Krutost - nedostatak fleksibilnosti

Krutost je pokuaj osobnosti da odreenim krutim

sadrajem (nedostatkom prilagoavanja, stavovima,
uvjerenjima, shemama ponaanja ili ponaajnim obrascima,
ostavljanjem utiska snage, itd.) ostane u zadatim
formama kako bi se zatitila od emotivnog bola,
povrede, bez elje i namjere da osjeti dublje slojeve
emocija i same sebe. Krutim ovjekom upravlja
neosvijetena bol, matrica pomou koje izbjegava dublje
emotivne obrasce povrijeenosti, straha, nemoi, nedostatka
prilagoavanja iz potrebe zatite i dokazivanja svoje slike o
sebi ili idealne slike za koju misli da je stvarna. Druga potreba
krutosti jeste kontrola i nemo da se prepustimo izvan
kontrole uma i lane osobnosti. Krut ovjek ne doputa
ivotu, ali i utiscima koje ivot nosi da uu u njega iz straha
da ga ne promijene ili ne uzrokuju bol, patnju, strah, osjeaj
nemoi.
Pomou ponaajnih obrazaca ostavlja utisak nepokretnosti ali
i neimanja elje da se bilo ta promijeni izvan njegove zone
sigurnosti, zone kontrole te zone krutosti. Sve to moe da ga
pomjeri proglaava, krutim intelektom i emocijom koja to
podrava, nepotrebnim, nezrelim, neodgovornim,
nepodobnim za njega. Takoer ne izraava motivaciju za bilo
ta i upravo taj nedostatak motivacije dri ga u zoni
sigurnosti, krutosti i kontroli. Druge prosuuje agresivnim
bijesom, optubama, napadima koje ne prepoznaje ili glumi
neprepoznavanje te koji ukazuju na nemo i strah i pokuaj
nametanja krivice drugima s ciljem zadravanja svoje
krutosti i potrebe za kontrolom. Karakterizira ga blokiranje
emocija, jak intelekt u cilju zatite idejama, citatima,
intelektualnim znanjem te lanim dojmom da razumije i da se
mijenja, emotivnom neosjetljivou, infantilnou,
djetinjarijama koje su prikrivene i prikazivane samo u
odreenom drutvu, itd.

Kontrola
Pokuaj da se ivot, drugi i sam kontrolor odre u
odreenim obrascima kako bi se zatitio od vanjskog
svijeta, drugih i samog ivota kroz niz stavova i uvjerenja
koja mu govore o tome da ivot, drugi, on sam i sudbina ne
mogu da idu odreenim tokom i da je potrebno da on
umijea "svoje prste", svoje znanje, svoju mo (koja je
iluzorna) kako bi usmjerio i druge, i sebe, i ivot te sudbinu u
pravcu za koji misli da je najbolji. Dolazi iz straha od toga da
ga ivot nosi izvan njegove moi te da je u odnosu na njega
nemoan, izloen, lak za povrjeivanje. Postoji nekoliko
razliitih razina tipova ljudi koji izraavaju potrebu kontrole
na razliite naine. Od fizike ucjene, preko emotivne ucjene,
do intelektualne nadmoi i znanja koji nemaju druge motive i
ciljeve doli sposobnost da kontroliraju druge, ivot i sudbinu.
Takoer postoje tri vrste kontrole, gruba kontrola koja koristi
fizike ucjene, prijetnje, strah, fiziku snagu; emotivna
kontrola koja se iskazuje odreenim emotivnim krutim
uvjerenjima, emocijama koje se zadravaju i stavljaju iznad
drugih emocija, emotivnom infantilnou i sentimentalnou
usmjerenima preko razmaenosti i lane panje ka drugima s
ciljem da prou iza obrane odreenog ovjeka te da im prue
uvid u njegove slabosti, stalnim aljenjem na druge, ponekad
ak i depresijama kada ne mogu da dre sve pod emotivnom
kontrolom, emotivnim ucjenama, igranjem emotivno
otvorenog a nekad i povrijeenog ovjeka s ciljem kontrole
drugih - to moe da ide preko emotivne ucjene i
intelektualne nadmoi koja ima dobro razluivanje, dobre
injenice zasnovane na logici i razumu - ali i stalnim
ukazivanjem na potrebu vie ljubavi, emocije, protoka,
povezanosti. Sve to nije nita drugo doli emotivna kontrola.
Intelektualna kontrola bazira se na logikim i razumskim
injenicama, znanjem skupljenim s ciljem kontroliranja
ivota, sudbine i drugih, lanom filozofijom, intelektualnom
krutou, odbacivanjem autoriteta koji je mogu povrijediti ali
i glumljenjem autoriteta s ciljem zatite i kontrole, uenjem s
ciljem kontrole, itd.
Karakteristika kontrolora je strah, nemo, bol u pozadini,
psihika patnja, inteligencija upotrjebljena u svrhu kontrole,
znanje koje se skuplja s ciljem samo-zatite i kontrole ivota i
sudbine a nerijetko i drugih, itd.
Razmaenost - potreba za panjom i ljubavlju, infantilnost

Jedna od veih prepreka u Unutarnjoj evoluciji jeste

razmaenost. Dolazi temeljena na tzv. nedostatku
ljubavi (koja je iluzija djetinjastog ega), nedostatku
panje te elji da se ta panja na bilo koji nain
zadobije. Razmaenost je maska lane osobnosti koja se
gradi od niza mehanizma: uvrijeenosti, zahtjeva, unutarnjeg
uvaavanja, potreba stavljenih iznad drugih, zahtjeva za
panjom i prihvaanjem, ljutnje, agresivnosti kada se ne
dobije, pronalaenja naina za kupovinu panje i ljubavi,
lane njenosti i ulizivanja, kalkulacija, itd.
Druga strana te maske je tzv. neosjetljivost ili kruta potreba
za razmaenou koja je potisnuta i lana osobnost igra igru
sposobnosti, hladnoe, neimanja potrebe za ljubavi i
panjom, stavljanjem iznad drugih i te emotivne potrebe,
superiornosti, itd.
Koja god strana da se pokae ona ukazuje na duboke
emotivne rane koje se vuku iz djetinjstva i koje preuzimaju
odraslog ovjeka. U tom uvjetu ne moemo priati o zrelosti,
odraslosti, odgovornosti ili ak ozbiljnosti. Takav ovjek sve
podreuje toj potrebi bio on toga svjestan ili ne.

Traenje panje - ucjenjivanje

Traenje panje ima mnotvo razina, mnotvo ciljeva,

razliitih naina kontrole, krutosti ili lane fleksibilnosti,
emotivnih ucjena, intelektualnog suhog filozofiranja s ciljem
ukazivanja na veliinu, superiornost, znanje, lani autoritet.
Takoer koristi bolest, emotivnu povrijeenost, nemo,
usporedbu sa drugima, ili krutost u pokazivanju emocija,
lano povlaenje, elja da se fizikim stavovima i
gestikulacijom ukae na potrebu panje, itd. Traenje panje
moe da koristi mnoge maske s ciljem da panju i dobije. Od
razmaenosti, pokuaja kontrole, lane nemoi, razliitih
ponaajnih obrazaca, djetinjarija, povrijeenosti, krutosti u
nekim segmentima, razliitih imitacija, pa do emotivnih
ucjena, manipulacija, potrebe da se drugi slau sa njima te
odbacivanja drugih ako ne ukau duno potovanje koje
osoba osjea da mu se treba ukazati.
Mnogi ponaajni obrasci, slijeenje obrazaca drugih i drutva
ukazuju na traenje panje.

Ljubav - seksualnost, infantilnost, ucjena

ljubavlju i panjom, potreba da netko sanja
isti san

Potreba za ljubavlju, prihvaanjem, panjom je jedna od

najjaih potreba i u svrhu nje koriste se mnogi ponaajni
obrasci, manipulacije, ucjene, kontrole, krutosti, emotivne
ucjene, negativne emocije, maske koje pripadaju slici o sebi a
naroito slici koja u sebi sadri davanje i primanje ljubavi,
panje i seksualnosti. Ovaj dio mehanizma osobnosti je
najtei za osvijestiti jer ga ljudi prihvaaju "zdravo za
gotovo", ne ele da srue tu barijeru, pokuavaju da je
nametnu drugima raznim obrascima, potrebama, ucjenama,
manipulacijama - od fizikih ucjena i manipulacija, preko
emotivnih ucjena i manipulacija te do intelektualnih
manipulacija znanjem, lanim autoritetom, filozofijama, itd.
Ljubav je prosto la koja ne eli da dopusti uvid u tu la te je
titi raznim floskulama, citatima, znanjima, potrebama,
seksualnim manipulacijama, emotivnim manipulacijama, itd.
Emocija koju ovjek naziva ljubavlju u stvari je potreba,
potreba za panjom, seksualna infantilnost, elja za seksom,
kemijske reakcije, slika o sebi, slika o drugima, projekcija,
oekivanje, nadanje, emotivna potreba za panjom i
prihvaanjem koju nazivaju ljubavlju, polarnost i spolne
potrebe, itd.
Ljubavlju se proglaava sve i svata to i nema neke veze sa
njom, ali to u sebi otkriva potrebu za drugima, snivanje sna
sa drugima, uvlaenje drugih u svoj san, projekcije sve vrste
- od fizikih kao to su tip partnera, preko vitalnih
(emotivnih), pa do intelektualnih u smislu intelektualnog
slaganja, intelektualne superiornosti, vanosti, lane
intelektualne veliine, itd. - posesivnosti, ljubomore - elje za
posjedovanjem drugih te elje za seksualnim posjedovanjem
drugih. Svaka ljubav koja u sebi sadri projekcije, potrebu za
panjom, svianje slike o drugom i potrebe da se svoja slika
proda drugom, posesivnost kao ucjena i kontrola drugog,
ljubomora kao seksualna ucjena i kontrola drugog, krute
stavove i ideje, infantilnost, sentimentalnost, snivanje
ugodnog sna o partnerstvu i zajednikom ivotu, potrebu
podrke, kontradiktorne emocije, mijeanje tzv. "pozitivnih i
negativnih" emocija, bilo koju vrstu ucjene, ak i duhovnih
ucjena o duhovnom razvoju, itd. nije ljubav ve prosto
ponaajni obrazac, seksualno-vitalni obrazac, psiholoka
ovisnost, projekcija ljubavi, vitalno svianje ili nesvianje, itd.

Ljubav nema veze sa drugima, ona se manifestira na drugog

ali nije njime odreena. Ona je unutarnje stanje svijesti koja
negira krajnosti, potrebe, ucjene, itd.