42

AMERIKI NOGOMET

Ameriki nogomet je igra tranja,

dodavanja i obaranja. Igra se i izvan
SAD, no uporite joj je u amerikoj
profesionalnoj trideseterolanoj ligi
National Football Leauge (NFL), kojoj je
vrhunac sezone glasoviti Superbowl.
Polje je linijama podijeljeno na zone irine
pet jardi (4,6 m). Momad koja ima loptu
mora nizom igara (''down'') loptom
napredovati, tako da u etiri ''downa''
osvoji 10 jardi (9,15 m), da bi potom
zapoela sa novim prvim ''downom''.
U amerikom nogometu igra jedanaest
igraa, ali momadi mogu imati i vie od
40 igraa: postoje razliite jedanaestorke
za napad i obranu, kao i brojni specijalni
sastavi.
Poetno dodavanje lopte (snap), svaki
pokuaj poinje tako da centar kroz
svoje noge vraa loptu dodavau koji se
sprema graditi igru; obino dobacuje ili
predaje loptu ofenzivnom braniu.
U nogometu je mnogo tjelesnih
kontakata, pa igrai ispod dresova
moraju nositi mnogo zatitnih podloga.

Zgodici u amerikom nogometu

zgoditak bodovi akcija

zgoditak Prenoenje lopte
preko protivnike
linije vrata ili
osvajanje lopte
6 unutar protivnike
zavrne linije.
gol nogom Udarac lopte nogom
iz polja 3 s mjesta kroz vratnice
safety Hvatanje protivnika
2 koji ima loptu iz svoje
linije vrata
poen Udarac lopte nogom
nakon u vrata (1) ili prodor ili
dodavanje u zavrnu
zgoditka zonu (2) nakon
1 ili 2 postizanja zgoditka.
 43

Igrai NLF-a nose brojeve prema mjestu

u momadi na kojem igraju.

Broj dresa mjesto u momadi

1 - 19 dodavai, pucai nogom
20 - 49 ofenzivni i defenzivni
branii
50 - 59 centri i pomagai
60 - 79 igrai prednjeg
napadakog i
odbrambenog tita
80 - 89 krilni hvatai i hvatai
blokeri
09 - 99 igrai prednjeg
odbranbenog tita

Najvie pobjeda u Superbowl-u: San

Francisko 49ers, 5 pobjeda (1982., 1985.,
1989., 1990., 1995.); Dallas Cowboys, 5
pobjeda (1972., 1978., 1993., 1994.,
1996.); Pittsburg Steelers, 4 pobjede
81975., 1976., 1979., 1980.); Washington
Redskin, 3 pobjede (1983., 1988., 1992.).
 44
ATLETSKI SPORTOVI

Veina trkakih sportova odvija se na

atletskoj stazi. One obuhvaaju utrke od
100 do 10 000 m. Najglasovitij trkaka
disciplina koja se odvija po ulicama i
cestama jeste maraton (842 195 m). Na
velikim prvenstvima maraton poinje i
zavrava na stadionu, kao i nadmetanja
u hodanju.
Utrka maraton dobila je ime po bitki kod
Maratona 490. godine pne. Jedan je
glasnik pretrao 42.0 km kako bi donio
vijest o pobjedi Grka.
Atletske staze koje se koriste na velikim
natjecanjima sintetike su povrine sa
osam staza. Utrke na 200, 400 i 800 m
poinju s razmaknutih startnih mjesta, a
na due staze sa zaobljene crte. Samo
utrke na ravnoj stazi poinju sa
poravnatog starta.

Na vanim takmienjima odravaju se

tafetna tranja 4x100 m i 4x400 m.
tafetna se palica mora predati unutar
oznaenih prostora i prenijeti kroz cilj.

Sve utrke preko prepona tre se preko 10

prepona.
mukarci visina ene visina
110 m 1,067 m 100 m 0,838 m
400 m 0,914 m 400 m 0,762 m

Utrka na 3000 m preko zapreka tri se u

7,5 krugova. U svakom krugu valja
svladati tri suhe i jednu vodenu zapreku;
vodena se zapreka nalazi unutar glavne
staze.

Hodake discipline regulirane su strogim

pravilima: jedan dio stopala mora uvijek
biti u dodiru s tlom, a noga se mora
izravnati istog trenutka kad stopalo
dodirne tlo. Hodaka se natjecanja
odravaju na stazama od 10 do 50 km.

Skakake i bacake discipline odvijaju se

na posebnim borilitima unutar atletske
staze. Skakake su discipline skok u dalj,
troskok, skok u vis i skok s motkom. U
 45
bacakim disciplinama se nadmee
kuglom, diskom, kladivom i kopljem. Na
olimpijskim se igrama ene ne natjeu u
skoku s motkom i bacanju kladiva.
Za skok u dalj potrebno je postii brzinu
na zaletitu prije odraza i doskoka u
pijesak.
Troskok se sastoji od poskoka, koraka i
skoka, a poinje zaletom od odrazne
daske i zavrava u jami napunjenoj
pijeskom.
Kod skoka u vis natjecateljima su
doputena tri pokuaja da savladaju
odreenu visinu. kako se letvica podie,
natjecatelji otpadaju dok ne ostane
samo pobjednik. Isto vrijedi i za skok u s
motkom.
Kod bacanja kugle, atletiar baca kuglu
s ramena i ne smije istupiti s bacalita.
Kod bacanja koplja, duina hitca se mjeri
do toke gdje je vrh koplja prvi put
dodirnuo tlo.
Disk se obino baca nakon nekoliko
zamaha i punog okreta unutar kruga za
bacanje.
Kladivo, metalna kugla na kraju ice,
baca se nakon tri ili etiri puna okreta.

Amerikanac Ray Ewry (1873. 1937.),

osvojio je rekordnih deset zlatnih
olimpijskih medalja u skakanju s mjesta
(bez zaleta); te discipline vie nisu dio
slubenog atletskog programa.

Na atletskoj stazi se svjetski rekordi mjere

elektroniki do stotinke sekunde, dok se
skokovi i bacanja mjere do najblieg cm.
Rekorde mora potvrditi Meunarodna
amaterska atletska federacija (IAAF).
Tranja i hodanja (M):

disciplina duina rekorder vrijeme

staze
kratke D. Bailey
pruge 100 m (Kanada) 9,84 s
M. Jonson
200 m (SAD) 19,32 s
B. Reynolds
300 m (SAD) 43,29 s
srednje S. Coe 1 min
pruge 800 m (UK) 41,73 s
N. Morceli 3 min
 46
1500 m (Alir) 27,37 s
N. Morceli 3 min
milja (Alir) 44,39 s
duge H. 12 min
pruge 5000 m Gabresilasie 44,39 s
(Etiopija)
H. 26 min
10 000 m Gabresilasie 43,53 s
(Etiopija)
tafete 4 x 100 m SAD 37,40 S
2 min
4 x 400 m SAD 54,29 s
preko C. Jacson
prepona 110 m (UK) 12,91 s
K. Young
400 m (SAD) 46,78 s
preko M. Kiptanui 8 min
zapreka 3000 m (Kenija) 2,08 s
maraton B. Dinasamo 2h6
42 195 km (Etiopija) min 50
hodanje B. Segura 1h 17
20 km (Meksiko) min 25,6
R. Gonzales 3 h 41
40 km (Meksiko) min 38,4

Sportovi koji se odvijaju u vie disciplina

spadaju meu najtee uope; ovdje se
trae brzina i stanovite vjetine, ba kao i
snaga i izdrljivost. Desetoboj (mukarci) i
sedmoboj (ene) kombinacija su trkaih,
bacakih i skakakih disciplina. Dizanje
utega zahtijeva uvjebanu tehniku i istu
snagu.
Natjecatelji u desetoboju i sedmoboju
mogu za se tvrditi da su najsvestraniji
atletiari. Katkada se specijaliziraju za
jednu disciplinu.

Triatlon
utrka plivanje biciklizam tranje
kratka
utrka 1,5 km 40,0 km 10,0 km
duga
utrka 1,5 km 180,0 km 180,0 km

Kod desetoboja bodovi se dodjeljuju za

svaku disciplinu prema standardnim
tablicama daljina i vremena, a zatim
zbrajaju.
prvi dan drugi dan
tranje 100 m prepone 110 m
skok u dalj bacanje diska
bacanje kugle skok s motkom
skok u vis bacanje koplja
 47
tranje 400 m tranje 1500 m

Kod sedmoboja bodovi se dodjeljuju u

sedam disciplina kao i u desetoboju.
Sedmoboj je zamijenio natjecanje ena u
petoboju 1981. godine.

prvi dan drugi dan

prepone 100 m skok u dalj
skok u vis bacanje koplja
bacanje kugle tranje 800 m
tranje 200 m --
Moderni petoboj obino se odrava u
etiri dana, ali su na Olimpijadi 1996. svi
odrani u jednom danu. Petoboj ini,
maevanje, plivanje (slobodni stil: 300 m
mukarci, 200 m ene), streljatvo
(pitolj), kros ( 4 km mukarci, 2 km ene) i
jahanje (preskakanje prepona).

Discipline kod dizanja utega su trzaj,

izbaaj i biatlon.
Kod trzaja diza mora osovinu podii
jednim potezom iznad glave s potpuno
ispruenim rukama.
Kod izbaaja osovina se podie do
ramena (donoenje); doputeno je
poivanje prije podizanja (izbaaja)
iznad glave.
Powerlifting je jedna vrsta dizanja utega.
U klupi za podizanje tereta diza podie
teretekoji peterostruko nadmauju teinu
njegova tijela.
Rekordi u supertekoj kategorij, (M): trzaj,
205 kg, Aleksandar Kurlovi (Bjelorusija);
izbaaj, 253,4 kg, Andrej emerkin
(Rusija); biatlon, 457,5 kg, Aleksandar
Kurlovi (Bjelorusija).
Rekordi u supertekoj kategorij, (): trzaj,
115 kg, Li Yajuan (Kina); izbaaj, 150 kg, Li
Yajuan (Kina); biatlon, 265,0 kg, Li Yajuan
(Kina).
 48
AUSTRALSKI NOGOMET

Ova igra u kojoj se nadmeu momadi

sastavljena od 18 igraa uglavnom se
igra u australskoj dravi Victoriji, u gradu
Melbourneu.
Igra se na velikom eliptinom polju
dugakom od 140 do 180 m i irokom 110
do 150 m. Igra se u etiri etvrtine od 25
minuta iste igre.
Igrai udaraju nogom ovalnu loptu,
hvataju je i tre s njom. Svakih 10 m
moraju je odbiti o tlo ili njome dotaknuti
tlo. Lopta se ne smije bacati. Igrai loptu
dre jednom rukom, udarajui je dlanom
ili akom (handballing).
Gol koji donosi est bodova, postie se
tako da se lopta nogom jasno uputi
izmeu sredinjih vratnica.
Kada lopta proleti izmeu vratnica,
dobiva se jedan bod.
 49
BACANJE POTKOVICE

Moe se igrati u sali ili na otvorenom.

Na otvorenom na zemlji ili travi, na
krajevima ima dva daana rama dim.
183/183 cm od dasaka 2,5/15 cm, vire
2,5 cm. U sredini oba kvadrata su drveni
koii prenika 2,5 3 cm, visine 50 cm
iznad zemlje. Oba koia su nagnuta
prema bacaima 8 ili 7,6 cm od
vertikale prema bacau (okvir moe biti
ispunjen pijeskom, strugotinom ili slino).
Ako su u sali, onda su kvadrati montani
na podu, istih dimenzija
 50
BADMINGTON

U ovoj dvoranskoj igri cilj je hitnuti lopticu

sa perima preko visoke mree u
protivniko polje. Loptica se mora vratiti
prije nego to dodirne tlo.
Igralite za badmigton slino je teniskom,
ali je mrea via. Igra se do 15 poena (11
kod ena); na dva dobivena seta.
Servis mora biti donji (na visini nioj od
pojasa). Trzajem zgloba moe se u
zadnjem trenutku promijeniti smjer
servisa.

U mukoj i enskoj konkurenciji svjetska

prvenstva se odravaju svake druge
godine poevi, od 1980. Natjecanje
mukaraca se zove Thomas Cuo, a ena
Uber Cup.

Prvaci svijeta (M), su: Indonezija, 9

pobjeda (1958., 1961., 1964., 1070., 1973.,
1976., 1979., 1984., 1994.); Malezija, 5
pobjeda (1949., 1952., 1955., 1967.,
1992.); Kina, 4 pobjede (1982., 1986.,
1988., 1990.).
Prvaci svijeta (): Japan, 5 pobjeda
(1966., 1969., 1972., 1978., 1981.); Kina, 5
pobjeda (1984., 1986., 1988., 1990., 1992);
SAD, 3 pobjede (1957., 1960., 1963.);
Indonezija, 2 pobjede (1975., 1994.).
 51
BASEBALL

Baseball se razvio u SAD-u sredinom XIX

stoljea postavi nacionalnim sportom.
Sjeverna Amerika je i dalje uporite
profesionalnog baseballa, no taj je sport
stekao popularnost i u drugim dijelovima
svijeta.
Udara nastoji udariti loptu koju mu je
bacio baca te napredovati oko baze a
da ne bude uhvaen ili izbaen. Svaka
ekipa izvodi 9 serija. Serija zavrava kad
se tri udaraa nau izvan igre.
Igrai u polju nose rukavicu na ruci kojom
ne bacaju loptu; njome hvataju tvrdu
loptu ije je pluteno sredite obavijeno
slojevima pree te zaiveno kravljom
koom.
Fair podruje sastoji s od unutarnjeg
igralita, ije su toke tri baze i etvrta
baza (home plate), te vanjskog igralita.
Foul podruje prostire se izvan
navedenog podruja. Baca baca s
povienog mjesta u unutarnjem igralitu.
Lopta mora u strike zonu doletjeti na visini
izmeu pazuha i koljena. Propisna lopta
je strike, a nepropisna ball.
Uhvaena lopta igra u polju hvata
loptu prije no to ona dodirne zemlju (''u
letu'').
Izbijanje tri strikea su dosuena protiv
udaraa.
Udarac u foul podruje udara
pokuava lako udariti loptu (bunt), ali
ona dospijeva u foul podruje.
Dvostruki udarac udara namjerno dva
puta udara loptu.
Svake se godine dvije najbolje momadi
u SAD u natjeu u World Series, za
pobjednika u nizu sedam susreta.
Svjetski niz, najvie pobjeda: New York
Yankees, 23 pobjede; St Louis Cardinals,
9 pobjeda; Philadelphia (Kansas City),
Oakland Athletics, 9 pobjeda; Brooklyn
(Los Angeles Dogers), 6 pobjeda; Boston
Red Sox, 5 pobjeda; Pittsburg Pirates, 5
pobjeda; New York (San Francisko
Giants), 5 pobjeda; Cincinnati Reds, 5
pobjeda.
 52
Softball je ublaena verzija baseballa,
igra se u sedam serija na manjem
kvadratu. Lopta je vea i meka od one
u baseballu. ovo je olimpijski sport za
ene.

BILIJARSKE IGRE

Nekoliko se igara igra na stolovima za

bilijar ili pool. Bilijarskim tapom udara se
bijelom kuglom u obojene kugle da bi ih
se odaslalo u depove (rupe).
Najpopularnije od ovih igara su snooker i
pool.
Kod snookera, igrai skidaju crvenu, a
zatim kuglu odabrane boje, i tako sve
dok ne uklone sve crvene, a onda
obojene prema uzlaznim vrijednostima.
Vrijednosti kugla se koriste i pri kaznama,
s tim da je najmanja kazna etiri.

Kugle u snookeru

boja broj kugli poeni

bijela 1 -
crvena 15 1
uta 1 2
zelena 1 3
smea 1 4
plava 1 5
ruoasta 1 6
crna 1 7

Igrai osvajaju poene ''skidanjem'' kugli.

Igraju sve dotle dok ne uspiju ''ukloniti''
kuglu ili dok ne izvedu nepropisan
udarac, na primjer ''skinu'' pogrenu
kuglu.
tapovi su drveni, vrh je presvuen
koom. Podmetai se upotrebljavaju u
pozicijama kad se tap ne moe drati
rukom.
Igrai kredom premazuju vrh tapa kako
kugla ne bi proklizavala.
Najvei svjetski ampioni snookera: Joe
Davis (Engleska), 15 pobjeda (1927.
1946.); Fred Davis (Engleska), 8 pobjeda (
1948. 1966.); Ray Reardon (Wales), 6
pobjeda (1970. 1978.); Steve Davis
 53
(Engleska), 6 pobjeda (1981. 1989);
Stephen Hendry, 5 pobjeda (1900. - ).
''Skidanjem'' crne sa svih petnaest
crvenih kugli, a potom ostalih boja,
postie se 147 poena, maksimalan ''niz''.
Godine 1907. engleski bilijarist Tom Reece
postigao je najvei niz ikad postignut
499 135 tijekom vietjedne igre. Od
tada su se pravila promijenila.
Karambol, svaki igra ima bijelu kuglu,
jedna je s crnim tokicama. U igri je i
crvena kugla. Poeni se postiu tako da se
''ukloni'' crvena, druga bijela, pogode
obje ili da se ''ode'' u dep, prethodno
podigavi rdugu kuglu.

Pool, s osam kugli, od brojnih vrsta poola

najvie se igra onaj s osam kugli. Igra
mora
''ukloniti'' kugle 1 7 (bilo kojim slijedom)
pa kuglu broj 8, a drugi one od 9 do 1,
pa onda kuglu broj 8.
Kugle 1 7 su jednobojne, a kugle 9 15
su prugaste.
 54
BOANJE

Boanje i slina igra petanque francuske

su igre koje se odvijaju na neravnom,
pjeskovitom terenu. Metalne kugle se
usmjeravaju prema manjoj drevenoj kugli
(balin). Boa se baca prema balinu, i pri
tome je dozvoljeno izbijati protivnike
boe.
Komplet boa oznaeni su tako da ih
igrai mogu meusobno razlikovati. Svaki
igra ima dvije boe.
Joga za bacanje.
A i A' osnovna linija
B i B' linija najdueg bacanja balina
C i C' linija dna igralita
D i D' zadnja (krajnja) linija igralita

- zatitna ograda
- zone 2 i 3 zbog izbijanja

obrada povrine:
nasut drobljenac od kamena ili opeke
 55
BOKS

Kao jedan od najstarijih sportova na

svijetu, boks je ureen vrstim pravilima
usmjerenim prema zatiti boksaa.
Unato tomu, povremeno dolazi do
ozbiljnijih ozljeda, pa i smrtnih sluajeva,
te bi mnogi ovaj sport zabranili iz
zdravstvenih razloga.
Boksai udaraju protivnike u odreena
podruja. Borba se Dobija na bodove,
nokautom ili u sluaju da drugi boksa
vie ne moe nastaviti igru.
Udarci se zadaju zglobnim dijelom
rukavice. Udarci se mogu zadavati u
prednji dio glave ili trupa. Nedoputeni
udarci kanjavaju se diskvalifikacijom.
Boksaki ring je pojastueno etvrtasto
borilite obrubljeno konopcima. Kod
seniora amatera borba se odvija u tri
trominutne runde, s odmorima od jedne
minute. Borba profesionalaca traje do 12
rundi.
Odabrane boksake teinske kategorije:

kategorije teina (prof.) teina

(amat.)
muha 49 50.8 kg 48 51 kg
pero 55.3 57.2 kg 54 57 kg
laka 59 61.2 kg 57 60 kg
srednja 70 72.6 kg 71 75 kg
teka preko 86.2 kg 81 91 kg

Profesionalni boksai nose samo gaice.

Amateri nose crvene ili plave majice,
koje oznaavaju njihov kut. Rukavice su
im iste boje, s tim da je povrina za
udaranje bijele boje.
Amerikanac Joe Louis (1914. 1981.), vie
od 11 godina bio je svjetski prvak u tekoj
kategoriji pravi rekord.
 56
BORILAKE VJETINE

Borilake su vjetine borbena umijea to

su se razvila u istonoj Aziji, esto kao
nain ivota ili povezana sa religijom. Tek
pedesetih godina ovog stoljea Zapad ih
je upoznao, a njihova se popularnost,
kao sport ili samoobrana proirila.
Rije ''judo'' znai ''njean nain''. Sportai
snagu i teinu protivnika okreu protiv
njega samog. Pojasi u judu se proteu od
kolskih ''kya'' do do majstorskih ''dan''
stupnjeva.
Borilite za judo.
A unutarnji prostor crvene ili bijele boje
B crveni pojas
C sigurnosni pojas bijele ili zelene boje
judo je 1964. godine postao olimpijski
sport za mukarce a 1972. za ene.

U karateu se zadaju udarci rukama i

nogama; rije karate znai ''prazne
ruke''. Rukavice za karate se nose u
nekim verzijama karatea prilikom
spariranja ili na odreenim natjecanjima
na kojima je doputen kontakt.
Borilite za karate.

U aikidu se primjenjuju samo

odbrambene tehnike, a sama rije znai
''nain svekolikog sklada''.

Ju jitsu je drevna japanska borilaka

vjetina iz koje su se razvili judo i aikido.

Kendo je japansko maevanje koje se

izvodi u posebnom oklopu. Ma za
kendo shinai je napravljen od
povezanih bambusovih prutova.

Taekwondo je popularni nain borbe bez

oruja porijeklom iz Koreje. Na Olimpijadi
2000. godine postao je olimpijski sport.
 57
DVORANSKI BIZIKLIZAM

Glavne discipline koje se odvijaju na

trkalitima (velodromima) jesu sprintovi i
dohvatna vonja. Postoje i bodovne trke.
Kod sprinta pretean dio utrke vozai
provode u nadmudrivanju za poloaj na
rubu staze, prije no to e u zadnjem
krugu jurnuti na cilj.
Kod dohvatne vonje vozai startaju sa
suprotnih strana trkalita. Pobjednik se
odluuje po postignutom vremenu ili
ukoliko jedan voza stigne drugog.
Mukarci su se u biciklizmu natjecali jo
na prvim modernim Olimpijskim igrama.

Olimpijske discipline:

disciplina natjecatelji
sprint mukarci/ene
utrka (vrijeme) mukarci
dohvatna vonja mukarci/ene
dohv. vo. ekipno mukarci
utrka (poeni) mukarci/ene

Cestovne utrke se odvijaju u jednoj etapi

ili vie njih. U cestovnim utrkama na
vrijeme (kronometar) vozai startaju
pojedinano u razmacima. Najpoznatija
cestovna utrka na svijetu je Tour de
France, traje tri tjedna.
Vodei vozai na Tour de Franceu mogu
se identificirati i prema boji majice koju
nose. utu majicu od erseja nosi
trenutno vodei u ukupnom poretku.
Tokasta majica je rezervirana za
najboljeg penjaa, dok zelenu majicu
nosi najbolji sprinter.
Interesantan podatak je da se neke
etape Tour de France - a voze i van
Francuske.
ampioni Tour de France-a: J. Anquetil,
Francuska, 5 pobjeda (1957. 1964.), E.
Merckx, Belgija, 5 pobjeda (1969.
1974.), B. Hinault, Francuska, 5 pobjeda
(1978. 1985.), M. Indaurain, panjolska,
5 pobjeda (1991. 1995).
 58
DVORANSKI HOKEJ

Od svih igara palicom i loptom u svijetu

je najrasprostranjeniji hokej. Od ostalih
sportova spominjemo lacrosse, hurling i
shinty. Kod svih tih igara cilj je utjerati
loptu u gol nekim oblikom palice.
U hokeju jedanaesterolane momadi
zavinutim plaicama udaraju, malu, tvrdu
loptu. Smiju upotrebljavati samo
pljosnatu stranu palice.
Vratari su dobro zatieni od tvrde lopte
koja se moe kretati brzinom od 160
km/h.
Indija je dominirala u hokeju za mukarce
sve do 1960. godine, kada je u finalu
izgubila od Pakistana. Ostvarila je niz od
trideset uzastopnih pobjeda, u kojima je
odnos golova bio 196:8.
Olimpijski pobjednici u hokeju, (M): Indija,
8 pobjeda (1928., 1932., 1936., 1948.,
1952., 1956., 1964., 1980.); Pakistan, 3
pobjede (1960., 1968., 1984.); Velika
Britanija, 3 pobjede (1908., 1920., 1988.).
Olimpijski pobjednici u hokeju, ():
Zimbabve, 1 pobjeda (1980.);
Nizozemska, 1 pobjeda (1984.); Australija,
1 pobjeda (1988.); panjolska, 1 pobjeda
(1992.).

Kod lacrosse-a igrai se koriste mreom

na kraju palica za prenoenje i
dodavanje lopte, kao i za izbacivanje u
protivnika vrata. Igraa je 10, a igraica
12.
Igrai loptu smiju udariti nogom. Mukarci
nose zatitnu opremu zbog toga to je
tjelesni kontakt doputen.
 59

Hurling je drevna gaelska igra, u kojoj se

nadmeu momadi od 15 igraa,
nacionalni je sport Irske. Brojno
gledateljstvo dolazi na sveirsko
prvenstvo.

Shinty je drevna keltska igra, koja se jo

igra u kotskom Highlandsu. Igra 12
igraa, zakrivljenom palicom (caman).
 60
GIMNASTIKA

Na vanijim gimnastikim natjecanjima

stjeu se naslovi prvaka ili medalje za
svaku pojedinu disciplinu, za ukupan
rezultat i za momadski nastup. Ovisno o
teini vjebe i izvedbi, suci dosuuju do
10 bodova.
Greda je vjerojatno najtea enska
disciplina. Gimnastiarka hoda, tri i
skae po gredi irine 10 cm te izvodi salto
naprijed i natrag, u vjebi koja traje 70 do
90 sekundi.
Rue iziskuju razne vjetine: pokreti
zamahom i balansiranje. Gimnastiar
kadkada istodobno isputa obje pritke.
Vjebe ukljuuju pokrete zamaha,
metanja i izdraju. Drvene pritke su vrlo
elastine.
Kod dvovisinskih rua, gimnastiarka se
ritmiki kree postojanjim njihanjem i
krunim pokretima, neprekidno
mijenjajui hvatita i smjer.
Kod vjebi na tlu, ene nastupaju uz
glazbu, mukarci ne. Skokovi, poskoci i
balansiranja trebaju se odvijati po svih 12
m elastinog igralita.
Konj sa hvataljkama gimnastiar izvodi
kontinuirane zamahe nogu kreui se od
jednog kraja sprave do drugog. Oslanja
se na ruke i ne smije konja ni hvataljke
dodirnuti bilo kojim drugim dijelom tijela.

Gimnastike discipline:

mukarci ene
konj za preskok konj za preskok
vjeba na tlu vjeba na tlu
rue rue
prea greda
karike (krugovi) -
konj sa -
hvataljkama

Najvie svjetskih i olimpijskih odlija (M),

zlatne medalje: Vitalij erbo (Bjelorusija),
15 (1992. 1995.); Boris aklin (SSSR), 10
(1956. 1964.); Leon tukelj (Jugoslavija),
9 (1922. 1928.); Akinori Nakayama
(Japan), 9 (1966. 1972.); Nikolaj
 61
Andrijanov (SSSR), 9 (1972. 1980);
Dimitrij Bilozerev (SSSR), 9 (1983. 1988.);
Joseph Martinez (Francuska), 7 (1903.-
1909).

Najvie svjetskih i olimpijskih odlija (),

zlatne medalje: Larisa Latinina (SSSR), 12
(1956. 1964.); Vera aslava
(EHOSLOVAKA), 10 (1956. 1964.);
Leon tukelj (Jugoslavija), 9 (1922.
1928.); Akinori Nakayama (Japan), 9
(1966. 1972.); Nikolaj Andrijanov (SSSR),
9 (1972. 1980); Dimitrij Bilozerev (SSSR),
9 (1983. 1988.); Joseph Martinez
(Francuska), 7 (1903.- 1909).

Ritmiko sportska gimnastika (za ene)

izvodi se uz glazbu i s malim runim
rekvizitima. U sportskoj akrobatici sadrani
su akrobatski skokovi i balansiranja.
Postoji pet pojedinanih disciplina:
vijaa, traka, unjevi, obru i lopta. Svaki
rekvizit trai od gimnastiarke posebnu
tehniku.
Gimnastiarke pri upotrebi rekvizita
izvode plesne i skladne pokrete. Za
peterolane ekipe postoji i grupna
disciplina.
Kombinacija se izvodi na podiju dugom
25 m. Upotrebu rekvizita gimnastiarka
prati pokretima tijela.
Akrobatika je grana gimnastike koja
potie iz cirkusa. Balansiranje se izvodi u
parovima (mukarci, ene ili mjeovito),
trojkama (ene) i etvorkama (mukarci)
na podiju za parternu gimnastiku od 12 m
. Skokovi koje izvode pojedinci sastoje se
od niza salta, doskoka i okreta pri velikim
brzinama.

Ritmiko sportska gimnastika

predstavljena je na Olimpijadi u Los
Angelesu 1984. godine.
Akrobatika nije olimpijski sport, no svake
se godine odravaju svjetska prvenstva.
 62
HRVANJE

Amatersko hrvanje dijeli se na hrvanje

slobodnim nainom i grko rimskim.
Oba su olimpijski sportovi.
Sumo hrvanje u obrednom japanskom
sportu borci nastoje jedan drugoga
izgurati iz ringa. Veina borbi traje tek
nekoliko sekundi.
 63
KONJIKE DISCIPLINE

Mukarci i ene u istim se uvjetima

natjeu u konjikim disciplinama, od
kojih je najpopularnija preskakanje
prepona. Jahai konje vode stazom sa
razliitim preponama (skokovima).
Natjecanje se moe odvijati u vie rundi,
Jaha dobija negativne bodove za
svaku pogreku. Meu onima s
najmanjim brojem greaka pobjednik je
onaj s najboljim vremenom. Konj moe
zapeti o preponu; pogreke se broje
samo onda ako je dio prepone izbaen.
Na natjecanjima jahai moraju nositi
cilindar ili ljem te sveanu odjeu.
Kod preskakanja jaha se naginje
naprijed iz bokova, a pri doskoku
izravnava tijelo.
na skakalitu prepone se moraju
preskakati zadanim redoslijedom izmeu
starta i cilja.

Pogreke u preskakanju

pogreka negativni
bodovi
ruenje prepone 4
noga u vodi 4
prva neposlunost 3
druga neposlunost 6
trea neposlunost iskljuenje
pad (konja ili 8
jahaa)
odstup od zadanog
vremena po sekundi
preskakanje mimo
redoslijeda iskljuenje

Kod svestranog ispita jahanja, u

trodnevnom natjecanju jahai
podvrgavaju svoje konje ispitu u trima
disciplinama. Dresura je ispit jahaeva
umijea i konjske poslunosti. Glavna
disciplina je ispit brzine i izdrljivosti u etiri
faze, to donosi i najvie bodova. Zavrno
nadmetanje odvija se u preskakanju
prepona.
Terensko jahanje je naporna faza ispita,
jahai se mogu lako ozlijediti pri padu, te
 64
im oprema ukljuuje titnike za tijelo
koji se nosi ispod odjee, te ljem koji
moe biti pokriven arolikom svilom.
Na natjecanjima jahai nose frak i
cilindar. Doputena je i vojna odora.
Na svestranom ispitu skokovi u disciplini
preskakanja prepona nisu vrlo visoki:
ispituje se sposobnost konja nakon
drugog dana.

Kazneni se bodovi dodjeljuju za

zakanjenja u odnosu na propisano
vrijeme, za padove ili za neposluh pri
svladavanju bilo koje prepone u
steeplechaseu i u fazi terenskog jahanja.

faza udaljeno posebne

st odredbe
A. ceste i 16 20 kas /
staze km polagani
galop
B. otprilike 9 do 10
steeplechase 3,5 4 km prepreka
C. ceste i 16 20 kas /
staze km polagani
galop
D.terensko 28 32
jahanje do 8 km prepone

Konjike utrke su sada podijeljene na

ravne galopske utrke i na preponske
galopske utrke (utrke preko iblja i
steeplchase). Svi punokrvni (rasni,
istokrvni) konji engleske pasmine koji
sudjeluju u utrkama potjeu od tri
prvotna arapska pastuha. Trkai konji
moraju biti engleski punokrvnjaci
Oprema dokeja: dokeji ispod kape
imaju ljem, a nose bi, za upotrebu
kojeg postoje propisi.
Ravne galopske utrke su za dvogodce ili
starije, na stazi od 5 furloga (1005 m) do
1,5 milje (2413).
Utrke preko iblja, na stazi dugoj 2 do 3,5
milja namijenjene su konjima trogodcima
ili starijima. Steeplchase, je namijenjen
etvergodcima i starijim grliam.
Palio je konjika utrka koja se svakog
ljeta odrava na glavnom trgu u Sieni,
Italija. Odrava se od srednjeg stoljea.
 65

Najvanije konjike utrke

Prvih pet su engleske ''klasine'' za
trogodce, kao i Irish i Kentucky derbiji.
Melbourne Cup i Grand National su
hendikepi. (f=furlong=201m)

duina
utrka trkalite staze vrsta
2000 Newmarket, ravna
Guineas Engleska 1 milja galopsk
a
1000
Guienas Newmarket, ravna
(drebice) Engleska 1 milja galopsk
a
Epsom, 1 milja, ravna
Derby Engleska 4f galopsk
a
Oaks Epsom, 1 milja, ravna
(drebice) Engleska 4f galopsk
a
Doncaster, 1 milja, ravna
St Leger Engleska 6 f, 132 galopsk
yd a
The 1 milja, ravna
Irish Derby Curragh, 4f galopsk
Irska a
Arc de Longchamp ravna
Triomphe , Francuska 2400 galopsk
m a
Kentucky Churchill 1 milja, ravna
Derby Downs, SAD 2f galopsk
a
Melbourne Melbourne, 3200 ravna
Cup Australija m galopsk
a
Grand Aintree, 4 milje, steeplac
National Engleska 4f hase
Cheltenham Cheltenham 3 milje, steeplac
Gold Cup , Engleska 2f hase
Champion Cheltenham preko
Hurdle , Engleska 2 milje iblja
 66
KOARKA

Ova igra je popularna u dvjestotinjak

drava diljem svijeta. Svaka momad na
terenu nastupa sa po pet igraa, s time
da ih moe zamijeniti bilo tko iz ekipe
koja broji 10 12 igraa. Cilj je rukama
ubaciti ili ugurati loptu u protivniki ko.
Teren je tvrde povrine koja omoguuje
igraima koja omoguuje igraima da
trei vode loptu. Na svakom kraju
igralita nalazi se metalni obru na koji je
razapeta mrea od konopa, koja
usporava loptu to kroz nju prolazi. Obru
je privren na plou.
Igra se dva puta po 20 ili 4 puta po 12
minuta. Poini li igra pet pogreaka
(est ako se igra 4 x 12 minuta), mora
izai iz igre.
Koarkaka obua dopire do gleanja,
zbog napora pri okretanju, skakanju i
zaustavljanju. Ako je igra fauliran u
trenutku bacanja lopte u ko, a ipak
postigne pogodak, bodovi se raunaju,
a izvodi se i slobodno bacanje.
Igru je smislio 1891. u Massachusettsu
Amerikanac kanadskog porijekla dr. J.
Naismith, objesivi koeve na balkon.

Pravila o vremenu:
vrijeme akcija
Igra smije ostati u
3 sek. protivnikovu prostoru
slobodnog bacanja
5 sek. igra smije drati loptu u ruci
10 sek. momad koja dri loptu
mora iz svoga polja prijei u
protivniko
30 sek. u nekom ligama momad
koja ima loptu mora pokuati
ubaciti loptu u ko

Na olimpijskim igrama koarka se prvi

puta igrala 1936. godine (mukarci), tj.
1976. (ene).
Olimpijski pobjednici (M) su: SAD, 10
pobjeda (1936., 1948., 1952., 1956., 1960.,
1964., 1968., 1976., 1984., 1992.); SSSR, 2
pobjede (1972., 1988.,); Jugoslavija, 1
pobjeda (1980.).
 67
Olimpijski pobjednici () su: SSSR/ZND, 3
pobjeda (1976., 1980., 1992.); SAD, 2
pobjede (1984., 1988.,).
KRIKET

Igra u kojoj se dvije jedanaesterolane

momadi smjenjuju u udaranju i bacanju
lopte u jednom ili dva kola. Ona strana
koja baca mora praviti onu koja udara.
Prvorazredni kriket igra se u dva kola,
obino tijekom tri do pet dana, ovisno o
natjecanju, a inae u jednom kolu
tijekom jednog dana.
Kod udaranja udara stoji tik do linije
udareva prostora i brani vrata,
nastojei udariti loptu i osvojiti bodove
tranjem. Udari li loptu uvis, riskira da je
uhvati neki od uvara polja.
Kriket se igra na igralitu (pitch)
okruenom velikim, esto ovalnim
poljem. Igralite je posebno ureen
prostor koji je od jednih do drugih vrata
dugaak 22 jarda, irine 10 stopa. Preko
igralita povuena je crta (crease) 4
stope od stupia.
Bacanje se izvodi preko ramena. U
trenutku izbaaja ruka mora biti
ispruena, a prednja noga ne smije
prijei crtu. Bacai se smjenjujuu bacanju
nakon est (ili osam) lopti na jedna ili
druga vrata.

Zgodici

bod akcija
1 ili jedan bod (trk) svaki put kad udara
vie doe do suprotnih vrata
1 bez lopte: kazna za protupropisni
udarac, ukoliko iz akcije nije postignut
bod (trk)
nepogoena lopta: bodovi (trk)
1 dobiveni bez udaranja lopte o bat;
kazna za bacae
4 lopta dospijeva do granice nakon to
je dodirnukla tlo
6 lopta dospijeva do granice ne
dodirnuvi tlo

Udara ispada iz igre

 68
Baca svojim hitcem pogodi vrata.
Ako udara tijelom zaustavi loptu koja bi
pogodila vrat, ispada iz igre.
Momad u polju pogaa loptom vrata
dok udara nastoji izvesti pretravanje.
Udara prijee crtu (crease) nastojei
loptu pogoditi rano, a momad u polju
pogodi vrata.

Test meevi su meunarodni susreti

zemalja u kojima je kriket popularan: u
Meunarodnom, vijeu za kriket (ICC)
devet je punopravnih lanova. Na
natjecanjima, koja redovito traju pet
dana, oba takmaca imaju po dva kola.

Jednodnevna igra jedini je prikladni oblik

turnira s veim brojem reprezentacija.
Svjetski kup je vrlo ugledno natjecanje.

Pobjednici Svjetskog kupa

god. mjesto pobjednik

odravanja
Zapadna
1975. Engleska Indija
Zapadna
1979. Engleska Indija
1983. Engleska Indija
1987. Indija / Pakistan Australija
Australija / Novi
1992. Zeland Pakistan
Indija / Pakistan /
1996. ri Lanka ri Lanka
 69
KUGLANJE

Obaranje mete kuglom ve je

tisuljeima omiljena zabava. U bowlingu
na travi i boanju kugle se koturaju
(valjaju) ili bacaju to blie posebnoj
maloj kugli.
U kuglanju na 10 unjeva cilj je oboriti
unjeve. Igra se u 10 polja
(postavljanja). U svakom od njih izvode
se po dva hitca. Bodovi se dobivaju za
svaki oboreni unj, s dodatnim bonusom
za ruenje svih u jednom hitcu (strike), ili u
dva hitca (spare).
Dakle cilj je Sruiti svih deset unjeva. Da
bi to postigli kuglai ciljaju ''dep'' izmeu
prvog i susjednog mu unja.
Staza je od drveta ili plastike. unjevi se
automatski postavljaju u trokut na kraju
staze.

Bowling na travi kugle su od gume ili

umjetne mase. Optereene su
(''zakrivljene'') na jednoj strani, kako bi ih
vijugavim hitcem pribliili ''jacku''.
Lopta se kotrlja (''valja'') prema maloj
kugli ''jacku''.

Staza za bowling.
A prostor za pripremu igraa
B staza
C postolje za unjeve
D jama

U bowlingu na travi natjeu se pojedinci

(svaki s 4 kugle), parovi (2, 3 i 4), trojke (2
ili 3) ili etvorke (2).
Poen se postie za svaku kuglu koja je
blie ''jacku'' od najblie protivnike.
 70
MALI NOGOMET

Igralite za mali nogomet.

a najmanje 2 m
b najmanje 1 m

Izgled gola.

Unutar sigurnosne povrine ne smije biti

nikakvih zapreka ili elemenata koji su
iznad povrine tla (igralita).
 71
NOGOMET

Momadska igra nogomet najpopularniji

je sport na svijetu. Proiren je na svim
kontinentima, a igraju ga i ene i
mukarci. Nadmeu se dvije ekipe koje
se sastoje od 10 igraa u polju i jednog
vratara.
Cilj igre je ubaciti loptu u protivnika
vrata glavom ili nogom (rukom nije
doputeno).
Igralita variraju veliinom, no kazneni su
prostori uvijek iste veliine. Unutar njih
vratari mogu loptu hvatati rukama, osim
u sluaju kad im je dodaje igra iz vlastite
momadi.
Igra traje u dva poluvremena od 45
minuta po potrebi dva 15 minutna
produetka u igrama na ispadanje.
Utakmicu vodi jedan sudac kojemu
pomau dva linijska suca, sa
zastavicama.
Sudac moe upozoriti igrae koji uine
prekraj (uti karton) ili ih udaljiti s terena
(crveni karton).
Svjetsko prvenstvo se odrava svake etiri
godine, a svrstava se meu najvee
svjetske sportske priredbe. Za svjetsko
prvenstvo u Francuskoj od 170
nacionalnih reprezentacija u finale stiu
samo 32.

Najbolji strijelci prvenstva su: Gerd Muller

(Z. Njemaka), 14 golova (1970. 1974.);
Just Fontaine (Francuska), 13 golova
(1958.); pele (Brazil), 12 golova (1958.
1970.).

Najvie naslova prvaka ima Brazil, etiri

(1958., 1962., 1970., 1994.).
Najvia pobjeda na svjetskim
prvenstvima: 10 :1 (Maarska El
Salvador, 1982.).
Najvie golova na jednoj utakmici: pet,
Oleg Salenko (Rusija Kamerun, 1994.).
 72
ODBOJKA

est igraa u momadi moe se koristiti

svakim dijelom svoga tijela iznad pojasa
da uputi loptu preko visoke mree u
protivniko polje. Loptu se smije tri puta
dodirnuti prije prije no to se prebaci
protivniku. Set se igra do 15 poena; poen
moe osvojiti samo ona strana koja
servira.
Servira se pokraj osnovne linije. Prilikom
servisa igrai se svrstavaju u dva reda po
tri igraa. Prilikom servisa igrai se
svrstavaju u dva reda po tri igraa, ali se
potom mogu slobodnu kretati.
Poen se postie kad protivnik ne uspije
vratiti loptu.
Podlaktice i prsti se koriste za podizanje
lopte, pripremu za sme. Dlanovi se
koriste pri smeu.
Odbojka je na programu olimpijskih igara
za mukarce i ene od 1964. godine.
Najuspjeniji na olImpijadama (M), su:
SSSR, 3 pobjedE (1964., 1968., 1980.); SAD,
2 pobjeda (1984., 1988.).
Najuspjeniji na oliMpijadama (), su:
SSSR, 4 pobjede (1968., 1972., 1980.,
1988.); Japan, 2 pobjede (1964., 1976.)
Odbojka na plai se igra na pijesku, na
igralitu iste veliine kao u dvorani; ekipu
ine dva igraa. Ovaj se sport pojavio
oko 1940. godine u SAD-u. 1996. godine
prvi put se nala na olimpijskom
programu.

Odbojku je izmislio ameriki sportski

instruktor William Morgan 1985. godine.
Samo u odluujujuem (petom ) setu
susreta moe strana koja prima servis
postii poen.
 73
POLO

U igri su dvije momadi s etiri igraa.

Jahai dugim tapovima udaraju bijelu
lopticu u protivnika vrata. Na olimpijskim
igrama polo je zadnji put bio 1936.
godine.
tap se mora drati u desnoj ruci. Lopta
se mora udarati postrance glavom
tapa.
 74
PLIVANJE

Sve do XIX stoljea plivanje nije bilo

popularno jer se smatralo da se njime
prenose bolesti. Na prvim Olimpijskim
igrama 1896. godine odavalo s na
uzburkanom moru, a od 1948. u
zatvorenim bazenima. Danas je to jedan
od najvanijih sportova i odrava se u 16
disciplina u obje konkurencije.
Natjecatelji skau sa startnih blokova i
plivaju unutar staza. Vrijeme se mjeri do
1/1000 sekunde.

OLIMPIJSKE PLIVAKE DISCIPLINE

DISCIPLINA MUKARCI ENE
Slobodno 50 m 50 m
100 m 100 m
200 m 200 m
400 m 400 m
1500 m 800 m
Leno 100 m 100 m
200 m 200 m
Prsno 100 m 100 m
200 m 200 m
Leptir 100 m 100 m
200 m 200 m
Mjeovito 200 m 200 m
400 m 400 m
tafete
slobodno 4x100 m 4x100 m
4x200 m 4x200 m
tafete
mjeovito 4x100 m 4x100 m

U disciplini mJeovitog plivanja ukljuene

su sve tehnike plivanja: tri odreena
naina i slobodni nain. U tafeti svaku
dionicu pliva drugi pliva. U etiri dionice
plivanja, pliva se leptir, leno, prsno i
potom slobodni stil plivanja.
Kraul je najbri nain plivanja i koristi se i
slobodnom stilu. Ruke i noge se pokreu
naizmjenice, dok se tijelo dri to ravnije.
Prsno je najsporniji naini. Ruke i noge
ostaju pod vodom. Ruke se pomiu
zajedno, krunim pokretom iz ispruenog
poloaja. Noge se pokreu zajedno
pokretom slinim abljim.
 75
Leno je jedini nain u kojem plivai
startaju iz vode. Ruke se kreu
naizmjenino, slino kretanju vjetrenjae.
Tijelo se dri to ravnije.
Kod leptir naina, kao i kod prsnog,
primjenjuje se simetrina tehnika. Vri se
snaan potisak objema rukama. Noge se
gibaju gore dolje na ''dupinov nain''.

Olimpijski spotovi, skokovi u vodu i

sinkronizirano plivanje slini su gimnastici
po tome to i ovdje suci daju bodove za
stil. U skokovima na vodu dvije su glavne
discipline: skokovi s daske (3 m iznad
vode) i skokovi s tornja (10 m).
Postoji vie od 80 standardnih skokova.
Meu elementima skokova razlikujemo
salto, prueno i pregib. Suci ocjenjuju
skokove prema stupnju teine. Skakai
izvode desetak skokova, ovisno o
disciplini, oprema izboru iz razliitih
kategorija skokova.
U sinkroniziranom plivanju sportu za
ene natjecateljice se nadmeu
pojedinano,i paru i u skupini. Plivaice
uz glazbu izvode razne figure.
Olimpijski sport je i waterpolo.
Waterpolo je momadska igra slina
rukometu: svaku momad ini 7 igraa.
Cilj je igre ubaciti loptu u protivnikova
vrata.

Godine uvoenja sporta na Olimpijske

igre

SPORT MUKARCI ENE

Skokovi s tornja 1904. 1912.
Skokovi s daske 1908. 1920.
Waterpolo 1900. -
Sinkronizirano - 1984.
plivanje
 76
RAGBI 15

Igra u kojoj u svakoj momadi sudjeluje

15 igraa, sastoji se od dodavanja iz ruke
u ruku, tranja, hvatanja (obaranja)
protivnika i udaranja lopte nogom.
Svojedobno amaterski, ovaj se sport
1995. ''otvorio'' (dopustivi sudjelovanje
profesionalcima).
U igri osam napadaa bori se za loptu,
dodajui je pomagaima, koji zatim
diktiraju igru. Preostali branii tre,
dodaju i obaraju.
Lopta se ne smije dodati ili dobaciti
naprijed (u smjeru protivnike linije
zgoditaka). Za kaznu slijedi scrum (skup)
za protivniku momad.
Skup (skrum) je spektakularni nain
ponovnog otpoinjanja igre; skup tvore
dvije navalne formacije. Strana koja
ubacuje loptu obino je i osvaja.

Zgoditci

tip zgoditka bod akcija

polaganje polaganje lopte na
5 crtu ili preko crte
protivnikog prostora
zgoditka
zgoditak isputanje ili udaranje
nogom 3 lopte iz odskoka
nogom da proleti
preko vratnice
kazneni pretvaranje kaznenog
zgoditak 3 udarca nogom
pretvaranje 2 pretvaranje s mjesta
nakon polaganja

Ragbi je u etiri navrata, izmeu 1900. i

1924. godine, bio olimpijski sport, ali se u
njemu nikad nije natjecalo vie od tri
reprezentacije. Danas je svjetski kup
najvanije natjecanje u ragbiju 15.

Najvie zgoditaka na svjetskim kupovima

god. igra utakmica bod

Grant Fox,
1987. Novi Zeland 6 126
Roger Keyes,
1991. Irska 4 68
 77
1995. Thierry
Lacroix, 6 116
Francuska

Ragbijai nose brojeve prema mjestu na

kojem igraju.
broj dresa pozicija
1 sidra
2 lijevi pomaga
3 desni pomaga
4 igra druge linije
5 igra druge linije
6 krilo skupa
7 krilo skupa
8 zatvara
9 spojka
10 otvara
11 zatvoreno krilo
12 prvi centar
13 drugi centar
14 krilo
15 brani

Pobjednici svjetskog kupa ragbi 15:

god mjesto pobjednik

odravanja
Austarlija i Novi Novi Zeland
1987. Zeland
Britansko otoje i
1991. Francuska Australija
1997. Juna Afrika Juna Afrika

Svjetski kup za ene (sada Svjetsko

prvenstvo) prvi put je odran u Walesu
1991. godine. Pobijedila je ekipa SAD-a.
Turniri sedmerolanih momadi, npr.
Hong Kong Sevens, popularna su
natjecanja pri kraju sezone.

Ragbi 13 je dugo bio profesionalni

ogranak amaterski ustrojenog ragbija 15.
No momadi s 13 igraa igraju po
drukijim pravilima. Igra se sastoji od
dodavanja i tranja; posjedovanje lopte
mora se promijeniti nakon est obaranja.
 78
Uvrijeen je u Australiji, Britaniji i
Francuskoj.
U ragbiju 13 u skupu sudjeluje est
navalnih igraa.
Oboreni igra smije se dii i ispustiti loptu
prije no to e je udariti nogom. Obino
je on petom vraa suigrau koji je iza
njega. Nakon est uzastopnih obaranja
momad mora prepustiti loptu
protivnikoj ekipi.

Zgodici u ragbiju 13

tip bod akcija

zgoditka
polaganje lopte na
polaganje 4 crtu ili preko crte
protivnikog prostora
zgoditak isputanje i udaranje
nogom 1 lopte iz odskoka
nogom da proleti
preko vratnice
kazneni pretvaranje kaznenog
zgoditak 2 udarca nogom
pretvaranje s mjesta
pretvaranje 2 nakon polaganja
 79
SQUASH

Igra reketom u igralitu zatvorenom s

etiri zida. Igrai nastoje loptom udariti o
jedan ili vie zidova (moraju pogoditi
eoni zid) tako da protivnik je ne uspije
vratiti prije no to se ona dvaput odbije
od poda.
Lopta se mora vratiti iznad metalne trake
koja se prua eonim zidom na visini od
48 cm iznad tla, prije nego to odskoi
od poda.
Crvenim su crtama obiljeena mjesta na
kojima se stoji pri serviranju, kao i
podruja unutar kojih igrai mogu udariti
loptu.
Igra se u setovima do devet poena, na
dva ili tri dobivena seta. Poen moe
osvojiti samo onaj koji servira; Ukoliko ne
osvoji poen, gubi servis.
Razliitim bojama obiljeene su brzine
lopti. Bre lopte su za poetnike.

boja brzina
uta toka vrlo polagana
bijela toka polagana
crvena toka brza
plava toka vrlo brza

Oba svjetska prvenstva su odrana 1976.

godine; za mukarce se odravaju svake
godine od 1979., a za ene od 1089.
godine.
Najdui pobjednik svjetskih prvenstava
(M): Jansher Khan, Pakistan, 7 pobjeda
(1987. 1995).
Najdui pobjednik svjetskih prvenstava
(): Susan Devoy, Novi Zeland, 5 pobjeda
(1985. 1992).
Pri TV-prijenosima igra se svjetleom
loptom.
 80
STOLNI TENIS

Olimpijski status stekao je 1988. godine.

Igra se na stolu malim reketima kojima se
preko mree prebacuje uplja plastina
loptica. Set se igra do osvojenog 21.
poena, a pobjednik mora imati dva
poena vie.
Kod servisa, lopta se mora hitnuti uvis s
otvorenog dlana te udariti reketom tako
da prvo odskoi na serverovoj strani
stola.
Drvena ploha, povrine reketa, smije biti
pokrivena nazupanom gumom (2 mm)
ili sendvi oblogom (4 mm).
Drveni stol zelene je boje s bijelim
crtama, Sredinja crta dijeli ga na dva
jednaka polja za igru parova.
Postoje dva naina dranja reketa,
tradicionalni, kaiprst je ispruen uzdu
lopatice; i penholder, orijentalni, kao da
se dri olovka.
Mukarci igraju na 2 ili 3 dobivena seta.
Svjetsko prvenstvo za mukarce zove se
Swaythling Cup, a ensko Corbillion Cup.

Izgled stola.
-debljina plohe stola >2.5 cm
-tvrdoa plohe stola takva da loptica sa
visine od 30.5 cm odskoi od 20.0 23.
cm
-povrina stola tamno zelene boje
 81
TENIS

Cilj igre je udariti loptu reketom preko

mree tako da ona udari u protivniko
polje a da je suparnik ne moe vratiti.
Meevi pojedinani ili u parovima
igraju se u setovima na dva, odnosno tri
dobivena seta (na nekim turnirima).
Tenis se igra na razliitim podlogama,
dvoranski i na otvorenom. Igralite za igru
parova vee je od onoga za
nadmetanje pojedinaca.
Udarci se obino izvode jednom rukom
koja dri reket. Mnogi igrai izvode ih
objema rukama zato to tako postiu
veu snagiu i preciznost.
Servis se koristi pri poinjanju svakog
poena u gemu (igri). Nakon svakog
gema servis se mijenja. Ako je prvi servis
za poen pogrean, doputa se jo jedan
servis. Ako je drugi servis pogrean gubi
se poen. Kod serviranja, lopta se baca
dovoljno visoko da bi se mogla udariti
punom snagom.
Pri izjednaenju (deuce) igra se do
prednosti od dva poena.

Osvajanje gema:

rezultat poeni rezultat poeni

love 0 40 3
15 1 deuce 3 (+)
30 2 game 4 (+)

Da bi se osvojio Grand Slam, igra mora

istodobno drati etiri najuglednija
svjetska naslova.

mjesto
turnir odravanja podloga
London,
Wimbledon Engleska trava
New York, umjetni
US Open SAD materijali
Australian Melbourne, sintetika
Open Australija trava
French Paris,
Open Francuska zemlja
 82
Najvei osvajai Grand Slama, (M) : R.
Emerson (Australija), 12 pobjeda (1961.
1967.); B. Borg (vedska), 11 pobjeda (
1974. 1981.); B. Tilden (SAD) 10 pobjeda
(1920. 1930.).
Najvei osvajai Grand Slama, () : M.
Court (Australija), 26 pobjeda (1960.
1973.); H. Moody (SAD), 19 pobjeda (
1923. 1938.); m. Navratilova (SAD) 18
pobjeda (1978. 1990.).

TK ''EMS'' SARAJEVO
Osnova igralita sa trenanim zidom i
fontanom
Lokacija: Mojmilo, ulica Olimpijska,
Sarajevo
 83
VOJNI SPORTOVI

Maevanje, streliarstvo i streljatvo

razvili su se iz vojnih vjetina po bojitima.
Svi su to danas olimpijski sportovi kojima
se bave mukarci i ene.
U maevanju bodovi se raunaju prema
pogocima u povrinu pogodka. Svakom
oruju odreeno je drukije podruje
pogodaka.
Nosi se zatitna odjea. Na natjecanju su
povrine za pogodtke elektroniki
povezane s ureajem za signalizaciju.
Kod sablje pogotci se mogu postizati
itavim prednjim bridom i vrnom
treinom stranjeg brida sablje. Povrina
pogodtka je gornji dio tijela i ruke.
Kod floreta pogotci se mogu postizati
samo vrhom oruja. Povrina pogotka je
trup tijela, pa se ubodi u ruke i noge ne
broje.
Ma je najtee od maevalakih oruja.
Pogotci se mogu postizati samo vrhom
oruja, a povrina pogotka je itavo
tijelo.

U streliarstvu streliari izbacuju serije

strijela (broj varira od natjecanja do
natjecanja) u metu. Cilj je pogoditi
sredite mete, vrijedno 10 bodova.
Suvremeni lukovi imaju nianske sprave
koje pomau streliaru da luk prilagodi
oitu i visini.

U streljatvu natjecanja se odravaju u

itavoj lepezi oruja, od puaka velikog
kalibra i samarica do zranog oruja i
pitolja.
Postoji nekoliko disciplina u gaanju iz
pitolja. Mete obino imaju 10 krugova,
vrijednovanih od 1 do 10 (samo sredite
mete).

U disciplini gaanja iz puke trostav,

natjecatelji pucaju iz stojeeg, leeeg i
kleeeg stava.
Streliarstvo je nacionalni sport Butana.
Natjecatelji smiju ometati jedan drugog
skakanjem ispred meta.