Sie sind auf Seite 1von 195

M A T I C A H R V A T S K A Marko Valerije Marcijal

G R K I I R IM SK I K LA SIC I
Svezak 2.

EPIGRAMI
UREDNIK
D A R K O N O V A K O V I

Prevela i priredila
Marina Bricko
N aslov izvornika
M . V alerius M artialis
E pigram m ata

U D K 8 7 1 -1 9 3 -8 6 2
MATICA HRVATSKA
IS B N 9 5 3 -1 5 0 -1 8 1 -5 ZA G R EB M C M X C V III
EPIGRAM I NJEGOV KLASIK

A d M artialem Marcijalu

Te Vatum optime, culte Martialis, Prvi pjesnie, Marcijale sjajni,


ludorum pater, et pater leporum, oe zabave, oe ljupka stiha,
nugarum simul, etfacetiarum, lakih trica i dosjetaka zgodnih,
prae cuius sale Plautus ipse vema est, prema kojem je Plaut puki sluga,
qua possum, sequar in meis libellis. tebe kuat u slijediti u pjesmi.
Nec Phoebum libet, aut vocare Musas, Neu Feba zazivati ni Muze
u t coeptis properent adesse nostris. mom da pothvatu pohrle na pomo:
Unum te omnibus e Deis vocamus, tebe jedinog zvat u od bogova!
tu tantum, licet aemulo poetae, T i mi jedini, premda sam ti takmac,
ne, quaeso, invideas tuos favores, svoju naklonost, molim te, podari.
quin si vera senis silentiosi Ako utljivi starac pravo ima
est sententia, qui puta vit unam prema ijemu mnijenju jedna dua
multosposse animam volare in artus, moe prijei u mnoga druga tijela,
si mixtus sacer Ennio est Homerus ako Hom er u Eniju uskrsnu
postquam desierat, superbus ales, sveti, poto ko gorda ptica paun
pictam Sideribus levare caudam, presta dizati aren rep do zvijezda,
nostras labere totus in medullas. sav se ulij u moju krv i vene!
Mentem certe ego si tuam merebor, Ako zavrijedim tvoj da duh me prome,
iam nostrae dabo, crede, commeatum. svoj u, vjeruj mi, poslati na dopust!

Janus Pannonius Ivan Cesmiki

Epigram je, ba kao i tragedija glasi ope mjesto grke


knjievne historiografije izvorna i jedinstvena grka tvorevi
na. Jednostavan tradicionalni natpis na nadgrobnom spomeni
ku ili zavjetnom kipu neobinom se knjievnopovijesnom
mijenom oteo svojoj ishodinoj funkciji i prometnuo u samo
stalnu knjievnu vrstu. Nigdje drugdje na svijetu, ini se,
knjievna povijest nije zabiljeila slinu preobrazbu.1

1 Drevni feniki nadgrobni i zavjetni natpisi odlikuju se izriajnom strukturom


koja je vrlo bliska onoj grkoga nadgrobnog ili zavjetnog epigrama. Sasvim je

5
Namijenjen knjizi, a ne vie kamenu, zreli antiki epigram odvajanja epigramatike od epigrafike poelo je u vrijeme ranoga
doputa toliku raznolikost grae i oblikovnih postupaka da helenizma (4.13. st. pr. Kr.): tada se napokon, nekako istodob
podjednako prikladno moe posluiti neobvezatnu uveseljava no s konanim prijelazom s usmene knjievnosti na pisanu,
nju uzvanika na kakvoj pijanki, ali i biti oruem vrhunske epigram oslobodio svoje podreene uloge primijenjene poetske
poezije. No dok je tragedija, po opemu sudu, aristotelovski rijei i prepustio vrlo raznolikim i plodnim knjievnim utjeca
telos postigla u monumentalnom djelu trojice atenskih tragiara jima, prije svega metriki srodne elegije i skoliona, tradicional
koje su potonji autori eventualno mogli dostii, ali ne i ne napitnice.
nadmaiti razvoj epigrama nije dovren u Grkoj. Jasnu Otada nadalje pjesnici su se epigramatskim oblikom mogli
svijest o njegovu generikom identitetu stvorio je jedan Rimlja koristiti kako god su htjeli: sastavljali su fiktivne, ali i prave
nin, Marko Valerije Marcijal. nadgrobne i zavjetne natpise, poigravali se parodirajui ih,
preputali se melankolinim refleksivnim raspoloenjima i jed
Premda ga nerijetko proglaavaju tvorcem te pjesnike vrste,
nako se rado zabavljali lascivnim genre-sliicama iz spavae
Marcijal epigramu nije dodao ni jedno bitno novo obiljeje. U
sobe. Pjesnici dorskoga govornog podruja, poput Anite (4./3.
njegovim stihovima teko je nai neto to ve nije vieno u
st. pr. Kr.) ili Leonide iz Tarenta (1. pol. 3. st. pr. Kr.),
barem nekom od epigrama Grke antologije, zbirke goleme
epigramom su najradije ovjekovjeivali pastoralne ugoaje iz
raznolikosti koja obuhvaa epigrame od klasinoga pa sve do
prirode ili ljupke prizore iz svakodnevice, dotjerujui istodobno
kasnoga bizantskog razdoblja. Marcijal je, meutim, svojim
epigramatski izraz rafiniranim retorikim zahvatima. Sasvim
vrlo osobnim odabirom unutar naslijeena arenila tema i
drukiji bio je urbani senzibilitet aleksandrijskih pjesnika koji
stilskih zahvata odsudno utjecao na percepciju anra u suvre su najee odabirali erotske i simpotike teme, poput Asklepi-
menika, a i na njegovu sudbinu u novom vijeku. jada (1. pol. 3. st. pr. Kr.), Pozidipa (1. pol. 3. st. pr. Kr.) ili
Kao prvog velikog epigramatiara tradicija spominje Si.:_ Kalimaha (oko 305-oko 240. pr. Kr.). Daljnji je razvoj vrste
monida s Keja, inae glasovita korskog liriara (oko 556-oko karakteriziran sve snanijim utjecajem retorike kakav je, pri
468. pr. Kr.); njegovi su epigrami jo uvijek namijenjeni izvor mjerice, vidljiv u epigramima Antipatra iz Sidona (oko 170-
noj svrsi, no, po svemu sudei, tek je jedan od ouvanih oko 100. pr. Kr.), pjesika tzv. fenike kole; u poeziji mlaih
autentian. Vjerodostojnost epigrama to ih izvori pripisuju epigramatiara takve orijentacije, Meleagra (2.11. st. pr. Kr.) i
autorima klasinoga doba, poput Euripida, Platona ili Aristo Filodema (oko 110-oko 35. pr. Kr.), raznolikost epigramatskih
tela, podjednako je upitna; glavnina epigrama iz Antologije postupaka i tema dosegla je vrhunac.
potjee iz helenistikoga ili kasnijega razdoblja. Drastino raz- Razvoj epigramatike bitno je obiljeio i Marko Argentarije,
micanje anrovskih granica koje je dovelo do definitivnog Rimljanin Augustova doba koji je epigrame pisao na grkom.
Ponekad se uvoenje neoekivane i duhovite poante na kraju
vjerojatno da su Grci i nju, kao i alfabet, preuzeli od Feniana. Ti natpisi, meutim, epigrama onoga elementa koji e se kasnije smatrati klju
ne pokazuju nikakvu metriku organizaciju i uope nisu obiljeeni oblikovnim nim generikim obiljejem toga knjievnog oblika progla
postupcima svojstvenim poeziji: do podudarna razvoja koji bi monotonu ritualnu
formulu promaknuo u rang poezije nije dolo (usp. Griechische Grabgedichte, ur. W .
ava upravo njegovom zaslugom. No bez obzira na to pripisu
Peek, Berlin 1960, Einfuhrung, str. 6). jemo li izum takva epigrama Argentarij u ili mlaem Lukiliju,

6 7
neznatno starijem Marcijalovu suvremeniku i plodnu autoru nije zvao tim imenom: vjerojatno nije sluajno da se tek u
grkoga rugalakog epigrama (aKCDTtTiKa), nema sumnje da je Marcijalovo doba epigram kako ga shvaamo danas poeo tako
Marcijal epigramatsku strukturu koja e ga proslaviti naslijedi- nazivati.4 Kako su Katulovi epigrami, sreom, ouvani, Marci
o, a ne stvorio.2 jal je teko mogao izbjei usporedbu sa slavnim prethodnikom,
U Rimu se epigrami poinju intenzivno sastavljati krajem i ona je nerijetko zavravala na njegovu tetu. No kad je rije o
drugoga pretkranskog stoljea, usporedno sa snanim prodo epigramatskoj praksi, nema nikakve dvojbe o tome gdje su
rom helenistikih knjievnih utjecaja. Ti se epigrami izravno novovjekovni epigramatiari pronali svoj najvaniji uzor. Bez
nadovezuju na grku tradiciju prije svega na tradiciju hele obzira na mjestimice prepoznatljiv utjecaj Grke antologije ili
nistikog erotskoga i simpotikoga epigrama, na Kalimaha i Katula, neprijeporno je da je novovjekovnu epigramatsku tra
pjesnike Meleagrova Vijenca. Zaudo, kad govori o svojim diciju, u cjelini uzevi, odsudno oblikovao upravo Marcijalov
knjievnim prethodnicima, Marcijal nijednom ne spominje epigram.
Lukilija, iako je bjelodano kako su mu upravo njegovi grki Ako je vjerovati samosvjesnom, ali nipoto razmetljivom
stihovi esto posluili kao modeli. Uz Nikarhove (1. st.), ti su pjesniku, njegovi su duhoviti stihovi u Rimu postigli zavidan
epigrami nesumnjivo najblii Marcijalovima, kako strukturom uspjeh. Tako u esto citiranom uvodnom epigramu prve knjige
tako i po tipu humora. Opetovano se, meutim, poziva na svoje izjavljuje da mu je italac jo za ivota udijelio slavu kakvu
sunarodnjake: na Domicija Marsa, epigramatiara Augustova rijetki pjesnici steknu prije smrti. Ta je neskromna tvrdnja bila
doba i jednoga od Mecenatovih tienika, na Lentula Getulika, vrlo vjerojatno tona. Marcijal, kojemu je prije svega bilo stalo
pjesnika erotskih epigrama koji je zaglavio pod Kaligulom, na da njegova djela budu doista itana, mislio je ponajprije na
Ovidijeva prijatelja Albinovana Pedona (rano 1. st.), na neote- popularnost kod publike, no njegova je epigramatska tehnika
rika Licinija Kalva (82-oko 48. pr. Kr). Naalost, osim zane- ostavila traga i u knjievnoj praksi tzv. srebrnoga vijeka. Neza
marljivih fragmenata, cijela je ta epigramatska produkcija za visnih svjedoanstava o miljenju suvremenika nema, ne rau
nas izgubljena. namo li nekoliko Plinijevih pohvalnih reenica u spomen ve
Prethodnik o kojem Marcijal govori s najvie potovanja, pokojnomu pjesniku koje su mogle biti i toplije izreene.
iako ne i njegov izravni uzor, svakako je Katul (oko 84-oko 54. Sigurno je da je snano utjecao na satiriara Juvenala, neto
pr. Kr.).3 Indikativno je, meutim, da ni Katul svoje epigrame mlaega suvremenika i, vjerojatno, prijatelja, te da je nekoliko
stoljea poslije Auzonije svoje epigrame oblikovao upravo po
njegovu uzoru. Navodi poput onoga iz Carske povijesti kako je
2 O povijesti grkoga epigrama i njegovim predstavnicima usp. npr. Beckbyjev
uvod u njegovo standardno izdanje Grke antologije (Anthologia Graeca I-IV, ur. H . Elije Ver, Hadrijanov usvojeni sin, Marcijala nazivao svojim
Beckby, Miinchen 21965-1968, sv. I, str. 9-99), enciklopedijske lanke R. Reitzen- Vergilijem ne govore nita o tome koliko je Marcijal doista bio
steina (Pauly-WIssowa, Real-Encyclopadie der classischen Altertumswissenschaft. El-
fter Halbband. Stuttgart 1907, s. v. Epigramm, coll. 71-111) i R. Keydella
uvaavan kao pjesnik, ali su nedvosmislen pokazatelj njegove
(Reallexikon Jur A ntike und Christentum, sv. 5, Stuttgart 1962, s. v. Epigramm, velike omiljenosti {Historia Augusta 5.9).
str. 539-577) te studiju N. A. (2istjakove(Greeskajaepigramma V III-IIIvv. do n. e.,
Leningrad 1983).
O tome usp. B. W . Swann, M artiali Catullus. The Reception ofan Epigrammatic 4 Usp. M. Citroni, Motivi di polemica letteraria negli epigrammi di Marziale,
Rival. Hildesheim etc. 1994. str. 293, bilj. 4, Dialoghi d i archeobgia 2 (1968), str. 259-301.

8 9
Literatura etvrtoga stoljea pogotovu obiluje citatima, alu djelu privukao filoloki interes, a mnogi su u njemu pronali i
zijama ili, jednostavno, prepoznatljivim oslanjanjem na neka knjievni uzor. To ponajprije vrijedi za one koji su se i sami
obiljeja Marcijalove tehnike; tako je, primjerice, kod sv. Jero odluili okuati u latinskom epigramu: Lorenzo Valla (1407-
nima, Prudencija ili Klaudija Klaudijana. Iz nekoliko napome 1457), Giovanni Pontano (1426-1503), Jacopo Sannazaro
na Sidonija Apolinara (oko 430-oko 486) vidljivo je da ga je (1456-1530), Lodovico Ariosto (1474-1533) samo su neki od
taj biskup i carski zet cijenio prije svega kao britkoga satiriara, velikana talijanske renesanse iji novolatinski stihovi odaju
a ta e interpretativna linija uglavnom dominirati i potonjom razgovijetan Marcijalov utjecaj. Svaki pjesnik koji se prihvatio
recepcijom Marcijala. sastavljanja epigrama prirodno bi posegnuo za Marcijalom kao
Poslije mranoga razdoblja estoga i sedmoga stoljea, koje modelom. To, razumije se, vrijedi i za hrvatske latiniste: doj-
je i mnoge druge rimske klasike osudilo na privremeni zaborav, mljiviji panegirik Marcijalu od ve citiranoga epigrama Ivana
u vrijeme Karla Velikoga i njegovih nasljednika Marcijalovi Cesmikoga, pjesnika koji je sebe skromno nazivao Marcija-
epigrami ponovno postaju rado itanim tivom: dobro ga je lovim majmunom (simia Martialis), teko je uope i zamisliti.6
poznavao, primjerice, Hraban Maur. U dvanaestom stoljeu Iako je poetkom esnaestoga stoljea grki epigram donekle
dobar je Marcijalov poznavatelj Ivan od Salisburyja koji se rado ugrozio Marcijalovo prvenstvo i nametnuo se kao alternativni
poziva na njega; zanimljivo je da ga, kao i mnogi drugi autori epigramatski ideal, sve do razdoblja romantizma nisu se poja
toga doba, naziva nadimkom Kuhar (Cocus) to je, vjero vile neke znaajnije prepreke visokom vrednovanju Marcijala.7
jatno, zabavna posljedica pogrene emendacije jednoga iskva Uostalom, jo su i Goethe i Schiller svojim satirinim dvostisi
renoga mjesta u Carskoj povijesti. ma nadjenuli nasiov Xenia, kao oitu posvetu rimskom epigra-
7j &. renesanse, napokon, Marcijal postaje iznimno cijenjen matiaru. No romantiarsko prevrednovanje knjievne tradici
autor ne samo kao satiriar, kao majstor poante i briljantna je uspostavilo je nove kriterije i nov raspored na ljestvici
retorikoga oblikovanja, nego i kao izdaan izvor podataka o knjievnih vrijednosti. Kao to je, primjerice, Euripidova poe
rimskoj svakodnevici: autori razdoblja koje je ovjeka ponovno zija ijim je kritiarima jo Goethe poruivao da bi svoje
proglasilo mjerom svih stvari imali su dovoljno razloga da ocjene smjeli izricati samo na koljenima nemilosrdno degra
ozbiljno obrate pozornost na antikoga pjesnika koji je toliko dirana u korist Eshilove elementarne snage ili Sofoklove
isticao da njegova stranica ima okus po ovjeku (10.4). klasine plemenitosti, kao to se fascinantna Aristofanova vis
Marcijal je jedan od prvih klasinih pisaca ije se djelo pojavilo comica poela pretpostavljati Menandru i dekadentnoj novoj
u tisku, poslije ega su uslijedila brojna ponovljena izdanja.5 komediji, tako se ni Marcijal nije mogao uklopiti u predodbu
Sastavljanje epigrama postalo je silno popularno, pa i pomod o genijalnom Umjetniku kakvu su promicali romantiari. Otada
no; pojavio se, tovie, golem broj pjesnikih zbirki koje su, pa do danas Marcijal je visoko vrednovan iskljuivo kao satiriar.
poput Marcijalove, sadravale iskljuivo epigrame. Brojni su ga
humanisti izvrsno poznavali i visoko cijenili; mnoge je njegovu 6 O recepciji Marcijala u srednjem i novom vijeku usp. Sullivanov iscrpan uvod u
zbirku kritikih oitovanja o tom epigramatiaru od antike do danas (Sullivan 1993,
Introduction, str. 1-66), a za talijansku renesansu v. i J. H utton, The Greek Anthology
5 Editio princeps tiskana je, najvjerojatnije, 1470. ili 1471. u Rimu (usp. MartiaL, in Italy, Ithaca 1946, possim.
ur. J. P. Sullivan, New York & London 1993, str. 15) 7 Usp. J. H utton, o. c., str. 56.

10 11
Korjenita promjena svjetonazora koja se zbila na prijelazu uglavnom, za dvama argumentima: da su raspusne samo nje
dvaju prethodnih stoljea doista je bitno preusmjerila recepciju gove stranice, a ne i njegovo osobno vladanje, te da postoje
Marcijalove poezije, no ne treba zaboraviti ni dvije njezine stanovite drutveno prihvaene prigode u kojima je opscenost
znaajke koje su i prije toga zbunjivale itaoce i kritiare: legitimna kao to su Saturnalije, mimske predstave, ludi
jedna je pjesnikovo bezono ulagivanje Domicijanu, zlogla Florales pa i knjievni anrovi za koje vrijedi isto, kamo
snom caru i bogu, a druga njegov slobodan govor o spolnosti pripada i epigram.10 Jasno je da je kranski svijet bio znatno
i uope sklonost za svakodnevno i nisko, za motive koji su inae osjetljiviji na takvu pjesniku slobodu, pa se o Marcijalu pone
svoje mjesto u najboljem sluaju mogli nai u mimskim pred kad doista govorilo samo kao o pjesniku sablanjivih stihova.
stavama. Prva je daleko zazornija modernim uima nego to je Duhoviti Byron nije propustio priliku da ga proglasi uiteljem
mogla biti u vremenu kad su se autorske malenkosti upravo svojega Don Juana: njegov je problematini junak, naime,
nadmetaie u to kienijoj izvedbi konvencionalnoga toposa ispekao zavodniki zanat gutajui, izmeu ostaloga, stranice u
afektirane skromnosti, bez opasnosti da njihove komplimente ono doba popularnoga apendiksa pristojnom, cenzuriranom
zatitnicima netko proglasi nemoralnima. U Marcijalovu obra izdanju Marcijala.11 Ne ulazei u interpretaciju drastinih
nu valja upozoriti na to da pjesnik, koliko god nam se inio epigrama, valja ipak istaknuti da je glasoviti Marcijalov liberti-
bliskim, nije na suvremenik ve graanin prvostoljetnoga nizam samo prividan. Marcijal se jednako tako malo zalae za
Rima, daje ondje car uivao kult boanstva ne u metaforikom, osloboenje spolnosti kao i za promjenu drutvenih odnosa. U
ve u praktinom smislu rijei, te da je otvoreno pokazivanje oba sluaja njegovi su nazori zapravo krajnje konzervativni, u
nezadovoljstva moglo rezultirati ne samo gubitkom prihoda potpunom skladu s konvencionalnim shvaanjima to su ih i
nego i glave. Mogue je, pa i vjerojatno, da Marcijal privatno dalje odreivale arhajske predodbe o rodu, krvi i njezinoj
i nije imao najbolje miljenje o Domicijanu, iako je smatrao okaljanosti.12
pametnijim zadrati ga za sebe, no oito je da je drutvenu N a razini teorije, Marcijal je definitivno ustolien kao rodo-
hijerarhiju Carstva drao posve prirodnom i prihvatljivom. naelnik anra zahvaljujui poznatoj Lessingovoj raspravi o
Ipak, teko je osloboditi ga svake krivnje: ini se da mu ni epigramu (1771), koja je napokon prekinula dvjestogodinju
suvremenici nisu mogli oprostiti podilaenje Domicijanu.8 tradiciju parafraziranja Scaligerove Poetike i dala nov poticaj
Suzdranosti nekih kritiara u daleko je veoj mjeri pridoni monotonu knjievnoteorijskom diskurzu o tom sitnom knji
jela notorna opscenost Marcijalovih stihova.9 1 sam se, uosta evnom obliku. Prema Lessingovu tumaenju, karakteristina
lom, povremeno morao opravdavati zbog nje. Posezao je,

10 Usp. npr. predgovor prvoj knjizi epigrama, te epigrame 1.35,11.15 i si.; takoer
8 Usp. J. P. Sullivan, M artial: the Unexpected Classic. A Literary and Historical i Sullivan 1991, str. 56 i d.
Study, Cambridge etc. 1991, str. 44 i d. 11 Don Juan, Canto I, 43-45.
9 Tako se, na primjer, Gaston Boissier, prolostoljetni popularizator rimske starine, 12 Za Marcijala je, primjerice, enska seksualnost prihvadjiva samo ako je kontro
poalio kako njegova djela, tako duhovita i tako ljupka, sadravaju neugodne lirana branim sponama ili regulirana korisnom institucijom prostitucije; muka je
nepristojnosti, pa se mladim ljudima ne usuujemo bilo to govoriti o onome homoseksualnost prihvadjiva (iako pasivna varijanta nije dostojna odrasla slobodna
lijepom to se u njima moe nai, iz straha da ih ne nadahnemo eljom da proitaju ovjeka), dok je enska krajnje zazoran fenomen; itd. Podrobnije o tome usp. J. P.
i ostalo (G. Boissier, The Poet M artial, str. 141, u: Sullivan 1993, str. 141-158). Sullivan, Martials sexual attitudes, Phiblogus 123 (1978), str. 288-302.

12 13
dvodijelna struktura knjikoga epigrama zapravo replicira ko kane poante {acumeri) vanija je jasna perspektiva ili unutranja
munikacijsku prasituaciju izvornoga oblika: prvi dio epigrama energija epigrama.14
posvaja nekadanju funkciju nadgrobnoga spomenika ili za Da je Lessing nedopustivo suzio raznolikost antikoga epi
vjetnoga kipa i slui kao mamac za itateljevu znatielju; drugi grama svodei je na tek nekoliko distinktivnih obiljeja, uviao
dio, koji napetost itateljskoga iekivanja razrjeava poantom, je i Richard Reitzenstein, filolog koji je o dvjema teorijama
funkcionira jednako kao i natpis koji je objanjavao o kakvu je mogao suditi s distance od stotinjak godina. Jedna je Reitzen-
objektu rije: iji je grob posrijedi, tko ga je podigao, komu je steinova reenica uistinu simptomatina: Uza sve potovanje
i zato posveen zavjetni dar itd. Kao samorazumljiv model za prema velikoj sjeni treba ipak rei da glasovito Lessingovo
ovakvu teoriju epigrama Lessingu je posluio Marcijalov skop- pojmovno odreenje epigrama i izvoenje njegova podrijetla
tiki epigram. Lessing pritom uope ne skriva da Marcijala nije primjereno nijednom razdoblju antikoga epigrama, a
smatra ne samo prvim, nego i idealnim epigramatiarom.13 ponajmanje njegovu idealnom epigramatiaru Marcijalu.15
Elegantno povezujui drevno ishodite knjievne vrste s O epigramu, kako ga god definirali, jednostavno nije mogue
njezinim zrelim, marcijalovskim oblijem, Lessing je, meu govoriti ako ga ne omjerimo o standarde to ih je postavio
tim, jednostavno preskoio nekoliko vanih etapa njezina ra Marcijal, pa makar to bili oni standardi to ih je tradicija
zvoja: zaobiao je, prije svega, helenistiki knjiki epigram. neopravdano i reduktivno uitala u Marcijalov epigram i pro
Nezadovoljan jednostranou te ambiciozne teorije, na izazov glasila ih marcijalovskim.
je neto kasnije (1785) odgovorio Johann Gottfried Herder:
osobno slabo naklonjen humoru Marcijalova tipa, Herder je
2
modele za vlastitu interpretaciju epigrama potraio upravo u
Grkoj antologiji. Navijetajui nov sustav vrijednosti to e Kao to je to obino sluaj s antikim autorima, o Marcijalo-
ga vrlo brzo uspostaviti romantizam, Herder je pokuao osvje vu se ivotu ne zna mnogo. Ne raspolaemo nikakvim pjesni
iti knjievnokritiki metajezik renesansnih poetika termino kovim ivotopisom, pa nam preostaje metodoloki dvojbeno,
lokim korekcijama koje daju naslutiti blizinu nove epohe: nije ali jedino mogue rjeenje: pokuavamo ga uvjetno rekonstru
vana kratkoa epigrama (brevitas), ve njegovo jedinstvo; um irati paljivim iitavanjem epigrama i oskudnih svjedoanstava
jesto na propisivanu ljupkost epigrama {venustas), Herder upo suvremenika, nesigurnim luenjem vjerojatnih injenica od
zorava na ivotnu sadanjost to je epigram doarava; od razvi- oevidne fikcije. Punim imenom Marko Valerije Marcijal,
pjesnik se rodio u oujku, negdje izmeu 38. i 41. Sam
13 Prije Marcijala, kae Lessing, bilo je nebrojeno pjesnika, kod Grka kao i kod
opetovano spominje oujske kalende kao dan svojega roen-
Rimljana, koji su sastavljali epigrame, ali prije njega nije bilo nijednoga epigramati-
ara. Hou rei da je on prvi tretirao epigram kao zasebnu knjievnu vrstu i da se
posvetio iskljuivo tom anru. (G. E. Lessing, Zerstreute Anmerkungen iiber das
Epigramm und einige der vomehmsten Epigrammatisten, str. 466, u: G. E. Lessing, 14 Usp. Anmerkungen iiberdieAnthobgie der Griechen, besonders iiber das giechiscbe
Werke {ed. Hauser), Miinchen 1973, sv. 5, str. 420-529) Usp. o tome i M. Citroni, Epigramm I i II, str. 373 i d. i passim, u: Sdmtliche Werke, ed. B. Suphan, sv. 15,
La teoria lessinghiana dellepigramma e le interpretazioni moderne di Marziale, Berlin 1888, str. 205-221 i 335-392.
M aia 21 (1969), str. 215-243. 15 R. Reitzenstein, Epigramm und Skolion, Giefien 1893, str. 103.

14 15
danskoga slavlja, no nije sigurno da je doista roen prvoga Kako vidimo iz njegovih stihova, Marcijalu nije nedostajalo
oujka: istraivanja su pokazala kako se u Marcijalovo doba talenta ni za dijalektiku, ali ni za eristiku varijantu retorike
roendan konvencionalno slavio prvoga dana u mjesecu roe vjetine. Ipak, za pravniki posao nije imao sklonosti vei je
nja, pa toan datum mora ostati nepoznanicom. Rodio se u izazov predstavljala poezija.
Bilbilisu, gradiu na sjeveroistoku Hispanije; danas je to Cerro Tonije, Marcijala je neodoljivo privlaio epigram, jedina
de Bambola blizu Calatayuda, gdje se jo uvijek mogu vidjeti knjievna vrsta u kojoj se, koliko znamo, okuao. Prvi stihovi
ostaci antike naseobine. Roditelji, koji su se najvjerojatnije koji su doli do nas nastali su nekih petnaestak godina poslije
zvali Fronton i Flakcila, morali su biti relativno dobro stojei, dolaska u Rim: osamdesete je godine objavljen Liber de specta
jer su sinu pruili solidno obrazovanje, najprije u Bilbilisu, a culis, knjiga epigrama posveena caru Titu, nastala prigodom
kasnije u nekom veem gradu tarakonske Hispanije.16 otvaranja Flavijevskog amfiteatra (Koloseja), koje je bilo popra
U Rim se uputio 64. godine raunajui, najvjerojatnije, na eno velianstvenim i raskonim igrama.17 Ti epigrami, od
zaviajnu solidarnost nekoga od visoko obrazovanih Hispanaca kojih je ouvano manje od polovice, ve vrlo zrelim, pomno
koji u uspjeli u Rimu, moda samoga filozofa Seneke. Tamo dotjeranim stilom opisuju prizore iz carske arene, koji se nama
je, uostalom, postojao ve prilino jak hispanski lobby, a izni danas doimlju prilino zazorno. Knjiica se caru svidjela, pa je
man udio Hispanaca u knjievnosti tzv. srebrnoga vijeka ope Marcijalu dodijeljeno tzv. pravo troje djece (ius trium libero
je mjesto povijesti rimske knjievnosti: dovoljno je prisjetiti se rum), na temelju kojega je i zasluan ovjek bez potomstva
dvojice Seneka, Kvintilijana, Lukana, Pomponija Mele, Kolu- mogao stei povlastice to su pripadale oevima troje djece, te
mele. Zahvaljujui hispanskim vezama Marcijal je doao u naslov tribuna koji je podrazumijevao i viteku ast.
dodir s monim Rimljanima koji su bili voljni materijalno Nekoliko godina potom, krajem 85., objavljene su povodom
podupirati mlade knjievne talente, poput Lucija Kalpurnija blagdana Saturnalija jo dvije knjige prigodnih epigrama, za
Pizona, Gaja Memija Regula i Kvinta Vibija Krispa. Na pjesni miljene kao duhovit pjesniki prilog karnevalski izokrenutu
kovu nesreu, prilike su se ve sljedee godine nepovoljno svijetu najveselije rimske svetkovine. U oba sluaja rije je o
izmijenile. Pizonova urota protiv Nerona stajala je glave ne nepretencioznim, ali tehniki briljantnim dvostisima inspirira
nim saturnalijskim obiajima, o svojevrsnoj saturnalijskoj va
samo samoga Pizona osobno, ve i Seneku, Lukana i mnoge
rijanti posvetnoga epigrama. Marcijalova helenistika inspira
druge. Lukanova udovica, koja je vjerojatno zbog svoga spola
cija vie je nego oita: neki od epideiktikih distiha iz devete
mogla biti odvanija od drugih, ostala je Marcijalovom jedi
knjige Grke antologije daju naslutiti kako su mogli izgledati
nom zatitnicom, i njegova borba za opstanak i karijeru u Rimu
njegovi grki uzori. Zbirka Xenia pravi je gastronomski ono-
postala je znatno neizvjesnijom. Razborito su mu savjetovali da
mastikon u stihovima, u kojemu dvostisi duhovito opisuju
se posveti odvjetnitvu, poslu kojemu su se ionako najee
priklanjali nadareni mladii iz provincije u slinu poloaju.
17 Igre su trajale stotinu dana, a stajale su glave, prema nekim procjenama, ak
pedeset tisua ivotinja; posebno su strani morali biti prizori muenja i klanja robova
i kanjenika, koji su imali oiviti dobro poznate mitske epizode (usp. Sullivan 1991,
16 O Marjalovim roditeljima usp. Sullivan 1991, str. 2, bilj. 7. str. 7 i d.).

16 17
darove u jelu i piu to su ih domaini poklanjali svojim posve lagodan: njegova je dunost bila ustajati rano ujutro i
gostima. Dvostisi u Apophoreta zamiljeni su kao zabavni nat uputiti se k patronu na jutarnji pozdrav, a potom ga, ako bi
pisi za razliite poklone koji su se gostima dijelili na nekoj vrsti ovaj izrazio takvu elju, pratiti na njegovim poslovnim obilas-
saturnalijske tombole i koje su dobitnici mogli ponijeti kui; cima grada (dakako, pjeice, a ne na nosiljci) i stajati mu na
oni se, opet u helenistikoj maniri, najradije poigravaju struk raspolaganju za razliite ne uvijek dostojanstvene poslove. Na
turom zagonetke. Epigrami tih dviju zbirki ne samo da fingi- knada za klijentske usluge bila je tzv. sportula, prvobitno koa
raju natpise na darovima, ve fmgiraju i same darove, dovodei rica s hranom, koja je u Domicijanovo vrijeme bila zamijenjena
tako do loginoga kraja onaj knjievnopovijesni proces koji je stanovitim novanim iznosom. Ipak, izvjesno je da je Marcijal
izvorni, predmetu komplementarni epigram svojedobno pre ve vrlo rano stekao maleno imanje u Nomentu u blizini Rima,
veo u fiktivni knjiki. da je u Rimu imao najprije stan, a onda i kuu, pa se ini da si
Oko 86. godine pojavile su se knjige koje se danas izdaju kao je mogao priutiti sasvim udoban ivot.
prva i druga, 87. je izila trea ne u Rimu ve u Cisalpinskoj Sljedeih est knjiga pojavilo se u rasponu od 88. do 94.
Galiji, gdje je Marcijal u to vrijeme boravio. Ve je tada njegova godine; 95. izila je deseta, 96. jedanaesta, a 97. antologijski
popularnost bila golema i Marcijal je s ponosom moe istaknuti izbor iz tih dviju posljednjih knjiga. Poto je Domicijan 96.
u prvom epigramu prve knjige. Do toga je trenutka uspio ubijen, Marcijal se pourio prirediti drugo, popravljeno izdanje
sklopiti brojna vana poznanstva u krugovima rimskih ugled desete knjige, u kojem su epigrami s pretjeranim komplimen
nika kao to su mladi, ali utjecajni Lucije Aruncije Stela, stoik tima pokojnom tiraninu, sada neugodno kompromitantni,
Decijan, takoer Hispanae, Manije Akvilije Regul, poznati zamijenjeni drugima; ono je objavljeno dvije godine potom.
odvjetnik i zloglasni Neronov dounik, kojega Marcijal mirno N o usprkos tom pokuaju njegova je karijera poslije Domici-
slavi kao pravoga Rimljanina staroga kova, ili Julije Marcijal, janove smrti krenula nizbrdo. Na prijelazu stoljea Marcijal je,
vjerojatno najdrai pjesnikov prijatelj. Uspostavio je i dobre pomalo sit dotadanjega naina ivota, odluio napustiti Rim
veze s Partenijem, takoer pjesnikom i monim Domicijano- i povui se u rodni Bilbilis. Nekahispanska gospoa, ljubiteljica
vim tajnikom, s Entelom, carskim slubenikom koji je bio knjievnosti, poklonila mu je imanje blizu Bilbilisa, gdje je
zaduen za molbe, s Krispinom, carevim miljenikom, itd. proivio jo nekoliko godina, po svemu sudei, duboko patei
Mnogi laskavi epigrami posveeni Domicijanu svjedoe o va za Rimom. Vrlo je vjerojatno da se nikada nije enio, iako su
nosti carske blagonaklonosti za uspjenu pjesniku karijeru u poneki autori upravo tu hispansku dobrotvorku pokuavali
Rimu. proglasiti njegovom suprugom.18 Jezgra dvanaeste knjige epi
Unato razgranatoj mrei korisnih drutvenih kontakata, grama nastala je ondje, a potom je u proirenu obliku objavlje
Marcijalov materijalni poloaj sigurno nije bio idealan. Ipak, na u Rimu, moda i poslije pjesnikove smrti.
ne treba previe vjerovati ni njegovim uestalim jadikovkama
o tekom siromatvu, pohabanoj togi i poniavajuoj klijent 18 Nerazlikovanje pjesnikoga^ ili implicitnoga autora epigrama i zbiljske autorove
skoj torturi: prije je rije o konvencionalnu toposu o siroma osobe dovelo je neke starije komentatore do uvjerenja da je Marcijal imao enu, pa
su je uz to i saalijevali zato to mu o njoj tako runo govori; danas, dakako, nema
nom poeti i ne ba diskretnim signalima raznim patronima sumnje da je u tim epigramima posrijedi fiktivn a supruga (usp. npr. Sullivan 1991,
nego o pravom stanju stvari. ivot klijenta, istina, nije bio str. 25 i d.).

18 19
3 odgovor, epigram moe poeti pitanjem, na koje slijedi odgovor,
a potom komentar, tvrdnju mogu slijediti dva komentara, a
Prihvatimo li Lessingovu tezu da su za epigram konstitutivna sasvim rijetko susreu se tipovi tvrdnja pitanje pitanje i
dva osnovna elementa i zamislimo ih krajnje apstraktno: da prvi tvrdnja komentar pitanje.19
ima pobuditi pozornost i zainteresirano oekivanje, kako bi Za Marcijalove skoptike epigrame dakle, za one na koje
potom drugi to oekivanje zadovoljio onda Marcijalovi obino i mislimo kad govorimo o Marcijalovim epigramima
epigrami, i skoptiki i oni drugi, uistinu pokazuju takvu struk daleko je najkarakteristinija trodijelna struktura. Posrijedi je
turu. Na prvi, uvodni dio, koji sam moe biti strukturiran kako struktura koja epigram u znatnoj mjeri pribliava dananjem
god autoru padne na pamet, nadovezuje se drugi, u nekom vicu. U knjievnoteorijskim raspravama o vicu ta se tri dijela
pogledu istaknutiji dio, poanta u najirem smislu rijei. Ona obino nazivaju uvod, dramatizacija i poanta ,20 Razumije se,
moe doista donijeti kakav duhoviti, paradoksalni obrat kakav pogreno bi bilo poistovjetiti skoptiki epigram s metriki
se inae smatra tipinim za Marcijala obrat kakav redovito oblikovanim vicem pozivajui se na neoekivanu poantu kao
karakterizira vic ali i ne mora; moe elegantno zaokruiti na kljuno obiljeje i jedne i druge knjievne vrste. Struktura
epigram nimalo neoekivanom gnomom, moe efektno zavriti vica u cijelosti je podreena specifinoj situaciji pripovijedanja,
kakvu gradaciju pretkazivim vrhuncem, u uenoj aleksandrij- koju govornik najprije mora uspostaviti ishodivi prethodno
skoj maniri posuditi kakav prikladan citat, i tako dalje. Stoga sugovornikov pristanak, i njegova je trodijelnost dobrim dije
ostaje otvorenim pitanje nije li Lessingova dioba preopenita, lom odraz trodijelnosti pripovjedaeva komunikacijskoga po
i razlikuje li se uope oekivanje itaoca epigrama od oeki naanja. Vic je, uostalom, ne samo prozni nego i usmeni govorni
vanja to ga pobuuje poetak itanja bilo kojega drugog anr: poput homerskoga aeda pripovjeda vica svoju pripovijest
knjievnog oblika. pripovijeda svaki put drukije, pazei pritom da se u varijaciji
Analizirajui izriajnu strukturu Marcijalova epigrama Jens ipak ouva identitet vica. Epigram je, naprotiv, pisana poetska
Kruuse razlikuje dvodijelni i trodijelni epigram kao dva temeljna vrsta, namijenjena prije svega itanju, a ne izvoenju; jednom
tipa, ali priznaje da postoji i velik broj epigrama koje nije zauvijek fiksiran, epigram ne podlijee nikakvim naknadnim
mogue rastaviti ni na kakve dijelove, koje naziva jednostani- improvizacijama.21 Ipak, dok ove razlike imamo na umu, nema
nima. Dvodijelni epigrami sastoje se od ekspozicije i zakljuka, razloga odustati od upotrebe tih korisnih termina koji su u
dok je trodijelnima umetnut trei, prijelazni dio, pa imaju mnogoemu pogodni za opisivanje epigrama.
strukturu ekspozicija prijelaz zakljuak. Prvi temeljni tip
pojavljuje se u etiri mogue varijante: u prvom je dijelu 19 Usp. J. Kruuse, Loriginalit artistique de Martial. Son style, sa composition, sa
najee posrijedi neka tvrdnja, koja u drugom dobiva komen technique, str. 279 i d C & M 4 (1941), str. 248-300.
20 Usp. npr. B. Marfurt, Textsorte W itz. Moglichkeiten einerspracbtvissemchaftlichen
tar, tvrdnju, nadalje, moe slijediti i neko pitanje koje je njome Textsorten-Bestimmung, Tubingen 1977, str. 93 i d.
potaknuto; epigram moe i poeti pitanjem a drugi mu dio 21 O bitnim razlikama izmeu skoptikog epigrama i vica usp. W . Burnikel,
priskrbljuje odgovor, u neznatnu broju epigrama pitanju se Untersuchungen zu r Struktur des Witzepigramms bei Lukillius und M artial. Wiesba-
den 1980, str. 14 i d. Burnikel upozorava i na postojanje antikoga proznog
suprotstavlja protupitanje. Trodijelni se epigrami javljaju u pet ekvivalenta dananjem vicu, primjeri kojega su ouvani u zbirci Philogelos. Valja ipak
varijanata: najee se koristi struktura tvrdnja pitanje primijetiti da prema modernim kriterijima ti vicevi nisu osobito uspjeli.

20 21
Uvodni dio Marcijalova trodijelnoga epigrama obino poi Dijaloka struktura moe se pojaviti i u jo reduciranijem
nje kakvom ovlanom konstatacijom o nekom stanju stvari. obliku, pa se vrlo esto svodi na pripovjedaev monolog prot
Adresat, fiktivan ili stvaran, nerijetko se apostrofira imenom. kan apostrofama adresata.
Izreena je tvrdnja u nekom pogledu neoekivana izaziva Posljednji dio, poanta, u sluaju skoptikoga epigrama naj
adresatove dvojbe u pogledu istinitosti ili opravdanosti govor- ee uistinu donosi neoekivan, nerijetko bizaran obrat, i
nikove ocjene opisana stanja stvari. podrazumijeva svu neizmjernu raznolikost koja je karakteristi
Slijedi dramatizacija: veina Marcijalovih epigrama, uklju na za poantiranje vica. Ne uputajui se u poblie razmatranje
ujui i one dvodijelne, dijaloki je strukturirana. Najee, mehanizama poante kojima se iscrpno bave teorije vica, istak
dakako, nije rije o pravoj dramatizaciji u kojoj bi pripovjeda- nimo da je redovito posrijedi istodobna nazonost dviju izoto-
ev glas u potpunosti uzmaknuo pred izravno citiranim glaso pija-, drugim rijeima, kljuni izriaj u poanti istodobno moe
vima svojih likova, kao to se ponekad dogaa, primjerice, u pripadati dvama disparatnim kontekstima, a od itaoca se
helenistikom fiktivnom nadgrobnom epigramu. Dijalog je oekuje da taj dvostruki potencijal prepozna.23 Ta se dvostru
obino preprian u formi slobodnoga ili vezanoga navedenoga kost moe manifestirati u igri rijei koja se temelji na sinonimiji,
govora. No ta se dramatizacija u jo jednom, vanijem pogledu u poigravanju tzv. logikim naglaskom i si., ali moe zahtijevati
razlikuje od ekvivalentna elementa vica: dijalog ne zameu i vrlo kompleksnu jezinopragmatiku interpretaciju.
likovi prie, kao u vicu, ve sam pripovjeda i njegov adresat, I upravo je ta osobina svojstvena najuspjelijim Marcijalovim
koji u prii ne sudjeluju. tovie, najee i nije rije o pravim epigramima. O d itaoca se, naime, zahtijeva visoka razina
sugovornikovim replikama, ve o replikama za koje govornik komunikacijske kompetencije i osjetljivost za sve mogue ni
pretpostavlja da sugovorniku padaju na pamet, tako da se janse pragmatike obrade teksta. italac mora samostalno
dominacija pripovjedaeva glasa nad glasom sugovornika nikad domisliti neizreeni smisao epigrama, a da mu pritom ne
ne dokida. Pripovjeda sam mai i otpiva, upravljajui reak pomau nikakvi semantiki pokazatelji. Briljantan primjer ta
cijama itatelja jednako sugestivno i vjeto kao i ponaanjem kva Marcijalova postupka prua poznati skazon iz prve knjige
fiktivnoga adresata. To je ona poznata vrsta anticipiranja sugo- epigrama:
vornikova stava za kojom redovito poseu antiki govornici, a
nerijetko im slui za ironinu porugu. No pravi model za takvu Za Maronilom udi Gemel: brak trai,
preprianu dijaloku strukturu Marcijal nije naao u retorikim i moli je i kumi, dar na dar alje.
prirunicima, ve u epigramima pjesnika kojega je najvie Ljepotica je? Ma kojeta! Vrag crni!
cijenio, Katula.22 Najee, ipak, nije posrijedi razvedeniji raz Pa to ga onda tako vue k njoj? Kalje.
govor, ve jednokratno, ali bitno sugovornikovo potpitanje. ( 1. 10)

22 Usp. poznati Katulov dvostih: 23 Greimasov termin izotopija, udomaen u teoriji vica, vjerojatno ne moe izdrati
Mrzim i ljubim. Zato je tako, moda me pita. rigoroznije pragmalingvistiko preispitivanje, ali moe vrlo prikladno posluiti u
Ne znam, no tako da jest, osjeam, muim se sav. (prev. D . kiljan) opisivanju igara rijei i slinih jezinih fenomena koji se podjednako pojavljuju u
O tzv. quaeris-pitanju u grkoj i rimskoj epigramatici usp. E. Siedschlag, Z u r epigramu i u vicu (usp. A. J. Greimas, Stmantiquestructurale. Rechercbe de methode,
Form von Martials Epigrammen. Berlin 1977, str. 23 i d. Paris, 1966).

22 23
Taj skoptiki epigram, vidljivo je, pokazuje trodijelnu, dija neuspjelim. No jezina se komunikacija temelji na optimisti
loku strukturu. Uvodni dio epigrama svodi se na priopivanje noj naelnoj pretpostavci da su sugovornikove replike relevan
novosti o stanovitom Gemelu koji je, oito, sugovorniku dobro tne i smislene, ak i ako se to na prvi pogled ne vidi. Prije nego
poznat. Utemeljenost takve primjedbe u kontekstu svakodnev to razoaran odustane od itanja, poten e se italac, dakle,
na razgovora meu poznanicima nije sporna jer se Gemel upustiti u sloeniju interpretaciju svojega tiva i poi od pret
namjerava oeniti, i to nekom Maronilom, djevojkom koju postavke da je odgovor o Maronilinu kalju, unato prividnoj
sugovornik ne poznaje. Uspjelom figurom klimaktikoga go besmislenosti, ipak u nekom pogledu relevantan, te pokuati
milanja pripovjeda ilustrira koliko je Gemelu stalo do toga otkriti u kojem. Zakljuivanje mora tei, otprilike, ovako.
braka. Sugovornik zakljuuje da je Gemelova izabranica svaka Ako Maronila kalje, vjerojatno je bolesna. Sloimo li se s
ko neka ljepotica; jedino se time moe objasniti njegovo zalju opeprihvaenim sudom da je bolest neke udavae slaba pre
bljeno ponaanje. Slijedi uistinu neoekivan obrat, ali jo ne i poruka za enidbu, zavretak nas epigrama mora zbuniti. Ako
poanta: Maronila je, naprotiv, iznimno runa ena! Prirodno,
ne nasluujemo nikakvo drugo objanjenje, valja pretpostaviti
sugovornik se mora zbunjeno zapitati ime je onda uspjela
da pripovjeda uistinu hoe rei da je djevojka bolesna i nasta
privui Gemela. Tek tada slijedi pravi paradoks i prava marci-
viti tragati za takvim implikacijama koje e pomiriti Maronili-
jalovska poanta, i to tek u posljednjoj rijei posljednjega stiha:
no kaljanje i navodnu poeljnost. Kako je mogue radovati se
Maronila, naime, kalje.
neijoj bolesti? Jedino ako prieljkujemo njegovu patnju ili
Kao u mnogim drugim uspjelim Marcijalovim epigramima
smrt. No zato bi prosac elio tako neto odabranici svojega
poanta i ovdje najveim dijelom rauna na poigravanje s tzv.
srca? Jedno objanjenje vrlo se sugestivno namee: mogue je
konverzacijskim implikacijama, tj. pretpostavkama o govorni-
da proscu i nije stalo do samoga braka, ve se preko djevojine
kovoj nakani koje slijede iz nepisanih pragmatikih pravila o
jezinoj upotrebi koja znaenju izriaja pridruuju smisao. Dri ruke eli domoi neeg drugog. Nije teko domisliti to bi taj
li se italac samo semantike, doslovne interpretacije teksta, pravi cilj mogao biti: i povrni poznavalac rimskih obiaja
poantu o kalju ne moe itati drukije nego kao besmislicu. U dobro zna da je nevjesta, osim vlastitih vrlina, u brak nosila i
tom sluaju barem jedan od bitnih zahtjeva uspjene komuni miraz. Epigram, dakle, ima smisla ako pretpostavimo da je
kacijske suradnje ostaje nezadovoljen: ili pripovjedaev odgo Maronila bogata nasljednica. Prosac djevojinu bolest smatra
vor nije dovoljno jasno formuliran ili se ne da razabrati njegova povoljnom okolnou upravo zato to vjeruje da je ta bolest
relevancija u odnosu na prethodne replike.24Ako zakljui da je smrtonosna.
epigram nesuvislo napisan, italac ga, jasno, mora proglasiti U sluaju djevojina pristanka, enik koji pripada u katego
riju tzv. lovaca na miraz postaje dvostrukim dobitnikom: bez
24 O konverzacijskim implikacijama, naelu suradnje i njegovim maksimama usp.
muke dolazi do eljena bogatstva, a uz to ne mora dugo trpjeti
H . P. Grice, Logic and conversation, u: P. Cole & J. Morgan (edd.), Syntax and eninu nazonost. U svjetlu takve interpretacije ispostavlja se
Semantics 3: Speech Acts, New York 1975, str. 4 1 -5 8 .0 relevanciji kao rukovodnom
naelu svake komunikacijske razmjene usp. D. Sperber & D. Wilson, Relevance.
da je neobini odgovor doista vrlo relevantan prilog komuni
Communicatum and Cognition, Oxford 1986. kacijskoj razmjeni. A kako se od itaoca oekuje vrlo aktivno

24 25
sudjelovanje u razumijevanju poruke, njezin je komiki efekt izravni govorni inovi uglavnom su banalni i njihova je inter
utoliko djelotvorniji. pretacija neproblematina: u optjecaju je ogranien, relativno
Za uspjeli skoptiki epigram vrijedi Preisendanzovo zapaa nevelik broj interpretativnih tipova za kojima se posee gotovo
nje o vicu: No uvijek i u svakom sluaju u vicu se govori tako automatski, prema dobro poznatim i uvjebanim obrascima.
da izraeno znaenje mora priopiti upravo ono to po sebi Interpretativni tip to ga valja odabrati u sluaju vica ili marci-
iskljuuje, potiskuje, suzbija. (...) Ono to se u osnovi misli jalovskoga skoptikog epigrama nije oigledan, i italac se mora
postaje, tako rei, parazitom strogoga znaenja izriaja; ono ivi ozbiljno potruditi da ispravno povee signale to ih je autor
na njegov raun, a da ga pritom izravno ne unitava.251 za vic postavio, da prepozna i lane putokaze koji su mu podvaljeni,
i za skoptiki epigram koji slino funkcionira konstitutivno je da pohvata sve konotacijske niti i na temelju svega toga kon
oslanjanje na mehanizam tzv. indirektnog govornog ina. Moe struira smisao epigrama.
se, tovie, rei da su oni u onoj mjeri uspjeniji koliko je poruka U dvostisima ogranienje opsega povlai za sobom i modi
njihove poante neizravnije formulirana. fikaciju argumentativne strukture: oni se obino mogu svesti
Dakako, indirektni govorni in svojstven je i svakodnevnoj, na trijadu tvrdnja!poblie obrazloenje!autorov komentar. Tako
praktinoj komunikaciji i ni po emu nije dodatno obiljeen;
epigram o Maronili ima ekvivalent u dvostihu koj i odlikuje vrlo
no ondje se krenje sporazuma o suradnji ne dogada zato da bi
slina implicitna argumentacija:
se komunikacijski proces zakomplicirao, ve zato da bi se
pojednostavnio, zato da bi se komunikacijska razmjena, za obje Paula me eli za mua. Ve stara je: ja je ne elim.
strane, olakala. Ako, umjesto da sugovorniku kaem: Otvori Eh, da je starija jo, rado bih bio joj mu!
prozor! posegnem za neizravnim govornim inom i izjavim
Ba je vrue!, rukovodim se itavim nizom suptilnih izvanje- ( 10. 8)

zinih kriterija, koji se za svaku pojedinanu, konkretnu situa


ciju moraju zasebno vagati. Izbjegavam, primjerice, stanovitu Trodijelnost je strukture ouvana, ali je rtvovana dijaloka
neuljudnost imperativa, ali i pretjeranu poniznost molbe, ski dimenzija epigrama: autorova izjava da se ne eli oeniti Pau-
dam radije sa sebe odgovornost za akciju, preputajui sugo lom zato to je stara u skladu je s konvencionalnim nazorima
vorniku da samostalno odlui otvoriti prozor, i slino. S o tome to podrazumijeva tzv. dobra partija i ne moe izazvati
druge strane, vic i njemu srodan tip epigrama strukturirani su sugovornikovo uenje. To ipak ne utjee na uspjelost epigra
tako ba zato da bi se zakomplicirao interpretativni proces, jer ma, a njegova interpretacija podrazumijeva podjednak intelek
na njegovoj sloenosti i grade svoju vrijednost. Tu se zahtijeva tualni ulog s itaoeve strane kao i dui, dijaloki i trodijelni
aktivna sluaoeva/itaoeva suradnja: nagrada smijehom moe epigram o Maronili.26
se zasluiti samo odreenim intelektualnim naporom, ali je
utoliko ugodnija. U svakodnevnoj govornoj komunikaciji ne-
26 Kruuse ovaj epigram svrstava u dvodijelne tipa tvrdnja komentar, budui da
granice meu dijelovima epigrama priznaje samo u onim sluajevima kada se one
jasno mogu razaznati i na semantikoj i na sintaktikoj razini; u latinskom se
25 W . Preisendanz, Oberden W itz, Konstanz 1970, str. 30-31. izvorniku, naime, epigram sastoji od samo dvije reenice (usp. Kruuse, o. c str. 280).

26 27
Zanimljiva je primjedba jednoga od Marcijalovih kritiara s tvrdnja zapravo prigovor, koji se potom ilustrira jednim ili
kraja osamnaestoga stoljea, E.-T. Simona. Raspravljajui o itavim nizom primjera, a onda se zaokruuje kakvim efektnim
poanti u Marcijala, taj autor zapaa kako ona funkcionira zavretkom. tovie, unato tomu to je rije o skoptikom
upravo suprotno od silogizma: umjesto da nizanje premisa epigramu, taj zavretak uope ne mora biti neoekivan. Marci-
dovede do zakljuka to ga italac i sam prirodno moe pred jalov skoptiki epigram ne mora biti strukturiran slino vicu, i
vidjeti, pjesnik ga, uz pomo rafinirana trika, ali na njegovo komiki se uinak moe temeljiti na nizu retorikih zahvata
veliko zadovoljstvo, iznenauje nepredvienim, i daleko manje koji nemaju nikakve veze s poantom. U tu svrhu Marcijal
prirodnim ishodom.27 Doista, najuspjeliji a i dananjem inventivno primjenjuje tradicionalnu retoriku tehniku: koristi
itaocu vjerojatno najblii upravo su oni epigrami koji svoj se strukturom prijamela, klimaktikim nizanjem hiperbola,
komiki efekt postiu tako da se najprije sugerira, a potom viekratnim apostrofiranjem adresata, paralelizmima, hijazmi-
iznevjerava mehanizam silogizma. U njima se poanta gradi ili ma, epiforama, anaforama, razliitim tipovima ponavljanja na
usvajanjem kakve potpuno neprihvatljive premise koja je, po svim strukturnim razinama, posebno onima koji omoguuju
mogunosti, ve sama po sebi smijena, na temelju koje se onda ak i efektno grafiko oblikovanje epigrama. Evo karakteristi
posve legitimno izvodi logiki valjan zakljuak, ili zakljuiva noga primjera:
njem koje se drsko konstruira na kakvoj upadljivoj, ali neodo
ljivoj logikoj pogreci. U tom je pogledu ilustrativan Marcija- Raskonu palau Torkvat uz etvrti miljokaz ima:
lov epigram o zaduenom Hili: i Otacilije tu malen je kupio vrt.
Torkvat prekrasne terme u arenom mramoru gradi:
Tri ti je etvrti duga krmeljivi nudio Hila i Otacilije, gle, postavlja odvodnu cijev!
nedavno, Kvinte, a sad, orav ti vraa tek pol. Torkvat je lovorov gaj na svojoj zasadio zemlji;
Uzmi to prije! Dobitak odlagati ne valja nikad: i Otacilije sto kestena sadi u niz.
sasvim kad postane slijep, novac zaboravi svoj! Konzul je Torkvat, a na Otacilije opinski glavar:
(8.9) jednako vanim se on smatra u poasti toj.
Siuna aba je neko zbog golema goveda prsla:
Zlostavljajui zakone logike, Marcijal wildeovski okrutno po- Ni Otaciliju taj, ini se, ne gine kraj!
stulira upravno proporcionalni odnos izmeu napredovanja
(10.79)
neije one bolesti i njegove platene sposobnosti, i postie
urnebesni komiki efekt. Epigram je strukturiran kao diptih to ga tvori niz uspored
Naravno, ima i takvih skoptikih epigrama koji uope nisu nih antiteza koje zabavno ilustriraju neproporcionalnu simetri
dijaloki strukturirani. To je najee sluaj s onim epigramima ju ponaanja dvaju junaka: to god Torkvat postigne u velikim
u kojima je sugovornik ujedno i meta epigrama: tada je uvodna stvarima, Otacilije se pouri kopirati u malim. U prijevodu se
ne mogu ouvati sve pojedinosti pomno dotjerana paralelizma
koji svaki dvostih uz mjestimina odstupanja kako bi se
27 Usp. fi.-T . Simon, On M artial and H is Writings, str. 131, u: Sullivan 1993, str.
128-134. izbjegla monotonija konstruira po naelu subjekt (Torkvat)

28 29
predikat objekt: objekt predikat subjekt (Otacilije). Cjelivatelji, Flae? Spasa tu nema!
Pseudo-anafora u pentametrima i Otacilije (u izvorniku je Navaljuju i slijede, grabe, svud stignu,
rije o epifori, koja je, dakako, efektnija jer se ponavljana rije odavde i odande, bilo gdje, svuda!
pojavljuje na kraju svakoga dvostiha), uz uobiajenu sugestiv Ne koristi ni gnojni prit ni ir ljuti,
nost figure dikcije, duhovito imitira papagajsko Otacilijevo ni kona bolest brade, liaj siv, prljav,
ponaanje. etvrti dvostih donekle naruava pravilnost ponav ne koristi na usni mastan sloj voska
ljanja i najavljuje gradacijski vrhunac koji e uslijediti u posljed ni bale to niz smrznut ti se nos cijede,
njim dvama stihovima: istinski obrazac Otacilijeva ivotnog jer cmau i kad zebe i kad sav gori
puta, pripovjeda sada ve otvoreno komentira, krije se u i kad za mladu enu cjelov svoj uva!
poznatoj basni o volu i abi. Posljednjem je dvostihu teko Kapuljaa na glavi od njih spas nije
odrei status poante, no ona nema nita zajedniko s neoeki ni lealjka gdje pokrov te i plat kriju,
vanom poantom vica: naprotiv, ona upravo opravdava onakvo ni nosiljka to zastire je tren svaki!
Cjelivatelj kroz svaku rupu zna proi:
italako oekivanje kakvo su oblikovali i usmjerili retoriki
ni konzul niti tribun, a ni snop prua
trikovi iz prethodnih stihova, sugerirajui indirektno, ali vrlo
ni dreka liktora ni njegov prut silni
jasno, kako pripovjeda ocjenjuje nesretnog Otacilija. Nepo
cjelivatelja otjerali jo nisu!
znanica je bila samo u tome kako e pripovjeda tu svoju ocjenu
Na visoki tribunal moe ti sjesti
izrei. Rije je, dakle, o poanti u irem smislu rijei, koja nije
i s kurulskoga stolca dijeliti pravdu
neoekivana ni paradoksalna, no koja elegantno zaokruuje
cjelivatelj e svuda neki put nai!
epigram, duhovito i izravno formulirajui njegovu poruku. U groznici, u plau ljubi on tebe
Duhovitost je ovdje rezultanta cijeloga niza pomno promilje- dok zijeva ili pliva ili ak, Flae,
nih knjievnih postupaka koji u podjednakoj mjeri proimlju na zahodu dok sjedi! Lijek je tek jedan:
itav epigram, a ne preklapanja neuskladivih izotopijskih razina da slinavca za prijatelja svog uzme!
u zavrnoj poanti.
Napokon, ne najmanji razlog Marcijalove neodoljivosti lei (11.98)

u naglaenoj vizualnoj, ak i sinestetikoj komponenti njegova Marcijalova autorska osobnost moda se u najveoj mjeri
pripovijedanja: u intenzitetu evociranih slika, mirisa, zvukova, ogleda u paradoksalnom uinku njegove originalne pripovjed
pa i okusa, u inventivnoj metaforici koja nerijetko granii s ne tehnike. Njegov se mimetiki postupak, s jedne strane, oito
grotesknim, u originalnosti njegovih bizarnih, slikovitih uspo- temelji na uzorno primijenjenoj tehnici karikature: opisivana
redaba to se u mahnitu tempu niu jedna za drugom, u se zbilja u zamjetnoj mjeri stilizira, redukcijom svega onoga to
fantastinim scenarijima i kominim egzemplima kojima pri je autorskoj tendenciji nebitno i hipertrofijom svega onoga to
povjeda, s vidljivim uitkom, ilustrira svoju tezu. Evo, primje joj moe posluiti. Pritom valja zamijetiti da je hiperbolinost
rice, jednog od takvih epigrama; rije je o nesnosnim rimskim opisa koji je usmjeren ad hominem iste estetike inspiracije i
cjelivateljima, notornim rtvama Marcijalovih stihova: da nije u izravnoj vezi s eventualnom kritikom intencijom.

30 31
Napokon, vizualnoj se komponenti pridruuje i verbalni vic. tome da njegova stranica ima okus po ovjeku i da se na njoj
Istodobno se, meutim, usprkos tom oiglednom karikatural- zrcali sam ivot, italac je naveden da njegove epigrame ita
nom nasilju nad istinom, uspostavlja sugestivna, gotovo opi otprilike onako kao to ita lijepu knjievnost iz razdoblja
pljiva atmosfera pravoga, stvarnoga ivota: upravo onaj realizma. Zato je sklon zaboraviti da je, prema dobro pogoe
okus po ovjeku to gaje Marcijal otvoreno proklamirao kao noj Bergsonovoj metafori, privremena anestezija srca ionako
svoj pjesniki ideal. nudan preduvjet za smijeh.
Zajedno s briljantnim, neizmjerno duhovitim karikaturama
suvremenika i ^r'-sliicama iz rimske svakodnevice, pred
4 itaoevim oima poprima razgovijetne obrise i nimalo privla
na slika njihova implicitnoga autora: posrijedi je, oito, besra
Jedna drastina formulacija Otta Seela precizno saimlje mni udvorica koji u parazitskom ivotu vidi najvii osobni
razloge zbog kojih se veina novijih rasprava o Marcijalu mora ideal, a otvoreno se i ponosno predstavlja kao enomrzac i
iscrpljivati u apologetici. Taj poznati filolog, naime, proglaava pedofil, antisemit i ksenofob, beutni promatra krvavih igara
Marcijala krajnje zazornim 'klasikom ne samo epigrama, nego u areni i cinini apologet nepravednoga drutvenog poretka.
i bezonoga prosjaenja i odbojne amoralnosti.28 Seel pritom O n nas uzalud uvjerava da je razvratna samo njegova stranica,
ponajmanje cilja na ve spomenutu opscenost mnogih Marci- a da je njegov ivot ist, dok spomenute stranice otkrivaju
jalovih epigrama. Zgraanje nad lascivnim stihovima u nae je sustav vrijednosti i to javno ispovijedan sustav vrijednosti
vrijeme iz lako dokuivih razloga izgubilo na uvjerljivosti, a koji je nama jednostavno neprihvatljiv.
njihova eventualna kritika danas uglavnom barata estetikim,
Marcijal je uistinu volio kriti sve mogue tabue, skandali
a ne etikim kategorijama. Kad govori o Marcijalovoj radikal
zirati gaenjem opeprihvaenih konvencija, manje u ime isti
noj amoralnosti, Seel misli na njegovo uistinu neukusno
ne, a vie za ljubav skandala: na primjer, nazivati spolni in
ulagivanje svoj etvorici careva koji su se zatekli na vlasti dok
njegovim pukim imenom, u kinikoj maniri bacati ljudima u
je nastojao oko svoje pjesnike karijere, a pogotovu na zazorno
lice istinu o tome odakle dolaze i kamo idu. Itekako djelotvorna
ulagivanje Domicijanu; na njegovu posvemanju ravnodunost
prema nesrei blinjega; na ono to patetino, ali tono naziva u prvom kranskom stoljeu, dananjega se itaoca takva
tvrdoom srca. Suvremeni je italac, naravno, nauio da ga skandaloznost slabo doimlje. Ono to suvremenoga itaoca
ne bi smjela zanimati eventualna privatna tvrdoa srca real ipak smuuje nije Marcijalovo krenje tadanjih tabua, ve
noga pjesnika Marcijala. No upravo zbog uporno proklamirane evidentna okaljanost naih tabua. U toj se poeziji, naime,
poetike realizma, zbog opetovana pjesnikova inzistiranja na sadistiki likuje nad tuim nedostacima, pa i tjelesnim; ena se
otvoreno proglaava niim biem, a rob predmetom; muenje
ivotinja promatra se s uitkom, i jo se na raun svega toga
28 O . Seel, Ansatz zu einer Martial-Interpretaon, str. 153, u: G. Pfohl, (ur.) Das
Epigramm. Z ur Geschichte einer inschriftlichen und literarischen Gattung. Darmstadt
zbijaju neukusne ale. Nema sumnje daje Marcijalova pjesni
1969, str. 153-186. ka persona kljuni kamen spoticanja u njegovoj recepciji danas,

32 33
a ne njegov eventualni antipatini karakter i nekoliko nepri Na slian nain funkcioniraju i Marcijalovi epigrami. Oni
stojnih rijei. razgovijetno i neosporno iznose na vidjelo aktualne predrasude
Nije nuno pozivati se na Freudovu teoriju dosjetke da bi se njegova doba, ali ne u ime drutvene kritike, ve ih predstav
ustanovilo kako bez tabua i njihova krenja, bez posveenih ljaju kao samorazumljiv svjetonazor implicitnoga autora i nje
konvencija i njihova zaobilaenja nema ni vica. Svojedobno gova adresata. Temeljna pjesnikova pogreka u naim oima
popularni vicevi o Muji i Hasi iju su aktualnost naglo lei u tome to se on od tih predrasuda ne ograuje, pa makar
dokinula nedavna tragina zbivanja u krajnjoj liniji pretpo i neiskreno, kako bismo to uinili mi, ve ih spremno potpisuje.
stavljaju rasistiki vrijednosni sustav, vicevi o spolnosti i srod Ako se Marcijal u krajnjoj liniji ogrijeio o ono to se danas
nim temama to ukljuuje i viceve o papuarima mizogini rado naziva politikom korektnou, onda je njegova jedina
pogled na svijet, vicevi o aktualnim politiarima neslaganje s isprika u tome to govorni anr vica, a onda i anr marcijalov-
vlau itd. Uspjeh vica nemogu je bez istodobne, pa makar skoga epigrama kao njegov knjievni parnjak, pod pretpostav
samo privremene afirmacije vrijednosnoga sustava koji je upra kom politike korektnosti jednostavno ne moe opstati.30
vo suprotan proklamiranomu. Jednostavno, vic koji meu Napokon, Marcijalovo zbijanje ala na raun ljudi koji za
recima ne podrazumijeva stanovitu rehabilitaciju tabuiranoga svoj smijean poloaj uope nisu krivi kao Elija koja je
vrijednosnoga sustava ili barem s njime ozbiljno ne rauna jest iskaljala svoja posljednja etiri zuba, runa bogataica Maro-
mogu, ali je manje zabavan. Teoretiari koji inzistiraju na nila koja je postala poeljnom udavaom jer je teko bolesna,
razlikovanju sredinjega i rubnoga znaenja vica vjerojatno Nevija ije njeno tepanje lovac na miraz optimistino tumai
su na pravom putu: prvo se ogleda u kvazi-estetskom zado kao simptom suice u posljednjem stadiju itd. ne moemo
voljstvu zbog uspjeha kognitivnoga procesa, a drugo u tenden proglasiti naprosto vulgarnom zluradou. Ako su teorije smi
ciji vica koja je usmjerena na treu osobu i koja postie jenoga u pravu kad inzistiraju na krenju tabua i oslobaanju
privremeno oslobaanje od inhibicija.29 Drutvena situacija od ideolokih spona, one obino proputaju naglasiti da je za
pripovijedanja vica podrazumijeva osjetno sniavanje praga blagotvornu smjehovnu katarzu posve nevana etika dimen
tolerancije prema otklonu od standardnoga komunikacijskog zija tih spona; smijeh potpuno istim mehanizmom nie na
ponaanja. Pragmatika pravila koje se inae brinu da ne doe temelju svih zamislivih inhibicija, bez obzira vidimo li u zabrani
do prekida komunikacijske suradnje postaju elastinijima, pri tetnu represiju ili nunu instituciju civiliziranog i demokrat
stojnost spram sugovornika i sluateljstva dri se na formalnoj skog drutva. Skloniji smo, primjerice, pokazati razumijevanje
niti, a uspjeh vica ovisi o tome hoe li se sluatelj dati potkupiti, za oslobaajui grohot kojim sluateljstvo reagira na uspjeno
prijei preko prigovora savjesti i prihvatiti laskavo ortatvo koje pripovijedanje masnoga vica, jer u konvencijama koje se tiu
mu duhoviti pripovjeda nudi. Svaki vic zapravo implicira
neku vrijednost, manje ili vie relevantnu, koju prethodno valja
pogaziti da bi se vic mogao konzumirati. 30 Kao nasumian primjer politiki korektnog marcijalovskog epigrama mogli
bismo navesti tzv. satirike i Iudike epigrame Rajmunda Kunia, dubrovakoga
latinista iz osamnaestoga stoljea, uistinu briljantna stihotvorca: ti epigrami jesu
besprijekorno napisani i dopadljivi, ali imaju malo to zajedniko s Marcijalovim
29 Usp. Marfurt, o. c str. 78-90. humorom paradoksa.

34 35
spolnosti, od Freuda naovamo, vidimo nepotrebno ogrania To, ukratko, znai da je najznatniju prepreku visokom
vanje individualne slobode koja ne moe nakoditi treemu, vrednovanju svojega djela Marcijal podigao sam svojim uesta
nego nai opravdanje za rasistike viceve, jer bi istinsko doki lim programatskim oitovanjima. Ako knjievnost moe biti
danje tabua koji se u tim vicevima kre impliciralo ugroavanje istinski vrijedna samo pod uvjetom da se, u krajnjem izvodu,
integriteta drugoga. No kategorije kao to su pravednost, de bavi istinski znaajnim temama a vrednovanje knjievnosti
mokratinost ili politika korektnost nemaju nikakva utjeca i danas, ini se, polazi od toga aksioma onda knjievnost
ja na mehanizam smijenoga. Tu je uvijek posrijedi posezanje koja se dii time da je zanima samo svakodnevno, obino i
za zabranjenim (bez obzira na opravdanost zabrane), a energija trivijalno, unaprijed samu sebe diskvalificira.
koja pokree cijeli proces energija je sirove, nadideoloke agre Demonstrativno odbijajui tradicionalne teme visoke knji
sije (otprilike u onom smislu kako agresiju tumai Konrad evnosti Marcijal se samo donekle ponaa slino Kalimahu, koji
Lorenz) koja moe, ali i ne mora biti etiki opravdana. Tko e je takoer demonstrativno raskrstio s tradicionalnim knjiev
se rasistikom vicu smijati, a tko ne, tko e biti iskreno zgranut, nim vrijednostima. Kalimah, naime, klasina poetika naela
a tko e se samo prenemagati, ovisi o nizu psiholokih i supstituira novom, sofisticiranom estetikom koja se obraa
sociolokih imbenika koji i inae oblikuju ponaanje pojedin malobrojnoj knjievnoj eliti; u sluaju recepcijskoga neuspjeha
ca, i koji s mehanizmom smijenoga kao takvim nemaju nika novi helenistiki pjesnik spremno moe uprijeti prstom na
kve veze.31 aljenja vrijednu nekompetenciju nedorasla itaoca. Marcijal
Jasno je, dakako, da u drutvu u kojemu je omiljena i slinoga izlaza nema. On posveene mitske teme zamjenjuje
legitimna zabava bilo promatranje krvava ubijanja ljudi i ivo obinim, stvarnim ivotom svakodnevice koji nije opleme
tinja, muenja, silovanja i svake druge vrste nasilja, dotini njen nikakvim teokritovskim simbolizmom ili kalimahovskom
imbenici nisu radili u prilog korjenite redukcije smjehovnoga estetskom profinjenou koji bi od itaoca zahtijevali posebnu
potencijala, i da Marcijalov ugled nije mogao doi u pitanje kompetenciju. A proglasiti niskomimetiki modus, u Fryevu
zbog nama teko shvatljiva odabira predmeta smijeha. Najgori smislu rijei, jedinim moguim oblikom knjievne umjetnosti
prigovor koji mu se mogao dogoditi, a ne znamo je li mu doista i istodobno drsko proklamirati besmrtnost takve umjetnosti
bio upuen, bila bi optuba da se ogrijeio o norme dobra ravno je programatskom oksimoronu. T u je pogreku u milje
ukusa; najtea kritika to su mu je, kako se ini, upuivali nju, prema uvjerenju ak i tako blagonaklona Marcijalova
suvremenici odnosi se na odabir minornoga pjesnikog anra. suvremenika kao to je bio Plinije Mlai, povijest trebala
kazniti. Plinije moda nije bio najvei Marcijalov oboavatelj,
31 Koliko upravo ideoloke predrasude i netrpeljivost spram drugoga mogu biti no sigurno nije bio neosjetljiv na pjesnikov arm i laskave
bitni za funkcioniranje vica dobro ilustrira jedan Marfurtov primjer neukusna i komplimente koje je ovaj znao dijeliti s istom lakoom s kojom
izrazito uvredljiva, ali dobra vica o idovima i njegovih slabijih varijanata u kojima
su dvojica idova zamijenjena dvojicom lopova, odnosno dvojicom luaka. Inferi je sastavljao stihove: napokon, upravo je Plinije Marcijalu
ornost surogata u odnosu na izvorni oblik vica ne moe se objasniti samo redukcijom platio put u domovinu poslije trideset etiri godine izbivanja.
konotativnih elemenata koji su nuni za uspjenu kognitivnu obradu vica: vicevi o
lopovima i luacima jednostavno su manje relevantni od njihova problematinog
Ni on, meutim, nije mogao razumjeti Marcijalovu spokojnu,
predloka (usp. B. Marfurt, o. c., str. 52 i d.). neshvatljivu uvjerenost da e njegovi nepretenciozni stihovi, te

36 37
dopadljive saturnalijske doskoice stei besmrtnost. Ta je ne- dopadljivih dvostiha za volju lagodna ivota koji mu je omo
vjerica rezultirala efektnim, esto citiranim epistolarnim zavr guilo podilaenje ukusu veine. Ako je njegova pogreka bila
etkom koji se na kraju pokazao kao velika zabluda: Ali, rei u tome to je, kako je primijetio jedan njegov izdava, zanema
e, njegovi stihovi nee potrajati vjeno; moda i nee, no on rio the importance ofbeingeamest, onda to vrijedi samo uvjetno
ih je pisao kao da hoe.32 samo u onoj mjeri u kojoj to isto moemo ustvrditi, recimo,
Oekivana je kazna knjievnopovijesnoga zaborava, naime, i za Aristofana, autora ija se pjesnika veliina nikada ne
izostala. Kad je rije o Marcijalu i nekim drugim neoekiva dovodi u pitanje. Marcijal se uope nije odrekao tradicional
nim klasicima srebrnoga vijeka, vrijedi jo jednom citirati noga poziva antikoga pjesnika da bude glasnik najviih vrijed
nepotkupljiva moralista Otta Seela, autora ija se slabost za nosti svojega doba, kao Homer, kao Pindar, kao Vergilije, iako
Marcijala jedva moe naslutiti meu istinoljubivim, katonski za ulogu mudrog savjetodavca zajednice doista nije imao ni
strogim redovima i kojega bismo teko mogli optuiti za neo volje ni sklonosti.
pravdanu popustljivost prema cininom pjesniku-prosjaku: Tradicionalne poetske vrijednosti koje je smatrao mrtvima
Zahvaljujui novovjekovnom povijesno-razvojnom razliko Marcijal je zamijenio onom u kojoj je sam vidio najveu
vanju klasinoga i poklasinoga, visoke umjetnosti i srebrnoga zamislivu, ljudsku i pjesniku vrijednost, i kojom je bio doslov
epigonstva, odvie se lako zaboravlja da su u srednjem vijeku, no opinjen: vrijednou ivota. Njemu, naime, nikada nije
renesansi i baroku, sve do francuskih moralista, tovie, sve do palo na pamet da izopaenu svijetu prui ogledalo ili da ogor
Logaua i Lessinga, upravo ovi pjesnici dekadencije i dvostru eno strgne maske s lica suvremenika ne bi li ih popravio. Svaka
koga moralnog knjigovodstva izvrili neusporedivo dublji i iri juvenalovska indignacija Marcijalu je vie nego strana. Istodob
utjecaj nego, recimo, jedan Horacije (barem kad je rije o no, njegov dojmljivi realizam nikada nije sam sebi svrhom,
ispravno shvaenom Horaciju) ili jedan Vergilije (ako izuzme onako kako je to, recimo, sluaj s helenistikim pjesnikom
mo kransku reinterpretaciju Vergilija).33 Herondom. Jer ak i onda kada se izdaje za satiru, svaki je
No nije rije naprosto o stjecaju okolnosti koje su, eto, htjele Marcijalov epigram ponajprije panegirik ivotu, lien svake
da upravo Marcijal, ne sasvim zaslueno, snanije utjee na filozofske ili ideoloke primisli i s one strane svake kritike,
potonju knjievnu povijest nego neki vaniji autori, pa mu pohvale ili pokude.
stoga pripada odgovarajua objektivna knjievnopovijesna vri Ta njegova strastvena, bezuvjetna ljubav prema ivotu nije
jednost. drugo ime za hedonistiko predavanje ivotnim uicima, a jo
Marcijal doista jest jedan od klasika rimske knjievnosti, i u manje za esteticistiko glorificiranje ulnosti. Daleko od puko
tome nipoto ne treba vidjeti hir knjievne povijesti. Nita, ga sluenja znamenitu antikom toposu prave mjere, Marcijal
naime, nije dalje od istine nego ocjena da je Marcijal rezigni se, slino Horaciju, odlikuje trijeznom, racionalnom umjere
rano proklamirao smrt svih vrijednosti i dao se na pisanje nou izvornoga epikurovca. Rije je o ljubavi, divljenju i
strahopotovanju prema ivotu koje ni njegov neosporni voa-
32 Plinije Mlai, Pisma, 3.21.6.
jerizam, egzibicionizam ili tvrdoa srca ne mogu obezvrijedi
33 Seel, o. c., 162. ti. Ta Marcijalova oaranost ivotom i nije odve udaljena od

38 39
one sredinje vrijednosti to je ispovijedaju i njegovi neskloni Kruuse, J. Loriginalit artistique de Martial. Son style, sa compo-
kranski itaoci od ljubavi prema ivotu koja je toliko sition, sa technique. C&M4 (1941) 248-300.
iskrena i intelektualno potena da se ne zadovoljava s filozof Lassa, I. Marziale poeta della contraddizione. RFIC 83 (1955)
skom, neproblematinom idejom o besmrtnosti due i stra 225-249.
stveno inzistira na uskrsnuu tijela. Laurens, P. Martial et lepigramme grecque du l er siecle apres J.-C.
tfZ43 (1965) 315-341.
Laurens, P. L abeille dans 1ambre. Celebration de 1epigramme de
Izbor iz bibliografije
Vepoque alexandrine h lafin de la Renaissance. Paris 1989.
Autore, Orsola. Marziale e l epigramma greco. Palermo 1937. Lausberg, Marion. Das Einzeldistichon. Miinchen 1982.
Barie', P. & Schindler, W. Der Witz ist das Epigramm auf den Tod Maaz, W. Lateinische Epigrammatik im hohen Mittelalter. Literar-
eines Gefiihls. Anziehungen und Abstolungen bei Martial. Der hitorische Untersuchungen zur Martial-Rezeption. Hildesheim etc.
altsprachliche Unterricht 38 (1995) 53-68. 1992.
Barwick, K. Martial und die zeitgenossische Rhetorik. Berlin 1959. Mantke, J. De Martiale lyrico. Wroefcaw 1966.
Bellissima, G. Marziale. Saggi critici. Torino 1931. Obermayer, H. P. Martial und der Diskurs uber mannliche Homo-
Brecht, F. J. Motivund Typengeschichte des griechischen Spottepi- sexualitat in der Literaturderfriihen Kaiserzeit. Tiibingen 1998.
gramms. Leipzig 1930. Pertsch, E. De Martiale Graecorumpoetarum imitatore. Berlin 1911.
Bruno, Lidia. Le donne nella poesia di Marziale. Salerno 1965. Pfohl, G. (ur.) Das Epigramm. Zur Geschichte einer inschriftlichen und
Burnikel, W. Untersuchungen zur Struktur des Witzepigramms bei literarischen Gattung. Darmstadt 1969.
Lukillius und Martial. Wiesbaden 1980. Saez, Rosa M. Marina. La metrica de los epigramas de Marcial:
Carrington, A. G. Aspects ofMartials Epigram. Eton 1960. esquemas ritmicosy esquemas verbales. Zaragoza 1998.
Cebe, J. P. La Caricature et la parodie dans le monde romain antique Salanitro. M. II sale romano degli epigrammi di Marziale. Atene e
des origines a Juvenal. Paris 1966. Roma 36 (1991) 1-25.
Citroni, M. Motivo di polemica letteraria negli epigrammi di Salemme, C. Marziale e lapoetica degli oggetti. Struttura dellepigram
Marziale. Dialoghi di archeologia 2 (1968) 259-301. ma di Marziale. Napoli 1976.
Citroni, M. La teoria Lessinghiana dellepigramma e le interpreta-
Seel, O. Ansatz zu einer Martial-Interpretation. A&A 10 (1961)
zioni di Marziale, M a ia ll (1969) 215-243.
53-76 (pretisnuto u Pfohl, 153-186)
Craig, V. J. MartiaTs Wit and Humor. Lancaster, Pa. 1912.
Siedschlag, E. ZurForm von Martials Epigrammen. Berlin 1977.
Erb, G. Zu Komposition undAufbau im ersten Buch Martials. Frank
furt 1981. Sullivan, J. P. Martial: The Unexpected Classic. Cambridge 1991.
Fowler, D. P. Martial and the book. Ramus 24 (1995) 31-58. Sullivan, J. P. (ur.) Martial. New York & London 1993.
Holzberg, N. Martial. Heidelberg 1988. Szelest, Hanna. Marcjalis ijego tworczoic. Wrodaw 1963.

40 41
Szelest, Hanna. Martial, eigentlicher Schopfer und hervorragend- NAPOMENA UZ PRIJEVOD
ster Vertreter des romischen Epigramms. AN RW 2.32.4 (1986)
2563-2623.
Swann, B. W. Martial's Catullus. The Reception ofan Epigrammatic
Rival. Hildesheim etc. 1994.
Tanner, R. G. Levels of intent in Martial ANRW 2.32.4 (1986)
2624-2677.
Weinreich. O. Studien zu Martial. Stuttgart 1928.

Olijedei ve ustaljenu tradiciju prevoenja antike poezije na


hrvatski epigrame sam prevodila u adaptiranu metru izvornika, tj.
u akcenatskom ekvivalentu kvantitativnoga stiha rimske poezije.
(a) Velika veina Marcijalovih epigrama sastavljena je u
elegijskom distihu, pa ta metrika struktura prevladava i u ovom
izboru. Zahvaljujui karakteristinom centriranom grafikom
oblikovanju i pravilnoj izmjeni duega daktilskoga heksametra
i kraega pentametra italac lako moe razaznati da je rije
upravo o tom stihu:

- U U - U U - U U - U U - U U - -
- U U - U U - - U U - U U -

Gotovo svaki daktil mogue je zamijeniti spondejem i takve su


zamjene este; strogo su zabranjene samo u drugoj polovici
pentametra. O d dosljednog potovanja najuestalijih heksame-
tarskih cezura hrvatski prevodilac uglavnom mora odustati.
Budui da su posrijedi cezure iza pete, odnosno sedme polu-
stope, a hrvatski ortoepski standard ne doputa naglasak na
posljednjem slogu u rijei, inzistiranje na toj vrsti vjernosti
izvorniku nuno implicira uporabu jednoslonih naglaenih
rijei pred stankom. Zahtjev za trima jednoslonim rijeima po
distihu drastino ograniava slobodu prevodilakoga izbora, pa
sam se takvim cezurama koristila samo onda kad takva dosljed
nost nije mogla ugroziti prijevod.
42 43
(b) Relativno su esti i tzv. hendekasilabi ili faleki jedanae Hendekasilabi:
sterci. Njihova je metrika struktura u Marcijala vrlo stroga i
ne doputa nikakve zamjene: 1. poglavlje: 1.1; 2,6; 2.86; 4.23; 4.89; 5.80; 8.69; 10.9; 10.19;
11.15; 11.106; 12.61; 12.63
- - - u u - u - u - - 2. poglavlje: 3.2; 4.14; 6.82; 7.17; 7.31; 7.79; 7.89; 7.79; 8.72;
11.1; 11.24; 12.36
(c) Povremeno se javljaju i holijambi {skazoni, hromijambi),
3. poglavlje: 2.92; 5.2; 7.60; 10.7; 12.8
tradicionalni stihovi pjesnike invektive. Posrijedi je, zapravo,
4. poglavlje: 1.86; 2.4; 2.37; 2.41; 4.28; 5.8; 5.44; 5.73; 6.19;
jampski trimetar u kojem u posljednjoj stopi umjesto jamba
6.22; 6.62; 7.4; 7.76; 7.86; 8.5; 8.16; 8.35; 8.42; 8; 54.8.64;
dolazi spondej trohejskoga iktusa:
8.79; 9.9; 9.19; 9.62; 9.75; 9.87; 10.22; 10.49; 10.65;
u-u-u-u-u--- 10.76; 10.83; 10.98; 11.18; 12.18; 12.45; 12.47; 12.53;
12.69; 12.73; 12.89; 12.91; 12.93
Uobiajena jampska razrjeenja u naelu su doputena, no javljaju 5. poglavlje: 1.27; 1.72; 1.102; 2.13; 2.23; 3.12; 3.53; 4.2;
se rijetko, pa sam se toga drala i u prijevodu. Takoer sam 4.21; 4.77; 5.39; 5.84; 6.8; 6.17; 6.78; 6.90; 6.92; 7.34;
nastojala izbjegavati inae doputeni prijevodni pseudo-daktil 7.39; 7.48; 7.95; 8.25; 8.52; 8.76; 10.40; 10.102; 11.31;
pred zavrnom stopom; za tim sam rjeenjem posezala samo ako 11.35; 11.66; 11.77; 12.7; 12.22; 12.30; 12.77
na raspolaganju nije bilo nikakve prikladne jednoslone rijei. 6. poglavlje: 1.7; 3.36; 5.78; 8.38; 8.40; 9.44; 9.52; 9.90;
Dok prepoznavanje elegijskoga distiha nije problematino, 10.24; 10.35; 10.38; 10.47; 10.87; 11.6; 11.13; 12.24;
neto je tee na prvi pogled raspoznati hendekasilab od holi- 12.34
jamba. Eventualna se dvojba moe vrlo jednostavno ukloniti: 8. poglavlje: 2.33; 9.57; 10.55; 11.40; 11.51; 11.75; 12.43;
holijamb ne moe imati manje od dvanaest slogova, dok ih 12.55; 12.75; 12.79; 12.95; 12.97.
hendekasilab beziznimno ima jedanaest.
(d) Tri epigrama ukljuena u ovaj izbor imaju strukturu
jampske epode, u kojoj se izmjenjuju jampski trimetar i akata- Holijambi:
lektiki jampski dimetar:

u-u-u-u-u-u- 1. poglavlje: 10.3; 10.5; 10.100


u - u - u - u - 2. poglavlje: 7.26; 10.74
3. poglavlje: 9.1; 9.5
I te je epigrame jednostavno prepoznati na temelju njihova 4. poglavlje: 2.65; 5.4; 8.44; 8.61; 9.98; 10.30; 12.10; 12.13;
centriranoga grafikog oblikovanja. Istodobno ih nije mogue 12.32; 12.51; 12.57; 12.65
zamijeniti s elegijskim distihom jer su oba stiha bitno kraa 5. poglavlje: 1.10; 3.25; 3.64; 4.65; 6.12; 8.10; 11.98; 12.81
nego heksametar i pentametar. Radi lake orijentacije evo 6. poglavlje: 10.12
popisa svih epigrama koji nisu sastavljeni u elegijskom distihu: 8. poglavlje: 9.33; 11.100

44 45
Epode:

4. poglavlje: 3.14 1
5. poglavlje: 11.39
TALIJA PROTIVKALIOPE:
6. poglavlje: 9.77
MARCIJAL O VLASTITU UMIJEU
Uslijed metrike prisile neki naglasci u prijevodu odstupaju
od standardne tokavske akcentuacije (uglavnom su to sluajevi
u kojima bi naglasak morao skoiti na proklitiku i si.). Vodi li
italac rauna o metrikoj strukturi svakoga epigrama, lako e
rijeiti mjestimine nedoumice o naglasku pojedinih rijei.
Poseban su problem zadavala relativno duga rimska osobna
imena koja je teko uklopiti u zadane metrike obrasce. inilo
1.1
mi se najboljim rjeenjem dopustiti i nestandardno naglaiva-
nje, pa se tako neka od njih mogu javiti i u dva naglasna oblika:
To je onaj kog ita, kojeg trai,
na primjer, Vergilije, ali i Vergilije, Marcljal, ali i Mhrcijal, i si.
poznat posvud po svijetu ve Marcijal
U tim sluajevima nisam posebno obiljeavala naglaske: toliko
po epigramu britkom, punom duha.
mnotvo nadslovnih znakova nepotrebno bi ometalo itatelja, Njemu dao si, revni itaoe,
dok metrika struktura ionako jami ispravno naglaivanje. slavu jo za ivota kakvu steknu 5
Prijevod je nainjen prema izdanju D. R. Shackletona Bai- rijetki pjesnici ak i poslije smrti!
leya (.Martial. Epigrams I-III. Loeb ClassicalLibrary, Cambrid-
ge, Mass. & London 1993; posrijedi je zapravo neznatno
korigirano izdanje istoga prireivaa koje je objavila nakladni 1.4
ka kua Teubner 1990). Od toga sam prireivaa preuzela i
numeraciju epigrama koja se, stoga, mjestimice razlikuje od Ako se, Cezare, kadgod na moje namjeri knjige,
uobiajene. O d velike su mi pomoi bila i neka starija izdanja, ne budi vladar strog, carski zaboravi sud!
poput onoga L. Friedlandera (Leipzig 1886), W. C. A Kera Trijumfi vai takoer ve davno su svikli na ale:
(Cambridge, Mass. & London 1925), te W. M. Lindsaya nije vojskovou stid osobno biti im cilj.
(Oxford 1903). Pri izradi komentara nastojala sam se ograniiti
samo na najnunija objanjenja. U rasvjetljavanju problemati 1.1 To je: Marcijal najvjerojatnije govori o svojem portretu koji se nalazio na
nih mjesta oslanjala sam se na relevantna komentirana izdanja poetku knjige.
1.4 Cezare: Domicijan; trijum fi vai: kako bi otklonili mogui urok, vojnici bi u
(ponajprije na Friedlanderovo), ali i na standardne enciklope trijumfalnoj povorci vojskovoi pjevali rugalice i dobacivali opscene ale; Timela i
dijske prirunike koji se bave klasinom starinom. Latin bili su popularni mimski glumci Domicijanova doba.

46 47
Kao kad Timelu gleda ili te zabavlja Latin, 5 1.107
s takvim izrazom, daj, molim te, itaj mi stih.
Nedunu zabavu ovu moe dopustiti cenzor: Stalno govori meni, Lucije Julije dragi,
razvratan tek mi je list: ivot je krepostan moj! Daj mi veliko to opjevaj! Zbilja si lijen!
Slobodna vremena daj mi, kakvo je neko Mecenat
dao Flaku na dar ili Vergiliju svom.
1.16 Tad bih se latio djela koje bi ivjelo vjeno, 5
koje bi imenu mom trajan udijelilo vijek!
Ima epigrama dobrih i osrednjih, Avite, ovdje. Goveda nerado vuku jaram u neplodna polja:
Loih je vie, znam. Knjigama takva je kob. masno ih umara tlo, ali ih raduje trud!

1.29 1.110

Krui, Fidentine, pria da moje recitira knjige Tui se, Velokse, na me da piem epigrame duge.
kao da one su tvoj, toboe, vlastiti rad. Nita ne pie sam. Tvoji su krai, pa da!
Ako mi ime navede, bez naknade dat u ti pjesme.
Trai li za sebe stih kupi ga! Postat e tvoj!
1.118

Komu, Cedicijane, ni stotinu pjesmica nije


1.63
dovoljno, takav ti stvor ne zna za granicu zla!
Tebi da stihove svoje recitiram, Celere? Neu!
Moj te ne zanima stih: htio bi itati svof. 2.1

Tristo si, knjigo, epigrama podnijeti mogla no tko bi


1.91 tebe podnio tad? Tko bi te svladao svu?
Evo u emu se sastoje prednosti saete knjige:
Svoje ne izdaje pjesme, Lelije. Napada moje. prvo, sauvat u dep, papir utedjeti svoj;
Stiha okani se mog ili objavljuj i sam! drugo, pisar e sve u jednom prepisati satu: 5
nije po cijeli dan mojih igrarija rob;
1.16 Avite: Stertinije Avit.
1.63 H tio bi itati svoj: Celera Marcijalovi stihovi zanimaju samo kao dobar povod 1.107 Lucije Julije: najvjerojatnije Julije Marcijal, pjesnikov najbolji prijatelj;
za recitiranje vlastitih ili ih, jo gore, kani plagirati. Flaku: Horaciju.

48 49
tree, ako te netko publici itati uzme, 2.8
da si i bezvrijedna sva, nee dosaditi njoj.
Gost e uz aicu itati tebe: njegovo vino Ako se uine tebi nejasnim stranice ove
nee se smlaiti jo itanju doi e kraj. 10 ili da jezik moj latinski izdaje duh,
Misli li da je kratkoa, dakle, nekakvo jamstvo? nije pogreka moja! Pisar krivac je tomu:
Jao! Za mnoge e, znaj, preduga biti i sad! odve se urio on pjesme prepisati sve.
Nevinim dri pisara, mene okrivljuje za to? 5
Moram zakljuiti tad da ti je nikakav um!
2.6 Ipak, pjesme su loe! emu da poriem? Tono!
Loe su. Jesu! No ti ne pie bolje. Zar ne?
Hajde, tjeraj me sad da piem pjesme!
Jedva dvije dovrio si strane,
ve ti, Severe, pogled k zadnjoj leti, 2.71
tvojem zijevanju dugom nikad kraja!
Njih sam itao tebi neko dvaput, 5 Nema ljubaznijeg stvora od tebe, Cecilijane!
njih na listie ti si biljeio, Ako ti dvostih svoj koji proitam ii dva,
njih u njedrima nosio si svojim odmah mi, Cecilijane, recitira Katula, Marsa:
i u teatar, i po veerama! toboe, pjesnike te talent zasjenjuje moj
Iste pjesme su to. I boljih ima! pa e mi pjesme jo vie zasjati. Vjerujem. Ipak, 5
Kakva korist od tako tanke knjige 10 vie bih volio, znaj, svoj da recitira stih!
od nje nije ni list papira tanji
kad za itanje tri ti dana treba?
2.77
Nema ljenijeg oboavatelja!
Tako brzo posustaje na putu Moje epigrame dri, Koskonije, odvie dugim!
i, kad uriti mora u Bovilu, 15 Glupost tvoja je, znaj, crnja no najcrnja no!
mijenja konje kod svetita Kamena?
Hajde, tjeraj me sad da piem pjesme!
2.71 Marsa: Domicije Mars, pjesnik Augustova doba.
2.77 Crnja no najcrnja no: Marjalova je igra rijei neprevodljiva; doslovan bi
prijevod stiha glasio: ti bi mogao posluiti za podmazivanje osovina; latinski
2.6 Severe: Marko Sever; najvjerojatnije nije rije o sinu pjesnika Silija Italika; pinguis, naime, istodobno znai mastan, ali i glup; Koks: golemi kip cara Nerona
Bovile: gradi u Laciju, nekoliko kilometara udaljen od Rima; svetite Kamena: hram to ga je kasnije Vespazijan dao premjestiti na Svetu cestu, a glavu zamijenio
i izvor posveen Kamenama (rimski ekvivalent grkih Muza) nalazili su se blizu Helijevom; Brutov kip: skulpturica kipara Strongiliona koja je prikazivala nekog
Kapenskih vrata: ondje je bilo polazite za sve one koji su iz Rima putovali na jug. Brutova ljubimca, pa su je prozvali Brutovim djeakom; Pedorr. Albinovan Pedon,
Sever, dakle, mijenja konje prije nego to je uope i zapoeo putovanje. pjesnik Augustova doba; Mars: pjesnik Domicije Mars.

50 51
Dok je, po logici tvojoj, Kolos dugako neto, 2.88
Brutov djeaki kip, naprotiv, kratka je stvar!
Pa ako ne zna, sluaj: na dvije su stranice katkad 5 Ne recitira nita, Mamerko, a bio bi pjesnik!
ueni Pedon i Mars jednu obradili stvar! Slobodno budi to god sve dok ti ne sluam stih!
Nije dugako ono to nita suvinog nema:
dug je, Koskonije moj, stih kad ga sastavi ft! 3.4

Poi, knjigo, u Rim. Kad te zapita odakle stie,


reci iz kraja da tvog vodi Emilijski put.
2.86 Ako te zapita gdje sam, u kojoj zemlji i gradu,
reci da mi se grad zove Kornelijev Trg.
To to naopak stih ne proslavlja me, Pitat e zato me nema. Kratko mu reci i jasno: 5
to ne itam sotadej unatrake, Isprazne toge jad vie ne podnosi on!
to ne ponavlja za mnom grka jeka, Pitat e kad se vraam. Na odlasku pjesnik je bio,
to ne diktira meni njeni Atis reci mu, Natrag e tek liri kad postane vjet!
svoj galijamb mekoputan i enskast, 5
nije, Klasie, znak da lo sam pjesnik. 3.9
Zar bi tjerao Lau protiv volje
da se popne na uzak, klizak trapez? Pria se da protiv mene ina pie pjesmuljke.
Stih to lak je a teak, stvar je sramna! Nitko ne ita mu to: pie je preteka rije!
Glup je posao utroen na trice! 10
Nek Palemon za rulju pjesme pie!
4.23
Ja se svidjeti elim rijetkom uhu!
Dok istrauje, dokono i dugo,
2.86 Naopak stih: stih koji se moe itati u oba smjera, palindrom; sotadej: stih koji, Talijo, prvi je od Grka
nazvan po Sotadu, grkom pjesniku iz 3. st. pr. Kr., katalektiki jonski tetrametar a
maiore-, unatrake: tj. zato ne sastavljam takve stihove koji, itani naopako, daju
metriku strukturu sotadeja; grlkajeka: versus echoici, stihovi u kojima se pojedini 3.4 Kad te zapita: tj. Rim; Em ilijskiput: via Aemilia vodila je izArimina (Rimini)
glasovni nizovi ponavljaju; najee elegijski distisi u kojima se poetne rijei do Placencije (Piacenza); Kornelijev Trg: dananja Imola, grad koji je dobio ime po
heksametra ponavljaju na kraju pentametra; svoj galijamb: Marcijal aludira na Korneliju Suli, svojem osnivau; liri kadpostane vjet, kitarako umijee bilo je daleko
Katulovu pjesmu o Kibelinoj ljubavi prema prekrasnom mladiu Atisu (Carm. 63), unosnije od pjesnikoga.
koja je sastavljena u galijambima (katalektiki jonski tetrametar a minore)-. Lau: 4.23 Talijo: osim komedije, ta je Muza bila zatitnica lake zabavne poezije, poput
glasoviti spartanski trka, pobjednik na Olimpijskim igrama; Palemon: pjesnik Marcijalova epigrama; Kalimah: najslavniji helenistiki pjesnik; Brutijanu: grki
poznat po kompliciranim i tekim stihovima, moda fiktivan; najvjerojatnije nije epigramatiar, Marcijalov suvremenik, o kojem nita poblie ne znamo; rimskom
rije o gramatiaru Remiju Palemonu. solju: tj. ako Brutijan pone pisati aljive epigrame na latinskom.

52 53
u epigramu tvom, a koji drugi, Ve se italac ali, gubi snagu,
sam Kalimah je, i od svoje volje, ve dovikuje tebi ak i pisar:
palmu rjeitom dao Brutijanu! 5 Dosta, knjiice! Stani! Sad je dosta!
Ako atikog zasiti se duha
pa se poigra malo rimskom solju,
meni mjesto udijeli tik do njega! 5.10

Kako objasniti to da ivima slava se krati,


rijedak da italac tek vlastitu vijeku je sklon?
4.29
Nikakvo, Regule, udo: zavist se ponaa tako!
Pudente, knjigama mojim mnoina njihova kodi: Stariji uvijek je njoj drai no knjievnik nov.
preesto izlaze van, pa ih je italac sit. Drevni Pompejev trijem bez razloga cijenimo vie, 5
skromni Katulov hram stariji uznosi svijet.
Milo je sve to je rijetko: prve su jabuke drae,
Rim je Enija itao pored ivog Marona,
vredniji ruin je cvijet zimi kad ugleda dan;
Homer vijeku je svom bio na ruglo i smijeh!
pohlepnu ljubovcu oholost jo privlanijom ini: 5
Rijetko je publika dala Menandru vijenac i pljesak,
vrata to nemaju klju momku su izazov slab!
a Korina je tek znala za Nazona svog! 10
Vie e uspjeha Perziju jedna donijeti knjiga,
Ipak, knjiice moje, nemojte brzati odve.
nego amazonski spjev vedrom Domiciju svom! Slavu daruje smrt? Znat u se strpiti tad!
Koju mi god od knjiica u ruke ponovno uzme,
jedinom smatraj je ti: vrednija bit e ti tad! 10
5.16

4.89 Vjet sam i ozbiljnu stihu, no radije zabavne piem.


Krivac tomu si ti, ljubazni tioe moj.
Dosta, knjiice! Stani! Sad je dosta!
Ve smo stigli do korica, do kraja! 5.10 Regule-. Manije Akvilije Regul; Pompejev trijem-, trijem zasjenjen platanama
Ti bi eljela nastaviti dalje, koji se nadovezivao na Pompejevo kazalite; Katulov hram: Kvint Lutacije Katul
obnovio 62. pr. Kr. Jupiterov hram na Kapitolu koji je 84. pr. Kr. bio uniten u
ne zadrava posljednji te redak, poaru; Marona: Vergilije; vijenac i pljesak, komediograf Menandar, najvei pjesnik
kao da ti zadatak nije gotov 5 tzv. nove atike komedije, odnio je samo osam pobjeda; Nazona: Ovidije; Korina je
ime djevojke koju je proslavio u svojim ljubavnim pjesmama, no rije je, ini se, o
(gotov bio je jo na prvoj strani!) knjievnoj fikciji.
5.16 Srponosnog Gromovnika: u Saturnovu hram u na forum Romanum uvalo se
dravno blago; srp je karakteristian Saturnov atribut, ali je neobino zvati ga
4.29 Perziju: rimski satiriar Marcijalova doba; amazonski spjev, epigramatiar Gromovnikom, to je uobiajeni Jupiterov antonim; mjesto se zbog toga smatra
Domicije Mars napisao je i ep pod naslovom Amazonida, o kojem nita poblie nije dvojbenim; prodavati rije: baviti se odvjetnitvom; Aleksida: Mecenat je Vergiliju
poznato. poklonio prekrasna slugu koji se zvao Aleksid.

54 55
koji pjesme mi ita, po cijelom pjevucka ih Rimu, 5.80
nesvjestan da mi je taj uspjeh i vie no skup!
Ako bih braniti htio srponosnog hram Gromovnika 5 Manje, Severe, trebat e od sata
ili prodavati rije stranki to mora pred sud, (troak slobodno pii na moj raun)
hispanske amfore s uljem mnogi bi mornar mi slao, da prelista i ocijeni mi trice.
Zar da pokvarim blagdan? Ja te molim,
razne monete bi tad meni uprljale dep!
rtvu ovu pretrpi i podnesi! 5
Knjiica moja, meutim, samo je gost i zabavlja:
Ako nisam li preuzetan odve?
moj je privlaan stih potpuno besplatna stvar! 10
njih proita i umni Sekund s tobom,
Starima, naprotiv, nije tek hvala dovoljna bila: tebi knjiica bit e vie duna
bar je Aleksida tad primao pjesnik na dar! no to duna je svojem gospodaru!
Stih ti je izvrstan!, kae, Bravo! Ba nam se svia! Nee gledati nespokojni kamen 10
Ne shvaa? Jasan je znak: pravniki eka me kruh! bijednog Sizifa, bezbrina e biti:
s mojim Severom nju e umni Sekund
brusom cenzorskim dotjerati u red!

5.33
6.60
Kau da neki pravnik moje napada pjesme.
Saznam li koji je to, pravnie, trai si grob! Rim me hvali i voli, pjevucka stihove moje,
svaki lista me prst, svaiji uva me dep!
Netko crveni se, blijedi, divi se, mrzi me, zijeva.
To sam i htio: tek sad moj mi se dopada stih!
5.53
6.65
Zato o Kolanki pie, zato o Tijestu, Base?
to e s Niobom ti? to e Andromaha tu? U heksametru pie epigram! prigovara Tuka.
Najprimjereniji izbor za stihove bio bi tvoje Ima i toga, znaj, smije se, Tuka, i to.
Faetont, a ako ne onda Deukalion bar!
5.80 Severe: Marko Sever; trice, uobiajen naziv kojim rimski pjesnici zovu svoje
zabavne i kratke pjesme; Sekund: nemogue je odrediti je Ii posrijedi Marcijalov
5.53 O Kolanki: Medeja; epska je poezija uvijek iznova obraivala pripovijesti o prijatelj Cecilije Sekund ili Plinije Mlai; nee gledati...: tj. podastiranje knjige toj
mitskim junacima poput ovih to ih nabraja Marcijal; Faetont i Deukalion uene su dvojici kritiara nee biti uzaludan trud.
metonimije za vatru, odnosno vodu; Marcijal hoe rei da Basovi stihovi zasluuju 6.65 U heksametru: epigrami su se najee pisali u elegijskom distihu; po Tukinu
da budu baeni ili u vatru ili u vodu. sudu, heksametar je, kao stih uzviene epske poezije, neprimjeren epigramu.

56 57
Ipak, ovo je dugo! I to se doputa, Tuka! Ondje me itaju svi: i stari i mladi i djeca,
Voli Ii krai stih, dvostihe prebiri tek! kreposna ena dok mu revno je nadgleda strog.
Nudim ti pogodbu ovu: da ja epigrame duge 5 To bih volio vie nego da pjesme mi pjeva 5
pisati smijem, a ti, Tuka, preskakati njih!
stvor to mu izvorska kap s Nila utauje e,
nego da Tag me rodni obasipa hispanskim zlatom,
7.25 pela da pase mi roj Hiblin i Himetov cvijet!
Nisam ba bezvrijedan, dakle! Laskav me ne vara jezik!
Tvoje epigrame uvijek sladunjavost nekakva krasi, Lause, tvoj mi sud zvui uvjerljivo sad! 10
bljei njihov je stih negoli nabijeljen nos;
nema ni mrvice soli ni gorke kapljice ui
u njima, ludo a ti eli da ita ih svijet! 7.90
Ne prija, bogme, ni jelo kad ga ne zaini ocat, 5
licu bez jamica, znaj, prava nedostaje dra.
Maton okolo brblja da stih mi ujednaen nije.
Slatkaste jabuke djeja su hrana, i bljutave smokve!
Ako je istina to, Maton je hvalitelj moj!
Opori hijski plod voe za ukus je moj!
Stih ujednaen, Kretie, piu Kalvin i Umber!
Kad je ujednaen stih, Kretie? Ako je lo!
7.85

Sastavlja s prilino duha, Sabele, neke katrene; 7.99


zgodno si dvostih ii dva smislio, priznajem to.
Ipak se ne divim tebi: epigram je sroiti lako.
Krispine bio Gromovnik uvijek dobrostiv spram tebe
Knjigu napisati to, Sabele, teka je stvar!
i nek te ne ljubi Rim manje od Memfisa tvog!
ako na dvoru palatinskom pjesme mi itali budu
7.88 (uhom presvetim car nerijetko uje i njih),
tad, kao italac iskren, usudi se o meni rei: 5
Jedna od najdraih zabava, kau, u lijepoj Vijeni, Prinos stanovit i on dao je vremenu tvom:
ako mi ne lae glas, mojih je knjiica stih! nije slabiji mnogo od Katula umnog i Marsa.
Bit e mi dovoljno to. Drugo uinit e bog.
7.25 H ijski plod: hijske smokve bile su cijenjene zbog svoga pikantnog okusa.
7.88 Vijena je grad na Rodanu (Rhone), danas Vienne; Tag. rijeka u Hispaniji, 7.90 Kalvin i Umber, vjerojatno je rije o fiktivnim imenima.
danas Tajo; na glasu kao nalazite zlata; H ibla, grad na sjeveroistoku Sicilije, i H im et, 7.99 Krispine: bogati uglednik podrijetlom iz Egipta, vrlo utjecajan na Domicija-
brdo u Atici, bili su poznati po ukusnom medu; Lause: Marcijalov prijatelj. novu dvoru; Gromovnik: Domicijan; Marsa: usp. 7.2.71 i 2.77; bog. tj. car.

58 59
8.3 8.29

Onaj tko dvostihe pie, kratkoom se svidjeti eli.


est ili sedam je knjiica doista previe, Muzo! Gdje je kratkoa kad tih dvostiha svezak je pun?
Dovoljno bilo je pet. emu se igrati jo?
Dosta je! Skromnija budi! Zar ita dodati moe
8.55
slava imenu mom? Knjigu mi povlae svud.
Kad u komade se bude Mesalin raspao kamen, 5 Sad, kad za vremenom naim, Flae, zaostaje prolost
i kad Licinov grob mramorni postane prah, i kad uz vou je svog snaniji postao Rim,
mene e itati svijet i sa sobom pjesme e moje udi se zato nema darovita divnog Marona,
mnogi tuinac u svoj oinski ponijeti dom. to nam uz trublje zvuk nitko ne proslavlja rat.
Zastadoh. Deveta sestra a njoj su od pomasti bili Samo nam daj Mecenata pa manjkati nee Marona: 5
prljavi kosa i skut ovaj mi odgovor da: 10 seoski zaviaj tvoj dat e Vergilija svog!
Jadni je Titir izgubio posjed kraj bijedne Kremone,
Nezahvalnie jedan, slatkih se odrie trica?
a i stadu se trag zameo dodatni jad.
Reci mi, ime e tad, besposlen, kratiti dan?
Etrurski vitez uz smijeak otjera zlo siromatvo,
Zar bi za tragini koturn sandalu zamijeniti htio naredbom svojom ga on smjesta odagna u bijeg: 10
ii uz jednolian stih grmjeti surovi rat, Uzmi bogatstvo i budi najvei pjesnik od sviju!
pa da te promuklim glasom naduti uitelj ita, 15 Smije voljeti sad ak i Aleksida mog.
i da te zamrze svi: curice, marljivi ak? Krasan je stajao djeak kraj gospodareva stola:
O tom nek odvie strogi i odvie ozbiljni piu, prebijela ruka je crn lila falernac u vr,
kojima svjetiljke plam pononi promatra jad! nudei au iz koje usne su rumene pile 15
Ti pak knjiice zgodne rimskom zapapri alom: to bi i Jupitru mir otele, smutile um.
ivot nek u njima sam vlastitu otkrije ud! 20 Nadahnut pjesnik u tren Galateju zaboravi jedru,
a i Testilidin lik, rumen i zaaren sav.
Neka se slobodno ini da pue u sviralu sitnu,
Oruje pjevam i mua, zapoe smjesta a juer
sve dok svirala ta trublje nadmauje glas!
jo je komarevu smrt nevjet mu alio stih. 20

8.3 Mesalin je kamen nadgrobni spomenik Marka Valerija Mesale Korvina, Tibu- 8.55 Flae. bogati Marcijalov prijatelj; Marona-. Vergilije; ja d n i Titir. aluzija na
lova zatitnika. Mogue je i da se aludira na Mesalin popravak Latinske ceste; Licinov devetu Vergilijevu eklogu; etrurski vitez: Mecenat; Aleksida mog. usp. /.5.16; faler
grob-, velianstvena grobnica Augustova osloboenika Liina koja se nalazila na nac. vrsta jakog, tamnog i vrlo cijenjenog vina; Galateja i Testilida djevojke su iz
Salarijskoj cesti; deveta sestra-. Talija; kotum: visoka kazalina cipela kakvu su nosili Vergilijevih Bukolika; Oruje pjevam i mua: poetak Eneide, komareva sm rt
glumci u tragediji; simbolizira tragiko pjesnitvo i uzvieni stil. Suprotstavljena joj opjevana je u aljivu epiliju Komarac kojemu se danas odrie Vergilijevo autorstvo;
je lagana cipela, soccus (u prijevodu sandala), koja zastupa komediju i vedru, zabavnu Varije. Lucije Varije Ruf, tragiki pjesnik i Vergilijev suvremenik; Marse, usp. 7.2.71,
poeziju. 2.77,4.29, 7.99.

60 61
emu da spominjem Varije, Marse i pjesnike slavne 9.0
ijih imena mi niz ne moe stati u stih?
Bit u, dakle, Vergilije ako mecenatske dare Pjesnie izvrsna dara to slavu svoju ne eli
da mi? Vergilije ne, ali u postati Mars! (nek ti to kasnija smrt dolino isplati dug!),
ovu pjesmicu, Avite, smjesti pod poprsjem mojim,
tamo gdje mnogi si jo ugledni smjestio kip:
Nitko u laku me stihu dostii mogao nije; 5
8.69 meni se ne divi ti, tioe: voli me tek.
Vei nek pjevaju vee, a meni to zborim o malom
Ti, Vacera, tek stare pisce cijeni, dostaje ako m i stih pratilac postane tvoj.
samo pokojne stie tvoja hvala.
Ne, oprosti, Vacera, nije vrijedno 9.50
ak i umrijeti da se tebi svidim!
Talent mi neznatnim smatra: kratkoa pjesama mojih
to mi je pronijela glas, tvrdi, dokazuje to!
Priznajem, Gaure. No ti to pjeva u dvanaest knjiga
8.73 silni Prijamov rat zbog toga velik si mu?
Brutovu ja djeaku i Langonu darujem ivot: 5
Nemam odanijeg srca od tvoga, Istancije Rufe, Gaure, to to si ti stvorio glinen je div!
niti je od tebe tko meni iskreniji drug!
eli li Taliji mojoj podariti snage i duha,
besmrtan trai li stih, predmet mi ljubavi daj! 9.81
Ti si, Propercije strasni, zbog Cintije postao pjesnik; 5
italac, Aule, i slua moje mi knjiice hvali.
krasne Likoride lik Galov je ponio duh; Pjesnik neki se tek ali: Nedotjeran stil!
Lijepa je Nemeza bila milozvunom Tibulu slava; To me i ne brine odve. Trpezu nek mi za rukom
Lezbiji duguje svoj, ueni Katule, stih. ne hvali kuharev glas: neka je pohvali gost!
Pjesme mi prezreti nee ni Mantova niti Peligni:
neku Korinu mi tek, nekog Aleksida daj! 10 9.0 Avite. Stertinije Avit.
9.50 U dvanaest knjiga: gotovo je sigurno da je epigram upravljen protiv Stacija,
epskoga pjesnika s kojim Marcijal nije bio u najboljim odnosima; njegova je Tebaida
8.73 Istancije Rufe. Marcijalov dobar prijatelj; Taliji mcjoj: usp. 1.4.23; Gabir. Gaj imala dvanaest knjiga; Prijamov rat. trojanski rat; Brutov djeak poznati je kipi koji
Kornelije Gal, pjesnik koji se proslavio ljubavnim elegijama, Vergilijev suvremenik; Marcijal spominje u nekoliko epigrama (usp. 7.2.77 i 7.14.171); Langon: vjerojatno
M antova je Vergilijev rodni grad; Peligni su narod u srednjoj Italiji; u njihovu gradu neki drugi kip, o kojem nita ne znamo; prema moguem itanju jednoga mjesta iz
Sulmonu roen je Ovidije; neku Korinu: usp. 7.5.10; nekog Aleksida: usp. 7.5.16 Plinija, posrijedi bi mogao biti kipi djeaka to ga je izradio neki Likisko.
i 8.55. 9.81 Aule. Aul Pudent.

62 63
9.97 Neki prepoznat e stih, al svjeim ga dotjerah brusom.
Preteit dio je nov: cijelosti naklonost daj,
Puca od zavisti netko, Julije, najdrai drue,
tioe, obrano moja to Rim mi je dade i ree: 5
zato to ita me Rim, puca od zavisti on.
Puca od zavisti zato to uvijek u gomili svakoj Nemam vredniji dar da ti ga dadem od tog!
u mene upiru prst, puca od zavisti on. S njim e izbjei trome valove nemile Lete:
Puca od zavisti, eto, to Cezar i jedan i drugi 5 bolji e dio tvoj zauvijek ostati iv!
pravo djece mi da, puca od zavisti on. Smokva se probija divlja kroz mramor Mesalin, a drskog
Puca od zavisti opet to imam na selu imanjce, mazgara tjera na smijeh Krispov raspolovljen kip. 10
ovdje pak malen stan, puca od zavisti on. Ne kodi kraa papiru, a starost mu koristi samo:
Puca od zavisti zato to zabavan svojem sam drutvu, jedino takav, znaj, spomenik ne zna za smrt!
svuda sam uzvanik est, puca od zavisti on. 10
Puca od zavisti zato to svijet me voli i hvali:
pa neka pukne tko god puca od zavisti sad!

10.1 10.3

Ako me odvie ima i kraj ti se ini dalekim, Prostatva, rijei s ceste, crnu u zlobe
djeli proitaj tek: knjiicom postat u tad.
i gadne psovke to ih piljar ljut vie
Cesto se stranica moja zavrava malenom pjesmom:
skrati me koliko god ukusu svidi se tvom! (a kupio ih ne bi ni za bob piljiv
ni kramar koji sue prastar kr tri!)
poeta neki nepoznati svud sipa 5
10.2
i tvrdi da su moje! uje to, Prisko?
Briga za desetu knjigu, ranije povrna, natrag Da papagaja prepeliin glas krasi,
doziva rad to mi tad kliznu iz ruku u svijet. da svirati poelio je Kan gajde?
Daleko nek je zao glas od mog stiha
9.97 Julije. Julije Marcijal; Cezar ijedan i drugi-. T it i Domicijan; pravo djece, pravo
troje djece (ius trium liberorum)-, povlastice to su ih, u skladu s Lex Iulia et Papia dok slava ga na sjajnom krilu svom die! 10
Poppaea iz 9. godine, stjecali oevi troje djece; kasnije su se mogle dodjeljivati i Ta zar bih nastojao ime zlom stei
neoenjenima ili osobama bez djece. T o je pravo Marcijalu dodijelio Tit, a kasnije
ga je potvrdio i Domicijan; na selu-, u Nomentu; ovdje, u Rimu. kad utnja stajala me ne bi ba nita?
10.2 Briga za desetu knjigu-, knjiga koju poznajemo revidirano je drugo izdanje;
Leta-, rijeka zaborava u podzemnom svijetu; mramor Mesalin-. nadgrobni spomenik
Marka Valerija Mesale Korvina, poznatog zatitnika pjesnika (usp. 1.8.3); Krispov
kip: spomenik Gaja Pasijena Krispa, Neronova ouha, koji je otrovan za vrijeme
Klaudija; Marcijal varira Horacijev motiv exegi monumentum. 10.3 Prisko: vjerojatno Terencije Prisko; Kan: glasoviti frula.

64 65
10.4 i kao zadnji prosjak promukla grla
nek jeftin kruh moljaka to ga pas nee; 5
Edip, pa Tijest u mraku i ostala mila ti tiva, nek prosinac mu dug i vlaan zrak, leden,
Skile, Kolanke te nisu li utvare tek? i trijem to klju ga uva produe zimu;
to e ti otmica Hile, to Partenopej i Atis? nek sretnim, blaenima naziva one
Zar Endimionov san za te je korisna stvar?
to Orku ih u goste bijedni lijes nosi!
Ili pak djeak onaj kom krila su spala u letu, 5
A kad se nit odmota, zadnji as kucne 10
ii Hermafrodit lijep Nimfe to prezro je strast?
to ti se mile uplje brbljarije bijednog papira? i stigne spori dan, nek gleda boj pasa,
Ovo itaj: tu ivot si promatra lik! nek dronjcima ptiurine u bijeg tjera!
Nee tu nai Kentaure, Harpije ili Gorgone: Ni smrt nek jednostavna nije kraj kazne,
moja stranica, znaj, ima po ovjeku tek! 10 ve, Eakov kad prebije ga bi strogi,
Ali ne eli, Mamura, prepoznati samoga sebe, sad Sizifova stijena nek mu vrat atre, 15
vlastitu spoznati ud: itaj Kalimahov stih! sad s brbljavim nek starcem ljutu e dijeli:
nek svaki ga iz drevnih pria jad snae!
Kad Furija mu naredi da grijeh prizna,
10.5
nek, svladan savjeu, Napisah to!, vikne.
Prezira svaki finog gospodskog ruha
to mjesto tovanja uvredljiv stih alje
s breuljka, s mosta prognan nek kroz grad luta,
10.9
10.4 Tijest u mraku-, kad je Atrej iz osvete ubio sinove svoga brata Tijesta i ponudio
mu njihovo meso za jelo, a ovaj ga u neznanju pojeo. Sunce je odvratilo svoje lice
kako ne bi moralo gledati straan zloin; Skile: ime dviju mitskih junakinja: jednu Po jedanaest slogova i stopa,
su bogovi pretvorili u morsku pticu, drugu je Kirka pretvorila u poznato morsko i po alama koje znaju mjeru,
udovite; Kolanke: Medeja; otmica Hile: Heraklova ljubimca Hilu otela je neka
Nimfa; Partenopej: jedan od sedmorice koji su se borili pod Tebom; Atis: usp. 1.2.86; znan sam narodu svakom ja, Marcijal,
Endimion je prekrasan mladi kojega je Zeus osudio na vjeni san; djeak onaj: Ikar; svakom plemenu. to mi zavidite?
HermafrodiP. lijepi sin Herma i Afrodite koji je odbio ljubav Nimfe Salmakide;
nesretna je Nimfa izmolila od bogova da njezino tijelo trajno sraste s njegovim, pa
Nisam slavniji nego konj Andremon! 5
je Hermafrodit postao dvospolac; uplje brbljarije: rije je o notornim temama
tragikog i epskog pjesnitva; Kalimahov stih: ovdje metonimija za knjiku, uenu
poeziju, udaljenu od ivota. to ga je Sizif za kaznu morao gurati uzbrdo; s brbljavim starcem: Tantal je brbljav
10.5 S breuljka, s mosta: omiljena boravita prosjaka i beskunika; trijem to klju jer je razglasio tajne bogova, zbog ega ga je i snala okrutna kazna (edan i gladan
ga uva: prosjaci, koji bi se zimi sklanjali pod razliite lukove i svodove, nali bi se u nije mogao dosei voe iznad glave ni zahvatiti vodu usred koje je stajao); iz drevnih
nevolji ako bi se takva zdanja zatvorila; Ork. bog podzemnog svijeta; boj pasa, pria: mitovi o slinim kaznama.
ptiurine-, neka gleda kako ivotinje zapoinju borbu za njegovo tijelo prije nego to 10.9 Jedanaest slogova i stopa: faleki jedanaesterac, odnosno elegijski distih; konj
je umro; Eak: jedan od sudaca u podzemnom svijetu; Sizifova stijena: golemi kamen Andremon: poznati trkai konj.

66 67
10.19 10.21

Zato te, Sekste, veseli pisati tako da jedva


Ovu knjiicu, ne ba jako strogu Modestov, Klaranov um tvoju bi shvatio rije?
niti uenu, ali niti prostu Ne treba djelima tvojim italac nego Apolon:
ti do Plinija rjeitog ponesi, vei po sudu je tvom Cinin no Maronov dar!
moja Talijo! Prijee li Suburu, Neka ti slobodno hvale stihove takve, a mene 5
strmu svladat e stazu u tren oka. 5 tuma nek zavoli moj i nek mi potedi stih!
Odmah Orfeja ugledat e ondje
kako blista na vrhu mokrog kruga, 10.33
zvijeri to mu se dive, carsku pticu
to za Jupitra ugrabi Frigijca, Jednostavniji ti si od drevnih Sabinaca, Gale,
a i kuicu skromnu Pedonovu, 10 tvoja nadmauje ud estit Epikurov duh!
kojoj ures je manje vano perje. Dala ti Venera ista da brak ti potraje kerin,
svekrov da slavni ti dom ostane vezan uz tvoj!
Ali nemoj na rjeita mu vrata
A ako zlobna zavist sluajno pred tobom rekne 5
stii pijana kad ti nije vrijeme!
da Marcijalov stih otrovna natapa u,
On za strogu Minervu samo ivi: otjeraj nju, kao dosad, i reci da nijedan pjesnik
za centumvire uman govor smilja 15 taj ne zasluuje glas ako ga itaju svi!
to u oima potomstva e biti Moje knjiice znaju pravu sauvati mjeru:
ravan djelima samog Cicerona! osobi tedei ast, manama izriu sud! 10
Nek te okrilje kasnih svijea uva:
to je za tebe as kad bjesni Lijej, 10.45
kada kraljuje rua, pram se sjaji: 20
tada nek me i strogi Katon ita! Kad mi u knjiici togod ugodno nae i slatko
ili kad nekom u ast laskav mi govori list.
10.19 Do Plinija rjeitog. Plinije Mlai; moja Talijo: usp. 1.4.23 i 8.73; Subura:
rimska etvrt izmeu Eskvilina, Viminala i Kvirinala; strmu stazu: uspon uz Eskvilin, 10.21 Modest i M aran bili su ueni gramatiari Marcijalova doba; prvi je moda
gdje se nalazila Plinijeva kua; Orfeja ugledat e ondje: iz Plinijeve kue mogla se Aufidije Modest koga spominje Plutarh, drugi se spominje kod Auzonija; Apolon:
vidjeti fontana s kipovima Orfeja i ivotinja to ih je oarao svojom pjesmom (meu Sekstove su pjesme zagonetne poput delfskih prorotava; ina je Helvije ina, jedan
njima bio je i orao, ptica koja je za Zeusa otela Ganimeda); Frigijca: Ganimeda; od neoterika, autor epilija Sm im a kojemu je posvetio devet godina rada, a Maron
Pedonovu: Albinovan Pedon; usp. 1.2.71: na njegovoj se kui takoer nalazila slika Vergilije.
ili reljef orla; za strogu Minervu: za uenje i znanstveni rad; centumviri: suci za 10.33 Gale: u izvorniku M unacije Gale: moda Lucije Munacije Gal, koji je
graanske parnice, koji su se birali svake godine; u Marcijalovo doba to je tijelo potkraj Domicijanove vladavine bio upravitelj Ahaje, a kasnije Numidije.
brojilo stotinu i osamdeset osoba; Lijej: Bakho; Katon: Katon Stariji, simbol vrline 10.45 Vepra laurentskog but. Laurent je grad na obali Lacija, danas Torre Paterno;
i moralne strogosti. vatikanac. jeftino, slabo cijenjeno rimsko vino.

68 69
to ti se odvie masnim ini, i dok ti nudim ispravno vladanje k tome, tatinu to krinka je skriva,
vepra laurentskog but, radije oglaba kost! sve to nismo kad mrak krije nas gonite van!
Ako se octu veseli, slobodno pij vatikanac: 5 Sluajte: stihovi moji Iju! Saturnalije! kliu! 5
mojega vina vr nije za eludac tvoj! Smijemo, volimo to, Nerva, dok vladar si na!
Strog neka italac ui napamet mrgodnog Santru:
njemu ne pripadam ja: moja je knjiica to!
10.59

Ako se stranica cijela na jedan utroi predmet, 11.3


preskae: krau stvar boljoj pretpostavlja ti.
Obilat ruak je prostrt, sa svake trnice neto: Besposlen gradski svijet iskljuiv mi ljubitelj nije.
ti od obilja sveg hoe tek probrani kus! Ne, ne poklanjam stih dokonim uima tek,
Ne trebam ja sladokusca izbirljiva: onoga elim 5 ve mi sred getskoga mraza i Marsovih znakova bojnih
komu je potreban kruh da bi utaio glad! krute vojniine dlan knjigu izlizati zna.
Pria se da i Britanac pjevucka stihove moje. 5
Kakva mi korist kad dep nema ni pojma o tom!
10.100 Kakve bih besmrtne samo ispisati stranice znao,
kakve bi bojeve moj pijerski svirao rog,
Sto, ludo, s mojim stihovima svoj mijea? kad bi dobra boanstva to Augusta vratie svijetu
to hoe, jadan, s knjigom to ti par nije i Mecenata s njim poslala Rimu na dar! 10
i nastoji da s lisicom se lav zdrui
pokuava da orlu nalik uk bude?
11.15
Pa da ti drugu nogu dade sam Laa, 5
uzalud golijen drvenu u trk goni! Neke pjesme bi itati mi mogle
stroge Sabinke, ena Katonova:
11.2
Kokcej Nerva, car koji je naslijedio Domicijana 96. pr. Kr.; mrgodnog Santru: Santra
Nabrane obrve, strogo, katonovski smrknuto elo, je rimski filolog Ciceronova doba, a pisao je i tragedije.
drevnog Fabricija ker, koji je ljubio plug, 11.3 Sred getskoga mraza i Marsovih znakova: Geani (Geti) su pleme u sjevernoj
Trakiji na obalama Crnoga mora; Marcijal govori o vojnicima koji su ratovali na
sjevernom bojitu; pijerski rog. poetsko nadahnue (Pijerija u Tesaliji jedno je od
10.100 Laa: poznati spartanski trka (usp. 1.2.9,6). sjedita Muza); sto Augusta vratise svijetu: August se ponovno pojavio na svijetu u
11.2 Katonovski smrknuto elo, drevnog Fabricija ker. oba Katona (Stariji i osobi cara Nerve.
Utiki) i Gaj Fabricije Luscin (dvaput konzul, jednom cenzor) proverbijalni su 11.15 Katon i Sabinjanke (ovdje Sabinke) simboliziraju moralnu strogost i drevnu
simboli drevne rimske skromnosti i udoredne strogosti; zbog oeve tedljivosti, jednostavnost predaka; Kozmo je poznati trgovac mirisima, a N um a Pompilije jedan
Fabricijeve su keri dobile miraz od senata, kako se ne bi morale udati bez njega; od sedmorice legendarnih rimskih kraljeva, poznat po neizmjernoj estitosti i
Satum alije. veseli praznik u ast Saturna koji se odravao u prosincu; Nerva: Marko pravednosti; Apolinarr. Domicije Apolinar, Marcijalov prijatelj i zatitnik.

70 71
ova knjiica nek od smijeha prti! 11.17
Nek nestanija bude od svih drugih!
Nek se nakvasi vinom i bez srama 5 Nije mi stranica svaka iskljuivo ponono tivo.
nek se uresi Kozmovom pomadom, Sabine, nai e tu pokoji stih i za dan!
nek se s momcima, s djevojkama ali,
neka zbori bez krzmanja o onom
to nas rodi, o ocu svega ivog, 11.42
kog i sveti je Numa kurcem zvao! 10
Ipak, zapamti to, Apolinare, ivahan trai epigram, a mrtve mi predlae teme!
saturnalijski stihovi su ovo. Ma Cecilijane, uj, kako je mogue to?
Moje knjiice ud ne brkaj s mojom! Majinu duicu s Korzike nudi atikoj peli
trai da ona ti da Hiblin i himetski med!

11.16
11.106
Prestrogi moj itau, nosi se kamo ti drago!
Gradskim sam togama ja ovaj namijenio stih! Ako, Vibije Maksime, za pozdrav
Stranica moja se sada poigrava lampsakim stihom. ima vremena, samo to proitaj:
uj kako zvekee mjed tarteki plee se ples! pun si posla, a radin ba i nisi.
Sve da si stroi od Kurija ili Fabricija samog 5 Kako? Preskae i to? Ima pravo!
tvoj e se kurac tvrd nabiti esto na plat!
Makar iz Padove bila, i ti e, djevojko, ale
nestanog djelca mog mokra proitati sva! 11.107
Rumena lica, Lukrecija knjiicu odlae moju,
Brute, dok ti si uz nju. Skloni se: itat e ve! 10 Vraa mi, Septicijane, do kraja razmotan svitak
kao da knjigu si ti revno prouio svu.
11.16 Lampsakim stihom: Lampsak na Helespontu bio je najpoznatije sredite Naravno, vjerujem tebi, veselim se, istinu zbori:
Prijapova kulta; tarteki ples-, T artes, kraj na jugozapadu Hispanije, bio je poznat po pet sam ti knjiga i sam tako proitao ja!
lascivnim plesovima; Kurije (Manije Kurije Dentat) i Fabricije (Gaj Fabricije Luscin)
proverbijalni su simboli moralne strogosti; Padova-, grad je bio na glasu po ednosti
tamonjih ena; Lukrecija-, kreposna supruga Tarkvinija Kolatina; kad ju je silovao
neak Tarkvinija Oholog, poinila je samoubojstvo kako bi oprala sramotu; Brute: 11.17 Sabine-, vjerojatno Cezije Sabin.
Lucije Junije Brut, koji je poslije silovanja Lukrecije pozvao narod da obitelj 11.42 M ajinu duicu s Korzike: med sa sicilske Hible i atikoga Himeta bio je vrlo
Tarkvinija svrgne s vlasti, izabran je zajedno s Kolatinom za konzula; poznat je i po cijenjen, a kotziki je, zbog majine duice koju su pele pasle, imao gorak okus.
tome to je dao smaknuti dvojicu vlastitih sinova jer su pokuavali Tarkvinijevce 11.106 Vibije Maksime, prefekt Egipta pod Trajanom, prijatelj Marcijalov, Plinijev
vratiti na vlast. i Stacijev.

72 73
11.108 Slobodno poi do dinog praga novoga hrama,
gdje je za pijerski zbor ponovno sagraen dom.
Premda bi knjiga tolika mogla dovoljna biti, Ili e radije moda ui preko Subure,
italac moli da jo dvostih mu smislim ii dva!
tamo gdje visok se trijem konzula uzdie mog? 10
Lup mi kamate trai, a robovi nadnice svoje.
Lovorom ovjenan dom govornik nastava Stela,
Plati mi, tioe! Muk. Ne shvaa? Ostaj mi zdrav!
Stela to beotska kap grlo mu skvasiti zna!
Ondje se kastalski izvor staklastim ponosi vrutkom:
12.1 kau da devet je tu gospoa gasilo e.
O n e te dati i puku, i vitezu, a i senatu; 15
Mree kad poinu, Prisko, i lajava moloka pseta, vlanih e zjenica, znam, itati tebe i sam!
umom kad zavlada mir, vepru se zametne trag, to e ti naslov? Kad stih ili dva proitaju samo,
dokone moe trenutke posvetiti knjiici kratkoj: slono e kliknuti svi, knjigo: Marcijal je to!
zima je nee ni sat na nju potroiti sav!

12.2 12.3

Neko iz Grada bih tebe u koju provinciju slao: Ono to bjee Mecenat za Varija, Flaka i divnog
sada e poi iju! tuinska knjigo, u Rim, Marona viteki sin, pradavnih kraljeva krv
s obala zlatnoga Taga, iz predjela Salona mrkog svijetu e brbljava Fama i uti kazati papir,
oinskih rijeka to moj divni oplakuju kraj. meni da bio si ti, Prisko Terencije moj!
Tuinkom ili doljakinjom ipak te nazvati nee: 5 Ti si mi stvorio talent: pa ako se pjesnikom inim, 5
tvojih sestara je pun Remov preuzvien dom. plodnoga nerada dar tebi zahvaljujem ja!
Nek je blagoslovljen duh to rijedak je ba ko i narav:
Numa i Katon su tu morali imati ud.
12.1 Prisko: Terencije Prisko; molokapseta: u antici poznata psea pasmina; n i sat. iriti skroman imetak, dareljiv i usluan biti,
rimski je sat bio dvanaestina razdoblja od izlaska do zalaska sunca; zimi je, dakle, bio
krai. davati to to i sklon rijetko udjeljuje bog, 10
12.2 Tuinska knjigo: jer stie iz Hispanije; Tag, Salon: rijeke u Hispaniji (danas sada se moe i smije! No ti si pod okrutnim carem
Tajo i Jaln); tvojih sestara: etrnaest knjiga to ih je Marcijal napisao u Rimu; Remov
preuzvien dom: Rim; novoga hrama: templum d ivi Augusti {templum Novum), hram
smjelo u vremenu zlu slijedio kreposti put!
na obroncima Palatina; pored njega je Tiberije dao izgraditi knjinicu posveenu
Muzama; Domicijan ga je obnovio, a kasnije premjestio, da bi ga potom Trajan
vratio na staro mjesto; pijerski zbor. Muze; Subura: poznata rimska etvrt; konzula 12.3 Varija: usp. 1.8.55; Flaka: Horacije; Marona: Vergilije; pradavnih kraljeva
mog. Lucija Aruncija Stele; heotska kap: aluzija na vrelo Permes na Helikonu, znanu krv. u izvorniku parafraza poetka poznate Horacijeve ode (Carm. 1.1.1.); N um a i
obitavalitu Muza; kastalski izvor, jedno od boravita Muza; ovdje laskava metafora Katon: simboli drevne rimske vrline i udorea; pod okrutnim carem: pod Domici-
za fontanu u Stelinu vrtu; devet gospoa: Muze. janom.

74 75
12.4 Trai, eli li itati o sebi,
stihoklepca iz kakve mrane rupe
Sad sam pokratio posljednje dvije knjiice svoje: koji ugljenom prostim, gnjilom kredom
siuno djelce to svitak je saelo dug! fjjesme pripit po zahodima rka. 10
Vie nek itaju oni to bezbrian mir si im dao, elo nije ti vrijedno mojeg iga!
care. Za tebe je to: moda poeljet e sve!

12.63
12.11
Ulje, Kordubo, bolje od Venafra
Muzo, pozdrav prenesi Parteniju mojem i svojem!
Koga izdanije jo aonski napaja val? ima, upove istarskima ravne,
Komu zvonkije lira iz pimplejske odzvanja spilje? ovce koje od galekih su ljepe,
Koji je pijerski stvor miliji Febu no on? to im runo ne blista lanim sjajem,
Nae li vremena malo (a slabi su izgledi za to), 5 ve se prirodnom bojom stada die! 3
moje stihove sam voi nek naemu da. Reci pjesniku svom nek ima stida,
Samo u etiri rijei nek knjiicu ednu i kratku pjesme besplatno moje nek ne ita!
njemu preporui on: Ovim se zabavlja Rim! To bih podnio da je pjesnik dobar,
pa da vratiti mogu istom mjerom,
ali neenja zavodi bez straha, 10
12.61 slijepcu ne moe oteti to nema!
Zlo je najvee gol i golcat pljaka!
Da ne napiem, boji se, Ligura, Najsigurniji stvor je grozan pjesnik!
kratku pjesmu i britku protiv tebe.
eli dostojan biti toga straha,
ali zalud se boji, zalud eli: 12.78
lav iz Libije nasre na bika, 5
a leptira e pustiti na miru! Nita, Bitinie, nisam napisao ja protiv tebe.
eli da prisegnem? Ne! Radije platit u dug!
12.4 Ovo su uvodni stihovi uz izbor epigrama iz desete i jedanaeste knjige to ga
je Marcijal posvetio Nervi; care. Nerva.
12.11 Pjesnik Partenije bio je Nervin tajnik; aonski val-, vrelo Hipokrena blizu 12.63 Korduba, grad u Hispaniji (danas Cordova), Venafro, drevni samnitski grad
Helikona u beotskoj Aoniji, posveeno Muzama; pimplejska spilja je spilja kod (danas Venafro) i Istra bili su na glasu po odlinom maslinovom ulju; od galekih
Pimpleje u Pijeriji, mjesta posveenog Muzama; pijerski stvor, tovatelj Muza; prema ljepe, ovce to su pasle uz Galez, rijeku kraj Tarenta (danas Galeso), davale su izvrsnu
Pijeriji, kraju na jugoistoku Makedonije, esto ih nazivaju Pijeridama ili Pijerkama; vunu.
voi naemu: Nervi. 12.78 P latit u dug. tj. radije u doista napisati epigram protiv tebe.

76 77
12.94

Epsku sam pisao pjesmu. I ti si poeo isto. 2


Ostavih nju da mi stih takmac ne postane tvom.
Potom je Talija moja tragiki obula koturn: U POHABANOJ TOGI:
MUKE VJENOGA KLIJENTA
dug si tragiki plat uzeo na to i sam.
Onda posegnuh za strunama Horacijeve lire: 5
novu mi trzaljku ve lakomo otima ti.
Smjelo se satire latih: Lucilije nastoji biti.
Lak elegijski stih slagati uzeh i ti!
Na to sam piljiva stvar! epigrame pisati stao.
Evo i tebe i tu pobjednu krade mi ast! 10
Daj, izaberi to nee (zar skromno je teiti svemu?),
2.85
pa, ako ostane to, Tuka, prepusti mi to!
Provrela ledena voda u boci od vrbova prua
neka na Saturnov dan od mene bude ti dar!
ali se da ti u prosincu ljetne darove aljem?
Tananom, glatkom mi tad togom uzvrati i sam.

3.2

iji, knjiice, poklon eli biti?


Bre sebi pronai zatitnika,
da u kuhinji ne nae se crnoj,
da ne postane mastan omot ribi

2.85 Saturnov dan: Saturnalije, svetkovina posveena Saturnu, drevnom rimskom


boanstvu koje je kasnije poistovjeeno s grkim Kronom, poinjale su 17. prosinca
i trajale nekoliko dana; tananom togom: togom koja je primjerena ljetnom, a ne
prosinakom vremenu.
3.2 Faustinu: Marcijalov bogati prijatelj i zatitnik; etat e se. Faustin e knjigu
svuda nositi sa sobom; m irisati cedrom: da bi se zatitio, papirus se impregnirao
12.94 Talija-, usp. 1A .23, 8.73 i 10.19: koturn-, usp. 1.8.3; Lucilije: satiriki cedrovim uljem; oba kraja: krajevi smotana svitka pomno bi se izgladili kamenom
pjesnik arhajskoga razdoblja. plovucem; rozi: krajevi drvena ili kotana tapa oko kojega se omatao svitak bojali

78 79
ili tuljac za tamjan ili papar! 5 3.37
Zar Faustinu u krilo bjei? Mudro!
etat e se i mirisati cedrom Samo se srditi znate, bogati prijani moji!
oba kraja dok dino tebe krase, Nije ba pohvalno to, al vam se isplati gnjev.
i dok rozi se raskono arene;
purpur otmjeni odjenut e tebe, 10 3.38
naslov gordo u grimizu e sjati!
S takvom zatitom ne boj se ni Proba! Koji te razlog vue, reci, koja te nada,
Sekste, tjera u Rim? to li oekuje tu?
Vodit u parnice, kae, rjeitije nego Ciceron.
I na trga u tri svakog pobijediti ja!
3.5 Civ i Atestin takoer na sudu su traili sreu 5
ti ih obojicu zna. to su zaradili s tim?
Pa, ako propadne ovo, poet u pisati pjesme.
Hoe da mnogima tebe preporuim, malena knjigo, Rei e, im ti ih dam: ovo je Maronov stih!
ili jednomu tek sama kad krene u Rim? Lud si! Svi to ovdje u odjei drhture lakoj,
Jedan je dovoljan: Julije! Nee mu tuinkom biti: sami su Nazoni to, svak je Vergiliju par! 10
ime je njegovo, znaj, stalno na jeziku mom. Mone pohaat u kue. etvorica, trojica tako
Najprije njega potrai na pragu Natkrivenog puta: 5 s krajem sastavljaju kraj; ostale satire glad.
Dafnidov tamo je stan bio, a njegov je sad. Gdje mi je izlaz? Pomozi! Bez Rima mi nema ivota!
ena e njegova tebe u svoje ruke, u krilo Ako si poten stvor sluaju nadaj se tek!
uzeti, ako i sva pranjava stigne na prag.
Bilo da vidi ih zajedno ili najprije njega,
ovo e kazati tek: Marko vas pozdravlja sve! 10 4.14
Drugo ti ne treba. Pismo? U krivu je svak koji misli Diko, Silije, kastalskih sestara
kako za druga bi svog jamstvo zahtijevao drug! monim glasom to lai divljih hordi

3.37 Ljutnja moe posluiti kao dobra izlika za uskraivanje uobiajenih poklona.
su se ivim bojama; purpur, da se ne oteti, knjiga se umatala u pergamenti (u ovom 3.38 N a trga tri: tj. na sudu; Civ i Atestin: najvjerojatnije fiktivni rimski odvjetnici;
sluaju grimiznu); naslov, na etiketi privrenoj na gornji kraj svitka crvenim bi se misli se na tri trga koji se nadovezuju jedan na drugi; forum Romanum, forum Iulium
slovima ispisivao naslov; Prolr. Marko Valerije Prob, poznati gramatiar iz 1. st., bio i forum Augusti-, Maronov: Vergilije; Nazoni: Ovidije.
je na glasu kao vrlo strog kritiar. 4.14 Silije: Silije Italik, autor spjeva o Punskim ratovima; kastalskih sestara: Muza;
3.5 Julije: Julije Marcijal; N atkriveni put. via Tecta, kolonada koja se nalazila pred dvojicom Scipiona: Publije Kornelije Scipion Afriki Stariji i Mlai; prosinac.
izmeu Flaminijske ceste i Tibera, blizu Augustova mauzoleja; Dafnidov stan: bivi Saturnalije; u tropi: vrsta drutvene igre; igrai su kocke ili sline predmete ubacivali
vlasnik Julijeve kue zvao se, oito, Dafnid, no inae nam nije poznat. u kakvu rupu, otvor posude ili si., pri emu se, vjerojatno, nije osobito dralo do

80 81
bije, podla lukavstva Hanibala, tebi je dano da careve brige gleda dok niu,
a Kartaane vjerolomne tjera tajne da zamisli zna voin to smilja ih duh!
da pred dvojicom Scipiona kleknu, 5 nai na polici sad i za moje knjiice mjesta, 5
pusti nakratko strogost i ozbiljnost! gdje su Pedon i Mars, gdje je i Katulov stih!
Dok ti prosinac okolo vrluda, A kraj boanskog djela o Kapitolijskom ratu
zvecka zamamno kockom neizvjesnom, stavi Maronov rad, njegov nenadmaen spjev.
a u tropi podvaljuje i vie,
malo vremena mojoj daj Kameni! 10
itaj, molim te, oputena ela 5.30
papir natopljen vragolastom alom!
Tako moda se drznuo i Katul Varone, kojega ne bi ni koturn Sofoklov prezro,
Vrapca poslati velikom Maronu! a i lire ti zvuk italske slui na ast,
malo predahni od posla: nek te ne zadre mirni
4.26 rjeitog Katula sad, ili elegijski stih!
itaj radije pjesme u skladu s prosincem dimnim, 5
Cijelu me godinu dana ujutro vidio nisi. to ti u mjesecu svom primjeren donose dar!
Pita me, Postume moj, to sam izgubio s tim? Osim ako ti zgodnije nije, a moda i drae,
Trideset novia, Postume, moda i cijelih ezdeset! da na Saturnov dan orahe izgubi sve!
Molim, ne zamjeri sad: skuplji ogrta je moj!

5.5 6.82

Sekste, rjeiti slugo Minerve s palatinskog brijega Netko nedavno premjeri me, Rufe,
tebi toliko je bliz bojega genija dah, kao trgovac robljem ili trener.
Kad me proui, upre u me prstom:
Ti si, ree mi, dakle, taj Marcijal
potene igre; Kameni'. Muzi, tj. mojim stihovima; Vrapca-. Marcijal aludira na
poznate Katulove stihove o Lezbijinu vrapcu (Carm. 2 i 3); velikom Maronu-. ije zloeste ale znade svatko 5
Vergiliju. komu barbarsko sasvim nije uho?
4.26 Ujutro: na jutarnjem pozdravljanju; oito nezadovoljan sportuhm, Postumov
klijent odustaje od posjeivanja.
Ja se skromno nasmijeih, lako klimnuh,
5.5 Slugo Minerve s palatinskog brijega: Sekst je, najvjerojatnije, bio upravitelj
carske knjinice, pa je mogao imati uvid u Domicijanov knjievni rad i interese;
bojega genija dah: Domicijan se slubeno nazivao gospodarem i bogom; Pedon i 5.30 Koturn: cipela tragikog glumca; metonimija za tragiku poeziju; lire italske:
Mars: Albinovan Pedon i Domicije Mars, epigramatiari Augustova doba; Kapito- horacijevska lirika; rjecitogKatula: posrijedi je istoimeni pisac mirna, a ne Gaj Valerije
lijski rat. Domicijan je u mladosti napisao spjev o ratu flavijevaca i vitelijevaca iz 68. Katul; u skladu sprosincem dimnim: prosinac je mjesec Saturnalija i razbibrige; orahe:
n. e.; Maronov. Vergilijev. jedna od omiljenih saturnalijskih zabava bilo je kockanje za orahe.

82 83
priznajui da glavom taj sam ovjek. 7.21
Zato, upita nosi lo ogrta?
Ja mu rekoh: Pa eto, lo sam pjesnik! 10 Danas je znaajan dan to tebi je, Polo, i svijetu
To da pjesnik ne doivi i ee, dao Lukana tvog, svjestan da vaan je as!
Rufe, dobar poalji mi ogrta! Nikada, Nerone, nisi poinio gadniji zloin!
Nisi se barem na taj smio odvaiti grijeh!
6.88
7.26
Jutros ti sluajno rekoh Zdravo, Cecilijane,
umjesto, kako je red, asni gospodine moj!
Apolinara mog potrai dom, hrome,
Pita koliko je mene stajala takva sloboda?
pa ako nema posla potuj mir njegov!
Kvadranata je sto propust mi odnio taj!
bez obzira na vrijednost (svoj mu dug vraam),
nek fino uho prvo ovaj stih kua!
7.17 Pa vidi li da ugodan si gost njemu, 5
zamoli da ti znanu udijeli milost.
uj me, knjinice s otmjenog imanja, A zna da moje trice strasno on ljubi:
otkud italac vidi Grad na dlanu: ni sam ne mogu tebe voljeti vie!
ako usred ozbiljnijega stiha Kad eli da od zlobe siguran bude,
za kakljiviju Muzu mjesta ima, Apolinara mog potrai dom, hrome! 10
stavi, makar u ponajdalji kutak, 5
sedam knjiica to ih tebi aljem
perom pisca obiljeene svoga 7.27
te im ispravke daju veu cijenu!
Tebi, otmjena, malen dar e ovaj Vepar, pustoitelj etrurskog ira, od cerova ploda
pjesmom pronijeti glas po cijelom svijetu! 10 trom, to stavlja ga glas etolskoj zvijeri uz bok,
uvaj Juliju Marcijalu svojem
zalog, knjinice, ovaj moga srca! 7.21 Polo: Pola Argentarija, udovica pjesnika Lukana; gadniji zloin: Lukan je bio
prisiljen na samoubojstvo zbog sudjelovanja u uroti protiv Nerona 65. n. e.
7.26 Apolinara mog. Marcijalov prijatelj i zatitnik do ijega je kritikog suda
6.88 Kvadranata sto: zbog nedovoljno ponizna pozdrava Marcijal je ostao bez mnogo drao; hrome: hromac (skazon ili holijamb) jampski je esterac u kojemu je
sportule, koja je obino iznosila stotinu kvadranata (jedan je kvadrant etvrtina asa, posljednji jamb zamijenjen trohejem (trohejskim spondejem).
odnosno tri uncije). 7.27 Etolskoj zvijeri: kalidonski vepar, zvijer koju je svladao Meleagar; moj Dekster.
7.17 Knjinice s otmjenog imanja-, Julije Marcijal, Marcijalov zatitnik i dobar Marcijalov prijatelj, strastven lovac; umski nek sijee se vrh: tj. neka se nasijee obilje
prijatelj imao je u svojoj raskonoj vili na Janikulu opsenu biblioteku; Grad: Rim. drva za kuhinju; falem sko vino: vrlo cijenjeno vino.

84 85
koga je otricom sjajnom moj pogodio Dekster, skoro podlegle zimi maslinice,
kao dragocjen plijen lei na ognjitu mom! zelje, bijelo od ledenoga inja, 5
Neka se masne pare veselo ire po kui, 5 sve to stie ti, misli, s mog imanja?
umski nek sijee se vrh, kuhinja vrua nek sja! Kako, Regule, duboko se vara!
Ali, potroit e kuhar silnu gomilu papra, Moja zemljica samo mene nosi!
falernsko vino u skup riblji umijeati sos! Sve to tebi Etrurci ili Tuskul
Vrati se svom gospodaru! Za moju si prevelik vatru. alju, umbrijski gazda ili seljak, 10
Vepre, na prosjaki tap tjera me: bolja je glad! 10 ili posjed kod treeg miljokaza,
meni raste po itavoj Suburi!

7.29
7.36
Testile, pokoro slatka Vokonija Viktora, ti si
slavniji djeak od svih to ih je vidio svijet! Kad su mi priprostu vilu iscrpili vlaga i kie,
Ostani voljen i krasan i onda kad uvojke skrati, kad je ve cijeli pod zimski poplavio val,
i neka pjesnik tvoj bude za djevojke slijep! da bi se voda odlijevati mogla od nagloga pljuska,
Skloni na asak uene knjiice svog gospodara: 5 prigodan alje mi dar crijepova povei broj.
pjesmice htio bih sad Viktoru itati tvom. Prosinac, eto, tutnji ljut i zavija Borej: 5
Jer, uz Aleksida, dragog Maronu, Mecenat je znao Stela, dok odijeva krov, seljak ti ostaje gol!
i za Marsovu strast, crne Melenide dra!
7.52
7.31 Sretan sam, Aukte, to moje knjiice Celeru ita
naravno, ako i on tivu se raduje tom.
Jaja kokoja, perad s bunog dvora,
Hiberskim Keltima mojim Celer je bio na elu
smokve, ute od slabe tek vruine,
porod nejaki blejalice koze, nije poteniju rije dosada vidio svijet!
S veim tovanjem stoga pred njegovim uima strepim: 5
nije tek slualac on, ve i prosuditelj strog!
7.29 Vokonija Viktora: Marcijalov prijatelj koji je u uenim pjesmama slavio
ljepotu djeaka Testila; Aleksida: krasni sluga to ga je Vergiliju poklonio Mecenat;
crne Melenide dra: Melenida je, oito, djevojka iz neke pjesme epigramatiara
Domicija Marsa. 7.36 Borej: sjeverni vjetar; Stela: Lucije Aruncije Stela; Marcijal kroz alu sugerira
7.31 Regule: Manije Akvilije Regul; Tuskul: drevni grad u Laciju, blizu dananjeg da bi i njemu dobro doao ogrta.
Frascatija; po litavoj Suburi: predio Rima; Marcijal, za razliku od Regula, ne 7.52 Aukte: Pompej Aukt; hiberskim Keltima: Keltiberima, stanovnicima Marcija-
posjeduje bogata imanja irom Italije, pa sve mora kupovati na rimskoj trnici. lova kraja; Celer je, najvjerojatnije, bio propretor Hispanije.

87
7.68 Drevni, Severe, konzul mu je vrnjak.
Konzul, tovie, toio je njega!
Ne preporuuj, Istancije, molim te, moje Kamene
tastu: moda je on stihu ozbiljnijem sklon.
No ako prima i on kakljivije knjiice, tad bih 7.84
smio Fabriciju ak, Kuriju itati njih!
Dok za Cecilija Sekunda sliku izrauju moju,
ruke dok potez vjet platnu udjeljuje dah,
7.74
poi, knjigo, do getske Peuke i pokleklog Histra:
Diko Kilene i neba, o slatkorjeivi slugo on se za krajeve te brine, za pokoren puk.
zlatan to vrvi ti tap zmijinjih vijuga pun! Malen e dar, ali sladak, uruiti dragomu drugu: 5
Imao vazda na pretek ljubavnih pothvata tajnih, vjernije moj e mu lik moja doarati rije!
bio za Pafljankom ti ii za Ganimedom lud! Nikakvo vrijeme i nedae njega razoriti nee:
Neka te majine Ide liem okite svetim, 5 ivjet e vjeno, a rad Apelov postat e prah.
vremenog djeda tvog teret nek prigiba lak!
Daj da uvijek Norbana s Karpom, suprugom svojim,
radosno proslavlja dan kad ih je zdruio brak! 7.89
Poboni sveenik taj to Mudrosti predano slui
Hajde, sretnice ruo: njenim vijencem
tamjanov pali ti kad, Jupitru odan i sam! 10
kosu okiti mog Apolinara!
I kad osijedi jednom, ti je krasi!
7.79 Neka Venera vjeno tebe ljubi!

Vina konzulskog maloas sam pio!


Starost zanima tebe i kakvoa? 7.93
Plae te, Narnijo, rijeka od vira sumpornog bijela;
7.68 Istancije. Istancije (Instancije) Ruf, dobar Marcijalov prijatelj; moje Kamene.
moju poeziju; Fabriciju, K uriju: Gaj Fabricije Luscin i Manije Kurije Dentat, simboli
teak je do tebe put: dvostruk je obronak kriv!
drevnoga rimskog udorea.
7.74 Diko Kilene. Merkur, rimsko boanstvo poistovjeeno s grkim Hermom,
koji je roen na brdu Kileni u Arkadiji; na likovnim prikazima nosi zlatni tap oko 7.84 Za Cecilija Sekunda: ne zna se o kome je rije; to nipoto nije Plinije Mlai;
kojega se ovija zmija; Pafljanka-. Afrodita (Venera); majine Ide. svibanjske Ide; i do getske Peuke. otoi pred uem Dunava; pokleklog Histra: aluzija na Domicijanove
Merkurova je majka Maja, jedna od Plejada, a djed Atlant, koji je na ramenima nosio pobjede na Dunavu; rad Apelov. Apel je glasoviti grki slikar iz druge polovice 4. st.
nebeski svod; Norbana s Karpom-. taj nam je brani par inae nepoznat. pr. Kr.; posljednji dvostih varijacija je Horacijeva motiva exegi monumentum.
7.79 D revni konzul: u izvorniku Prisco consule, to moe znaiti za drevnoga 7.89 Apolinar. usp. 2 .7.26; Venera: rua je posveena Veneri (Afroditi).
konzula ili dok je Prisko bio konzul (dakle, nedavno); vino je vjerojatno posluio 7.93 N am ija je grad u Umbriji, danas Narni; mogKvinta: Kvinta Ovidija, Marci-
Terencije Prisko, konzul i Marcijalov prijatelj, ili moda Kvint Peducej Prisko; jalova prijatelja koji je u N om entu imao imanje blizu njegova; dio visokoga mosta
Severe, vjerojatno Marko Sever. koji je povezivao dva vrhunca postoji i danas.

88 89
Zato te tako veseli da mog mi otima Kvinta, Je li ti apulska trava Spartanca Falanta evala,
da ga zadrava ti, sili na ostanak dug? tamo gdje Galezov val poji kalabrijsko tlo?
Zato mi bezvrijednim ini malen nomentski posjed, 5 Ili te tarteki Betis, hranitelj hiberske staje 5
meni toliko drag jer je u susjedstvu Kvint? prao, dok bila si jo hesperskoj ovici plat?
Daj mi se, Narnijo, smiluj, zlorabiti nemoj mi Kvinta! Je li ti brojila vuna mnogostrukom Timavu ua,
Dovijeka dao ti bog tvoj nek te raduje most! gdje je i sveti konj Kilar jo gasio e?
Grimiz Amiklin dostojan nije da oboji tebe,
purpuran miletski sok nije zasluio to! 10
7.97
Ljiljan u zasjenak baca, kalinu dok je u cvatu,
Ako poznaje Cezija Sabina, prebijelu slonovu kost, tiburskih bregova sjaj;
diku, knjiice, umbrijskoga gorja, Lein se labud pred tobom sklanja, golubice pafske,
Aulu Pudentu mojem to je zemljak, Crvenom moru s dna ugrabljen biserni plijen!
makar bio u poslu, daj mu ovo! Makar poklon se taj sa snijegom takmio prvim, 15
Nek ga tisuu briga titi, mui, 5 ne nadmauje jo svojeg Partenija sjaj!
on za moje e pjesme vrijeme nai! Babilonsko mi otmjeno tkanje cjenjenije nije,
O n me voli i prvoga me ita aren to krasi ga bod, fin Semiramidin vez!
poslije Turnovih proslavljenih knjiga!
Kako veliko ime tebe eka! poezijom; Spartanae Palant napustio je domovinu da bi u Italiji osnovao Tarent;
Kakva slava! Koliki ljubitelji! 10 Galez je rijeka u blizini Tarenta, danas Galeso, a Betis rijeka u junoj Hispaniji,
dananji Guadalquivir; pokrajina Betika, danas Andaluzija i dio Granade, bila je na
Odjekivat e tobom trg i gozbe, glasu zbog izvrsne vune; Tartes je stari pomorski grad u Hispaniji, danas E1
kue, raskra, trijemovi i krme! Rocadillo; u poetskoj upotrebi tartelki zamjenjuje hispanski; hiberske staje: hispanske
Dar si jednomu itat e te svatko! staje; hesperskoj ovici: hispanskoj ovici; Tim av)e rijeka koja se, navodno, sa sedam
ili devet ua ulijevala u Jadransko more, danas Timavo; ovdje se aludira na mitsku
priu prema kojoj su Argonauti pod vodstvom Kastora i Poluksa tom rijekom
doplovili u Jadransko more; Kilar je Kastorov konj; Am ikla, mjesto nedaleko od
8.28 Sparte, i M ilet, jonski trgovaki grad, bili su poznati po proizvodnji grimizne boje;
prema pukom vjerovanju u Tiburu (Tivoli) slonovaa postaje bjeljom i nikad ne
Togo, poklone dragi mojega rjeitog druga, potamni; Ledin labud: labud u ijem je liku Zeus obljubio Ledu; golubice pafske:
ciparski je Paf bio poznato sredite Afroditina kulta; golubica je takoer posveena
kojemu stadu bi ti, reci mi, irila glas? Afroditi; svojeg Partenija sjaj: Marcijal aludira na etimologiju Partenijeva imena (gr.
Ttapdevioi; = djevianski bijel); babilonsko tkanje: umijee vezenja Grci su primili
s Istoka, a osobitu slavu zbog finoga viebojnog veza uivao je Babilon; Semiramidin
vez: Semiramida je legendarna babilonska kraljica, ena asirskoga kralja Nina; u
7.97 Cezije Sabin i Aulo Pudent Marcijalovi su prijatelji, obojica iz Umbrije; Atam antovu zlatu: zlatno runo po koje su krenuli Argonauti; ono je Atamantovo jer
Turnovih knjiga: Turno je satiriki pjesnik kojega je Cezije Sabin, oito, cijenio, ali su na zlatnome ovnu letjela njegova djeca, Friks i Hela; ovna eolskog. ovan se naziva
o kojemu nita ne znamo. eolskim po Atamantovu ocu Eolu; spalatinskom togom: s Partenijevom togom; ona
8.28 Mojega rjeitog druga-, togu je Marcijalu poklonio Tiberije Klaudije Partenije, se naziva palatinskom zbog Partenijeve slube na carskom dvoru; posljednji distih
Neronov osloboenik koji se kasnije naao u Domicijanovoj slubi, a bavio se i diskretno sugerira adresatu da bi i nov plat bio sa zahvalnou primljen.

90 91
Ne bih radije bio u Atamantovu zlatu, 9.26
Frikse, da ovna mi svog eolskog dade na dar! 20
Eh, kad se pojavi samo u drutvu s palatinskom togom, Tko se rjeitom Nervi usuuje stihove slati,
kakav grohotan smijeh moj e pobuditi plat! tebi e, Kozmo, na dar dati mirisavu mast,
ljubice, kaline bijele vrtlaru dat e iz Peta,
hiblejskim pelama lo korziki poslat e med.
Ipak, i neznatna Muza ima nekakve ari: 5
lubin kad stigne na stol maslina dobiva dra!
8.72 Neka ti ne bude udno to, svjesna nedostatnih snaga,
tvoj iekuje sud Talija moja uz strah.
Jo u grimiz neodjevena, otrim Vele da se i Neron pred uima lecnuo tvojim
suhim kamenom jo neizglaena kad ti je, jo kao mlad, sroio razuzdan stih! 10
uri, knjiice, poi za Arkanom
koga prekrasni Narbon opet zove
9.49
(onaj uenog Vocijena Narbon!) 5
natrag k godinjoj slubi, zakonima. Ovo je poznata toga, iz mojih pjesama slavna
Moj te prijatelj eka, a i Narbon koju italac moj voli i predobro zna.
dvije nagrade podjednako vrijedne! Vrijedan je pjesnikov dar: Partenije dade je meni!
Kako zavidim svojoj maloj knjizi! Vitezu nalik sam, gord, etao u njoj kroz grad,
jo dok nova je bila, dok blistavom vunom je sjala 5
pravi partenijski dar, dostojan imena tog!
Sad bi je, staru, jedva i drhtavi primio prosjak:
9.6 s pravom bih mogao sad snjenom nazivati nju.
to li sve satrli niste, o dani i godine duge?
Neko partenijska, gle: potpuno moja je sad! 10
Kad si iz Libije stigao, Afere, htjedoh ti rei
Zdravo! Ve peti ti dan zaredom obijam prag.
Zauzet!, svaki put vele. Ili pak: Spava! Ma dosta! 9.26 Nerva: budui car; Kozmo: poznati trgovac parfemima; Pest: gradu Lukaniji,
poznat po ruinjacima koji su cvali dvaput godinje, danas Pesti; hiblejskim pelama,
Pustimo Zdravo!, jer tu Zbogom! je zgodnija rije! korziki med: hiblejski je med bio vrlo cijenjen, korziki gorak; Neron: car Neron,
koji je bio sedam godina mlai od Nerve.
9.49 Predobro zna: iz 2.8.28.; dostojan imena tog. toga je neko bila djevianski
bijela (gr. 7tap8evux; = djevianski, djevianski bijel); snjenom: Marcijal ju je
8.72 Z a Arkanom-. inae nepoznati Marcijalov prijatelj; Narbon: slubenim ime neko mogao nazivati snjenom zbog njezine bjeline; sada je sasvim izlizana i
nom Cobnia Iulia Paterna Claudia Narbo Marcia, grad u Narbonskoj Galiji, danas snjena samo utoliko to se njezin vlasnik u njoj smrzava; potpuno moja: tj. prilii
Narbonne; uenog Vocijena: sin Vocijena Montana, poznatog govornika iz Narbona. siromahu poput Marcijala.

92 93
9.84 9.99

Dok si se predano, vjerno za Cezara borio naeg, Marko Antonije, Atie, moje oboava Muze,
dok si svetogrdni bijes, Norbane, guio ti, zbori li istinu list kojim me pozdravlja on!
ja se pod pijerskom sjenom, na sigurnom, zabavljah stihom Marko, priznati valja, Toloze je uene slava,
ja koji znana je stvar odan sam prijatelj tvoj. slava to Spokoj je blag rodi i otac mu Mir!
Pored vindelikih obala Ret me citirao tebi, 5 Idi i zalogom budi dalekog mog prijateljstva, 5
a Marcijalov je stih znao i sjeverni kraj. knjigo dugotrajan put lako e podnijeti ti.
O, kako esto si ti, ne zatajivi staroga druga, Jeftina bila bi ti da netko te kupljenu alje,
kliknuo: Znajte da to mojeg je pjesnika rije! al neprocjenjiv si dar autor kad daje te tvoj!
Sve to u est sam ljeta stvorio, sve to je tebi Vjeruj mi, nije svejedno pije li izvorsku vodu
italac davao moj, primi od autora sad! 10 ili ti gasi e trome barutine kap! 10

9.92 9.100
Ne vidi blagodat ropstva i ne zna za jad gospodara
Tri mi denara nudi da jutrom, obuen u togu,
kad mi se, Kondile moj, jada da dugo si rob!
Base, u predvorju tvom ekam na dolazak tvoj,
Tvoj ti pokriva prost omoguuje bezbrine snove,
tebe da slijedim uz nogu, koraam pred nosiljkom tvojom,
dok se na paperju Gaj prevre itavu no!
s tobom da obijam ja raznih udovica prag.
Tek to zarudi zora ve, Kondile, monike brojne 5
Istina, toga je moja i trona, i prosta, i stara: 5
drui pozdravlja Gaj ti niti jednoga ba.
ipak, ne mogu ni nju kupiti s denara tri!
Vraaj mi dugove!, zahtijeva Feb, a za njim i Cinam.
Gaju govore to tebi, moj Kondile, ne!
Muka se boji? Gaja kostobolja probada gadna
10.10
pa bi i stostruki bi radije podnio on! 10
Ne bljuje ujutru rano, ne lie, Kondile, piku:
Ti to u godinu stupa s lovorikom, s konzulskim pruem,
nije li sretniji rob negoli trostruki Gaj?
tek to je svanuo dan nebrojen obija prag!

9.84 Z a Cezara: za Domicijana; Norbane: Lucije Apije Norban Maksim poslan je


u Germaniju da ugui Saturninovu pobunu protiv Domicijana i ondje je ostao punih 9.99 Marko Antonije. vjerojatno Marko Antonije Prim, podrijetlom iz Toloze
est godina; pod pijerskom sjenom: pod zatitom Muza; pored vindelikih obala: (danas Toulouse).
Vindelicija je kraj oko dananjeg Augsburga (Augusta Vindelicorum)-, Ret: Reti 9.100. Tri denara: sportula od tri denara bila je vrlo skromna.
(Reani) su jedno od germanskih plemena to su nastavala tamonje prostore; sve to 10.10 S lovorikom, s konzulskim pruem konzule su pratili liktori, nosei snopove
u est sam ljeta stvorio: tj. etvrtu, petu, estu, sedmu i osmu knjigu epigrama. prua ukraene lovorom; nebrojen obijaprag: unato visokoj asti koju su obnaali,
9.92 Gaj: svaki slobodni Rimljanin. neki su konzuli bili prisiljeni biti klijenti; N um in rod: rimski puk.

94 95
to je tad initi meni? Paule, to ostavlja nama, i, kad se raari Rak, umarak to neljudski cvrci
nama to Numin smo rod, svjetina, obini puk? nisu ga otkrili jo, bistre tekuine val...!
Kraljem da zovem i bogom onog to jedva me gleda? 5 Ondje je vremena bilo da s tobom iskazujem poast 5
Tako postupa ti samo udvornije jo! uenoj Muzi, a sad silni me satire Rim!
Zar da za nosiljkom trim? A ti ne odbija niti Kada mi pripada dan? Na puini davim se gradskoj,
akama kriti put, gaziti prvi kroz kal! jalovo utroen trud ivot unitava moj,
Zar da ustajem ee kad svoje stihove ita? dok se brinem za svoj neisplativ prigradski posjed
Ti si na nogama ve, poljubac alje mu vru! 10 i za dom to je tvom, presveti Kvirine, bliz. 10
to da ini siromah kad klijentom ne smije biti? Nije ljubavi jedini znak da ti danju i nou
Nae toge je va grimizni prognao skut! netko obilazi prag teta je pjesniku to!
asnih mi svetinja Muza, svim ti se bozima kunem:
moda sam nemaran stvor, al sam ti privren drug!
10.56

Trai da cijelog ti dana sluim, Gale, da idem


trei i etvrti put preko Aventina tvog! 10.70
Bole li koga zubi, Kascelije lijei ih, vadi;
oima pogubnu vlas, Higine, spaljuje ti; Jer mi godinje jedva jedna izie knjiga,
nepanu resicu gnojnu bez rezanja Fanije lijei; 5 ueni Potite moj, kori me kako sam lijen!
Eros ukloniti zna sramotni robovski ig; Bogme je divljenja vrijedno to uope izie jedna
Hermo je, kad je o kili rije, Podalirije pravi. kad mi i itav dan uludo propasti zna!
Tko e propisati lijek, Gale, za lipsali guz? Nou posjeujem znance to nee uzvratiti posjet 5
estitam vjeno, no sam estitke ne primam ja;
prstenom peate lupam u hramu sjajne Dijane:
10.58 ne zna se koji mi sat novi namjenjuje jad!
Pa me zadrava konzul, pa pretor, pa njihova pratnja:
Da mi je primorskog Anksura, Frontine, samotni spokoj,
esto po itav dan pjesnike sluati znam! 10
oblinja Baja i dom to ga oplakuje val,
Ne moe proi bez kazne kad pravniku odbije molbu,
a niti retoru ba ne moe kazati ne!.
10.56 Aventin je jedan od rimskih breuljaka; Kascelije, H igin, Fanije, Eros i Hermo Predveer uzimam novce i umoran hitam u kupku.
lijenici su specijalisti za pojedine zdravstvene tegobe, najvjerojatnije fiktivni; Poda
lirije-. lijenik koji je sudjelovao u grkom pohodu na Troju. Knjigu da, Potite moj, piem? Ma reci mi kad?
10.58 Anksur. drevni grad u Laciju, nedaleko od obale (danas Terracina); Baja:
gradi na obali Kampanije, omiljen kao mjesto za odmor; kad se raari Rak: dok je
Sunce u zvijeu Raka, tj. usred ljetne vruine; presveti Kvirine. Marcijalova rimska 10.70 Peate lupam-, na razliite dokumente; u hramu sjajne Dijane: Dijanin hram
kua bila je blizu Kvirinova hrama. bio je na Aventinu, daleko od Marcijalova doma na Eskvilinu.

96 97
10.73 sa strmog brijega pomptinski dok rit gleda.
Pa koga vraga hou, pita? Sna malo.
Pismo mog rjeitog druga zalog je ljubavi mili.
donijelo: toga je to auzonska, sveani dar!
Takvu bi nosili rado Ap iije ili Mecenat, 10.82
Augustov vitez i drug drevni Fabricije ne! Ako su moje muke na korist ti nekakvu, Gale,
Manje bi vrijedna mi bila da poklon je nekoga drugog: 5 zorom ii kasno u no toge u navui skut,
jer, ne blagoslivlja ba svaiju klanicu bog! trpjet u britki fijuk podivljalog, mrzlog sjeverca,
Ti si je poslao, Marko: pa da se i ne svia meni, kinu u podnijeti kap, Gale, otrpjeti snijeg!
moga bi imena zvuk morao biti mi drag! No ako stenjanje moje, mrcvarenje slobodna stvora, 5
Ali, od dara su miliji, pa i od imena samog, nee ni jedan gro blagu pridodati tvom,
panja tolika i skrb, uena ovjeka sud! 10 smiluj se umoru mom, oslobodi me jalova truda:
tebi ne koristi on, meni zagorava vijek!

10.74
10.96
Potedi umor estitara svog, Rime,
i muku klijenta! Pa dokle jo moram Cesto se, Avite, udi to stalno zemlje daleke
na pozdrav ii, ekati na red dugo spominjem premda me Rim starcem uinio ve,
da dnevno bijednih olovnjaka sto steknem, to za zlatonosnim Tagom eam, za Salonom rodnim,
dok tucet tekih vrea zlata na Skorpo 5 prosto to vue me tlo, krcate kolibe krov.
po pobjedi u jednom danu zna stei? Zemlja me privlai ta jer u njoj je malen imetak 5
Za svoje knjige neu apulska polja srea i neznatna ak sredstva su rasko i sjaj!
jer zbilja, emu vrijede te trice? Tamo te polje izdrava, tu prehranjuje polje,
ne privlai me Hibla niti Nil itni, moan je ognjita plam ondje, a ovdje je krt;
ni slasno groe setinsko to tek budi 10 ovdje je skupa i glad, a trnica nosi ti propast:
ondje je nakrcan stol blagom to daje ga tlo; 10
ovdje u jedno se ljeto po etiri iznose toge:
10.73 Auzonska-. italska; Apicije i Mecenat simboliziraju mekoputne Rimljane tamo mi jedna i pet jeseni trajati zna!
Augustova doba koji znaju uivati u raskoi, a Fabricije jednostavnost i skromnost
drevnoga Rima; moga imena zvuk. darovatelj je Marcijalov imenjak; moda je ime
Zato da monike slui, kad ti ni prijatelj ne bi
bilo izvezeno na togi. Avite, pruio sve ono to daje ti tlo!
10.74 Skorpo: est pobjednik na utrkama etveroprega, ljubimac publike; Hibla:
grad na sjeveroistoku Sicilije, na glasu po ukusnom medu; groe setinsko: Secija,
gradi u Laciju (danas Sezze) proslavio se po izvrsnom vinu;pom ptinski rit. movarno 10.96 Avite: Stertinije Avit; Tag i Salon rijeke su u Hispaniji (danas Tajo i Jaln);
podruje u Laciju nedaleko Secije. prvi je bio na glasu kao nalazite zlata.

98 99
10.103 Ili dovoljnom sreom moda smatra
da se nade u manje vanoj ruci?
Moji zemljaci iz carskog grada na strmu breuljku Do Kvirinova trijema tada svrati:
to mu Salonov val hitri oplakuje zid, besposlenijeg mnotva kod Pompeja
jeste li imalo sretni zbog slave pjesnika svojeg? ni u keri Agenorove nema,
Napokon, ponos sam va, ime i dika i ast! ni u nestalnog voe prvog broda!
Pa niti Katulu skladnom Verona ne duguje vie: 5
T u e netko i virnuti u svitke
htjela bi da sam joj sin jednako kao i on!
Trideset etiri etve prole su otkako naoj mojih trica to hrane knjike crve
Cereri kola prost bez mene dajete vi, kad im dosade oklade i prie
dok sam sluio Rimu, vladarici prekrasnoj svojoj; oko Skorpa i Incitata slavnog!
duga je italska vlast moju promijenila vlas. 10
Ako me zduno i s ljubavlju primate, dolazim; ako
tvrdih ste srdaca vi put mi je povratka lak!
11.24

11.1 Dok te pratim do kue i dok sluam


tvoje brbljanje, hvalim sve to kae,
Kamo, dokona knjigo, kamo hrli
sve to ini koliko stihova je
ovaj sveani grimiz odjenuvi?
Zar Partenija posjetiti? Jasno: moglo, Labule, ugledati svjetlo!
idi pa se neotvorena vrati! Zar ne ini se tebi da je teta
Knjige taj ti ne ita samo molbe: 5 ako ono to ita Rim i stranac,
nema vremena ni za svoje Muze! ne ismjehuje vitez, senat pozna,
pravnik hvali a pjesnik mrti elo,
strada zbog tebe? Zar je to u redu?
10.103 Bilbilis: Marcijalov rodni grad; Salonov val: usp. 2.10.96; Verona: Katulov
rodni grad; otkako kolac prost dajete, otkako prinosite rtve Cereri. Tko bi trpio to? Pa zar da mojih
11.1 Partenija: usp. 2.8.28 i 2.9.49; do Kvirinova trijema: Kvirinov se hram nalazio
blizu Marcijalove kue; kod Pompeja: kod trijema to ga je 55. pr. Kr. dao izgraditi
knjiga bude sve manje, da bi tebi
Pompej blizu svojega kazalita kako bi se, u sluaju potrebe, gledaoci mogli skloniti tvoje klijentsko mnotvo bilo vee?
od kie; u keri Agenorove. Europin se trijem (u kojem se vjerojatno nalazila slika ili
kip te mitske junakinje) spominje samo kod Marcijala; nestalni je voa prvog broda Ta u trideset dana svrih jedva
Jazon; misli se na trijem Argonauta (porticus Argonautaruni) koji se nalazio na jednu stranicu: eto to se zbiva
Marsovu polju; oko Skorpa i Incitata: Skorpo i Incitat poznati su natjecatelji na
utrkama etveroprega, veliki ljubimci publike. kad se pjesniku rua izvan kue!

100
12.21 12.60

Kome bi na pamet palo, Marcela, da ti je zemljak Dane, gojene Marsov, kad prvu ruinu svjedost
ledeni Salonov tijek, moj da te rodio kraj? vidjeh, i zvjezdani bog moan mi pokaza lik,
Tako fin ti je ukus i istanan da bi te svojom ako te stid to te tujem na selu, kraj poljskog oltara
carski priznao dvor jednom da uje ti glas! (neko u Rimu sam tu tebi odavao ast),
S tobom se takmila ne bi ni jedna od keri Subure, 5 daj mi oprosti to ropstvo na kalende odbijam svoje, 5
niti od onih to brijeg Kapitol prua im dom! to bih na roendan svoj ivjeti elio ja!
Nee se brzo nai krasotica tuinskog roda Zar da drhtim ima li Sabel smlaene vode,
koja bi bila za Rim nevjesta bolja no ti! je li Alaudinu e bistra utaila kap,
enja za kraljicom-gradom blijedi u tvojoj blizini: cijede li brino kroz vreu mutno cekupsko vino?
ti mi, jedina ti, itav nadomjeta Rim! 10 Izmeu stolova svih zduno da krim si put, 10
primam ove i one, za rukom da ustajem stalno,
gazei mramorni pod hladniji no to je led?
12.36 Tko bi trpio to od vlastite volje? Pa mora,
sve da gospodar i kralj sili te, kazati: Ne!
Dvije, etiri libre drugu alje,
nekad laganu togu, kratak kaput;
kadto zlatnici zvecnu ti u ruci 12.62
koji potraju preko mjesec dana.
Samo, Labule, ti toliko daje! 5 Kralju to drevnim si nebom i davnim upravljao svijetom
Ipak, vjeruj mi, nisi dobar. Nego? lijen dok je vladao mir (nije se znalo za rad,
Pa, po istini prvi si od loih! a ni za silniku munju ni krivce to munje su vrijedni,
Da se Seneke, Memiji, Pizoni nije se rovalo tlo, bogat iskapao plijen!),
vrate, Krispi iz minulih vremena,
smjesta posljednji bio bi od dobrih! 10
12.60 Gojenie Marsov. Marcijal je roen u oujku, mjesecu posveenu bogu
eli da te zbog brzih nogu hvale? Marsu; zvjezdan bog. Sunce; cekupsko vino: uveno vino; talog se odvajao procjei-
Svladaj Tigrida, Paserina hitrog: vanjem; mramorni pod: prije nego to bi polijegali za stol, Rimljani bi skidali cipele
i povjeravali ih robu; tko se dizao za vrijeme ruka, hodao je bos.
stii magarca nije neka slava!
12.62 Kralju to drevnim si nebom...: Saturn; vrijeme njegove vlasti bilo je zlatno
doba svijeta kada je zemlja sama od sebe davala svoje blagodati i nije se znalo za rad
i muku; na Priskovu sveanost Terencije Prisko vratio se u Hispaniju poslije est
12.21 MarceLv. otmjena gospoa iz Bilbilisa, Marcijalova tovatelj ica; kad se vratio godina odsutnosti i u to ime priredio sveanost: grad miroljubivog Nume: Rim; esti
u Hispaniju, poklonila mu je kuu; Salonov tijek: usp. 2 .10.96 i 10.103; nijedna od ve vidjesmo snijeg, tj. poslije est godina; koliko etona: na gozbama koje su se
kteri Subure, niti od onih...: nijedna Rimljanka. prireivale u vrijeme Saturnalija uzvanicima bi se dijelili etoni, a poslije su se
12.36 Seneke. Seneka Filozof; M emiji: Memije Regul; Pizoni: Gaj Kalpurnije drijebom izvlaili darovi; otac i tedljiv mu. ako se Prisko kao strogi otac obitelj
Pizon, urotnik protiv Nerona; Krispi: Vibije Krisp; Tigrid i Paserin poznati su trkai upustio u takav troak, znai da ga je smatrao potrebnim; prosinac, mjesec Satuma-
konji. lija.

102 103
vedro, dobrostivo doi na Priskovu sveanost sjajnu! 5
Nije li red da i sam obredu pribiva svom?
Grad miroljubivog Nume napokon domu ga vraa, 3
predobri oe na esti ve vidjesmo snijeg! S ONE STRANE DOBRA I ZLA:
Vidi li kakva se gomila, kao na trnici rimskoj, MARCIJALI CAREVI
skupila tebi u ast, vidi li rasko i sjaj? 10
Kako je izdana ruka, koliko etona na stolu!
Kakvo bogatstvo i sjaj tebi je, Saturne, dar!
Vrijednost je tog dobroinstva jo i vea zbog ovog:
otac i tedljiv mu obred ti svetkuje tvoj!
Stoga, presveti boe nek prosinac vjeno ti slui! 15
dane kakav je taj Prisku ustostrui mom!

Titu:

0.1

udesne nek piramide ne spominje barbarski Memfis,


Babilon svoj nek sjaj objesi maku o rep,
nek se mekoputni Jonjani ne hvale hramom Dijane,
oltar to krasi ga rog svoj neka zataji Del,
neka ne uzdiu Karani hvalom bez kraja i konca 5
sjajni Mauzolov grob nebo to para mu vrh!
Svako zaostaje djelo za amfiteatrom carskim:
jednomu, umjesto svih, Fama e iriti glas!

0.1 Memfis-. grad u Egiptu nedaleko dananjeg Kaira, rezidencija egipatskih kralje
I va; hramom Dijane: Artemidinim hramom u Efezu; oltar to krasi ga rog: oltar na
Delu koji je, prema legendi, sagradio Apolon od rogova zvijeri to ih je ubila njegova
sestra Artemida; M auzolov grob: Mauzolej, velianstvena grobnica to ju je karijsko-
mu kralju Mauzolu podigla njegova udovica Artemizija; sve spomenute graevine
ubrajale su se meu sedam svjetskih uda; za amfiteatrom carskim: prva knjiga to ju
je Marcijal objavio, Liber de spectaculis, nastala je u ast otvaranja Flavijevskog
amfiteatra (Koloseja); epigrami opisuju prizore koji su se ondje mogli vidjeti.

104 105
0.6 0.20
Pasifaja se zbilja s kretskim sparila bikom!
Kad ti se ponizno slon i odano, Cezare, klanja,
Evo, svjedoci smo svi! Drevni nam ne lae mit!
Nek si ne umilja previe, Cezare, davna starina: koji pred neki je tren biku zadavao strah,
sve to pripovijeda ep, tvoj nam predouje cirk! niiji ne slua nalog i nije rije o dresuri!
Osjea, vjeruj, i on na da je nazoan bog!

0.7

Nije ti dovoljno, care, to ti pod orujem monim 0.24


slui bojovnik Mars: Venera slui ti s njim!
Sve to je Rodopa, kau, na orfejskoj vidjela sceni,
0.10 tebi je, Cezare, to isto prikazao cirk!
Stijene su puzati stale, potrala udesna uma
Dedale, dok te tu raetveruje lukanski medvjed, (takav, pripovijeda mit, bio je hesperski gaj),
gdje su ti krila sad da te ponesu u spas? svaka se zvjerinja vrsta s ovcama nala u drutvu, 5
glavu je Orfeja svog ptiji oblijetao skup!
0.12 Sam je pjesnik, meutim, od medvjeih skonao ralja:
tek u sitnici je toj drevni iznevjeren mit.
Podlim je raljama lav ozlijedio dresera muki,
poznatoj ruci se on drznuo nanijeti bol!
Ali za gnusni je zloin na primjeren platio nain:
nije znao za bi sad je upoznao ma! 0.28
Kakvi tek moraju biti ljudi pod takvim vladarom 5
kad i od zvjeradi car pitomu zahtijeva ud? Nemoj se uditi to te nono potedjelo more,
Leandre: puina ta Cezarov bila je val!
0.6 Pasifaja: ena kretskoga kralja Minosa; s kretskim bikom: bik s kojim je Pasifaja
zaela Minotaura, polu-bika, polu-ovjeka; tvoj nam predouje cirk-. jedna od popu
larnih atrakcija arene bilo je insceniranje poznatih mitskih pria, s kanjenicima kao 0. 24 Rodopa-, planinski masiv u Trakiji, Rodopi; na orfejskoj sceni-, traka je planina
glumcima. kao u kazalitu promatrala udesna zbivanja to ih je izazvala mo Orfejeve pjesme
0.7 Venera-, zajedno s gladijatorom koji je glumio Marsa, boga rata, u areni se 1, kasnije, njegovu smrt; hesperski gaf. gaj Hesperida; drevni iznevjeren mit: prema
borila i neka robinja maskirana kao Venera. mitu, Orfej nije skonao u raljama medvjeda, ve su ga rastrgale Menade, ili, prema
0.10 Lukanski medvjed-, Lukanija je pokrajina u junoj Italiji; neki je kanjenik, drugoj verziji, ljubomorne Traanke.
borei se s medvjedom, morao izigravati Dedala kojega, vjerojatno. Minos kanjava 0.28 Leandre, mladi iz legende koji je svake veeri plivao preko morskoga tjesnaca
zato to je pomogao Pasifaji da ispuni svoju udnju prema biku; krila-, ona to ih je da bi posjetio voljenu Heru; jedne se noi utopio; Cezarov val: kako bi se prikazala
napravio sebi i svome sinu Ikaru. pria o Heri i Leandru, u amfiteatru je podignut golem bazen.

106 107
Domicijanu: prostoj ali to ne skriva se, itaj
prve etiri razuzdane knjige! 5
1.5 Peta s carem u drutvu ale zbija:
nju bez imalo stida i Germanik
Pomorsku dajem ti bitku, a ti mi epigrame alje. mirno ita naoigled Atene!
S njima bi. Marko moj, htio na kupanje ti!

6.7
2.92
Otkad je Julijev zakon, Faustine, opet na snazi,
Kad zamolih za pravo troje djece,
otkad je ponovno Stid kuama postao gost,
car to jedini to mi moe dati
jedva je trideset dana prolo, a moda i manje
Muze nagradi moje. Zbogom, eno!
Grijeh je odbiti gospodarev poklon! Telezila u brak stupa ve deseti put!
Udaja nije, ve preljub, kad mueve mijenja po spisku! 5
Obina kurva je, znaj, manje uvredljiva stvar!
4.74

Gle kako odvaan boj miroljubive zameu srne! 7.1


Kakav je spopao gnjev plahu ivotinju tu!
Gore od elje da sraze krhka ela i umru! Primi surovi oklop ratnice hrabre Minerve,
eli potedjeti njih, Cezare? Pusti im pse! ti to Meduzinu vlas srditu tjera u strah!
Kad je besposlen, Cezare, prnjakom moe ga zvati:
svetom kad srcu je tit, egidom zove se tad!
5.2
asne gospoe, djevojke, djeaci, 7.60
moja stranica obraa se vama\
Ti to sklon si slobodnijemu smijehu, asni vladaru tarpejskoga dvora
na Gromovnik si dok je voa itav!
1.5 Pomorsku bitku: meu velianstvenim i skupim spektaklima to su ih carevi
obiavali prireivati svojim podanicima osobito su omiljene bile fiktivne pomorske 6.7 Julijev zakon: Domicijan je obnovio Augustov Lex Iulia de adulteriis et stupro
bitke. Marcijal se ovdje ali na vlastit raun: rijei, toboe, izgovara sam car, kojemu (Julijev zakon o preljubu i bludu), po kojemu su se izvanbrane veze imale ozakoniti.
je Marcijalova knjiga uruena dok je promatrao jednu takvu predstavu; na kupanje. 7.1 Surovi oklop: rije je o titu to ga je Domicijan nosio u ratu protiv Sarmaana
knjiga nije zavrijedila drugo nego da zavri u vodi. 92. n. e.; ratnice hrabre Minerve. tj. Atene; egidom zove se tad: Domicijanov tit bio
2.92 Pravo troje djece, ius trium liberorum (usp. biljeku uz 1.9.97). je imitacija mitske egide, Atenina tita s Meduzinom glavom u sredini.
5.2 Germanib. taj je nadimak Domicijan dobio 84. n. e. poslije pobjede nad 7.60 D ok je voda itav. tj. Jupitera astimo kao vrhovnog boga samo pod uvjetom
Kaanima; naoigled Atene, tu je boicu Domicijan osobito tovao. da uva naega cara.

108 109
dok te sebinom eljom svatko gnjavi, 8.15
trai darove kakve bozi daju,
nita ne molim, Jupiteru, za se. 5 Dok se nastavlja pobjeda niz u Panonskom ratu
Nisam ohol, ne ljuti se na mene! i oltari se svi povratku pue u ast,
Ja te molim za Cezarovo dobro. tamjan pale i narod i zahvalni vitez i senat:
Za se moliti mogu samo cara! treim darom je ve latinski usreen grad!
Rim e i ovaj trijumf pamtiti, iako skroman. 5
Lovoru mira tvog nije obezvrijeen sjaj
8.8 kad si pokazao vjeru u odanost naroda svoga.
Vlastit poznavati puk carev je najvei dar!
Iako daruje, Jane, poetak ljetima hitrim,
iako pogled tvoj dugaki obnavlja vijek,
8.21
grimiz te radosni tuje i tebi se uzdiu prvom
molitve, tamjana dim, svaku ba uiva ast Danice, vrati nam dan, ne odgaaj nae veselje!
ipak, od svega toga, Jane, drae je tebi 5 Cezar nam dolazi! Daj, Danice, vrati nam dan!
to se u mjesecu tvom gradu povratio bog! Rim te moli! Pa zar se na lijenim kolima vozi
dobroga Boota ti? Prespor je dolazak tvoj!
Nisi li Kilara mogla od Ledina odvui zvijea? 5
8.11 Sam e ti konja svog Kastor ustupiti sad.
Zato Titana eljnog zadrava? Uzde ve svoje
Da si se u svoj grad povratio, znade i Rajna: trae i Eton i Ksant. Blaga Aurora ve bdi.
njezin uo je tok glasove naroda tvog! Spore zvijezde ne uzmiu jo pred sjajnim svanuem:
Sama je graja radosti nove prestravila Dunav, mjesec bi rado i sam voin promatrao lik! 10
Geane, sarmatski puk! I dok te presveti cirk Doi nam, care, makar i nou, pod zvjezdanim nebom:
pozdravlja klicanjem dugim, ba nitko primijetio nije 5 tebe kad dobije puk, nee mu trebati dan!
da su ve etvrti put krenuli konji u trk.
8.15 Panonski se rat vodio protiv Sarmaana (obino: Sarmatski rat); poslije
Nijednog vou ni tebe! toliko voljeli nisu! pobjede Domicijan se, umjesto da priredi velianstven trijumf, zadovoljio posvetom
Vee ti ljubavi znak ne moe pruiti Rim! lovorova vijenca Jupiteru Kapitolskom. Povjerenje svome narodu car ukazuje time
to ne sumnja da e on, unato izostanku vanjskoga sjaja, znati shvatiti i cijeniti
veliinu pobjede.
8.8 G rim iz simbolizira konzulsku ast; u mjesecu tvom u sijenju, koji je bio 8.21 Dobroga Boota: Boot, ora, zvijee je na sjevernoj nebeskoj hemisferi; od
posveen Janu; bog. Domicijan, koji je i slubeno uzeo naslov dominus etdeus. Ledina zvijea: zvijee Blizanaca, tj. Dioskura, sinova Lede i Zeusa, odnosno Lede
8.11 Geani su irako, a Sarmaani iransko pleme; oba su nastavala podruje i Tindareja; K ilar]t ime njihova konja; Titana: Sunce; Helije (Sol) esto se, prema
donjeg Dunava; ni tebe-, tj. narod ni samog Domicijana ranije nije volio toliko kao svom pradjedu, naziva Titanom; njegova kola vuku konji Ksant i Eton-, Aurora:
to ga voli sada. rimska boica zore.

110 111
8.24 to je Egipana djelo prema palatinskom dvoru?
Nema dvojbe da svijet vei na poznaje sjaj!
Ako te zamolim togod u knjiici plahoj i tankoj, Sedam planina se, misli, popelo jedna na drugu, 5
ako mi ne bude list drzak, uslii me tad. Ose i Pelija spoj nii je imao vrh!
No ako ne htjedne, care, dopusti mi barem da molim: Okruen blistavim zvijezdama nebo mu para vrhunac,
Molbe i tamjana dim nisu za Jupitra grijeh! vedar nadvisuje on oblake crne i grom.
Bogove ne stvara onaj to klee u mramoru, zlatu 5 Tako se divnim otajstvom Febovim nasiti prije
likove svete, ne: molitelj sazdaje njih! nego to Sunev lik ugleda njegova ki! 10
Auguste, palaa ova to tjemenom dotie zvijezde
nebu je primjeren dom. Svojemu vlasniku ne!
8.26

Tigrice nisu tolike ni gangekog prepale tata 8.39


kad ga je hirkanski konj ponio, blijeda, u bijeg,
koliko Rim ih tvoj, Germanie, promatra sada: Nije ranije bilo ovakva mjesta za gozbu
silnim veseljima puk navesti ne zna ni broj! gdje bi palatinski stol olimpsku nudio slast!
Cezare, tvoja arena nadmauje indijski trijumf, 5 Ovdje, Germanie, treba ispijati presveti nektar,
Bakhove pobjede sjaj, obilje blaga i mo! ovdje Ganimed bi sam mogao puniti vr!
Naime, kad je pod jarmom indijske vodio sunje, Htio bih da Gromovniku to kasniji uzvanik bude! 5
Bakhu bio je tad dovoljan tigrica par! uri li, naprotiv, on neka nas posjeti sam.

8.49
8.36
Slavlje kakvo se pamti kad Giganti svladani bjehu,
Nasmij se, Cezare, sad piramidama, kraljevskom udu: kakvu su onda no vinji doivjeli svi
Memfisa barbarskog ar sada je prekrio muk! kad se roditelj dobri pogostio s pukom bogova
kad je na Faunov mig Jupiter toio jo
8.26 Gangekog tata: rije je o lovu u kojem lovci hvataju tigrovu mladunad,
izlaui se opasnosti od podivljale tigrice; hirkanski konj: Hirkanija, kraj jugoistono nebo; njegova ki: Suneva ki je arobnica Kirka; ujutro bi Sunce, navodno, najprije
od Kaspijskogjezera, bila je na glasu po uzgoju jahaih konja; indijski trijum f, prema obasjalo njezin otok. Ovdje se, meutim, ne misli na Eeju ve zbog prividne
mitu, vrhunac Bakhova pobjednikog hoda na Istok bilo je osvajanje Indije; tigrica etimologije na Circeje u Laciju; Auguste: care.
par. njegova su kola vukli tigrovi. 8.39 Palatinski stol: carski stol; Ganimed, prekrasan djeak, vinotoa na Olimpu.
8.36 Piramidama: usp. 3.0.1.; prema palatinskom dvoru: pohvala se odnosi na 8.49 Faun je rimski ekvivalent grkoga Pana, odnosno, ako ih je vie. Satira; kao
velianstvenu kupolu to ju je na Domicijanovoj palai podigao njegov arhitekt nia boanstva pripadaju medu puk bogova; ushien pobjedom nad Gigantima
Rabirije; dovrena je 92.; Ose i Pelija spoj: Pelij i Osa gore su u Tesaliji; kad su se Jupiter je dopustio da se boanska hijerarhija privremeno obrne, kao na saturnalij-
Giganti pobunili protiv bogova, navalili su Pelij na Osu ne bi li se tako uspeli na skim proslavama.

112 113
sada se ponavlja, care: lovorike slavimo tvoje! 5 8.56
Sami se bogovi sad raduju kao i mi.
S tobom blaguju, eto, i vitez, i narod, i senat: Premda obilne darove dijeli, najavljuje vee,
Zajedno s voom Rim dijeli ambrozijsku slast. (druge nadmauje ti, sebe nadmauje sam!)
Silne si stvari navijestio: mnogo vee si dao! nisu darovi razlog, care, da narod te voli:
Zalogaj htjeli smo tek gozbu nam poklanja ti! 10 naprotiv, svaki je dar zbog tebe narodu drag!

8.53 8.65

Kao to odzvanja gromko po masilskom bespuu rika Tu gdje svetite blista Fortune to povratak nosi
sto kad lavova svoj umom iskaljuje bijes ne tako davno jo sretan se irio trg.
a protrnuli pastir na sigurno bikove zove Ovdje je stajao, krasan, u praini sjevernog rata,
premrle, zatvara, blijed, sitnije blago u tor, Cezar, a ozaren lik grimizan lio je sjaj!
takav na auzonskom pijesku nedavno uas zagrmje! 5 Ovdje, odjeven u bijelo i s lovor-vijencem u kosi 5
Misli, krdo je tu jedna je rikala zvijer! vou pozdravi svog pljeskom i klicanjem Rim!
Jedna, no lavlji bi rod pred njezinom drhtao pravdom, T u je i drugi dokaz golema znaenja mjesta:
mramorom bogat bi kraj numidski krunio nju! posveen proslavlja luk svladanih naroda pad!
Kakva se samo krasota i dika prosula ijom Ovdje su dvoja kola i slonovi brojni; u zlatu
kad se sjenovit pram svio u zlaani luk! 10 mono upravlja car golemom zapregom sam! 10
O kako veliko koplje uz goleme pristaje grudi! Dveri su ove, Germanie, dostojne trijumfa tvojih!
Kako je silnu slast junaka dala mu smrt! Prilii vratima tim Marsov ukrasiti grad!
Odakle umama tvojim, Libijo, slava tolika?
Zar je Kibelin bi lava odgojio tog?
Ili su moda tebi, Germanie, s herkulskog zvijea 15
8.78
roditelj tvoj ili brat ovu poklonili zvijer?
Slavlje nad Gigantom palim ovakve bi eljelo igre,
8.53 Po masilskom bespuiu: Masilci su numidsko pleme, no pridjev masilski u (indijski trijumf bi tvoj, Bakho, poelio njih!)
poetskoj upotrebi obino znai afriki; na auzonskom pijesku-, u rimskoj areni;
Auzonija, najprije naziv za donju Italiju, pjesnicima oznaava Italiju uope; mramo
rom bogat kraj-, Numidija je bila na glasu po proizvodnji crvenkastoutog mramora; 8.65 Drugi dokaz, prvi je dokaz hram Fortunae Reducis, podignut u ast Domici-
Libijo-, Libijom se isprva nazivala pokrajina zapadno od Egipta, no kasnije se naziv janove pobjede nad Sarmaanima, a drugi velianstven trijumfalni luk, sagraen
prenio na itav afriki kontinent; Kibelin bih Kibelina kola vukla je lavlja zaprega; s istom prilikom; Marsov grad: Rim; Romul i Rem, njegovi mitski osnivai, bili su
herkulskog zvijezda-, zvijee Lava (koje prikazuje nemejskoga lava to ga je svladao sinovi vestalke Reje Silvije i boga Marsa.
Heraklo); roditelj tvoj ili brap. Vespazijan, odnosno Tit; obojica su proglaeni 8.78 N ad Gigantom palim: usp. 3.8.36. i 3.8.49; Stela: Lucije Aruncije Stela;
bogovima. Bakho: usp. 3.8.26.; sjevernipodvig. Sarmatski rat; Hermo: zlatonosna rijeka u Maloj

114 115
kakve je Stela priredio sjeverni slavei podvig! Jupiter svoju zadrava ast, no pod vodstvom se tvojim 5
Kako je skroman i fin! Jo mu je premalo to! tuje i stari hram, Romulov priprosti dom.
Nije mu dovoljan Hermo to mutan zlato kotrlja, 5 Osniva, Auguste, novo i natrag nam doziva staro:
nije mu dovoljan Tag zapad to slua mu um! tvojom je zaslugom tu sve to je bilo i jest!
Svakog su dana darovi novi, a poklona s vrpce
ima napretek: pred puk pada u obilju plijen.
as nam nenadan oblak raspusne novie prospe, 8.82
as nam kocaka pad poklanja zvijeri na dar, 10
as nam, bez muke, u krilo padaju sreke za ptice Znam da te gomila stalno zajedljivim tubama gui:
(drijeb im donosi spas da ih ne rastrgne svijet)! ipak ti, evo, i ja skroman podastirem stih.
to da nabrajam kola i trideset palminih grana? Bog i uz poslove moe vremena nai za Muze,
Prava je rijetkost to ak i za konzulski par! zato i ovaj snop pjesmica bit e ti drag.
Sve je poasti ipak jedna nadila, care: 15 Primi, Auguste, pjesnike svoje: pa dika smo tvoja, 5
slavlje podviga svog, Cezare, gleda i sam! radost smo tvoja i skrb pjesnik si bio i sam!
Neka te ne kiti samo hrastov i lovorov vijenac:
naega brljana list, care, takoer je tvoj!
8.80
uda nam, Cezare, vraa iz doba djedova asnih 9.1
i ne doputa jo stari da odumre vijek
dok u rimskoj areni obnavlja navade drevne: Dok svoje ime ljetu daje car August,
jednostavan i ist opet je akaki boj! dok Domicijan jesen, zimu Jan daje,
germanikih Kalenda dok se dan dii
Aziji, danas Sarabat; Tag. rijeka u Luzitaniji, danas Tajo; poklona s vrpce-, pokloni su
zbog toga to je silna Rajna rob rimski,
vjerojatno bili objeeni o napeto ue, a narod bi ih se pokuavao domoi u skoku;
raspusne novie, meu narod bi se bacali i lani kovanci s opscenim motivima; oni
su svome vlasniku pribavljali propusnicu u javne kue i slina mjesta; kocaka pad: 8.82 Hrastov vijenac (corona civica) dodjeljivao se nekomu tko je zatitio ivot
bacale su se i kocke, zapravo ploice koje su se i inae upotrebljavale kao ulaznice na rimskoga graanina; kasnije je pripadao i caru kao naelnom zatitniku graana;
razliite predstave: tko bi se domogao koje imao bi slobodan pristup na izlobu bvorov vijenac nagraivao je pobjedu u ratu, a brsljanovim su se ovjenavali pjesnici.
ivotinja; da ih ne rastrgne svijet-, za razliku od prethodnih nagrada ptice su se Corona civica nainjena od brljana pripada, po Marcijalu, Domicijanu kao zatit
dodjeljivale izvlaenjem sreke da ne bi nastradale u meteu; kola i tridesetpalm inih niku pjesnika.
grana-, trideset kolskih utrka i trideset pobjeda; za konzulski par. konzuli bi pri 9.1 Dok svoje ime...: kolovoz je dobio ime po caru Augustu, a sijeanj po bogu
nastupanju slube prireivali igre. Janu; Domicijan je zahtijevao da se rujan i listopad zovu po njemu germ anik i
8.80 Navade drevne, na gladijatorskim igrama u ast sarmatske pobjede Domicijan domicijan; Stoje silna Rajna rob rimski: poslije pobjede na Rajni Domicijan je prozvan
je ponovno uveo akanje u pravom smislu rijei, tj. bez ikakva oruja; Romulov Germanikom; Tarpejska hrid: hram Jupitera Kapitolskog to ga je obnovio Dom i
priprosti dom: casa Romuli, kua na Kapitolu pokrivena slamnatim krovom tovala cijan; Ju liji svetoj: Titova ki i Domicijanova neakinja Julija proglaena je poslije
se kao kua prvoga rimskoga kralja. ini se da ju je Domicijan dao skromno i smrti boanstvom; flavijski hram: Domicijan je podigao hram u ast vlastita,
jednostavno urediti kako bi djelovala autentino. flavijevskoga roda.

117
i Tarpejska dok vinjem ocu hrid stoji, 5 9.5
dok Juliji se svetoj smjerni glas moli
i dok matrona tamjanov joj kad nudi, O krotitelju Rajne, oe sveg svijeta,
sve dotle visok flavijski e hram sjati zahvaljuje ti, edni care, grad svaki!
sa zvijezdama i suncem to ih Rim grije. Napuit e se: raati ve grijeh nije!
Nepobijeene ruke rad je, znaj, vjean! 10 Osakaena momka nee pla uti
to trgovac mu robljem ree stid noem; 5
sirotu majku sada vie strah nije
da svodnik e joj jo i okrasti sina!
9.3 Dok neko nije niti brak za sram znao,
po tebi i u javnu kuu stid ue!
Ako bi kao vjerovnik, Cezare, sve to si dao
nebu i vinjima ti natrag zatraio sad,
sve da na nebeskom Olimpu veliku prirede drabu
gdje bi i posljednji bog morao prodati sve, 9.7
Atlant bi ostao gol i bos, a Jupiter ne bi 5
unciju smogao svu s tobom da izmiri dug!
Kao da mala je bila uvreda naemu spolu
Zbilja, za hram kapitolijski to bi ti mogao dati?
muki da blati se rod izloen javno na blud,
Cime bi platio on tarpejskih vijenaca ast? ve je i zipkom zavladao svodnik: tek oteto sisi,
Cime bi svetita dva Gromovnikova platila gospa? dijete uz cvil je i jad vlastit prodavalo stid!
(Paladu preskaem sad: ona je saveznik tvoj!) 10 Neizrecive kazne nedozrela plaahu tijela! 5
to da o Febu, Alkidu, o vjernim Lakoncima zborim, Auzonski otac je tom uasu stao na kraj
flavijski spominjem hram latinskim bozima svet? kao to prije je njenim djeacima pruio pomo
Nema ti, Auguste, druge: strpljivo ekati mora! da im pomamna strast mukost ne uniti svu!
Prazan ti Jupitrov dep ne moe vratiti dug! Tebe su voljeli neko djeaci, mladii i starci:
sada te, Cezare, znaj, ljubi i nejaad sva! 10
9.3 A tlant. Gigant koji je na svojim leima nosio nebo; ovdje, metonimijski,
nebo; unciju svu: niti dvanaestinu duga; hram kapitolijski'. Domicijan ga je obnovio
82. n. e; tarpejskih vijenaca: natjecanje u poeziji to gaje uveo Domicijan; pobjednik 9.5 Krotitelju Rajne: Domicijan; osakaena momka pla. epigram je sastavljen
je bio nagraivan zlatnim hrastovim vijencem, a odravalo se svake etiri godine; povodom Domicijanova edikta kojim se zabranjuje kastriranje i prostituiranje
Gromovnikova gospa-, Junona; Marcijal nabraja boanstva kojima je Domicijan djeaka; jo i okrasti sina: tj. siromana majka iji je nedorasli sin prisiljen na
podigao hramove; Paladu: Minervu, boicu koju je Domicijan osobito tovao; Feh: prostituciju nee se vie bojati da e mu svodnik, koji ga okrutno iskoritava, oduzeti
Apolon; A lkid: Heraklo; vjerni Lakonci: Dioskuri; flavijski hram: hram to ga je i ono malo novca to m u ona daje.
Domicijan podigao vlastitu rodu (usp. 3.9.1.). 9.7 Auzonski otac. Domicijan (usp. 3.9.5.).

118 119
9.12 9.20

Prostor to iri se tu, prekriven mramorom, zlatom,


Resi te ime to navijeta njeno godinje doba naem vladaru je jo njenu poznavao dob.
kratka kad proljea cvijet peli je atikoj plijen, Sretna li mjesta! Kakav je pla odjekivao njime!
ime dostojno da ga ispisuje Venera trskom, Kakve je ruice tu, koljena nosio pod!
Kiterka to ga u svoj radosno utkiva vez, T u je stajao dom to za svijet je znaio isto 5
dostojno da mu slova biseri indijski slau, 5 to su za zvjezdani svod znaili Kreta i Rod!
Dok su uz oruja zveku Jupitra krili Kureti
jantarnih zrna niz miris to daje im dlan,
polumukarci ti lagan su nosili ma
da ga do zvijezda digne dral to krilima pie:
tebi je zatitom bio, Cezare, otac bogova:
samo je Cezarov dom dostojan imena tog! tebi je koplje i tit egida bila i grom! 10

9.23

9.18 Ti komu pripade sjajno, uto Minervino zlato,


Kare, gdje ti je sad, reci mi, Paladin dar?
Vidi li lik gospodarev gdje, eno, u mramoru blista?
Care, uz kuu u gradu i siuno imam imanje Na te se vlasi sam vijenac preselio moj!
(tvojom ga milou jo dugo uivao ja!), Albanska maslina jal izaziva pobonog hrasta: 5
samo, vodu mi s mukom iz dola dovlai crpka Uz nepobjedivi pram prije se svila no on!
da bi mi nekako vrt silnu utaio e.
Premda mi Marcijev izvor ubori tu u blizini, 5 9.20 N jenu dob: Domicijan je podigao hram flavijevskom rodu na mjestu kue u
suh mi se tui dom: svjea ga ne hladi kap! kojoj je roen; Kreta i Rod: na Kreti se rodio Zeus (Jupiter), a na Rodu su Telhini
odgojili Posidona; prema nekim izvorima ondje je roen Helije; Kureti: majka je
Voda to e je Auguste, dati penatima mojim maloga Zeusa odgajala potajno od Krona, koji je vjerovao da ga je progutao kao i
bit e mi kastalski val, bit e mi Jupitrov dad! ostalu djecu: kako bi prikrili djetetov pla, Kureti su orujem podizali veliku buku
pored spilje u kojoj se nalazio; polumukarci ti: Kureti su se poistovjeivali s
Koribantima, Kibelinim ukopljenim sveenicima; egida igrom: Zeusovo (Jupitero-
vo) oruje.
9.12 Kiterka-, Venera (Afrodita); dral to krilima pie-, dralovi lete u obliku slova f 9.23 M inervino zlato: zlatan maslinov vijenac; Kar je pobijedio na pjesnikom
v (lat. ver = proljee); prema mitu, Palamed, izumitelj alfabeta, smislio je slovo natjecanju to se svake godine odravalo u Domicijanovoj vili u Albi u ast Minerve;
ipsilon (latinsko v) promatrajui let dralova; miris to daje im dlan: ugrijana Paladin dar. Minervin dar; na te se vlasi...: Kar je osvojenim vijencem ovjenao
trljanjem, jantarna bi zrna stanovite vrste zamirisala. Domicijanov kip; pobonog hrasta: hrastov je vijenac bio nagrada na drugom
9.18 Marcijev izvor. Marcijev akvedukt, aqua Marcia-, penatima mojim: mojem pjesnikom natjecanju, onom koje se u Jupiterovu ast odravalo na Kapitolu svake
domu; kastalski val: Kastalija je vrelo na Parnasu, posveeno Muzama; Jupitrov dad: etiri godine; Kar e pobijediti i na tom natjecanju, a hrastov e vijenac zavidjeti
zlatna kia u koju se Zeus pretvorio da bi dopro do Danaje. maslinovu jer se ovaj prije naao na Domicijanovoj bisti.

120 121
9.28 9.79

Latin sam slavni, dasaka ponos i dika igara, Prijanjih careva sluge i brojno palatinsko mnotvo,
tvoja sam zabava ja, pljesak sam radosni tvoj. ohol dok bijae dvor, neko je mrzio Rim.
Ja bih i samog Katona u teatar nagnati znao, Tvoju pak, Auguste, svitu sad svatko voli toliko
strogost Fabricija svih, Kurija, topim za tren. da mu je vlastiti dom tek drugorazredna skrb.
Ipak, ponaanje moje ne uzima nita od mirna: 5 Sve nas iznimno tuju i silno su umilne udi; . 5
tek po umijeu sam svom glumac, a ivljenjem ne. spokojan resi ih mir, skromnost na obrazu, stid.
Zar bih se, da sam lo, gospodaru svidio svojem? Narav je tvojega velebnog dvora takva da svatko
Boanski pogled taj prodire dui do dna! svoju zatomljuje ud, znaaj oponaa tvoj!
Kau da sam parazit Feba to lovor ga kiti:
Rimljanin zna da sam ja njegova Jupitra rob! 10
9.91

9.70 Kad bi me Cezar s jedne strane, a Jupiter s druge,


pozvali da kao gost sjajni im posjetim dom,
O vremena! O udi!, uzviknu Tulije neko sve da sam zvijezdama blie, a dalje od carskoga dvora,
kad Katilina je svoj bezboni skrojio plan, sljedei odgovor moj vinji bi dobio bog:
kad su se zet i tast na oruje podigli strano Gromovnie, za slavlje potrai si drugoga gosta: 5
i kad je graanska krv alosna kvasila tlo. ostajem ovdje jer tu Jupiter dri me moj!
emu sad O vremena! uzvikuje, emu O udi!? 5
Sto te uzrujava taj na, Cecilijane, svijet?
Nema divljatva vojskovoa, nema mahnitanja maa: 9.93
bezbrian uiva mir, radost je ponovno tu.
Nisu ti nae udi pokvarile tvoja vremena! Zato se skanjuje, djeae, besmrtni liti falernac?
Njih, Cecilijane moj, tvoja zagauje ud! 10 Uzmi sad stariji vr: vina nam dvostruko daj!

9.79 Palatinsko mnotvo: ljude s carskoga dvora; Auguste: Domicijan.


9.28 Latim poznati mimski glumac, Domicijanov ljubimac; epigram je zamiljen 9.93 Falemac. vrlo cijenjeno vino; aica pet: kad bi se nekome nazdravljalo, u au
kao natpis na glumevoj bisti; Katon, Fabricije i Kurije simboli su tradicionalne bi se ulilo onoliko mjerica vina koliko ima slova u njegovu imenu (u izvorniku est
rimske moralne strogosti; gospodaru svojem: Domicijanu; parazit Feba\ tako su Caesar); Cezar. Domicijan; devet rua odgovara imenu Domicijan (u izvorniku
nazivali mimske glumce, a ini se da je postojalo i udruenje glumaca koje se samo deset Domitianus), a dvaput etiri gelova vjerojatno nadimku Sarmatik, to ga je
tako nazivalo; njegova Jupitra\ Domicijana. Domicijan dobio u ast pobjede nad Sarmaanima, iako nam nije poznato da se i
9.70 Tulije: Ciceron; bezboni plan: poznata Katilinina urota; zet i tast Cezar i slubeno tako prozvao (u izvorniku dvaput po pet Sarmaticus)-, rodu svom:
Pompej, koji se oenio Cezarovom keri Julijom. Domicijan je podigao hram julijevskom rodu (usp. 3.9.1. i 9.3.).

122 123
Kom e bogu, Katacise, sada na zapovijed moju kola barbarska prostog govedara! 5
aica naliti pet, reci mi? Cezar je taj! A kad rogove zlatne opet digne,
Devet privrstimo rua u kose, onom u poast 5 s obje obale svoje rimska teci!
to je sagradio hram rodu plemenitom svom. Tvoj gospodar te Tiber ovo moli:
Dvaput mi etiri cjelova daj, nek oznae ime vrati Trajana njegovomu gradu!
koje je uzeo bog traki napustivi kraj!

10.28
Trajanu:
Presvijetli tvore ljeta i ovoga sjajnoga svijeta
10.6 kome u molitvi puk prvom upuuje glas,
prije si, Jane, uz cestu u skromnu ivio domu:
Kakvi ste sretnici vi to ste smjeli gledati vou bezbrojna stopala tud glavni su utrli put!
dok mu obasjava stas sjevernih svijedila sjaj! Sada se pragovi tvoji carevim darima kite! 5
Gdje li je dan kad e zasjati polja i stabla, i svaki Svakomu licu tvom jedan je dodijeljen trg.
prozor, dok resi ga lijep latinske nevjeste lik? Ti pak, presveti oe, zahvali na daru toliku:
Gdje li je slast iekivanja, praine oblak za carem? 5 eljezni ulaz u hram vjean nek zabravi klju!
Kad na Flaminijski put itav e izii Rim?
Gdje su jahai i Mauri areni s tunikom nilskom?
Kad e jednoglasno puk kliknuti: Eno ga, gle!? 10.34

Sve to zasluuje, Trajane care, dali ti bozi:


10.7 svaki namjeravan dar neka ti dodijeli kob!
Zakinut patron je natrag prava dobio svoja:
Oe Nimfa i sviju rijeka, Rajno, njegov ga bivi rob nee proganjati sad!
to napajaju snjegovi ih traki, Dostojan ti si da moe i klijentu zatitnik biti: 5
uvijek bistri nek vali te vesele! takva i jest ti mo. Samo dokai nam to!
Nek te ne gaze, grubo prelazei,
10.28 Prvom upuuje glas: rimske su molitve zapoinjale obraanjem Janu; prije:
10.6 K akvi ste sretnici vi-, lanovi poslanstva Trajanu, odabrani drijebom; epigram stariji Janov hram nalazio se na Forum Romanum, a boji je kip imao dva lica; sada:
je napisan u proljee 98. godine, kad se u Rimu oekivao povratak cara Trajana s Domicijan je na Forum Transitorium podigao novi hram, u kojem se bog prikazivao
Rajne; dan kad e zasjatipolja...: misli se na ukrase koji e se povjeati po stablima i s etiri lica; preostala su dva trga Forum Iu lii i Forum Augusti-, vjean nek zabravi
drugim prikladnim mjestima za tu sveanu priliku; Flam inijski put. via Flaminia, klju: tj. neka zavlada trajan mir: u vrijeme mira Janov je hram bio zakljuan.
cesta koja je vodila od Rima prema sjeveru. 10.34 Z akinut patron: Trajan je zabranio klijentima i osloboenicima da podnose
10.7 Rogove zlatne: rijena su se boanstva zamiljala s rogovima. tube protiv svojih patrona; Marcijal se sada zauzima i za prava klijenata.

124 125
Nervi: Kad bi se vratili oevi drevni, ta silna imena, 5
kad bi ostao pust sveti elizijski gaj,
11.4 zlato iz tvoje bi ruke Fabricije primiti htio,
Kamil, slobodarski duh, tovatelj bio bi tvoj!
Frigijski Lari to vas je ognju batinik Troje Tvom bi se vodstvu veselio Brut, a krvavi Sula
prije no blago sve s ilijskog oteo tla, tebi bi predao vlast kad bi je postao sit. 10
Jupitre, prvi to put si u vjenom isklesan zlatu, Cezar i Pompej bi, dalje od javnosti, voljeli tebe,
i ti sestro, i ti, keri to rodi te sam, svoje bogatstvo bi sve tebi poklonio Kras.
Jane to triput si ve grimiznim Fastima dao 5 Da se i Katon vrati iz Ditovih podzemnih sjena
Nervino ime! Sve vas pobono preklinjem ja: bio bi ak i on Cezarov sljedbenik sad!
uvajte ovog nam vou svi i uvajte senat!
Senat nek carevu ud slijedi, a vlastitu car!
12.5

11.5 Nedavno pole ste, pjesme, u Pirge kraj mora, a sada


Sveti nek vodi vas put nema vam praine tu!
Tvoje je tovanje pravde, Cezare, reda i dobra Najblai od svih vladara auzonske usrei dvore:
kao u Nume no on bjee siromaan kralj. Nerva! itav je sad presveti Helikon na!
Teko je vlastitu ud ouvati usred bogatstva, Pravedna Vjernost, vedro Milosre, Mo, ali mudra, 5
ostati Numa, a ve biti i stostruki Krez! sada su ponovo tu. Dugi je nestao strah!
Ovo te, poboni Rime, narodi preklinju tvoji:
11.4 Batinik Troje: Eneja je, bjeei iz Troje, uspio ponijeti trojanske svetinje i uvijek nek takav nas car vodi, a najdue taj!
prenijeti ih u novu domovinu (Lari su, uz Penate, rimski dusi-zatitnici kunoga
ognjita); u vjenom isklesan zlatu: Marcijal vjerojatno govori o nekom prikazu
Jupitera to ga je Nerva dao postaviti u hramu na Kapitolu; grim iznim fastima: Trajanu:
dravnom kalendaru u koji su se biljeili konzuli, a bio je pohranjen u Janovu hramu;
drugim rijeima. Nerva je trei pu t postao konzulom.
11.5 Kao u Nume. N um a Pompilije, legendarni rimski kralj, bio je poznat po 12.8
dobroti i pravednosti; Krez: posljednji lidijski kralj, na glasu po silnu bogatstvu;
Fabricijc. Gaj Fabricije Luscin proslavio se, izmeu ostaloga, time to je s prezirom Roma, boica svih zemalja svijeta
odbio zlato epirskoga kralja Pira kad ga je ovaj pokuao podmititi; Ka.mil: Marko
Furije Kamil, rimski vojskovoa kojega Livije naziva spasiteljem svoje domovine i kojoj nema ni dorasle ni sline,
drugim osnivaem Rima; tvom bi se vodstvu veselio Brut: tj. Nerva ne bi doivio
Cezarovu sudbinu; krvavi Sula: Sula se odrekao diktature 79. pr. Kr., uklonivi
prethodno sve svoje protivnike; Kras: uz Cezara i Pompeja lan tzv. prvog trijumvi 12.5 Pirgi: mjesto na etrurskoj obali; nema vam praine tu: pjesme su krenule iz
rata, jedan od najbogatijih Rimljana svoga doba; Katom Katon Utiki, gorljivi panjolske u ranu jesen kad su putovi pranjavi; sada, tj. u prosincu, kad putuju iz
republikanac koji je poslije Cezarove pobjede nad Pompejem poinio samoubojstvo; Pirga u Rim, ceste vie nisu suhe; Helikon: brdo u Beotiji, omiljeno obitavalite
iz D itovihpodzem nih sjena: D it je, poput grkoga Hada, vladar podzemnoga svijeta; Muza.
Cezarov sljedbenik: tj. Nervin sljedbenik. 12.8 Trajanova ljeta: Trajan je naslijedio Nervu 98. n. e.

126 127
dok je radosno Trajanova ljeta
koja vidjet e mnoge narataje
prebrojavala, vidjevi u njemu 5
4
smjela ratnika, Marsova vojnika, LJUDSKA KOMEDIJA:
ree, gorda zbog takva svog brania: LUDOSTI CARSKOGA RIMA
Partski monici, Geti, voe serski,
Sauromaani, Traani, Britanci,
amo doite: ovo vam je Cezar! 10

12.9

Preblagi Cezare, Palma Hibercima upravlja naim:


1.8
jarma blagotvornog slast tuinski uiva kraj.
Stoga zahvaljujem tebi, sretan zbog dara tolika:
Velikog slijedi Trazeju i savrenog Katona
care, u na si kraj obiaj doveo svoj!
ali istodobno sam nastoji ostati iv
pa ne izlae prsa pred otricu trgnutog maa!
Moj je, Decijane, stav potpuno sukladan tvom.
Nije mi ba do junaka to krvlju otkupljuje slavu: 5
dino je postii glas a da ti ne treba smrt!

1.23

Zove na ruak tek one to s tobom idu u kupku,


samo u kupelji ti gosta pronalazi svog.
Prije me udilo, Kota, to mene ne poziva nikad.
Sada napokon znam: ja ti se ne sviam gol!

1.8 I Trazeja Pet i Katon Utiki bili su sljedbenici stoike filozofije; dosljedno
stoikim idealima, obojica su zavrili ivot samoubojstvom; Decijane. Marcijalov
prijatelj iz Hispanije.
1.23 Kupalita su, izmeu ostalog, bila na glasu i kao mjesta za sklapanje homo
12.9 Palma: Aulo Kornelije Palma, konzul 99. i guverner Hispanije 100- 101. n.
e. Hibercima nosim: kao i Marcijal, Trajan je bio podrijetlom iz Hispanije. seksualnih poznanstava.

128 129
1.24 1.83
Vidi li, moj Decijane, onog to prezire ealj, Usta i usnice tebi, Manejo, oblizuje tene.
onog to pogled mu mrk tjera i tebe u strah, Nikakvo udo, jer psu govno je velika slast!
to o Kuriju pria, o Kamilu i o slobodi?
Ne vjeruj prividu tom! Juer se udao on!
1.86

Susjed meni je Novije, i mogu


1.33
rukom s prozora dohvatiti njega!
Gelija, kada je sama, ne puta suzu za ocem; Tko ne zavidi meni? Svatko misli
im se pojavi tko, prisilan navire pla! da blagoslivljam svaki sat u danu
Tko za pohvalom udi, za tugu, Gelijo, ne zna. jer se druiti mogu s bliskim drugom. 5
Dalje on mi je nego Terencijan
Istinsku osjea bol onaj tko tuguje sam!
koji upravlja nilskom sad Sijenom!
Nije slobodno veerati s njime,
1.74 vidjeti ga ni uti. Nemam nikog
tako da mi je bliz, a tako dalek! 10
Kad ti je ljubavnik bio, poricati jo si i mogla, Jedan od nas preseliti se mora!
Paulo. Sad ti je mu: hajde, zataji ga sad! Neka Noviju sustanar ii susjed
bude onaj to nee da ga vidi!

1.80
1.87
Svoje si posljednje noi zatraio pripomo, Gaure. Da po jueranjem vinu, Fescenijo, mirila ne bi,
To ti je skrivilo smrt -.jednu si dobio tek!
guta pastile njih spravlja kozmetiar tvoj.
Zubi ve su ti crni od njih, no pomoi nema
1.24 M oj Decijane. usp. 4.1.8; Kurije Dentat i Furije T&OTi/proverbijalni su simboli kad se iz samoga dna buraga podrigne svog!
drevne rimske vrline; juer se udao om u dekadentnim krugovima carskoga Rima
ponekad su se obavljali i svadbeni obredi za dvojicu mukaraca; na taj se nain,
navodno, dvaput vjenao Neron.
1.80 Pripomo: u izvorniku sportula. Najkasnije od druge polovice 1. st. klijenti su 1.83 Sugerira se, najvjerojatnije, da Maneja prakticira fellatio.
u Rimu svakodnevno dobivali od patrona manju svotu novca. Zvali su je sportula 1.86 Novije. Marcijalov prijatelj koga nije mogue precizno identificirati; moda
(koarica za hranu) jer je prvotno zamiljena kao nadomjestak za poziv na ruak (u Novije Vindeks iz 619.43. i 44.; Sijena: mjesto u Egiptu, danas Aswan; ovdje
poetku se, vjerojatno, doista dobivala hrana u koari). Nesretni Gaur, unato svim metonimija za krajnje granice carstva; Terencijan, koji je tada bio prefekt triju kohorti
svojim nastojanjima, nije uspio od patrona izvui vie od uobiajene jedne sportule. u garnizonu blizu Sijene, inae nam nije poznat.

130 131
Nije li smrad jo jai kad s tim se pomijea lijekom, 5 2.7
kad ti, uz dvostruk vonj, dalje jo dopire dah?
Pusti podvalu tu, viestruko poznatu varku! Zgodno deklamira, Atale, zgodno parnice vodi,
Hajde, budi na tren naprosto pijana ti! zgodan sastavlja stih, zgodno pripovijeda ti;
zgodne izmilja mirne, epigrame, Atale, zgodne,
zgodan si profesor ti, zgodan astrolog si ak;
1.95 zgodno pjevati zna, i plee, Atale, zgodno, 5
zgodan si s lirom i vjet, zgodno se loptati zna.
Elije, stalno se dere i parnicu ometa vikom. Nita ne radi dobro, no sve to radi je zgodno.
Nije ti neplaen trud: nadnicu prima za muk! Samimo ukratko sve: zgubidan ti si i pol!

1.97
2.10
Nevole, govori samo kad bruji sudnica cijela:
misli da po tom si ti pravnik i odvjetnik jak! Postume, s pola mi usne udjeljuje poljubac. Krasno!
Na taj bi nain ba svatko rjeit mogao biti. Jo ga smanji za pol! Neka te ne bude strah!
Evo, sad opi je muk: ujmo te, Nevole, sad! eli mi dati jo vei, i to neizrecivi poklon?
Sebi zadri na dar cijelu polovicu tu!

2.4
2.16
Kako njean si, Amijane, s majkom!
Kako njena je ona prema tebi! Zoil u groznici lei, a kriva je tom posteljina!
Bratom zove te, ti je zove sestrom! Kamo e, ako je zdrav, s grimiznim plahtama tim?
emu takva nedolina imena? Kamo e s jastukom nilskim, s miriljavim sidonskim platnom?
Zato neete biti to to jeste? 5 Bolest je povod da taj glupi se pokae sjaj!
To je, mislite, zgodno? Bogme nije! to e ti lijenici? Mirno otpusti Mahaone brojne! 5
Majka koja se hoe zvati sestrom eli postati zdrav? Krevet posudi si mof.
ne bi bila ni majka niti sestra!
2.10 Implicira se da je Postum fellator, odnosno cunnilingus-, takva je seksualna
1.95 Odvjetnici su nerijetko u sudnicu dovodili potplaene skupine kako bi praksa Marcijalu osobito zazorna (usp. ^.1.83.).
pljeskom i glasnim odobravanjem, odnosno vikom i ometanjem protivnika, prido 2.16 Mahaone brojne: Mahaon je mitski lijenik, Asklepijev sin; metonimijski,
nijele eljenom tijeku parnice; Elije, naprotiv, ometa mir u sudnici kako bi mu platili lijenik uope; Zoil se pretvara da je bolestan kako bi mogao posjetiteljima pokazati
da prestane. svoju skupocjenu posteljinu.

132 133
2.20 2.37

Paulo kupuje pjesme i ita ih zatim pod svoje. Mete zdesna i slijeva sve sa stola:
S pravom! Kad kupi stvar, tvoje je vlasnitvo tad! svinjska rebrica, krmaino vime,
meso ljetarke porciju za dvoje
pola trlje i cijeloga lubina,
2.29 batak pilei, jeguljina lea 5
i golubicu s koje umak kaplje.
Vidi li onoga, Rufe, u prvom to klati se redu: Kad u zamaten ubrus sve to spremi,
s prstiju dragulj mu skup sijeva sve dovde, do nas; roba alje da to odnese kui.
svaki njegov je plat u tirsku uranjan kupku, Mi uz trpezu leimo bez posla!
toge je njegove sjaj bjelji no netaknut snijeg; Vraaj veeru, ako ima stida! 10
njegov napomaen pramen po cijelom teatru miri, 5 Samo danas si pozvan, ne i sutra!
miica glatka je sva, dlakama ne vidi trag;
polumjesec mu krasi sandalu i vezice nove,
2.39
koa to grimizom sja titi mu njegovan rist;
ukrasni flasteri brojni na blistavu cakle se elu. Dami na loemu glasu poklanja grimiz i purpur.
Ne zna ga? Flaster mu taj skini i saznat e sve! 10 eli joj zasluen dar poslati? Togu joj daj!

2.36 2.40

Neu da kosu kovra, al ni da ti kutrava stri; Strana je groznica, vele, Tongilija poela tresti.
neu blistavu ja, neu ni prljavu put; Dobro mu trikove znam: mui ga glad, a i e!
ne treba tebi glatka, al ni robijaka brada; Sad se za drozdove tuste razapinju lukave mree, 5
budi mukarac: ni tvrd, Panie, ali ni mek! trlji, lubinu se svje baca na udici crv!
Sad su ti dlakave noge, na prsima ekinje stre, 5 Cekupsko cijedi se vino, u male se pretae boce,
ali je, Panie moj, tebi oerupan um! lijeva falernac se crn, najbolja arhivska kap!
Lijeniki zbor Tongiliju kupke propisuje, kua
vruici pronai lijek. Lude! O dranju je rije! 10

2.29 U prvom redu: prvi je red sjedala u kazalitu bio namijenjen senatori
ma; u tirsku uranjan kupku: feniki je T ir bio na glasu po proizvodnji grimiza;
polumjesec, polumjesec na cipeli oznaavao je pripadnost senatorskom ili patricij 2.39 Togu jo j daj: prostitutke ili preljubnice morale su po zakonu na javnim
skom staleu; saznat esve. ukrasni flasteri zapravo skrivaju ropski ig na elu, dokaz mjestima nositi togu (koja je, inae, muka odjea).
kicoeva pravoga podrijeda. 2.40 Cekupsko vino,falernac cm: cekupsko i falernsko vino bila su na velikoj cijeni.

134 135
2.41 2.56

Lo ti, Gale, suprugu glas u Libiji bije:


Smij se, ako si mudra, curo, smij se! ruan joj pohlepe grijeh stalno spoitava svijet!
To pelignijski, mislim, pjesnik ree. Sve je to obina la! Pa nije u navadi njenoj
Nije mislio on na svaku curu! primati. Naprotiv, njoj davati prava je strast!
Da i svakoj obratio se curi,
tebi nije, jer ti i nisi cura, 5
Maksimino: tek tri su tebi zuba, 2.65
crnja, bogme, od imira i smole! Zbog ega je Salejan sada mrk tako?
Ako vjeruje zrcalu i meni, Zar ne zna?, veli, Evo, tu je grob enin!
mora jednako bojati se smijeha O sudbo zloinaka! Kakvo zlo strano!
kao Spanije vjetra, Prisko ruke, 10 Zar Sekundila bogata je sad mrtva
ili kie Fabula naminkana milijun to je donijela u dom tebi? 5
ili sunca Sabela okreena! Ba alim to je tebe takva kob snala!
Nek ozbiljnije tebi bude lice
nego Prijama eni ili snahi! 2.69
Izbjegavati mora smijene mirne, 15
rasputenije zabave takoer: Tvrdi, Klasie, meni da nerado veera vani.
sve to alom golicavom i zgodnom Propao, Klasie, ja ako ne govori la!
usne tjera na svima vidljiv osmijeh! ak i Apicije van je na veeru volio ii:
Ti uz alosnu majku trai mjesto, kad bi se gostio sam, bio bi tuan i mrk!
Zato, Klasie, ide kad tako nerado ide? 5
uz udovicu, ucviljenu sestru! 20
Moram!, kae. Pa da. Mora i Selije, znam!
Samo traginu Muzu k sebi putaj Eno te Melior zove na pravu, Klasie, gozbu.
i pridravaj savjeta se moga: Gdje ti je junaka rije? Muko si: reci mu ne!
Plai, ako si mudra, curo, plai!

2.56 U Libiji: fiktivni Gal upravitelj je neke od afrikih provincija.


2.41 Pelignijski pjesnik. Ovidije; Peligni su narod u sredinoj Italiji, a njihov je 2.65 Zavrni je stih dvosmislen: mogue ga je itati kao konvencionalnu formulu
najvaniji grad bio Ovidijev rodni Sulmon; o stihu koji se citira nita poblie ne suuti, ali i kao izraz aljenja to je upravo Salejan usreen tolikim nasljedstvom.
znamo; Spanije: elavac koji se boji da mu vjetar ne odnese periku; Prisko: kico koji 2.69 Apicije: bogata i poznati gurman Augustova doba, pod ijim je imenom
se grozi dodira jer bi mu mogli pokvariti dotjeran izgled; Fabula i Sabela: ene koje sauvana rasprava o kulinarskom umijeu; Selije: fiktivni izjelica koji, prema jo
kozmetikim sredstvima prikrivaju svoje nedostatke; sva su ta imena fiktivna; jednom Marcijalovom epigramu, strano pati kad mora ruati kod kue; Melior.
Prijama eni ili snahi: Hekaba i Andromaha. bogati Marcijalov zatitnik.

136 137
2.79 3.27

K sebi me zove, Nazika, kad zna da oekujem goste. esto mi doe na ruak, ali ne uzvraa poziv:
Molim za oprotaj tvoj: kod kue veeram ja! grijeh bih oprostio taj nitko da nije ti gost.
Goste, meutim, prima! Dijelimo, Gale, krivicu:
meni je pomraen um ti si izgubio stid!

2.82
3.43
Zato mrcvari roba, Pontie, jezik mu ree?
Letine, pravi se mladim, pa boji sjedine svoje:
Sto je preutio on, nee preutjeti svijet!
nedavno bio si jo labud, a gavran si sad.
Nasjesti nee ba svatko: Perzefona sijedog te pamti!
Strgnut e s ela tvog krinku to skriva ti lik!
3.14
3.52
Iz panjolske u Rim se gladu Tukcije
zaputio. Na ulazu, Dvjesta tisua, Tongilijane, za kuu si dao.
na Mulvijskome mostu, uje: Sportula! Poar je odnio nju sluaj i odvie est!
i smjesta konje okree! Stie ti, Tongilijane, od osiguranja milijun!
Vara li dojam ii sam svoj si zapalio stan?

3.18 3.60

Boli te, Maksime, grlo, u uvodnom kae nam slovu. Kad me, umjesto negdanje plae, na veere zove,
Primamo ispriku tu. Zato recitira jo? zato nam ne stiu tad jednaka jela na stol?
Tebi se otrige tuste iz Lukrinskog jezera slue:
krvavih usana ja siem iz priljepka sok;
2.79 Umjesto pristojne isprike da mu dolaze gosti, Marcijal odgovara ovako za tebe peurke stiu za mene jeftini vrganj; 5
nepristojno da bi Naziki dao do znanja kako je prozreo njegovo lukavstvo.
3.14 N a Mulvijskome mostu: most koji je vodio do Flaminijskih vrata, sjevernog tebi se donosi list meni je dobar i par;
ulaza u Rim; Sportula: Domicijan je ukinuo sportulu u novcu i ponovno uspostavio
obiaj dijeljenja hrane (pozivanja na veeru); mnogima je, dakako, bio drai novac.
Kad je uo da se u Hispaniji dijele novci, Tukcije je spremno okrenuo natrag, iako 3.60 Umjesto negdanje plae: aludira se na Domicijanovo ukidanje sportule u
je ve bio na samom ulazu u Rim. novcu; iz Lukrinskog jezera: ondje su se uzgajale vrlo cijenjene otrige.

138 139
grlicu tamani zlatnu, masnu i debela batka: 4.20
krepana svraka iz tvog kaveza obrok je moj!
Zato bez tebe ruam kad s tobom, Pontie, ruam? Stara sam!, tvrdi Cerelija, premda je mlada ko rosa.
Sportulu ne da? Bar daj istu da jedemo stvar! 10 Gelijin staraki glas krijeti: Curetak sam jo!
Teko je podnijeti jednu, Koline, kao i drugu:
prva te tjera na smijeh, druga ti ogadi sve!
3.62

4.28
Stotinu tisua daje za roba, esto i dvjesto;
vino to pije ga ti Numa je toio kralj;
Hlojo, mlaahnom dala si Luperku
namjetaj neka sitnica milijun stoji te, Kvinte;
halje grimizne, hispanske i tirske,
za srebrninu pet tisua pljune za as;
togu to ju je topli Galez prao,
zlatnu koiju plaa po cijeni cijelog imanja; 5
skitske smaragde i dragulje s Inda,
svoju si mazgu ti platio skuplje no stan!
sto kovanaca novih s likom cara. 5
Ta ulaganja, Kvinte, irinom tumai duha?
Sve to trai, bez pogovora daje!
Vara se, Kvinte. Sve to siuan kupuje duh!
Bijedna curo to voli mlado meso!
Gola bit e i bosa zbog Luperka!

4.16
4.36
Maehi svojoj, kau, i nisi ba pastorkom bio,
Gale, dok otac je tvoj zakonit bio joj mu. Premda si, Ole, crnokos, bijele si brade. Zbog ega?
No dok je ivio otac, dokazati nije se moglo. Smije si bojiti pram, ne smije bojiti brk!
Otac je umro, al tvoj nije napustila dom!
Da se od podzemnih sjena i veliki Tulije vrati, 5
4.20 Koline. inae nepoznati Marcijalov znanac, koji se u jednom epigramu
sve da i Regul sim odvjetnik postane tvoj, spominje kao dobitnik hrastova vijenca na prvom Domicijanovom kapitolskom
Gale, parnicu gubi! Kad maehom ostane ena natjecanju.
4.28 Galez: rijeka u Apuliji; ovce koje su pasle na njezinim obalama bile su na glasu
poto joj umre mu, maeha kriva je rije! po kvalitetnoj vuni; gola b it e i bosa: u doslovnom (da bi zadovoljila Luperkove
prohtjeve, Hloja e morati potraiti zaradu na ulici) i u prenesenom smislu rijei
(ostat e bez prebijene pare); zbog Luperka: premda je Luperko fiktivno ime to ga
3.62 Numa: legendarni rimski kralj; ovdje metonimija davnih vremena. Marcijal esto upotrebljava, mogue je da se uzgred aludira na svetkovinu Luperka-
4.16 Tulije: Ciceron; Regul: Manije Akvilije Regul, Marcijalov prijatelj i zatitnik, lija, kada su tzv. Luperci goli obilazili ulicama Rima.
poznati odvjetnik. 4.36 N e smije bojiti brk: moda zbog kakve kone bolesti.

140 141
4.58 5.4

Galo, za pokojnim muem u sumranoj osami plae. O d silnog vina Mirtalin je dah smradan,
Bit e da te je stid plakati javno za njim!
pa zato lovor vae da nam njuh vara
i mudro mijea vino s liem, ne s vodom!
4.71 Kad crvenu je sretne, dok joj krv lice
i ile ari, Paule, budi fin: reci 5
Dugo sam traio, Rufe, po gradu, hoe li koja da Mirtala je naa pila svoj lovor!
djevojka kazati ne. Nijedna ne kae ne!
Kao da sramotno to je, kao da slobodno nije,
kao da to je grijeh nijedna ne kae ne!
Znai, ednih ni nema? Na tisue! Kakva je, dakle, 5 5.8
edna? Nee da da, ali i ne kae ne!
Nedavno je u kazalitu Fazid
4.83 hvastajui se, umiljen i nadut,
Fazid, blistav u grimiznomu ruhu,
Nevole, kad si bez brige, gorega od tebe nema! edikt hvalio cara nam i boga
Kad te pritisne jad, Nevole, divan si stvor! to za sjedenje daje jasan propis: 5
Bezbrian, prezire svakog, ne uzvraa nikomu pozdrav: vitez redove opet ima svoje!
ovjek je za tebe rob, kao da nije ni iv! Sada konano sjedim kao ovjek!
Zabrinut, daruje znance, s Gospodo! pozdravlja Opet imamo svoje dostojanstvo:
smjerno, 5
prljav puanin ne gura se s nama!
gosti ih! Nevole, daj, neka te pritisne jad!
Dok je, zavaljen, lajao o tome, 10
Leit stie i daje nalog da se
4.85 drsko grimizno ruho smjesta isti!

Nae su ae od stakla, Pontie, tvoje od ada.


5.8 E d ikt Domicijan je obnovio zakon iz 67. pr. Kr. kojim je etrnaest redova
Prozirna aa zar ne? vina bi odala dva! sjedala u kazalitu dodijeljeno pripadnicima vitekoga reda; ostali nisu imali pravo
sjediti na tim mjestima; cara nam i boga: od 89. nadalje Domicijan je zahtijevao da
ga u slubenim spisima n azivaj u gospodarom i bogom (dominus etdeus)\Leit. slubenik
4.58 B it e da te je stid: jer ga je varala dok je bio iv. koji je pazio da se u kazalitu potuje Domicijanov edikt i udaljavao prekritelje; da
4.85 Vina dva: Pontik gostima toi jeftino vino, a sam pije dobru kapljicu, skrivenu se... smjesta isti: preuzetni Fazid kojemu ve i ime svjedoi o niskom podrijetlu
u neprozirnoj ai. nije raspolagao cenzusom koji bi ga kvalificirao kao viteza.

142 143
5.9 Nitko ne odvraa njega? Zar nitko ne zove ga natrag?
Nitko zbog njega svoj ne bi razvezao dep?
Zlo mi je, Simae, bilo: u posjet si doao smjesta, Koga da proslavim stihom, da o njemu govore ljudi? 5
s tobom i studenti svi krdo od stotinu njih. Tko ne eli da Stiks svaki mu uniti trag?
Sto me, Simae, ruku dodirnulo, mrzlih od bure. Misli da bolja je stvar kad baca cvijee po sceni,
Nisam jo bio ni vru: groznica trese me sad! dok ti afranov sok odjeu natapa svu,
ii kad na nemutu ragu istovjetan potroi iznos
da bi nam Skorpov nos svaki pozlatio kut? 10
5.17 Zaludno bogati stvore to hini tek prijateljstvo,
ita i slae se s tim? Gubi i slavu i ast!
Silne nabraja pretke, imena velika nie:
vitez kakav sam ja, Gelijo, slab ti je par;
poi e samo za onog, tvrdi, to iroki rub ga
5.27
resi... Pa ipak, gle: pozornik sad ti je mu!
Pamet je viteka tebi, i vladanje, ukus, podrijetlo,
5.21 priznajem. Ostalo sve dijeli s plebejcima ti.
Onih etrnaest redova nek ti ne vrijedi toliko
Apolodot je retor Kvinta Decimom zvao; da Oceanov ti lik ledi u ilama krv!
Macer je, Regule, za nj bio kod pozdrava Kras.
Sada ih pozdravlja tono. Uz trud ne izostaje uspjeh!
Napamet imena dva sad deklamirati zna! 5.39

Svake godine tridesetak puta


5.25 novi, Harine, peati testament:
uvijek pritom ti poaljem kolae!
etiri stotine tisua nema, Herestrate? Di se! Milost, Harine! Nemam vie snage!
Leit ve je tu! Ustani, sakrij se, trk! Rjee mijenjaj testament, ii ostvari 5

daje novac za razliite predstave; u nekim se predstavama po glumcima i publici


5.9 Lijenik je Simah k pacijentu doveo i svoje studente. bacalo cvijee i kropilo ih se miriljivim vodicama; Skorpov nor. Skorpo je bio
5.17 iroki rub: irok grimizni rub bio je obiljeje senatorske odjee. popularni trka u etveropregu; pobjednicima na trkama podizali bi se zlatni kipovi.
5.21 Regule. Marko Akvilije Regul; napamet: aludira se na obiaj govornika da svoje 5.27 Oceanov lik: kao i Leit iz prethodnog epigrama. Ocean je bio slubenik koji
toboe improvizirane govore pomno sastavljaju unaprijed i ue ih napamet; Kvint se brinuo da gledaoci ne sjede na mjestima na koja nemaju pravo; adresat ovoga
= peti, Decim = deseti; Macer = mravi. Kras = debeli. epigrama plemenita je podrijetla, ali mu nedostaje potrebni cenzus.
5.25 etiri stotine tisua: 400.000 sestercija iznosio je viteki cenzus; Leit. v. 4 .5.8; 5.39 Krezr. legendarni lidijski kralj, poznat po neizmjernu bogatstvu; Ir. prosjak iz
Stiks: rijeka u podzemnom svijetu, metonimijski smrt; cvijee... afranov sok: tj. kad Odiseje; grah: jeftina hrana siromaha.

144 145
lane nade to tvoj ih kaalj budi! Neke se stvari u paru ne mogu raditi dobro. 5
Moja kesa i krinje ve su prazne: Jedan je dovoljan glas. uti, i priat u jal
da sam bio bogatiji od Kreza, Postume, vjeruj, ma kako bili pokloni vrijedni,
gori prosjak bih bio ve od Ira brbljav darovatelj sam vlastit unitava dar!
da sam trideset puta grah ti slao! 10

5.73
5.44
Zato ne dam ti knjige kad me pita,
to se, Dentone, desilo odjednom? kad, Teodore, kumi me i moli?
Nevjerojatno! etiri si puta to se udi? Pa dobar razlog imam!
poziv odbio moj da sa mnom rua! Da ne uzvrati knjigama mi svojiml
Bjei od mene ak, i pogled sklanja,
a jo nedavno traio si mene 5
na domjenku, u kupki, kazalitu! 5.78
Stol te masniji, vidim, ugrabio,
vea kuhinja otela je pseto! Ako grozi se veere bez drutva,
Vrlo brzo, kad prozre te i prezre, moj Toranije, glad podijeli sa mnom!
menza bogata otjerat e tebe, 10 Ako predjelo voli, ja ti nudim
pa e doi po kost na staro mjesto! smrdljiv poriluk, jeftinu salatu,
jaja kuhana s nadjevom od tune; 5
bit e zelenih brokula, u vrtu
5.45 hladnom ubranih, sad na crnom pladnju,
da ih prstima masnim s njega jede.
Pria da lijepa si, Baso, pria da si i mlada. Uz kobasicu dajem bijele gance,
Takvo je prianje znak prijesnu da govori la! bob bljedunjav uz rumenu slaninu. 10
Ako moda i desert je po volji,
groe dobit e smeurano, slatko,
5.52
kruku koja po Siriji se zove,
Pamtim ti sva dobroinstva, u mislima uvijek ih nosim!
Zato ne spominjem njih, Postume? Pria ih ti! 5.78 Kruku kojapo Siriji se zove. sirijske su kruke bile vrlo cijenjene; m udri N apulj:
Napulj je bio kulturno sredite grkoga stanovnitva Italije; picenske grane. Picen,
Ponem li, Postume, komu nabrajati darove tvoje, kraj oko dananje Ancone, bio je poznat po uzgoju maslina i proizvodnji ulja; iz
odmah me prekida taj: Ve mi je rekao sam! Gaela: grad u Hispaniji, danas Cadiz.

146 147
kesten peen na sasvim slaboj vatri 5.81
kojim bogato raa mudri Napulj. 15
Vino bolje e biti svakom aom! Ako si sada siromah, siromah e ostati vjeno:
Ako Bakho nam otvori apetit danas dobitak se sav slijeva u bogati dep!
kako obino zna, za nudu bit e
finih maslina koje netom prije
plodne picenske rodile su grane, 20
mlakih vuika, vruega slanutka. 5.82
Skromna veera to je, nema sumnje,
no pretvaranja ondje nee biti:
mirno leat e, oputena lica! Zato si dvjesta mi ak obeavao tisua, Gaure,
Nee itati knjigu tvoj domain, 25 kada i deset ve domet nadilazi tvoj?
Moda i ima, a ne da? Pa to je jo vea sramota!
nee raspusne djevojke iz Gada
Gaure, nek nosi te vrag! Jadan i bijedan si stvor!
vjetom kretnjom zavodljivo pred tobom
ulna bedra uvijati bez kraja,
ve duhovit e neki, lagan napjev
mali Kondil zasvirati na fruli. 30
6.11
Eto gozbe! Do Klaudije e lei.
Koju rado bi smjestio kraj mene?
udi se zato danas ne postoje Orest i Pilad?
Istom, Marko moj, kapljom su gasili e!
Nije dobivao Orest ni bolji kruh niti drozda:
5.79
jedna te ista je stvar stizala njima na stol!
Lukrinske otrige guta, dok ja sam na bljutavoj dagnji, 5
Ve si jedanaest puta napustio, Zoile, objed, Marko, a imam i ja jednako gospodski tek!
mijenja ogrta svoj, eto, jedanaesti put: Kadmov te oblai Tir, a mene Galija prosta:
boji se da se na tijelo ne zalijepi haljina znojna Marko, zar dronjak je moj prijatelj grimizu tvom?
i da ti propuh lak njenu ne povrijedi put! Zato, da postanem Pilad, nek netko mi Oresta dade!
Zato ne znojim se ja, a za istim smo, Zoile, stolom? 5
Ne trebam rijei, ve in: vole te, voli li sam! 10
Jedina haljina, znaj, izvrstan prua mi hlad!

6.11 Orest i Pilad: poslovini primjeri postojana prijateljstva i odanosti; lukrinske


5.79 Jedina haljina-, Marcijal ima samo jednu haljinu, pa nije u prilici da iskoristi otrige: v. 4.3.60; Kadmov Tir. Tir je bio na glasu zbog proizvodnje grimizne odjee;
vruinu kao povod za razmetanje svojom raskonom odjeom. Kadmo, Agenorov sin, mitski je kralj toga grada.

148 149
6.19 6.48

Predmet parnice moje nije zloin Gomila ljudi u togi gromoglasno klie ti: Bravo!
niti krvoprolie, nego koze. Nisi, Pomponije, ti rjeit, al trpeza jest!
Tuim susjeda: tri ih, lopov, ote!
Sudac zahtijeva dokaz te krivice.
Ti uzmahuje rukom, silnim glasom 5 6.59
sve o bitki kod Kane, Mitridatu
grmi, prijetvornoj mahnitosti punskoj, Bakara pati, prigovara zato ne zahladi malo.
Suli, Mariju, Muciju i inim. Bunde su krive za jad: ima ih najmanje sto!
Daj se, Postume, vrati sad na koze! udi za mrakom i maglom, za vjetrovima, za snijegom,
mrzi i zimski dan ako je odvie blag!
to se, okrutni stvore, osveuje mom ogrtau 5
6.20 koji s ramena mog lahor otpuhuje lak?
Bilo bi mnogo ovjenije, i jednostavnije mnogo
Sto sam tisua, Febe, od tebe posuditi htio bundu da uzme ve sad premda je kolovoz vru!
jer si me pitao sam: Nita ti ne treba ba?
Neka se, krzma, raspituje, mui i sebe i mene 6.62
Febe, ve deseti dan. Reci mi napokon ne!
Ocu Salanu umro je jedinac.
Gdje su darovi tvoji, Opijane?
6.22 Kakav okrutan zloin! Klete Parke!
Koji grabljivac gostit e se tijelom?
Tvoj te ljubavnik eni, Prokulino:
bivi preljubnik sad e biti suprug,
6.63
da ne dohvati Julijev te zakon!
To ti udaja nije, ve priznanje! Zna da ti postavlja mamac, i zna da je uasno lakom;
dobro, Marijane, zna to mu je konani cilj.
6.19 O bitki kod Kane: najstraniji rimski poraz; uta: Lucije Kornelije Sula;
M arije: Gaj Marije; Mucije: Kvint Mucije Scevola, poznati pravnik i konzul 95. pr.
Kr.; Postum na sudu deklamira o slavnim trenucima rimske povijesti. 6.48 Trpezajest. oboavatelji se nadaju da e biti pozvani na raskonu veeru kod
6.22 Julijev zakon: Augustov Lex Iulia de adulteriis et stupro (Julijev zakon o Pomponija.
preljubu i bludu) to gaje obnovio Domicijan zahtijevao je ozakonjenje izvanbranih 6.62 Koji grabljivac: sad kad je ostao bez nasljednika, Salan e postati privlana
veza (usp. 3.6.7). meta lovcima na nasljee.

150 151
Ipak, u svoj testament uvrtava, glupane, njega! 7.4
Njemu ostavlja sve! Zbilja si potpuno lud!
Darove slao je silne! Na udici on ih je slao! 5 Jer je, Kastrie, blijed u licu bio
Mogu li skua i par ribara voljeti svog? na Opijan na pjesnitvo se dao!
Taj e za tobom kad umre, Marijane, pustiti suzu?
Nita mu ne daj! Tek tad pravi e vidjeti pla!
7.9

Premda Kascelije ve ezdesetu godinu broji,


6.75 golem je talent jo. Kad e mu sazrijeti dar?

Kad mi poalje drozda ili komadi kolaa


ili zeiev but, slinu kad alje mi stvar, 7-41
kae da si mi, Poncijo, poslala svoj zalogaji.
Neu proslijediti to, ali ni pojesti sam! Misli, Sempronije Tuka, da mirie kozmovskim dahom.
Kozmov je opojni vonj, Tuka, i dobar i lo!

6.79 7.66
Pravi si sretnik, a tuguje. uvaj se, Lupe, sudbine! Fabijev posjed je sav Labijen naslijedio. Ipak,
Ako dozna za to, rei e: Obijestan stvor! to je, prigovara on, malo za uloen trud!

6.94 7.76

Redovno Kalpecijanu iznose pozlaen tanjur To to monici otimlju se za te,


bilo da kod kue on rua ii izlazi van. to te zovu na predstave, na gozbe,
Tako rua u krmi, tako i kad je na selu!
Nema drugoga on? Nema, dapae, ni svog! 7.4 Blijed u licu:pjesnici su blijedi jer dane i noi provode u pisanju; mogue je
da se Kastrik toboe posvetio poeziji kako bi prikrio pravi razlog svoga bljedila (npr.
lingit cunnum ili si.).
7.41 Kozmo: glasoviti trgovac mirisima; i dobar i lo: parfemi lijepo miriu, ali
6.75 Poncijo: poznata trovaica koju spominje i Juvenal. prikrivaju neugodne mirise razliita podrijeda.
6.94 Kalpecijan se razmee skupocjenim tanjurom koji uope i nije njegov, ve 7.66 Labijen je Fabiju, dok je ovaj bio iv, dao daleko vie nego to vrijedi njegov
posuen. imetak.

152 153
to, Filomuze, kad te sretnu, rado 7.87
idu s tobom na vonje i u kupke
nije razlog za preveliku radost! 5 Ako dugouha lija veseli mojega Flaka,
Ti si zabava njima ne i ljubav! ako je Kaniju strast crnac raspalio mrk,
ako ljubav spram kujice male u Publiju plamti,
ako je Kroniju drag majmun to nalik je na nj,
7.82 ako je Mariju radost ihneumon spreman na psine, 5
ako svrakin ti glas, Lause, razvedrava dan,
Kako je golema kopa to ud Menofilov skriva! ako Glaucila na vratu zmiju hladnjikavu nosi,
Dovoljan bila bi tit komikim glumcima svim! a Telezila je svom digla slavuju i grob,
Ja sam mislio, Flae jer esto se kupamo skupa zato da ne voli netko zamamnog, ljupkog Labirtu
kako se savjesno on brine da sauva glas. svaka kad nakaza ta vlasniku mila je svom? 10
No dok je vjebao, jadnik, pred ljudima, usred palestre, 5
kopa je spala, i gle: obrezan bio je on!
8.5
7.86 Macer prstenje svakoj curi daje.
Svoga prstenja Macer vie nema!
Zvao si me na roendanska slavlja,
Sekste, onda kad nismo bili bliski.
to se, molim te, zbilo iznenada, 8.6
poslije godina, svega to nas vee,
da si starog zaobiao druga? 5 Koja je groznija stvar od starina starkelje Eukta?
Lak je odgovor: poslao ti nisam Vie bih glineni vr saguntski volio ja
libru istoga hispanskoga srebra, kad o vrtoglavoj povijesti srebrnog suda razveze,
glatku togu i nove ogrtae! sve dok u brbljanju tom vino ne zaslini sve!
Lo domain se, Sekste, s gostom cjenka!
Hrani darove mjesto prijatelja! 10
Jasno, kazat e: Prebit u kurira! 7.87 Ihneumon: Herpesta ichneumon, afrika ivotinja slina lasici; u Rimu su bili
u modi neobini kuni ljubimci.
8.5 Ius anulorum, pravo na noenje zlatnoga prstena, pripadalo je isprva samo
vitezovima i ljudima roenim u slobodi, a u poklasinom razdoblju moglo se
7.82 Kopca-, pjevai, glumci i atleti nosili bi kope na spolovilima jer se vjerovalo dodijeliti i osloboeniku. Marcijalova igra rijei implicira da je Macer izgubio viteku
da tako uvaju glas, odnosno snagu; Menofil, naprotiv, nosi kopu da bi sakrio svoje ast koju prstenje simbolizira, ili ak status slobodna ovjeka.
idovsko podrijetlo; palestra: hrvalite, vjebalite. 8.6 Saguntski glineni vr. Sagunt, grad u Hispaniji, bio je poznat po proizvodnji
7.86 Prebit u kurira!-, jer, toboe, nije dostavio poziv za ruak. glinenoga posua; Laomedont je legendarni trojanski kralj. Posejdon i Apolon (Feb)

154 155
ae je ove stol Laomedontov imao neko! 5 8.12
Zbog njih je lirom Feb gradio trojanski zid!
Pitate zato ne elim bogatu uzeti enu?
Ovim je kragom boj s Lapitima poeo neko
Jer se u enin dom ne mislim udati ja.
drski kentaur Rek vidi se tunjave trag!
Supruga, Prisko, nek bude podlona svojemu muu:
Ove je dvije vrednote dugovjeni imao Nestor: bit e jedino tad jednaki ena i mu!
oba je goluba tu pilski izlizao prst! 10
Ovo je pehar u kojem za drugove svoje Ahilej
jau, obilniju jo dao je mijeati kap! 8.14
Bitiji pliticom ovom Didona nazdravi krasna
kad se Frigijcu u ast spremio gostinski stol! Da ti se kiliki afran oslobodi straha od mraza
i da vjetrova dah njean ne izgloe list,
Kad umjetninama drevnim do mile se nadivi volje, 15
stakla ga tite od zimskoga juga i putaju samo
Prijamov dobit e vr s njim Astijanaktov mot! vedar i topao dan, suneve svjedosti trak.
Meni pak izbicu daje gdje prozor se sklopiti ne da: 5
zbilja, i Borej bi sam takav otklonio stan!
Tako si okrutan smjetaj namijenio staromu drugu?
Bogme, na stablu u tvom biti zbrinutiji gost!
8.7

ina, u deset si sati tek devet procijedio rijei. 8.16


Dri da pravnik si vjet, ina, govornik i pol?
Dugo, Cipere, pekar ti si bio:
Sad si jo etiri ure gromkim zatraio glasom.
sada parnice vodi, mlati pare,
Golem talent je tvoj, ina, za postojan muk!
ali trati ih, nie dug za dugom.
Ne, od pekara odmakao nisi:
morali su po kazni za njega podii gradske zidine: prvi je gradio, a drugi svirao liru pravi, Cipere moj, i kruh i brano! 5
i brinuo se za Laomedontova stada; bojs Lapitima-, na svadbi lapitskoga kralja Piritoja
pijani su kentauri pokuali silovati lapitske ene i izazvali borbu u kojoj su poraeni;
jedan od kentaura bio je Rek;pibkiprst]e Nestorovprst. Stihovi u kojima se spominje
Ahilej aludiraju na mjesto u devetom pjevanju Ilijade, gdje Ahilej nalae Patroklu 8.12 Prisko je moda Terencije Prisko, Marcijalov sunarodnjak kojemu je posve
da umijea jae vino (Ilijada 9, 203 i d.); Bitija je jedan od tirskih plemia na ena dvanaesta knjiga epigrama.
D idoninu dvoru, a Frigijac Gneja; Astijanakt je mali sin Hektora i Andromahe; 8.14 K iliki lajran: Kilikija je bila na glasu po uzgoju afrana; rije je, dakako, o
Marcijal, parodirajui Euktov patetini stil, eli rei: Iz vrijednih, prastarih aa pit stakleniku; Borej-. bog sjevernog vjetra.
e mlado, nedozrelo vino. 8.16 Poanta se krije u dvosmislenosti posljednjega stiha. Pored doslovnoga znae
8.7 etiri ure-, u originalu stoji etiri klepsidre. Vrijeme odvjetnikih govora na nja, panem facere moe, kao i kod nas, znaiti stjecati kruh, zaraivati; farinam
sudu mjerilo se vodenim satovima. facere, osim praviti brano znai i rasipati, troiti (tj. imutak).

156 157
8.27 Lako i najmanji leptir pokrenuti moe je krilom,
dalek komarev let snano protrese je svu.
Svak to ti darove alje, stari i bogati Gaure, Lebdi nad slabanom lampom: toplina je njezina dri.
ako si pametan, zna: Umri!, poruuje taj! Vina i najtanji mlaz smjesta proupljuje nju. 10
Time se prvoga sijenja premazuje datulja koju
8.31 odrpan klijent na dar nosi uz piljivi as.
Vodeni grah se dri na manje slabanu koncu,
enu, Dentone, ima, a pravo oeva trai. deblji je ljiljanov cvijet sunev to spri ga ar.
Lijepu o sebi stvar priznaje svaka ti ast! Tako tananim tkanjem ni skitnica pauk ne tri; 15
Prestani cara ve jednom umarati molbama svojim! nije ni svilev rad lagan toliko i fin.
Poi u rodni kraj! Kasno je, ostavi Rim! Deblja je naslaga krede na licu stare Fabule;
Jer, dok daleko od ene i gotovo itavu vjenost 5 deblji mjehuru je plat voda kad tjera ga van.
sina zahtijeva tri, bit e ih etiri ve!
vra je stvar i mrea to kosu kovravu uva,
batavska pjena to sjaj spravlja za latinsku vlas. 20
8.33 Takva koica ptia u labuem jajetu titi,
takav je ljepljivi trag elu to ispravlja luk.
Listi mi s pretorskog vijenca alje i zahtijeva, Paule, to e ti, zaboga, posuda? Nisi imao licu?
tu da siunu stvar posudom nazivam ja! liicu kojom se pu vadi iz oklopa svog
Valjda si takvim lakom presvuenu imao skelu, ili pretjerujem! ljuturu pua? Uostalom, Paule, 25
pa ga je skinuo s nje crvenog afrana sok.
izlaz si imao lak: ne slati nikakav dar!
Nokat je prije e biti nekoga podmuklog sluge 5
lupinu sljutio tu s postolja kreveta tvog.

8.31. Pravo oeva: pravo troje djece, ius (trium ) liberorum, pravni je termin za skup
povlastica to su ih u Augustovu zakonodavstvu uivali oni podanici koji su imali
8.34
troje ili vie djece. T e su se povlastice zbog drugih zasluga katkada dodjeljivale
i ljudima koji su imali manje od troje djece, pa i onima koji ih uope nisu imali.
8.33 Listi s pretorskog vijenca: Marcijal je dobio na poklon od Paula posudu Ovo je pravo, veli, Mijevo srebro! Zar odmah
izraenu od vrlo tankog metala, dakle, veoma jeftinu; pretorski vijenac bio je
nainjen od tankih listia zlata ili srebra, a pretor bi ga dodjeljivao pobjednicima na
izvorna svaka je stvar tvorac kad nisi joj sam?
igrama; kazalina je skela pokretna drvena naprava na kojoj su se glumci naglo dizali
sa scene; safranov sok prskao se u kazalitima i na drugim priredbama radi mirisa;
datulja premazana pozlatom karakteristian je novogodinji poklon siromaha; as je 8.34 M ijevo srebro: Mij je glasoviti grki toreutiar, Fidijin suvremenik; epigram
jeftin rimski novi; batavska pjena: kozmetiko sredstvo kojim se kosi davala je, vjerojatno, upuen nekom krivotvoritelju umjetnina: ako dragocjenost kojom se
crvenkasta boja. dii nije osobno krivotvorio, to jo uvijek ne znai da nije rije o krivotvorini.

158 159
8.35 N a kamenu, na dasci dok ti le lei
na gomili dok drva odar tvoj raste,
Kad toliko ste slini, iste udi,
kroz suze ljubit e ti eunuhe drsko. 15
eno najgora, ponajgori muu,
I vjeruj, hoe-nee, tvoj e sin tuni
kako to da se ne slaete dobro?
s ljubimcem tvojim lei iste te noi!

8.42

Ako kesa te deblja ne privue 8.48


opet, Matone, monijem patronu
stoput moe u kupku na moj raun! Krispin se ne sjea komu, dok je oblaio togu,
grimizni dao je plat tek da ga pridri as.
Vraaj, tko god da ga uze, ramenima njihovo blago!
8.44
Ne moli Krispin te to; njegov te preklinje plat!
Odjeu kojoj je vlakna natopila koljka iz Tira 5
Opominjem te, ivi, jer je ve kasno.
nee otuiti svak grimiz je raskoi znak!
Kad pone kao djeak, ve je, znaj, kasno,
a ti, o bijedni Titule, ni star tako Ako te raduje pljaka i bezumlje sramna dobitka,
ne ivi, ve navaljuje na prag svaki, dri se toge: u njoj lik neuoljiv je tvoj!
u zoru ve se znoji, ve te svi sline! 5
Kraj kipova po trgu, prljav, sav blatan,
kraj Augustova kolosa, uz hram Marsov
trkara cijelo prijepodne, dan cijeli. 8.54
Gomilaj, epaj, ne daj: sav je trud jalov!
Nek ohol ti se koveg novca pun uti, 10 Ti to najljepa ba od svih si ena
nek svakog prvog kamata ti zbroj raste, najokrutnija ba od svih si ena.
porei nasljednik e mirno svu dobit! O da ima, Katulo, barem malo
manje ljupkosti ili manje stida!

8.42 Stoput. uobiajena sportula iznosila je stotinu kvadranata, a za taj se iznos 8.48 koljka iz Tira je volak (murex), jedna od dviju vrsta morskih pueva od kojih
ovjek mogao stotinu puta okupati. se proizvodio grimiz; lopovu se sugerira da ukrade togu kao svakodnevnu, neupad
8.44 Kraj Augustova kolosa: nije sigurno o kojem je kipu rije; uz hram Marsov. ljivu odjeu.
hram Marsa Osvetnika (Mars Ultor) nalazio se na Augustovu trgu. 8.54 Usp. Cat. Carrn. 49; reminiscenciju potcrtava i djevojino ime.

160 161
8.59 8.64

Vidi Ii ono stvorenje to s jednim je presretno okom? Da se domogne kojeg dara, Klite,
Rupa krmeljiva zja elom to ne zna za sram! osam puta na godinu se raa.
Nemoj potcijeniti njega! Lopovskije nema ti ruke! Tek na tri ili etiri Kalende
Niti Autolik sam nije okretniji tat. nije neki od tvojih roendana.
Paljivo na njega motri za tvojim kad nae se stolom: 5 Stoga, premda je lice tvoje glade 5
ondje se oravcu tom oka raspomame dva\ od oblutaka suhih s morskog ala,
Nemirnoj posluzi redom ponestaju liice, ae; kosa crnja od murve to e pasti,
ubrusa debeo snop grije pod haljinom ve; put od paperja finija i meka,
dignut e spretno i plat kad spuzne ti sluajno s lakta; ili grude tek usirena mlijeka,
esto, kad naputa stol, dvostruk ogrnut e al; 10 grudi jedrije nego to su one 10
zaspala kunog e roba nitarija s nimalo stida koje djevica svojem muu uva,
liiti lampe za tren, makar joj gorio stijenj! Klite, nama se ini pravim starcem!
Ako se nieg ne domogne, znat e lukavtinom vjetom Tko da vjeruje da su mogli takvu
sluzi zdipiti svom vlastitih cipela par! dob doivjeti Prijam ili Nestor?
Imaj mjere u pljaki! Imaj stida! 15
Ako nastavi ovu igru, Klite,
8.61 i ne prorijedi svoje roendane,
za me nee nijednom biti roen!
O d zavisti je mahnit Harin, lud, zelen,
visoko stablo trai da se na nj vjea:
ne zato to me ita, slavi svijet cijeli, 8.67
ii zato to se svuda nae moj svitak
kud god se velikoga Rima mo stere, 5 Nije ni peti ti sat najavio deko, a eto,
ve to kod Grada ljetnikovac ja imam, Cecilijane, u dom hrli mi ve kao gost.
a mazge nisu unajmljene ve moje!
O, kojim da prokletstvom takav jal kaznim?
I mazge i imanje nek mu bog dade! 8.64 Kalende-, rimski naziv za prvi dan u mjesecu; bez obzira na toan datum,
roendan se slavio prvoga dana u mjesecu roenja; za me nee nijednom biti
roen: nekoga ne smatrati roenim znailo je, u uobiajenoj kolokvijalnoj upotrebi,
smatrati nekoga nepostojeim, tj. potpuno bezvrijednim.
8.59 A utolik je sin Hermov i Odisejev djed, paradigmatski lopov i varalica. 8.67 Peti sat. rimski se dan, od svanua do zalaska sunca, dijelio na dvanaest sati,
8.61 I mazge i imanje-, tj. zajedno sasvim brigama i obavezama kakve takav posjed pa je trajanje jednoga sata variralo razmjerno trajanju danjega svjetla; deko: tono
podrazumijeva. je vrijeme u Rimu dojavljivao rob; u Florinu ast. na Florinim igrama (ludi Florales,

162 163
premda tek koji je as da sudnicom vlada tiina, Otrige taj ti voli, barbuna i vepra, ne tebe!
premda u Florinu ast zvijeri jo naganja cirk! Isti da ponudim stol, prijatelj bio bi moj.
Kaliste, tri, pozovi jo nespremne sluge: nek vode 5
Cecilijana za stol! Udobno smjesti se, daj!
Toplu zahtijeva vodu a ja jo nemam ni hladne. 9.15
Prazna i hladna je pe, okrenut kuhinjski klju.
Radije doi u zoru! Pa emu da eka toliko? Zloinka Hloja klee sedmorici mueva svojih
Kad si na doruku gost, kasno je doi u pet! 10 Hlojino djelo na grob. Nije li iskrenost to?

8.79 9.19
Prijateljice tvoje sve su stare Hvali kupke kod Pontika gdje uvijek
ili rune i gadnije od starih.
slastan, Sabele, zalogaj te eka.
Njih sa sobom u kazalita vue
Kupka ne mami tebe, nego objed!
i na gozbe, Fabulo, i u etnju.
Kraj njih mlada i lijepa si. Fabulo! 5

9.25
9.9
Kad ti na Hila, dok nalijeva vino, svrnemo oko,.
Premda, Kantare, rado rua vani,
Stalno vie i psuje, svima prijeti. Afere, pogled nas tvoj oine, nemiran, mrk!
Pazi, proi se goropadne udi! Kakav je, pitam te, zloin vinotou motriti ljupkog?
Hoe derati ili biti iskren? Gledamo bogove, hram, sunce i zvjezdani svod!
Zar da odvratim pogled ko da mi grozna Gorgona 5
prilazi nudei vr? Obraz da prekrijem svoj?
9.14 Divljak bio je Alkid, no Hilu se gledati smjelo;
Misli da prijatelj ovaj kog veerom sjajnom si sebi Merkuru Ganimed lijep esto u igri je drug.
stekao tebi je sad vjeran i pouzdan drug? Ako ti uzvanik smeta kad mlaahne promatra sluge,
zovi si Fineja tad! Edip nek bude ti gost! 10

od 28. travnja do 3. svibnja) prije podne bi se u areni lovili zeevi i koze; kad si na
9.15 Hloja je, dakako, mislila na spomenik.
doruku gost: prvo jelo (jentaculum, doruak) uzimalo se treega ili etvrtoga sata,
lagani ruak (prandium) oko petoga ili estoga sata, a glavno jelo (cena, veera), o 9.25 Alkid: Heraklo; Hilu: Heraklov ljubimac; Fineja, Edip: tj. neka u goste pozove
kojem je ovdje rije, obino oko devetoga sata. slijepce.

164 165
9.29 9.47

Tek si Nestorov vijek, Filenido, prola, a ve te Hvali Demokrite razne, Zenone i mrane Platone,
k sebi pozvao Dit, dolje u vodu i mrak? sve to kroz prljav im kip kosmat proviruje lik.
Jo ni kumske Sibile dugovjenost dostigla nisi: Kao Pitagore samog nasljednik zbori: i zbilja,
tek bi za mjeseca tri njezinu dosegla dob. nije se s obraza tvog kraa protegnula vlas!
Tisuu robovskih draba ni svijet to Serapisa tuje 5 Ipak za smrdljivce skupo, a bogme za kosmate sramno 5
ne bi nadvikali taj jezik to sada je nijem, voli da meki ti guz tvrda razveseli stvar!
Ti to filozofske pravce i uenja poznaje, reci,
niti, u rano jutro, kovrava gomila aka,
koja je, Panie moj, dogma kad guze te svi?
pa ni Strimonov tijek dralov gdje odzvanja krik!
Tko li e sada mjesec privlaiti tesalskim zvrkom?
Koja e svodilja sad mnogi prodavati brak? 10
Laka ti zemljica bila! Nek pijesak te pokriva rahli, 9.48
kako bi mogli psi tvoju iskopati kost!
Kad si se svetinjom svakom i vlastitom, Garie, glavom
kleo da nasljedstva tvog etvrt u dobiti ja,
sumnjao nisam (ta tko bi sahranio vlastite elje?):
9.46 nadu sam grijao tu stalno ti aljui dar.
Tako i laurentskog vepra goleme poslah teine 5
Gelije stalno gradi: sad pragove postavlja kune, svatko bi rekao za nj Kalidon da mu je dom.
kraun kupuje sad, bravi podeava klju, Ti si ugostio smjesta i obian narod i senat:
prozor, sad ovaj sad onaj, skida i popravlja, mijenja! vepra se mojeg i sad sjea kroz podrige Rim!
Gelije radi to god, samo nek gradi se to, Samog me ni kao zadnjega gosta pripustio nisi,
kako bi mogao rei kad prijatelj zatrai novac 5 nisi mi dao ni kost, dobio nisam ni rep! 10
to da se, Garie, dalje etvrtini nadam od tebe,
jednu jedinu rije: Gradim! i prii je kraj!
kad ni dvanaestinu jo vepra ne ugledah svog?

9.29 D it bog podzemnog svijeta; kumske Sibile: Sibila iz Kume ivjela je, prema
legendi, tisuu godina; prema drugima, bilo joj je sedam stotina godina kad je Eneja 9.47 Filozof, omiljena meta satire i pukih dosjetaka, najee se prikazuje kao
stigao u Italiju; svijet to Serapisa tuje: u Serapisovu su se hram u pjevale bune korske obrasla i prljava propalica koja se razmee velikim rijeima i imenima, a zapravo je
pjesme; Strimon je rijeka u T rakiji, danas Strumica; mjesecprivlaiti tesabkim zvrkom: umiljena budala i pohotni razvratnik.
skidanje mjeseca s neba uz pomo vjetijega zvrka smatralo se u antici standardnom 9.48 Laurentskog vepra: Laurent je grad na obali Lacija; Kalidon da mu je dom: tj.
arobnjakom vjetinom; Tesalija je bila poznata kao zaviaj brojnih arobnica. bio je velik poput mitskog kalidonskog vepra kojega je ubio Meleagar.

166 167
9.59 9.62

Kad Filenida samo grimiz nosi


Dugo i uporno na je Mamura lutao Septom,
te ga ne skida danju niti nou,
ondje gdje zlatni Rim bljetavom raskoi sja:
znaj da nije ni ohola ni tata:
ljupke je tamo djeake razgledao, oima jeo, njoj se ne svia boja, nego miris!
ne onakve to put nude uz duanski prag:
one to tajni ih prostor na robovskoj trnici uva, 5
prost to ih ne via puk, obian svijet kao ja! 9.68
Potom je, zasien time, ogoliti stolove dao
traei masnu da kost slonovu spuste na tlo. to li smo skrivili tebi, o prokleti zlikove, uo,
Golem je kornjaji leaj etiri mjerio puta glavo to mrzi je ak djeak, djevojica, svi?
alei kako je to kratko za citrusov stol. 10 Jo niti kukmasti pijevci proparali nisu tiinu:
Zatim je njuiti stao da 1 mjed po Korintu vonja: grmi ve surovi glas, uje se prijetei prut!
porazan njegov je sud atro Poiikletov kip. Tako odjekuje mjed dok nakovanj udara kova 5
da bi privrstio kip konja za pravnikov kip.
alostan sav to je kristal komadiem nagren stakla,
Blaa galama se ori u amfiteatru silnom
sudu od mure je ig stavio, znak da je za nj.
kad pred pobjedu svijet borcu odobrava svom!
Kupe je vagao drevne i ae, to god ih je bilo, 15 Ne trae susjedi tvoji da spavaju itave noi:
kojima Mentorov trud plemenit dao je lik. bdjeti se moe al no probdjeti tea je stvar! 10
Zelene on je dragulje u kitnjastu brojio zlatu, Brbljave, ake raspusti, a novac to prima za viku
krupnije biserje sve s uke to zvecka niz vrat. dobit e odmah od nas, samo da zavlada mir!
Pravi sardoniksov kamen na svakoj je traio tezgi,
malo se cjenkao tad jo i za jaspisov kam. 20
Kad ve u kasni je sat onemoao kretao kui, 9.73
aa je kupio par, pa ih je ponio sam!
Ti to si zubima neko kou natezao tronu,
vakao smrdljivi on gnjio od blata i star,

9.59 Septa: Saepta lulia, ureeni prostor na Marsovu polju gdje su se nalazile brojne 9.62 Grimizna odjea imala je specifian miris: njime Filenida eli prikriti vlastit
otmjene trgovine; masnu slonovu kost stolovi od slonovae bili su namazani uljem; neugodan miris.
kornjaji leaj: leaj od kornjaevine; po Korintu vonja: znalci su tvrdili da po mirisu 9.68 Pravnikov kip: neki su odvjetnici davali izraditi vlastiti kip u pozi konjanika
mogu raspoznati je li posrijedi prava korintska bronca; Poliklet je znameniti kipar; koji bi drali u predvorjima svojih kua.
od mure: murra, vrsta dragocjenoga kamena koji se cijenio koliko i zlato; vjerojatno 9.73 Prenestinsko imanje. Prenest je gradi u Laciju, danas Palestrina; natae vreli
jedna vrsta ahata; Mentor, glasoviti rezbar; pa ih je ponio sam: Mamura je zapravo falem ac. vino se pilo i toplo; gazdin Ganimed: djeak-ljubimac pokojnoga patrona;
toliko siromaan da nema ni roba koji bi mu ponio kui jeftinu robu koju je kupio. Talija: Muza epigrama i lakog pjesnitva.

168 169
pokojnog sada patrona prenestinsko dri imanje 9.83
vrijea me ako si kad izbicu imao tu!
Pijan razbija ae dok natae vreli falernac; 5 Usred tolikih udesa, Cezare, tvoje arene
gazdin je Ganimed ve vru ti u krevetu drug! koja nadilaze svih prijanjih careva sjaj,
Mene je roditelj lud, za razliku, dao na kole. oi su tvoji dunici, no ui ti duguju vie:
to u s gramatikom sad, emu retorika jo? sad je recitator nijem gleda to nudi mu cirk!
Slomi te pisaljke bijedne, razderi, Talijo, knjige
ako ti moe on takvo zasluiti to! 10

9.85
9.75
Kad se, Atilije, Paul bolesnijim poneto uti,
Za kadu kupio si nije na Tuka smjesta ne sebi ve svom gostu dosuuje post!
ni cement niti kakav tvrd kremen, Tebe je, Paule, bolest pogodila, naglo i lano,
ni ciglu kakva babilonski zid sazda, ali je zalogaj moj prava pogodila smrt!
ve hrpe drva, klade silne, bor umski!
Pa Tuka ploviti u kadi toj moe! 5
U raskoi i sjajne terme on die
od mramora to Karista ga tlo raa 9.87
i frigijskog i numidskog, i jo onog
to Eurotov ga modrozelen val mije. Leim ispivi sedam dobrih aa
A drva? Pa zapali kadu, grij terme! 10 starog opimijanca, ne znam za se!
Ti mi donosi nekakve papire:
veli, upravo dao sam slobodu
9.78 Nasti mojemu ocu rob je bio. 5
Udri peat! Luperko, doi sutra:
Sedmog sahranivi mua za tebe se udala Gala. sada udaram peat tek na boce!
To je, Picentine, znak: slijediti htjela bi njih!

9.83 Zauzeti promatranjem zanimljivih igara, dosadni recitatori nemaju vremena


9.75 Karist je mjesto na Eubeji; Eurotov val-, Eurot je rijeka u Lakoniji; lakonski je gnjaviti druge svojim pjesmama.
mramor bio zelenkaste boje; Karist, Frigija, Numidija i Lakonija bili su poznati po 9.87 Starog opimijanca-. vino iz uvenoga godita kad je Opimije bio konzul (121.
cijenjenim vrstama mramora. pr. Kr.); Luperko donosi na potpis dokumente koje Marcijal moda ne bi potpisao
9.78 Gala, koja je trovala svoje mueve, sada se namjerila na jo vjetijeg trovaa. trijezan.

170 171
9.88 9.98

Dok si me lovio, Rufe, bez stanke si darove slao: Podbacila nam berba nije ba posve!
sad kad sam ulovljen, dar vie mi ne stie nov! I korist neku obilan je dad dao:
Lovinu, i kad je ima, darivati mora, da ne bi zaradio je Koran boca sto vodel
pothranjen vepar iz svog kaveza jurnuo van!

10.11
9.89
Tezej i Piritoj vjeni su predmet blebetanja tvoga,
Zbilja si previe strog kad goste prisiljava, Stela, a po miljenju svom, Piladu ravan si sam!
pjesme da piu, a stih smije im biti i lo! Dostojan nisi ni tog da ti Piritoj povjeri svinje
ii kao Piladov rob noni da nosi mu sud!
Pet sam tisua ipak, veli, poklonio drugu, 5
9.94 togu mu dao na dar: dvaput je oprana tek!
Pa zar je Orest ikad poklonio Piladu ita?
Pie mi neko Hipokrat sa sokom od pelina galskog I kad najvie da, vie preostaje jo!
spravi i bestidan stvor! medena vina bi sad!
Nisi, Glauko, ni ti budala bio tolika 10.14
kad si, primivi mjed, zlatom uzvratio dar!
Tko e za gorak poklon zahtijevati uzdarje slatko? 5 Kota, Ijepune sluge u koiji voze se tvojoj;
Neka mu! Ali nek s njim uzme emerikin sok! libijski jaha se tvoj znoji u praini sav;
raskona vila kod Baje tek jedna uz mnoge je druge,
a kada kupa se ti, more od ulja se sja.
9.96 Blistava kristalna aa pod tvojim puca setincem, 5
nije jednako mek Venerin jastuk ko tvoj!
Lijenik je Herod svom pacijentu zdipio pehar! Ti pred vratima noi hirovite kurvice svoje:
Uhvaen, veli: Zar jo piti ne prestaje ti? suzama natopljen prag ostaje, naalost, gluh!
Tvoje nesretne grudi bez prestanka uzdasi pale.
9.88 Dok si me lovio: tj. dok te nisam spomenuo u oporuci.
Odakle, pita, to zlo? Otud to dobro je sve! 10
9.89 Stela: Lucije Aruncije Stela.
9.94 Hipokrat. lijenik; Glauko-, homerski junak koji je svoje zlatno oruje zami
jenio za Diomedovo mjedeno; emerikin sok-, emerika se koristila za lijeenje ludila. 9.98 Boca sto vode-, Koran dolijeva vodu u vino, a onda ga prodaje kao cijelo.
9.96 Lijenik se pretvara da je pehar ukrao zato to je zabrinut za zdravlje nedisci 10.11 Tezej i Piritoj, Orest i Pilad simboli su neunitiva prijateljstva.
pliniranoga pacijenta. 10.14 Baja: otmjeno ljetovalite blizu Napulja; setinac. vrlo cijenjeno vino.

172 173
10.15 10.19

Kae, ko prijatelj moj ne zaostaje ni za kim drugim. Marije ne alje darove, ne jami, k ruku ne zove:
Krispe, ini li to da mi i dokae to?
niti posuuje on, niti bi imao to.
Pet mi tisua nisi pozajmio kad te zamolih,
Ipak, tog jalovog druga susretljivo opsjeda mnotvo!
premda iz kovega tvog novci ve cure na pod!
Kad si mi poslao mjeru penice ili pak boba, 5 Rime, klijent je tvoj, naalost, beskrajno glup!
premda teakov ti plug zemljite ore uz Nil?
Kad si za studene zime bar kratku mi poslao togu?
Kad sam libru i pol primio srebra na dar?
Jedini znak prijateljstva, Krispe, tvog prema meni 10.22
lijep je obiaj tvoj: prdi u prisustvu mom! 10
Zato izlazim brade povijene
ii si bjelilom maem zdravu usnu?
10.16 Jer, Filenido, nerado te ljubim!

Bogatu suprugu Aper u srce je ubo! U igri


zbila se nesrea ta! Aper je igra i pol!
10.25
10.17
Ako se Mucije, kog u areni si gledao jutros
Ako je po tebi dar da obea, a ne da mi nita, dok mu je vatreni ar desnicu gutao svu,
Gaju, onda sam tu bolji darivalac ja!
tebi izdrljivim, tvrdim i junanim ovjekom ini,
Primi sve to Asturae iz zemlje galicijske vadi,
onda si jednako glup kao i abderski puk!
sve to bogati Tag krije i zlatni mu val,
sve to crni Indijac sred algi eritrejskih nae, 5 Naime, kada ti kau (a smrt ti u mukama prijeti!) 5
sve to u gnijezdu svom feniks sakrivati zna; Ruku saei!, znaj, hrabrije rei je Ne!
sve to prepredeni Tir u Agenorov kotao stavlja;
itav ti darujem svijet kao to daruje sam! 10.22 Nerado te ljubim: kao i uvijek u takvu kontekstu, meu redovima se sugerira
da je Filenida fellatrix.
10.15 Libru i pol. libra je rimska mjera za teinu (327,45 grama). 10.25 Mucije: Mucije Scevola, legendarni rimski junak koji je spalio vlastitu ruku
10.17 Sve to Asturae..., sve to bogati Tag...: zlato; Tag je zlatonosna rijeka u kako bi pokazao hrabrost pred neprijateljskim kraljem Porzenom; ovdje je rije o
Hispaniji, danas Tajo; sve to crni Indijac...: biserje; eritrejskih: indijskih; mare kanjeniku koji prizor iz legende mora prikazati u areni; kao i abderskipuk: stanovnici
Erythraeum je Arapsko more; feniks je, prema legendi, svijao gnijezdo od aromatinih Abdere u Trakiji, slino Beoanima, u pukoj frazeologiji figuriraju kao budale;
biljaka; prepredeni Tir. grad poznat po proizvodnji grimiza; Agenorov kotao: tirski hrabrije reije Ne!: ovako e samo pretrpjeti bol i izgubiti ruku, a odbijanje bi ga
kotao, kotao za pravljenje grimiza; T ir je, prema legendi, osnovao Agenor. stajalo ivota.

174 175
10.30 i pliva slasna murina do svog gazde.
Po imenu ti vratar svakog zna cipla.
Milino Formije uz ovaj al blagi, N a zapovijed izronit e i star barbun!
iz grada okrutnog kad Marsa on bjei No doputa li ikad takvu slast, Rime? 25
i s premorenih plea skida skrb teku, Jer formijskih je takvih dana broj malen
Apolinaru najdrae si ti mjesto! odasvud kad te poslovima grad stisne!
Ni Tibur, edne supruge mu dom blagi, 5 Vratari i domari, sretan svijet vi ste:
zadivio ga nije, ni Tuskul, kraj mirni, imetak gazdin je, uitak pun va je!
a niti Algid, Prenest, ili pak Ancij.
Kajeta dardanska ni Circej, pun ari,
Salmakida to lukrinski je val kupa, 10.41
ni liridska Marika nema za nj drai. 10
Tu blagi povjetarac mreka vrh mora, Staroga ostavlja mua u prvim danima sijenja:
a puina ne stoji, njezin iv spokoj slubeno trai da va smjesta se razvrgne brak!
u brodicu arenu nosi uh vjetra, to se desilo, pitam, otkud ta zlovolja nagla?
ko djevojka kad tjera ar ljetni uti? Pa rei u ja: pretor je postao on.
i grimiznom lepezom daak svje pravi! 15 Za Megalezijske igre do sto bi te tisua grimiz 5
A udica ne odlazi na put dalek, stajao sve da je tvoj proraun vie no krt.
ve s kreveta, leeke tunju k dnu sputa Dvadeset tisua jo bi na slavlje za puk, Prokulejo,
odozgo gleda ribu kako nit vue! otilo. Rastava? Ne! Poslovni potez je to!
A osjeti li Eolovu vlast Nerej,
oluji bezbrian i pun se stol smije. 20
U ribnjaku se goji vlastit list, lubin, 10.48

Gomila junici farskoj sat najavljuje osmi,


10.30 Formija: stari grad u Kampaniji, danas Mola di Gaeta; iz grada okrutnog uje se satnije hod: smjeni je straarskoj as.
Marsa\ iz Rima; Apolinar. Marcijalov prijatelj i zatitnik; supruge mu dom: Apolina-
rova je ena vjerojatno imala posjed u Tiburu; Tuskul je stari grad u Laciju, blizu
dananjeg Frascatija; Algid: grad na istoimenoj planini jugoistono od Rima, danas
Pava; Prenest: v. 4.9.73; Ancij: grad na obali Lacija, danas Porto d Anzio; Kajeta: 10.41 Megalezijske igre odravale su se u travnju u ast slavlje za puk: Puke
mjesto u Laciju, danas Gaeta; ona je dardanska jer je navodno dobila ime po Enejinoj igre (ludi plebei) odravale su se u studenom; poslovni poteze. Prokuleja se udala za
dadilji koja je ondje pokopana; Circej: Circeji, grad u Laciju koji je, prema pukom ovjeka koji nije imao nikakva imetka, pa bi trokove njegova napredovanja morala
vjerovanju, ime dobio po arobnici Kirki, danas Circello; Marika: latinska Nimfa, snositi sama; rastaje se da bi to izbjegla.
majka mitskoga kralja Latina; na uu rijeke Liride (danas Garigliano) bio joj je 10.48 Junici farskoj: egipatska boica Izida; njezini su sveenici osmoga sata
posveen gaj s hramom; Salmakida: Nimfa koja se nesretno zaljubila u Hermafrodita pozdravljali boicu i zatvarali hram; rimski je glavni obrok (cena) poinjao oko
i na kraju srasla s njime; taj grki mit Marcijal je, oito, smjestio na obale Lukrinskoga devetog sata; sat osmi: oko dva poslije podne; v. 4.8.67; termesu ugodne sad: vjerojatno
jezera; sva spomenuta mjesta omiljena su rimska ljetovalita; Eolovu vlast: vjetrove; je estoga sata bila spremna izrazito vrua kupelj, parna kupelj sedmoga, a os
Nerej: more. moga umjereno topla, koja je pruala najvei uitak; Neronov ar. rije je ili o

176 177
Terme su ugodne sad, bez pare iz prethodnog sata, mladi nudi mi, kiseli sabinac.
a u esti je sat prio Neronov ar. Kota. Pita me: eli li u zlatu?
Stela, Kanije, Flae, Cerijale, Nepote, gdje ste? 5 to e olovnu vinu zlatan pehar? 5
Sedam nas stane za stol: dajte da doe i Lup!
Ve nam je domarka sljez, za crijeva blagodat pravu,
donijela, uz to i sve zdrav to nam daruje vrt.
T u je niska salata i svjee odrezan vlasac, 10.54
menta za podrig lak, radi da stoji ti tvrd. 10
Skuu s rutvinim listom ukrasit e rezana jaja, Krasne stolove svoje, Ole, pokriva. Smijeno!
svinjskom e vimenu slast tunin podariti sok. Na taj bih nain i ja imao prekrasan stol!
Predjelo to je. Na jedan e pladanj gozbica stati:
jari kog divlji je vuk raljama epao ve,
pa zalogaji koji ne zahtijeva pripomo noa, 15
10.56
radnika slastica bob, zelenih mladica snop.
K tome e doi i pile, pa unka s prijanjih gozbi.
Svatko kad bude sit, zrelomu vou je red, Ti bi, Heremone, htio da tvom stoicizmu se divim,
nomentskom vinu bez tropa ve tri su mu godine bile duhu da klanjam se tvom zato to uznosi smrt?
Frontin kad drugi je put konzulsku ponio ast! 20 Izvor je tvoje vrline vr sa slomljenom drkom,
Bit e i ala bez ui i slobodnih pria to nee pe u kojoj se sav davno ohladio ar,
ujutro buditi strah: O da sam utio bar! rite i stjenice, krevet bez ieg tek s postoljem golim, 5
Moj nek razgovara gost o plavoj i zelenoj stranci: dronjak u kojem dan provodi, provodi no!
aa u domu mom ne vodi nikog pred sud! Zbilja velik si ovjek kad prezire octeni talog,
slamu kad ne treba ti, crni kad ne treba kruh!
Daj nek uzglavlje tvoje od leukonske nabubri vune,
10.49
grimizne vrpce nek trak krevet obrubljuje tvoj; 10
Prazni ae od istog ametista, peharnik mladi nek leaj dijeli jedino s tobom,
pa od crnoga pripit opimijca iji rumeni lik gostima presijeca dah:
trostruk e Nestorov vijek, bez dvojbe, poeljeti smjesta!
Htjet e uiti sve, svaki jedincati as!
vruim Neronovim termama ili o nainu zagrijavanja kupelji kakav je uveo Neron;
Stela: Lucije Aruncije Stela; Kanije. Kanije Ruf; Cerijal. Julije Cerijal; svi navedeni Prezreti ivot je lako kad nevolje naviru odsvud: 15
dobri su Marcijalovi prijatelji; Frontin kad drugije put...: Frontin je drugi put bio pravog junatva je znak hrabro otrpjeti jad!
konzul 93. godine; oplavoj i zelenoj stranci: tj. o nekoj lakoj, neobaveznoj temi; na
trkama etveroprega u cirku nadmetale su se etiri stranke: crvena, bijela, plava i
zelena; posljednje dvije nametnule su se kao najjae i najpopularnije.
10.49 O d crnoga p rip it opimijca: usp. 4.9.87; sabinac. jeftina vrsta vina. 10.56 O d leukonske vune. vrsta kvalitetne galske vune.

178 179
10.65 Pita me kako onda razgovara edna matrona?
Misli da dodatnu dra ima mekoljei guz? 10
Kad se hvali da korintskog si roda Kad bi i korintsku kolu uzdu i poprijeko prola,
nitko ne nijee to Harmenione, Lelijo, ne bi ni tad Laidom postala ti!
zato zove me bratom, kad sam loze
keltske, iberske, Tag je zemljak meni?
Zar smo izgledom jedan drugom nalik? 5 10.76
Ti kovrave, sjajne kose eta,
ja pak s hispanskim neposlunim pramom; To se tebi, Fortuno, pravdom ini?
ti svakodnevno izbrijan i gladak, Ni Sirijac ni Part, a niti vitez
ja sav dlakav po nogama i licu; na kapadokom ropskom trgu kupljen,
jezik tebi je nemoan i mucav: 10 nego potomak Rema, kralja Nume,
glasom snanijim moje grudi zbore. dobar prijatelj, drag i nesebian, 5
Tako oprean nije golub orlu, vjet u jezika oba samo s jednom,
stranom lavu gazela progonjena! ali velikom manom: pie pjesme!
Stoga, nemoj me bratom zvati da te drhti Mevije moj u crnom platu,
ne bih zvao, Harmenione, sekom! 15 dok u grimizu mazgar sja Incitat!

10.68 10.79

Premda iz Efeza nisi, ni s Roda, ni iz Mitilene, Raskonu palau Torkvat uz etvrti miljokaz ima:
ve uz Patricijski put, Lelijo, stoji ti dom, i Otacilije tu malen je kupio vrt.
premda ti mati, Etruanka, minke ni vidjela nije, Torkvat prekrasne terme u arenom mramoru gradi:
premda je otac tvoj proste Aricije sin, i Otacilije, gle, postavlja odvodnu cijev!
Kopte pou, peA.i pou, pou, tepa mi stalno. 5 Torkvat je lovorov gaj na svojoj zasadio zemlji: 5
Fuj! Hersilije krv! Drevne Egerije ki! i Otacilije sto kestena sadi u niz.
Takve su rijei za krevet, a bogme i nisu za svaki: Konzul je Torkvat, a na Otacilije opinski glavar:
samo za onaj gdje blud svaki je odnio stid! jednako vanim se on smatra u poasti toj.
Siuna aba je neko zbog golema goveda prsla:
Ni Otaciliju taj, ini se, ne gine kraj! 10
10.65 Tag. usp. 4.10.17.
10.68 Iz Efeza nisi...: tj. nisi Grkinja; Patricijskiput. ulica podno Eskvilina, dakle,
u srcu Rima; Aricija: grad u Laciju, danas La Riccia; Kupi pou... na grkom; 10.76 Vjet u jezika oba: u grkom i u latinskom; vitez... kupljen: tj. kapadoki
gospodaru moj, medu moj, duo moja; Hersilija: Romulova ena; Egerija: ena osloboenik koji se obogatio i kupio viteku ast.
N um e Pompilija; Laida: glasovita korintska hetera. 10.79 U z etvrti miljokaz: etiri milje daleko od Rima.

180 181
10.80 10.97

Eros prolijeva suze kad spazi ae od mure, Slae se lomaa laka, na gomilu papir se nosi:
zamaman djeaki lik, citrov skupocjeni stol, mirtu i cimet uz pla kupuje ena za kad.
te iz dubine due uzdie, ali to nee Grob je ve spreman, i odar, i posljednja pomast mrtvacu:
Septu kupiti svu, prenijeti sebi u dom! Num u nasljeujem ja. Ujutro iv je i zdrav!
O, koliko je takvih! Veina se suzama ovim 5
smije, ali i njih iznutra razdire pla!
10.98
10.83 Dok mi cekupsko vino toi sluga
mekoputniji nego djeak s Ide,
Rijetke navlai vlasi s obje strane,
dotjeraniji nego tvoja kerka,
pa iroko prostranstvo sjajne ele
majka, supruga, koje jedu s nama,
skriva, Marine, kosom iznad uha.
Ali nasilnik vjetar razmie ih: eli radije svjetiljke da gledam, 5
ve se vraaju i sa starog mjesta 5 staro citrovo drvo, kljove slona?
golu lubanju kovrama krune! Da ti uzvanik sumnjiv ne bih bio,
Misli: to su Spendofor i Telesfor, daj od rulje sa zabitna imanja
a meu njima Cidin rob Hermerot. uzmi derane oiane za me,
A da vlastitu starost lijepo prizna, proste sinove smrdljivog svinjara! 10
da ne izgleda vie da si trojstvo? 10 Sumnje, Publije, ubit e te tvoje!
Kosmat elavac? Nema veeg rugla! Trai krepost, a takve sluge dri!

10.86 11.31

Nitko tolikom strau za djevojkom novom ne gori Na Cecilije Atrej je za tikve!


kako je planuo Laur: lopta je njegova strast! On ih, ba kao Tijestovu djecu,
Bio je prvi igra dok dob mu je davala snagu.
Otkada ne igra on drugi se loptaju njim!
10.97 M irtu i cimet, te su se mirodije, vjerojatno, bacale na lomau (prema nekim
tumaenjima, sluile su za balzamiranje).
10.80 ae od mure: v. 4.9.59; Septa v. 4.9.59; 10.98 Djeak s Ide: Ganimed.
10.83 Spendofor i Telesfor. prekrasni mladii s gustim, dugim kosama; Hermerot. 11.31 A trej je svojemu bratu Tijestu iz osvete iznio na stol meso njegovih sinova,
poznati elavac; sve su to fiktivna imena. koje je ovaj u neznanju i pojeo; kazalitu znane: na razliitim su se svetkovinama u

182 183
kida, sjecka na tisuu komada! 11.52
O d njih predjelo najprije e jesti,
od njih prvo i drugo glavno jelo; Julije moj Cerijale, na veeru doi mi finu:
5
njih i trei e put na stolu nai; nema li bolji plan, molim te, budi mi gost!
od njih dat e ti kasnije i desert; Budi mi tu oko osam: na kupanje idemo skupa
Stefan kupatilo, zna, ima u susjedstvu mom.
od njih bljutave on kolae pee,
Dobit e prvo salatu za dobru probavu, zatim 5
oblikuje raznolike slatkie,
mladoga vlasca struk no ga je rezao vjet
a i datulje, kazalitu znane; 10
potom soljenog tunja, veeg od lokarde sitne,
od njih mljeveno meso razno spravlja, kojeg pokriva sloj jaja i rutviin list.
bob i leu to dri ih za prave; Bit e i ostalih jaja, na laganu peenih aru,
vjeto gljive, kobasiice radi, jest e velabarski sir suen uz ognjini dim; 10
rep oponaa tunin, sitne gire; bit e i maslina to su upoznale picensku studen.
kao slastiar pravi lukav pokus: 15 To je za predjelo sve. Hoe da nabrajam jo?
vjeto skriva u rutviinu listu Lagat u, samo da doe: svakovrsne peradi bit e,
slatki Kapelov s raznim zainima; svinjskih vimena, da, riba i koljaka svih,
tako puni i pladnjeve i zdjele, kakve i Stela rijetko na trpezu iznosi svoju! 15
lake plitice, duboke tanjure. Kunem se, neu ti ak ni recitirati ja,
To za njega je rasko i finoa 20 makar mi poeo opet Gigante itati svoje
kad rasporedi as na trista zdjela! ili svoj ratarski spjev, nalik na Maronov stih!

11.84
11.44 Ako te srce ne vue da k stigijskim sjenama sie,
brice Antioha tad kloni se, ne budi lud!
Bogat si, potomstva nema, pod Brutom si konzulom roen:
misli da svatko je tvoj prijatelj, odani drug? 11.52 Oko osam: veeralo se najee oko devetoga sata (usp. 4.8.67); Stefan:
Odan je onaj s kim si podijelio mladost i bijedu: Stefanova kupelj nalazila se na Kvirinalu; velabarski sir. dimljeni sir iz Velabra,
predjela Rima u kojem se trilo ulje i sir; picensku studen: usp. 4.5.78; Stela: Lucije
svaki prijatelj nov voli ti jedino smrt! Aruncije Stela; Gigante. Julije Cerijal opjevao je borbu Giganata, a pisao je i pjesme
po uzoru na Vergilijeve Georgike.
11.84 K stigijskim sjenama: u smrt; bogom opsjednut skup: Kibelini tovatelji u
gledalite, izmeu ostaloga, esto bacale datulje; Kapel je vjerojatno kuhar ili pekar religijskom zanosu; AlkonP. neki lijenik, vjerojatno fiktivan; pod liticom skitskom:
po kojemu je slatki dobio ime; as: sitan rimski novac. Prometej je za kaznu prikovan za kavkasku stijenu gdje mu je orao ldjuvao jetra;
11.44 Pod Brutom konzulom: Lucije Junije Brut izabran je za konzula kad su Pentej: obuzeta bakhantskim ludilom rastrgla ga je vlastita majka, mislei da je lav;
protjerani kraljevi. Orfej: i njega su rastrgle pomahnitale Menade.

184 185
Manje je okrutan no to razdire miice bijele 12.10
bogom kad opsjednut skup bjesni uz frigijski zvuk.
Njenije bogme i Alkont zapletenu rasijeca kilu, K bogatstvu svem Afrikan trai jo. esto
blae mu radniki dlan slomljenu namjeta kost! sudbina daje odve. Dosta? To nikad!
Kinike on nek siromane brije i stoike brade,
konjski pranjavi vrat grive nek liava on!
Da pod liticom skitskom strue Prometeja jadnog, 12.13
orla bi, krvnika svog, natrag zatraio on!
K majci e pobjei Pentej, a k divljim Menadama Orfej Trgovinom bogata ak i gnjev smatra
ve i na najmanji zvek brijakog oruja tog! jer mrnja stoji manje nego dar, Aukte!
Oiljke, koliko god ih po mojoj brojite bradi,
kakve i boksa star ima na obrazu svom,
12.17
nije Ijutita ena nainila srditim noktom:
to je Antiohov ma, zlotvorne desnice znak! Zato toliko ti dana ne poputa groznica tvoja,
Jedini jarac od svih ivotinja pameti ima: Letine, pita uz pla, duboki uzdah i bol.
puta si bradu! O n lijek od Antioha zna! S tobom se zajedno vozi, i kupa se s tobom i rua,
otrige, gljive na stol stiu joj, prasei but;
esto je setinsko vino opija, esto falernac; 3
11.93 pije i cekub, no tek ako ga rashladi snijeg;
lei u ruama ona, od pustih se sjaji pomada,
Plamen je sagao kuu Teodora, pjesnika dinog! grimizni krevet za njen udoban brine se san.
Zar je ravnoduan Feb? Ne haju Muze za to? Kad joj je lijepo, kad tako kod tebe dobro se ivi,
Kakav zloin bogova! I grijeh, i nepravda silna! emu bi mijenjala dom? Valjda e k Dami na stan? 10
Sav je izgorio dom vlasnik je ostao iv!

12.18
11.103
Ti bez poinka moda, Juvenale,
Ti si, Safronije, tako u licu edan i dui bunom luta Suburom ili gazi
da me zgranula vijest da ti se rodio sin!
12.17 Setinsko vino, falernac i cekub cijenjene su vrste vina; k D am i: tj. k nekakvu
robu ili siromanu osloboeniku.
12.18 Juvenal: poznati satiriar; Subura-, rimska etvrt koja se nalazila izmeu
11.103 Safronije. Safronije Ruf. Eskvilina, Kvirinala i Viminala; brijeg Dijane. Aventin, na kojem se nalazio boiin

187
brijegom nae vladarice Dijane, Ne odobrava zajam, Telezine, staromu drugu
dok uz pragove monika te hladi moja pak stabla i kelj dobiju zajam za tren!
znojna toga: i veliki i mali 5 Kar te goni pred sud? Nek njivica svjedok ti bude! 5
Celij umara tebe na toj skitnji. Prognan si, treba ti drug? Njivicu vodi na put!
Meni Bilbilis, eljezom i zlatom
bogat, poslije tolikih prosinaca
prua okrilje, stvara me seljakom! 12.28
Lijeno pohodim sladak to je napor 10
Boterd, Plateju (barbarska imena Pontie, nitko ne krade ubruse kao Hermogen:
od keltiberske zemlje jo su grublja!).
Masa, taj lopov i pol, nije mu dostojan par!
Snom dubokim i dugim ja se sladim
Desnicu paljivo motri, za ljevicu epaj ga vrsto
koji traje i nakon treeg sata:
tako sve mi se ono sada vraa 15 nai e naina ve ubrus da pograbi tvoj!
to u trideset probdio sam ljeta! Tako i jelenov dah izaziva napolje zmiju, 5
Toge nemam, no kad je trebam, uzmem tako i Irida kap die i sputa na tlo.
s kakve stolice trone prvi pokrov. Kad se za ranjenog Mirina mahanjem traio otpust,
A kad ustanem, doeka me vatra: etiri rupca su tad bila Hermogenov plijen.
gore drva iz susjedna cerika; 20 Kad se spremao pretor da bijeli ispusti rubac,
nad njih lonce gomila gazdarica. pretorov rubac u hip strpa Hermogen u dep. 10
Stie lovac, no takav da bi njega Kad su, u strahu od krae, svi bez ubrusa doli:
rado sreo u skrovitu umarku. mijenja Hermogen plan: stolnjak je ukrao tat.
Domar obroke dijeli, pa te moli Ako ni stolnjaka nema, ogulit e lealjke tada,
da oiati smije dugu kosu. 25 noge od stolova, sve ne zna Hermogen za strah!
Takav ivot i takvu smrt bih htio! Ako i pripeka silna bez milosti pri arenu, 15
zastor se skida kad god svrati Hermogen u cirk.
Bezglavo jure mornari, u urbi podvezuju jedra
12.25
ako kraj luke tko spazi Hermogenov lik.
Kad te za zajam molim bez zaloga, veli mi: Nemam.
Druga je stvar kad za dug njivica jamac je moj! 12.28 Masa: moda Bebije Masa, 93. osuen zbog pronevjere u provinciji Betici
koja mu je bila povjerena-, jelenov dah: prema pukom vjerovanju jelen je svojim
dahom privlaio zmije iz njihovih skrovita; Irida: duga; M irim poznati gladijator;
hram; veliki i m ali Celij: rimski breuljci; Bilbilis: gradi u Hispaniji, Marcijalovo tj. kad je Mirin u areni, uz zalaganje gledalaca koji su mahali rupcima, molio cara
rodno mjesto; Boterd-. sveta uma blizu Bilbilisa; Plateja: mjesto u blizini Bilbilisa; da mu potedi ivot; pretor. pretor je bijelim rupcem davao znak za poetak utrke;
nakon treeg sata-, v. 4.8.67-, stie lovac...-, i lovac i domar prekrasni su mladii. elavci lanenih halja: Izidini sveenici koji su nosili duge lanene haljine; za vrijeme
12.25 Kar. Metije Kar, poznati dounik u doba Domicijana. obreda tresli su bune egrtaljke.

188 189
elavci lanenih halja i svijet to egrtaljke trese 12.32
hrle u bijeg kad on vjerniki posjeti skup. 20
Vacera, ruglo svih na prvi dan srpnja,
Nije Hermogen nikad na veeru donio ubrus:
svu kramu tvoju vidio sam, da, jesam
zato, svaki se put s ubrusom vratio s nje! to ostala je kad je dug za stan plaen!
Riokosa je tvoja ena nju vukla
i sijeda majka ti, i onaj div, sestra. 5
To Furije nam, rekoh, nou Dit alje!
Ispijen sav od gladi, dok te mraz iba,
12.29
a lice ti je bljee nego star imir,
za njima stupao si ti ko Ir novi:
Ti kao senator zorom ve obija bezbrojna vrata: aricijski se, rekao bi, brijeg seli. 10
ja ti se viteki sin nemaran inim i lijen, Tu dvonog krevet bio je i stol tronog
jer se ne razlijeem gradom im zora rudjeti stane, i svjetiljka i uz nju neki vr drenov,
nit se, izbalavljen sav, umoran vraam u stan! i vrina to uplji bok joj mlaz pia;
pod zahralim kotlom uzak vrh upa
Ti to ini da ime u grimizne upie Faste 5
isputao je grozan smrad, ko znak svima 15
ili da numidski puk podanik postane tvoj. da piljive su gire neko tu bile
No kad od mene trai da prekinem san u sredini, ribarnica jo samo takav vonj ima!
hrabro da otrpim sve, jutarnje blato i kal, I krika sira tolokog je tu bila
moj je dobitak ovakav: dok palac kroz cipelu viri, i crne pasje metvice ve star vijenac
dok se obruava dad nenadan, krupan, na Rim, 10 i uad s koje enjak je i luk skinut 20
i dok od sluge i moje kabanice nema ni traga, i majin lonac gadne smole pun, kojom
pod zidom ene sebi upaju dlake.
promrzlu uhu mom neiji pristupa rob.
Ne radi gazdu ludim! Zato dom trai
Veli: Letorije moli da gost mu za veerom bude! kad besplatno, Vacera, moe stan nai?
to? Za novia dva? Radije podnosim glad, Ophodnja ta s prtljagom svom na most spada! 25
nego da meni je objed, a tebi provincija plaa, 15
da nam za istu stvar razliit pripadne dar!
12.32 N a prvi dan srpnja-, do kojega je Vacera morao platiti dug; Furije. rimska
podzemna boanstva, poistovjeena s grkim Erinijama, boicama osvete; D it. v.
12.29 Izbalavljen sav. od brojnih poljubaca; da ime u grim izne upie Faste, da 4.9.29; Ir. prosjak iz Odiseje, aricijski brijeg. Aricija je gradi u Laciju; oblinji
postane konzul; Fasti consulares bili su popisi viih dravnih slubenika prema breuljak bio je notorno boravite prosjaka i beskunika; toloki sir. Toloza je grad u
godinama u kojima su obavljali slubu; Marcijal ih naziva grimiznima ili zato to je junoj Galiji, danas Toulouse; o kakvoj je vrsti sira rije, nije poznato;pod zidom:
to boja konzulske odjee, ili zato to su doista bili ispisani grimiznim slovima; Summoenium, poznato okupljalite jeftinih prostitutki; ne radi gazdu ludim: traei
num idski puk-, da postane upravitelj Numidije. stan, a nema ime platiti najamninu; na most. jo jedno boravite prosjaka.

190 191
12.35 12.45

Kao da preda mnom nema, Kalistrate, nikakvih tajni, Koom jareom prorijeene skriva
pria mi tko te sve guzio, kada i gdje! sljepoonice, tjeme, sjajnu elu.
Nisi, Kalistrate, iskren toliko koliko se pravi: Febe, zgodno primijetio je netko:
kad mi priznaje to, veu preuuje stvar! dobra obua pokriva ti glavu!

12.47
12.40
Pjesme Gal i Luperko dobro tre.
Reci: jesu li pjesnici budale?
Lae mi vjerujem. Pjesme recitira uasne hvalim.
Pjeva pjevam i sim. Pije pa pijem i ja.
Prdne pravim se lud. Kad bi igrao dame ve gubim. 12.48
Jednu tek bez mene stvar obavlja: utim ko grob.
Zauzvrat ne daje nita: Kad umrem, dobro e proi. 5 Ako mi gljive i vepra bez ikakve ponudi pompe,
Hvala ti! Ne treba! Tek... kad e ve jednom u grob? ne u vjeri da to meni je ivotni san,
dobro! Ako me presretnim dri i nasljedstvo sanja,
sve zbog otriga.pet zbogom, i sretan ti put!
Ruak je raskoan! Tono. I vie no raskoan, ali 5
12.42 sutra, ve danas, za tren ostat e jedino trag
koji odvratna spuva za brisanje poznaje, koji
Bradati nam se Kalistrat za Afera udao snanog, psei prepoznaje njuh, vrina javna uz put!
kako je zakonski red enu kad uzima mu! Kraj je takav lubina i zeeva, svinjskih vimena;
Zublje su sjale na piru, a vela prekrivala lica, slijedi i ut ti ten, strana u nogama bol! 10
Meni toliko ne vrijede ni albanske pijanke niti
nije izostao tvoj, Talase, pozdravni klik.
rasko kad banket svoj daje sveeniki zbor.
ak je ugovoren miraz! Zar to ti jo dovoljno nije, 5
Rime? Treba li jo valjda i roditi on?
12.48 Odvratna spuva-, rimski ekvivalent dananjem toaletnom papiru; u nogama
bol-, od podagre; albanske pijanke, gozbe sline onima to ih je u ast Minerve
prireivao Domicijan u svojoj vili u Albi; sveeniki zbor. raskoi neumjerenost gozbi
to su ih prireivala sveenika udruenja bila je ope poznata; uz besramnu la.
12.42 Talas: rimski bog svadbe, personifikacija obrednoga usklika talassio-, vatikansko je vino bilo na slaboj cijeni; stoga je besramna la kad ga nude kao dobru
usp. 4.1.24. kapljicu.

192 193
Bog da mi nalijeva nektar i od njega postat e ocat, slavi kao uvara skitskog gaja! 5
smrad to uz besramnu la nudi vatikanski vr! Razlog tomu je, istie i svuda
Ti stoloravnatelj budi kad druge si goste pozove 15 trubi, rasipnost grozna tvoga sina.
koje uz kraljevski sjaj tvoj e oarati stol! Zar naivine i budale trai,
Mene nek prijatelj zovne na zalogaj spremljen u hipu: da namagari njih i za nos vue?
veera ide u tk kad se uzvratiti da! Tom si poroku uvijek otac bio! 10

12.50 12.56

Ljupke gajeve ima, platane, pinije, lovor, Deset puta, i ee, u godini boluje jednoj:
kupelj za itav grad uiva potpuno sam; zbog tog ne trpi ti nego, Poliharme, mi!
stotine stupova trijem do nebesa ti diu visoko, Cim se oporavi, trai u znak zahvalnosti poklon.
izgaen oniksov pod sja kad zakorai na nj; Budi nam gdje ti je stid? bolestan posljednji put!
na hipodromu pranom odjekuje kopito hitro, 5
posvuda klokoe val vode to tee kroz vrt;
goleme tu su dvorane, no mjesta za san ili objed 12.57
nigdje! Boga mi mog, otmjen si beskunik ti!
U Noment suni zato svaki as idem,
u neugledan dom imanjca svog, pita?
12.51 Siromah ni za poinak ni rad umni
u gradu mjesta nema, jer mu smrt nosi
Zbog ega Fabulina svi za nos vuku? u zoru uitelj; kad padne no, pekar; 5
Zar ne zna? Uvijek ti je poten stvor novak!

12.56 Kad bi se netko oporavio od bolesti, prireivala bi se svetkovina za njegovo


12.53 ozdravljenje, a dobivao bi i darove {soteria).
12.57 U N om ent suni: danas Mentana; tamo je Marcijal imao malo imanje;
Premda novcem, Paterno, i imetkom Sparse: bogati Marcijalov poznanik; Neronov ig. kovanci iskovani za Nerona, koji
su se u Domicijanovo vrijeme morali mijenjati; Betona: ovdje Kibela; s lanom
jedva da ti je tko u Rimu ravan, daskom: kako bi izazvali samilost prolaznika i isprosili neto sitnia, neki od dovit-
nita ne daje, sjedi na bogatstvu ljivijih siromaha glumili su da su sve izgubili u brodolomu; kolski zvrk: Medejin, tj.
vjetiji; vjerovalo se da do pomrine mjeseca dolazi zato to vjetice skidaju mjesec
poput velikog zmaja kojeg pjesma s neba; vjetijoj se raboti pokuavalo doskoiti udaranjem po mjedi; u kraljevstvu
petilijevskom: Sparsova raskona vila neko je pripadala nekom Petiliju; falem sko
12.53 Poput velikog zmaja-, zmaj koji je u gaju blizu Kolhide uvao zlatno runo. brdo: od tamonje loze pravio se uveni falernac.

194 195
po danu, Sparse, kovnica i zvuk bata! 12.65
Sad bui dokon novar, prljav stol tresu
kovanci koji Neronov jo ig nose, Kod Filide sam krasne bio no cijelu:
sad zlatar stijenje hispansko u prah drobi, dareljiva je bila, ba sam sve smio!
na izlizani kamen gladak malj sputa; 10 Razbijao sam glavu kakav dar dati:
ne sustaje ti ni Belonin zbor ludi da Kozmovu, Nicerotovu mast dadem?
ni brodolomac s lanom daskom tih nije, II bolje, betskom da joj vunom dug platim? 5
ni idov, jo po majci vjet pronji, Desetak da joj zlatnika u dep strpam?
ni prekupac krmeljiv sumporne robe. Pomazivi mi vrat uz cjelov dug, njean,
Toliko mrskih zala mirnu snu prijeti 15 ba kao to se golubova par mazi,
koliko gradskih ruku mjed o mjed lupa zamolila me Filida za vr vina.
kad mjesecu o glavi kolki zvrk radi!
N it zna, nit moe znati to, Sparse,
u kraljevstvu petilijevskom sav blaen,
gdje prizemlje odozgo gleda vrh brda 20 12.66
(u gradu selo ima, pravi trs rimski:
kom samo falernsko je brdo slab takmac!) Sto si tisua samo, Amene, dao za kuu
Sred doma tvog vijuga irok put kolni, koju jeftinije jo nudi na prodaju sad.
i nema graje da ti kvari san dubok: Zato lukavtinom vjetom podvaljuje, Amene, kupcu:
bez poziva ti ne moe ni dan stii! 25 lani prikriva sjaj da je o kolibi rije!
A mene bude prolaznici, smijeh, buka: Biserjem blista ti krevet od kornjaevine krasne, 5
uz krevet mi je Rim! Gnjavaom tom shrvan, prave su rijetkosti tu: citrus, prvoklasan rad!
kad zaelim se sna, u Noment svoj kreem! Tronogi ukrasni stoli pokazuje srebro i zlato,
sluge su takve da s&m rado bih bio im rob!
Dvije stotine trai i kae da manje ne vrijedi:
namjeten, Amene, dom prodaje jeftino ba! 10
12.58
12.65 Kozmo i Nicerot poznati su trgovci mirisima; betskom vunom: hispanska
provincija Betika (danas Andaluzija i dio Granade) bila je poznata po izvrsnoj vuni.
ena te zove, Alauda, slukinjoljupcem, a sama 12.66 Amen pokuava prevariti kupce prikrivajui bezvrijednost kue koju pro
voli nosae. Pa vi zbilja ste savren par! daje skupocjenim namjetajem koji nije ukljuen u cijenu.

196 197
12.69 12.80

Kao slike i ae tvoje, Paule, Svakoga hvali Kalistrat da dostojne hvalio ne bi!
pravi su ti i prijatelji tvoji! Tko li je dobar za nj, nitko kad nije mu lo?

12.82
12.70
Ako se sprema u kupelj, Menogena morat e sresti.
Dok je krivonogi robi Aperu nosio runik, Uzalud svaki je trud: ne moe izbjei kob!
orava baba mu plat pazila budno ko zmaj, Toplu e hvatati loptu i lijevom i desnom u igri
dok mu je ulje na kap nalijevao kilavi maser, kako bi mogao svoj tebi pokloniti bod;
otar je bio i strog sudac pijancima on, tri po baeni balon i tebi ga s praine vraa, 5
traio da se razbiju ae i izlije vino 5 premda je opran i ist, premda se obuo ve;
kad bi, od kupanja svje, vitez potegnuo vr. rei e, uzme li runik, da bjelji je on i od snijega
(premda je prljav da trag s pelena manje je ut!);
Otkad od starog je strica naslijedio tisua trista,
ako kroz rijetku si kosu provue krezubi ealj,
nikad se ne vraa on s kupanja trijezan u stan!
rei e da ti niz vrat pada ahilejski pram; 10
Eto, to su ti skupe ae, dugokosi momci!
sam e ti toiti pie iz dimljiva vinskoga vra,
Gol dok je bio i bos nije ga muila e! 10
s tvojeg e ela sam brino ukloniti znoj.
Sve e pohvaliti on i svemu se diviti, sve dok
iscrpljen mukama svim ne kae: Budi mi gost!
12.73

Veli, Katule, nasljednik sam tebi. 12.89


Ne proitam li, vjerovati neu!
Glavu, Harine, zamata u vunu:
nisu bolesne ui, nego kosa!
12.69 Pravi-, kao to su Paulove slike i ae krivotvorine, tako su mu i prijatelji
lani.
12.70 orava baba-, kako su toge kupaa bile lak plijen za lopove, moralo ih se
povjeriti nekome na uvanje; gol dokje bio i bor. Aper je bio protivnik vina samo zato
to si ga sam nije mogao priutiti. 12.82 Premda se obuo ve. pa se sada mora ponovno uprljati.
12.73 N e proitam li\ tj. u oporuci, poslije tvoje smrti. 12.89 Harin se pretvara da ima upalu uha, a zapravo zavojem prikriva elavost.

198 199
12.90

Maron za starog je druga pred svijetom prinio zavjet


5
dok je u estokoj taj groznici gorio sav: 5 ONE STRANE OGLEDALA:
dat e, ako bolesnik do stigijskih ne ode sjena, GOSPODAR RIJEI
velikom Jupitru on obilan rtveni dar!
Sad kad su lijenici siguran spas najavili, Maron 5
moli, uz zavjet nov, staromu zavjetu kraj!

12.91
1.10

Kad i postelju, a i ljubavnika Za Maronilom udi Gemel: brak trai,


s muem dijeli, Magula, reci zato i moli je i kumi, dar na dar alje.
tad i peharnik zajedniki nije? Ljepotica je? Ma kojeta! Vrag crni!
ujem, uzdie. Shvaam: vr te plai! Pa to ga onda tako vue k njoj? Kalje.

1.18

12.93 Zato te. Tuka, veseli da s finim starim falerncem


mijea vatikanski mot tvoj to ga sakriva vr?
Nain smisli Labula da pred nosom Moda te taj kiseli zaduio uslugom kakvom?
mua poljupce daje ljubavniku: Ili je nekakav grijeh vrhunska skrivila kap?
Pustimo mene, no zloin je ubiti dobar falernac 5
ludu izljubi ona, svog patuljka;
i u kampanski up otrov umijeati ljut!
njega, vlanog od poljubaca mnogih
Moda su gosti tvoji zasluili platiti glavom:
grabi ljubavnik smjesta, sam ga ljubi, 5
tako skupocjen vr nije zasluio smrt!
pa ga gospoi nasmijeenoj vraa.
O, koliko je suprug vea luda! 1.10 Kalje: Maronila je ozbiljno bolesna, i svi su izgledi da bi njezin izabranik vrlo
brzo mogao naslijediti lijep imetak.
1.18 S fin im starim falerncem: falernsko vino bilo je osobito cijenjeno, dok se
vatikansko smatralo jednim od najloijih; kampanski 6up: falernac je dolazio iz
12.91 Vr te plai-, boji se da bi je mu mogao otrovati. Kampanije.

200 201
1.19 1.28

Onaj tko zadah Acerin pripisuje sinonjem vinu


etiri zuba si imala, Elijo, pamtim li dobro.
grijei: Acera, znaj, s aom doekuje dan!
Kaalj je izbio dva, drugi preostala dva.
Sada bezbrino moe po itave kaljati dane:
trei kad zakalje put, nikakvo ne prijeti zlo! 1.30

Neko doktor je bio, a pogrebnik sad je Diaulo.


Svoj dokazuje dar kao to najbolje zna!
1.20
1.32
Kakvo je ludilo ovo? Na oigled gostiju brojnih,
Cecilijane, sam mae vrganje u slast! Nisi mi drag, Sabidije. Ne znam ti kazati zato.
Kakvom da prokunem kletvom eludac tako halapljiv? Jednu ti mogu stvar kazati: nisi mi drag!
Klaudijev vrganj nek tu konano utai glad!

1.37

Crijeva olakava, Baso, bez stida u posudu zlatnu,


1.27 staklenu ima za e. Ulae vie u drek!

Sino, Procile, rekao sam tebi


kad smo popili, mislim, petu bocu 1.44
da na veeru danas doe k meni.
I u veoj sam zbirci opisao, a i u manjoj
Stvar za gotovo uzeo si odmah:
kako se igra lav, raspusno naganja zec.
ne ba trijezne si zapamtio rijei. 5 Ako te zamara, Stela, to dvaput opisujem isto,
Takav primjer opasnost silnu krije! kazni me: dvaput mi sam zeca iznesi na stol!
Mrzim vinskoga brata koji pamti!

1.28 Acera ne moe zaudarati po sinonjem vinu, jer bez prekida pije do jutra:
1.20 Klaudijev vrganj: Klaudijevu je smrt, navodno, izazvala otrovana gljiva koju zaudara, dakle, po jutronjem vinu.
m u je podmetnula ena Agripina kako bi carem postao njezin sin Neron. 1.44 U veoj i u manjoj zbirci: vjerojatno je rije o dvjema zbirkama koje su kruile
1.27 Marcijal na grkom citira poznatu poslovicu Miora |.ivd|xova aupjtoiav meu Marcijalovim prijateljima prije nego to je objavljena knjiga: u objema su se
(Mrzim supilca s dobrim pamenjem). nalazili epigrami (po jedan ili vie njih) o igrama na kojima su se pojavljivali lavovi i zeevi.

202 203
1.47 Ako parnica nema, tad vodi, Atale, mazge.
Da ti ne promakne to, duu povedi u grob!
Neko lijenik je bio, a pogrebnik sad je Diaulo.
Pogrebnik obavlja sad lijenikov prijanji rad.
1.98
1.72 Kljast je u nogu Diodor, Flae, a parnice tjera.
Pravniku ne plaa svom: bogme, u ruku je kljast!
Zar, Fidentine, hoe biti pjesnik,
stei slavu na raun moga stiha?
Na taj nain i Egla ima zube 1.102
nainjene od rogova i kljova
i Likorida, crnja nego murva, 5 Tko je Veneru naslikao tvoju,
tako puderom postie ljepotu. Taj, Likorido, radi za Minervu!
Istom logikom kao to si pjesnik
kad oelavi, postat e kutravko! 1.112

Kad te poznavao nisam, gospodar si, kralj si mi bio.


1.73 Sada te dobro znam: odsada postaje Prisk!
Nitko ti, Cecilijane, na enu u cijelome gradu
nije stavio prst onda kad smjelo se to, 2.3
kad je bilo badava. No sad kad su uz nju straari,
dug je jebaa rep. Stvarno dovitljiv si stvor! Nita mi nisi duan, Sekste, kunem se, nita:
dunik je onaj tko svoj moe podmiriti dug!

1.79
2.13
Stalno parnice vodi i poslove, Atale, vodi:
bilo posla ii ne, nekakvu izvodi stvar. Plau trae i sudac i advokat!
Sekste, najbolje plati vjerovniku!

1.73 D ovitljiv si stvor, ako posljednju reenicu valja shvatiti ironino, Cecilijan se
ismijava kao tipini glupi mu; no mogue je i to da je rije o suprugu koji prostituira 1.102 Venera je naslikana tako runo da se Minerva, njezina suparnica, tome
vlastitu enu i koji se dosjetio kako da privue muterije. svakako morala razveseliti.
1.79 Marcijal se poigrava razliitim znaenjima rijei agere, u hrvatskom prijevodu 2.13 Trokovi parnice kojom bi se Sekst, eventualno, izvukao od plaanja duga
nije mogue ouvati sve aspekte igre rijei. daleko bi nadmaili dugovanu svotu; pametnije je, stoga, naprosto vratiti novac.

204 205
2.15 2.25

Nikom ne nudi svoju au, Horme. Stalno mi, Galo, obeava, ali nikad mi ne da!
Nije oholost to, ve ljudski obzir! Mora li gaziti rije, molim te, reci mi: Ne!

2.21
2.26
Jednima poljupce daje, a drugima, Postume, ruku.
Koje e? Izbor je tvoj!, kae mi. Ruku bih ja! Kada sipljivo die, kad ljuto Nevija kalje,
kad ti ispljuvak njen krilo pogoditi zna,
krivo, Bitinie, misli da ve si nadomak cilja!
To je njenosti znak! Nije na samrti jo!
2.22

Sto da jo ekam od vas, o Febe i devet sestara?


Eto, podrugljivi stih pjesniku donosi smrt! 2.30
Postum je ranije mene polovicom ljubio usne:
s dvjema mi usnama sad cjelov utiskuje pun! Dvadeset tisua ja sam na posudbu uzeti htio
doista neznatna stvar, sve da ti poklanja tko.
Taj sam traio zajam od staroga, vjernoga druga
2.23 kojemu zlatnici ve cure iz krinjice van.
O n e mi: Budi advokat! Zaradit e pravo bogatstvo! 5
Samo pitajte! Nikad neu rei, Treba mi novac na dug! Savjet mi ne treba tvoj!
tko je Postum u mojoj maloj knjizi!
Neu rei, jer zbilja nije nuno
da izazivam poljupce to mogu
2.35
tako dobro osvetiti se sami! 5
Kad su ti noge, Febe, kao u mjeseca rozi,
najbolja kada za njih svakako vinski je rog!
2.15 Sugerira se da je Horm, kao i neke druge rtve Marcijalovih epigrama,
fellator ili cunnilingus (usp. 4 .1.83. i 2.10.).
2.21 Usp. prethodni epigram. 2.25 Budui da Gala stalno lae, njezino ne znailo bi da.
2.22 Devet sestara-. Muze; usp. prethodni epigram. 2.26 Bitinik se nada da e m u smrtno bolesna Nevija ostaviti imetak; Marcijal ga
2.23 Usp. prethodna dva epigrama. upozorava da je pogreno protumaio simptome.

206 207
2.38 Tebi pak ime je Kvint. Pa promijenimo onda imena! 5
Kad ti se ne svia Kvint, Taidu voljet e Sekst!
Pita me to mi to prua, Line, nomentski posjed?
Prua mi, Line, to: tebe da ne gledam ja!
3.12

2.52 Pomast, priznajem, odlinu si juer


dao gostima, no na stolu nita!
Vjeto Dazije broji kupae: od sisate one Jako zabavno: mirie, a gladan!
karte je traio tri. Mirno je platila sve! Tko bez veere svoju pomast prima?
To je, Fabule, ini mi se mrtvac! 5
2.78
3.25
Kako da, Cecilijane, po ljetu sauva ribu?
Tvoje su terme, znaj, pravo rjeenje za to! Rashladiti kad eli, Faustine, kupelj
\ (pa u nju ni Julijan nije sklon ui!),
3.8 nek samo se Sabinej retor tu kupa:
i Neronove terme njegov glas ledi!
Kvint nam Taidu voli. Koju? O nu bez oka.
Oko nedostaje njoj, njemu nedostaju dva!
3.26
3.11 Zemlju iskljuivo ti i blago iskljuivo ima;
Tvoja djevojka nije ni Taida nit je bez oka. zlato iskljuivo ti, kristal iskljuivo ti;
Zato tad misli da ti meta si distihu mom? ima iskljuivo ti i masiko, cekupsko vino,
Slinost bi bila, na primjer, da Taidom Laidu krstim. pamet iskljuivo ti, talent iskljuivo ti.
Slinosti nema ni trun tvoja Hermiona s njom! Svega iskljuiv si vlasnik, Kandide (rasprave nema!) 5
osim ene, jer nju uiva s tobom i Rim!

2.38 Nomentski posjed-, Marcijal je u N om entu (danas Mentana), nedaleko od


Rima, imao malo imanje. 3.12 Mrtvac, mrtva su se tijela mazala mirisnim uljem da bi se prikrio zadah.
2.78 Implicira se da krti Cecilijan tedi na drvima, pa m u terme nisu dovoljno 3.25 Julijan-, ovjek koji je, oito, volio vrlo vruu kupku; Neronove terme-, terme
zagrijane. glasovite po raskoi i toplini vode; Sabinej je, vjerojatno, neki netalentirani retor koji
3.11 Budui da njegova djevojka ni imenom ni likom ne podsjea na Taidu iz je publiku ostavljao hladnom.
prethodnoga epigrama, Kvint se, oito, bez razloga osjetio pogoenim. 3.26 Masiko, cekupsko vino-, oba su vina bila smatrana vrhunskima.

208 209
3.28 3.51

udi se kako Mariju uho nesnosno smrdi? Kad ti pohvalim noge i divim se rukama, licu,
Krivac si, Nestore, ti: stalno mu apue u nj! svaki mi spomene put: Golu da vidi me tek!
Ipak, izbjegava, Galo, kupanje sa mnom u drutvu.
Nije te valjda strah loe da izgledam gol?

3.32
3.53
Da li bih mogao staru, ti me, Matronijo, pita?
Mogu i staru, no ti starica nisi, ve le! Mogao bih bez tvoga lica, Hlojo,
Hekabu mogu, Matronijo, mogu i Niobu, ali i bez vrata, bez ruku i bez nogu,
prvu dok nije pas, drugu dok nije jo kip. i bez sisa, bez guzova, bedara...
Da ne nabrajam sada sve po redu
mogao bih bez cijele tebe, Hlojo! 5

3.45
3.54
Je li, Ligurine, Feba zgrozio Tijestov objed
ne znam, al znam da se mi objeda grozimo tvog! Galo, ne mogu ti dati to to zauzvrat trai,
O n je, dodue, bogat i prepun biranih jela, zato radije, daj, reci mi naprosto: ne!
no kad recitira ti, svakom uitku je kraj!
Ne trebam tvoje oblie, vrganje ni trlju od kile, 5
otrige. Jedino, daj, jezik zaustavi svoj!
3.56

3.28 Izmeu redaka ne sugerira se samo to da Nestor ima lo zadah iz usta, ve i


to da je fellator ili cunnilingus. Vinograd u Raveni za cisternu dao bih spremno:
3.32 Hekabu, Niobu: Hekaba, Prijamova ena, pretvorila se, prema mitu, u psa, a tamo se vodena kap bolje unoviti da!
Nioba, kojoj su zbog njezine preuzetnosti Apolon i Artemida pobili sve etmaestoro
djece, u kameni kip.
3.45 Tijestov objed: Atrej je svome bratu Tijestu iz osvete servirao meso obojice 3.51 Ako Gala izbjegava kupanje u Marcijalovu drutvu, vjerojatno njezina ljepota
njegovih sinova; ovaj ga je u neznanju pojeo, a Sunce je (Feb) u uasu zastrlo oi da ipak nije tako besprijekorna kako se hvali.
ne gleda takvo svetogre. 3.56 U Ravenk Ravena je bila poznata po estoj nestaici vode.

210 211
3.57 4.15

Neki me dan u Raveni preveslao lukavi krmar: Kad si zatraio juer da tisuu, Cecilijane,
bevandu naruim ja, cijelo mi doe na stol! tebi na posudbu dam, samo na dan ili dva,
rekoh ti: Nemam! Pa ipak, zbog navodnog dolaska znanca
3.61 zdjelu moljaka me sad, k tome i plitica par.
Jesi li, molim te, lud ii mene smatra luakom? 5
Kad posuuje, ina, uvjerava: Nije to nita! Tisuu ne dam ti ja da bih posudio pet?
Nita je zahtjev tvoj? Nita ti dajem i ja!

3.64 4.21

Sirena kobni zov, bezazlen taj mamac, Nema bogova! Prazna su nebesa!
uitak strani pomorcima, smrt blagu
tvrdi Segije. Bit e da je tako,
od koje spasio se nije jo nitko
kad je, hulei, postao bogata!
nadmudrio je u lukavstvu svom Uliks!
To nije udno. udnija bi stvar bila 5
pred Kanijevim dosjetkama spas nai!
4.24
4.2
Sve je Likorida ve sahranila znanice svoje.
Na Horacije gledao je igre Sretan bio bih mu moju da suprugu zna!
crnim ogrnut platem: svi su drugi,
puk i stalei svi i sveti voa,
svi ba sjedili s platevima bijelim!
4.33
Snijeg se spustio iznenada s neba: 5
sad Horacije sjedi sav u bijelom!
krinje su tvoje pune mukotrpno stvaranih spisa,
Sozibijane. Zar svoj nee obznaniti rad?
3.57 Usp. prethodni epigram. Moj e mi nasljednik, kae, objaviti pjesme. A1 kada?
3.64 Uliks: Odisej je, kako bi izbjegao sudbinu drugih moreplovaca, a ipak uo
prekrasni pjev Sirena, dao sebe zavezati za jarbol, a mornarima naredio da uli zaepe
Nije li odavno ve vrijeme da ita te svijet?
voskom i brinu se oko plovidbe.
4.15 Da bih posudio pet: zdjela s pliticama stajala je daleko vile od tisuu sestercija.
4.2 Splatevima bijelim: D om idjan je donio edikt kojim se za posjetitelje ark a
propisuje bijela odjea. 4.33 D a ita te svijet, tj. bilo bi ve vrijeme da umrel.

212 213
4.34 4.76

Plat ti je, Atale, prljav, no ipak imaju pravo est si mi tisua dao, a ja sam traio dvanaest!
ljudi kad govore za nj da ti je nalik na snijeg! Znai, da dvanaest mi da, dvanaest pomnoit u s dva!

4.38 4.77

Galo, reci i ne, jer ljubav trai i muke. Nikad bozima molio se nisam
Ali, nemoj mi ba stalno govoriti ne! za bogatstvo, jer sretan bijah s malim.
Sad, sirotinjo, preklinjem te, idi!
Otkud, pita se, takva nova molba?
4.41 Hou Zoil da presvisne od jada! 5

Vrat obavija alom kad god recitirati hoe.


Naim je uima tad mnogo prikladniji al! 4.79

Stalan si bio mi gost u tiburskoj, Matone, vili.


4.62 Sad si je kupio. Ha! Tvoj sam ti prodao dom!

Crna Likorida stan je u Tiburu kupila sebi:


navodno tamonji zrak svaku izbjeljuje stvar! 5.29

Kad mi poklanja zeca, ne proputa, Gelijo, rei:


4.65 Sedmi priekaj dan, Marko, i postat e lijep!
Pria li istinu, Gelijo, ako se ne ruga, duo,
Filenidi tek jedno oko za pla slui! na jelovniku se tvom nije jo naao zec!
Pa kako? Lijepo! Ima samo to jedno!
4.77 ZoiL neki zavidnik; tim fiktivnim imenom Marcijal se slui vrlo esto
redovito u negativnu kontekstu.
4.34. N alik na snijeg, vie nije bijel kao snijeg, ali je u njemu hladno kao na snijegu. 5.29 Prema pukom vjerovanju, onaj tko bi jeo zeevinu za tjedan bi dana postao
4.62. Prema pukom vjerovanju tiburski je zrak izbjeljivao slonovau. ljepotan.

214 215
5.32 5.40

Krispova ena od mua ni pare naslijedila nije Artemidore, Veneru slika, a tuje Minervu.
Faustine. Tko li je tad uio nasljedstvo? On. Kakvo udo da tvoj nikom se ne svia rad?

5.43
5.36
Taidi zubi se crne, Lekaniji blijete. Zbog ega?
Ova je kupila njih, onoj su vlastiti svi!
Netko kog sam u knjizi pohvalio, Faustine, svojoj
sada mi ne vraa dug: jest mi uvalio gad!
5.47

Filon se kune da nikad kod kue ruao nije.


5.38. Tono: kad ne ide van, kod kue podnosi glad!

Svatko ve zna: Kaliodor ima viteki cenzus,


Sekste, ali je tu i Kaliodorov brat! 5.57
Napola dijelit e cenzus? Smijeno! ok<x pepi^sic;!
Kako e jedan konj ovjeka nositi dva? Kad ti gospodine kaem. ina, ne umiljaj nita!
Koga e vraga s bratom? Pa to e ti dosadni Poluks? 5 Tako i robu se tvom esto obratiti znam!
Rijei se Poluksa svog! Kastor e postati sam!
Zar ete, premda ste par, u sedlu sjediti jedan?
5.61
Dii se! Postupkom tim kri gramatiki red!
Slijedite Ledinu djecu, kad ne moe s tobom u sedlu Tko je kovravac onaj to stalno ti cupka kraj ene?
zajedno biti i brat: lijepo se smjenjujte vi! 10 Tko je, Marijane, to? Tko je kovravac taj?
5.38 Kaliodor je imao cenzus potreban za viteku ast, ali je na isti imetak polagao
pravo i njegov brat; ouica pepftjeiv (dijeliti smokve napola) grki je proverbijalni
izraz kojim se, najvjerojatnije, upuivalo na neprimjerenost ili besmislenost kakve i 5.40 Artemidorova slika nije uspjela jer Minerva, zatitnica umjetnika, ne eli
diobe; jedan konj: eques (vitez) doslovno znai konjanik; gramatiki red: u izvor dopustiti da njezina suparnica dobije lijep portret; Venera i Minerva (tj. Afrodita i
niku prethodni stih sadrava neprihvadjivu gramatiku strukturu koju je nemogue Atena) u loim su odnosima otkako je Pari prvu proglasio najljepom boicom;
primjereno prevesti (unus sitis... duo sedebis: u prijevodu: zar ete... sjediti jedan); usp. 5.1.102.
Ledinu djecu: Leda je majka Kastora i Poluksa; kako je jedan bio smrtan a drugi 5.43 Ova: tj. Lekanija.
besmrtan, nisu mogli zajedno boraviti na nebu, pa su naizmjence jedan dan provodili 5.61 Laganiji prsten: kakve su kicoi nosili ljeti; Aufidije: Aufidije Hij, glasoviti
na nebu, a drugi u podzemlju. pravnik; Latin, Panikul: glasoviti mimski glumci; ini se da je Latin u predstavama

216 217
Gospoi stalno neto u njeno apue uho: 5.76
desnim joj laktom, gle, stolac dodiruje njen,
svaki mu kiti prst po jedan laganiji prsten, 5 esto je Mitridat znao i otrova popiti malo
da bi na pogubnu tvar otporna bila mu krv.
dok mu je noni list potpuno izbrijan, fin.
Sline i tvoje su mjere: redovito veera loe,
uti? Za enu mi, veli, obavlja poslove neke!
ina, da ne bi te glad odnijeti mogla u grob!
Oito silan je to ovjek, i okretan tip
to prokuratora moe pred samim preveslati nosom,
valjda Aufidije sam vjetiji nije no on! 10 5.77
E, zasluuje ba da te Latin ispljuska dobro! Marule, netko je, kau, za tebe primijetio zgodno
Novi Panikul si ti, sasvim je sigurno to! kako u uhu svom prevozi ulje na trg!
enine poslove vodi. Kovravac? Poslove, kae?
enin ne obavlja on posao: obavlja tvoj!
5.84

Tuno ostavlja djeak svoju igru:


vie uitelj, zove ga u klupe;
5.66 zveket arobne kocke odao je
nekog kockara: vuku ga iz krme,
Cesto te pozdravljam premda ne pozdravlja nikada prvi, pripit, preklinje milost u edila. 5
Pontilijane. Pa uj zbogom za posljednji put! Saturnalije ve su, eto, prole,
a da poslala nisi, Galo, darak
kakav obino alje ak ni manji!
Dobro. Prosinac moj nek proe tako!
5.75 Saturnalije sad se blie vae, 10
Galo: oujske dolaze kalende!
Lelija, Kvinte, za tebe po sili je zakona pola. To je zgoda da isti dar ti vratim!
Zakonita je sad ispravan naziv za nju!
5.77 Ulje-, nositi ulje u uhu (oleum in auricula ferre) poslovini je izraz koji se
upotrebljavao za udvorice (laskavac tako jako okree uho prema osobi kojoj se divi
o preljubu igrao ljubavnika, a Panikul glupoga prevarenog mua komu je ljubavnik da bi u njemu mogao prenositi ulje bez straha da e iscuriti).
lijepio zaunice. 5.84 Djelah ostavlja igru: poslije Satrunalija djeaci su morali opet u kolu; zveket
5.66 Za posljednji put-, u izvorniku aeternum vale, posljednji pozdrav koji se arobne kocke: kockanje je bilo doputeno samo u vrijeme saturnalijskoga slavlja; u
upuivao pokojnicima. edila: edili su se brinuli za javni red i mir; Saturnalije vae. Matronalije (M atronalia),
5.75 Po sili zakona-, misli se na lex Iulia de adulteriis et stupro to ga je obnovio enska svetkovina koja se odravala prvoga oujka; kako bi Gali vratio istom mjerom,
Domicijan, a po kojem su se izvanbrane veze imale ozakoniti. pjesnik joj tada nee poslati dar.

218 219
mmiiini niimmif ina
6.5 6.12
Puno sam, Cecilijane, za seoski platio posjed. Kad kune se da kupljeni je pram njezin,
Sto da mi tisua da troak da pokrijem svoj? zar moda je Fabula, Paule, la rekla?
uti, Cecilijane? Bez rijei mi oito kae:
Nee mi vratiti! Da! Zato i molim te to!
6.17
6.6
Trai, Ciname, da te inom zovu.
Tri su komika glumca, no tvoja Paula, Luperko, ina, zaboga, to je barbarizam!
voli i etvrtog: njoj najdrai nijemi je lik! Po toj logici, da je tvoje ime
bilo Tatije, sad bi Tat se zvao!

6 .8 .

Dva su pretora, etiri tribuna, 6.51


deset pjesnika, sedam odvjetnika
curu prosili neku ovih dana. Stalno prireuje gozbe, Luperko, a mene ne zove!
Bez oklijevanja njezin ju je stari Zato sam smislio plan kako da naplatim to.
dao Eulogu koji vodi drabe. 5 Ljut sam! Samo me zovi i preklinji, po mene alji
Nije, Severe, napravio glupo! to e uiniti, to?, pita me. Bit u ti gost!

6.9
6.53
Doe u Pompejev teatar, Levine zaspi. Pa to se
buni kad te iz sna prene Oceanov glas? Juer se kupao s nama, raspoloen jeo, a eto,
jutros Andragora na vjeni je usnuo san!
Zato je tako naglo preminuo, Faustine? Ne zna?
6.6 N ijem i lik: u grkoj su komediji u pravilu glumila tri glumca, no to se
ogranienje nije odnosilo na tzv. nijeme uloge i statiste. Lijenik Plermokrat je kriv! Sanjaj ga sutra si le!
6.8 Koji vodi drabe: zanimanje drabovatelja {praeco; posao mu nije bio ograni
en samo na drabe) bilo je vrlo unosno, iako slabo cijenjeno; Eulog sada djevojku
moe ponuditi na drabi. 6.12 Usp. 4.2.20.
6.9 U Pompejev teatar, kazalite to ga je 55. pr. Kr. podigao Pompej po uzoru 6.17 ina je stari rimski kognomen, dok ime Cinam svjedoi o niskom podrijetlu
na kazalite u Mitileni bilo je prvo kameno kazalite u Rimu; Ocean: slubenik koji svoga nosioca; Tatije: u izvorniku Furius i Fur (lopov); posrijedi je neprevodljiva
je pazio da mjesta odreena za vitezove ne zauzmu oni koji na njih nemaju pravo.
igra rijei.

220 221
6.57 6.84

Tobonju kosu, Febe, po glavi bakarnom rie: Filipa, premda je zdrav, osmorica, Avite, tegle.
odvratnoj eli kist pramen ucrtava gust! Veli, Avite, zdrav? Onda si bolestan sam!
Ne treba tvojoj glavi ni ianja niti brijaa!
Treba joj brisanje! Njoj spuva je najbolji lijek!
6.90

Mua Gelija samo s jednim vara.


6.72 To je stranije: udana je dvaput!

Kiliks, poznati lopov, silno lakom, 6.92


vrt je, Fabule, opljakati htio.
No u golemu, posve praznu vrtu Anijane, na ai ti je Miron
samo mramorni stajao je Prijap. izrezbario svojom rukom zmiju.
Da se vratio ne bi praznih ruku, 5 Pije lo vatikanac. Otrov pije!
samog Prijapa zdipio je Kiliks!

7.3

6.78 Zato ti, Pontilijane, ne poaljem knjiice svoje?


Zato da ne bi mi ti poslao svoje na dar!
Friks je, stari pijanac, jednim okom
bio slijep, a na drugo kratkovidan. 7.10
Pia uvaj se!, ree lijenik Hera,
Vid izgubit e ako bude pio! Erosa guze, pui Lin. A to te se tiu,
Friks se nasmije, oku veli Zbogom!, 5 Ole, ta pedera dva? Njihova koa je to.
te naruuje da mu triput vie
vina natau. Zanima te ishod? 6.84 Zdrav, u prvom se stihu misli na tjelesno, u drugom na duevno zdravlje.
6.90 Udanaje dvaput, imati samo jednog ljubavnika isto je kao imati dva mua.
Vino ispija Friks, a oko otrov.
6.92 M irom slavni grki kipar iz 5- st. pr. Kr.; Anijanova je aa tako vjeto izraena
kao da ju je napravio sam Miron; vatikanac. slabo cijenjeno vino. Prirodno je da se
6.72 Samog Prijapa'. Prijapov se kip postavljao u vrtove kako bi uvao nasade od u zmijskoj posudi nalazi takav otrov kakav je vatikansko vino.
kradljivaca: u ovom sluaju Prijap nije uspio zatititi ni samoga sebe. 7.10 A t sitan rimski novac.

222 223
Maton jebainu plaa u zlatu. A to te se tie, 7.34
Ole? Pa nee ti: on e na prosjaki tap!
Pita, Severe, kako moe biti
Ruak Sertorijev traje do zore. A to te se tie, 5
da je Harin, u zloi svjetski prvak,
Ole, kad smije sam hrkati itavu no?
jedan posao obavio dobro?
Lup je sedamsto tisua duan. A to te se tie? uj me: ima li od Nerona goreg?
Ne daj mu, Ole, ni as, pazi na vlastiti dep! A od njegovih termi ieg boljeg? 5
Ali zaboravlja, Ole, to doista tebe se tie, N a to javlja se odmah neki zlobnik
ono to doista ti mora rjeavati sam! 10 i jeziinom pokvarenom veli:
Duguje, Ole, novce za togu to te se tie. Zar pretpostavlja neto sjajnom zdanju
Ve ti uskrauju svi najmanji zajam i to! naeg cara i boga? Vie volim
ena se okolo, Ole, kurva to te se tie! terme s Neronom nego s pederima! 10
Ima ve veliku ker: treba joj miraz i to!
Znam jo stotinu stvari to tebe tiu se, Ole, 15 7.38
ali radi to god! Mene se ne tie to!
Tako si velik i ruan, Polifeme, Severov robe,
da bi i Kiklopa taj grozni zapanjio lik!
Manja nije ni Scila. Udrui te nakaze obje:
7.13 jedna drugoj e tad stalno zadavati strah!

Kad je tamnoputa ula Likorida kako na suncu 7.39


Tibura slonova kost stara izbijeljeti zna,
pola je tamo u brda. Doista, kako je moan Silna jurnjava, skitnja ranom zorom
Tiburov visinski zrak! Crna je stigla u Rim! prezir monika, pozdravljanje s njima
ve su eliju bili dodijali
pa je poeo glumiti podagru.
Dok se trudio da uvjerljiv bude, 5
7.16 zdrava stopala vezao u zavoj,
oponaao korak bolesnika,
plod su donijeli vjeba i umijee:
Nemam u kui ni pare. Jo jedino, Regule, mogu
sad je prestao glumiti podagru!
prodati poklon tvoj. Bi li ga kupio ti?
7.34 AMfgcara i boga: Domicijana.
7.38 Nakaze obje. bogati su Rimljani za zabavu drali maloumne i nakazne robove.
7.13 Usp. 5.4.62. 7.39 Sadje prestao: elije se uistinu razbolio od podagre.

224 225
7.43 7.57

Najbolje bilo bi, ina, da da kad te zamolim neto. Poluksa biveg Ahilu Gabinija Kastorom stvori.
Bio je aka i pol, sad je konjokrota on.
Druga je najbolja stvar odbiti brzo, u tren.
Volim kad daju; ne mrzim ni kad sam odbijen, al. ina,
ti nit si davanju sklon, nit u odbijanju brz! 7.59

Na Cecilijan, Tite, bez vepra ne veera nikad.


Cecilijanov je gost, doista, uzvanik fin!
7.48
7.65
Tristo stolova Anije nam ima
nepotrebno, jer konobari rade: Dvadeset hladnih je zima ve minulo, Gargilijane:
posvud jure tanjuri, lete zdjele! eto, ni trei sud predmet ne rjeava tvoj!
Vi se gostite tako, sladokusci: Ah, ti nesretna ludo! Zar ovjek se dvadeset ljeta
sudi, a ima spas: moe izgubiti spor?
mene ivcira kad mi ruak hoda! 5

7.71

7.54 ena od uljeva pati, i suprug uljeve ima;


uljeve ima i ki, imaju unuk i zet.
Svakog mi jutra pria o meni, kako me sanja. Nisu ni domar ni nadzornik lieni odvratnog ira;
ora i kopa grub smokvast su dobili ulj.
Samo mi priama tim unosi nemir i strah!
Smokvaste uljeve ima bez razlike staro i mlado! 5
Cijelu smo popili berbu, pri samomu dnu je ve druga,
udna, meutim, je stvar: smokve im ne raa vrt!
dok mi otklanja vra prikaze s kreveta tvog!
Nestalo slane je kae, na tone se palio tamjan, 5 7.57 aka Ahila postao je vitezom (lat. eques, dosl. konjanik) zahvaljujui tomu
stalne rtve su mom stadu umanjile broj. to mu je ljubavnica Gabinija darovala potrebnih 400.000 sestercija; opscena poanta
poigrava se homerskim epitetima za Poluksa, koji je bio vjet aka, i Kastora, vjeta
Nemam ni prasadi vie ni peradi, nemam ni jaja konjanika.
Sanjaj o sebi sne, Nazidijane, ii bdij! 7.59 Bez vepra Cecilijan nikad ne poziva goste na ruak: jedino mu je drutvo
vepar kojim se gosti (igra rijei: na Cecilijanovu jelovniku uvijek je vepar; vepar je
7.48 Kad m i ruak hoda: na gozbama su se obino sva jela poslagala po stolovima, Cecilijanov gost na veeri).
a gosti su se posluivali po volji; kod Anija, u skladu s novijim obiajima, jela donose 7.65 N i trei sud\ proces treega stupnja.
konobari, i to nepodnoljivom brzinom. 7.71 Latinska rije ficus (smokva) moe znaiti i ulj.

226 227
7.73 7.92

N a Eskvilinu ima i na Aventinu kuu, Treba li neto? Zna da moljakati ne mora mene!
a uz Patricijski put trei si smjestio dom. dvaput, triput na dan, Bakara, ponavlja to.
Vidi Kibelu odavde, odande svetite Veste; Gnjevni Sekund mi dug utjeruje odvratnim glasom.
stari i novi hram Jupitrov gleda ti stan. uje, a ne shvaa jo, Bakara, trebam li to.
Gdje u te, Maksime, nai? Na kojoj da traim adresi? 5 Pred tobom jasno i glasno od mene stanarinu trae: 5
Svugdje kad ima dom nema ga. Maksime moj! uje, a ne shvaa jo, Bakara, trebam li to.
alim se da mi se plat izlizao sasvim, da zebem:
uje, a ne shvaa jo, Bakara, trebam li to.
Evo to trebam: grom, da konano umukne i da
7.77 napokon prestane s tim, Bakara: Treba li to? 10

Trai da knjiice svoje na poklon ti poaljem, Tuka?


Nipoto. Nee ih, znam, itati: prodat e njih! 7.94

Parfem je nedavno bio u oniksnoj boici. U nju


7.78 Papil je gurnuo nos: smrdi po ribama sad!

Premda, Papile, rua tek koju srdelu slanu


7.95
i, ako bolji je dan, nauljen mahunast plod,
poklanja vime i vepra, vrganje, zeca, barbuna, Ljuti prosinac stee, cia zima:
otrige. Papile moj, slab ti je ukus i um! ti zaustavlja svakog koga sretne,
drsko poklanja svima leden cjelov
lie, Line, puanstvo cijelog Rima!
7.83 Ne bi, da su te ibali i tukli 5
goru osvetu smislio ni ljuu!
Dok ti brija Eutrapel Luperkovo obie lice, Ne dam da me po takvoj zimi ena
boju nanese na nj, nova je brada ve tu! niti kerkica njenom usnom ljubi!
Jasno, ti si privlaniji i slai,
ti kom s labrnje psee vise modre 10
7.73 Eskvilin i Aventin rimski su breuljci; Patricijski put. cesta u podnoju
Eskvilina na kojoj su se uzdizale gospodske vile; hram Jupitrov. stari hram nalazio se 7.95 K ililki strigae, iz Kilikije su se u Rim uvozili pokrivai od kozje dlake;
na Kvirinalu, a novi na Kapitolu. kinijskomu jarcu-. Kinif je rijeka u Libiji na ijim su obalama pasla brojna stada koza.

228 229
sige, kojemu otra brada stri 8.13
kakvu kiliki striga kinifskomu
jarcu klijetima odsijeca odozdo! Skupo sam platio roba uz jamstvo da pravi je kreten.
Vie volim kad sretnem pizdolisce, Zahtijevam povrat jer on posve je normalan stvor!
manje bojim se kopaca puaa! 15
Zimske poljupce, preklinjem te, Line,
daj odgodi dok svane mjesec travanj!
8.17

Sekste, za dvije se tisue prihvatih parnice tvoje.


7.98 to li e rei da sad tisuu alje mi tek?
Samo si utio!, veli, gubitak si skrivio spora!.
Kupuje, Kastore, sve pa e sve i prodati tako! Vie mi duguje jo, Sekste, za pretrpljen sram!

8.9 8.20

Tri ti je etvrti duga krmeljivi nudio Hila Iako dnevno, Vare, ispisuje stihova dvjesta,
nedavno, Kvinte, a sad, orav ti vraa tek pol. Javno ne ita ih. Ba glup si i nisi ba glup!
Uzmi to prije! Dobitak odlagati ne valja nikad:
sasvim kad postane slijep novac zaboravi svoj!

8.22

8.10 Galie, zove na vepra, a svinju posluuje meni!


Zbilja sam krmak kad ti tako me vue za nos!
Tek deset tisua na krasan plat tirski
potroio je Bas. Pa nije lo potez!
8.13 Usp. 5.7.38.
Badava! Tono: platiti ga Bas nee. 8.22 Krmak; u originalu hybrida, krianac divlje ivotinje s odgovarajuom pito
mom sortom. Prema Pliniju Starijem, takvo se krianje najlake postie kod vepra i
domae svinje. Rije se upotrebljavala i za ovjeka roena iz veze Rimljanina i roba,
8.10 Plat tirski-, grimizni plat; feniki je T ir bio je znamenito sredite proizvodnje odnosno Rimljanina i stranca; vjerojatno je da se upotrebljavala u pogrdnom
grimiza. znaenju.

230 231
8.23 8.43

Rustie, tebi se strano prodrljiv i okrutan inim Fabije pokapa ene, Hrestila mueve svoje:
jer sam, zbog objeda ljut, kuhara prebio svog. oboje uvijek u brak nose i pogrebnu lu!
Venero, zdrui ih sretno i kraj e uslijediti nudan:
Ako tebi je to neprimjeren povod za kaznu,
Pogreb u jedan e mah odnijeti dvoje u Had!
kada bi onda, po tvom, kuhar zasluio bi?

8.47
8.25
Dio je tvojega lica oian, obrijan drugi,
trei oerupan. to? Jedna tek glava je to?
Dok sam leao, Opijane, tek si,
jednom doao. Ja u tebi ee!
8.49

Asper je, iako slijep, u krasoticu zaljubljen pravu.


8.37
Njegov je ljubavni ar, oito, jai no vid.
Kad, Poliharme, vraa vjerovniki list Kajetanu,
sto si mu, misli, s tim tisua dao na dar? 8.52
Bio je duan toliko!, objanjava. Pusti papire
i Kajetanu sad dvjesta jo tisua daj! Svog brijaa, djeaka tako vjeta
da mu nije Neronov Talam ravan,
koji Druzima sjekao je brade,
Rufu, Cedicijane, ja posudih
8.41 jednokratno da izgladi mu lice. 5
Uz ogledalo, Rufov strogi nadzor,
Atenagora ali to darove poslao nije on je morao stalno istu dlaku
kakve obino zna slati kad pritisne mraz! britvom grepsti, rumeniti mu kou,
Da li ba iskreno ali, istrait u, Faustine, brzo. opet strii ve oiane vlasi.
Jedna je sigurna je stvar: alim nesumnjivo ja! Brija skratit u vratio se s bradom! 10

8.25 Marcijal obeaje da nee biti zlopamtilo, a zapravo zlurado likuje to je sad 8.52 Talam-. Neronov brija; pod Druzima Marcijal najvjerojatnije misli na careve
Opijan bolestan. Klaudija i Nerona; obojica su, prije dolaska na vlast, nosila to ime.

232 233
8.57 Tree i etvrte zime jo mnogo je skromnije bilo; 5
libru nepunu k tom! peti je donio rok.
Tri je posljednja zuba odjednom pljunuo Picent este smo zime na pliticu spali od trietvrt libre;
nedavno Icad je uz svoj vlastiti sjedio grob. potom na vri: tek pol libre je teio on.
Tako olakavi desni, u krilo rbine skupi Osme godine lica ni sekstant vagala nije;
pa ih ukopa u tlo. Zato, kad snae ga smrt, liica laka no trun deveti bila je dar. 10
nasljednik ne mora, bogme, pokapati njegove kosti: 5
Deseta godina nema da ita mi poalje vie!
tu si je posljednju ast Picent iskazao sam!
Novi na redu je niz: etiri libre mi daj!

8.60
8.74
Tvoja visina bi bila palatinskom Kolosu ravna
da ti je, Klaudijo, stas nii za stopu i pol. Prije okulist si bio, sada gladijator ti si:
zanat se mijenjao tvoj uinak, bogami, ne!

8.62
8.75
Picent epigrame pie na poleini papira.
Zato, pita se ljut, lea mu okree Feb? Dok se s Flaminijske ceste i Natkritog vraao puta
neki Lingonac u stan najamni kasno u no,
noni je nabio palac na kamen, izvrnuo gleanj,
8.71 pa se, koliko je dug, pruio itav po tlu.
to da poduzme Gal? I kako da opet se makne? 5
etiri libre si srebra ve deseta zima je tomu Golemog gazdu je tek siuan pratio rob,
Postumijane moj, poslao meni na dar. tako goljav da jedva je svjetiljku nosio sitnu.
Premda sam ekao vie jer red je da darovi rastu Nenadan sluaj mu tad pomo donese i spas.
dvije je libre tek sljedei donio snijeg. etiri roba sa igom mrtvaca su nosila bijednog
kakvih sirotinjski grob tisuu primiti zna. 10
8.60 Palatinskom Kolosu: golem Neronov kip to ga je Vespazijan dao prenijeti na
Svetu cestu i zamijeniti Neronovu glavu Helijevom.
8.62 Papirusni svici ispisivali su se samo na jednoj strani. Poleina manje vrijednih 8.75 Flaminijska cesta (via Flaminia) vodila je prema sjeveru Italije; N atkriti je p u t
knjiga ponekad se upotrebljavala za vjebu u koli ili za kakve druge privremene {via Tecta) kolonada na sjeveru Rima, nedaleko Augustova mauzoleja; Lingonci su
zabiljeke. narod u keltskoj Galiji; Lukane-, Gnej Domicije Lukan; M rtav si Gal!*-, na gladija-
8.71 Rimska je Ubra teila 327,45 g, a dijelila se na dvanaest uncija. Sekstant je torskim igrama retiarius je izazivao svoga protivnika (mirmillo) koji je nosio galsku
iznosio tri libre. kacigu dovikujui mu: Mrtvi Gale!.

234 235
Nejaki pratilac njih zamolio tihim je glasom 9.53
s puta da kamo god nose tjelesinu tu.
Mijenjaju teret, i ve se golema ova prtljaga Htio sam neku sitnicu za roendan dati ti, Kvinte.
spremno podie s tla, trpa u pretijesan lijes. Ti mi zabranjuje to: despotska tvoja je rije!
Taj je, ini se, jedan od mnogih kojima s pravom, 15 Moram se sloiti s tim al nek svakom bude po volji:
Lukane, moe u brk kazati: Mrtav si Gal! zato da, Kvinte, ti meni ne poalje dar?

9.55
8.76
Flae, na roaki dan, kad se obino daruju ptice,
drozda sam spremao ja tebi i Steli na dar,
Daj mi istinu kai, dragi Marko,
ali odjednom se sjetim zamorne gomile drugih:
nita radije ne bih htio uti!
svatko je glavni u njoj, svak mi je najbolji drug!
I kad publici svoje pjesme ita,
elim ugoditi dvojici, ali nije mi drago 5
i kad parnice vodi, uvijek isto
tolik uvrijediti svijet! Svima zar poklon da dam?
trai, Galie, zaklinje me, moli! 5
Flae, tek jedan je nain da pogreku okajem svoju:
Kako odbiti preklinjanja tvoja?
neete dobiti, znaj, drozda ni Stela ni ti!
Evo istine, dakle, ponajvee:
ti je, Galie, ne bi htio uti!
9.82

Kad ti je nagli kraj astrolog pretkazao, Muna,


9.5 sve mi se ini da on nije ti rekao la.
Jer, u silnome strahu da nekom ne ostavi togod,
Rado bi pola za Priska? Pa to ti je pametno, Paulo! oev imetak si sav rasipno spiskao ve:
Prisko se ne slae s tim? Mudar je, bogme, i on. nije ni godina prola, a odoe dva milijuna! 5
Nije pogrijeio vra: nagli te snaao kraj!

9.8 9.102

Kad je Fabije umro, ni pare dobio nisi Vraa mi potvrdu, Febe, za etiri stotine duga:
(est si mu tisua, znam, godinje davao ti). bolje bi bilo da jo stotinu, Febe, mi da!
Zato, Bitinie, kuka? Zar itko je dobio vie? Ispraznim darom, Febe, pred nekim drugim se hvastaj:
Nisi li godinje est tisua dobio sad? sve to ne mogu ti ja platiti, moje je, znaj!

236 237
10.8 od tebe stie nam, Muna: i morem i cestama dugim
otrov dostavlja ljut prijatelj pije ga tvoj!
Paula me eli za mua. Ve stara je: ja je ne elim.
Nije ni jeftin! Toliko najbolji stoji falernac 5
Eh, da je starija jo, rado bih bio joj mu!
ili ak setinski vr svojoj to klijeti je drag!
Mislim da jasan je razlog zbog kojeg ve itavu vjenost
10.29 ne svraa k nama u Rim: vina te vlastitog strah!

Zdjelu si znao mi slati na poklon za Saturnov blagdan:


curi alje je sad, Sekstilijane, na dar!
Prvog sam oujka neko od tebe dobivao togu: 10.39
sada nita, jer njoj zelen si kupio plat!
Cure te, Sekstilijane, od sada stoje badava: 5 Kune se, Lezbijo, da si za Brutova ti konzulata
jebe, a trokove sve moj ti podmiruje dar! roena. La! II da jo Numa je vladao kralj.
Ponovno la! Jer kako otkrivaju stoljea tvoja,
10.31 ti si Prometejev rad stara ko ljudski si rod!

Roba si svog, Kaliodore, prodao juer na trgu


da bi se jednom bar estito najeo ti.
Nisi se najeo estito: barbun od etiri libre 10.40
bio na stolu je tvom, objedu davao sjaj.
ovjek uzviknuti mora: Nije to, bitango, riba! 5 Vijest je kruila stalno da mi Poli,
Ne, Kaliodore! Ne! ovjeka dere u slast! Lupe, dolazi kriom neki peder.
Ja ih zaskoim: nije bio peder!
10.36

Svaku ubogu kap to po punici masilskoj smrdi,


10.43
svaki vr kom dob dali su plamen i dim,
Sedmu ve, Filere, enu na posjedu pokapa svojem:
10.29 Z a Saturnov blagdan: za Saturnalije; prvog oujka: za roendan. Filere, nikomu tlo bolji ne donosi plod!
10.31 Prilog estito upotrebljava se u drugom stihu u znaenju obilno, a u
sljedeem u doslovnom znaenju.
10.36 Po punici masilskoj: vina su se uvala u toplim, zadimljenim prostorima kako 10.39 Z a Brutova konzulata: misli se na Lucija Junija Bruta, prvoga rimskog
bi se pospjeilo njihovo sazrijevanje; u Masiliji (danas Marseille) su u tome pretjerivali, konzula; Numa: N um a Pompilije, legendarni rimski kralj; Prometejev rad: prema
pa su njihova vina imala miris po dimu; falem ac, setinski vr. vrlo cijenjena vina. mitu, Prometej je od blata napravio prvoga ovjeka.

238 239
10.57 i 10.84
$
1

Pol si mi poslao libre: ne srebra, ko prije, ve papra! udi te, Cedicijane, to Afer na spavanje nee?
Sekste, ne kupujem ja papar to tako je skup! Vidi mu valjda i sam enu to veera s njim!

10.75 10.102

Dvadeset tisua neko raunala meni je Gala: Pita, Avite, kako moe Filin
nije mi, priznajem, taj iznos izgledao skup. koji nikad ne jebe biti otac?
Druge mi godine veli: E sad sam za tebe po deset. Nek ti objasni to Gaditan, koji
Meni se inilo to skuplje no prethodni put. nita ne pie, pa je ipak pjesnik!
Poslije est mjeseci na dvije je spustila cijenu. 5
Tisuu ponudim ja. Nije se sloila s tim.
Jedan je proao mjesec, pa drugi, valjda i trei 11.18
prijedlog alje mi nov: etiri stotine tek.
Nisam joj dao. A ona bar stotinu zamoli na to: Posjed dao si meni pokraj grada
velik izdatak za moj i to se inilo dep. 10 al u prozoru mom je vei posjed!
Nekakav jadan mi dar, stotinjak novia, stigne: Posjed za tebe to je? Posjed, Lupe?
htjela je to da joj dam. Rekoh: Za roba je to! Tu gdje rutvica plete gaj Dijani
Zar se spustiti smije na nie grane? Dakako: koji pokrije krilom zvonki cvrak, 5
besplatno nudi se sad Gala, al odbijam ja! koji pojede mrav u jednom danu?
Listi sklopljene rue svod je njemu;
nema raslinja vie nego to je
10.77 listak Kozmov ii mlado zrno papra;
tu ni krastavac ne stane leeke, 10
Maksime, podlost nam veu od smrti zbog groznice nikad zmija ne moe pruiti se cijela;
nije priredio Kar! Teak i njezin je grijeh! vrt prehranjuje jedva gusjenicu;
O, da je groznica kleta bar etiri trajala dana!
Bio je red da se Kar uva za lijenika svog!
10.84 Aferova je ena tako runa, da mu se uope ne uri kui u krevet.
11.18 Listak Kozmov. listi kakve biljke od koje je poznati trgovac miomirisima
10.57 Tako skup: Marcijal toboe pretpostavlja da novi dar vrijedi jednako kao proizvodio parfem; kalidonski krmak: kalidonski vepar, strana zvijer koju je ubio
prijanji. Meleagar; Prokna-. lastavica; Prijap-, bog plodnosti; njegov se kip, obdaren golemim
10.77 Groznica nije ostavila vremena lijenika da on dokraji Kara. falusom, a ponekad i srpom, postavljao u vrtove kako bi ih uvao.

240 241
kad komarac izbode vrbu krepa; 11.34
jedna krtica kopa mi i ore!
Ovdje ne moe niknuti ni gljiva, 15 Aper je kupio kuu, al dom si, bogami, takav
cvasti ljubica, raspui se smokva! elio ne bi ni uk: tako je mraan i star!
Mee pustoi mi to kod seljaka Da, al otmjeni Maron u susjedstvu vrtove ima.
stvara strah kao kalidonski krmak. Aperu stan je lo: ruak e biti mu fin!
Kad ga Prokna u letu pandom zgrabi,
eto usjeva mog u gnijezdu laste! 20
I prepolovljen Prijap prevelik je, 11.35
sve da stoji bez srpa i bez kurca;
etva ispuni jedva kuu pua; Trista gostiju zove, meni stranih,
mot se sprema u orahovoj ljusci. pa se. Fabule, udi, ali, ljuti
Tvoja pogreka tek u par je slova: 25 zato k tebi ne dolazim na ruak.
mjesto da si mi, Lupe, dao posjed, Zato, Fabule? Sam ne elim jesti!
meni puno bi drai bio objed!

11.37

Zato te raduje, Zoile, da se u gomili zlata


11.32 gui sardoniks tvoj? Sasvim se gubi u njoj!
Nedavno isti je prsten na nozi ti privren bio:
jedna za nogu je, znaj, mjera, a druga za prst!
Ognjite nema ni togu, ni leaj gdje stjenice mile,
nema ni movarni a da si ga prostre na pod.
Momka, ni starijeg sluge, ni slukinje, djeteta nema,
11.38
nema ni bravu ni klju, nema ni au ni psa.
Ipak se, Nestore, trudi da ljudi kau: Siromah! 5
Juer je, Aule, koija za dvadeset tisua prodan.
i da u obian puk tebe ubrajaju svi!
Tako je bio skup?, udi se? Bio je gluh!
Nemoj lagati sebi i laskati ispraznom asti:
nemati nita pa to nije sirotinje znak!
11.34 Aper je kupio tako lo stan samo zbog toga to je u susjedstvu bogatoga
Marona, pa se moe nadati da e ga ovaj esto pozivati na ruak.
11.37 Isti prsten: kao bivi rob, Zoil je donedavna nosio okove na nogama.
11.38 Aule. Aul Pudent; bio je gluh: gluh koija ne moe uti o emu razgovaraju
11.32 N ije sirotinje znak-, onaj tko nema nita stoji daleko loije od siromaha.
oni koje vozi.

242 243
11.54 11.66

Ti si klevetnik, ti si prokaziva,
Pomasti, cimet i miru to odiu pogrebnim dahom,
varalica i lihvar k tome ti si,
napola spaljen kad s lomae ugrabljen plijen
pizdolizac i svodnik, pa me udi
zaine razne koje na odru si krao mrtvacu,
kako to da, Vacera, nisi bogat!
Zoile, lopove, sve vadi iz depova van!
Drskim su rukama bile u grijehu uitelj noge! 5
to bi odbjegli rob postao drugo no tat? 11.67

Nita mi ne daje iv: naslijedit u, veli, kad umre.


Pa, ako nisi glup, elju mi, Marone, zna!
11.55
11.68
Dok te nagovara Lup da postane, Urbie, ocem,
ne vjeruj: potomak tvoj posve mu remeti plan! Malo od velikih moli, a ne daju niti toliko.
Lovac na nasljedstvo tako obmanjuje nedune rtve: Trai veliku stvar, Matone: manji je sram!
jedno te moli, a sam eli ba suprotnu stvar!
Neka Koskonija tvoja proiri vijest da je trudna: 5
Lup e ti postati blijed ko da se poraa sam! 11.76
Ipak, da ne misli on prijateljski da odbija savjet,
Sili me, Pete, da dug od deset tisua vratim
dokaz o oinstvu tvom tvoja nek prui mu smrt!
jer ti je Bukon ve spiskao dvaput po sto!
Nemoj kanjavati mene zbog tue krivice! Kad gubi
dvjesta, moe i tih deset preboljeti jo!
11.59
11.77
N a svakom prstu nosi prstenova est:
ni nou ne skida ih on, Svaki zahod posjeuje Vacera,
ni kad se kupa. Zato Harin ini to? sjedi na njima cijele boje dane!
Pa nema kutiju za njih! Sila mu je toliko? Da za ruak!

11.55 Tvoja nek prui mu smrt. tj. nemoj mu nita ostaviti kad umre. 11.77 Vacera uporno obilazi javne zahode ne bi li ga tko pozvao na ruak.

244 245
11.83 ne koristi na usni mastan sloj voska
ni bale to niz smrznut ti se nos cijede,
Kod tebe besplatno stanuje samo bogata bez djece. jer cmau i kad zebe i kad sav gori
Moj Sozibijane, stan izdaje skuplje od svih! i kad za mladu enu cjelov svoj uva!
Kapuljaa na glavi od njih spas nije, 10
ni lealjka gdje pokrov te i plat kriju,
11.86
ni nosiljka to zastire je tren svaki!
Cjelivatelj kroz svaku rupu zna proi:
Da bi ti smirio grlo koje bez prestanka mui
ni konzul niti tribun, a ni snop prua,
hripavac estok i ljut, lijenik propisuje tvoj
ni dreka liktora, ni njegov prut silni, 15
med, Partenopeju, orahe, slatke kolae i sline
cjelivatelja otjerali jo nisu!
slastice, kakvim se ve djeci zaustavlja pla.
Na visoki tribunal moe ti sjesti
Ti, Partenopeju, kalje i dalje po itave dane. 5
i s kurulskoga stolca dijeliti pravdu
Nije o hripavcu rije puka je lakomost to!
cjelivatelj e svuda neki put nai!
U groznici, u plau ljubi on tebe, 20
11.92 dok zijeva ili pliva ili ak, Flae,
na zahodu dok sjedi! Lijek je tek jedan:
Zoile, lae tko veli da ti si poroan ovjek: da slinavca za prijatelja svog uzme!
nisi poroan ti, Zoile. Porok si sam!

11.99
11.98
Kad se sa stolice die (zamijetih ve, Lezbijo, ee),
Cjelivatelji, Flae? Spasa tu nema! tunika jadna u tvoj vrsto se upilji guz.
Navaljuju i slijede, grabe, svud stignu, Desnicom, ljevicom ti je iupati odanle kua,
odavde i odande, bilo gdje, svuda! uzdie, stenje uz pla, s mukom je izvlai van.
Ne koristi ni gnojni prit ni ir ljuti, Tako je apne tjesnac u tvojemu golemom upku, 5
ni kona bolest brade, liaj siv, prljav, 5 da su joj guzovi ti prava simplegadska hrid!
Rado bi runu manu uklonila? Lezbijo, uj me:
11.83 Sozibijan se nada da e sam naslijediti bogatog stanara. nemoj se dizati ti, ne sjedaj to ti je spas!
11.98 Snop prua-, pred pretorom je stupalo est liktora nosei snopove prua s
utaknutom sjekirom (fasces) kao simbol vlasti; sedmi je liktor nosio ibu i uz njezinu
pomo tjerao prolaznike da naprave mjesta; kuruhki stolac, slubena stolica konzula, 11.99 Simplegadska hrid-, Simplegade su dvije stijene na ulazu u Bospor koje su se,
pretora i kurulskih edila. prema, legendi, sudarale i unitavale brodove.

246 247
11.101 12.23

Zar si Taidu tanku uoiti uspio, Flae? Nosi bez ikakva stida kupljene zube i kosu.
Zaboga, Flae! Pa ti vidi nevidljivu stvar! Oi ne prodaju jo, Lelijo. to li e sad?

12.30
11.105
Trijezan ovjek je Aper. Ba me briga!
Libru si obino slao, a sad mi, Garie, alje Takva trebam za roba, ne za druga!
samo etvrtinu. Daj, plati polovicu bar!
12.64

12.7 Rob to licem i kosom zasjenjuje mlaahne sluge


Cinin je kuhar. Oh! ina, prodrljiv si stvor!
Ako godina ima kao vlasi,
tri je ljeta navrila Ligeja! 12.77

Dok se Eton na kapitolskom brijegu


vinjem molio Jupitru, na same
12.12 vrke prstiju propne se i prdne.
Ljudi udare u smijeh, no bogova
itave noi pije i svima obeava svata. otac, uvrijeen, tienika kazni 5
Jutrom zaboravlja sve. Jutrom, Polione, pij! tri da noi kod svoje kue jede.
Poslije ove sramote jadni Eton,
kad na Kapitol opet kani poi,
12.22 u Paterklov ti zahod prvo svrati:
deset, dvadeset puta ondje prdne! 10
Ipak, premda se tako osigura,
O Filenidi oravoj me pita.
stie guzicu kad se Vinjem moli!
Da ti. Fabule, dadem kratak opis?
Da je slijepa, izgledala bi ljepe!
12.77 N a kapitolskom brijegu-, tamo se nalazilo Jupiterovo svetite; tri noi-, tj. da
ga tri dana zaredom nitko ne pozove na veeru; Paterklov zahod: javni je zahod
11.105 Libra-, v. 5.8.71. vjerojatno dobio ime po svojem graditelju.

248 249
12.81

Za Saturnalije je zimi moj Umber


odijela meni slao sam je bos bio.
6
Ostatke sad mi, bogat, alje odjela! TRADICIJA GRKOG EPIGRAMA:
LIRIKA RETORIKE

1.7

Golub, kuni mezimac moga Stele,


nek me, Maksime, uje i Verona
Katulova nadvisio je vrapca!
O d tvog Katula moj je Stela vei
golub koliko vei je od vrapca! 5

1.13

Kad je kreposna Arija ma predavala Petu


poto je utrobu svu sebi rasparala njim,
To to sam sebi uinila, ree, vjeruj, ne boli,
ali mi zadaje bol to to uinit e ti!
1.7 Maksime, vjerojatno Gaj Vibije Maksim iz Verone, prefekt Egipta od 104.
do 107.; prijateljevao je s Marcijalom, Stacijem i Plinijem Mlaim, a i sam je imao
knjievnih ambicija; Verona-, u Veroni se rodio i Katul; pjesma to ju je Lucije
Aruncije Stela napisao o golubici, miljenici svoje supruge Violentile, bolja je od
poznatih Katulovih pjesama o Lezbijinu vrapcu (Cat. Carm. 2 i 3) onoliko koliko
je golubica vea od vrapca.
1.13 Kad je propala Skribonijanova urota protiv Klaudija, A rija, ena Cecine Peta,
probola se maem pred njegovim oima kako bi ga ohrabrila vlastitim primjerom.
12.81 U izvorniku neprevodljiva igra rijei. Potom mu je pruila okrvavljeni ma i rekla: Pete, ne boli!

250 251
1.43 3.34
Kad je Porcija ula za usud svojega Bruta, Zato ti, Hiono, stoji ime, a zato ne stoji?
nisu joj dali ma svoju da dokraji bol Hladna si, crnka si. To slii na snijeg, a i ne!
ree: Zar ne znate jo da smrt se uskratiti ne da?
Mislila sam da to oev dokazuje kraj!
Ree i ustima udno uaren proguta ugljen. 5 3.36
Dosadni sluge, sad dajte uskratite ma!
Sjajni reljef je Fidijino djelo:
vode ribama daj i zaplivat e!
1.57

Kakvu bih djevojku htio, Flae, a kakvu ne elim? 4.18


Ni da je previe lak, ni da je preteak plijen!
Blizu Agripinih stupova proputa luk akvedukta:
Meni se svia sredina, izbjegavam krajnosti obje:
klizak i mokar je put, kaplje neprestano na nj.
neu mukotrpan trud, neu da zaas sam sit!
Kad se pod dverima mokrim djeai naao neki,
siga se, stvrdnuti led, survala njemu na vrat.
2.80 Poto je okrutnu smrt djeaku zadao jadnom 5
krhak je nestao no led je rastopila krv!
Fanije dumanu svom je umaknuo samoubojstvom. Sto jo kruta Sudbina sebi dopustiti nee?
Kakav postupak lud! Gine da izbjegne smrt! Gdje jo ne vlada smrt, vodo, kad kolje i ti?

3.33 4.32
Slobodnu najvie volim, no ako do takve ne mogu, Pela u jantarskoj kaplji i blista i nalazi zaklon.
osloboenica tad sljedei izbor je moj. ini se: sama u svom nektaru nala je dom!
Robinja dolazi zadnja, no ako nadmauje obje Nakon tolikog rada zasluila takvu je plau:
svojom ljepotom, i nju slobodnom smatrat u ja! vjerojatno je tu sama poeljela smrt!

1.43 Uaren ugljen-, poslije bitke kod Filipa Brutova je ena, navodno, progutala 3.34 Hiona: najblii bi hrvatski ekvivalent toga grkog imena bio Snjeana (xm'i v
uaren ugljen i tako se ubila; oev kraj: Katon Utiki, Porcijin otac, koji je takoer = snijeg).
zavrio ivot samoubojstvom, navodno se prije smrti silno posvaao s ukuanima 3.36 Fielijino djelo: podjednako je mogue da se misli na pravo Fidijino djelo, kao
koji su mu sakrili oruje ne bi li ga u tome sprijeili. i na djelo koje je tako vjeto napravljeno kao da ga je izradio sam Fidija; ocjena da
2.80 Fanije. mogue je da je posrijedi Fanije Cepion; bio je optuen za urotu protiv neki umjetniki predmet izgleda kao pravi jedan je od toposa antike ekfrastike
Augusta, ali nemamo potvrde da je doista poinio samoubojstvo; prema D ionu epigramatike.
Kasiju (54.3) ubijen je pri pokuaju bijega.
4.18 Agripinistupovi: Porticus Vipsania na Agripinu polju, blizu Flaminijske ceste.

252 253
5.34 5.64

Dvije nam dvostruke mjere falernca, Kaliste, nalij!


Oe Frontone, majko Flakcilo, djevojicu ovu,
Alkime, ljetni nam snijeg rastapaj, mijeaj ga s njim!
radost to bjee mi sva, preputam vama na skrb,
Nek mi se pramen blista, od obilja balzama mastan,
da Erociju malu ne preplae tartarske sjene,
a oko ela mog rua nek svije se splet!
da joj ne utjera strah gubica nakaznog psa.
Blizu je tu Mauzolej. Opominje: ivjeti treba! 5
Tek bi esti put outjela studenu zimu 5
Ui nas kako i bog moe pretrpjeti smrt.
da je upravo est dana poivjela jo.
Nek se nestano zabavlja sad s gospodarima starim,
njena ustaca nek zvuk imena tepaju mog.
Busenje grubo nek kosti krhke ne povrijedi! Zemljo, 5.68
ne budi preteka njoj: teret ti bijae lak. 10
Pramen ti kose na dar iz sjevernih krajeva aljem,
Lezbijo, zato da zna kako je svjetliji tvoj!

5.58
5.72
Sutra obeava ivjeti, stalno, Postume, sutra!
Tko Gromovnika je mogao Bakhovom nazvati majkom,
Kad li e, Postume, ve doi taj sutranji dan?
ocem e njegovim tad Semelu prozvati on!
Kako daleko je sutra? Gdje je? Odakle stie?
Zar ga armenski kraj krije, zar uva ga Part?
To ti je sutra ve staro koliko i Prijam ii Nestor. 5
Poto je, jeftin ii skup, reci, taj sutranji dan? 5.83
ivjet e, Postume, sutra? Ve danas je ivjeti kasno!
Slijedi me bjeim, kad bjei, Dindime, slijedim te. Eto!
Mudar je, Postume, stvor juer proivio jo!
Hou kad kae mi Ne!, neu kad veli mi Da!

5.34 Oe Frontone, majko Flakcih: pretpostavlja se da su Fronton i Flakcila doista


imena Marcijalovih roditelja, koji su u trenutku sastavljanja ovoga epigrama ve bili 5.64 Falemca: vrlo cijenjeno vino; ljetni snijeg, snijeg koji se zimi spremao na
pokojni; epigram je posveen Erociji, maloj robinjici s Marcijalova oinskog imanja hladno mjesto da bi ljeti bio upotrijebljen za hlaenje vina; Mauzolej: Augustov
u Bilbilisu, koja je umrla u estoj godini ivota; Tartar. podzemni svijet; nakaznog mauzolej; bog. August je poslije smrti proglaen bogom.
psa: Kerbera, troglavoga psa koji je uvao izlaz iz Hada. 5.72 Gromovnika: Zeus; Bakhovom majkom: poslije Semeline smrti Zeus je nero
5.58 Parti su jedno od skitskih plemena; starost Prijama i Nestora bila je prover- ena Bakha zaio u vlastito bedro i trudnou iznio do kraja; aludira se na izvjetaenu
bijalna. metaforiku nekih suvremenih pjesnika.

254 255
6.15 to mi je pomogla ljupkost, to jezik, to godine njene? 5
Grobni dok ita mi znak, suzom mi okvasi hum!
Dok je lutao mrav u sjeni jablana nekog, Neka do Letinih vala u nestorskoj starosti stigne
jedna je jantarska kap sitnu zarobila zvijer. svatko kom eli da vijek dulji mu bude od tvog!
Nedavno jo, za ivota, od sviju bio je prezren:
vrijednost je dobio sad kad ga je zgrabila smrt!
8.18

7.69 Kad bi epigrame svoje, Cerinije, izdati htio,


ime bi stekao tim moda i vee od mog!
Kanije, evo budue tvoje, Teofile slavne, Ipak, tolik je obzir tvoj spram staroga druga
kojoj je prebogat duh atike mudrosti pun. da ti je vlastiti glas manje dragocjen no moj!
S pravom je atenski vrt znamenitog starca svojata; Tako se nije ni Maron u pjesmi takmio s Flakom, 5
s jednakim arom bi nju htio i stoiki skup. premda bi Pindarov stil lako nadvisio on!
Svako e djelo u njezinoj glavi ostati ivo, 5 Variju dao je mjesto u rimskoj tragikoj drami,
nimalo nije joj um enski, i nimalo prost. premda je mogao sam snaniji stvoriti stih!
Tvoja Pantenida s njom usporediti teko se moe, Zlato, bogatstvo, zemlju poklonit e prijatelj mnogi:
premda je dobro zna pijerskih boica skup. rtvu talenta svog rijedak e prinijeti drug! 10
Zaljubljenica Sapfa pohvalila pjesme bi njene:
jednako uen je duh ovoj i ednija ud. 10
8.30

7.96 To to u carskoj areni tek puka je predstava danas,


dok je ivio Brut, preslavan bio je in!
Urbik sam, Basova tuga, djeai to poiva ovdje, Ruka je zgrabila oganj i uiva smjelo u kazni!
kojemu ime i rod veliki dao je Rim. Gledaj je: kraljevski sja zbunjen dok lie je plam!
Kad mi je est mjeseci do godine trebalo tree, Vlasnik se desnice njenu veseli pogrebu dinu, 5
mrane su boice tri opako presjekle nit! publika sebi je sam plamen dok guta je svet!

7.69 Kanije-. Kanije Ruf, pjesnik iz Hispanije i Marcijalov prijatelj; vrt znamenitog 8.18 Inae nepoznati Cerinije spominje se samo u ovom epigramu. Maron je
starca-, Epikurova filozofska kola (esto su je zvali vrtom jer je Epikur pouavao u Vergilije, a Flak Horacije. Pjesnik Varije Ruf, autor tragedije Tijest i njihov prijatelj,
vrtu); tvoja Pantenida-. jedna od Sapfinih uenica; ona je Kanijeva zato to je napisao izdao je poslije Vergilijeve smrti zajedno s Plocijem Tukom njegovu Eneidu.
pjesmu o Sapfi i njezinu tijasu; pijerskih boica skup-. Muze. 8.30 Brut-. Lucije Junije Brut, legendarni utemeljitelj rimske republike i konzulata.
7.96 Basova tuga-, nije poznato tko je nesretni otac Bas, no oito je da nije posrijedi Neki je kanjenik u carskoj areni morao ponoviti junatvo Mucija Sccvolc; usp.
fiktivna pria; mrane boice-. Parke; Leta je rijeka zaborava u podzemnom svijetu. 10.25.

256 257
Ljevici protiv su volje oprostili njezinu kaznu, da ne propadne ime mrtvog Bleza. 10
inae ljue bi jo pola u iscrpljen ar! Iz dareljive krinje darujui
Nije me nimalo briga za njegova prijanja djela: mnotvo vjernih i odanih pisara
dosta mi je da znam junake desnice in! 10 da bi roendan proslavili Blezov,
sam iskazuje poast pokojniku!
Ta e zasluga cijeloga ivota 15
8.32
tebe pratiti, pa i poslije smrti!
Aretula je sjedila, kadli golubica njena
pravo u krilo njoj prhnu kroz lagani zrak.
8.40
Igra sluaja? Ne, jer premda je spazili nisu,
nije se dala u bijeg, radije bila je s njom!
Pazi, Prijape! Ne uva nam lozu
Ako se, odana sestro, povoljnijoj smije sudbini 5
nadati, ako se car molbama ganuti da, niti vrt nego ovu rijetku umu
moda ti ptica vijest iz progonstva donosi da e to te rodila moda e i opet!
uskoro sardinski al brata povratiti tvog! Ne daj lopovskim rukama da priu:
uvaj drva za ogrjev gospodarev! 5
Ako nestane njih i sam si drvo.
8.38

Tko tvrdoglavo dare alje nekom 8.45


koji istinsku dobit od njih ima,
moda nasljedstvo vreba, uzvrat dara. Moj se Terencije Prisko, Flae, s Etninih ala
Tko je ruke iroke prema nekom vraa: nek biser bijel ovaj obiljei dan!
pokojniku kom ime samo ivi, 5 Neka se mutno vino kroz gusto razbistri platno
melem jedino trai svojoj boli. vino to ljeta ga sto toi sve prazniji vr!
Pravi dobrotvor vidi se na djelu!
Ti si, znano je, takav, Meliore,
ti to sveanim obredima pazi
8.40 Kipovi Prijapa, boga plodnosti, koji ga prikazuju kao ovjeuljka s golemim
falusom, postavljali su se vrtove kako bi uvali nasade. Budui da je napravljen od
drveta, Prijap u nudi i sam moe biti upotrijebljen za ogrjev, a napraviti novoga
8.32 Nepoznato je tko su Aretula i njezin brat koji je, oito, bio prognan na nije teko.
Sardiniju. 8.45 Terencije Prisko-. Marcijalov prijatelj i zatitnik, takoer rodom iz Hispanije;
8.38 Atedije M elior darovao je udruenju pisara stanovit iznos kojim se svake biser bijel-. Rimljani su sretne dane obiljeavali bijelim, a nesretne crnim kamenii
godine imao sveano proslaviti roendan pokojnoga Bleza (vjerojatno Velej Blez); ma; kroz gusto platno-, kako bi se razbistrilo od taloga, vino se toilo kroz ljevkasto
poslije Atedijeve smrti kamate od toga kapitala uivali bi pisari. cjedilo ili kroz platnenu vreicu; Kiterkim Afroditin.

258 259
Koja e prilika opet ovakvim nas grijati vinom? 5 Izrada ravna je tvari i, doista, posudi ovoj
Kad e mi ponovno stol takva obasjati no? jednak je mjeseev krug onda kad najjae sja.
Onda kad tebe mi, Flae, povrati Kiterkin Cipar! Jarac je ovdje, zlatorun kao u Friksa Tebanca
Bit e to jednako jak povod za rasko i sjaj! ovan: radije s njim sestra bi pola na put. 10
Njega ni kinifski striga nagrdio ne bi, a ti bi,
Lijeju, dao da tvoj slobodno obrsti trs.
8.46 Zlatni, krilati Amor na jareim leima sjedi:
njene mu usnice blag fruli izmamljuju zvuk.
Djeaki tvoj se ar izjednauje s krepou tvojom. Tako Ariona neko po mirnom je ponio moru 15
Ceste: vei je tvoj nego Hipolitov stid! dupin, razdragan sav sviranjem tereta svog.
Tebe Kibela bi vie od enskastog Atisa htjela, Obinog roba ne elim: nek jedino tvoja mi ruka,
a i Dijana da s njom pliva, da bude joj drug! Ceste, ulijeva u nj dostojnog nektara kap!
Za tebe bio je spreman Ganimedov leaj meutim, 5 Ceste, trpeze diko, natoi nam setinskog vina!
gospodaru bi svom dao tek poljubac mlak. Jarca i Amora, gle, ini se, obuze e. 20
Sretna je supruga mlada to njenog oprobat e mua, Slova Istancija Rufa nek broj nam odrede aa:
s kojom e prvi put mukosti otkriti slast! naime, ba mi je on vrijedan poklonio dar.
Ako me pak Teletuza razveseli kako je rekla,
etiri ae u tek popiti; dodatne tri
8.50 ako oklijevala bude; a ako me prevari, Rufe, 25
pit u, da ubijem jad, ime i nadimak tvoj!
Posudo, tko ti je tvorac? Znameniti Mij ili Miron?
Je li to Mentorov rad? Moda, Poliklete, tvoj?
Nema pare to moe zacrniti bljetavi metal 8.68
niti mu ikakav dim moe potamniti sjaj!
uta kovina sjajnije blista od jantara pravog, 5 Svak tko, Entele, zna za vonjake korkirskog kralja,
njezina srebra sjaj tamni i slonovu kost! boljim proglasit e vrt kakav u domu je tvom!
Studen da zavidna ne bi opalila grimizne bobe
i da ledeni mraz Bakhov ne uniti dar,
8.46 est je vjerojatno rob Marcijalova prijatelja Istancija Rufa. loza, u zaklonu vrstu, pod prozirnim boravi staklom, 5
8.50 Posuda je bila nainjena od mjeavine srebra i bronce koja je imitirala zatien sretni je grozd premda se ne skriva on.
skupocjeniju leguru zlata i srebra, tzv. electrum (jantar); kinifikistrigaa u kraju oko
Kinife, libijske rijeke, uzgajali su se jarci s vrlo dugom dlakom; Lijej-. Bakho; setinsko
vino-, cijenjena vrsta vina. Pri nazdravljanju obiavalo se ispiti onoliko mjerica vina
koliko je slova u imenu onoga u ije se zdravlje pije. Broj se slova, oito, ovdje
odreuje u vokativu. U prvom sluaju Marcijal e, dakle, ispiti etiri mjerice (Rufe), 8.68 Korkirskog kralja-, feakoga kralja Alkinoja; prema nekim izvorima Alkinojev
u drugom sedam {Istanti), a u treem jedanaest (Istanti Rufe). je otok Korkira, a ne Sherija.

260 261
Tako i ensko tijelo kroz svilu blista; u bistroj 9.12
vodi svaki se kam tako prebrojiti da!
to li sve priroda nije dopustila ljudskomu umu! Da mi je jesen poklonila ime, Oporin bih bio,
Jalov ti zimski dan jesenski donosi plod! 10 a Himerin da moj nadimak zime je dar.
Prema mjesecima ljetnim mene bi nazvali Terin.
Koga je, reci mi sad, proljetni nazvao dan?

8.70
9.16
Blagi je Nerva koliko povuen, toliko i rjeit,
ali ga skromnost i stid sile da prigui dar. Zrcalo, savjet to daje ljepoti, i uvojke ljupke
Premda ispiti moe i sveto helikonsko vrelo, djeak je prinio, gle, pergamskom bogu na dar,
ipak je radije on edno suspregnuo e! djeak, u itavu dvoru najdrai svom gospodaru,
Njemu je dovoljna ast i skroman pjesniki vijenac: 5 koji u imenu svom donosi proljea dah.
Blago zemlji to moe podiiti takvim se darom! 5
vihoru slave svoj Nerva ne preputa brod.
Ne bi ga mijenjala sad ni za Ganimedov pram!
Ipak, svatko tko stih ne zaboravlja umnog Nerona,
zna da je sadanji vijek Tibula dobio svog!
9.17

8.77 tovani unue Letin to blagim travama svojim


preslicu hitru i nit Parka umoliti zna,
da bi izvrio zavjet iz Rima ti uvojke alje
Libere, drugova svojih daleko najslaa brigo,
djeak to zemljak je tvoj njima se divio car!
besmrtnih rua je tvoj. Libere, dostojan vijek!
Posveenoj je kosi i zrcalo dodao sjajno 5
Ako si mudar, zadri u kosi vijenac od cvijea,
ija su paska i skrb prekrasan titile lik.
neka ti uvijek vlas asirskim balzamom sja!
uvaj mu mlaahnu ljupkost da djeak i s pramenom kraim
Svijetle nek kristalne ae falernac zacrni stari, 5 ostane jednako lijep kao kad bio je dug!
mazne ljubavi slast krevet nek ugrije mek.
Tko je ivio tako, ako i prerano umre,
svoju je suenu dob time produljio on! 9.12 Spomenuta imena izvedena su od grkih rijei za jesen, zimu i ljeto; traeno
ime glasi Earin, kako se zvao Domicijanov lijepi rob; Marcijal svoju pohvalu oblikuje
kao zagonetku jer djeakovo ime (Earinos) sadrava etiri kratka sloga i ne moe ui
8.70 Marko Kokcej Nerva, kasniji car (96-98. n. e.) pripadao je Neronovu u heksametar ili pentametar.
pjesnikom krugu; ovaj ga je, navodno, nazivao svojim Tibulom; helikonsko vrelo: 9.16 Pergamskom bogu: Eskulap (Asklepije), bog lijenitva, imao je u Pergamu
Aganipa, vrelo posveeno Muzama. nadaleko poznati hram; epigram govori o zavjetnu daru careva ljubimca Earina.
8.77 Libere: voza etveroprega i Marcijalov prijatelj. 9.17 Unue Letin: Eskulap; usp. prethodni epigram.

262 263
9.30 9.44

Na kapadokijskom alu Antistije pogibe Rustik! Tko li, nedavno Vindeksa upitah,
Jao, prokleto tlo, kolik si skrivilo grijeh! Stvori Alkida, remek-djelo ovo?
Kosti ljubljenog mua Nigrina doprati natrag O n se osmjehnu, glavom lako klimnu:
alei, jadna, da put prekratak bio je njoj. Pa zar, pjesnie, ree, ne zna grki?
Potom je svetu urnu sa zaviu predala grobu: 5 Gle, na postolju pie ime tvorca. 5
znala je da joj je mu ugrabljen po drugi put! Miljah, Fidija to je. itam: Lizip.

9.51
9.43
To to si uvijek od vinjih, i protiv bratove volje
Taj to na kamenu sjedi, na mekanoj lavovskoj koi, molio, snalo te sad, Lukane: ranija smrt.
velikog boga je tek siuan mjedeni kip: Brat ti zavidi sada jer, premda se rodio drugi,
gore upire pogled, u nebo to teret mu bjee; prvi je elio Tul poi u stigijski hlad.
desnicu grije mu vr vina, a ljevicu malj. Elizij tebi je dom, stanovnik si gajeva ljupkih: 5
Nije to nedavno djelo ni dika domaeg dlijeta: 5 rado bi prvi put s tobom da ne bude brat.
Lizipov plemenit dar promatra, Lizipov rad. Ako je s blistavih zvijezda ve stigao Kastor da brata
To je boanstvo bilo na stolu vladara iz Pele zamijeni, moli ga ti neka ne naputa Had.
to je osvojio svijet zaas, sad svijet mu je grob.
Hanibal kleo se njime, jo djeak, uz libijski oltar;
divljem zapovjedi on Suli da ostavi vlast. 10 9.52
Kad mu dojadie prijetnje i pogibli udljiva dvora,
radostan prui mu mir obina ovjeka krov. Vjeruj, Kvinte, da travanjske kalende
Kao to bio je neko kod ljubaznog Molorha gostom, to su rodile tebe podjednako
tako je postao sad uenog Vindeksa bog. kao oujske volim, kao svoje.

9.43 Velikog boga: Herakla; lavlja koa i toljaga poznati su Heraklovi ikonografski 9.44 Alkid: Heraklo; usp. prethodni epigram.
atributi, a vr vina podsjea na njegovu sklonost ivotnim uicima; nebo to teret mu t 9.51 Lukan, Tul: Gnej Domicije Lukan i Gnej Domicije Tul, usvojeni sinovi
bjee. Heraklo je na neko vrijeme zamijenio Atlanta u noenju neba; Lizip je slavni Gneja Domicija Barba, bili su nerazdvojni; Elizij: posmrtno boravite blaenih; da
grki kipar s kraja 4. st. pr. Kr.; vladar iz Pele je Aleksandar Veliki kojemu je umjetnik brata zamijeni: kako je samo jedan od Dioskura bio besmrtan, braa su podijelila
poslao Heraldovkip na dar; kleo se njime. tj. na vjenu mrnju prema Rimu; da ostavi sudbinu poslije smrti: jedan je dan Poluks boravio na nebu, a Kastor u H adu, a drugi
vlast. Sula se odrekao vlasti 80. pr. Kr.; obina ovjeka krov. prije borbe s nemejskim dan obratno.
lavom Herakla je ugostio pastir Molorh, ne znajui tko mu je gost; uenog Vindeksa: 9.52 Kvinte. Marcijalov prijatelj Kvint Ovidije; prijatelj je roen u travnju, a
moda Novije Vindeks. Marcijal u oujku; svjetliji kameni, usp. 618.45.

264 265
Sretni dani su to i oba vrijede Moje knjiice brine milostivo prihvati sada: 5
da ih oznai svjetliji kameni: 5 Muzama mojim e ti Pegazov postati val!
ovaj dade mi ivot, onaj druga. Svatko tko svoje pjesme daruje Nimfinu hramu,
Vei dar mi je, Kvinte, dao drugi! jasno pokazuje sam to mu zasluuje stih!

9.54
9.60
Da mi se drozdovi goje na picenskoj maslini. Kare,
da kroz sabinski lug zamke mi hvataju plijen, Bilo da Pest te rodio ili pak tiburska polja
da mi lovina laka na dugakoj trski lepra, ili je tuskulsko tlo tvoj zarumenilo cvijet,
da mi na ljepljivi prut ee zaleti se pti, ii je u Prenestu tebe vrtlarica ubrala ili
kao to obiaj trai obdario nae bih srodstvo: 5 nedavno bio si jo kampanska dika i ast,
ne bi mi bio ni brat vaniji, ne bi ni djed! da bi se mojem Sabinu jo ljepim uinio, vijene, 5
Ali na mojoj se njivi sirotinja zebe i vorci cvijetom nek smatra te on s nomentskog posjeda mog!
prepiru; jedini cvat ivahni vrapi je tu;
ora na jednom kraju otpozdravlja svraki, a s druge
strane hrli u vis sokol dok vreba na plijen. 10 9.61
Stoga tek neznatan dar iz dvorita aljem ti skromnog:
ako prima i to, ee e biti mi rod! Silno glasovit dom u tartekoj postoji zemlji
Betis gdje valja se blag, bogatoj Kordubi drag,
ondje gdje uta se runa od prirodne kovine zlate,
9.58 ivom gdje pozlatom sja hesperskih ovica pram!
Usred je kue platana posadio jo ju je Cezar: 5
Kraljice jezera svetog, o Nimfo, kojoj je Sabin gustom kronjom je sav sjajni natkrilila dom.
krasan sagradio hram, pobona tovanja znak, iba to ju je silni gost zasadio sretnom
nek ti izvore uvijek brdovita Umbrija tuje! desnicom isti je as poela rasti u vis!
Tvoj nek sasinski kraj Baji pretpostavlja njih! Drvo, ini se, zna gospodara svojeg i tvorca:
grane zelene se sve, diu pod zvjezdani svod! 10
9.54 N a picenskoj maslini: Picen je kraj oko dananje Ancone, poznat po izvrsnom
ulju i vou; kao sto obiaj trai: roacima su se za roendan poklanjale ptice; tek
nam atan dar. Marcijal alje obino pile ili neki slian poklon. 9.60 Pest (Pesti), Tibur (Tivoli), Tuskul, Prenest (Palestrina): mjesta poznata po
9.58 Sabin: Cezije Sabin koji je bio iz Sasine u Umbriji; Baji: poznato ljetovalite uzgoju cvijea; Sabinu mojem: Cezije Sabin.
u blizini Napulja; Pegazov val: Hipokrena, vrelo Muza koje je nastalo od udarca 9.61 U tartekoj zemlji: T artes i Korduba gradovi su u Hispaniji, a Betis tamonja
Pegazova kopita; sto m u zasluuje stih. tj. da bude baen u vodu; Marcijal se ali na rijeka, danas Guadalquivir; hesperskih ovica: hispanskih; Cezar. Julije Cezar; Pom-
vlastit raun. Posljednji je dvostih tobonji Nimfin odgovor. pejev dlan: zasadio ga je pobjednik, a ne poraeni.

266 267
Pijani Fauni esto pod tim su se igrali stablom, Kazne bi poteen bio: bez lomae strane na Eti
kasne dok svirale zvuk sneni bi plaio dom. ocu bi stigao svom vinjem u nebeski dvor. 10
Dok je od nonika Pana kroz samotna bjeala polja, Ne bi ni lidijsku vunu ispredao oholoj gospi,
poljsku drijadu bi taj esto zaklonio list. vidio ne bi ni Stiks, ne bi ni tartarskog psa.
Bakhove pijanke miris kroz dom bi se irio esto: 15 Sad ti je sklona Junona, i Heba te odano ljubi.
kap prolivena po tlu bujniji dala bi rast! Nimfa da vidi te sad, Hilu bi vratila tvog!
Polegli travnjak se esto rumenio sinonjim vijencem:
zalud bi traio tko rue sa tjemena svog. 9.71
O, ti bozima milo, o velikog Cezara drvo,
neka te ne plai ma niti svetogrdni plam! 20 udesna stvar: znameniti lav iz numidskih brda
Slobodno nadaj se vjenu zelenilu svojega lia: ovnu je runjavu sad najbolji postao drug!
nije te Pompejev dlan u to zasadio tlo! Provjeri, eno, i sam: u istome stanuju toru,
kao uz brata brat goste se skupa u slast!
Biljem se ne slade mekim, a bogme ni bobama umskim: 5
9.65 mlade im janjice but slonu utauje glad!
ime zasluuje nemejski lav ii nosilac Hele
Alkejev sine, sad Gromovnika si dostojan rimskog, da im se zvjezdani znak visoko na nebu sja?
sad kad te Cezara lik krasi to car je i bog! Kad bi zvjerad i stoka po zasluzi stjecali zvijea,
Da ti je dranje ovo i lice bilo onomad ovaj bi ovan i lav takvu zavrijedili ast! 10
kad si svladao sam mnogu udovinu zvijer,
ne bi te gledao svijet gdje argivskom slui vladaru 5 9.72
i kao ponizan rob okrutnu podnosi vlast.
Tebi bi sluio tad Euristej, a prijetvorni Liha Libere, rimska to ruka bi ti razmahuje grki,
ne bi ti donio, znaj, himben kentaurski dar. dok oko ela tvog vijenac je spartanski svit,
kad mi ve objed alje u torbi od vrbova prua,
zato uz gozbu tu vina nedostaje vr?
Ako mi alje dar u skladu s imenom svojim, 5
9.65 Alkejev sine-, Heraklo; Alkej, Amfitrionov otac, zapravo mu je djed po ouhu; mislim da i sam zna to bi zahtijevao red!
Gromovnika rimskog. Domicijana; Cezara lik: Domicijan je Heraklu posvetio hram
u kojem je boji kip izraen prema carevu liku; argivskom vladaru: Euristeju, koji je
Heraklu zapovjedio da obavi dvanaest tekih junakih zadataka; Liha: Heraklov sluga 9.71 Nemejski lav. lav to ga je ubio Heraklo; nosilac Hele: zlatoruni ovan na kojem
koji je, na zapovijed Dejanire, gospodaru donio kobnu koulju natopljenu krvlju su Friks i Hela letjeli u Kolhidu; te su ivotinje kasnije pretvorene u zvijee Lava,
kentaura Nesa; bez lomae na Eti: Heraklo se u mukama spalio na gori Eti; ocu svom: odnosno Ovna; Marcijal opisuje neku sliku ili reljef.
Zeusu; oholojgospi: Iidijskoj kraljici Omfali koja je sama oblaila njegovu lavlju kou, 9.72 Libere-, usp. 6.8.77; bi grki: Liber je pobijedio u trci na nekom grkom
dok je Heraklo preo vunu; Stiks: rijeka u podzemnom svijetu; tartarskipas: Kerber; natjecanju; vijenac spartanski: nejasno je naziva li Marcijal vijenac spartanskim zato
Heba: boica mladosti koju je na nebu Heraklo dobio za enu; Hila: lijepi djeak u to su Dioskuri, zatitnici natjecanja, rodom iz Sparte, ili iz nekog drugog razloga;
kojega je bio zaljubljen Heraklo, a otela ga je neka Nimfa. u skladu s imenom svojim: Liber je drugo ime za Bakha, boga vina.

268 269
9.74 9.86

Postoje samo slike Kamonija djeteta, stoga Kada je Silije, vjet da se izrazi prozom i stihom,
malen djetinji lik jedini sjea nas na nj. alio preranu smrt dragoga Severa svog,
Odrasla ve mladia na slici nijednoj nema: tuan se poalih ja Apolonu i pijerskoj drubi.
ocu bi obraz nijem preteku nanio bol! I ja sam, ree mi Feb, Lina izgubio svog!
Svrnu Kaliopi pogled (uz njega je stajala blizu): 5
I ti si, ree joj brat, gorku pretrpjela bol!
9.76 Pogledaj Gromovnika palatinskog, tarpejskog oba!
Jednog i drugog je grub Lahezin ranio rez!
Lice na ovoj slici Kamonija mojeg je obraz: Vidi da sami su bozi sudbini podloni krutoj.
to mu je djeaki lik, prvi, jo nejaki stas. Zato na nebo si ljut? Tvoj je bezrazloan jal! 10
Nakon dvadeset ljeta ve zrelije bile su crte,
brada je s radou svoj obrazom arala trag.
Rumena krv je tek jednom na otricu kapnula britve, 5
9.90
kadli su sestre tri zlobni pokazale jal!
Pospjee vrtnju vretena i vuneni prereu konac
Flae, leao ti na cvjetnoj travi
ocu u dalek kraj urna je vratila prah.
pokraj potoka biserno to blista
Ipak, da o njemu ne bi tek djeaka zborila slika,
dok kamenie val vijugav valja,
mrtvomu vjerniji lik moj e sauvati list! 10
i, daleko od sviju munih briga,
vinom lomio crnim led, a elo 5
9.77 nek ti crvenih rua vijenac kiti;
imaj njena djeaka samo za se,
O ponajboljoj vrsti gozbe raspravlja nek te djevojka najistija eli:
govorljivoga Priska rad: po vruinama, svjetujem te, kumim,
sad uzvien, sad opet lagan mu je stil, kad se mrvi na gumnu umno ito 10
no vrlo ueno je sve!
Pa kakva gozba najbolja je? Ona gdje 5 9.86 Silije: Silije Italik; Sever. Silijev mladi sin; pijerska druba: Muze; Lin: Apo-
bez frule blaen vlada mir! lonov sin kojega je ubio Hetaldo; Kaliopa: Muza epske poezije, Orfejeva majka;
Gromovnika palatinskog: Domicijana; tarpejskog. Jupitera; obojica su izgubili sinove;
Labeza: jedna od Parka.
9.76 Rumena krv. mladi se tek jednom obrijao; sestre tri: Parke; ocu u dalek kraj-. 9.90 Lomio led: Rimljani su vino rashlaivali ledom ili snijegom; lavlja griva: Sunce
Kamonije je umro u Kapadokiji. je u zvijeu Lava; Marcijal upozorava Flaka na nesnosne ciparske ljetne vruine;
9.77 Govorljivoga Priska: vjerojamo Terencije Prisko; bez frule: glasna svirka i boice Pafa: Afrodita; oujske kalende: enska svetkovina Matronalija; na taj su dan
pjesma ometala je konverzaciju za stolom. mukarci darivali ene.

270 271
i kad plamtei lavlja griva bjesni, Svaki trenutak pamti bez tuge, bez ikakve boli: 5
Flae, uvaj se zloglasnoga Cipra! svaki je proli dan njegovu sjeanju drag!
Ti pak, boice Pafa, tog mladia Dobri je ovjek umnoio ljeta jer, komu je ivot
vrati itava, molbu mi uslii! radosno proao, taj dvostruk je ivio vijek!
Nek ti uspiju oujske kalende: 15
nek uz tamjan i vino pada rtva,
10.24
nek se za te na svijetli oltar stavlja
pravo mnotvo rasjeenih kolaa! Dane roeni, oujske kalende,
od svih ostalih ljepi si kalenda:
ak i djevojke darove mi alju!
10.13 Vaem plamenu ja pedeset sedmi
Na zlatonosne ale keltiberski Salon me vodi: kola nudim i posudu za tamjan. 5
gorim od elje da svoj vidim brdoviti kraj! Dajte ali na korist da mi budu!
Uzrok si, Manije, ti: od nejakih volim te ljeta, ovim ljetima dvaput jo po devet.
jo od djeatva si mog prijatelj dobar i drug! Potom, prije no duga dob me shrva,
Nitko mi od tebe nije u hiberskoj miliji zemlji 5 tri kad razdoblja ljudskog vijeka minu,
niti zasluuje tko ljubav iskreniju, znaj! lug potrait u elizijske gospe: 10
S tobom bih getulske kolibe Punjana volio mrkih, ne bih elio niti dana vie!
skitske bih brvnare ja bio oduevljen gost!
Cuti li isto u dui, i ako mi uzvraa ljubav, 10.26
svugdje nas emo dva vlastiti imati Rim! 10
Nedavno Egipat sav po vinovoj ibi te znao:
momad stotinu njih tvoju je sluala rije.
10.23 Ali, zalud si, Vare, Kvirinu obean rimskom:
lei uz Lagov al tuinska sjena si tek!
Petnaest olimpijada ve minulih broji u svojoj
spokojnoj starosti na sretni Antonije Prim!
Dane dok unatrag motri prohujale, godine duge, 10.24 I djevojke: kako su prvoga oujka Matronalije, djevojke inae na taj dan
prim aju darove; usp. 619.90; pedeset sedmi kola, tradicionalni roendanski kola;
Letin ga ne plai val to se pribliio ve. Marcijal slavi pedeset sedmi roendan; tri razdoblja ljudskog vijeka: sedamdeset pet
godina (krug ljudskoga vijeka, koji traje stotinu godina, moe se podijeliti na etiri
luka jednake duine: djetinjstvo, mladost, zrelu dob i starost; Marcijal moli da bude
10.13 Keltiberski Sahn: Salon je rijeka u Hispaniji (danasJalon),aKeItiberinarod poteen posljednjega, tegobnoga razdoblja); elizijske gospe: Prozerpine.
koji je ivio jugozapadno od Bilbilisa; u hiberskoj zemlji-, u Hispaniji; getulske kolibe: 10.26 Po vinovoj ibi: po ibi kojom je centurion zavodio red meu svojim vojnicima;
Getuli su pleme na sjeverozapadu Afrike. K virinu rimskom: Rimljanima koji su ga eljno oekivali; Lagov al: egipatski al
10.23 Antonije Prim: Marko Antonije Prim; Letin val: smrt. (otac Ptolemeja I. zvao se Lag); u besmrtnojpjesmi: tj. u Marcijalovim stihovima.

272 273
Nisam tvoj ledeni obraz ni suzama skvasiti smio 5 taj nestanijom od nje ne bi zvao
niti uz pretuni grob obilan paliti kad! al ni ednijom nijednu od ena!
Ipak, ime e tvoje u besmrtnoj ivjeti pjesmi! Takve ale Egerija je valjda
Moe li prijetvorni Nil i tu nam oteti ast? Numi priala usred vlane spilje.
Kao druga ii uenica njena 15
ti bi mudrija, ednija bi bila,
10.32 Sapfo, ali bi kruti Faon tada
njoj, Sulpiciji, svoju ljubav dao!
Pita me, Cedicijane, ta slika koju mi kiti Zalud: ni Gromovniku ne bi htjela
ruin i Ijubiin cvijet, iji prikazuje lik? enom biti, ni ljubavnicom Bakhu 20
Marko Antonije Prim je to u muevnoj dobi: niti Febu da Kalena joj otmu!
na njoj, sada ve star, vidi svoj mladiki lik.
O, kad bi umjetnost mogla izraziti narav i duu! 5
Ne bi tad vidio svijet krasnije slike od te! 10.37

Presjajni znale pravde i zakona, dragi Materno,


10.35 iju iskrenu rije rimski uvaava trg,
tvoj sam prijatelj stari, u istom smo roeni gradu:
Nek Sulpiciju ita svaka ena kreem u hispanski kraj. Ima li poruku za nj?
to se svidjeti eli samo muu! Ili na laurentskom alu za krastaom radije traga, 5
Nek Sulpiciju ita svaki suprug tankih iglica lov dri pametnijim ti
to se svidjeti eli samo eni! nego kad vratiti moe barbuna na njegove hridi
Nju ne zanima mahnitost Medeje 5 ako se ini da jo libre ne dosee tri?
niti Tijest sa svojom stranom gozbom Radije najboljim jelom proglasit e bljutavu zijevku,
za nju Biblida, Skila tek su tlapnje sitnih koljkica par gladak to skriva ih krov, 10
ve o ljubavi dobroj, istoj ui, umjesto otriga koje ravne su ljuturi bajskoj,
igri, ali i njenostima slatkim. koje gospodar to zna slobodno tamani rob?
Tko bi sudio pravo pjesme njene, 10 Radije smrdljivu lisicu tjerat e buno u zamku,
dok ti odvratni plijen ugrizom ranjava pse?
10.35 Sulpiciju: slabo poznata pjesnikinja Domicijanova doba, ena stanovitoga Ondje e, tek izvuena iz mora bogata ribom, 15
Kalena; Medeja, Tijest. notorne mitske teme epike i tragedije Marcijalova doba;
Biblida je nimfa koja se zaljubila u vrastita brata, a za kaznu je pretvorena u izvor; mrea, jo mokra sva, zeca zarobiti ve!
Skila: ki megarskoga kralja Nia koja je iz ljubavi prema Minosu izdala vlastita oca;
Egerija: italska nimfe, supruga legendarnoga kralja N um e Pompilija; Faon: mladi
u kojega se, prema legendi, nesretno zaljubila Sapfe; Grommmiku: Jupiteru; Febu: 10.37 N a laurentskom alu: Marcijalov je prijatelj u Laurentu (danas Torre
Apolonu. Paterno) imao raskonu vilu; ljuturi bajskoj: otrige iz Baje bile su na osobitoj cijeni.

274 275
Evo, dok govorim, ribara: s vrom ti dolazi praznom; Numine bregove, dakle, i dokoni ostavlja Noment?
stie i lovac, sav gord: jazavac njegov je plijen! Premda ve ovjek si star, naputa posjed i dom?
ivi uz more,'a ruak s gradske ti trnice stie! Odlae radost i slasti, ali ne odlae preu 5
Kreem u hispanski kraj. Ima li poruku za nj? 20 Atropa: tebi se, znaj, svaki upisuje sat!
Dragom pokazuje drugu (za svaku pohvalu to je!)
10.38 manje da ivot svoj cijeni no zadanu rije.
Vrati se napokon sabinskom kraju i ostani ovdje:
O, tih petnaest njenih branih ljeta sebi ve jednom sam prijatelj budi i drug! 10
uz Sulpiciju, Kalene, to tebi
boja milost ih dosudi i dade!
O, sve noi i sati oznaeni 10.47
skupim biserjem s indijskoga ala! 5
Kakve bitke i bojeve je vae Pita, najdrai Marcijale, to nam
sretna postelja vidjela i lampa ivot sretnijim ini? To je redom:
opijena Nicerotovom kapi! posjed batinom steen, ne od rada,
Stoga petnaest ivio si ljeta! plodno polje, u pei trajna vatra,
Samo to se u tvoju dob rauna 10 nikad parnica, rijetko toga, mirna 5
dani koje si proveo u braku! savjest, slobodna snaga, zdravo tijelo,
Jedan jedini da na dugu molbu mudra iskrenost, prijatelji ravni,
tebi Atropa vrati, radije bi drutvo ugodno, jednostavna jela,
nego etiri vijeka Nestorova! no to trijezna je, slobodna od brige,
krevet ivahan, ali ipak edan, 10
san to nonu ti tminu ini kratkom.
10.44
Budi ono to jesi, pusti elje!
Kvinte Ovidije, kree k Britancu kaledonskom gdje te Zadnjeg dana se ne boj nit ga eli!
eka Ocean i s njim zelene Tetije val.

10.38 Uz Sulpiciju-. usp. f.10.35; skupim biserjem: usp. 6.8.45, 9.52,11.36; srea
koju valja oznaiti ne obinim bijelim kameniima, nego biserjem nadmauje
obinu ljudsku sreu; Nicerot je poznati trgovac mirisima; Atropa-, jedna od Parka;
Nestor, najstariji junak pod Trojom, simbol dugovjenosti.
10.44 K vint Ovidije-. dobar Marcijalov prijatelj koji je u N om entu imao posjed
blizu njegova; Britancu kaledonskom-. Kaledonija se nalazila na sjeverozapadu dana
nje kotske; zelene Tetije val-, more; Num ine bregove, sedam rimskih breuljaka; 10.47 Marcijale. Julije Marcijal; slobodna snaga-, plemenita snaga slobodna ovje
Atropa-, usp. prethodni epigram; svom sabinskom kraju-, Nomentu. ka, u kojoj nema grubosti ni nasilja.

276 277
10.50 Nije Marcelov tu ni Pompejev teatar; nisu
ovdje kupatila tri ni etverostruki trg
Neka Pobjeda tuno idumejsku prelomi palmu, a ni uzvien hram Gromovnika to Kapitol titi,
Obljubljenost uz cvil svoju nek razdrlji grud! sjajna svetita sva modri to dotiu svod!
ast nek obue crninu i neka alosna Slava Valjda ve stoput si rekao, iscrpljen, svojem Kvirinu: 15
okrutnu plamenu da ovjenan pramen na dar! Dom ti preputam tvoj: natrag bih elio svoj!
Strana li zloina! Skorpo, u cvijetu mladosti otet 5
gine! U jaram tvoj crni se upree konj!
10.53
Hitrim ti kolima staza uvijek bijae kratka!
Zar je i ivot tvoj morao k cilju za tren? Onaj sam poznati Skorpo, mezimac bunoga cirka:
Rime, pljesak sam tvoj, radost kratkotrajna ja.
Jalna me Laheza zgrabi u dvadesetsedmome ljetu
10.51 mislei: Pobjeda zbroj govori da je ve star!
Tirski se bik ve osvre k zvijeu Friksova ovna,
brata se smjenjuju dva, tjeraju zimu u bijeg. 10.61
Smijei se polje, zaodijeva zemlja, zaodijeva stablo,
atike ljubovce pjev tui zbog Itisa svog. Prerano poinu ovdje sjena Erocije male:
Kakve ti, Faustine, Rim, o, kakve ti otima dane! 5 este je zime nju zlosretna otela smrt.
Predivan sunani sjaj, spokoj u tunici, mir, Ti to e njivicu moju, neznane, nazivati svojom,
gajeve, izvore, obalu vrstu od vlanoga pijeska, njenoj duici toj godinje poasti daj!
Dom nek ti potraje vjeno, obitelj nek sretna ti bude, 5
Anksur to blista se sav morski dok plae ga val,
lealjku s koje se stere pogled na dvostruku vodu: i nek na tvojemu tlu njezin tek tuguje hum!
rijene lae su tu, ondje ve morski je brod! 10
10.62
10.50 Idumejsku palmu-, Idumeja u Palestini bila je bogata palmama; Skorpo: slavni
trka u etveroprezima, ljubimac publike koji je odnio mnoge pobjede; umro je
Potedi, uitelju, nejak svoj razred:
mlad. dugokosi nek momci na tvoj sat hrle,
10.51 Tirski bik, Friksov ovan: zvijea Bika i Ovna; brata se smjenjuju dva: Kastor
i Poluks, tj. zvijee Blizanaca; uenom formulacijom hoe se rei daje Sunce prolo
kroz zvijee Ovna i Bika i nalo se u Blizancima; atike ljubovce pjev. Filomele, tj. 10.53 Skorpo: usp. 2.10.74, <5110.50; Laheza: jedna od Parki.
slavuja; Itis: sin Filomele i Tereja, kojega je ubila vlastita majka da se osveti muu; 10.61 Erocije male: usp. 615.34.
u rimskoj su tradiciji Prokna i Filomela zamijenile uloge; Anksur. grad u Laciju, 10.62 Brzpisar. uitelj brzoga pisanja; nebom Lavplam ti: sunce se nalazi u zvijeu
danas Terracina; Marcelov i Pompejev teatar poznata su rimska kazalita; kupatila tri: Lava, kraj je srpnja; bi Straan: uitelji su kanjavali djeake bievanjem i ibanjem;
Agripine, Neronove i Titove terme; etverostruki trg: Forum Romanum, Forum Marsija: poznati frula koji se drznuo nadmetati se s Apononom; kad je izgubio,
Iulium , Forum Augusti i Forum Transitorium-, Gromovnik-, Jupiter; svojem Kvirinu: Apolon ga je dao bievati i odrati mu kou; Marcijal ga zove Kelenjaninom jer se sve
Kvirin je ime to ga je Romul ponio kad je postao bogom. dogodilo kod frigijskoga grada Kelene.

278 279
kraj tvojeg stola nek te biran skup voli, Tiho, parnice: roendan se slavi!
nek nema oko sebe vei broj aka Bjei, jeftina klijentova svijeo! 5
ni nastavnik rauna niti brz pisar! 5 Trojne tablice bijedne, kratak rubac
Sad vedri griju dani, nebom Lav plamti neka ekaju prosinake ale!
i vreli srpanj sada spren klas ee. Nek se bogati nadmeu u daru:
O d skitske koe nek ispleten bi straan, neka naduti trgovac iz Septe
od kakva Marsija Kelenjanin strada, ruho daruje kadmovskog podrijetla; 10
i grozna iba, uiteljske znak vlasti 10
optuenik zbog tue i pijanstva
do listopada utonu u san dubok!
neka pokloni sveano odijelo.
Jer smisao je kole ljeti zdrav djeak!
ena presudu ima protiv mua?
Nek sardonikse svojom rukom daje!
10.66 Starac koji se prolu vijeku divi 15
reljef Fidijin na dar nek donese;
Tko je, Teopompe, tako surov i okrutan bio lovac zeca nek daje, seljak jare,
pa mu je palo na um kuhar da postane ti? ribar plijen to ga izvlai iz mora.
Tko bi dopustio ovo da lice kuhinja crna Ako primjeren poklon svatko alje,
nagrdi? Ovu da vlas mastan unakazi dim? to e poslati pjesnik. Restitute? 20
Tko e dostojniji biti da ae i pehare nosi? 5
ija e ruka u vr slau umijeati kap?
Ako ovakav svretak oekuje prekrasne sluge,
kuhar nek postane sad Ganimed Jupitru svom!
10.94

10.87 Na raspolaganju nemam ni nasad Alkinoja kralja


niti u vonjaku mom masilski straari zmaj,
Rim nek smjerno se sjeti Restituta ve mi u bezbrinom vrtu uspijevaju nomentske voke,
rjeitoga, na prvi listopada! jabuke bijeda i jad! Nije ih kradljivca strah.
Jezik nek vam je ist, a elje svete! Stog ti od uroda svog izabirem upravo ovaj 5
uti jesenji plod usred Subure je bran!
10.87 Restituf. odvjetnik Klaudije Kestmiv, jezik nek vam je ist, a elje svete: poznate
obredne formule; trojne tablice-, vrsta pisaih tablica; usp. 7.14.6; prosinake Sale:
Saturnalije; Septa: Saepta Iulia, ureeni prostor na Marsovu polju gdje su se nalazile 10.94 Nasad Alkinoja kralja: raskoni vrtovi feakoga kralja Alkinoja bili su prover-
brojne otmjene trgovine; ruho kadmovskogpodrijetla: iz Tira, Kadmova grada; dakle, bijalni; usp. 6.8.68; masilski zmaj: zmaj koji je uvao vrt Hesperida; usred Suburr.
grimizno ruho; Ito eposlati pjesnik: dakako, svoje pjesme. tj. Marcij j alje jabuke koje je kupio na trnici.

280 281
11.6 jabuke koje u sanduku provode zimu i zriju,
polje kad na njemu sja proljetnih kroanja cvat,
Dok su blagdani starca srp to nosi, svilene haljine to se na dvoru za caricu tkaju, 5
kad nam postaje kocka kralj i vladar, jantar to djevojin dlan stiskom toplinu mu da,
valjda doputa, Rime s kapom slavlja, amfora crnog falernca to negdje razbijena lei;
da se poigram lakim, vedrim stihom! kao to mirie vrt sicilskim pelama drag,
Vidim, smijei se: doputa mi, dakle! 5 ko alabastar Kozmov, kao boanski oltari,
Dalje od mene sada, blijede brige! vijenac kad spuzne svje s pramena bujnog na tlo 10
elim rei to god mi na um padne, emu nabrajati miris po miris? kad skupa ih smijea,
bez premiljanja muna, sitniava. takav djeaku je mom jutarnjih cjelova dah!
Mijeaj, djeae, vino pola pola, Kako se zove? Pa dobro, kad samo zbog cjelova pita...
kao neko Pitagora Neronu! 10 Prisee?! Sabine moj, previe udi da zna!
Toi, Dindime, nalijevaj nam ee!
Trijezan ni za to nisam, a kad pijem,
tad je petnaest pjesnika u meni! 11.11
Daj mi katulskih zatim poljubaca! Djeae, sklanjaj te ae dragocjene s toploga Nila!
Bude li ih koliko Katul ree, 15 Ne boj se! Samo mi daj slobodno starinski vr
vrapca njegova dobit e od mene! izlizan usnom otaca, to oian rob ga je prao:
neka se drevna ast ponovno vrati na stol!
A iz dragulja ti, Sardanapale, pij, koji pravi, 5
11.8 talei Mentorov rad posudu dragoj za no!

Kao to mirie balzam, ve blae, u vazi od juer,


zavojit afranov trag zadnji kad poilja pah. 11.13
Ma tko bio, dok Flaminijsku cestu
11.6 Blagdani starca srp to nosi-, Saturnalije; srp je ikonografki Saturnov atribut; gazi, pogled na slavni mramor svrni:
s kapom slavljar. u vrijeme Saturnalija nosila se meka kapa (pilleus), simbol blagdan
skoga veselja i slobode; polapola: za Rimljane neuobiajeno jaka mjeavina jer je
koliina vode obino nadmaivala koliinu vina; Pitagora: Neronov vinotoa i
11.11 Oian rob: a ne dugokosi ljepotan kakvi su u carsko doba obiavali
oslobodenik; car se s njime i vjenao; katukkih poljubaca, vrapca njegova: aluzije
posluivati bogate Rimljane; Saradanapal: legendarni asirski kralj, simbol mekoput-
na poznate Katulove stihove u kojima pjesnik od svoje drage trai tisue poljubaca
nosti i raskonoga ivota; Mentor, slavni grki umjetnik u rezbarenju srebrnina.
(Cat. Carm. 5) i na one o Lezbijinu vrapcu (Carm. 2 i 3).
11.13 Flaminijsku cestu: vana prometnica koja je povezivala Rim sa sjevernom
11.8 Zavojit afranov trag. afranova mirisna vodica koja se kropila u kazalitima; Italijom i Galijom; uz nju su se nalazile brojne grobnice; Venere sve i Kupidoni:
crnog falemca: usp. 6.5.64; sidlskimpelama: sicilski se med podjednako cijenio kao parafraza Katulova stiha iz poznate pjesme o Lezbijinu vrapcu (Cat. Carm. 3); Paris:
i atiki; alabastar Kozmov. boica s parfemom; Kozmo je poznati rimski trgovac poznati glumac mirna to ga je Domicijan dao ubiti zbog navodne veze s njegovom
mirisma; Sabine moj: vjerojatno Cezije Sabin. enom Domicijom.

282 283
radost Grada, arobnjak duha s Nila, Lijenino Hipno, to eka? Falernac besmrtni toi! 5
dra i umjetnost, naslada i igra, Iskreni zavjet moj prastari zahtijeva vr!
dika rimskoga teatra i tuga, 5 Dvaput po est nam mjerica ulij, pa tri jo potom!
k tome Venere sve i Kupidoni Julije, Prokul i Gaj mjera je zdravice te!
tu poivaju s Parisom u grobu!

11.39
11.14
Moju si njihao zipku, Harideme, postojan bio
Nasljednie, u grob ne sahranjuj seljaka patuljka! uvar djeatva mog, pratilac vjeran i drug!
Jer, i neznatan hum preteak teret je za nj! Sad mi se ubrus ve crni od dlaka kad brijem si bradu;
cura prigovara ve: bode je poljubac moj!
Za tebe jo sam dijete: pred tobom mi blagajnik drhti, 5
11.26 a i upravitelj moj. itavoj kui si strah!
Zabavu brani mi ti, ne dozvoljava nikakvu ljubav.
Premila utjeho moja, Telesfore, ugodna brigo Brani mi sve, ali sam slobodno uiva sve!
kakva u krilu se mom nije pojavila jo, Vreba me, uhodi, guna, duboko uzdie pritom
cjelove daj mi vlane od staroga falernskog vina, jedva obuzdava gnjev rado bi zgrabio prut! 10
djeae! Prui mi vr otkud si otpio sam! Uzmem li odjeu drsku ii malo nauljim kosu,
Ako tomu pridoda i ljubavne radosti prave 5 Otac, dere se tvoj ne bi uinio to!
Ganimed Jupitru svom manju e pruiti slast! ae mi marljivo broji, uz krajnje mrgodan pogled,
kao da praznim vr otet iz podruma tvog.
Dosta! Bivega roba ne podnosim kao Katona! 15
11.36 Jesam li muko o tom curu mi pitaj za sud!

Gaj mi je Julije bijelim oblutkom oznaio ovaj


dan, jer opet je tu: zavjet je ispunjen moj! 11.57
Zdvojan sam mislio ve da nit su mu presjekle Sestre!
Onaj tko ne zna za strah, ne zna ni radosti slast! udi se, ueni Severe, to uz poziv na ruak
uenom Severu ja stihove aljem na dar?

11.36 Gaj Julije: Gaj Julije Prokul; bijelim oblutkom: usp. <3.8.45, 9.52, 10.38;
Sestre: Parke; falemac. usp. <25.64, 11.8 i 11.26; dvaputpo est mjerica: pri ispijanju 11.39 Odjeu tirsku: grimiznu odjeu; kao Katona: Katon Stariji smatran je
zdravice obiavalo se natoiti onoliko mjerica vina u au koliko je slova sadravalo simbolom rimske vrline i moralne strogosti.
ime osobe kojoj se nazdravljalo (u izvorniku pet, est i osam); usp. <28.50. 11.57 Ueni Severe: Marko Sever.

284 285
Jupiter ivi od nektara, on se ambrozijom sladi: Gotovo kao Elpenor na straan je skonao nain:
ipak mu nudimo mi vino i sirovi drob! s visokih stuba je on pao i slomio vrat!
Kad ti je, darom bogova, dano ba sve, a ne eli 5 Ne bi ga snala. Nimfe, opasnost tolika da vau 5
ono to ima ve, koji e primiti dar? vie je volio kap, njome si taio e!

11.69 11.89
Lovkinja, otra u umi, a kod kue kujica mila, Zato mi alje, vijence, a nisi ih taknula, Polo?
odrasla ja sam uz cirk: vjeba je hranitelj moj. Radije ruin bih cvijet koji si zgnjeila ti!
Lidijom zvao me Dekster, gospodar kom vjerna sam bila:
za Erigonina psa ne bi me mijenjao on,
a ni za pseto s Krete to, zajedno s Kefalom svojim, 5 12.14
sada nastanjuje svod zvijee na nebu im sja!
Daj, umjerenije malo strelovita podbadaj konja,
Nije me odnijela dob ni muna i jalova starost
Prisko, obuzdaj ar zeji dok progoni trag!
kakav je imao kraj neko dulihijski Arg:
esto se raduje plijen kad lovac s vatrena konja
svojim me zubom munjevitim zapjenjen ubio vepar,
kao kalidonski ljut, ili erimantska zvijer! 10 padne: teko se on uope podigne s tla!
Ne alim, premda sam rano u podzemlje otila kleto Zasjede krije i polje: nek nije kamenje ondje, 5
jer mi je takva smrt najveu donijela ast! jarak je, nasip je strm ravno te prevari tlo.
Takvu e zabavu uvijek prirediti za tebe netko,
netko ija e smrt biti neznatniji grijeh.
11.82 Ako te pogibli lude vesele, priredimo zamku
vepru etrurskom mi to je sigurnija stvar! 10
Iz Sinuese se na Filostrat s nekakve gozbe
Kako uiva, Prisko, u bezglavoj trci u kojoj
kui u unajmljen stan vraao bila je no. izvlai deblji kraj konjanik ee no zec?

11.69 Z a Erigonina psa: Erigona je bila ki Atenjanina Ikarija; kad je, uz pomo
vjerne kuje Mere pronala tijelo ubijenoga oca, u oaju se i sama ubila, a bogovi su 12.24
i nju i psa pretvorili u zvijezde: gospodarica je postala zvijee Djevice, a pas zvijee
Prociona; pseto s Krete: Lelaps, Kefalov pas koji je zajedno s gospodarem pretvoren Laka koijo, o samoo mila,
u zvijee; dulihijski Arg: Odisejev pas koji je prepoznao svoga gospodara poslije
dvadeset godina izbivanja i potom sretan umro; Dulihij je otok blizu Odisejeve Itake; dare rjeitog Elijana mojeg,
kalidonski vepar, strasni vepar kojega je ubio Meleagar; erimantska zvijer, vepar kojega
je svladao Heraldo.
11.82 Sinuesa je mjesto u Kampaniji gdje su se nalazile poznate toplice; Elpenor. 12.14 Prisko: vjerojatno Terencije Prisko.
Odisejev drug koji je u Kirkinoj kui pijan zaspao, a potom se iznenada probudio i 12.24 Elijan: neki od Marcijalovih prijatelja i zatitnika; Juvap. vjerojatno neki od
pao s krova niz ljestve; Nimfe: zatitnice sinueskih izvora. hispanskih uglednika; Avitr. Stertinije Avit.

286 287
i od dvoprega draa i karuca! Tu je bilo i radosti i tuge:
T u e. Juvate, smjeti to ti drago ipak, vie je bilo lijepih stvari!
sa mnom priati: goni crn to tjera 5 I da hrpice dvije naslaemo 5
kljuse libijsko nije ispred mene, od kamenia dvobojnih, bez sumnje
niti trka sa zadignutim skutom. bijela hrpa nadvisila bi crnu!
Nigdje mazgara, utljivi su konji! Ako izbjei eli zub gorine
O da sad je i Avit ovdje s nama, i pritedjeti dui bolne rane,
ne bih drhtao ja od treeg uha! 10 ni s kim odvie prisan nemoj biti: 10
Kako lijepo bi bilo cijelog dana! bit e radosti manje, manje patnje!

12.31
12.44
Gaj i izvori ovi, sjenoviti prepleti loze,
umjetni vodeni tijek kojim se napaja tlo, Unie, tvoje ime u krvnoj vezi je s mojim,
livade, grmovi rua takmaci dvorodnom Petu! a i tvoj pjesniki rad srcu je mojemu drag.
biljke to sijeanjski mraz nee im nanijeti zla,
Samo za bratom svojim zaostaje, vjeruj, u stihu.
domaa jegulja koja u vodenom pregratku pliva, 5
Darom ste jednaki vi, al si odaniji ti!
bijeli visoki stan bijelomu golubu dom
Tebe je Lezbija mogla uz Katula voljeti skladnog; 5
dar gospodariin sve je: kad poslije tolikih se ljeta
njene Korine si ar mogao stei i ti.
vratih, Marcela mi taj maleni darova dvor!
Sve da Alkinojev vrt Nausikaja ponudi meni, Zefiri bijahu spremni, tek jedra da dii si htio!
kralju bih rekao: Ne! Vrt mi je miliji moj! 10 Ostaje ipak uz kraj. Bratov si slijedio trag!

12.34
12.46
S tobom trideset etiri provedoh
ljeta, Julije, ako dobro pamtim. Lak si i teak istodobno, drag i zloest: ne mogu
s tobom ivjeti ja, ali ni bez tebe ne!
12.31 Dvorodnom Petu-, Pest (danas Pesti), gtad na zapadnoj obali Italije , bio je
na glasu po uzgoju rua; Marcela-, Marcijalova hispanska zatitnica; Alkino jev vrv. 12.44 A l si odaniji ti: Unik se dri ljubavne elegije i ne eli se okuati u nekoj
usp. 6.8.68, 10.94; Nausikaja-, Alkinojeva ki. ozbiljnijoj pjesnikoj vrsti kako ne bi postao suparnik bratu; Lezbija: pseudonim
12.34 Julije-, Julije Marcijal; od kamenia dvobojnih-, usp. 6.8.45, 9.52, 10.38, djevojke koju je u svojim stihovima proslavio Katul; Korina: djevojka o kojoj pjeva
11.36. Ovidije (vjerojatno fiktivna osoba).

288 289
12.52 Gosta, dok naginje iz njih, bez bojazni promatra sluga.
Drhti ti ruka? Pa to? Neka te ne plai pad!
Onaj kojem su Muze na elo stavljale vijenac, Nevano nije ni ovo: iz njih e zdravicu piti
parniar, divljenja pun, pomno mu sluao rije, bude li morao kad razbiti au o pod! 10
mili Ruf, Sempronijo, tvoj sad poiva ovdje:
ak mu i posmrtni prah prozirnije za tobom ar!
0 tebi pripovijest ljupka elizijskim poljima krui. 5
12.84
ak je i Tindara ki zbunjena otmicom tom!
Ona je nerado pola kad mu je doao po nju:
Nisam, Politime, htio oskvrnuti uvojke tvoje,
otmiara si svog sama napustila ti.
ali sam spremno rvoj zahtjev uvaio ja.
Ilijsku ljubavnu priu sa smijekom slua Menelaj;
Tako je sjao i Pelop, tek oian, s pramenom kratkim,
tvoje otmice tijek brie i Parisov grijeh! 10
kad mu je nevjesta svu vidjela slonovu kost!
Kad se u blaena sijela preseli pobonog svijeta,
najpoznatiji duh bit e uz stigijski val!
Jer, Prozerpina zna to je otmica: otete voli
djevojke. Tvoja e kob umilostiviti nju! 12.98

Betise, ti kom u kosi vijenac se maslinov svija,


12.74 ti iji blistavi val runu pozlauje pram,
Paladin, Bakhov ljubime, kom Albula, voda gospodar,
Dok ti brodovlje s Nila dovozi kristalno sue, morski otvara put lae da hitaju njim,
ove ti ae na dar alje Flaminijski cirk. nek ti uz znamenje sretno Istancije k obali stigne, 5
Tko je smjeliji? One ii drznik to na dar ih alje? dobru nek godinu da narodu tvojem i on!
Dvostruka prednost je, znaj, jeftinih posuda tih: Svjestan je kako je teko naslijediti Macera. Ali,
nikakva lopova, Flae, ne privlae ovi reljefi; 5 teret kad odvagne svoj, tad ga i nositi zna!
drugo: prevrua kap nee im nanijeti zlo!
12.84 Tvoj zahtjev, krasnom je Politimu doputeno da oia dugu kosu; slonovu
kost: Pelop je imao jedno rame od bjelokosti otkako je Demetra na stravinoj
12.52 M uze, parniar. Ruf je bio pjesnik i odvjetnik; elizijska polja su posmrtno Tantalovoj gozbi u neznanju pojela komad njegova mesa.
prebivalite blaenih; Tindara ki: Helena; tvoje otmice tijek: nije posve jasno o kakvoj 12.98 Betis: v. 619.61; runu pozlauje pram: tamonja je vuna imala prirodno
je pustolovini rije; mogue je da su sedmi i osmi stih interpolirani kasnije; u tom zlaanu boju, pa je nije trebalo umjetno bojiti; Paladin, Bakhov ljubimce: Bctska
je sluaju epigram jasniji; uz stigijski val: u podzemlju; Prozerpina zna to je otmica: Hispanija bila je bogata uljem i vinom; Albula: staro ime za Tiber; roba iz Bctskc
1 sama je bila oteta, kad ju je ugrabio Had, kasniji suprug. Hispanije stizala je u Rim preko Ostije, luke na uu Tibera; Istancije: Istancije Ruf;
12.74 Flaminijski cirk\ okrug u Rimu koji je dobio ime po istoimenom amfiteatru; Macera: vjerojatno Bebije Macer, upravitelj te pokrajine 101. godine; Istancije R uf
posrijedi su, dakle, neke jeftine ae kupljene u nekom obinom rimskom duanu. bio je njezin prokonzul od 101. do 102.

290 291
7
DAROVI MALOG SVIJETA:
XENIA I APOPHORETA

13.1

Ribe da dobiju togu, a masline putni ogrta,


gadnomu moljcu da strah bijedna ne zadaje glad,
Muze, nilske papire o mojemu kvarite troku:
pijani zimski dan novi bi sluao vic!
Ne bije moja kocka s junakim piljcima bitku, 5
moja slonova kost ne mijea esticu s psom!
Ti su mi listovi orah, ti su mi listovi kocka:
takva igraka strast ne stvara dobit ni dug!

13.1 Ribe da dobiju togu...-. Marcijal hoe rei da neobavezna literatura poput
njegove moe zgodno posluiti za umatanje ribe ili maslina, a u najgorem sluaju i
kao hrana moljcima; nilske papire, papiri su nilski jednostavno zato to je papirus
rastao na obalama Nila; pijani zimski dan-. Satumalije, omiljeni rimski blagdan to
se uz kockanje, darivanje i neobuzdano slavlje svetkovao od 17. do (obino) 19.
prosinca; slonova kost-, fritillus izraen od slonovae, posudica u kojoj bi se kocke
promijeale, a zatim istresle na igrau plohu; esticu spsom-, estica (zvana i Venerom)
je najvei, a pas (jedinica) najmanji broj na kocki; u igri kockama obiljeenim na
svih est strana (tesserae) bacale su se po tri kocke: najboljim su se rezultatom smatrale
tri estice, a najslabijim tri jedinice, pa su se i ti rezultati obino nazivali esticom
(Venerom) i psom; s junakim piljcima-, u izvorniku magnanimo talo\ tali su kocke
oznaene samo s etiri broja; orah-, kockanje orasima i za orahe bilo je uobiajena
saturnalijska razbibriga.

293
13.2 13.5
PAPAR

Fina si nosa. Pa dobro, u nosinu sav se pretvori, drijeb kad ti dodijeli masnu grmuu votane boje,
takvu da teret bi taj Atlantov odbio vrat! mudro e batak tust paprom natrljati njoj!
Ismij i samog Latina no protiv igrarija mojih
ne moe rei ni rije koju ne rekoh i sam!
Zubima glodati zube pa kakav je u tom uitak? 5 13.7
Mesnat je potreban kus eli li postati sit! BOB

Kani se jalova posla! Za one to sebi se dive


Ako ti mahuna blijeda u loncu zemljanu krka,
sauvaj otrov, jer ja triavost pjesmica znam.
lako e odbiti tad poziv za raskoan stol!
Nisu ni triave sasvim, doe li naklona uha,
ako ne bude strog kao da zore je cik. 10
13.10
FINO PENINO BRANO

Nemaju kraja ni konca vrline i primjene brana.


13.3 Pekar i kuhar se njim koriste skoro za sve!

Cijelo darova mnotvo u tananoj knjiici ovoj


tvoj e stajati dep etiri novia tek. 13.13
Tebi je previe etiri? Dva bi stajati moglo: BLITVA

Knjiar bi Trifon i tad naao dobit u tom!


esto posegnut e kuhar za vinom i paprom da blitvi
Moi e, umjesto dara, dvostihe gostima slati 5
hrani za radniki stol bljutavi popravi tek.
ako, kao i ja, nisi na novcima jak.
Svaka stvarica ima u naslovu pripadno ime:
sve preskoi to god elucu ne prija tvom!
13.17
SNO P KUPUSOVIH MLADICA
13.2 Fina si nosa: otrouman si i duhovit kritiar; mitski jeA tlant na svojim pleima
nosio nebeski svod; Latin je bio popularni glumac u mimskim predstavama; kao da Da ti se stabljike bijele ne ogade, vodi pridodaj
zore je cik. tj. trijezan.
13.3 Trifom poznati rimski knjiar, Marcijalov i Kvintilijanov izdava. sode: zelen e tad postati kupusov list.

294 295
13.18 13.24
VLAAC DUNJE

Ako si jeo tarentskog vlasca to teka je vonja, Ako ti ponude dunje u atikom moene medu,
pazi da poljubac svoj stisnutih usana da! Ovaj je medeni plod, rei e, izvrsna stvar!

13.25
13.21 EERI PINIJE
DIVLJE PAROGE
Mi smo Kibelino voe: kad prolazi, podalje dr se,
Sona paroga raste u movarnom ravenskom kraju; na da ne bi ti pad tjemenu nanio bol!
divlje paroge tek slastan je kao i njen!

13.27
SLASTICA O D SUENIH DATULJA
13.22
GROE S TVRDOM O PN O M
Zlatne su datulje poklon to dijeli se prvoga sijenja:
ipak, njihov je plod samo sirotinjski dar.
Grozd sam neprimjeren ai, Bakhu od koristi nisam.
No kad me ne pije, tad nektaru nalik sam ja!

13.29
13.23 PO SUDA LJIVA IZ DAMASKA
HIJSKA SMOKVA

ljive je te u tuini starost naborala. Uzmi:


Hijska je smokva slina odlealom setinskom vinu:
trbuhu esto su spas teret kad apne ga tvrd!
njezin nam daruje plod trpkost i obilan sok.

13.25 Kibelino voe: kad joj se iznevjerio, Kibelin je ljubimac Atis okrutno kanjen
13.22 Neprimjeren ai-, ta sorta groa nije bila upotrebljiva za vino, ali su njezina i napokon pretvoren u piniju, koja je otada posveena toj maloazijskoj boici;
zrna bila ukusna za jelo. sjemenke pinije upotrebljavale su se u spravljanju mnogih jela.
13.23 H ijska smokva: cijenjena sorta smokve pikantna okusa; setinsko vino bilo je 13.27 Prvoga sijenja: siromani su klijenti svom patronu za novu godinu pokla
vrlo cijenjeno. njali datulju presvuenu tankim slojem zlata i novi.

296 297
13.34 13.38
LUK PRVO KOZJE MLIJEKO

Kad ti je supruga stara, a udovi nemono lee, Jaradi nemonih nogu ve prvo je majino mlijeko
slabo ti koristi luk jedino otklanja glad. oteo pastir, a ja tebi ga dajem na dar.

13.35
LUKANSKE KOBASICE 13.39
JARE

Lukanska ja sam kobasica, kerka picenske svinje:


gancima nalik na snijeg ukras sam prikladan ja. Kvar to je nanijelo lozi drsko ivine nek plati:
Bakhu je nejako jo teak poinilo grijeh!

13.36
KOVEI MASLINA
13.40
JAJA
Evo ti maslina stie iz picenskih oteta prea:
gozba zapoinje s njom, gozbi je uz nju i kraj.
ut kao afran, umanjak u bijelom valu se kupa:
jaja nek zaini ta hesperske lokarde sok.

13.37
LIMUN
13.41
Bit e da ovo je voe iz kroanja korkirskog vrta ODOJAK
ili je njegov plod masilski uvao zmaj!
Trome majke gojenca, iskljuivo tovljena mlijekom,
13.35 Lukanska kobasica-, popularna vrsta kobasice kakva se pravila u Luka-
meni bogata nek da! Veprom nek sladi se sam!
niji (donja Italija); picenske svinje. Picen je kraj u istonoj Italiji, oko dananje
Ancone.
13.36 Izpicenskihprea: Picen je bio na glasu po proizvodnji vrlo kvalitetnoga ulja. 13.39 Bakhu: loza je posveena Bakhu, bogu vina.
13.37 Iz kroanja korkirskog vrta: iz prekrasnih vrtova feakoga kralja Alkinoja; 13.40 Hesperske lokarde sok: garum, pikantni riblji umak, omiljena, ali i skupa
masilski zmaj: zmaj koji je uvao zlatne jabuke Hesperida; Masilci su afriko pleme: rimska poslastica koja se koristila kao dodatak razliitim jelima; hesperska lokarda je
u poetskoj upotrebi masilski zamjenjuje ajriki. hispanska, panjolska lokarda.

298 299
13.44 13.48
SVINJSKO VIME PEURKE

Vime je prepuno, sise od mlijeka ivoga bubre: Lako je srebro i zlato darivati, vunen ogrta,
zar bi mu rekao tko da je za gostinjski stol? togu; teka je stvar peurke slati na dar!

13.45 13.50
PILII TARTUFI

Nemam libijskih ptica, ne mogu ti dati fazane:


Kroz hraniteljicu zemlju proviruje njeno nam tjeme.
dajem ti umjesto njih dvorinu perad na dar.
Poslije peurke, mi njezin smo najbolji plod!

13.46
RANE BRESKVE 13.51
ETA D R O ZD O V A

Nekad na materi grani tek jeftine bile smo breskve:


sada, uz maehin skut, vrlo dragocjen smo plod! Vijenac od rua ispleten ili od bogata narda
tebi je moda drag ja sam za drozdova splet!

13.47
PICENSKO PECIVO
13.52
PATKE
Picensko pecivo tako u bijelom nektaru buja
kao kad spuva sva nabubri gasei e.
Patka nek slui se cijela, no samo su vrat joj i prsa
ukusni. Ostalo sve kuhar nek zadri tvoj!
13.44 Svinjsko vime bilo je u starom Rimu traena, ali i vrlo skupa poslastica.
13.45 Libijskih ptica-, vjerojatno biserke.
13.46 JJz maehin skut-, mladica breskve nakalemljena je na stablo marelice 13.48 Tekaje stvar. tj. ovjek bi ih radije sam pojeo.
marelica je, dakle, breskvi maeha. 13.51 Drozdova splet, drozdovi su se prodavali nanizani na komad ueta, rako da
13.47 Picensko pecivo-, za Picen usp. 7.13.35 i 13.36; u bijelom nektaru: u mlijeku. su doista izgledali kao vijenac.

300 301
13.53 13.59
GRLICE PUHOVI

Prespavam itavu zimu i u to sam godinje doba


Kada mi grlicu tustu iznesu zbogom, salato!
najdeblji, premda je san jedini zalogaj moj!
S tobom nek ide i pu! emu da kvarim si tek?

13.62
o p a n e k o k o Si
13.54
u n k a Koko se lako tovi kad daje joj slatkoga brana.
Tovi je, bogme, i mrak. deronja snai se zna!
Kad mi je unka ceretanska ili iz menapskog kraja,
gurman nek slobodno svoj prednji oblizuje but!
13.70
PAUNI

13.56 Iako uvijek se divi kad rairi biserna krila,


MATERNICA beutno daje ga ti okrutnom kuharu svom?

Maternica te moda od mlade prasice vabi? 13.77


No kad je brea, tek tad potpun uitak je moj! LABUDOVI

Slatku zainja pjesmu malaksalim jezikom labud:


samomu sebi pred smrt aloban izvija pjev!
13.58
GUJA JETRA
13.79
IVI BARBUNI
Vidi nabrekla jetra: od velike guske su vea!
Zadivljen kliknut e: Joj! Gdje li je naraslo to? Barbun, u vodi donesen, jo die, no sustaje, ve je
tromiji. Mora mu daj: opet e postati jak!
13.53 Pu: salata i puevi jeli su se kao predjelo.
13.54 Ceretanska ili iz menapskog kraja: ceretanski se kraj nalazio na sjeveroistoku 13.62 Tovije i mrak: takva se perad drala u mraku kako bi se to manje kretala i
Hispanije, a mesapski u Belgijskoj Galiji. to vie debljala.
13.56 Maternica prasice: svinjskasematernicasmatralajo ukusnijom delikatesom 13.79 Barbuni bi se, navodno, donosili za stol jo ivi u staklenim posudama da
od svinjskoga vimena. bi gosti mogli promatrati kako im se boja mijenja dok im ponestaje kisika.

302 303
13.81 13.87
O B L II VOLCI

Premda oblia nosi irok tanjur, Plateve natapa naom krvlju, o prijetvorni stvore!
ipak obli je iri od tanjura! Nije ti dosta ni to jo smo i zalogaj tvoj!

13.82 13.92
OSTRIGE ZEEVI

Pijana upravo stigoh iz lukrinske vode kraj Baje. Prema mojemu sudu, od svih je pernatih zvjerki
O da mi plemenit sos ugasi gurmansku e! najslai zalogaj drozd: od etvorononih zec.

13.85 13.104
CRNELJ ATIKI MED

Na aleksandrijskoj trnici prvoga razgrabe tebe: Pela to Tezejev Himet pustoi alje ti ovaj
nilskom si gurmanu ti, crnelju, vrhunska slast! plemenit nektar na dar uma Ateninih med.

13.86 13.126
MORSKI JEEVI POMAST

Ako ti ranjava prste bodljikavim oklopom svojim, Ne daj da batinik tvoj nasljeuje vino i pomast:
skini mu pokrov, i je odmah e postati mek! novce nek nosi, a to troi i uivaj sam!

13.82 Iz lukrinske vode. ocrige iz Lukrinskoga jezera u Kampaniji bile su uvena 13.87 Naom krvlju: grimizna boja dobivala se od jedne vrste volka.
poslastica; plem enit sos: pikantni riblji sos, garum. 13.104 Tessejev-, atiki; Himet-, brdo u blizini Atene; tamonji je med bio na izuzetno
13.85 Cmelj: u izvorniku coracinus, vjerojatno Tilapia Nilotica. visokoj cijeni.

304 305
13.127 14.2
VIJENCI RUA

Moe na ma kojem mjestu zavriti knjiicu ovu:


Vijenac ranoranke rue, Cezare, daje ti zima:
ovdje ti svaku stvar dvostih opisuje tek.
negdanji proljea cvijet sada je postao tvoj!
Moda se pita zbog ega sam svakome dodao naslov?
Moe naslove tek itati zato su tu!
14.1

Senator dok se i vitez u kunome ruhu vesele


i dok se Jupiter na kape ne stidi, dok rob 14.3
motri edila bez straha i potresa kocke u tuljcu, PISAE TABLICE O D CITROVA DRVETA
a toliko je bliz studenih ribnjaka led,
skupi i jeftini dari naizmjence dijele se drijebom: 5 Da isjeene nismo u drvene ploice tanke,
svatko gostu nek svom prikladnu nagradu da. plemenit teret bi na libijski nosio zub.
Gluposti to su i trice, da ne kaem otrije togod!
Zaboga, znamo! Zar tko porie oitu stvar?
Saturne, ime da drugim te pijane pokratim dane
koje ti vlastiti sin dade za nebesku vlast? 10 14.4
Hoe da piem o Tebi, o Troji i podloj Mikeni? PETEROSTRUKE TABLICE ZA PISANJE
Orasi prijedlog su tvoj? Ne volim gubiti njih!
Krv se junaca pui u presretnom dvoritu kada
votanih tablica pet najavi visoku ast!
13.127 Cezare: Domicijan.
14.1 U kunome ruhu: na saturnalijskim gozbama nosila se neobaveznija, komot
nija odjea; Jupiter nah car; kape. u vrijeme Saturnalija na glave bi se stavljala
karakteristina kapica {pilleus) koju su inae nosili osloboeni robovi, kao simbol
praznike slobode i veselja; m otri edila bez straha-, edili su bili dravni slubenici ije 14.5
su dunosti bile sline onima dananjih policajaca; inae zabranjeno, kockanje je u PISAE TABLICE O D SLONOVAE
vrijeme Saturnalija bilo doputeno, pa su i robovi smjeli dati oduka veselju bez
straha od kazne; studenih ribnjaka led. nejasno je o emu je rije; moda je posrijedi
aluzija na kakvu od notornih saturnalijskih ala, poput one kada bi ovjeku najprije Votane tablice tamne da slabu ne nakode vidu,
zacrnili lice, a potom ga uronili u vodu; naizmjence, u izvornom obliku etrnaeste
knjige epigrama u parovima su se izmjenjivali po jedan bogataki i jedan siromaki snjenu nek slonovu kost rukopis ispie crn.
dar; Satum e. saturnalijska svetkovina posveena je Saturnu, drevnom italskom
boanstvu koje je kasnije poistovjeeno s grkim Kronom; vlastiti sin: Jupiter, koji
je oca zbacio s vlasti i preuzeo je sam; Tebi, Troji, M ikeni: mitske teme tzv. 14.3 Libijski zub: slonovaa; od citrova su se drveta pravili i stolii s nogama od
trojanskoga i tebanskoga ciklusa bile su omiljena graa rimske epike Marcijalova slonovae.
doba; Marcijal ih je smatrao krajnje neprimjerenima vremenu, no ini se da ovdje 14.4 Visoku ast. na takvim bi tablicama stizala obavijest da je adresatu dodijeljena
prije svega cilja na Stacijevu Tebaidu i Ahileidu-, orasi: usp. 7.13.1. kakva visoka dravna sluba; sretan bi dogaaj zahtijevao i sveanu rtvu zahvalnicu.

306 307
14.6 14.10
TROSTRUKE PISAE TABLICE VELIKI PAPIRI

Trolisnu ploicu nee prejeftinim smatrati darom Nije neznatan, kako misli, poklon
kad ti dragana njom najavi dolazak svoj! prazan papir kad daje ti ga pjesnik!

14.11
14.7 PAPIRI ZA PISMA
PISAE TABLICE O D PERGAMENE
Bilo da alje ga milomu drugu ii povrnu znancu,
svakoga ovaj e list dragim proglasiti tad.
Ime im drukije veli, no zamisli da su od voska!
Iznova rado bi ti pisao? Izbrii sve!
14.12
BJELOKOSNE SKRINJICE ZA N OVAC

14.8
VITELIJSKE TABLICE
Samo su uti kovanci dostojni krinjice ove:
srebru je dovoljan tek obian drveni stan.
Nije potrebno niti da ih ita
svaka djevojka dobro zna to ele! 14.13
DRVENE KRINJICE ZA NOVAC

Ako u krinjici mojoj na dnu jo taloga ima,


14.9 uzmi ga. Prazna je? Tad krinjica bit e ti dar!
ISTO

14.21
Siuna ja sam pa misli da ljubavnu prepisku krijem. PERNICA
Vara se: ploica ta novac posuditi zna!
Evo ti pernice ove sa eljeznim orujem njenim:
ako djeaku je da, nije ba neznatan dar!
14.6 Takve se ploice nisu smatrale osobito vrijednim pisaim materijalom.
14.7 Izbrii sve-, ini se da je pergamena bila obraena na taj nain da su se zapisi
mogli brisati kao i na votanim ploicama.
14.8 Vitelijske tablice: tablice maloga formata na kojima su se obino slale 14.10 Prazan papir. tj. umjesto vlastitih stihova.
ljubavne poruke; nije poznato zato su se tako zvale. 14.21 Sa eljeznim orujem: tj. s metalnim perom za pisanje po votanoj podlozi.

308 309
14.22 14.28
AKALICA SUNCOBRAN

Vie bi valjala trlja, no nema li drveni iljak,


Nek te suncobran ovaj od prejarka obrani sunca:
moe i pero ti tad zubima donijeti spas!
i ako zapue, on bit e ti pouzdan tit!

14.23
DRVCE ZA U H O
14.30
Ako ti udljiv svrbe ne ostavlja ui na miru, LOVAKA KOPLJA
oruje pruam ti ja doraslo napasti toj!

Veprove hvatat e njima, na nasrtaj ekati lavlji,


14.24 medvjedu probosti bok samo da zadri mir!
ZLATNA UKOSNICA

Da ti napomaen uvojak sjajnu ne uprlja svilu,


igla nek kovre te skupi u zagrljaj vrst!
14.31
LOVAKI N O
14.25
ELJEVI
Kuka da zbaeno lei dugokljuno koplje? Sa silnim
Nee na tjemenu tvojem nijedne pronai vlasi. veprom kratki e no izbliza povesti boj!
emu ti onda taj zubati imirov dar?

14.27 14.33
SAPUN ZA BOJANJE KOSE BODE

Kani li, sjedina sita, odstraniti vremene vlasi,


ne budi elava: spas nudi matijaka mast! Glasno je pitao bode kaljen u vodi ledenoj
Salona. Krasi ga, gle, zavinut uzani lijeb!

14.25 Z ubati imirov dar. eljevi su se izraivali od imirova drveta.


14.27 M atijaka m ast sapun za bojanje kose dopremao se iz Germanije; Matijak 14.28 Ako zapue, vjetar je nerijetko znao otpuhati tendu koja se postavljala u cirku
je tamonji grad (danas Wiesbaden); ne budi elava: alternativa bojanju kose je kao zatita od sunca; suncobran je zato sigurnija zatita.
upanje sjedina, koje moe imati kobne posljedice. 14.33 Salon je rijeka u Hispaniji, danas Jaln.

310 311
14.36 14.42
PRIBOR ZA BRIJANJE VOTANICA

Jedno ti oruje slui za sisanje kose, a drugo Ta e ti votana svijea u noi podariti plamen:
nokat ti odsijeca dug; treemu lice je skrb! robu je, naime, tvom, svjetiljku zdipio tat!

14.37
KRINJA ZA KNJIGE
14.43
KORINTSKI SVIJENJAK
Ako ne zbije gusto moje knjige,
moljce pustit u k njima, male crve.
Drevno mi ime dadoe svijee jer tedljivi nai
oevi uljenu lu nisu poznavali jo!
14.39
SVJETILJKA ZA SPAVAU SOBU

Ja sam svjetiljka, svjedok slatkom logu: 14.49


ma to radio, nemaj straha utim! UTEZI

emu na utegu glupom umarati miice snane?


14.40 Bolja je vjeba, znaj, kopati vinograd svoj!
MALA SVIJEA

drijeb je slukinju dao tvojoj lampi:


Bdi i brine se mrak da nije potpun. 14.52
ROG ZA ULJE

14.41
SVJETILJKA S M N O G O STIJENJEVA Vol me nedavno nosio na elu:
ti e misliti da sam nosorogov!
Premda plamicima svojim osvjetljavam itavu gozbu
(brojan je u mene stijenj!) vele da jedna sam lu! 14.43 Drevno ime\ upotreba votanih svijea u Rimu je bila starija od upotrebe
uljenih lampi; korintski svijenjaci bili su izraeni od slitine zlata, srebra i bakra.
14.52 Da sam nosorogov. u bogatakim kuama koristile su se skupocjene posude
14.41 Jedna lu. tj. zovu je svjetiljkom, a ne svijenjakom. za ulje izraene od nosorogova roga.

312 313
14.54 14.62
ZVEKICA SVJETILJKA O D MJEHURA

Kad ti se maleno rope u suzama objesi o vrat, Moda i nisam od roga, no zar mi je slabija svjetlost?
nejakoj ruici tu brbljavu zvekicu daj. Ili, zar prolaznik zna bivi da mjehur sam ja?

14.56 14.63
PASTA ZA ZUBE FRULE

Nek me djevojka uzme. to u tebi? Prtimo dok nas usnom sviraica pijana vlai,
Ne obiavam prati lane zube! bilo da jednu tek ima, ii dvostruku cijev!

14.59 14.64
BALZAMOVO ULJE SVIRALA

Balzam oarava mene: pomada je to za mukarca! Sklop sam od voska i trske. I ti mi se zbog toga smije?
Opojnu Kozmovu kap, nevjeste, uzmite vi. Prve svirale lik bio je ba kao moj!

14.61 14.65
ROANA SVJETILJKA V U N E N E PAPUE

Nose me kao vodia, a plamen se u meni zlati, Papue svoje bi rado, a rob ti nije pri ruci?
i u krilu je mom sigurna malena lu. Stopalo samo e tad vlastiti postati rob!

14.56 Epigram se toboe obraa nekoj starici. 14.64 Prve svirale lik: rije je o tzv. Panovoj fruli, sastavljenoj od nekoliko cijevi
14.59 Kozmovu kap-, parfem; Kozmo je bio poznati rimski trgovac parfemima i nejednake duljine; prema mitu, izumio ju je bog Pan.
pomadama. 14.65 Vlastiti postati rob: tj. noga e sama skliznuti u papuu, bez pomoi ruku.

314 315
14.67 14.76
PERUKA O D PAUNOVA PERJA SVRAKA

Stvarca to ne da muhama gadnim da jelo ti liznu Ja te, brbljava svraka, razumljivom pozdravljam rijeju!
najljepoj ptici od svih ponosan bila je rep! Svjedok da nije ti vid, ljudskim bi drao glas!

14.68
PERUKA O D GOVEEG REPA 14.77
KRLETKA O D SLONOVAE

Ako ti odjeu kadgod uneredi praina uta,


blagim nek udarcem to popravi lagani rep! Ima li pticu za kakvom je neko plakala gorko
Lezbija, Katulu strast, ovo nek bude joj dom!

14.69
RODSKI TVRDI KOLA 14.80
IBE
Sluzi zbog pogreke nemoj izbijati akama zube:
kola mu pojesti daj slavni to alje ga Rod! Silno nas mrze djeaci, al zato nas uitelj voli!
Slavna nam drveta glas daje Prometejev dar.

14.71
PRASE
14.83
EALICA O D SLONOVAE
Ovo ti donosi prase blagoslovljen Saturnov blagdan:
s veprom divljim je on zajedno derao ir!
Ta e te braniti ruka od ugriza nesnosne buhe
ili kad neki te jo gadniji napadne skot!

14.73
PAPAGAJ 14.77 Lezbija-. pseudonim djevojke koju je Kami proslavio u svojim ljubavnim
pjesmama; u jednoj se od njih oplakuje smrt Lezbijina vrapca (Cat. Carm. 3).
14.80 Prometejev dar. Prometej je, prema mitu, smrtnicima donio vatru u upljoj
Ja sam papagaj. O d vas nauit u druga imena. stabljici biljke sline trsci; njezino latinsko ime (ferula) ujedno znai i iba.
Jedno nauih i sam: Cezare, da si mi zdrav! 14.83 Ruka- ealica je imala oblik ruke.

316 317
14.84 14.103
ZATITNA KUTIJA ZA KNJIGE CJEDILO SA SNIJEGOM

Da ti kabanica ili toga ne pohaba knjige, Pazi da mojim snijegom razblauje samo setinac!
jelovo drvo e dug njima podariti vijek! Drugu, jeftiniju kap cijedi kroz platno u vr!

14.86 14.105
POKRIVA ZA KONJA
VRII ZA POSLUIVANJE ZA STOLOM

Uzmi pokrivalo, lovce, kad oprema lakoga konja:


Ako zatreba, bit e i tople i ledene vode,
ako je bez njega konj, odmah e dobiti ulj!
no nek ti udljiva e ba ne cjepidlai s tim!

14.96
VATINIJEVE AE 14.111
KRISTALNO PO SU E

Jeftinu au primi u spomen Vatinija onog


postolara to jo dublje je gurao nos. Razbit e kristal dok strepi od loma: jednaku tetu
napravi prevelik strah kao i premala skrb!

14.97
POZLAENI TANJURI
14.119
GLINENA N O N A POSUDA
Velike zlatne tanjure barbunom ne vrijeaj sitnim:
dvije bi libre bar morao vagati on! esto dok prsti me puckanjem trae, a roba ni blizu,
poplun, suparnik ljut, posao preuzme moj!
14.84 Antiki su papirusni svici bili daleko osjetljiviji od dananjih knjiga.
14.96 Vatinijeve ae. vrsta aa dugoga grla dobila je ime po Vatiniju, postolaru
iz Neronova doba koji se obogatio kao dounik. 14.103 Setinac. vrlo cijenjeno vino; Rimljani su vino rashlaivali snijegom.
14.97 D vije libre: libra, standardna rimska mjera za teinu, u Marcijalovo je doba 14.105 N e cjepidlai s tim : tj. nemoj zamarati poslugu inzistirajui na tonoj
iznosila 327,45 g. temperaturi mjeavine.

318 319
14.123 14.137
KUTIJA ZA PRSTENJE AL

Poesto teak prsten isklizne s prstiju masnih, Kad te pozovem da bude mi gost na predstavljanju knjige,
ali u okrilju mom siguran dragulj je tvoj! neka ti ovaj al uima podari spas!

14.124 14.144
TOGA SPUVA

Rimljane ini vladarima svijeta i pukom u togi drijeb ti dodjeljuje spuvu: posluit e brisanju stola
onaj to ocu svom nebeski dao je svod! lak kad je nadme zrak poto je izame ti!

14.130 14.151
POJAS
PUTNA KABANICA O D KOE

Sada sam dovoljno dug, no ako od tereta slatkog


Premda po vedru se danu na put odluuje, ipak,
trbuh udeblja se tvoj, prekratak postat u pas!
nek se kabanica ta nae za nenadan dad!

14.162
14.132 SIJENO
KAPA

Mazgu pokradi i sebi popuni kripavi leaj!


Cijeli ogrta bih tebi, da mogu, poslao. Sada Nezdrava, blijeda skrb krevet izbjegava tvrd!
samo sam tjemenu tvom mogao poslati dar.

14.137 Ako adresat dobro omota al oko uiju, nee uti recitiranje dosadnih
14.124 Onaj to ocu svom...: Domicijan, koji je podigao hram rodu Flavijevaca, pa stihova.
je time proglasio bogom i svoga oca Vespazijana; prvi je stih u izvorniku doslovan 14.162 Krevet tvrd: tj. krevet siromaha koji nema nikakvih briga i moe mirno
citat iz Eneide (Verg. Aen. 1.282). spavati.

320 321
14.167 14.184
TRZALJKA HOM ER NA LISTOVIMA PERGAMENE

Ilijadu i Uliksa, propast za Prijama kralja,


Da ti na istrtu palcu gadan ne iskoi ulj,
zajedno skriva tu koe mnogostruki list.
bijelom si trzaljkom jo liru opremiti daj!

14.186
VERGILIJE NA PERGAMENI
14.176
GERMANSKA MASKA
N a pergamenu je kratku cijeli Vergilije stao!
Prvi donosi list samoga pjesnika lik.
Maska sam rieg Batavca igrarija vjeta lonara!
Lik to te goni na smijeh djetetu zadaje strah.
14.188
CICERON NA PERGAMENI

14.182 Zamiljaj, ako ti ta pergamena pratilac bude,


GLINENI KIPI GRBAVCA da s Ciceronom na dug upravo polazi put!

Pijani neki Prometej ovoj je nakazi tvorac!


Mitski je majstor i sam blagdanski rabio kal! 14.189
PROPERCIJE U JED N O M SVESKU

Cintija koju nam rjeito opjeva mlaahni pjesnik


14.183 njemu zahvaljuje glas no i Propercije njoj.
HOM EROV BO J ABA I M IEVA

14.190
Homersku pjesmu proitaj to abe velia i znat e TIT LIVIJE N A PERGAMENI
vedrijeg ela i moj aljivi itati stih!
Golemi Livije kojem u knjinici mojoj je tijesno
14.176 Rieg Batavca-. keltski Batavci nastavali su dio dananje Nizozemske.
sad je na koi i gle: tanak, a prepisan sav!
14.182 Ovoj nakazi: groteskne figurice patuljaka, grbavaca i si. poklanjale su se kao
saturnalijski darovi; pijani neki Prometej: tj. neki pijani majstor; prema mitu, prvoga
je ovjeka od gline napravio ritan Prometej; m itski majstor. Prometej; blagdanski kal: 14.189 Cintija: pseudonim djevojke koju je usvojim ljubavnim elegijama proslavio
blagdansku glinu; sudei po runoi nekih ljudi, mora da ih je Prometej zamijesio Propercije.
u saturnalijskom raspoloenju. 14.190 Golemi Livije: povijest Tita Livija imala je 142 knjige (sauvalo ih se samo
14.183 Boj aba i mieva: parodijski ep koji se u antici pogreno pripisivao Homeru. 35).

322 323
14.191 14.195
SALUSTIJE KATUL

Krisp se nalazi ovdje prvi historiar rimski, Katulu svojem toliko duguje silna Verona
kako uvjerava svih uenih mueva sud. kolik Vergiliju svom male je Mantove dug!

14.192 14.196
OVIDIJEVE M E TA M O R F O Z E K A PERGAMENI SPJEV LICINIJA KALVA O UPOTREBI HLADNE V O D E

Gomila stranica ovih sloenih jedna na drugu Spis to o vrelima zbori i o imenima rijeka
skriva Nazonov stih: petnaest knjiga je tu! shodnu zasluuje kob: vodom da zapliva sam!

14.193 14.197
TIBUL PATULJASTE MAZGE

Silan je Tibulov ar raspalila Nemeza strasna. Zajai mazge ovakve i nemoj se bojati pada:
Nije se libio njoj vlastit prepustiti dom! nii u sedlu si tom nego kad sjedne na pod!

14.194 14.198
LUKAN GALSKA KUJICA

Neki tvrde da nisam ba nikakav pjesnik, no knjiar eli li uti vragolije malene kujice ove?
zacijelo nikada taj ne bi potpisao sud! Da ispripovjedim sve, prekratak cijeli je list!

14.191 Prvi historiar, tj. najbolji; uenih mueva sud: aludira se na Kvintilijanovu 14.195 Kami je bio iz Verone, Vergilije iz Mantove-, svojom su slavom ta dvojica
pohvalu [Inst. or. 10.1.32). proslavila i svoje rodne gradove.
14.193 Nemeza-, pseudonim djevojke koju je, uz poznatiju Deliju, volio i opjevao 14.196 Gaj Licinije Kalvo bio je jedan od neoterika; o ovoj didaktikoj pjesmi inae
Tibul; nije se libio njoj...-, posrijedi je parafraza jednoga Tibulova stiha koji se, nita nije poznato; vodom da zapliva sam-, tj. tako je lo da zasluuje da bude baen
zapravo, odnosi na Deliju, a ne na Nemezu (1.5.30). u vodu.

324 325
14.199 14.212
A S T U R S K I K O N JI PA TU LJA K

Maleni konji u ritmu podie kopito hitro. Ako mi gleda tek glavu, rei e Hektor je ovo.
Zlatom bogati kraj asturski njemu je dom. Ako mi promotri stas gle: Astijanakt je to!

14.216
P T I A R
14.203
D JE V O JK A IZ G A D A
Ne samo trskom i pjesmom lako se namami ptica
tiho dok rukom se prut dulji da prevari plijen!
Drhtavo uvija stegna, zavodljivo poziva, mami:
Tu i Hipolit bi sam rukom utolio strast!
14.219
G O V E E SRCE

14.205 Kad ti, siromani pravnie, pjesme ne donose novac,


D JE A K evo ti srca na dar takvim ti kuca i stih!

Daj mi djeaka kom britva dodirnula nije jo lice:


nikakva enska mi dra nee oduzeti dah!

14.208
STENOGRAF

Makar letjele rijei, brzinom ih prestie ruka:


jezik jo pria, a svoj prsti su svrili rad!
14.212 Astijanakt. Hektorov maleni sin; patuljkova glava velika je kao u snana
14.199 Kraj asturski'. Asturija je pokrajina u Hispaniji. odrasla ovjeka, ali mu je stas kao u djeteta.
14.203 Djevojka iz Gada: Gad je dananji Cadiz; robinje koje su dolazile odanle 14.216 Prut. ptice su se lovile dugakom trskom namazanom ljepilom koja se mogla
bile su na glasu kao vjete plesaice raspusnih plesova; Hipolit: mitski junak poznat produljivati i skraivati.
po neosjetljivosti na Afroditine drai. 14.219 Srce (cor) je u Rimljana bilo metafora za talent i pjesniko nadahnue.

326 327
8
D O N JU A N O V APPENDIX:
RAZVRATNIK ILI MORALIST?

2.33

to te ne ljubim? Ima glatku elu.


to te ne ljubim? Crvena je k tome.
to te ne ljubim? Ima jedno oko.
Stvar, Filenido, takvu ljubi pua!

3.68

Samo se dovde, matrono, knjiica obraa tebi!


to je s ostatkom? uj: meni je namijenjen on!
Odlazi! Gimnazij tu je i stadion, kupelji tople.
Kloni se prizora tog: goli mukarci su tu!
Tu, uz vino i rue, Terpsihori nestaje stida, 5
jezik ne nadzire svoj, posve je pijana ve!

2.33 Pua. opis Filenidina neprivlana lika podjednako se prikladno moe


primijeniti na falus.
3.68 Terpsihori-. Muza plesa; na Venerin dam u izvorniku sexto mense, tj. u lipnju
ili kolovozu; posrijedi je, oito, neka svetkovina prigodom koje su rimske matrone
u povorci nosile Prijapov kip (dakako, obdaren velikim falusom) u Venerin hram;
nije poznato je o kojoj je svetkovini rije i kada se tono odravala.

329
Govor joj dvoznaan nije, ve jasno naziva ono 4.7
to se na Venerin dan boici nosi u hram,
ono to domar smjeta sred vrta da nasade uva,
Juer si, djeae Hile, dao, a danas se neka.
ono to potajno tek djevica motri kroz dlan! 10
Maloas mio i blag, zato odjednom si krut?
Ako te poznajem dobro ve umorna htjela si knjigu
Veli: Godine tu su, i brada, i dlakavost. Vraki
spustiti revno e sad svaki prouiti list!
dugo je trajala no kada si ustao star!
Tvoja sam, Hile, budala? Jo juer bio si djeak! 5
3.69 Zar e ve drugi dan biti mukarac i pol?

To to jezikom ednim epigrame sastavlja svoje,


to to iz stiha tvog kurac je prognana rije,
to je divno i krasno, svetac nad svecima ti si! 6.31
Naprotiv, svaki je moj prepun ludorija list.
O n je tivo za loe mladie i djevojke lake! 5 Doktor ti jebe, Harideme, enu. Upoznat s time,
Mui li ljubav i kog starijeg, to je i za nj. mirno doputa to. Smrt e doivjeti zdrav!
Tvoje, Koskonije, rijei, i asne i iznimno edne,
njenu iziskuju dob: sitnoj ih djeici daj!

6.34
3.70
Daj, Dijadumene, ljubi me strasno! Koliko puta?
Mu si Aufidijin bio, a ljubavnik njezin si sada. Zar bi prebrojio tko beskrajne puine val,
Bivi suparnik tvoj, Scevine, sad joj je mu.
koljke posute svud po obali Egejskog mora,
eli je ako je tua, a ako je tvoja, ne vrijedi?
pele to Himet svoj oblijeu traei sok,
Zar ti se ne die stvar sve dok ne osjeti strah?
ruke i glasove koji odjekuju teatrom punim 5
kad odjednom svijet Cezarov opazi lik?
3.83 Ne trebam ono to je glagoljivom Katulu dala
Lezbija: slaba je strast kad se prebrojiti da!
Daje mi savjet, Korde, da skratim epigrame svoje.
Budi mi Hiona! Ha? Moe li krae od tog?
6.34 H im et svoj: brdo u Atici, poznaro po dobroj pai za pele; to je glagoljivom
Katulu dala Lezbija: aluzija na dvije Katulove pjesme; u jednoj pjesnik od svoje drage
trai neprestano nove tisue i stotine poljubaca, a u drugoj eli da ih bude onoliko
3.83 B udi m i H iona: aludira se na stanovitu vrstu seksualne usluge po kojoj je koliko je zrnaca pijeska na libijskom alu ili zvijezda na nonom nebu (Cat. Carm.
H iona bila na glasu. 5 i 7).

330 331
7.30 9.2

Partima, elijo, daje, Germanima, akomu ivlju; Za nas si, Lupe, siromah, al ne i za draganu svoju:
cijeni kapadoki log, kiliki nije ti stran; jedino kurac se tvoj na tebe ne tui jo!
do tebe memfiski jeba jedri iz farskoga grada, Ta se kurvetina stalno pikolikim emljama tovi
s Crvenog mora svog stie Indijac ti crn; gostu se, naprotiv, tvom crni posluuje kruh!
ne zaobilazi tebe Alanac na sarmatskom konju, 5 Setinsko vino se toi, snijeg ga rashlauje za nju: 5
obrezan idovski ud tebi je normalna stvar! nama otrov e crn korziki naliti vr!
Koji je razlog da tebi, curi iz Rima, ni jedan No si s njom tek sat ili dva za oev imetak
nije dovoljno fm kurac to nudi ga Rim? kupio: prijatelj tvoj tui obrauje ral!
Tvoja se drolja blista indijskog biserja puna:
jebe, dok klijenta tvog vode jer ne plaa dug! 10
7.58 Nju na nosiljci tegle osmorica sirijskih slugu:
gologa druga tvog ubog e ponijeti lijes!
est si se puta ii sedam za pedere udala, Galo:
Zar e, Kibelo, i dalje kopiti pedere jadne
voli uvojak dug, uredne bradice sjaj!
Lupov dok kurac je tu? On je zasluio no!
Kad im upozna snagu i meu nogama mlitav
dronji ni runi trud oblik mu ne daje tvrd!
ostavlja mekunog mua i lonicu nesklonu borbi: 5 9.4
leti u krevet nov, jednak pronalazi jad.
Nai si nekog to stalno o Kuriju, Fabiju pria, Dva su zlatnika cijena da moe jebati Galu.
neka je kosmat sav, tvrda seljaina, grub! Ako joj dvostruko da, moe i vie od tog!
Nai e takva, al pazi: i mranjak je ponekad peder! Zato joj, Eshile, onda isplauje itavih deset?
Galo, teka je stvar dobiti muko za brak! 10 Pui ti? Sigurno ne! Onda? Pa uti ko grob!

7.75 9.21

Premda si runa i stara, badava se jebati hoe. Mladog je roba Artemidor kupio novcem od njive,
Krajnje je smijena stvar: daje, a nee da da! dok Kaliodor je ba suprotnu izveo stvar.

9.2 Pikolikim emljama: postojala su peciva u obliku mukih i enskih spolnih


7.30 Izfarskoga grada-, iz Memfisa u Egiptu (prema otoku Faru blizu Aleksandrije,
na kojem se nalazio glasoviti svjetionik); s Crvenog mora svog. Mare rubrum ili Mare organa; setinsko vino-, vrlo cijenjeno vino; snijeg ga rashlauje za nju: vino se toilo
Erythraeum, Arapsko more; Alanac. Alanci su sarmatsko pleme. preko snijega kako bi se rashladilo; korziki vr: korziko je vino bilo slabe kvalitete;
7.58 Kuriju, Fabiju-. pripadnici roda Kurijevaca (osobito Manije Kurije Dentat) i kopiti pedere jadne: Kibelini su sveenici morali biti eunusi.
Fabijevaca metonimijski oznauju drevnu rimsku udorednost i jednostavnost. 9.21 Aukte: Pompej Aukt.

332 333
Reci, koji je od njih povoljnije proao, Aukte: Svata obeava meni, no gluh mi ostaje kurac:
jedan preorava tlo, drugi preorava guz! premda jednook je stvor, tvoj je uoio lik! 10

9.32 9.57
O nu to daje se lako, to u kukuljici luta,
Plat je Hedilov troniji od svega:
onu htio bih ja robu to dala je mom,
i od korintske vaze starodrevne,
onu to drugi je denar u cijelosti kupuje, onu
i od golijeni davno okovane,
koja u jedan mah trima ugoditi zna!
i od ranjava vrata stare mazge,
Ona to trai novac i velike prosipa rijei 5
i od kvrga na Flaminijskoj cesti 5
nek u Burdigali s njom kurac se zabavlja glup!
i od sjajnih oblutaka na alu
i od motike vrtne izlizane,
9.33 od izblijedjele toge s bijedna lea,
od mazgareva napukla kotaa,
Kad zauje u nekoj kupki jak pljesak, i od boka bizona zarobljena, 10
ne dvoji, Flae: Maronov je tu kurac! i od prastara zuba divljeg vepra!
Ipak, neto je tronije i vie
9.37 (sam e priznati): Hedilovo dupe!

Tebe, dok sjedi u kui, dotjeruju usred Subure,


Galo, bez prisustva tvog za te proizvode vlas; 9.66
poput haljine, nou i zube odlae svoje,
spremljena lei na dnu siunih posuda sto; Kad ti je, Fabule, ena i lijepa i edna i mlada,
ne spava s tobom ni lice, pa tako namiguje onom 5 to e ti, zaboga, tad trojice sinova ast?
obrvom to ti je rob ujutro doprema tvoj! To to ponizno moli od naeg vladara i boga
Nema ni potovanja za svoju osijedjelu piku, sebi poklonit e sam ako ga dignuti zna!
koja po vijeku bi svom mogla ti biti i djed!

9.57 Flaminijska cesta (via Flaminia) jedna je od glavnih rimskih cesta; sagradio j u
9.32 Denar. denarius, rimski srebrni novac, temeljna jedinica novanoga sustava je cenzor Gaj Flaminije 220. pr. Kr., a vodila je preko Apenina do Arimina (danas
koji je uspostavljen krajem 3. st. pr. Kr.; po vrijednosti je priblino odgovarao grkoj Rimini); bizona zarobljena', bizonov je bok izlizan zato to ga neprestano trlja o
drahmi, a izvorno je sadravao deset asa; Burdigala je grad u Galiji, danas Bordeaux. reetke kaveza.
9.37 Usred Subure, glasovita trgovaka i obrtnika etvrt u Rimu koja se prostirala 9.66 Trojice sinova ast. pravo troje djece (ius trium liberorum-, usp. biljeku uz
izmeu Viminala i Eskvilina, poznata i po prostituciji. 3.2.92).

334 333
9.67 Sad kad je Nerva na vlasti, Penelopa mogla bi biti. 5
Ne da ti pohotna strast, ne da ti navada zla!
S nekom raspusnom curom no sam proveo cijelu: to e, nesreo, sad? Prijateljicu bolesnu smilja?
teko da ikoja jo takve gadarije zna! enici svojoj uz bok stalno e biti i mu.
Iscrpljen ovim i onim zatraih na djeaki nain: Ii e s tobom i k majci, ii e k bratu i ocu.
tek sam zaustio ve zahtjev je ispunjen moj! Kakvu e prijevaru sad smisliti lukav ti um? 10
Neto jo drskije tada zamolih uz zbunjeni smijeak: 5 Druga bi nevjerna ena nervozu hinila moda,
proao nije ni tren zduno je dala i to! plakala kako su njoj toplice jedini lijek!
Ipak je ostala ista: al s tobom, Eshile, nee Ti si se sjetila boljem: kad god bi se jebala rado,
ako joj za taj dar prijedlog zadovolji njen! Paulo, suprugu svom istinu skree u brk!

10.55 11.19

Bezbroj puta Marula ud je kruti Zato te neu za enu, Galo? Uena ti si.
rukom vagala, mjerila ga dugo, Kurac, naprotiv, moj ponekad pogrijei rod!
na stotinke raunala teinu.
Poslije posla i silnih okraja,
kad ko labava uzda mlitav lei, 5 11.21
opet mjeri koliko manje tei! Lidija ima irinu ko dupe konjskoga kipa
Nema ruku Marula, nego vagu! ili ko obru brz zveckav to isputa zvuk;
kao kota kroz koji bez dodira leti akrobat,
11.7 cipela s rijenoga dna koju je naduo mulj;
kao okata mrea to eka na skitnicu drozda, 5
Vie sigurno nee govoriti glupomu muu, zastor u teatru mek vjetar to napne ga sveg;
Paulo, kad dragomu svom krene na dan ili dva: grivna koja je pala oboljelu pederu s ruke,
Cezar mi javlja da ujutro doem u albansku vilu, jastuk kom punjenje sve davno se prosulo van;
moram u circejski dvor! Gotovo s pjesmom je tom! kao prastare hlae siromanog Brita i kao
odvratan, ribica pun, ravenskog nesita vrat! 10
Nju sam jebao, vele, u nekom bazenu. Pa ne znam...
9.67 Prijedlog zadovolji njen: nije jasno to se podrazumijeva pod ista, a niti o
kakvu je prijedlogu rije; vjerojatno se aludira na neku erotsku igru koja se smatrala
Sve mi se ini da sam bazen sam jebao ja!
nedostojnom slobodna ovjeka, a u koju e se Eshil rado upustiti.
11.7 U albansku vilu, u circejski dvor. u Albi, nekoliko kilometara sjeveroistono
od Rima, i Circejima, mjestu u Laciju, Domicijan je imao vile u kojima je rado 11.21 Zveckav to isputa zvuk: na obruima kojima su se igrala rimska djeca
boravio; Penelopa: Odisejeva ena, simbol brane vjernosti. zveckali su mjedeni prstenovi.

336 337
11.22 Ako pristaje na to i od tog ne odbija nita, 13
Silo, tad e se, znaj, nai i za tebe mu!
To to obrazom grubim bjeloputnom Galezu usne
grebe, to tebi uz bok Ganimed poiva gol,
previe to je al dobro! Tu se zaustavi, nemoj 11.27
jebakom rukom mu bar drakati nejaku stvar!
Jer za golobrade deke ruka je gora od kurca: 5 Stvor si od eljeza, Flae, ako ti stoji dok cura
mukost izmamljuje prst, silom pospjeuje nju! moli te da joj da ribljega umaka kap,
Otuda vonj i dlake i brada, na uenje majci, dva komadia tune ii mravu ribicu kakvu,
kupanje kad je ve mrak, nikako dok je jo dan. jer joj se ini da grozd za nju je prekrupan dar,
Muko se prirodno dijeli: enama jedan je dio, pa joj sluavka vedro na zemljanu donosi pladnju 3
drugi mukarcima dan. Ti upotrebljavaj svoj! 10 rasol da baci se na nj smjesta i smae za tren;
s mukom kad prikupi hrabrost, obuzda stid, pa te trai
krznenih krpica pet da bi si saila plat!
11.23 Naprotiv, moja draga pomade nek od mene ite,
dragulj to zeleno sja, ili sardoniksa dva, 10
Sila dala bi sve da za mene se udati moe. prvorazrednu svilu, iz Etrurske ulice samo,
I ja dao bih sve da se ne oenim njom! traei zlatnika sto kao da jeftin su lim!
Kad je navalila, rekoh: Milijun u zlatu za miraz Ti sad zacijelo misli da to bih poklonio curi?
donijet e meni u brak to je sitnica, zar ne? Ne, al bih rado da taj ona zasluuje dar!
Jebati ne kanim tebe ni prve brane nam noi, 5
niti u leaj svoj s tobom podijeliti ja;
curu u grliti drugu i to mi braniti nee; 11.29
svoju e slukinju ak slati kad dadem ti mig;
razbludne poljupce svoje naoigled, pred tobom, javno Kad mi mlitavu mukost u staraku pograbi ruku,
meni e davati rob, bio on moj ili tvoj; 10 palac mi, Filido, tvoj ivotni otima dah!
a kad doe na ruak, lei e tako daleko Jer kad me miiem zove i svjetlou oinjeg vida,
od mene da mi se skut ne moe dotai tvog; cijeli treba mi dan da se oporavim ja!
rijetko e cjelov mi dati, a i to kad meni se svidi Ne zna mi tepati! Reci: Sto u ti tisua dati, 5
naravno, majinski tek, ne kakav dobiva mu! rale ti dajem na dar plodnoga setinskog tla.

11.22 Ganimed-. Jupiterov vinotoa i ljubimac; hoe se rei da je djeak Galez 11.27 Ribljega umaka kap-, garum, omiljeni rimski zain jelima; iz Etrurske ulice,
krasan kao sam Ganimed, no mogue je da su posrijedi dva lijepa djeaka, od kojih vicus Tuscus, ulica poznata po brojnim trgovinama luksuznom robom.
je jednomu ime Galez, a drugomu Ganimed; dlake i brada-, s pojavom prve dlakavosti 11.29 Setinskog tla-, tla u okolici Secije (danas Sezze); od groa iz toga kraja pravio
djeaci su prestajali biti privlanima. se poznati setinac.

338 339
uzmi i vina i kuu, djeake, posue zlatno! 11.45
Ne treba, Filido, prst! Drakaj me radije tim!
Kad ti djeak ii cura zavodljiv upute smijeak
i kad prestupi prag izbice s natpisom, tad
11.40 nije ti dosta ni zavjesa, nisu ni vrata ni zasun:
veu tajnovitost jo, Kantare, zahtijeva ti!
Voli ljepunu Gliceru Luperko:
Ima li ikakve sumnje i najmanji otvor se epi, 5
njen je jedini vlasnik i gospodar.
rupe kud nala je put razbludna igla kroz zid!
Tuan, nedavno ree Elijanu
da je jebao nije cijeli mjesec. Nitko, Kantare, nije osjetljiv ni stidljiv toliko
Kad ga Elijan upita za razlog, 5 ako tek jebe ii kog guzi ko normalan stvor!
on e: Gliceru moju bole zubi.

11.49
11.43

Kad me s djeakom nae, na mene navaljuje gnjevno, Filido, nema ni dana ni sata da ne guli mene:
eno: guzicu bar pravda se ima i ti! ja sam za tobom lud, ti si prepredeni tat!
Bezbroj je puta Junona ponavljala Jupitru isto Laljiva sluavka kuka da nema zrcala tvojeg,
odrasli Ganimed s njim postelju dijeli i sad! s prsta ii s uha da tvog dragulj je skliznuo skup;
Heraklo luk bi odlagao svoj da nategne Hilu! 5 navodna kraa haljine zgodan je izvor dobitka; 5
Zar je to Megarin grijeh? Valjda je imala guz! boicom mae kad sav Kozmov se presui nard;
Silno je patio Feb kad je Dafna umakla njemu: amforu zahtijeva drevnu skupocjenog crnog falernca
spartanski momi je taj posve ugasio ar! lajavoj gatari dar da ti ne nakodi san;
Premda je esto Briseidu znao povaliti zguza, kad ti se prohtije veliki lubin ii divovska trlja:
Ahilu prava je strast bio golobradi drug! 10 Gospoa ta i ta hoe da bude mi gost! 10
Prestani stvarima svojim nadijevati muka imena! Zaboga, zna li za stid, za osjeaj mjere i reda?
Ovo to nudi mi ti samo je piaka par! Dajem ti, Filido, sve: znai oekujem sve!

11.43 Ganimed je Zeusov, a H ila Heraklov ljubimac; Megara je Heraklova prva 11.45 Izbice s natpisom: na vratima soba u javnoj kui stajala su imena javnih
ena; D afra: Nimfo koja se, bjeei od Apolonova zagrljaja, pretvorila u lovor; djevojaka ili mladia koji su ondje primali muterije; ko normalan stvor, sugerira
spartanski momi. Hijacint, lijepi mladi u kojega je bio zaljubljen Apolon; Briseida: se da se Kantor ne zadovoljava uobiajenim seksualnim uslugama.
zarobljenica koju je Ahilej morao prepustiti Agamemnonu, pa je zbog toga, uvrije 11.49 Kozmov nard-. Kozmo je poznati rimski trgovac mirisima; crnog falernca-.
en, odbio sudjelovati u borbi; golobradi drug. Patroklo, Ahilejev najbolji prijatelj. vrlo cijenjeno vino.

340 341
11.51 11.62

Lezbija kune se: nikad badava se jebala nije!


Stup se s Ticija klati poput onog Tono: svaki je put platila masno za fuk!
to ga lampsake cure smjerno tuju!
Sim u golemim termama se kupa:
on je vlasnik i ne smeta mu nitko. 11.71
Ipak, Ticiju to je uzak prostor! 5
Starom se suprugu Leda ali na ivanu slabost:
tui se da je za nju jebanje jedini lijek!
Potom uzdie, plae da zdravlje ne vrijedi toliko:
tvrdi da prije bi smrt voljela negoli to!
11.60 Mu je pak moli da ivi, da mlade ne ostavlja dane: 5
ono to ne moe sam drugima preputa on.
Lijenice odlaze odmah na smjenu lijenici stiu:
Je li Flogida, pita, ii Hiona bolja za ljubav?
noge se diu u zrak. Gorak i okrutan lijek!
Krasan je Hionin stas; Flogida ista je strast!
Strast to bi Prijamu mogla nategnuti mlohav visuljak,
strast to bi Peliji ak mlaahnu vratila dob! 11.73
Svojoj bi djevojci svatko poelio vruicu takvu 5 Uvijek kad pitam te, Ligde, kune se da e mi doi:
kakvoj bi naao lijek Kriton, a Higija ne! spremno ugovara sat, mjesto za sastanak na!
Hiona santa je leda, ni rijeju ti pomogla ne bi, Dugo dok leim i ekam, vrtim se, izluen udnjom,
kao da nema je tu, kao da lei uz kip! esto mi posao tvoj lijevi nadomjesti dlan.
Ako se moliti smije, bozi, za milost toliku, Laljive, koju kletvu zasluuje postupak takav? 5
ako ste voljni vi takav dodijeliti dar, 10 oravoj babi uz skut suncobran nosi za hlad!
dajte da Flogidi tijelo kao u Hione bude,
a da u Hioni strast bukne ko Flogidin ar! 11.75

Rob se, mjedenim titnikom pokriven,


11.51 Lampsaike cure-. Lampsak na Helespontu bio je poznato sredite Prijapova
kulta.
s tobom, elijo, kupa! Zato, molim,
11.60 Flogida i H iona grka su imena iji bi priblini hrvatski ekvivalenti bili
Plamenica i Snjeana; Peliji-, jolkoga su kralja Peliju keri pokuale podmladiti
uz Medejinu pomo; arobnica ih je prevarila i ubila njihova oca; Kriton-, neki 11.75 Frula n i kitarak: pjevai, svirai i glumci obiavali su nositi kope za
lijenik, vjerojatno fiktivan; Higija-, boica zdravlja; tj. takvoj je bolesti potreban spolovila kako bi uvali snagu i glasnice; elija, meutim, ne eli da drugi vide kako
muki, a ne enski lijenik. je obdaren njezin rob.

342 343
kada nije ni frula ni kitara? da koljena me bode vrh, a but ulja,
Valjda kurac mu vidjeti ne eli. odozdo pila stri, koplju guz slii!
Zato s drugim se svijetom onda kupa? 5 No isto tako neu curu od sto kila: 5
Zar smo eunusi za te svi? Zbog toga, oarava me meso, ali ne salo!
da se inilo ne bi da si jalna,
robu, elijo, svom otpusti kopu!
11.102
Nije, Lidijo, bila la kad su rekli da ima
11.81 prekrasno tijelo i stas, al da si bezlian stvor!
Lijepa si, da ako uti i lei nijema i tiha,
Eglu eunuh Dindim sa starcem dijeli i gnjete: ba kao slika ii kip nikakav ne puta glas.
cura sahne jer njen nitko ne zalijeva cvijet! No kad, Lidijo, prozbori rije upropasti tijelo! 5
Jednom nedostaju snage, a godine ne daju drugom Nema pogubnijeg, znaj, jezika no to je tvoj!
oba se mue, al tu potpuno jalov je trud! Pripazi kako te ne bi ni uo ni vidio edil:
Jadnica Veneru moli za se i bijednike ove: 5 Znak je strahovito lo kada progovori kip!
Prvi nek bude mi mlad, drugome mukosti daj!

11.104
11.87
Prihvati navike moje ili pak odlazi, eno!
Neko si bio bogata, ali i peder, i dugo Nisam ti Kurije ja, Numa ni Tacije strog!
tebi enski je rod nepoznat bio i tu. Meni se sviaju noi uz vr provedene i vino:
Starice proganja sada. to neimatina radi! ti utauje e vodom, i naputa stol!
Zbog nje, Harideme moj, jeba si postao ti! Tebi je milija tama, a meni igra uz svijeu: 5
i kad svane ve dan rado se zabavljam jo!
11.97
11.102 Edil: dunost je edila bila da prijavi sva znamenja to bi ih graani zamijetili;
etiri puta mogu na no, Telezilo, al tebe ponekad se deavalo da kipovi progovore, to nije slutilo na dobro.
nijednom, sve da mi da etverogodinji rok! 11.104 Kurije: Manije Kurije Dentat; Numa: drugi rimski kralj, N uma Pompilije;
Tacije. T it Tacije: legendarni sabinski i rimski kralj; svi oni simboliziraju drevnu
rimsku vrlinu i jednostavnost; Andromaha: Hektorova ena; itaki vladar. Odisej;
Grakho: Tiberije Sempronije Grakho, otac Gaja i Tiberija Grakha; njegova je
11.100 supruga Kornelija smatrana uzorom rimske enske vrline; Pompej: Gnej Pompej, koj i
se oenio Cezarovom keri Julijom; Porcija: ki Katona Utikog i supruga Marka
Junija Bruta, urotnika protiv Cezara; dardamki sluga: Ganimed; Lukrecija: kreposna
Ne elim, Flae, curu to je kost sama, supruga Tarkvinija Kolatina; kad ju je silovao Sekst Tarkvinije, poinila je samou
da oko ruke njene prsten moj stane, bojstvo kako bi oprala sramotu sa svojega imena; Laida: slavna korintska hetera.

344 345
Tebe steznici kriju, tunike, platevi mrani: 12.55
dovoljne nagosti pak nema po ukusu mom!
Ja bih poljubac kakvim golubice strasno se maze:
Tko vam nalae besplatno da date,
poljubac kakav je tvoj baki za dobar je dan! 10
taj je, djevojke, hulja i budala!
Ti mi ugodila ne bi ni kretnjom, ni glasom, ni prstom,
kao da ide u hram, prinosi vino i kad. Samo poljupci besplatan su poklon.
Rukom su tolili elju za vratima frigijski sluge Egla i njih, meutim, skupo tri
kad bi Andromaha tu Hektora jaila svog. (ali neka, jer dobar cjelov vrijedi!). 5
Premda bi tvrdim snom zahrkao itaki vladar, 15 Plijen joj, zapravo, pri tom nije malen:
edna Penelopa svoj ondje je drala dlan. ili Kozmove masti libru trai,
Ne da mi da te guzim ko Grakho Korneliju svoju, ili osam zlatnika posve novih,
Juliju Pompej njen, suprugu Porciju Brut! da joj ne bude cjelov krt ii utljiv,
Slatko dok vino jo nije nalijevao dardanski sluga, da ti ne stisne usne, sprijei pristup. 10
Jupitru enin je guz bio Ganimedom tad! 20 Ipak, postupa ljudski bar u ovom:
Ako te krepost veseli, tad slobodno itavog dana moda besplatno ne da Egla cjelov,
budi Lukrecija ti: Laidu elim za no!
ali besplatno uvijek svakom pui!

12.43

Silno uene stihove mi ita 12.75


koji, Sabele, kakljivih su tema.
Takve ne znaju Didimove cure,
K djevojkama Poli tim uri, dok se
a ni raspusni list Elefantidin!
Himno nevoljko priznaje djeakom.
Novi ljubavni poloaji tu su, 5
kakve kuat e samo sulud jeba, Guz se Sekundov, opet, kurcem gosti,
kakve pederi samo tajno nude: Dindim enskast je, to mu nije drago,
kako smjestiti petoro u petlju, a Amfion taj tek to nije cura! 5
kako spojiti vie njih u lanac, Draest njihovu, muice i plahe
to se moe kod utrnute lampe! 10 albe, Avite, vie volim nego
aliboe tolike uenosti! dvjesta tisua dobiti u miraz!

12.43 Didimove cure. Didim je, najvjerojatnije, bio neki poznati svodnik; Elefan- 12.55 Kozmove masti: usp. 8.11.49.
tida)e grka autorica pornografskih spisa (1. st. pr. Kr.?) koja se posebno proslavila 12.75 Kdjevojkama Politim uri\ tj. djevojke ga zanimaju prerano, u dobi u kojoj
ilustriranim prirunikom o figurae Veneris. je jo uvijek privlaan mukarcima.

346 347
12.79 Nije to isto! Ni smokvu obinu neu, ve hijsku!
Ne zna o emu je rije? Obina smokva si ti\ 10
Mnogo toga si traila i dadoh. ena bi morala znati do kojih granica smije:
Jo i vie od toga ja ti dadoh! Ostavi djeaki put. Rabi iskljuivo svoj!
Ipak, trai i dalje, Aticila.
Tko ne odbija nita, taj je pua!
12.97

12.95 Premda takvoj se eni poput tvoje


jedva nadati smije pokvarenjak
Najperverznije knjige Musecija ednoj, bogatoj, umnoj, sjajna roda
to su takmaci sibaritskih knjiga, na dugokose momke troi snagu,
strane kakljivom alom natopljene, Base, mirazom njenim pribavljene! 5
moj Istancije Rufe, itaj, ali Kurac to je za silne novce kupljen
nek je djevojka s tobom, kako ne bi 5 gospodarici iznuren se vraa,
ake svadbenu propjevale pjesmu, te se ne die ni na mazne rijei,
da ne postane suprugom bez ene! ni na zamaman poziv njenog palca!
Stida imaj, ii hajdmo na sud, Base! 10
to si prodao, vie nije tvoje!
12.96

Vjernost kad tvojeg je mua predobro poznata tebi,


nijedna rivalka tvoj brani ne remeti mir,
to te smetaju sluge? Pa ljubavnice mu nisu!
Njihove Venere vijek kratak je, proe za tren!
Vie su tebi na korist djeaci no svom gospodaru: 5
zbog njih suprugu svom jedina ena si ti!
Daju mu ono to ne da. Pa dajem, veli, da ne bi
splasnuo ljubavni ar, na se rashladio brak!
12.95 Musecije-, neki nama nepoznati autor opscenih pjesama; sibaritskih knjiga-,
Sibaritske zgode, opscene pripovijesti stanovitoga Hemiteona iz Sibarisa (vjerojatno
2. st. pr. Kr.).
12.96 Njihove Venere vijek-, djeaci bi postajali neprivlani svojim ljubavnicima
kad bi im niknula prva brada; ni smokvu-, metaforika jednadba ficus = culus kojom
se Marcijal ovdje poigrava posuena je iz grkoga; hijska je smokva bila vrlo cijenjena
zbog svoga pikantnog okusa.

348 349
KAZALO IMENA POVIJESNIH OSOBA*

Agripa, Marko Vipsanije: Augustov vojskovoa i prijatelj (64-12. pr.


Kr.); dao je izgraditi mnoge velianstvene graevine u Rimu,
poput Panteona, prvih javnih termi i si.; <514.18.
Aleksid: lijepi rob to ga je Mecenat, navodno, poklonio Vergiliju;
2.5.16; 8.55; 8.73; 2.7.29.
Antistije Rustik, Lucije: suprug Mumije Nigrine, umro u Kapadokiji;
6.9.30.
Antonije Prim, Marcijalov prijatelj, rodom iz Toloze; 2.9.99.
6110.23; 10.32.
Apel: grki slikar iz 4. st. pr. Kr., tradicionalno smatran najveim
slikarom antike; bio je omiljeni portretist Aleksandra Velikog;
2.7.84.
Apicije, Marko Gavije: poznati gurman Augustova i Tiberijeva doba;
kuharica koja se ouvala pod njegovim imenom kasnija je kom
pilacija, najvjerojatnije iz 4. st.; 2.10.73; 412.69.
Apolinar: Marcijalov prijatelj i zatitnik, moda Lucije Domicije
Apolinar, consul suffectus 97. posl. Kr.; 2.11.15; 2.7.26; 7.89;
4.10.30.
Aretula: inae nepoznata Rimljanka; 618.32.
Arija: ena Cecine Peta, jednoga od urotnika protiv cara Klaudija;
kad je urota propala, oboje su poinili samoubojstvo; Arija se prva

* O na osobna imena koja se ne pojavljuju u kazalu i ignoriraju u biljekama sigurno


su, ili vrlo vjerojatno, fiktivna. To ne znai da Marcijal nije mogao ciljati na kojeg
od konkretnih suvremenika i oekivati da italac shvati aluziju. Kurzivna brojka
oznauje poglavlje u ovoj knjizi, a brojke koje slijede mjesto u izvorniku.

351
probola maem, pruila ga muu i izgovorila slavne rijei: Pete, Cerinije: inae nepoznati Marcijalov prijatelj koji je i sam pisao
ne boli! 6.1.13. epigrame; 6.8.18.
Arion: legendarni pjesnik iz Metimne na Lezbu (7. st. pr. Kr.?) kojega est: draesni rob Istancija Rufa; 6.8.46; 8.50.
je, prema prii, dupin izbavio od smrti; 618.50. Cezar, Gaj Julije: rimski vojskovoa, pisac i diktator (100-44. pr.
Arkan: inae nepoznati Marcijalov tovatelj koji je slubovao u Kr.); 3.11.5; 69.61.
Narbonu; 2.8.72. Cezar: v. Domicijam 7.1.4; 9.97; 2.9.84; 3.4.74; 7.1; 7.60; 8.21;
Atik: inae nepoznati ueni mladi, Marcijalov prijatelj; 2.9.99. 8.26; 8.36; 8.65; 8.78; 8.80; 9.3; 9.7; 9.12; 9.20; 9.91; 9.84; 9.93;
Aufidije Hij: uspjeni pravnik, Marcijalov suvremenik; 5-5.61. 9.97; 4.9.83; 69.65; 7.13.127; 14.73; 5.6.34; 11.7.
Cezar: v. Nerva-, 3.11.5.
August: Gaj Oktavije (63. pr. Kr.-l4. posl. Kr.), kasnije Gaj Julije
Cezar Oktavijan, prvi rimski car; 27. pr. Kr. uzeo je titulu August; Cezar: v. Tit. 7.9.97; 3.0.6; 0.20; 0.24; 0.28.
7.11.3; 2.10.73; 3.9.1. Cezar: v. Trajan-. 3.12.8; 12.9.
August: v. Domicijam. 3.8.36; 8.80; 8.82; 9.3; 9.18; 9.79. Cezije Sabin: Marcijalov prijatelj iz Sarsine u Umbriji; 2.7.97.
Aukt: v. Pompej Aukt. 8.9.21. Ciceron, Marko Tulije: glasoviti rimski govornik, politiar i pisac
Aul(o): v. Pudent, 7.9.81; 5.11.38. (106-43. pr. Kr.); 7.10.19; 2.3.38; 7-14.188.
ina, Gaj Helvije: rimski pjesnik, jedan od neoterika i Katulov
Avit, Lucije Stertinije: Marcijalov prijatelj i zatitnik, consul suffectus
prijatelj; sastavio je epilij Smima u maniristikom stilu aleksan-
92. posl. Kr.; 7.1.16; 9.0; 2.10.96; 5.10.102; 6112.24; 5.12.75.
drijskih pjesnika koji je kod suvremenika postigao velik uspjeh;
Bas: inae nepoznati Rimljanin kojemu je umro maleni sini; 7.10.21.
6.7.96.
Cintija: pravim imenom Hostija, Propercijeva ljubavnica koju je
Blez: prijatelj Atedija Meliora, moda Velej Blez; 618.38. pjesnik opjevao pod tim imenom; 7.8.73; 7.14.189.
Brut, Lucije Junije: prema tradiciji, prvi rimski konzul 509. pr. Kr.; Dafnid: neki inae nepoznati Rimljanin; 2.3.5.
dao je ubi ti vlasti te sinove jer su pokuavali vratiti na vlast svrgnute Decijan: Marcijalov prijatelj i zemljak, pravnik i sljedbenik stoikoga
Tarkvinijevce; 7.11.16; 4.11.44; 5.10.39; 618.30. uenja; i sam se bavio knjievnim radom; 4.1.8; 1.24.
Brut, Marko Junije: rimski politiar, ubojica Julija Cezara; poslije Dekster: inae nepoznati Marcijalov prijatelj, strastven lovac; 2.7.27;
poraza kod Filipa poinio samoubojstvo 42. pr. Kr.; 7.2.77; 9.50; 611.69.
3.11.5; 611.43; 5.11.104.
Demokrit: grki filozof, uz Leukipa osniva atomistikoga uenja u
Brutijan: slabo poznati grki epigramatiar, Marcijalov suvremenik; filozofiji prirode (oko 460-370. pr. Kr.); 4.9.47.
7.4.23.
Didim: vjerojatno neki poznati svodnik; 5.12.43.
Cecilije Sekund: jedan od Marcijalovih prijatelja; 7.5.80 (?); 2.7.84.
Domicijan: Tit Flavije Domicijan (51-96), rimski car od 81. do
Cedicijan: neki Marcijalov prijatelj, moda Fiktivan; 6110.32. smrti, posljednji car iz roda Flavijevaca; silno ozloglaen zbog
Celer: carski namjesnik u Hispaniji, kojega je Pompej Aukt upoznao terora to gaje provodio posljednjih sedam godina svoje vladavine;
s Marcijalovim stihovima; 2.7.52. 3.9.1.
Cerijal, Julije: jedan od Marcijalovih prijatelja; 4.10.48; 11.52. Domicije v. Mars-. 7.4.29.

352 353
Druzi: vjerojatno carevi Klaudije i Neron; prije dolaska na vlast Fronton: vjerojatno Marcijalov otac; 6.5.34.
obojica su, izmeu ostalih imena, nosila i ime Drusus; 5.8.52. Germanik: v. Domicijan; 3. 5.2; 8.26; 8.39; 8.53; 8.65.
Elefantida: grka autorica pornografskih stihova (li st. pr. Kr.?) koja Grakho: Tiberije Sempronije Grakho, otac brae Grakha; S.l 1.104.
se posebno proslavila ilustriranom knjigom o ljubavnim poloaji
Flanibal: slavni kartaki vojskovoa, smrtni neprijatelj Rima (247-
ma; 8.12.43.
182. pr. Kr.); pobijeen u bitki kod Zame 202. pr. Kr., kojom je
Elijan: Marcijalov prijatelj ili zatitnik, vjerojatno takoer iz Hispa- okonan Drugi punski rat; 2.4.14; 6.9.43.
nije; 6.12.24.
Homer: prema tradiciji najstariji grki pjesnik, autor spjevova Ilijada
Enije, Kvint: najvei od ranih rimskih pjesnika (239-169 pr. Kr.); i Odiseja (vjerojatno 8. st. pr. Kr.); 2.5.10; 7.14.183; 14.184.
epom Anali uveo je grki heksametar u rimsku poeziju i otvorio
Horacije Flak, Kvint: slavni rimski pjesnik Augustova doba (65-8.
novo razdoblje u rimskoj knjievnosti; i.5.10.
pr. Kr.); 2.12.94.
Entel: Domicijanov osloboenik i tajnik; sudjelovao u uroti protiv
Incitat: popularni trka na etveropregu, Marcijalov suvremenik;
cara 96. posl. Kr.; 6.8.68.
2.11.1:4.10.76.
Epikur: grki filozof (341 -271. pr. Kr.), osniva epikurovske filozof
Istancije Ruf: Marcijalov prijatelj i zatitnik; 2.8.73; 2.7.68; 6.8.50;
ske kole; njegovo je uenje u epu Oprirodi izloio rimski pjesnik
12.98; S. 12.95.
Lukrecije; 2.10.33.
Julija: ki Gaja Julija Cezara, ena Gneja Pompeja; 8A 1.104.
Erocija: robinjica s Marcijalova imanja u Bilbilisu koja je umrla u
estoj godini ivota; 6.5.34; 10.61. Julija: ki cara Tita i Domicijanova neakinja, poslije smrti progla
ena boanstvom; 3.9.1.
Fabije: pripadnik drevnoga roda Fabijevaca; kod Marcijala simbol
izvorne rimske jednostavnosti i vrline; 8.7.58. Julije: v. Cerijal.
Fabricije Luscin, Gaj: rimski politiar i vojskovoa iz 3. st. pr. Kr., Julije: v. Marcijal: 2.1.107; 2.3.5; 6.12.34.
poznat po nepotkupljivosti, hrabrosti i visokim moralnim naeli Julije: v. Prokul; 6.11.36.
ma; 2.11.2; 11.16; 2.7.68; 10.73:3.9.28; 11.5. Juvat: Marcijalov prijatelj i zemljak; 6.12.24.
Faustin, Julije: Marcijalov bogati zatitnik i prijatelj; 2.3.2; 3.6.7; Juvenal: vjerojatno Decim Junije Juvenal, neto mlai Marcijalov
5.3.25; 5.32; 5.36; 6.53; 8.41; 6.10.51. suvremenik i prijatelj, poznati pjesnik satira; 4.12.18.
Fidija: glasoviti grki kipar, slikar i arhitekt (oko 490-432. pr. Kr.); Kalen: mu Sulpicije, pjesnikinje Domicijanova doba; 6.10.35;
6.3.36; 9.44; 10.87. 10.38.
Flak: bogati Marcijalov prijatelj i est adresat njegovih epigrama; Kalimah: grki pjesnik i filolog aleksandrijskoga doba (3. st. pr. Kr.)
2.8.55; 4.7.82; 7.87; 10.48;5.1.98; 9.55; 11.98; 11.101; 6.1.57; koji je snano utjecao na rimsku poeziju 1. st. pr. Kr.; 1.4.23; 10.4.
8.45; 9.90; 12.74; S.9.33; 11.27; 11.100. Kamil, Marko Furije: slavni rimski vojskovoa koji je, prema tradi
Flak: v. Horacije; 2.1.107; 12.3; 6.8.18. ciji, spasio Rim od galskih osvajaa; 3.11.5; 4.1.24.
Flakcila: vjerojatno Marcijalova majka; 6.5.34. Kamonije Ruf: Marcijalov prijatelj i tovatelj njegove poezije, koji je
Frontin, Sekst Julije: istaknuti vojskovoa, dravni slubenik i pisac, kao mladi umro u Kapadokiji; 6.9.74; 9.76.
Marcijalov suvremenik; 2.10.58; 4.10.48. Kan: poznati frula Marcijalova doba; 2.10.3.

354 355
Kanije Ruf: pjesnik i Marcijalov prijatelj rodom iz Gada; .7.87; Korina: djevojka koju je Ovidije opjevao u svojim ljubavnim stiho
10.48; 5.3.64; 6.7.69. vima; najvjerojatnije je rije o knjievnoj fikciji; 7.5.10; 8.73;
Kapel: vjerojatno neki pekar, po kojem je dobio ime neki slatki; 6.12.44.
.11.31. Kornelija: ki Scipiona Afrikog Starijeg, supruga Tiberija Grakha i
Kar: pjesnik koji je pobijedio na jednom od Domicijanovih pjesni majka brae Grakha; 3.11.104.
kih natjecanja to su se u ast Minerve prireivala u carevoj Kornelije Gal, Gaj: rimski politiar i elegijski pjesnik (oko 69-26. pr.
albanskoj vili; 3.9.23; 69.54. Kr.), prijatelj cara Augusta i pjesnika Vergilija; 7.8.73.
Kar, Metije: zloglasni dounik iz Domicijanova vremena; .12.25. Kozmo: poznati rimski trgovac parfemima i pomadama iz Marcija-
lova doba; 7.11.15; 2.9.26; .7.41; 12.65; 5-11-18; 6.11.8;
Karp: suprug stanovite Norbane; 2.7.74. 7.14.59:5.11.49; 12.55.
Katilina, Lucije Sergije: rimski politiar iz 1. st. pr. Kr., voa glasovite Kras, Marko Licinije: trijumvir zajedno s Cezarom i Pompejem,
urote koja je zavrila neuspjehom, ponajvie Ciceronovom zaslu poznat po silnu bogatstvu (115-53. pr. Kr.); 3.11.5.
gom; 3.9.70. Krez: bogati kralj Lidije iz 6. st. pr. Kr.; 3.11.5; .5.39.
Katon Stariji, Marko Porcije: (234-149. pr. Kr.) rimski polititar i Krisp: v. Salustije-, 714.191.
pisac, ija je moralna strogost postala proverbijalnom; inzistirao
Krisp, Gaj Salustije Pasijen: poznati sudski govornik u Tiberijevo
je na povratku drevnoj jednostavnosti i izvornim rimskim vri doba; druga mu je ena bila Neronova majka Agripina koja ga je
jednostima; 7.10.19; 11.15; 12.3:3.9.28; 6.11.39.
dala ubiti kako bi se domogla njegova imetka; 7.10.2.
Katon Utiki, Marko Porcije: rimski politiar, praunuk prethodnoga Krisp, Kvint Vibije: consul suffectus 61. posl. Kr., bogata i vrlo
(95-46. pr. Kr.); protivnik Julija Cezara; kao revni sljedbenik dareljiv patron; 2.12.36.
stoikoga uenja, ubio se u Utici poslije poraza republikanaca 46.
Krispin: bogati uglednik podrijetlom iz Egipta, vrlo utjecajan na
pr. Kr.; 3.11.5; .1.8.
Domicijanovu dvoru; 7.7.99; .8.48.
Katul, Gaj Valerije: poznati rimski pjesnik Cezarova doba, jedan od Kronije: neki od Marcijalovih znanaca, inae nepoznat; .7.87.
tzv. neoterika (oko 84-oko 54. pr. Kr.); 7.2.71; 7.99; 8.73; 2.4.14;
Kurije Dentat, Manije: slavni vojskovoa i cenzor iz 3. st. pr. Kr.,
5.5; 10.103; 6.1.7; 11.6; 12.44; 7.14.77; 14.195; 5.6.34.
prototip drevne rimske vrline; 7.11.16; 2.7.68; 3.9.28; .1.24;
Katul, Kvint Lutacije: konzul 78. pr. Kr.; dao je nanovo izgraditi 5.7.58; 11.104.
izgorjeli Jupiterov hram na Kapitolu; 7.5.10. Kvint: v. Ovidije; 2.7.93; 5.9.53; 6.9.52.
Katul, Valerije (?): popularni pisac mirna iz 1. st.; 2.5.30. Labirta: djeak ljubimac Marcijalova prijatelja Lausa; 4.7.87.
Klaran: ueni gramatiar Domicijanova doba; 7.10.21. Laa: glasoviti spartanski trka, pobjednik na Olimpijskim igrama;
Klaudije Neron Germanik, Tiberije: Klaudije, rimski car od 41. do 7.2.86; 10.100.
54;5.1.20. Lag: otac Ptolemeja I, zaetnik dinastije Ptolemejevia; 6.10.26.
Kolin: Marcijalov poznanik koji je i sam pisao pjesme, pobjednik na Laida: slavna korintska hetera; .10.68; 5.11.104.
jednom od Domicijanovih kapitolskih natjecanja; .4.20. Langon: djeak kojega je prikazao kipar Likisko; 7.9.50.

356 357
Latin: slavni mimski glumac, Domicijanov miljenik, a vjerojatno i Macer, Bebije: prokonzul Betike 101. posl. Kr.; 5.12.98.
dounik; 7.1.4; 3.9.28; 5.5.61; 7.13.2. Maksim: v. Vibije Maksim\ 5.1.7.
Laus: jedan od Marcijalovih prijatelja; 7.7.88; 4.7.87. Manije: Marcijalov prijatelj iz Hispanije s kojim se druio kao djeak:
Leit: kazalini slubenik koji je vodio brigu o tome sjede li gledaoci 5.10.13.
na onim mjestima na koja imaju pravo; 4.5.8; 5.25. Marcel: Marko Klaudije Marcel, Augustov rano preminuli neak i
Lezbija: pravim imenom Klodija, djevojka koju je Katul opjevao u usvojeni sin; kazalite to ga je podigao August dobilo je ime
svojim stihovima; 7.8.73; 5.12.44; 7.14.77; <9.6.34. njemu u ast; 5.10.51.
Liber: voza etveroprega, Marcijalov prijatelj; 5.9.72; 8.77. Marcela: bogata hispanska gospoa i Marcijalova zatitnica koja mu
Licin: Cezarov osloboenik koji je u vrijeme Augusta stekao silno je poklonila imanje u Bilbilisu; 2.12.21; 5.12.31.
bogatstvo; sahranjen je u velianstvenoj grobnici na Via Salaria-, Marcijal, Lucije Julije: vjerojatno najdrai Marcijalov prijatelj;
7.8.3. 2.6.82; 7.17:5.10.47.
Licinije Kalvo, Gaj: rimski pjesnik i govornik Ciceronova doba Marcijal, Marko Valerije: sam autor; 7.1.1; 10.9; 10.33; 12.2; 2.6.82;
(82-oko 47. pr. Kr.), Katulov prijatelj, jedan od tzv. neoterika; 9.84.
7.14.196. Marcije: Kvint Marcije Reks, pretor po kojem je dobio ime jedan od
Likorida: djevojka koju je u ljubavnim elegijama opjevao pjesnik rimskih akvedukata; 3.9.18.
Kornelije Gal; rije je, zapravo, o glumici Kiteridi, njegovoj lju Marije: inae nepoznati Marcijalov prijatelj; 4.7.87.
bavnici; 7.8.73. Marije, Gaj: rimski vojskovoa i politiar (157-86. pr. Kr.) koji se
Livije, Tit: glasoviti rimski povjesniar Augustova doba (59. pr. posebno proslavio pobjedama nad Teutoncima i Cimbrima 102.
Kr.-17. posl. Kr.); 7.14.190. i 101. pr. Kr.; kasnije Sulin protivnik u graanskom ratu; 4.6.19.
Lizip: slavni grki kipar iz 4. st. pr. Kr.; 5.9.43; 9.44. Marko: v. Marcijal-. 2.3.5; 3.1.5; 5.5.29; 8.76.
Lucilije, Gaj: pjesnik koji je pripadao Scipionovu knjievnom krugu, Marko: inae nepoznati Marcijalov imenjak koji mu je darovao togu;
tvorac rimske satire; 7.12.94. 2.10.73.
Lukan, Gnej Domicije Kurvije: usvojeni sin Gneja Domicija Barba, Maron,v. Vergilije: 7.5.10;8.55; 10.21; 12.3;2.3.38;4.14; 5.5;7.29;
Tulov brat, visoki dravni slubenik pod Neronom i Domicija- 4.11.52; 5.8.18.
nom; 5.8.75; 59.51. Mars, Domicije: rimski pjesnik Augustova doba, stariji suvremenik
Lukan, Marko Anej: rimski pjesnik (39-65), autor epa o graanskom Ovidijev; 7.2.71; 2.77; 7.99; 8.55; 2.5.5; 7.29.
ratu izmeu Cezara i Pompeja; Neron ga je prisilio na samouboj Masa (moda Bebije Masa, prokonzul Betike 93. posl. Kr., optuen
stvo; 2.7.21; 7.14.194. i osuen zbog pronevjere u toj provinciji): 4.12.28.
Lukrecija: prema legendi, kreposna ena Tarkvinija Kolatina koju je Materno: pravnik i Marcijalov prijatelj, takoer rodom iz Bilbilisa,
silovao obijesni sin Tarkvinija Oholog. Poslije njezina samouboj inae nepoznat; 5.10.37.
stva ogoreni su Rimljani, pod vodstvom Lucija Junija Bruta, Mauzol: kralj Karije i perzijski satrap; velianstvena grobnica koju
zbacili Tarkvinijevce s vlasti; 7.11.16; 8.11.104. mu je podignula njegova udovica Artemizija ubrajala se meu
Lup: neki Marcijalov prijatelj; 4.10.48. sedam svjetskih uda; 3.0.1.

358 359
Mecenat, Gaj Cilnije: rimski dravnik i pisac, Augustov prijatelj i Munacije Gal: inae nepoznati adresat jednog Marcijalova epigrama;
glasoviti zatitnik pjesnika; J.1.107; 8.55; 11.3; 12.3; 2.7.29; 7.10.33.
10.73. Musecije: inae nepoznati autor opscenih pjesama; 8.12.95.
Melenida: djevojka o kojoj je pjevao Domicije Mars, inae nepozna Nazon: Publije Ovidije Nazon, glasoviti rimski pjesnik Augustova
ta; 2.7.29. doba; 7.5.10; 2.3.38; 7.14.192.
Melior, Marko Atedije: bogati Rimljanin, zatitnik Marcijalov i Nemeza: djevojka koju je, uz Deliju, Tibul proslavio u svojim
Stacijev; 42.69; 6.8.38. ljubavnim elegijama; 7.8.73; 7.14.193.
Memije Regul: konzul 63. posl. Kr., dareljivi zatitnik pjesnika Nepot: Marcijalov prijatelj i susjed; 410.48.
Neronova doba; 2.12.36.
Neron: rimski car od 54. do 68.2.7.21; 9.26; 410.48; 12.57; 5.3.25;
Menandar: grki komediograf (342./1-293/2. pr. Kr.), najpoznatiji 7.34; 8.52;6.11.6.
predstavnik tzv. nove atike komedije; 7.5.10.
Nerva, Marko Kokcej: rimski car od 96. do 98; 7.11.2; 2.9.26;
Mentor: glasoviti grki toreutiar (oko 100. pr. Kr.?), koji se posebno 5.11.4; 12.5; 6.8.70; 8.11.7.
proslavio izradom srebrnih posuda; 4.9.59; 6.8.50; 11.11. Nicerot: kao i Kozmo, poznati trgovac pomadama i parfemima;
Mesala Korvin, Marko Valerije: rimski dravnik iz 1. st. pr. Kr.; kao 412.65; 6.10.38.
ljubitelj i promicatelj knjievnosti okupio je oko sebe znaajan
Nigrina, Mumija: udovica Antistija Rustika; 6.9.30.
krug pjesnika, poput Tibula, Sulpicije i Ligdama; 7.8.3; 10.2.
Norban Maksim, Lucije Apije: vojni zapovjednik koji je uguio
Mij: poznati grki toreutiar iz 5. st. pr. Kr.; 48.34; 6.8.50.
Saturninovu pobunu u Donjoj Germaniji 88/89; 2.9.84.
Mirin: ime nekog gladijatora koji se borio sa ivotinjama; 412.28.
Norbana: supruga nekoga Karpa; 2.7.74.
Miron: jedan od najznamenitijih grkih kipara klasinoga doba,
Novije: Marcijalov susjed; moda Novije Vindeks; 41.86.
stariji suvremenik Fidije i Polikleta; 5.6.92; 6.8.50.
Numa Pompilije: legendarni rimski kralj, navodno od 715. do 673.
Mitridat: pontski kralj 120-63. pr. Kr., najvei neprijatelj Rima na pr. Kr., zapamen po pravednosti i dugotrajnoj mirnoj vladavini;
istoku; kad je poraen u Treem mitridatskom ratu, poinio 7.11.15; 12.3; 2.10.10; 12.62; 5.11.5; 43.62; 10.76; 5.10.39;
samoubojstvo; 46.19; 5.5.76. 6.10.35; 10.44; 8.11.104.
Modest: neki knjievni znalac, moda Aufidije Modest, neto mlai Ocean: poput Leita, slubenik koji je u kazalitu rasporeivao gleda
Marcijalov suvremenik, ili Julije Modest, koji je djelovao u Tibe- telje na njihova mjesta; 45.27; 5.6.9.
rijevo doba; 7.10.21.
Ovidije, Kvint: Marcijalov prijatelj i susjed u Nomentu; 6.10.44.
Mucije Scevola, Gaj: hrabri Rimljanin koji je, prema legendi, poku
ao ubiti neprijateljskoga kralja Porsenu; kad je uhvaen, gurnuo Palemon: inae nepoznat pjesnik Marcijalova doba, autor maniristi-
je desnicu u vatru kako bi pokazao koliko je ravnoduan prema ki oblikovanih stihova; vjerojatno nije identian gramatiaru Re-
smrti; Porsena mu je poklonio ivot, a Mucije je stekao nadimak miju Palemonu; 7.2.86.
Scevola (ljevoruki); 6.10.25. Palma Frontonijan, Aulo Kornelije: rimski politiar, konzul 99. posl.
Mucije Scevola, Kvint: poznati rimski pravnik, konzul 95. pr. Kr.; Kr.; 5.12.9.
46.19. Panikul: mimski glumac koji je esto nastupao s Latinom; 5.5.61.

360 361
Pantenida: vjerojatno jedna od Sapfinih uenica, i sama pjesnikinja; Poncija: zloglasna rimska trovaica koja je pobila vlastitu djecu;
7.6 9. 4.6.75.
Paris: poznati mimski glumac kojega je Domicijan dao smaknuti; Porcija: ki Katona Starijeg i ena Marka Junija Bruta, Cezarova
11.13. ubojice; .1.43; 8.11.104.
Partenije, Tiberije Klaudije: Neronov osloboenik i slubenik na Potit: neki ueni Marcijalov znanac; 2.10.70.
Domicijanovu dvoru, sudjelovao u uroti protiv cara; /.12.11;
2.8.28; 9.49; 11.1. Prisko: v. Terencije Prisko-, /.10.3.(?); 12.1; 2.12.62; 4.8.12; .9.77;
12.14(?).
Paterklo: vjerojatno graditelj javnoga zahoda po kojemu je ovaj dobio
ime; 5-12.77. Prob, Marko Valerije: poznati gramatiar i filolog iz 1. st. posl. Kr.,
Pedon, Albinovan: rimski pjesnik Augustova doba, Ovidijev prijatelj; na glasu kao strog knjievni kritiar; 2.3.2.
pisao je i epigrame; /.2.77; 10.19; 2.5.5. Prokul, Gaj Julije: Marcijalov prijatelj i zatitnik; .11.36.
Perzije Flak, Aulo: rimski pjesnik satira (34-62), neto stariji Marci- Propercije, Sekst: glasoviti rimski elegijski pjesnik (oko 50. pr. Kr.-
jalov suvremenik; /.4.29. poslije 16. pr. Kr.); /.8.73; 7.14.189.
Pet, Cecina: sudionik neuspjele urote protiv cara Klaudija; ohrabren Publije: neki Marcijalov prijatelj; 4.7.87.
primjerom svoje ene Arije poinio samoubojstvo; 1.13.
Pudent, Aul: Marcijalov prijatelj iz Sarsine; /.4.29; 2.7.97; 5.11.38.
Pindar: grki lirski pjesnik (518- poslije 446. pr. Kr.), autor glasovi
tih epinikija; 8.18. Regul, Manije Akvilije: poznati rimski odvjetnik i govornik, Marci
jalov zatitnik; doao je na zao glas kao Neronov i Domicijanov
Pitagora: znameniti grki filozof iz 6. st. pr. Kr.; 4.9.47.
dounik; /.5.10; 2.7.31; 4.4.16; 5.21; 5.7.16.
Pitagora: Neronov rob s kojim se ovaj oenio; .11.6.
Rem: Romulov brat blizanac, sin boga Marsa i Reje Silvije; kad je u
Pizon, Gaj Kalpurnije: voa velike urote protiv cara Nerona; poslije znak prezira preskoio zidine novoutemeljenoga grada, Romul ga
njezina neuspjeha osuen na smrt 65- posl. Kr.; 2.12.36. je ubio; /. 12.2; 4.10.76.
Platon: znameniti grki filozof (427-347. pr. Kr.), uenik Sokratov
Restitut: vjerojatno Klaudije Restitut, glasoviti pravnik Marcijalova
i Aristotelov uitelj; 4.9.47.
vremena kojega spominje i Plinije Mlai; .10.87.
Plinije Cecilije Sekund, Gaj: Plinije Mlai, rimski politiar i pisac,
Marcijalov mlai suvremenik i prijatelj; /.10.19. Romul: sin boga Marsa i Reje Silvije, legendarni osniva Rima i prvi
rimski kralj; 3.8.80.
Pola Argentarija: udovica pjesnika Lukana; 2.7.21.
Ruf: inae nepoznati ljubavnik stanovite Sempronije; .12.52.
Polifem: nakazni rob Marcijalova prijatelja Marka Severa; 5.7.38.
Poliklet: slavni grki kipar iz 5- st. pr. Kr.; 4.9.59; .8.50. Ruf: inae nepoznati Marcijalov prijatelj; 2.6.82; 4.2.29; 9.88; 5.8.52.
Pompej Aukt: vrstan pravni strunjak i ljubitelj Marcijalove poezije; Ruf: v. SafronijeRuf. 4.4.71.
2.7.52; 4.12.13. Sabin, Cezije: Marcijalov prijatelj iz Sarsine; /.1 1.17(?); .9-58; 9.60;
Pompej Veliki, Gnej: rimski vojskovoa i politiar (106-48. pr. Kr.), 11. 8.
Cezarov protivnik u graanskom ratu 48. pr. Kr.; 1.5.10; 2.11.1; Safronije Ruf: inae nepoznati adresat dvaju Marcijalovih epigrama;
3.11.5; 5.6.9; .9.61; 10.51; 8.11.104. 4.11.103.
362 363
Salustije Krisp, Gaj: rimski povjesniar i politiar Ciceronova doba Skorpo: popularni voza etveroprega i est pobjednik na utrkama u
(86-35. pr.Kr.); 7.14.191. Marcijalovo doba; 2.10.74; 11.1; 4.5.25; 6.10.50; 10.53.
Santra: rimski filolog Ciceronova doba; /.11.2. Sofoklo: glasoviti grki tragiar (oko 496-406/5. pr. Kr.); 2.5.30.
Sapfa: glasovita grka pjesnikinja s kraja 7. st. pr. Kr.; 6.7.69; 10.35. Spars: bogati Marcijalov znanac; 4.12.57.
Sardanapal: legendarni asirski kralj, na glasu po raskoi i mekoputnu Stela, Lucije Aruncije: Marcijalov prijatelj i zatitnik koji je i sam
ivotu; 6.11.11. pisao pjesme, consulsuffectus 101. posl. Kr.; /.12.2; 2.7.36; 3.8.78;
Scila: nakazna robinja Marcijalova prijatelja Marka Severa; 5.7.38. 4.9.89; 10.48; 11.52; 5.1.44; 9.55; 6.1.7.
Scipion Afriki Mlai Emilijan, Publije Kornelije: rimski vojskovoa Sula Feliks, Lucije Kornelije: rimski vojskovoa i voa optimata u
i politiar, razoritelj Kartage u Treem punskom ratu; filhelen i graanskom ratu protiv Gaja Marija, diktator od 82. do 80. pr.
ljubitelj knjievnosti ijem su krugu pripadali autori poput Luci- Kr.; 3.11.5; 4.6.19; 6.9.43.
lija, Terencija i Polibija; 2.4.14.
Sulpicija: rimska pjesnikinja Domicijanova doba; u stilu neoterika
Scipion Afriki Stariji, Publije Kornelije: rimski vojskovoa (236- pjevala o svojoj ljubavi prema muu Kalenu; 6.10.35; 10.38.
183. pr. Kr.), pobjednik nad Hanibalom u Drugom punskom
ratu; 2.4.14. Tacije, Tit: legendarni sabinski kralj koji je poslije pomirenja Sabi-
njana i Rimljana s Romulom podijelio vlast nad dvama narodima;
Sekst: neki Domicijanov tajnik ili knjiniar; moda oboje; 2.5.5. S.11.104.
Sekund: v. Cecilije Sekundi Plinije Cecilije Sekund; 1.5.80.
Talam: Neronov brija, inae nepoznat; 5.8.52.
Semiramida: legendarna asirska kraljica, ena kralja Nina; poznata
po gradnji tzv. viseih vrtova, jednoga od sedam svjetskih uda; Teofila: zarunica Marcijalova prijatelja Kanija Rufa; 6.7.69.
2.8.28. Terencijan: inae nepoznati Marcijalov prijatelj, prefekt triju kohorti
Sempronija: inae nepoznata Rimljanka koja je, sudei po Marcija- stacioniranih u egipatskoj Sijeni: 4.1.86.
lovu epigramu, pobjegla s ljubavnikom da bi se uskoro potom Terencije Prisko: Marcijalov prijatelj i zatitnik, rodom iz Hispanije,
vratila muu; 6.12.52. kojem je posveena dvanaesta knjiga epigrama; /.10.3; 12.3;
Sempronije Tuka: inae nepoznati adresat jednog Marcijalova epi 6.8.45.
grama; 4.7.41. Testil: lijepi rob Vokonija Viktora kojeg je gospodar opjevao u svojim
Seneka: rimska obitelj hispanskoga podrijetla iji su najznamenitiji stihovima; 2.7.29.
lanovi bili Lucije Anej Seneka Stariji i Mlai, poznatiji kao Tibul, Albije: glasoviti rimski elegiar Augustova doba; /.8.73;
Seneka Retor i Seneka Filozof; 2.12.36. 6.8.70; 7.14.193.
Sever, Silije: prerano preminuli sin pjesnika Silija Italika; 6.9.86. Timela: popularna mimska glumica u vrijeme Domicijana; /.1.4.
Sever, Marko: Marcijalov prijatelj i ljubitelj knjievnosti; /.2.6; 5.80;
Tit: rimski car od 79. do 81.
2.7.790); 5.6.8; 5.7.34; 7.38; 6.11.57.
Silije Italik, Tiberije Kacije: rimski pjesnik srebrnoga vijeka (oko 26 Toranije: Marcijalov prijatelj; posveene su mu uvodne rijei devete
knjige epigrama; 4.5.78.
- oko 101), autor epa o Drugom punskom ratu, konzul 68. posl.
Kr.; 2.4.14; 6.9.86. Trajan, Marko Ulpije: rimski car od 98. do 117;3.10.7; 10.34; 12.8.

364 365
Trazeja Pet, Publije Klodije: istaknuti rimski senator u vrijeme KAZALO MITSKIH IMENA
Nerona, stoik i otvoreni kritiar Neronove vlasti, prisiljen na
samoubojstvo 66. posl. Kr.; 4.1.8.
Trifon: rimski knjiar i Marcijalov izdava; 7.13.3.
Tul, Gnej Domicije Kurvije: usvojeni sin Gneja Domicija Barba, brat
Kurvija Lukana; 6.9.51.
Tulije: v. Ciceron: 3.9.70; .4.16.
Turno: poznati satiriar Domicijanova doba, brat tragiara Sceva
Memora; pjesme mu nisu ouvane; 2.7.97. Agenor: tirski kralj, otac Kadma i Europe; 2.11.1; .10.17.
Unik: inae nepoznati Marcijalov roak; 6.12.44. Ahil: v. Ahilej-, 8.11.43.
Urbik: sin nekoga Basa, djeai povodom ije je smrti Marcijal Ahilej: sin smrtnika Peleja i boice Tetide, najvei grki junak pod
sastavio epigram; 6.7.96. Trojom; .8.6.
Var: inae nepoznati centurion koji je umro u Egiptu, a Marcijal mu Albula: staro ime za rijeku Tiber, pa onda i za boanstvo koje ju
je posvetio epigram; 6.10.26. personificira; 6.12.98.
Varije Ruf, Lucije: rimski pjesnik Augustova doba, prijatelj Vergilijev Alkej: Amfitrionov otac, Heraklov djed po ouhu; 6.9.65.
i Horacijev; zajedno s Plocijem Tukom izdava Vergilijeve Eneide; Alkid: Heraklov patronimik, izveden od djedova imena; v. Heraklo;
7.8.55; 12.3; 6.8.18. 3.9.3; .9.25; 6.9.44.
Varon: inae nepoznati pjesnik, Marcijalov suvremenik; 2.5.30. Alkinoj: feaki kralj iz Odiseje, gospodar otoka Sherije i otac Nausi-
Vatinije: postolar iz Beneventa, poznati dounik iz Neronova doba, kajin; 6.10.94; 12.31.
po kojem je dobila ime stanovita vrsta ae; 7.14.96. Amor: bog ljubavi, rimski ekvivalent grkom Erosu; 6.8.50.
Vergilije Maron, Publije: slavni rimski pjesnik Augustova doba Andromaha: Hektorova ena; mua, oca i brau joj je pobio Ahilej,
(70-19. pr. Kr.); 7.1.107; 8.55; 2.3.38; 7.14.186; 14.195. a sin Astijanakt baen je s trojanskih zidina kad je grad pao; kao
Vibije Maksim, Gaj: prefekt Egipta 103-107; prijatelj Stacijev, zarobljenica dodjeljena je Ahilejevu sinu Neoptolemu; 7.5.53;
Marcijalov i Plinija Mlaeg; i sam je imao knjievnih ambicija; A li.104.
7.11.106. Apolon: grki bog umjetnosti, svjetlosti i lijenitva, sin Zeusa i Lete,
Vindeks, Novije: bogati Marcijalov prijatelj, ljubitelj umjetnosti; brat blizanac Artemidin; 7.10.21; 6.9.86.
6.9.43; 9.44. Arg: vjerni Odisejev pas koji je uspio doivjeti gospodarev povratak
Vocijen: Marcijalov prijatelj iz Narbona, sin poznatoga govornika na Itaku; 6.11.69.
Vocijena Montana; 2.8.72. Astijanakt: mali sin Hektora i Andromahe, okrutno ubijen poslije
Vokonije Viktor: Marcijalov prijatelj koji je i sam pisao pjesme; pada Troje kako ne bi, kad odraste, osvetio svoj rod; .8.6;
2.7.29. 7.14.212.
Zenon: filozof iz Kitija na Cipru (oko 333-262. pr. Kr.), zaetnik Atamant: tebanski kralj, otac Friksa i Hele; 2.8.28.
stoike filozofske kole; .9.47. Atena: grka boica rata, svih vjetina i mudrosti; 3.5.2; 7.13.104.

366 367
Atis: lijepi mladi, ljubimac boice Kibele koja ga je postavila za Dafha: Nimfa koja se, bjeei pred zaljubljenim Apolonom, pretvo
uvara svojega hrama i obvezala ga na vjeno djevianstvo. Kad se rila u lovor; 8.11.43.
zaljubio u Nimfu Sagaritidu, boica mu je pomraila um, pa se u
nastupu mahnitosti vlastitom rukom ukopio; /.2.86; 10.4; Dedal: legendarni atenski graditelj i izumitelj. Izumio je, izmeu
68.46. ostaloga, i krila uz pomo kojih je uspio pobjei iz Minosova
zarobljenitva, ali je pritom poginuo njegov sin Ikar; 3.0.10.
Atlant: Gigant koji je na svojim pleima nosio nebeski svod; 3-9.3;
Deukalion: Prometejev sin koji je, zajedno sa enom Pirom, jedini
7.13.2.
preivio opi potop. Bacajui preko ramena kamenje, kosti svoje
Atrej; mikenski kralj koji je iz osvete ubio sinove svojega brata Tijesta majke, stvorili su nov ljudski rod; /.5.53.
i njihovo mu meso ponudio za stolom. Kad se ovaj u neznanju
Didona: kartaka kraljica, velika Enejina ljubav; 4.8.6.
prihvatio jela. Sunce je odvratilo svoje lice da ne gleda udovinu
gozbu; 4.11.31. Dijana: italska boica, poistovjeena s grkom Artemidom, boicom
mjeseca, prirode i lova; 2.10.70; 3.0.1; 4.12.18; 5.11.18; 68.46.
Atropa: jedna od Mojra (rimskih Parka); presijecala je nit ljudskoga
ivota; 6.10.38; 10.44. Dit: drugo ime za Plutona ili Hada, vladara podzemnoga svijeta;
3.11.5:4.9.29; 12.32.
Aurora: rimska boica zore, ekvivalent grke Eoje; 3.8.21.
Eak: Zeusov sin, uz Sarpedona i Radamanta sudac u donjem svijetu;
Autolik: Hermov sin i Odisejev djed, proverbijalni kradljivac i
1.10.5.
varalica kojega je uspio nadmudriti jedino Sizif; 4.8.59.
Edip: tebanski kralj koji je u neznanju ubio oca Laja i oenio majkom
Bakho: drugo ime za Dionisa, boga vina, koje se uobiajilo u latin
Jokastom; kad se otkrila istina, Jokasta se objesila, a Edip samoga
skom; 3.8.26; 8.78; 4.5.78; 65.72; 5.78; 8.68; 9.61; 10.35; 12.98;
sebe oslijepio; /.10.4; 4.9.25.
7.13.22; 13.39.
Egerija: italska vodena Nimfa i zatitnica rodilja. Legenda je naziva
Belona: rimska boica rata, poistovjeena s grkom Enijom; 4.12.57.
enom Nume Pompilija, drugoga rimskoga kralja, s kojim se,
Biblida: Minosova praunuka ili unuka koja se zaljubila u vlastitoga navodno, sastajala kod Kapenskih vrata i poduavala ga vladarskoj
brata. Kako joj ta nedoputena ljubav nije bila uzvraena, polu vjetini i religiji; 4.10.68; 610.35.
djela je i sunovratila se s litice, a Nimfe su je pretvorile u nepresuni
Elpenor: jedan od Odisejevih drugova. Pripit, pao je s krova Kirkine
izvor; 610.35. palae i poginuo; 611.82.
Bitija: jedan od plemia na Didoninu dvoru; 4.8.6.
Endimion: prekrasni mladi koji je zbog ljubavi prema Heri kanjen
Borej: grki bog sjevernoga vjetra: 2.7.36; 4.8.14. vjenim snom; /.10.4.
Briseida: ki sveenika Brisa, pravim imenom Hipodamija, zaroblje Eol: grki bog vjetrova, u Homera smrtnik kojemu je Zeus povjerio
nica koju je Ahilej veoma volio. Oteo mu ju je Agamemnon i tako vlast nad njima; 4.10.30.
izazvao kobnu Ahilejevu srdbu koja pokree zbivanja u Ilijadi-,
Erigona: ki Atianina Ikarija. Da bi mu se oduio za gostoprimstvo,
8.11.43. bog Dionis poklonio je Ikariju mijeh vina. Kad je nepoznatom
Cerera: italska boica plodnosti i prirode, poistovjeena s grkom tekuinom ponudio susjede, ovi su u pijanstvu pomislili da su
Demetrom; 2.10.103. otrovani, pa su ga ubili. Mrtvo je tijelo pronala Erigonina kuja
368 369
Mera, a djevojka se u oaju objesila; poslije smrti pretvorena je u runom ovnu. Dok su prelijetali Helespont, Hela je pala i poginula,
zvijee Djevice; 6.11.69. a tjesnac je po njoj dobio ime; 2.8.28; 6.8.50; 10.51.
Eton: konj iz Suneve zaprege; 3.8.21. Furije: rimski ekvivalent grkih Erinija, osvetnikih boica koje su
Euristej; Tirintski kralj kojemu je morao sluiti Heraklo i obaviti progonile zloince; 2.10.5; 4.12.32.
glasovitih dvanaest poslova; 6.9.65. Ganimed: prekrasni trojanski mladi kojega je ugrabio Zeusov orao
Faetont: sin Helija, boga sunca. Kad mu je otac dopustio da vozi dok je na planini Idi uvao oevo stado i odnio ga na Olimp, gdje
njegovu koiju, Zeus ga je morao ubiti munjom kako ne bi je postao Zeusov vinotoa; 2.7.74; 3.8.39; 4.9.25; 9.73; 618.46;
sunevim plamenom spalio zemlju; 2.5.53. 9.16; 10.66; 6111.26; <9.11.22; 11.43; 11.104.
Falant: Spartanae, legendarni osniva Tarenta; 2.8.28. Giganti: divovska bia roena iz krvi osakaenoga Urana koja je
Fama: rimska personifikacija glasine; 2.12.3; 3.0.1. pokropila Zemlju (Geju). Pobunili su se protiv olimpskih bogo
va, ali su u borbi poraeni; 3.8.49; 8.78.
Faon: mitski laar s Lezba koji je bez plae preko mora prevezao neku
staricu, ne znajui da zapravo pomae preruenoj Afroditi, i za Glauko: voa likijskih saveznika Trojanaca u trojanskom ratu. U
nagradu dobio mladost i ljepotu. Prema legendi, u njega se borbi se sukobio s grkim junakom Diomedom, no kad su otkrili
nesretno zaljubila pjesnikinja Sapfa, te se zbog neuzvraene ljubavi da su njihovi djedovi bili gostinjski prijatelji, izmijenili su oruje
strmoglavila s Leukadske stijene; 6.10.35. i razili se u miru. Glaukovo zlatno oruje vrijedilo je stotinu
volova, a Diomedovo bronano samo devet; 4.9.94.
Faun (Fauni): italsko pastoralno boanstvo, poistovjeeno s grkim
Panom. Predoeni u mnoini, Fauni su poistovjeeni s grkim Gorgone (Gorgona): tri mitska udovita sa zmijama u kosi i strana
Satirima, ali su od njih uglaeniji; 3.8.49; 6.9.61. pogleda. Najpoznatija od njih zvala se Meduza; 2.10.4; 4.9.25.
Feb: naziv za Apolona kao boga svjetlosti; v. Apolon-, 2.12.11; 3.8.36; Gromovnik: v. Jupiter. 3.7.60; 8.39; 9.3; 9-91; 6.5.72; 9.65; 9.86;
9-3; 9.28; -2)8.6; 11.93; 5.2.22; 3.45; 8.62; <519.86; 10.35; <9.11.43. 10.35; 6.10.51;
Finej: slijepi traki kralj kojega su zlostavljale strane Harpije, napola Harpije: napola ene, napola ptice, udovita koja su slijepoga Fineja
ene, a napola ptice, otimajui mu hranu i zagaujui ono to nisu spreavala da jede; 2.10.4.
mogle pojesti. Od tih su ga muka oslobodili Argonauti da bi im Heba: ki Zeusa i Here, boica mladosti; kad je Heraklo primljen na
pokazao put do Kolhide; 4.9.25. Olimp, bogovi su mu je dali za enu; 6.9.65.
Flora: italska boica cvijea i proljea; 4.8.67. Hekaba: ena trojanskoga kralja Prijama; 5.3.32.
Fortuna: italska boica, izvorno vjerojatno boanstvo plodnosti, Hektor: najstariji sin trojanskoga kralja Prijama i najbolji trojanski
poistovjeena s grkom Tihom, boicom sluaja ili sree; 3.8.65; junak; 7.14.212; 8.11.104.
4.10.76.
Hela: ki tebanskoga kralja Atamanta. Letei s bratom Friksom na
Frigijac: Eneja, sin boice 2Vfrodite i smrtnika Anhiza, jedan od zlatorunom ovnu pala je u more i utopila se; 6.9.71.
trojanskih junaka i praotac Rimljana; 4.8.6.
Heraklo: sin Zeusa i Amfitrionove ene Alkmene, poznat po silnoj
Frigijac: v. Ganimed: 2.10.19. snazi i hrabrosti. Od njegovih je pothvata posebno znamenito
Friks: sin tebanskoga kralja Atamanta. Progonjen maehinom mr dvanaest zadataka to ih je morao obaviti za kralja Euristeja;
njom pobjegao je zajedno sa sestrom Helom na krilatom zlato- 8.11.43.
370 371
Hermafrodit: sin Herma i Afrodite; bogovi su ga stopili ujedno tijelo Kamene (Kamena): drevna italska boanstva; izvorno najvjerojatnije
s Nimfom koja se u njega zaljubila; i. 10.4. vodene Nimfe, kasnije poistovjeene s grkim Muzama; 7.2.6;
2.4.14; 7.68.
Hersilija: ena legendarnog Romula, prvoga rimskog kralja; po dru
goj verziji, jedna od otetih Sabinjanki, baka kralja Tula Hostilija; Kastor: sin Lede i Tindareja, brat Polideuka, Helene i Klitemnestre;
4.10.68. 3.8.21; 5.5.38; 7.57; 6.9.51.
Kefal: mu Erehtejeve keri Prokride, u koga se zaljubila Eoja, boica
Higija: ki Asklepija, grkoga boga lijenitva, personifikacija zdrav
zore. Zahvaljujui njezinoj spletki Kefal je u lovu zabunom ubio
lja; 8.11.60.
vlastitu enu; 611.69.
Hila: lijepi djeak u koga je bio zaljubljen Heraklo; dok su putovali Kentauri: divlja mitska stvorenja, napola ljudi a napola konji; 7.10.4.
sArgonautima, otele su ga Nimfe; 1.10.4; 4.9.25; 6.9.65; 8.11.43.
Kibela: frigijska boica plodnosti i prirode, Velika Majka iji se kult
Hipolit: Tezejevsin, tovatelj boice Artemide, koji je odbio ljubavne vrlo rano proirio po itavom grkom svijetu; 3.8.53; 5.7.73;
ponude svoje maehe Fedre kako bi ouvao djevianstvo, ali je to 6.8.46; 7.13.25; 8.9.2.
platio glavom; 6.8.46; 7.14.203.
Kiklopi (Kiklop): divlje pleme jednookih divova, meu kojima je
Ir: prosjak iz Odiseje. Po povratku na Itaku Odisej se, koji je i sam najpoznatiji Polifem s kojim se sukobio Odisej; 5.7-38.
bio preobuen u prosjaka, morao s njime tui za zabavu proscima;
Kilar: konj iz Suneve zaprege: 2.8.28; 3.8.21.
4.5.39; 12.32.
Kiterka: Afrodita, grka boica ljubavi i ljepote, u Rimljana Venera;
Irida: glasnica bogova, personifikacija duge; 4.12.28. 3.9.12; 68.45.
Itis: sin Prokne i trakoga kralja Tereja. Kad je otkrila da je Terej Kolanka: v. Medeja: 7.5.53; 10.4.
silovao njezinu sestru Filomelu i odrezao joj jezik, Prokna je iz Ksant: Ahilejev konj koji je posjedovao dar govora i svom gospodaru
osvete ubila sina i priredila muu njegovo meso za jelo; 6110.51.
prorekao skoru smrt; 3.8.21.
Jan: drevno rimsko boanstvo vrata, ulaza i izlaza, poetka i kraja. Kupidon: rimski ekvivalent grkoga Erosa, Amor; 6.11.13.
Zamiljalo se s dva lica: jednim okrenutim naprijed, drugim
Kureti: kretska boanstva koja su, po Rejinu nalogu, zveketom oruja
unatrag; 3.8.8; 9.1; 10.28; 11.4.
prikrivala pla maloga Zeusa kojega je majka spasila pred Kronom
Junona: rimska boica plodnosti i braka, Jupiterova supruga, poisto i sakrila ga; 3.9.20.
vjeena s grkom Herom; 6.9.65; S.l 1.43. Kvirin: drevno sabinsko boanstvo, moda bog rata, kasnije poisto
Jupiter: italski bog neba, poistovjeen s grkim Zeusom; 7.8.55; vjeen s Romulom; 2.10.58; 11.1; 610.26; 10.51.
10.19; 2.7.74; 3.7.60; 8.24; 8.49; 8.80; 9.3; 9.18; 9.20; 9.28; Laheza: jedna od triju Parka; smrtnicima odreuje sudbinu; 69.86;
9.91; 11.4; 4.12.90; 5.7.73; 12.77; 10.66; 11.26; 6.11.57; 7.14.1; 10.53.
S. 11.43; 11.104.
Lakonci: Dioskuri, sinovi Lede i Zeusa, odnosno Lede i Tindareja.
Kadmo: sin tirskoga kralja Agenora, legendarni osniva beotske Poluks, Zeusov sin, podijelio je vlastitu besmrtnost sa smrtnim
Tebe; 4.6.11. Kastorom; 3.9.3.
Kaliopa: Muza epske poezije; 6.9.86. Laomedont: trojanski kralj, Prijamov otac; 4.8.6.

372 373