Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se

ista stvar javlja u vie strukturnih oblika koji se

razlikuju po fizikim i/ili kemijskim svojstvima.
Alotropi su dva ili vie oblika istog kemijskog elementa
koja se meusobno razlikuju po nainu meusobnog
vezivanja atoma. Zbog razliitih kemijskih veza alotropi
imaju razliita fizikalna i kemijska svojstva. Alotropija
se odnosi na elementarne tvari, dok slina polimorfija
samo na spojeve.

Primjeri alotropije

Za primjer alotropske modifikacije najee se spominje

ugljik - C. Njegove alotropske modifikacije su dijamant,
grafit, fuleren (C60) i aa (amorfna tvar nema
kristalnu strukturu.
Alotropske modifikacije izmeu sebe su razliite po
svojstvima:
dijamant je tvrd, proziran, visokog talita i vrelita,
ne provodi struju (izolator), ali vodi toplinu; ne
otapa se, kristalizira u plono centriranoj
elementarnoj eliji
grafit provodi i struju i toplinu, mekan je, sive do
crne boje, moe sublimirati, topljiv u metalima,
dolazi u obliku slojeva koji su povezani Van der
Waalsovim silama, grafit je ujedno stabilniji od
dijamanta jer sadri manje energije, vidi entalpija.
 fuleren C60 je slian dijamantu, izolator, moe
postati supravodljiv s dodatkom kalija, cezija ili
rubidija.

Alotropske modifikacije su i kisik O2 i ozon O3 -

(plavkast plin, u vodi slabo topljiv, najjai oksidans
poslije fluora, dipol). Molekula kisika sadrava dva, a
ozona tri atoma kisika. Zato obian kisik i ozon imaju
razliita fizikalna i kemijska svojstva.
Alotropske modifikacije ima i fosfor:
bijeli fosfor - vrlo reaktivan, svjetluca u mraku
(fosforescencija), otrov
crveni fosfor - polimer, nije otrovan, ne
fosforescira, nastaje iz bijelog fosfora na
temperaturi od 260C.
crni fosfor - umreeni polimer, nije otrovan, postoji
samo pri visokom tlaku, nastaje od bijelog fosfora
na visokoj temperaturi bez zraka.