrucju mree Natura 2000 dune
poduzeti odgovarajue mjere ouvanja kako bi se odrala
i obnovila stanita i vrste za koje je tom podruju dodijeljen
povoljan status ouvanja;
izbjegavati tetne aktivnosti koje bi mogle u znatnoj
mjeri uznemiriti vrste ili naruiti stanita zatienih vrsta
ili stanine tipove.
Slino lanku 4(7) ODV-a, lancima 6(3) i 6(4) Direktive
o stanitima propisana je procedura koju treba slijediti kod
planiranja novih zahvata koji bi mogli djelovati na podruje
mree Natura 2000.
Pored odredbi ODV-a i Direktive o stanitima, razvoj
hidroelektrana takoer treba promatrati u kontekstu ostalih
propisa iz podruja zatite okolia, kao to su Direktiva
o pticama, Direktiva o poplavama , Strategija EU-a o biolokoj
2
raznolikosti3 kao i Direktive o procjeni utjecaja zahvata
na okoli . 4
1)
https://circabc.europa.eu/faces/jsp/extension/wai/navigation/container.jsp?FormPrincipal:_idcl=FormPrincipal:_id3&FormPrincipal_SUBMIT=1&id=7767c856-
2)
Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava
3)
EU Biodiversity Strategy to 2020. Dostupno na: http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm.
4)
Direktiva Vijeca od 27. lipnja 1985. o ucincima odredenih javnih i privatnih projekata na okoli. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 27. lipnja 2001.
o procjeni ucinaka odredenih planova i programa na okoli.
5)
Assessment Report on Hydropower Generation in the Danube Basin
16
Propisi iz podruja zatite okolia usmjereni su na prevenciju,
ublaavanje i kompenziranje utjecaja na okoli do kojih moe
dovesti koritenje hidroenergije. Zakonodavstvo vezano uz
zatitu prirode predvia ideju kompenzacijskih mjera kako bi se
pruila odgovarajua kompenzacija za svaki gubitak biljnog
i ivotinjskog svijeta i stanita i osigurala sveopa usklaenost
mree zatienih podruja.
2.2 Koristi i ucinci hidroenergije
Poglavlja koja slijede u kratkim crtama prikazuju glavne koristi
i uinke proizvodnje hidroenergije. Vie informacija dostupno
je u Izvjeu o procjeni proizvodnje hidroenergije na dunavskom
slivu5.
2.2.1 Koristi
Veina koristi od proizvodnje hidroenergije sama je po sebi oita,
budui da je potronja elektrine energije kljuno za na
svakodnevni ivot. Budui da je hidroenergija obnovljiva energija,
a samim time i oblik proizvodnje elektrine energije bez gotovo
ikakvih emisija, emisije staklenikih plinova mogu se smanjiti ako
se zamijene neobnovljivi oblici proizvodnje elektrine energije.
Hidroenergija, kao domai izvor energije, moe ujedno pridonijeti
smanjivanju ovisnosti o energiji iz vanjskih izvora, ime se
dodatno pridonosi sigurnosti opskrbe energijom.
Hidroenergija moe pokriti dijelove osnovne potronje energije,
a moe pridonijeti i zadovoljavanju maksimuma potranje, ime
snano pridonosi jamstvu stabilnosti prijenosne mree i stabilnosti
opskrbe. Ovaj doprinos postaje jo vaniji budui da sve vei
udio opskrbe dolazi iz drugih obnovljivih izvora energije koji su
manje pouzdani ali imaju velik potencijal, kao to su energija
vjetra ili sunca, s velikom promjenjivou koju treba nadomjestiti
kako bi se izbjegla zamraenja. Hidroenergija ima presudnu
ulogu, budui da se varijacije u potranji mogu nadomjestiti u vrlo
kratkom roku, puno bre nego to bi to mogle uiniti
termoelektrane.

Hidroenergija kao prilino decentraliziran oblik proizvodnje
elektrine energije pridonosi sigurnosti opskrbe. Gubici
uslijed prijenosa su esto niski zbog malih udaljenosti izmeu
opskrbljivaa i potroaa.
Razvoj i proizvodnja hidroenergetskih komponenti, planiranje,
izgradnja i upravljanje hidroenergetskim postrojenjima
i prijenosnim mreama zahtijevaju znatna tehnoloka znanja
i istraivanja. To pridonosi otvaranju novih radnih mjesta i
rastu domaih gospodarstava, a donosi i pozitivan neto fiskalni
doprinos nacionalnim proraunima.
Primjeri koristi hidroenergetskih postrojenja (obnovljiva energija, crpna akumulacija akumulacija energije) Slika 4
Opci okvir 17
Hidroenergija moe imati veliku ulogu na lokalnoj
i regionalnoj razini za drutveno-gospodarski razvoj, budui
da se hidroelektrane esto grade u kombinaciji s novom
infrastrukturom. Za velike hidroelektrane, znatne dodatne koristi
mogu doi od vienamjenskog koritenja akumulacija koritenih
za proizvodnju hidroenergije, budui da voda uskladitena
u akumulacijama moe pridonijeti poveanim protocima na
nizvodnim predjelima (npr. u razdoblju niskih vodostaja ili sua).
U vrijeme poplava, akumulacije mogu, ako se njima upravlja na
ispravan nain, pridonijeti zadravanju vode i ublaavanju
posljedica poplava. Akumulacije se mogu koristiti i u turistike
i rekreacijske svrhe, kao i za potrebe vodoopskrbe, navodnjavanja,
unapreivanja uvjeta za plovidbu i ostale svrhe.
 18

2.2.2 Utjecaji Moguci glavni ekoloki utjecaji hidroenergetskih

Ovisno o vrsti hidroelektrane (derivacijska, protona, postrojenja Ilustrativni prikaz mogucih promjena
akumulacijska i crpno-akumulacijska), (tehnikoj) veliini, nainu povezanih s branama hidroelektrana* Slika 5
rada i lokaciji, proizvodnja hidroenergije moe utjecati na vodenu
ekologiju, prirodni krajobraz i ekosustave.

U prvom Izvjeu o provedbi ODV-a1 i prvom Planu upravljanja Promijenjene

strukture i funkcije
vodnim podrujem Dunava, hidroenergija je identificirana za stanita i vrste
kao jedan od glavnih pokretaa hidromorfolokih promjena,
gubitka povezanosti i znaajnog tetnog djelovanja na populacije
riba. Mogui glavni ekoloki utjecaji vezani uz proizvodnju Promijenjena Promijenjen
hidroenergije naznaeni su na slici 5. dinamika sedimenta reim protoka
Utjecaj
hidroelektrana
U nastavku se detaljno objanjavaju neki od moguih kljunih
utjecaja. Brane i preljevi koriteni za proizvodnju hidroenergije
dovode do prekida u uzdunom kontinuitetu rijeke, to Promijenjeni
rezultira znatnim negativnim uincima na vodene zajednice fizikalno-
kemijski uvjeti
Prekid
ekolokog
u rijeci. Na migracijske vrste, naroito ribe, djeluje (npr. temperatura, kontinuiteta
koncentracija
fragmentiranje njihovih stanita. kisika)

Nadalje, hidroelektrane mogu promijeniti hidromorfologiju.

Morfoloka degradacija pogaa ne samo sastav prirodnih
strukturnih elemenata i gubitak dinamikih hidrolokih procesa
i pronos nanosa, ve moe dovesti i do temeljnih promjena
u rijenom tipu ili kategoriji povrinske vode.

Prekid ekolokog kontinuiteta rijeke (derivacijska hidroelektrana), problemi s nanosom (ispiranje) Slika 6

1)
COM(2007) 128 final. Radni dokument osoblja Komisije uz Priopcenje Europske komisije Europskom parlamentu i Vijecu.

* ODV i hidromorfoloki pritisci, tehnicko izvjece, Dobra praksa u upravljanju utjecajima hidroenergetskih projekata na okoli (WFD and hydromorphological pressures,
technical report, Good practice in managing the ecological impacts of hydropower schemes). Slika je prilagodena.

U sluaju rijeka na kojima su izvedene akumulacije, smanjena
brzina protoka moe djelovati na ribe zbog gubitka orijentacije.
Varijacije u irini i dubini i smanjena rijena stanita mogu
dovesti do promjene u sastavu vrste iz rijenog tipa (lotiki)
u stajai tip (lentiki). Smanjivanje brzine protoka dovodi
i do drugih negativnih utjecaja, poput porasta temperature vode
i smanjivanja koncentracije kisika, smanjivanja sposobnosti
samo-proiavanja, poveanog taloenja finog sedimenta
u akumulaciji, kao i poremeenog pronosa nanosa, to dovodi
do procesa erozije i produbljivanja korita nizvodno od dionice
s akumulacijom. Niz akumulacija (lanac hidroelektrana)
ima snane kumulativne uinke na vodeni ekosustav itavog
(pod)sliva.
U sluaju proizvodnje hidroenergije u derivacijskim elektranama,
nedovoljan ekoloki prihvatljiv protok na zahvaenim
dionicama dovodi do niza utjecaja na rijenu ekologiju, odnosno:
homogenizacija karaktera protoka i naruavanje stanita, prekidi
kontinuiteta za migracijske ribe i promjene u prirodnim
temperaturnim uvjetima.
Jo jedan utjecaj uslijed proizvodnje hidroenergije jest hidroloki
vrni dogaaj, koji uglavnom uzrokuju velike hidroelektrane
u kombinaciji s akumulacijama. Hidroloki vrni dogaaj moe
imati ozbiljne ekoloke uinke na rijeku.
Umjetne fluktuacije vodostaja (hidroloki vrni dogadaj) iz akumulacijskih hidroelektrana Slika 7
Opci okvir 19
Ovisno o brzini kojom se isputanje ubrzava, nalet vode moe
sa sobom odnijeti bentike beskraljenjake kao i riblju mla i male
ribe, to dovodi do pustoenja bentike faune, smanjivanja riblje
biomase i promjena u strukturi populacija riba. Kako se isputanje
smanjuje, bentiki beskraljenjaci i ribe mogu zaglaviti u barama
koje se kasnije mogu isuiti, tako da ivotinje ili uginu ili postanu
lak plijen grabeljivcima.
U akumulacijama i pregraenim rijenim dionicama, smanjena
brzina protoka dovodi do poveanog taloenja finog nanosa
zbog ega akumulacije treba povremeno ispirati. To moe dovesti
do niza negativnih uinaka na slatkovodnu ekologiju.
2.3 Potencijalan sukob interesa i pristupi za rjeenja
U prethodnim su poglavljima predstavljene koristi od
poveavanja obnovljive energije u skladu sa zahtjevima Direktive
o obnovljivoj energiji, pri emu hidroenergija ima znatan
doprinos, kao i potreba za postizanjem ciljeva zatite okolia
propisanih Okvirnom direktivom o vodama i srodnih propisa.
Uinci hidroenergije na okoli rezultiraju potencijalnim sukobom
interesa kako je prikazano na slici 8. To pitanje treba rijeiti
na integriran nain kako bi se postigla ravnotea meu pojedinim
ciljevima.

Potencijalan sukob interesa Slika 8
Ublaiti klimatske promjene i ponuditi sigurnu
i ucinkovitu opskrbu energijom
Ostvariti ciljeve povezane s energijom iz obnovljivih
izvora i zatitom klime
Povecati proizvodnju energije iz
hidroelektrana
Kako postici ravnoteu (optimizacija) izmedu ova dva cilja?
Dakle, potreban je holistiki pristup rjeavanju razliitih pitanja.
Osim posveivanja panje opim naelima i aspektima (odrivost,
energetska politika itd.), vano je i baviti se modernizacijom,
rekonstrukcijom i ekolokom obnovom postojeih hidroelektrana.
Za razvoj novih hidroelektrana, za ispravnu provedbu relevantnih
zakonskih propisa kljuna je primjena stratekog planskog
pristupa. Pratee praktine mjere ublaavanja utjecaja pomau
u smanjivanju utjecaja hidroelektrane na stanje vodnog tijela.
Ne dovodi svaka hidroelektrana nuno do pogoranja ekolokog
stanja prema ODV-u. Meutim, novi hidroenergetski projekt koji
pogorava ekoloko stanje rijeke bit e u sukobu s naelom
nepogoravanja stanja iz ODV-a. Ipak, lanak 4(7) ODV-a iznimno
doputa pogoranje stanja voda ili nepostizanje dobrog stanja voda
pod uvjetom da se ispune odreeni strogi uvjeti.
1)
Vodic o iznimkama od postizanja ciljeva zatite okoli (Guidance document on exemptions to the environmental objectives, CIS Guidance Document No. 20)
20
Pokretaci i ocekivanja
Vana vrijednost ekosustava i krajolika
Ostvarivanje ciljeva zatite okolia
Potencijalan sukob interesa
Izbjegavanje/Minimiziranje naruavanja
Dobri razlozi i potreba za ostvarivanjem vodenih ekosustava i krajolika
oba cilja!
Zahtjevi za iznimke prema clanku 4(7) ukljucuju mecu ostalim sljedece:
koristi od nove infrastrukture imaju prevladavajui javni
interes koji premauje koristi od postizanja ciljeva zatite
okolia prema ODV-u,
nema znatno boljih ekolokih tehniki izvedivih opcija,
poduzete su sve praktine/izvedive mjere ublaavanja
(utjecaja) kako bi se negativni uinci na vodenu ekologiju
sveli na minimum, te
projekti su prijavljeni/navedeni u Planovima upravljanja
vodnim podrujem.
Detaljne informacije dostupne su u ODV-u i vodiima CIS-a.
Kontrolna lista onoga na to treba obratiti pozornost kako
bi se dopustilo pogoranje stanja voda ili neostvarivanje cilja
prikazana je na slici 9., koja je preuzeta iz CIS Vodia br. 201, iz
kojega se mogu dobiti daljnja objanjenja i opisi. Budui da je
primjena lanka 4.7 ODV-a kljuna za razvoj nove infrastrukture,
ukljuujui hidroenergetsku infrastrukturu, povezani zahtjevi
su ugraeni u ova vodea naela (naroito poglavlje 3.3).
 Opci okvir 21

Iterativan proces koji omogucuje identificiranje aktivnosti odrivog razvoja u skladu s clankom 4(7) ODV-a Slika 9

1. Sadri li projekt nove promjene fizickih karakteristika tijela povrinske vode ili u razini tijela podzemnih voda,
Ne Ne koristi se
to dovodi do neuspjeha u postizanju dobrog stanja podzemnih voda, dobrog ekolokog stanja ili, kad je
to relevantno, dobrog ekolokog potencijala ili neuspjeha u sprjecavanju pogoranja stanja tijela povrinske clanak 4(7)
ili podzemne vode?
Ili sadri li doticni projekt nove odrive djelatnosti ljudskog razvoja koje dovode do neuspjeha u sprjecavanju
pogoranja s vrlo dobrog na dobro stanje tijela povrinskih voda?

Da Da

Ne 2. Jesu li poduzeti svi provedivi koraci za ublaavanje negativnog utjecaja na stanje vodnog tijela?

Da
Moe li
se projekt
3. Mogu li se korisni ciljevi kojima te promjene ili preinake vodnog tijela slue ostvariti nekim
preraditi?
drugim sredstvima koja su tehnicki izvediva, ne dovode do nerazmjernog troka i znatno su bolja
Da
ekoloka opcija?

Ne Ne

4. Postoje li razlozi prevladavajuceg javnog interesa i/ili jesu li koristi za okoli i drutvo od ostvarivanja
NE mogu se ciljeva ODV-a premaene koristima novih promjena ili preinaka za ljudsko zdravlje, odravanje sigurnosti
Ne
postaviti ljudi ili odriv razvoj?
alternativni
ciljevi ODV-a Da
prema cl. 4(7)
5. Iskljucuje li projekt trajno ili dovodi li u pitanje ostvarivanje ciljeva ODV-a u drugim vodnim tijelima unutar
Da
istog vodnog podrucja?

Ne
Ne
6. Je li projekt uskladen s provedbom drugih propisa Zajednice o okoliu?

Da
Ne
7. Jamci li projekt najmanje istu razinu zatite kao i postojeci propisi Zajednice?

Da

Mogu se postaviti alternativni ciljevi prema clanku

4(7) ODV-a

Razlozi za te promjene ili preinake su specificno navedeni
i objanjeni u planu upravljanja vodnim podrucjima, a ciljevi
se preispituju svakih est godina.
 22

Slino lanku 4(7) ODV-a, lancima 6(3) i 6(4) Direktive Kao nadopuna pravnim i administrativnim zahtjevima
o stanitima propisana je procedura koju treba slijediti kod i odredbama zakonodavstva EU-a i pojedinih drava, postoje
planiranja novih zahvata koji bi mogli djelovati na i drugi instrumenti kojima je cilj poduprijeti provedbu
podruje mree Natura 2000. odrivog hidroenergetskog razvoja.

Uz to, kod razvoja hidroelektrana u obzir treba uzeti Protokol Meunarodnog udruenja za hidroenergiju o ocjeni
i odredbe strateke procjene utjecaja na okoli (na regionalnoj odrivosti hidroenergije1 je okvir za razvoj i rad hidroelektrana
razini) kao i procjene utjecaja na okoli (na razini specifinoj koji omoguuje izradu profila odrivosti za odreeni projekt
za projekt). kroz ocjenu rada u kontekstu odrivosti.

Hydropower Sustainability Assessment Protocol dostupan na

1)

http://www.hydrosustainability.org/Document-Library.aspx
 23

3. Vodeca nacela odrivog

hidroenergetskog razvoja

Sljedee poglavlje predstavlja kljuni dio dokumenta u kojemu
se daje prikaz smjernica za odrivo koritenje hidroenergije.
Izveden je iz izazova i pristupa rjeenjima koja su prikazana
u ranijim poglavljima i ukljucuju sljedece glavne elemente koji su takod
er ilustrirani Slikom 10.:
temeljna opa naela i razmatranja o odrivoj proizvodnji
hidroenergije,
informacije o modernizaciji, prilagodbi i ekolokoj obnovi
postojeih hidroelektrana,
prikaz stratekog pristupa planiranju novom hidroenergetskom
razvoju, ukljuujui preporuene kriterije, i
pregled praktinih mjera ublaavanja kako bi se izbjegao
i smanjio utjecaj hidroenergije na okoli.

Glavni elementi vodecih nacela Slika 10

Na razini citavog sliva Nisu zakonski obvezujuca,

rijeke Dunav Vodeca nacela ali slue kao smjernice za
nacionalnu primjenu

Opca nacela Tehnicka poboljanja Strateki pristup planiranju Mjere ublaavanja

postojecih hidroelektrana novog hidroenergetskog
i ekoloka revitalizacija razvoja

Nacionalna primjena

Vodea naela su razraena u okviru meunarodnog Kako je ve prikazano u uvodu, kao daljnji korak, preporuuje
i meusektorskog procesa na razini cijelog sliva Dunava. se odvijanje primjene na nacionalnoj razini, a moe biti
popraeno daljnjom razmjenom iskustava u vezi administrativnih
procesa i tehnikih odredbi meu podunavskim zemljama.
 24

3.1 Opca nacela i razmatranja Tri dimenzije odrivosti Slika 11

3.1.1 Odrivost
Naela odrivog razvoja zahtijevaju da se resursima upravlja
na cjelovit nain, koordiniranjem i integracijom ekolokih, Ekoloka
ekonomskih i socijalnih aspekata1 na jednak nain. Ovi glavni
elementi su takoer ilustrirani Slikom 11.

Usredotoenost samo na proizvodnju hidroenergije i ouvanje

vodnih ekosustava i neposredno ovisnih kopnenih ekosustava Odrivi
te krajobraza nije dovoljno za ostvarenje odrivih rjeenja. razvoj

Socijalna Ekonomska
Uz ovo, potrebno je uzeti u obzir i sljedece aspekte:
zatita od poplava i koritenje voda (npr. vodoopskrba,
navodnjavanje, plovidba, rekreacija itd.) za ljude i zajednice,
drugi nacionalni ili regionalni ciljevi i ogranienja
(socijalni, pravni, ekonomski, financijski, ljudsko zdravlje),
opi ekoloki aspekti ukljuujui promjene u slatkovodnim
ekosustavima na okolne ekosustave (npr. ume) i ciljeve
vezane uz klimatsku zatitu ili prilagodbu klimatskim
promjenama (npr. usluge ekosustava2),
socio-ekonomski aspekti raspodjela prihoda,
decentralizirani pristupi, zapoljavanje, drutvena paradigma 3.1.2 Cjelovit pristup na podrucju energetskih politika
(samodostatnost umjesto uinkovitosti i ekonomskog rasta), i tednja energije, poveanje energetske uinkovitosti
regionalni razvoj. i neiskoritenog potencijala obnovljive energije trebali bi biti
dio cjelovitog pristupa energetskim politikama. Smanjena
Iz gore navedenih aspekata mogu se izvesti kriteriji za ocjenu potronja vodi ka smanjenju pritisaka za osiguranjem energije.
ili procjenu odrivosti hidroenergetskog razvoja. Hidroenergetski Drugi vani aspekti koje treba uzeti u obzir su stabilnost
sektor doprinosi ostvarenju odrivog energetskog razvoja u mree i sigurnost opskrbe kao i s ovim povezane mogunosti
sluaju kada se provodi na cjelovit nain, s pravilnom procjenom pohrane. Politike upravljanjem energijom i ciljevi na nacionalnoj
ekolokih, socijalnih i ekonomski koristi i trokova. i meunarodnoj razini moraju se uzeti u obzir u kontekstu
proizvodnje obnovljive energije, ukljuujui odrivi
hidroenergetski razvoj.

O ovome se pitanju takoer govori u Direktivi EU o promicanju

1)
United Nations General Assembly (2005). 2005 World Summit Outcome,
Resolution A/60/1, adopted by the General Assembly on 15 September 2005
(Generalna skuptina UN (2005.). Svjetski sastanak na vrhu 2005.,
Rezolucija A/60/1 koju je usvojila Generalna skuptina UN 15. rujna 2005.)
2)
Usluge ekosustava su posredni i neposredni doprinosi ekosustava ljudskoj
dobrobiti. Oni nam posredno ili neposredno pomau u preivljavanju i
kakvoci ivljenja (Harrison and RUBICODE consortium, 2009.). Ne postoji
jedna dogovorena metoda za definiranje svih usluga ekosustava, ali je okvir
Milenijske procjene ekosustava iroko prihvacen.
uporabe energije iz obnovljivih izvora, u kojoj se trai uzimanje
u obzir utjecaja drugih mjera politika u vezi uinkovitosti
energije na konanu potronju energije. Nadalje, ova Direktiva
zahtijeva procjenu ukupnog doprinosa koji se oekuje od
energetske uinkovitosti i mjera tednje energije kako bi se
postigli obvezni ciljevi za 2020. godinu. Uz to, Direktiva 2012/27/
EU o energetski uinkovitosti konkretnije se bavi ovim
pitanjem kako bi utrla put daljnjim poboljanjima energetske
uinkovitosti.
 Vodeca nacela odrivog hidroenergetskog razvoja 25

Doprinos razlicitih kategorija kapaciteta hidroelektrana proizvodnji elektric

ne energije iz hidroenergije* Slika 12

Hidroelektrane GWh/god.

8,000 50,000
7,681
45,485
7,000
42,463
40,000
6,000

5,000 30,000
4,000

3,000 20,000

2,000
10,000
7,789
1,000
3,737 588
247 41
0 0
P < 1 MW 1 MW < P < 10 MW 10 MW < P < 100 MW P > 100 MW

Broj hidroelektrana (8.557 hidroelektrana), skala lijevo

Proizvodnja hidroenergije (99.473 GWh/god.), skala desno

3.1.3 Razmatranja vrsta hidroenergije i kapaciteta hidroelektrana
Razliite veliine i vrste hidroenergetskih instalacija imaju
razliit utjecaj na ekologiju, o emu je ve govoreno u poglavlju
2.2.2. Ova injenica mora se, s jedne strane, uzeti u obzir pri
procjeni oekivanih utjecaja planiranih hidroenergetskih
instalacija, a s druge strane ova je injenica vana i za izradu i
primjenu mjera ublaavanja na ve postojeim objektima.
Nadalje, razliite veliine hidroelektrana doprinose razliitim
udjelima u sveukupnoj proizvodnji elektrine energije iz
hidroenergije, ovisno o njihovoj instaliranoj snazi. Slika 12.
ilustrira da na razini itavog sliva Dunava najznaajniji dananji
udio (gotovo 90%) elektrine struje proizvode veliki objekti
(koje predstavljaju oko 3,5% ukupnog broja hidroelektrana),
s instaliranom snagom veom od 10 MW. Male hidroelektrane
s instaliranom snagom ispod 1 MW danas doprinose manje
od 4% u proizvodnji energije, a ine gotovo 90% postojeih
hidroelektrana.
* 1) Assessment Report on Hydropower Generation in the Danube Basin
(Izvjece o ocjeni proizvodnje hidroenergije u slivu rijeke Dunav)
Predvien omjer izmeu doprinosa novih velikih i novih malih
hidroelektrana postavljenim ciljevima za sveukupnu proizvodnju
hidroenergije 2020. godine varira u podunavskim zemljama1.
U nekim sluajevima hidroelektrane razliitih veliina
(ukljuujui male) mogu biti kompatibilne s dobrim stanjem ako
se primjenjuju potrebne mjere ublaavanja (npr. pomagala za
migraciju riba, ekoloki prihvatljiv protok).
Meutim, pogoranje sa vrlo dobrog stanja na dobro stanje
zahtijeva izuzetak od naela nepogoranja stanja prema l. 4.7
Okvirne direktive o vodama. Trebalo bi naglasiti da procjenu
kumulativnih uinaka na vodnu ekologiju uvijek treba uzeti
u obzir pri procjeni utjecaja novih hidroenergetskih projekata
na ekologiju.
Stoga, kao bi uravnoteili proizvodnju elektrine energije
i rijenu ekologiju, potrebno je razmotriti vrstu, doprinos
elektrine energije i pojedinane i kumulativne stvarne koristi
i utjecaje razliitih hidroelektrana prilikom razrade strategija
hidroenergetskog razvoja.
 26

3.1.4 Odvagivanje javnih interesa i prihvaanja u praktinoj provedbi novih hidroenergetskih

Odvagivanje javnih interesa potrebno je u procesu odluivanja
kako bi se ocijenilo jesu li koristi planiranog hidroenergetskog
projekta vee od koristi odravanja stanja okolia. Ovaj
proces odvagivanja trebao bi se provesti postupkom koji je
transparentan, strukturiran i utemeljen na ponovljivim kriterijima,
a ukljuuje sudjelovanje javnosti u ranoj fazi procesa odluivanja.
Strateko planiranje je koristan alat za pravilnu procjenu
javnih interesa.
Proces odvagivanja se naroito zahtijeva l. 4.7 EU ODV za
sluaj oekivanog pogoranja ili neuspjeha postizanja stanja vode
zbog planiranog hidroenergetskog projekta, neovisno o veliini1,
ali se takoer moe zahtijevati drugim zakonodavstvom (npr.
Direktiva EU o stanitima, l. 6.3). U ovom procesu najvanije
je ocijeniti razliite razine interesa, ukljuujui ekonomske
(energija), socijalne(potroai, sigurnost) i ekoloke (zatita voda
i prirode) aspekte.
Proizvodnja obnovljive energije kao takva ne smatra se openito
od posvemanjeg javnog interesa u odnosu na druge javne
interese. Hidroenergetski projekt nije automatski od posvemanjeg
javnog interesa samo zato to e se njime proizvesti obnovljiva
energija. Svaki sluaj mora se ocijeniti prema vlastitim
vrijednostima2 sukladno nacionalnom zakonodavstvu.
3.1.5 Sudjelovanje javnosti
Uloga graana i lokalnih zajednica, organizacija koje predstavljaju
druge ekonomske interese i ostalih relevantnih dionika na iji
e interes utjecati odreeni projekti je vitalna za optimalizaciju
planskih procesa i izgradnje meusobnog razumijevanja
projekata na nacionalnoj /regionalnoj i projektnoj razini (vidjeti
poglavlje 3.3.1).
U ovom pogledu, sudjelovanje javnosti i pristup informacijama
koji se Okvirnom direktivom o vodama zahtijevaju od EU zemalja,
kao takoer i Espoo konvencijom i Aarhukom konvencijom3,
veoma je vano i mora poeti to je ranije mogue u procesu
planiranja. Oekuje se da se ovakvom strategijom planiranje
i provedba novih i primjerenih hidroenergetskih projekata mogu
znaajno poboljati u pogledu trokova, rokova i prihvaanja
od strane raznih interesnih grupa.
3.1.6 Prilagodba klimatskim promjenama
Novi razvoj hidroenergije treba vidjeti u kontekstu prilagodbe
klimatskim promjenama. ICPDR je izradio Strategiju
prilagodbe klimatskim promjenama4, ukljuujui i nekoliko
naznaka u pogledu mjera prilagodbe od vanost za hidroenergiju.
Naroito je potrebno uzimati u obzir ekonomsku isplativost
novih infrastrukturnih projekata imajui u vodu promjene reima
protoka uslijed klimatskih promjena.
Mogu se razmatrati tehnoloke mjere prilagodbe hidroelektrana
klimatskim promjenama, primjerice investiranje u tehnologiju
pohrane energije ili provedbu tehnolokih rjeenja za situacije
malih voda/sua.
Istovremeno, Strategija prilagodbe ICPDR-a naglaava potrebu
ublaavanja utjecaja klimatskih promjena na ekosustave,
npr. izbjegavanjem/smanjenjem utjecaja graevina na reim
protoka.

1)
Final Synthesis of Informal meeting of Water and Marine Directors of the European Union, Candidate and EFTA Countries, Segovia, 2728 May 2010
(Zavrna sinteza Neformalnog sastanka dunosnika odgovornih za politiku voda i mora Europske unije, zemalja kandidata i zemalja EFTA, Segovija, 27.-28. svibnja 2010.)
2)
Conclusions of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011.
(Zakljucci Radionice o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
Dostupna na web stranici: http://www.ecologic-events.eu/hydropower2/documents/IssuePaper_final.pdf
3)
UNECE Convention on Environmental Impact Assessment in a Transboundary Context (Espoo, 1991).
(UNECE Konvencija o Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica (Espoo, 1991.)
Dostupno na web stranici: http://www.unece.org/env/eia/eia.html.
UNECE Convention on Access to Information, Public Participation in Decision-making and Access to Justice in Environmental Matters (Aarhus, 1998).
(UNECE Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlucivanju i pristupu pravosudu u pitanjima okolia, Aarhus, 1998.)
Dostupna na web stranici: http://www.unece.org/environmental-policy/treaties/public-participation/aarhus-convention.html
4)
ICPDR Strategy on Adaptation to Climate Change. (ICPDR Strategija o prilagodbi klimatskim promjenama.)
Dostupno na web stranici: http://www.icpdr.org/icpdr-pages/climate_adaptation_study.htm
 Vodeca nacela odrivog hidroenergetskog razvoja 27

3.2 Tehnicka poboljanja postojecih hidroelektrana
i mjere ekoloke revitalizacije
3.2.1 Osnovna razmatranja i zahtjevi
Tehnika poboljanja odnose se na mjere kojima se poveava
hidroelektrini uinak postojeih hidroelektrana (npr. instaliranje
novih turbina ili generatora, modifikacijom kontrolnih sustava,
itd.), a takoer moe ukljuivati i mjere kojima se poveava
instalirana snaga i proizvodnja elektrine energije proirenjem
postojeeg koritenja vode. Mjere ekoloke revitalizacije imaju za
cilj ublaiti utjecaje hidroelektrane na rijeku i neposredno ovisna
movarna podruja i naplavne ravnice. Ovo je vano pitanje za
ostvarenje ciljeva okolia (npr. EU ODV, itd.). Mogu biti odobrena
prijelazna razdoblja za usklaenje sa zahtjevima okolia.
Kako bi se poveala proizvodnja energije i energetska
uinkovitost postojeih hidroenergetskih instalacija, tehnika
poboljanja i ponovno otvaranje postrojenja izvan upotrebe
(ako je to ekonomski i ekoloki prihvatljivo) trebalo bi poticati
i povezati s ekolokom revitalizacijom radi ublaenja utjecaja.
Ova kombinacija moda ukazuje na win-win situaciju i za
proizvodnju energije i za okoli, i moe biti ekonomski isplativo,
naroito za male hidroelektrane.
Mogunosti za tehnika poboljanja hidroenergetskih instalacija
i mjere ekoloke revitalizacije moraju se ocjenjivati od sluaja
do sluaja. U nekim sluajevima ak se moe razmatrati zatvaranje
starih, neuinkovitih instalacija smjetenih na ekoloki vanim
rijenim dionicama1. Ovo moe biti naroito vano ondje gdje su
koristi po okoli znaajno vee od koristi infrastrukture. Pravo
vlasnitva je vano pitanje koje za ovakve opcije treba razmotriti,
jer to moe biti podlono odlukama (privatnih) vlasnika.
3.2.2 Poticajne mjere
U svrhu pokretanja i promicanja tehnikih poboljanja i ekoloke
revitalizacije postojeih objekata, poticajne mjere mogu
biti koristan alat u energetskim strategijama i instrumentima.
Investicije u tehnika poboljanja trebalo bi povezivati
s ekolokom revitalizacijom jer to moe posebno pomoi u
ostvarenju win-win situacije za poveanje proizvodnje energije
i poboljanje stanja okolia kako je opisano u prethodnom
poglavlju. Nadalje, ovo takoer moe dovesti do ubrzanja
u ispunjenju zakonskih zahtjeva (zakonodavstva na podruju
energije, voda i okolia), ili ak ii iznad minimalnih zahtjeva
i utjecati na visinu investicije do koje u suprotnom moda
ne bi dolo.
Mogu se primijeniti razne poticajne mjere, kao primjerice
subvencije u obliku investicijskih poticaja ili zajamenih tarifa za
proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije,
ili ekolokih naljepnica2. Ovo drugo su certificirani i kontrolirani
alati gdje potroai plaaju za odreene ekoloke mjere, to se
mogu koristiti hidroenergetske tvrtke na dobrovoljnoj osnovi za
reklamiranje ekoloke proizvodnje energije. Ti zahtjevi trebali
bi biti vii od zakonskih zahtjeva.
3.3 Strateki pristup planiranju novog
hidroenergetskog razvoja
3.3.1 Osnovna razmatranja i zahtjevi
Kako izvjetavaju podunavske zemlje3, novi hidroenergetski
razvoj planiran je u slivu Dunava kao dio porasta proizvodnje
obnovljive energije. Glavni izazov je identificirati rijene dionice
na kojima ne bi trebalo biti hidroenergetskog razvoja i rijene
dionice koje su potencijalno prikladne za nova hidroenergetska
postrojenja, te njihov hidroenergetski potencijal koji ima
najmanji/minimalni utjecaj na okoli.
Zemlje EU ve su usvojile svoje nacionalne akcijske planove
za obnovljive izvore energije; zemlje koje nisu lanice EU
usvojit e ih do 30. lipnja 2013. sukladno odluci koju jer donijelo
Ministarsko vijee Energetske zajednice.

1)
Conclusion 24 of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011
(24. zakljucak Radionice o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
2)
For an example see Ch. Bratrich and B. Truffer (2001): kostrom-Zertifizierung fr Wasserkraftanlagen, Konzepte, Verfahren, Kriterien, ISBN 3-905484-05-6
(Za primjer vidjeti Ch. Bratrich i B. Truffer (2001): Eko-certikati za struju za hidroelektrane. Koncepti, postupci, kriteriji. ISBN 3-905484-05-6)
3)
Assessment Report on Hydropower Generation in the Danube Basin (Izvjece o ocjeni proizvodnje hidroenergije u slivu rijeke Dunav)

Za novi hidroenergetski razvoj, primjena stratekog pristupa planiranju
od velike je vanosti za dobru provedbu relevantnog zakonodavstva
iz sljedecih razloga1:
strateki pristup planiranju je velika prilika da se omogui
integriranje ciljeva politika na podruju voda, okolia
i energetike kao i ciljeva politika drugih vanih podruja;
on dozvoljava povezivanje stratekog planiranja za
vodni okoli i ouvanje prirode s nacionalnim energetskim
planiranjem obnovljive elektrine energije;
doputa ukljuenje svih zainteresiranih strana;
koritenje planskog procesa pomae u utvrivanju prioriteta
(npr. u pogledu uravnoteenja prioriteta energije, okolia
i upravljanja vodama);
dobro strateko planiranje moe pomoi pojednostaviti
proces odobravanja predloenih novih hidroenergetskih
projekata i poboljati transparentnost i predvidljivost
za poduzetnike na podruju hidroenergetike;
strateko planiranje omoguuje pravilnu procjenu najboljih
ekolokih opcija i posvemanjeg javnog interesa projekta;
ovaj pristup prua unaprijed informaciju poduzetnicima
o tome gdje je (geografski) dobivanje odobrenja vjerojatno;
koritenje politika i utvrenih kriterija moe pomoi u
upravljanju rizikom od kumulativnih utjecaja hidroelektrana;
planski proces upravljanja rijenim slivom prua
priliku za integriranje stratekog pristupa planiranju akcijskim planovima za obnovljive izvore energije trebao
hidroenergetskog razvoja i ciljeva vodnog okolia.
Na temelju ovih razmatranja, preporuuje se primjena procjene
zasnovane na kriteriju kao prva razina stratekog pristupa
planiranju na nacionalnoj/regionalnoj razini. Ovo je takoer
vano s pravnog gledita u sluajevima pogoranja ili neuspjeha
u postizanju stanja voda zbog hidroenergetskih projekata gdje
primjena l. 4.7 EU ODV zahtijeva ispitivanje znaajno boljih
ekolokih opcija za postizanje istog cilja (npr. alternativne
lokacije) vidjeti poglavlje 3.3.2.
1)
Based on conclusion 24 of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011
(zasnovano na 24. zakljucku Radionice o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
28
Budui da koristi i utjecaji hidroenergetskih instalacija ovise
i o projektu zahvata, projekt-specifina procjena nuna je
na drugoj razini. Ovo je takoer zbog injenice da su traene
procjene i prikupljanje podataka izvedivi samo na
odgovarajuim razinama. Stoga se za strateki pristup planiranju
predlae procjena na dvije razine kako je to prikazano na
Slici 13.
U pogledu odgovarajuce razine za nacionalnu/regionalnu procjenu,
potrebno je uzeti u obzir sljedece:
Ugovor o Europskoj uniji eksplicitno pridrava svakoj
dravi-lanici pravo utvrivanja uvjeta za koritenje
energetskih izvora, odabira izmeu razliitih energetskih
izbora i ope strukture opskrbe energijom.
Postoji vrsta meusobna povezanost izmeu Nacionalnih
akcijskih planova za obnovljive izvore energije prema
Direktivi EU o promicanju uporabe energije iz obnovljivih
izvora i nacionalnog/regionalnog planskog procesa stoga
to oba ova procesa zajedno osiguravaju okvir za konkretnu
koliinu hidroenergije koja se planira realizirati u budunosti
odnosno okvir za utvrivanje onih lokacija za dodatne
objekte gdje se moe proizvesti dodatna koliina energije
uz najmanji/minimalno mogui utjecaj na okoli. Idealno,
potencijalna doprinos hidroenergije u Nacionalnim
bi se zasnivati na ishodu nacionalne/regionalne procjene
za hidroenergetsko planiranje.
Nacionalna/regionalna razina u kontekstu ovoga dokumenta
definira se kao razina upravljanja ispod nacionalne razine.
Ovo je takoer iz razloga to je provedba zakonodavstva EU
(tj. na podruju okolia i energetike) u nacionalnoj/regionalnoj
nadlenosti zemalja budui da je obvezna za drave-lanice
EU odnosno dobrovoljna za drave koje nisu lanice EU, osim
to pitanja mogu biti obuhvaena samo nacionalnim
zakonodavstvom. Meutim, prekogranina koordinacija
nacionalnih/regionalnih procjena moe biti zatraena
u sluajevima gdje je to nuno za postizanje ciljeva okolia
prema EU ODV.
 Vodeca nacela odrivog hidroenergetskog razvoja 29

Strateki pristup planiranju nacionalna/regionalna i projekt-specificna procjena Slika 13

Povoljne lokacije GDJE Tehnicka rjeenja KAKO

U okviru citavog sliva Nije zakonski obvezujuci,

rijeke Dunav transparentan, strukturiran, ponovljiv, na kriterijima zasnova pristup na dvije razine ali slui kao smjernica
za nacionalnu primjenu

Nacionalna/Regionalna razina Projekt-specificna razina

Regionalna procjena, klasificiranje potencijalne Projekt-specificna procjena pojedinacnog zahtjeva

prikladnosti vodnih tijela za hidroenergetsko koritenje, vaganjem svih razloga za i protiv
neovisno o pojedinacnom zahtjevu Medudjelovanja
> Rezultati regionalne procjene
> Hidroelektricni potencijal > Projekt-specificni kriteriji
> Ekoloka i krajobrazna vrijednost > Daljnji socio-ekonomski aspekti

Dok e procjena novih hidroenergetskih projekata na nacionalnoj/
regionalnoj razini biti openitije prirode, klasificiranje
potencijalne prikladnosti vodnih dionica za hidroenergetsko
koritenje, projekt-specifina razina dati e detaljniju, dubinsku
procjenu, odvagujui razloge 'za' i 'protiv' pojedinanog
zahtjeva, uzimajui takoer u obzir i rezultate nacionalne/
regionalne procjene.
Potencijalne nove hidroenergetske instalacije mogu biti smjetene
ili na novim lokacijama ili na lokacijama s ve postojeim
poprenim graevinama (npr. preljevi za rijenu regulaciju, zatitu
od poplava ili stabilizaciju rijenog korita), koje se ne planira
ukloniti u sluaju planiranja upravljanja vodama. Koritenje takvih
graevina dodatno za potrebe proizvodnje hidroenergije moe
dovesti do win-win situacije u sluaju da se takoer primjenjuju
i mjere ekoloke revitalizacije. Takva razmatranja mogu se
takoer integrirati u strateki pristup planiranju.
3.3.2 Nacionalna/Regionalna procjena i kriteriji
Zahtjev za provoenjem nacionalne/regionalne procjene za odriv
hidroenergetski razvoj prikazana je gore. Nadalje, informacije o
nacionalnoj/regionalnoj procjeni takoer mogu pruiti informacije
i za projekt-specifinu procjenu (vidjeti poglavlje 3.3.3).
U prvom koraku identificiraju se one rijene dionice gdje je
hidroenergetski razvoj zabranjen sukladno relevantnim
meunarodnim sporazumima (koji su obvezujui samo za one
zemlje koje su potpisale te meunarodne sporazume), ili
nacionalnom i regionalnom zakonodavstvu/sporazumima (zone
iskljuenja). Kriteriji koji su uspostavljeni u nekim europskim
zemljama za ovu kategoriju su primjerice (nepotpuna lista):
zatiena podruja, dionice vrlo dobrog stanja okolia, referentne
dionice, veliina sliva1. Ti kriteriji su naelno prikladni
za primjenu u cijelom slivu. Kategorija iskljuenja je utvrena
na specifini vremenski rok ili trajno, ukljuujui sluajeve
gdje je proveden dijalog izmeu nadlenih tijela, dionika
i nevladinih organizacija.

1)
According to: Hydropower Generation in the context of the EU WFD (Arcadis, Floecksmhle) (Prema Proizvodnji hidroenergije u kontekstu EU ODV
(Arcadis, Floecksmhle): http://www.arcadis.de/Content/ArcadisDE/docs/projects/11418_WFD_HP_final_110516.pdf
Issue Paper of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011.
(dokument o Radionici o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
Dostupno na web stranici: http://www.ecologic-events.eu/hydropower2/documents/IssuePaper_final.pdf

U drugom koraku sve ostale dionice biti e ocijenjene primjenom
ocjenjivake matrice i klasifikacijske sheme (Slike 14. i 15.).
Upute kako praktino provesti takvu ocjenu mogu se pronai
u priloenim primjerima dobre prakse.
Kriteriji i opcije predloeni za oba koraka trebali bi se koristiti
u skladu s nacionalnim/regionalnim zakonodavstvom,
uzimajui u obzir nacionalne/regionalne prilike i specifine
potrebe. Rezultate bi trebalo unijeti u planove upravljanja
vodnim podrujima i akcijske planove za obnovljivu energiju.
Preporucena lista nacionalnih/regionalnih kriterija Tablica 1
Nacionalni/Regionalni kriteriji
Upravljanje energijom
Hidroelektricni potencijal (teoretski ili linijski potencijal
Okoli
Prirodnost
Stanje vodnog tijela u pogledu na rijetkost i ekoloku
vrijednost
Specificna ekoloka struktura i funkcija rijecne dionice takod
er u odnosu na cijeli sliv/podsliv i u odnosu na usluge
ekosustava
Posebna podrucja zatite i zaticena podrucja Npr. podrucja Natura 2000 (Direktiva o pticama i Direktiva o stanitima), ramsarska podrucja
Krajobraz
Prirodnost
Raznolikost
Krajobrazna vrijednost
Rekreacijska vrijednost
Kulturno nasljede
Prostorno-planske obveze
COM (2010) 715 final: European Union Strategy for Danube Region (Strategija EU za dunavsku regiju)
1)
EU Danube strategy Priority Area 6 Progress Report, Reporting Period 20112012 (EU Dunavska strategija, Prioritetno podrucje 6,
2)
Izvjece o napretku za razdoblje 2011.-2012.),
30
Kako je mnogo rijenih dionica i poplavnih nizina u slivu
rijeke Dunav zatieno u skladu s Direktivom o pticama
i Direktivom o stanitima, odredbe i zahtjevi prema upravljanju
i zatiti podruja Natura 2000 i potreba za ocjenom
prihvatljivost potencijalnih zahvata u podrujima u pitanju treba
se dodatno uzeti u obzir. Nadalje, cilj Strategije EU za
dunavsku regiju1 osigurati odrivu populaciju dunavske jesetre
i drugih autohtonih ribljih vrsta do 2020. godine treba bi
se primjereno odraavati2.
Opis
Proizvod izmedu kolicine protoka i potencijala (GWh/TWh)
Stanje rijecnih dionica/vodnih tijela u odnosu na odstupanje od tip-specificnih prirodnih
uvjeta u pogledu hidrologije, morfologije, bioloki i kontinuitet sedimenta
i biolokih zajednica
Rijetkost rijecnog tipa, ekoloko stanje rijecne dionice i osjetljivost
npr. Odredena stanita za osjetljive/vrijedne riblje vrste ili druge bioloke elemente kakvoc
e u rijecnoj ekologiji (npr. vrste s Crvene liste)
(Ramsarska konvencija), UNESCO-vi rezervati biosfere, nacionalni parkovi, regionalni parkovi
i parkovi prirode (Svjetska unija za zatitu prirode I-IV)
Nema znacajnih antropogenih utjecaja
Nedirnuta kopnena ekologija s ekstenzivnim koritenjem (npr. mala poljoprivreda s niskom
primjenom gnojiva, odrivo umarstvo); razliciti obrasci koritenja zemljita
Npr. estetske vrijednosti, velika arhitektonska i historijska kvaliteta
Koritenje za 'soft' turizam (okrenut pojedincu) i rekreaciju, poput organiziranih kampova,
kanuinga, itd.
Historijske gradevine i sela ili gradovi, tradicionalna praksa poput rukotvorina ili bavljenja kulturom
Zakonsko uredenje za razlicita podrucja i koritenja
 Vodeca nacela odrivog hidroenergetskog razvoja 31

Stoga pravilna primjena ovih naela odraava dobru praksu
u odluivanju o okoliu, te tako pridonosi primjeni zakonodavstva
na podruju okolia u zemljama. Ovo bi se moglo dalje
provoditi tako da se nacionalna/regionalna procjena uini
predmetom strateke procjene utjecaja na okoli.
Nakon odabira kriterija, kao sljedei korak preporuuje
se da proces ponderiranja kriterija i utvrivanje granica
klasifikacije provede nadleno tijelo za nacionalnu/regionalnu
razinu u svakoj podunavskoj zemlji u okviru procesa
sudjelovanja javnosti.

Vano je da je procjena na nacionalno/regionalnoj razini tehniki
izvediva i da se zasniva na podacima i informacijama koje je
mogue prikupiti na ovoj razini. Tablica 1 daje preporuenu listu
kriterija za nacionalnu/regionalnu procjenu, ukljuujui s
jedne strane hidroelektrini potencijal, a s druge kriterije koji
se odnose na okoli i krajobraz. Neki predloeni kriteriji su
kvantitativni, neki su kvalitativne prirode, a za neke je potrebna
struna prosudba.
Rezultati procjene, koji potjeu iz procesa ponderiranja
zasnovanog na preporuenim razliitim kriterijima (Tablica 1.),
mogu se prikazati na ocjenjivakoj matrici kao to je
ilustrirano na Slici 14., te tako dati grubu klasifikaciju
prikladnosti rijenih dionica za odriv hidroenergetski razvoj
(Slika 15.). Matrica je alat koji pomae u odluivanje
time to osigurava uravnoteeno ostvarenje energetskih
i ekolokih ciljeva.

Ocjenjivacka matrica Slika 14 Klasifikacijska shema Slika 15

Prvi korak da li je hidroenergetski razvoj moguc prema Povoljno Manje Nije

postojecem nacionalnom ili regionalnom povoljno povoljno
zakonodavstvu/sporazumima? *
za hidro- za hidro- za hidro-
energetski energetski energetski
ne da razvoj razvoj razvoj

iskljucenje*

opcenito smatra moguc je

Drugi korak se smatra se moguc u izuzetnim
mogucim im specific slucajevima**
nim
visok

uvjetima
srednji
hidroelektricni potencijal
Upravljanje energijom

nizak

nizak srednji visok * Dionice iskljucene iz hidroenergetskog razvoja na osnovi postojec

eg nacionalnog ili regionalnog zakonodavstva/sporazuma.
Okoli i krajobraz
** npr. podrucja Natura 2000 zbog izuzeca sukladno cl. 6.3 i 6.4
 32

3.3.3 Projekt-specificna procjena i kriteriji

Dok se ocjena prihvatljivosti odrivog hidroenergetskog razvoja
na nacionalnoj/regionalnoj razini provodi neovisno o konkretnim
zahtjevima za postrojenja, projekt-specifina procjena
nuna je samo kao posljedica zahtjeva za odobrenjem nove
hidroelektrane.
Budui da koristi i utjecaji hidroenergetskih instalacija ovise
o specifinom projektu zahvata, projekt-specifina procjena
je potrebna za konanu odluku. Razlog za ovo lei takoer u
tome to ocjena na razini projekta razjanjava da li su ispunjeni
zakonski zahtjevi. U sluaju ODV, treba dokazati oekuje

Predloena lista projekt-specificnih kriterija Tablica 2

Projekt-specificni kriteriji Opis

Upravljanje energijom
Velicina hidroelektrane Instalirana snaga
Vrsta hidroelektrane Npr. protocna, derivacijska, akumulacijska, reverzibilna
Sigurnost opskrbe Proizvodnja i opskrba energijom (samoopskrba)
Kakvoca opskrbe Karakteristike proizvodnje osnovno opterecenje /vrno opterecenje
(akumulacijska, crpno-akumulacijska opcija)
Doprinos klimatskoj zatiti Nie emisije CO2 u energetskoj mjeavini
Tehnicka ucinkovitost Prikljucak na mreu, potencijalno koritenje, velicina postrojenja

Upravljanje vodom i okoliem

Ekoloki utjecaji projekta Uzduna, bocna i okomita povezanost; utjecaji na stanita i biotu, uzimajuci u obzir
vec postojece utjecaje
Zatita od poplava Zatita podrucja pod rizikom od poplava, promjena reima protoka
Navodnjavanje Pozitivni i negativni utjecaji na dostupnost vode za navodnjavanje
Upravljanje nanosom Zamuljenje akumulacije, vuceni nanos, kontaminacija nanosa, projekt postrojenja
Kolicina povrinskih i podzemnih voda Infiltracija i eksfiltracija, minimalni ekoloki protok
Kakvoca povrinskih i podzemnih voda Hranjive tvari, postojane organske tvari, opasne tvari, termalni efekti
Opskrba vodom za pice Pozitivni i negativni utjecaji na kakvocu i sigurnost usluge
Zatita i obnova obala Poboljava erodirane obale
Ribnjaci Osiguranje prirodne reprodukcije i migracije riba preko brana i rezidualnih vodnih dionica
Utjecaji klimatskih promjena Promjene u reimu protoka i utjecaji na ekonomsku izvedivost projekata
Utjecaji na vec obnovljena vodna tijela Na vodna tijela obnovljena javnim sredstvima utjecaj ne smije biti ponovo izvren

Socio-ekonomski kriteriji
Uskladenost s lokalnim prostornim planovima
Potreba za dodatnom infrastrukturom za gradenje i rad
Regionalni ekonomski utjecaji
Rekreacija, turizam
Druga socio-politicka razmatranja
Uskladenost s lokalnim propisima
Pristup, energetska mrea, itd.
Porezi, prihod za javnost, investiranje u lokalnu ekonomiju, poticanje zapoljavanja
Moguci pozitivni i negativni utjecaji na turizam
Ovisno o lokalnoj situaciji
 Vodeca nacela odrivog hidroenergetskog razvoja 33

li se pogoranje stanja vode ili neuspjeh, te je stoga potrebno
izuzimanje od naela nepogoranja stanja (ODV, l. 4.7). U sluaju
pogoranja stanja ili neuspjeha, projekti mogu biti odobreni samo
ako su ispunjeni uvjeti iz l. 4.7, kako je navedeno u poglavlju 2.3.
Rezultati nacionalne/regionalne procjene ulaze u projekt-
specifinu procjenu budui da se neki zahtjevi iz l. 4.7 (npr.
alternativne lokacije kao bolje ekoloke opcije) mogu primijeniti
samo na nacionalnoj/regionalnoj razini. Ti koraci su demonstrirani
u prethodnom poglavlju. Za projekt-specifinu procjenu, osim
jo detaljnijih ocjena koristi i utjecaja, potrebno je procijeniti jesu
li poduzeti svi izvedivi koraci za ublaavanje negativnog utjecaja
na stanje, koji takoer ulaze u opu ocjenu projekta.
Tablica 2 daje preporuenu listu kriterija za primjenu na projekt-
specifinu procjenu, ukljuujui kriterije za upravljanje energijom,
okoliem i vodom, kao i socio-ekonomske kriterije. Preporuenu
listu projekt-specifinih kriterija potrebno je prilagoditi prema
postojeem zakonodavstvu i instrumentima u zemljama.
Ocjena zasnovana na projekt-specifinim kriterijima prua
dodatne informacije koje utjeu na opu ocjenu projekta na
pozitivan ili negativan nain, omoguujui time konanu odluku
o davanju odobrenja. U ovom procesu ukljuenost strana
zainteresiranih za projekt mora biti osigurana. Naposljetku,
u obzir treba uzeti i mogui zahtjev za provoenjem procjene
utjecaja na okoli.
3.3.4 Poticajne mjere
Novi hidroenergetski razvoj moe se promicati poticajnim
mjerama slinim onim za modernizaciju, adaptiranje i ekoloku
obnovu postojeih postrojenja. Poticajne mjere za nove
hidroenergetske projekte trebaju imati za cilj projekte gdje
ekonomska isplativost nije dana. Kao bi podrale hidroenergiju
na najodriviji nain, poticajne mjere za nove hidroenergetske
projekte trebale bi uzimati u obzir rezultate stratekog pristupa
planiranju i odgovarajue mjere ublaavanja.
3.4 Mjere ublaavanja za hidroenergiju
Razvoj hidroenergije trebalo bi popratiti poboljanje sadanje
vodne ekologije jasnim ekolokim zahtjevima za nove objekte, ili
za postojee objekte njihovim tehnikim poboljanjima kao
i poboljanjem uvjeta rada1. Ovo je podrano vizijom cijelog
sliva s uravnoteenim upravljanjem prolim, tekuim i buduim
strukturnim promjenama rijenog okolia, da vodni ekosustav
u itavom slivu rijeke Dunav funkcionira na cjelovit nain
i da je zastupljen svim svojim autohtonim vrstama, kao se navodi
u Planu upravljanja vodnim podrujem rijeke Dunav iz 2009.
godine2.
Mjere ublaavanja su klju dobre provedbe ODV, s ciljem zatite
i poboljanja stanja vodnih ekosustava, osim njihove vanosti
za druge zakone iz podruja okolia (npr. Direktivu o pticama
i Direktivu o stanitima). Odabir i dizajn mjera ublaavanja trebao
bi uzeti u obzir relevantne prilike koje su specifine za podruje,
naroito potencijal za ekoloko poboljanje3. Za nove projekte,
pratee mjere ublaavanja su klju za postizanje boljih rezultata
u projekt-specifinoj procjeni, te time i poboljanje ansi za
pozitivnu ocjenu projekta. Nove hidroelektrane bi trebale, na
primjer, openito imati funkcionalna pomagala za migraciju riba
koja podravaju reprodukcijska stanita u ribljim podrujima.
Nadalje, trebale bi potivati ekoloki protok.
U sluaju postojeih hidroelektrana, ako je tako predvieno
nacionalnim zakonodavstvom, gubici u proizvodnji energije zbog
provedbe mjera ublaavanja mogu biti nadoknaeni.
Sljedee poglavlje daje pregled najvanijih i najeih mjera
koje se primjenjuju u odrivom hidroenergetskom razvoju.
Osiguranje riblje migracije i ekolokog protoka identificirani su
kao prioritetne mjere na europskoj razini i u slivu Dunava za
poboljanje i odravanje ekolokog stanja4. Uz njih, takoer se,
meu ostalim mjerama, spominju vane mjere ublaavanja poput
osiguranja pronosa nanosa ili smanjenja vrnog hidrolokog
dogaaja, gdje je to relevantno.

1)
Final Synthesis of Informal meeting of Water and Marine Directors of the European Union, Candidate and EFTA Countries, Segovia, 2728 May 2010
(Zavrna sinteza Neformalnog sastanka dunosnika odgovornih za politiku voda i mora Europske unije, zemalja kandidata i zemalja EFTA, Segovija, 27.-28. svibnja 2010.)
2)
Danube River Basin Management Plan 2009. (Plan upravljanja vodnim podrucjem rijeke Dunav 2009.)
Dostupno na web stranici: http://www.icpdr.org/main/publications/danube-river-basin-management-plan
3)
Conclusion of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011
(Zakljucak Radionice o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
4)
Commissions Third Implementation Report on the Implementation of the Water Framework Directive (Trece Provedbeno izvjece Komisije o provedbi Okvirne direktive
o vodama) http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/implrep2007/index_en.htm

3.4.1 Omogucavanje migracije riba
Pomagala za migraciju riba za uzvodnu i nizvodnu migraciju
na poprenim graevinama omoguuju migriranje ribljih
vrsta kako bi stigle do svojih stanita, to je vano za prirodnu
reprodukciju i dovrenje ivotnog ciklusa. Stoga bi graenje
pomagala za migraciju riba trebalo biti izvesti u ribljim
podrujima, uzimajui u obzir specifine hidraulike zahtjeve,
ponaanje riba i tehnike ciljeve za migracijske riblje vrste.
Od najvee je vanosti da su riblje staze funkcionalne za sve
autohtone migracijske vrste i starosne/veliinske klase prisutne
tijekom cijele godine. Stoga bi funkcionalnost pomagala za
Primjer pomagala za migraciju riba
u hidroelektrani Slika 16
Obilazni kanal s vertikalnim prorezima, hidroelektrana Greinsfurth
na rijeci Ybbs u Austriji. Za tehnicko pomagalo za migraciju riba, koje
prua rjeenje u slucaju ogranicenog raspoloivog prostora. Pomagalo za
migraciju riba zaobilazi visinski pad od 8 m izmedu uzvodnog i nizvodnog
dijela hidroelektrane. Sufinancirano je u okviru EU LIFE Programa*.
* Dodatne informacije mogu se pronaci na sljedecoj web stranici (na njemac
kom jeziku): http://www.life-mostviertel-wachau.at/pages/Greinsfurth.htm
34
migraciju riba trebalo na odgovarajui nain pratiti, a postojee
nefunkcionalne riblje staze rekonstruirati/obnoviti.
U slivu rijeke Dunav, migracijske ribe poput jesetri i riba koje
migriraju na srednje udaljenosti posebno su pogoene branama
izgraenim u hidroenergetske svrhe jer se ne mogu kretati
uzvodno ili nizvodno izmeu mrjestilita i podruja koja koriste
u drugim razdobljima svoga ivotnog ciklusa1. Stoga su se
poele provoditi mjere i poduzeti su napori na ponovnoj uspostavi
kontinuiteta riblje migracije kako je prikazano i u Planu
upravljanja dunavskim slivom. Posebnu panju trebalo bi posvetiti
vrlo ugroenoj anadromnoj dunavskoj jesetri, kako je istaknuto
u Akcijskom planu za dunavsku jesetru. Za uzvodnu migraciju
na raspolaganju su mnoga rjeenja (npr. obilazni kanali, tehnike
riblje staze, riblji liftovi, itd.) da se u izvjesnoj mjeri ublae
negativni utjecaja migracijskih barijera. Ti objekti za migraciju
riba su tehniki vrhunski i omoguuju migraciju ribljih vrsta
do njihovih mrjestilita, iako njihova uinkovitost varira i uvelike
ovisi o tome kako je migracijsko ponaanje riba na tom
specifinom podruju uzeto u obzir.
Nizvodna migracija je takoer od velike vanosti, ali se do ne
moe odgovarajue osigurati, ak iako postoje odreene
mogunosti za minimalizaciju negativnih utjecaja na ekologiju.
Turbine iji je dizajn prilagoen ribama (fish friendly) 2
i druga tehnika rjeenja (poput graenja novih vrsta turbina
i hidroelektrana3, zaobilaznica, reetki ili sita, itd.) navode
se kao sredstva za postizanje nizvodne migracije. Intenzivna
istraivanja koja e dovesti do tehnikih inovacija, naroito
vezanih uz nizvodnu migraciju u kombinaciji s oteenjima
turbina, tek se trebaju provesti ili su trenutno u tijeku.
Sadanje stanje u pogledu raznih opcija i tehnikih zahtjeva
za migraciju riba prikupljeno je iz relevantne literature u
Tehniki elaborat o migraciji riba na poprenim graevinama 4.
Ovaj tehniki dokument se preporuuje kao kljuna referenca
pri planiranju i graenju pomagala za migraciju riba.
1)
Danube River Basin Management Plan 2009
(Plan upravljanja vodnim podrucjem rijeke Dunav 2009.)
2)
http://energy.gov/articles/fish-friendly-turbine-making-splash-water-power
3)
See also German Examples provided in the Annex
(Vidjeti takoder njemacke primjere sadrane u Dodatku)
4)
Technical paper on fish migration at transversal structures.
(Tehnicki elaborat o migraciji riba na poprecnim gradevinama)
Dostupno na web stranici: www.icpdr.org

Osiguranje ekolokog protoka Slika 17
Osiguranje ekolokog protoka na gornjoj dionici rijeke Isar u Njemackoj. Slike prikazuju rijeku prije i posije provedbe mjera za osiguranje zahtjeva ekolokog protoka.
Vodni tok koji je ranije bio potpuno preusmjeren u jezero Walchensee sada trajno rijekom dospijeva u akumulaciju Sylvenstein, ukljucujuci i neke sezonske varijacije.
3.4.2 Osiguranje ekolokog protoka
Ouvanje rijenog ekosustava takoer znai da u sluaju
zahvaanja vode ili derivacije, utvrene protoke u rijeci treba
odravati kako bi se osigurala zatita graevine i funkcije
rijeke radi ostvarenja ciljeva Okvirne direktive o vodama EU.
Stoga se preporuuje ekoloki optimiziran rijeni protok
koji odraava ekoloki vane komponente prirodnog reima
protoka, ukljuujui relativno konstantan temeljni protok
i dinaminije/odrivije protoke kao dobra praksa mjera
ublaavanja1.
Metode utvrivanja ekolokog protoka mogu se kategorizirati
u etiri grupe koje odraavaju glavne atribute njihovih pristupa,
ukljuujui hidroloki i hidrauliki reim, simulaciju stanita
i cjelovite pristupe. Razvijanje metoda je dinamiko, a nova
istraivanja omoguuju bolje razumijevanje odnosa izmeu
zahtjeva protoka i biolokih, fiziko-kemijskih i hidromorfolokih
elemenata rijenih ekosustava. U tom smislu, Europska
komisija nastoji izraditi vodi u okviru Zajednike strategije
provedbe ODV koji bi se bavio pitanjem ekolokog protoka2.
Vodeca nacela odrivog hidroenergetskog razvoja 35
3.4.3 Druge mjere ublaavanja
3.4.3.1 Osiguranje pronosa nanosa
Danas se bilanca sedimenta veine velikih rijeka u slivu rijeke
Dunav moe karakterizirati kao poremeena ili ozbiljno
izmijenjena. Morfoloke promjene tijekom proteklih 150 godina
uslijed inenjerskih radova na rijekama, zatite od poplava
i bujica, razvoja hidroenergije i jaruanja, kao i smanjenja okolnih
poplavnih nizina za gotovo 90% najznaajniji su uzroci utjecaja.
Uzvodno od brane, u akumulacijama ili vodom ispunjenim
dijelovima, smanjenje kapaciteta vode za pronos nanosa rezultira
taloenjem nanosa. Ovaj zadran nanos potrebno je izvaditi
u odreenim vremenskim razdobljima kao bi se odrala dubina
rijeke potrebna za plovidbu i rad akumulacije, i ograniila
visina razine vode u sluaju poplave.
Conclusion of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower
1)
Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011 (Zakljucak
Radionice o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive
o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
2)
COM (2012) 673: The blueprint to Safeguard Europes Water resources
Communication from the Commission. (COM (2012) 673: Nacrt miljenja za ocuvanje
europskih vodnih resursa Priopcenje Komisije). Dostupno na web stranici:
http://ec.europa.eu/environment/water/blueprint/index_en.htm
 36

Nizvodno od brana gubitak optereenja sedimentom zahtijeva
umjetnu opskrbu materijalom ili druge inenjerske mjere
stabilizacije rijenog korita i sprjeavanje urezivanja i utjecaja
na raznu podzemne vode. U suprotnom, ovo bi moglo dovesti,
u kombinaciji s kanaliziranje rijeke, do pogoranja rijenog
korita i gubitka morfodinamikih struktura s time povezanim
problemima u vezi stanja okolia . 1
3.4.3.2 Ublaavanje utjecaja umjetnog protoka/fluktuacija vodostaja
(vrnih hidrolokih dogadaja)
Vrni hidroloki dogaaj (umjetne fluktuacije vodostaja definirane
kao omjer Qmax i Qmin u odreenom vremenskom razdoblju)
je vrsta pritiska do koje u vodnom podruju rijeke Dunav dolazi
kada hidroelektrane proizvode vrnu koliinu energije. Omjer se
mora ocijeniti u odnosu na prirodne protoke kao osnovu.

Odgovarajue mjere za poboljanje gore spomenute situacije
na meunarodnoj razini trebale bi biti sadrane u Planu
upravljanja vodnog podruja rijeke Dunav. Raspoloivost dovoljno
pouzdanih o pronosu nanosa preduvjet je za svaku buduu
odluku o upravljanju nanosom u slivu rijeke Dunav. Panju treba
posvetiti osiguranju kontinuiteta nanosa (poboljanjem
postojeih barijera i izbjegavanjem dodatnih prekida). Isputanje
akumulacije mora uvaavati razdoblja mrijetenja riba i kritine
koncentracije suspendiranog sedimenta nizvodno da ne bi dolo
do zamuljenja rijenog korita i oteenja ribljih krga i bentosa,
stoga isputanje treba vriti na kontroliran, planiran nain.
Ako je akumulirani nanos oneien, ne smije se isputati nego
se mora izjaruati i tehniki obraditi kao poseban kruti otpad
prema Najboljim raspoloivim tehnikama (NRT).
Kao saetak, zemlje bi trebale posvetiti veu panju utjecajima
hidroenergetskih shema na kontinuitet rijeka u pogledu pronosa
nanosa, kao i moguem ublaavanje ovih utjecaja vie nego
to je to bio sluaj do sada , to takoer podrazumijeva pristup
2
na razini itavog sliva Dunava.
Preporuke za podunavske zemlje i/ili standardi za ublaavanje
hidrolokih vrnih dogaaja ukljuuju nekoliko specifinih
zahtjeva: smanjenje amplitude fluktuacije protoka, smanjenje
uestalosti vrnih hidrolokih dogaaja, izgradnju
kompenzacijskih bazena, poboljanje hidromorfolokih struktura
rijeke i koordinacija rada raznih hidroelektrana. Meutim,
rezultati tekuih istraivakih projekata iji su ciljevi
najekonominije mjere ali i osiguranje sigurnosti opskrbe
elektrinom energijom takoer bi se trebali uzeti u obzir.
Ublaavanje posljedica vrnih hidrolokih dogaaja zahtijeva
definiranje raspona varijacija za relevantne ekoloke parametre
poput protoka, temperature vode, ribljih stanita, optereenja
nanosom, itd. Poseban naglasak treba staviti na pronos
nanosa i rijenu morfologiju jer vrni hidroloki dogaaj moe
izazvati zamuljenje nanosa u rijenom koritu.
3.4.3.3 Dodatne mjere ublaavanja i kompenzacijske mjere
Ovisno o procjeni na projekt-specifinoj razini i projektu
konkretnog zahvata, mogu biti potrebne dodatne mjere
ublaavanje i potencijalne kompenzacijske mjere3 kako bi
ublaile negativne posljedice hidroenergije. Takve mjere mogu
ukljuivati, primjerice, restrukturiranje ili revitalizaciju
podruja obale (naroito akumulacije), poboljanje lateralne
povezanosti ili obnovu stanita.

1)
Danube River Basin Management Plan 2009 (Plan upravljanja vodnim podrucjem rijeke Dunav 2009.)
2)
Conclusion of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011
(Zakljucak Radionice o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
3)
The EU Habitat Directive Article 6.4 requires compensatory measures to offset negative effects of projects that cannot be mitigated in order
to maintain the ecological coherence of the NATURA 2000 network (Direktiva i stanitima EU, cl. 6.4 zahtijeva kompenzacijske mjere za neutraliziranje
negativnih utjecaja projekata koji se ne mogu ublaiti kako bi se odrala ekoloka koherentnost mree Natura 2000).
 37

4. Administrativna podrka
i prijedlozi za naredni korak

Preporuuje se odvijanje primjene Vodeih naela na
nacionalnoj razini, popraeno razmjenom meu podunavskim
zemljama, ime se omoguuje najbolja primjena postojee
strunosti na pristupe, administrativne procese i tehnike
odredbe za odrivu hidroenergiju.
Utvrdena su sljedeca pitanja za koja se daljnja razmjena smatra
posebno korisnom:
Primjena stratekog pristupa planiranju, ukljuujui
praktine zahtjeve za podacima, konkretne metodologije
za nacionalnu/regionalnu procjenu i pristupe za
proces ponderiranja, ukljuujui i ukljuenje dionika;
iskustva i pristupi za projekt-specifinu procjenu,
ukljuujui povezanost s nacionalnom/regionalnom
procjenom, primijenjeni kriteriji i mehanizmi za donoenje
konane odluke o provedbi konkretnog projekta;
Razmjena tehnikih iskustava o primjeni i uinkovitosti
mjera ublaavanja na ve postojeim i novim
hidroenergetskim objektima, ukljuujui:
- Pomagala za migraciju riba (postojea tehnika rjeenja
u podunavskim zemljama za ublaavanje uzvodne
migracije i iskustva i pristupi zatiti riba i nizvodnoj
migraciji);
- Naini za definiranje ekolokog protoka i pitanja koja
treba razmotriti;
- Procjene za obnovu pronosa nanosa u slivu Dunava
i pristupi i mjere za uspostavu kontinuiranosti sedimenta.
Proces planiranja upravljanja rijenim slivom prema
ODV prua takoer priliku integracije stratekog planiranja
hidroenergetskog razvoja s ciljevima vodnog okolia1.
Kap nadogradnja na iskustva steena tijekom razrade Vodeih
naela, preporuuje se naredni korak koji treba provesti na
integralan nain, uz ukljuenje predstavnika nadlenih tijela,
hidroenergetskog sektora, nevladinih organizacija i drugih
zainteresiranih strana, doputajui im da doprinesu strunou
iz raznih podruja. Ova razmjena bi takoer mogla biti
podrana zajednikim projektima o specifinom pitanju, na njoj
bi se mogle zasnovati suradnja, i/ili sufinanciranje projekata
istraivanja i razvoja1.
Slian proces ve je bio uspostavljen za unutarnju plovidbu
nakon usvajanja Zajednike izjave2. Godinji sastanci
omoguuju razmjenu iskustava u provedbi zajednike izjave.
U okviru specifinog projekta3, pitanje integralnih pristupa
planiranju dalje je razraeno i razjanjeno kao pomo nadlenim
tijelima i relevantnim dionicima. Ovaj proces moe djelovati
kao inspirativan primjer i za odrivu hidroenergiju. Konano,
preporuuju se napori na bliskoj razmjeni s Prioritetnim
podrujem 2 EU Dunavske strategije o odrivoj energiji
kao i s Prioritetnim podrujem 4 Kakvoa voda i 6 Bioloka
raznolikost u provedbi potencijalnih nastavnih aktivnosti
budui da su specifine radnje u vezi hidroenergije takoer
predviene i prema EU Dunavskoj strategiji.

1)
Conclusion of the Water management, EU Water Framework Directive & Hydropower Common Implementation Strategy Workshop, Brussels, 2011
(Zakljucak Radionice o Zajednickoj strategiji provedbe upravljanja vodama, Okvirne direktive o vodama EU i hidroenergiji, Brisel, 2011.)
2)
Joint Statement on Inland Navigation and Environmental Sustainability in the Danube River Basin.
(Zajednicka izjava o unutarnjoj plovidbi i odrivosti okolia u slivu rijeke Dunav).
Dostupno na web stranici: http://www.icpdr.org/main/activities-projects/joint-statement-navigation-environment
3)
PLATINA Manual on Good Practices in Sustainable Waterway Planning. (PLATINA Prirucnik dobre prakse u planiranju vodnih putova).
Dostupno na web stranici: http://www.naiades.info/file_get.php?file=33990c74a5a3f6e836ccf543626c24171ab
 38

5. Lista popratnih materijala

i povezanih dokumenata

Uz reference istaknute kao fusnote u pojedinim

poglavljima, sljedea lista daje pregled popratnih materijala
i povezanih dokumenata relevantnih za pitanja odrive
hidroenergije.

Alpine Signals Focus 1, Common Guidelines for the use of Small Hydropower in the Alpine Region.
AP, Action Plan (2005): Action Plan for the conservation of sturgeons (Acipenseridae) in the Danube River Basin.
AP-Document, final version, 12. December 2005. Reference Nature and Environment, No. 144. Recommendation 116 on the conservation of sturgeons (Acipenseridae)
in the Danube River Basin, adopted by the Standing Committee of the Bern Convention in December 2005.
Assessment, at river basin level, of possible hydropower productivity with reference to objectives and targets set by WFD and RES-e directives
(Aper, ESHA, Intelligent Energy Europe, Sherpa).
Bloesch, J., Jones, T., Reinartz, R. & Striebel, B. (2006): An Action Plan for the conservation of Sturgeons (Acipenseridae) in the Danube River Basin.
WAW 58/56: 8188.
Dumont, U. (2005): Handbuch Querbauwerke.
Herausgeber: Ministerium fr Umwelt und Naturschutz, Landwirtschaft und Verbraucherschutz des Landes NRW. Dsseldorf.
Dumont, U. (2006): Report on the restoration of the longitudinal connectivity of the river Sieg.
Ing. Bro Floecksmhle, March 2006, 15 pp.
DVWK (Deutscher Verband fur Wasserwirtschaft und Kulturbau e.V., Hrsg.) (1996): Fischaufstiegsanlagen Bemessung, Gestaltung, Funktionskontrolle.
Bonn (Verlagsgesellschaft Gas und Wasser mbH), Merkblatter zur Wasserwirtschaft 232, 120 S.
DWA (2006): Funktionskontrolle von Fischaufstiegsanlagen.
Auswertung durchgefhrter Untersuchungen und Diskussionsbeitrge fr Durchfhrung und Bewertung. DWA-Themen, Hennef.
DWA-M 509, Merkblatt, Entwurf Februar 2010. Fischaufstiegsanlagen und fischpassierbare Bauwerke Gestaltung, Bemessung, Qualittssicherung.
DWA-Regelwerk, Band M 509, 2010, 285 S., DWA, ISBN 978-3-941897-04-5
Egloff, N. (2012): Fischabstieg bei Wasserkraftwerken. Literaturstudie. MSc-Thesis, Eawag. In preparation.
Environmental Integration of Small Hydropower Plants (ESHA).
Gebler, R.-J. (2005): Entwicklung naturnaher Bche und Flsse. Manahmen zur Strukturverbesserung.
Grundlagen und Beispiele aus der Praxis. Verlag Wasser + Umwelt, Walzbachtal.
Gebler, R.-J. (2009): Fischwege und Sohlengleiten. Band I: Sohlengleiten, 205 S., Verlag Wasser + Umwelt ISBN 978-3-939137-02-3.
Hassinger, R. (2011): Neue Entwicklungen zur gewsserkologischen Optimierung von Wasserkraftstandorten.
Wasserwirtschaft 101, 7/8: 6165.
Hydropower and Environment, Technical and Operational Procedures to better integrate small hydropower plants in the Environment (Sherpa).
ICPDR (2007a): A vision for sturgeon and other migratory species in the Danube River Basin. Draft, 29 April 2007, 5 pp.
ICPDR (2007b): Re-opening migration routes for sturgeon and other migratory species to enable upstream and downstream passage at the Iron Gate dams
1 and 2 including habitat survey. 8 October 2007, 7 pp.
ICPDR (2008): Joint Danube Survey (JDS) 2. Report available under www.icpdr.org/jds.
ICPDR (2009): Danube River Basin District Management Plan Part A - Basin-wide overview. Vienna.
ICPDR (2012): Technical paper on measures for ensuring fish migration at transversal structures. Vienna.
Larinier, M. (2000): Dams and fish migration. World Commission on Dams, Environmental Issues, Final Draft, June 30-2000 (30 pp.).
Manual on Good Practices in Sustainable Waterway Planning (Platina).
Strategic Study for Development of Small Hydropower in the European Union (Sherpa).
Small Hydropower Local Planning & Participatory Approach (Sherpa).
The Application of the ISO 14001 Environmental Management System to Small Hydropower Plants.
 Odricanje od odgovornosti :
Ovaj dokument izraen je uz financijsku pomo
Europske unije. Gledita izraena u njemu ne mogu
se ni na koji nain smatrati da odraavaju slubeno
EU darovnica DRBMP-2012 miljenje Europske unije.
 Kontakt

ICPDR Secretariat
ij a //// Hr vatska ///
Vienna International Centre / D0412 l o ven /
Bo
/ S s
P.O. Box 500 / 1400 Vienna / Austria ///
g
na

T: +43 (1) 26060-5738 / F: +43 (1) 26060-5895 sz

iH
r
ro
erc
icpdr@unvienna.org / www.icpdr.org ya
ag
ego

/// /M
///
vina

D eut
sc ko
ns
////

hl a ve
nd
S lo
Cp

///
/ ///
/
s
uj

ka
terr
e ich //// esk rep u bli
//// C
r
na G
o

Impressum
ra //
// Ro

Autori: Austrija: Karl Schwaiger, Jakob Schrittwieser, Veronika Koller-Kreimel, Edith Hdl-Kreuzbauer;
Rumunjska: Ovidiu Gabor, Graziella Jula; Slovenija: Ale Bizjak, Petra Repnik Mah, Nataa Smolar vanut;
m n

Sekretarijat ICPDR-a: Raimund Mair

ia /

Objavio: ICPDR Medunarodna komisija za zatitu rijeke Dunav

///

Fotografije: str. 2, 17-1, 22: Verbund; str. 10: ICPDR / R. Mair;

str. 17-2: E.ON Wasserkraft GmbH / Author R. Sturm; str. 18-1, 19: H. Mhlmann, BMLFUW;
u

str. 18-2: KF; str. 34: ICPDR / R. Mair; str. 35: StMUG, WWA Weilheim / Author Lenhart
///

Layout: Barbara Jaumann

/M

Korporativni identitet: BroX

ol d

Tehnicka koordinacija: Raimund Mair va

o

////
Koordinacija objavljivanja: Benedikt Mandl Y
//

ICPDR 2013