PISMENA PRIPREMA ZA SAT

kola: Katoliki kolski centar Sveti Pavao Zenica Datum: 20. listopada 2017.
Realizator: Dragan Vidovi Razred: IV. c
Predmet: Povijest
NASTAVNA JEDINICA: Stvaranje Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca

Tip sata:
a) uvoenje, b) obrada, c) rjeavanje problema, d) vjebanje, e) utvrivanje, f) tematsko
ponavljanje, g) sistematizacija, h) ekskurzija, i) posjeta, j) kombinirani, k) ______________

Cilj sata:

Objasniti uenicima politiku pozadinu nastanka nove drave, kao i srpske tenje u
ostvarivanju Velike Srbije, naglaavajui zahtjeve s obje strane i koliko su ti zahjevi
ispotovani pri formiranju nove drave. Promatrajui prve godine drave ukazati na
probleme s kojima se susreu stanovnici Hrvatske kroz proces igosanja i konverzije
novca.

ZADACI SATA:
- obrazovni (formiranje predstava i pojmova):
Oekivano znanje i razumijevanje koje uenici trebaju usvojiti na ovom nastavnom satu,
obuhvaa terminologiju koja pribliava i objanjava procese u Kraljevini Jugoslaviji,
posebice u Hrvatskoj, poetkom 20. stoljea ( teritorijalni opseg, nacionalizam, monarhija,
federalizam, centralizam) , a koji e doprinijeti uenicima u razumijevanju procesa
nastanka Kraljevine SHS, i prve godine funkcioniranja drave.

- funkcionalni (formiranje vjetina, sposobnosti i navika):

Stjecanje vjetina i sposobnosti za koje oekujemo da e ih uenici razviti i primijeniti

tijekom sata. Ope funkcionalne zadae nastave povijesti su razvijanje logikog,
analitikog miljenja, kao i razvijanje komparativnih sposobnosti. Bitno je potaknuti
uoavanje bitnih elemenata i procesa koji se dogaaju u Kraljevini SHS u prvim godinama
postojanja ove drave, te ih povezati s dogaajima koji se odvijaju u Hrvatskoj, a kroz
primjere konverzije novca i igosanja stoke, politikih neslaganja oko karaktera
novoformirane drave.

1
 - odgojni (formiranje svjetonazora i univerzalnih odgojnih vrijednosti):

Poticati razvijanje pozitivnih stavova i osobina, ukazujui na sve negativne posljedice

ratova, kao i razvijanje osobina koji e omoguiti uenicima sjecanje ispravnih prosuda i
zauzimanje stavova koji e im pomoi u kreiranju ispravnih miljenja o povijesnim
procesima.

METODE I POSTUPCI SAZNAJNE DJELATNOSTI:

a) perceptivni, b) reproduktivni, c) logiki (indukcija i dedukcija), d) istraivaki, e) kibernetiki,
f) _______________________________

NASTAVNE METODE:
a) izlaganje, b) razgovor, c) diskusija, d) demonstracija, e) ilustracija, f) samostalni radovi
(eksperiment i posmatranja), g) pismeni radovi, h) kontrola i samokontrola rada, i) ____________

OBLICI RADA: a) frontalni, b) individualni, c) grupni, d) partnerski, e) ___________________

NASTAVNA SREDSTVA:
a) prirodna, b) vjetaka (modeli, slike, karte, preparati, zbirke), c) auditivna, d) audiovizualna,
e)tekstualna (udbenik, prirunik, enciklopedija), f) grafika g) ________________

VRSTE NASTAVE:
a) predavako-receptivna, b) problemska, c) referatska, d) individualizirana, e) programirana, f)
doivljajna, g) praktina, h) RTV nastava, i) nastava na vie nivoa teine, j)__________________

NASTAVNE TEHNIKE:
a) nastavni listii (petominutna provjera, NZOT, testovi, programirane sekvence), b) ek-liste, c)
klaseri, d) dnevnici rada, e) ______________________

KORELACIJA (MEUPREDMETNA)_______________________________________________

LOKACIJA RADA: a) kola, b) prirodna sredina, c) drutvena sredina, d) __________________

2
 STRUKTURA SATA (ETAPE)

Uvodni dio (funkcija: motivacija i recepcije nastavnog gradiva)

Ukratko s uenicima ponoviti prethodno gradivo, a koje e pomoi biljem razumijevanju

nastavne jedinice koja e se obraivati u nastavku sata. Uenici e se podjsetiti na dogaaje
koji su prethodili nastanku jugoslavenske drave. Pitanja na koja trebaju odgovoriti su :
Kada nastaje ideja junoslavenske drave? Tko je tvorac programa Velike Srbije? Za to
se zalae Ante Starevi? Kada je osnovan Jugoslavenski odbor? Kada nstaje drava SHS?
Zato se vode pregovori o sjedinjenju s Kraljevinom Srbijom?

Glavni dio (funkcija: realizacija nastavnog sadraja)

Teze sata obrade, utvrivanja, vjebanja, ponavljanja

Nakon to smo proli sat promatrali proces nastanka Drave Slovenca Hrvata i Srba, te
vidjeli koje se ideje o ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom javljaju, danas emo vidjeti kako
se te ideje isprepliu i kako u konanici dolazi do formiranja Kraljevine SHS.
Hrvatski politiari nastavili su traiti ouvanje hrvatske dravnosti i da ujedinjenje bude
provedeno na naelu ravnopravnosti. Na sjednici Sredinjeg odbora Narodnog vijea SHS-
a 23. i 24. studenoga u Zagrebu, na kojem se raspravljalo o ujedinjenju, predsjdnik HPSS-
a Stjepan Radi istaknuo se kao protivnik bezuvjetnog ujedinjenja. Predloio je stvaranje
savezne drave u kojoj bi bila ouvana hrvatska dravnost. Istaknuvi kako su Hrvati za
uspostavu savezne federativne republike, opomenuo je lanove Sredinjeg odbora da ne
srljaju u zagrljalj Srbije prije nego se dogovore o buduem poloaju Hrvatske.
No, zahtjevi Stjepana Radia su odbijeni i izabran je odbor Narodnog vijea koji je trebao
otputovati u Beograd da provede zakljuke o ujedinjenju. Odbor je dobio Naputak, u kojem
su iznesene zamisli o potrebi potivanja prava postojeih dravnopravnih jedinica, no bila
je rije o uopenom tekstu. Svetozar Pribievi je uspio postii da izabrani odbor to prije
otputuje za Beograd i da tamo prihvati bezuvjetno ujedinjenje ostavljajui pitanje ureenja
nove drave za kasnije. To je odgovaralo i srpskom regentu Aleksandru, koji je elio
ubrzati in ujedninjenja. Predstavnici Narodnog vijea eljeli su da se tom prigodom
potuju zamisli o Naputku o pravima dravnopravnih jedinica, no Pribievi ih je uspio

3
uvjeriti da su te zamisli tek obvezujue elje, a ne i obvezujui zahtjevi. Time je bio otvoren
put uspostavi centralizma u novoj dravi. Centralizam je obiljeje dravnog ustrojstva u
kojem se sve bitne funkcije vlasti nalaze u rukama jedne osobe (monarha, vladara) ili u
centralnim (sredinjim) dravnim organima, u kojima je provedena maksimalna
koncentracija funkcija odluivanja i kontrole. Na poslijetku je 1. prosinca 1918. regent
Aleksandar prihvatio zamolbu Narodnog vijea da se Drava SHS ujedini s Kraljevinom
Srbijom te je proglasio njihovo ujedinjenje u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenca.

Hrvatski su pravai kraj rata doekali podjeljeni u vie stranaka, meu kojima se isticala
Stranka prava, nasljednica nekadanje iste stranke prava Josipa Franka (frankovci) i
protivnica jugoslavenstva i ujedinjenja sa Srbijom. Ona je pak pozdravila proglaenje
Drave SHS-a i najavila prestanak svojega rada uvjerenja da je tim dogaajem osigurana
hrvatska sloboda. Ubrzo je stranako vodstvo povuklo tu odluku razoarano politikom
Narodnog vijea i talijanskom okupacijom Dalmacije. Nain na koji je proglaeno
ujedinjenje 1. prosinca 1918. izazvao je ogorenje Stranke prava. U njezinu je proglasu
istaknuto ogorenje injenicom da hrvatski narod nitko nije nita pitao te da je ujedinjenje
provedeno bez suglasnosti vodeih hrvatskih stranaka HPSS-a i Stranke prave.
Ujedinjenje nije pridonijelo smirivanje stanja. Nova je drava bila kraljevina, iako su
mnogi u Hrvatskoj na elu sa Stjepanom Radiem i HPSS-om zahtijevali uspostavu
republike. elja za republikom, ali i samostalnom hrvatskom dravom, bila je osobito
rairena meu seljatvom i vojnicima dotadanjega hrvatskog domobranstva. Zbog toga su
vojnici proglaenje kraljevine s kraljem iz srpske dinastije Karaorevia doekali sa
sumnjom , a 5. prosinca 1918. dio vojnika zagrebake posade javno je odluila pokazati
svoje nezadovoljstvo. Krenuvi prema trgu bana Josipa Jelaia, klicali su hrvatskoj
republici i izraavali nezadovoljstvo ujedinjenjem i dinastijom Karaorevia. Uznemireni
predstavnici narodnog vijea poslali su na Jelaiev trg svoje odrede Narodne strae, a u
sukobu koji je izbio poginuo je jedan pripadnik Narodne strae. Potom su pripadnici
Narodne strae hitcima iz vatrenog oruja napali domobrane i graane koji su pristizali na
trg. Ubijeno je 13 osoba, uglavnom domobrana,a 17 ljudi je ranjeno. Vlasti su taj dogaaj
iskoristile za urno rasputanje zagrebakih domobranskih pukovnija, a vojnu su vlast
preuzele pristigle postrojbe srpske vojske. Na taj se nain reim obraunao s politikom
oporbom, a uniteni su i ostaci samostalne hrvatske vojske.

4
Ujedinjenje je mnoge dotadanje hrvatske politike emigrante potaknulo da se vrate u
domovinu, no istodobno su brojni nezadovoljnici novim stanjem odluili otii u
inozemstvo. Neki od njih su kao politiki emigranti zapoeli s radom na ruenje
Kraljevstva SHS-a te su zagovarali stvaranje samostalne hrvatske drave. To su uglavnom
bili dotadanji hrvatski asnici austrougarske vojske. Tijekom dvadesetih godina njihova
je djelatnost bila svedena na obavjeivanje javnosti zemalja u kojima su ivjeli o tekome
stanju u kojem se nalazio hrvatski narod u kraljevini SHS-a. Djelatnost hrvatskih
emigranata bila je neznatna i nije mogla ugroziti opstanak jugoslavenske drave. Oni su do
kraja dvadesetih godina nisu uspjeli stvoriti nikakvu znaajniju organizaciju, no
jugoslavenske su vlasti nastojale onemoguiti takvu djelatnost.
Ubrzo nakon to je vlada Kraljevstva SHS-a uspostavila svoju vlast i u hrvatskim
krajevima, donijela je niz odluka koji su izravno tetile irokim slojevima stanovnitva na
podruju dotadanje Drave SHS-a.
Tako je igovanje krunskih novanica tumaeno kao pokuaj sprijeavanja ubacivanja
obezvrijeenih austrougarskih kruna na podruje Kraljevstva SHS-a s ostalih podruja
nekadanje Monarhije. Pritom je oduzimana petina vrijednosti novanica, to je za
korisnike krune bio veliki novani udar. Odreen je i nerealan teaj od ak etiri krune za
jedan srpski dinar, to je pri konanoj izmjeni kruna u nove jugoslavenske dinare dodatno
natetilo stanovnitu i gospodarstvu u Hrvatskoj. Izmjenu novca pratili su dodatni nameti
i porezi, koji su onemoguavali bri oporavak ratom iscrpljenom hrvatskom gospodarstvu.
Navedene su se mjere osobito osjetile na hrvatskom selu. Ono je bilo izvrgnuto i mjerama
kakve se u Hrvatskoj desetljeima nisu primjenjivale, ali su bile posve uobiajene u Srbiji.
Pritom je kao osobito okrutno doivljavano batinjanje. Uz to se u mnogim krajevima jo
od kraja 1918. dotadanje postrojbe srpske vojske ponaale kao okupacijske snage koje
djeluju u njima neprijateljskoj zemlji. Nove su vlasti, osobito vojska, nametale irilicu i
sprski jezik, to je mnoge podsjealo na maarizaciju. Na hrvatskom selu je s ogorenjem
doekano i igovanje stoke. Njima su nove vlasti, kao to je bilo uobajeno u Srbiji, eljele
oznaiti onu stoku kojom je hrvatska vojska kanila koristiti u sluaju rata ili prigodom
vjebe. igosanje je redovito pratilo nasilje predstavnika vlasti prema seljacima, a
oznaena je stoka znatno izgubila na svojoj vrijednosti. Zbog toga su se u mnogim
mjestima seljaci sukobili s orunitvom i vojskom, a na svaki su znak neposluha vlasti

5
nasilno reagirale. Ovi potezi su stvarali ogorenje i brojni Hrvati su teili ka ostvarenju
samostalne hrvatske drave.

Vlast Kraljevstva SHS-a bila je nakon ujedinjena pod snanim utjecajem tadanjeg regenta
i poslije kralja Aleksandra Karaorevia. Njemu i politiarima koji su ga podravali
odgovarala je centralizirana jugoslavenska drava , no konani ustroj drave tek je trebalo
ozakoniti buduim jugoslavenskim ustavom. Velik dio srbijanskih politiara i neki Srbi iz
Hrvatske vidjeli su u tome prigodu da ozakone postojeu srpsku dominaciju u cijeloj
dravi. Dio politiara, meu njima i neki Hrvati, eljeli su brisanje svih razlika iz,eu
Hrvata, Srba i Slovenaca i stvaranje jedinstvenog jugoslaveskog naroda, pa su zbog toga
podupirali centralistiko ureenje. Tomu su se suprostavljali HPSS i ostale hrvatske
stranke. elei ouvanje hrvatske dravnosti, one su uglavnom zagovarale federalno
ureenje. Centralizam i federalizam kao dva pogleda na budue ureenje drave prevladali
su na tadanjoj jugoslavenskoj politikoj sceni. Izbori za Ustavnotvornu skuptinu , ija je
zadaa da donese Ustav i ozakoni novi ustroj drave, odrani su pokraj 1920. Ubrzo se
pokazalo da hrvatski predstavnici nee biti ravnopravno u radu Ustavnotvorne skuptine,
pa je Radi odluio da HPSS nee sudjelovati u njezinu radu, a njima su se pridruili
predstavnici HSP-a. Komunistiki su zastupnici istjerani iz skuptine zbog toga to je rad
Partije bio ubrzo nakon toga bio zabranjen.
Ustav je donesen na pravoslavni blagdan Vidovdan 28.6.1921. , pa je zbog toga nazvan
Vidovdanskim ustavom. Njime je ozakonjen centralizam, koji je uskoro izbrisao i
posljednje ostatke hrvatske dravnosti. Drava je postala parlamentarna monarhija, no kralj
je zadrao velike oblasti.

Zavrni dio (funkcija: rekapitulacija usvojenosti znanja, vjetina, sposobnosti i stavova,

uputa uenicima za dalji rad)

Nakon obraene nastavne jedinice, kljune dogaaje emo ponoviti kroz nekoliko
pitanja:
6
 - Za to se zalae Narodno vijee Drave SHS?
- Zato se Stjepan Radi protivi sjedinjenju sa Srbijom?
- Kada je prolaeno stvaranje Kraljevine SHS?
- Kako je vrena konverzija kruna u dinare?
- Zato se vri igosanje stoke?
- Objasnite pojam petosijeanjske rtve?
- Kada je donesen ustav i koje su osnovne odredbe Ustava?

Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

- Pregovori oko sjeidnjenja s Kraljevinom Srbijom Stjepan Radi

- 1.12.1918. formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
- Petosijeanjske rtve
- Uloga emigracije u pokuaju ukazivanja na poloaj Hrvata u
Kraljevini
- igovanje krunskih novanica i konverzija na jugoslavenski dinar
- igosanje stoke i tortura seljaka
- Sazivanje ustavnotvorne skuptine
- 28.6.1921. donesen ustav- centralizam

Plan ploe

7
Literatura

Matkovi, Miroevi, Golua, arac Povijest 4, kolska naklada Mostar

Akmada, Jareb, Radeli Povijest 4, Alfa Mostar/Zagreb
Hrvoje Matkovi- Povijest Jugoslavije

Nastavnik:______________________
8
9