Prilog A Regulacijske Gra Evina

OPI TEHNIKI UVJETI
ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU
KNJIGA 1
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije
PRILOG A
REGULACIJSKE I ZATITNE GRAEVINE
NARUITELJ: HRVATSKE VODE
IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d.d., Zagreb
Koordinator: prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.
Voditelj izrade: prof. dr. sc. Neven Kuspili, dipl. ing. gra.
Suradnici: Igor Kapitan,
Zagreb, prosinac 2010.

PRILOG A

SADRAJ
A-01 DEFINICIJE REGULACIJSKIH I ZATITNIH GRAEVINA ......................... A-1

A-02 DIJELOVI I DEFINICIJE ELEMENATA POPRENOG PROFILA
REGULACIJSKIH I ZATITNIH GRAEVINA ................................................. A-9
A-02.1 OBRAMBENI NASIP I ZID ....................................... A-9
A-02.2 OBALOUTVRDE ........................................ A-12
A-02.3 PARALELNE GRAEVINE........................... A-13
A-02.4 PERA ............................... A-15
A-02.5 PROKOPI .................................................................... A-17
A-02.6 PRODUBLJENJE KORITA VODOTOKA ................................. A-17
A-02.7 DEPONIJE ......................................................................... A-18
A-02.8 REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE ....................... A-19
A-02.9 REGULACIJSKE PREGRADE NA RIJEKAMA ........................................ A-20
A-02.10 RIJENI REGULACIJSKI PRAGOVI ....................................... A-22
A-02.11 WOLFOVI ODBOJI .................................................................... A-23
A-02.12 TRAVERZA ................................................................................ A-25
A-02.13 REGULACIJA BUJICA ............................................................. A-27
A-02.14 AKUMULACIJE I RETENCIJE ................................................. A-34
A-02.15 ZATITA DNA I POKOSA KANALA ..................................... A-42
A-02.16 STEPENICE ............................................................................... A-43
A-02.17 SIFONI ...................................................................................... A-46
A-02.18 EPOVI ...................................................................................... A-49
A-02.19 MOSTOVI PREKO KANALA ................................................. A-50
A-02.20 CRPNE STANICE ...................................................................... A-53
A-02.21 PRELJEVI ................................................................................... A-57
A-02.22 USTAVE .................................................................................... A-59
A-02.23 OTERETNI KANAL ................................................................. A-61
A-02.24 LATERALNI KANAL ............................................................... A-63
A-02.25 NADSVOENJE VODOTOKA ............................................... A-66
Regulacijske i zatitne graevine PRILOG A
PRILOG A
A-01 DEFINICIJE REGULACIJSKIH I ZATITNIH GRAEVINA
Prema postojeoj literaturi i dosadanjoj praksi u vodnom gospodarstvu, regulacijske i

zatitne vodne graevine dijelimo kako je prikazano shematski na slici 1.
Slika 1. Shematski prikaz podjele regulacijskih graevina
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. Stranica A-1

PRILOG A Regulacijske i zatitne graevine
Prema postojeoj literaturi i dosadanjoj praksi u vodnom gospodarstvu, pojedine

graevine su definirane na sljedei nain:
NASIP
Obrambeni nasip je nasuta graevina od pogodnog zemljanog materijala koja titi neko
poljoprivredno ili urbano podruje od poplava. Prua se uzdu vodotoka - glavni
regulacijski nasip, po priobalnom obodu poljoprivrednog zemljita - melioracijski nasip,
po obodu urbanog podruja - obuhvatni nasip.
Profil nasipa karakteriziran je irinom i visinom krune i nagibom pokosa. irina krune
kod glavnih regulacijskih nasipa iznosi 1,5 do 6 m, kod ljetnih 1,5 do 2,5, kod zejih
nasipa i dolmica 0,5 m. Nagibi pokosa kreu se u granicama 1:1 do 1:6 (najee 1:2).
Kod "preljevnih nasipa" su blai sa zaobalne, a kod "nepreljevnih" s vodne strane. Visina
nasipa je funkcija eljene sigurnosti obrane od poplave. Presjek nasipa pokazuje njegovu
konstrukciju u kojoj se istie tijelo i posteljica. Zadaa je konstrukcije da odoli
hidrostatikom i hidrodinamikom djelovanju vode.
Slika 2. Situacijska shema rasporeda nasipa prema osnovnoj namjeni: A-rijeka,

B i C -pritoke, D i L -inundacijsko podruja, a i b -granica rijene inundacije, 1 -
obuhvatni nasip, 2 -glavni regulacijski, 3 -ljetni, 4 -dolmica, 5 -usporni, 6 -prikljuni, 7 -
transverzalni, 8 -pristupni; I, II, III -branjene kasete.
Ljetni nasipi su melioracijski nasipi koji brane poljoprivredno podruje od velikih voda
koje se pojavljuju tijekom vegetacijskog razdoblja.
Zeji nasipi su privremeni mali nasipi koji se grade u vrijeme neposredne obrane od
poplave.
Dolmice su specijalni nasipi koji tite podruje od podzemnih i podvirnih voda.
Transverzalni nasipi dijele branjeno podruje u vie kaseta.
Stranica A-2 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Prikljuni nasipi spajaju regulacijski nasip s visokim terenom.

Akumulacijski nasipi zadravaju uspornu vodu u rijenoj akumulaciji.
Usporni nasipi zadravaju uspornu vodu u pritocima recipijenta.
Razdjelni nasipi dijele podruje izmeu dva vodotoka.
Obrambeni zid je armirano-betonska graevina koja titi neko urbano ili poljoprivredno
podruje od poplava. Prua se uzdu vodotoka, a izvodi se u sluajevima kada nije
mogue osigurati potreban prostor za izvoenje obrambenog nasipa od zemljanog
materijala. Izgradnja obrambenog zida mogua je samo u sluaju kada su zadovoljeni svi
prostorni i sigurnosni uvjeti. Obino se izvodi uzdu prometnice na ureenoj obali i
pokosu koji je stabiliziran.
OBALOUTVRDA
Obaloutvrde su graevine na obalama rijenih korita kojima se obala titi od erozije, umiruje
vodni tok uz obalu i postie geometrijski pravilan oblik obale.
PARALELNA GRAEVINA
Paralelna (uzduna) graevina je glavna regulacijska graevina u koritu rijeke. Izvodi se

paralelno s tokom na mjestu gdje se eli utvrditi nova obala. S postojeom obalom se
povezuje traverzama. Popreni profil paralelne graevine je obino trapezni.
PERO
Pero (regulacijsko pero) je poprena regulacijska graevina u koritu rijeke kojom se vodni
tok odbija od napadnute obale i utvruje nova obalna linija. Obino se gradi sustav od vie
pera u nizu tako da se najprije izvede najuzvodnije, ime se ostvaruju povoljni hidrauliki
uvjeti za gradnju nizvodnih pera. U odnosu na smjer toka vode pera se najee grade pod
kutom od 900 stupnjeva, ali mogu biti i zakrenuta prema toku (uzvodna, inklinatorna) ili od
toka (nizvodna, deklinatorna) pera.
PROKOP
Prokopi su regulacijski zahvati presjecanja meandera kojima se skrauje trasa rijenog toka i
poveava uzduni pad ime se poveava propusna mo rijenog korita u pogledu protoka
vode, pronosa nanosa (i leda).
PRODUBLJENJE KORITA
Produbljenje korita vodotoka (jaruenje, bageriranje) je strojni iskop obale i nanosnog

materijala iz korita vodotoka. Izvodi u svrhu poveanja protonosti korita i njegovog
stabilnijeg oblikovanja.
DEPONIJE
Deponije (kamene naslage) su graevine koje se izvode uzdu dijela regulacijske linije nove
obale sa svrhom da se dio postojeeg obalnog kopna podlonog i izloenog fluvijalnoj eroziji
(podlokavanju, potkopavanju) stabilizira na liniji nove obale. To se ostvaruje tako to se
deponija urui na novi obalni pokos formiran podlokavanjem stare obale, te ga tako zatiti od
daljnje erozije.

REETKASTE GRAEVINE
Reetkaste regulacijske graevine su pomone konstrukcije u koritu vodotoka pomou

kojih se vodni tok djelomino odbija (skree) od svog osnovnog smjera, a djelomino se
usporava onaj dio toka koji prolazi kroz te konstrukcije. Time se tite od fluvijalne erozije
dijelovi korita koje vodni tok naroito ugroava. Djelomino se izaziva taloenje
suspendiranog nanosa na dijelu korita koji je pomou tih graevina odvojen od glavnog
toka i djelomino se teenje preusmjerava u projektiranom smjeru.
Reetkaste regulacijske graevine se izvode u koritu vodotoka du regulacijske crte
projektirane nove konkavne obale. Sastoje se od dva reda drvenih pilota (stupova)
zabijenih u rijeno dno. Prvi je red pilota zabijen po regulacijskoj crti a drugi paralelno s
prvim na razmaku 2,5 do 3,0 m. Na prvi red pilota uzduno su privreni drveni
elementi (daske, platice, fosne) pomou kojih se preusmjerava vodni tok, a izmeu prvog
i drugog reda ugraeni su popreni drveni elementi pomou kojih se glavni piloti
(pod)upiru na pomone pilote u drugom redu.
REGULACIJSKE PREGRADE
Regulacijske pregrade su poprene regulacijske graevine koje se grade uglavnom izmeu

postojeih rijenih otoka i obale radi smanjivanja ili potpunog ukidanja protonosti rijenih
rukavaca, ili u sluaju presjecanja rijenih meandara regulacijskim se pregradama pregrauje
postojee glavno korito koje e nakon presjecanja meandra izgubiti svoju funkciju.
RIJENI PRAGOVI
Rijeni pragovi su poprene regulacijske graevine pomou kojih se u pojedinim poprenim

profilima vodotoka stabilizira ili utvruje dno korita na projektiranoj koti. Svrha izgradnje
pragova u nizu je da se stabilizira uzduni profil korita vodotoka na potezu izgradnje. Na
potezima velikih dubina vodotoka pragovi se koriste da bi uzrokovali naplavljivanje rijenog
dna nanosom. Ovisno o erozijskim i morfolokim karakteristikama vodotoka te konkretnim
lokalnim uvjetima, postoje razne mogunosti konstruktivnih rjeenja i tehnologije izgradnje
pragova.
WOLFOVI ODBOJI
Wolfovi odboji (lese) su pomone regulacijske graevine pomou kojih se vodni tok
djelomino odbija (skree) od svog osnovnog smjera, a djelomino se usporava onaj dio toka
koji prolazi kroz i preko tih gradnji. Time se izaziva taloenje suspendiranog nanosa na dijelu
korita koji je pomou tih graevina odvojen od glavnog toka.
Wolfove lese se izvode u koritu vodotoka du regulacijske crte projektirane nove obale.
Sastoje se od niza drvenih pilota (stupova) zabijenih u rijeno dno du regulacijske crte te od
nosivih drvenih elemenata koji su uzduno privreni na zabijene pilote, a na te uzdune
drvene elemente su privreni (ovjeeni) fainski snopovi neto iznad nivoa malih voda,
tako da ine uronjenu zavjesu u koritu vodotoka. Primjenjuju se dvoredne i jednoredne
Wolfove lese. Dvoredne imaju dva, a jednoredne jedan red pilota zabijenih u nizu du
projektirane regulacijske crte.
TRAVERZA
Traverza je vodna graevina u konkavi rijene krivine. Gradi se okomito na paralelnu

graevinu koju povezuje s obalom. To je masivna graevina uglavnom od kamena, kao i
paralelna graevina, s dobro utvrenim korijenom u obali.
Funkcija paralelne graevine s traverzama je smanjenje irine korita za malu vodu na
projektiranu veliinu. To se postie smanjivanjem brzine vode, odnosno zamuljivanjem
pravokutnih polja to ih formiraju paralelne graevine s traverzama. Proces zamuljivanja

nastaje prelijevanjem vode preko traverze, a moe se pospjeiti ostavljanjem otvora u

paralelnoj graevini.
PREGRADE
Pregrade su poprene graevine ija je zadaa smanjenje brzine toka vode u bujicama
ime se zaustavlja i deponira bujini nanos. Visine pregrada su 2 i vie metara i
konsolidiraju popreni profil bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu.
KONSOLIDACIJSKI POJASEVI
Konsolidacijski pojasevi su poprene graevine bez slobodne (korisne) visine iji se

gornji rub izvodi u ravnini profila korita. Zadaa im je stabilizacija odreene dionice
bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu.
BUJINE RAMPE
Bujine rampe su graevine pomou kojih se spajaju dvije vodne razine u svrhu zatite
korita od pojaanog erozijskog djelovanja tekue vode, koje se javlja na takovom mjestu.
Teenje se odvija uz djelomian gubitak kinetike energije toka.
RETENCIJSKE KONTURNE GRAEVINE
Retencijske konturne graevine su malene akumulacije oborinske vode na nagnutom

terenu, veliine manjeg kanala, koje slue zaustavljanju povrinskog otjecanja i
smanjivanju erozije. To se postie pomou jedne od sljedeih tipova graevina:
- retencijski konturni kanal,
- retencijski konturni nasip,
- retencijski konturni pleter ili pleter ojaan nasipom,
- retencijski konturni zidi od kamena.
Retencijski konturni kanal i nasip primjenjuju se kod koherentnih tala, pleteri kod
rastresitih tala, a zidi od kamena u krakom terenu.
NADSVOENJE VODOTOKA
Nadsvoenje vodotoka je zahvat kojim se prirodni ili ureeni vodotok natkriva u manjoj
ili veoj duljini u cilju dobivanja nove povrine, sakrivanja vodotoka ili onemoguavanja
neposrednog pristupa vodotoku. U pravilu se izvodi u naseljenim mjestima. Od slinih
graevina (most, propust) razlikuje se po svrsi i duljini vodotoka na kojem je izvedeno.
AKUMULACIJE I RETENCIJE
Akumulacijski/retencijski prostor je prirodno ili umjetno oblikovan prostor u ili oko

vodotoka uzvodno od brane koji slui stalnom ili privremenom zadravanju vode, u cilju
zadovoljenja projektirane namjene akumulacije - retencije. Prostor se moe formirati
unutar protonog profila vodotoka (prirodnog ili unutar nasipa) ili na irem prostoru
rijene doline, a definiran je maksimalnom razinom vode u akumulaciji.
Akumulacije su graevine koje slue za sakupljanje i zadravanje vode u
akumulacijskom prostoru zbog zadovoljenja vodno-gospodarskih potreba.
Retencije su specijalne jednonamjenske akumulacije namijenjene za kontrolu velikih
voda na nizvodnom podruju, to se postie privremenim zadravanjem dijela velikih
voda u retencijskom prostoru i reguliranim isputanjem kroz evakuacijske organe koji
kod retencija ne moraju biti opremljeni ureajima za regulaciju istjecanja, ve se ona vri
veliinom protonog profila i dubinom vode u retencijskom prostoru.

Evakuacijske graevine brane, odnosno akumulacije/retencije, su graevine (preljevi,

temeljni ispusti) koje slue kontroliranom isputanju vode iz akumulacijskog/retencijskog
prostora na nain koji nee ugroziti stabilnost brane.
Brana je stalna ili privremena graevina koja pregrauje vodotok sa svrhom
akumuliranja ili reteniranja vode.
Nasuta brana je brana izgraena od zemljanih ili kamenih materijala na odgovarajui
nain rasporeenih unutar poprenog presjeka i odgovarajue zbijenih prilikom graenja.
Homogena brana je nasuta brana izgraena od jedne vrste slabo propusnog materijala.
Zonirana brana je nasuta brana izgraena od vie vrsta odgovarajue rasporeenih
materijala unutar poprenog presjeka. Barem jedan od materijala je slabo propustan zbog
osiguranja vododrivosti graevine.
Brana s uzvodnim nepropusnim ekranom je nasuta brana izgraena od jedne ili vie
vrsta materijala, kojoj se nepropusnost osigurava uzvodnim ekranom od nepropusnih
materijala kao to su armirani beton, asfalt, plastina folija i slino.
Velika brana je brana ija je visina vea od 15 m. Prema definiciji ICOLD-a to je svaka
brana koje je visina od najnie kote temeljne plohe do krune jednaka ili vea od 15 m.
Pored toga velika brana je i ona brana kojoj je visina od najnie kote temeljne plohe do
krune brane jednaka ili vea od 5 m, a manja ili jednaka 15 m, ako je volumen
akumulacije koju formira jednak ili vei od 3,0 milijuna m3. Velikom branom se smatra
jo i brana via od 10 m ije je temeljenje sloeno ili ije je projektno rjeenje izuzetnih
karakteristika. Velikom branom smatra se i nia brana ako se tijekom njene eksploatacije
oekuje njeno prerastanje u kategoriju velikih brana.
Mala brana je svaka brana koja ne spada u kategoriju velikih brana.
Preljev na akumulaciji (retenciji) je graevina graena na brani, uz branu ili na
podesnom mjestu na rubu akumulacije/retencije, a koja slui za prelijevanje visokih voda
iz akumulacije ili retencije u nizvodno podruje.
Temeljni ispust je graevina u temeljima brane ili u neposrednoj blizini, a slui za
pranjenje akumulacije ili retencije.
Odvodni kanali su umjetne graevine koje slue za odvodnju u nizvodni prijemnik.
ZATITA DNA I POKOSA KANALA
Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera (graevina) kojom se sprjeava erozija
korita i osigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine kao npr.: zasijavanje
travom, oblaganje busenom, oblaganje sintetikim matrijalima, betoniranjem obloge svjeim
betonom, oblaganje betonskim prizmama ili drugaijim prefabrikatima, oblaganje kamenom
(nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatita gabionima, asfaltiranjem te u
raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.
STEPENICA
Stepenica je vodograevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna vodotoka u svrhu

njegove zatite od pojaanog erozionog djelovanja tekue vode koje se javlja na takvom
mjestu.
Klasina (uobiajena) stepenica - najee se izvodi od betona, ali esto i od gabiona ili je
zidana od kamena, a mogua je i kombinacija ovih materijala.
Stepenica s krukolikom bunicom - najee se izvodi od kamena u cementnom mortu, no
mogue su i razne druge obloge krukoliko oblikovane bunice. Oblikovanje bunice provodi
se prema preporukama u strunoj literaturi.
SIFONI

Sifoni su tlani cjevovodi koji punim profilom gravitacijski provode vodu ispod
prometnica, vodotoka i depresija. Koristi se i naziv obrnuti sifon. Razlikuju se prema
materijalu cijevi, obliku ulaznog i izlaznog dijela i broju cijevi.
EP
ep je cijevni propust kroz koji voda kanala ili vodotoka gravitacijski istjee kroz nasip u
prijemnik, a svojom opremom iskljuuje mogunost povratnog teenja. Jednostruki,
dvostruki ili viestruki ep je ep s jednim, dva ili vie usporedno poloenih cjevovoda u
sklopu jedne graevine.
Prijemnik je kanal, vodotok, jezero, akumulacija ili retencija koji prihvaa vodu iz
drugih vodotoka i slivnog podruja.
MOST PREKO KANALA
Most preko kanala je graevina koja omoguuje promet i/ili obavljanje neke djelatnosti
preko kanala.
CRPNA STANICA
Crpna stanica je graevina koja se najee izvodi na najniem dijelu odvodnjene

povrine, odnosno na nizvodnom kraju odvodnog kanala, a namijenjena je odravanju
prihvatljive razine vode u branjenom podruju podizanjem unutarnjih voda na viu razinu
vode u prijemniku u vrijeme kada nije mogua gravitacijska odvodnja.
Gravitacijska odvodnja je slobodno otjecanje u vrijeme kada je vodostaj u prijemniku
takav da u kanalskoj mrei odvodnog sustava razina vode ne prelazi doputene vrijednosti
(voda se ne izlijeva iz kanala).
Mehanika odvodnja je odvodnja pomou mehanikih ureaja (crpke), a primjenjuje se
u vrijeme kada nije mogua gravitacijska odvodnja.
PRELJEV
Preljev je openito svako mjesto gdje se voda prelijeva s vieg na nii nivo. Preljev u kanalu
je pregrada preko koje se voda prelijeva, a izvodi se da bi se odravala odreena dubina vode
u uzvodnom dijelu kanala. Ta vrsta preljeva naroito se koristi u kanalima za navodnjavanje.
USTAVA
Ustava je graevina kojom se kontrolirano isputa voda iz jednog u drugi kanal

(vodotok) ili se odrava eljena razina vode uzvodno od ustave. Izvodi se samostalno ili u
sklopu druge graevine (npr. crpne stanice), a smjeta se na utoku odvodnog kanala, ako
se vode isputaju u prijemnik, odnosno na kanalu na mjestu rastereenja ili zahvata.
Ustave se razlikuju prema namjeni, broju polja, vrsti zatvaraa i njihovom pogonu.
OTERETNI KANAL
Oteretni kanal je umjetni vodotok za zatitu gradova ili drugih vrijednih gospodarskih
podruja od poplava. Bujini karakter vodotoka i rijeka s velikim razlikama izmeu
redovnih i velikih voda s jedne strane, i prirodna ili ovjekom uzrokovana "uska grla" s
ogranienjem za protjecanje velikih voda s druge strane uzrokuju poplave. U takvim
sluajevima poplava se sprjeava uzvodnim rastereenjem poplavnog vala na protoku
koju "usko grlo" rijenog korita moe uz odreenu sigurnost provesti. Jedan od naina
rastereenja je prelijevanje razlike izmeu protoka poplavnog vala i kapaciteta prirodnog
korita u oteretni kanal. Voda iz oteretnog kanala zatim se nizvodno od "uskog grla"

ponovno vraa u rijeku. Pritom se nastoji manjom duljinom oteretnog kanala izbjei
superpozicija dijelova vodnog vala iz rijeke i oteretnog kanala, te tako poboljati uvjete
protjecanja nizvodno od ulijeva.
LATERALNI KANAL
Lateralni kanal je graevina s osnovnom funkcijom zatite poljoprivrednih podruja ili

naselja u dolini od brdskih voda. Lociran je na brdskim padinama prije nego one prijeu u
ravnicu, te se trasa lateralnog kanala prua u smjeru pruanja doline. To znai da je
lateralni kanal priblino paralelan glavnom recipijentu u dolini, ali poprean na brdske
potoke koji prirodno ulaze u glavni recipijent najkraim putem. Funkcija se ostvaruje na
taj nain da se velike vode brdskih potoka, koje prirodno teku preko branjenog podruja i
tamo ine poplave, prihvate lateralnim kanalom i odvedu u glavni recipijent nizvodno od
branjenog podruja. Zatita je efikasnija ako lateralni kanal funkcionira u sistemu s
brdskim retencijama. Lateralni kanal moe brdske velike vode odvesti i u drugi sliv.
HIDROTEHNIKI TUNEL
Hidrotehniki tunel je podzemna graevina koja slui za provoenje voda, komunalnih

instalacija ili provodnika kroz prirodne ili umjetne zapreke ili ispod njih. Namijenjen je
za jednu ili vie hidrotehnikih djelatnosti. Razlikuju se tuneli hidroelektrana, tuneli
vodoopskrbnih, kanalizacijskih i melioracijskih sustava te tuneli na plovnom putu.
Uvjeti za izvoenje radova u tunelima nisu predmet ovih Tehnikih uvjeta te se za

svaki pojedini projekt hidrotehnikog tunela moraju izraditi posebni tehniki uvjeti
(PTU) u skladu s vaeim Zakonima, tehnikim i ostalim propisima te normama.
Podjela sa stajalita naina provoenja vode:

Suhi hidrotehniki tunel je namijenjen za smjetaj cijevi (cjevovodni tunel) kojima se
provodi voda (opskrba vodom, kanalizacija, dovodi hidroelektrana) i ostalih sadraja
potrebnih za nesmetano djelovanje hidrotehnikog sustava (kablovi kod hidroelektrana).
U ovu se grupu mogu svrstati i pristupni tuneli kojima je omoguen pristup do
hidrotehnikih graevina (podzemna strojarnica hidroelektrane, pristup zasunskoj komori
i sl). U irem se smislu u ovu grupu mogu svrstati i podzemne prostorije hidrotehnikih
sustava (prostorija podzemne strojarnice hidroelektrane, prostorija podzemne zasunske
komore i sl).
Tlani tunel je hidrotehniki tunel kroz koji se voda provodi pod tlakom, pri emu se
treba osigurati du cijelog tunela na tjemenu tlak koji odgovara barem 1 - 2 m vodnog
stupca.
Tunel sa slobodnim vodnim licem je hidrotehniki tunel kojim se voda provodi sa
slobodnim vodnim licem, pri emu se osiguravaju du cijelog tunela takvi uvjeti teenja
(punjenje oko 80% visine tunela). Neki ovaj tunel nazivaju gravitacijski tunel.

A-02 DIJELOVI I DEFINICIJE ELEMENATA POPRENOG PROFILA

REGULACIJSKIH I ZATITNIH VODNIH GRAEVINA
A-02.1 OBRAMBENI NASIP I ZID
ELEMENTI POPRENOG PROFILA OBRAMBENOG NASIPA I ZIDA
Osnovni konstruktivni elementi obrambenog nasipa prikazani su na slici 3., a nazivi tih
elemenata su sljedei:
1 - Linija terena 21 Nizvodna noica nasipa

2 - Kota terena 22 - Zatita pokosa nasipa (ili korita)
3 - Os nasipa 23 - Nepropusna jezgra ili obloga nasipa
4 - Kruna nasipa 24 - Zatita krune nasipa
5 - Uzvodni pokos nasipa 25 - Odvodni jarak
6 - Nizvodni pokos nasipa 26 - Nepropusni tepih
8 - Visina nasipa 27 - Dren
9 - irina nasipa 28 - Ograda
10 - irina krune nasipa 29 - Graevinska visina nasipa
11 - Nagib pokosa 30 - Trup nasipa
12 - Visina uspora (dubina vode) 31 Kolnika konstrukcija ceste
13 - Kota uspora (razina vode) 32 - Iskop
14 - Nadvienje krune nasipa 33 - Obrambeni zid
15 - Posteljica nasipa 34 - Temelj zida
16 - Uklonjen humus 35 - Kamena sitne
17 VV100 Stogodinja velika voda 36 - Kameni nabaaj
18 - SV srednji vodostaj 37 - Donja bankina
19 - MV mala voda 38 - Pjeaka staza
20 Uzvodna noica nasipa 39 - Zasjek u prirodnom pokosu
a) Obrambeni nasip homogenog presjeka

b) Obrambeni nasip s drenom u noici
c) Obrambeni nasip s cestom u zaobalju
d) Obrambeni zid
Slika 3. Shematski prikaz poprenog presjeka nasipa i zida

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE NASIPA I ZIDA
Humus je zemljani materijal u tanjem povrinskom sloju koji sadri sitno korijenje i
druge organske materije te travu na povrini, a nepodesan je za ugradnju u zemljane
konstrukcije ili kao podloga graevina.
Sraslo tlo je svako prirodno taloeno tlo odgovarajuih osobitosti na kojem se gradi.
Posteljica nasipa je sraslo tlo ureeno na odgovarajui nain da bi se na njemu mogao
izgraditi nasip.
Slabo temeljno tlo je svako temeljno tlo koje se ne moe uobiajenim jednostavnim
postupcima urediti da bi se na njemu mogla izgraditi graevina, ve ga treba poboljati
nekom od odgovarajuih metoda ili iskopati i zamijeniti tlom boljih geotehnikih
osobitosti.
Os nasipa je pravac koji vertikalno prolazi kroz sredinu krune nasipa i to u poprenom
presjeku.
Kruna nasipa je gornja horizontalna ploha nasipa koja spaja dva suprotna boka, te po
visini omeuje nasip s gornje strane.
Pokosi (kosine) nasipa su vanjske kose plohe nasipa. Kosine omeuju branu u prostoru.
Temelj nasipa obuhvaa tlo ispod kontaktne plohe nasipa s tlom i sve dijelove graevina
izvedene u tlu ispod plohe temelja.
Tijelo nasipa je sav volumen materijala ugraen izmeu plohe temelja, kosine i krune
nasipa.
Visina nasipa je visinska razlika izmeu najnie toke prirodnog terena neposredno uz
nasip i krune nasipa.
Graevna visina nasipa je razmak izmeu najnie plohe temelja i krune nasipa.
Duina nasipa je duina osi nasipa izmeu dviju toaka.
Volumen nasipa je volumen svih materijala ugraenih u nasip iznad posteljice nasipa.
Drenovi su slojevi od propusnih materijala koji slue za dreniranje vode unutar tijela
nasipa.
Drenani sloj je sloj drenanog materijala koji odvodi vodu iz centralnog drena i
prihvaa vodu koja se procjeuje kroz tlo ispod brane.
Drenani bunari su bueni bunari u temeljnom tlu, a slue za osiguranje hidraulike
stabilnosti nasipa i tla.
Ploni dren je svaki sloj od drenanog materijala unutar tijela nasipa koji ima funkciju
dreniranja.
Tehniko promatranje nasipa je skup svih aktivnosti koje se provode tijekom graenja i
koritenja nasipa, a obuhvaaju promatranja, mjerenja i druga ispitivanja kojima se
utvruje stanje nasipa u cjelini i njegovih pojedinih dijelova, stanje u tlu oko nasipa i to s
obzirom na stabilnost, vododrivost te utjecaj kemijskih i drugih inilaca na koroziju i
mehaniku otpornost materijala.

A-02.2 OBALOUTVRDE
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA OBALOUTVRDA
Osnovni konstruktivni elementi obaloutvrda prikazani su na slici 4., a nazivi tih

1 - Tijelo obaloutvrde 3 - Zatitna obloga obale

2 - Temelj obaloutvrde ili temeljni jastuk 4 - Posteljica
a) Obaloutvrda od kamena b) Obaloutvrda od kamena sa zatitom

sa zatitnom oblogom pokosa obalnog pokosa pleterom i ljunka
c) Obaloutvrda od gabiona s kame- d) Obaloutvrda od betonskog

nom oblogom obalnog pokosa potpornog zida
e) Obaloutvrda od kamena u reetkastoj f) Obaloutvrda od drvenog ili

drvenoj konstrukciji od oblica metalnog zagata
Slika 4. Shematski prikazi poprenog presjeka nekih uestalijih tipova obaloutvrde
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE OBALOUTVRDE
Tijelo obaloutvrde je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su mnoga vrlo razliita
inenjerska rjeenja te konstrukcije, to ovisi o hidrolokim, hidraulikim i rijeno-
morfolokim karakteristikama vodotoka, ali i o drugim graevinsko-ekonomskim uvjetima.

Najee se izvodi od kamena, betona, faina, tonjaa (punjenih faina), punjenih valjaka,
gabiona, drveta, elika, sintetikih i drugih materijala
Temelj obaloutvrde ili temeljni jastuk je temeljni dio konstrukcije na kojem lei tijelo
obaloutvrde. Ovisno o konstruktivnom rjeenju cijele graevine mogua su mnoga vrlo
razliita rjeenja temelja ili temeljnog jastuka. Za gradnju temelja obaloutvrde koriste se isti
materijali kao i za gradnju njenog tijela.
Temeljni jastuk je posebno izveden sloj ispod temelja graevine ili umjesto njega sa svrhom
da prihvati teinu graevine i druga optereenja i prenese ih na slabo nosivo, muljevito i
pjeano tlo rijenog dna. Najee se izvodi kao jastuk od faina ili jastuk od kombinacije
sintetikih i prirodnih materijala.
Zatitna obloga obale je obloga kojom se obala zatiuje od erozionog djelovanja tekue
vode. Ovisno o konstruktivnom rjeenju cijele obaloutvrdne graevine mogua su vrlo
razliita rjeenja zatitne obloge. Npr. bioloka zatita, obloga od betona ili betonskih
prefabrikata, obloga od kamena, asfaltna obloga, obloga od sintetskih materijala, itd.
Ovisno o mjesnim uvjetima zatitna obloga obale moe biti u kombinaciji s obaloutvrdnom
graevinom tako da titi dio obale iznad te graevine, a ponekad je za uvrenje obale
dovoljna samo zatitna obloga, dakle i bez obaloutvrdne graevine.
Mnoga inenjerska rjeenja obaloutvrdnih graevina u cjelosti svojom konstrukcijom
utvruju i zatiuju obalu tako da zatitna obloga obale izostaje, a poneka rjeenja
obaloutvrdne graevine imaju posebno rijeen povrinski sloj graevine s vodne strane koji
se naziva zatitna obloga obaloutvrde.
Posteljica je izravnavajui sloj sitnog materijala, najee od pijeska ili ljunka, koji slui kao
podloga obaloutvrdne graevine i/ili zatitne obloge na strani obalnog tla.
A-02.3 PARALELNE GRAEVINE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PARALELNE GRAEVINE
Osnovni konstruktivni elementi paralelne graevine prikazani su na slici 5., a nazivi tih
1 - Tijelo paralelne graevine 5 - Prirodna stara obala

2 - Temelj graevine ili temeljni jastuk 6 - Naplavni bazen
3 - Traverza 7 - Korijen paralelne graevine
4 - Otvori za uputanje vode s nanosom 8 - Korijen traverze
a) Dispozicija paralelne graevine je najee takva da je ta graevina smjetena

na ravnim potezima vodotoka ili u krivinama na konkavnoj obali vodotoka.

TLOCRT
b) Izvoenjem paralelne graevine i njenim povezivanjem sa starom obalom

pomou traverzi formiraju se izmeu te graevine i stare obale naplavni bazeni
u kojima se taloi rijeni nanos. Da bi se to taloenje pospjeilo, u tijelu
paralelne graevine ostavljaju se otvori kroz koje voda s nanosom ulazi u
naplavne bazene.
POPRENI PRESJEK A-A
Slika 5. Shematski prikaz tlocrta, poprenog A-A presjeka paralelne graevine
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE PARALELNE GRAEVINE
Tijelo paralelne graevine je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su razliita

inenjerska rjeenja ove konstrukcije, to ovisi o hidrolokim, hidraulikim i rijeno-
Najee se izvodi od kamena, ljunka, betona, faina, tonjaa (punjenih faina), punjenih
valjaka, gabiona, drveta, elika, sintetikih i drugih materijala. Ako se izvodi od erodibilnog
materijala (npr. ljunka), zavrni (povrinski) sloj mu se posebno titi oblogom.
Temelj graevine ili temeljni jastuk je temeljni dio konstrukcije na kojem lei tijelo
graevine. Ovisno o konstruktivnom rjeenju cijele graevine mogua su razliita rjeenja
temelja ili temeljnog jastuka. Za gradnju temelja paralelne graevine uglavnom se koriste isti
materijali kao i za gradnju njenog tijela.
Temeljni jastuk je posebno izveden sloj ispod temelja graevine ili umjesto temelja, sa
svrhom da prihvati teinu graevine i druga optereenja i prenese ih na slabo nosivo,

muljevito i pjeano tlo rijenog dna. Najee se izvodi kao jastuk od faina ili jastuk od
kombinacije sintetikih i prirodnih materijala.
Traverza je sekundarna poprena regulacijska graevina pomou koje se paralelna graevina
povezuje s obalom. Sprjeava stvaranje paralelnog toka iza paralelne gradnje i pospjeuje
taloenje nanosa u naplavnim bazenima. Manjih je dimenzija poprenog profila od profila
paralelne graevine. Najee se gradi od ljunka, kamena, drvenog kolja i drugog materijala.
Naplavni bazen je prostor izmeu paralelne graevine i stare obale, ispresjecan traverzama.
Korijen graevine (paralelne ili traverze) je konstruktivni dio tijela graevine kojim se
graevina uvruje (uglavljuje) u postojeu obalu.
A-02.4 PERA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PERA
Osnovni konstruktivni elementi pera prikazani su na slici 6., a nazivi tih elemenata su
sljedei:
1 - Tijelo pera 5 - Lea pera

2 - Glava pera 6 - Kruna pera
3 - Korijen pera 7 - Temelj pera ili temeljni jastuk
4 - Prsa pera
TLOCRT
UZDUNI PRESJEK

KARAKTERISTINI POPRENI PRESJECI
Slika 6. Shematski prikaz tlocrta, uzdunog i poprenog presjeka pera
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE PERA
Tijelo pera je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su razliita inenjerska rjeenja
ove konstrukcije, to ovisi o hidrolokim, hidraulikim i rijeno-morfolokim
karakteristikama vodotoka, ali i o drugim graevinsko-ekonomskim uvjetima. Najee se
izvodi od kamena, ljunka, betona, faina, tonjaa (punjenih faina), punjenih valjaka,
gabiona, drveta, elika, sintetikih i drugih materijala. Ako se izvodi od erodibilnog
materijala (npr. ljunka), zavrni (povrinski) sloj mu se posebno zatiuje oblogom.
Glava pera je najistureniji dio pera u korito vodotoka. Najjae je izloen erozijskom
djelovanju vode pa mu se povrinski (zavrni) sloj posebno utvruje. Ako se u zoni glave
pera oekuje vee produbljenje korita, naroitu panju treba posvetiti temeljenju glave pera, a
najmanje to treba uiniti jest izvesti temeljni jastuk.
Korijen pera je konstruktivni dio tijela pera kojim se ta graevina uvruje (uglavljuje) u
postojeu obalu. S gradnjom pera se zapoinje od njegovog korijena.
Prsa pera oblikuju njegov uzvodni pokos. Nagib tog pokosa moe biti strmiji od nagiba lea
pera.
Lea pera oblikuje njegov nizvodni pokos. Preko njih se odvija strujanje vode koja tee
preko pera (okomito na njegovu os), pa je njihov nagib manji od nagiba prsa pera.
Kruna pera je najvii dio konstrukcije (tjeme) tijela pera, gledano u poprenom presjeku.
Preko tog dijela se voda prelijeva, pa je uz lea pera i taj dio vrlo optereen fluvijalnom
erozijom. Gledano u uzdunom presjeku pera, kruna ima blagi nagib od korijena prema glavi
pera, s tim da je taj nagib neto strmiji pri korijenu.
Temelj pera i / ili temeljni jastuk je temeljni dio konstrukcije na kojem lei tijelo graevine.
Ovisno o konstruktivnom rjeenju cijele graevine mogua su razliita rjeenja temelja ili
temeljnog jastuka. Za gradnju temelja pera uglavnom se koriste isti materijali kao i za gradnju
njegovog tijela.
Temeljni jastuk je posebno izveden sloj ispod temelja graevine ili umjesto temelja sa

A-02.5 PROKOPI
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PROKOPA
Osnovni konstruktivni elementi prokopa prikazani su na slici 7., a nazivi tih elemenata su
sljedei:
1 - Kineta prokopa
2 - Deponija iskopanog materijala
3 - Kontura budueg prokopa u zoni korita
4 - Staro korito
5 - Prokop
6 - Deponija ili obaloutvrda na konkavnoj obali
7 - Deponija ili obaloutvrda na konveksnoj obali
TLOCRT PRESJEK C - C
Slika 7. Shematski prikaz tlocrta i poprenog presjeka prokopa
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE PROKOPA
Kineta prokopa je strojno iskopani kanal na trasi prokopa sa svrhom samooblikovanja

prokopa erozijskom snagom rijenog toka.
A-02.6 PRODUBLJENJE KORITA VODOTOKA (JARUENJE)
ELEMENTI PRODUBLJENJA KORITA VODOTOKA
Osnovni konstruktivni elementi korita vodotoka koje se produbljuje prikazani su na slici

8., a nazivi tih elemenata su sljedei:
1 - Korito vodotoka 4 - Nanos na dnu

2 - Dno vodotoka 5 - Sprudovi
3 - Obale vodotoka

Slika 8. Shematski prikaz poprenog presjeka korita vodotoka koje se produbljuje
DEFINICIJE VEZANE UZ PRODUBLJENJE KORITA VODOTOKA
Nanos na dnu vodotoka su estice vrstog materijala netopive u vodi koje vodni tok
pokree, pronosi i ponovo odlae (taloi) u koritu, ovisno o hidrolokom i morfolokom
reimu vodotoka.
Sprudovi su vee naplavine (nakupine) nanosa u koritu vodotoka.
A-02.7 DEPONIJE
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA DEPONIJE
Osnovni elementi poprenog presjeka deponije prikazani su na slici 9., a nazivi tih
1 - Naslaga od lomljenog kamena

2 - Rov paralelan s regulacijskom linijom obale
3 - Betonski blok
4 - Oznaka regulacijske linije
Slika 9. Shematski prikaz poprenog presjeka deponije

A-02.8 REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE
Osnovni konstruktivni elementi reetkaste regulacijske graevine prikazani su na slici

10., a nazivi elemenata su sljedei:
1. - Drveni piloti
2. - Drvene razupore
3. - Poduni drveni elementi
a) Aksonometrijska skica reetkaste graevine
b) Popreni presjek reetkaste graevine
Slika 10. Shematski prikaz reetkaste regulacijske graevine

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE
Piloti od drveta su ravni i dugaki dijelovi debla promjera od 10 cm na vie koji se

strojno zabijaju u tlo. Koriste se kao dio konstrukcija vodnih graevna da bi na slabo
nosivo tlo prenijeli teinu i druga optereenja konstrukcije. Radi lakeg zabijanja u tlo vrh
(iljak) pilota se posebno zatiti, najee stoastom metalnom kouljicom s elinim
iljkom na vrhu. Za pilote se koristi iskljuivo tvrdo drvo.
Drvene razupore su elementi reetkastih regulacijskih graevina pomou kojih se
meusobno razupiru piloti koji ine glavne nosive elemente tih graevina. Te se razupore
mogu izvoditi od dasaka, oblice, poluoblice ili piljene grae
Za razupore se koriste daske debljine 5 cm i irine 15 do 20 cm, dok duina daske ovisi o
meusobnom razmaku pilota koji se razupiru i treba biti minimalno za debljinu pilota
vea od tog razmaka. Privrivanje razupora od dasaka na pilote vri se pribijanjem dva
do tri avala duine 12 do 16 cm na svaki pilot.
Ako se razupora izvodi od oblica, poluoblica ili piljene grae, njen popreni presjek treba
iznositi minimum 30% povrine poprenog presjeka pilota na koji se ugrauje, dok
duina elementa za razuporu treba biti tono primjerena meusobnom razmaku pilota.
Ugradba oblica, poluoblica ili piljene grae u razuporu izvodi se tako da se na pilotima
zasjeku odgovarajui leajevi za razuporu dok se krajevi elementa za razuporu profiliraju
primjerno tim leajevima. Nakon postavljanja razupore u pripremljene leajeve, njeni se
krajevi dodatno uvrste na pilote pomou skoba (klamfi).
Uzduni drveni elementi reetkastih graevina su elementi koji se uzduno privruju
na prvi red pilota tih graevina i koji neposredno ostvaruju funkciju graevine.
Za uzdune drvene elemente reetkastih graevina mogu se koristiti motke, oblice,
poluoblice, daske ili piljena graa. Preporua se za te elemente koristiti tvrdo drvo.
Privrivanje tih elemenata na pilote izvodi se pomou avala.
A-02.9 REGULACIJSKE PREGRADE NA RIJEKAMA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI REGULACIJSKE PREGRADE NA RIJEKAMA
Osnovni elementi tlocrta i poprenog presjeka regulacijske pregrade na rijekama su

prikazani na slici 11., a nazivi elemenata su sljedei:
1 - Tijelo pregrade 5 - Uzvodna bankina pregrade

2 - Temelji madrac 6 - Nizvodni pokos
3 - Kruna pregrade 7 - Uzvodni pokos
4 - Nizvodna bankina pregrade
a) Popreni presjek regulacijske pregrade na rijekama

b) Shematski prikaz tlocrta regulacijske pregrade; 1 -glavno korito; 2 -

rukavac koji se pregrauje; 3 -uzvodna pregrada; 4 -srednja pregrada; 5 -
nizvodna paralelna graevina kao alternativa pregradi; 6 -uzvodna
paralelna graevina kao alternativa uzvodnoj pregradi; 7 -korijen (uglavak)
pregrade (paralelne graevine).
Slika 11. Shematski prikaz poprenog presjeka i tlocrta regulacijske pregrade na

rijekama
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE REGULACIJSKE PREGRADE NA RIJEKAMA
Tijelo pregrade je glavni konstruktivni dio pregrade. Sainjava ga sav lomljeni kamen
i/ili drugi graevinski materijal koji je prema projektu ugraen u predvieni profil
pregrade. Izvodi se nasipavanjem lomljenog kamena na prethodno izvedeni temeljni
madrac ili na drugi projektom predvieni nain.
Temeljni madrac (temelj graevine ili temeljni jastuk) je temeljni dio konstrukcije na
kojem lei tijelo pregrade. Ovisno o konstruktivnom rjeenju pregrade mogua su
razliita rjeenja temeljnog madraca (temeljnog jastuka). To je posebno izveden sloj ispod
tijela pregrade sa svrhom da prihvati teinu konstrukcije i prenese ju na slabo nosivo,
muljevito ili pjeano tlo rijenog dna, te da sprijei ispiranje rijenog dna ispod tijela
pregrade kao i eroziju dna nizvodno od pregrade. Zbog toga se madrac ne izvodi samo
ispod tijela pregrade, nego i na duem (projektiranom) potezu nizvodno od pregrade.
Najee se izvodi kao jastuk od faina i kamena, ili u novije vrijeme kao jastuk od
kombinacije sintetikih materijala (filter plastica) i prirodnih materijala (faina i kamena).
Kruna pregrade je najvii dio konstrukcije (tjeme) tijela pregrade gledano u poprenom
presjeku. Preko tog dijela voda se prelijeva pa je s nizvodnim pokosom pregrade taj dio
vrlo ugroen fluvijalnom erozijom. Gledano u uzdunom presjeku pregrade, kruna se
projektira tako da ima blagi pad od obala prema sredini korita koje se pregrauje.
Nizvodna berma pregrade je vodoravna ili blago nagnuta ploha koja se nalazi na
nizvodnoj strani tijela pregrade. Izvodi se radi postizanja to vee stabilnosti graevine.
Uzvodna berma pregrade je vodoravna ili blago nagnuta ploha koja se nalazi na
uzvodnoj strani tijela pregrade. Izvodi se radi postizanja to vee stabilnosti graevine.
Nizvodni pokos pregrade je pokos na nizvodnoj strani tijela pregrade.
Uzvodni pokos pregrade je pokos na uzvodnoj strani tijela pregrade.
Korijen (uglavak) pregrade je dio konstrukcije pregrade pomou kojeg se pregrada
ukorjenjuje u obalno tlo u cilju postizanja to vee stabilnosti graevine. Izvodi se tako da
se prema projektu pregrade najprije izvede zasjek (iskop) u obalnom tlu do nivoa
temeljne stope pregrade. Po dnu zasjeka izvede se zatim temeljni madrac koji ini
konstitutivnu cjelinu s temeljnim madracom tijela pregrade, a zatim se izvodi uglavak od
lomljenog kamena i/ili drugog projektom predvienog graevinskog materijala. Uglavak
se izvodi zajedno (simultano) s izvoenjem tijela pregrade tako da s njim ini
konstitutivnu cjelinu.
A-02.10 RIJENI REGULACIJSKI PRAGOVI

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI RIJENIH REGULACIJSKIH PRAGOVA
Osnovni konstruktivni elementi rijenih regulacijskih pragova prikazani su na slici 12., a

nazivi elemenata su sljedei:
1 - Tijelo praga 5 - Postojee dno vodotoka

2 - Temeljni madrac 6 - Proloka u dnu vodotoka
3 - Kruna praga 7 - Korijen (uglavak) praga
4 - Projektirano dno vodotoka
a) Uzduni presjek korita vodotoka
b) Popreni presjek praga
Slika 12. Shematski prikaz uzdunog presjeka korita vodotoka i poprenog presjeka
rijenog regulacijskog praga

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE RIJENIH REGULACIJSKIH PRAGOVA
Tijelo praga je glavni konstruktivni dio praga. Sainjava ga sav lomljeni kamen koji je
ugraen u projektom predvien profil praga. Izvodi se nasipavanjem lomljenog kamena
na prethodno izvedeni temeljni madrac.
Temeljni madrac (temelj graevine ili temeljni jastuk) je temeljni dio konstrukcije na
kojem lei tijelo praga. Ovisno o konstruktivnom rjeenju praga mogua su razliita
rjeenja temeljnog madraca (temeljnog jastuka). To je posebno izveden sloj ispod tijela
praga sa svrhom da prihvati teinu konstrukcije i prenese ju na slabo nosivo, muljevito ili
pjeano tlo rijenog dna, te da sprijei ispiranje rijenog dna ispod tijela praga kao i
eroziju dna nizvodno od praga. Zbog toga se madrac ne izvodi samo ispod tijela praga,
nego i na duem (projektiranom) potezu nizvodno od praga. Najee se izvodi kao
jastuk od faina i kamena ili, u novije vrijeme, kao jastuk od kombinacije sintetikih
materijala (geotekstil) i prirodnih materijala (faina i kamena).
Kruna praga je najvii dio konstrukcije (tjeme) tijela praga, gledano u poprenom
presjeku. Preko tog dijela voda tee pa je s nizvodnim pokosom praga taj dio vrlo
ugroen fluvijalnom erozijom. Gledano u uzdunom presjeku praga, kruna se projektira
sukladno projektnom rjeenju normalnog profila korita vodotoka.
Korijen (uglavak) praga je dio konstrukcije praga pomou kojeg se prag ukorjenjuje u
obalno tlo u cilju postizanja to vee stabilnosti graevine. Izvodi se tako da se prema
projektu praga najprije izvede zasjek (iskop) u obalnom tlu do nivoa temeljne stope. Po
dnu zasjeka izvede se zatim temeljni madrac koji ini konstitutivnu cjelinu s temeljnim
madracem tijela praga, a zatim se izvodi korijen od lomljenog kamena zajedno
(istovremeno) s izvoenjem tijela praga.
A-0.2.11 WOLFOVI ODBOJI
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI WOLFOVIH ODBOJA
Osnovni konstruktivni elementi Wolfovih odboja prikazani su na slici 13., a nazivi

1 - Glavni piloti (1a - pomoni piloti) 5 - Fainski snopovi

2 - Glavna nosiva motka 6 - Pomone motke (trei red)
3 - Ukruta fainske zavjese 7 - Pomone motke (prvi red)
4 - Pomone motke (drugi red) 8 - Razupora kod dvorene konstrukcije
I - regulacijska crta II - wolfovi odboji III - stara obala
a) Tlocrt b) Pogled

jednoredne dvoredne
c) Presjek jednorednih i dvorednih Wolfovih odboja
Slika 13. Shematski prikaz tlocrta, pogleda i poprenog presjeka Wolfovih odboja
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE WOLFOVIH ODBOJA
Glavni piloti su piloti koji se zabijaju du projektirane regulacijske crte u koritu

vodotoka. Na njih se privruju pomone motke koje ine nosivu konstrukciju zavjese
od fainskih snopova.
Pomoni piloti su piloti koji se kod dvorednih wolfovih lesa pobijaju (zabijaju) u koritu
vodotoka paralelno s redom glavnih pilota na projektnoj udaljenosti 2,5 do 3 m u pravcu
postojee stare obale. Slue da bi se na njih pomou razupora oslanjali glavni piloti radi
lakeg i sigurnijeg prijenosa horizontalnih sila na dno vodotoka.
Piloti od drveta su ravni i dugaki dijelovi debla promjera 10 cm na vie koji se strojno
zabijaju u tlo. Koriste se kao dio konstrukcija vodnih graevna da bi na slabo nosivo tlo
prenijeli teinu i druga optereenja konstrukcije. Radi lakeg zabijanja u tlo vrh (iljak)
pilota se posebno zatiti, najee stoastom metalnom kouljicom s elinim iljkom na
vrhu. Za pilote se koristi iskljuivo tvrdo drvo.
Glavna nosiva motka je drvena motka koja nosi zavjesu od fainskih snopova. Promjer
te motke iznosi 10 do 12 cm, a duina 5,40 do 5,50 m. Za dobivanje glavnih motki koriste
se mlada stabla starija od tri godine, a preporua se koristiti grabovo drvo. Svaka glavna
motka privruje se na po tri glavna pilota vezivanjem pomou paljene ice tako da je
motka privrena na svojim krajevima i u sredini, te se protee preko dva polja izmeu
glavnih pilota. Pozicija privrenja glavne motke je cca 40 cm ispod tjemena pilota na
koje se privruje. Na glavnu se motku privruju fainski snopovi tako da ine zavjesu
koja usporava vodni tok.
Pomona motka - ukruta fainske zavjese je drvena motka pomou koje se ukruuje
zavjesa od fainskih snopova na nain da se ta motka ugradi otprilike u sredinu svakog od
fainskih snopova koji ine zavjesu preko dva polja izmeu glavnih pilota. Promjer te
motke iznosi 8 do 10 cm, a duina 5 m. Za dobivanje takovih motki koriste se mlada
stabla starija od tri godine, a preporua se koristiti grabovo drvo.
Pomone motke za privrivanje fainske zavjese su drvene motke pomou kojih se
olakava ugradba i ostvaruje pozicioniranje fainskih snopova u fainskoj zavjesi.
Promjer tih motki iznosi 8 do 10 cm, a duina 5,40 do 5,50 m. Za dobivanje takvih motki
koriste se mlada stabla starija od tri godine, a preporua se koristiti grabovo drvo. U
konstrukciji Wolfovih lesa primjenjuju se tri reda pomonih motki privrenih na glavne
pilote. Prvi se red pozicionira 20 cm ispod, a drugi red 20 cm iznad reda glavnih nosivih

motki. Privrivanje pomonih motki u prvi i drugi red je pribijanjem na pilote pomou
avala duine 16 do 18 cm. Trei red pomonih motki privruje se povezivanjem
paljenom icom na red glavnih nosivih motki, ali tako da se pomone motke nalaze na
suprotnoj strani pilota od one na kojoj se nalaze glavne motke. Na taj nain, slobodno
visei na glavnim motkama, pomone se motke oslanjaju na glavne pilote. Pozicija treeg
reda pomonih motki je cca 25 cm ispod reda glavnih motki tako da te motke slue kao
oslonac fainskoj zavjesi.
Fainski snopovi su snopovi vrbovog prua povezanog paljenom icom. Duina snopova
moe biti 3 do 6 m, a debljina 30 do 35 cm. Za wolfove lese koriste se snopovi duine 3
do 4 m.
Razupora od daske, oblice, poluoblice ili piljene grae je element dvorednih wolfovih
lesa pomou kojeg se glavni pilot razupire (oslanja) na pomoni pilot radi postizanja to
vee stabilnosti konstrukcije dvorednih lesa.
Za razupore se koriste daske debljine 5 cm i irine 15 do 20 cm, dok duina daske ovisi o
meusobnom razmaku pilota koji se razupiru i treba biti minimalno za debljinu pilota
vea tog razmaka. Privrivanje razupore od daske na pilote je pribijanjem dva do tri
avala duine 12 do 16 cm na svaki pilot.
Ako se razupora izvodi od oblica, poluoblica ili piljene grae, njen popreni presjek treba
iznositi minimum 30% povrine poprenog presjeka pilota na koji ugrauje, dok duina
elementa za razuporu treba biti tono primjerena meusobnom razmaku pilota. Ugradba
oblica, poluoblica ili piljene grae u razuporu izvodi se tako da se na pilotima zasjeku
odgovarajui leajevi za razuporu dok se krajevi elementa za razuporu profiliraju
primjereno tim leajevima. Nakon postavljanja razupore u pripremljene leajeve njeni se
krajevi dodatno uvrste na pilote pomou skoba (klamfi).
A-02.12 TRAVERZA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI TRAVERZE
Osnovni konstruktivni elementi traverze prikazani su na slici 14., a nazivi tih elemenata
su sljedei:
1 - Tijelo paralelne graevine 7 Tijelo traverze

2 - Temelj graevine ili temeljni jastuk 8 - Korijen traverze
3 - Traverza 9 - Prsa traverze
4 - Otvori za uputanje vode s nanosom 10 - Lea traverze
5 - Prirodna stara obala 11 - Kruna traverze
6 - Naplavni bazen 12 - Temelj traverze ili temeljni jastuk
Tlocrt

presjek
Slika 14. Shematski prikaz poprenog presjeka traverze
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE TRAVERZE
Tijelo traverze je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su razliita inenjerska

rjeenja ove konstrukcije, to prvenstveno ovisi o hidrolokim, hidraulikim i rijeno-
Najee se izvodi od kamena, ljunka, betona, faina, tonjaa (punjenih faina), punjenih
valjaka, gabiona, drveta, elika, sintetikih i drugih materijala. Ako se izvodi od erodibilnog
materijala (npr. ljunka), zavrni (povrinski) sloj mu se posebno titi oblogom.
Korijen traverze je konstruktivni dio tijela traverze kojim se ta graevina uvruje
(uglavljuje) u postojeu obalu. S gradnjom traverze zapoinje se od njegovog korijena.
Prsa traverze oblikuju uzvodni pokos graevine. Nagib tog pokosa moe biti strmiji od
nagiba lea traverze.
Lea traverze su konstrukcija nizvodnog pokosa traverze. Preko njih se odvija strujanje
vode koja tee preko traverze, pa je njihov nagib manji od nagiba prsa traverze.
Kruna traverze je najvii dio konstrukcije (tjeme) tijela traverze, gledano u poprenom
presjeku. Preko tog dijela voda se preljeva, pa je uz lea traverze i taj dio vrlo ugroen
fluvijalnom erozijom.
Temelj traverze i / ili temeljni jastuk je temeljni dio konstrukcije na kojem lei tijelo
graevine. Ovisno o konstruktivnom rjeenju cijele graevine mogua su razliita rjeenja
temelja ili temeljnog jastuka. Za gradnju temelja traverze koriste se isti materijali kao i za
gradnju njegovog tijela.
Temeljni jastuk posebno je izveden sloj ispod temelja graevine ili umjesto temelja, sa

A-02.13 REGULACIJA BUJICA
a) UREENJE KORITA BUJICA
BUJINE PREGRADE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI BUJINIH PREGRADA
Osnovni konstruktivni elementi bujine pregrade prikazani su na slici 15., a nazivi tih
1 - Pregradni zid 5 - Temelj pregradnog zida

2 - Preljevni profil 6 - Slapite
3 - Preljevni prag 7 - Zavrni prag
4 - Krila pregradnog zida
a) Uzduni i popreni presjek gravitacijske bujine pregrade od kamena
b) Uzduni i popreni presjek bujine pregrade od gabiona

c) Pregrada od gotovih betonskih elemenata ispunjenih kamenom
Slika 15. Shematski prikaz uzdunih i poprenih presjeka bujinih pregrada
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE BUJINIH PREGRADA
Pregradni zid je glavni i osnovni dio pregrade kojim se pregrauje korito bujice.
Preljevni profil je denivelacija krune pregradnog zida preko koje protjee voda.
Preljevnim pragom nazivamo donji rub preljevnog profila.
Krila pregradnog zida su sastavni dijelovi pregradnog zida, a pruaju se desno i lijevo od
preljevnog profila i ulaze u obalu.
Kroz odvodne proreze u pregradnom zidu protjee voda u vrijeme dok pregrada jo nije
zasuta nanosom. U kasnijoj fazi, kroz odvodne proreze, procjeuje se voda iz zasipa.
Dio pregradnog zida ispod razine dna korita nazivamo temeljem pregrade.
Slapitem nazivamo prostor u kojeg se obruava voda preko preljevnog praga. U slapitu
se unitava kinetika energija vode i tako titi pregradni zid od potkopavanja i podrivanja.
Dno slapita dimenzionira se da prihvati jake udare vodnog mlaza. Boni zidovi slapita
podiu se uz rubove dna slapita u smjeru teenja i tite obale od djelovanja vode.
Zavrni prag titi dno slapita.
Ako je zavrni prag izveden na veoj visini od dna slapita, onda se prostor omeen
bonim zidovima, pregradnim zidom i zavrnim pragom naziva bunicom.

KONSOLIDACIJSKI POJASEVI
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI KONSOLIDACIJSKIH POJASEVA
Osnovni konstruktivni elementi konsolidacijskih pojaseva prikazani su na slici 16., a

nazivi tih elemenata su sljedei:
1 - Tijelo konsolidacijskog pojasa

2 - Krilni zid konsolidacijskog pojasa
3 - Podloga konsolidacijskog pojasa
B - irina konsolidacijskog pojasa
h - visina konsolidacijskog pojasa
m - parametar pokosa krilnog zida konsolidacijskog pojasa
a) Uzduni presjek
PRESJEK A-A
b) Popreni presjek
Slika 16. Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka konsolidacijskog pojasa
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE KONSOLIDACIJSKIH POJASEVA
Tijelo konsolidacijskog pojasa je konstrukcija koja je trasirana popreno na smjer toka i

stabilizira dno korita bujice. Najee se izvodi od betona ili se zida od poluobraenog
kamena.
Krilni zid konsolidacijskog pojasa je konstrukcija koja je trasirana popreno na smjer
toka i stabilizira pokose korita bujice. Najee se izvodi od betona ili se zida od
poluobraenog kamena.

BUJINE RAMPE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI BUJINIH RAMPI
Osnovni konstruktivni elementi bujine rampe prikazani su na slici 17., a nazivi tih
1 - Preljevni prag bujine rampe B - irina preljevnog praga

2 - Rampa L1 - duljina rampe
3 - Bunica L2 - duljina bunice
4 - Bona stranica rampe L - ukupna duljina bujine rampe
5 - Zatitna obloga h - visina bujine rampe
6 - Pasica praga m - parametar pokosa rampe
7 - Trasa pilota n - parametar pokosa bunice
8 - Piloti
9 - Pasica (zatita noice) pokosa
10 - Podloga zatitne obloge korita i bunica
tip a)

tip b)
Slika 17. Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka bujinih rampi
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE BUJINIH RAMPI
Preljevni prag bujine rampe je konstrukcija koja je trasirana popreno na smjer toka i
uvruje poetak rampe. Najee se izvodi od betona ili se zida od poluobraenog
kamena.
Rampa je dio konstrukcije na kojem se, u principu, ostvaruje silovito teenje s velikom
erozijskom snagom toka. Najee se izvodi od betona ili se zida od poluobraenog
kamena.
Bunica je dio korita vodotoka u kojem se dogaa vodni (hidrauliki) skok, tj. prijelaz
silovitog teenja (preljevnog mlaza) u mirno teenje. U bunici se odvija disipacija
znatnog dijela kinetike energije preljevnog mlaza.
Boni zid rampe je konstrukcija koja bono formira oblik korita u podruju rampe.
Zatitna obloga (dna i pokosa) je povrinska konstrukcija izvedena od vrstog materijala
otpornog na fluvijalnu eroziju. Najee se izvodi od betona ili se zida od poluobraenog
kamena.
Pasica praga je uska traka na dnu korita poprena na smjer toka koja slui kao posebna
zatita praga od erozije.
Pasica pokosa je uska traka na dnu korita du noice pokosa koji je posebno zatien ili
stabiliziran.

b) UREENJE SLIVA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI RETENCIJSKIH KONTURNIH GRAEVINA
Osnovni konstruktivni elementi retencijskih konturnih graevina prikazani su na slici 18.
a) Retencijski konturni kanal b) Retencijski konturni nasip
c) Retencijski konturni zidi od pletera d) Retencijski konturni zidi od kamena
Slika 18. Shematski prikaz poprenog presjeka retencijskih konturnih graevina
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE RETENCIJSKIH KONTURNIH GRAEVINA
Retencijske konturne graevine su malene akumulacije oborinske vodena na nagnutom

terenu, veliine manjeg kanala, koje slue zaustavljanju povrinskog otjecanja i
smanjivanju erozije. To se postie pomou jedne od sljedeih tipova graevina (Slika
18.):
- retencijski konturni kanal,
- retencijski konturni nasip,
- retencijski konturni pleter ili pleter ojaan nasipom,
- retencijski konturni zidi od kamena.
Retencijski konturni kanal i nasip primjenjuje se kod koherentnih tala, pleteri kod
rastresitih tala, a zidi od kamena u krakom terenu.
Meuprostori tla izmeu retencijskih konturnih graevina koriste se za poljoprivrednu
proizvodnju. Prosjeni razmaci retencijskih konturnih graevina trebaju biti u skladu s
nagibom terena to prosjeno iznosi:
- za pad terena do 20% vei od 70 m,
- za pad terena do 35% vei od 50 m,
- za pad terena do 50% vei od 30 m.

Retencijske konturne graevine trasiraju se po izohipsama s gotovo horizontalnom

niveletom i poprenim pregradama u kanalu, svakih 5-15 m, koje spreavaju uzduni tok.
Samo kod velikih oborina voda prelijeva poprene pregrade i tee uzdu retencijske
konturne graevine. Retencijski konturni kanali i nasipi samo izuzetno mogu imati
uzduni tako velik nagib kao to je 2%, a konturni pleteri i zidii 3-5%. Dubine
retencijskih konturnih kanala, kao i visine pletera ili zidia ne trebaju prelaziti 0,8 m.
irina dna je oko 0,6 do 0,8 m. Nagib unutranjeg pokosa nasipa je barem 1:1, a vanjskog
barem 1:1,5. Koji metar uzvodno od retencijske konturne graevine dobro je posaditi
bioloki zatitni pojas od grmlja ili iblja.

A-02.14 AKUMULACIJE I RETENCIJE
a) AKUMULACIJE - RETENCIJE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI EVAKUACIJSKIH GRAEVINA I ODVODNIH

KANALA
Osnovni konstruktivni elementi evakuacijskih graevina brane i odvodnih kanala su

prikazani na slici 19., a nazivi elemenata su sljedei:
1 - Ulazna graevina (ulazni blok) temeljnog ispusta

2 - Cijev temeljnog ispusta
3 - Izlazna graevina (izlazni blok) temeljnog ispusta
4 - Slapite ili bunica
5 - Odvodni kanal evakuacijskih organa
6 - Ulazni bazen (talonica)
7 - Gruba reetka
8 - Fina reetka
9 - Drenani otvor ("barbakana")
10 - Kontrolno okno
11 - Protustrujni prsteni
12 - Dilatacija
13 - Okno glavnog zatvaraa
14 - Glavni zatvara
15 - Ograda
16 - Preljevna graevina
17 - Odvodni kanal preljeva
18 - Odvodni kanal preljeva - brzotok
19 - Preljevni zid bonog preljeva
20 - Odvodna cijev preljeva
21 - Posluni mosti
22 - Disipatori energije toka vode
a) Uzduni presjek kroz temeljni ispust

b) Tlocrt i presjek kroz temeljni ispust
c) Tlocrt i presjek kroz boni preljev i odvodni kanal
d) Shematski prikaz bonog preljeva

e) Shematski prikaz krunog preljeva
Slika 19. Shematski prikazi tlocrta i presjeka akumulacijsko-retencijskog prostora
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE EVAKUACIJSKIH GRAEVINA I

ODVODNE KANALE
Gruba reetka slui sprjeavanju ulaska krupnih otpadnih predmeta u ulazni bazen
temeljnog ispusta.
Ulazni bazen (talonica) je ureen, obino proiren dio vodotoka pred ulazom u temeljni
ispust, u kojem se, zbog smanjene brzine teenja, taloi sitniji otpadni materijal i nanos.
Ulazna graevina (ulazni blok) je vrsta toka temeljnog ispusta na ulazu u cjevovod
koja usmjerava vodu prema cjevovodu i omoguava postavljanje fine reetke i pomonog
zatvaraa.
Fina reetka slui sprjeavanju ulaska sitnijih otpadnih predmeta u cjevovod temeljnog
ispusta, a postavlja se na ulazu u ulaznu graevinu.
Cijev temeljnog ispusta je dio izmeu ulazne i izlazne graevine, ispod ili u tijelu brane
izgraen kao AB konstrukcija s krunim, potkoviastim ili pravokutnim protjecajnim
profilom, ili od gotovih cijevi s ili bez betonske obloge, ili se cjevovod od gotovih cijevi
postavlja u galeriji temeljnog ispusta. Obloga cijevi je betonski ili AB omota cjevovoda,
koji potpuno ili djelomino preuzima vanjsko optereenje. Spojnice su dijelovi koji se
umeu izmeu gotovih komada cijevi, radi postizanja elastinosti i vodonepropusnosti
spoja. Dilatacijske brtve osiguravaju vodonepropusnost izmeu betonskih dijelova na
mjestu dilatacija.
Umjesto cijevi temeljnog ispusta mogue je tehniko rjeenje s galerijom temeljnog
ispusta unutar koje se ugrauje cjevovod. Cjevovod se izrauje od gotovih betonskih,
elinih ili azbest - cementnih cijevi. Galerija temeljnog ispusta je prohodna AB
konstrukcija u koju se postavlja cjevovod, a koja potpuno preuzima vanjsko optereenje.
Protustrujni prsteni su zidovi okomiti na os cijevi temeljnog ispusta ili odvodne cijevi
preljeva radi produenja puta procjednoj vodi uz cijev, ime se ublaava njeno erozijsko
djelovanje.
Dilatacije su razdjelnice izmeu betonskih dijelova radi uklanjanja deformacija uslijed
velike duine betonske konstrukcije, a u koje se umee elastian i nepropustan izolacijski
materijal.

Izlazna graevina (izlazni blok) je vrsta toka temeljnog ispusta na nizvodnom kraju
cjevovoda koja usmjerava tok vode na slapite i u sklopu koje se postavlja glavni
zatvara.
Slapite ili bunica je graevina u kojoj se umiruje tok vode, a izvodi se iza izlazne
graevine temeljnog ispusta ili na kraju brzotoka preljeva.
Disipatori energije su istake u dnu brzotoka ili slapita kojima se umjetno poveava
hrapavost korita i time umanjuje energija toka vode.
Glavni zatvara je zatvara kojim se vri regulacija istjecanja. Pomonim zatvaraem
temeljnog ispusta zatvara se temeljni ispust u sluaju kvara glavnog zatvaraa ili
cjevovoda.
Preljevna graevina omoguava preko preljevnog zida koncentraciju pada nivelete toka
vode i preko njega se vri prelijevanje. Preljevni prag je gornja ploha preljevnog zida.
Uljevno okno je ulaz u vertikalni dio odvodne cijevi krunog preljeva. Protivvrtloni zid
je okomit na krunu krunog preljeva, a smanjuje vrtloenje vode na ulazu u odvodnu
cijev.
Odvodna cijev preljeva je cijev ispod ili u tijelu brane kojom se voda kod krunog
preljeva odvodi u nizvodni prijemnik.
Odvodni kanal preljeva je kanal od preljevne graevine do slapita, a u uem smislu to
je dio odvodnog kanala u kojem se formira mirno teenje.
Brzotok je dio odvodnog kanala preljeva u kojem se formira siloviti reim teenja.
Odvodni kanal evakuacijskih organa brane je kanal, nizvodno od slapita, koji odvodi
vodu u nizvodni prijemnik.
b) BRANE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI BRANE
Osnovni konstruktivni elementi brane prikazani su na slici 20., a nazivi tih elemenata su
sljedei:
1 - Linija terena
2 - Kota terena
3 - Os brane
4 - Kruna brane
5 - Uzvodna kosina brane
6 - Nizvodna kosina brane
7 - Berma
8 - Visina brane
9 - irina brane
10 - irina krune
11 - Nagib pokosa
12 - Visina uspora
13 - Kota uspora
14 - Nadvienje krune brane
15 - Temelj brane
16 - Skinuti humus
17 - Temeljni iskop
18 - Uzvodni zagat (predbrana)
19 - Nizvodni zagat
20 - Uzvodna noica brane
21 - Nizvodna noica brane
22 - Uzvodna potporna zona
23 - Nizvodna potporna zona
24 - Jezgra

25 - Filtarski slojevi
26 - Kapa od mijeanog materijala
27 - Cesta na kruni
28 - Zatitna ograda
29 - Parapetni zid / valobran
30 - Rasvjetni stup
31 - Zatita uzvodnog pokosa brane
32 - Zatita nizvodnog pokosa brane
33 - Zatita krune brane
34 - Centralni dren
35 - Geotekstil
36 - Drenska pruga
37 - Spojni dren
38 - Drenani bunar
39 - Drenski rov
40 - Drenani kanal
41 - Uzvodni nepropusni ekran
42 - Nepropusni tepih
43 - Ploni dren
44 - Dren
45 - Duina tepiha
46 - Graevinska visina brane
47 - Drenani sloj
48 - Injekcijska zavjesa
49 - Kontaktno injektiranje
50 - Injekcijska / kontrolna galerija
a) Zonirana nasuta brana

b) Homogena nasuta brana s centralnim drenom
c) Nasuta brana s uzvodnim nepropusnim ekranom
Slika 20. Shematski prikaz poprenih presjeka brane
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE BRANE
Humus je zemljani materijal u tanjem povrinskom sloju koji sadri sitno korijenje i
druge organske materije te travu na povrini, a koji je nepodesan za ugradnju u zemljane
konstrukcije ili kao podloga graevina.
Sraslo tlo je svako prirodno taloeno tlo odgovarajuih osobitosti na kojem se izgrauje
graevina.
Temeljno tlo je sraslo tlo ureeno na odgovarajui nain da bi se na njemu mogla
izgraditi odreena graevina.
Slabo temeljno tlo je svako temeljno tlo koje se ne moe uobiajenim jednostavnim
metodama urediti da bi se na njemu mogla izgraditi graevina, ve ga treba poboljati
nekom od odgovarajuih metoda ili iskopati i zamijeniti tlom boljih geotehnikih
osobitosti.
Pregradni profil je popreni profil doline koja se pregrauje branom, a koji se poklapa s
osi brane.
Os brane je pravac koji vertikalno prolazi kroz sredinu krune brane i to u poprenom
presjeku.
Trasa osi brane je duina ili zakrivljena linija koja spaja dvije odabrane toke na
suprotnim bokovima.

Kruna brane je gornja horizontalna ploha brane koja spaja dva suprotna boka te po
visini omeuje branu s gornje strane.
Kosine brane su vanjske kose plohe na uzvodnoj i nizvodnoj strani brane. Kosine
omeuju branu u prostoru.
Bokovi brane su kose plohe doline na koje se brana oslanja. Razlikuje se lijevi i desni
bok brane i to prema orijentaciji u smjeru teenja vodotoka.
Temelj brane obuhvaa tlo ispod kontaktne plohe brane s tlom i sve dijelove graevina
izvedene u tlu ispod plohe temelja.
Tijelo brane je sav volumen materijala ugraen izmeu plohe temelja i bokova, uzvodne
i nizvodne kosine te krune brane.
Nasip je svaki dio graevine izveden od zemljanog, kamenog ili mijeanog materijala
ugraenog i zbijenog na odgovarajui nain.
Visina brane je visinska razlika izmeu najnie toke prirodnog terena neposredno uz
branu i krune brane.
Graevna visina brane je razmak izmeu najnie plohe temelja i krune brane.
Duina brane je duina osi brane izmeu dviju toaka na lijevom i desnom boku u
kojima os brane probada plohe bokova.
Volumen brane je volumen svih materijala ugraenih u branu iznad plohe temelja.
Visina uspora je razlika izmeu odreenog nivoa vode u vodotoku prije izgradnje brane i
maksimalnog raunskog nivoa vode u akumulaciji ili retenciji.
Kota uspora je apsolutna kota koja odgovara maksimalnom raunskom nivou vode u
akumulaciji ili retenciji.
Potporne zone brane se grade uzvodno i nizvodno od jezgre i osiguravaju njezinu
stabilnost, a izvode se od propusnih materijala vee otpornosti.
Jezgra je zona unutar brane, graena od slabo propusnih materijala, koja slui za
sprjeavanje procjeivanja veih koliina vode kroz branu. Po poloaju smjetaja unutar
brane, jezgra moe biti centralna (uspravna) ili kosa (nagnuta).
Filtarski slojevi se izvode od materijala s granulometrijskim sastavom odreenim po
posebnim pravilima, a slue za osiguranje od unutarnje erozije jezgri i drugih manje
propusnih zona brane.
Drenovi su slojevi od propusnijih materijala koji slue za dreniranje vode unutar tijela
brane.
Centralni dren je dren smjeten u sredini brane homogena presjeka koji osigurava
hidrauliku stabilnost brane.
Drenska pruga je pruga od drenanog materijala, a slui za odvoenje drenirane vode iz
centralnog drena.
Drenani sloj je sloj drenanog materijala koji odvodi vodu iz centralnog drena i
prihvaa vodu koja se procjeuje kroz tlo ispod brane.
Spojni dren je dren u nizvodnoj noici brane u kojem se sastaju drenske pruge.
Drenani bunari su bueni bunari u temeljnom tlu, izvedeni u nizvodnom dijelu brane,
najee u blizini njene nizvodne noice, a slue za osiguranje hidraulike stabilnosti
brane i tla.
Drenani rov je rov ispunjen drenanim materijalom, izveden u tlu ispod nizvodnog
dijela brane, a namjena mu je osiguranje hidraulike stabilnosti brane i tla.
Uzvodni nepropusni ekran izvodi se na uzvodnoj kosini brane od slabo propusnih ili
potpuno nepropusnih umjetnih materijala kao to su armirani beton, asfalt, plastine
folije, pa ak i drvene platice ili elini limovi.
Nepropusni horizontalni tepih je horizontalni sloj od slabo propusnog materijala spojen
na slabo propusne dijelove brane, a ima funkciju smanjivanja koliine procjeivanja vode
u temeljnom tlu, odnosno osiguranja hidraulike stabilnosti u zoni nizvodne noice brane.
Ploni dren je svaki sloj od drenanog materijala unutar tijela brane koji ima funkciju
dreniranja.
Geotekstil je tkani ili netkani tekstil proizveden od sintetikih vlakana koji u
graevinama ima funkciju separacije, armiranja, filtriranja, dreniranja i ako je

impregniran, nepropusne barijere. U naoj se graevinskoj praksi koristi samo netkani

tekstil.
Tehniko promatranje brane je skup svih aktivnosti koje se provode tijekom graenja i
koritenja brane, a obuhvaaju promatranja, mjerenja i druga ispitivanja kojima se
utvruje stanje brane u cjelini i njenih pojedinih dijelova, stanje u tlu oko brane i u
akumulaciji i to s obzirom na stabilnost, vododrivost te utjecaj kemijskih i drugih
inilaca na koroziju i mehaniku otpornost materijala.

A-02.15 ZATITA DNA I POKOSA KANALA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ZATITE DNA I POKOSA KANALA
Na slici 21. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka kanala sa

sljedeim nazivima:
1 - Zatitna obloga i/ili bioloka zatita dna

2 - Zatitna obloga i/ili bioloka zatita pokosa
3 - Posteljica obloge
4 - Zatita (uvrenje) noice pokosa
5 - Hidraulika zavjesa
Slika 21. Shematski prikaz poprenog presjeka zatite dna i pokosa kanala
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE ZATITE DNA I POKOSA KANALA
Zatitna obloga (dna i pokosa) je povrinski sloj zatite izveden od vrstih materijala
otpornog na fluvijalnu eroziju.
Bioloka zatita (dna i pokosa) je zatita izvedena ivim biljem, npr. zasijavanje trave,
oblaganje busenjem, uzgojem trske ili aa, sadnjom vrbovih sadnica i sl.
Posteljica obloge je izravnavajui sloj sitnog materijala, najee od pijeska ili ljunka, koji
slui kao podloga obloge dna i/ili pokosa.
Zatita noice pokosa (pasica) je posebno uvren ili zatien uski trak (pojas) dna pri
noici pokosa.
Hidraulika zavjesa je jedan ili vie specifino rasporeenih slojeva prirodnih ili sintetikih
materijala koji imaju svrhu da sprijee ispiranje temeljnog tla obloge procjednim vodama
(tada se nazivaju filtri), ili da potpuno sprijee komunikaciju vode u kanalu s podzemljem
(nepropusna zavjesa).

A-0.2.16 STEPENICE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI STEPENICE
Na slici 22. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka stepenice sa

sljedeim nazivima:
1 - Preljevni zid (preljevni prag) stepenice

2 - Slapite ili bunica
3 - Nizvodni (negativni) prag stepenice
4 - Krilni zid (krilo) preljevnog praga
5 - Krilni zid (krilo) negativnog praga
6 - Dno slapita ili bunice
7 - Bokovi slapita ili bunice
8 - Usta stepenice
L - duina stepenice
GV - gornja voda
DV - donja voda
n - parametar kuta nagiba pokosa korita
x - parametar kuta nagiba pokosa bunice
y - parametar kuta nagiba pokosa na ustima stepenice
Stepenica TIP A

Presjek B-B i C-C
Stepenica TIP B

Presjek I-I i II-II
Slika 22. Shematski prikaz poprenog presjeka stepenica tip A i tip B
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE STEPENICE
Preljevni zid stepenice je potporna gravitaciona konstrukcija koja, popreno na smjer toka,
pridrava tlo uzvodnog (vieg) dijela korita. Pomou tog zida ostvaruje se koncentracija pada
nivelete dna vodotoka, pa se preko njega voda preljeva. Najee se izvodi od betona ili se
zida od poluobraenog kamena, a esto se radi i od gabionskih koara punjenih lomljenim
kamenom.
Slapite je dio korita vodotoka u kojem se dogaa vodni (hidrauliki) skok, tj. prijelaz
silovitog teenja (preljevnog mlaza) u mirno teenje.
Bunica je uputeno slapite ispod nivoa dna nizvodnog korita. U slapitu ili bunici se
odvija disipacija suvika kinetike energije preljevnog mlaza. Kod stepenice to je potez od
preljevnog zida do nizvodnog (negativnog) praga.
Nizvodni (negativni) prag stepenice je konstrukcija koja uvruje korito na nizvodnom
kraju slapita. Kod bunice taj prag pridrava tlo nizvodnog korita koje je izdignuto iznad
dna bunice.
Krilni zid preljevnog praga je konstrukcija koja se izvodi kao produetak preljevnog zida
bono u obalno tlo i djelomino u samo korito vodotoka tako da se kontrahira preljevni
profil, tj. da se formiraju usta stepenice.
Krilni zid negativnog praga je konstrukcija koja se izvodi kao produetak negativnog praga
bono u obalno tlo radi stabilizacije tog praga i oblikovanja prijelaza od poprenog profila
bunice na profil nizvodnog korita.
Usta stepenice je naziv za kontrahirani popreni profil korita vodotoka na mjestu preljevnog
zida. Kontrakcija se ostvaruje krilnim zidovima, a njeno oblikovanje se iznalazi hidraulikim
proraunom.

Visina stepenice je nazivna veliina koja pretstavlja denivelaciju dna korita, tj. razliku
geodetskog nivoa uzvodnog i nizvodnog dijela dna vodotoka.
Duina stepenice (ili bunice) je razdaljina izmeu preljevnog zida i negativnog praga,
ukljuivo pripadne dimenzije tih konstrukcija.
A-02.17 SIFONI
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI SIFONA
Na slici 23. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka sifona sa

sljedeim nazivima:
1 - Ulazna graevina
2 - Izlazna graevina
3 - Cijev sifona
4 - Kontrolno okno
5 - Okno za pranjenje sifona
6 - Obloga pokosa i dna ispred ulazne i iza izlazne graevine
7 - Krilni zid ulazne graevine
8 - Krilni zid izlazne graevine
9 - Cijev za pranjenje sifona
10 - Popreni prag na ulazu i izlazu iz sifona
11 - Podloni beton
12 - Tampon od ljunka
13 - Utori za andorove grede
14 - Posluni mosti
15 - Reetka
16 - Brtva
17 - Stupaljke
18 - Ograda
19 - Talonica
20 Pasica (uzduni prag obloge)
a) Uzduni presjek

b) Popreni presjek
Slika 23. Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka sifona
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE SIFONA
Ulazna graevina je dio sifona izgraen na mjestu prijelaza dovodnog otvorenog kanala
(vodotoka) u zatvoreni cjevovod.
Izlazna graevina je dio sifona izgraen na mjestu prijelaza zatvorenog cjevovoda u
otvoreni kanal (vodotok).

Kontrolno okno se izvodi kod sifona veih duljina, a namjenjeno je za pristup u

unutranjost sifona te obavljanje njegovog pregleda i ienja.
Okno za pranjenje sifona izvodi se samo kod sifona veih duljina uz izlaznu
graevinu. Voda iz sifona, kada je sifon izvan uporabe, prazni se u okno kroz cijev koja
se postavlja na najniu toku cijevi sifona.
Krilni zidovi ulazne i izlazne graevine postavljeju se na mjesto spoja kanala (vodotoka)
i ulazne odnosno izlazne graevine, a svrha im je preuzimanje pritiska tla.
Reetka se postavlja na ulazu u cijev sifona u cilju sprjeavanja unoenja predmeta u
cijev sifona.
Gumene brtve se ugrauju na mjestima spoja cijevi sifona i ulazne / izlazne graevine
zbog sprjeavanja istjecanja vode iz sifona.
Talonica se postavlja unutar same ulazne graevine ili neposredno ispred nje u cilju
zadravanja dijela nanosa kanala (vodotoka) taloenjem.

A-02.18 EPOVI
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI EPA
Na slici 24. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka epa sa

sljedeim nazivima:
1 - Nasip
2 - Vodotok
3 - Cijev
4 - Spojnica
5 - Posteljica
6 - Betonska podloga
7 - Protivprocjedni prsten (prsten oko cijevi)
8 - Kontrolno okno / okno ustave
9 - eoni zid
10 - Automatski zatvara (ablji poklopac)
11 - Zatitna reetka
12 - Poklopac okna
13 - Stupaljke
14 - Ureaj za podizanje ploastog zatvaraa
15 - Ploasti zatvara
16 - Prag
17 - Pasica
18 - Obloga korita
19 - Utori poluga zatvraa
i - Uzduni pad cijevi
d - promjer cijevi
m - ctg kuta nagiba pokosa korita
n - ctg kuta nagiba pokosa nasipa
Slika 24. Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka epa

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE EPA
Ulazni / izlazni dio epa je ureena dionica korita kanala neposredno ispred / iza eonih
zidova izvedena u cilju zatite dna i pokosa kanala od erozije.
Spojnice su dijelovi cjevovoda kojima se pri montanom nainu izvedbe povezuju cjevni
elementi i kojima se osigurava vodonepropusnost na tim mjestima.
Protivprocjedni prstenovi su betonski prstenovi postavljeni uspravno na uzdunu os
graevine obuhvaajui cjevovod po vanjskoj plohi.
Kontrolno okno je uspravno okno kojim se omoguuje pristup do cjevovoda i njegov
pregled, a ujedno je i okno ustave.
Ustava se sastoji od uspravnog okna i ploastog zatvaraa, a koristi se za kontrolirano
isputanje vode u prijemnik. a koristi se i kao kontrolno okno.
eoni zidovi su dijelovi graevine kojima zapoinje i zavrava cjevovod i koji nose
opremu epa. Oni ine granicu izmeu kanala i nasipa koji ga pregrauje.
Krila eonih zidova su boni dijelovi koji povezuju i uvruju zid s nasipom oblikujui
pokos svojim tlocrtnim poloajem (usporedni, kosi, okomit).
Automatski zatvara (ablji poklopac) je lijevanoeljezni dio opreme koji se postavlja
na izlaznom eonom zidu, a konstruiran je tako da dozvoljava jednosmjerno teenje
(istjecanje), a sprjeava povrat voda.
Zatitna se reetka nalazi na ulaznom eonom zidu sa svrhom sprjeavanja ulaska
predmeta u cjevovod.
A-02.19 MOSTOVI PREKO KANALA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI MOSTA PREKO KANALA
Na slici 25. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka mosta preko
kanala sa sljedeim nazivima:
1 - Rasponska konstrukcija
2 - Kolovozna konstrukcija
3 - Zatitna ograda
4 - Vijenac
5 - Pjeaka konzola
6 - Rubnjak
7 - Uzduni nagib
8 - Popreni nagib
9 - Kota nivelete mosta
10 - Leaj
11 - Stup
12 - Leajna greda
13 - Temelj stupita (plitko temeljenje)
14 - Pilot (duboko temeljenje)
15 - Vodopropusna ispuna
16 - Stup upornjaka
17 - Krilo upornjaka
18 - Temelj upornjaka
19 - Izravnavajui sloj
20 - Zatega
21 - Prijelazna ploa
22 - Prijelazni ureaj
23 - Procjedna cijev

24 - Odvodnja mosta
25 - Prilaz mostu (rampa)
26 - unj prilaza
27 - Kanal
28 - Profil kanala
29 - Os kanala
30 - Os mosta
lm - Duljina mosta
l - Raspon mosta
l0 - Otvor mosta
b - irina mosta
bk - Korisna irina mosta
p - irina nogostupa
k - irina kolnika
R - Zakrivljenost nivelete
MV - Mala voda (niski vodostaj)
SV - Srednja voda (vodostaj pri srednjoj protoci)
VV - Velika voda (vodostaj pri velikoj protoci)
m - ctg kuta nagiba kosine unja prilaza
n - ctg kuta nagiba pokosa nasipa
Slika 25. Shematski prikaz pogleda, tlocrta i poprenog presjeka mosta

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE MOSTOVA
Duljina je mosta najvea meusobna udaljenost dviju toaka na graevini mjerena u

smjeru uzdune osi (obino je to udaljenost od krajnje toke krila jednog upornjaka do
odgovarajue toke na drugom krilu upornjaka).
Raspon mosta je vodoravni razmak izmeu osi leaja rasponske konstrukcije.
Otvor mosta je povrina iznad kanala koja je u pogledu na uzduni raspored mosta
omeena unutranjim plohama stupova te donjim rubom rasponske konstrukcije,
Uobiajeno se pod ovim pojmom podrazumijeva razmak izmeu unutranjih ploha
stupova. Kod mostova s vie otvora govori se o ukupnom otvoru.
Uzduni razmjetaj (dispozicija mosta) je raspored nosivih dijelova i otvora koje oni
ine u postrnom pogledu na most.
Slobodni profil na mostu je popreni presjek prostora namijenjenog iskljuivo prometu.
Slobodni profil ispod mosta je prostor u postranom pogledu na most koji se nalazi
unutar otvora mosta iznad razine vode.
Niveleta mosta je crta uzdunog presjeka mosta koja se nalazi u osi korisne povrine, a
visinski je odreena kotama pojedinih svojih toaka.
irina mosta je vodoravna udaljenost izmeu krajnjih suprotnih toaka mosta u
poprenom razmjetaju.
Korisna irina mosta je vodoravna udaljenost izmeu onih dijelova koji u poprenom
razmjetaju ograniavaju prostor namijenjen prometu.
Mjerodavna voda je protoka odreenog povratnog razdoblja definirana u profilu mosta,
na osnovi ije se razine, dubine i irine vodnog lica odreuje uzduni razmjetaj mosta
(broj otvora, slobodni profil).
Mala voda je najnia razina u promatranom razdoblju.
Srednja voda je prosjena razina svih razina u promatranom razdoblju.
Velika voda je razina koja odgovara najveoj protoci u nekom razdoblju.
Donji ustroj mosta ine nosivi dijelovi koji preko leaja rasponske konstrkcije
preuzimaju optereenje i prenose ga na tlo.
Upornjaci su nosive konstrukcije donjeg ustroja na koje se oslanja rasponska
konstrukcija i gdje se ostvaruje spoj prometnice (obale) i mosta, a dijelovi upornjaka
mogu biti stupovi, krila, temelj, prijelazna ploa i zatega.
Stup upornjaka je dio na koji se oslanja rasponska konstrukcija preko leaja koji se
postavljaju na posebna mjesta oslanjanja koja mogu biti izvedena kao leajna greda i
leajni kvader.
Leajna greda preuzima sile leaja i ravnomjerno ih prenosi na stup.
Leaj je elelment koji prenosi optereenje nosive konstrukcije gornjeg ustroja na donji
ustroj.
Leajni kvaderi su masivni prizmatini elementi koji samostalno prihvaaju optereenja
pojedinanih leaja i prenose ih na stup.
Krila upornjaka su zidovi izvedeni uz upornjak koji preuzimaju optereenje tla i kojima
se rjeava spajanje prilaza (rampe) i mosta. Prema poloaju u odnosu na os mosta mogu
biti usporedna, kosa i okomita krila upornjaka.
Temelj je dio donjeg ustroja mosta koji cjelokupno optereenje mosta izravno prenosi na
tlo. U odnosu na dubinu i nain prijenosa optereenja na tlo temelji mogu biti plitki
(samci, trakasti) ili duboki (piloti, kesoni, bunari).
Prijelazna ploa je dio upornjaka koji osigurava udoban prijelaz s krute rasponske
konstrukcije mosta na nasip.
Zatega je konstruktivni dio koji povezujui krila upornjaka preuzima dio sile potiska
zemljanog nasipa.
Stup je samostalni dio donjeg ustroja mosta koji slui kao oslonac rasponskoj
konstrukciji mosta u prostoru izmeu dva upornjaka dijelei taj prostor na dva ili vie
otvora. Vie stupova koji preuzimaju optereenje jedne leajne grede ine stupite.

Rasponska konstrukcija je nosivi dio graevine koji premouje otvor mosta, a ine je
razliiti sustavi nosaa. Zadaa je ovog dijela preuzimanje korisnog optereenja mosta i
prijenos optereenja na donji ustroj.
Zatitna ograda je dio gornjeg ustroja koji uzdu mosta odreuje korisnu irinu.
Osnovna je namjena ograde zatita prometnih korisnika ili sudionika u odravanju mosta.
Poloaj, oblik i veliina ovise o vrsti prometa.
Prijelazni ureaj ostvaruje neprkinutost prometne povrine na mjestima zavretka
rasponske konstrukcije te titi konstrukciju od oborinske vode i neistoa.
Prilaz mostu (rampa) je nasip kojim se dovodi prometnica do mosta savladavajui
visinsku razliku izmeu njih.
unj je nasuti zavretak rampe uz krilne zidove koji moe biti obloen ili neobloen.
Vodopropusna ispuna (procjedna ispuna) je nasuta ispuna vrlo propusnog materijala
unutar upornjaka koja omoguuje pouzdanu odvodnju upornjaka.
Procjedna cijev se ugrauje u stup upornjaka u visini dna vodopropusne ispune, a slui
za istjecanje prikupljene vode unutar nasipa prilazne rampe u upornjaku.
Izravnavajui sloj je sloj pijeska, ljunka ili "mravog" betona koji se polae ispod
temeljne plohe na dnu graevne jame.
A-02.20 CRPNE STANICE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CRPNE STANICE
Na slici 26. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka crpne stanice
sa sljedeim nazivima:
1 - Strojarnica
2 - Komandna prostorija
3 - Soba strojara
4 - Transformator I
5 - Transformator II
6 - Prostorija za visokonaponske ureaje
7 - WC
8 - Posluni most
9 - Ulazna graevina
10 - Usisni bazen
11 - Spremnik za smee
12 - Piloti
13 - Gravitacijski ispust
14 - Okno ustave
15 - Izljevna graevina
16 - Krilni zidovi izljevne graevine
17 - Elektromotor
18 - Okrugli zasun
19 - Kompenzator
20 - Tlani cjevovod
21 - Reetka
22 - Kran
23 - ista reetke
24 - Nosa crpke
25 - Okvir strojarnice
26 - Kranska staza
27 - Crpka

28 - Kanali za kablove
29 - Nosa transformatora
30 - Reetka nad uljnom jamom
31 - Uljna jama
32 - Temeljne trake
33 - Krov strojarnice
34 - Krov iznad pomonih prostorija
35 - Okno kompenzatora
36 - Armirano betonska zatitna konstrukcija cjevovoda
37 - Utori za postavljanje andorovih greda
38 - Utori za ploasti zatvara
39 - Septika jama
40 - Ograda
41 - Nasip
42 - Stupaljke
A - kota ulaznog praga
B - kota dna usisnog bazena
C - kota poda strojarice
D - kota krune nasipa
E - kota dna izljevne graevine
F - kota srednjeg unutarnjeg vodostaja
G - kota srednjeg vanjskog vodostaja
a) Uzduni presjek

b) Popreni presjek
Slika 26. Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka crpne stanice
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE CRPNE STANICE
Temeljna ploa je dio konstrukcije crpne stanice kojom se neposredno prenosi njeno
optereenje na tlo. Pojedine konstruktivne cjeline odvajaju se razdjelnim spojnicama
(dilatacijskim rekama).
Temeljna traka je dio konstrukcije kojim se prenosi optereenje tlanog cjevovoda na
tlo.
Piloti predstavljaju mogue rjeenje temeljenja crpne stanice u vrlo nepovoljnim uvjetima
kada se pokae da druga rjeenja nisu pouzdana i kada se moe gospodarski opravdati
njihova primjena.
Strojarnica je sredinja prostorija crpne stanice u kojoj su smjeteni motori crpki i kran
za montau i remont crpki i opreme.
Usisni bazen je prostor ispod strojarnice u kojem se nalaze crpke koje su odijeljene
pregradnim zidovima.
Ulazna graevina je dio crpne stanice kojim se voda usmjerava prema crpkama i
gravitacijskom ispustu. Pregradni zidovi ulazne graevine nastavljaju se na pregradne
zidove usisnog bazena i zidove gravitacijskog ispusta te tako usmjeravaju vodu prema
crpkama i gravitacijskom ispustu.
Posluni mosti se oslanja na pregradne zidove ulazne / izlazne graevine i koristi se za
postavljanje pomonih zatvaraa, a kod ulazne graevine i za pristup, odravanje i
ienje reetki.
Reetke se postavljaju na svakom polju ulazne graevine u cilju zadravanja predmeta i
neistoe, a iste se istilicama koje mogu biti razliite izvedbe.
Pomoni zatvara (gredni zatvara, andorove grede) je zatvara koji se postavlja u
odgovarajue utore i kojim je omogueno zasebno zatvaranje svakog polja ulazne /
izlazne graevine za potrebe pregleda i popravka.

Pomone prostorije se sastoje od komandne prostorije, sobe strojara, WC-a, prostorija

za transformatore i prostorije za visokonaponske ureaje. U podu pomonih prostorija
nalaze se kanali za provoenje energetskih i signalnih kablova.
Gravitacijski ispust je armirano-betonska cijev kvadratnog ili pravokutnog presjeka koji
se koristi za gravitacijsku odvodnju.
Ustava se sastoji od okna ustave i ploastog zatvaraa, nalazi se na gravitacijskom
ispustu i koristi se za zatvaranje gravitacijskog ispusta za vrijeme mehanike odvodnje.
Tlani cjevovod je cjevovod kojim se voda crpkom tiska prema prijemniku.
Okno kompenzatora je okno u kojem se postavlja kompenzator.
Kompenzator se ugrauje na tlani cjevovod u oknu kompenzatora. Na tlanom
cjevovodu nalaze se dva kompenzatora i to u oknu koje se naslanja na nizvodni zid
usisnog bazena i u oknu koje se nalazi uz uzvodni zid izljevne graevine. Kompenzatori
omoguuju pomake tlanog cjevovoda koji mogu nastati zbog razliitog slijeganja
pojedinih dijelova crpne stanice.
Zatitna konstrukcija cjevovoda izvodi se u cilju zatite tlanog cjevovoda na mjestima
gdje preko cjevovoda prelazi prometnica.
Izljevna graevina je dio crpne stanice kojim se vode usmjeravaju u prijemnik. Svaki
tlani cjevovod i gravitacijski ispust odijeljeni su pregradni zidovima to omoguuje
nezavisno zatvaranje svakog protonog polja. U izlaznoj graevini smjeteni su zavrni
komadi tlanog cjevovoda (izlazni difuzori).
Kompenzacioni bazen zajedno s usisnim bazenom ini predprostor za prikupljanje vode.
Prilazna cesta i plato crpne stanice omoguuju pristup crpnoj stanici.
Osim pobrojanih i na skicama oznaenih dijelova crpne stanice, mogue je pobrojati jo i
krovne konstrukcije, ugraene dijelove od metala (vrata, ograde, stupaljke i sl), vodovod,
sanitarije i kanalizaciju, koji se rjeavaju ovisno o potrebama i mogunostima.

A-02.21 PRELJEVI
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PRELJEVA
Na slici 27. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka preljeva sa

sljedeim nazivima:
1 - Zatitna obloga preljeva

2 - Posteljica obloge
3 - Zatita noice pokosa (pasica)
4 Popreni prag slapita preljeva
n - parametar kuta nagiba pokosa

Slika 27. Shematski prikaz tlocrta, uzdunog i poprenog presjeka preljeva
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE PRELJEVA
Zatitna obloga (dna i pokosa) je povrinski sloj zatite izveden od vrstih materijala
otpornih na fluvijalnu eroziju.
Posteljica obloge je izravnavajui sloj sitnog materijala, najee od pijeska ili ljunka, koji
slui kao podloga obloge dna i/ili pokosa.
Zatita noice pokosa (pasica) je posebno uvren ili zatien uski trak (pojas) dna pri
noici pokosa.
Popreni prag slapita preljeva je konstrukcija koja osigurava konstrukciju slapita na
prijelazu u nizvodno korito.

A-02.22 USTAVE
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI USTAVE
Na slici 28. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka ustave sa

sljedeim nazivima:
1 Ploasti zatvara 10 - Most

2 - Utori zatvaraa 11 - Posluni mosti
3 - Ureaj za podizanje zatvaraa 12 - Kanal za energetske kablove
4 - Pregradni zidovi 13 - Krilni zidovi
5 - Temeljna ploa 14 - Cesta
6 - Ulazni dio 15 - Obloga dna i pokosa ulaznog i
7 - Izlazni dio izlaznog dijela
8 - Slapite 16 - Piloti
9 - Disipatori energije 17 - Ograda
a) Tlocrt

b) Presjek
Slika 28. Shematski prikaz tlocrta i presjeka ustave
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE USTAVE
Zatvara je pokretni dio graevine koji je namijenjen za zatvaranje protjecajnog dijela

graevine i/ili za kontrolirano proputanje vode.
Ploasti zatvara je izveden u obliku ploe koja se podie i sputa du utora
odgovarajuim ureajem.
Segmentni zatvara je zaobljene konture prema vodi, a pri podizanju i sputanju klizi po
podlozi ugraenoj u bone zidove.
Ureaj za podizanje zatvaraa je ureaj pokretan runo, elekromotorom ili servo-
ureajem kojim se zatvara podie i sputa.
Pregradni zidovi su uspravni zidovi koji odvajaju pojedine otvore ustave, a koriste i kao
oslonci cestovnog i poslunog mosta.
Temeljna ploa je armirano-betonska konstrukcija preko koje se neposredno prenosi
optereenje ustave na tlo.
Ulazni dio je ureeni dio korita neposredno uzvodno od pregradnih zidova protjecajnog
dijela ustave.
Izlazni dio je dio graevine neposredno nizvodno od pregradnih zidova protjecajnog
dijela ustave, a obuhvaa dio slapita i ureeni dio korita neposredno nizvodno od
slapita.
Slapite je dio graevine neposredno nizvodno od zatvaraa u kojem se umiruje vodni
tok.
Disipatori energije su armirano-betonski blokovi izvedeni u slapitu kojima se gasi dio
energije toka.

Kanal za energetske kablove je sanduasti nosa energetskih i signalnih kablova,

smjeten ispod poslunog mostia, pokriven limom ili reetkama.
A-02.23 OTERETNI KANAL
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI OTERETNOG KANALA
Na slici 29. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka oteretnog

kanala sa sljedeim nazivima:
1 - Teren
2 - Pokos kanala iznad berme
3 - Berma
4 - Pokos kanala
5 - Dno kanala
6 - Bankina kanala
7 - Iskop korita
8 - Iskop humusa
9 - Nasip trupa puta
10 - Kolnika konstrukcija puta
11 - Bankina puta
12 - Putni jarak
13 - Bankina putnog jarka
14 - Poljski put
15 - Temeljno tlo
16 - Obrambeni nasip
17 - Pokosi obrambenog nasipa
18 - Kruna obrambenog nasipa
19 - Noica obrambenog nasipa
20 - Trup ili tijelo obrambenog nasipa
21 - Odvodni jarak
B - irina dna kanala

B1 - irina berme kanala
H, H1, H2- dubina dna kanala
n, n1, n2 - nagib pokosa kanala

Slika 29. Shematski prikazi poprenih presjeka oteretnih kanala
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE OTERETNOG KANALA
Pokos kanala je formirajua nagnuta ploha kanala. Izraen je iskopom i poravnanjem

zemljanog materijala u kojem se obavlja graenje.
Berma kanala je element pokosa kanala koji ima zadau formiranja korita za malu vodu
i zatite pokosa kanala od sloma tla. Izraena je iskopom i poravnavanjem zemljanog
materijala u kojem se obavlja graenje.
Dno kanala je horizontalna najnia ploha u poprenom presjeku kanala. Izraeno je
iskopom i poravnavanjem zemljanog materijala u kojem se obavlja graenje.
Bankina kanala je element poprenog presjeka kanala koji ima zadau zatite pokosa
kanala od uruavanja uslijed vertikalnog optereenja poljoprivrednom mehanizacijom,
obrambenim nasipom ili deponijom. Druga mu je zadaa omoguavanje odravanja
kanala.
Iskop kanala je masivni zemljani rad, u suhom i pod vodom, na prirodnom terenu ili u
postojeem koritu radi formiranja korita na projektiranoj trasi kanala.
Iskop humusa je zemljani rad u suhom kojim se odstranjuje tanki sloj humusa i dolazi do
temeljnog tla.
Pokosi obrambenog nasipa (uzvodni i nizvodni) su nagnute ureene plohe koje
definiraju trup nasipa i osiguravaju ga od erozije. Nagib pokosa definira stabinost trupa
nasipa.
Kruna obrambenog nasipa je horizontalna ureena ploha koja definira trup nasipa s
gornje strane i osigurava ga od erozije. irinu joj definira konstrukcija trupa, tehnologija
graenja i eventualno zahtjev za povremeni prolaz vozila.
Noica obrambenog nasipa je dio trupa u zoni najnieg dijela pokosa koji se moe
formirati u vidu drenae za prihvaanje procjedne vode, tj. osiguravanje stabilnosti
nasipa.
Trup ili tijelo obrambenog nasipa je sav volumen zemljanog materijala ugraenog na
temeljnom tlu prema zahtjevima struke u zadanom profilu omeenom pokosima i
krunom.

Odvodni jarak je graevina u vidu otvorenog kanala koji je lociran na terenu s nizvodne
strane obrambenog nasipa. Ima funkciju prihvata procjednih voda iz nasipa i povrinskih
voda s areala kojima je obrambenim nasipom presjeen put do korita kanala. Njegova
voda se na pogodnom mjestu ubacuje u kanal ili ak odvodi u drugi vodotok.
A-02.24 LATERALNI KANAL
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI LATERALNOG KANALA
Na slici 30. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka lateralnog

kanala, sa sljedeim nazivima:
1 - Teren
2 - Pokos kanala iznad berme
3 - Berma
4 - Pokos kanala
5 - Dno kanala
6 - Bankina kanala
7 - Deponija iskopa
8 - Planirka
9 - Planirani teren
10 - Iskop korita
11 - Iskop humusa
12 - Nasip trupa puta
13 - Kolnika konstrukcija puta
14 - Bankina puta
15 - Putni jarak
16 - Bankina putnog jarka
17 - Poljski put
18 - Temeljno tlo
19 - Obrambeni nasip
20 - Pokosi obrambenog nasipa
21 - Kruna obrambenog nasipa
22 - Noica obrambenog nasipa
23 - Trup ili tijelo obrambenog nasipa
24 - Odvodni jarak
B - irina dna kanala

B1 - irina berme kanala
B2 - irina poljskog puta
B3 - irina krune deponije ili planirke
D, D1, D2 - dubina dna kanala
H2 - visina trupa puta
H3 - visina deponije ili planirke
- irina bankine kanala
2 - irina bankine puta
n, n1, n2 - nagib pokosa kanala

Slika 30. Shematski prikazi poprenih presjeka lateralnih kanala
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE LATERALNOG KANALA
Pokos kanala je formirajua nagnuta ploha kanala. Izraen je iskopom i poravnanjem

zemljanog materijala u kojem se izvodi kanal.
Berma kanala je element pokosa kanala koji formira korito za malu vodu i poveava
sigurnost pokosa kanala od pojave kliznih ploha. Izraena je iskopom i poravnavanjem
zemljanog materijala u kojem se izvodi kanal.
Dno kanala je horizontalna najnia ploha u poprenom presjeku kanala. Izraeno je
iskopom i poravnavanjem zemljanog materijala u kojem se izvodi kanal.
Bankina kanala je element poprenog presjeka (zatitni pojas) kanala koji ima zadau
zatite pokosa kanala od uruavanja uslijed vertikalnog optereenja poljoprivrednom
mehanizacijom, obrambenim nasipom ili deponijom. Druga mu je zadaa omoguavanje
odravanja kanala.
Deponija iskopa je ne konstruktivni nasip zemljanog materijala iz iskopa kanala trajno
smjeten neposredno uz kanal na nioj od dviju obala kanala s grubo formiranim
pokosima i krunom. Izmeu kanala i deponije je bankina kanala.
Planirka je nekonstruktivni nasip zemljanog materijala iz iskopa kanala male visine i
velike irine trajno smjeten uz kanal. Kruna mu se stapa s poljoprivrednom tablom i
koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Izmeu kanala i deponije je bankina kanala.

Planirani teren je iznivelirani i zbijeni pojas za poljski put smjeten uz kanal. Izmeu
kanala i puta je bankina kanala.
Iskop kanala je masivni zemljani rad, u suhom i pod vodom, na prirodnom terenu ili u
postojeem koritu radi formiranja korita na projektiranoj trasi kanala.
Iskop humusa je zemljani rad u suhom kojim se odstranjuje tanki sloj humusa i dolazi do
temeljnog tla.
Pokosi obrambenog nasipa (uzvodni i nizvodni) su nagnute ureene plohe koje
definiraju trup nasipa i osiguravaju ga od erozije. Nagib pokosa definira stabilnost trupa
nasipa.
Kruna obrambenog nasipa je horizontalna ureena ploha koja definira trup nasipa s
gornje strane i osigurava ga od erozije. irinu joj definira konstrukcija trupa, tehnologija
graenja i eventualno zahtjev za povremeni prolaz vozila.
Noica obrambenog nasipa je dio trupa u zoni najnieg dijela pokosa koji se moe
formirati u vidu drenae za prihvaanje procjedne vode, tj. osiguravanje stabilnost nasipa.
Trup ili tijelo obrambenog nasipa je sav volumen zemljanog materijala ugraenog na
temeljnom tlu prema zahtjevima struke u zadanom profilu omeenom pokosima i
krunom.
Odvodni jarak je graevina u vidu otvorenog kanala koji je lociran na terenu s nizvodne
strane obrambenog nasipa. Ima funkciju prihvata procjednih voda iz nasipa i povrinskih
voda s povrina kojima je obrambenim nasipom presjeen put do korita kanala. Njegova
voda se na pogodnom mjestu uputa u kanal ili odvodi u drugi vodotok.

A-02.25 NADSVOENJE VODOTOKA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI NADSVOENJA VODOTOKA
Na slici 31. shematski su prikazani dijelovi nadsvoenja vodotoka sa sljedeim nazivima:
1 - Protoni profil
2 - Niveleta dna
3 - Dno korita
4 - Boni zid
5 - Pokrovna ploa
6 - Podloga
7 - Linija iskopa
8 - Nasipani materijal
9 - Linija terena iznad nadsvoenog vodotoka
10 - Pristupno okno
11 - Poklopac
12 - Penjalice
13 - Kineta za malu vodu
14 - Prohodna bankina
Slika 31. Shematski prikazi poprenog presjeka nadsvoenja vodotoka
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE NADSVOENJA VODOTOKA
Protoni profil je dio poprenog presjeka namijenjen za protjecanje voda nadsvoenog

vodotoka. Odreuje se na osnovi mjerodavne velike vode, a predvia se u pravilu
protjecanje sa slobodnim vodnim licem. Oblik protjecajnog profila esto je pravokutni s
koritom za malu vodu, ali se koriste i druga rjeenja.
Niveleta dna je linija kojom se definira nagib dna u smjeru teenja, a proizlazi iz
hidraulikog prorauna (dimenzioniranje protjecajnog profila).
Dno korita, boni zidovi i pokrovna ploa omeuju protjecajni profil. Mogu biti
izvedeni kao monolitna konstrukcija, svaki dio zasebno ili pokrovna ploa zasebno, a
boni zidovi i dno kao monolitna konstrukcija. Ovisno od izabranog oblika protjecajnog
profila rjeava se i konstrukcija dna, zidova i pokrova.
Linija terena i teren iznad nadsvoenog vodotoka definiraju se na osnovu svrhe zbog
koje se provodi nadsvoenje vodotoka. Povrina se dobivena nadsvoenjem vodotoka

moe koristiti za razliite svrhe, od parka do prometnice, iz ega proizlaze i optereenja

konstrukcije nadsvoenog vodotoka kao i nain ureenja te povrine.
Pristupno okno se moe izvoditi prema potrebi pregleda i odravanja nadsvoenog
vodotoka, a omoguuje ulaz u vodotok u nadsvoenoj dionici.
Kineta za malu vodu je dio protjecajnog profila namijenjen za proputanje malih voda i
osiguranje najmanje doputene brzine teenja pri malim protocima. Izvodi se ili posebnim
oblikovanjem dna vodotoka (zaobljenje ili vei nagib) ili izvedbom zasebnog dijela korita
unutar protjecajnog profila.
Prohodna bankina se izvodi ponekad posebno kada se izvodi zaseban protjecajni profil
za male vode. Prohodna bankina omoguuje prolaz kroz nadsvoeni vodotok u vrijeme
malih voda te time kontrolu njegovog stanja.

Prilog A Regulacijske Gra Evina

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Prilog A Regulacijske Gra Evina

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

REGULACIJSKE I ZATITNE GRAEVINE

NARUITELJ: HRVATSKE VODE

IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Koordinator: prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.

Zagreb, prosinac 2010.

REGULACIJSKE I ZATITNE GRAEVINE

A-01 DEFINICIJE REGULACIJSKIH I ZATITNIH GRAEVINA ......................... A-1

REGULACIJSKE I ZATITNE GRAEVINE

A-01 DEFINICIJE REGULACIJSKIH I ZATITNIH GRAEVINA

Prema postojeoj literaturi i dosadanjoj praksi u vodnom gospodarstvu, regulacijske i

Slika 1. Shematski prikaz podjele regulacijskih graevina

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. Stranica A-1

Prema postojeoj literaturi i dosadanjoj praksi u vodnom gospodarstvu, pojedine

Slika 2. Situacijska shema rasporeda nasipa prema osnovnoj namjeni: A-rijeka,

Stranica A-2 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Prikljuni nasipi spajaju regulacijski nasip s visokim terenom.

Paralelna (uzduna) graevina je glavna regulacijska graevina u koritu rijeke. Izvodi se

Produbljenje korita vodotoka (jaruenje, bageriranje) je strojni iskop obale i nanosnog

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. Stranica A-3

Reetkaste regulacijske graevine su pomone konstrukcije u koritu vodotoka pomou

Regulacijske pregrade su poprene regulacijske graevine koje se grade uglavnom izmeu

Rijeni pragovi su poprene regulacijske graevine pomou kojih se u pojedinim poprenim

Traverza je vodna graevina u konkavi rijene krivine. Gradi se okomito na paralelnu

Stranica A-4 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

nastaje prelijevanjem vode preko traverze, a moe se pospjeiti ostavljanjem otvora u

Konsolidacijski pojasevi su poprene graevine bez slobodne (korisne) visine iji se

RETENCIJSKE KONTURNE GRAEVINE

Retencijske konturne graevine su malene akumulacije oborinske vode na nagnutom

Akumulacijski/retencijski prostor je prirodno ili umjetno oblikovan prostor u ili oko

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. Stranica A-5

Evakuacijske graevine brane, odnosno akumulacije/retencije, su graevine (preljevi,

ZATITA DNA I POKOSA KANALA

Stepenica je vodograevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna vodotoka u svrhu

Stranica A-6 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

MOST PREKO KANALA

Crpna stanica je graevina koja se najee izvodi na najniem dijelu odvodnjene

Ustava je graevina kojom se kontrolirano isputa voda iz jednog u drugi kanal

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. Stranica A-7

Lateralni kanal je graevina s osnovnom funkcijom zatite poljoprivrednih podruja ili

Hidrotehniki tunel je podzemna graevina koja slui za provoenje voda, komunalnih

Uvjeti za izvoenje radova u tunelima nisu predmet ovih Tehnikih uvjeta te se za

Podjela sa stajalita naina provoenja vode:

Stranica A-8 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

A-02 DIJELOVI I DEFINICIJE ELEMENATA POPRENOG PROFILA

A-02.1 OBRAMBENI NASIP I ZID

ELEMENTI POPRENOG PROFILA OBRAMBENOG NASIPA I ZIDA

1 - Linija terena 21 Nizvodna noica nasipa

a) Obrambeni nasip homogenog presjeka

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. Stranica A-9

b) Obrambeni nasip s drenom u noici

c) Obrambeni nasip s cestom u zaobalju

Slika 3. Shematski prikaz poprenog presjeka nasipa i zida

Stranica A-10 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE NASIPA I ZIDA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. Stranica A-11

ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA OBALOUTVRDA

Osnovni konstruktivni elementi obaloutvrda prikazani su na slici 4., a nazivi tih

1 - Tijelo obaloutvrde 3 - Zatitna obloga obale

a) Obaloutvrda od kamena b) Obaloutvrda od kamena sa zatitom

c) Obaloutvrda od gabiona s kame- d) Obaloutvrda od betonskog

e) Obaloutvrda od kamena u reetkastoj f) Obaloutvrda od drvenog ili