PREGLED HRV POVIJESTI

1790.-1868.

Stanje 1790.-1791.
Josipa II. naslijedio je brat Leopold II. na elu HM. Zadesio ga je neuspjean rat protiv
Turaka, i otpor nenjemakih naroda unutar HM. On se drao odredbi iz Pragmatike sankcije
1723. Te vratiti sve slobode i povlastice plemstva te sazivanje svih upanijskih skuptina i
sabora HS u Zagrebu i zajednikog u Budimu ili Pounu.
Pod vodstvom velikog zg upana Nikole krleca Lomnikog zakljueno je da se Hrv mora
vre povezati sa Ugr kako bi se oduprla habs apsolutizmu kakav je bio za vrijeme Josipa II.
HS se sastao u svibnju 1790 u Zg pod vodstvom bana Ivana Erdodyja i zakljuio da treba
stvoriti zajedniku vladu za Hrv i Ugr i da tako ostane dok se ne ujedine sve hrv zemlje.
Na zajednikom saboru u Budimu maarski zastupnici su zatraili da se uvede maarski jezik
kao slubeni otpor hrv zastupnika Franjo Bedekovi. S time se sloio Sabor kako treba
uvoditi maarski kao slubeni za Hrv i Ugr otpor Erdodyja i Vrhovca. Maari su takoer
zatraili da se izjednae protestanti i katolici i da je Sla dio Ma odbijeno. Ivan Erdody
Regnum regno non praescribit leges Kraljevstvo ne moe kraljevstvu propisivati zakone.
Prihvaanjem zajednikog sabora Hrv je postala sastavni dio HM a ne njen ravnopravni lan.
Ideje fra rev u Hrv su se irile u Dubrovakoj rep koja je odravala veze sa Fra, a osjetile su se
i u St i Zd. 1793. Te ideje su zabranjene. U Zg djeluje Maksimilijan Vrhovac koji u svojoj
tiskari tiska revolucionarna djela i pjesme.
Pad Venecije 1797.
Budui da su Habs branili fran kralja i njegovu enu Mariju Antoanetu, ki MT,
revolucionarna im je Fra 1792. navijestila rat. U njemu su sudjelovali i hrv krajinici koji su
ratovali u Ita i na Rajni. Protiv Napoleona se isticao pukovnik Josip Vukasovi. 1792. Habs
kralj Franjo I. prisiljen je na mir. Prema tom miru Francuzi e uzeti Lombardiju, a Habs e
dati mletaku Istru, kvarnersko otoje, Dalmaciju i Boku Kotorsku. To je kasnije potvreno
mirom u Campo Formiju 17.10.1797. 12.5.1797. Napoleon je proglasio pad MR.
Na to je jedna delegacija dalmatinskih Hrvata otila u Be zahtijevajui sjedinjenje
novoosloboenih krajeva sa Banskom Hrvatskom pod vodstvom fra Andrije Dorotia, dok
je krajinike predvodio general Mate Rukavina. Sjedite aus vlasti u Dalm je Zadar, a u Istri
Kopar.
Francuska Dalmacija 1805.1809.
Poetkom 19.st na Saboru u Pounu (dananja Bratislava) donesene su dvije odluke:

1
a)zajedniki sabor podnosi 1802. Podnosi kralju molbu Hrvata da se osloboena Dalmacija s
njima sjedini kralj odgodio
b)1805. hrv zastupnici na elu sa Vrhovcem odbijaju ma zahtjev za uvoenjem ma jezika u
kole
1805. mirom u Pounu car/kralj Franjo I. prizanje poraz i ustupa Francuzima Dalmaciju i
Istru. Na elo uprave u Dalmaciji Napoleon je postavio generala Augusta Marmonta, a za
graanskog je upravitelja imenovao Mleanina Viska Dandola. On je najavio novu upravu i
gospodarske promjene te pokrenuo glasilo na hrv i tal jeziku Kraljski Dalmatin prve
novine na hrv jeziku
Kraj Dubrovake Republike 1806.-1808.
Dubrovnik i Boka su se nali izmeu Rusa (i njihovih saveznika Crnogoraca) i Francuza. U
svibnju 1806. Fran general Lauriston dolazi pred Du i zauzima ga. kraj Du rep.
Slubeni proglas o prestanku DR izdao je 1808. General Marmont, a car Napoleon ga je u
veljai 1808 potvrdio. Francuska uprava naila je na otpor hrv naroda.
Francuske ilirske pokrajine 1809.-1813.
Mirom u Tilzitu (pruska) Francuzi su dobili i Boku Kotorsku od CG. 1809. Aus zapoinje
novi rat protiv Fra. Krajinici upadaju u Dalm i tamo zapoinje otpor protiv Fra pod vodstvom
Dorotia, kojeg alje Vrhovac. Sukob zavrava u listopadu 1809. U Schonbrunnu, prema
kojem aus mora Fra predati cijelu Hrv juno od Save s Likom i Hrv primorjem, Istru,
Kranjsku, dio Koruke, Goriku. Napoleon je dao ustrojiti od hrv krajeva Ilirske pokrajine ili
Ilirske provincije sa sjeditem u Ljubljani . na elu se nalazio Marmont, a Kraljevski Dalmatin
zamjenjuje Slubeni telegraf Ilirskih Pokrajina na njem, fra i tal. Provincije su se podijelile na
6 pokrajina: Civilna Hrv, Vojna Hrv, Dalmacija i Du, Istra, Kranjska i Koruka.
Austrijska Ilirija 1816.-1822.
Napoleonovim slomom 1813., zapoinje osloboenje hrv zemalja. Car nije namjenio da im
pridrui Dalmaciju te je htio u tim zemljama izbrisati sva povijesna prava i proglasiti ih aus,
to je izazvalo estok otpor hrv stalea. Odbili su dati prisegu kralju. Car je na to zabranio sve
skuptine stalea i uvoenje njemakog jezika. 1816. Car donosi apsolutistiki dekret kojim
utemeljuje Kraljevinu Iliriju i i nju uvrstio prekosavsku Hrv. Pod pritiskom Hr i Ugr ona je
ponitena 1822., te je poeo proces ujedinjenja Hrv i njeno vraanje iz AC u Ugr.

HRVATSKI NACIONALNI PREPOROD 1830.-1847.

Vrhovev krug i preporodna kretanja do 1827.

2
Poetkom 19.st traje hrv borba protiv nametanja maarskog jezika i odbacivanja hrv
autonomije, protiv novog aus centralizma i aps Franje I. te protiv francuskih osvajakih tenji.
S obzirom da je uloga upanija, hrv bana i HS, jaa utjecaj zg biskupija, posebice za vrijeme
Maksimilijana Vrhovca. On je hrv podban 1809.-1813. On je imao knjinicu, tiskaru, krug
jezikoslovaca, knjievnika, pisaca, pomagao je politiku aktivnost itd. 1813. Pokree
skupljanje nacionalnog blaga, knjiga, otvaranje muzeja, glazbenog zavoda razvoj hrv
kulturne institucije. Njegovo vrijeme je pretpreporedno i ono je dalo temelje preporodnom
razdoblju. Nagovjetaj nacionalnog buenja je poziv zagrebakog biskupa Maksimilijana
Vrhovca (Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije, 1813.) za skupljanje narodnog blaga -
poetak je buenja nacionalne svijesti.
1827. HS donosi zakljuak da se u kolama ui ma jezik kao obvezan predmet.
1830.
U 19.st u Hrv se govori na trima narjejima: to, kaj, a i tri izgovora: ikavski, ekavski i
ijekavski. Slubeni jezik bio je latinski. Maari nameu ma, aus njemaki, u bivim
mletakim posjedima govori se tal, a od 1797.-1813 uvodi se u junoj Hrv i francuski kao
diplomatiki jezik. Stoga se kao prvi zadatak pokreta javlja prihvaanje jedinstvenog
knjievnog jezika, pisma i pravopisa. Taj korak poduzeo je Ljudevit Gaj svojom Kratkom
osnovom horvatsko-slavenskog pravopisnja tiskanom u Budimu 1830 na njemakom i
hrvatskom. U njoj predlae novi nain pisanja prema ekom uzoru, za slova s kojima je bilo
najvie tekoa: ,,,. gajica.
1830. na zajednikom saboru u Pounu Hrvati su se pomirili sa ma jezikom jer nisu htjeli
naputat Maare u borbi protiv aus centralizma. Meutim, u Ugr je prevladala struja koja je,
zajedno da maaronima iz Hrv, negirala hrv dravna (municipalna) prava i tvrdila kako Hrv i
Ugr nisu udruene kraljevine nego su hrv zemlje njeni podloni dijelovi. Tada protonotar Hrv
kraljevstva Josip Kuevi izdaje knjiicu Jura municipalia iliti O posebnim pravima i ustavu
Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije dokazuje da Hrv oduvijek ima posebna prava i
zaseban dravnopravni odnos prema Ugr. prva formulacija hrv dravnog prava na kojoj e
se temeljiti budua hrv politika. Gaj i Kuevi dali su temelje HNP.
1832.
Oko Gaja poinje okupljanje mlade skupine intelektualaca koji e provesti preporod. 1831.
Mladi klerik Pavao toos pie elegiju Kip domovine vu poetku leta 1831 Hrv kao ena
zavijena u crno a njezini sinovi se stide svog jezika kojeg ele zaboraviti. 1832. Gaj pie
pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje Jo Horvatska ni propala i postaje preporodna
budnica. 1832. Ivan Derkos pie spis Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju. U

3
kome se zalae za jedinstven knjievni jezik, podizanje nacionalne svijesti i rodoljublja te za
politiko ujedinjenje hrv zemlja. Josip Kundek djelo Re jezika narodnoga.
1832. izlazi najvaniji spis duhovnog voe pokreta, grofa Janka Drakovia Disertacija iliti
razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i buduim zakonotvorcem kraljevinah naih.
To je knjiica-program, cjeloviti politiki program hrv naroda. Na temelju dravnog prava
Drakovi predlae stvaranje Velike Ilirije koja bi obuhvaala sve hrv zemlje, dananje slo
zemlje i Bosnu. Predlae i zajedniki jezik iliriki tokavsko narjeje. Njime je disertacia i
pisana te izdana u Karlovcu, do 1822 sredite Kraljevine Ilirije. politiki naputak za budue
poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajedniki Ugarsko-hrvatski sabor u
Pounu (dananja Bratislava). Grof Drakovi savjetuje budue poslanike da se zaloe za
ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu politiku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a
koja bi obuhvaala (tadanju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu,
i slovenske zemlje Kranjsku, tajersku i Koruku. Poklisar poslanik, diplomatski
predstavnik.
Na zajednikom saboru u Pounu vie je puta isticana obrana lat jezika i hrvatske pravice.
Potkapetan Kraljevine general Juraj Rukavina prvi je banu Franji Vlaiu zahvalio na
imenovanju na hrv jeziku prvi se u Saboru obratio na hrv jeziku.
1835.-1836.
Preporod je, unato programskim spisima, trebao slubeno glasilo. 1833. Gaj od Franje I.
dobiva odobrenje za knjievni list, i 1834. Za politiko glasilo. Iste godine Drakovi prevodi
Disertaciju na njemaki jezik ne bi li dobio krupno plemstvo i graanstvo, dok je Gaj
saklupljao pretplatnike za novine. 6.1.1835. izale su Novine horvatkse te njihov knjievni
prilog Daanica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska s geslom:Narod bez narodnosti je tijelo
bez kosti. U Danici je 14.3.1835. pjesnik Antun Mihanovi objavio pjesmu Hrvatska
domovina
1836. Gaj mijenja ime novina u Ilirske novine i Danicu ilirsku s ciljem njenog proirenja na
podruje Slavonije, Bosne, Dubrovnika, Hercegovine i moda na Srbiju i Sloveniju. Ilirskim
imenom i tokavicom pokuao je stvoriti nacionalno i jezino jedinstvo junih Slavena.
odbijanje Srba, a samo su poneki Slovenci prihvatili te ideje Vraz i Majer. Ilirski pokret je
bio samo hrv narodni preporodni pokret oko kojeg se okupila samo hrv nacija.
1838.-1842.
Pokret je najprije zahvatio hrv mlado graanstvo, uenike i studente. Iz Zg se pokret iri u Ka
i V, Du, franjevaca u Bosni, Boki, Istri, Bakoj 1836. Vjekoslav Babuki objavljuje prvu
gramatiku Osnova slovnice slavjanske narja ilirskoga, 1838. Dragutin Rakovac zajedno sa

4
Gajem urednik Novina horvatskih, 1842. Sa Vukotinoviem i Vrazom osniva asopis Kolo,
ureuje 1841.-1850 Gospodarski list, igrokaz Veronika od Desinia, ilirska poezija Sila
ljubavi, politiki spis 1842. Mali katekizam za velike ljude. 1839. Sakcinski pie prvu hrv
povijesnu dramu (tragediju) Juran i Sofija iliti Turci kod Siska sisaka pobjeda nad
Turcima 1593., izveden na tokavici. Dimitrije Demeter izdaje svoja Dramatika pokuenija.
Ignac Fux se pohrvauje i postaje Vatroslav Lisinski, ako i Livadi koje je bio Ferdo Wiesner
skaldaju narodne budnice. Dragojla Jarnevi ilirkinja iz Ka.
1838. u V, Zg i KAa utemeljene su prve itaonice, koje postaju sredita preporodnog rada. U
njima se okupljaju intelektualci, osnivaju knjinice, muzejske zbirke, djeluje dramske
skupine.... Vrhunac njihova rada je utemeljenje dviju najvanijih nac ustanova Matica
ilirksa 1842- kao sredinja kulturno-povijesna institucija i Hrvatsko-slavonsko gospodarsko
drutvo 1841. Koje pokree svoje glasilo List meseni od 1855 Gospodarski list koji izlazi i
dns. 1842. Izlazi Kolo najstariji hrv asopis. 1844 Matica izdaje Gundulieva Osmana uz
nadopunu Maurania. Iste godine u Zd poinje izlaziti asopis Zora dalmatinska, Demeter
objavljuje Teutu, ulek programski spis to nameravaju Iliri? 1846. Maurani pie Smrt
Smail age engia.
Prvi politiki sukobi 1841.-1845.
1836. paralelno sa Gajevim uvoenjem ilirskog imena i tokavice, u Srbiji dolazi do isticanja
srpskog imena i jezika srpski politiar Boidar Patranovi pokree Srpsko-dalmatinski
magazin u Zd-u. od tada poinje djelovanje protiv ilirskog ili hrv imena i protiv mogueg
sjedinjenja Dalm sa Hrv otealo preorod u tim krajevima.
Protivnici Gajevih jezinih reformi utemeljuju u Zg 1841. Hrvatsko-ugarsku stranku koja je
bila za uvoenje ma jezika kao slubenog u Hrv maaroni. Suprotno njima, pristae
ilirskog pokreta osnovali su Ilirsku stranku koja se bori za ujedinjenje svih hrv zemalja u
politikom smislu i za jedinstvo svih junih Slavena u kulturnom pogledu. njihov program
istiu Rakovac u Malom katekizmu za velike ljude i Ljudevit Farka koji je pohrvatio svoje
prezime u Vukotinovi i izdao iste god 1842 spis Ilirizam i kroatizam u kojem istie da je hrv
politiki ivot u kroatizmu,a kulturni u ilirizmu.
S obzirom na este sukobe izmeu iliraca i maarona, kralj Ferdinand V.(sin Franje I.) 1843.
Zabranjuje ilirsko ime. Ilirci tada mijenjaju ime svoje stranke u Narodna i njihove novine
postaju Narodne novine, koje izlaze i dns.
2.5.1843. Sakcinski u HS dri svoj govor na hrv jeziku o uvoenju hrv jezika kao slubenoga
u poslovanje Sabora i druge poslove. Maarone je to naljutilo te je zabranjeno hrv

5
predstavnicima u zajednikom saboru govoriti latinski i zakljuili da se za 10 godina u Ugr i
Hrv mora koristiti samo ma jezik.
U srpnju 1845. Izbija glavni sukob izmeu maarona i narodnjaka prilikom obnove zg
upanije. Maaroni su pozvali seljake plemie iz Turopolja da za njih glasaju u skuptini, to
su i napravili, te su narodnjaci poraeni. U toj napetosti na Markovom trgu dolazi do oruanog
sukoba u kome je vojska pobila 13 ljudi,a 27 ih je ranjeno, ugl narodnjaka. srpanjske rtve.
1847.-1848.
Nakon sukoba na Markovu trgu u kui turpoljskog kneza maarona Antuna Josipovia se
slavilo. Na sastanak upanijske skuptine u Zg on je doveo plemie-seljake iz Turopolja, ali
im ban Franjo Haller nije prizano glas. Tako je u HS opet bilo vie narodnjaka. On je
zahtijevao da ujedinjenje svih hrv zemalja, da bude crkveno i kulturno neovisna od Ugr, da se
zg biskupija pretvori u nadbiskupiju. Haller odstupa, a vlast kao banski namjesnik preuzima
zg biskup Juraj Haulik.
Posljednji staleki sabor odran je 1847. I on je donio odluku da se latinski diplomatiki jezik
zamijeni hrvatskim jezikom. Time je, u sz hrv, zavren narodni preporod. U ast tome
izvedena je opera Lisinskog Ljubav i zloba.
Hrv predstavnici za zajedniki sabor u Pounu morlai su braniti donesene zakljuke. Morali
su se i dalje boriti protiv maarizacije kralj Ferdinand V. otvorio Ugr sabor na ma.
Maaron Josipovi je optuivao HS da je krnju jer nije bilo ljivara, pa je zakljuio da se
osnuje posebna komisija sa Lajosom Kossuthom na elu koja e ispitati hrv namjere. On je
rekao da ne postoji ni ime ni narodnost hrvatsko reakcija Haulika.
Zajedniki sabor je zakljuio da se uvede ma jezik u upravu u Ugr, a da u Hrv u unutarnjoj
upravi ostane slubeni latinski. Kralj taj zakljuak nije potvrdio.

MAARSKI RAT, AUSTRIJSKI APSOLUTIZAM, DOBA NAGODBE.

Narodna zahtjevanja 25.3.1848.

U veljai 1848. Izbija revolucija u Parizu i ona se iri Europom Talijani, Maari, Poljaci,
vienacionalna AC, u Beu pada Metternich (nositelj aus aps).
Ono zahvaa i Hrv gdje 25.3.1848. u Zg Sakcinski i Ambroz Vranicani sazivaju Veliku
narodnu skuptinu u Ilirskoj dvorani na Gornjem gradu.
Budui da su Maari 3.3.1848. zahtijevali na saboru u Pounu svoju neovisnu vladu, narodnu
vosjku i da je revolucija zahvatila Be, te da se 18.3 digla tal Lombardija protiv Aus, pozvali
su i hrv studenti u Beu 20.3.1848 Hrvate da se pobune.

6
Uoi skuptine iz Bea se vraa Gaj, koji je pokuao neto uraditi na svoju ruku, zajdno sa
Kulmerom, Ljudevitom Oegoviem imenovanje pukovnika Jelaia za bana. To je
zahtijevala i NS u Zg, iako je Jelai brzojav o imenovanju ve primio u Lekeniku. iste
elje Bea i Zg. Razlog tome je bio to im je trebala dobro uvjebana vojska i dobar voa, to
je Jelai i bio u borbi protiv maarskog nacionalizma ili elja Talijana. prvi puta da je hrv
krajika vojska iskoritena za rjeavanje unutarnjih sukoba.
Osim toga skuptina u Zg uputila je zahtjev kralju u Be da se ujedine sve hrv zemlje
(hrv,sla,dalm,VK i RI),poseba vlada neovisna od Ugarske , stalni HS , ukidanje feudalnih i
kmetskih odnosa.
Ban Jelai
Hrv poslanstvo uputilo je u Be kralju 400 ljudi koji mu odnose narodne elje
zahtijevanja naroda. Kralj im je odbio sve zahtjeve osim imenovanja Jelaia banom te im
naredio da ih prvo moraju usvojiti na saboru i onda tek slati na odobrenje. Budui da su ma
zahtjevi usvojeni ono ih je potaklo na eu maarizaciju u RI uvode dopise na ma,
slavonija pripada ugarskoj. Reakcija Maurania spis Hervati Magjarom .
Nakon to je imenovan banom Jelai je imenovan i podmaralom i zapovijedajuim
generalom u hrv i VK. On je odmah odgovorio maarima tako da je zabranio posebnom
okrunicom primiti od bilo koga bilo kakva nareenja osim od bana. tim aktom prekidaju
se veze izmeu kraljevine hr i ugarske jo od 1102.
19.5.1848. Jelai raspisuje izbore za HS u hrv,slavoniji, i prvi put VK. Sabor kao prvi
nestaleki (izabran od naroda)osim virilista (velikai koje pozvao ban)sastao se 5.6.na trgu
svete katarine u zg i sveano ustoliio bana Jelaia. To je uinio i pravoslavni patrijarh Josif
Rajai. HS se izjasnio za federalistiko ureenje monarhije , proglasio vlast hrv bana od
drave do mora, zahtijevao sjedinjenje dalmacije i VK s hrv, potvrdio ukidanje kmetstva
Jelai je banskim pismom 25.4.ukinuo kmetstvo zapoinje razdoblje graanske hrv
S tim zahtjevom krenuo je Jelai sa hrv predstavnitvom kralju u Innsbruck. On ga je
razrijeio dunosti i za kraljevog komesara imenovao generala Hrabovskog. 29.6.HS to odbija
i daje Jelaiu izvanredne ovlasti. Jelai je upao preko drave i zaustavio odvajanje slavonije
od hrv.
31.8.Jelai zauzima RI. Izbio je neizbjean rat protiv maara. Prije rata Jelai je utemeljio
Bansko vijee vlada u zg s 5 ministarstava:za unutarnje poslove, financijske i vojne
djelatnosti . banskim namjesnikom imenovao je Mirka Lentulaja. 11.9.1848. Jelai je preao
Dravu, uao u akovec, proglasio Meimurje sastavnim hrv dijelom. 7.9.1848. u dogo sa
dvorom objavio je rat Ma.

7
Jelaieva vojna pobjeda i politiki poraz
Nakon sjedinjenja Meimurja, preao je Muru i krenuo prema Budimu. Prve bitke bile su
28/29.48 kod Pakosda i Velencze. Car Ferdinand imenuje Jelaia komesarom i alje mu aus
vojnike kao pomo ratuje kao carski general za Aus i Dvor. U Beu izbija revolucija te
Jelai kree prema tamo. Tamo je krenula i ma vojska generala Moge i ona se sukobila sa
Jelaiem kod Schwechta poraz Kossutha i Moge. Jelai je nastavio guiti pobune po Ugr
zajedno sa generalom Windischgratzom, te je uao i u Budim. Nakon toga 1849. Odlazi u hrv
zemlje.
2.12.1848. carskog prijestolja odrie se Fredinand te vladarom postaje Franjo Josip sve do
1916. Kako bi pridobio Jelaia imenovao ga je gubernatorom Ri, Dalmacije. Jelai
objedinio u svom imenu sve hrv zemlje nakon 1102.
Franjo Josip je uspio uguiti pobunu zahvaljujui pomoi rus cara Nikole I. ma revolucija
uguena 13.8.1849. ma voa Kossuth pobjegao je u Tursku.
1849. Franjo donosi Oktroirani ustav u oujku 1849. on je u Hrv proglaen u rujnu 1849.
Razdoblje aus apsolutizma i germanizacije 1851.-1859.
1850. rasputen je HS, uvodi se andarmerija, promjene u upravi i kolstvu. 1851. Ukinut je
OU i zapoeo je otvoreni aps reim koji se po ministru Aleksandru Bachu naziva Bachovim
aps. Zapoela je germanizacija itavog ivota, zabranjena je hrv zastava, 1852. Uveden je
Opi graanski zakonik. Poeli su progoni hrv intelektualaca, zabrana tiska, a Narodne novine
postaju slubeno glasilo Bea.
1854.banska je vlada na elu sa Jelaiem pretvorena u Carsko i kraljevsko namjesnitvo.
Ukinut je upanijski sustav, a zemlja se podijelila na 5 okruja, na ijem su elu bili
predstojnici odg Beu. Njemaki je postao slubeni jezik u upravi i kolstvu, u zemlju su doli
Bachovi husari.
S druge strane, 1852. Dolazi do uzdizanja zg biskupije u rang nadbiskupije zahvaljujui
Beu prvi nadbiskup bio je Haulik. hrv se u crkvenom smislu odvojila od Ugr.
Zagreb je ujedinjen u jedinstven grad prvi zg gradonaelnik postaje Janko Kamauf.
Otvoren je Banski stol kao vrhovni sud u Hrv.
Slom apsolutizma Hrvatski sabor 1861.
Poslije poraza HM u Ita od Fra i Sardinije, prisilio je Franju Josipa da 1859. Odbaci aps. i
proglasi Listopadsku diplomu kojom obeava politike slobode pa i saziv sabora i upanijskih
skuptina. Za bana je imenovan general Josip okevi uvodi hrv jezik.
1861. sazvan je HS. Njegov najvaniji zadatak bio je odrediti odnose Hrv prema Ugr i prema
Aus. Istodobno je sazvan i Dalmatisnki sabor u Zd, a Istra je dobila svoj sabor u Poreu. HS je

8
zahtijevao sjedinjenje hrv zemalja, pozvani predstavnici Dalm i VK. Profiliraju se stranke
okupljene oko zajednikih programa. Bivi Ilirci sainjavali su Narodnjake oni su bili za
obnovu odnosa s Ugr pod uvjetom da ugr strana prizna teritorijalnu cjelovitost i neovisnost
hrv zemalja. Osim toga bili su za kulturno povezivanje svih junih Slavena. Tu su bili Raki,
Strossmayer, Maurani.
S druge strane nalaze se okupili su se maaroni koji su bili za realnu uniju s Ugarskom
Unionistika stranka. Treu skupinu ine zastupnici okupljeni oko Kvaternika, prvi
politiki emigrant. Oni su eljeli samostalnu Hrv bez veza sa Aus i Ma. Stranka prava. Tu
su jo bili Starevi i Vrdoljak.
Hrvatsko- ugarska nagodba 1868.
Nakon to je sabor donio zakljuak da nee slati svoje zastupnike u Dravno vijee, Franjo
Josip je sabor raspustio. 1861. Kralj proglaava Veljaki patent, kojim je nastupilo vrijeme
prikrivenog apsolutizma. Kralj je sankcionirao lanak 42. Iz 1861, kojega je priredio
Maurani, agovori od realnim odnosima s Ugr, ako ona prizna hrv posebnost, pravo na
ujedinjenje i unutarnju samoupravu.
1862 Maurani se izdvaja iz Narodne stranke u Samostalnu narodnu stranku koja se zalagala
sa suradnju sa bekim dvorom. U njoj su bili Sakcinski, Haulik, Vranicani. Na izborima 1865.
Doivjeli su poraz od udruenih unionista i narodnjaka. Novi sabor 1865. Uputio je u Petu
poseban Kraljevski odbor da se dogovori s Maarima odbili priznati lanak 42.
Austrijska je vojska u ekoj kod Kraljiina Graca doivjela teak poraz od Pruske te je bila
prisiljena napustiti Njemaki savez te je bila prisiljena promijeniti svoj odnos prema
jugoistonim zemljama. Izgubila je i od talijana Veneciju. Austrija je morala popustiti
Maarima Austro-ugarska nagodba 1867.
Prema njoj nastaje dvojna drava Austro-Ugarska ili Dvojna monarhija u kojoj je aus dio bio
carevina, a ugr kraljevina, a Franjo Josip i car i kralj. Kralj se krunio i maarskom krunom, na
koje su bili pozvani i Hrvati, ali su odbili doi. Kralj je ponovno raspustio HS.
Hrvastko ugarska nagodba 1868.
Narodnjaci su odbili sudjelovati u tome, pa je ban okevi odstupio, a za bana je postavljen
Levin Rauch unionist. Izabran je i poseban Hrvatski kraljevinski odbor od 12 lanova, sve
unionosti , koji su 24.9.1868. sklopili nagodbu. Hrv je prema tome dobila potpunu autonomiju
u unutarnjim poslovima: uprava, pravosue, nastava, bogotovlje. Zajedniki poslovi bili su
financije, poljodjelstvo, trgovine, zemljska obrana. Zajednike poslove rjeavat e sabor svih
kraljevina Ugarske krune na koji HS alje svoje izaslanike. Zastupnici Kraljevine Hrv i Sla
imaju pravo na hrv jezik u zajednikom saboru. Grb je zajedniki pod krunom sv. Stjepana.

9
Izravno pod Austriju potpale su Istra, kvarnesrki otoci, Dalmacija, Dubrovnik, Boka
Kotorksa, VK. Hrv i SLa bile su sastavni dio Ugr, a Meimurje je ponovno potpalo pod Ugr
1861. Prema nagodbi Dalm i VK pripadaju Hrv. Po lanku 56. I 57. U Hrvostaje slubeni
samo hrv jezik. Hrv je imala pravo na domobranstvo.
Prema nagodbi, l. 66 o Rijeci se nisu mogli dogovoriti te je dogovoreno da e se o njoj jo
raspravljati, te je kralj to prihvatio. Na to je US dodao komad papira na kojem stoje da se Ri s
kotorom pripada neposredno Ugr Rijeka krpica. --<Dvor odobrio kako bi udovoljio ma
strani.
1867. poinje djelovati JAZU. 1864. Raki pokree znanstveni asopis Knjievnik, ujedno je
bio i prvi predsjednik JAZU.

10