Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
vrijeme u Hrvatskoj. Intelektualnim uvidom korespondira sa suvremenim europskim tijekovima LEO RAFOLT
ODBAENI PREDMET
LEO RAFOLT
filozofske misli, kao i s domaom filolokom tradicijom te predstavlja osebujno redefiniranje
ODBAENI
filologije kao discipline i prakse.
Kroz dvadesetak zaokruenih lanaka autor razlae sredinje uvodno pitanje o stanju i mogu-
nostima filoloke discipline danas, ime se svrstava meu istaknute teoretiare knjievnosti u
Hrvatskoj. irina tekstualnih referenci i vlastita iskustva pretvaraju tekst u svojevrsno jedinstvo
PREDMET
vativnom.
Maciej Falski
Leo Rafolt
Leo Rafolt roen je 13. prosinca 1979. u Zagrebu. Na Ova je knjiga izniman prinos poredbenom i interkulturalnom istraivanju u domaoj knjievnoj
Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu diplomi- historiografiji.
rao je komparativnu knjievnost i kroatistiku te dok-
torirao studij komparativne knjievnosti. Na istom
Nakon uvodnih napomena kojima se zacrtava okvir istraivanja i otvaraju neki od temeljnih Izmeu filologije i izvedbe
problema odnosa nacionalne filologije i tzv. komparativno usmjerenih studija knjievnosti i kul-
fakultetu radi kao izvanredni profesor na Odsjeku ture, autor se odluuje argumentirati krizno stanje suvremenih filolokih istraivanja i njezin
za kroatistiku predajui kolegije iz podruja svjetske odbaeni predmet.
ODBAENI PREDMET
knjievnosti i teorije i povijesti drame i kazalita. Kao
gostujui predava boravio je na desetak europskih, Knjiga je iznimno vrijedan filoloki, knjievnopovijesni i teorijski poduhvat, ne samo zbog he-
amerikih i azijskih sveuilita. Sudjelovao je na tri- terogenosti pristupa i gradiva koje se s tom raznolikom metodologijom ukrta, nego i zbog
desetak domaih i meunarodnih simpozija. U neko- suverenosti autora u transponiranju nadlenosti razliitih humanistikih disciplina natrag u
liko navrata usavravao se na stranim sveuilitima filologiju.
i u znanstveno-istraivakim institutima, ponajvie u Milovan Tatarin
Francuskoj i Japanu.
Jedan je od urednika dvotomnog Leksikona Marina
Dria (2009). Napisao je vie od stotinu lanaka za
enciklopedijska i leksikonska izdanja (Leksikon hr-
vatske knjievnosti, Leksikon Marina Dria i Hrvat-
ska knjievna enciklopedija).
Od 2015. voditelj je istraivakog projekta Epistemo-
loki modeli hrvatske knjievne historiografije (1913
O knjizi govore:
1980). Autor je veeg broja znanstvenih radova, pri-
kaza i kritika, kao i sljedeih knjiga: Melpomenine
10000 Zagreb
maske: fenomenologija anra tragedije u dubrova-
kom ranonovovjekovlju (2007), Odbrojavanje: anto-
Ivica Buljan
logija suvremene hrvatske drame (2007), Drugo lice
www.matica.hr
e-mail: matica@matica.hr Ponedjeljak, 23. listopada 2017. u 18 sati, Knjiara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2