SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

Struni studij

ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA U UVJETIMA

KVARA - PRORAUNI

Zavrni rad

uro Klai

Osijek, 2016.
Obrazac Z1S: Obrazac za imenovanje Povjerenstva za obranu zavrnog rada na
preddiplomskom strunom studiju
Osijek, 03.10.2016.

Odboru za zavrne i diplomske ispite

Imenovanje Povjerenstva za obranu zavrnog rada
na preddiplomskom strunom studiju
Ime i prezime studenta: uro Klai

Studij, smjer: Preddiplomski struni studij Elektrotehnika, smjer Elektroenergetika

Mat. br. studenta, godina upisa: A 4159, 28.08.2013.

OIB studenta: 57277713815
Mentor: Doc.dr.sc. Zvonimir Klai
Sumentor:
Predsjednik Povjerenstva: Doc.dr.sc. Kreimir Fekete
lan Povjerenstva: Zorislav Kraus

Naslov zavrnog rada: Zatita od elektrinog udara u uvjetima kvara - prorauni

Znanstvena grana rada: Elektroenergetika (zn. polje elektrotehnika)

Opisati teorijske osnove zatite od el. udara u uvjetima kvara u el.

Zadatak zavrnog rada instalacijama. Navesti naine zatite te provesti proraune za konkretne
situacije.

Prijedlog ocjene pismenog dijela

Izvrstan (5)
ispita (zavrnog rada):

Primjena znanja steenih na fakultetu: 2

Kratko obrazloenje ocjene prema
Postignuti rezultati u odnosu na sloenost zadatka: 2
Kriterijima za ocjenjivanje zavrnih i
Jasnoa pismenog izraavanja: 3
diplomskih radova:
Razina samostalnosti: 3

Datum prijedloga ocjene mentora: 03.10.2016.

Potpis:
Potpis mentora za predaju konane verzije rada u
Studentsku slubu pri zavretku studija:
Datum:
IZJAVA O ORIGINALNOSTI RADA
Osijek, 05.10.2016.

Ime i prezime studenta: uro Klai

Studij: Preddiplomski struni studij Elektrotehnika, smjer Elektroenergetika

Mat. br. studenta, godina upisa: A 4159, 28.08.2013.

Ephorus podudaranje [%]: 16 %

Ovom izjavom izjavljujem da je rad pod nazivom: Zatita od elektrinog udara u uvjetima kvara - prorauni

izraen pod vodstvom mentora Doc.dr.sc. Zvonimir Klai

i sumentora

moj vlastiti rad i prema mom najboljem znanju ne sadri prethodno objavljene ili neobjavljene pisane materijale drugih
osoba, osim onih koji su izriito priznati navoenjem literature i drugih izvora informacija.
Izjavljujem da je intelektualni sadraj navedenog rada proizvod mog vlastitog rada, osim u onom dijelu za koji mi je
bila potrebna pomo mentora, sumentora i drugih osoba, a to je izriito navedeno u radu.

Potpis studenta:
SADRAJ

1. UVOD..........................................................................................................................................1

2. UTJECAJ ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA..................................................................2

2.1. Prolazak elektrine struje kroz ljudsko tijelo.....................................................................2

2.2. Impedancija ljudskog tijela................................................................................................3

2.3. Djelovanje elektrine struje na ovjeka.............................................................................5

2.4. Granice opasnih napona.....................................................................................................7

3. VRSTE SUSTAVA UZEMLJENJA...........................................................................................9

3.1. TN sustav...........................................................................................................................9

3.2. TT sustav.........................................................................................................................11

3.3. IT sustav..........................................................................................................................12

4. TEHNIKE ZATITNE MJERE OD DJELOVANJA ELEKTRINE STRUJE....................13

4.1. Zatita od direktnog dodira............................................................................................14

4.1.1. Zatita dijelova pod naponom izoliranjem.............................................................15

4.1.2. Zatita pregradama ili kuitima............................................................................15

4.1.3. Dopunska zatita ureajima diferencijalne struje..................................................16

4.1.4. Zatita od direktnog dodira u zatvorenim elektrinim prostorijama......................17

4.2. Zatita od indirektnog dodira........................................................................................19

4.2.1. Podjela elektrinih ureaja s obzirom na zatitu od elektrinog udara.................23

4.2.2. Vrste zatita od indirektnog dodira.......................................................................24

4.2.3. Zatitni ureaji za automatsko iskljuivanje napajanja.........................................25

4.2.4. TN sustav - zatita s ureajima nadstrujne zatite................................................25

4.2.5. TN sustav - zatita s ureajima diferencijalne struje............................................28

 4.2.6. TT sustav - zatita s ureajima nadstrujne zatite.................................................29

4.2.7. TT sustav - zatita s ureajima diferencijalne struje.............................................29

4.2.8. IT - zatita s automatskim iskljuivanjem napajanja............................................30

4.3. Istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira.....................................................33

4.3.1. Sigurnosni mali napon (SELV)............................................................................33

4.3.2. Uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV)...........................................................35

4.3.3. Mali radni napon (FELV).....................................................................................36

4.4. Primjeri zatite od elektrinog udara u uvjetima kvara...............................................37

5. ZAKLJUAK............................................................................................................................46

LITERATURA..............................................................................................................................47

SAETAK.....................................................................................................................................48

IVOTOPIS...................................................................................................................................49

PRILOZI........................................................................................................................................50
1. UVOD

Potreba za zatitom u elektroenergetskom sustavu je neophodna. Svaki ureaj i element

sustava i mree mora biti zatien prema propisima koje nalau europski standardi. Na prvom
mjestu je sigurnost i zatita ljudi koji su u direktnom ili indirektnom dodiru sa elektrinom
strujom. Takoer, nastoje se izbjei i vee materijalne tete do kojih moe doi neprimjerenom
zatitom pojedinih ureaja i elemenata mree. Greke se skupo plaaju, pa se nastoje izbjei, a
da bi to bilo mogue potrebno je dobro poznavati sustav i njegova stanja.

Danas sve to povezati u jednu cjelinu i dobro isparametrirati zatitu i napraviti selektivnost
uope nije mala stvar. U mrei postoje izvori razliitih snaga, optereenja i potronji koji se
moraju sinkronizirati da rade uravnoteeno. Bilo kakav poremeaj ili kvar u mrei pravi velika
odstupanja u sustavu, to dovodi do niza problema i tu zatita mora biti na prvom mjestu i
reagirati na vrijeme, kako ne bi bilo veih tjelesnih i materijalnih teta. Izvedba zatite nije
jednaka na svakom mjestu. Razlikuju se prostori gdje je stupanj opasnosti od elektrinog udara
vei i prostori gdje je on manji. Samim tim se i zatita takvih podruja razlikuje. Isto tako ni
struje kvara nisu jednake u svim dijelovima mrea i instalacija, te se zatita prilagoava uvjetima
i prostorima na kojima se postavlja. Stoga se najprije moraju izvesti potrebna mjerenja na tom
prostoru gdje se odreena zatita postavlja i tono znati uvjeti kako bi se primijenila
odgovarajua zatita i kako ne bi bilo bespotrebnih trokova. Odreene probleme danas uzrokuju
obnovljivi izvori energije (OIE) ija prisutnost u mrei koliko god bila ekonomina i uinkovita
stvara velike oscilacije i nestabilnosti u mrei. Zahtijevaju prilagoavanje sustava i ovisni su o
vremenskim prilikama, te njihove propade mora pokriti ostatak mree. Najvee oscilacije u
proizvodnji su kod vjetroelektrana i njihova integracija u elektroenergetski sustav je najvei
izazov. I pojava i uporaba fotonaponskih elektrana je sve ea i sve se vie prikljuuju takvi
izvori elektrine energije. Nastoji ih se uklopiti sa ostalim dijelovima mree kako bi bili dio
elektroenergetskog sustava i doprinijeli razvoju pouzdanijeg, kvalitetnijeg i ekonominijeg
sustava.

1
2. UTJECAJ ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA

Prema IEC (International Electrotechnical Commission) i EN normama naponi vei od 50

V smatraju se opasnima po ivot, pa se prema tome i provodi odgovarajua zatita. Zatita od
direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom temelj je za sigurnu uporabu troila u
distribucijskoj mrei, te mora pruati potpunu zatitu od elektrinog udara, [3].

2.1. Prolazak elektrine struje kroz ljudsko tijelo

Kako bi elektrina struja potekla kroz ljudsko tijelo ono najprije mora postati dio strujnog
kruga, a to je mogue kada osoba doe u kontakt, [3]:

s dva vodia izmeu kojih vlada napon,

s jednim vodiem pod naponom i zemljom,
s metalnim dijelom koji je pod naponom zbog greke,
s dvije toke na zemlji razliitog potencijala,
u blizini VN postrojenja kada doe do proboja zraka, a strujni krug se zatvara preko
ovjeka u zemlju.

U tim sluajevima napon koji vlada izmeu bilo kojih dviju toaka na ljudskom tijelu, potjerat e
kroz tijelo elektrinu struju. Jakost te struje moe se odrediti prilino tono prema Ohmovom
zakonu.

Jakost struje ovisit e o veliini napona i veliini impedancije ljudskog tijela prema izrazu, [1]:

Ud
Im (2-1)
RT

gdje je:

Im - struja kroz tijelo (A),

Ud - napon dodira, tj. napon koji vlada na krajevima ljudskog tijela (V),

RT - otpor ljudskog tijela ().

2
Za djelovanje struje na ovjeka vrlo je vaan put struje kroz ljudsko tijelo. Najopasniji put je
kroz srce. Do toga dolazi kada struja prolazi putem:

ruka - ruka,
ruka - noga.

90% smrtnih sluajeva nastalo je pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom, dok je druga
ruka ili noga bila dobro uzemljena.

10% smrtnih sluajeva nastalo je pri dodiru dvaju vodia.

Najopasnije frekvencije su od 40 do 60 Hz. Ba u tom podruju nalaze se tzv. industrijske

frekvencije.

Weberova formula iz 1920. godine vrlo lijepo i jednostavno definira sigurnost, [1]:

2.2. Impedancija ljudskog tijela

Kako bi bilo mogue ostvariti kontrolu nad moguim izlaganjem ovjeka djelovanju
elektrine struje najprije je potrebno odrediti napon koji uzrokuje protjecanje doputene granine
struje. To je razlog zato je potrebno poznavati impedanciju ljudskog tijela.

Impedanciju ljudskog tijela ine radni i kapacitivni dio otpora. Kapacitivni se u praksi
zanemaruje, utjecaj nije znaajan. Za razliku od njega radni se sastoji od unutarnjeg otpora i
otpora koe na mjestu ulaza i izlaza elektrine struje iz tijela. Unutarnji otpor ljudskog tijela se
kree u granicama 500-800 i prvenstveno ovisi o masi tijela, dok povrinski sloj koe
predstavlja dielektrik i nositelja otpora koji varira u irokim granicama od 0 do 20000 , [3].

Radni otpor ljudskog tijela nije stalan ve ovisi o nizu imbenika:

istoi koe,
vlanosti koe,

3
 debljini koe,
pritisku dodira,
opem zdravstvenom stanju (muskulatura),
trajanju djelovanja,
visini napona,
vrsti struje,
frekvenciji,
temperaturi ovjeka (fiziki napor - manji otpor),
duevnom stanju (euforino stanje - manji otpor).

Prilikom razrade pojedinih mjera zatite, vrijednost otpora ljudskog tijela promatra se redovito
samo u ovisnosti o naponu dodira, a vrijednosti tog otpora prikazane su u tablici 2.1., [1]:

Tab. 2.1. ovisnost Zt o Ud.

Napon dodira Ukupna impedancija

(V) tijela ()
25 1750
50 1450
75 1250
100 1200
125 1125
220 1000
700 750
1000 700
>1000 650

Vrijednosti ukupne impedancije tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici vrijede za put
struje ruka-ruka, odnosno ruka-noga pri konstantnoj povrini izmeu 50 cm2 i 100 cm2 i pri
suhoj koi, [1].

4
 Sl. 2.1. otpor ljudskog tijela u ovisnosti o naponu dodira, [1].

2.3. Djelovanje elektrine struje na ovjeka

Elektrina struja svojim prolaskom kroz ljudski organizam djeluje na sljedei nain, [3]:

toplinski - tijelo se zagrijava, te nastaju teke vanjske i unutarnje opekline,

mehaniki - uslijed prolaska struje dolazi do grenja miia to moe izazvati kidanje
krvnih ila, ivaca, pa ak i lomove kostiju,
kemijski - uslijed prolaska struje elektrolitiki se razdvaja krvna plazma,
bioloki - oituje se u grenju miia, paralizi disanja, grenju krvotoka, treperenju
sranih klijetki i nepovoljnom utjecaju na ivani sustav.

Znaajan utjecaj na posljedice koje e nastati djelovanjem elektrine struje kroz ovjeka ima
duljina njenog protjecanja. Dalzielovom formulom se izraunavaju fibrilacijske struje za
razdoblje od 8 ms do 5 sekundi, [1]:

K
I (2-2)
t
5
gdje je:

K - fibrilacijska1 struja pri t = 1 s.

Sl. 2.2. prikaz strujnih zona u ovisnosti o reakcijama ovjeka, [1].

znaenje zona:

zona I - poetak primjetljivosti do otputajue struje,

zona II - od otputajue do nefibrilacijske struje,

zona III - od nefibrilacijske do smrtonosne struje.

Na temelju raznih ispitivanja i analiza ozljeda i smrtnih sluajeva dobiveni su sljedei podatci o
djelovanju jakosti struje na ljudski organizam, [3]:

1
Fibrilacijska struja je ona jakost struje pri kojoj u nekih ljudi moe nastupiti smrt.
6
 0,6 - 1,5 mA - poetak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju,
2 - 3 mA - jako podrhtavanje prstiju,
5 - 10 mA - gr ake,
12 - 15 mA - ruke se teko odvajaju od elektroda, snani bolovi u prstima i rukama, bol
se moe trpjeti 5 - 10 sekundi,
20 - 25 mA - paraliza ruku, veoma jaki bolovi, oteano disanje,
50 - 80 mA - paraliza disanja, poetak treperenja sranih klijetki,
80 - 100 mA - paraliza rada srca, paraliza disanja,
iznad 3000 mA - paraliza disanja i rada srca pri djelovanju od 0,1 sekundu, razaranje
tkiva toplinskim djelovanjem.

Prikazani podatci odnose se takoer na prolazak izmjenine struje 50 Hz put ruka-ruka ili ruka-
noga.

2.4. Granice opasnih napona

Poznavajui djelovanje struja razliitih jakosti na ljudski organizam i prosjenu

impedanciju ljudskog tijela mogue je zakljuiti koji su opasni naponi za ivot ovjeka.

Doputeni napon dodira je najvea vrijednost napona dodira kojemu je doputeno da se

odrava neogranieno vrijeme pri utvrenim uvjetima vanjskih utjecaja. U tablici 2.2. prikazano
je doputeno trajanje pojedinih vrijednosti napona dodira prema IEC standardu, [3].

7
 Tab. 2.2. doputeno trajanje napona dodira.

Oekivani Doputeno
napon vrijeme
dodira (V) trajanja t (s)
Normalni uvjeti Loi uvjeti
25 5
50 5 0,48
75 0,6 0,3
100 0,4 0,22
150 0,28 0,12
230 0,17 0,05
300 0,12 0,025
400 0,07
500 0,04

U prilogu 2.1. prikazana je ovisnost doputenog napona dodira o vremenu trajanja.

8
3. VRSTE SUSTAVA UZEMLJENJA

Vrsta sustava za razvoenje elektrine energije niskog napona oznaava se sa dva osnovna
slova i jednim, do dva dodatna slova, [2].

Prvo slovo oznaava odnos izmeu mree i uzemljenja:

T - izravno spojena jedna toka mree na zemlju (primjerice neutralna toka

transformatora),
I - svi aktivni dijelovi mree izolirani su od zemlje ili u jednoj toki spojeni sa zemljom
preko impedancije.

Drugo slovo oznaava odnos izmeu dohvatljivih vodljivih dijelova (kuita troila i sl.) i
uzemljenja:

T - izravno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kuita) na zemlju,

neovisno o sustavu uzemljenja mree,
N - izravno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova kuita na uzemljenu toku
sustava mree (primjerice na uzemljenu neutralnu toku sustava).

Dodatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo, oznaava raspored neutralnog i zatitnog vodia:

S - neutralni (N) vodi i zatitni (PE) vodi meusobno su odvojeni u cijeloj mrei,
C - neutralni (N) vodi i zatitni (PE) vodi kombinirani su u jednom (PEN) vodiu.

U distribucijskim mreama niskog napona imamo tri tipa mree s obzirom na sustav uzemljenja i
to TN, TT i IT sustav.

3.1. TN sustav

TN sustav je sustav koji ima jednu toku sustava (neutralnu toku) izravno spojenu sa
zemljom, dok su dohvatljivi dijelovi (kuita) spojeni preko zatitnog vodia na izravno
uzemljenu neutralnu toku. Poznati su jo pod nazivom nulovani sustavi.

Primjenjuju se u industriji, kuanstvu, poslovnim i slinim zgradama.

S obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zatitnog vodia, postoje tri podvrste:

9
 TN-S sustav kod kojeg je u cijeloj mrei zatitni vodi (PE) odvojen od neutralnog
vodia (N), to znai da pogonska struja ne tee kroz zatitni vodi, [2].

Sl. 3.1. TN-S sustav, razdvojeni neutralni i zatitni vodi u cijeloj mrei, [2].

TN-C sustav poznat je po tome to su u cijeloj mrei sjedinjeni zatitni vodi (PE) i
neutralni vodi (N) u jedan PEN vodi, [2].

Sl. 3.2. TN-C sustav, sjedinjeni zatitni i neutralni vodi u jedan PEN vodi u cijeloj mrei, [2].

TN-C/S sustav kod kojeg u jednom dijelu mree PEN vodi ima funkciju zatitnog i
neutralnog vodia, a u drugom dijelu mree - blizu troila - od zadnje razvodne ploe,
zatitni vodi je odvojen od neutralnog vodia, [2].

10
 Sl. 3.3. TN-C/S sustav, neutralni i zatitni vodi sjedinjeni samo u jednom dijelu mree, [2].

3.2. TT sustav

TT sustav je karakteristian po tome to mu je neutralna toka sustava uzemljena

posredstvom jednog uzemljivaa, a kuita troila su uzemljena preko drugih uzemljivaa,
elektriki neovisnih o uzemljenju neutralne toke sustava.

Podruja primjene TT sustava su u poljoprivredi, na gradilitima, kuanstvima, poslovnim

i slinim zgradama. U ovaj sustav ubraja se primjerice zatitno uzemljenje s pojedinanim
uzemljivaem, [2].

Sl. 3.4. TT sustav, razdvojena pogonska i zatitna uzemljenja, [2].

11
3.3. IT sustav

IT sustav je sustav kod kojeg su svi aktivni vodii izolirani od zemlje ili su u jednoj toki
spojeni sa zemljom preko velike impedancije. Kuita troila se uzemljuju.

Primjenjuju se u rudnicima, eljeznicama, kemijskoj industriji, elektranama, itd.

Prema prijanjim tehnikim normativima, ovaj sustav je bio nazivan sustavom zatitnog voda,
koji je poznat i pod nazivom zatitno uzemljenje nadzemnih vodova, [2].

Sl. 3.5. IT sustav, izolirano zvjezdite i uzemljena kuita troila, [2].

12
4. TEHNIKE ZATITNE MJERE OD DJELOVANJA ELEKTRINE
STRUJE

Razvojem primjene elektrine energije, uvode se i tehnike zatitne mjere, kako bi se

uklonile opasnosti koje sa sobom nosi upotreba elektrine energije.

Zatita ljudi od ozljeivanja elektrinom strujom niskog napona, mogua je u osnovi na tri
naina, [4]:

onemoguavanjem dodira ovjeka s bilo kojim dijelom postrojenja ili instalacije pod
naponom,
zatitne mjere kojima se eli izbjei djelovanje napona na ovjeka, bilo da se onemogui
direktan dodir vodia, bilo da se ukloni mogunost da ovjek svojim tijelom premosti
dvije toke razliitih potencijala.
ograniavanje jakosti struje kroz ovjeje tijelo na neopasne vrijednosti,
zatitne mjere kojima se eli ograniiti visinu napona koji moe djelovati na ovjeka.
Time se ograniavaju struje koje prolaze kroz tijelo na neopasne vrijednosti.
ograniavanje koliine elektriciteta kojemu je izloeno ljudsko tijelo na neopasne
vrijednosti,
zatitne mjere s brzim iskljuenjem strujnih krugova u kvaru kako bi se koliina
elektriciteta koji djeluje na ovjekovo tijelo ograniila na sigurne vrijednosti.

Prilikom rukovanja i koritenja elektrinih postrojenja, instalacija i troila za rad na elektrini

pogon zatita ljudi od elektrinog udara se postie provedbom tehnikih zatitnih mjera:

zatita od direktnog dodira - zatita dijelova koji su u normalnom pogonu pod naponom
(npr. fazni vodi pod naponom),
zatita od indirektnog dodira - zatita koja djeluje kada dostupni vodljivi dijelovi troila i
elemenata instalacija zbog kvara dou pod opasni napon dodira (npr. zbog oteenja
izolacije),
dopunska zatita - zatita koja djeluje ako ne djeluje jedna od navedenih osnovnih zatita,
a provodi se efikasnim ureajima za brzo iskljuivanje (npr. ZUDS ureaj sa In 30
mA).

13
Potpuna zatita od djelovanja elektrine struje u NN elektrinim postrojenjima, instalacijama i
troilima postie se primjenom tehnikih zatitnih mjera zatite od direktnog i indirektnog
dodira, a dopunska zatita se koristi u nekim propisanim sluajevima kada je obvezna, te je
preporuljiva zbog velike efikasnosti u svim sluajevima iako nije obvezujua propisima.

Tehnike zatitne mjere se primjenjuju:

na elektrinim instalacijama objekata u cjelini,

na pojedine prostore unutar objekata (npr. kupaonica),
na pojedinu opremu, troilo ili ureaj.

4.1. Zatita od direktnog dodira

Prilikom rada s troilima na elektrini pogon ili kod rukovanja s elementima elektrinih
instalacija, najveu opasnost predstavlja direktni dodir vodia ili ostalih dijelova instalacija koji
se nalaze pod naponom. U takvim sluajevima uz malo nepovoljnije uvjete, na ovjeje tijelo
djeluje puni fazni ili linijski napon. Kako bi se to sprijeilo nuno je izvesti elektrine instalacije
i troila tako da je onemoguen direktan dodir s dijelovima pod naponom, [4].

Osnovna zatita od direktnog dodira u svim elektrinim postrojenjima, instalacijama i troilima

niskog napona:

izoliranjem dijelova pod naponom (zatita od svakog dodira),

zatita kuitima ili pregradama (zatita od svakog dodira).

Dopunska zatita od direktnog dodira:

primjenom zatitnih ureaja diferencijalne struje (In 30 mA).

U zatvorenim elektrinim prostorijama (elektroenergetska postrojenja, transformatorske stanice,

potroaka elektroenergetska postrojenja, NN razvodi potroaa srednje i vee snage i sl.) kao
osnovna zatita od direktnog dodira mogu se primjenjivati (ali ne obavezno):

14
 izoliranje,
zatita kuitima ili pregradama,

a primjenjuju se:

zatita preprekama (zatita od sluajnog dodira),

zatita postavljanjem dijelova pod naponom izvan dohvata rukom (zatita od sluajnog
dodira).

4.1.1. Zatita dijelova pod naponom izoliranjem

Zatitno izoliranje ima za zadatak sprijeiti svaki dodir dijelova pod naponom u
elektrinim postrojenjima, instalacijama i troilima. Dijelovi pod naponom moraju biti potpuno
pokriveni izolacijom, tako da se moe ukloniti samo njenim razaranjem. Ostale vrste zatite kao
to su prevlake vodia bojom, lakom, emajlom i slinim materijalima premda odgovaraju
pogonskom naponu, ne smatraju se dovoljnom zatitom od direktnog dodira. Od izolacije se
zahtjeva da trajno izdri razliite tetne utjecaje, te prema tim uvjetima mora biti i izraena.

Zatita dijelova pod naponom izoliranjem je osnovna zatita od direktnog dodira, [4].

Sl. 4.1. zatita izoliranjem, (1 - fazni vodi, 2 - izolacija), [4].

4.1.2. Zatita pregradama ili kuitima

Ova vrsta zatite sprjeava svaki dodir dijelova pod naponom.

Dijelovi pod naponom ugrauju se u zatvorena kuita ili se dodir sprjeava s vrsto
ugraenim pregradama. Stupanj zatite od prodiranja stranih tijela mora biti najmanje IP 2x (d
12 mm), a u sluaju da su gornje povrine kuita ili pregrada pristupane, zahtijeva se stupanj
zatite IP 4x (d 1 mm), [4].

15
 Sl. 4.2. zatita pregradama ili kuitima, [4].

Kuite titi opremu od vanjskih utjecaja i osigurava zatitu od direktnog dodira sa svih strana, a
pregrada osigurava zatitu od direktnog dodira sa neke uobiajene strane (smjera) prilaza ili
dodira. Kuita ili pregrade su graena iz vodljivih ili izolacijskih materijala.

Otvaranje kuita ili pregrada mora biti mogue samo na jedan od sljedeih naina:

pomou kljua ili alata,

ugradnjom krajnje sklopke kojom se iskljuuje napon u trenutku otvaranja vrata ili
poklopca,
umetanjem druge pregrade.

4.1.3. Dopunska zatita ureajima diferencijalne struje

Zatitni ureaji diferencijalne struje (ZUDS) su ureaji kod kojih nazivna proradna
diferencijalna struja iznosi najvie 30 mA. Koriste se kao dopunska mjera zatite pri
jednopolnim direktnim dodirima. Zatita od direktnog dodira ureajima diferencijalne struje
moe posluiti samo kao dopunska zatita i ne moe zamijeniti niti jednu od propisanih zatita
od direktnog dodira.

Primjena ZUDS In 30 mA je dopunska tehnika zatitna mjera kada je dolo do direktnog

dodira jednog faznog vodia, a nisu zatitile osnovne zatite od direktnog dodira. Primjena
ZUDS In 30 mA ne djeluje kao zatita kod dodira dva dijela pod naponom, npr. dodir dva
fazna vodia ili faznog i neutralnog vodia.

16
ZUDS se postavlja na poetak strujnog kruga kojeg se titi u razdjelnom ormaru. Nazivna
proradna (diferencijalna) struja ZUDS mora biti manja od 30 mA (In 30 mA).

Dopunska zatita primjenom zatitnih ureaja diferencijalna struje primjenjuje se, [4]:

u instalacijama i strujnim krugovima u kojima postoji poveana opasnost od

elektrinog udara, npr. kod prenosivih elektrinih troila i ureaja kod kojih ee
dolazi do oteenja izolacije prikljunih vodia,
obvezno u instalacijama i strujnim krugovima u kojima je zbog vlage poveana
opasnost od elektrinog udara, npr. kupaonice, poljoprivredni potroai, gradilita i sl.

4.1.4. Zatita od direktnog dodira u zatvorenim elektrinim prostorijama

Zatvorene elektrine prostorije su prostori u zgradama ili ograeni prostori na otvorenom,

namijenjeni iskljuivo za izgradnju i pogon elektrinih postrojenja i instalacija, a koji su tijekom
pogona zakljuani i u koje je pristup dozvoljen samo ovlatenim, posebno obuenim osobama
(npr. transformatorske stanice, prostori razvodnih ormara i sl.).

Kako su ti prostori dostupni samo posebno struno osposobljenim osobama, u njima je

dozvoljena smanjena, odnosno djelomina zatita od direktnog dodira - zatita od sluajnog
dodira, i to primjenom zatitnih mjera:

zatita preprekama,
zatita postavljanjem izvan dohvata rukom - zatita udaljavanjem.

U zatvorenim elektrinim prostorijama se mogu primijeniti i osnovne zatite od direktnog dodira

(izoliranje, pregrade ili kuita).

Zatita preprekama sprjeava samo sluajan dodir dijelova pod naponom, a ostvaruje se
postavljanjem zatitnih preki, izolacijskih ploa ili ianih mrea, [4].

17
 Sl. 4.3. zatita preprekama, [4].

Ako se koriste iane mree ili izolacijske ploe stupnja zatite IP 1x (d 50 mm) onda dijelovi
pod naponom moraju biti tako udaljeni od prepreke da se ne mogu dohvatiti ispitnim prstom.

Prepreke imaju zadatak sprijeiti:

sluajni fiziki pristup dijelovima pod naponom ili

sluajni dodir s dijelovima pod naponom za vrijeme rukovanja opremom koja se nalazi
pod naponom.

Prepreke se uklanjaju bez kljua ili alata za otvaranje, ali moraju biti tako uvrene da je
sprijeeno njihovo sluajno uklanjanje.

Zatita postavljanjem izvan dohvata rukom titi samo od sluajnog dodira dijelova pod
naponom. Neizolirani dijelovi instalacije ili opreme, koja se nalazi pod naponom postavljaju se
izvan dohvata rukom. Ako se vodoravno kretanje sprjeava preprekom, onda prostor dohvata
rukom zapoinje od te prepreke. Pod prostorom dohvata ruke podrazumijeva se prostor u kojem
je mogu dodir golim rukama bez posredstva pomonih sredstava. Udaljenosti u prostoru, gdje
se rukuje vodljivim elementima velikih duljina, moraju biti uveane uzimajui u obzir duljine tih
elemenata.

Da bi se osigurala efikasnost zatite od sluajnog direktnog dodira, istodobno dostupni dijelovi

pod naponom elektrinih instalacija moraju biti na meusobnoj udaljenosti najmanje 2,5 m, pa se
dijelovi pod naponom moraju razmjestiti tako da u odnosu na mogue mjesto na kojem ovjek
moe stajati (stajalite) budu, [4]:

na visini veoj od 2,5 m iznad tog mjesta,

udaljeni 1,25 m vodoravno ili nie od tog mjesta.

18
 Sl. 4.4. zatita postavljanjem izvan dohvata ruke, [4].

4.2. Zatita od indirektnog dodira

Za vrijeme kvara na izolaciji vodia, kuita troila i opreme, te ostale metalne mase, koje
u redovnom pogonu nisu pod naponom, mogu doi pod napon i predstavljati opasnost za ljude
koji dodiruju ovu opremu. Veina tog napona najvie ovisi o vrijednosti faznog napona, kao i o
mjestu kvara na izolaciji vodia.

Zatita od indirektnog dodira ima zadau:

iskljuiti strujni krug s kvarom u dovoljno kratkom vremenu i time ograniiti vrijeme
djelovanja struje kvara kroz ovjeka, kako ne bi nastale opasne patofizioloke posljedice
(kod elektrinih ureaja razreda / klase I),
ograniiti iznos struje kvara koja tee kroz ovjekovo tijelo na neopasne vrijednosti struja
(kod elektrinih ureaja razreda / klase II i III).

Zatita od indirektnog dodira sastoji se u tome da se doputeni napon dodira Ud dri u

doputenim granicama vrijednosti i trajanja, [1].

19
 Sl. 4.5. dodir kuita troila kod proboja izolacije vodia, [1].

Ug je napona kvara koji predstavlja potencijal kuita troila prema zemlji, a dio napona jeste
napon dodira Ud (dodirni napon) koji se pojavljuje izmeu istodobno dostupnih dijelova za
vrijeme kvara.

Na slici 4.6. prikazan je sluaj kad ovjek stojei na vodljivom tlu s prijelaznim otporom RP
istodobno dotie troilo u kvaru. Na krajevima tijela pojavit e se napon dodira ija vrijednost
znatno ovisi o meusobnom odnosu otpora ljudskog tijela RT i prijelaznog otpora RP prema
zemlji, [1].

20
Sl. 4.6. napon dodira pri vodljivom tlu, [1].

Sl. 4.7. nadomjesna shema petlje kvara, [1].

21
Vidi se da je napon dodira jednak, [1]:

U d I m RT (4-1)

gdje je:

Im - jakost struje kvara kroz ljudsko tijelo (A),

RT - otpor ljudskog tijela ().

Jakost struje kvara odreena je naponom prema zemlji i ukupnim otporom petlje kvara, [1]:

Ug
IK (4-2)
RF RT RP RB

gdje je:

Ug - napon prema zemlji (napona na mjestu kvara) (V),

RF - otpor na mjestu kvara (),

RT - otpor ljudskog tijela (),

RP - otpor stajalita (),

RB - otpor pogonskog uzemljenja ().

Otpor RB je prilino malen, a zbog svoje funkcije ne smije se poveati pa je za daljnje

razmatranje, u ovom sluaju, zanemariv. Otpor RT je otpor ljudskog tijela na iju je veliinu
nemogue utjecati. Otpori RF i RP su otpori na ije se veliine moe utjecati.

Slijedi da je, [1]:

Ug
IK (4-3)
RT RP

22
Iznos napona dodira moe se raunati prema sljedeoj formuli, [1]:

Ug
Ud (4-4)
R
1 P
RT

gdje je:

Ud - napon dodira (V),

Ug - napon kvara (V),

RP - prijelazni otpor tla prema zemlji (),

RT - otpor ljudskog tijela ().

Takoer, treba uoiti veliki utjecaj otpora tla prema zemlji na stupanj opasnosti. Tako na primjer
ako je prijelazni otpor tog mjesta malen, kao to je mogue kada ovjek stoji na mokrom
betonskom tlu, onda e napon dodira biti vei, a time i vea opasnost za ovjeka.

4.2.1. Podjela elektrinih ureaja s obzirom na zatitu od elektrinog udara

Elektrini ureaji s obzirom na zatitu od elektrinog udara dijele se na, [5]:

elektrini ureaji razreda/klase I - zatita ureaja od elektrinog udara izvedena je sa

osnovnom izolacijom i dodatnom zatitnom mjerom kojom je osigurano povezivanje
dostupnih vodljivih dijelova na zatitni vodi u elektrinoj instalaciji objekta, tako da
dostupni vodljivi dijelovi ureaja ne mogu postati opasni pri dodiru i pri oteenju
izolacije.

Njihova oznaka je:

elektrini ureaji razreda/klase II - zatita ureaja od elektrinog udara izvedena je sa

osnovnom izolacijom i dodatnim zatitnim mjerama, dvostrukom ili pojaanom
izolacijom.

23
 Oznaka im je:

elektrini ureaji razreda/klase III - zatita ureaja od elektrinog udara je izvedena

primjenom sigurnosnog malog napona, kod koje se ne mogu pojaviti previsoki naponi
dodira.

Oznauju se sa:

4.2.2. Vrste zatita od indirektnog dodira

S obzirom na nain djelovanja zatitnih mjera od indirektnog dodira, razlikuju se:

zatita s ureajima za automatsko iskljuivanje napajanja, [5]:

a) TN (TN-C, TN-C/S, TN-S) sustavi:
- iskljuivanje s ureajima nadstrujne zatite,
- iskljuivanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje.

b) TT sustavi
- iskljuivanje s ureajima nadstrujne zatite,
- iskljuivanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje.

c) IT sustav s koritenjem:
- kontrolnika izolacije,
- zatitnih ureaja diferencijalne struje,
- zatitnih ureaja nadstrujne zatite.

zatita bez ureaja za iskljuivanje struje kvara:

- zatita primjenom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom,
- elektrino (galvansko) odvajanje,
- nevodljiva okolina,
- izjednaavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom.

24
4.2.3. Zatitni ureaji za automatsko iskljuivanje napajanja

Vrste zatitnih ureaja za automatsko iskljuivanje napajanja, [5]:

rastalni osigurai,
automatski zatitni prekidai,
zatitne sklopke.

Rastalni osigurai:

instalacijski osigurai,
visokouinski osigurai.

4.2.4. TN sustav - zatita s ureajima nadstrujne zatite

Karakteristike djelovanja nadstrujnih zatitnih ureaja i impedanciju petlje kvara treba

odabrati tako da se kod kvara sa zanemarivom impedancijom izmeu faznih i zatitnih vodia ili
dostupnih vodljivih dijelova opreme u elektrinoj instalaciji napajanje strujnog kruga u kvaru
automatski iskljui u odreenom vremenu.

To vrijedi ako je, [5]:

ZK I K U g RK I K U g (4-5)

gdje je:

Ug - nazivni fazni napon (V),

ZK - impedancija petlje kvara (),

RK - otpor petlje kvara ().

IK - struja (A) koja osigurava djelovanje nadstrujnog zatitnog ureaja za automatsko

iskljuivanje u odreenom vremenu t (s), ovisno o vrsti strujnih krugova:

ti 0,4s za strujne krugove s prikljunicama, za pokretna i prenosiva troila,

ti 5s za radijalne strujne krugove stabilnih troila, koji ne mogu utjecati na strujne
krugove s prikljunicama.

25
 Tab. 4.1. najdulje vrijeme iskljuivanja u TN sustavima.

Nazivni napon mree prema Vrijeme iskljuenja (s)

zemlji Ug
(V) Za dobre uvjete Za loe uvjete
Ud = 50 V Ud = 25 V
120 0,8 0,35
230 0,4 0,2
277 0,4 0,2
400 0,2 0,05
580 0,1 0,02

Kod primjene rastalnih osiguraa iz I/t karakteristike moramo uz pomo struje kvara IK pronai
vrijeme isklapanja osiguraa ti pri kojem e osigura sigurno pregorjeti. Vrijeme pregaranja
osiguraa mora biti manje od zahtijevanog vremena td.

Mora biti ispunjeno, [5]:

ti t d (4-6)

gdje je:

ti - vrijeme od nastanka kvara do pregaranja osiguraa iz I/t karakteristike,

td - maksimalno doputeno vrijeme trajanja kvara prema tablici 4.1. ili za odreene strujne
krugove.

Kod primjene zatitnih prekidaa, okidaa i instalacijskih prekidaa potrebno je pomou I/t
karakteristike djelovanja ili natpisne ploice zatitnog ureaja utvrditi struju okidanja, pri kojoj
e zatitni ureaj sigurno isklopiti. Struja kvara mora biti vea od struje okidanja.

Ovoj vrsti zatitnih ureaja vrijeme isklapanja ne stvara nikakav problem, jer su sva vremena
okidanja manja od 0,1 sekunde.

Otpor petlje kvara se moe izraunati ili izmjeriti na izvedenoj instalaciji.

26
On je jednak, [5]:

RK RLNN RPEN RLEI RPE (4-7)

gdje je:

RK - otpor petlje kvara (),

RLNN - otpor faznog vodia NN voda (),

RPEN - otpor PEN vodia NN voda (),

RLEI - otpor faznog vodia elektrine instalacije (),

RPE - otpor zatitnog (PE) vodia ().

Za ispravan rad ove vrste zatite struja kvara mora biti vea od isklopne struje zatitnog ureaja,
a to je mogue ako je otpor petlje kojim prolazi struja kvara takav da je:

Vf
RK (4-8)
k In

gdje je:

RK - otpor petlje kvara (),

Vf - fazni napon (V),

k - faktor isklopne struje,

In - nazivna struja zatitnog ureaja (A).

Faktor isklopne struje je jednak:

IK
k (4-9)
In

27
4.2.5. TN sustav - zatita s ureajima diferencijalne struje

Zatitni ureaji diferencijalne struje prorauju kada je diferencijalna struja jednaka

nazivnoj isklopnoj struji ureaja. Za ispravan rad ove zatitne mjere mora biti ispunjen uvjet, [5]:

ZK I K U g RK I K U g (4-10)

pri emu je:

ZK - impedancija petlje kvara (),

RK - otpor petlje kvara (),

Ug - nazivni napon mree prema zemlji (V),

IK - struja kvara (A), dovoljna da izazove isklapanje ureaja diferencijalne struje u zahtijevanim
vremenima i to:

0,4 sekunde za strujne krugove s prikljunicama, za pokretna i prenosiva troila ili

5 sekundi za radijalne strujne krugove stabilnih troila, a koji ne mogu utjecati na strujne
krugove s prikljunicama.

I K I n (4-11)

In - nazivna diferencijalna struja FI sklopke (A).

Kod zatitnih ureaja diferencijalne struje koji nemaju vremensku zadrku isklopna vremena od
nastanka greke do isklapanja su vrlo kratka i iznose ti = 0,1 sekunde.

Prednosti zatitnih ureaja diferencijalne struje su njihova visoka pouzdanost, vrlo kratka
vremena isklapanja, primjenjivost u svim uobiajenim tipovima elektrinih mrea.

U TN sustavima se redovito koriste kao isklopni zatitni ureaji ZUDS/FI sklopke, i to:

kao dodatna zatita od direktnog dodira (In 30 mA),

u prostorima sa poveanim opasnostima od elektrinog udara (npr. kupaonica),
za instalacije na otvorenom prostoru (kampovi, gradilita i sl.),
u poarom ugroenim prostorima.

28
4.2.6. TT sustav - zatita s ureajima nadstrujne zatite

Znaajke nadstrujnih zatitnih ureaja i ukupni otpor uzemljivaa moraju se odabrati tako
da u sluaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko iskljuivanje napajanja u vremenu od
5 sekundi i zbog toga mora biti ispunjen ovaj uvjet, [5]:

RA I K U d (4-12)

gdje je:

Ud - doputeni napon dodira (50 V ili 25 V),

RA - ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa do tienog troila (),

IK - struja kvara koja osigurava isklapanje nadstujnog zatitnog ureaja (A).

Kao nadstrujni zatitni ureaji mogu se koristiti:

ureaji s inverznom I/t karakteristikom kao to su rastalni osigurai pri emu struja kvara
mora osigurati automatsko iskljuivanje u vremenu kraem od 5 sekundi,
zatitni ureaji s trenutanom karakteristikom isklapanja, kao npr. automatski
instalacijski osigurai pri emu struja kvara IK mora biti najmanja struja koja osigurava
trenutno automatsko iskljuivanje.

4.2.7. TT sustav - zatita s ureajima diferencijalne struje

Za ispravnost ove zatitne mjere treba biti ispunjen sljedei uvjet, [5]:

RA I n U d (4-13)

gdje je:

RA - ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa do tienog troila (),

In - nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do isklapanja (A),

Ud - doputeni napon dodira (50 V ili 25 V).

29
Kako je vrijeme isklapanja takvih zatitnih ureaja manje od 0,1 sekunde, vrijeme isklapanja nije
posebno propisano. U sluaju serijski spojenih zatitnih ureaja diferencijalne struje u mrei, da
bi se osigurala selektivnost, doputa se primjena ureaja diferencijalne struje s vremenskim
zatezanjem do najvie 1 sekunde.

Posebna njihova odlika je to to ovi zatitni ureaji mogu djelovati i u veini sluajeva i kod
prekida zatitnog vodia. U sluaju kvara na izolaciji troila, prirodno uzemljenje ureaja u
mnogim sluajevima omoguava da potee jo dovoljno jaka struja koja e aktivirati zatitni
ureaj.

4.2.8. IT sustav - zatita automatskim iskljuivanjem napajanja

Kod prvog kvara u IT sustavu, za vrijeme trajanja zemljospoja faza u kvaru poprima
priblino potencijal zemlje, a dvije preostale faze poprime prema zemlji za 3 puta uvean
napon. Instalacija moe i dalje ostati u pogonu i to je jedna od prednosti ovog sustava, [5].

Sl. 4.8. zemljospoj u IT sustavu, [5].

Struja zemljospoja stvara pad napona na uzemljivau.

Da se ne bi pojavio previsok napon dodira na masama troila, mora biti ispunjen uvjet, [5]:

30
 RA I d U d (4-14)

gdje je:

RA - otpor uzemljivaa mase troila (),

Id - struja zemljospoja u sluaju prvog malog otpora izmeu faznog vodia i mase troila (A),

Ud - doputeni napon dodira (V).

Kod pojave drugog kvara uz prvi kvar ako su mase troila uzemljene pojedinano ili po
skupinama, a dvije istodobne greke nastaju na troilima iz razliitih skupina i na razliitim
fazama, struja kvara prolazi od izvora jednim faznim vodiem do mase troila u kvaru, potom
zatitnim vodiem preko jednog uzemljivaa u zemlju, a preko drugog uzemljivaa vraa se na
masu drugog troila i preko faze u kvaru do izvora napajanja, [5].

Sl. 4.9. dva istodobna zemljospoja u IT sustavu s pojedinanim uzemljivaem, [5].

Ako su dostupni vodljivi dijelovi uzemljeni pojedinano ili na grupne uzemljivae treba
primijeniti uvjete zatite kao u TT sustavu, a ako su uzemljeni na zajedniki uzemljiva objekta,
treba primijeniti uvjete zatite kao u TN sustavu, prema sljedeem uvjetu, [5]:

31
 3 U g
ZK (4-15)
2 IK

gdje je:

Ug - napon mree prema zemlji (V),

ZK - impedancija petlje kvara (),

IK - struja kvara, koja mora osigurati isklapanje zatitnih ureaja u odreenom vremenu (A).

Tab. 4.2. najdulje vrijeme iskljuenja u IT sustavu.

Vrijeme iskljuenja (s)

Ug/U bez neutralnog Vodia s neutralnim Vodiem
(V) Ud = 50 V Ud = 25 V Ud = 50 V Ud = 25 V
120/230 0,8 0,4 5 1
230/400 0,4 0,2 0,8 0,5
277/480 0,4 0,2 0,8 0,5
400/690 0,2 0,06 0,04 0,2
580/1000 0,1 0,02 0,2 0,08

Tablica 4.2. vrijedi za sve strujne krugove s prikljunicama i prenosivim troilima (kao za TN
sustav).

Dok za sve strujne krugove stabilnih troila bez prikljunica i prenosivih troila vrijeme
iskljuenja ne smije biti dulje od 5 sekundi.

32
4.3. Istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira

Najuinkovitija mjera od elektrinog udara u loim uvjetima koritenja i okoline gdje je

stupanj iskoritenja od elektrinog udara velik, primjerice radovi s prenosivim elektrinim
alatom na metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama, garaama, u mokrim prostorijama je
sniavanje nazivnih pogonskih napona na vrijednosti ispod granice opasnih napona (ispod 50 V
izmjenine ili 120 V istosmjerne struje).

Na taj nain, uz stanovite mjere, dobiva se istodobno zatita od direktnog i indirektnog dodira, pa
posebne mjere zatite nisu potrebne.

Istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira izvodi se u sustavu, [4]:

sigurnosni mali napon (Safety Extra - Low Voltage),

uzemljeni sigurnosni mali napon (Protection by Extra Low Voltage),
mali radni napon (Functional Extra - Low Voltage).

4.3.1. Sigurnosni mali napon (SELV)

Kada se eli postii istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira sa ovom zatitnom
mjerom, moraju se ispuniti odreeni uvjeti u pogledu, [4]:

visine nazivnih napona,

izvora napajanja,
izvoenja strujnih krugova i
naina zatite od direktnih dodira.

Sl. 4.10. sigurnosni mali napon (SELV), [4].

33
Visina nazivnog napona je ograniena na najvie 50 V efektivne vrijednosti kod izmjenine
struje, odnosno 120 V kod istosmjerne struje.

U osobito loim uvjetima uporabe elektrinih alata i okoline kao to su, npr. vodljivi prostori
kotlova i metalnih spremnika, ograniava se nazivni napon na vrijednost do 25 V izmjenine,
odnosno 60 V istosmjerne struje.

Strujni krugovi sigurnosnog malog napona moraju se izvesti tako da se onemogui izravan
prelazak viih napona na njih, kao i prelazak viih potencijala uslijed kvara na izolaciji strujnih
krugova viih napona. To se postie na sljedee naine:

dijelovi pod naponom strujnih krugova malog napona ne smiju se uzemljivati ni spajati s
aktivnim dijelovima strujnih krugova viih napona, kao ni njihovim zatitnim vodiima,
kuita (mase) elektrine opreme ne smiju se spajati sa:
- zemljom,
- zatitnim vodiima ili kuitima drugih instalacija,
- stranim vodljivim dijelovima, ako oni mogu doi pod napon koji je vei od sigurnosnog
malog napona promatranog strujnog kruga.
dijelovi pod naponom strujnog kruga sigurnosnog malog napona moraju biti elektrini
odvojeni od strujnih krugova viih napona.
vodii strujnog kruga sigurnosnog malog napona moraju biti fiziki rastavljeni od vodia
bilo kojeg drugog strujnog kruga. Ako to nije mogue izvesti, onda se vodii sigurnosnog
malog napona:
- oblau nemetalnom oblogom (platem),
- izoliraju izolacijom odabranom za najvii napon koji je primijenjen (vieilni kabeli),
- razdvajaju uzemljenim metalnim ekranom od vodia viih napona.

Osim navedenih uvjeta postavljaju se i odreeni zahtjevi za prikljuni pribor, a to su:

utikai ne smiju ulaziti u prikljunice napajane drugim sustavima napona,

prikljunice moraju sprjeavati uvlaenje utikaa predvienih za druge sustave napona,
prikljunice ne smiju imati zatitni kontakt.

34
4.3.2. Uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV)

U rizinim podrujima gdje je stupanj sigurnosti od udara elektrinom strujom na visokoj

razini, a zbog konstrukcijskih i funkcijskih razloga vodii malog napona moraju biti uzemljeni,
primjenjuje se istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira s uzemljenim sigurnosnim
malim naponom (PELV), [4].

Sl. 4.11. uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV), [4].

Kod uzemljenog sigurnosnog malog napona javljaju se zahtjevi u pogledu:

izvora napajanja,
izvedbe strujnih krugova i prikljunog pribora potpuno su jednaki kao i za sigurnosni
mali napon (SELV).

Primjenom ovog sustava nije potrebna nikakva dopunska zatita od indirektnog dodira, jer se ona
osigurava samom izvedbom, a to je:

nazivni naponi su manji od trajno doputenog napona dodira Ud,

onemoguen je prijelaz viih nazivnih napona na strujni krug uzemljenog sigurnosnog
malog napona sigurnim elektrinim razdvajanjem od strujnih krugova.

PELV sustav se koristi za:

pogonske strojeve sa poveanom sigurnou od elektrinog udara,

mjerne i upravljake strujne krugove,
telekomunikacijske i informacijske sustave.

35
4.3.3. Mali radni napon (FELV)

U situacijama kada je zbog ekonomskih ili tehnolokih razloga pogodan mali napon, a nisu
nuni ni sigurnosni mali naponi (SELV), niti uzemljeni sigurnosni mali naponi (PELV), koristi
se mali radni napon (FELV), [4].

Sl. 4.12. mali radni napon (FELV), [4].

U takvom sustavu mora se osigurati zatita od direktnog i indirektnog dodira.

Zatita od direktnog dodira osigurava se:

pregradama ili kuitima koja zadovoljavaju uvjetima za niski napon ili

izolacijom jednakom kao i strujni krugovi primarnih strujnih krugova, npr. za 230 V.

Zatita od indirektnog dodira provodi se:

spajanjem svih vodljivih dijelova opreme na zatitni vodi primarnog strujnog kruga, ako
je primarni strujni krug tien nekom od zatitnih mjera s automatskim iskljuivanjem
napajanja,
prikljunice i utikai izvode se tako da je nemogue utaknuti utika strujnog kruga za
mali radni napon u prikljunice napajane drugim naponima.

FELV sustav se koristi u sluaju kad ureaj kao pogonski napon koristi napon do 50 V
izmjenine struje, ali pri tome nisu ispunjeni uvjeti niti za SELV, niti za PELV sustav.

36
4.4. Primjeri zatite od elektrinog udara u uvjetima kvara

Primjer 1.

U strujnom krugu elektrinog bojlera dolo je do kvara tako da je fazni vodi elektrinog grijaa
izaao iz kontakta i ostvario dodir sa metalnim kuitem elektrinog bojlera.

Ako je u elektrinoj instalaciji primijenjen TN-C/S sustav zatite od indirektnog dodira sa

nadstrujnim zatitnim ureajima (rastalnim osiguraima), odredite vrijeme u kojem e osigura
djelovati i iskljuiti kvar na elektrinom bojleru. Izraunajte oekivani napon dodira i oekivanu
struju kroz ovjeka ako bi sluajno bio u dodiru sa metalnim kuitem elektrinog bojlera u
trenutku kvara.

TS 20/0.4 kV
SnT=160 kVA, uk=4% PMO
RO
L1 L1 L1
L2 L2 L2
L3
kWh
L3 L3

PEN N
N

PE
PE

gG 10 A

SIP

RB RA

Petlja kvara:

230 V ZT ZLNN Z L1 gG 10A Z L2

+
IK
N
ZPEN ZPE1 ZPE2

37
Oznake:

ZT - impedancija namota L1 energetskog transformatora,

ZLNN - impedancija faznog vodia NN voda,

ZL1 - impedancija faznog vodia kabela PMO-RO,

ZL2 - impedancija faznog vodia prikljunog kabela elektrinog bojlera,

ZPE1 - impedancija zatitnog vodia kabela PMO-RO,

ZPE2 - impedancija zatitnog vodia prikljunog kabela elektrinog bojlera,

ZPEN - impedancija PEN vodia NN voda.

Impedancija transformatora:

SnT = 160 kVA, uk% = 4%

uk % U B 2 4 4002
ZT 0,04
100 SnT 100 160 103

Impedancija (otpor) vodia:

za Al 0,028 mm2/m

za Cu 0,0175 mm2/m

l 150
Z LNN Z PEN RLNN RPEN 0, 028 0,12 => za SKS 4x35 mm2 Al,
S 35
l=150 m

l 4
Z L1 Z PE1 RL1 RPE1 0, 0175 0, 007 => za 5xP10 mm2 Cu, l=4 m
S 10

l 10
Z L 2 Z PE 2 RL 2 RPE 2 0, 0175 0, 07 => za 3xP2,5 mm2 Cu, l=10 m
S 2,5

38
Ukupna impedancija petlje kvara:

Z K ZT Z LNN Z L1 Z L 2 Z PE 2 Z PE1 Z PEN

Z K 0, 04 0,12 0, 007 0, 07 0, 07 0, 007 0,12 0, 434

Struja kvara:

Ug 230
IK 529,95 A
ZK 0, 434

Osigura gG 10 A => za IK = 529,95 A => ti < 4 ms, (oitano s karakteristike osiguraa, - P.4.1.)

ti < 0,4 s => zatita je djelotvorna.

Oekivani napon dodira:

U d I K ( RPEN RPE1 RPE 2 ) 529,95 (0,12 0, 007 0, 07) 104, 4 V

Struja koja tee kroz ovjeka za vrijeme kvara u sluaju dodira metalnog kuita:

Ud 104, 4
Im 104, 2 mA
RT RB 1000 2

Primjer 2.

Provesti raunsku kontrolu uinkovitosti zatite od indirektnog dodira na metalnom razvodnom

ormaru RO elektrine instalacije u TN-C/S sustavu, a zatita je izvedena automatskim
iskljuivanjem rastalnim osiguraima.

39
PODACI:

- RO je prikljuen na PMO objekta izoliranim vodiima 5xP35 mm2 Cu, (R1=0,524 /km),

l=20 m,

- rastalni osigurai na prikljuku RO su tipa gG, 3x80 A,

- struja kratkog spoja petlje kvara na PMO objekta iznosi => IK1,PMO=1500 A.

PMO
RO
L1 L1 L1
L2 L2 L2
L3
kWh
L3 L3

PEN N
N

PE
PE

SIP
3M
RB RA

Kod kvara:

Spoj faznog vodia L1 sa kuitem RO mora automatski iskljuiti petlju kvara osigura
postavljen na poetak strujnog kruga u PMO, gG 3x80 A.

Uvjet prorade zatite:

ZK IK Ug

RK IK Ug

uz pregaranje osiguraa

ti 0,4 s, odnosno ti 5 s za neprenosiva troila (opremu)

40
Osigurai: gG 3x80 A

I-t karakteristika => ti = 5 s => IK = 425 A, (oitano s karakteristike osiguraa - P.4.1.)

Otpor petlje kvara mora biti:

Ug 230
RK RK , DOP 0,541
IK 425

Stvarni otpor petlje kvara:

RK RNNM REI

RNNM (otpor niskonaponske mree):

Ug
I K1, PMO
RNNM

Ug 230
RNNM 0,153
I K 1, PMO 1500

REI (otpor elektrine instalacije):

l = 20 m, 5xP35 mm2 Cu, (R1 = 0,524 /km)

0,524
REI R1 2 l 2 20 0, 02096
1000

Otpor petlje kvara:

RK 0,153 0, 02096 0,17396

41
RK 0,17396 RK ,DOP 0,541

Zatita je uinkovita.

Primjer 3.

a) Odrediti struju koja protjee kroz ovjeka ako je dolo do direktnog spoja faze s kuitem, a
nisu provedene mjere zatite.

b) Ako je zatita napravljena TN-C sustavom (nacrtati sliku) kolika je struja kvara? Za koje
vrijeme e automatski instalacijski prekida iskljuiti? Koliki bi bio trajni dodirni napon, te
kolika struja bi u tom sluaju protjecala kroz ovjeka?

(Zanemariti otpor transformatora, spojnih vodia, otpor mjesta kvara i otpor stajalita ovjeka).

Zadano je: RB = 2 , Ug = 230 V, RT = 1000 , RA = 5 ,

L1

L2

L3

PEN
In = 10 A

RT

Zemlja

RB

42
a) bez mjera zatite

Ug
IK
RT

RB

Ug 230
Struja kvara: IK 0, 22954 A
RB RT 2 1000

Napon dodira: U d I K RT 0, 22954 1000 229,54 V

b) TN-C sustav zatite

L1

L2

L3

PEN
In = 10 A RA

RT

Zemlja

RB

43
 Ug

IK

ITB

RT

Z RA
RB

IK
N

( RT RB ) RA (1000 2) 5
Otpor petlje kvara: RK 4,975
( RT RB ) RA (1000 2) 5

Ug 230
Struja kvara: IK 46 A
RK 4,975

Ug 230
Struja jedne grane: ITB 0, 23 A
RT RB 1000 2

Napon dodira: Ud U g ITB RB 230 0, 23 2 230 0, 46 229,54 V

U d 229,54
Struja kroz ovjeka: Im 0, 23 A
RT 1000

44
 I K 46
Faktor isklopne struje: k 4,6
I n 10

Karakteristika => ti = 0,009 s, (oitano s karakteristike osiguraa - P.4.2.)

Vf 230
Otpor petlje kvara mora biti: RK 4,975 4,975 5
k In 4,6 10

45
5. ZAKLJUAK

Zatita ljudi i ivih bia uvijek je bila i uvijek e biti glavni prioritet u svakom poslu i bilo
kojoj radnji koja predstavlja opasnost po ivot. Mjera sigurnosti se moraju pridravati svi i ne
dopustiti da ugroze svoj ili tue ivote. Do nesree u elektroenergetskom sustavu moe doi
nesvjesno, zbog razliitih kvarova, kao to je proboj izolacije na nekoj opremi ili ureaju, te da
osoba doe u kontakt sa kuitem tog ureaja. Zatitu je potrebno napraviti na odgovarajui
nain i prema primjerenim mjerama zatite.

Razvijanje zatitnih mjera i zatitne opreme donijelo je sigurnije i jednostavnije voenje i

koritenje sustava. Neeljene situacije i nesree su se prorijedile, to je znatno olakalo daljnje
unapreenje sustava. Sve se vie razvija zatitna oprema manjih dimenzija, a vee energetske
moi. Svaki stambeni prostor i zgrada, kao i svi ostali objekti u kojima je izvedena elektrina
instalacija tieni su odreenim sustavom zatite. U rizinijim prostorima, gdje je mogunost
elektrinog udara velika vjerojatnost, npr. u nekim vlanim prostorima, izvodi se zatita sa
velikim stupnjem sigurnosti. Prilikom mjerenja i izrauna potrebnih podataka i veliina za izradu
zatite vana je temeljitost i strunost kako bi s pomou tih rezultata odabrali najpogodniji i
najisplativiji sustav zatite, te kako ne bi imali bespotrebnih trokova. Uvijek se moe izvesti
jaa i bolja zatita, ali to nije cilj. Nastoji se sa to manjim gubicima, kako opreme tako i ostalih
resursa osigurati svaka instalacija i svaki dio mree od kvarova i drugih poremeaja u mrei.
Razvoj tehnologije omoguuje povezanost glavnih svjetskih postrojenja sa drugima i mogunost
prorade zatite na bilo kojem dijelu mree koji je pogoen kvarom. Nadzor nad sustavom je
praen i zatien na vie mjesta i naina, tako da ako jedna zatita ne odradi svoj dio posla, tu je
druga koja e iskljuiti. Selektivnost je obavezna u svakoj mrei i svakom sustavu, kako se ne bi
dogodile vee tete i nesree.

Dolazak obnovljivih izvora energije (OIE) donosi sa sobom nova iskuenja i dokazivanja
u elektroenergetskom sustavu. Trai od njega prilagoavanje novim uvjetima rada i upravljanja.
Veliki problem postaje i za zatitu, te e biti pravi izazov za nove inenjere i rukovoditelje
sustava.

46
LITERATURA

[1] Vjekoslav Srb, Elektrine instalacije i niskonaponske mree, Zagreb 1982.

[2] Amir Halep, Elektrine instalacije i osvjetljenje, Sarajevo 2000.

[3] http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_sigurnost_1/SUPEE_POG_02.pdf

[4] http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_sigurnost_1/SUPEE_POG_04.1.pdf

[5]
http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_sigurnost_1/SUPEE_POG_04_dio_2.p
df

47
SAETAK

Greke i nesree su sastavni dio ivota, pa tako i u elektroenergetskom sustavu. Nastoje se

izbjei koliko god je to mogue i smanjiti postotak rtava i teta. U ovom radu su navedeni
uzroci i posljedice djelovanja elektrine struje, te je prikazano kako ona zna biti opasna po ljude i
njihove ivote. Razliitim sustavima zatite ta se opasnost smanjuje na minimum i osigurava
bezopasno koritenje elektrine struje. Dane su vrste sustava uzemljenja i njihove znaajke.
Takoer, navedene su primjerene mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira, te zatitni
ureaji koji sprjeavaju nastanak veih teta i oteenja. Opisan je postupak provedbe zatitnih
mjera i njihove karakteristike, kao i podruja primjene u drutvu. Dani su i primjeri kako bi se
to lake shvatila uloga i nain djelovanja zatite, te vana potreba za njom.

SUMMARY

Protection of Electric Shock in Conditions of Failure Calculations

Mistakes and accidents are parts of a daily life including power system. It is tried to avoid them,
as many as possible, and to decrease percentage of victims and damage. There are listed causes
and consequences of electric currents impact in this paper, and it is showed how it can be
dangerous to people and their lives. With different systems of protection the danger is decreased
to minimum and they provide safe usage of electricity. There are provided different types of
systems of grounding and their features. There are also listed appropriate measures of safety
from direct and indirect shock, and protection devices that prevent the occurrence of major
damages. The procedure of implementation of safety measures and their characteristics is
described and also the area of use in society. There are also examples for easier understanding of
the role and the way of protections actions, and the important need for it.

48
IVOTOPIS

uro Klai roen je u Vinkovcima, 03. svibnja. 1994. godine. Odrastao je u Donjoj Mahali
(Oraje), gdje je pohaao i osnovnu kolu. Srednju kolu je pohaao u Oraju u Srednjoj koli fra
Martina Nedia. Upisao je strukovnu etverogodinju kolu, smjer Elektrotehnika, zanimanje
elektrotehniar. Nakon zavrene etverogodinje srednje kole upisao je na Elektrotehnikom
fakultetu u Osijeku struni studij, smjer Elektroenergetika.

49
PRILOZI

P.2.1. (L2 - loi uvjeti, L1 - normalni uvjeti).

50
P.4.1. karakteristika rastalnih osiguraa.

51
P.4.2. karakteristika automatskih instalacijskih prekidaa.

52