PAPA URBAN VIII. (URBANUS VIII.

)
Papa Urban VIII. rodio se 5.4.1568. kao Maffeo Barberini, u Firenci. Nakon zavretka
studija u Pizi, sluio je u Rimskoj kurji, a 1606. postaje kardinal. Nedugo nakon toga postaje
prefekt vrhovnog suda Katolike crkve. Godine 1623., izabran je za papu, a na tom mjestu
ostaje sve do 1644. U svojoj slubi nerijetko je bio sklon i nepotizmu. O tome nam svjedoi
injenica da je svoju brau i neake postavio u Kardinalski kolegij te je,takoer, omoguio
bogaenje svojih roaka, zbog ega ga je pred kraj ivota muila i grinja savjesti. Umro je
29.7.1644. u Rimu, gdje je i sahranjen u bazilici Sv. Petra.1
Za vrijeme njegova pontifikata traje i Tridesetogodinji rat, od 1618. do 1648. Iako se
trudio zadrati neutralnost, bio sklon Francuskoj, odnosno vedskoj protiv Austrije i
panjolske u ratu, te je time potpomogao uspjehu reformacije.2 Za vrijeme svog rada,1622.,
osnovao je kongregaciju De propaganda fide, a Papinskom bulom iz 1624. uvodi zabranu
puenja duhana pod prijetnjom ekskomunikacije,te bulom iz 1627. podrava osnivanje
kampanje za propagandu pod nazivom Collegio Urbano di propaganda, koja je za cilj imala
misionarsko djelovanje crkve i evangelizaciju istoka. Ojaao je,1643., inkviziciju sudskim
procesima protiv Galileija, M. de Dominisa i T. Campanelle. Nadalje, prema njegovoj naredbi
ustanovljen je arsenal u Vatikanu i tvornicu oruja u Tivoliju.3
Papa Siksto V. svojom bulom iz 1586., Coeli et Terrae, osudio je bilo koji oblik
astrolokog vjerovanja, no papa Urban VIII. bio je pobornik astrologije. Meutim, kada su
papini protivnici iskoristili astrologiju kako bi predvidjeli njegovu smrt, Urban VIII. je 1631.
izdao novu bulu, Inscrutabilis, protiv astrologije. Papa je bio ljubitelj i pokrovitelj umjetnosti
i znanosti. Za vrijeme svog ponifikata u Rim je doveo Athanasiusa Kirchera, jedan od
utemeljitelja egiptologije, te francuske slikare Poussina i Lorraina. Pod njegovom su zatitom
bili arhitekti Bernini i Borromini. U Rimu je izgradio Palazzo Barberini, Tritonovu fontanu na
Piazzi Barberini, a obnovio je crkvu Sv. Sebastiana.4

1
URBAN VIII. NA HRVATSKOJ ENCIKLOPEDIJI
2
ISTO
3
ISTO
4
ISTO
 DOKTRINARNA PITANJA

Doktrinarna pitanja izriu namjeru tridentskih rasprava. Doktrinarna pitanja koncil je

podijelio u dekrete, koji sadre pozitivne izjave o dogmama, te u kanone koji osuuju neke
protestantske temelje. Pri njihovim donoenjima dolo je do mnogih mimoilaenja meu
samim sudionicima koncila. Na zasjedanjima koncila doneseni su sljedei dekreti: Dekret o
Svetom Pismu, Dekret o opravdanju, Dekret o sakramentima, Dekret o istilitu, Dekret o
tovanju svetih slika te Dekret o oprostima.5
Meu njima istie se Dekret o sakramentima. Na 13. i 22. sjednici potvreno je svih
sedam sakramenata, s naglaskom na Euharistiju za koju je utvreno da je istinska rtva. U
njemu stoji i da se sveta misa moe odravati za ive i za mrtve. Dekret o opravdanju
donesen je pod vodstvom legata Cervinija, Del Monta i Polea. Njime je utvreno da se
opravdanje dobiva vjerom i djelima. Donoenje Dekreta ubrzo je napustio Pole jer je smatrao
da nedostaje poimanje da se oprost grijeha dolazi poimanjem Krista, a ne ovjeka.6
Papinskom bulom Benedictus Deus, koja je donesena 26.1.1564. a objavljena
30.6.1564., papa Pio IV. je potvrdio odluke Tridentskog koncila.7 Njome je pozvao sve
katolike na vrsto pridravanje pod prijetnjom ekskomunikacije, zabranio svakome da bez
papinskog odobrenja ne komentira,izmjenjuje ili nadopunjava odluke koncila.
Valja napomenuti da je Tridentski koncil promicao stvaranje novih crkvenih redova i
zalagao se za obnovu postojeih u svrhu djelovanja ciljeva protureformacije.

CURE, TO SE TIE CITIRANJA, KOD PAPE NE ZNAM KAKO CITIRATI

ONLINE ENCIKLOPEDIJU PA VI NAITE KAKO(KORISTILA SAM HRV ENCK)
NAETE LINK O PAPI URBANU A OVO OSTALO SAM IZ ONE KNJIGE, NAPISALA
SAM VAM SAMO STRANE JER NISAM IMALA PODATKE O KNJIZI. EVO TOLIKO
OD MENE NADAM SE DA JE OK. SRETNO SUTRA DRIVAM VAM FIGE

5
Str 36. -39.
6
Str 38. -39-
7
47-48