Rat U Bosanskoj Posavini 1992

JERKO ZOVAK
RAT
U BOSANSKOJ
POSAVINI 1992.
Knjigu posveujem
Zvonimiru uljku
borcu 4./3./108. br. ZNG HV
poginulom 03. rujna 1992. godine
u Gornjim Kolibama
Nakladnici:
Posavska Hrvatska d.o.o.
Grad Slavonski Brod
Za nakladnike:
Branko Peni
dr. Mirko Duspara
Urednik:
Domagoj Zovak, prof.
Recenzent:
dr.sc. Ivica Mikulin
Pogovor:
Stoerni general, u mirovini
Petar Stipeti
Lektorica:
Katarina Aladrovi, prof.
Prijevod na engleski jezik:

Ana Matkovi, prof.
Grafiki urednik:
Branimir Zovak
Tisak:
Gradska tiskara Osijek d.d.
Naklada: 2000
CIP - Katalogizacija u publikaciji
UDK 355.1 (497.6-3 Posavina)1992
ZOVAK Jerko
Rat u Bosanskoj Posavini 1992. / Jerko Zovak, -
Slavonski Brod; Posavska Hrvatska; Grad Slavonski Brod,
2009. - 770 str.: fotogr.: 24 cm
ISBN 978-953-6357-86-4
JERKO ZOVAK
RAT
U BOSANSKOJ
POSAVINI 1992.
Slavonski Brod, 07. listopada 2009.

SADRAJ
PREDGOVOR ..............................................................................................................11
UVOD...........................................................................................................................13
I. UZROCI RATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJI 1991. - 1995.
IDEOLOGIJA VELIKE SRBIJE ...................................................................................21

Projekt Velika Srbija u Drugom svjetskom ratu .......................................................27
Projekt Velika Srbija u SFR Jugoslaviji ...................................................................30
Memorandum SANU 1986. godine ..........................................................................32
RASPAD SOCIJALISTIKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE ........40
DOGOVORI SRBA I HRVATA O MEUSOBNOJ PODJELI BiH..........................46
O podjeli Bosne i Hercegovine - rekli su ..................................................................47
Stenogrami o podjeli Bosne i Hercegovine ..............................................................55
II. PRIPREMA RATA U BOSANSKOJ POSAVINI 1992.
SEDAM KLJUNIH POJMOVA ................................................................................71

SRPSKE ORGANIZACIJSKO-KADROVSKE PRIPREME ZA RAT U
BOSNI I HERCEGOVINI............................................................................................74
HRVATSKO-MUSLIMANSKE PRIPREME ZA RAT U POSAVINI.......................76
USTROJAVANJE POSTROJBI U OG ISTONA POSAVINA.............................78
OPERATIVNI RASPORED SNAGA ..........................................................................80
Raspored srpskih snaga.............................................................................................81
Raspored hrvatsko-muslimanskih snaga ...................................................................88
Zemljovid, obostrani raspored snaga 01. svibnja 1992. god.....................................94
PRIPREME ZA ORUANU BORBU .........................................................................96
Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (18.11.1991.)......................97
Deklaracija o proglaenju Republike srpskog naroda BiH .......................................98
Nacionalna struktura stanovnitva ..........................................................................101
Zapisnik sastanaka Ministra obrane RH Gojka uka i predstavnika
opina Bosanske Posavine (23.01.1992.) ...............................................................105
Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine ..................................................110
Ruenje mostova na rijeci Savi ...............................................................................111
Lisabonski pregovori nacionalnih BiH lidera .........................................................114
Tko su neprijatelji, tko BiH snage, a tko snage solidarnosti? .................................116
UVODNI PREGLED ORUANE BORBE ...............................................................120
PLANOVI O UNUTARNJOJ PODJELI BiH ............................................................126
Cutillierov plan o unutarnjoj podjeli BiH (22.02.1992.) ........................................126
Demografska povijest BiH .....................................................................................129
PREDSJEDNITVO BiH O RATU U BiH I BOSANSKOJ POSAVINI .................131
Odluka o objedinjavanju svih naoruanih snaga BiH (09.04.1992.) ......................134
Odluka o proglaenju ratnog stanja u BiH (20.06.1992.) .......................................138
IZVOD IZ HRVATSKO-SRPSKIH POLITIKIH ODNOSA U BiH ......................139
Priopenje za javnost sa bilateralnog sastanka dvojice predsjednika
drava u dravi, R. Karadia i M. Bobana u Grazu (06.05.1992.) ....................140
IZVOD IZ HRVATSKO-MUSLIMANSKIH POLITIKIH ODNOSA U BiH .......144
HVO HZ HB ne priznaje odluke Predsjednitva BiH (08.05.1992.) ..........................148
HOS BiH ne priznaje odluke HVO HZHB (09.05.1992.) ..........................................149
Izetbegovi: (Hrvatski) no u (Muslimanska) lea (03.07.1992.) ......................155
Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine
i Republike Hrvatske ............................................................................................159
IZVOD IZ SRPSKO-MUSLIMANSKIH POLITIKIH ODNOSA U BiH ..............163
Kljuni dogaaji za poetak rata u Bosanskoj Posavini ........................................168
III. KRONOLOGIJA
PRVE ORUANE BORBE (03.03.1992.) .................................................................171

Zemljovid, obostrani raspored snaga (03.03.1992.) ...............................................174
PRVA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS ....................................................178
Zapovijed OGIP-a za prva zauzimanja naseljenih mjesta ......................................188
VRS osvojila Bosanski amac (17.04.1992.) .........................................................195
Smijenjen zapovjednik OG Istona Posavina .....................................................198
Broani u sukobu sa vrhovnitvom, ili? .................................................................205
VRS osvojila Brko (07.05.1992.)..........................................................................209
PROTUNAPAD HRVATSKO-MUSLIMANSKIH SNAGA....................................213
Frakcijske borbe u Bosanskoj Posavini ..................................................................219
Sporazum Boban - Karadi uvod u komadanje Bosne ......................................223
Hrvatsko-muslimanske snage osvojile: Lijee, Vinsku, Donja Vrela,
Gornji Svilaj, Kadar (13.05.1992.) .....................................................................224
Vei prostor, vee frakcijske borbe, vee pljake...................................................230
JNA postala VRS (15.05.1992.) .............................................................................231
Hrvatsko-muslimanske snage osvojile Modriu (30.05.1992.) ..............................237
VRS zaustavila protunapad HV-a i HVO-a ............................................................240
MUP tzv. RSK u Doboju (10.06.1992.) .................................................................244
DRUGA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS ................................................247
Operacija Koridor - 92 ........................................................................................247
Zemljovid obostrani raspored snaga (14.06.1992.) ................................................256
Zemljovid obostrani raspored snaga (24.06.1992.) ................................................264
VRS probila koridor (26.06.1992.).........................................................................269
Kruljac odbio Basarevu zapovijed - za povlaenje ...............................................279
VRS osvojila Modriu (28.06.1992.)......................................................................281
I opet Basarac .........................................................................................................284
Neizvravanje zapovijedi od strane 106., 107. i 132. br. HV .................................291
VRS osvojila Derventu (04.07.1992.) ....................................................................293
Uvoenje jakih snaga HV-a ................................................................................298
Uputa ministra obrane RH svim zapovjednitvima hrvatske vojske ......................303
Hrvatsko-muslimanske snage na Obodnom kanalu (11.07.1992.) .........................308
Brigadir Vrbanac - borbeni komandant ................................................................312
VRS osvojila Odak (14.07.1992.) .........................................................................315
Milju, rijeju, djelom i propustom ........................................................................320
U VRS takoer dvostruka linija zapovijedanja.......................................................322
Zapovjednik OG Istona Posavina upozorava Zapovjednika
Slavonskog bojita (20.07.1992.) ........................................................................324
Lisica: Ii napred do smrti...................................................................................329
Lisica: Spas su karaule na rijeci Savi ..................................................................331
Brigadir Ivo Petri zna: tko? to? koga? .................................................................333
Neuspjean posljednji ozbiljniji pokuaj protunapada
hrvatsko-muslimanskih snaga (06.08.1992.) ..........................................................341
TREA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS..................................................351
VRS zauzela Gradac, Bijelo Brdo i Kostre ...........................................................351
Praljak: Posavinu branite s plaenicima .................................................................359
Inspekcijski nalaz generala zbora Martina pegelja (26.08.1992.) ........................363
Konspirativni Iko Stani .........................................................................................374
Tus - protiv ukove upute .....................................................................................374
Samovolja postrojbi HV ili? ...................................................................................379
Podjela ratnog plijena meu srpskim borcima .......................................................382
Maksimalno gaenje 108. br. HV (17.09.1992.) .................................................386
Posljednja borbena zapovijed OGIP-a - 108. br. HV, za zonu B (27.09.1991.) .397
Osam dana prije pada Bosanskog Broda (28.09.1992.) ..........................................397
Sedam dana prije pada Bosanskog Broda (29.09.1992.) ........................................399
est dana prije pada Bosanskog Broda (30.09.1992.) ............................................401
Zemljovid obostrani raspored snaga 30.09.'92. u 07,00 sati ...................................406
Pet dana prije pada Bosanskog Broda (01.10.1992.) ..............................................414
Lisica: Moramo zauzeti Brod, jer je u pitanju cela Posavina ..............................420
Zapovjednik 108. br. HV trai zamjenu za izvuene postrojbe (01.10.1992.) .......423
etiri dana prije pada Bosanskog Broda (02.10.1992.) ..........................................428
Tri dana prije pada Bosanskog Broda (03.10.1992.) ..............................................443
Dva dana prije pada Bosanskog Broda (04.10.1992.) ............................................448
Posljednje upozorenje 3./108. br.HV (04.10.1992. u 20,15 sati) ............................460
Jedan dan prije pada Bosanskog Broda (05.10.1992.) ............................................467
VRS osvojila Bosanski Brod (06.10.1992.) ............................................................481
Alibi zapovijedi brigadira Vinka Vrbanca ..............................................................481
Nemojte dirati most. Treba za budunost djece ..................................................497
Prvo traganje za krivcima .......................................................................................500
Sruen most na rijeci Savi (07.10.1992.) ................................................................502
Zemljovid, obostrani raspored snaga, Bosanski Brod 07.10.'92. u 10,00 sati ........504
Smijenjen zapovjednik 108. br. ZNG HV, puk. Stanislav Sori (07.10.1992.) ......506
Smijenjen zapovjednik TG-3 1.K.K. VRS, puk. Slavko Lisica ..............................510
Zemljovid, obostrani raspored snaga, Bosanska Posavina (07.10.1992.) ...............512
BOSANSKA POSAVINA NAJKRVAVIJE BOJITE HRVATSKIH SNAGA ......515
Podaci o stradalima u Bosanskoj Posavini .............................................................515
Sanitetska sluba OG Istona Posavina ..............................................................515
Informacijsko dokumentacijski centra (IDC) Sarajevo ..........................................517
Podaci koje je, iz vie izvora, prikupio autor ..........................................................519
Teko je stradao i Slavonski Brod ..........................................................................520
Bolnica na prvoj crti bojita ....................................................................................522
Na marginama rata Veliki Hrvati male pameti ...................................................523
Kljuni dogaaji za tijek i posljedce rata u Bosanskoj Posavini ............................525
IV. SLUBENI STAVOVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE
MINISTAR OBRANE RH, GOJKO UAK ............................................................529

KOMISIJA OPERATIVNE ZONE OSIJEK..............................................................530
Izjava v.d. zapovjednika 1/108. br. HV, satnika, Mate Lackovia .........................530
Izjava v.d. zapovjednika 2/108. br. HV, bojnika, Zlatka Prebega ..........................531
Izjava v.d. zapovjednika 3/108. br. HV, natporunika, Zdravka Tolia .................532
Izjava zapovjednika 36. sam. mtr.b. HV, bojnika, Zdravka imunovia ...............533
Izjava naelnika 108. br. HV, pukovnika Stjepana Orekovia ............................534
Izjava zapovjednika 108. br. HV, pukovnika Stanislava Soria .............................535
Postrojavanje 108. br. ZNG HV u Kindrovu, listopad 1992. god. .........................539
Izvjee IZM-2 OG Istona Posavina .................................................................542
Izvjee sektora Zapad OG Istona Posavina ..................................................545
Izvjee operativne i borbene situacije u zoni OG IP Zapad ..............................549
IPD OZ Osijek - izvjee za period 29.09.-10.10. 1992. ........................................552
Komisija Operativne zone Osijek - Izvjee o 3.A br. HV . ..............................555
Komisija Operativne zone Osijek - Izvjee o 108. br. HV....................................556
OZ OSIJEK - IZVJEE O PADU BOSANSKE POSAVINE
brigadir Vinko Vrbanac ..........................................................................................558
SLAVONSKO BOJITE - ANALIZA I ZAKLJUCI O BOJNOM
DJELOVANJU NA BRODSKO-DERVENTSKOM RATITU U PERIODU
OD 28.09. DO 07.10.1992. gen.boj. Petar Stipeti.................................................560
O istom dvije godine kasnije - gen.boj. Petar Stipeti. ...............................................564
POM. MINISTRA OBRANE ZA SIS - IZVJEE I., brig. Josip Perkovi .............568
POM. MINISTRA OBRANE ZA SIS - IZVJEE II., brig. Josip Perkovi ............570
KOMISIJA VIJEA NARODNE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE ................576
Izjava zapovjednika 3/3 A br. HV, boj. Dragana Dikanovia .............................578
Izjava zapovjednika 101. br. HVO, Zlatka Hrkaa - igija ...................................580
Izjava naelnika inenjerije 157. br. HV, sat. Franje tokovia .............................584
Izjava pomonika zapovjednika108. br. za logistiku pukovnika
Pave Sokovia ......................................................................................................587
Izjava naelnika stoera 108. br. HV, puk. Stjepana Orekovia ...........................595
Izjava naelnika inenjerije OG I. Posavina, boj. Stjepana Jurjevia .................602
Izjava zapovjednika OG I. Posavina, puk. Vinka tefaneka ...............................605
Izjava potpredsjednika Skuptine opine Slavonski Brod,
predsjednika HDZ-a opine Slavonski Brod,
naelnika SIS-a 108. br. HV,
tajnika Hrvatskog Vijea Obrane Bosanske Posavine,
pomonika direktora uro akovi,
djelatnog natporunika, Zdravka Sokovia ...........................................................613
Izjava predsjednika SO Slavonski Brod, dr. Joze Metera .......................................624
IZVJEE KOMISIJE VIJEA NARODNE OBRANE RH, gen. Ivan ermak .....632
Tablica istine ..........................................................................................................642
V. NAKON SVEGA
PREDSJEDNIE, IZGUBILA SAM DOM, ALI SAM DOBILA DOMOVINU .....647

Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike Herceg-Bosna ...650
Opi okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
Dayton, 21.11.1995., Pariz, 14.12.1995 .................................................................652
O Daytonskom mirovnom sporazumu rekli su .......................................................657
VI. TRINAEST TEZA S ZAKLJUKOM
TRINAEST TEZA ......................................................................................................663

ZAKLJUAK .............................................................................................................665
THIRTEEN THESES .................................................................................................678
CONCLUSION ..........................................................................................................680
POGOVOR, stoerni general, u mirovini Petar Stipeti ............................................695

RECENZIJA, dr. sc. Ivica Mikulin ...........................................................................697
Kratice ........................................................................................................................702
Popis postrojbi............................................................................................................706
Popis zemljovida .........................................................................................................709
Popis fotografija .........................................................................................................710
Popis dokumenata.......................................................................................................712
Popis tablica ...............................................................................................................714
Popis skica ..................................................................................................................715
Popis shema ................................................................................................................715
Kazalo postrojbi .........................................................................................................715
Kazalo osobnih imena ................................................................................................716
Kazalo zemljopisnih pojmova .....................................................................................723
Literatura ....................................................................................................................730
Izvori ...........................................................................................................................732
PRILOG
Popis poginulih i nestalih boraca - ehida HVO za period od

03. oujka do 07. listopada 1992. godine ...................................................................737
Biljeka o autoru .........................................................................................................769

JERKO ZOVAK 11
PREDGOVOR
Postoji vie razloga zbog kojih ne bih trebao pisati o ratu u Bosanskoj Posavini,
odnosno gubitku Bosanskog Broda i cijelog mostobrana. Prvo, moglo bi mi se spo-
itnuti kako kao aktivni sudionik dogaanja, od prve bitke hrvatsko-muslimanskih
snaga za Bosanski Brod, do posljednjih borbi za ouvanje mostobrana i samog Bosan-
skog Broda - ne mogu biti objektivan. Drugo, moji suborci, a osobito zapovjednici, to
zbog gorine koju nose u sebi jer su oklevetani, to zbog straha kako njihovo vienje
dogaaja nee biti shvaeno kao objektivna istina, nerado svjedoe o svom mjestu i
ulozi za vrijeme 200 dnevnog rata za Bosansku Posavinu. Tree, svi pisani izvori nu-
ni za saimanje podataka koji bi vjerno i u cijelosti oslikali dogaanja, jo nisu dostu-
pni. etvrto, pravi ratnici analizu i vrednovanje njihovih bitaka preputaju struci i
povjesniarima
Kao to postoje uvjerljivi razlozi, za ne pisanje, postoje jo uvjerljiviji, za pisanje.
Prvo, slubeni stav zapovjednika Slavonskog bojita general bojnika Petra Stipetia,
iznesen u njegovoj Analizi i zakljucima o bojnom djelovanju na brodsko-
derventskom bojitu u periodu od 28.09. do 07.10.1992. god. koji glasi: Po ocjeni
zapovjednitva Slavonskog bojita, osnovni uzrok gubitka Bosanskog Broda i cijelog
mostobrana jeste samovolja zapovjednitva 108. i 3. A br. HV i 101. br. HVO koje
nisu postupile po zapovijedima nadreenih zapovjednitava i samovoljno su bez prisi-
le od strane neprijatelja, te opravdanih razloga, napustile bojite i tako najizravnije
utjecale na ovakav razvoj situacije.1 Drugo, slubeni stav Komisije za ispitivanje
okolnosti pod kojima su angairani dio 3. A br. i 108. br. HV izvrili svoju borbenu
zadau. Naime, komisija je nepobitno utvrdila da je zapovjednik 108. br. HV pukov-
nik Sori Stanislav odgovoran za navedene propuste koji su doprinijeli neuspjehu
brigade na bojinici, te da treba primijeniti mjere protiv njega prema propisniku o
vojnoj stezi.2 Tree, slubeni stav zapovjednika Operativne zone Osijek, brigadira
Vinka Vrbanca, koji glasi: Osobno se smatram odgovornim, a kao vojak postien i
popljuvan, jer nismo izgubili Brod u krvi i znoju ve u bezglavom povlaenju.3 etvr-
to, moji suborci iz 108. i drugih brigada HV (i HVO), koji zasluuju duboko potova-
nje, a ne osudu, za sve to su kao ratnici uinili - od ulaska u Bosanski Brod (i Bosan-
sku Posavinu) do njegova organiziranog naputanja. Peto, moji sinovi Domagoj, Bra-
nimir, Kreimir i Trpimir te unuk Borna, koji imaju pravo na istinu o oevom (djedo-
vom) ratnom putu.
Dakle, odluio sam pokazati kako slubeni stavovi zapovjednika Slavonskog bo-
jita, generala Petra Stipetia, zapovjednika Operativne zone Osijek, brigadira Vinka
Vrbanca, Komisije Operativne zone Osijek i Komisije Vijea narodne obrane RH, te
na osnovu tih slubenih stavova, putem medija stvoreno i usvojeno javno miljenje -
1
Zapovjednitvo Slav. bojita, Kl.: 032-01/92-01 Ur.br.: 1076/5-01-92-205, akovo, 12.10.1992.god.
2
Zapovjednitvo OZ Osijek, Klasa:035-01/92-01, Ur.br:1076-02-92-8, od 09.10.1992. god.
3
Zapovjednitvo OZ Osijek, Klasa:035-01/92-01/01, Ur.broj.:1076-01-92-53, od 13.10.1992. god.
12 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992.
ne odgovaraju istini. Odnosno, kako 108. i 3. 'A' br. HV., te 101. br. HVO nisu os-
novni uzrok gubitka Bosanskog Broda i cijelog mostobrana. Knjigom koju drite u
rukama, imam namjeru pokazati kako ove tri brigade nisu ni taktiki povod, a kamoli
operativni ili strateki uzrok gubitka Bosanskog Broda.
Drei kako je uzrok svih ratova 1991.-1995. na prostoru bive SFRJ, pa tako i
ovog u Bosanskoj Posavini - velikosrpski hegemonizam, u uvodnim poglavljima tele-
grafski prenosim povijest razvoja projekta Velike Srbije, te pripremu i poetak obrane
od tog projekta, s poetnim rasporedom snaga na prostoru Bosanske Posavine.
U sredinjem dijelu knjige, kronoloki navodim dokumente koji govore o poet-
ku, tijeku i zavretku borbi za Bosansku Posavinu, posebno istiui one koji svjedoe
o proboju koridora, te o posljednjih osam dana borbe za Bosanski Brod. Sadraj do-
kumenata sam vrlo rijetko prepriavao nastojei to vie sauvati njihovu izvornost i
na taj nain itatelju predstaviti agoniju hrvatsko-muslimanskih snaga iz tog vremena i
prostora.
Zakljuke Komisije OZ Osijek, Zapovjednika Slavonskog bojita i Zapovjednika
OZ Osijek, te Komisije Vijea narodne obrane RH, kao i druge nedvojbeno optuuju-
e dokumente za pripadnike tri navedene postrojbe, donosim pri kraju knjige - kao
rekapitulaciju optubi, a svoje teze sa zakljukom, kojima pobijam te optube, iznosim
na samom kraju.
Rekonstruiranje situacija na zemljovidima radio sam, primarno, temeljem slube-
nih zapovijedi i izvjea, te je njihova tonost u izravnoj korelaciji s tonou tih do-
kumenata. Dokumente, za koje ne navodim izvor, pronaao sam na stranici www.
slobodanpraljak. com, a kopije se nalaze u mom arhivu. Autentinost koritenih do-
kumenata provjeravao sam kod njihovih autora npr. U HV kod stoernog generala
Petra Stipetia, brigadnog generala Vinka tefaneka i dr., te u VRS kod general pu-
kovnika Novice Simia, general majora Slavka Lisice i dr.
U citiranim tekstovima nisu vrene nikakve lektorske niti korektorske intervencije
kako bi se sauvao izvorni sadraj i jezini oblik.
Nakon vlastitog istraivanja, objavljujem popis poginulih i nestalih boraca-ehida
101.-108. br. HVO Bosanske Posavine.4
Svima koji su mi pomogli kako bi sadraj ove knjige bio to vjerodostojniji, po-
sebno navedenim konzultantima, kao i onima koji e mi ukazati na propuste u njoj,
iskreno zahvaljujem.
Dobro sam potkovan u svojoj nesigurnosti.

Mea Selimovi
4
Popise poginulih pripadnika HV vidi u: Heroji ne umiru (I i II knjiga), urednik, mr.sc. Dinko UTU-
RA, Hrvatska zajednica udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Republike Hrvatske,
Zagreb, 2009., Poginuli branitelji Domovinskog rata, glavni urednik Ivan CINDRI, Udruga roditelja
poginulih branitelja Domovinskog rata Slavonski Brod i Posavska Hrvatska d.o.o. Slavonski Brod,
Slavonski brod, 2009., Mario KEVO, Stradalnici Brodsko-posavske upanije u Domovinskom ratu,
Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest - podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje,
2006.
JERKO ZOVAK 13
UVOD
Tijekom etverogodinjeg rata (1991. - 1995.) za nacionalno osloboenje Slove-
naca, Hrvata, Bonjaka, Albanaca i drugih nesrpskih naroda s prostora Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) od velikosrpskog hegemonizma, voene su
brojne krvave bitke, ali niti jedna nije bila tako krvava, tako duga i tako mistina5 kao
bitka za Bosansku Posavinu.
Agresijom Jugoslavenske Narodne Armije (JNA), srpskih pripadnika Teritorijal-
ne Obrane (TO), te domaih i iz Srbije i Crne Gore angairanih paravojnih formacija,
na opinu Bosanski Brod, 03. oujka 1992. godine - poeo je rat na prostoru Bosanske
Posavine, a samim time i u Bosni i Hercegovini, jer je po prvi put dolo do otvorenog
sukoba izmeu hrvatsko-muslimanskih i srpskih snaga.
.Temeljem iskustva iz rata s istim neprijateljem u Hrvatskoj, ve na samom po-
etku je bilo jasno kako su ciljevi agresora uspostavljanje veze sa Semberijom i Srbi-
jom, te izbijanje na rijeku Savu i uspostavljanje sjevernih granica Srpske Republike
BiH.6
Pod uspostavljanje veze sa Semberijom, te izbijanje na rijeku Savu, srpski ge-
neral Slavko Lisica je podrazumijevao kako mora s prostora Bosanske Posavine (oko
2650 km2), u ime 100.252 (27,76 %)7 stanovnika srpske nacionalnosti, etniki, od
nesrba, oistiti 260.848 (72,23 %)8 Posavljaka. Jer, po njegovu miljenju, to je bila i
ostae srpska zemlja i nemaju (Hrvati i Muslimani) razloga da tu budu!9
S ciljem spreavanja ostvarenja velikosrpskog plana, Hrvati i Muslimani, u skla-
du sa svojim ne velikim vojnim materijalnim i strunim kapacitetima, u poetku spon-
tano, a kasnije sve organiziranije - spremaju se za obranu.
Kako Bosanska Posavina (u kojoj je 1991. god. ivjelo 128.741, odnosno 35,65
% Hrvata)10 granii s Republikom Hrvatskom, postojali su politiki i vojni razlozi da
se Hrvatska drava aktivno ukljui u pripremu, organizaciju i voenje obrane tog pros-
tora i naroda. Razlozi su: prvo, sukladni meunarodnom pravu o obrani zemlje od
neprijatelja koji vri agresiju s teritorija druge drave,11 drugo, sukladni bilateralnom
Sporazumu o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike BiH i Republike Hrvatske
(toka 6. i 8.), Zagreb, 21. srpnja 1992. god. i Dodatka sporazumu (toka 3.), New
York, 23. rujna 1992. god.,12 tree, sukladni odredbama lanka 10. Ustava Republike
5
Tajanstvena, zagonetna, nerazumljiva, neshvatljiva, nerazjanjiva
6
Slavko LISICA, Komandant bez potrebe, Banja Luka, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike
Srpske, 2000. god., str. 16.)
7
Dr. Marko BABI, Owen-Stoltenbergovo i meunarodno diplomatsko legaliziranje srpske okupacije
i zloina u Bosanskoj Posavini, Vidovice-Zagreb, Croatan, Zagreb, 1994. str. 59.
8
Isto
9
LISICA, n.d., str. 34.
10
BABI, n.d., str. 59.
11
Konvencija (IV) o zakonima i obiajima rata na kopnu i Pravilnik uz Konvenciju, Haag 107.
12
Sporazum o prijateljstvu i suradnji i Dodatak sporazumu RH i BiH nalaze se na 159-161 stranici.
Hrvatske13, kojim se dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami osobita

skrb i zatita.
A kako je Hrvatsko vrhovnitvo14 reagiralo? Koliko je blagovremeno, sveobuhva-
tno, otvoreno i jasno artikuliralo hrvatske politike i vojne interese u bosanskoj Posa-
vini, te koliko je pritom mislilo ozbiljno i bilo dosljedno? O tome najbolje moe svje-
doiti prvi zapovjednik Operativne grupe Istona Posavina (OGIP)15, porunik Ivo
Petri. On to, nehotice, i ini prvom reenicom svog prvog izvjea Glavnom stoeru
Hrvatske vojske (GS HV), 27. veljae 1992. god. navodei kako: Ovo zapovjedni-
tvo, u nedostatku detaljnih uputa, a na osnovu kadrovskih, financijskih i materijal-
nih mogunosti, te posebno imajui u vidu politiku i vojnu situaciju u zoni odgo-
vornosti i ire, odredilo je kao osnovne zadatke djelovanja16
Dakle, ni vrhovnitvo RH (predsjednik RH i vrhovni zapovjednik HV dr. Franjo
Tuman, ministar obrane RH Gojko uak i dr.) koje, ne zaboravimo, odreuje ratne
ciljeve, ni Glavni stoer HV (Naelnik, general Anton Tus i dr.) koji odreuje ratnu
strategiju, ni Zapovjednitvo slavonskog bojita (general Petar Stipeti i dr.) koje od-
reuje operativne planove, nego etvrti u hijerarhiji rukovoenja i zapovijedanja Hr-
vatskom vojskom, (oni na taktikoj razini) zapovjednik OG Istona Posavina (poru-
nik Ivo Petri) odreuje osnovne strateke, operativne i taktike zadatke djelovanja
(sic!).
U kojoj mjeri su zadae, koje je sam sebi zadavao porunik Ivo Petri, korespon-
dirale sa strategijom vrhovnitva, te u kojoj mjeri su realizirane profesionalno, nije
predmet razmatranja ove knjige. Tek, impresioniran sam povjerenjem koje je uivao
kod predsjednika drave, ministra obrane i naelnika GS HV, te koliinom zadaa
koje je taj porunik primio na svoja krhka plea. Naime, on je dva naroda (hrvatski i
muslimanski) u osam BiH opina, u kratkom vremenu morao, politiki homogenizira-
ti, vojno ustrojiti, materijalno opremiti i organizirano suprotstaviti viestruko nadmo-
nijem neprijatelju. Pritom od svog osnivaa GS HV, osim generalne zadae, nije dobio
nikakve upute, instrukcije, operativni plan i zapovijedi, materijalna sredstva za djelo-
vanje, nego je morao sam, sa svojih petnaestak ljudi u Zapovjednitvu OGIP, odredi-
ti osnovne zadatke djelovanja.
Ili je vrhovnitvo RH (Tuman, uak i dr.) s Bosanskom Posavinom imalo po-
sebne planove, za koje politiko i vojno vodstvo osam bosansko-posavskih opina i
Slavonskog Broda - nije znalo.
13
Od 22. 12. 1990.
14
Vrhovnitvo - vrh, elo, ukupnost politike, zakonodavne i izvrne vlasti. (http://hjp.srce.hr) Predsje-
dnik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuman i njegovi najblii suradnici, tijekom rata, arhaino su, od
strane podreenih, titulirani kao - vrhovnitvo. Sami vrhovnicu su takoer tako titulirali tijela kojima
su pripadali.
15
Operativnu grupu Istona Posavina (OGIP) ustrojio je Glavni stoer HV 28.11.1991.god. a njena
zadaa je bila ustrojavanje postrojbi i naoruavanje Hrvata Bosanske Posavine s ciljem obrane
'hrvatskih' prostora, te onemoguavanje djelovanja JNA po postrojbama HV u graninom prostoru
RH, kao i onemoguavanje njihovog eventulanog prebacivanja u RH. Prvi zapovjednik je bio poru-
nik Ivo Petri, a njegov zamjenik, pukovnik Mirko Lonarevi.
16
OGIP, Zapovjednik, porunik, Ivo Petri - GS HV - Izvjetaj o radu i prijedlozi , Str.pov. Broj: 50-1,
Slavonski Brod, 27.02.1992.
JERKO ZOVAK 15
Ili vrhovnitvo nije niti znalo to s bosanskom Posavinom, pa je inicijativu za or-

ganizaciju ivota na tom prostoru, naoruavanje i ustrojstvo postrojbi, te voenje rata
prepustilo svojim ljudima na nioj razini. Jer Odlukom o uspostavi Hrvatske zajedni-
ce Herceg-Bosna od 18. studenog 1991. god. predvieno je da u sastav te zajednice
ue 30 opina BiH, ali ne i osam opina Bosanske-Posavine. I ne bi to bilo prvi put da
vrhovnitvo neto ne zna. Tako nije znalo ni to s vlakovima kojima je velikosrpski
generaltab JNA, golorukim Hrvatima ispred nosa, odvozio njihovo naoruanje u BiH
i Srbiju, ali je znalo izrijekom strogo zabraniti da se ti vlakovi zaustavljaju i iz njih
uzima naoruanje. Takoer nije znalo to s vojarnama, iz kojih su civilima i embrionu
HV prijetili do zuba naoruana velikosrpska JNA i etnici, ali su znali izrijekom zab-
raniti da se vojarne napadnu.
Ili je vrhovnitvo Bosansku Posavinu tretiralo kao monetu za podkusurivanje,
trudei se, dakako, u tom prostoru, politiki, teritorijalno i materijalno jamiti to je
mogue vie.
U svakom sluaju, iz dostupnih dokumenata je vidljivo kako je vrhovnitvo na
prostoru Bosanske Posavine vodilo ili dvostruku politiku i imalo dvostruku liniju za-
povijedanja, ili konfuznu i oportunistiku politiku, koju su esto provodili politiki
podobni poltroni i ratni profiteri, a ne vojno kvalificirani profesionalci odnosno sposo-
bni i hrabri domoljubi.
Da je ta politika bila (i) konfuzna najbolje svjedoi, s jedne strane javno Uput-
stvo (zapovijed) ministra obrane RH, Gojka uka, kako nije dozvoljeno ni jednom
zapovjedniku slanje ili upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske
17, (dakle, ni za obranu Bosanske Posavine od etnikog ienja, niti za spreavanje
svakodnevnog nemilosrdnog neprijateljskog granatiranja prisavskih slavonskih grado-
va i sela), a s druge strane MO RH, GSHV, IZM GSHV u akovu, OZ Osijek i OG
Istona Posavina u Slavonskom Brodu, izdaju zapovijedi koje se odnose na uporabu
postrojbi i MTS-a u Bosanskoj Posavini. Dakle, zapovijedi postrojbama Hrvatske
vojske, a ne dragovoljcima koji su se prikljuili hrvatsko-muslimanskim snagama
(HVO), kako bi im pomogli u obrani od velikosrpske invazije na Bosansku Posavinu.
Pravdati se kako je vrijeme bilo teko, kako se politika morala usklaivati s zah-
tjevima meunarodnih imbenika i odnosom vojnih snaga na terenu, samo je djelo-
mino mogue. Naime, glavni problem je bio u tome to vrhovnitvo nije jasno, vrsto
i otvoreno artikuliralo temeljna naela hrvatske politike u nametnutom ratu. Tako jas-
no, vrsto i istrajno da to postane jasno i zadnjem borcu u rovu. Pa kada se ta politika
usklauje sa meunarodnim imbenicima i odnosom vojnih snaga na terenu, da
svaki vojnik i graanin RH zna - tko to, s kim i sa im usklauje?
Je li to usklaivanje velikosrpske sa velikohrvatskom politikom?
Je li to usklaivanje ustaoidnog dijela hrvatske civilne i vojne oligarhije sa dru-
govima velikosrpske odnosno etnike provenijencije, a sve na raun treih - balija?
Je li to usklaivanje planova, interesa i akcija hrvatskih, srpskih i bonjakih rat-
nih profitera i inog kriminalnog smea?
17
MO RH, Ministar obrane, Gojko uak, Uputa Ministra obrane RH od 07.07.1992. god.
Ili je to usklaenje, svakom hrvatskom (i BiH) graaninu i vojniku poznatih te-

meljnih naela hrvatske ratne politike, sa sumnjivim predstavnicima svjetskih politi-
kih centara moi, velikosrpskim imperijalistima i odnosom snaga na bojitu.
Iako bi se moglo rei kako su se, nakon petogodinjeg gubitnikog ratnog pohoda
po bivoj Jugoslaviji, Miloevievi ratnici uglavnom vratili kui - u Smederevski san-
dak18, alias, Beogradski paaluk, jedna od njihovih (i genocidnih) tvorevina, Republi-
ka srpska, ivi na 49 % prostora BiH.
U Bosanskom Brodu i tom dijelu sjeverne BiH, ta tvorevina ivi i zbog toga to
su 3. 'A' br. i 108. br. HV, te 101. br. HVO koncem 1992. godine samovoljno, bez
prisile od strane neprijatelja, te opravdanih razloga, napustile bojite, kako tvrdi
ondanji zapovjednik Slavonskog bojita, general Petar Stipeti. Dakle, da su ove pos-
trojbe postupile po zapovijedima nadreenih zapovjednitava, sjeverna granica
Republike srpske19 bi bila junije od rijeke Save, a veina stanovnitva s tih prostora
(Hrvati i Bonjaci) ivjeli bi na svojim ognjitima (zajedno sa Srbima, dakako), te
ogromne rtve ovih naroda, datih za slobodu Bosanske Posavine, ne bi bile uzaludne.
Je li to tako?
Jesu li zaista ove tri postrojbe osnovni uzrok gubitka Bosanskog Broda i cijelog
mostobrana ili se radi o neem drugom? To je temeljno pitanje, na koje bi odgovor
trebao dati sadraj ove knjige. Kako bih doao do tog odgovora prikupljao sam podat-
ke i dokumente koji bi, to je mogue vjerodostojnije, odgovorili na ovih trinaest
pitanja:
1. Je li Hrvatska imala jedinstvenu, cjelovitu, principijelnu, dosljednu, transparen-

tno oblikovanu i javno obznanjenu politiku prema Bosanskoj Posavini?
2. Je li temeljem te i takve politike utvrdila ratne ciljeve, i usvojila ratnu strategi-
ju?
3. Je li temeljem tako usvojene ratne strategije GSHV-IZM akovo (Zapovjedni-
tvo Slavonskog bojita) izradilo operativne planove?
4. Je li Zapovjednitvo Operativne grupe Istona Posavina, u skladu s operativ-
nim planovima, na taktikoj razini, djelovalo samostalno, uz punu potporu pret-
postavljenih zapovjednitava i propisanu subordinaciju?
5. Je li zapovjednik Operativne zone (OZ) Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, kvalite-
tno snabdijevao (servisirao) postrojbama i materijalno tehnikim sredstvima
Operativnu grupu Istona Posavina (OGIP) i Zapovjednitvo Izmjetenog za-
povjednog mjesta Glavnog stoera Hrvatske vojske u akovu (IZM GSHV)?
6. Je li postojalo jedinstvo i profesionalizam u sustavu zapovijedanja?
7. Je li GSHV, u skladu s zadaom i pravilima struke, Zapovjednitvu OG Istona
Posavina dodijelilo potreban broj postrojbi na uporabu - do izvrenja zapovijedi,
18
Krajem 18. stoljea Smederevski sandak se dijelio u 12 nahija, koje e ostati do izbijanja Prvog
srpskog ustanka: beogradsku, smederevsku, poarevaku, uprijsku, jagodinsku, kragujevaku, ui-
ku, valjevsku, abaku, rudniku, sokosku i boraviku. U ovoj, makar i uskoj samoupravi, vebali su
se Srbi za samostalnu dravnu upravu, a u nastavljanju vojnikog rada odravala su preanje i stva-
rali nove elemente za samostalnu narodnu vojsku. (Dr Vasilj Popovi: Istono pitanje, feljton, Glas
javnosti, Beograd, 16. 2. 2008.)
19
LISICA, n.d. str. 14.
JERKO ZOVAK 17
ili je petljao, (u skladu s ad hoc odlukama vrhovnitva) toliko da su se branitelji

Modrie, Dervente i Odaka (i ne samo oni) osjeali izdanim?
8. Je li bilo neovlatenog mijeanja u zapovjedni lanac, (u skladu s partikularnim
interesima razliitih politikih, vojnih i ratno-profiterskih lobija) i tako izravno
utjecalo na moral boraca?
9. Je li hrvatsko vrhovnitvo, pored dvostruke linije zapovijedanja, imalo i dvostru-
ke kriterije prilikom vrednovanja boraca na bojitima u RH i BiH?
10. Je li odnos suprotstavljenih snaga na bojitu bio ravnopravan?
11. Jesu li borci 108. i 3. A br. HV i 101. br. HVO - kukavice?
12. Je li Oraje obranjeno iskljuivo zahvaljujui odsudnoj obrani branitelja?
13. Jesu li tri optuene postrojbe osnovni uzrok gubitka Bosanskog Broda i cijelog
mostobrana ili se osnovni uzrok krije negdje drugdje?
Odgovarajui na ta i njima slina pitanja, kronolokim praenjem dostupnih au-

tentinih slubenih politikih stavova najvanijih faktora RH i BiH, te vojnih, policij-
skih i obavjetajnih zapovijedi i izvjea nadlenih zapovjednitava i institucija HV i
VRS, elim doi do, to je mogue cjelovitije, istine o tome; zato je uistinu Hrvatska
vojska poetkom 1992. godine, hrabro, borbom, ula na prostor Bosanske Posavine te
zato je pola godine kasnije taj prostor, pognute glave, napustila? Je li prostor napu-
ten nakon viednevne (viemjesene) neravnopravne i beznadne borbe ili bez prisile
od strane neprijatelja, u bezglavom povlaenju?
Zato su hrvatsko-muslimanske snage izgubile cjelovitu Bosansku Posavinu?
Bosanska Posavina jeste izgubljena u ratu, ali, za sada jo nije pouzdano utvreno
tko je za to kriv - ratnici ili njihovi naredbodavci - politiari? Sadraj ove knjige bi
trebao pomoi u rasvjetljavanju te enigme.
Iako metodologija kojom je pisana ova knjiga, nije znanstvena, njen sadraj nije
ni apologija hrvatsko-muslimanskim, niti sud srpskim snagama, nego pokuaj dolaska
do istine putem raspoloivih izvornih dokumenata i svjedoka, vanih za vrijeme i pro-
stor o kojem piem.
I.
UZROCI RATOVA
NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE
OD 1991. DO 1995. GODINE
Blago onim, koji se mogu ponositi svojim porazi;

a teko onim, koji se moraju stidjeti svojih pobjeda.
August Harambai
I. UZROCI RATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE 21
IDEOLOGIJA VELIKE SRBIJE

Uzroci svih ratova 1991.-1995. na prostoru bive SFRJ lee u
dvjestogodinjem, a poslije Titove smrti 1980. god. neobuzdava-
nom, velikosrpskom hegemonizmu. U ideji, koja je programski
cjelovito predoena 1986. god. - objavom Memoranduma SANU i
njegovoj viegodinjoj artikulaciji putem javnih medija i dogaa-
nja naroda, na usmjeravanim masovnim mitinzima anti-
birokratske revolucije. Odravanje mitinga na prostorima zami-
ljene Velike Srbije u okviru AVNOJ-ske Jugoslavije, bilo je utira-
nje puta crtanju novih granica, topovima. S.Miloevi
Iako je rat nastavak politike drugim, nasilnim, sredstvima20,
politika se takoer nastavlja tijekom rata.21 Zbog toga je nuno razumjeti, s jedne
strane onu politiku koja je uzrokovala rat, a s druge, onu politiku koja se vodi tijekom
rata, kako bismo razumjeli njegov poetak, tijek, okonanje i dakako, posljedice.
Bosanska Posavina je tijekom rata 1992. god., bila hodnik Krleine balkanske
krme u kojoj je velikosrpski hegemonist Slobodan Miloevi, na samom kraju 20.
stoljea - ugasio svjetlo. Gaenjem svjetla u bivoj Jugoslaviji, taj despot je imao
ambiciju ui u srpsku povijest kao oivotvoritelj stoljetnog sna o Drang nach Westen22
i konanom oblikovanju Velike Srbije na razvalinama Jugoslavije, ako je mogue,
crtom Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica.
Meutim, to nije bila ekskluzivna ideja balkanskog krvnika Slobodana Miloe-
via. On je, kao predvodnik srpske politike i vojne oligarhije i profesionalnih oficira
stavljenih u njihovu funkciju, samo htio iskoristiti meunarodna tektonska politika
gibanja nastala padom sovjetskog komunizma i Berlinskog zida, te za zamiljenu Veli-
ku Srbiju zgrabiti koliko je mogue teritorija.
Ozbiljna tenja za stvaranje Velike Srbije, iako ne pod tim imenom, javlja se prije
200 godina, nakon prvoga srpskoga ustanka 1804. godine. Primarno, bio je to program
nacionalne integracije i stvaranja nacionalne drave u maksimalnim granicama, to je
bila uobiajena pojava poetkom 19. stoljea i nije nikakva rijetkost meu europskim
narodima koji su nacionalno buenje doivjeli u razdoblju tokom i poslije Francuske
revolucije (1789.-1795.). U onoj mjeri u kojoj je to bila prirodna borba srpskog naroda
za njihovo pravo na ouvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, nema im se to zam-
jeriti. Ali kada njihova nastojanja imaju politiko-teritorijalne pretenzije prema naro-
dima i nacionalnim zajednicama iz okruenja, onda to prelazi okvire borbe za vlastita
graanska i nacionalna prava i prelazi u agresiju.
Upravo u pretenzijama prema kulturnom i politikom dignitetu i teritorijalnom
integritetu drugih naroda, zrcalila se ideja Velike Srbije, te su se prepoznavali njeni
20
Carl von CLAUSEWITZ
21
Vladimir Ilji Lenjin u svom tekstu o separatnom miru (http://www.hrvatski-vojnik.hr)
22
Na njemakom jeziku Prodor na zapad; parafrazirajui Drang nach Osten - prodor na istok, to
je bio njemaki politiki i vojni cilj u 2. svjetskom ratu, kako bi bio proiren njihov, njemaki, ivotni
prostor - lebensraum).
zagovornici i nositelji. Svoje kulturne i politike stavove, zagovornici Velike Srbije,

nisu niti krili. Dapae, svoje ideje iznosili su u pisanim radovima i javnim nastupima.
Kako Velika Srbija nije predmet razmatranja ove knjige, nego samo nuno kon-
tekstualiziranje, telegrafski u navesti tek glavne nositelje ideje, te njihove temeljne
politike i vojne stavove.
Jovan Raji (1726.-1801.) monah koji u svom radu Istorija raznih

slovenskih narodov, najpae Bolgar, Horvatov, i Serbov, napisa-
nom 1786., a objavljenom 1794. god. u Beu, Dalmaciju, Slavoniju i
Bosnu i Hercegovinu ubraja u srpske zemlje.23
Dositej Obradovi (1739.-1811.), kolovan i odgajan za monaha, a

predodreen za prosvjetitelja, poliglot, koji je u Zagrebu studirao
latinski, i Karaorev ministar prosvjete, koji se zalagao za jedinstvo
Junih Slavena, nije odolio velikosrpskoj ideji. U svom Pismu Hara-
lampiju, objavljenom 1783., on konstatira, da svi Juni Slaveni, osim
Slovenaca i Bugara, govore istim jezikom, hrvatskim i srpskim, pa
zakljuuje, da su svi koji tim jezikom govoreisti srbi odnosno
braa Srblji.24
Sava Tekelija (1761.-1842.) srpski kulturni i politiki radnik iz dru-

ge polovice 18. i prve polovice 19. stoljea, zastupnik u Temivar-
skom i Pounskom saboru, borac za prava Srba jednaka onima koja
su imali Maari, izdao je 1806. kartu u kojoj su Crna Gora, Bosna i
Hercegovina, Dalmacija i Dubrovnik ukljueni u srpske zemlje.25
Dimitrije Davidovi (1789.-1838.), knjievnik i povjesniar, srpski

ministar prosvjete i unutarnjih poslova, 1818. je kao urednik lista
Novine serbske (koje su izlazile u Beu od 1813. do 1821. god.)
objavio lanak pod naslovom Pametodostojni dani Srbima Zagrep-
cima u kojemu se sugerira da su Zagrepani Srbi odnosno
Zagrebsrpski grad.26
Vuk Stefanovi Karadi (1787.-1864.) je prvi velikosrpskoj ideji

dao cjelovitiju teorijsku osnovu i proirio je Europom svog vreme-
na. Ona je sadrana u njegovoj izreci Srbi svi i svuda!, kojom je
naslovio i lanak objavljen u Koveiu za istoriju, jezik i obiaje
Srba sva tri zakona, napisan 1836., a objavljen 1849.
23
Boidar JAVOROVI, Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Zagreb, Defimi, 1995. str.69.
24
Isto
25
Isto
26
Isto
I. UZR
ROCI RATOVA NA VIJE OD 1991. DO 1995. GODINE
N PROSTORU BIIVE JUGOSLAV 23
Temeeljni stavovi su:

Svi Juni Slaveni, osim Buugara i Slovenaaca govore istim m jezikom - srppskim;
sve su to "brraa Srblji". Raadi se o narodu "koji govori jeddnijem jezikom, ali se
po zakonu (religiji)
( dijeli natroje":
n pravooslavci u Srbiji i izvan nje suu Srbi;
muslimani suu Srbi, ali mislee da su Turci, a katolici, koji se inae nazivajuu Sla-
voncima, Boosancima, Dalm matincima, Dubbrovanima ili "bog zna ijim m ime-
nom" su Srbbi rimskoga zakoona. Svi su oni dakle Srbi, sam mo to se "Srbi zako-
na rimskoga nee Srbi da zoovu."
Hrvati kao narodn ne postojee. Oni se jesu "uu nae krajeve doselili
d odnekuda iza
karpatskijeh gora u prvoj poolovini sedmoga vijeka" i tu see "razdijelili naddvoje,
pa se jedni namjestili
n u dannanjoj Hrvatskkoj granici i u turskoj
t Hrvatskkoj i u
Dalmaciji, a drugi ostali u Panoniji
P izmeuu Drave i Save"..
Po Vuku su samo ovi, koji govore "a" um mjesto "to" i "ta",
" Hrvati; "ddana-
nji Hrvati u varmei zagreepskoj, varadinnskoj i krievakoj, kojijeh jee jezik
kao prijelaz iz kranjskoga u srpski", a kojii umjesto "to" i "ta" govore "kaj",
"meu Slovence idu". Svi kooji govore "to"" ili "ta" su po Vuku isti Srbii.27
P
Proglaavajui H
Hrvate Srbima zakona rimskogga, Vuk je svee hrvatske knjieevne i
druge stvaraoce i njihhova djela svrsttao u srpska. Niitko kao pojedin nac, ni prije ni poslije
p
Vuka,, nije toliko priddonio velikosrpsttvu, ni po dubinni ni po obujmu, a ni po vremenskim i
prostoornim dosezima.
Ilija Garaanin (18812.-1874.) srppski politiar, ministar

m unutarrnjih
poslova od 1843., ministar
m vanjskkih poslova od 1852., predsjed
dnik
vlade od 1861., svoojim "Naertannijem", objavljeenim 1844. dao je
politiki program za stvaranje Velikke Srbije.
Teemeljni stavovi su:

treba stvoriti veliku srpsku dravu
d izmeu Austrije
A i Rusijee, a Srbija za too treba
"priljubiti svee narode srpske koji
k ju okruavaaju."
treba obnovitti Duanovo carrstvo i nastaviti tamo gdje je on o stao, jer e see tako
stvoriti monna drava, "koja e se moi meuu Austrijom i Russijom odrati."
u novoj dravvi treba osigurati nasljedno kneeevstvo Srbije, a ne susjednih Srba i
ovena";28
provincija, jeer je ona "prirodnna pokroviteljicaa sviju turski Slo
treba poduzim mati razne primjjerene mjere u drugim
d dravamaa (prije svega u kraje-
vima pod Auustrijom), kako bi b se tamonji Sllaveni pridobili za z sjedinjenje saa Srbi-
jom.29
27
Istoo
28
Istoo
29
Tem meljni nacrt, koji je
j nastao na ideji ekog politikoga idealista Frantiseka Zacha i poljskogga grofa
Czzartoryskoga bitno je j izmijenjen u Gaaraaninovom Naertaniju: dok su prvotne
p formulacijee bile u
duhhu panslavizma junoslavenske proveenijencije, Garaanninov je tekst opessrpski program u koojem je
pojjam juni Slaveni sustavno i do krajaa zamijenjen srpskkim imenom. Od ju unoslavenskoga projekta
p
stvvoren je velikosrpskki. Zbog toga su N
Naertanije, plagijat.
Nikola Stojanovi (1880.-1964.) srpski politiar i novinar nastavio je s razradom ve-

likosrpske ideje. Njegove osnovne velikosrpske i protuhrvatske teze, izloene su 1902.
god. u lanku "Do istrage nae ili vae".
Temeljni stavovi su:

"Hrvati nisu ni za vreme samostalnosti, ni za ujedinjenja s Maarskom imali
razvijene nacionalne svesti ni shvaanja zajednice interesa svih Hrvata."
"Hrvati niti imaju posebnog jezika, niti zajednice obiaja, ni vrstog jedinstva
ivota, ni, to je glavno, svesti o meusobnoj pripadnosti, i stoga ne mogu biti
posebna narodnost... Oni se nalaze na prelazu iz plemena u narodnost, ali bez
nade da e sainjavati ikada posebnu narodnost Hrvati, dakle nisu i ne
mogu biti posebna narodnost, ali su na putu da postanu - srpska narodnost."
Srbi i Hrvati su u dananjem izdanju - dve politike stranke. U Srpstvu se
oliava sloboda, napredak, vrlina; u Hrvatstvu pokornost, podanitvo tuinu,
uslunost i nazadnjatvo. U borbi tih stranaka ne moe biti govora o slogi,
jer su naela njihova iz osnova protivna, i jer su Hrvati tuinska avangarda, a
Srbi predstavnici principa Balkan - balkanskim narodima Ta se borba
mora voditi "do istrage nae ili vae".30
Jovan Cviji (1865-1927) je istaknuti srpski znanstvenik, geograf

sveuilini profesor. Ono to je Vuk Stefanovi Karadi znaio
velikosrpstvu u podruju jezika i knjievnosti, to je u podruju geog-
rafije i antropogeografije znaio Jovan Cviji. Cvijieva antropo-
geografija Balkana faktino je podupirala i argumentirala veliko-
srpske pretenzije Kraljevine Srbije prema svim susjednim zemljama.
Bitno je tu naglasiti da je Cvijievo naelno polazite teza da su Srbi
povijesno, etnoloki i antropogeografski najvrednije stanovnitvo i jezgra Balkansko-
ga poluotoka, te da stoga 'imaju pravo' u svoju dravu ukljuiti sve zemlje gdje ima
Srba i, dakako, vladati njima.31
Temeljni stavovi su:

Srbi su najrasprostranjeniji narod na Balkanu i narod s najjaom nacional-
nom sveu na Balkanu. Zato Svet treba da zna i da se uveri, da Srbija mo-
e da operie s mnogo veom celinom, no to je njena teritorija. Od Srbije
mogu da pou najvee teritorijalne transformacije. Ne treba prezati od toga
da se taj strah ulije u svet, ako je korisno za nae nacionalne interese.
Pod srpskim zemljama Cviji prije svega smatra:
30
Ovaj lanak je pod naslovom "Srbi i Hrvati" najprije objavljen u Srpskom knjievnom glasniku, koji
je u Beogradu izlazio od 1901., a potom u zagrebakom Srbobranu, glasilu Srpske samostalne stranke
u Trojednici, pod nazivom "Do istrage nae ili vae", to je 1902. izazvalo u Zagrebu protusrpske
demonstracije. Nikola Stojanovi je zavrio u etnikom pokretu Drae Mihailovia kao lan Cen-
tralnog nacionalnog komiteta, zajedno sa Stevanom Moljeviem i drugima. (Vidi: Javorovi, n.d. str.
72.)
31
JAVOROVI, n.d. str. 72.
I. UZR
ROCI RATOVA NA
N PROSTORU BIIVE JUGOSLAV
VIJE OD 1991. DO 1995. GODINE 25
Bosnu i Herccegovinu - O Opte je poznatoo da su Bosna i Hercegovina oblas-

o
tiiste srpskee rase ... ne sm
me se dati tuinuu, stranoj dravvi, centralna obblast i
jezgro jednogga naroda, jer to znae Bosna i Hercegovina za srpski narodd;
Vojvodinu - u kojoj nema Hrvata, jer tam mo ive katoliiki i pravoslavvni Sr-
bi, katoliko stanovnitvvo srpskog jeziika, katolikii Srbi, Bunjeevci,
koji su dobro sauvali traddiciju balkanskiih Srba isl.;
Makedoniju - jer doline MoraveM i Vardaara ine jednu geografsku cellinu, u
njima se morra stvoriti jednaa drava";
Sjevernu Albbaniju - ...obllasti oko Drima Mae ine jedn nu prirodnu celiinu sa
Kosovom i Metohijom,
M a geeografski su sasvvim strane obla
astima srednje i june
Albanije ... Srbija mora zbogz svoje ekonnomske samosta alnosti dobiti pristup
p
na Jadranskko More i jedann deo arbanakee obale: bilo za auzimanjem teriitorija
bilo dobijanjjem ekonomskihh i komunikacioonih prava na tu u oblast.;
Crnu Goru - cijelu;
dijelove Hrvvatske - ukljuujjui Dubrovnik.
Srbija ima prravo i mora izaai na more. Cviiji je, da bi to dokazao, razvioo ita-
vu znanost, posebno dokazzujui pravo izlaska Srbije na more preko sjeeverne
Albanije.
Cviji vrlo rijetko
r spominjee rije Hrvat, naroito
n kada goovori o stanovnnicima
Bosne i Hercegovine i cjelookupnog dinarsskog podruja. UmjestoU toga on
o go-
vori o katolicima, dajui naa znanje da su mnogi
m od njih Srrbi. Tako su za njega
npr. svi Bosaanci i Bonjaci (Muslimani) i Hercegovci,
H Bu
unjevci i okci - Srbi,
kao i stanovnnici Dubrovnikaa. 32
Draggutin Dimitrijevi Apis (18777. - 1917.) je borbu za ostvaarenje

velikkosrpske ideje pokuao poettkom 20. stoljeea operacionallizirati
njenje ili smrt" i raz-
stvarranjem tajne terroristike organnizacije "Ujedin
radoom njenog Ustaava 1911. godine. Cilj organiizacije je ujedinnjenje
srpsttva i stvaranje velike srpske drave. Zato se s ona organiziira na
svim
m teritorijama na
n kojima ive Srbi tj. srpskim m pokrajinama izvan
Srbijje. Revolucionaarnu borbu on pretpostavlja kulturnoj,
k a odoobrava
borbbu svim sredstvvima.33
Vasa ubrilovi (1897.-1990.) srppski povjesniaar i politiar, a na-

kon drugog
d svjetskoog rata ministarr u vladi FNRJJ i lan SANU U, je
1937.. godine najdetaaljnije razradio strategiju i takktiku velikosrpsk
kog
nastuppanja, u svom predavanju
p u Srrpskom kulturnnom klubu u Beeog-
radu pod
p nazivom IIseljavanje Arnnauta. Sve to je on u tome llan-
ku raazradio, doslovnno su Srbi prim mijenili u ratu protiv Hrvatsk ke i
Bosnee i Hercegovinee 1991. - 1995. god. Najveaa snaga srpske eks- e
panzijje od poetka stvaranja prve srpske drave paa na ovamo, jo od
32
Istoo
33
Istoo
devetog veka, leala je uvek u kontinuitetu te ekspanzije i starih rakih zemalja u svim
pravcima pa i prema jugu.
U svom arsenalu metoda on navodi i ucjene, prijetnje, fiziko nasilje, podjelu oruja
srpskim kolonistima, etnike akcije, izazivanje sukoba, vjerske provokacije, pritisak
dravnog aparata, izazivanje lokalnih buna itd. ubrilovi navodi jasan razlog etni-
kog ienja: Osigurati se moe u XX. veku samo ona zemlja, koja je naseljena svo-
jim vlastitim narodom; zato je imperativna dunost svih nas da tako vane strategijske
poloaje ne pustimo da u rukama dri nama neprijateljski i strani elemenat () Jedini
nain i jedino sredstvo to je brutalna sila jedne organizovane dravne vlasti, u emu
smo mi bili uvek iznad njih.34
Nikola Pai (1845.-1926.) je takoer predlagao amputaciju Hrvats-

ke i to radikalnije od drugih. Pai svodi Hrvatsku samo na Zagre-
baku oblast i Meimurje, dakle, na podruje izmeu Mure na sje-
veru i Kupe na jugu, te izmeu slovenske granice na zapadu i pribli-
no rijeke azme i Moslavake gore na istoku. Pai i Karaorevii,
kao i svi drugi velikosrbi, eljeli su Jugoslaviju samo kao Veliku
biju, a ne kao zajednicu Junih Slavena - ravnopravnih naroda. I ot-
kako je Jugoslavija 1918. stvorena pa sve do njezinog nestanka 1991.
velikosrbi su je smatrali svojim prostorom. U njoj su do 1941. suve-
reno vladali, podvrgavajui svojim interesima i volji ukupan drutveni, politiki i priv-
redni ivot i meunarodne odnose.35
Londonski ugovor je bio tajni dokument kojeg je Antanta36 ponudila na potpis

Kraljevini Srbiji 26. travnja 1915. godine. Ugovor se odnosio na stvaranje Velike Srbi-
je. Saveznici su nudili Srbiji Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju, Srijem, Baku, junu
Dalmaciju i sjevernu Albaniju, ali bez Makedonije i dijela Banata. Za ulazak u rat i
izdaju Sredinjih sila, Saveznici su Italiji ponudili Istru i vei dio Dalmacije, (to je
realizirano 1920. god. Ugovorom u Rapallu i 1941. Rimskim Ugovorom), Rumu-
niji Banat, a Bugarskoj Makedoniju. Kako se Srbija nije eljela odrei Makedonije -
odbacila je ugovor.
34
Isto
35
Isto
36
Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija. Povezivanje izmeu Francuske
i Rusije stvarano je tijekom 1891.-1894. godine potpisivanjem niza sporazuma o suradnji. Godine
1904. Francuska i Velika Britanija sklopile su ugovor poznat pod imenom Entente cordiale to znai
Srdani sporazum; odatle i dolazi naziv - antanta. Njime su se dogovorili o podjeli zona utjecaja, ma-
hom u Africi te o zajednikoj politici protiv Njemake. Posljednja etapa u nastanku bloka Antanta
zbila se 1907. godine kad su se Rusi i Britanci dogovorili o podjeli interesnih zona u Perziji (danjanji
Iran). Tada je i Rusija ula u savez s dvije zapadnoeuropske sile.
I. UZR
ROCI RATOVA NA
Z
Zemljovid br. 1 Veelika Srbija prema Londonskom
L ugovooru (http://www.go
oogle.hr, 21.7.20099)
Projekkt Velika Srbbija u Drugoom svjetskom

m ratu
S
Stevan Moljevii (1888.-1959.) Tijekom meuunacionalnog isstrebljivakoga rata u
Jugosslaviji, 1941.-19945., program Velike
V Srbije je dobio konanu u formulaciju u djelu
ovog srpskog banjaluukog advokataa, naslovljenogaa Homogena Srbija.
S U teksttu ob-
javljeenom u crnogorsskom gradu Nikkiu 30. lipnjaa 1941., kamo jee pobjegao predd usta-
kim progonima, taj ideolog, savjetnnik etnikog vooe Drae Mihaailovia, pie:
Osnovna greka u naem dravnoom ureenju bila je

O j to 1918. god.. nisu bile udarenne gra-
n Srbije. Ta see greka mora ispraviti, danas ili nikad.
nice n Te se graniice danas moraju udari-
t i one moraju da
ti, d uhvate celo etnniko podruje naa kome Srbi ive sa slobodnim izllazima
n more za sve srrpske oblasti kojee su na domak moora.
na
1 Na istoku i juggoistoku (Srbija i Juna Srbija) srrpske su granice obeleene ishodoom ra-
1)
t
tova za osloboennje, i njih valja saamo pojaati Viddinom i Custendillom.
2 Na jugu (Crnaa Gora i Hercegoovina) valja da u Jugozapadnu srrpsku oblast uu pored
2)
t
teritorija Zetske banovine:
b a) sva istona
i Hercegovvina sa elezniko om prugom od Konjica
K
p do Ploa, ukljuivo sa pojasom
pa m koji bi tu pruguu zatiivao, tako
o da bi u nju uaao srez
k
konjiki ceo; od mostarskog
m srezaa optine: Mostar grad, Bijelo Poljje, Blagaj i itom
mislii;
srez stolaki ceo; a od metkovikog sreza Ploe i sve podrucje juno od Ploe; te Dub-
rovnik kome bi se imao dati poseban status. b) severni deo Albanije, ukoliko Albanija ne
bi dobila autonomiju.
3) Na zapadu valja da u Zapadnu srpsku oblast uu, pored Vrbaske banovine, Severna
Dalmacija, srpski deo Like, Korduna, Banije i deo Slavonije, tako da toj oblasti pripadnu
lika eleznika pruga od Plakog do ibenika i severna eleznika pruga od Okuana
preko Sunje do Kostajnice. U tu bi oblast uao na jednoj strani srez bugojanski osim Gor-
nji Vakuf, a od sreza lijevanjskog optine: Lijevno i Donje Polje, a na drugoj strani od
sreza ibenikog optine: ibenik i Skradin; od kninskog sreza; optina Knin i srpski deo
optine Drni sa svom teritorijom preko koje prelazi eleznika pruga Knin-ibenik, te
eventualno srpskim delom optine Vrlika u sinjskom srezu; srez benkovaki ceo; srez bi-
ogradski ceo; srez Preko ceo; tako do granica Zapadne srpske oblasti ide Velebitskim Ka-
nalom i obuhvata Zadar sa svim ostrvima pred njim, od sreza gospikog optine: Gospi,
Liki Osik i Medak; od sreza peruikog istoni deo, preko koga prelazi eleznika pruga;
od sreza otoakog optine: Dabar, kare i Vrhovine; od sreza ogulinskog optine; Dre-
nica, Gomirje, Gor. Dubrava i Plaki; srez vojniki osim optine Barilovi; srez Vrgin-
most ceo; srez glinski osim optina Buice i Stankovac; od sreza petrinjskog optine: Bli-
nja, Gradua, Jabukovac i Sunja; srez kostajniki osim optine Bobovac; od sreza Novske
optine: Jasenovac i Vanjska Novska, ali ove optine valja poruiti tako da eleznika
pruga ostane na teritoriji ovih dveju optina; srez okuanski ceo; srez pakraki osim op-
tina: Antunovac, Gaj i Poljana; od sreza poekog optina Veli Selo; srez Daruvar, Gru-
bino Polje i Slatina; zatim bosanski srezovi Derventa i Gradaac. Razume se da u ovu
oblast ulaze i svi drugi srezovi unutar navedenih granica. Za ovu zapadnu srpsku oblast,
koja bi imala 46 srezova sa blizu milion i po dua, na kojoj je celo preduzee ipada, i ve-
liki gvozdeni rudnik Ljubija, preko koje prelazi Jadranska pruga Valjevo - Banja Luka -
ibenik, valjalo bi obezbediti Zadar s okolinom i ostrva koja su pred njim radi zatite nje-
nog izlaska na more.
4) Sjevernoj srpskoj oblasti valja dati, uz teritoriju Dunavske banovine, oduzete joj srp-
ske srezove Vukovar, id i Ilok, i od vinkovakog sreza optine: Vinkovci, Plaze, Mir-
kovci i Novi Jankovci; srez i grad Osijek ceo; Ovoj oblasti valja obezbediti Baranju s Pe-
ujom i istoni Banat s Temivarom i Resicama.
5) Sredinjoj srpskoj oblasti - Drinskoj banovini - imaju se povratiti oduzeti joj bosanski
srezovi: Brko, Travnik i Fojnica. Dalmacija, koja bi obuhvatala Jadransku obalu od Plo-
a pa do ibenika, te od bosansko hercegovakih srezova: Prozor, Ljubuki, Duvno; za-
padne delove mostarskog i livanjskog sreza, te delove kninskog i ibenikog sreza na se-
veru, ima da ue u sastav Srbije i da dobije zaseban autonoman poloaj. Rimokatolika
crkva u Dalmaciji bie priznata i od drave pomagana, ali rad crkve i rimokatolikog sve-
tenstva u narodu mora biti na korist drave i pod njenom kontrolom.37
Iz gore navedenoga je jasno kako se radi o planu koji eli oko 70% podruja Hr-
vatske ukljuiti u Veliku Srbiju, te s ostatcima Hrvatske i sa Slovenijom napraviti
Jugoslaviju po velikosrpskim planovima. isto etniki bonjaki i hrvatski krajevi,
ukljuuju se u Veliku Srbiju kao autonomne oblasti - u teoriji i samo vjerski, ali ne i
nacionalno tolerirane.
37
Zdravko DIZDAR, Preuivani etniki zloini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.,
koautor s dr. Mihaelom Sobolevskim, Hrvatski institut za povijest i Dom i svijet, Zagreb, 1999. i
http://www.hic.hr
Poetkom 1942. godine, Moljevi pie Dragii Vasiu, drugom savjetniku etni-
koga zapovjednika Dragoljuba-Drae Mihailovia:
to se tie naeg razgranienja sa Hrvatima, tu drimo da treba odmah, im se ukae prili-

ka, prikupiti sve snage i stvoriti sebi svren in:
a) zaposesti na karti oznaenu teritoriju,
b) oistiti je prije nego li se iko pribere
Zaposedanje bi se moglo izvriti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela cela glavna
vorita, i to: Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Sunja, Karlovac, Knin, ibenik, te Mos-
tar, Metkovi, a onda iznutra pristupiti ienju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Kriv-
cima bi trebalo otvoriti put - Hrvatima u Hrvatsku, a Bonjacima u Tursku (ili Albani-
ju)...38
Neke dileme koje su se javljale ujesen 1941. godine u etni-

kim tabovima, nastale pod utjecajem prokomunistikih elemenata,
Draa Mihailovi je otklonio posebnom Instrukcijom 20. prosinca
1941. godine.39
Ona je upuena, ne sluajno, komandantu etnikih odreda u Crnoj
Gori i komandantu limsko-etnikih odreda oriju Lasiu i kape-
tanu Pavlu uriiu, etnikim starjeinama podruja na kojem se
nalazio velik broj Muslimana. U tom dokumentu, izmeu ostalog, D.Mihailovi
naglaavaju se i ovi zadaci etnikog pokreta:
Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj Veliku Srbiju, etniki istu u granicama Srbije-Crne
Gore-Bosne i Hercegovine-Srema-Banata i Bake.
Borba za ukljuenje u na dravni ivot i svih jo neosloboenih teritorija pod Italija-
nima i Nemcima (Trst-Gorica-Istra i Koruka) kao i Bugarske, severne Albanije sa
Skadrom.
ienje dravne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata. Stvo-
riti neposredne zajednike granice izmeu Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovena-
ke, ienjem Sandaka od muslimanskog ivlja, a Bosne od muslimanskog i katoli-
kog ivlja...
U krajevima oienim od narodnih manjina i nenacionalnih elemenata, naseliti Crno-
gorce (u obzir dolaze siromane i nacionalno ispravne i potene porodice). 40
Uzme li se u obzir da je Moljevi bio glavni kartograf u Mihailovievom

tabu, moe se zakljuiti da je velikosrpski geopolitiki plan bio politiko-nacionalnim
temeljem etnikoga pokreta. Tvrdnje koje se katkad javljaju da je Mihailoviev et-
niki pokret bio za obnovu Jugoslavije s unutranjim granicama kakve su bile uoi
rata 1941., nemaju uporita u stvarnosti.
Projekt Velike Srbije u 2. svjetskom ratu doivio je katastrofu i slom pobjedom
komunistikih partizana i uspostavom est federalnih republika, te stvaranjem dvije
autonomne pokrajine u samoj Srbiji.
38
Isto
39
Vidi, tp://www.network 54.com
40
Isto
30 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Zemljjovid br. 2 Zemljovvid Velika Srbija prrema Stevanu Moljjeviu (http://imagees.google.hr, 21.077.209.)
Projeekt Velika Srrbija

u Socijalistiikoj Federaativnoj Repuublici Jugoslaaviji (SFRJ)
U Federativnoj Narodnoj Repuublici Jugoslavijji (FNRJ), kasn nije SFRJ, bilo je tee
provooditi velikosrpskku politiku negoo u Kraljevini Jugoslaviji,
J s ustanovljene repu-
jer su
blike kao nacionalnee federalne jediinice s vlastitim
m teritorijima, ustavima,
u zakonnima i
rukovvodstvima, te predstavnicima
p u saveznim organima. Meuttim, velikosrpsttvo je
pokazzalo vrlo visok stupanj sposobbnosti prilagoaavanja novim uvjetima.
u Ono jee pro-
nalo bezbroj putovaa, oblika i metooda promicanja svoje ideologije i politike, usm mjere-
ne osttvarenju srpske hegemonije u Jugoslaviji,
J kakko bi, ne samo bili
b svi Srbi u jednoj
j
dravvi, nego i vladaali tom dravom
m.
Najuoljiviji i najtrajniji oblici velikosrpskog djelovanja u bivoj SFRJ bili su sljedei:

omalovaavanje uloge ostalih naroda u antifaistikom pokretu i narodnooslo-
bodilakom ratu 1941-1945., a isticanje i uveliavanje uloge Srba i Srbije;
preuveliavanje broja srpskih i podcjenjivanje rtava drugih naroda u II.
svjetskom ratu;
posebno preuveliavanje srpskih rtava ustakog reima te s tim u vezi
stvaranje i razvijanje jasenovakog mita i irenje istine o njemu diljem
svijeta i meu novim generacijama svih naroda u Jugoslaviji;
osveta masovnim ubojstvom (bez suda, suenja i presuda) zarobljenih ustaa,
domobrana i civila 1945. (rtve Bleiburga) i zatakavanje toga zloina tijekom
cijelog postojanja SFRJ;
irenje fame o ugroenosti Srba u Jugoslaviji, a posebno u Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini i na Kosovu;
stvaranje, irenje i razvijanje fame o Hrvatima kao genocidnom narodu, optu-
ujui cijeli hrvatski narod za ustake zloine, pokuavajui mu nametnuti
kompleks povijesne krivnje i tako ga blokirati u suprotstavljanju veliko-
srpstvu;
tenja za vrstom federacijom, to podrazumijeva etatizaciju i centralizaciju
vlasti i upravljanja svim oblastima dravnog i drutvenog ivota Jugoslavije,
jer to odgovara velikosrpskim ekonomskim i politikim interesima i prua ve-
e mogunosti za dominaciju;
nastojanje da se ovlada strukturama moi i sile u Jugoslaviji, posebno voj-
skom, policijom, carinom, diplomacijom, bankama, sredstvima javnog infor-
miranja i sl.;
velikosrpski utjecaj na raseljavanje (naseljavanje) Srba u druga podruja i na
njihovu kadrovsku distribuciju u vitalnim institucijama i djelatnostima;
sputavanje razvoja i izraavanja nacionalne svijesti kod svih nesrpskih, a po-
sebno hrvatskog naroda;
sputavanje demokratskih procesa na prostoru cijele Jugoslavije, spreavanje
republika i naroda u njima da se, u skladu s usvojenim ustavom, razvijaju kao
suverene dravne zajednice i ravnopravni sudionici jugoslavenske federacije;
djelovanje na instrumentalizaciji Srba u Hrvatskoj i drugim republikama, kao
izvritelja velikosrpske politike odnosno kao trojanskog konja, koji ima za-
datak da iznutra destabilizira stanje i zapone borbu za osvajanje podruja za-
hvaenih velikosrpskim interesima;
razvijanje velikosrpstva u znanosti, umjetnosti i kulturi, a posebno u literaturi;
politiko nastupanje velikosrpskim idejama, procjenama, ocjenama i objeda-
ma u cilju diskvalifikacije ljudi, irenja meunacionalne mrnje i poticanja na
neposlunost i bunt protiv vlasti u republikama koje su na meti velikosrpstva;
stvaranje srpskih lobija u svijetu ...41
41
JAVOROVI, n.d. str. 81
Prema velikosrpskoj propagandi, Srbi su vjeni osloboditelji.

Oni su oslobodili Hrvate i druge slavenske narode i zemlje od aus-
tro-ugarskog jarma, a Jugoslaviju njemako-talijanske okupacije.
Oni su ti koji u ratu uvek pobeuju, a u miru gube i kako Vuk
Drakovi kae: Dok je trajao rat, dok su Srbi trebali da ginu,
onda su davana obeanja.42
Istovremeno s uveliavanjem srpskih rtava, velikosrpska pro-
paganda minimizirala je hrvatske i muslimanske rtve rata,
posebno rtve etnikog terora. Tvrdilo se i dokazivalo da je Srbi- V.Drakovi
ja poslije rata opljakana, iako su Srbi u ratu iskrvarili, da je podijeljena, necjelovita,
da su Srbi diskriminirani i ugroeni itd.
Memorandum SANU 1986. godine

Poslije smrti Josipa Broza Tita 1980. god. i izbi-
janja albanske pobune na Kosovu, te neuspjeha
da se ta pobuna ugui mjeavinom mjera mrkve i
batine, srpski nacionalni pokret jaa sredinom
1980-ih. Izvori su bili srpska intelektualna elita:
Srpska akademija nauka i umetnosti - SANU i
Udruenje knjievnika Srbije. Meu prominen-
tnijim intelektualcima koji su oblikovali novi
D.Cosi velikosrpski projekt bili su uglavnom pisci, eko- V.Kotunica
nomisti, povjesniari, filozofi i politolozi: Dobrica osi-Geda, Ljubomir Tadi
(otac predsjednika Srbije), Mihailo Markovi, Dejan Medakovi, Antonije Isakovi-
Lule, Miodrag Bulatovi-Bule, Milorad Ekmei, Zagorka Golubovi, Kosta Mihailo-
vi, Vojislav Kotunica (bivi premijer Srbije), Radmilo Marojevi Najznaajniji
dokument koji potjee iz toga razdoblja je tzv. Memorandum SANU, tj. apirografi-
rani43 tekst nacionalno-politikoga projekta iz 1986. godine. Osnovne postavke o po-
loaju Srbije i srpskog naroda, iskazane u Memorandumu, su:
Srbija ekonomski zaostaje, privreda joj je diskriminirana, ekonomski je eksploatirana;

Slovenija i Hrvatska su glavni krivci za potinjeni poloaj Srbije, jer su one ostvariva-
le ekonomsku i politiku dominaciju. A to ne bi bilo mogue, da te dve republike ni-
su bile u poloaju da nametnu reenja koja odgovaraju njihovim ekonomskim intere-
sima ... Odlunost s kojom se Slovenija i Hrvatska danas suprotstavljaju svakoj ustav-
noj promeni pokazuje koliko im Ustav iz 1974. godine odgovara. Pogledi na drutve-
no ureenje nisu imali nikakvih izgleda da budu prihvaeni ukoliko su bili drugaiji
od shvatanja dvaju politikih autoriteta (Tita i Kardelja), a nije se moglo uiniti nita
ni posle njihove smrti, budui da je Ustav mogunou veta osiguran od bilo kakvih
promena. Imajui sve to u vidu, ne moe biti sporno da su Slovenija i Hrvatska uteme-
42
Vjesnik 04.02.1990., str. 6.
43
apirograf - stroj za runo umnoavanje tekstova ili crtea (http://hjp.srce.hr)
ljile politiku i ekonomsku dominaciju, kojom ostvaruju svoje nacionalne programe i

ekonomske aspiracije.44
U Jugoslaviji je stvorena antisrpska koalicija izmeu razvijenih i nerazvijenih republi-
ka, kako bi odrale stanje u kojemu obje strane ive na teret Srbije. Obostrani interes
upuuje dva tipa podruja na koaliciju radi odranja postojeeg stanja u kome zadovo-
ljavaju svoje interese na raun Srbije Protiv Srbije se vodi revanistika politika, koja
se konano izrazila i u genocidu. Paritetni sistem udjela republika u organima fede-
racije uveden je da se srpski narod dri pod stalnom kontrolom.45
Srpska nacija nema svoje drave. Ukljuivanjem autonomnih pokrajina kao konstitu-
tivnih dijelova u federaciju Srbija je podijeljena, a pokrajine se ponaaju kao federalne
jedinice. Usto se nastoji, da se srpski narod podijeli na Srbijance i preanske Srbe.
Nacija koja je posle duge i krvave borbe ponovo dola do svoje drave, koja se sama
izborila i za graansku demokratiju, i koja je u poslednja dva rata izgubila 2,5 miliona
sunarodnika doivela je da joj jedna aparatski sastavljena partijska komisija utvrdi da
posle etiri decenije u novoj Jugoslaviji jedino ona nema svoju dravu. Gori istorijski
poraz u miru ne da se zamisliti.46
Fiziki, politiki, pravni, kulturni genocid nad srpskim stanovnitvom Kosova i Meto-
hije najtei je poraz u oslobodilakim borbama to ih je vodila Srbija od Oraca 1804.
do ustanka 1941. Na to treba odgovoriti odlunom obranom svog naroda i svoje terito-
rije. Za manje od desetak sledeih godina, ako se stvari bitno ne promene, Srba na
Kosovu vie nee biti ... Sudbina Kosova ostaje ivotno pitanja itavog srpskog naro-
da. Ako ono ne bude reeno jednim pravim idiodom nametnutog rata, ako se ne uspos-
tavi istinska bezbednost i nedvosmislena ravnopravnost za sve narode koji ive na
Kosovu i Metohiji, ako se ne stvore objektivni i trajni uslovi za povratak iseljenog na-
roda - taj deo Republike Srbije i Jugoslavije postae i evropsko pitanje, sa najteim,
nedoglednim posledicama.47
Kosovo nije jedino podruje na kome je srpski narod pod pritiskom diskriminacije.
Apsolutno, a ne samo relativno, opadanje broja Srba u Hrvatskoj dovoljan je dokaz za
ovu tvrdnju. Uostalom, i inae je srpski narod u Hrvatskoj izloen rafinovanoj i delot-
vornoj asimilacionoj politici. Sastavni deo te politike je zabrana svih srpskih udrue-
nja i kulturnih ustanova u Hrvatskoj, koja su imala bogatu tradiciju iz vremena Aus-
tro-Ugarske i meuratne Jugoslavije, zatim nametanje slubenog jezika koji nosi ime
drugog naroda (hrvatskog) oliavajui time nacionalnu neravnopravnost. Taj je jezik
ustavnom odredbom uinjen obaveznim i za Srbe u Hrvatskoj, a nacionalistiki nas-
trojeni hrvatski jezikoslovci sistematskom i odlino organizovanom akcijom sve ga
vie udaljavaju od jezika u ostalim republikama srpskohrvatskog jezikog podruja,
to doprinosi slabljenju veza Srba u Hrvatskoj s ostalim Srbima. Ovakav uinak
44
45
Problem i jest u tome to je Ustavom iz 1974. u politiki sustav SFRJ uveden princip paritetne zastup-
ljenosti republika i pokrajina u organima federacije. To je svakoj republici omoguavalo da sprijei
donoenje neke odluke koja joj nije odgovarala, ali isto tako ne daje mogunost nametanja jedne re-
publike svim drugima u svim pitanjima kod kojih se trai konsensus. Da je Srbija vodila ispravnu, ne-
velikosrpsku politiku, posebno prema pokrajinama, njoj bi ustavna rjeenja iz 1974. najvie odgovara-
la, jer bi ukljuivanjem pokrajina u konstituciju federacije imala tri glasa, a svaka druga republika
samo po jedan. Do toga je ona kasnije dola podvrgavanjem Kosova i Vojvodine i dovoenjem u nji-
ma na vlast Miloeviu poslunih ekipa. (Javorovi, n.d. str. 85.)
46
47
Isto
spremno se plaa kidanjem jezikog kontinuiteta kod samih Hrvata i uklanjanjem me-
unarodnih termina dragocenih za komunikaciju sa drugim kulturama; naroito u ob-
lasti nauke i tehnike. No srpski narod u Hrvatskoj nije samo kulturno odseen od ma-
tice, ve matica nema mogunosti da se o njegovoj sudbini, o ekonomskom i kultur-
nom poloaju obavesti ni priblino onoliko koliko neke nacije u Jugoslaviji imaju ve-
ze sa svojim sunarodnicima u drugim zemljama. Integritet srpskog naroda i njegove
kulture u itavoj Jugoslaviji postavlja se kao sudbinsko pitanje njegovog opstanka i
razvoja. .. Ostraena revnost kojoj je cilj konstituisanje zasebnog hrvatskog jezika to
se izgrauje u protivstvu prema svakoj ideji o zajednikom jeziku Hrvata i Srba ne os-
tavlja dugorono mnogo izgleda srpskom narodu u Hrvatskoj da ouva svoj nacional-
ni identitet. Izuzimajui period postojanja NDH, Srbi u Hrvatskoj nikada u prolosti
nisu bili toliko ugroeni koliko su danas. Reenje njihovog nacionalnog poloaja na-
mee se kao prvorazredno politiko pitanje. Ukoliko se reenja ne pronau, posledice
mogu biti viestruko tetne, ne samo po odnose u Hrvatskoj ve i po itavu Jugoslavi-
ju.48
Prema popisu iz 1981. godine van teritorije SR Srbije ivi 24%, odnosno 1,958.000
Srba, to je znatno vie nego to je u Jugoslaviji Slovenaca, Albanaca, Makedonaca,
uzetih pojedinano, a skoro isto koliko i Muslimana. Van ueg podruja Srbije ivi
3,285.000 Srba ili 40,3% ukupnog njihovog broja. U optem dezintegracionom proce-
su koji je zahvatio Jugoslaviju najteom dezintegracijom zahvaeni su Srbi. Sadanji
tok kojim se kree nae drutva u Jugoslaviji potpuno je obrnut od onog kojim se ono
decenijama i vekovima kretalo dok nije stvorilo zajedniku domovinu. Taj proces us-
meren je ka potpunom razbijanju nacionalnog jedinstva srpskog naroda.49
Nosei na sebi due od pola stolea peat i optereenje da je bio tamniar drugim ju-
goslavenskim narodima, srpski narod nije bio u mogunosti da oslonac potrai u sop-
stvenoj istoriji... Pod dejstvom vladajue ideologije kulturne tekovine srpskog naroda
otuuju se, prisvajaju ili obezvreuju, zanemaruju ili propadaju, jezik se potiskuje, a
irilsko pismo postepeno gubi...50
Ovo su samo neki od stavova iz Memoranduma. Iz njih se jasno vide namjere

njihovih autora:
Srbi su u svakom pogledu rtve drugih naroda i takvo stanje mora prestati.
Srbi su u SFRJ razbijen i razjedinjen narod i to mora prestati.
Srbi u drugim republikama su obespravljen narod i to mora prestati.
Kako se sve to moe rijeiti? Dosta jednostavno:

neka se Jugoslavija preuredi tako da svi Srbi ive u jednoj dravi
neka se u Jugoslaviji uvede princip jedan ovjek jedan glas i neka se na toj
osnovi, a ne na republikoj i nacionalnoj jednakosti i ravnopravnosti, odluuje
o jugoslavenskom politikom, gospodarskom i kulturnom ivotu.
48
49
Isto
50
Isto
Ako stvari ne mogu ii u tom pravcu, treba primijeniti drugo rjeenje, kakvo je
ve jednom primijenjeno u Vojvodini, kada je u okviru Austro-Ugarske stvorena Srp-
ska Vojvodina. Stvaranjem posebne autonomne oblasti u tuoj dravnoj teritoriji
Srbi su radili na slabljenju te drave, a sve sa ciljem da se u pogodnom trenutku to
lake izdvoje iz nje i ujedine sa svojom subraom juno od Save i Dunava.51
Temeljne centralistike, a potom i etatistike52 velikosrpske tenje bile su izrae-
ne i u pogledu obrambeno-zatitnog organiziranja. Njihovi nositelji su se obruili na
koncepciju i sustav openarodne obrane, jer su republike krajem ezdesetih i poet-
kom sedamdesetih godina 20 st. postale vani subjekti obrane, s pravom na organizi-
ranje oruane snage (teritorijalne obrane - TO) i njenim rukovoenjem. Velikosrbima
je bilo neshvatljivo organiziranje bilo kakvih drugih oruanih snaga pored JNA, u
kojoj su, u asnikom sastavu, Srbi i Crnogorci imali nesrazmjernu premo. To vrlo
jasno pokazuje nacionalna struktura profesionalnog kadra u JNA poetkom osamdese-
tih godina, to se vidi iz podataka u tablici:
Udio u Udio u
Nacionalnost stanovnitvu profesionalnom b. kao % od a.
SFRJ (% a.) sastavu JNA (% b.)
Crnogorci 2,50 6,20 248
Hrvati 22,10 12,60 57
Makedonci 5,80 6,30 108
Muslimani 8,40 2,40 28
Slovenci 8,20 2,80 34
Srbi 39,70 60,00 151
Albanci 6,40 0,60 9
Maari 2,30 0,70 30
Jugoslaveni 1,30 6,70 515
Drugi 3,30 1,60 48
Tablica br. 1 Nacionalna struktura profesionalnog zapovjednog kadra u JNA (Javor., n.d. str. 88.)
Iz tablice se vidi kako je u profesionalnom sastavu JNA bilo Crnogoraca 2,5 puta,
Srba 1,5, a Jugoslavena ak 5,15 puta vie nego im je pripadalo prema udjelu u ukup-
nom stanovnitvu Jugoslavije. Hrvata je bilo gotovo upola manje nego je trebalo, a
najslabije su bili zastupljeni Albanci.
Nositelji velikosrpstva su uvijek nastojali Srbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
indoktrinirati i u tom pogledu ih instrumentalizirati - pretvoriti u orue svoje politike.
Cilj je bio, da se srpski nacionalni korpus u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oblikuje
kao poseban politiki i dravotvorni subjekt koji treba djelovati u nekoliko pravaca:
51
Isto
52
Etatizam - teorija i praksa to veeg udjela ili potpune vladavine drave u ekonomskim i drutvenim
odnosima, vlast dravnog birokratiziranog aparata (http://hjp.srce.hr)
da se u politikom sustavu nametne kao glavni nositelj vlasti i upravljanja ili

kao prvi u partnerstvu,
da to manje prizna ili uope ne prizna ustanovljenu dravnu vlast ili da ostva-
ri punu teritorijalno-politiku autonomiju i
da u skladu s velikosrpskim interesima iri podruje srpstva i radi na stvaranju
uvjeta za prikljuivanje srpskih podruja (zemalja) matici Srbiji.
Velikosrpstvo je osamdesetih godina, a posebno nakon Memoranduma, postalo,

najprije obazrivo i vrlo proraunato, a zatim sve otvorenije, bezobzirnije i ofenzivnije.
Velikosrpstvo je postao glavni sadraj politikih nastupa i govora skoro svih vanijih
srpskih politiara. Provjera velikosrpske doktrine izvrena je na sreivanju Albanaca
na Kosovu. Tu su stjecana odreena iskustva i politike rutine potrebni za osvajanje
autonomnih pokrajina i Crne Gore, odnosno za sreivanje stanja u Srbiji, a potom za
pohod na zapad.
Slobodan Miloevi je dolaskom na elo Saveza komunista Srbije poeo ostvari-
vati velikosrpski program. U tome mu je trebala jedinstvena Jugoslavija u kojoj e se
o svim vanim pitanjima odluivati u federaciji odnosno njenim organima izabranim
na principu jedan graanin - jedan glas.
Osim jedinstvene Jugoslavije trebala mu je i sila kojom e svoje tenje i obeanja
provesti u ivot. Ta sila bila je velikosrpski zadojena masa, a metoda kojom je ta masa
gurnuta u akciju bili su masovni mitinzi.
Ciljevi tih mitinga su bili:
rasplamsati velikosrpski duh irom Srbije i srpskih zemalja van Srbije.
sruiti sve neposlune i nepodobne institucije drave.
stvoriti jedinstvenu, monolitnu silu, koja e se moi pokrenuti u pohodu na
Jugoslaviju.
Populistiki je pokret poeo lomiti sve pred sobom. Pali su mnogi partijski komi-
teti i opinski elnici, pale su autonomije pokrajina, pala je Crna Gora. Miloevieva
Socijalistika partija Srbije (SPS), organizator kristalnih noi na srpski nain, s
pravom je 1990. godine, od austrijskog ambasadora u Beogradu, Paula Leifera, okvali-
ficirana kao olienje nacionalsocijalistike stranke.53
Svim srcem i besmrtnom duom, na elo velikosrpskog mitingakog pokreta
stala je, u skladu sa stoljetnom tradicijom, Srpska pravoslavna crkva. Obiljeavajui
eststotu godinjicu Kosovske bitke, nosei po Jugoslaviji (po srpskim zemljama)
moti kneza Lazara. Ona je vjerske sveanosti pretvarala u velike politike i nacionali-
stike skupove, koji su se potpuno uklopili u Miloevieve mitinge i njegov velikosrp-
ski pokret. elnici Pravoslavne crkve su sjedili u prvim redovima na proslavi 600.
godinjice Kosovske bitke u Kosovu Polju, kada je Slobodan Miloevi - Slobo, kako
su ga od milja zvali njegovi fanatini sljedbenici, obznanio: est stolea kasnije,
danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oruane, mada i takve jo nisu
iskljuene.54
53
JOVI Borisav, Poslednji dani SFRJ, Beograd, 1996., B. Jovi, 182. Str.
54
Politika, 29.6.1989., Javorovi, n.d. str. 91.
Iako je Miloevi velikosrpskoj politici, staroj dva stoljea, dao novi poticaj, bez
srpske inteligencije, srpske crkve, srpskih generala, srpskih gospodarstvenika, srpskog
podzemlja i srpskog naroda koji je na izborima glasovao za njega, on ne bi mogao
uiniti nita. Dakle, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, nije napao,
razarao, i etniki istio Slobodan Miloevi sa svojim komunistikim aparatcima.
Oni su se samo ponaali u skladu s voljom naroda, elei sauvati vlast i sinekure koje
im po toj osnovi pripadaju. Agresiju na nesrpske narode u bivoj Jugoslaviji su izvrili
Miloevievi sljedbenici iz redova srpske inteligencije, srpske pravoslavne crkve, srp-
ske vojske, srpskih gospodarstvenika, srpskog podzemlja i srpskog naroda koji je na
izborima opetovano glasovao za Socijalistiku partiju Srbije i njenog vou Slobodana
Miloevia i ostale politike stranke koje su u svojim politiko-programskim temelji-
ma imale Velikosrpski hegemonizam (SPO - Vuk Drakovi, SRS - Vojislav eelj,
DSS - Vojislav Kotunica i dr.). Primarno oni su htjeli stvoriti Veliku Srbiju do Karlo-
baga, Ogulina, Karlovca i Virovitice, ili, dokle se u tom vremenu bude moglo, kako bi,
svatko iz svoje oblasti, konzumirao ratni plijen. Imperijalistika buroazija je raunala
kako e gusarenjem ostvariti vei profit, oficiri vee inove, Crkva vee stado, a sta-
do vea socijalna i druga prava.
Zemljovid br. 3 Velika Srbija: Karlobag-Ogulina-Karlovca-Virovitice

Stevan Dedijer, fiziar, novinar, diplomat i utemeljitelj znanosti o

poslovnoj pijunai, bio je znanstvenik meunarodnog ugleda,
profesor na petnaestak sveuilita. Roen je u Sarajevu 1911., a
obrazovao se u Rimu i SAD-u, gdje je na Sveuilitu Princeton
diplomirao fiziku. Kao jedan od rijetkih Srba, protivnika Velike
Srbije i njenih ideologa u otvorenom pismu Velika Srbija i mali
glupi akademici pie predsjedniku Vlade Srbije, Zoranu iniu:
Direktni povod da Vam piem je najnoviji i najlaniji simpozijum SAN-a o Velikoj Srbiji.
Tu se izmislilo da nikada niko nije nastojao da stvori Veliku Srbiju nego su se samo nje-
ni protivnici - (odakle i ko su oni nije reeno, S. D.) - sluili optubom o navedenoj veli-
kosrpskoj hegemoniji, da bi ostvarili svoje ciljeve na tetu Srba. Sutina takvih simpozi-
juma je ravna po gluposti onom da je danas Humboltova akademija u Berlinu odrala
simpozijum dokazujui da u Nemakoj tokom 1930. i 1940. nije bilo ni nacizma ni Hitle-
ra. Simpozijum SAN-a su opet, meu ostalim, vodili naunici kao Dobrica osic, Mi-
hajlo Markovi i D. Medakovi.
Ovde u ukratko opisati samo uticaj ideje Velike Srbije u svom linom ivotu. Roen sam
u Sarajevu od srpskog oca i majke juna 1911. U istom mesecu je u Beogradu ef vojne
obavetajne slube pukovnik Dimitrijevi Apis osnovao teroristiku organizaciju Uje-
dinjenje ili smrt bolje poznatu kao Crna ruka, sa ciljem da terorom rui Austro-
Hungarsku imperiju i da pod dinastijom Karaorevia ujedini - citiram ustav Crne
ruke - sve srpske pokrajine: 1. Bosnu i Hercegovinu, 2. Crnu Goru, 3. Staru Srbiju i
Makedoniju, 4. Hrvatsku, Sloveniju i Srem, 5. Vojvodinu, 6. Morsku Obalu (Dalmaciju).
Oktobra 1911. bio sam izbeglica u naruju majke beei za Beograd jer je Austrija htela
da hapsi moga oca, doktora Jevtu Dedijera, kao lana Crne ruke, za ta imam bezbroj do-
kaza. To se iz svih njegovih obilnih radova - umro je u 37. godini, 1918, i vidi. Godine
1913, posle Prvog balkanskog rata, on je napisao o Makedoniji knjigu Nova Srbija i u njoj
rekao: Imajui Vardarsko-Moravsku dolinu, Srbija sada moe dominirati celim Balkan-
skim poluostrvom. U izdanju knjige Jevta Dedijera o Hercegovini, koju je priredio Vla-
dimir Dedijer, objavljeno je njegovo pismo ministru unutarnjih poslova Srbije u izgnan-
stvu 1916, u kojem J. Dedijer kae: Kod Bitolja naao sam nekoliko sela Vlaha koje tre-
ba pretvoriti u Srbe kulturnim postupkom. Godine 1915. Hrvat Supilo je doao u Ni,
gde je bila vlada Nikole Paia, izbegla iz okupiranog Beograda, da upozori Paia da Ita-
lija namerava da okupira Dalmaciju. Na Paievo pitanje ta je Dalmacija?, Jevto De-
dijer je napisao, 15. maja 1915, brouru Dalmacija. Na zadnjoj strani broure stoji: Veli-
ka Srbija bie oko 250 000 km kvadratnih, to jest vea od Kraljevine Srba, Hrvata, Slo-
venaca uspostavljene na Versajskoj konferenciji 1918.
Aleksandar Karaorevi i Nikola Pai su uspostavili srpsku diktaturu nad svim narodi-
ma jugoslovenskih zemalja. Novembra 1918. kao dete od sedam godina u Bosanskom
amcu sluao sam majku Milicu Dedijer da zgranuta pria da je gledala kako naa, srp-
ska policija na trgu prisiljuje Muslimane da jedu svinjetinu i slaninu. Decembra 1918,
posle Podgorike skuptine, poela su ubistva Crnogoraca koji su se borili za monarhiju
Petrovia i slobodu Crne Gore. Januara 1919. general Milan Nedi, docnije ef vlade u
okupiranoj Srbiji, pucao je na demonstrante na Jelaievom trgu u Zagrebu koji su traili
autonomiju Hrvatske. Godine 1922. ika Lazi, ministar unutranjih poslova, pozvao me
je: Hajde, Stevice, da ispratimo nau srpsku vojsku koja ide na Kosovo da tue Arnau-
te. Juna 1928. majka Milica rekla je meni i brai, Vladimiru i Borivoju: Djeco, ovo je
kraj Jugoslavije. Prokleti Aleksandar je dao ubiti demokratske voe Hrvata. To je bilo
kada je Punia Raci, lini prijatelj Aleksandra, sa kojim je no prije igrao pokera, ubio u
skuptini brau Radi. ()
Velika Srbija je od poslanika skuptine Ante Pavelia, kako pie Svetozar Pribievi u
svojoj knjizi Diktatura Kralja Aleksandra (1936), koji je u parlamentu zagovarao samo
autonomiju Hrvatske u okviru Jugoslavije, kad je vidio da Punia Rai ubija hrvatske
voe, pretvorio u kvislinga Hitlera i Musolinija i dumana srpskog ivlja u Hrvatskoj.
()
Ovde u samo navesti ukratko pet kardinalnih gluposti SAN-a.
1. Uprkos bezbroj dokumenata, poev od Garaaninovog Naertanija, preko pisanja Jo-
vana Cvijia, ustava Crne ruke, ideologa Drae Mihajlovia S. Moljevia i vladavine
svih velikosrpskih vlada od 1918. do 1941. SAN sad negira postojanje ideje Velike
Srbije.
2. Srpski politiar Svetozar Pribievi na strani 163 svoje knjige Diktatura Kralja Alek-
sandra veli sledee: Nema na svijetu snage sto moe slomiti hrvatsku misao. Prije e
se Velebit sruiti u more i Drava i Sava presuiti nego e se Hrvati odrei svojih tenji
to sadravaju uvanje i nesmetani razvoj njihova individualiteta. Korenita glupost
rukovodstva SAN-a kao i Miloevia bila je da ne razumiju da ovo to je Pribievi
rekao za Hrvate, vredi i za Slovence, Bonjake, Makedonce, Albance i Crnogorce.
3. U istoriji Srbija je poela etiri rata, koja je najavio Miloevi u svom govoru na Ko-
sovu 28. juna 1989, protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova i sva
etiri izgubila. Nema primera u istoriji da jedna drava izgubi u pet godina etiri rata,
to SAN negira.
4. Glavni zadatak svakog naunog centra danas je da shvati tokove u svijetu ukljuiv i
desetu revoluciju inteligencije u istoriji oveanstva u kojoj danas svi ivimo. Ruko-
vodstvu SAN nije ni na kraj pameti stalo kad su propagirali Miloevia i njegovu Ve-
liku Srbiju, da je meunarodna zajednica danas spremna da otpone rat protiv jedne
suverene drave i njenog efa stavi na sud za ratne zloine, to se prvi put u istoriji
dogodilo, i to sa Srbijom.
5. Glavna i najgora glupost rukovodilaca SAN-a je da su se bavili svime osim onim ime
se svaka akademija nauka treba baviti: razvitkom kreativne moi svog naroda u nauci,
tehnologiji, u izumima i inovacijama. Iz priloenog pisma Dobrice osia meni moe-
te viditi da sam ih ja urgirao u tom smislu i to ne prvi put. U prvom lanku prvog broja
Nove misli, koju je osnovao Crnogorac i lan Politbiroa Komunistike partije Jugos-
lavije Milovan ilas godine 1952, nai ete moj lanak u kojem osuujem SAN da
sledi katastrofalnu politiku Sovjetskog Saveza na tom podruju.
ta veli to pismo Dobrice osia meni od 25. juna 1984. godine? Napominjem da od
njegove zamisli da SAN odri konferenciju Drutvo, nauka, budunost nita nije
bilo. Jer su se poeli baviti svojim Memorandumom da oive ideju Velike Srbije.
Drugo: na narod, on ostaje u planinama Balkana, jer njegovi akademici i blesavi
politiari kao Kotunica igraju se jo uvek nazadnim idejama nacionalizma, oviniz-
ma, mrnje i gluposti. To njihov trodnevni simpozijum o nepostojanju ideje Velike
Srbije i dokazuje.
S potovanjem, Stevan Dedijer, kao i uvek, Srbin sa dna kace. 55
55
www.yurope.com (10.02.2009.)
RASPAD
SOCIJALISTIKE FEDERATIVNE REPUBLIKE
JUGOSLAVIJE
Ratna djelovanja u BiH, odnosno Bosanskoj Posavini, posljedica su jedinstvene
velikosrpske ideologije i njene vojno-politike operacionalizacije, dosljedno nastav-
ljene nakon Balvan revolucije56 u Hrvatskoj. Konani strateki cilj je bio teritorijal-
no i zakonodavno transformiranje Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije
zapravo u Veliku Srbiju i oivotvorenje temeljne politike odrednice:Svi Srbi u jed-
noj dravi Za operacionalizaciju strategije Srbi su koristili tri kljune operativne
poluge:
voa - Slobodan Miloevi,

financijska sredstva - priuve zlata i deviza SFRJ,
sredstvo izvrenja - Jugoslavenska narodna armija i razne paravojne formacije.
Na stratekoj razini, Miloevi se predstavljao kao demokrat koji brani demok-

ratsku steevinu jedan ovjek jedan glas, a JNA se na okupiranim prostorima preds-
tavljala kao mirotvorac koji uva tampon zonu izmeu zavaenih nacionalista,
mir i Jugoslaviju. Na taktikoj razini Miloevi je, pseudo demokratskim meto-
dama - mitinzima, prvo preuzeo vlast u uoj Srbiji - Beogradu, zatim tzv. jogurt
revolucijom u Vojvodini, a dogaanjem naroda u Crnoj Gori. Promjenom ustava,
kojim je Srbija postala cela, osigurao si je lea, te krenuo na zapad - u Sloveniju,
Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. U Hrvatskoj, odabirom elnika Balvan revolucije -
Jovana Rakovia, Milana Babia, Gorana Hadia, a u Bosni i Hercegovini - Rado-
vana Karadia, Momila Krajinika i Nikole Koljevia, stvorio je kadrovske preduv-
jete za provedbu taktike.
U takvom (revolucionarnom) ozraju, odrani su prvi slobodni viestranaki iz-
bori u Hrvatskoj i BiH. Nezadovoljni rezultatima izbora u Hrvatskoj, zbog toga to su
pobijedile ustae (Hrvatska Demokratska Zajednica - HDZ), Vod 57 Slobodan Milo-
evi otvoreno poinje s organizacijom ruenja takve vlasti, s krajnjim ciljem ovaplo-
enja58 temeljne politike strategije.
JNA je Teritorijalnoj obrani Hrvatske oduzela oruje i s njim, prvo tajno, a potom
otvoreno naoruavala Srbe. Balvan blokadom Knina, oruanim sukobom na Plitvi-
cama i u Borovom Naselju, poeo je otvoreni rat protiv Hrvatske. Hrvatska je odgovo-
rila politikim potezima i zahtjevima da se meunarodna politika ukljui u proces
mirnog razdruivanja od Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i tako izbje-
gne rat. Meutim, Srbija je pojaala pritiske na Hrvatsku, opstrukcijom funkcioniranja
56
Pobunu Srba, u Kninu i okolnim mjestima 1990. god., Hrvati su nazvali Balvan revolucija, zbog
stabala (balvana) kojima su zapreavali prometnice
57
Onaj koji nastoji prisvojiti apsolutnu vodeu ulogu, http://hjp.srce.hr
58
Oivotvorenja
Saveznih dravnih organa, to je dovelo do zahtjeva Hrvatske da se i formalno razdru-

i od SFRJ (25.06.1991.) Srbija je na to odgovorila raketiranjem Banskih dvora
(07.10.1991.) s ciljem fizikog eliminiranja tadanjeg predsjednika Republike Hrvats-
ke dr. Franje Tumana, predsjednika Predsjednitva SFRJ Stjepana Mesia i predsje-
dnika Saveznog izvrnog vijea SFRJ Ante Markovi, koji su u tom trenutku bili u
istoj prostoriji. Svi su preivjeli, a zgrada je pretrpjela znatna materijalna oteenja.
Raketiranje Banskih dvora bio je povod da Sabor Republike Hrvatske, ve sljedei
dan (08. listopada 1991.) donese Odluku o raskidu dravnopravnih veza s ostalim
republikama i pokrajinama SFRJ, kojom je Republika Hrvatska, stvarno, postala ne-
zavisna i samostalna drava. Razaranje Hrvatske je nastavljeno, a svu bestijalnost i
neovjenost Srbija i Crna Gora, JNA i razne srpsko-crnogorske paravojne formacije
pokazali su u Vukovaru, kabrnji, Gospiu, Karlovcu, Osijeku, Slavonskom Brodu,
Zadru, Pakracu, Sisku, Petrinji, upanji, Vinkovcima
Svjesni mogueg konanog i potpunog unitenja, primarno zahvaljujui Tuma-
novoj politici pomirbe ustaa i partizana, odnosno njihovih potomaka, Hrvati se uspi-
jevaju obraniti u svojim granicama, ali s tzv. Srpskom autonomnom oblasti (SAO)
Krajinom, u okviru tih granica.
Meunarodna zajednica, u nastojanju da razdrui Republiku Hrvatsku i SFRJ, po-
sredovala je u potpisivanju primirja, te 15. sijenja, 1992. godine priznala neovisnost i
samostalnost RH.59
Fotografija br. 1 Predsjednici Republika (s lijeva): Slovenije - Milan Kuan, BiH - Alija Izetbegovi,
Hrvatske - Franjo Tuman, Srbije - Slobodan Miloevi, Makedonije - Kiro Gligorov, Crne Gore -
Momir Bulatovi. S jednog od sastanaka na kojima su etiri predsjednika republika nudili Miloeviu i
(drugom oku u glavi) Bulatoviu - konfederalno ureenje Jugoslavije, to su njih dvojica, odbili.
Posljedice tog odbijanja su ratovi na prostoru SFRJ od 1991. do 1995. god. (http://images.google.hr,
22.07.2009.)
59
15. sijenja, 1992. god. Republiku Hrvatsku su priznale: Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija,
vicarska, Nizozemska, Maarska, Norveka, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francus-
ka, Finska, vedska. To su ve prije uinile Sveta Stolica, Njemaka, Island, Estonija, Litva, Latvija,
Slovenija, Ukrajina i San Marino. (http://www. hrt hr/arhiv /DD/)
Sva stradavanja kroz koje je prolazila RH, po istom scenariju, ekala su i BiH.
Poetak rata u BiH potpuno je isti kao u RH, a nazirao se ve 1990. godine. Naime, u
studenom 1990. godine u BiH su provedeni viestranaki izbori na kojima su pobijedi-
le nacionalne stranke, Stranka Demokratske Akcije (SDA), Hrvatska Demokratska
Zajednica (HDZ) i Srpska Demokratska Stranka (SDS). U samom poetku, ustrojava-
nje predstavnikih i izvrnih tijela BiH ometali su i onemoguavali zastupnici SDS-a,
predvoeni svojim predsjednikom Radovanom Karadiem. Ometanje konstituiranja
legalnih i legitimnih organa vlasti BiH bilo je u funkciji paralelnog pripremanja ute-
meljenja srpske paradrave u BiH, tada nazvane Srpska Republika BiH.
JNA (kao i u RH) organizirala je i provela naoruavanje Srba (TO i paravojne
formacije) i njihovo ustrojavanje u srpske vojne postrojbe, pod maskom svog priuv-
nog sastava. Te aktivnosti pojaane su koncem 1991. i poetkom 1992. godine.
Velikosrbi su tada preli na vojno ispitivanje-isprobavanje svojih neprijatelja,
poglavito Hrvata. Prvi napadi u BiH, odnosno, na BiH, Srbi su izveli 21. rujna, 1991.
god. na Hrvatsko selo Ravno (kod Trebinja). Napadi su nastavljeni u 1992. godini
kada je JNA napala Kupres, Bosanski Brod, Bijeljinu, Zvornik, Bosanski amac
Istovremeno je nastavljena razgradnja politikog i pravnog sustava osnivanjem
tzv. srpskih optina. To je ujedno bila priprema za plebiscit Srba (09. i 10. studenog,
1991.) o proglaenju samostalne srpske republike u granicama BiH. Vlada BiH u
Sarajevu je srpski referendum proglasila neustavnim i nevaeim.
Kao odgovor na poteze Srpske Demokratske Stranke (SDS), Hrvatska Demo-
kratska Zajednica (HDZ) BiH je 12. studenog, 1991. godine proglasila Hrvatsku za-
jednicu Posavine u Bosanskom Brodu, a 18.11.1991.godine u Grudama je proglaena
Hrvatska zajednica Herceg Bosna (HZ HB). Razlika izmeu srpskog i hrvatskog poli-
tikog poteza je vidljiva u injenici da su Srbi svoju odluku legalizirali, referendu-
mom, a Hrvati, stranakom odlukom HDZ-a.
SDS je 09.01.1992. godine autonomne oblasti formalno proglasio tzv. Srpskom
Republikom Bosnom i Hercegovinom koja je kasnije preimenovana u Republiku Srp-
sku (RS). Za predsjednika je izabran Radovan Karadi, a za predsjednika srpskog
parlamenta Momilo Krajinik. Bilo je to prije nego je Skuptina BiH 25.01.1992.
godine donijela odluku kako e se odrati referendum o nezavisnosti Bosne i Herce-
govine. Potom je uslijedilo proglaenje tzv. Hrvatske zajednice Sredinje Bosne
27.01.1992. godine.
U srpskom sluaju, stvaranje autonomnih oblasti je bilo prenoenje recepta pobu-
ne iz Hrvatske na bosanskohercegovaki teritorij. U dijelovima zemlje gdje je osvojio
veinu glasova, a time i mandata, SDS je postojei dravno-upravni aparat podredio
svojim ciljevima i te opine su mu sluile kao baza za dalje ratne pripreme. Tamo gdje
nije osvojio veinu, SDS je poeo planirati stvaranje tzv. srpskih optina, to je odgo-
varalo njihovoj viziji nacionalne podjele, u kojem bi bile stvorene posebne institucije
samo za Srbe.
Iznenaenje u BiH je bilo stvaranje hrvatskih zajednica, koje su podsjeale na
srpske autonomne oblasti. Obje vrste ekskluzivno nacionalnih teritorijalno upravnih
jedinica nastajale su na podrujima gdje su nacionalne stranke osvojile veinu, a time i
vlast, pa nije bilo stvarne potrebe za utemeljivanje dodatnog upravnog aparata uz ve
postojei, koji je bio pod njihovim nadzorom. Stvaranje takvih oblasti i zajednica ob-
janjavalo se brigom za zatitu naroda. S obzirom da ustavna prava Srba i Hrvata u
Republici BiH tada jo nisu bila ugroavana, a njihovo sudjelovanje u dravnoj vlasti
bilo je proporcionalno, stvaranje nacionalnih zajednica je de facto i de iure predstav-
ljalo antiustavni pokuaj podjele drave i mogue pripajanje teritorija susjednim dra-
vama po planovima i kartama politikog vodstva Srbije i Hrvatske. To stvaranje auto-
nomnih zajednica je obrazloeno samoupravnim organiziranjem pojedinog naroda,
zbog nesposobnosti i neusuglaenosti centralnog aparata, kao i samoobranom zbog
neefikasnosti Ministarstva unutranjih poslova Bosne i Hercegovine (republikog
MUP-a), te raspadom Teritorijalne obrane BiH i osnivanjem niza paravojnih postrojbi
po nacionalnoj osnovi: Patriotska liga, Hrvatsko vijee obrane, te niza srpskih dobro-
voljakih postrojbi, koje su pomagane od strane JNA i dobrovoljnih (etnikih) pos-
trojbi iz Srbije. Samim tim inom bile su jasne poruke vodeih politiara koji su govo-
rili o jedinstvu i nedjeljivosti BiH, a radili na njenoj podjeli stvaranjem nezavisne
vlasti, posebne policije, uprave, vojske, komunikacijskog i monetarnog sustava.
Pokuaj legalnih i legitimnih dravnih organa da se po svaku cijenu ouva mir,
bio je odgovor na neustavno stvaranje novih teritorijalno politikih jedinica u Repub-
lici BiH. Naime, u situaciji neproglaene vojne okupacije, otvorene pripreme za obra-
nu bile su izrazito oteane i ometane. Uz oevidno razbijaku politiku SDS-a, uloga
treeg partnera u vlasti, HDZ-a, bila je ambivalentna.
Dok je dio HDZ-a BiH (uvjetno nazvan bosanskim) radio na stabilizaciji stanja u
dravi (izjanjavanje na Referendumu o nezavisnosti zemlje, sudjelovanjem u zajed-
nikim obrambenim aktivnostima), drugi dio (uvjetno nazvan hercegovaki) je povla-
io poteze koji su pridonosili destabilizaciji drave (stvaranje hrvatskih zajednica i
HVO-a, pregovaranje s ekstremnim krilom SDS-a, iji je vrhunac Sporazum Mate
Boban - Radovan Karadi u Grazu.
U takvoj situaciji, s otvorenim protivnikom i nestabilnim saveznikom, inzistiranje
SDA na ouvanju mira po svaku cijenu bio je jedini logian izbor. Naknadna analiza
aktivnosti dravnih predstavnika BiH ukazuje da se razdoblje prije rata iskoristilo za
brojne meunarodne kontakte i traenje pomoi. S pravom se moe ustvrditi kako je
glavni strategijski cilj bio dobivanje meunarodnog priznanja, nakon ispunjenja pos-
tavljenih uvjeta za priznanje od strane Europske zajednice. Da BiH nije stekla meu-
narodno priznanje prije rata, upitno je bi li to pravo, s obzirom na intenzitet unutranje
politike destrukcije i vanjske agresije, uspjela ostvariti tijekom rata.
O planovima koje su imali Srbi najbolje svjedoi sam Radovan Karadi:
Pourili smo da 09. januara proglasimo republiku zato to je najavljena mogunost da Ev-
ropska zajednica ve 10. januara objavi nezavisnost Bosne i Hercegovine. Da se ta mani-
pulacija ne bi ostvarila, morali smo odmah da reagujemo. Jer, svaka naa politika akcija
posle tog priznanja imala bi mnogo manji praktini efekat i Srbi u Bosni nali bi se u ve-
oma tekoj situaciji (...) Mi smo sa nae strane otvorili proces demokratske transformacije
u trojednu zajednicu, u republiku tri naroda odnosno tri republike. Svaka od ovih zajedni-
ca za sebe uspostavlja suverenitet i taj suverenitet se ne prostire na drugu nacionalnu
zajednicu.60 (Istaknuo J.Z.)
Kao odgovor na djelatnosti Srba, legalna vlast BiH 29. veljae i 01. oujka 1992.
godine raspisuje referendum svih graana BiH na kojem je 67% birakog tijela izalo
na glasovanje, a 98% se izjasnilo za nezavisnu, suverenu i samostalnu dravu BiH u
svojim tadanjim granicama.
Demonstrirajui orujem svoje protivljenje referendumu, Srbi su u razdoblju od
01. do 05. oujka 1992. godine podigli barikade u Sarajevu i drugim bosanskoherce-
govakim gradovima. Naroito agilni bili su u Bosanskoj Posavini - Bosanskom am-
cu, Derventi, Odaku i Bosanskom Brodu. U Bosanskom Brodu pripadnici srpske
paravojne postrojbe su nakon referenduma (01.03.1992.) podigli barikade. Nakon dva
dana, 03. oujka, 1992. godine oruanim napadom odluili su zauzeti PU i mosta na
rijeci Savi. U tome su ih sprijeili policajci PU Bosanskog Broda i dragovoljci. Sukob
se razbuktao te s manjim ili veim intenzitetom nastavio do 04.03.92. u 11,30 sati. Bio
je to slubeni poetka rata u Bosanskoj Posavini.
Tijekom oujka te godine rukovodstvo SDS-a je zavrilo pripreme za poetak ra-
ta. Dovreno je formiranje srpskih optina, kao paralelnih organa vlasti, tamo gdje
SDS nije pobijedio na izborima, te su izvrene pripreme za izdvajanje srpskih kadrova
iz Ministarstva unutranjih poslova Bosne i Hercegovine (republikog MUP-a) koji su
trebali initi srpski MUP. Potkraj oujka zabiljeena su mjestimina pukaranja (23. u
Goradu; 29. u Kupresu, Mostaru i Derventi), da bi se sukobi od poetka travnja 1992.
godine proirili cijelom Bosnom i Hercegovinom.
Na temelju rezultata referenduma, meunarodna zajednica je 15. travnja 1992.
priznala BiH kao samostalnu i nezavisnu dravu te ju primila u punopravno lanstvo
Ujedinjenih naroda. Takav stav meunarodne zajednice potaknuo je bosanske veliko-
srbe da svoje nezadovoljstvo artikuliraju topovima. Bestijalnim vojnim napadima, na
civile i njihove objekte, u narednom razdoblju poinili su takve stravine masovne
ratne zloine nad muslimanskim i hrvatskim narodom kakvi nisu vieni od Drugog
svjetskog rata.
Borisav Jovi, predsjednik Predsjednitva SFRJ: (05.06.1991):
Krv emo prolivati, ako drugaije ne bude moglo, samo za teritori-

je gde ive oni narodi koji ele da ostanu u Jugoslaviji.
Od Veljka (Kadijevia op. J.Z.) odluno traimo slede: ()
Glavne snage JNA koncentrisati na liniju: Karlovac-Plitvice na za-
padu; Baranja, Osijek, Vinkovci-Sava na istoku i Neretva na jugu.
Na taj nain pokriti sve teritorije gde ive Srbi61
Zahvaljujui ogromnoj vojno-materijalnoj nadmoi, munjevito su okupirali pros-

tor Hrvatske i BiH vidljive na zemljovidu.
60
Politika, 12. sijenja, 1992., http://www.bosnjaci.net, Hronologija dogaaja 1992.-1997., Sonja
Biserko
61
Borisav JOVI, n.d. 247. i 349. str.
I. UZR
ROCI RATOVA NA
Zemljoovid br. 4 Srpskee teritorije u Jugooslavenskim ratovim

ma 1991-1995. Reepublika Srpska Krajina,
K
Republlika Srpska, Vojvoodina, Srbija, Crna Gora
G i Kosovo i Metohija.
M (http://ww
ww.google.hr.)
Gen
neral Veljko Kadijevi,
K minisstar obrane SFR
RJ:(30.07.1991.))
JNAA se transforie u vojsku onih kooji koji ele da ostanu u Jugoslaaviji, a

manje je: Srbijaa, srpski narod plus Crna Gorra. (istaknuo J.Z
najm Z.) Na
ovim
m principima se povlai
p na teritorrije i menja rukov
vodstva. ()
Trannsformacija vojsske mora da se vri v onako kako se vri transform
macija
Jugoslavije. ()
Mobbilizacijom, kojaa nije uspela, eleelo se:
11. Presei Slavoniju pravcem Okuuani - Pakrac - Daruvar,

D
2 Izbiti na liniju Vinkovci - Osijek i spojiti se dolinom Drave sa vo
2. ojskom od Daruvaara,
3 Probiti se linijoom Petrovac - Kaarlovac i spojiti se
3. i tog rejona, kojima bi
s sa jedinicama iz
s prikljuile one iz Slovenije. Preesei Zagreb s jugga.
se
4 Probiti se prem
4. ma Jadranu na liniiji Zadar - ibenik - Split.
5 Presei Herceggovinu i Hrvatskuu na liniji Mostar--Ploe. 62
5.
62
Borrisav JOVI, n.d. 367,
3 382 i 386. str.
DOGOVORI SRBA I HRVATA 1991.

O MEUSOBNOJ PODJELI BOSNE I HERCEGOVINE
Uvidjevi kako je hrvatski narod vrsto odluio suprotstaviti se velikosrpskoj im-
perijalistikoj najezdi, pa i oruanim bitkama, budui je Miloevi najavio kako ni
takve nisu iskljuene, projekt Velike Srbije doivljava promjene, na nain da Srbija sa
Hrvatskom podijeli (dio) teritorij(a) Bosne i Hercegovine. Razgovori o podjeli BiH
voeni su navodno izmeu predsjednika Hrvatske dr. Franje Tumana i njegovog
srbijanskog kolege Slobodana Miloevia, u Karaorevu 26. oujka, 1991. godine i u
Tikveu 15. travnja, 1991. godine. O tim sastancima govorili su mnogi, pozvani i ne-
pozvani. Za potrebe ove knjige navest u pet svjedoenja izreenih pred Tribunalom u
Hagu i jedno u Novom listu. Bili su to, za dogaanja u ono vrijeme, meritorni svjedoci
- politiari i strunjaci: Stjepan Mesi, tadanji lan predsjednitva SFRJ, Ante Mar-
kovi, tadanji predsjednik Vlade SFRJ, Josip Manoli, tadanji predsjednik Vlade
RH, akademik Duan Bilandi i prof. Smilja Avramov, lanovi ekspertne hrvatsko-
srpske pregovarake grupe te Kiro Gligorov, tadanji predsjednik Makedonije.
Fotografija br. 2 Slobodan Miloevi i Franjo Tuman imali su 47 slubenih susreta. Od svih, dva su
posebno vana: 26. oujka 1991. godina u Karaorevu i 15. travnja 1991. god. u Tikveu. Na tim susre-
tima su, navodno, dogovorili naela o meusobnoj podjeli Bosne i Hercegovine. (Foto: www.google.hr.)
O podjeli Bosne i Hercegovine rekli su:

Miloevi i Tuman priznali sporazum o podjeli BiH
Ante Markovi: U martu 1991. Tuman i Miloevi su se sastali u
orevu, gdje su se sloili o sljedee dvije stvari: podjeli Bosne i
govine i smjenjivanju Ante Markovia. Smatrali su da je potrebno da me
smijene kako bi postigli svoj prvi cilj - podjelu Bosne i Hercegovine
meu Hrvatske i Srbije. Naravno da sam se tome usprotivio, kao to sam
bio protiv rata, pa sam stoga predstavljao prepreku. Ubrzo nakon sastanka
Miloevia i Tumana u Karaorevu sastao sam se s obojicom kako
bismo razgovarali o Karaorevu. Oba sastanka su bila privatna i trajala
su tri i vie sati. S Miloeviem sam razgovarao u Beogradu, a s Tumanom u Zagrebu.
Tokom sastanka Miloevi mi je rekao: "S tobom je tako teko raditi, a jo tee sporazu-
mijeti se. Sve to ti predloim, odbija. S Tumanom je mnogo lake. Vidi kako smo se
brzo sporazumjeli." Te dvije stvari bile su jedino oko ega su se ikada sloili. Obojicu
sam pitao o emu su se dogovorili u Karaorevu, iako sam ve znao odgovor. Tumanu
je trebalo puno vie vremena da odgovori na to pitanje, dok je Miloevi brzo dao toan
odgovor. Obojica su priznala da su se sporazumjeli oko podjele Bosne i Hercegovine i
smjenjivanja predsjednika vlade Ante Markovia. to se tie smjenjivanja Ante Markovi-
a, obojica su rekla da je to bio prijedlog onog drugog, a da nisu imali razloga to odbiti
budui da ja radim smetnje. to se tie podjele Bosne i Hercegovine, obojica su priznala
da su se sloili o tome da se ona podijeli izmeu Srbije i Hrvatske. Daljnji razgovor se
odnosio na njihov sporazum. Ustrajao sam na tome da mi odgovore shvaaju li to znai
podijeliti Bosnu i Hercegovinu zbog mijeanog stanovnitva, zakonskih granica i milje-
nja meunarodne zajednice. Jesu li pomislili na krvoprolie i na to da bi Bosna i Herce-
govina mogla postati svojevrsna Palestina u kojoj bi se djeca raala i umirala s pukom u
rukama. Tuman je rekao da su Muslimani preobraeni katolici, a Miloevi je izjavio da
su oni preobraeni pripadnici pravoslavne vjere. Tuman je rekao da Evropa nee dozvo-
liti postojanje muslimanske drave u srcu Evrope i da se Evropa slae s podjelom. Milo-
evi je objasnio da Bosna i Hercegovina nema anse da kao drava opstane u Jugoslaviji
jer je to Titova umjetna tvorevina. Pitao sam ih: 'Mislite li da e Bosna i Hercegovina pas-
ti bez krvoprolia (bez krvi do koljena)?' Tuman je odgovorio: 'Bosna aptom pada.', to
je poznata izreka i to se doista i dogodilo Bosni u prolosti kada je pala bez borbe. Milo-
evi je rekao da podjela Bosne i Hercegovine nee biti problem budui da su Srbi i Hrva-
ti veina i da e Muslimanima ostaviti enklavu. Inzistirao sam na tome da mi kau to e
se dogoditi ako se ne desi onako kako zamiljaju, na to su obojica odutjela. Na kraju je
Miloevi rekao: 'ak i da se to desi, to sumnjam, onda emo vidjeti ta emo.' Tuman
je ostao pri tome da u vidjeti koliko sam bio u krivu. Obojici sam rekao da se neu sloiti
s njima ni pod kojim uvjetima i da u se boriti protiv toga kako najbolje znam i umijem.
Aliji Izetbegoviu sam ispriao sutinu razgovora s tom dvojicom, ali mnogo kasnije. 63
63
http://www.un.org/icty/bhs/cases/milosevic/documents/docpros/witness/mil-wit-markovic.htm, Ante
Markovi, svjedok na Hakom sudu, Tuitelj protiv Slobodana Miloevia IT-02-54-T
Tuman gradi Hrvatsku za tisuu godina

Stjepan Mesi: Krajem 1990. godine dolazi do ekscesnih situacija.
Mi u Hrvatskoj smo imali podatke da se srpska sela naoruavaju, da
iz vojarni JNA dobivaju kvalitetno oruje, i ja sam u razgovoru sa
Borom Joviem rekao: 'Sluaj, Boro, ovdje se radi o politici koja
moe imati katastrofalne posljedice. Vi naoruavate Srbe, a Srbi, ako
krenu u masovnu pobunu, mogu biti samo gubitnici'. On je rekao da
oni ne naoruavaju Srbe i da oni nemaju nita sa Srbima u Hrvatskoj.
Mi smo taj razgovor nekoliko puta zapoinjali, ali sa istim rezulta-
tom. Kada su poetkom 1991. godine k njemu poeli da dolaze predstavnici Srba iz Kni-
na, posebno onaj poznati Milan Babi, koji nije priznavao nikakve hrvatske institucije, ja
sam rekao Bori: 'Vi svoje sunarodnjake u Hrvatskoj tjerate u suicid. Jer, ako se 10 posto
stanovnitva sukobi sa ostatkom od 90 posto, to moe biti samo na tetu Srba. Oni e iz-
gubiti sve, izgubit e imovinu, izgubit e ivote.' Bora Jovi mi je rekao: 'Srbi u Hrvatskoj
su vai graani, radite s njima ta god hoete. Ako hoete, nabijte ih na kolac.' Njima su
Srbi u Hrvatskoj ustvari trebali kao inicijalno paljenje da se rat prebaci u BiH. To je bio
unaprijed smiljen plan kojeg sam ja kasnije deifrirao. Ja sam tada Bori Joviu rekao da
trebamo sjesti za stol da izbjegnemo rat, da vidimo koji su problemi Srba u Hrvatskoj i da
ih rjeavamo kroz institucije. Pitao sam ga sasvim konkretno: 'Jesi li ti za to da Tuman i
ja i Miloevi i ti sjednemo za stol, da iznesemo sve te probleme i da vidimo o emu se
radi, ne treba se hvatati oruja.' On je rekao da se slae, ali da mora pitati Miloevia. Na-
zvao je Miloevia i on mu je nakon sat-dva javio da se slae i jo je dodao da je spreman
sjesti s nama za stol bilo gdje - u zemlji ili inostranstvu.
Ja sam avionom otiao u Zagreb i rekao Tumanu: 'Sluaj, Franjo, ona dva fakina ele
sjesti s nama za stol, jesi li i ti za to da se sastanemo i da izbjegnemo rat?' Tuman je re-
kao: 'Uredu, slaem se da se sastanemo bilo gdje - u zemlji ili inozemstvu. Tako im odgo-
vori, a datum emo dogovoriti.' I ja sam se vratio natrag u Beograd. Pred kraj treeg mje-
seca, kad se ovdje sastao hrvatski vrh i ja s njima, Tuman nam je rekao da se dogovorio
sa Miloeviem da se nasamo nau u Karaorevu. Drugim rijeima je rekao: elim u e-
tiri oka saznati to oni ele. Tuman je ispustio mene, moju prisutnost nije trebao, a Milo-
evi je ispustio Boru Jovia. I njih dvojica su se nali u Karaorevu 26. marta (1991.).
Mi smo ga ekali da se vrati u tadanjoj slubenoj rezidenciji predsjednika Republike, u
Visokoj u Zagrebu, bilo je dosta prisutnih, znam da je bio i Joa Manoli i
hrvatski politiki vrh. Tuman se vratio, bio je sav ozaren, crven u licu, on
nije znao glumiti, i sa vrata je rekao: 'Evo to Tuman radi: Tuman gradi
Hrvatsku za tisuu godina. Hrvoje, daj karte.' Hrvoje arini je izvadio
karte. Tuman je rekao: 'Dogovorio sam se sa Miloeviem: Hrvatska je
dobila banovinsku Hrvatsku. Miloevi mi je rekao i ovo: uzmi ti, Franjo, i
Cazin, Kladuu i Biha, to je takozvana turska Hrvatska, to meni ne treba.'
Time je taj sastanak praktino bio zavren. Ja sam jedini postavio pitanje:
'Kako je mogue mijenjati granice bez rata?', jer je Tuman napo menuo
H.arini kako e se sve to ostvariti bez ispaljenog metka. On mi je rekao: 'Sluaj,
Stipe, ti ne zna povijesne silnice, ovdje se radi o dogovoru, a ono to se Srbija i Hrvatska
dogovore, to e drugi potivati.' Ja sam rekao: 'Moda ne znam povijesne silnice, ali
imam logiku.' I tako se taj na razgovor zavrio i nakon toga naa suradnja je sve vie i vi-
e jenjavala. ()
Kad je Hrvoje arini stavio karte na stol, tu su bili pokazani samo prostori koji e pripas-
ti Hrvatskoj. Kasnije su bile formirane komisije koje su se sastajale. U tijeku najeeg
rata, Smilja Avramov je dolazila u Zagreb crtati karte. arini je odlazio u Beograd. Ne
znam tko je sve s kim kontaktirao. Razgovori su, pretpostavljam, bili i drugdje, ne samo u
Zagrebu i Beogradu. I te karte nisu bile nepoznanica.64
Manoli: Tuman i Miloevi su se naelno sporazumjeli

Josip Manoli: () On (Tuman) nam je nakon tog sastanka rekao kako
su se on i Miloevi naelno sporazumjeli da e se dogovoriti kako emo
podijeliti prostor Hrvatske, Srbije i BiH', kazao je Manoli odgovarajui na
dodatno ispitivanje tuitelja Kennetha Scotta o sastanku Tuman-Miloevi
u Karaorevu. Manoli je naglasio kako su Tuman i Miloevi odmah
nakon povratka iz Karaoreva osnovali strune komisije sa zadaom da
pripreme dokumente za realizaciju postignutog sporazuma. U Hrvatskoj je
voenje te komisije povjereno akademiku Duanu Bilandiu, rekao je
svjedok. Braniteljica optuenog generala Milivoja Petkovia, odvjetnica Vesna Alaburi,
prethodno je ukazala na niz proturjeja u Manolievu iskazu. Svjedok je, po njezinim ri-
jeima, prvo tvrdio kako su se Tuman i Miloevi 'dogovorili o rjeavanju problema Hr-
vatske i Srbije na tetu BiH', potom da su se 'naelno dogovorili o podjeli BiH', pa zatim
'o podjeli unutar BiH' a na kraju i da 'Tuman nije bio za podjelu BiH jer to ne bi prihvati-
la meunarodna zajednica'. Prliev branitelj Michael Carnavas, s ljutnjom u glasu je pri-
mijetio kako je svjedok u sudnici 'iz privatnih razloga, kako bi blatio Tumana i sve
ostale'.65
Avramov: Granice (su) otvoreno pitanje

Profesorica, Smilja Avramov: Predsjednici dveju republika, Tuman i
Miloevi, preduzeli su jo jedan korak, ali ovoga puta neoficijelne priro-
de; oformili su dva tima sa ciljem da svestrano razmotre politike, eko-
nomske, ustavnopravne i meunarodnopravne posledice eventualne dezin-
tegracije Jugoslavije, i kroz tu prizmu potrae reenje.Verovatno je da je
odluka o tome doneta na sastanku dva lidera u Karaorevu marta 1991.,
ali o toku i rezultatima tog razgovora grupa nije obavetena. Naalost, ni
ovaj pokuaj nije uspeo. ()
Hrvatska strana je nastupala kategorinim stavom da bilo kakva jugoslovenska opcija
nema anse, i da je za Hrvatsku jedino reenje izdvajanje iz Jugoslavije i stvaranje samos-
talne drave u postojeim republikim granicama, na bazi odluka AVNOJ-a. Pri tome su
naglaavali da je suverena Hrvatska nastala jo u toku Narodnooslobodilakog rata i revo-
lucije, i da tako treba i da ostane. Svi drugi putevi, po njima, vode u graanski rat. ()
Srpska strana pola je od kontinuiteta drave (ne reima), i u tom svetlu postavila problem
granica kao otvoreno pitanje, koje bi se moralo reavati u sluaju dezintegracije zemlje.
Drugim reima, problem dezintegracije stavljen je u meunarodni kontekst, uz naglasak
da je sve ono to se dogaa na prostoru Jugoslavije u dubokoj suprotnosti sa svetskim in-
tegracionim tokovima. Za hrvatsku stranu kategorije legaliteta i legitimiteta bile su irele-
vantne. () Dva kljuna problema izbila su na povrinu tokom druge opte diskusije:
problem granica i problem dravnopravnog kontinuiteta. Kada smo se konano sloili da
64
http://www.bhdani.com/arhiva/208/t20801.shtml, Intervju Stjepana Mesia, Dani br. 208. od 01.
lipnja, 2001.
65
Nacional, Zagreb, Ante Pavi, 06.07.2006.
o ovim problemima otponemo sasvim konkretnu diskusiju, na bazi dokumenata i etnoka-

rata, hrvatska strana je prekinula pregovore krajem aprila 1991.66
Bilandi: Nismo crtali granice

Akademik, Duan Bilandi: Ti razgovori izmeu takozvanih dele-
gacija, bile su to takozvane ekspertne grupe,67 pretvorili su se u otri
dijalog ili konfrontaciju tako da je glavna toka bila jesu li Hrvatska
ili Srbija ili obje ili jedna od njih suglasne oko nepovredivosti rezul-
tata Drugog svjetskog rata. To je bio sr razgovora. Srpska strana ni-
kad nije jasno i nedvojbeno rekla da e potivati granice postojeih
republika, jer da su to uinili, do rata ne bi dolo.
Pitanje: Dobro, doktore, sudjelovali ste na sastanku () kao lan
hrvatske delegacije da raspravite mape i odredite koji e dio pripasti Srbiji, a koji e dio
pripasti Hrvatskoj; je li to tono?
Ne, to nije tono. Tono je da se sastanak odrao. Ponavljam da se 95 posto razgovora
vodio oko priznavanja ustava iz 1974., i granica formiranih kao rezultat Drugog svjetskog
rata, a to se tie mapa i nekih konkretnih podjela, to nije postojalo. Postojale su samo et-
nike mape, to je normalno da se o tome raspravlja, ali ponavljam, nije bilo drugih do-
kumenata, koliko ja znam. Mi nismo uope raspravljali o podjeli u smislu crtanja granica
izmeu Srbije i Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Ja i moji kolege nismo uope vjerovali, a
to je bilo prije rata, mi nismo vjerovali u realnost takve politike i smatrali smo da u to uo-
pe ne treba ulaziti.68
O istom, ali u svojim memoarima Povijest izbliza, memoarski zapisi 1945 -

2005., akademik Bilandi je konkretniji.69
Bilandi: Pregovarao sam o podjeli BiH po Tumanovoj naredbi

10. IV. 1991. (Tijekom traenja da postane lan ekspertne grupe op.J.Z.) objanja-
va mi Tuman, kako je u Karaorevu 25. III. 1991. godine postignut naelni dogovor s
Miloeviem o podjeli BiH. Bez potpunije elaboracije toga sporazuma, mogao sam zak-
ljuiti da bi Tuman elio granice Banovine Hrvatske iz 1939.
Znam da je Tuman ve 1964., dakle prije 37 godina, pohvalno pisao o sporazumu Mae-
ka i Cvetkovia. O istoj ideji Tuman mi je govorio 1988., dakle, prije etiri godine.
()
Prvi sastanak ekspertnih timova odran je 10. 04. 1991. godine u Tikveu (Baranja)
J. entija postavio je tezu da je klju rijeenja jugoslavenske krize u odnosima Hrvatska-
Srbija. Zatim sam s hrvatske strane, izloio platformu za razgovore. Rekao sam da je ideja
66
Smilja AVRAMOV, Postherojski rat zapada protiv Jugoslavije, Veternik, LDI, 1997. Str. 140-141.
Preuzeto: Miroslav TUMAN, Vrijeme krivokletnika, Zagreb, Detekta, 2006. str. 148-149.
67
S hrvatske strane pregovaraku grupu sainjavali su: Josip entija, Duan Bilandi, Zvonko Leroti i
Smiljko Sokol. Srpsku grupu sainjavali su: Kosta Mihajlovi, Vladan Kutlei, Ratko Markovi i
Smilja Avramov. Prvi sastanak je odran u Osijeku, 10. 04, (dan NDH op. J.Z.) drugi na Dedinju 13.
04., a trei u Zagrebu tjedan dana kasnije. Preuzeto: Miroslav TUMAN, Vrijeme krivokletnika, Zag-
reb, Detekta, 2006. str. 150.
68
Predmet Blaki IT-95-14-A, svjedoenje akademika Duana Bilandia 08.09.1998., str. 11234-
11235. Preuzeto: Miroslav TUMAN, Vrijeme krivokletnika, Zagreb, Detekta, 2006. str. 150.
69
BILANDI Duan, Povijest izbliza, memoarski zapisi 1945-2005. Prometej, Zagreb, 2006., 374 -
377. str.
povratka na stanje od prije Ustava 1974. apsolutno nemogua ()

Replicirao je akademik Kosta Mihajlovi, koji je rekao da priznaje epohalnost promjena
koje su se dogodile u zadnje tri godine, ali da je stanje dolo do praga tragedije. On pledi-
ra za obnovu stare federacije ()
Smilja Avramov, brani savezni centralizam ()
Zvonko Leroti replicira Srbima s tezom da federacije funkcioniraju samo u jednonacio-
nalnim zajednicama.
K. Mihajlovi odbija ideju konfederacije, jer u tome vidi put stvaranja samostalnih dra-
va.
J. entija je postavio tezu kako je legitimno da i Hrvati i Srbi hoe svoje nacionalne dr-
ave.
K. Mihajlovi izjavljuje da Srbija nee stati na put stvaranju hrvatske nacionalne drave.
Z. Leroti prihvaa srpsku tezu da Jugoslavija ne odgovara ni Srbiji ni Hrvatskoj i slae
se da Saveznu vladu treba ruiti.
U kratkom sudaru stajalita utvrdili smo da Srbija nee konfederaciju, a da Hrvatska odbi-
ja sadanju federaciju. Srbija bi pomogla da Hrvati stvore samostalnu dravu, a oekuju
da Hrvatska pomogne Srbiji u stvaranju nove samostalne srpske drave. Na tome se stalo,
s tim da se na iduem sastanku pokua dogovoriti crta podjele BiH. (Istaknuo J.Z.)
Mihajlovi je zatraio ubrzane pregovore jer misli da bi za tri mjeseca moglo doi do op-
eg sloma. ()
Smilja Avramov: BiH treba razoriti

13. IV. 1991. Danas je odrana druga runda razgovora u vladinoj vili Boti u Beogradu.
Iako je bilo dogovoreno da e se ekspertni timovi nai za desetak dana, oba predsjednika
dogovorila su se da se razgovori nastave za tri dana.
Sastanak je otvorio K. Mihajlovi, rekavi da danas treba utvrditi granice obiju drava -
budue Srbije i budue Hrvatske. Zajedniki interesi diktiraju podjelu BiH, i to je moda
posljednja povijesna ansa. Granice treba utvrditi tako da to vie Srba i to vie Hrvata
bude u svojim dravama.
Z. Leroti se slae s tezama Mihajlovia.
Smilja Avramov glavnu opasnost za Srbiju i Hrvatsku vidi u Muslimanima koji su se ve
povezali sa svjetskim islamom, i tako prijete i Srbima i Hrvatima. Muslimani se prostiru
na golemom teritoriju - u BiH, u Sandaku, na Kosovu, u Albaniji... Islamsku opasnost od
balkanskih Muslimana identificirala je i jedna studijska grupa NATO-a, koja u njima vidi
mostobrane prodora Azije u Europu. Zato bi Europa pozdravila na udar na Muslimane.
Muslimani su dekolonizacijom u Africi i Aziji stvorili nezavisne drave bogate naftom i
sada prodiru na Balkan. Okrivljuje Dizdarevia da je prekinuo ulazak Jugoslavije u EFT-
u, kako bi Jugoslaviju vezivao za islamske zemlje. U tom cilju je iao i na konferenciju
ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja. BiH treba razoriti. (Istaknuo J.Z.)
K. Mihajlovi upozorava da Muslimani istiskuju i Srbe i Hrvate iz Bosne u njihove mati-
ne zemlje, tako da se BiH razvija na tetu i Srbije i Hrvatske. Napominje da ak eventu-
alno suavanje BiH, s tim da ona ostane republika, ne dolazi u obzir. Nju treba dijeliti, i
to odmah. Neemo praviti Srbe od Muslimana. Srbija e odbiti najavljeni referen-
dum za podjelu. Ako bi se stanovnitvo u 70 posto izjasnilo za BiH, Srbija to nee
prihvatiti, mada referendum moe biti osnova za podjelu BiH. (Istaknuo J.Z.) Slove-
niju odmah treba priznati i dati joj pravo na odcjepljenje. Situacija sa Crnom Gorom je ja-
sna - oni e zajedno sa Srbijom. Referendum u Makedoniji je neizvjestan. Referendumi u
Srbiji i Hrvatskoj bit e za samostalne drave.
Z. Leroti govori da je Zapad svjestan opasnosti od Muslimana, to pokazuje i to da sada,
u otvorenoj Albaniji, forsiraju pravoslavlje i katolicizam.

Replicirao sam Srbima kako ne vjerujem da NATO pakt podrava udar na Muslimane,
jer polazim od toga da Turska desetljeima ini stup junog krila NATO pakta i ona bi
morala znati za tu ideju, protiv koje bi sigurno protestirala.
J. entija pozitivno ocjenjuje to to Srbija prvi puta kae da Srbi i Hrvati ne moraju iv-
jeti zajedno. Ali, prije bilo kakve podjele BiH, treba rijeiti problem Kninske krajine te
trai stav Srbije o tom akutnom problemu. ()
Srbi repliciraju s tezom da pravo na samoopredjeljenje imaju graani, a ne republike
Zatraio sam da se Srbija oituje prihvaa li granice Banovine Hrvatske kao osnovu za
sporazum.
Smilja Avramov odgovara da Srbi to apsolutno odbijaju.
Upitao sam Smilju Avramov kako e Srbija, u sluaju podjele BiH, komunicirati s vei-
nom srpskog stanovnitva koja je teritorijalizirana u zapadnoj Bosni? ()
Na to Srbi odgovaraju da njima pripada cijela Posavina, (Istaknuo J.Z.) jer da je o tome
dogovor postignut izmeu dvojice predsjednika. Prema tome, budui da Posavina pripada
Srbiji, to znai da nema koridora, nego e Posavina vezati Srbiju i zapadnu srpsku
zemlju. (Istaknuo J.Z.)
Mislim u sebi da bi time Srbija prvi put u svojoj povijesti prela preko Drine.()
Postavio sam i pitanje izjanjavanja Muslimana. Izmislio sam da, na primjer, u nekoj op-
ini ima 50 posto Muslimana, 30 posto Hrvata i 20 posto Srba. Zapitah kome ta opina
pripada? Odgovor je bio: Muslimani se ne raunaju (Istaknuo J.Z.) - dakle, pripada
Hrvatima.
Postoji naelni sporazum izmeu Tumana i Miloevia

20. IV. 1991. Trea runda razgovora odrava se danas u Zagrebu, u Vili Weiss. Nakon
druge runde, po povratku u Zagrebu otili smo kod predsjednika Tumana. Izloio sam
Tumanu miljenje da je sporazum apsolutno nemogu. Rekao sam da na tom putu even-
tualne podjele stoje tri nesagledive prepreke: prva, srpske pretenzije su toliko velike da ih
ne moemo prihvatiti; druga, ako bi se ta republika i podijelila, Muslimani e se latiti oru-
ja i pobuniti i, trea, podjelu e sprijeiti meunarodna zajednica.
Predsjednik Tuman nije uvaio moje argumente, naglasivi da naelni sporazum
izmeu njega i Miloevia postoji i da nastavimo s pregovorima. (Istaknuo J.Z.) Mus-
limani ne mogu blokirati sporazum, jer su maleni u odnosu na dvije jake zemlje koje su
dovoljne da ih prisile na podjelu. Spomenuo sam i da je ameriki ambasador Zimmerman
poruio i Beogradu i Zagrebu "Dalje ruke od BiH!". Na to je predsjednik rekao kako ima
dovoljno snaga u meunarodnoj zajednici koje e prihvatiti sporazum Hrvatske i Srbije.
Jedan lan nae ekipe upozorio je Tumana kako ne bi smio dopustiti da Srbija prijee
Drinu i doe na Unu. Tuman je zakljuio da e Srbija poputati i da nastavimo s misi-
jom, jer je sada povijesni trenutak da obje zemlje ostvare svoje interese. (Ist. J.Z.)
I, eto nas u treoj rundi razgovora.
Kosta Mihajlovi podvlai tezu da su Jugoslaviju stvorila dvojica Hrvata - Tito i ubai
te jedan Slovenac (Kardelj) s ciljem razbijanja Srbije. Opet inzistira na tome da je BiH
stvorena i protiv Srba i protiv Hrvata. Govori o namjeri da Turska iz Male Azije u BiH
naseli etiri milijuna Muslimana te da je obojici predsjednika uruen takav dokument.
Uostalom, Muslimani u BiH planiraju 15. IX. ove godine proglasiti Bosnu damahirijom.
Izvan Srbije ivi 1,958.000 Srba, a i Hrvata izvan Hrvatske ima 1,281.000. Zato se BiH
mora podijeliti. Podijeljeni Muslimani e, dodue, trpjeti, ali e iseljavati u Tursku. Nag-
laava da se BiH mora podijeliti, ak i u sluaju obnove starog centralizma. (Istaknu
J.Z.) ()
(Bilandi) Mislim da je to apsolutno nemogue. Podjela BiH je nemogua. U treini su

Srbi, malo manje od petine Hrvati (oko 18 posto), a oko 44 posto Muslimani. Veinsko
stanovnitvo je, prema tome, muslimansko i ono ne moe prihvatiti komadanje BiH.
Pokuaje mijenjanja granica moglo bi se provesti samo najgrubljim nasiljem kakvo Ev-
ropa danas vie ne prihvaa. () Rjeenja na naim prostorima u golemim su razmjerima
odreena politikom velikih sila Ako uzmete da je Srba u Jugoslaviji gotovo treina i da
ele pokuati uspostaviti retrogradni sustav, hegemoniju i prevladani reim, to jednostav-
no ne moe proi. () Polazei od svega toga, podnio sam ostavku na svoju misiju.
Gligorov: Tuman je u sefu drao kartu podijeljene BiH

Kiro Gligorov: Ja sam 1991. bio u Celju na otvaranju jednog tradi-
cionalnog sajma. Nazvao me Tuman i rekao da bi se volio sastati sa
mnom jer da mi ima neto vano rei. Najprije nisam htio doi, a on
me je molio da doem na pola sata. Nisam ga mogao odbiti pa sam
otiao u Zagreb. To je bilo prije granatiranja Banskih dvora. Stigao
sam na aerodrom, a tamo me doekao Hrvoje arini i doli smo
pred Banske dvore. Upravo je bila smjena strae odjevene u sred-
njovjekovne odore. Izaao je neki pukovnik i rekao mi da me pred-
sjednik eka. Doveli su me u jednu prostoriju u kojoj su ve sjedili Stipe Mesi, Josip
Boljkovac i jo neki ljudi. Pozvali su me u Tumanov ured i ja sam bio nasamo s njim.
Samo to sam sjeo, Tuman je otiao do sefa i izvukao veliki smotuljak zemljopisnih ka-
rata. Prostro ih je po stolu, a na njima je bilo oznaeno svako selo koje e biti hrvatsko i
svako koje e biti srpsko. Ono neto malo to je ostalo, rekao je da e pripasti Muslima-
nima pa nek' rade s tim to hoe.
Ja ga sluam i mislim to hoe od mene. Rekao mi je da sam ja prijatelj s Izetbegoviem i
da bi bilo dobro da odem u Sarajevo i da mu objasnim da je njegova ideja jedino rjeenje
za BiH. Tuman je kazao: Bit e jedna muslimanska dravica, ali to nije strano jer
e Srbi ii sa Srbijom, nai Hercegovci s nama i ostvarit e se san o velikoj Hrvats-
koj. (Istaknu J.Z.)
Ja mislim to da kaem tom ovjeku i rekao sam da ne bih htio u tome sudjelovati. Kazao
sam mu da ja nisam povjesniar i da je njemu to podruje blie pa da bi trebao znati da je
BiH u svim politikim sustavima kroz povijest bila poseban entitet.70
Nakon meunarodnog priznanja BiH, o podjeli Bosne i Hercegovine, dr. Franjo Tu-
man je govorio i javno. Za ovu prigodu navodim izvode iz dva intervjua. Prvo,
Croatia Monitor u intervju pod nazivom:
Rat u Bosni mogao se izbjei

U nekim nedavnim politikim komentarima Hrvatsku se optuuje da eli
podijeliti Bosnu i Hercegovinu u dosluhu sa Srbima, je li to tono?
Definitivno nije. inimo sve to moemo kako bismo pomogli da se doe
do rjeenja koje e ouvati teritorijalnu cjelovitost doista slobodne i neo-
visne Bosne i Hercegovine. Otkako su se sredinje bosanske vlasti poele
raspadati Hrvati u Bosni nastoje - ak i pod ozbiljnim vojnim pritiskom i
suoeni s prijetnjom fizikog unitenja, pronai realno i meunarodno
prihvatljivo rjeenje koje bi zadralo cjelovitost zemlje.
70
Novi list, 05. svibnja 2005.
Na to time mislite?
Pa, kao to znate, u poetku ove godine Europska zajednica zaduila je veleposlanika Cu-
tileira da okupi glavne strane - Muslimane, Hrvate i Srbe - i nastoji postii nekakav kom-
promis. Osobito su Muslimani i Srbi imali potpuno suprotne poglede na budunost.
Srbi su ne samo otvoreno izjavili da e se odvojiti, ve su aktivno krenuli sadanjim pu-
tem kojim su doveli do 60% teritorije Republike pod svoju vlast u poetku ove godine.
S druge strane, Muslimani su htjeli unitarnu Bosnu i zanosili su se zabludama da bi im
biva Jugoslavenska narodna armija mogla naposljetku pomoi u postizanju toga cilja.
Je li se situacija pogorala poslije referenduma o nezavisnosti?

Da, situacija se znatno pogorala kada su srpske paravojne snage prele meunarodno pri-
znatu bosansku granicu i kada se biva jugoslavenska armija svrstala na njihovu stranu.
Pokolji i razaranje koji su uslijedili poslije agresije potaknuli su golem val izbjeglica i u
velikoj su mjeri destabilizirali ono to je u Bosni ostalo pod kontrolom sredinje vlasti. Mi
u Hrvatskoj primili smo vie od etvrt milijuna izbjeglica.
Ali, to su bosanski Hrvati nastojati postii u svom tom previranju?

Hrvati su arko eljeli pronai kompromis izmeu elje Srba da se potpuno izdvoje iz Bo-
sne i ustrajanja Muslimana na unitarnoj dravi koja se nije zasnivala na stvarnosti, osobito
s obzirom na postupke Srba. Prema formuli koja je predloena i koju su naposljetku prih-
vatile sve tri strane i predsjedavajui Konferencije Europske zajednice, ambasador Cutile-
iro, tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine trebala su dobiti vlastite kantone u okvi-
ru priznatih granica te republike.
Prema tome, Hrvati su pridonijeli sklapanju kompromisa koji Europska zajednica smatra
jedinom nadom za Bosnu i Hercegovinu?
Svakako. A s obzirom na situaciju i veliinu problema, to nije bilo ni loe rjeenje.
U dananjem broju sarajevskog lista Osloboenje ambasador Cutileiro priznaje da se rat
u Bosni i Hercegovini mogao izbjei da je bosanski muslimanski predsjednik Izetbegovi
pokazao vie zanimanja za prijedlog kantonizacije, te da je srpski elnik Karadi bio str-
pljiviji i priekao poetak kantonizacije i crtanje karata pod pokroviteljstvom Europske
zajednice. Premda je istaknuo da nije nikada smatrao kantonizaciju idealnim rjeenjem,
naglasio je da je ona 'svakako daleko bolja od onoga to imate danas'.
Ipak, to kao da se nije dojmilo nekih utjecajnih krugova u inozemstvu?
Pa, znate, esto je lake davati savjete kad ne morate snositi posljedice. Tragini primjeri
ratovanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u tijeku proteklih devet mjeseci pokazuju da
u ovom dijelu svijeta dobre zamisli i visoke principe treba poduprijeti vojnom snagom.
Naalost, ni jedna od strana koje nude dobre savjete nije smatrala da bi bilo umjesno i
nama ponuditi takvu potporu.71
Ili konfederalizacija ili secesija

Tono tri mjeseca kasnije u intervju Newsweeku 17. kolovoza 1992. godina na
upit: Javljaju se stalno izvjetaji kako ste se, na nizu sastanaka koje ste imali sa Slo-
bodanom Miloeviem 1991. godine, usuglasili da meusobno podijelite Bosnu i Her-
cegovinu, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman je rekao:
71
Croatia Monitor, 17. svibnja 1992. Prijevod: Janko Paravi. http://www.slobodanpraljak.com
Doista sam razgovarao s Miloeviem, ali sam razgovarao i s bosanskim predsjedni-

kom Alijom Izetbegoviem, prije tata. (istaknuo J.Z.) Bio sam svjestan injenice, ne
samo kao predsjednik Hrvatske, ve i kao povjesniar, da e se jugoslavenska kriza napo-
sljetku usredotoiti na Bosnu i Hercegovinu. Nisam s Miloeviem razgovarao ni o kak-
voj podjeli Bosne, ve o nainu rjeavanja bosanske krize.
Po mom miljenju, politiko rjeenje moe uslijediti samo u dva smjera.
Prvi je zadravanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne drave, ali organizirane na
konfederalnoj ili kantonalnoj osnovi. (istaknuo J.Z.)
Cilj Srbije bio je pripajanje Srbima naseljenih dijelova Bosne i Hercegovine Srbiji, dok se
hrvatsko stanovnitvo osjealo ugroenim ne samo zbog agresivne srpske politike, nego i
zbog muslimanske elje da uspostave unitarnu islamsku dravu.
S druge strane, Srbima naseljena podruja mogla bi se pripojiti Srbiji, a podruja
naseljena Hrvatima Hrvatskoj. Time bi se osiguralo stvaranje male muslimanske ili
islamske drave u srednjoj Bosni. To bi zadovoljilo Srbe i Hrvate, kao i Muslimane.
Naravno, time bi se dokrajile sve pretenzije na stvaranje vee islamske drave u sr-
cu Europe. (istaknuo J.Z.)
To je bio predmet naih otvorenih razgovora i s Miloeviem i s Izetbegoviem kako bi se
sprijeilo ono emu smo sada svjedoci - sukob i rat.72
Politikom dvostrukih kriterija sluili su se i Miloevi i Tuman. Naime, Al-

banci na Kosovu i Srbi u tzv. SAO Krajini, nisu imali isti status kao Srbi i Hrvati iz
novih BiH tvorevina Republike Srpske i Republike Herceg Bosne. Mlae (BiH)
sestre bi trebale imati pravo na samoopredjeljenje do odcjepljenja, ali starije (Ko-
sovo i Krajina) ne.
Tuman smatra kako se za cjelovitu BiH ne treba boriti ak niti iz stratekih
razloga, da Srbi ne preu Drinu. Naprotiv, on smatra kako, za razliku od srpskih
elja u Hrvatskoj, onima u BiH treba udovoljiti.
Iz Stenograma o podjeli Bosne, ije fragmente prenosim u nastavku, sasvim je
razvidno kako bi Franjo Tuman sa svojom permanentnom politikom podjele ustuknu
samo pred muslimanskim orujem i meunarodnim embargom.
Stenogrami o podjeli Bosne i Hercegovine73

Iz zapisnika
sa 7. sjednice Vrhovnog dravnog vijea Republike Hrvatske, odrane
08. lipnja 1991. godine
Franjo Tuman: Razgranienje u BiH emo postii zbog toga to odgovara i Srbiji i Hr-
vatskoj podjednako, a muslimanska komponenta zapravo i nema drugog izlaza nego da
prihvati to rjeenje (9)
72
Newsweeku 17. kolovoza 1992. god. Prijevod: Janko Paravi. http://www.slobodanpraljak.com
73
Predrag LUCI Stenogrami o podjeli Bosne, Feral Tribune & Dani, Kultura & Rasvjeta d.o.o. Split i
Civitas d.o.o. Sarajevo 2005. god. U nastavku iza svakog citata navodim (u zagradi) broj stranice.
I sa naega gledita, ne manje negoli sa srpskog, postoji potreba da se pitanje rijei u svo-
joj biti, je li, jer je uspostavljanje Bosne, granica Bosni i Hercegovine poslije Drugog
svjetskog rata povijesni apsurd vraanja jedne kolonijalne tvorbe nastale od 15. do 18.
stoljea (11)
Ako se sporazumijemo na tom bitnom pitanju spornom izmeu Hrvatske i Srbije o BiH,
ako ostvarimo realne granice za Republiku Hrvatsku i ako se rijei taj problem tih prean-
skih Srba na taj nain da Srbija bude zadovoljna, onda se moe raditi o tome da i Srbija
prihvati takve osnove saveza koji bi bili za nas prihvatljivi (29)
Iz zapisnika
sa sastanka predsjednik Republike Hrvatske dr. franje Tumana s delegacijom HDZ-a
Bosne i Hercegovine uz nazonost dunosnika Republike Hrvatske, odranog u Zagrebu
27. prosinca 1991. godine
Franjo Tuman: Ne treba raunati s Bosnom i Hercegovinom kao s neim to je od Bo-

ga dano i treba da ostane. Opstanak BiH kao samostalne i suverene, sve kada bi bio mo-
gu, ide u svakom sluaju na tetu hrvatskog naroda, onemoguava normalno teritorijalno
ostvarenje hrvatske drave i stvara pretpostavke za nestanak i onolikog dijela hrvatskog
naroda kakav je danas u BiH (75)
Stjepan Kljui: (lan predsjednitva BiH i Predsjednik HDZ-a BiH op.a.) I etvrto,
bilo je govora o vojnoj industriji. U jednom trenutku Kadijevi je rekao: da, vi sve traite
od armije, ali armiji nita ne dajete. Kada ete dati pare i vojnike armiji?
Predsjednik Izetbegovi je ustao i rekao - kada prekinete rat u Hrvatskoj (77)
Franjo Tuman: Da li ste u tim razgovorima ( sa Srbima op.a.), u podjeli uli u materi-
ju?
Stjepan Kljui: Nismo, zato to oni nee da uu u konkretno (78)
Mate Boban: Hrvatska zajednica Herceg Bosna i Hrvatska zajednica Posavina bi se prog-
lasile nezavisnim hrvatskim prostorom i prikljuile dravi Hrvatskoj, ali u onom vremenu
i u onom trenutku kada hrvatsko vrhovnitvo odlui da je taj trenutak i to vrijeme nastupi-
lo (80)
Ignac Kotroman: (Tajnik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna op.a.)

Iz zapisnika sa druge redovite sjednice Predsjednitva Hrvatske zajednice Herceg-Bosna
proirene s lanovima Predsjednitva HDZ-a BiH zakljuci:
2. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna jo jednom potvruje volju cjelokupnog hrvatskog
naroda Herceg-Bosne izraene 18. studenog 1991. godine u Grudama, donosei povijesnu
odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koja predstavlja pravnu podlogu za
ulazak ovih teritorija u Republiku Hrvatsku.
3. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna daje puni legitimitet gospodinu dr. Franji Tumanu,
kao predsjedniku Republike Hrvatske i predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice da
zastupa interese Hrvatske zajednice Herceg-Bosna kod meunarodnih imbenika, kao i
kod meustranakih i meurepublikih dogovaranja o utvrivanju konanih granica Re-
publike Hrvatske.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna daje preporuku Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bo-
sanska Posavina da donese ovakvu istu odluku za svoju zajednicu (81-82)
Franjo Tuman: Sa perspektivom suverenosti Bosne i Hercegovine nema nekakvih iz-

gleda. ak kada bi se mogla odrati, gospodo, Bosna i hercegovina kao posebna, to to
znai? Uspostava granice hoemo li uspostaviti granice izmeu Hrvatske i hercegovine
da Hrvat iz Hercegovine ne moe ii u svoju Hrvatsku ili ovaj Hrvat tamo?... (85)
Kao to smo iskoristili ovaj povijesni trenutak da stvorimo samostalnu Hrvatsku meuna-
rodno priznatu, tako mislim da je vrijeme da iskoristimo, da okupimo hrvatsko nacionalno
bie u maksimalno moguim granicama. Da li bi to bilo ba 30 opina ili 28 - to je ak sa
toga gledita od manje vanosti (87)
Dalibor Brozovi: (lan Predsjednitva HDZ-a RH op.a.) Ne vidim

uope nikakav nain kako bi smo mi mogli izbjei, ako podijelimo sa
Srbima, da oni ne dobiju taj klin u hrvatsko srce i taj klin da je pod
upravom Beograda i njihove armije, i to se direktno najljui dio toga
svijeta, onaj tamo drvarski, direktno naslanja na najljui di Srba hr-
vatskih, onaj kninski. To je vjeni jedan otrobridi kamen u elucu, u
bubregu u jetri, u ui (89)
D. Brozovi
Iko Stani: (Predsjednik Hrvatske zajednice Bosanska Posavina, zastupnik)
i kad ste rekli da se ve mogu pojaviti neki problemi, to se ve osjea, jer nama ve
smeta carina u Bosanskom amcu moj prijedlog i prijedlog, govorim u ime veine, da
se ide svakako na podjelu (BiH op.a.), a jedan minimum s kojim bismo se moda zadovo-
ljili ako bi to moralo biti, onda ta kantonizacija o kojoj se govori, ali ako bismo mi bili
samo suverena Bosna i Hercegovina onda mislim da bi ti ljudi bili strano nezadovoljni i
stvarno bi uslijedilo veliko iseljavanje (92)
Ivan Markei: (Generalni tajnik HDZ-a BiH op.a.)

Ja ne znam na koji nain moe Bugojno, Gornji Vakuf, Travnik da se tek tako odjedanput
kae: Idemo mi u Herceg-Bosnu, biti emo prikljueni Republici Hrvatskoj. Ja bih pred-
loio: da vbi HDZ BiH trebala i ustvari istrajati na svome zahtjevu prema suverenoj BiH
sve dok postoji i jedna trunka mogunosti da se to ostvari (109)
Franjo Tuman: Bosne i Hercegovine nije bilo izmeu dva rata. Komunisti su je izmisli-
li, poslije Drugog svjetskog rata vratili na scenu, ak Muslimane proglasili nacijom, zato
da bi, toboe, rijeili suprotnosti izmeu srpskog i hrvatskog naroda. Jesu li u tome uspje-
li? Nisu, naprotiv (114)
Hrvatska je zbog uspostave BiH u teritorijalnom smislu dovedena u nemoguu situaciju.

Mi samostalnu Hrvatsku ne moemo u upravnom smislu ovako urediti kakva jeste, a ka-
moli u obrambenom itd. Kakva je budunost Hrvatskog naroda sa Bosnom i Hercegovi-
nom? Muslimani raunaju na demografsku ekspanziju i zbog nataliteta i imaju planove da
dovedu 500 tisua ljudi Muslimana iz turske
Kaete da bi dioba BiH znaila doputenje Srbiji da pree preko Drine gdje nikada nije
bila. Pa, ima ih tu, ima ih milijun i pol u Bosni, ima ih, bilo ih je 570 tisua u Hrvatskoj,
sada e ih ostati valjda pola manje u Hrvatskoj, ali milijun i pol u BiH ima. Sve da nam da
netko granicu na Drini, to biste inili sa dva milijuna Srba i to biste inili jo sa toliko
Muslimana - kakva bi to Hrvatska bila?... (115)
Na cilj od poetka nije bio odranje takve BiH kakva je ona danas. To Hrvatskoj politici
u biti ne odgovara, jer bi Hrvatska politika na taj nain bila stalno i neprestano frustrirana
gubitkom i demografskim i teritorijalnim u BiH. Nismo zato sluajno stavili u preambulu
hrvatskog Ustava i banovinu Hrvatsku. Ovakva hrvatska drava nema uvjeta za ivot, ali
hrvatska drava ak sa granicama Banovine ima, a osobito sa poboljanim granicama
(118)
U pregovorima onaj koji ne prihvaa ovo to smo izloili, sada tu neka kae da ne prihva-
a i neka se ne pojavljuje, molim, da se razumijemo. Ovo su odve presudni povijesni
trenuci da bismo se mogli igrati i da bismo mogli dopustiti bilo kakve osobne poglede
(125)
Iz zapisnika
sa sastanka predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tumana
sa lanovima Predsjednitva Bosne i Hercegovine, gosp. prof. Nikolom Koljeviem i
gosp. Franjom Borasom, odranog u Zagrebu
08. sijenja 1992. godine
Zvonko Leroti: (lan ekspertne grupe za rekonstrukciju Jugosla-

vije op.a.) Faktiki se moe dalje ii, pa se kae: priznanje Bosne i
Hercegovine je faktino priznanje srpske drave u Bosni i Herce-
govini, hrvatske drave u Bosni i Hercegovini koja se suvereno prik-
ljuuje koliko hoe i kako hoe(129)
Koljevi Nikola: Nama nezavisna Bosna nikako ne odgovara, jer ona

nas, a mislili smo i hrvatski narod, dovodi u situaciju da smo odvojeni Z.Leroti
od svojih matica. I jednom, ako Bosna dobije nezavisnost, kao to je
sada zatraila, situacija i za hrvatski i za srpski narod je zapeaena, odnosno onda je ona
u rukama drugih nekih. Ona vie nije u naim rukama.
Mi smo zato predlagali za Bosnu jedan konfederalni status, - bar kao prvu etapu, u kojem
bi, ako se konstruktivno gleda Hrvatska nacionalna zajednica i Srpska nacionalna zajed-
nica mogle da imaju slobodne, isto tako konfederalne veze sa Hrvatskom, odnosno sa Sr-
bijom (132)
Mi smo pokuali da ponudimo, umjesto uskraivanja suverenosti, viak suverenosti. Neka

bude to suverena Bosna muslimanska i suverena srpska Bosna i suverena hrvatska Bosna.
Dakle, bude suverena drava suverenih naroda(133)
Jedna od stvari koja se nama namee kao prepreka, koja se meni ini da nije stvarna prep-
reka, ve da je vie jedan politiki adut kojim se mae, a to je da je Bosnu nemogue po-
dijeliti. Bosnu ba nije tako nemogue podijeliti, znate, sve je mogue, ali nam se ta opci-
ja iskljuuje s time unaprijed postavljenim stavom: pogledajte tu leopardovu kou
(136)
Franjo Boras: Tamo gdje je relativna veina Hrvata u nekoj opini, i trebaju nam dodatni
glasovi srpskog naroda da bi tu opinu u cijelosti pripojili hrvatskom korpusu, to bi onda
morali dogovorno obaviti, ova dva naroda, da hrvatski narod opet pomogne svojim glaso-
vima gdje je srpski narod u relativnoj veini, tako da bi onda i tu opinu pripojio korpus
naroda srpskog ili hrvatskog. To sve u odnosu na muslimanski narod (139)
Franjo Tuman: U naelu, znai, ovakva jedna naelna suglasnost da treba biti predus-
retljiv u smislu teritorijalnog razgranienja, i to je prihvatljivo jer kod toga povijest poka-
zuje da je ponekad trebalo ak ne samo takvo razumijevanje, nego ponekad i razmjena
stanovnitva (142)
Iz zapisnika
sa razgovora dravno-politikog vodstva Hrvatske sa predstavnicima Hrvatske demok-
ratske zajednice i hrvatskim predstavnicima iz Bosne i Hercegovine, odranog u Zagrebu,
17. rujna 1992. godine
Franjo Boras: Ja osobno smatram da e unutranje ureenje BiH biti dove-

deno do kraja ratnom opcijom. I ratna opcija mora imati svoje politike
ciljeve. Sada, mi Hrvati u BiH zajedno sa Republikom Hrvatskom moramo
imati iste politike ciljeve. Prema tome, ta politika platforma ili deklaracija
hrvatskog naroda u BiH morala bi jasno da kae koji su politiki ciljevi
hrvatskog naroda u BiH, pa ako bude potrebno - i ratnom opcijom ih ostva-
riti(209)
Miljenko Brki: (Predsjednik HDZ-a BiH op.a.) Tako da su tumaenja ila od toga da su
jedni mislili da je platforma i politika Hrvatske u Bosni i Hercegovini cijepanje Bosne i
hercegovine i pripajanje pojedinih krajeva Hrvatskoj, do onog da Bosnu i Hercegovinu
treba urediti na graanskom principu. Ja sam uvjeren da nema Hrvata koji eli da Bosna i
hercegovina bude na graanskom principu (213)
Jadranko Prli: (Predsjednik Vlade Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna op.a.)

Nae je opredjeljenje da neemo imati ono to ne drimo izmom. Mislim da u ovom
krugu ljudi to mogu otvoreno rei (221)
Jozo Mari: Traim da stranka jasno definira na ovom svom sastanku platformu i ne mo-
e biti vodstvo stranke da ne zna koja mu je platforma Hou jasno definiran hrvatski
prostor koji e biti, ako je od Ravnoga do Livna, kompaktno Hrvatski, snana brana svim
eventualnim prodorima koji e uslijediti za 50 - 100 godina(223)
Vinko Begi: (Predsjednik HVO Hrvatske zajednice Bosanska Posavina op.a.)

Mislim da se glede politike situacije, do izbijanja rata jednostavno, da j ebilo vrlo teko
objasniti narodu ta, tko , gdje i treba da radi
Negdje 4-5 tisua ljudi planduje po debelim zagrebakim hladovinama, po morima, i tre-
bamo nai shemu kako te ljude vratiti u Bosansku Posavinu (227)
Iko Stani: Mislim da treba da se kae ovom skupu, da je bio zabranjen rad stranke (HDZ
op.a.) da su rasputeni civilni organi i da se u to vrijeme nije moglo djelovati
Franjo Tuman: Od koga je bio zabranjen rad stranci?
Iko Stani: Od strane HVO-a (234)
Franjo Tuman: Nije istina da nismo imali platformu. Imali smo svoja gledita i
imamo ih. (237)
Naa politika mora biti da sa Srbijom stvorimo nekakve takve odnose da doe do toga da
je u njihovom i u naem interesu, da doe ak i do stanovitog planskog preseljenja puan-
stva, da bi se jednom stvorili normalni odnosi to bi bilo da smo mi nastavili sa nekak-

vom Alijinom politikom, onda bismo imali itavu Hrvatsku u takvim ruevinama kakvo je
danas Sarajevo i BiH (242)
I sada jedno pitanje, bitno pitanje. Bosna i hercegovina - da ili ne? Ako da, onda jedino
kao zajednica tri konstitutivna naroda i u teritorijalnom smislu. Znai, ako moe opstati,
onda samo tako! I nikakve dvojbe o tome da mi sa hrvatskog gledita moemo biti za fe-
deralni nekakav da ne naglaavam dravne atribute. Ako hoemo sauvati, onda ih mo-
ramo naglaavati!... (242)
Prema tome, to je, to moe biti optimalni interes Hrvatske. Znai da osiguramo ona po-
druja koja su od bitnog interesa u Hrvatskoj, a onda ako doe do toga, onda je i onaj mu-
slimanski dio koji je izmeu tog srpskog dijela cazinske i bihake krajine nuno vezan za
Hrvatsku
Sada, ja u biti sasvim otvoren. Ako bi se nastavio rat, ako bi rjeenje ilo u tom smislu da
ta meunarodna zajednica s Amerikom na elu zapravo preputa da se meusobno kolju,
melju dok mogu, to bi na svoj nain znailo da pristaju na to da to je netko rekao da
je BiH u nastajanju, ne u nastajanju, onda se mi moramo orijentirati isto tako da vojno
osiguramo svoje interese, ako bi se to nastavilo (243)
Ja sam rekao: ili takva Bosna koja e osigurati i interese hrvatskog naroda, ili molim - po-
djela! S tim da sam ja rekao: jedan dio Srbiji, jedan dio Hrvatskoj, a moe ostati i musli-
manska dravica u sredini, ona povijesna zemljica Bosna koja onda ne bi imala mogu-
nosti da ima ambicije stvaranja neke velike islamske drave u Europi (245)
Iz zapisnika
sa razgovora Predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tumana sa supredsjedateljima
Konferencije o bivoj Jugoslaviji, gosp. Cyrusom Vanceom i Lordom D. Owenom te sa
hrvatskim predstavnicima iz Bosne i Hercegovine, odranog u Predsjednikim dvorima
23. sijenja 1993. godine
Lord David Owen: Dr. Karadi stalno ponavlja kako sam ja prekinuo neki navodni spo-
razum izmeu gospodina Bobana i njega o koridoru i mislim da bi to trebalo jednom jas-
no rei da li sam ili ne ja unitio ili upropastio jedan takav dogovor
Mate Boban: Mislim odgovorno u dati izjavu za javnost da smo od prvog dana bilo ka-
kvih razgovora negirali bilo kakvo njihovo pravo na koridor u onom obliku kako su to oni
pretpostavili ali smo se potpuno sloili sa ovim prolazima pod kontrolom Ujedinjenih Na-
roda, plave ceste tzv.
Tuman: To reci da je bilo razgovora da imaju prolaz, prekid neprijateljstava ali su oni
poslije toga prekrili i napadali jajce itd. (259)
I. UZR
ROCI RATOVA NA
Fotografija br. 3 U prvom redu s lijeva:

Franjo Tum man, Momilo Kraajinik,
Slobodan Milloevi i Radovan Ka-
radi.
Banovina Hrvatska
H je teeritori-
jalna jedinica unutar Kraljeviine Ju-
goslavije, nasstala kao rezultatt ogor-
enosti hrvatskog naroda cenntralis-
tikom politikkom Beograda i tenje
za veom auttonomijom i cjellovito-
u hrvatskiih zemalja, suuradnje
hrvatskih politikih voa sa voa-
ma Srba preeana, te kao reezultat
priznanja srbiijanskih politiaraa da je
centralizam doveo
d do slijepe ulice.
Formiirana je na temelju politikog sporrazuma izmeu predsjednika
p oslavenske vlade Dragi-
jugo
e Cveetkovia i voe HSS-a
H Vlatka Maaeka u dvorcu Drakovi
D u Bojakovini (tzv. spoorazum
Cvetkkovi-Maek), uzz sudjelovanje prredstavnika preaanske Samostaln ne demokratske stranke
s
(koja sa HSS ini Seljako-demokratskku koaliciju) i uzz podrku regentaa kneza Pavla Kaaraor-
eviaa. Zakonski poiinje postojati doonoenjem Uredbbe o Banovini Hrvatskoj
H 26. kollovoza
1939. godine. Obuhvaaala je povrinuu od 65.456 km22. Banovina Hrv vatska prestaje stvarno
s
postojati proglaenjem
m NDH 10. travnjaa 1941. godine. Ban
B Ivan otiao je u emigraciju i u Lon-
donu politiki djeloaoo pozi-vajui
se na svoju funkciju, kao i lanovi
vlade. Potpredsjednik vla-de Juraj
Krnjevvi nastojao je u poli-tikim
igramaa unutar vlade saauvati garan-
cije daa e Banovina nakon
n zavret-
ka ratta i saveznike pobjede biti
obnovvljena.
(www w.arhiv.hr)
Zemlj ljovid br. 5 Banovvina Hrvatska

iz 19939. godine, plus Titova Istra i
plus Biha zadovoljila bi (1991.)
umjerrenije velikohrvatee. Tvrdi veliko-
hrvtrii dre kako Hrvvatskoj pripada
cijelaa Bosna i Hercegovvina plus Stara
Pazovva...
Fotografija br. 4
Slobodan Miloevi, predsjednik Srbije
na Gazimestanu 28.06.1989.:
est stolea kasnije, danas, opet smo u
bitkama i pred bitkama. One nisu oruane,
mada i takve jo nisu iskljuene.
(Foto: Osloboenje Sarajevo)
Fotografija br. 5 Zapovjeu general pukovnika Blagoja Adia od 10. 05. 1992. Jugoslovenska narodna
armija (JNA) je na prostoru BiH, preimenovana u Vojsku Republike Srpske (VRS). Za zapovjednika te
vojske imenovan je general potpukovnik Ratko Mladi. Sva materijalno-tehnika sredstava JNA s
80.000 vojnika, doasnika i asnika su inili okosnicu VRS. (Foto: www.images.google.hr (21.07.2009.)
Fotografija br. 6
Franjo Tuman, predsjednik Hrvatske:
Srbima naseljena podruja mogla bi se
pripojiti Srbiji, a podruja naseljena
Hrvatima Hrvatskoj. Time bi se osiguralo
stvaranje male muslimanske ili islamske
drave u srednjoj Bosni. To bi zadovoljilo
Srbe i Hrvate, kao i Muslimane. Naravno,
time bi se dokrajile sve pretenzije na
stvaranje vee islamske drave u srcu
Europe.
(Foto: www.seebiz.eu/hr, 22.07.2009.)
Fotografija br.7 Zbor narodne garde (ZNG) prethodnik Hrvatske vojske. Prvo postrojavanje na stadionu
NK Zagreb u Zagrebu, 28.05.1991. Zapovjednik ealona Neven Marti predao je predsjedniku dr.
Franji Tumanu prijavak: Gospodine Predsjednie, brigade Zbora narodne garde spremne su za smotru i
prijam zastava. (gore) Slijednik ZNG - Hrvatska vojska (dolje) (www.braniteljihrvatske.hr)
Fotografija br. 9 Armija BiH je formirana od pripadnika TO BiH, Patriotske lige i raznih lokalnih dob-
rovoljakih grupa. U obrani Muslimana i BiH patriota od humanog preseljenja i genocida, Predsjednik
predsjednitva BiH Alija Izetbegovi se nije libio u pomo pozvati i dihad. (images.google.hr)
II.
PRIPREME ZA RAT
U BOSANSKOJ POSAVINI 1992.
Politika raa, priprema i vodi rat;

ona ubire rezultate pobjede ili snosi posljedice poraza.
vidi fusnotu 78
II. PRIPREME ZA RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. 71
SEDAM KLJUNIH POJMOVA

Kako se sadraj ove knjige primarno odnosi na rat u Bosanskoj Posavini i tada-
nju politiku Republike Hrvatske prema tom prostoru, te na pisce i izvritelje sadraja
dokumenata sa strateke, operativne i taktike razine, a sve u okviru Operativne
zone Osijek (OZ Osijek) i Operativne grupe Istona Posavina (OGIP), drim
korisnim podsjetiti na znaenje ovih sedam kljunih pojmova.
POLITIKA (gr. dravni, drutveni, javni od grad, drava - polis74), je ukupnost svih mje-
ra i djelovanja usmjerenih na obranu interesa odreenih klasa, na osvajanje, odnosno ja-
anje vlasti ili na stvaranje uvjeta koji e omoguiti razline oblike borbe za vlast; istov-
remeno politika je i odreen smjer i metoda rada partije, drave, ustanove pa i pojedine
osobe, kao dravnika vjetina, teorija o voenju drave, o dravnim ciljevima i sredstvi-
ma za njihovo ostvarenje.75
O politici su rekli:
Euripid: Strane su mase ako ih vode loe voe.
Imbro Ignatijevi: Dvoglavi orao mora biti laljiv, jer ima dva jezika i govori kroz dva
kljuna.76
Mao-Ce Tung: Politika je rat bez prolijevanja krvi, a rat je krvava politika.
Otto von Bismarck: Politika nije nauka, kako to umiljaju mnoga gospoda profesori;
ona je umjetnost.
Sigmund Graff: Tko eli da se ulaska masi, naziva je narodom. Tko eli vladati naro-
dom, taj promatra narod kao masu.
ivojin Mii: Rava politika vodi ravom ishodu rata.77
RAT je oruani sukob antagonistikih drutvenih snaga (klasa, etnikih grupa, drava ili
saveza drava), koje se meusobno bore za ostvarenje prije svega ekonomskih i politikih
ciljeva.
Primarno ga vode oruane snage (armije), ija jaina, organizacija, formacija i naorua-
nje, strategija i taktika ovise o stupnju razvoja proizvodnih snaga i politikih ciljeva u ime
kojih se rat priprema i vodi. Ali u krajnjoj konzekvenci rat predstavlja naprezanje svih
komponenti (ekonomskih, politikih, vojnih i dr.) materijalnog i duhovnog ivota zarae-
nih strana. Termini imperijalistiki rat, zatim kolonijalni rat, nacionalno-oslobodilaki rat,
graanski rat, revolucionarni rat poblie oznaavaju karakter rata s obzirom na politi-
ke ciljeve i drutveno-politike snage koje rat vode. ()
74
Polis je sredinji koncept klasine politike teorije, vitalan za razumijevanje politike antikog perioda.
Etimoloki je korijen rijei politika. Polis je osnovna organizacijska jedinica grkog svijeta antike. To
je malena samoupravna zajednica koncentrirana na grad sa irim agrarnim podrujem. U polisu se
odvijao sav javni ivot antike politike zajednice, dok se privatni ivot odvijao u oikosu.
75
Enciklopedija leksikografskog zavoda 5 (Miroslav Krlea), Zagreb, Grafiki zavod Hrvatske Zagreb,
od 01.11.1968.-15.2.1969., str. 205-206
76
Velika enciklopedija aforizama III. Izdanje, Zagreb, Prosvjeta, 1978., str. 495 - 503.
77
ivojin MII, Srpski vojvoda, komandant 1. Srpske armije u 1. Svjetskom ratu.
'Rat je - pisao je Erazmo Rotterdamski - neto tako okrutno da vie pristaje divljim ivoti-
njama nego ljudima, ... neto tako nepravedno da ga mogu voditi najbolje samo najgori
razbojnici.
Apolitinog rata nema, kao to nema ni klasno bezbojne politike. Politika ponikla na da-
noj strukturi drutva, ili uvjetovana materijalnim drutvenim poloajem odreene klase,
raa, priprema i vodi rat; ona ubire rezultate pobjede ili snosi posljedice poraza.
Kao to nema rata izvan politike, tako nema ni apolitine vojske kao orua rata. Politika
ne odreuje samo ciljeve rata, ve priprema i vojnu organizaciju adekvatnu tim ci-
ljevima, tj. oruanu silu s odgovarajuom doktrinom, osposobljavajui je za nasilno
ostvarenje postavljenih ciljeva.78 (istaknuo J.Z.)
O ratu su rekli:
Ante Starevi: Samo je onaj rat naplaen, kojim narod dobiva slobodu.
Franklin Delano Roosevelt: Nikad nije bilo dobrog rata ili loeg mira.
Horacije: Ratovi su mrski majkama.
Ivo Andri: U ratu pametan zauti, budala progovori, a fukara se obogati.
Jean-Paul Sartre: Kad bogatai ratuju siromasi umiru.
Joseph de Maistre: Nitko ne zna to je rat ako u njemu nema sina.
La Bruyere: Ljudi su oduvijek navikli da za vei ili manji komad zemlje pljakaju, pale,
ubijaju, kolju jedni druge; i da bi to najvie i najbolje inili, izmislili su lijepa pravila ko-
ja se zovu vojna vjetina.
Lav Nikolajevi Tolstoj: Bitku dobiva onaj tko je tvrdo odluio da je dobije.
Romain Rolland: Mrzak mi je rat, ali jo su mi mri oni koji pjevaju o ratu u kome nikad
nisu bili.
Sir Winston Churhill: Nitko ne moe jamiti uspjeh u ratu; moe ga samo zasluiti.
Voltaire - Franois Marie Arouet: Kae se da je bog uvijek na strani velikih bataljuna.
(Ipak) esto je oaj dobivao bitke.79
STRATEGIJA (gr. - voenje vojske), je sustav znanstvenih znanja i vjetina (teorije i

prakse) o pripremanju i voenju rata i upotrebi sile radi ostvarivanja odreenih vojnih,
politikih ili ekonomskih ciljeva. Predmet strategije jesu, prije svega, osnovne zakonom-
jernosti rata, posebno njegovog sutinskog elementa - oruane borbe, ali i drugi oblici
ispoljavanja vojne sile.
U sklopu ratne vjetine strategija ini vodeu granu, usmjeravajui operatiku
ili operativnu vjetinu i taktiku u skladu s opim naelima ratne i vojne doktrine.
() strategija se smatra uvijek jedinstvenom, cjelovitom, jer su jedinstveni i ciljevi
koje treba ostvariti. (istaknuo J.Z.) To je tzv. opa strategija, za koju se u vojno-
politikoj literaturi SAD upotrebljava termin globalna ili nacionalna strategija, a u Velikoj
Britaniji - velika ili visoka strategija.
U svim epohama i drutvenim sustavima strategija je bila potinjena politici. (istak-
nuo J.Z.) Ukoliko je i bilo izuzetaka, razlike su se svodile uglavnom na stepen samostal-
nosti najviih vojnih komandanata od politike, ali je bilo i pokuaja podreivanja politike
strategiji (militaristiki koncept) .
Odnos strategije i politike, i obratno, prvi je formulirao Carl von Clausewitz definicijom
da rat nije nita drugo nego nastavak politikih odnosa uplitanjem drugih sredstava.80
78
Enciklopedija leksikografskog zavoda 5 (Miroslav Krlea), Zagreb, Grafiki zavod Hrvatske Zagreb,
od 01.11.1968.-15.2.1969., str. 400-401
79
Velika enciklopedija aforizama III. Izdanje, Zagreb, Prosvjeta, 1978., str. 586 - 592.
OPERATIKA ili Operativna vjetina (njem. Operationslehre), sastavni dio, grana ratne
vjetine, iji je predmet teorija i praksa pripremanja i izvoenja operacija. Polazei od ci-
ljeva koje joj postavlja (odreuje) strategija.
Operatika je najmlaa grana ratne vjetine. U literaturi se poinje razmatrati tek od kraja
XVIII i poetka XIX st., kada se javlja i termin operacija, ali je gotovo svi vojni pisci i teo-
retiari svrstavaju ili u tzv. veliku taktiku ili u strategiju. Tek krajem XIX st., u vrijeme
kada je Alfred Graf von Schliefen bio naelnik Generaltaba, u Njemakoj se konstituira i
posebna znanost o operacijama (Operationslehre), ali i ona kao dio strategije.81
TAKTIKA (gr. postavim, postrojim - vjetina postrojavanja borbenog poretka) je teorija i

praksa pripremanja, osiguranja i voenja borbenih djelovanja, boja i drugih oblika aktiv-
nosti postrojbi vidova, rodova i slubi - u svim uvjetima i situacijama na kopnu, moru i u
zraku. U najirem smislu Taktika je skup postupaka, naina i sredstava koji se primjenjuju
kako bi se postigli odreeni rezultati.
U sklopu ratne vjetine taktika predstavlja posebnu granu (oblast); ona je istovremeno i
znanstvena disciplina i vjetina. Kao znanstvena disciplina ima svoj predmet izuavanja,
posjeduje i primjenjuje znanstvene metode i sl. Element vjetine u taktici ima tri znae-
nja: sposobnost izbora i upotrebe najpogodnijih sredstava u borbi; sposobnost izbora pos-
tupaka kojim se na najsvrsishodniji nain postie cilj; skup normi koje propisuju kako
treba djelovati da bi se postigao odreeni cilj.82
OPERATIVNA ZONA (OZ) Naelno, podruje Operativne zone obuhvaa odreenu

regiju, geografski, ekonomski i komunikacijski kompaktnu, koja - po mogunosti - ini i
homogenu taktiko-operativnu cjelinu. Po svom osnovnom obiljeju i funkciji, Operativ-
ne zone su teritorijalno-operativne institucije. Svim postrojbama i vojnim ustanovama ru-
kovodi jedinstvena komanda (stoer) Operativne zone, mada su mogua i drukija rjee-
nja83
OPERATIVNA GRUPA (OG) (eng. task force, task group, fr. groupe operationnel,
njem. Operationsgruppe), je privremeni zdrueni sastav u KoV, RM i RZ, jaine od neko-
liko brigada do dvije ili vie divizija i korpusa, za izvrenje zadatka na posebnom opera-
cijskom pravcu, ili kada jedna ili vie formacijskih postrojbi nisu pogodne za izvrenje za-
dataka operativnog znaaja. Formira se, naelno, u sastavu armije ili grupe armija, a izu-
zetno i pod vrhovnim zapovjednitvom. Moe biti jednorodna (pjeadijska, oklopna) ili
kombinirana (od dva ili vie rodova i vidova), a zadatke izvrava u sastavu fronta ili u
vlastitoj i neprijateljevoj pozadini. Poslije izvrenog zadatka obino se rasformira.84
Pod zapovjednitvom Operativne grupe Istona Posavina (OGIP) ratovale su

pjeake postrojbe razliitog ustroja i naziva: pjeake brigade (br.) jaine 1500-3500
boraca, taktike grupe (TG) jaine 200-900 boraca i borbene grupe (BG) jaine 60-
200 boraca.85
80
Vojna enciklopedija 9, drugo izdanje, Beograd, Vojno izdavaki zavod, 1975., str 171-208
81
82
83
Isto
84
Isto
85
Kao i puno drugoga u ovom ratu, broj angairanih boraca u pravilu je odstupao od broja deklariranih.
SRPSKE ORGANIZACIJSKO-KADROVSKE
PRIPREME ZA RAT U BOSNI I HERCEGOVINI
Povlaenje Jugoslavenske narodne armije (JNA) iz BiH bilo je sa-
mo deklarativno. Sustav zapovijedanja, postavljanja na dunost,
promicanja, plae te planiranje snaga ostalo je iskljuivo u nadle-
nosti Generaltaba Vojske Jugoslavije.86 Sukladno tome zapovijed o
ustrojavanju Vojske Republike Srpske (VRS) izdao je general pu-
kovnik Blagoje Adi 10. svibnja 1992. godine. U zapovijedi, iz-
meu ostalog stoji:
General B.Adi
Formira se Glavni tab VRS u sljedeem sastavu:
- zapovjednik general potpukovnik Ratko Mladi

- naelnik taba general major Manojlo Milovanovi
- pomonik za moral i informiranje general major Milan Gvero
- pomonik za pozadinu general major ore uki
- naelnik sigurnosti pukovnik Zdravko Tolimir
- naelnik za mobilizaciju pukovnik Mio Grubor
VRS je bila ustrojena u est korpusa, i to:
1. 1. Krajiki korpus - zapovjednik, general major Momir Tali

(5. korpus JNA) - naelnik, pukovnik Boko Keleevi
2. 2. Krajiki korpus - zapovjednik, general major Grujo Bori
(10. korpus JNA) - naelnik, pukovnik Mio Vlaisavljevi
3. Istono-bosanski korpus - zapovjednik, pukovnik Dragutin Ili
(17. korpus JNA) - naelnik, pukovnik Budimir Gavri
4. Sarajevsko-romanijski korpus - zapovjednik, pukovnik Stanislav Gali
(4. korpus JNA) - naelnik, pukovnik Dragan Mareti
5. Drinski korpus - zapovjednik, pukovnik Milenko ivanovi
- naelnik, pukovnik Milorad Skoaji
6. Hercegovaki korpus - zapovjednik, pukovnik Radovan Gruba
(13. korpus JNA) - naelnik, pukovnik Vlado Spremo
Rat u Bosanskoj Posavini vodili su IBK i 1. KK koji je tijekom operacije Kori-

dor formirao etiri taktike grupe (TG).
Zapovjednik TG-3, pukovnik JNA Slavko Lisica, teko se mirio novonastalom
situacijom:
86
Vidi, http://www.hercegbosna.org /download-hr/ Domazet _%20svjedocenje%20 _HAG2-H1.pdf
(15.07.2009.)
Mene je ta odluka, naredba ili kako se zvao taj sramni, iznueni dokument, zatekla u Ba-
njalukom korpusu. Na mene je, kao i na ostale oficire i podoficire, ali i vojnike koji su se
nalazili na odsluenju vojnog roka u jedinicama JNA, ta odluka djelovala okantno. I to je
slab i neadekvatan izraz da bi italac mogao da shvati stanje u kom smo se nali, u koje
smo gurnuti, kao u ivu vatru. To je neka mjeavina uvrijeenosti i ponienja, ali i tuge,
duboke tuge i poraza bez izgubljene bitke ...
JNA, koju mnogi optuuju da je srpska vojska, naputa vjekovne srpske etnike prostore i
vraa se u Srbiju i Crnu Goru, u novonastalu SRJ, skraenu Jugoslaviju, kako su govo-
rili cinici. Ako je srpska vojska, ona mora da ostane u srpskoj zapadnoj i istonoj
Slavoniji, Lici, na Kordunu, na Baniji, u Kninskoj krajini i Ravnim kotarima u dije-
lovima sjeverne Dalmacije i itavoj Bosni i Hercegovini. To su srpske zemlje. Da li to
neko u svijetu, ili ovdje, misli da postoje razni Srbi; slovenski, dalmatinski, liki,
kordunaki, banijski, kninski, krajiki, bosanski, hercegovaki...? Srbin je Srbin (ili
nije) ma gdje da ivi, a njegova vojska mora da mu obezbijedi mir, slobodu i nezavi-
snost na njegovim nacionalnim prostorima.87 (istaknuo J.Z.)
Zahvaljujui aktivnim oficirima, podoficirima i borcima iz redova srpskog naroda, veoma
uspjeno i relativno brzo organizovana je odbrana, od JNA je preuzeto neto tehnike, ono
to je nama formacijski pripadalo, tako da je sprijeen radikalniji prodor ustakih snaga
na etnike srpske prostore ili bar na veinu tih prostora. Ostala je komanda banjalukog
korpusa, veina komandanata brigada (ili su blagovremeno naene odgovarajue zamjene
za one koji su eljeli da se vrate u SRJ), bataljona, komandiri i posade tenkova, struktura
PVO i avijacije. Sve u svemu - jezgra budue Vojske Republike Srpske (VRS), koja je
kasnije preimenovana u Vojsku Republike Srpske, kada je Skuptina izglasala novi naziv
za srpsku dravu na prostorima bive Bosne i Hercegovine - Republika Srpska.
Sva borbena dejstva koja su na prostorima Bosne i Hercegovine voena do 19. maja izvo-
dila je JNA. Za mene lino, to su bila borbena dejstva u zoni odgovornosti Kninskog kor-
pusa i operacija na Kupresu i Kuprekoj visoravni. Sva borbena dejstva tog datuma, kao i
ova koja su sada u toku, izvodila je i izvodi Vojska Republike Srpske - VRS.88
JNA je imala najvie uspjeha u sredinama u kojima je preovladavalo srpsko stanovnitvo,
kako na prostorima Hrvatske, tako i u Bosni i Hercegovini, to je sasvim razumljivo, ako
se ima u vidu njena iskonska antifaistika orijentacija. A povampirenost novih ustaa,
njihovo stupanje na scenu i preuzimanje vlasti u Hrvatskoj bili su i ostali najoigledniji
primjer restauracije faizma.
Iz bive JNA izrasle su tri vojske: Srpska Vojska Krajine, Vojska Republike Srpske, te
Vojska SRJ. To je i danas jedini garant srpskom narodu, njegova nesalomljiva snaga u
borbi za slobodu i konano ujedinjenje. I jo neto: iz nje su izrasle i vojske naih sada-
njih protivnika.89
Dakako, pukovniku Slavku Lisici nije palo na pamet kako je ovakvim politikim
stavom (p)ostao velikosrbin. Nije mu palo na pamet kako je (ne)svjesno od jugosla-
venskog branitelja bratstva i jedinstva, Titovog partizana, (p)ostao sudionik u
stvaranju Velike Srbije i Drain etnik.
87
Slavko LISICA, Komandant po potrebi, (preuzto:http://vidovdan.org)
88
Isto
89
Isto
HRVATSKO-MUSLIMANSKE PRIPREME
ZA RAT U BOSANSKOJ POSAVINI
Bosanska Posavina zauzima strateki poloaj BiH u odnosu na RH. Gospodarske
mogunosti i razvitak podruja Posavljaci su temeljili na poljoprivredi (itnica BiH),
industriji (rafinerija nafte, metalna, kemijska i drvna), prirodnim bogatstvima, te na
znaajnom dotoku novca od ljudi na privremenom radu u inozemstvu. Sve te okol-
nosti i veze sa politikom i gospodarskom emigracijom, odredile su politiki odnos
Posavljaka prema svom zaviaju - Bosanskoj Posavini.
Rezultati izbora 1990. odreeni su nacionalnim sastavom graana. Prema popisu sta-
novnitva iz 1991. godine, od ukupno 361.100 stanovnika, Hrvata je bilo 128.741
(36,65%), Muslimana (Bonjaka) 104.773 (29,01%), Srba 100.252 (27,76%), Jugosla-
vena 19.227 (5,32%) i ostalih 8.107 (2,24%).90
Hrvati su osim brojane nadmoi jo uvjerljivije dominirali u katastarskom vlas-
nitvu zemljita. Ta brojana nadmo i gospodarska samostalnost im je na izborima
1990. godine donijela i politiku prevagu. Temeljem rezultata glasovanja ustrojene su
viestranake opinske uprave.
Izborna pobjeda HDZ-a BiH u est opina Bosanske Posavine (Derventa, Bosan-
ski Brod, Odak, Modria, Bosanski amac i Oraje) osigurala im je kljuna mjesta u
tim opinama - predsjednika.
U postizborno formiranim opinskim organima vlasti, srpski predstavnici su od-
mah poeli s dobro poznatim scenarijem - blokadom rada legitimnih organa. Cilj je
bio ustrojavanje tzv. srpskih optina s usporednim organima vlasti, kriznim tabovima
i definiranim teritorijem. Bio je to uvod za stvaranje kompletnih cjelina (nacionalno,
gospodarski, vojno) koje su trebale biti uporite i poetni poloaj za uvoenje JNA, te
konano preuzimanje i osvajanje Bosanske Posavine.
Zbog zaustavljanja srpskih snaga (JNA, TO i srpski dobrovoljaki odredi) u isto-
noj sredinjoj i junoj Hrvatskoj na crti koja nije osiguravala opstojnost i samostal-
nost otetim podrujima Hrvatske, (tzv. srpske oblasti u okviru tzv. Republike Srpske
Krajine), JNA, oito sukladno ranije donesenom planu o uspostavi zapadnih granica
Velike Srbije, kani to izvriti u dvije faze.
Prva faza - okupirati i staviti pod potpuni srpski nadzor (vojni, politiki, admi-
nistrativni) podruje Bosanske Posavine koja svojim zemljopisnim poloajem preds-
tavlja mostobran - teritorijalnu vezu zapadnog dijela SAO Krajine u Hrvatskoj i zapa-
dnog dijela Srpskih oblasti u BiH (banjaluka regija) s njenim istonim dijelovima
(Bijeljina, Pale), odnosno sa Srbijom.
Druga faza - djelovanjem JNA u Bosanskoj Posavini trebalo je ovladati mane-
varskim prostorom za napad na Hrvatsku. Kako se rubni dio Bosanske Posavine nas-
lanja na onaj dio Hrvatske koji je u potpunosti bio slobodan (odnosno - nezauzet),
prostor Bosanske Posavine trebao je osigurati u operativnom i taktikom smislu zau-
90
i zloina u Bosanskoj Posavini, Vidovice-Zagreb, Croatan, Zagreb, 1994. god. str. 59.
zimanje Hrvatske sjeverno od Save. Na tom prostoru postojala su etiri cestovna i tri
eljeznika mosta, zatim vrlo znaajne komunikacije u zaleu, kao i tenkoprohodni
pravci za dubinsko djelovanje u i po Republici Hrvatskoj.
Postojei raspored vojarni u Bosanskoj Posavini (Brko, Krepi, Derventa) nije
osiguravao izvrenje zacrtanog plana, pa je JNA potkraj 1991. i poetkom 1992. godi-
ne rasporedila svoje stajae i priuvne snage na navedeni prostor i to iz podruja
operativne dubine - iz 17. tuzlanskog korpusa. Svoje zapovjedno mjesto zapovjednik
17. tuzlanskog korpusa, general Savo Jankovi, razmjestio je u Pelagievo (opina
Gradaac) i Podnovlje (opina Doboj). Priuva se popunjavala, a nedostatak naorua-
nja rjeavao se stalnim dovoenjem novih koliina potrebne ratne tehnike. JNA je na
itavom prostoru Bosanske Posavine poela s diverzantsko-subverzivnim i promid-
benim djelovanjima. Osjeaj nesigurnosti zbog ruenja drutvenih i privatnih objekata,
JNA je pojaala uspostavljanjem kontrolnih punktova na pojedinim, uglavnom prome-
tnim putnim pravcima. Iako bez ikakve zakonske utemeljenosti, Vojna Policija je kon-
trolirala i pretresala graane i vozila.
U takvim uvjetima hrvatski i muslimanski narod pokuavaju smisliti samoobranu.
Ve poetkom 1992. godine su organizirane none strae kao jezgre budueg dragovo-
ljakog obrambenog sustava, a kasnije i hrvatsko-muslimanske vojske pod nazivom
Hrvatsko Vijee Obrane (HVO).
Fotografija br. 10 Simboli: hrvatskih, muslimanskih, srpskih i bosansko-hercegovakih postrojbi.

USTROJAVANJE POSTROJBI
U OPERATIVNOJ GRUPI ISTONA POSAVINA
U jeku najeih napada na RH, JNA, ponesena trenutanim uspjehom, priprema-
la se za zavrne operacije na skoro svim ratitima (vukovarsko, osjeko, poeko, no-
vo-gradiko, slavonsko-brodsko, karlovako, zadarsko, ibensko, dubrovako).
Uvjereni kako e ostvariti prvi dio planiranih vojnih osvajanja (poglavito odvaja-
nje pojedinih dijelova RH od sredinje Hrvatske - odvajanje Dalmacije i Slavonije),
Srbija i JNA su primijenili isti vojno-politiki model osvajanja i na BiH, osobito na
Bosansku Posavinu. JNA je tada intenzivno povlaila naoruanje i postrojbe iz Slove-
nije, a kasnije iz Hrvatske, te ih planski rasporeivala za agresiju na BiH, ali i za nas-
tavak agresije na RH.
Svi ovi faktori su pridonijeli donoenju politike odluke bosansko posavskih op-
ina o ustrojavanju kriznih tabova (po opinama i mjesnim zajednicama) sa zadaom
ustrojavanja vojnih postrojbi - eta (satnija), kao najnieg oblika pruanja vojnog ot-
pora agresoru. Isto tako, opine su bile dune ustrojiti ete vojne policije, a zadrati
tadanji odred Teritorijalne obrane (TO) kao najelitnije postrojbe. Imenovani su tako-
er i zapovjednici svih postrojbi kao i njihovi pomonici. Ustrojavanje tih postrojbi
bilo je olakano injenicom da JNA nije uspjela oduzeti matine kartone vojnih obve-
znika iz Sekretarijata za narodnu obranu, a sve ove radnje oko ustroja provedene su u
strogoj tajnosti. Djelatnici Sekretarijata za Narodnu obranu (NO) Hrvati, uspjeli su
zajedno sa djelatnicima taba TO ouvati tajnost. Time su udareni temelji politikom i
vojnom ustroju obrane Bosanske Posavine i svih postrojbi u funkciji te obrane.
Tijekom listopada i studenog 1991. godine, u veini opina je, na papiru, pri-
veden kraju ustroj postrojbi, te se pristupilo naoruavanju. Naoruanje je uglavnom
nabavljano u RH, najveim dijelom iz 301. logistike baze (LoB) Slavonski Brod i
nekih drugih gradova (uglavnom iz Operativne zone Osijek). Postrojbe - brigade bile
su ustrojene po teritorijalnom naelu od pjeakih satnija iz mjesnih zajednica, a etiri
do est takvih satnija inilo je bojne. Od temeljne sheme brigade TO, postrojbe su
imale u svom sastavu i tzv. pritapske postrojbe: Logistiku satniju, satniju Vojne
policije (VP), desetinu veze, zapovjednitva i eventualno topnike baterije.
Ukupan broj pripadnika brigade bio je od 1.500 - 3.000, to je uglavnom ovisilo o
broju mjesnih zajednica koje su popunjavale satnije. Brigade su nosile imena opina
nositelja ustroja: Brodska, Derventska, Odaka, Modrika, amaka, Oraka, Grada-
aka, Branska. Ovi nazivi brigada ostaju sve do ustrojavanja HVO, kada su te pos-
trojbe dobile brojane oznake: 101.br. - Bosanski Brod, 102.br. - Odak, 103.br. -
Derventa, 104.br. - Bosanski amac, 105.br. - Modria, 106.br. - Oraje, 107.br. -
Gradaac, 108.br. - Brko, 109.br. - Doboj (dijelovi - sjeverno prema Derventi-
Kotorsko).
Osim toga neka mjesta su imala svoje postrojbe nie razine i to sve do konanog
preustroja 24.11.1992. god. Bile su to: samostalna bojna Korae, samostalna satnija
Sijekovac, samostalna satnija Plehan.
Postrojbe su nakon ustrojavanja i naoruavanja (uglavnom samo pjeakim nao-

ruanjem) bile u ilegali.
Naoruavanje i pomaganje u ustrojavanju postrojbi u Bosanskoj Posavini vreno
je sukladno odluci vrhovnitva RH neka se pomogne Hrvatima Bosanske Posavine u
njihovoj obrani od predstojee velikosrpske invazije. Ta odluka nije bila sumnjiva, niti
ju netko naknadno moe takvom proglasiti.
Odluka vrhovnitva od 28.11.1991. godine, o ustrojavanju Operativne grupe Is-
tona Posavina, sa sjeditem u Slavonskom Brodu, a koja je bila u funkciji ustroja
postrojbi i naoruavanja Hrvata Bosanske Posavine s ciljem obrane hrvatskih pros-
tora, te onemoguavanje djelovanja JNA po postrojbama HV u graninom prostoru
RH kao i onemoguavanje njihovog eventualnog prebacivanja u RH - bila je legalna,
legitimna, svrsishodna i opravdana.
Meutim, poticanje na suspenziju svih legalno izabranih organa lokalne vlasti i
izravno sudjelovanje hrvatskih kadrova (npr. Zdravka Sokovia) u oktroiranoj bosan-
sko-posavskoj upravi (HVO), te izravno zapovijedanje postrojbama druge drave, bez
kristalno jasnog politikog motiva i meudravnog sporazuma o vojnoj suradnji - jeste
sumnjivo ponaanje.
Takav ustroj ostaje do izbijanja oruanih sukoba u svim bosansko-posavskim op-
inama (03.03.1992. - Bosanski Brod do 09.05.1992. - Gradaac), kada se ukazuje
potreba preustroja. Postojei vojni bosansko-posavski potencijali preustrojavaju se
usporedno s usklaivanjem operativnih grupa (OG) u istonoj Hrvatskoj s ciljem
uinkovitijeg povezivanja postrojbi i njihova zajednikog bojnog djelovanja protiv
JNA i paravojnih postrojbi pod njihovim zapovjednitvom.
S ciljem objedinjavanja zapovijedanja i grupiranja postrojbi po zadaama u sklo-
pu OG Istona Posavina formirane su tri taktike grupe (TG) i to:
1. Taktika grupa Istok, tajnog naziva Max, za opine Bosanski amac,

Oraje i Brko. Zapovjedno mjesto u s. Tolisa, zapovjednik TG, satnik Miro-
slav Ani.
2. Taktika grupa Centar odnosno Sjever, tajnog naziva Kri, za opine
Odak, Modria i Gradaac. Zapovjedno mjesto u Odaku, zapovjednik TG,
bojnik Mijo Golubii.
3. Taktika grupa Zapad tajnog naziva Greben, za opine Bosanski Brod i
Derventa. Zapovjedno mjesto u Derventi, zapovjednik TG, natporunik Miro
Zubak.
Iako su imale ustrojbeni naziv - Taktika grupa (TG), to nisu bile posebno ustro-
jene, stalne, borbene snage, nego koordinirajua tijela (asnici za vezu) koji su imali
primarnu zadau - blagovremeno i tono izvijestiti Zapovjednitvo OG Istona Posa-
vina o stanju na terenu, kako bi zapovjednik OGIP mogao donositi blagovremene i
svrsishodne odluke.91
91
Prema kazivanju ZapovjednikaOGIP, generala Vinka tefaneka, autoru (13. lipnja 2009.).
OPERATIVNI RASPORED SNAGA

Iz prethodnog je poglavlja vidljivo kako sve opine Bosanske Posavine nastanje-
ne velikim brojem Hrvata doekuju neizbjean rat sa JNA i paravojnim formacijama
te jasnom predodbom o potrebi aktivne obrane toga prostora.
Politiki, vojni i gospodarski znaaj toga podruja rastao je svakim danom. Suk-
ladno tome, domai Srbi i povuene snage JNA iz Hrvatske ustrojene u nova zapovje-
dnitva, svojim rasporedom i poetnim poloajem oitovali su nakanu i odlunost za
zauzimanje Bosanske Posavine. Iskustva iz rata u RH su im ila u prilog, jer su postig-
li relativan uspjeh u osvajanju hrvatskih podruja i ustrojavanju tzv. Republike Srpske
Krajine.
Obrana Bosanske Posavine, uz pomo RH, postavljena je sukladno konceptu teri-
torijalnog naela i organizacije s osloncem na domae hrvatsko stanovnitvo. Temelj-
no naelo obrane bila je zatita opinskih sredita s gravitirajuim manjim naseljima i
zatita komunikacija, posebno onih magistralnih i meunarodnih koje su omoguavale
pokrete postrojbi i izvlaenja prognanika i izbjeglica.
Uglavnom je to podruje s taktikom dubinom i s ne ba povoljnom prohodnou,
ispresijecano rijekama Ukrinom i Bosnom, melioracijskim kanalima i potocima, u-
mama te niim i viim planinama. Branjeni prostor povezan je s RH preko sedam
mostova (cestovnih i eljeznikih) i nema zranih luka.
Srpski ekstremisti su, u naseljima nastanjenim preteno Srbima, po ve prokua-
noj metodi, stvorili politike uvjete za vojno organiziranje - stvaranjem tzv. srpskih
optina od dijelova postojeih administrativnih opina. U svakoj od novoustrojenih
opina, Srbi su ustrojili jedinice Teritorijalne obrane (TO) u jaini od odreda do briga-
de, to je ujedno smatrano poetnim poloajem srpskih snaga.
Preustrojem 17. korpusa snage JNA su zauzele kljune i znaajne objekte, te
stvorili preduvjete za aktivno djelovanje i spajanje s dobrovoljakim snagama Teritori-
jalne obrane i paravojnih formacija.
Hrvatsko-muslimanske snage92, u poetku, nisu imale namjeru vojniki ili poli-
tiki razbijati dostignutu vojno-politiku strukturu i teritorij neprijatelja, nego, tek
ouvati i obraniti naselja s preteno hrvatsko-muslimanskim stanovnitvom.
Meutim, raspored hrvatsko-muslimanskih snaga (03.03.1992.) kao i njihova ja-
ina, sastav i naoruanje, nije bilo dostatno ni za ouvanje postojeeg odnosa snaga.
92
Iako je broj Muslimana u odnosu na Hrvate, u nekim postrojbama HVO, bio puno manji, iako su
1993. Muslimani u Gradacu i Brkom formirali posebne (muslimanske) postrojbe (Armije BiH), dr-
im kako je vojno istinito, a politiki korektno (u Bosanskoj Posavini) suprotstavljene vojske nazivati:
srpskim odnosno hrvatsko-muslimanskim snagama. Tim vie to na prostoru Bosanske Posavine tije-
kom rata nije dolazilo do oruanih sukoba izmeu Hrvata i Muslimana.
Raspored srpskih snaga 01. svibnja 1992.93

Bosanski Brod
Zemljopisni poloaj sela u opini Bosanski Brod, nastanjenih Srbima, te njihova
povezanost, bile su posebno pogodne okolnosti za njihovo nesmetano organiziranje,
vojno ustrojavanje i naoruavanje. Sjedite je postavljeno u najvee srpsko selo Lije-
e, koje je ubrzo proglaeno sjeditem tzv. srpske optine Bosanski Brod. JNA i do-
mai dobrovoljci posvetili su naroitu panju vojnom organiziranju u toj opini. JNA
je ve sredinom 1991. godine poela s razmjetanjem raspoloivih snaga 17. tuzlan-
skog korpusa (TK).
Snage i podruje:
- Po jedna eta Teritorijalne obrane (TO) u svim selima sa srpskim ivljem.
- Srpska dobrovoljaka garda Beli orlovi u s. Vinska.
- Zapovjedno mjesto (ZM) u s. Lijee
Derventa
Najvea je koncentracija srpskog stanovnitva bila na jugozapadu, a Hrvata u
sredinjem i sjevernom dijelu opine. U taktikom smislu Derventa predstavlja zalee
Bosanskog Broda, a svojim junim i zapadnim dijelom granii sa srpskim opinama
Banja Luka i Doboj. JNA i dobrovoljci su opinu Derventa i grad Derventu smatrali
vratima Posavine, te su, sukladno tomu, na tom podruju, pozicionirali vrlo znaajne
vojne snage. Vrlo rano (1991. godine) su poeli s naoruavanjem srpskog ivlja, a u
vojarnu Zdravko elar Derventa smjestili su znaajne priuvne snage, koje su po
potrebi upuivali u Republiku Hrvatsku - Zapadnoslavonsko bojite. Za sjedite tzv.
Srpske optine Derventa koja osim srpskih sela ukljuuje i dio grada Derventa s
lijeve obale r.Ukrine, odreeno je selo ardak.
Snage i podruje:94
327. mtbr. - vojarna Derventa, koja je u svom sastavu imala: mpoad, lad i had (u nje-
mu su prage)
- mpoap iz 17. K koji je imao dva diviziona topova t-12 i PO raketni divizion.
- Oklopni bataljun T-55 iz 329. okbr. iz Banjaluke (31 tenk i 10 OT)
- Vod PRAGA - 30 mm,
- Jurini bataljun Vukovi s Vujaka
Bosanski amac
Geostrategijski je poloaj podruja opine Bosanski amac vrlo znaajan za Bo-
sansku Posavinu jer je smjeten na dvije rijeke (Bosna i Sava) i nadzire cestovni i e-
ljezniki pravac, Odak- Modria. Jo je znaajni kao mostni prijelaz prema Republici
93
Raspored Srpskih snaga se temelji na dokumentu Bosanska Posavina, Zagreb, GS HV, Glavna in-
spekcija obrane, 1992. godine i autorovu istraivanju (na izvoru) u komunikaciji sa zapovijednicima
postrojbi VRS koji su ratovali u Bosanskoj Posavini.
94
Prema kazivanju ZapovjednikaTG-1, 1. KK, generala VRS, Novice Simia, autoru (svibanj, 2009.).
Hrvatskoj, a zbog mogueg presijecanja autoceste Zagreb-Lipovac i desantiranja95

snaga u tenkovsko prohodno podruje s dva mogua pravca nastupanja (prema ako-
vu i Slavonskom Brodu, te prema upanji). Svjesni znaaja, Srbi su poduzeli opsene
mjere oko ustrojavanja i naoruavanja srpskog stanovnitva. Ve potkraj studenog
1991. godine JNA i paravojne formacije poinju s provokacijama. Time se htjelo po-
taknuti nepovjerenje graana u legalnu vlast i stvoriti uvjerenje o potrebi nazonosti
JNA.
Snage i podruje:96
I. dragovoljaki odred - zapovjedno mjesto u s. G. Slatina , zapovjednik, Savo
Bosi, oko 200 boraca
II. dragovoljaki odred - zapovjedno mjesto u s. G. Crkvina, zapovjednik, Mar-
ko Tubakovi, a potom Joco Mii, oko 1300 boraca
III. dragovoljaki odred - zapovjedno mjesto u s. Obudovac, zapovjednik, Rado-
van Zoranovi, oko 1100 boraca
IV. dragovoljaki odred - zapovjedno mjesto u Bosanskom amcu, zapovjednik,
Jovo Savi, oko 1400 boraca
Oklopni bataljun - zapovjedno mjesto s. Donji abar, zapovjednik, Nikola
Medi, oko 700 boraca
eeljevi Sivi vukovi iz Srbije - zapovjedno mjesto s. Batkua, zapovjednik
Dragan orevi zvani Crni, zamjenik Sreko Radovanovi zvani Debeli,
oko 30 boraca
Sve snage, oko 6000 boraca, su u sastavu TG-17 sa zapovjednim mjestom u
s. Pelagievo, zapovjednik, p. pukovnik JNA, Stevan Nikoli,
Odak
Opina Odak svojim nacionalnim sastavom (54,15% Hrvata97) bila je smetnja
isprobanoj praksi Srba - stvaranju srpskih optina. Budui Srbi nastanjuju uglavnom
rubna podruja opine, iskoristili su to za prikljuenje grupiranih sela sa srpskim sta-
novnitvom, ve osnovanim srpskim optinama. Tako se sela Novi Grad i Donja Du-
bica prikljuuju tzv. srpskoj optini amac, selo Gnionica prikljuuje se srpskoj opti-
ni Modria, a sela Joavica, Vrboac, Gornji i Donji Svilaj srpskoj optini Brod sa
sjeditem u s.Lijee. Iz ovakva politikog udruivanja mogao se iitati i temelj za
vojno ustrojavanje, pa time i plan provedbe vojne okupacije opine Odak od strane
JNA i paravojnih formacija.
Ustrojavanjem priuvnih postrojbi, tzv. dragovoljakih odreda, JNA je ubrzano
naoruavala Srbe. Ustroj, opremanje, obuka i naoruavanje je izravno provoeno pod
kontrolom zapovjednitva TG-17 (JNA) iz Pelagieva, a osnivanjem IV. odreda u
Bosanskom amcu, stvoreni su preduvjeti za planiranje i provedbu okupacije. JNA
95
Desant - iskrcavanje ili sputanje veih jedinica na neprijateljski teritorij s mora ili iz zraka (pomorski
desant; zrani desant) (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search)
96
Prema kazivanju Zapovjednika IV. amakog odreda, pukovnika VRS, Jovana Savia, autoru (velja-
a, 2009.)
97
i zloina u Bosanskoj Posavini, Vidovice-Zagreb, Croatan, Preradovieva 28, 41000 Zagreb, 1994.
god. str. 58.
otpoinje s diverzijama. U veljai 1992. godine, eksplozivom je sruena kua tada-

njeg naelnika policijske postaje Odak, inae Hrvata, a odmah zatim minirana je
benzinska crpka u Odaku, u vlasnitvu Muslimana. Nedugo zatim, u oujku, od ek-
splozivne naprave aktivirane u HKD Napredak u Odaku, smrtno je stradao jedan
Hrvat, a vei broj je ranjen. Uinak panike i straha time je postignut u potpunosti,
meutim, Srbi su nastalu situaciju koristili za ustrojavanje dobrovoljakih jedinica (po
modelu i ustroju JNA), s posebnim naglaskom zatite srpskih sela Donja Dubica, Novi
Grad i Gornji Svilaj.
Snage i podruje:
- dobrovoljaki odred - Donja Dubica
- dobrovoljaki odred - Novi Grad
- dobrovoljaki odred - Gornji Svilaj
- dobrovoljaki odred - Joavica
Modria
Sredinji dio Bosanske Posavine nesumnjivo pripada modrikom podruju (gos-
podarski, prometno, vojno). Modria predstavlja prometnu raskrsnicu prema sjeveru
(Bosanski amac, Odak), zapadu (Derventa, Bosanski Brod), jugu (Gradaac, Doboj)
i istoku (Brko, Tuzla). Vanost Modrie uoena je jo prije prvih slobodnih izbora u
BiH 1990. godine od strane vojnog krila velikosrpskih hegemonista. Tada je stvorena
stranka SK - pokret za Jugoslaviju, koji je imao za cilj, s jedne strane zamijeniti nedo-
voljno vrst i samorazoren Savez Komunista Jugoslavije (SKJ), a s druge stvoriti poli-
tiku doktrinu uloge JNA u ouvanju Jugoslavije, odnosno, politiki opravdati upora-
bu JNA za stvaranje Velike Srbije. Osnivai su 1990. godine bili najvii asnici JNA.
Srpski komunisti - jugounitaristi, svoje politiko djelovanje su usmjerili na nacionalno
mijeane sredine u kojima je i inae Savez komunista (SK) imao najvie utjecaja. Mo-
dria je bila upravo takva sredina, u kojoj je od ukupno 35.413 stanovnika, ivjelo
podjednako Hrvata, Muslimana i Srba (Hrvata 9.660, Muslimana 10.442, Srba
12.563). Na prvim izborima je Savez komunista - pokret za Jugoslaviju, uz nacionalne
stranke, sudjelovao u viestranakoj vlasti, te je srpskoj strani omoguio opstrukciju.
Pripreme za preuzimanje Modrie JNA je provela iz dva smjera. Ranije ustrojena
uporita - Pelagievo - Obudovac - Gornja Slatina - Miloevac bio je glavni, a s. Pod-
novlje - Dugo Polje - Botajica, s.Podnovlje - Vranjak - Koprivna - Osjeani, sporedni
pravac djelovanja. Ustrojena je postrojba jaine brigade u Modrii, a po svim srp-
skim selima satnije. Probni napad na Modriu je poeo 11.04.1992. god., a po osva-
janju kljunih objekata JNA se povukla. Meutim, 03.05.1992. god. opet je napala i to
koordinirano s napadom na Brko, jer je htjela povezati osvojena podruja s ciljem
stvaranja manevarskog prostora za dalje napredovanje u vodoravnom odvajanju Bo-
sanske Posavine od sredinje Bosne.
Snage i podruje:98
- bataljun Skugri
98
Prema kazivanju ZapovjednikaTG-1, 1. KK, generala VRS, Novice Simia, autoru (svibanj, 2009.)
- bataljun Vranjak-Koprivna
- bataljun Miloevac
- podravao ih je art.puk 155mm iz 17.K koji je imao poloaje u Miloevcu,
D.Slatini i Pelagievu
Gradaac
Opina Gradaac predstavlja zalee hrvatskim opinama sa sjevera Bosanske
Posavine (Modria, Oraje, Bosanski amac, Odak), a njen hrvatski dio zauzima
sjeverne dijelove opine. Prostor opine predstavlja operativnu dubinu Bosanske Po-
savine, te je kao takav ostavljen za agresiju u treem stupnju. Proirenje koridora os-
tavljeno je dakle, vremenski po strani i izvedeno kao bono proirenje njegovih junih
dijelova, iako je agresija na opinu Gradaac poela 09.05.1992. god. Time je agresor
ovladao manevarskim prostorom prema Tuzli, ali i skratio komunikaciju Brko-
Modria (cestom Obudovac - Tramonica - Modria).
U osvajanju hrvatskih prostora opine Gradaac sudjelovale su vrlo jake agresorske
snage, s ve steenim borbenim iskustvom.
Snage i podruje:99
Jedan odred u Pelagievu
Poetkom operacije Koridor-92 uvedene su:
- Prijedorska mtbr
Nakon osvajanja Dervente (05.07.'92.) uvedene su:
- 6.sanska pbr
- 5.kozarska
- l.pbr
- 1.okb M-84 iz 329.okbr i
- Trebavska lpbr.
Oraje
Kao podruje nastanjeno preteno hrvatskim stanovnitvom, (75,29 % Hrvata),
opina Oraje bila je pretvrd orah za velikosrpske apetite. Do tada primjenjivane uin-
kovite mjere na destabilizaciji hrvatskih opina Bosanske Posavine, ovdje su se poka-
zale neuinkovitima. Svoje aktivnosti srpski ekstremisti su poeli vrlo rano i postup-
no. Sredite svoje aktivnosti (politike i vojne) vezali su uz selo Donji abar. U nare-
dnoj fazi su svojim djelovanjem eljeli aktivirati Srbe u samom Oraju, te na prilaznim
podrujima opine. Uspostavili su vezu s glavnim vojnim sreditem JNA u Pelagievu
i pomonim u s. Obudovac i Bosanski amac. Znaaj opine Oraje i njenog neposre-
dnog dodira i komunikacije s ratnim podrujem u Republici Hrvatskoj (opini Vin-
kovci, Vukovar, Osijek) izazivala je kod JNA potrebu neodgodivog djelovanja. Meu-
tim, tim djelovanjem postignut je suprotan uinak, jer, dovoenjem Oraja u okrue-
nje, narod je JNA prepoznao kao velikosrpsku opasnost, te organizira ustrojavanje i
naoruavanje postrojbi.
99
Isto
Cilj napada JNA na Oraje bio je odsijecanje na smjeru Lepnica, Jenji, Vidovice,
Kopanice koji je najlaki za napad, a najtee se brani, te otvara s istoka mogunosti za
dalje napredovanje i osvajanje cijele opine. Drugi, ne manje vaan, cilj bio je stvara-
nje ubodne toke za okomito razdvajanje Oraja od Brkog. To bi bila trea toka s
kojom bi se dovrilo planirano okomito rasijecanje Bosanske Posavine iz smjera
r.Save (s. Lijee kod Bosanskog Broda, Bosanski amac, Vidovice - Kopanice kod
Oraja).
Snage i podruje:
- eta rezervnog sastava JNA - Oraje
- eta rezervnog sastava JNA - Kopanice
- vod JNA - Bukova Greda
- jedinica eeljevih dobrovoljaca - etnika (povuena iz B. amca)
- mjeovita satnija (4 tenka, 4 prage)
- Zapovjedno mjesto i sjedite srpske optine Oraje - ovi Polje
Brko
U Opini Brko je ivjelo 87.332 stanovnika (Hrvata 22.163, Muslimana 38.771,
Srba 18.133, Jugoslavena 5621 i ostali 2.644). Hrvatski dio opine ustrojen je u opi-
nu Brko Ravne nastanjeno s oko 23.000 stanovnika, od kojih je Hrvata bilo blizu
19.000. Sela s hrvatskim stanovnitvom se nalaze u sjevernom, zapadnom i djelimice
sredinjem dijelu opine. Na zapadnom dijelu naslanjaju se na sela s preteito srpskim
stanovnitvom opine Oraje (Vuilovac, Lonari, Donji abari) i Pelagievo.
Brko doslovce predstavlja vrata Bosanske Posavine sa strane Republike Hrvats-
ke, ali i iz Srbije preko Bijeljine. To je ujedno bio i zadnji mostovni prijelaz iz Repub-
like Hrvatske u BiH, a od Tuzlanskog bazena odvojen je Majevicom. Znaaj Brkog
za ostvarenje srpskog plana okupacije Bosanske Posavine je nemjerljiv.
Viestrukim okomitim presijecanjem Bosanske Posavine zavrena je prva faza
okupacije. Druga faza, vodoravno odsijecanje Bosanske Posavine od sredinjeg dijela
BiH stvaranjem koridora vezana je za Brko. Odravanje srpskih osvajakih tvorevina
u Republici Hrvatskoj, te preivljavanje slijepog crijeva banjalukog podruja, nepos-
redno je ovisilo o onome tko upravlja gradom Brko. Time je uloga Srba u Bijeljini i
Brkom bila jasno odreena. Zajedno sa snagama JNA, etnikim snagama iz Srbije,
Srbi iz branske regije trebali su ovladati gradom Brko, oistiti ga od stanovnitva
koje nije srpske nacionalnosti i pretvoriti u srpsko politiko, vojno, gospodarsko i
administrativno sredite Bosanske Posavine.
Sam napad na Brko poeli su 01.05.1992. god. JNA i ostale srpske snage, te su
ga, najveim dijelom, isti dan i zauzeli.
Snage i podruje:100
U vojarni Brko se nalazila mtbr koja je imala svoj okb T-55.
U osvajanju grada Brko (01.05.'92.) sudjelovali su i:
- 1.semberska br.
- Garda Panteri iz Bjeljine.
100
Prema kazivanju zapovjednikaTG-1, 1. KK, generala VRS, Novice Simia, autoru (svibanj, 2009.)
86
1. KRAJIKI KORPUS
gen. Momir Tali
TAKTIKA GRUPA - 1 TAKTIKA GRUPA - 2 TAKTIKA GRUPA - 3 TAKTIKA GRUPA - 4 16. krajika mtbr.
puk. Novica Simi puk. Mile Novakovi puk. Slavko Lisica p.puk. Radmilo Zeljaja puk. Milan eleketi
2./1. oklopne br. MUP tzv. RSK, Knin 2. oklopna br. (-1) 43. prijedor. mtbr. (-2) OG DOBOJ
2./16. krajike br. bojna VP OG Doboj p.puk. Radomir avi 1/1. oklopne br. SNAGE ZA ZATITU
1./6. sanske br. boj. 'Vukovi s Vujaka' 6. sanska br. (-2)
Odred Tolisa 1/dubika br. 27. derventska mtbr. Kozarska br. Dobojska br.
Laktaka br. 2.2./1 oklbr. puk. Stanko Balti 1. boj. VP 1.KK Teslika br.
Odred Vranjak 1/Vujaka br. Ozrenska br.
1/Ozrenske br. Vujaka br. Trebavska br.
1 sat. MUP Modria boj. Mladen Oljaa
1 bojna VP 1. KK IST. BOSAN. KORPUS
Krnjinska br. I OSTALI
boj. Mika kori
2. posavska br.
Prnjavorska br. 1/1. oklopne brig.
boj. Vlado ivkovi 2. krajika br.
Osinjska br. VATRENA PODRKA

boj. Nedeljko Koji
92. mje.avij.br.
Dubika br. 89. raketna br.
p.puk. Milinkovi 1. map 122mm
1. tav 130 mm
Shema br. 1 Shema ustroja 1.KK VRS tijekom operacije Koridor 92. (Izradio: J. Zovak)
Srbaka br. (osigura.)
RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992.
Fotografija br. 11
Zapovjednik
G VRS
general pukovnik
Ratko Mladi
Fotografija br.12
Naelnik sigurnosti
G VRS pukovnik
Zdravko Tolimir
Fotografija br.13
Zapovjednik 1.KK
general major
Momir Tali
Fotografija br.14
Zapovjednik TG-1
pukovnik
Novca Simi
Fotografija br.15
Zapovjednik TG-2
pukovnik
Mile Novakovi
Fotografija br.16
Zapovjednik TG-3
pukovnik
Slavko Lisica
asnici VRS koji su planirali i proveli operaciju Koridor 92. (Foto: http://images.google.hr)
Raspored hrvatsko-muslimanskih snaga 30. travnja, 1992.101

Bosanski Brod
Snage: Bosansko-brodska brigada ojaana jednim bataljunom i jednom satnijom,
jednim izvidnikim vodom, dvjema udarnim grupama, tenkovskim vodom, mjeovi-
tom minobacakom baterijom (MB) i sredstvima Protuzrane obrane (PZO), trea
bojna tree gardijske brigade HV (3./3. br. A), samostalna bojna Korae, samostalna
bojna Sijekovac.
Podruje: Navedene snage posjedaju i brane crtu: Istono od Bosanskog Broda -
desna obala r. Save - K.K. Premium - Mahala - Klaonica - Donje i Gornje Kolibe -
Novo Selo, zapadno: obala rijeke Ukrine - Begluci - Markovac - Vakuf - Bosanski
Duboac.
Zadaa: Raspoloivim snagama izvriti aktivna napadna djelovanja uz podrku
topnitva, tenkova i PZO. Na ratitu Bosanskog Broda ovladati prostorom Greda, izbi-
ti na Strug, ovladati Zboritem, te izbiti na crtu Unka - Grk - tt 156 - eravaki potok.
Ovladati zatim prostorom Novi Luani - Bosanski Luani, a po izbijanju na crtu izvr-
iti sreivanje borbenog poretka, popunu streljivom, materijalno tehnikim sredstvima
(MTS), te inenjerijski utvrditi dostignute crte.
4. bojna ojaana s dvije udarne skupine i izvidnikim vodom posjeda crtu; Kajak
klub (K.K.) - jugoistoni rub naselja Mahala, zapadno stadion - Klaonica sa zadaom:
zdruenim aktivnim djelovanjem ovladati rajonom Grede i izbiti na crtu r.Sava - Strug
- Donje Kolibe. Na dostignutoj crti pregrupirati snage i utvrditi crtu obrane.
Desni susjed satnija 3. bojne Krianovo, a u priuvi satnija 3. bojne Sjekovac.
Zapovjedno mjesto (ZM) imati u rajonu Mahala.
- 3./3.br. A posjeda crtu; most Kolibarski put - Gornja Mala, po dubini Gornje Ko-
libe, sa zadaom: aktivnim djelovanjem izbiti na liniju: Unka - Grk - eravaki potok i
po ovladavanju rajonom s. Zboritem i izbijanjem desnog susjeda u rajonu Bosanski
Luani, utvrditi obranu na dostignutoj crti.
Lijevi susjed satnija 3.b. Krianovo, desni susjed 2.b. Korae. U priuvi imati dvije
satnije 1.b. Novo Selo.
ZM imati u s. Gornje Kolibe.
- 2./b. Korae s jednom satnijom iz rajona Novi Luani ima zadau: aktivnim djelova-
njem koordinirano s lijevim susjedom ovladati rajonom Bosanski Luani i po ovlada-
vanju istim utvrditi crtu s. eravaki potok - s. eravac i desnim krilom spojiti se sa
snagama Derventske brigade u s. eravac.
ZM imati u rajonu Novi Luani, a ZM brigade u Bosanskom Brodu.
Derventa
Snage: Derventska brigada, prva bojna 111. br. HV iz Rijeke (1/111.br.HV), Us-
koka satnija, mjeovita MB baterija, PZO top 40 mm.
101
Raspored hrvatsko-muslimanskih snaga se temelji na dokumentu Bosanska Posavina, Zagreb, GS
HV, Glavna inspekcija obrane, 1992. godine i autorovu istraivanju (na izvoru) u komunikaciji sa za-
povijednicima postrojbi HVO-a i HV-a koji su ratovali u Bosanskoj Posavini.
Podruje: Posjedaju i brane zapadno: Begluci - r. Ukrina - Kasarna - Potoani -

Kukavice - D.Binja - kota 204, juno: Binja - kota 204 - Vrhovi - k 226 - Ljupljanica
- korii - Tomasovo brdo -Komarica (k 290) - Jelavii (k 232) - r.Foa - Johovac,
istono: irovine - Polje - Donji Vinjik - Karaula - Brezici - Vranduk - k 259 -
r.Bosna
Zadaa: Navedenim snagama ovladati prostorom Bosanskih Luana, izbiti u ra-
jon s.Blatanii povezati se s Kulinom. Ovladati zatim s. Gornjim Vinjikom - Kuka-
vice - Turski Luani - Kuljenovac. Imati osiguranje od strane Agia Brdo, Pavlovo
Brdo, potok Pjevalovac. Odsudnom obranom ne dozvoliti neprijatelju iz rajona Trs-
tenci i Agii napredovanje prema s.Korae i Derventi.
ZM imati u rajonu Bosanski Brod.
Rijeka bojna posjeda liniju u s.Kuljenovci - Potoani (tt 174) po dubini Babino Brdo
sa zadaom: dijelom snaga djelovati u gradu, a glavninom snaga vrsto ovladati rajo-
nom s. Kukavice, nadzirati komunikacije Prnjavor-Derventa te stvoriti uvjete i ovlada-
ti rajonom Hepting (tt 213) zajednikim djelovanjem sa lijevim susjedom.
ZM imati u rajonu Babino Brdo.
Jednom bojnom posjesti crtu Kukavice - Rabi po dubini Muslimansko groblje sa
zadaom: zdruenim djelovanjem s desnim susjedom stvoriti uvjete za aktivno djelo-
vanje i ovladavanje rajonom D.Binja - G.Binja.
ZM imati u rajonu Rabi.
Jednom bojnom (bez jedne satnije) posjesti crtu eravac (odvojak ceste ka B.Luani) -
Peratovci (D.Vinjik) i po dubini Mala Kulina sa zadaom: lijevim krilom i zajedni-
kim djelovanjem s 2.bojnom Korae (jednom satnijom) ovladati s. Bosanski Luani, te
se po ovladavanju istoga spojiti sa snagama 3./3.br. A u rajonu s. eravaki Potok.
Bosanski amac
Snage: amaka brigada (izvuena u Domaljevac)
Podruje: r. Sava - Savulje k.89 - Ljeskovac - Doljani - Otra Luka - epii -
Bok - Matii - Kostre - Ugljare - Oraje.
Zadaa: Pregrupirati snage i pripremiti za aktivna napadna djelovanja. Ovladati
prostorom s.Vrbnik, a daljnjim napadima osloboditi Novo Selo, Tiinu, Gornje i Do-
nje Hasie, osigurati bokove, a na dostignutoj crti pregrupirati snage i organizirati
obranu.
Odak
Snage: Odaka brigada uz mogua ojaanja
Podruje: Posjedaju crtu za obranu zapadno: Donji Svilaj - Gornji Svilaj - Nevo-
ljice - Gubeevo Brdo (k 200) - Njego Lipa - Srnava k.166 - Penik - Busje - Jake
k.288 - Beinovac k.222 - Dobra Kula, istono: obrana s osloncem na r.Bosnu - Prud -
Dobra Kula
Zadaa: Izvriti ienje Donji i Gornji Svilaj - Mala Brusnica. Ostvariti crtu s.
Penik, izbiti na crtu Joevac - Mioa - Brusnica. Ostvariti zatim crtu Gornji Klakar -
Donji Klakar - Donja i Gornja Vrba te izvriti blokadu Novog Grada.
Dvije satnije 1./139. br. HV uvesti u podruje s. Donji i Gornji Svilaj sa zadaom ov-
ladati rajonom s. Klakari i s. Mala Brusnica i spojiti se s naim snagama u s.Velika
Brusnica, a po ovladavanju rajonom, zajednikim snagama s dvije satnije 1./odake
brigade uspostaviti crtu obrane: Velika Brusnica - Mioia Kosa - Joavica - Penik.
S dvije satnije Odake brigade drati u blokadi s. Novi Grad i prisiliti neprijatelja na
predaju. U podruju s. Penik - Jake organizirati polukrunu obranu 3./odaka bri-
gada i zaprijeiti komunikaciju Podnovlje - Odak te odsudnom obranom ne dozvoliti
prodor neprijatelju.
Preostalim snagama nadzirati mogua mjesta prijelaza na r.Bosna kao i lijevu obalu r.
Bosna, a dio snaga imati u priuvi. Vatrom ostvariti nadzor nad komunikacijom s.
Miloevac - Crkvina.
ZM brigade imati u Odaku.
Modria
Snage: Modrika brigada ojaana Garevakim bataljunom.
Podruje: Kunjaa k.202 - Babica Krevina - Kulin - k.287 - Otea - Gornji
Kladari - ivkovo Polje - Brezik - Bungura - ergine (rubno) - uma prema Kladari-
ma - Mala dralova - Otea - r.Bosna.
Zadaa: Zadrati crtu obrane: Donji Kladari - ardak - Kornica - D. Ledenice -
ivkovo Polje - Modria - Kunjaa - Tarevac, te stvoriti uvjete za uvoenje A sat-
nije 2./132.br.HV s ciljem ojaanja i stabiliziranja obrane.
Gradaac
Snage: Gradaaka pjeaka brigada.
Podruje: Rubni dijelovi grada istono od Gradaca - Srednja Slatina - Njivak -
Orlovo Polje - ardak - Vodica - Mala - r.Brenica.
Zadaa: Provoditi obranu grada na smjeru istok (od strane Brkoga) i smjeru
sjever (od strane Bosanskog amca).
Oraje
Snage: Oraka brigada, 1. bojna dragovoljaca.
Podruje: Otra Luka - Bok - Matii - Ciglana - r.Sava (tt 86)
Zadaa: Upornom obranom sprijeiti prodor neprijatelja prema Oraju. Teite
obrane imati na tenkoprohodnim pravcima.
ZM imati u Oraju.
Brko
Snage: Branska brigada
Podruje: Mirosavci, eli, Boderite, Potoari, Brod, D. Rahii, Markovi Polje,
Lanita, Blaevac, Bosanska Bijela.
Zadaa: Upornom obranom sprijeiti irenje koridora r. Sava - Markovi Polje,
D. Rahi, Omerbegovaa, Potoari.
Tim rasporednom hrvatsko-muslimanskih snaga u Istonoj Posavini zaustavljene

su srpske snage u njihovoj prvobitnoj imperijalnoj zamisli, da munjevito ovladaju
sjevernom granicom Republike Srpske BiH.
SHEMA OG "ISTONA POSAVINA" S CRTAMA BORBENOG ZAPOVIJEDANJA
PREDSJEDNIK RH
FRANJO TUMAN
MIN. OBRANE RH
GOJKO UAK
GSHV ZAGREB
ANTUN TUS LOGISTIKA
IVAN ERMAK
IZM GS HV AKOVO
PETAR STIPETI SIS
OZ OSIJEK JOSIP PERKOVI
NAPOMENA: Crte zapovijedanja: doputena

II. PRIPREME ZA RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992.
OG "I. POSAVINA" VINKO VRBANAC

VINKO TEFANEK IPD
SLOBODAN PRALJAK
POSTROJBE (DIO) KOJE SU SUDJELOVALE U BORBENIM OPERACIJAMA U B. POSAVINI
BOS. POSAVINA: 101., 102., 103., 104., 105., 106., 107. i 108. br. HVO, te sam.b. Korae, PERSONAL. UPRAVA
sam.sat. Plehan, sam.sat. Sijekovac. - OZ OSIJEK: 3.'A'br., 106., 107., 108., 109., 121., 122., JOSIP LUCI
123., 124., 127., 130., 131., 132., 135., 136., 139., 157. i 204. br., 2.MAD, 3.MAD, 37. in.p.b.,
63. LARD, 65. LARD, 19. MPOAD, D/B, ORRF, Usk.sat., 301. LOB, 302. LOB. HV - OSTA. OZ: VOJNA POLICIJA
nije doputena
2.'A', 99., 102., 103., 104., 105., 111., 137., 145., 150., 153. br. HV, te sam.sat. akovec. MATO LAUI
Shema br. 2 OG Istona posavina s crtama borbenog zapovijedanja (Izradio J.Zovak)

91
92 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Fotografijja br. 17
Naelnik GS
G HV
General
Anton Tus
Fotografija br. 18
Zaapovjednik
Slavonskkog bojita
General
Petaar Stipeti
Fotografijaa br. 19
Zapovjednnik
OG Istona Posavina
Pukovnik
Vinko teefanek
Fotogrrafija br. 20
Zapovjednik
Z
OZ Osijek
Brigadir
Vink
ko Vrbanac
Fotografija br.21
v.d. Naellnika OG
Istona Posavina
P
Pukovnik
Berislav Jezidi
J
Fotografija br.22
Naaelnik OG
Istonaa Posavina
Pukovnik
Ivo uri
aasnici HV koji su zaapovijedali obranom

m Bosanske Posav
vine
(Fotoo: www.ogulin.hr,, Darko Jankovi, http://images.googl
h le.hr)
Fotografija br.23
Ministar obrane RH
Gojko uak
Fotografija br.24
Pomonik ministra
obrane za logistku
General
Ivan ermak
Fotografija br.25
Pomonik ministra
obrane za SIS
Brigadir
Josip Perkovi
Fotografija br.26
Pomonik ministra
obrane za IPD
General
Slobodan Praljak
Fotografija br.27
Zapovjednik
Vojne policije HV
General
Mato Laui
Fotografija br.28
Pomonik ministra
obrane za
ljudske resurse
General
Josip Luci
Dunosnici ministarstva obrane RH (Foto: http://images.google.hr)

PRIPREME ZA ORUANU BORBU

Koje politike poruke su karakterizirale atmosferu u kojoj su se vodile pripreme
za oruanu borbu u BiH ponajbolje svjedoi izjava voe bosansko-hercegovakih
Srba, Radovana Karadia, izreena u Skuptini BiH 14. listopada 1991. godine:
Nemojte da mislite da neete odvest Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski na-

rod moda u nestanak, jer muslimanski narod ne moe da se odbrani ako bude rata ov-
dje. 102
Replicirajui mu na samoj sjednici, muslimanski voa i predsjednik Predsjedni-

tva BiH Alija Izetbegovi je rekao:
Njegovo izlaganje, njegov nain izlaganja, njegove poruke moda na najbolji nain ob-
janjavaju zato mi moda i neemo vie da ostanemo u Jugoslaviji. I jo neto, njegovo
izlaganje, njegov nain, njegove poruke moda objanjavaju zato i drugi nee da osta-
nu u toj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju kakvu hoe gospodin Karadi vie nitko nee.
Nee moda nitko vie osim srpskog naroda. Takva Jugoslavija u oima jugoslavenskih
naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Maara, Muslimana jednostavno
(je) omrzla u oima Europe i svijeta. Takvim nainom kakvim Karadi radi. Meutim,
Karadi je samo nain jednog miljenja, pristupa. Mi smo se sve nadali i nadamo se i
dalje da e proraditi, da e naa nada, da e srpski narod, doi do svoje demokratske
tradicije, da e srpski narod otkriti zalihe one srpske demokracije po kome je bio poznat
u svijetu. Ovo to se radi danas ne slui na ast srpskom narodu, ovaj nain istupanja,
ove prijetnje koje se iskazuju. Muslimanski narod nee nestati, to ja poruujem gospo-
dinu Karadiu.103
Ono to je u BiH bila prijetnja, u Hrvatskoj je bilo provedeno u djelo. Bilo je to

vrijeme ogorenih borbi za Vukovar.
Svjesna ukupne velikosrpske ekspanzionistike politike i predstojee invazije,
ne ekajui sredinju vlast iz Sarajeva, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poi-
nje s organiziranjem obrane hrvatskog naroda u BiH. Odluka politikog vodstva
hrvatskog naroda u BiH da ga, u granicama svojih mogunosti, naorua i pripremi za
obranu zaviaja, biti e jedna od njihovih kljunih neprijepornih odluka. U kojoj
mjeri je prijeporna odluka o formiranju Hrvatske zajednice Herceg Bosna, kao
forme te obrane i organizacije sveukupnog ivota Hrvata (i drugih na tim prostori-
ma), utvrivat e povjesniari.
102
Vidi http://www.youtube.com/watch?v=1mYlGMdR78U (06. Srpnja 2009.)
103
Isto
II. PR
RIPREME ZA RA
AT U BOSANSKOJJ POSAVINI 1992. 97
O
Odluka o uspostavi HZ H
Herceg Bosn
na
Dokum
ment br. 1 Odluka o uspostavi Hrvatskke zajednice Herceeg-Bosna
(ww
ww.slobodanpraljakk.com)
Deklaracija o proglaenju Republike srpskog naroda

Bosne i Hercegovine104
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao legitimni, slobodno i demok-
ratski izabrani predstavnik i zatitnik njegovih prava i interesa, ostvarujui njegovu ple-
biscitom izraenu volju i na njoj zasnovanu svoju odluku da se pristupi formiranju Re-
publike srpske Bosne i Hercegovine, na zasjedanju odranom 9. januara 1992. godine
donosi
Deklaraciju o proglaenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine
Na podrujima srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etnikih cjelina

u Bosni i Hercegovini, ukljuujui i podruja na kojima je srpski narod ostao u manjini
zbog genocida koji je nad njim izvren u drugom svjetskom ratu, a na osnovu plebiscita
odranog 9. i 10. novembra 1991. godine na kome se srpski narod izjasnio za ostanak u
zajednikoj dravi Jugoslaviji, osniva se i proglaava.
Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine

II
Republika se nalazi u sastavu savezne drave Jugoslavije kao njena federalna jedi-
nica.
III
Teritorijalno razgranienje sa politikim zajednicama drugih naroda, Bosne i Her-
cegovine, kao i razrjeavanje ostalih meusobnih prava i obaveza, izvrit e se mirnim
putem i dogovorno, uz uvaavanje etnikih, istorijskih, pravnih, kulturnih, ekonomskih,
geografskih, komunikacijskih i drugih bitnih kriterija i uz potovanje principa i pravila
meunarodnog prava.
IV
Osnove drutvenog, politikog i dravnog sistema Republike uredit e se njenim
ustavom. Ustavom Republike garantovat e se puna ravnopravnost i jednakost pred za-
konom naroda i graana i zatita od bilo kog oblika diskriminacije.
VI
Do Izbora i konstituiranja njihovih organa i institucija koji e biti ustanovljeni us-
tavom Republike, funkcije dravnih organa u Republici obavljat e sadanja Skuptina
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i Ministarski savjet.
VII
Sedite organa Republike je u Sarajevu.
VIII
Do donoenja ustava, zakona i drugih propisa Republike na njenom podruju e
vaiti savezni propisi, kao i propisi dosadanje SR Bosne i Hercegovine, osim onih za
koje Skuptina srpskog naroda utvrdi da su u suprotnosti sa saveznim ustavom.
104
Borba, 10.01.1992. Preuzeo: Miroslav Tuman, Ivan Bili, Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom
ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991. - 1995. Zagreb, srpanj 2005. ( http://www. slobodanpra-
ljak.com)
IX
Organi vlasti dosadanje SR Bosne i Hercegovine predstavljat e zajednike orga-
ne nacionalnih zajednica u prelaznom periodu, do konanog teritorijalnog razgranienja
i razrjeenja ostalih prava i obaveza. U prelaznom periodu zajedniki organi konsenzu-
som donose neophodne odluke i akte.
X
Ova Deklaracija stupa na snagu danom donoenja, a uvest e se u ivot danom
eventualnog priznavanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Uvoenje Deklaracije u i-
vot odloit e se na neodreeno vrijeme pod uslovom da zahtjev za priznanje nezavis-
nosti Bosne i Hercegovine njegovi podnosioci povuku do 15. januara 1992. godine.
XI
Deklaracija e se objaviti u "Slubenom glasniku srpskog naroda u Bosni i Herce-
govini".
Predsjednik skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:
Mr. Momilo Krajinik
Prije proglaenja Srpske Republiku u BiH (09.01.1992. god.), Hrvati su obznani-

li konstituiranje svojih dviju zajednica. Naime, predstavnici opina Bosanske Posa-
vine su ve 12.11.1991. godine proglasili Hrvatsku zajednicu Posavine, u Bosan-
skom Brodu, a est dana kasnije, 18.11.1991.godine, u Grudama, proglaena je Hr-
vatska zajednica Herceg Bosna (HZ HB). Na kraju, 27.01.1992. god. proglaena je i
Hrvatska zajednica Sredinje Bosne. Dakle, Hrvati su proglasili ak tri zajednice,
Srbi jednu republiku, a Muslimani (sa Srbima, Hrvatima i drugima koji su se smatra-
li patriotima Bosne i Hercegovine), su 25.01.1992. godine donijeli odluku kako se
ima odrati referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
U onoj mjeri u kojoj je HZ HB bila u funkciji obrane naroda i prostora od
velikosrpskog hegemonizma i ekspanzionizma, te svoje aktivnosti ukljuila u
svebosansko-hercegovaku obranu, u toj mjeri je imala bosansko-hercegovaki
politiki legitimitet i legalitet - i obrnuto. U onoj mjeri u kojoj je HZ HB kori-
tena za oivotvorenje romantiarske politike dijela hrvatskog vrhovnitva iz
Zagreba i Mostara, koje je matalo o podebljanju hrvatske kifle i Banovini
Hrvatskoj - bila je nelegalna i nelegitimna.
Kako primarni cilj ove knjige nije analiza odnosa Hrvata iz Zagreba prema Hr-
vatima iz Mostara i obrnuto, nego uvid u implikacije koje je taj odnos imao na Bo-
sansku Posavinu tijekom borbenih djelovanja 1992. godine, navest u jedan doku-
ment koji vjerno oslikava dubinu dragovoljne politike i vojne podinjenosti bosan-
sko-hercegovakih Hrvata vrhovniku iz Zagreba. Naime, Predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman, voama novostvorene zajednice Herceg Bosne, nije bio
samo predsjednik svih Hrvata, nego i uitelj i voa, kome su se obraali na na-
in svojstven sljedbenicima despota - snishodljivo.105
Vidljivo je to iz dopisa Tumanu, u kojem, neposredno po osnivanju HZ HB,
Mate Boban istie kako je ova odluka povijesni in i izraz politike volje i povijes-
nih tenji hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji u Vama osobno vidi oivot-
vorenje te svoje politike volje i svih istinskih tenji.
105
Snishodljiv - koji je pretjerano ponizan, koji se ulaguje, koji se dodvorava (http://hjp. srce.hr)
100 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
U zn
nak odanosti voi
i uitelju
Dokument br. 2 Obbavijest Bobana - Tumanu,

T o uspostavi HZ HB (www.slobodanpraljak.coom)
Dakle, oivotvorenje (srpskii- ovaploenje) svoje politikee volje i svih istinskih

nji ne vide, napprimjer, u sloboodi i demokraciji, nego u voi. (sic!)
tenj
Osim toga, susstav obrane i suubordinaciju u njemu,
n ne vide u predsjednitvuu svo-
je zemlje
z i njenomm glavnom graddu - Sarajevu, nego u vrhovniku i glavnom gradu
susjedne zemlje, Zaagrebu.
Slijedei oivootvoritelja svojee politike voljje vodstvo HZ Herceg-Bosna je j us-
tvarri slijedilo polittiku volju Sloobodana Miloeevieva svi Srrbi (Hrvati) u jednoj
j
draavi.
Nacionalna struktura stanovnitva

Hrvati Muslimani Srbi
R.br. Opina Ukupno
% Broj % Broj % Broj
1 GRUDE 17.647 99,87 17.608 0,02 4 0,20 35
2 LJUBUKI 26.915 94,13 25.334 5,56 1.498 0,31 83
3 IROKI BRIJEG 25.825 99,27 25.638 0,03 7 0,70 180
4 APLJINA 23.348 55,90 13.051 29,25 6.830 14,85 3.467
5 POSUJE 18.152 91,26 16.566 8,74 1.586 - -
6 TOMISLAVGRAD 27.968 87,91 24.588 9,92 2.772 2,17 608
7 RAVNO 1.997 67,20 1.342 - - 32,80 655
8 NEUM 3.249 97,17 3.157 1,94 63 0,89 29
9 STOLAC 17.402 44,29 7.708 42,29 7.359 13,42 2.335
10 ITLUK - MEUGORJE 22.219 74,51 16.555 19,5 4.333 5,99 1.331
11 MOSTAR 83.896 44,02 36.488 34,32 28.453 21,66 18.955
12 LIVNO 36.121 80,06 28.918 13,03 4.706 6,91 2.497
13 KUPRES 11.044 54,92 6.065 12,15 1.342 32,93 3.637
14 RAMA - PROZOR 25.181 58,59 14.753 41,22 10.379 0,19 49
15 KREEVO 7.365 71,50 5.266 26,41 1.945 2,09 154
16 KISELJAK 21.561 52,41 11.300 43,95 9.476 3,64 785
17 FOJNICA 11.318 54,68 6.189 41,59 4.707 3,73 422
18 GORNJI VAKUF 18.479 51,19 9.460 48,09 8.886 0,72 133
19 BUGOJNO 29.702 41,47 12.318 37,07 11.011 21,46 6.373
20 NOVI TRAVNIK 23.233 45,40 10.548 39,44 9.164 15,16 3.521
21 VITEZ 22.481 49,51 11.131 44,09 9.911 6,40 1.439
22 BUSOVAA 15.585 51,90 8.088 44,09 6.872 4,01 625
23 TRAVNIK 50.988 49,22 25.094 39,19 19.983 11,59 5.911
24 JAJCE 40.916 52,26 21.385 32,27 13.203 15,47 6.328
25 DONJI VAKUF 35.372 7,18 2.539 57,79 20.442 35,03 12.391
26 ODAK 26.162 58,98 15.430 20,53 5.371 20,49 5.361
27 BOSANSKI BROD 27.422 49,52 13.579 11,33 3.106 39,15 10.737
28 AMAC 34.733 54,08 18.784 6,32 2.194 39,60 13.755
29 ORAJE 29.941 69,23 20.727 6,54 1.960 24,23 7.254
30 MODRIA 29.772 46,50 13.843 29,50 8.783 24,00 7.146
31 DERVENTA 46.327 59,37 27.505 18,97 8.786 21,66 10.036
32 HUSINO 11.751 65,21 7.663 31,92 3.751 2,87 337
33 SOLI - DOKANJ 14.497 68,32 9.905 24,21 3.509 7,47 1.083
34 USORA - OMANJSKA 18.835 57,42 10.815 39,67 7.472 2,91 548
35 SKAKAVA 33.263 71,56 23.804 10,74 3.572 17,70 5.887
36 KOTOR VARO 17.902 50,07 8.963 31,69 5.673 18,24 3.266
37 KOMUINA 23.242 59,94 13.931 25,41 5.906 14,65 3.405
38 EPE 22.906 63,83 14.620 24,08 5.517 12,09 2.769
39 VARE 17.461 52,35 9.665 29,37 5.422 12,86 2.374
40 HALJINII 25.347 65,59 16.625 32,86 8.328 1,55 394
41 KONJIC 16.644 30,75 5.118 52,79 8.786 16,46 2.740
42 JABLANICA 7.605 13,12 998 80,16 6.096 6,72 511
43 AJDRA 26.509 85,45 22.651 12,73 3.375 1,82 483
44 KOSTAJNICA 10.125 55,30 5.599 42,93 4.347 1,77 179
45 IVANJSKA 34.582 88,02 30.439 34,70 1.200 8,51 2.943
46 SKOAJ 4.579 91,05 4.169 2,62 120 6,33 290
47 STUP 8.393 76,25 6.400 13,11 1.100 10,64 893
48 OVANJSKA 7.361 72,00 5.300 16,98 1.250 11,02 811
UKUPNO: 1.113.323 60,02 667.622 26,12 290.556 13,86 155.145
Tablica br. 2 Nacionalna struktura stanovnitva u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna po novoformira-
nim opinama (www.slobodanpraljak.com)
Budui je u cijeloj BiH 1991. godine, prema neslubenim rezultatima popisa

stanovnitva (slubenih nema), ivjelo 752.068 Hrvata, a novom teritorijalnom pod-
jelom HZ HB bi imala 1.113.323 stanovnika, Hrvati bi vladali prostorom u kojem
ivi vie od 50 % nehrvata. Slino je i s Bosanskom Posavinom.
Hrvati Muslimani Srbi Jugoslaveni Ostali
Rb Opina Ukupno
Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %
1. Bos. Brod 33.962 13.923 41,00% 4.140 12,19% 11.464 33,76% 3.609 10,63% 826 2,43%
2. Bos. amac 32.835 14.670 44,68% 2.248 6,85% 13.619 41,48% 1.722 5,24% 576 1,75%
3. Brcko 87.332 22.163 25,38% 38.771 44,39% 18.133 20,76% 5.621 6,44% 2.644 3,03%
4. Derventa 56.328 21.972 39,01% 7.122 12,64% 22.986 40,81% 3.306 5,87% 942 1,67%
5. Gradaac 56.378 8.521 15,11% 33.921 60,17% 11.184 19,84% 1.417 2,51% 1.335 2,37%
6. Modrica 35.413 9.660 27,28% 10.442 29,49% 12.563 35,48% 1.813 5,12% 935 2,64%
7. Odak 30.651 16.598 54,15% 6.229 20,32% 6.084 19,85% 1.133 3,70% 607 1,98%
8. Oraje 28.201 21.234 75,30% 1.900 6,74% 4.219 14,96% 606 2,15% 242 0,86%
Ukupno: 361.100 128.741 35,65% 104.773 29,01% 100.252 27,76% 19.227 5,32% 8.107 2,25%
Tablica br. 3 Nacionalna struktura stanovnitva u osam opina BiH 1991. godine. Izvor: Pregled broja
stanovnika, domainstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava - Prvi rezultati popisa 1991., Sarajevo
1991. (www. slobodanpraljak. com)
Hrvati Muslimani Srbi

Rb Opina Ukupno
Broj % Broj % Broj %
1. ODAK 26.162 15.430 58,98% 5.371 20,53% 5.361 20,49%
2. BOSANSKI BROD 27.422 13.579 49,52% 3.106 11,33% 10.737 39,15%
3. AMAC 34.733 18.784 54,08% 2.194 6,32% 13.755 39,60%
4. ORAJE 29.941 20.727 69,23% 1.960 6,55% 7.254 24,23%
5. MODRICA 29.772 13.843 46,50% 8.783 29,50% 7.146 24,00%
6. DERVENTA 45.327 26.505 58,48% 8.786 19,38% 10.036 22,14%
7. SKAKAVA 33.263 22.804 68,56% 4.572 13,75% 5.887 17,70%
Ukupno: 226.620 131.672 58,10% 34.772 15,34% 60.176 26,55%
Tablica br. 4 Nacionalna struktura stanovnitva u HZ Bosanska Posavina po novoformiranim opi-
nama. Razlika: Ukupno - (Hrvati + Muslimani + Srbi) = Ostali 10.026 (www. slobodanpraljak. com)
Zbog ega su Hrvati BiH proglasili ak tri samostalne Zajednice? Moda zbog
nepostojanja izravne teritorijalne povezanosti i velike meusobne geografske udalje-
nosti, a posljedino, zaviajno kulturne, gospodarske i dr. razliitosti.
Ili zbog toga to je, neke od njih, (zbog podjele BiH) vrhovnitvo predvidjelo u
granicama Republike Srpske, kako je naknadno tvrdio Vinko Begi, predsjednik
savjeta HVO Bosanska Posavina106.
Ili zbog prizemnih sitnosopstvenikih partikularnih interesa hercegovakih, sre-
dnjobosanskih i posavskih voa.
Ili zbog hrvatske politike strategije (ma to to bilo) da se izbore za tri hrvatska
kantona u samostalnoj i neovisnoj BiH? Iako ne postoji racionalan razlog, u pri
106
http://www.nacional.hr
marno nacionalnom politikom mentalnom sklopu, koji bi prijeio da sva tri hr-
vatska kantona budu u jednoj Zajednici.
Ili zbog dalekosenog, dubokoumnog, dravnikog ak, promiljanja o
moguoj podjeli BiH u kojoj bi hrvatska Hercegovina cijela pripala Hrvatskoj,
hrvatska Sredinja Bosna bi cijela pripala maloj muslimanskoj ili islamskoj dra-
vi u srednjoj Bosni, a hrvatska Bosanska Posavina bi bila moneta za potkusuriva-
nje i druge iardijske poslove sa Srbima. Jer, kako tvrdi Tuman, to bi zadovolji-
lo Srbe i Hrvate, kao i Muslimane. Naravno, time bi se dokrajile sve pretenzije na
stvaranje vee islamske drave u srcu Europe.
Bilo kako bilo, nije bilo dobro - dijeliti, a time i slabiti ionako malobrojniji hr-
vatski narod u BiH.
A kad krene loe, obino dobro ne zavri.
Dakako, i Srbi su pourili sa formaliziranjem svoje secesionistike politike.
Radovan Karadi, lider SDS BiH u beogradskom dnevniku Politika to niti ne kri-
je:
Pourili smo da 9. januara proglasimo republiku zato to je najavljena mogunost da
Evropska zajednica ve 10. januara objavi nezavisnost Bosne i Hercegovine. Da se ta
manipulacija ne bi ostvarila, morali smo odmah da reagujemo. Jer, svaka naa politika
akcija posle tog priznanja imala bi mnogo manji praktini efekt i Srbi u Bosni nali bi se
u veoma tekoj situaciji (...) Mi smo sa nae strane otvorili proces demokratske tran-
sformacije u trojednu zajednicu, u republiku tri naroda odnosno tri republike. Svaka od
ovih zajednica za sebe uspostavlja suverenitet i taj suverenitet se ne prostire na drugu
nacionalnu zajednicu. Karadiev politiki istomiljenik, dr. Novak Kilibarda, predse-
dnik Narodne stranke Crne Gore u istim novinama istie: Sreni smo to e 9. januar
1992. godine trajno znaiti datum odluke srpskog naroda BiH da hrabro zakorai sta-
zom svoje istorijske sudbine.107
Dok su hrvatski elnici u bosanskom Paaluku108 pravili svoje sandake,109

(Herceg Bosna, Sredinja Bosna i Bosanska Posavina) dotle je zapovjednik
OG Istona Posavina, porunik Ivo Petri, muku muio kako jedan od njih (Posav-
ski) vojno obraniti.
U dnevnim listovima Veernje novosti i Osloboenje (BiH) objavljeni su u petak

(10.01.1992.) i subotu (11.01.1992.), te u TV i radio vijestima Sarajeva napisi, odnosno
informacije da je u opinama Derventa, Bosanski Brod te Odak naoruano 1500 Hrva-
ta uglavnom automatskim pukama, pukomitraljezima, PA topovima i protutenkov-
skim orujem. U tom kontekstu spominju se imena lanova, uglavnom elnika HDZ iz
pojedinih sela navedenih opina. Po informacijama, oruje o kojem je rije (), stiglo
je s onu stranu Save (iz Hrvatske). Prema pristigloj informaciji bosansko-brodski SDS
107
Politika, 12.01.1992. god., www.bosnjaci.net, Hronologija dogaaja 1992.-1997., Sonja Biserko
108
Paaluk je najvea upravno-teritorijalna jedinica u Osmanskom Carstvu, pokrajina kojoj je na elu
paa izravno podloan Carigradu (Bosanski paaluk, Beogradski paaluk. (http://hjp.srce.hr)
109
Sandak je upravna jedinica za vrijeme turske vladavine, a predstojnik te jedinice je sandak-beg,
vojna jedinica - sandakat Bratoljub Klai, Veliki rijenik stranih rijei, izraza i kratica, Zagreb,
Zora, 1974., str. 1170, 1171.
zahtijeva da Hrvati oruje vrate u roku 48 sati inae e zahtijevati da vojska oruje po-
kupi tj. izvri pretres navedenih sela i oduzme.
S tim u svezi aktivisti HDZ navedenih mjesta - opina pitali su to da ine ukoliko voj-
ska krene? Dogovoreno je da se narod, izlaskom pred vojsku, nenaoruan, suprotstavi
upadu vojske u selo.110
U skladu sa svojom temeljnom zadaom, SZUP111 je vrhovnitvu RH redovito

dostavljao Informacije o pripremnim djelatnostima za oruanu borbu srpskih ek-
stremista na podruju sjeverne Bosne.
Jerko Vukas, pomonik ministra MUP-a RH i ef SZUP-a
Nakon agresije JNA na Republiku Hrvatsku, na podruju sjeverno-

bosanskih opina od Bosanskog Broda do Brkog, dolo je do produblja-
vanja nacionalne podvojenosti i irenja ratne psihoze. Ovakvo stanje
pogorava se i zbog stalne demonstracije sile od strane JA, koja je naoru-
ala srpsko puanstvo, formirala dobrovoljake jedinice i zauzela najva-
nije strategijske toke na terenu.
Iako se psihoza stalno podgrijava, propagandom JA da e pripadnici ZNG i MUP-a Re-
publike Hrvatske izvriti oruani napad na Srbe u BiH, dostupna saznanja ukazuju da
dio srpskog puanstva na ovom podruju ne eli rat i ivi u strahu od srpskih dobrovo-
ljakih jedinica iz Zavidovia, Teslia i sa Ozrena, te pripadnika Srpske radikalne stran-
ke iz Srbije, koji bi ih mogli uvui u oruani sukob s Hrvatima i Muslimanima.
U takvim okolnostima stvara se sve vee povjerenje izmeu Muslimana i Hrvata, osobi-
to u opinama Gradaac i Odak, i u sluaju sukoba Hrvata i Srba, procjenjuje se da bi
se vei dio muslimanskog ivlja priklonio Hrvatima.
Srpsko puanstvo naoruava se putem ilegalnih kanala za dopremu oruja i uz pomo
tzv. JA, a rauna se i na djelatni i rezervni sastav policije iju veinu ine Srbi i dobro
su naoruani kratkim i dugim orujem.
Osim to su na podruju sjeverno-bosanskih opina smjetene znaajne snage JA, uz
njihovu pomo stvaraju se i naoruavaju jedinice od domaeg srpskog puanstva, kao
npr. u okolici Bosanskog amca, gdje je formiran bataljon koji broji oko 500 osoba, dok
je za popunu kninskog korpusa otilo oko 200 osoba. U svim srpskim selima na ovoj
opini organiziran je upis u dobrovoljake odrede.
Prema saznanjima naeg izvora, JA planira izvriti mobilizaciju na podruju sjeverno-
bosanskih opina, skoncentrirati snage u Doboju, a zatim izvriti napad na teritorij Re-
publike Hrvatske, forsiranjem rijeke Save. Prema procjenama JA, mobilizacijom plani-
raju stvoriti snage od oko 20.000 osoba (raunaju na odziv 25-30%), a akciju forsiranja
Save bi smatrali uspjenom ako bi se u Hrvatsku probilo vie od 70.000 ljudi.
Kao mogua mjesta forsiranja spominju se sela Donji Svilaj, gdje ve postoje betonske
rampe za prilaz rijeci i pontonskom mostu, i kod sela Duboac, gdje je Sava najua. Za-
padno od sela Donji Svilaj nalazi se selo Gornji Svilaj, sa veinskim srpskim puan-
110
OGIP, Zapovjednik, porunik, Ivo Petri - GS HV - Redovni izvjetaj, Str.pov. ifr. Broj: 2-6,
Slavonski Brod, 14..01.1992.
111
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP RH) je u svom ustrojstvu imalo i (tajnu)
Slubu za zatitu ustavnog poretka (SZUP). Ta sluba je svoje informacije dostavljala vrhovnitvu
RH, u pravilu: Predsjedniku RH, dr. Franji Tuman, Predstojniku Ureda za zatitu ustavnog poretka
RH, Josipu Manoli, Predsjedniku Vlade RH, Ministru UP RH, Ministru obrane RH
stvom, od kojeg se u datom momentu oekuje podrka proboju snaga JA ka rijeci Sa-
vi.112
Kao to su Srbi iz BiH, slijedei politiki program svi Srbi u jednoj dravi,
ili po svoje miljenje i pomo u Beograd, tako su i Hrvati iz Bosanske Posavine,
pripremajui se za obranu od posljedica tog srpskog politikog programa, (invazije
na njihov zaviaj), ili po svoje miljenje i pomo u Zagreb. Sa jednog od njihovih
karakteristinih sastanaka je sljedei cjelovit zapisnik.
Zapisnik sastanaka Ministra obrane RH Gojka uka i

Predstavnika opina Bosanske Posavine
Zagreb, Radiev trg 7, dana, 23.01.1992. god. u 19,00 sati
Sastanak je predvodio ministar obrane, Gojko UAK, nazoni, pomonik ministra obrane,
Ivan ERMAK
OPINE POSAVINE ZASTUPAJU:

(1) Derventa
Ante KOZINA
(2) Bosanski Brod
Marko ANELI, lan predsjednitva HDZ, delegat u parlamentu
(3) Ivica OSI
(4) Bosanski Brod
eljko BARll, Krizni tab
(5) Modria
Mladen ZELI, Predsjednik opinskog odbora HDZ, lan glavnog odbora
(HDZ) BiH
(6) Bosanski Brod
Ilija EREIZ, Predsjednik ogranka HDZ-a
(7) Odak
Stipo IVANKOVI, Predsjednik opinskog odbora HDZ, lan glavnog odbo-
ra HDZ, Dopredsjednik hrvatske zajednice
(8) Derventa
Drago MAJI, Tajnik opinskog odbora HDZ
(9) Derventa
Luka MARTI, Kontakt Dervente u Zagrebu
(10) dr. Anto MATKOVI
(11) fra Blaen LIPOVAC, Gvardijan na Plehanu
MINISTAR: Dobrodoli
ZELI: Dobro Vi doli nama, ispred svih nas.
EREIZ: Poznato Vam je, tu su Odak, Modria, Derventa, Bosanski Brod. Duni smo
sve uiniti za Lijepu nau. Mi smo dio njenog naroda u Bosni. Uinite sa
112
SZUP, pomonik ministra, Jerko Vukas - Informacija, Josipu Manoli, predstojnik Ureda za zatitu
ustavnog poretka RH, Ivan Veki, ministar unutarnjih poslova RH, Ur.broj: 80/17, od 17.01.1992.
god.
svoje strane sve to moete, sada ste sigurno u veoj mogunosti nego do sada.
Ponudite tim krajevima pjeadijsko naoruanje. Da se bar razmilja o tome, po-
sebno Bosanski Brod, Derventa, nisu snabdjeveni. Kupovali smo na razne na-
ine. Derventska opina je devastirana 1945-47-48, nai ljudi su se pod pritis-
kom iselili. Imamo puno starih, i puno mladei dobro orijentirane. Samo iz
ovog dijela ima preko 300 momaka u gardi i MUP-u. Uz ovo proimanje oe-
kujemo od vas kao od ovjeka ove ispaene grude, da se uini bez odlaganja i
obeanja, i to moete tu s Lukom (9) zato smo doli. Sjeverna Posavina ima
samo minimalne koliine.
IVANK: Bili smo ranije tu, Hrvatska zajednica Bosanske Posavine. Vi ste bili u toku.
Dogovor nije ispotovan. Stoer je obeao, a nita nije stiglo. Jo kupimo nov-
ce od graana, ali nita nije stiglo. Zamolio sam da Slavonski Brod u kontaktu
bolji modus organizacije treba nai, a svelo se na pojedinane opine. Nova
brigada se formira, a mi smo zapostavljeni. Tu je i zemljak iz Kanade (3) on
UAK: Postoji li pregled ime raspolaete ?
MARTI: Stoer zna.
IVANK.: Stoer zna, sva je evidencija pismeno dostavljena. Obeali su prije mjesec dana
1.000 - 2.000 cijevi po opini. Kasnije je bio kanal iz Slavonskog Broda (PET-
RI, 157. novoformirana brigada). 600 DM za cijev i vreu za spavanje. Cijevi
ima tu i u Poegi, neto mora biti i u Brodu. MILOVI je rekao, da sve to se
proizvodi ide preko Save dole.
ANELI: Posljednja zbivanja u sjeveroistonoj Bosni: 2 Svjetska rata, teret Odaka i
Bosanske Posavine. Nismo ugroeni, ali je naa zemlja. Treba nam neto da se
odupremo kad nas dou sravnit. Odak i Derventa su dokazali da se mogu, ali
ne moemo se oduprijet bez oruja. Vi morate osjeat, da smo mi to i vi - Hr-
vati. Moramo shvatit da se moemo obranit samo ako vi omoguite nabavku
oruja. Tko je imao novaca, kupio je. Imamo ljudi koji su radili u uri akovi-
u, u rafineriji...
LIPOVAC: Mi neemo ivjeti u dirigiranoj Bosni. Branjenje je najmanje vano. Hoemo
kazati onima da na narod nee prihvatit njihovo. Hrvatski narod hoe ivjeti u
demokratskoj hrvatskoj zemlji, ne interesira nas samo gola obrana.
ANELI: Tamo imamo nae ljude koji ive od prvog do prvog u mjesecu (nemaju nova-
ca). Oni bi se borili za svoju grudu zemlje, ali ne mogu kupiti dovoljan broj
oruja. Branit emo i tu Hrvatsku i slobodu, ali samo ako imamo ime. Zarobit
emo neto, dobro, ali za prvu ruku molio bi Vas: pomozite u ovom momentu.
Mi nismo ugroeni, mi emo se boriti, ali za tu grudu zemlje. Propast vidimo,
ako se ne moemo suprotstavit.
IVANK.: Treba stoer po uzoru na ovaj u Hrvatskoj. Mora opina imat ljude asnike, ali
teko ih je plaati. Stoer Slavonskog Broda je rekao par ljudi e dobiti plau.
Ni to nije ispunjeno.
SUAK: Tko je pregovarao s vama iz Stoera ?
IVANK.: Pukovnik TONKOVI, PAVLOVI, TUS
OSI: Neki dan su napali selo i odveli ovjeka, nije se mogao branit, nije imao ime.
UAK: Imate li asnika, znate li gdje su dobrovoljci u Republici Hrvatskoj ?
MARTI: Ono dok ste Vi i ermak gurnuli, to je bilo zadnje to je dolo, bilo je u redu.
Sad kad je Stoer, nema nita. Ili to treba aktivirati ili se vratiti na ono od prije,
za doturanje dole. Dobrovoljaca ima, 100 ljudi u rezervnom sastavu l. brigade
u Lipovljanima (Novska), zapovjednik Jozo MILIEVI.
UAK: Treba ih prebaciti blie.
MARTl: Dok je LUCI bio reeno je prebacit ih u Brod, bili su na obuci. Problemi su sa
gradskim sekretarijatom za narodnu obranu. Sad na primjer bjee ljudi iz Bos-
ne, javljaju se nam za satnije, ali: oni su strani dravljani, ne smije ih stoer
prihvatit. Gradu sve za obui i naoruati ih. Mi smo doli rei da sistem koji
smo dogovorili ne funkcionira.
MATK: Nek satnija Bosanskih zmajeva ode preko. Otvoren je prolaz. Derventska
vrata - Mostar - Sarajevo. Tamo ima puno ljudi koji e pomoi. Samo je pitanje
smjetaja.
KOZINA: Oni koji bjee iz Bosne u Hrv. mogli bi odmah u jedinice Slavonski Brod.
ANELI: Roso i ostali: trebalo bi da oni dou. Ljudi znaju teren, ali ne bi bilo loe neko-
liko ljudi, zamolit Rosu da odu u brodsku regiju da ih malo dribla i izvjeba, da
nam ljudi ne izginu.
OSI: Kao vojnik drave u ratu Luka i ja - ovjek financirao 450 zagija, uz Va bla-
goslov, ako je o.k. To je dosta dobro oruje, a nae je, moda ta orijentacija.
Saniteta ima. Odaku fali 100 kreveta, veih gumenih transportnih amaca za
ranjenike vozit preko Save u Slavonski Brod. Za Slavonski Brod za tee ranje-
nike skele ili amac. Motorola ima. Moj prijedlog je: veu radio-stanicu preko
Save u Slavonski Brod i mrea malih, jer e oni uruiti..
ZELI: Sistem veza u opini ne funkcionira.
BARI.: U Korau imamo vezu, jastrebove na terenu, a oruje slabo. Ima veze sa
Kriznim tabom, ali, ima momaka koji bjee jer nemaju oruja. Ja sam polica-
jac, ja mogu pomoi tim ljudima. Oduvijek je to bila hrvatska Banovina, 90%
Hrvata, samo naoruanja, ljudstva ima dosta.
UAK: Moemo konkretno dogovoriti. Jedinicu prebaciti u Slavonski Brod i napraviti
prihvatni centar za one koji bjee iz Bosne. Nai emo tamo neki prostor. Oni
e popunjavati jedinicu. U ponedjeljak nek doe zapovjednitvo, to imate or-
ganiziranog, i spojiti sa proizvodnjom, opinom i Kriznim tabom. Ja u doi u
Brod. Moemo konkretno dogovoriti i za cijevi.
ERMAK: Duga devetka.
UAK: Ovaj vikend imamo 2.000 cijevi, to imamo mina ...
ERMAK: Dolazi teka municija.
UAK: Mi ve tri tjedna ne troimo municiju.
ERMAK: Municija im doe ide po zonama. Moe jedino 120 mm.
UAK: Imamo mi minobacaa 120 mm.
ERMAK: Nianske sprave imamo s minobacaima bar 20-30 komada po vrsti.
ANELI: Za svaku opinu bi trebalo po 1 protuavionski i po jedan bestrzajni top.
ERMAK: Moemo dati lanser i rakete, SAM 7.
UAK: Topova mora biti u samom Brodu.
ERMAK Ako ima topova na lageru izdvojit emo.
ZELI: Brod je imao torpedo amaca, kad bi bar 2 imali.
MARTI: Osa, zolja, RB-a, lako je za nosit i za nauit rukovanje.
ERMAK: Nemamo lansera, podijelili smo ih po zonama.
UAK: RPG 7 ?
ERMAK: Raketa imamo. Lanseri su na terenu.
UAK: Oni nemaju nita od toga, a tamo e udarit prije.
ERMAK: Moemo dati: - Lansere i rakete, 1.000 automata i za okca 1.000 kom., 8-10
M53 mitraljeza + municija, minobacaa, bombi svih vrsta, uniforme, ljemove,
izme, deke, 120mm, 82mm, 60mm bacae, none naoale 20 komada
LIPOVAC: Neka naglasak ostane na oruju
UAK Bolje je za sad uzeti to se moe

ZELlC: Sredstva veze?
ERMAK: Tu smo tanki, mogli bi dobit 20 stanica iz MUP-a
OSI: Na putu iz Toronta je 200 stanica.
UAK: Oni pokrivaju 8 opina, Rafinerija, most, Samostan, Brod
ERMAK: Treba li obuka?
ANELI: Imamo u Odaku ovjeka koji zna.
BARI: U Bosanskom Brodu imamo komandire eta (bili su priuvni) ili policajaca kao
ja. Probno gaanje je svakako preko Save. Ve smo slali tamo momke.
IVANK. Sve emo u Brodu rijeiti.
LIPOVAC Treba konkretnih stvari
UAK: 20 mm protuavionski ?
ERMAK: Rasporedili smo, neki dan smo dali 2 za Dubrovnik, dobili smo neki dan 10
novih topova sa 4 cijevi. Jedan takav bi za rafineriju.
BARI.: Za vodovod 64 mm i 82 mm nose 2 ovjeka. Nama treba gerila, a 120 mm
treba ukopavati, balansirati
UAK: Ali djeluje na 10-15 km. Oni koji su iskusili borbu ne trae 60 i 82 mm ve
samo 120 mm. Ukopa se i tue.
ERMAK: Bilo bi dobro dati i bacae napalma, ako ima gotovih, zapaljivih granata, kad
rukne, gori sve.
UAK: RPG 7: nazovi Bonjakovia, to je podijelio nek povue - nazovi ga sutra.
ERMAK: Ako u Zagrebu naemo 15 komada nee trebati.
UAK: A na Papuku ? Papuk je ist, a ima 10.000 vojnika.
BARI.: Treba trenutnih mina, tromblona, kumulativnih
ERMAK: Bar po jednu kutiju od svaeg da.
BARI.: Nono i snajper ?
ZELI: Ima li ita s priguivaem, bilo ta? Treba za diverzantske grupe.
SUAK: Kad dolaze snajperi?
ERMAK: Moemo ih u subotu ili u ponedjeljak pripremiti.
UAK: Priredi to. A optika za M 48 ? To mu je isto snajper.
ERMAK: Imamo. SSG ili Winchester ne moete priguit, samo 9 mm, snajper s maloka-
libarskim metkom. Drugi imaju preveliku brzinu.
BARI.: 7 mm smo pravili. Ako se radi - javno - to emo priguivat?
UAK: Daj im sutra optike, a idi po snajpere.
ERMAK: Karabin s optikom me eka. Od 40-70 komada. Da li sve dati njima?
UAK Da. I jedan komad meni, ako ih ne budu upotrebljavali, ja u na njima.
MATK.: Transport ?
UAK: Na do Broda moe.
LIPOVAC: Iz Broda emo mi na naina.
ERMAK: Laserski daljinski upravljai, snaga 4,5 m , imate li ljude..
UAK: Ujutro emo se dogovorit s Rosom da Filipovi poalje 3 momka dole na obu-
ku.
ANEL.: U Brodu ima jedan to za to obuava.
LIPOVAC: Znam da puno toga nema. Bit e jae kad ministar nekog poalje.
MARTI: Bio sam s Filipoviem. Ljudi koji su 10 godina bili profesionalci, to je razliito
i to kad ministar poalje instruktore, to je neto, i to je kola.
ERMAK: Upute za diverzantske akcije. Knjige.
UAK: To je potrebno. Rosina knjiga sa uputama. To im kopirati i dati.
ZELI: Moramo pouriti, nitko ne eka. Nikakve su veze i sistemi. Veza asnika je
nikakva. Petri prelazi za komandanta brigade, nema ga tko zamijeniti.
UAK: Prava osoba bi bila u Brodu. Vidjet emo to. to je s formiranom brigadom?
BARI.: Bosanski Brod, Odak, Derventa - formirano. Ve 6-7 mjeseci pokriven Brod
vezama, Ivica je pomagao.
IVANK.: Sistem mora poet radit i trait oruje bez formacije.
UAK: Nek Luka (9) bude kontakt, kako ta bude dolazilo.
ERMAK: o.k. ali dogovorimo se koliko lansera, koliko raketa.
OSI: Za Brod, za rafineriju. Bar 15, po opinama po dvije, moglo bi se pokriti, ali
bolje bi bilo i 10 nego 5.
UAK: U Travniku ima 19 opina, nemaju nijednog. Tamo su isto vitalni objekti.
LIPOVAC: Jesu li tu i Kreevo, Fojnica, Vitez ?
UAK 19 opina i 32 opine. Od Jajca do Stoca (donji dio je neto oteo Letici). Mi na
brijegu nemamo s im crkvu obranit
LIPOV.: ini mi se da su prioritet Zapadna Hercegovina i Sjeverna Posavina. - Najhitni-
je.
UAK: Moramo osigurati da se spasi cjelina regija. Oko Sarajeva moemo dati samo
kratko oruje da se spasi ivot, to je realnost.
BARI.: Imamo plan nadiranja od onih izdajnika njihovih, to smo dobili. Lijee, Unka,
Zborite, a garnizoni su stacionirani s druge strane.
MAJI: Zapovjednitvo u Brodu ne radi, to je hitno. U Brodu je reeno da ih mi plati-
mo iz budeta opine. Nek Luka ostane opunomoenik, to je dobro. Obeali
3.000 cijevi Derventi, a dobili su 120 cijevi. Zadnje je bilo u Brodu 600 DM;
kalanjikov.
EREIZ: 12.000 pripremljenih ljudi moemo.
UAK: Ponedjeljak, ali neka netko zovne da konformiramo, jer ako ne, onda nedjelja,
ali htjeli bi izbjei vikend, tako da se oni ne mogu izmotavati da je nedjelja pa
da ih zato nema. Status je najlake rijeiti, samo dajte listu imena. Problem je
hoe li oni biti prihvaeni od naroda.
ERMAK: Dobar kamp, veza logistike, Zagreb-Slavonski Brod, ljudi koji su izvjebani.
MAJI: U zaostatku smo s organizacijom
MATKO.: Da li Sjeverno-bosanske Hrvate u Slavonskom Brodu koji su izvjebani?
MAJI: Bosansko-posavski klub, koji bi da se vrate iz jedinica, da tamo brane.
UAK: To je problem: razbit emo jedinice, jedno shvatite: ako zarati za vas i za jug
isto ste to i Osijek. U Imotskom ima zapovjednitvo. Kasnimo s vama i s
Travnikom. Imate jedinicu iz Novske, tih 100 ljudi treba prebacit u Brod i onda
dopunjavati, a ne stvoriti opi mete.
ERMAK: Tu i tamo treba komandni kadar.
UAK: Vie mi je do toga da organiziram s opinom za smjetaj itd., da se poveu svi
segmenti i da se stvori kompaktna cjelina spremna za djelovanje.
ZAKLJUAK:
Dogovoreno je da e ministar posjetiti Brod i osigurati koordinaciju opinske vlasti, vojske, i
proizvodnje, te da e se sredstva (ermak) odmah preko vikenda skupiti i proslijediti (2.000
cijevi i ostalo spomenuto).113
113
www.slobodanpraljak.com; Dokument prenesen u cijelosti
Iz sadraja ovog sastanka vidljiva je zemljaka volja da se pomogne naima u

Posavini, jer ako zarati, za vas i za jug isto ste to i Osijek, kae ministar obrane
RH Gojko uak. Srednju Bosnu, u tom kontekstu, nije spominjao (?!).
Pored razumijevanja i volje da se pomogne svojima, vidljiv je izostanak sa sas-
tanka vojnih profesionalaca i profesionalnih vojnih planova za mobilizaciju, ustroj-
stvo, opremanje, obuku i uporabu postrojbi. O, za Bosansku Posavinu sudbonosnim,
iskljuivo vojnim pitanjima, raspravljali su i odluivali vojni diletanti. Iako je minis-
tar na raspolaganju imao vrhunske profesionalce (dokazane hrvatske patriote, gene-
rale, Tusa, Bobetka, pegelja, Agotia, Stipetia ...) on u pomo priziva strunost
legionara Rose i trgovca ermaka. Zato? Zato to nije znao koristiti hrvatsku vojnu
pamet, ili zato to mu u sluaju Bosanske Posavine, tada, hrvatska vojna pamet nije
trebala?
Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Skuptina Bosne i Hercegovine je 24. sijenja 1992. god. donijela odluku o ras-
pisivanju referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Za odluku su glasovali
zastupnici svih stranaka osim Srpske demokratske stranke BiH, koji su prije toga
napustili dvoranu. Prema toj odluci, referendum bi se trebao odrati 29. veljae i 1.
oujka 1992. godine.
Referendumsko pitanje glasi: "Jeste li za suverenu i nezavisnu dravu Bosnu i Her-
cegovinu, dravu ravnopravnih graana i naroda Bosne i Hercegovine, Muslimana,
Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive?"
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) je, meutim,
09. veljae 1992. god. odluila malo korigirati odluku Skuptine BiH, u ijem
donoenju je i sama sudjelovala. Naime, eljeli su neka referendumsko pitanje glasi:
Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dravnu zajednicu konstitu-
tivnih i suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog u njihovim nacional-
nim podrujima (kantonima)? 114 (istaknuo J.Z.)
Obrazloenje je glasilo:
Ovako formulirano referendumsko pitanje, za razliku od onog koje je usvojeno na sjed-

nici Skuptine SR BiH 25. sijenja 1992. g., nedvojbeno odreuje buduu nezavisnu
BiH kao sloenu dravnu zajednicu koja se pravno temelji na nacionalnom suverenitetu
konstitutivnih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog. Iz predloenog pitanja slijedi
da budua nezavisna BiH nije unitarna drava ve dravna zajednica koju e initi naci-
onalni kantoni, hrvatski, muslimanski i srpski ija e se podruja utvrditi nakon prove-
denog referenduma posebnim ustavnim aktom. Predloeno referendumsko pitanje, u
skladu sa suverenitetom konstitutivnih naroda, pretpostavlja da e hrvatski, musliman-
114
Hina 25. sijenja, 1992. Preuzeo: Miroslav Tuman, Ivan Bili, Planovi, sporazumi, izjave o us-
tavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991. - 1995. Zagreb, srpanj 2005. ( http://www. slobo-
danpraljak.com)
ski i srpski narod izvorno i neposredno ostvarivati svoja suverena prava u nacionalnim
kantonima, a na razini dravne zajednice BiH u sluajevima koji e biti izriito utvreni
u posebnom ustavnom aktu o podjeli prava i dunosti izmeu nacionalnih kantona i dr-
avne zajednice BiH.
U referendumskom pitanju nije potrebno posebno navoditi ravnopravnost graana i pri-
padnika drugih naroda koji ive u dananjoj BiH jer se ona zajamuje i zatiuje u us-
tavnom aktu koji e se donijeti nakon referenduma, kao to se to ini u svim suvreme-
nim demokratskim dravama i dravnim zajednicama. To proizlazi iz cilja referenduma
koji se odnosi na suverenitet i nezavisnost BiH, njezine pravne temelje i ustrojstvo. 115
Ruenje mostova na rijeci Savi
Tijekom priprema za predstojei rat u BiH, 05. veljae, 1992. u 08,45 sati sru-
en je most koji spaja Slavonski i Bosanski amac.116
Jedna od najveih zagonetki borbe za prostore Bosanske Posavine jeste ruenje
mostova na rijeci Savi. Tko i zato ih je ruio? Ako su srpske snage imale ambiciju
staviti ih pod svoju kontrolu, postavlja se pitanje - zato? Da osiguraju prijelaze svo-
jih snaga za invaziju na RH? Ako je to istina, ne bi ruili mostove. Da sprijee dola-
zak hrvatskih snaga i dopremanje MTS-a na prostore Bosanske Posavine - vjerojatno
ih ne bi ruili, jer bi to sprijeili stavljajui ih pod svoju kontrolu. Dakle, Srpske
snage nisu imale motiv za ruenje mostova. Njihovo mitraljiranje i raketiranje tije-
kom rata bio je vie u funkciji ometanja vojnih aktivnosti na tim objektima, nego u
funkciji njihova ruenja.
Zato bi hrvatske snage ruile mostove koji su im osiguravali kontinuiranu ces-
tovnu povezanost s prostorom koji su deklarativno eljeli drati pod svojom kontro-
lom? Je li strah od invazije srpskih snaga na RH bio vei od potrebe za kontinuira-
nom cestovnom vezom s prostorom Bosanske Posavine? Ako je to istina, mostovi su
mogli biti srueni tijekom poetka invazije na RH, a ne tijekom poetka intenzivne
pomoi hrvatsko-muslimanskim snagama u Bosanskoj Posavini. Osim toga, postav-
lja se pitanje zato nije sruen starogradiki, most koji je najvie tetio Hrvatskoj
zbog kontinuirane cestovne povezanosti srpskih snaga iz BiH i RH (Gradika-
Okuani), a srueni su mostovi neophodni Hrvatskim snagama za izravnu vezu s
hrvatsko-muslimanskim snagama u Brkom, Oraju, Bosanskom amcu i Bosan-
skom Brodu.
Pored vojne koristi, koju su zaraene strane imale (i mogle imati) od neporue-
nih mostova Gradika i Brod, najevidentnija korist je bila - brzo izvlaenje (preselje-
nje) civila iz Bosanske Posavine u Hrvatsku i iz Hrvatske (Okuana) u Bosansku
Posavinu.
115
Dr. Smail EKI Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994.
Preuzeo: Miroslav Tuman, Ivan Bili, Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu Bosne i
Hercegovine 1991. - 1995. Zagreb, srpanj 2005. ( http://www. slobodanpraljak.com)
116
OGIP, Zapovjednik, porunik, Ivo Petri - GS HV - Izvjetaj , Str.pov. Broj: 2-11, Slavonski Brod,
05..02.1992.
Neki su ak tvrdili kako su od ruenja mostova na Savi i gubitka Bosanske Po-

savine, najvie koristi imali oni koji su preko june i jugozapadne granice BiH, na
najvioj razini, organizirali prodaju oruja, nafte, cigareta i druge kurentne robe.
Za ruenje jednog od mostova na Savi, onog koji je povezivao Gunju i Brko,
ondanji predsjednik Opine upanja, Ivan Zovak, kae:
Dana 23. rujna 1991. godine (ponedeljak) oko 18,00 sati sruen je most upanja - Ora-
je (prema slubenim izjavama izazvano udarom munje) Brigadir Karl Gorinek i pu-
kovnik Mile Dedakovi nareuju ruenje i drugog mosta Gunja - Brko, koji je male
nosivosti i preko kojeg se vodila akcija naoruavanja Hrvata u sjevernoj Bosni. Prva na-
redba je izdana 29.10.1991. godine, pa je odgoeno, a druga naredba 31.10.1991. (oko
22,00 sata) da se ruenje obavi u 23,00 sata, to sam sprijeio nakon neuspjelih pokuaja
dogovora s Miletom Dedakoviem, Karlom Gorinekom i Antonom Tusom, traei i
dobivi osobnu intervenciju predsjednika Tumana. Ali nakon petnaest dana most je
sruen bez obzira na izriitu zabranu predsjednika RH.117
U Beogradu su se takoer neki udili zato se rui most.

Ruenje velikog mosta preko Save izmeu Oraja i upanje, u ponedeljak 23. septem-
bra, nailo je na iznenaenje i osudu gotovo celog stanovnitva severoistone Bosne, a
naroito metana Oraja. To i ne udi s obzirom da je most preko Save za metane Ora-
ja i ovog dela Bosne bio veza sa svetom. Ruenjem mosta, Oraje je odseeno od gla-
vnih saobraajnica. Za sada jo nema nikakvih zvaninih informacija ta je uzrokovalo
aktiviranje ogromne koliine eksploziva koji su hrvatski bojovnici postavili pre neto
vie od mesec dana sa svoje strane mosta Oni koji veruju da je do ruenja mosta do-
lo smiljeno objanjavaju to mobilisanjem i stacioniranjem, te kretanjem kroz Bijeljinu,
Brko i ove delove Bosne, velikog broja ratnih jedinica JNA. Vrlo je verovatno da se
ruenjem mosta htelo da se onemogui eventuali ulazak jedinica JNA preko ovog mosta
na teritorij upanje, odnosno Hrvatske118
Stjepan Kljui, lan Predsjednitva BiH

I dok jedni rue mostove izmeu Hrvata u RH i BiH, drugi ih ele
graditi. Jedan od njih je i Predsjednik HDZ BiH Stjepan Kljuji.
Zabrinut za ono to se u BiH moe desiti, iz bolesnike postelje
Odjela za intenzivnu njegu, Infektivne klinike Bolnice Koevo u
Sarajevu, kao partner, a ne kao podinjeni, uzbuen i zabrinut, 14.
veljae, 1992. god., dravniki mudro pie hrvatskom predsjedni-
ku:
tovani gospodine Tuman,

Iako skrhan boleu ne mogu, a da Vam se ne obratim u ovim tekim trenucima za Hr-
vate BiH.
Prije svega, bilo bi neophodno da svojim autoritetom naredite svim opinskim odbo-
rima, da bez ikakvih uvjeta izau na referendum i daju glas za Nezavisnu BIH. Svako
uvjetovanje, pogotovo onim dopunama, to ih je Perica Juri iznudio u Livnu, znailo bi
neuspjeh referenduma. U tom pogledu ve ima nekih naih opina (apljina, Neum) ko-
117
Prema kazivanju ondanjeg predsjednika Skuptine opine upanja, Ivana Zovka, autoru.
118
Politika, 26.09.1991.
je zvanino odustaju od referenduma. I Vi kao i svi drugi Hrvati treba da znate da u slu-
aju neuspjeha referenduma - BiH legalno ostaje u Velikoj Srbiji. U tom sluaju Beog-
rad e Evropi rei:
- Eto, vidite narodi BiH nee iz Jugoslavije, JNA e nakon toga prihvatiti volju naro-
da.
Sva perfidnost srpske politike i jeste u tom da se obstruira referendum.
Pitanja o poloaju Hrvata u Nezavisnoj BiH rijeit e se novim Ustavom u kojem
emo traiti pored ostalog i ove dvije stvari:
a) Paritetna zastupljenost u vrhu vlasti
b) Formiranje Vijea naroda sa pravom veta, kada se radi o vitalnim narod-
nim interesima. (Istaknuo J.Z.)
Prema tome jo jednom Vam skreem pozornost da bi neuspjeh referenduma imao nesa
gledive posljedice i bio tragian za hrvatski i muslimanski narod.
Druga stvar koju morate zaustaviti je razgovor o kantonizaciji na nain koji to pre-
dlae SDS. Naime, svakako bi trebalo u nezavisnoj BiH da doe do nove regionalne
podjele - shodno gospodarskom, kulturnom, geografskom pa i etnikom naelu. Ali ti
kantoni (regije) morali bi imati zajedniku policiju, vojsku, monetu, zakonodavnu i
izvrnu vlast.
Varijanta koju predlae SDS da kantoni budu dravice i imaju vlastitu zakonodavnu i
izvrnu vlast, te da se mogu pridruiti Srbiji ili Hrvatskoj je viestruka zamka za hrvats-
ki narod. Naime, Srbi danas imaju znatno vie prostora (pasivne opine) nego stanov-
nitva u BIH. Time bi se oni odmah nakon kantonizacije pripojili Srbiji, tako da bi Re-
publika Hrvatska dobila na svojim granicama od preko 1080 km kao nove susjede Re-
publiku Srbiju.
Nama Hrvatima bi na ovaj nain kantonizacije - podjele BiH - pripalo veoma malo. Mi
imamo apsolutnu veinu u samo 14 opina i relativnu u 5. Na tom prostoru ivi svega
40% BiH hrvata. Znai 60% nas bi otilo pod tuu vlast.
Inae, Vas uporno lau o navodno povoljnijoj naoj poziciji. Nama bi bila potrebna slo-
bodna BiH da u narednih 10 godina prvo zaustavimo iseljavanje, da vratimo nae iselje-
nike, otvorimo male tvornice, poljoprivredna dobra i pokuamo uz pomo iseljenitva i
Republike Hrvatske da nadoknadimo ono to smo izgubili za vrijeme 73-godinje srp-
ske vladavine.
Najzad imaju jo dvije stvari koje bi Vi mogli uraditi, a to bi povealo i Va osobni ug-
led i ugled hrvatskog naroda.
Prvo i najvanije da Republika Hrvatska prizna BiH i tako pokae svoje iskrene namje-
re. Time bi konano sprijeili sve pekulaciji o podjeli BiH odnosno ostavili bi Miloe-
via bez maske pred domaom i svjetskom javnou.
Osim toga Vi osobno i Vlada Republike Hrvatske trebalo bi da uinite sve na deblokadi
BiH. Jasno je to su nam Srbi poruili i posljednji most kod amca. Oni ele da BiH
imaju izlaz u svet samo preko Drine. Arogantno ponaanje srpskog premijera Boovi-
a u Sarajevu, koji je otprilike rekao da e BiH imati da jede ukoliko bude zajedno sa
Srbijom ovdje je izazvao sasvim suprotan efekt: vjerujte ovaj ponosni narod radije e
izabrati glad nego srpski teror. U tom pogledu Vi i Vlada Republike Hrvatske mogli bi
mnogo uiniti na deblokadi BiH.
Nadam se da ete shvatiti poruke ovog pisma i svu historijsku odgovornost koja je pred
Vama.
U oekivanju hitnog odgovora, pozdravlja Vas, Stjepan Kljui v.r.119
119
www.slobodanpraljak.com
Upravo zbog toga to je u BiH htio formirati Vijea naroda sa pravom veta, a
zaustaviti razgovor o kantonizaciji, Tuman je po kratkom postupku - smijenio
Kljujia.
Lisabonski pregovori nacionalnih BiH lidera

Deset dana prije odravanja zaka-
zanog referenduma o neovisnosti BiH,
tri politike delegacije su 21.02.1992.
god. odvojenim avionima otputovale u
Lisabon. Alija Izetbegovi, lider SDA i
predsjednik Predsjednitva BiH, koji ne
eli promjene u konceptu drave BiH,
lider HDZ-a Miljenko Brki, koji istie
kako JNA mora ii pod kontrolu civilne
vlasti, te kako je HDZ za federalnu BiH
i Radovan Karadi, voa SDS-a, koji
unaprijed podsjea na njihov stav kako
nee prihvatiti priznanje BiH od strane
EZ.120
Na konferenciji za novinare,
22.02.1992. god., odranoj neposredno
po povratku s pregovora o BiH, u koji-
ma su posredovali predstavnici EZ-a,
predstavnici SDA, HDZ-a i SDS-a Alija
Izetbegovi, Miro Lasi i Radovan Ka-
radi izvijestili su novinare na sarajev-
skom aerodromu kako je u meustra-
nakim razgovorima u Lisabonu postig- Fotografija br.29 Nacionalni lideri u BiH, prije
rata: (s lijeva) Hrvat, predsjednik HDZ BiH Stje-
nut sporazum o rekonstrukciji Bosne i pan Kljui, Srbin, predsjednik SDS Radovan
Hercegovine. Karadi i Musliman, predsjednik SDA Alija
Izetbegovi
Na sastanku u Lisabonu zakljueno je da Bosna i Hercegovina ostane u posto-

jeim granicama, ali da se izvri temeljita decentralizacija tako to e se osnovati
nacionalne jedinice, koje e imati odreenu samoupravu, izjavio je predsjednik
SDA BiH Alija Izetbegovi. Po Izetbegoviem rijeima koncesija SDS-a je to je ta
stranka potvrdila integritet i nedjeljivost Bosne i Hercegovine. Naa koncesija je to
smo prihvatili stanovitu reorganizaciju Bosne i Hercegovine, koja e uvaavati et-
nike razloge, iako to ranije nije bio na koncept, objasnio je predsjednik SDA.
Istaknuvi da dolaze dani raspleta, Izetbegovi je ocijenio da drugog puta nije bilo, te
da je u Lisabonu poloen temelj, odnosno princip, koji je odledio jedno stanje koje je
120
www.bosnjaci.net, Hronologija dogaaja 1992.-1997., Sonja Biserko
trajalo posljednjih godinu dana u Bosni i Hercegovini. On je dodao da time ne dolazi

u pitanje odravanje referenduma, te izrazio uvjerenost da e referendum uspjeti, i da
e Bosna i Hercegovina biti nezavisna i priznata.
Izrazivi zadovoljstvo lisabonskim sporazumom, predstavnik HDZ-a Lasi izja-

vio je: Ono to smo traili livanjskim referendumskim pitanjem ispunjeno je. Pozvat
emo hrvatski narod da izae na referendum. Prihvaen zahtjev HDZ-a da Bosna i
Hercegovina bude neovisna, te da se u njoj prizna suverenost svih triju naroda, od-
nosno da Bosnu i Hercegovinu trebaju tvoriti njezine sastavne jedinice. Nee biti
raspaavanja i podjele Bosne i Hercegovine; ona e, kako je zajedniki zakljueno,
ostati u povijesnim i dananjim granicama. BiH treba biti 'federacija', u kojoj bi bila
jedinstvena vojska, policija, centralna banka i pravni poredak.
Predsjednik SDS-a Radovan Karadi je izjavio: Korak koji smo napravili go-
lem je i epohalan za bosanske prilike. Postignuti dogovor on je ocijenio kao velik
uspjeh svih triju naroda i trijumf tolerancije. Svoje zadovoljstvo Karadi je obrazlo-
io rijeima: Promoviran je princip da BiH nee biti unitarna, a o svemu ostalom
dogovorit emo se. Bosnu i Hercegovinu tvorit e konstitutivne jedinice, a time je
uklonjena dominacija bilo kojega naroda, rekao je Karadi, pozivajui da se
puke stave u oke. Prihvatili smo nepromjenjivost granica, dodao je on, te
napomenuo: Ne pretendiramo na pripajanje niti jednoga komadia Bosne i Herce-
govine Srbiji. Komentirajui proglaenje tzv. Bosanske Krajine 28. veljae, Kara-
di je rekao: SDS e zaustaviti proces koji bi mogao ometati dogovor, nema pot-
rebe za proglaavanje krajina. Upitan hoe li Srbi izai na referendum, Karadi je
u odgovoru najavio takvu mogunost, dodavi da je sada nastalo novo stanje i da,
ako ima vremena, treba postii sporazum o novom referendumskom pitanju.121
Osam dana poslije ove tiskovne konferencije, svojim teroristikim postupcima u

Sarajevu i drugdje, neki Srbi e pokazati koliko je Radovan Karadi lagao.
Koliko je Izetbegovi vjerovao politikim predstavnicima Srba i Hrvata u BiH i

kako se pripremao za otpor velikodravnim pretenzijama jednih i drugih, bilo je
vidljivo dva dana kasnije, iz Direktive Glavnog taba Patriotske lige BiH.
121
Veernji list, 24. 02. 1992.
Tko su neprijatelji, tko BiH snage, a tko snage solidarnosti?

Direktiva Glavnog taba Patriotske lige BiH
za odbranu suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 25. veljae 1992.122
Sefer Halilovi, voa Patriotske lige, a potom naelnik vrhov-

nog taba Armije BiH.
1. Neprijatelji (snage dezintegracije BiH) svojim dosadanjim vojno-
politikim djelovanjem u velikoj mjeri su uspjeli naruiti sistem vlasti i
stvoriti uporita na odreenim prostorima, ime su stvorili uslove za
potpunu dezintegraciju bosanskohercegovake vlasti i cijepanje teritorija
BiH.
Glavna uporita snaga dezintegracije su u banjalukoj regiji, isto-
noj i zapadnoj Hercegovini i dobojskoj regiji, a glavni nosioci su SDS
sa jugoslovenskom armijom i ekstremno krilo HDZ. (istaknuo J.Z.)
U svojim dosadanjim aktivnostima uspjeli su: ostvariti puno politiko jedinstvo SDS-a
i JA, stvoriti paralelne organe vlasti na cijelom prostoru BiH, formirati komande, tabo-
ve i jedinice, uspostaviti djelimino sopstveni informativni sistem i izvriti dislokaciju
materijalnih rezervi za svoje potrebe. Reorganizacijom JA na cijeloj teritoriji BiH dolo
je do velike koncentracije JA, a dolaskom Plavih ljemova ta koncentracija e biti jo
vea.
Ukupne snage neprijatelja su:
JA: est korpusa KOV (sarajevski, banjaluki, tuzlanski, bihaki i dijelovi kninskog i
titogradskog korpusa), vjerovatne jaine 2-3 korpusa KOV i jedan ojaani VAK.
snage SDS-a (jaine 80.000-120.000 ljudi)
ekstremne snage HDZ-a (jaine jedna do dvije brigade)
Osnovni cilj dejstva ovih snaga je podjela teritorije BiH i prikljuivanje matinim
(nacionalnim dravama). Ostvarivanje ovog cilja teit e da ostvare u dvije etape:
u prvoj etapi stvaranje nacionalnih konfederalnih jedinica u BiH, a u drugoj prik-
ljuenje istih Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj. (istaknuo J.Z.)
Do poetka optih dejstava oekivat je: dalje intenziviranje psiholoko-propagandnih
dejstava na zaotravanju meunacionalnih odnosa, izvoenje diverzantsko-teroristikih
dejstava, izazivanje socijalnih nemira, sabotaa, kidnapovanja i atentata na najistaknuti-
je linosti.
2. Nae snage su organizovane u Patriotsku ligu BiH u formacije od voda do odreda i
brigade, ukupne jaine 120.000 ljudi. Sa otpoinjanjem borbenih dejstava oekivati je
vei priliv dobrovoljaca, pripadnika MUP-a BiH, pripadnika JA, kao i snaga musliman-
skog naroda van teritorije BiH, to bi povealo jainu naih snaga na oko 150.000 ljudi.
Osnovni zadatak snaga PL BiH je zatita muslimanskog naroda, ouvanje integri-
teta i cjelovitosti BiH, kako bi se obezbijedio i ubudue dalji zajedniki ivot svih
naroda i narodnosti na dravnoj teritoriji BiH. (istaknuo J.Z.) Sa otpoinjanjem bor-
benih dejstava izvriti zatitu stanovnitva i istovremeno zatvaranje glavnih pravaca koji
vode na teritoriju BiH, uz masovnu primjenu ruenja, zapreavanja, a unutar Republike
122
Sefer HALILOVI: Lukava strategija,. Sarajevo: Maral, 1977., str. 164-169: Preuzeo: Miroslav
Tuman, Ivan Bili, Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991.
- 1995. Zagreb, srpanj 2005. ( http://www. slobodanpraljak.com)
odreenim snagama, brzim i energinim dejstvima blokirati i zauzeti vojne objekte

(skladita naoruanja, municije i MES i kasarni), a potom to prije naoruati formirane
jedinice, dalje nastaviti planirana dejstva, u cilju stvaranja to veih slobodnih teritorija
i obezbjeenje funkcionisanja legalnih organa vlasti. Posebnu panju pokloniti izvlae-
nju i obezbjeenju stanovnitva iz ugroenih podruja.
3. Sa otpoinjanjem dejstava pozvati narod Sandaka, Kosova i Makedonije da se soli-
dariu sa naom pravednom borbom i odmah otponu borbena dejstva u cilju vezivanja
snaga neprijatelja i slabljenja njegove udarne moi na prostoru BiH. Istovremeno us-
postaviti kontakt, saradnju i koordinaciju na zajednikim dejstvima sa hrvatskim
narodom u BiH protiv zajednikog neprijatelja. (istaknuo J.Z.) Na meunarodnom
planu pozvati progresivnu svjetsku javnost da zatiti bosanskohercegovaki suverenitet.
4. Odluio sam, uz angaovanje svih snaga Patriotske lige BiH, u sadejstvu sa susjedi-
ma, brzim i energinim dejstvima zatvoriti glavne pravce koji izlaze na teritoriju BiH, a
posebno iz doline Drine i Sutjeske. Istovremeno po unutranjim pravcima, izvriti zap-
reavanje i posjedanje pogodnih poloaja za odbranu naroda BiH, sa teitem na prav-
cima koji vode iz ireg regiona Banje Luke i istone Hercegovine. Odreenim snagama,
brzim i energinim prepadnim dejstvima zauzeti skladita i magacine municije, MES-a i
naoruanja JA, blokirati kasarne, spreavati prodore i irenje neprijateljskih dejstava na
cjelokupnom prostoru BiH. Po stvaranju povoljnih uslova prei na ira ofanzivna dej-
stva sa ciljem razbijanja, unitenja i protjerivanja neprijatelja sa teritorije BiH. Glavne
snage imati u Centralnoj Bosni, a pomone u cazinsko-prijedorskom i regionu Tuzle...
Dakle, u direktivi Glavnog taba Patriotske lige BiH je, politiki i vojno kris-
talno jasno i precizno istaknuto tko su neprijatelji, tko nae snage, tko snage soli-
darnosti te koja je zadaa.
A u kojoj mjeri je, u to vrijeme, hrvatsko vrhovnitvo imalo jedinstvenu, cjelo-
vitu, principijelnu, dosljednu, transparentno oblikovanu i javno obznanjenu politiku,
a Hrvatska vojska strategiju, operatiku i taktiku prema (BiH) Bosanskoj Posavini,
vidljivo je i iz prvog Izvjea Operativne grupe Istona Posavina (OGIP) upue-
nog Glavnom stoeru Hrvatske vojske (GS HV), dakle - svom osnivau.
Naime, iako je OGIP ustrojena jo 28.11.1991. godine, tek sto dana kasnije,
njen zapovjednik, porunik, Ivo Petri, prvi put 27.02.1992. god. - izvjeuje Glavni
stoer HV o svojim aktivnostima.
Ovo zapovjednitvo, u nedostatku detaljnih uputa, a na osnovu kadrovskih, financij-
skih i materijalnih mogunosti, te posebno imajui u vidu politiku i vojnu situaciju u
zoni odgovornosti i ire, odredilo je kao osnovne zadatke djelovanja: (istaknuo J.Z.)
1. Poticanje organiziranja Hrvata i pridobivanje Muslimana u provoenju akcija obos-
tranog interesa.
2. Organiziranje i provoenje nenasilnog suprotstavljanja svim odlukama i postupcima
neprijatelja na teritoriji.
3. Formiranje i naoruavanje (prema mogunostima) manjih formacija, za djelovanje
po komunikacijama i poloajima artiljerijskih i raketnih jedinica koje bi sudjelovale
u napadu na hrvatski teritorij.
4. Organiziranje i naoruavanje u cilju suprotstavljanja dolaska i formiranja oruanih
formacija neprijatelja na svojoj teritoriji.
5. Organizacija i priprema svih oruanih formacija u cijeloj zoni odgovornosti, za dje-
lovanje pod jednim zapovjednitvom u sluaju proirenja ratnog sukoba i na teritori-
ju BiH
Aktivnim djelovanjem na terenu i zahvaljujui raspoloenju ljudi za oruane forma-

cije broj dobrovoljaca po opinama je sljedei:
Brko 965, Oraje 938, Gradaac 871, Bosanski amac 1794, Odak 1800, Modria
1950, Bosanski Brod 2332, Derventa 2683, Ukupno: 13433.123
Iz ovog Izvjea su vidljive dvije temeljne injenice. Prvo, Bosanska Posavina

ima organiziranih i za obranu zaviaja spremnih 13.433 dragovoljca i drugo, zahva-
ljujui netransparentnoj politici i analogno tome izostanku uputa vrhovnitva, zapov-
jednitvo OGIP nije znalo - to s njima?
Meutim, Stjepan Kljui, Predsjednik HDZ BiH, je znao to initi kada je
savjetovao i molio Predsjednika RH da podri nezavisnu BiH. Koliko je bio u
pravu, bilo je vidljivo 15 dana kasnije.
Na podruju SO Bosanski amac 29.02. i 01.03.1992. odran (je) referendum za

talnu i neovisnu BiH. Referendum je odran u selima s preteno hrvatskim i musliman-
skim puanstvom. U selima sa srpskim puanstvom pripadnici SDS BiH su branili izlaz
na referendum. O tome najrjeitije govori primjer sela Crkvina, gdje je u vrijeme
vanja referenduma deurala grupa oko 40 dobro naoruanih pripadnika SDS obuenih u
uniforme JA. Pripadnici SDS su ometali provoenje referenduma i na podruju opina
Brko i Bijeljina. Tamo je zapaeno djelovanje i stranke SK Pokret za Jugoslaviju i NFJ
za BiH, koje su pod direktnim utjecajem organa sigurnosti JA. Na gore navedenom pod-
ruju raspaavan je i letak NFJ protiv referenduma u BiH.
Na podruju SO Bosanski Brod srpski ekstremisti pod okriljem 'Srpske opine Bosanski
Brod', a pod neposrednim rukovodstvom Mirka Radanovia, aktivnog policajca u Poli-
cijskoj upravi Bosanski Brod, postavili su barikade na prilazima gradu u vrijeme provo-
enja referenduma. Na svakoj barikadi bilo je od 10-15 uniformiranih i naoruanih oso-
ba. Jedna takva skupina je na prilazu selu Lijee zarobila patrolu policije MUP-a BiH
iz Bosanskog Broda, te im oduzela slubeni automobil.124
No uoi miroljubivog referenduma o nezavisnosti BiH, raspisanog po svim

demokratskim standardima od strane legalne i legitimne bosansko-hercegovake
vlasti, Srbi, legalno predstavljeni putem Srpske demokratske stranke (SDS), u Sara-
jevu otpoinju s realizacijom svoje velikosrpske politike drugim sredstvima. U
noi 01./02. oujka 1992. godine naoruane grupe neidentificiranih civila zauzele
(su) sve vanije punktove () Policija putem radija upozorava da graani ne izlaze
na ulice () U gradu odjekuje pojedinana pucnjava...125
Lider SDS-a BiH Radovan Karadi, u razgovoru s predsjednikom Alijom Izetbegovi-

em u Sarajevu, iznio je stav kako JNA vri pritisak da se obustave sve aktivnosti bo-
123
OGIP, Zapovjednik, porunik, Ivo Petri - GS HV - Izvjetaj o radu i prijedlozi , Str.pov. Broj: 50-
1, Slavonski Brod, 27.02.1992.
124
SZUP, pomonik ministra, Jerko Vukas - dr. Franjo Tuman, predsjednik Republike Hrvatske,
Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka RH, Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih
poslova RH, Informacija o situaciji u BiH prije i poslije odravanog referenduma o samostalnosti i
neovisnosti, Urbroj: SL/92, od 03.03.1992. god.
125
Ministarstvo obrane RH, Republiki centar za obavjeivanje, Zagreb, Informacija, Klasa: 811-
02/92-01/01, Ur.broj: 512-03-12-92-80, od 02.03.1992. god.
sansko-hercegovakog rukovodstva u svezi ostvarivanja suvereniteta ove Republike. To

je uvjet za povlaenje tzv. naoruanih civila sa ulica bosansko-hercegovakih gradova
i prometnih pravaca. // Pregovori tri vodee stranke u BiH utvrdili su toku razgrani-
enja koja e biti iskljuivo na etnikom principu, te vremensku polaznu osnovu koja e
biti 1981. godina, poto predstavnici EZ-e nisu prihvatili stanovite da toka raz-
granienja bude po Banovini iz 1939. godine.126 (istaknuo J.Z.)
Poetkom oujka 1992. godine, s JNA iza lea, Srbi u BiH su se

osjeali vrlo mono, te su se u skladu s tim osjeajem i ponaali,
drei kako e lako s golorukim Hrvatima i Muslimanima. U bo-
sansko-brodska sela nastanjena Srbima, Gornje i Donje Lijee,
Unka, Zborite i Brodsko Polje, dolo je oko 400 arkanovaca.
Otprije se u tim selima nalazilo oko 400 vojnika, rezervista JNA i
oko 500-600 naoruanih domaih seljana. Tvrdili su kako namje-
eljko Ranjatovi ravaju u noi 02./03. oujka 1992. godine napasti Bosanski Brod i
- Arkan zauzeti gospodarske objekte, a nesrpskom stanovnitvu zaprijetili
su masakrom.127
Kao odgovor na njihove prijetnje Zapovjednitvo OGIP je formiralo etu128
dobrovoljaca, dijelom sa tog podruja, i izvrilo sve pripreme za njeno prebacivanje,
u sluaju napada neprijatelja na Bosanski Brod, sa zadatkom da ojaa obranu grada.
eta nastupa u civilnim odijelima, bez dokumenata.129 (ista. J.Z.)
Usprkos svemu, referendum je (u Bosanskom Brodu) proveden, iako su srpski ekstre-

misti 02.03.1992. postavili barikade u sami centar grada (100 metara od mosta na Savi).
Tom prilikom su otuili autobus i cisternu vlasnitvo rafinerije nafte iz Bosanskog Bro-
da, te zaprijeili promet prema RH. Isti dan je na barikade stigao autobus SAO Krajine s
rezervistima koji su naoruani protuoklopnim raketnim bacaima i tromblonima. Ko-
mandanti na barikadama u Bosanskom Brodu su: oko Gavrilovi, privatni trgovac iz
Bosanskog Broda, Boro kulja i ore Ruoji, policajci PU Bosanski Brod, te Milan
Trifunovi i Ilija Gari. Bosanski Brod je u noi 02./03. oujka 1992. bio u potpunoj
blokadi. Hrvati i Muslimani su samoinicijativno organizirali strae u blizini barikada i
vojnih naselja, kako bi mogli pratiti aktivnosti srpskih ekstremista.130
126
SZUP, pomonik ministra, Jerko Vukas - Informacija o situaciji u BiH, Predsjedniku RH gosp. dr.
Franjo Tuman, gosp. Josipu Manoli, Predstojniku Ureda za zatitu ustavnog poretka RH, Ivan
Veki, Ministar MUP RH, gosp. Ivan Jarnjak, Ur.broj: (131) - Ljubica - 92./92., od 02.03.1992.
god.
127
128
eta (Satnija) - postrojba od tri voda, oko 100-130 ljudi, (Rijenik hrvatskog jezika, Leksikografski
zavod Miroslav Krlea, Zagreb, kolska knjiga, 2000. god. str. 1107.)
129
OGIP, Zapovjednik - GS HV, Izvjee Broj 2-12, Slavonski Brod, 02.03.1992. god.
130
UVODNI PREGLED ORUANE BORBE

Srpske snage su svoje napade poele s prostora koje su do tada kontrolirali:
1. agresija na opinu Bosanski Brod je poela 03.03.1992.

2. agresija na opinu Derventa je poela 04.04.1992.
3. agresija na opinu Bosanski amac je poela 17.04.1992.
4. agresija na opinu Odak je poela 19.04.1992.
5. agresija na opinu Oraje je poela 30.04.1992.
6. agresija na opinu Brko je poela 01.05.1992.
7. agresija na opinu Modria je poela 03.05.1992.
8. agresija na opinu Gradaac je poela 09.05.1992.
Kao to je vidljivo, sukobi u Bosanskoj Posavini su poeli i prije slubenog po-

etka rata u BiH (06. travnja, 1992. godine), dana kad je napadnuto Sarajevo. S obzi-
rom da je jo u studenom 1991. godine napadnuto i uniteno selo Ravno u istonoj
Hercegovini u operaciji odmazde JNA, to bi se moglo smatrati pretpoetkom rata.
Borbe u Bosanskoj Posavini, koje su se razbuktale u oujku 1992. godine, takoer
predstavljaju rat prije rata u BiH. Ali, kao primjer metodologije djelovanja JNA i
srpskih paravojnih postrojbi moe se uzeti Bijeljina, u kojoj su borbe trajale od 01.
do 04. travnja, 1992.godine. Paravojna postrojba Arkanove Srpske garde poela je
napad na grad, gdje im se suprotstavila manja skupina pripadnika Patriotske lige.
Srpska garda je uspjela slomiti otpor, te su poeli s masovnim egzekucijama, koje
nisu bile manifestacija ratnog ludila, nego sistematino uklanjanje vienijih ljudi,
kao i bonjakog stanovnitva. Operacija u Bjeljini imala je dvostruki cilj. Prvo,
Bijeljina je komunikacijski znaajna, jer je sjecite dvaju krakova kojima su poeli
srpski napadi na BiH - sjevernobosanskog (posavskog) i istonobosanskog (drin-
skog) pravca. Ovladavanjem Bijeljinom kao sredinjim gradom Semberije, osigurana
je potpuna kontrola toga kraja, zalee prema Srbiji, a time i logistika potpora. Kon-
trolom Semberije osiguran je nadzor nad donjim tokom rijeke Save i uem Drine u
Savu. Drugo, brutalnost kojom je izvren napad, njegova medijska pokrivenost, pa-
radna i borbena opremljenost Srpske dobrovoljake garde, arkanovih Tigrova, bili su
u funkciji zastraivanja bosanskohercegovakog stanovnitva.
U zauzeu Bijeljine vidljiv je obrazac kasnijeg djelovanja JNA i srpskih para-
vojnih postrojbi. Taj se obrazac u praksi manifestirao koncentracijom nadmonih
snaga, uz potporu oklopno-mehaniziranih postrojbi i topnitva. Naseljeno mjesto
predvieno za zauzimanje bilo bi okrueno, a prometne komunikacije stavljene pod
kontrolu. Putem sredstava javnog informiranja lokalno stanovnitvo je pozivano na
ne pruanje otpora. U sluaju slabijeg otpora, osvajanje grada preuzimale su na sebe
pjeake postrojbe koje je karakterizirala brutalnost prema zarobljenicima i civilnom
stanovnitvu. Uz likvidaciju predstavnika legalnih vlasti i uglednijih graana poi-
njalo se s etnikim ienjem, a paravojne postrojbe su kao nagradu stjecale pravo na
pljaku. Ako bi dolo do jaeg otpora (koji su u praksi najee pruale lokalne sna-
ge naoruane osobnim naoruanjem), pjeatvo bi stalo i pozvalo topnitvo da

omeka otpor. Uope, srpske snage uglavnom su izbjegavale direktnu borbu i ne-
selektivno su se koristile topnitvom gdje god je to trebalo. Takav nain uporabe
topnitva srpski general Ratko Mladi je kasnije, u opsadi Sarajeva, definirao kao
razvlaenje pameti.
Temeljni je cilj djelovanja JNA u Bosanskoj Posavini bio ovladavanje rijekom
Savom i uspostavljanje sigurnog koridora koji bi zapadne dijelove BiH, koje su ve
nadzirali Srbi (banjaluka i dobojska regija), kao i krajine u Hrvatskoj, kopnenim
putem povezali sa Srbijom. U tu svrhu angairani su vei oklopno-mehanizirani sus-
tavi i cijelo ljeto voene su intenzivne borbe. Sjeverni dio Posavine (uz Savu, osim
Bosanskog amca) bio je pod nadzorom HVO-a, koje je pomagala Hrvatska vojska,
zapovijedanjem, logistikom potporom i izravnim sudjelovanjem postrojbi u borbe-
nim djelovanjima. Glavni problem obrane Bosanske Posavine bio je postojanje dviju
linija zapovijedanja - politike i vojne. Dok je vojna logika nalagala odsudnu obranu
i presijecanje koridora prema Krajini, ime bi se ubrzao i pad tzv. SAO Krajine u
Hrvatskoj, hrvatsko vrhovnitvo je, ini se, zapovjedilo upravo obrnuto - putanje
Koridora Srbima i u skladu s tom odlukom, povlaenje HV iz tog dijela Bosanske
Posavine.
Ljeto 1992. godine su karakterizirale estoke napadne aktivnosti srpskih i pro-
tunapadne aktivnosti hrvatsko-muslimanskih snaga, ali je krajnji rezultat za srpske
snage bio povoljan. Iako su srpske snage s distance kontinuirano napadale Bosan-
sku Posavinu, prepoznaju se njihove tri faze ofenzivnih djelovanja:
1. U travnju i svibnju su zauzeli - Bosanski amac 17.04.1992. godine

- Brko 07.05.1992. godine
2. U lipnju i srpnju su zauzeli - Koridor 26.06.1992. godine
- Modriu 28.06.1992. godine
- Plehan 01.07.1992. godine
- Derventu 04.07.1992. godine
- Odak 14.07.1992. godine
3. U kolovozu do listopada su zauzeli - Kostre 26.08.1992. godine
- Bosanski Brod 06.10.1992. godine
Nakon ovladavanja VRS Bosanskim amcem i Brkom uslijedio je protunapad

HVO i HV u Bosanskom Brodu i Modrii. Taj protunapad biti e (zbog sporazuma
Boban-Karadi o preputanju koridora Srbima) zaustavljen opstrukcijama hrvats-
kog vrhovnitva. Na svom dijelu fronta, Armija RBiH zabiljeila je uspjeh obranom
Gradaca, a postrojbe HVO i Armije RBiH su do 1993. godine drale crtu bojita u
predgraima Brkog, tik uz glavnu komunikaciju koja je povezivala Banja Luku s
Bijeljinom. Na sjevernoj strani Posavine, pod nadzorom HVO-a se odrala samo
enklava kod Oraja.
U samom poetku sukoba i velikosrpske ofenzive moe se govoriti samo o ob-
rani pojedinih podruja (gradovi, vea naselja, dijelovi opina), preteno nastanjenih
Hrvatima, gdje je obrana postavljena oko naselja, na obale rijeka ili na prometnica-
ma. Na taj nain je srpskoj vojsci ostavljen manevarski meuprostor u koji su po

potrebi dovlaili pojaanja ili pregrupirali svoje snage. Inae, mala ili skoro nikakva
pokretljivost hrvatsko-muslimanskih snaga, nedovoljna obuenost i opremljenost,
nije bila obeavajui faktor u obrani. U toj fazi obranu su inile snage iskljuivo s
podruja Bosanske Posavine te neto dragovoljaca koji su se vratili iz postrojbi HV.
Srpske snage, unato herojskom otporu hrvatsko-muslimanskih snaga, postupno
preuzimaju inicijativu, te dovlae nove snage iz Srbije (JNA i etnici) uvjereni kako
e postii brzu i laku pobjedu.
To je bio povod (postupno preuzimanje inicijative srpskih snaga, op.J.Z.) da se Tuzlan-

ski korpus, kao prvi operativni sastav JNA, ukljui u rat u drugoj polovici oujka 1992.
Pruio je pomo naoruanim lokalnim srpskim snagama izmeu Bosanskog Broda i
Dervente prema planu Drina. Borbe koje su na podruju Bosanskog Broda poele 23.
oujka 1992. (03.oujka, op. JZ) prenesene su i na njegovo zalee, teritorij Republike
Hrvatske Za djelovanje na podruju Posavine i ireg podruja Doboja Komanda Tuz-
lanskoga korpusa je 26. oujka 1992. osnovala Operativnu grupu Doboj (ili OG-1) sa
sjeditem u Podnovlju. Iako jaa od lokalnih hrvatskih i bonjakih snaga, OG-1 se za-
dovoljila dranjem srpskih sela i obranom napadnute vojarne u Derventi. Sredinom
travnja 1992. snagama oklopnog bataljuna 336. motorizirane brigade i bataljuna 327.
motorizirane brigade poela je napadati nastojei izbiti na rijeku Savu, to je kod sela
Gornje Kolibe 16. travnja zavrilo katastrofom i unitenjem jedne tenkovske ete. Do
kraja travnja 1992. nije bilo znatnijih pomaka na bojitu. Krajem mjeseca Generaltab
(JNA) je raspolagao informacijom o koncentraciji jaih snaga Hrvatske vojske na pod-
ruju sredinje Slavonije, posebno u podruju akova, Vinkovaca i upanje. Raunalo
se da im je zadaa 'da preu r. Savu i udare u bok naim snagama na prostoru Bosanski
Brod - Derventa i u rajonu Bosanski amac i Brko' pa su nareene mjere za sprjeava-
nje iznenaenja i preuzimanje inicijative. Zbog toga su poele pripreme JNA za operaci-
ju veih razmjera na podruju Bosanske Posavine. Prva operativna grupa (OG-1) dobila
je 26. travnja 1992. zadau razbiti protivnika, izbiti na rijeku Savu jugozapadno od Bo-
sanskog Broda, zauzeti Bosanski Brod, sruiti most na rijeci Savi i drati pod nadzorom
mjesta za prijelaz na Savi i prometnice u pojasu svoje mjerodavnosti. Dio snaga trebao
je OG-1 odvojiti za vezivanje protivnika zapadno od rijeke Ukrine kako bi se onemogu-
ilo njihovo angairanje sjeverno od Ukrine. Snage na podruju izmeu rijeke Bosne i
planine Vujak imale su zadau vezivanja protivnika i osiguravanja glavnine OG-1 s
pravca planine Vujak. Istono od OG-1 nalazila se Taktika grupa-17 koja je trebala
sprijeiti prijelaz hrvatskih snaga preko Save i osigurati lijevi bok na rijeci Bosni. Pose-
bno je bilo vano da skupina zadri pod nadzorom most u Modrii. Za provedbu zadae
Komanda 2. vojne oblasti naredila je dovoenje 389. raketne artiljerijske brigade iz Ba-
njaluke u sjeveroistonu Bosnu poradi podravanja Tuzlanskog i Banjalukoga korpusa.
Uz to je osigurana i potpora zrakoplovstva za napade po mostu na Savi izmeu Slavon-
skog i Bosanskog Broda i skelskom mostu izmeu Svilaja i Donjeg Svilaja. Zahtjev
Komande Tuzlanskoga korpusa za dodjelom pojaanja jaine divizijuna haubica 155
mm i po jednog motoriziranoga i oklopnog bataljuna Operativna uprava Generaltaba
oruanih snaga (JNA) nije mogla ispuniti. Napose jer je korpus poetkom travnja 1992.
pojaan s dva motorizirana i jednim oklopnim bataljunom snaga 1. vojne oblasti, to se
oito pokazalo nedovoljnim. () Do preimenovanja JNA u bosanskohercegovaku srp-
sku vojsku planirana operacija JNA nije realizirana, naprotiv hrvatske snage su u prvoj
polovici svibnja 1992. krenule u napadnu operaciju kojom je OG-1 na bosanskobrods-

kom i derventskom podruju gotovo razbijen i odbaen prema Doboju.131
Hrvatsko-muslimanske snage su prvi poraz doivjele, nakon sporadinog otpo-

ra, gubitkom Bosanskog amca (17. 04. 1992. god.), a VRS se uklinila u kompaktan
prostor i otpoela s njegovim okomitim presijecanjem.
Hrvatsko-muslimanske snage su iz smjera zapada: Prud, Gornja i Donja Dubica
(opina Odak) te sa slobodnog podruja istonog dijela opine Bosanski amac,
Domaljevac, Otra Luka i s jugo-istonog dijela podruja opine Modria drale
srpske snage u poluokruenju i pokuavali protuudarom povratiti Bosanski amac.
Tu se prvi put poelo s planiranjem borbenih djelovanja (b/d) irih razmjera i udru-
enim snagama.
Istog dana, nakon gubitka kontrole nad Bosanskim amcem, OG Istona Posa-
vina je dobila novo zapovjednitvo i nove ovlasti. Zapovjednikom je imenovan
dotadanji zapovjednik 108. br. HV, pukovnik Vinko tefanek. Objedinjen je itav
prostor u operativnom smislu, te se poela planirati aktivna obrana. U borbena djelo-
vanja, unato izriitoj zabrani vrhovnitva, uvoene su snage Hrvatske vojske (HV),
a obrambene snage Bosanske Posavine su postale snage Hrvatskog vijea obrane
(HVO). Time su stvoreni preduvjeti za preuzimanje inicijative na kljunim pravcima
s ciljem stvaranja prevage na bojitu.
Za srpske snage, a poslije se ispostavilo i za rat u Bosanskoj Posavini u cjelini,
presudan je bio tzv. Koridor. Cestovni pravac: Banja Luka, Derventa, Modria, Br-
ko, Bijeljina. Zbog cjelovitosti teritorija Republike Srpske i njezine povezanosti sa
Srbijom, bio je to put ivota, ila kucavica, put spasa, put opstanka kako su ga
nazivali zapadni bosansko-hercegovaki Srbi i hrvatski Srbi iz tzv. SAO Krajine.
Bez cestovne povezanosti Knina, Banjaluke, Beograda i Pala, srpske snage u BiH bi
tee, ili nikako, dobile rat.
U onoj mjeri u kojoj stoji tvrdnja kako je za dobivanje rata u BiH Srbima
bio neophodan koridor, u toj mjeri stoji i tvrdnja kako je za gubitak Bosanske
Posavine i pobjedu srpskih snaga u ratu u BiH, kriv Sporazum Boban - Kara-
di. Sporazum sklopljen u Grazu 06. svibnja, 1992. godine, kojim je utvreno kako
su obje strane suglasne da se u razgranienju dvije konstitutivne jedinice na pod-
ruju Kupresa, kao i u Bosanskoj Posavini (Derventa, Bosanski Brod, Bosanski a-
mac, Odak, Oraje, Modria i Brko) vodi rauna o kompaktnosti prostora i ko-
munikacijama. Naime, tim sporazumom je Mate Boban potpisao kapitulaciju hr-
vatsko-muslimanskih snaga u prostoru Koridora (Modria-Odak) bez pitanja
20.000 branitelja Hrvata i Muslimana. Time je stvorio pretpostavke za protjerivanje
230.000 Posavljaka (Hrvata i Muslimana) s njihovih ognjita.
Umjesto blagovremenog upozorenja i u skladu sa Sporazumom, organizira-
nog izvlaenja civila i postrojbi na dogovorenu crtu kompaktnosti prostora i ko-
munikacija, vrhovnitvo RH, (preputajui odnosu snaga na bojitu da spontano
131
Davor MARIJAN, Slom Titove armije -Jugoslavenska narodna armija i raspad Jugoslavije 1987. -
1992., Zagreb, Golden marketing-Tehnika knjiga, Hrvatski institut za povijest, 2008., str. 382-
383.
dovede do onog to je u Grazu skontano), povlai hrvatsku vojsku iz prostora suko-

ba, a nejakom HVO-u ostavlja zadau obrane koridora, preputajui ih na milost i
nemilost daleko nadmonijeg neprijatelja.
Ovu tezu je svojom izjavom u BBC-ovom dokumentarnom filmu Smrt Jugos-
lavije potkrijepio i sam Franjo Tuman istaknuvi: Ja sam naredio da ne aljemo
hrvatske postrojbe u unutranjost Bosne, sve tamo do Dervente, Doboja, radi spre-
avanja, negoli da se ograniimo na obranu hrvatskih podruja.
Nakon dvanaestodnevnog otpora hrvatsko-muslimanskih branitelja (HVO), 26.
lipnja je izgubljen koridor, a dva dana kasnije i Modria. U nastavku borbi za Odak,
od 28. lipnja do 14. srpnja, jedan borac HVO-a u obrani, suprotstavljao se desetorici
boraca VRS u napadu. Doslovno. Posljedino, izgubljen je i Odak. Uslijedilo je
spontano povlaenje i s onih prostora koji u Grazu nisu niti obeani Srbima. Do
spontanog, a povremeno i paninog povlaenja je dolo zbog straha kako se radi o
izdaji. Zahvaljujui tome srpske snage su vrlo brzo izbili na rijeku Savu.
Dakle, pored dogovorenog, vodoravnog presijecanja prostora, uslijedilo je i, ne-
dogovoreno, okomito, to je zapravo bio poetak kraja cjelovite Bosanske Posavine.
Bosanska Posavina je izgubljena, na politiko-stratekoj razini, njenim
sporazumnim vodoravnim presijecanjem i preputanjem koridora Srbima.
Da je to tono najbolje svjedoi daljnji razvoj dogaaja, oslikan malim izvodom
iz slubenog Izvjea deurnog operativnog OG Istona Posavina pretpostavlje-
nom zapovjednitvu 16.06.1992. (dva dana nakon poetka srpskog probijanja kori-
dora): Na derventskoj bojinici stanje je kritino. Osnovni problem: Nema dovoljno
boraca. Ranjeni u rovovima primaju infuziju jer ih nema tko zamijeniti. Srbi napada-
ju svim raspoloivim snagama u namjeri da spoje pravac Podnovlje - Doboj. Topni-
tvom tuku Slavonski Brod Graani (Posavine) su ogoreni i nemoni. Postoji re-
alna opasnost da na tisue ljudi krene u izbjeglitvo - u Zagreb.132
Jesu li Srbi unaprijed planirali bizantinsku prevaru vrhovnitva RH i HZ HB, te
nastavili s osvajanjem i nedogovorenog teritorija (Odak, Bosanski Brod), a daleko
slabije hrvatsko-muslimanske snage se poele neorganizirano povlaiti i iz prostora
na kojem su prema sporazumu trebali ostati, drei kako su izdani, utvrdit e povjes-
niari. U svakom sluaju je panje vrijedna tvrdnja pukovnika VRS Slavka Lisice
kako je, nakon estokih borbi, 07. listopada 1992. god. uao u Bosanski Brod supro-
tno volji pretpostavljene komande. U protivnom, ne bi sam u svojoj knjizi pisao
kako je tog dana Vrhovna komanda pila kiselu vodu i imala kiselo lice, a glavni se
hvatao za glavu i (pitao): ta e onaj luak (Lisica, op. J.Z.) u Brodu? Mi smo se
dogovorili!133
Kako je tekao proces od odlune elje Hrvata i Muslimana da obrane svoja og-
njita, dom, zaviaj (i BiH) od velikosrpske imperijalistike najezde, do bezglavog
povlaenja, najbolje se vidi iz dokumenata tog vremena i prostora.
132
OGIP, Deurni operativni - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno izvjee, Klasa: 81/92-
02 Ur. broj:
OG-17/92-92 Slavonski Brod, 16.06.1992. god.
133
LISICA, n.d. str. 80-82.
Fotografija br. 30 Arkanova Srpska garda u Bijeljini (Foto: http://www.arbeiterfotografie. com)
Fotografija br. 31 Zapovjednitvo Vukovi sa Vujaka Foto: (www.beli-orlovi.com)

PLANOVI O UNUTARNJOJ PODJELI BiH

Prve znaajnije naznake nadolazeeg rata i agresivne politike SDS-a poele su
utemeljenjem tzv. Srpskih autonomnih oblasti BiH s ciljem uspostave nacionalne
srpske vlasti, neovisne od sredinjih dravnih institucija u Sarajevu. Ve je tada bilo
jasno, s obzirom na iskustva iz Hrvatske, kako e politika kriza eskalirati u ratni
sukob. Zbog toga, poetkom 1992. godine poinju prvi pregovori politikih lidera o
ustavnom preustroju BiH s posebnim naglaskom na teritorijalnu decentralizaciju
zemlje.
Borba tri nacionalne zajednice za Lebensraum134 unutar BiH prvobitno je
voena za zelenim stolom, a kada ta borba, po miljenju domaih i vanjskih
politikih oligarhija nije dala oekivane rezultate, krenulo se drugim nasilnim
sredstvima, pa i uz poticanje i posredovanje meunarodne zajednice. Jer, samo u
kaotinom politikom ambijentu imperijalistike snage mogu oivotvoriti svoje na-
cionalne interese. U ovom sluaju NATO e utvrditi svoje juno krilo, a vjekovni
europski vlastodrci ovog prekrasnog prostora, ponovo preuzeti svoj Gutshof135 na
kojem stoljeima ivi njihova sluinad.
Cutillierov plan o unutarnjoj podjeli BiH

Prvi pregovori oko novoga ustroja zemlje zapoeli su u Sarajevu 13. veljae
1992. godine, a na njima su sudjelovali tadanji elnici BiH nacionalnih stranaka,
koji su u meuvremenu izrasli u neprikosnovene nacionalne lidere (Alija
Izetbegovi, Radovan Karadi i Mate Boban). Uz pomo meunarodnog posredni-
ka, Portugalca, Jose Cutilliera, posebnog izaslanika Europske zajednice, pokuali su
postii dogovor o unutarnjem preustroju BiH.
Budui sarajevskim pregovorima nisu postignuti nikakvi rezultati, proces je
nastavljen u Lisabonu, 21. i 22. veljae 1992. Pod Cutillierovim predsjedanjem or-
ganizirana je nova konferencija o budunosti BiH. Na toj konferenciji je potpisan
dokument Izjava o naelima novog ustavnog ustrojstva BiH. Cutillierov plan
predviao je kako e BiH nakon stjecanja neovisnosti biti nezavisna federalna drava
sastavljena od tri entiteta. Nakon pete runde pregovora, u Sarajevu je konano
usvojena:
134
Friedrich RATZEL, njemaki geograf i etnograf, znaajan i po kovanici Lebensraum (ivotni
prostor) koju su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata koristili kao potku svoje genocidne ekspan-
zionistike politike, naroito na prostore slavenskih naroda istone Europe.
135
Imanje
Izjava o naelima novog ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine
A. Nezavisnost
1. Bosna i Hercegovina e biti drava sainjena od tri sastavne jedinice, temeljene na
nacionalnim naelima i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim krite-
rijima.
2. Bosna i Hercegovina e zadrati svoje sadanje granice i niti vlada Bosne i Herce-
govine, niti vlade sastavnih jedinica nee poticati ni podupirati tenje prema bilo ko-
jem dijelu njezina teritorija od strane susjednih drava.
3. Suverenitet poiva u graanima muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda, te dru-
gim narodima i nacionalnostima, koji ostvaruju svoju suverenost graanskim sudje-
lovanjem u sastavnim jedinicama i u sredinjim organima republike.
B. Opa naela
1. Bosnom i Hercegovinom i njenim sastavnim jedinicama upravljat e se u skladu sa
sljedeim ustavnim naelima, kako se ona razumiju i openito provode u demok-
ratskim dravama zapadne Europe, te kako su izloena u nacrtu konvencije o kojem
se raspravlja na konferenciji:
a. Potivanje ljudskih prava kao najviih mjerila predvieno u nacrtu konvencije, po-
tivanje privatnog vlasnitva, trine privrede i slobodnog poduzetnitva;
b. Ope i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasovanje;
c. Sloboda za politiku i sindikalnu djelatnost;
d. Svjetovni dravni sustav s punom slobodom vjeroispovijesti, razdvojenou crkve
od drave, razdvojenou ovlasti izvrne, zakonodavne i sudske vlasti, s potivanjem
zakona i s demokratskim djelotvornim sustavom nadzora i zatite ustavnosti i zako-
nitosti
e. Meunarodni nadzor i jurisdikcija nad zatitom ljudskih prava i sloboda.
C. Skuptina i vlada Bosne i Hercegovine

1. Skuptina Bosne i Hercegovine e se sastojati od doma graana, neposredno izabra-
nog, te doma sastavnih jedinica u kojem e svaka od sastavnih jedinica imati jednaki
broj zastupnika.
2. Skuptina Bosne i Hercegovine, djelujui kroz dom graana i dom sastavnih jedini-
ca, i vlada bit e nadleni da donose zakone, razmatraju i usuglaavaju prijedloge iz
sastavnih jedinica, te da upravljaju slijedeim sektorima: sredinjom bankom i mo-
netarnom politikom, vanjskim odnosima, obranom (pitanja buduih oruanih snaga
Bosne i Hercegovine precizirat e se tijekom pregovora). To se ne odnosi na sada-
nju armiju, o kojoj e se rjeenje utvrditi odvojeno. Opom ekonomskom politikom,
gospodarskim odnosima, te - u sluaju da bilo koji od dalje navedenih sektora uklju-
uje vie od jedne sastavne jedinice - prometom, energetikom, naftovodima i vodou-
pravom, te drugim sektorima o kojima e se kasnije odluiti. Odluke u vezi sa zasta-
vom i grbom, viim kolstvom, vjerskim pitanjima, pitanjima obrane, makroeko-
nomskom politikom, vanim ili opim pitanjima ekonomske politike, odlukama o
odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim dravama, te druga pitanja o kojima se
donesu odluke bit e donoene u domu sastavnih jedinica etvoropetinskom vei-
nom ukupnog broja zastupnika u domu.
3. Sastav dravne uprave i sudstva Bosne i Hercegovine odraavat e proporcionalno
nacionalni sastav puanstva Bosne i Hercegovine. Radi rjeavanja ustavnih pitanja
izmeu vlasti Bosne i Hercegovine i sastavnih jedinica uspostavit e se posebni sud,
u iji e sastav na razdoblje od najmanje pet godina biti ukljueni nepristrani lano-
vi, koji nisu iz Bosne i Hercegovine ili njoj susjednih drava. Sud e imati po jednog
lana iz svake jedinice i isti broj lanova uz jednog vie izvana. Odluke e se dono-
siti natpolovinom veinom.
D. Sastavne jedinice
1. U granicama Bosne i Hercegovine uspostavit e se sastavne jedinice, iji se teritorij
definira u dijelu E ovog teksta.
2. Skuptina i vlada sastavnih jedinica imat e ovlasti, sukladno zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine na ogranienim podrujima, koja su gore navedena i u skladu s gore
navedenim postupcima, da donose zakone i upravljaju pitanjima od interesa za sas-
tav ne jedinice, a to su: upravne slube i osoblje sastavnih jedinica, izvlaivanje
nekretnina za javnu uporabu, zemljino-knjine slube, protupoarne slube, gospo-
darske komore, nadzor nad zadrunim trgovakim organizacijama, tedne banke i
kreditne ustanove, nadzor nad dobrotvornim ustanovama, socijalno osiguranje,
zdravstveno osiguranje, uvanje povijesne, umjetnike i kulturne batine, kulturne
ustanove kao to su knjinice, instituti i muzeji, koritenje zemljita, ekoloki nad-
zor, stambena pi tanja, trite, ceste, zatita od elementarnih nepogoda, rudarstvo,
lov i ribolov, zakonom zatiena prirodna podruja, vodoprivreda, cjevovodi, promet
unutar sastavne jedinice, turizam, poljoprivreda i umarstvo, socijalna pomo, kol-
stvo i kole, redarstvo, trgovina i drugi oblici ekonomske politike, sigurnost na jav-
nim skupovima, higijena, port i rekreacija, te drugi sektori o kojima se naknadno
odlui. Svaka sastavna jedinica e organizirati svoje ustanove. Sastavna jedinica
moe uspostaviti i odravati odnose i veze sa drugim republikama i organizacijama
u njima, ako ti odnosi i veze ne ugroavaju nezavisnost i integritet Bosne i Hercego-
vine.
3. Sve ustanove (dravna uprava, sudstvo, itd.), koje osnuje neka sastavna jedinica
proporcionalno e odraavati nacionalni sastav te sastavne jedinice.
4. Pripadnici naroda, koji e biti u manjini u odreenoj sastavnoj jedinici, bit e zati-
eni na slian nain kako je ureeno u lanku 2 (3) nacrta konvencije.
E. Definicija sastavnih jedinica

1. Uspostavit e se radna skupina, koja e odrediti teritorije sastavnih jedinica na teme-
lju nacionalnih naela i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim krite-
rijima. Karta utemeljena na apsolutnoj ili relativnoj nacionalnoj veini u svakoj op-
ini predstavljat e temelj rada radne skupine i bit e podreena samo amandmani-
ma, koji bi bili u skladu s gore navedenim kriterijima. (Karta je priloena izjavi).
F. Prijelazne odredbe
1. Podreen definiciji sastavnih jedinica u svrhu buduih sporazuma u skladu s dijelom
ove izjave, ustavni zakon kojim bi se modificirao ustav kako bi se provela navedena
naela, bit e pripremljen i podnijet na razmatranje Skuptini Bosne i Hercegovine u
najkraem moguem roku, i morat e biti potvren na referendumu naroda pod me-
unarodnim nadzorom.
Ovaj je tekst temelj za budue pregovore. Sarajevo, 18. oujka 1992. godine.136
136
Vjesnik, 19.3.1992. Dokument usvojen na petoj rundi pregovora o BiH pod pokroviteljstvom EZ.
Demografska povijest BiH

God. Ukupno Srbi % Muslimani % Hrvati % 0stali %
1879. 1.158.440 496.485 42,88 448.613 38,73 209.391 18,08 3.951 3,40
1948. 2.565.277 1.136.116 44,29 788.403 30,37 614.123 23,94 26.635 1,03
1953. 2.847.790 1.264.372 44,40 891.800 31,32 654.229 22,97 37.389 1,31
1961. 3.277.948 1.406.057 42,89 842.248 25,69 711.665 21,71 317.978 9,70
1971. 3.746.111 1.393.148 37,20 1.482.430 39,57 772.491 20,62 98.042 2,61
1981. 4.124.008 1.320.644 32,02 1.629.924 39,52 758.136 18,38 415.304 10,07
1991. 4.337.033 1.366.104 31,21 1.902.956 43,47 760.852 17,38 307.121 7,08
INDEKS: 3.178.593 869.619 274,00 1.454.343 391,00 551.461 363,00 303.170 7.773,00
Tablica br. 5 Temeljem popisa stanovnitva BiH - izradio J. Zovak
Nastavljajui razradu Svoga plana Europska zajednica je 18. oujka 1992. go-
dine predloila podjelu BiH na tri nacionalne regije prema kojoj bi Bonjacima pri-
pale 52 opine, Srbima 37 opina te Hrvatima 20 opina.
Zemljovid br. 6 Prijedlog EZ o unutarnjem ustroju BiH - Cutillierov

plan (www.slobodanpraljak.com)
Zemljovid br. 7 Dogovor SDA i HDZ BiH o Unutarnjem ustroju BiH (www.slobodanpraljak.com)
Zemljovid br. 8 Prijedlog SDS BiH o unutarnjoj podjeli BiH (www.slobodanpraljak.com)

PREDSJEDNITVO BiH O RATU U BiH

I BOSANSKOJ POSAVINI
Kako je Predsjednitvo, meunarodno jo nepriznate drave BiH, bilo svjesno
dubine podjela u bosansko-hercegovakom drutvu, odluilo se na jedino moguu
politiku opciju, opciju aktivne miroljubive koegzistencije - dok ide. Cilj te politi-
ke je u poetku bio osamostaljenje BiH i njeno miroljubivo unutardravno teritori-
jalno i politiko restrukturiranje. Kasnije, kada je utvreno kako su Srbi (zbog poli-
tikog posrbljavanja JNA) odluili svoju vojniku superiornost materijalizirati terito-
rijalnom ekspanzijom, nastojalo se kupovati vrijeme.
U okviru te politike, Predsjednitvo BiH je promatralo i politiko-vojnu situaci-
ju u Bosanskoj Posavini. Potvruje to i zakljuak s njihove 58. sjednice, odrane 19.
oujka 1992. god., (esnaest dana poslije prvog oruanog sukoba u Bosanskom Bro-
du) na kojoj se jedino raspravljalo o politiko-sigurnosnoj situaciji u opini Bosanski
Brod.
Predsjednitvo je, na traenje organa sigurnosti i kriznih tabova opinskih organa Hr-
vatske demokratske zajednice i Srpske demokratske stranke u Bosanskom Brodu, raz-
motrilo politiko-sigurnosnu situaciju na ovom podruju.
Krae uvodne napomene dao je predsjednik Predsjednitva SRBiH Alija Izetbegovi.
Konstatirano je da je, naroito u posljednje vrijeme, dolo do vidnog naruavanja poli-
tiko-sigurnosne situacije na podruju opine Bosanski Brod i da je, pored ostalog, sus-
pendiran rad legalnih dravnih organa vlasti, (istaknuo J.Z.) najavljeni napadi na po-
strojenja Rafinerije nafte, na most izmeu Bosanskog i Slavonskog Broda, da je ugro-
ena osobna i imovinska sigurnost graana.
Predsjednitvo je apeliralo na sve organe vlasti, politike organizacije i graane Bosan-
skog Broda da se uzdre od svih aktivnosti kojima se komplicira politika i sigurnosna
situacija na ovom podruju Republike.
Zakljueno je da lanovi Predsjednitva dr. Nikola Koljevi i mr. Franjo Boras kontinu-
irano prate politiko-sigurnosnu situaciju u Bosanskom Brodu i da sa nadlenim repub-
likim i opinskim dravnim organima i sa republikim i opinskim rukovodstvima po-
litikih stranaka SDS BiH i HDZ BiH koordiniraju mjere i aktivnosti koje je potrebno
poduzeti na smirivanju stanja i efikasnom rjeavanju svih prisutnih konflikata na ovom
podruju i stvaranju uvjeta i neophodnih politikih pretpostavki za funkcioniranje dr-
avnih organa, privrede i normalizaciju ivota graana.
Polazei od procjene stanja, spomenuti lanovi Predsjednitva e se, kako je zakljueno,
i lino angairati odlascima na teren.137
Na 60. Sjednici Predsjednitva BiH, odranoj 22. oujka 1992. godine, predsje-
davajui jo uvijek u rukavicama opisuje stanje u Bosanskoj Posavini. Gotovo kao
jedan vojnik JNA iz BiH, tijekom agresije JNA na Sloveniju, kada ga je TV reporter
137
Predsjednitvo Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, Broj: 02-011-222/92, Sarajevo, 19.
oujka, 1992. godine.
upitao: ta se deava?, a on mu odgovorio: Slovenci hoe, kao, da se odcijepe, a

mi im, kao, ne damo.
Alija Izetbegovi: Sukobljene su dvije strane. Ve znate, situacija takva ve dugo

vremena traje tamo. Novi element je nastao kad su jue osvanule tenkovske snage tamo
u jednom srpskom selu nedaleko od Bosanskog Broda. Ova druga strana u sukobu je
odgovorila s ukljuivanjem, u toku, noi nekih 50-60 dobrovoljaca, izgleda sa one stra-
ne Save (RH), izgleda tako. Da li su ili nisu, to se u ovom momentu jo ne zna, ali ug-
lavnom, izvan optine Bosanski Brod. To je stanje. Inae, civilna vlast je tamo skinu-
ta, ne funkcionira. (istaknuo J.Z.) I sad, ideja je ovakva - da se zahtijeva povlaenje i
vojske novodole armije tamo - tenkovskih jedinica i novopridolih dobrovoljaca koji se
bore na onoj drugoj strani (Hrvatskoj). Imaju krizni tab uslovno reeno hrvatski, a
ovamo uslovno reeno srpski. U ovom hrvatskom ima i neto Muslimana itd. Uglav-
nom, to su te dvije sukobljene strane. Zahtijeva se da se, prije svega, udalje ove novop-
ridole (snage). Ovi koji su doli u zadnjih 48 sati i vojnici i oni. Tenkovi treba da se
udalje i treba da se ovi (iz RH) udalje138
Dvanaest dana kasnije, 03. travnja 1992., na 64. sjednici
Predsjednitvo je razmotrilo aktualnu situaciju u Republici, posebno u vezi sa oruanim

sukobima u Bjeljini i Bosanskom Brodu, te incidentnim situacijama i napetostima u Ba-
njaluci, Kupresu, Livnu, Mostaru i drugim mjestima.
Predsjednitvo je zakljuilo da je njegov prioritetni zadatak, kao cjeline, i svakog njego-
vog lana pojedinano, da svojom politikom akcijom, u prvom redu, obezbijedi sigur-
nost svih graana Republike.
Odlueno je da 4. aprila u Bjeljinu ponovo otputuje delegacija Predsjednitva u kojoj e
biti Fikret Abdi i dr. Biljana Plavi.
Takoer, lan Predsjednitva Fikret Abdi e otputovati u Derventu i Bosanski Brod,
gdje e sa najodgovornijim kadrovima lokalne vlasti i kriznim tabovima odrati sas-
tanke radi smirivanja postojeeg stanja na ovom podruju.
Predsjednitvo je razmatralo zahtjeve iz vie optina u Republici koji se odnose na da-
vanje suglasnosti za mobilizaciju jedinica teritorijalne odbrane na njihovom podruju.
Zakljueno je da se svim optinama da suglasnost na mobilizaciju teritorijalne od-
brane (istaknuo J.Z.) u optinama koje podnesu zahtjev za mobilizaciju njihovih jedini-
ca teritorijalne odbrane, u cilju stabiliziranja politiko-bezbjednosne situacije na njiho-
vom podruju,
Zakljueno je da se o ovoj suglasnosti obavijeste Ministarstvo za narodnu odbranu i Re-
publiki tab teritorijalne odbrane.
Povodom saglasnosti na mobilizaciju teritorijalne odbrane u optinama koje to ele, a u
cilju stabilizovanja bezbjednosne situacije u njihovom podruju, lanovi Predsjednitva
SRBiH dr. Biljana Plavi i dr. Nikola Koljevi su izdvojili miljenje i izjasnili se protiv
ove odluke, s obrazloenjem da dalje naoruavanje stanovnitva ne doprinosi uspostav-
ljanju mira u Republici.
138
Predsjednitvo SRBiH, Zakljuci sa 6o. sjednice Predsjednitva, Sarajevo, 22. oujka, 1992.
Predsjednitvo je pozvalo i vodstva svih politikih stranaka u Republici da svojim ak-

tivnostima i autoritetom doprinesu smanjenju postojeih tenzija.139
Dakle, bio je to dan u kojem je dolo do otvorene diferencijacije izmeu onih

lanova Predsjednitva SRBiH koji su zastupali teroriste i agresore - predstavnike
Srpskog naroda (Nikola Koljevi i Biljana Plavi) i one lanove Predsjednitva za
koje se moe rei kako su se konano odluili na pruanje otpora i drugim, nasilnim
sredstvima, tom velikosrpskom terorizmu i agresiji - predstavnike Muslimana i
Hrvata, na elu s Alijom Izetbegovi. Da su trebali i prije, ope poznata je injenica,
a jesu li i mogli, utvrditi e oni koji se time budu podrobnije bavili.
Istoga dana, svoju teroristiko-ekspanzionistiku potporu velikosrpskim snaga-
ma u BiH najavio je i
Vojislav eelj, predsjednik Srpske radikalne stranke:
Odmah treba razgraniiti teritorije u Bosni i Hercegovini i formirati

samostalnu Teritorijalnu odbranu i policiju na teritorijama koje Srp-
ska republika BiH dri pod kontrolom. One srpske etnike teritorije,
koje po strukturi stanovnitva pripadaju srpskoj BiH, a na kojima
njena Vlada nema vlast, treba osloboditi.140 (istaknuo J.Z.)141
Predsjednitvo SRBiH je, na sjednici odranoj 04. travnja 1992. godine, ima-
jui u vidu sloenost politiko-bezbjednosne situacije u Republici, zakljuilo:
1. Da se, u skladu sa odlukom Predsjednitva SRBiH od 3.aprila 1992.godine i vlasti-

tom procjenom, izvri mobilizacija jedinica teritorijalne odbrane svih optina i grada
Sarajeva u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini, ukljuujui i jedinice veze.
2. Da se zahtijeva od nadlenih organa Jugoslovenske narodne armije da jedinicama te-
ritorijalne odbrane - optinskim i okrunim tabovima TO BiH - vrati naoruanje,
vojnu opremu i ostala materijalno-tehnika sredstva koja su im ustupljena na uva-
nje.
3. Da se izvri mobilizacija cjelokupnog rezervnog sastava milicije SRBiH u skladu sa
ranijim odlukama Predsjednitva i Vlade SRBiH.
4. Da se, u skladu sa vlastitim procjenama, izvri mobilizacija jedinica civilne zatite u
gradu Sarajevu i optinama u Republici i da se, u skladu sa zakonskim propisima i
planovima civilne zatite, izvri obezbjeenje stanovnitva njihove imovine, drav-
nih institucija, preduzea i svih objekata.
5. Da se odmah u svim institucijama, preduzeima i drugim organizacijama i zajedni-
cama organizuje stalno deurstvo u skladu sa procjenom stanja na datom podruju.
6. Da se o svim znaajnim informacijama i zapaanjima koja se odnose na politiko-
bezbjednosnu situaciju redovno obavjetavaju nadleni dravni organi u Republici.
139
Predsjednitvo SRBiH, Zakljuci sa 64. sjednice Predsjednitva, Broj: 02-011-340/92, Sarajevo, 03.
travnja, 1992.
140
http://www.bosnjaci.net, Hronologija dogaaja 1992.-1997., Sonja Biserko
141
Kako Vojislav eelj nema politike hrabrosti, on, podmuklo zaplotnjaki, unaprijed planirano
vojniko osvajanje i etniko ienje dijelova BiH naziva oslobaanjem.
7. Predsjednitvo je zakljuilo da se o provoenju ovih zakljuaka neposredno brine

Vlada SRBiH i nadlena ministarstva: Republiki tab teritorijalne odbrane SRBiH i
nadleni organi grada Sarajeva i svih optina u Republici.142
Pet dana poslije donoenja ovih zakljuaka Predsjednitvo SRBiH je donijelo
Odluku o proglaenju neposredne ratne opasnosti.
Na osnovu take III Odluke o proglaenju neposredne ratne opasnosti, Predsjednitvo

Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 08. aprila 1992. godine, donijelo
je
Uredbu o ukidanju dosadanjeg Republikog taba teritorijalne odbrane
i obrazovanju taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine.
lan 1.
Ukida se dosadanji Republiki tab teritorijalne odbrane BiH i obrazuje tab teritori-
jalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine.
lan 2.
Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine donosi odluke o upotrebi jedinica teri-
torijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo za narodnu odbranu Republike Bosne i Hercegovine preko taba teritori-
jalne odbrane Bosne i Hercegovine rukovodi i komanduje sastavima teritorijalne odbra-
ne.
lanak 3.
Zvanini privremeni znak svih pripadnika TO BiH jeste stari bosanski grb titas-
tog oblika, plave boje, presjeen bijelom dijagonalom sa po tri zlatnouta ljiljana u
svakom polju. (Istaknuo J.Z.)
lanak 4.
Razrijeava se dunosti dosadanji komandant Republikog taba TO BiH general pot-
pukovnik Drago Vukosavljevi i naelnik Republikog taba TO BiH general potpu-
kovnik Fikret (prezime neitko J.Z.). Za Komandanta taba TO Republike BiH imenuje
se pukovnik Hasan Efendi, a za naelnika taba (TO) Republike BiH pukovnik Stjepan
iber.143
Odluka o objedinjavanju svih naoruanih snaga BiH

Dan poslije (09. travnja), na svojoj 66. sjednici, Predsjednitvo je, razmotrivi
politiko-bezbjednosnu situaciju u Republici, na osnovu amandmana 51. i 73. Na
Ustav SRBiH i Uredbe Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine donijelo Od-
luku o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji Republike Bosne i
Hercegovine.
142
Predsjednitvo SRBiH, Zakljuci sa 64. sjednice Predsjednitva, Broj: 02-011-340/92, Sarajevo, 03.
travnja, 1992.
143
Predsjednitvo SRBiH, Broj: 01-011-303/92, Sarajevo, 08. travnja, 1992
Ovom odlukom su svi naoruani sastavi i pojedinci, osim snaga JNA i snaga MUP-a,
koji djeluju na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, pod raznim oznakama i simbo-
lima, duni da se prijave optinskim, okrunim i Gradskom tabu teritorijalne odbrane,
radi stavljanja pod jedinstvenu komandu i dobivanja jedinstvenih obiljeja.
Svi tabovi teritorijalne odbrane su obavezni da izvre prihvat svih prijavljenih grupa i
pojedinaca, evidentiraju ih i stavljaju u funkciju odbrane optine, okruga, grada i Re-
publike.
Predsjednitvo je, takoer, odluilo da sve naoruane grupe i pojedinci, koji se ne
prijave i ne stave pod komandu optinskim tabovima teritorijalne odbrane, odno-
sno okrunim tabovima teritorijalne odbrane i Gradskom tabu TO Sarajevo,
smatraju paravojnim formacijama i prema njima e biti preduzete odgovarajue
sankcije. Rok odziva, prijavljivanja i evidentiranja je najkasnije 15. april 1992.
Godine. (Istaknuo JZ)
Predsjednitvo je za sprovoenje ove odluke uinilo odgovornim ministra za narodnu
odbranu, ministra za unutranje poslove i komandanta taba teritorijalne odbrane Repu-
blike Bosne i Hercegovine.
Zakljueno je da se ova odluka objavi putem sredstava javnog informisanja, te dostavi:
ministru za narodnu odbranu Republike BiH, ministru za unutranje poslove Republike
BiH, komandantu teritorijalne odbrane Republike BiH kao i svim komandantima tabo-
va teritorijalne odbrane u Republici.
Predsjednitvo je upoznato i sa sadrajem javnog poziva graanima Bosne i Hercegovi-
ne u vezi nastanka stanja neposredne ratne opasnosti i zakljuilo da se ovaj poziv uputi
u ime Ministarstva za narodnu odbranu i taba teritorijalne odbrane Republike.144
Na 78. Sjednici Predsjednitva BiH, odranoj 25. travnja, 1992. godine
U uvodnim napomenama predsjednik Predsjednitva je govorio o potrebi da se pozove

na razgovor vojni vrh Jugoslavije, a prethodno je obavijeten o najavljenim razgovorima
generala Adia, potpredsjednika SFRJ Branka Kostia koji bi bio, navodno, odran u
Sarajevu. Posebno je naglasio da se Armija povlai i ostavlja oruje pod komandu SDS
i Karaia.
Stjepan Kljui je istakao da Armija postaje srpska ili armija SDS, a ne radi se o povla-
enju Armije iz nae republike.
Jure Pelivan je istakao da se ne vraa oruje teritorijalne odbrane i trebalo bi oruje TO
koje smo mi platili predati tabu teritorijalne odbrane. Po nekim procjenama vrijednost
vojne opreme iznosi preko 16 milijardi i 200 miliona dinara, pa bi trebalo da ekspertne
grupe ovo pitanje razrijee.
Jerko Doko je istakao da se ne radi o povlaenju Armije nego o njenom pripajanju
SDS.145
Polazei od injenice da je 07. travnja, 1992. godine Republiku Bosnu i Herce-

govinu priznala Europska zajednica, (u UN je primljena 22. svibnja, 1992.), te da je
proglaena Savezna Republika Jugoslavija, Predsjednitvo Republike Bosne i Her-
cegovine je donijelo odluku o povlaenju jedinica JNA sa teritorije Republike Bosne
144
travnja, 1992.
145
Isto, Broj: 02-011-622/92, Sarajevo, 25. travnja, 1992. godine.
i Hercegovine.146 Iz rasprave koja je prethodila toj odluci posebno je zanimljiva jed-

na od diskusija, ona lana Predsjednitva Stjepana Kljuia:
Molim vas, nas e na narod ubiti. Mi nemamo izlaza. Mi imamo pravo da danas upu-
timo ultimatum vojsci ili u kasarne ili iz BIH. Kukanjac (Milutin, general, zapovjednik
JNA u BiH, op. J.Z.) je ve dao izjavu, eno je jutros u novinama, da nee ii iz BiH i da
slua komandu u Beogradu. Poto oni danas proglaavaju svoju dravu, ovdje je vojska
nepoeljna ona samo moe biti okupaciona. Prema tome, predsjednie, nemojte, morate
sada rei javnosti, ubie nas narod. Oni bombardiraju, rade, nema s njima nikakvih pre-
govora. Bolje je asno poginuti nego to trpiti. Nemamo izlaza. To je jedna stvar.
Druga stvar, traim da se hitno pozove Abdi (Fikret, lan Predsjednitva BiH) ovdje da
sjedi s nama u Predsjednitvu i traim da lanovi Predsjednitva ne smiju ii u Lisabon,
jer nisu ispunjeni uvjeti za Lisabon. Prekid vatre je bio dogovoren. Prekid vatre u Sara-
jevu ne znai prekid vatre u cijeloj BiH. Naprotiv, oni BiH raketiraju i vi, sjedajui s
njima u plenarnoj sjednici, vi ete biti optueni za kolaboraciju. Dakle, armija je strana
na naoj teritoriji. Pokuao si jue da im da ansu. Pazite, to je jedna perfidna beog-
radska igra. Oni su nam povukli svu armiju u BiH i sada oni tu armiju ne ele ni da hra-
ne ni da oblae ni da je imaju na dui. Oni danas stvaraju sebi svoju dravu, svoju armi-
ju, i ova je armija bez domovine. Kukanjac je dovoljno lud da zaratuje u BiH, ali vjeruj-
te oni nemaju nikakvih ansi. Nae e rtve biti ogromne, ali BiH e biti slobodna. Tako
se moramo postaviti. Ako se tako ne postavite, gospodo, onda mi moramo ovdje u Pred-
sjednitvu svoje probleme ko je za BiH, a ko nije i jo neto, moramo danas na sjednici
u tri sata napraviti ratni tab BiH u kojeg predlaem da uu i lanovi opozicije. Ratni
tab od 10 ljudi koji bi bili podijeljeni po resorima i da povedemo ovaj narod. Ako to ne
uradimo, gospodo, mi smo kvislinzi ovdje. Mi trpimo da nas bombardiraju, da nas ubi-
jaju, a s njima pregovaramo. Ja u do tri sata pismeno iznijeti ove svoje predloge i stavi-
ti ih na papir i podijeliti svim lanovima.
Posebno elim Alija na tebe da apeliram. Ti si ovjek koji je pokuao najvie mirovno s
njima. Meutim, oni se rugaju. I druga stvar, sad je doveden tvoj autoritet predsjednika
BiH. Pogledaj sta pie danas 'Osloboenje'. To sve etnici piu, to nije sluajno. Ja
znam te ljude. Vi ih ne znate, ja ih znam. Ja znam tu subordinaciju. Da je taj anti koji
je bio sekretar partije pisaca, koji je bio danov mali jer je unakaen i fiziki ikad napi-
sao neto protiv Radovana Karadia, nego su svi isti, svi su lideri, itd. Mi to moramo
danas razrijeiti. Napraviti front za BiH. I molim te, moe uestvovati Dojl147 u presiji
na tebe. Ti ne smije, ti si predsjednik drave koju je priznala Amerika, a ne 'neke
drave' kako kae Adi (Blagoje, Naelnik generaltaba JNA). Ti ne smije ii u Lisa-
bon da sjedne sa Karadiem, Ako idete tamo, onda ovo Predsjednitvo nema funkcije
i gospodo, da se mi raziemo. Ja idem u svoju MZ (Mjesnu zajednicu), ja idem tamo da
se borim. Jer ako Predsjednitvo ide i lanovi Predsjednitva na sastanak s Kara-
diem, onda oni njemu daju i dalje legitimitet. On je za nas ratni zloinac.148 (ista-
knuo J.Z.)
Na 81. sjednici Predsjednitva BiH odranoj 04. svibnja, 1992. godine usvojen
je Izvjetaj o aktivnostima koje su lanovi Predsjednitva obavljali u vrijeme odsus-
146
Isto, Broj: 02-011-327/92, Sarajevo, 27. travnja, 1992. godine.
147
Pukovnik irske vojske Kolem Dojl, bivi ef posmatrake misije Evropske zajednice u Sarajevu
148
travnja, 1992. godine.
II. PR AT U BOSANSKOJJ POSAVINI 1992.
RIPREME ZA RA 137
tva i zarobljavanjaa predsjednika Predsjednitva Alije Izetbegovia od strane bive

JNAA na povratku izz Lisabona.
Predsjednitvo jej zakljuilo da se obavijesti javnnost da je agressor na Bosnu i Herce-

H
govinu Srbija i Crna Gora, odnosno Saveznaa Republika Jug goslavija, prekoo bive
JNA i uz sudjeelovanje paravoojnih formacija SDS (Srpske deemokratske straanke) i
paravojnih forrmacija iz Srbijee i Crne Gore, od dnosno Savezne Republike Jugooslavi-
je. (istaknuo J.Z
Z.)
Imajui ovo u vidu, Predsjednnitvo je zauzeloo stav da Repub blika BiH kao lanica

KEBS-a zatraii vojnu pomo iz inostranstva1499
Da je nalogoddavac zarobljavaanja predsjednikka Predsjednitv

va
Alije Izetbegovia,, na njegovu poovratku iz Lisabbona, bio generral
majoor JNA Milutin Kukanjac, bilo b je svima znnano ve tada. A
koliiko je bio astaan oficira JNA koji se zakleo kako
k e bratstv
vo
i jeddinstvo jugoslavvenskih naroda i narodnosti braniti
b kao zjenni-
o svoga, a koliko samosvjeestan velikosrbinn, bilo je vidljiv
cu oka vo
tek 23. studenog, 1993. godine, kada se ta juunaina junak ka M. Kukanj
njac
javnno hvalisavo dekklarirao u srpskkom dnevniku Borba.
B
Srbi u BiH dobili su gotovo celookupno naoruannje, municiju, min nsko-eksplozivnaa sred-
stva, gorivo, rezzervne delove, hrranu i druga mateerijalna sredstva od JNA, koja je dekre-
tom Predsednitva SFRJ od 4. maja m 1992 godinne prestala da posstoji. JNA je u BiH B iz-
mestila na sigurrne prostore vie od 90% naoruannja, ubojnih sred dstava svih vrsta i druge
opreme i sve jee to predato Reppublici Srpskoj, koja k je time naorruala svoju vojssku. O
onome ta je predato
p Muslimaanima u kasarni 'Maral Tito', kada se poetkom m juna
1992, izmetao kolski centar, nekan daju odgovoor Generaltab VJJ i rukovodstvo Repub-
R
like Srpske. Mii ne samo da smoo spasili sredstvaa JNA, ve smo ispred nosa uzeeli oko
70% naoruanja, municije i druuge opreme iz nadlenosti
n Terittorijalne odbranee bive
BiH, koja bi biila upotrijebljenaa za ubijanje Srbaa na tim prostoriima. Neke akcijee su sa
malim brojem ljudi iz JNA i srpskims teritorijaalcima izvedene briljantno. Iz skladita
1 naih odabraniih vojnika, na priimer, uzeto je ogromno
'Faletii', koje jee obezbeivalo 12
naoruanje - okko 30.000 cevi razznih oruja za gaaanje ciljeva na zemlji, vie orua pro-
tivvazdune odbbrane, minsko-ekksplozivnih sredsstava, sredstava veze, v motornih vozila
v i
druge opreme. Akcija
A je izvedenna brzo, efektno i bez gubitaka. Gu ubitak tog skladita bio
je jedan od najteeih udaraca musslimansko-ustakkaoj koaliciji.150
Zapovjednik JNA J na vukovarrskom bojitu i nekadanji naelnik glavnog stoe-

ra Vojske
V bive Juugoslavije, geneeral pukovnik ivota
Pani, takoer
t je bio veliki
braanitelj temelja na kojima je treebala poivati JNA,
J bratstva i jedinstva. Njegova
nareedna izjava to potvruje:
JNA se iz Bosnne i Hercegovinee ne sme povui po modelu povllaenja iz Makeddonije,

bez obzira to je toj republici Evropska zajeednica priznala nezavisnost (isttaknuo
149
Predsjednitvo Reppublike Bosne i Herrcegovine, Broj: 022-011-343/92, Saraj
P ajevo, 4. maja, 19922.
150
B
Borba, 23. studenogg 1993., Hronologgija dogaaja 1992.-1997., Sonja Bisserko
J.Z.) ... U Bosni je neizvesna situacija - blii smo ratu nego miru ... nepobitna injenica
da je u toj republici na delu hrvatsko - muslimanska zavera i koalicija protiv Srba.151
(sic!)
Odluka o proglaenju ratnog stanja u BiH

Budui politika aktivne miroljubive koegzistencije nije dala rezultata, mjesec
dana nakon to je i Savjet sigurnosti UN-a utvrdio da je na Republiku Bosnu i
Hercegovinu izvrena agresija od strane Republike Srbije, Republike Crne Go-
re, Jugoslovenske armije i terorista Srpske demokratske stranke, Predsjedni-
tvu BiH nije nita drugo preostalo nego - proglasiti ratno stanje.
Polazei od injenice da je na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvrena agresija od stra-

ne Republike Srbije, Republike Crne Gore, Jugoslovenske armije i terorista Srpske de-
mokratske stranke, - da je injenica agresije utvrena od strane Savjeta bezbjednosti
Ujedinjenih nacija, Rezolucijom broj 752 od 18. maja 1992. godine, - da se ta agresija
nastavlja i nakon usvajanja pomenute Rezolucije Savjeta bezbjednosti, - da je agresija
praena brutalnim genocidom nad narodom Bosne i Hercegovine, kao posljedica ega je
do sada ubijeno preko 40 hiljada ljudi, prisilno raseljeno oko milion i 400 hiljada sta-
novnika, a njih preko 60 hiljada odvedeno u koncentracione logore, - da agresor organi-
zovano nastavlja da razara civilne, privredne, vjerske i druge objekte, - daje agresor
okupirao oko 70% teritorije drave Bosne i Hercegovine i da odbija da obustavi agresi-
ju, - i polazei od prava na odbranu koje je priznato po meunarodnim zakonima. Pred-
sjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na osnovu amandmana LI toka 5. stav 3.
Na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 20. juna 1992. godine,
donijelo je
Odluku o proglaenju ratnog stanja
1. Na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine proglaava se ratno stanje,
2. Proglaavanje ratnog stanja ima za cilj da se, na osnovi prava graana na individual-
nu i kolektivnu samoodbranu, omogui efikasnije angaovanje svih ljudskih i mate-
rijalnih potencijala u domovini i inostranstvu radi njihovog stavljanja u funkciju os-
lobaanja Republike Bosne i Hercegovine od agresora, kao i radi uspostavljanja na-
ruenog pravnog poretka i stvaranja uslova za povratak svih prognanih stanovnika
Bosne i Hercegovine na njihova ognjita.
3. Ovlauju se oruane snage Bosne i Hercegovine da preuzmu potrebne mjere na or-
ganizovanju optenarodnog otpora radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.
4. Republika Bosna i Hercegovina e se pridravati odredaba meunarodnog prava i
meunarodnih konvencija koje reguliu ponaanje drava u ratnom stanju, te u skla-
du sa lanom 51. Povelje Ujedinjenih nacija, uvaavati odluke i inicijative Savjeta
bezbjednosti koje on donese radi uspostavljanja i odravanja meunarodnog mira i
sigurnosti. Republika Bosna i Hercegovina e zajedno sa Savjetom bezbjednosti
UN, Evropskom zajednicom i drugim meunarodnim institucijama nastaviti da traga
za mirnim rjeenjem sukoba u Bosni i Hercegovini putem pregovora koje e biti u
151
skladu sa njenim dostojanstvom, nezavisnou, integritetom i cjelovitosu. U tom

pogledu ona ostaje otvorena svim relevantnim inicijativama.
5. O ovoj odluci Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine e obavijestiti Savjet
bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
6. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Slubenom listu RbiH.
Sarajevo, PR. Broj 1201/92, 20. juna 1992. godine.
Predsjednik Predsjednitva RbiH, Alija Izetbegovi, s.r.152
IZVOD
IZ HRVATSKO-SRPSKIH POLITIKIH ODNOSA
Presudan dogaaj za borbe u Bosanskoj Posavini i jedan od presudnijih za rat u
cijeloj Bosni i Hercegovini zbio se 06. svibnja, 1992. god. u Grazu, na bilateralnom
sastanku dvojice predsjednika drava u dravi, Radovana Karadia i Mate Bo-
bana. Na tom, za rat u BiH prijelomnom sastanku, dvije strane (srpska i hrvatska)
dogovorile su neto na utrb tree (muslimanske). Zakljuke s tog sastanka dvojica
predsjednika su objavili.
O reagiranju Europske zajednice na taj sporazum, pisao je stalni dopisnik Sara-

jevskog Osloboenja iz Brussela, 09. svibnja 1992. god.
Mi u potpunosti i bez ostatka odbijamo bilo kakve teritorijalne podjele i spora-

zume koji ne uivaju podrku sve tri strane u pregovorima. (Istaknuo J.Z.)
To je, kratko i jasno, sve to Evropska zajednica zvanino ima da kae na vijest o tome
da su se Radovan Karadi i Mate Boban u Gracu sporazumjeli o tri bosanska kantona,
iju e mapu objaviti 15. maja.
Nezvanino, reakcija Evropljana, koji ve mjesecima organiziraju susrete lidera SDS,
SDA i HDZ na kojim se razgovara o buduem ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine
i nastoje da destiluju makar minimum zajednike osnove za dogovor, daleko je dua i
vehementnija. Srpsko-hrvatski sporazum na tetu Muslimana iz kog su Muslimani
iskljueni, u Briselu se doivljava kao ugroavanje evropskog mirovnog i politikog
posredovanja od strane onih lidera kojim iz daljine upravljaju Slobodan Miloevi I
Franjo Tuman.153
152
153
Osloboenje, 09. svibnja 1992. god.
140 NSKOJ POSAVIN
RAT U BOSAN NI 1992.
Prioppenje za javvnost sa bilaateralnog sasstanka

Radovanaa Karadia i Mate Bobaana 06.05.199 92. u Grazu
Dokument br. 3 Spporazum Boban - Karadi,

K priopenje za javnost (www
w.slobodanpraljak.ccom)
Mate Boban
Predsjednik hrvatske nacionalne zajednice
Herceg Bosna
Juno od Mostara hrvatska strana

smatra da u hrvatsku nacionalnu
jedinicu spada podruje odreeno
1939-te godine, tj. granice Hrvatske
Banovine.
Fotografija br. 32
(Foto: www. bhdani.com)
Obje strane su suglasne da se u razgranienju dvije konstitutivne jedinice na

podruju Kupresa kao i u Bosanskoj Posavini (Derventa, Bosanski Brod, Bosanski
amac, Odak, Oraje, Modria i Brko) vodi rauna o kompaktnosti prostora i
komunikacija.
Radovan Karadi
Predsjednik spske dravne zajednice
Republika Srpska
Srpska strana smatra da je granica

izmeu hrvatske i srpske zajednice,
granica rijeke Neretve.
Fotografija br. 33
(Foto: www.pollitika.com)
Dr. Zdravko Tomac, u to vrijeme potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva

RH, tvrdi:
() u uem kabinetu Vlade (RH) iz tiska smo saznali za sporazum Boban - Karadi u
Grazu. Nitko od nas, ak ni predsjednik Greguri, nije znao za razgovore i za priprema-
nje tog sporazuma u Grazu. Nae je ogorenje bilo jo vee kada smo vidjeli da je tekst
Sporazuma dosta lo za hrvatske interese i za poziciju Hrvatske u svijetu.
Ve se na prvi pogled vidi da je sporazum Radovan Karadi potpisao kao 'predstavnik
Srpske dravne zajednice', ime indirektno Hrvati priznaju postojanje srpske drave u
Bosni i Hercegovini. Stvaranje srpske drave na tom teritoriju omoguilo bi da srpska
drava po prvi puta u povijesti prijee rijeku Drinu.
Sporazum je potpisan u vrijeme kada je to odgovaralo srpskoj strani, upravo kada su se
Muslimani nakon dugog kolebanja poeli boriti, pa je normalno da su Muslimani taj
sporazum shvatili kao 'no u lea'. Priznavanje podjele Bosne i potpis na podjelu Bosne
s Karadiem kao predstavnikom srpske drave, doveo je u pitanje hrvatsku strategiju
koja se temeljila na nepovredivosti i nepromjenjivosti granica bivih republika Jugosla-
vije. Ako bi se bilo gdje mijenjale granice, odnosno prekrajale prema etnikom sastavu
puanstva, onda bi dole u pitanje i postojee granice Hrvatske, jer bi se teko bilo ob-
raniti od pritiska da onaj dio njenog teritorija gdje su Srbi u veini ne prepusti Srbiji,
odnosno novoj srpskoj dravi u Bosni. Na taj nain prijetila je opasnost da se realiziraju
bitni ciljevi zbog kojih je Miloevi i iao u rat, stvorila bi se srpska drava ne samo u
Bosni nego i na dijelovima teritorija Hrvatske.
Osim toga, podjelom na tri nacionalne drave teko bi se BiH mogla odrati i kao kon-
federacija. Podjela na osnovi sporazuma Boban - Karadi je i protiv interesa Hrvata u
Bosni i Hrvata u Vojvodini i u Boki kotorskoj. Izvan hrvatskog kantona, prema toj pod-
jeli, ostalo bi 59 posto Hrvata koji bi, kao i Hrvati iz Vojvodine, morali napustiti svoja
ognjita, ime bi se bitno smanjio povijesni prostor na kojem su Hrvati ivjeli stoljei-
ma.
Budui da je u to vrijeme Hrvatsko vijee obrane, zajedno s Muslimanima, dralo terito-
rij sjeverne Bosne, 3. Toka koja glasi: 'Obje strane su suglasne da se u razgranie-
nju dvije konstitutivne jedinice na podruju Kupresa, kao i u Bosanskoj Posavini
(Derventa, Bosanski Brod, Bosanski amac, Odak, Oraje, Modria i Brko) vodi
rauna o kompaktnosti prostora i komunikacijama', dovela je u sumnju motive
povlaenja jedinica HV-a i naputanja toga teritorija. (istaknuo J.Z.) Potpisani spo-
razum, bez obzira na namjere, dao je suglasnost srpskoj strani da na osnovi kompak-
tnosti prostora i voenja rauna o komunikacijama, spoji teritorij srpske drave u Bosni
i okupirana podruja Hrvatske sa Srbijom.
Posebno je bila i opasna 6. Toka u kojoj se kae: 'Slijedom naprijed dogovorenog pres-
taju razlozi za oruane sukobe izmeu Hrvata i Srba na cijeloj teritoriji Bosne i
Hercegovine', ime gospodin Boban, a preko njega i Hrvati, priznaju srbijanske neistine
kao realnost, pristaju na njihovu strategiju koja se temelji na tome da nije rije o agre-
sivnom ratu Srbije protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ve da su to oruani sukobi
izmeu Hrvata i Srba na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, zbog sporova oko raz-
granienja koji teritorij kome pripada. U tom smislu taj je potpis donio goleme tete Hr-
vatskoj, a ne samo Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Nai su neprijatelji likovali, jer je konano indirektno priznato ono za to nas optuuje i
Srbija i oni. A nai prijatelji bili su zabrinuti i s pravom su nas pitali: Kako se moglo ta-
ko neto dogoditi? Jesmo li svjesni svih posljedica takvog sporazuma? Taj je sporazum,
osim toga, potpisan u trenutku kada je konano svjetska zajednica krenula s otrijim
mjerama prema Srbiji i Srbima, pa je on bio pojas za spaavanje Miloeviu i Karadi-

u, koji im nije baen prvi put.
Sve to i jo mnogo drugih stvari rekao sam u vrlo otrom tonu na sjednici Ueg kabineta
Vlade, znajui da e se sve uti do Predsjednikih dvora, to sam upravo i elio da se
uje. Za svaki sluaj, istu analizu sporazuma s loim posljedicama za Hrvatsku izloio
sam i nekim ljudima iz Tumanove blizine, ljudima koji su uivali njegovo povjerenje,
s izravnom molbom da mu to doslovce kau. Mogu misliti kako su mu to prenijeli, vje-
rojatno dodajui jo poneto to nisam rekao, uz komentare koji za mene nisu bili ugod-
ni. Predlagao sam da se odmah poduzmu konkretne mjere kako bi se loe posljedice
izazvane tim sporazumom barem ublaile. Predlagao sam da se Hrvatska ogradi od tog
sporazuma. Mi smo to u Vladi odmah uinili, ponavljajui po ne znam koji put da osta-
jemo pri svojoj politici zalaganja za jedinstvenu, suverenu i samostalnu Bosnu i Herce-
govinu. Predlagao sam preko odreenih kanala i predsjedniku Tumanu da se ogradi od
tog sporazuma. Mislim da se i predsjednik Tuman iznenadio otrinom reakcije u nas i
u svijetu. Zato je napisao pismo Bakeru u kojem naglaava jo jedanput da Hrvatska
podrava jedinstvenost Bosne i Hercegovine kao drave. Uskoro zatim uslijedio je i
sporazum HDZ-a i SDA u Splitu o zajednikoj borbi Hrvata i Muslimana protiv srpskog
agresora i o moguoj konfederaciji poslije rata. Meutim, kasnije je u jednom inter-
vjuu predsjednik Tuman priznao da stoji iza Bobanova dogovora i sporazuma s
Karadiem u Grazu, (istaknuo J.Z.) kao i iza dogovora u Splitu, polazei od prava i
potrebe da se pregovara i sa Srbima i s Muslimanima.154
Fotografija br. 34
lanovi Vlade
nacionalnog jedinstva
RH: (s lijeva)
potpredsjednik
Zdravko Tomac,
predsjednik Franjo
Greguri, mnistar
obrane Gojko uak
(http://farm1.static.flic
kr.com)
154
Dr. Zdravko TOMAC, Iza zatvorenih vrata, Zagreb, Organizator, 1992., str. 181-183.
IZVOD
IZ HRVATSKO-MUSLIMANSKIH POLITIKIH ODNOSA
Potaknut Odlukom Predsjednitva BiH o organizaciji obrane pod jedinstvenom
komandom i jedinstvenim obiljejem, Gojko uak, Ministar obrane RH, osobno,
Predsjedniku RH dr. Franji Tumanu, upuuje prijedlog dokumenta, u kojem rukom
dopisanom napomenom navodi: Predsjednie! Ovo aljem Bobanu da poalje Aliji i
Doki, ako se Vi slaete. Gojko.
I iz tog dokumenta (direktive), vrhovnitva RH bosansko-hercegovakim Hrvati-
ma, vidljiv je hrvatski pogled na unutarnje ustrojstvo BiH, nakon njezina meunaro-
dnog priznanja.
Slijedom injenice da je BiH priznata kao jedinstvena (cjelovita) teritorijalna
jedinica, te da vie nije moglo doi do njenog, meunarodno toleriranog, komadanja,
aspiranti na teritorij BiH su bili prisiljeni svoju politiku uskladiti s politikom meu-
narodne zajednice i odnosom snaga na terenu. Jer, nastavkom te i takve politike
hrvatski komadatelji bi (kao i srpski rasparatelji) podrali secesionizam i u vlastitim
dravama (tzv. SAO Krajina i Kosovo). Odustali su dakle od politike kojom se elje-
lo Srbima naseljena podruja pripojiti Srbiji, a podruja naseljena Hrvatima Hrvats-
koj, te su pristupili politici prijelaznog razdoblja, po uzoru na srpsku politiku
prema austrougarskoj Vojvodini. Pristupilo se borbi za unutranji, politiki i teritori-
jalni preustroj BiH. Pristupilo se politici unutranjeg komadanja tigrove koe i
njezino preslagivanje metodom tzv. humanog preseljenja naroda, sa eljom da se ti
novokomponirani prostori, u povoljnom povijesnom trenutku, (hrvatski) pripoje
(srpski) prisajedine zemlji matici, politikom samoopredjeljenja do odcjepljenja.
Kako je temeljni alat za provoenje te i takve politike bila vojska (drugo, na-
silno, sredstvo), moralo ju se uvati kao zjenicu oka svoga. Jer, jedino se s vlasti-
tom (separatistikom) vojskom mogao omeiti vlastiti lebensraum.
Zbog toga hrvatskom vrhovnitvu nije padalo na pamet svoju obrambenu po-
litiku uskladiti s obrambenom politikom predsjednitva BiH, (jedinstvena komanda
i jedinstvena obiljeja), jer, niti su branili istu politiku, niti, sukladno politici, isti
teritorij. Predsjednitvo BiH je branilo cjelovitu BiH sa tri konstitutivna naroda, a
hrvatsko vrhovnitvo je branilo BiH u tranziciji, sa tri konstitutivne jedinice. Na-
cionalno osvijeeni Hrvati (i Srbi) u BiH su branili svoj prag, svoje ognjite i
svoj dom, a Muslimani i BiH patrioti su branili svoju domovinu.
Prema kazivanju naelnika 101. br. HVO, satnika Andrije Lepana, na upite sto-
tina bosansko-brodskih branitelja: to mi branimo on im je odgovarao: branimo
svoje ognjite dok politika ne odlui kako e se zvati.
Sukladno toj i takvoj politici hrvatskog vrhovnitva prema BiH, Gojko uak
je bosansko-hercegovakim Hrvatima uputio sljedei dokument:
II. PR
RIPREME ZA RA
Dokument br. 4 Gojko

G uak inzistirra na odranju tri vojske u BiH (www
w.slobodanpraljak.ccom)
Deset dana kasnije, znajui kako se herceg-bosanska politika kreira u Zagre-

bu, a sprovodi u Mostaru, ministar obrane BiH (Hrvat) Jerko Doko, obratio se svom
kolegi, ministru obrane RH, Gojku uku.
Jerko Doko, Ministar obrane BiH
tovani g. uak,
Kao to Vam je poznato, Predsjednitvo i Vlada Republike Bosne i
Hercegovine donijeli su odluku da se svi pojedinci i sve naoruane sku-
pine u Bosni i Hercegovini stave pod jedinstvenu komandu nadlenih
republikih organa. Najvei broj naoruanih pojedinaca i skupina u
bosanskohercegovakim opinama prihvatio je tu odluku. Meutim,
odluku nisu prihvatili tzv. JNA i oruane formacije kojim upravlja Srpska demokratska
stranka. Usto, Ministarstvo narodne obrane i tab Teritorijalne obmane Republike Bos-
ne i Hercegovine suoavaju se s odbijanjem navedene odluke Predsjednitva i Vlade od
izvjesnog broja naoruanih formacija bosanskohercegovakih Hrvata. Te formacije me-
unarodni vojni inioci, zajedno sa institucijama ostatka Jugoslavije, Srbije i tzv. JNA,
definiraju kao "agresiju Republike Hrvatske protiv Republike Bosne i Hercegovine". Ta
se tvrdnja najee pravda navedenim odbijanjem naoruanih formacija na podruju za-
padne Hercegovine da se potine sustavu Teritorijalne obrane Republike Bosne i Her-
cegovine i da prihvate republika znamenja. Tomu se, takoer, dodaje povezanost Vas
osobno i drugih odgovornih ljudi iz oruanih snaga Republike Hrvatske s pojedincima
unutar navedenih formacija. To nanosi neprocjenjivu tetu naem nastojanju da konso-
lidiramo republike snage obrane a koristi propagandi snaga agresije protiv Republike
Bosne i Hercegovine.
Odluka o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji Republike Bosne i Herce-
govine" od 9.4.1992.g. (br. 01-011-100/92)
U skladu s tim, pozivam Vas da hitno zahtijevate da se sva oruana djelovanja u Bosni i
Hercegovini dovedu u okvir sustava Teritorijalne obrane Republike Bosne i Hercego-
vine, da se osobno Vi i svi odgovorni inioci u Republici Hrvatskoj ogradite od svih
vojno-politikih djelovanja koja nisu u skladu sa dravnim statusom i interesom Repub-
like Bosne i Hercegovine, da naredite svim iniocima vojnog sustava Republike Hr-
vatske da se hitno ograde od svih odluka povezivanja i suradnje s oruanim formacija-
ma u Republici Bosni i Hercegovini koji nisu u skladu s odlukama Predsjednitva, Vla-
de i Ministarstva narodne obrane Republike Bosne i Hercegovine.
Vaa odlunost u hitnom djelotvornom odzivu na ovaj poziv bit e vaan doprinos naoj
borbi za slobodu i demokratsku stabilnost Republike Bosne i Hercegovine.
Molim Vas da me hitno pismeno obavijestite o poduzetim mjerama zahtijevanim ovim
pismom.
S najboljimk eljama, Ministar narodne obrane BiH, Jerko Doko
Ni asa ne asei, istog dana, Gojko uak, svom kolegi sitnu knjigu pie, u
stilu e ue me pobratime mio:
Vrlo tovani g. ministre,

Danas sam primio Vae pismo-fax od 20. travnja 1992. Budui da nije upueno slube-
nim putem, uobiajenim meu suverenim dravama, pretpostavljam da je privatnog ka-
raktera, te Vam tako i odgovaram.
Moram priznati da me ton i sadraj Vaeg pisma veoma udi i sugerira da pojedini nje-
govi dijelovi nisu rezultat Vaeg promiljanja, ve pritisak onih imbenika koji ele po-
koriti i unititi slobodu i duh hrvatskog naroda u BiH.
Kao to Vam je poznato, Sabor Republike Hrvatske svojim zakljukom od 27.03.1992.
podrava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i demokratski izraenu volju njenih
graana na referendumu 29. veljae i 1. oujka 1992., da se Bosna i Hercegovina kon-
stituira kao samostalna i suverena drava i da kao takva bude meunarodno priznata.
Podrava se, takoer, nastojanje da se unutranji odnosi u BiH urede na miran nain
putem pregovora triju suverenih nacionalnih zajednica, a u okviru Mirovne konferencije
u Bruxellesu.
Istim zakljukom Sabor je pozvao Vladu odnosno Predsjednika Republike Hrvatske, da
to prije prizna BiH kao samostalnu i suverenu dravu.
Sukladno navedenim zakljucima, a na prijedlog Vlade RH, Predsjednik Republike je,
u ime Republike Hrvatske, dana 7. travnja 1992. godine donio odluku o priznanju BiH.
Iz gore izloenih akata Sabora i Predsjednika Republike Hrvatske, vidljiv je odnos Re-
publike Hrvatske prema Republici Bosni i Hercegovini, te je jasno da na teritoriju BiH
nema jedinica oruanih snaga Republike Hrvatske.
U situaciji agresije na BiH, odreen broj osoba, porijeklom iz te Republike, zatraio je
demobilizaciju, kako bi sudjelovao u obrani rodne grude. Republika Hrvatska udovolji-
la je takvim zahtjevima, jer nema moralno pravo spreavati te ljude u obrani kunog
praga.
Isto tako, Republika Hrvatska, pruala je i pruat e svu humanitarnu pomo BiH u to
se ubraja i prihvaanje svih prognanika iz te Republike, bez obzira na nacionalnost.
Vidljivo je, dakle, da nema niti govora o agresiji Republike Hrvatske protiv Republike
BiH, pa je doista nejasno Vae prihvaanje insinuacija od strane faktora koje i Vi navo-
dite (ostatak Jugoslavije, Srbije i tzv. JNA) koji sve ine da unite samostalnost i suve-
renost BiH.
Naalost, mora se konstatirati da se tijekom rata u Republici Hrvatskoj sa teritorija
BiH aktivno djelovalo i napadalo na Republiku Hrvatsku, dok sa teritorija Republike
Hrvatske BiH nikada nije napadana, te stoga jo vie zauuju navodi iz Vaeg pisma.
Iz Vaeg se pisma, meutim, da naslutiti da bih ja osobno bio protiv suverenosti BiH,
to s indignacijom odbijam. Naprotiv, u potpunosti prihvaam odluku RH o priznava-
nju BiH, kao suverene i samostalne drave i nita ne inim niti u initi to bi dovelo u
pitanje njenu nezavisnost.
U skladu s ovim mojim opredjeljenjem, nije na meni da interveniram u unutarnje stvari
jedne meni osobno bliske i drage drave, te ne mogu niti utjecati na odluke tamonjih
Hrvata o nainu njihove samoorganiziranosti, a kako Vi to, gotovo ultimativno od mene
zahtijevate.
Dapae, ini mi se prirodnim da ste Vi, pripadnik hrvatskog naroda, politiki po roenju
izdanak upravo tih stanovnika koji su iz nude prili samoorganiziranju, a s obzirom na
visoku dunost koju obnaate u BiH, najprije pozvani da uskladite organiziranje obrane
u skladu s Vaim potrebama, predodbama i sredstvima.
elei Vam puno uspjeha, srdano Vas pozdravljam, a prijateljskoj BiH elim puno
sree u ovim tekim trenucima.
Va, Ministar obrane RH, Gojko uak
148 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
HVO HZHB
H ne priiznaje odlukee predsjedniitva BiH
G
General Ante Roso,
R glavni zappovjednik HVO
O-a
Mjesec dana naakon to je Preddsjednitvo BiH

M H donijelo Odluuku o
o
objedinjavanju u svih naoruaanih snaga na teritoriji Repuublike
B
Bosne i Hercegovine, petnaaest dana nakon n ukove reakkcije i
s
samo dva danaa nakon sporazuuma Boban-Kaaradi u Grazuu, for-
m
malno protuustaavna, Hrvatskka zajednica Heerceg-Bosna i njena
vojnna komponentaa Hrvatsko vijjee obrane, putemp svog, fo
ormalno paravoojnog,
Glavvnog stoera i, formalno paravvojnog, generalla Ante Rose, izdaje,
i formalnoo pro-
tuzaakonitu, zapovijjed koja glasi:
Po osnovi do saad Postignutih sporazuma (istakknuo J.Z.) i ukazaanoj potrebi izdajjem
ZAPOV VIJED
1. Na prostoru HZ HB jedino
legalne vojne postrojbbe su
postrojbbe HVO. 2. Sve druge
vojne postrojbe
p su obaavezne
da na navedenom territoriju
pristupe u jedinstven sistem
obrane i priznaju Stoerr HVO
kao glav vno zapovjednitvvo.
3. Svak ki pripadnik naveedenih
vojnih postrojbi
p je obaavezan
da nosi obiljeje HVO (ggrbov-
nica na kapi
k i platneno obilje-
o
je HVO na rukavu lijeve ruke).
4. Zabraanjujem formirannje pri-
vatnih postrojbi,
p a licim
ma koja
ne potu uju ovu zapovijedd sudi-
ti i razbiiti formirane posttrojbe.
5. Ovom m zapovijedi see stav-
ljaju va an snage sve zap povije-
Dookument br. 5 Zapoovijed zapovjednikaa HVO, gen. Ante Rose
R di zapo ovjednitva TO i ista
se na ov vim prostorima smat-
ra neleegalnom.155 (isttaknuo
J.Z.)
Po osnovu kojih do sada postignutih spoorazuma i tem

meljem koje ukkazane
potrrebe Roso izddaje zapovijed 08.05.1992. god?
g Temeljemm sporazuma Boban-
B
Karaadi postignuttog dva dana rannije u Grazu?
155
H HB HVO Glavnni stoer, Zapovijed, Pov. Bro: 01-331/92, Grude, 08.sv
HZ vibnja 1992.
II. PR
RIPREME ZA RA
U svakom sluaju, iz zapovijeedi glavnog zappovjednika HVO O, generala Antte Ro-

se, vidljivo
v je kakoo HVO ne priznnaje Odluku Prredsjednitva BiiH o objedinjaavanju
svihh naoruanih snaaga na teritoriji Republike Bossne i Hercegovin
ne.
H
HOS ne prizznaje odlukee HVO HZH
HB
Dokuument br. 6 Proglas zapovjednika HOSS-a, puk. Blaa Kraaljevia

ww.slobodanpraljakk. com)
(ww
Pukovnik Bla Kraljevi, zapovjednik HOS-a za Hercegovinu
Iz Proglasa kojeg je u Ljubukom, dan kasnije, 09. svibnja

1992. godine izdao pukovnik Bla Kraljevi Ero, zapovjednik
Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, vidljivo
je kako pak HOS ne priznaje Stoer HVO kao glavno zapovjedni-
tvo.
Pored legalne i legitimne Teritorijalne obrane BiH, Zapovijed generala Rose se
sasvim sigurno odnosila i na paravojne Hrvatske obrambene snage (HOS) koje su
organizirane, opremljene i obuene od strane vodstva Hrvatske stranke prava (HSP).
Netko e ve utvrditi, jesu li, temeljem etvrte toke te Zapovjedi, pripadnici
HVO-a poeli razoruavati, hapsiti i u logore zatvarati muslimane, pripadnike TO
BiH, jer su ih na (tim) prostorima smatrali nelegalnim. Osim toga, bit e nuno
utvrditi, jesu li u skladu s ovom istom Zapovijedi, pukovnik HOS-a Bla Kraljevi
i osmorica pripadnika HOS-a, razbijeni 09. kolovoza, 1992. god. na kontrolnom
punktu u Kruevu, zaseoku Glamuzinove Kue, opina Mostar.156 Prema tvrdnji
Ivana Andabaka, zapovjednika specijalnih postrojbi HVO-a, jesu.157
Uzrok meusobnog nepriznavanja ove tri vojske, a potom i rata izmeu Hrvata i
Muslimana, posebna je tema koja zasluuje i posebnu panju.158
Moglo bi se konstatirati kako je u BiH, u to vrijeme, meusobno ratovalo, naj-
manje devet razliitih vojski. S jedne strane; JNA, srpska TO BiH (VRS), bosansko-
hercegovaki etnici, etnici iz Srbije, martievci iz Hrvatske, te s druge; musli-
manska TO BiH (Armija BiH), HVO, HOS, i HV.
Neovisno o uzrocima i posljedicama rata, neovisno o tome kome je ratni zloin
bio metoda, a kome eksces, ni jednu ni drugu stranu nije karakterizirala disciplinira-
na vojna subordinacija i doslovno potivanje prava i obiaja ratovanja. Ali, u jed-
noj stvari su bili razliiti. Dok su srpske snage bile jedinstvene kako u ideji-projektu
(Velika Srbija), tako i u nainu njegovog ostvarenja - jedinstvenom vojnom silom
pod zapovjednitvom personalne osovine Miloevi-Karadi-Marti, dotle se druga
strana meusobno razdirala i oko ideje-projekta i oko naina njegova ostvarenja.
Muslimani su eljeli jedinstvenu BiH, centralistiki ustrojenu. Jedni Hrvati su ih u
tome podravali, traei dom naroda (Kljui), drugi su takoer eljeli jedinstvenu
BiH, ali sastavljenu od tri federalne jedinice (Zubak)159, trei su eljeli cjelovitu BiH,
ali kao federalnu jedinicu Hrvatske (HSP), etvrti su pak eljeli podjelu BiH na na-
156
http://www.hsp1861.hr/vijesti/201201jnbjo.htm
157
Hrvatski list, broj 258 od 03.09.2009. god. str. 30-36.
158
U prosincu 1993. u Slavonskom Brodu je odran Sveopi sabor Bosanske Posavine. Jedna od kon
statacija na Saboru glasi: "U ovo stanje su nas dovela dva zla. Jedno zlo je srpska agresija, a drugo
losa hrvatska politika". Mato Gogi je izjavio: Oni dole (hercegovaki Hrvati op.a.) ratuju sa na-
im prijateljima, a mi ovdje sa njihovima. Nai su prijatelji Muslimani, a njihovi Srbi.
(http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199312/31228-001-pubs-zag.htm (08. srpnja 2009.)
159
Zalaemo se da podruja Bosanske Posavine i sredinje Bosne svaka za sebe ine posebnu federal-
nu jedinicu/regiju http://www.nezavisne.com/ dogadjaji/intervju/19514/ Kresimir-Zubak. Html
(08.07.2009.)
in Srbima naseljena podruja pripojiti Srbiji, a podruja naseljena Hrvatima Hr-

vatskoj.160
Posljedino politikim stavovima, srpske snage su, unato problemima, bile je-
dinstvene, a hrvatske i muslimanske (do meusobnog nepriznavanja, iskljuenja i
razbijanja), nejedinstvene.
Dakle, u Bosanskoj Posavini su (kao i u cijeloj BiH) meusobno ratovali, s jed-
ne strane velikosrpske snage - za Veliku Srbiju (izravno ili putem konfederalizacije
BiH), a s druge strane hrvatsko-muslimanske snage (BiH patrioti) - za cjelovitu i
neovisnu BiH.
Izmeu njih su iardijski petljali velikohrvatski romantiari i njihovi psi ra-
ta, loe kopirajui srpske pandane.
Veliina i istoa povijesne misije, kako velikosrba tako i njihovih hrvatskih
plagijatora, bila je vidljiva u neskrivenoj naklonosti prema svojim psima rata.
Protiv svih su se borili uvezeni mudahedini motivirajui i bosanske muslimane
da zajedno kliu dihadom se Bosna brani.
Svoje vienje problema nejedinstvenog zapovjednitva i nejedinstvene armije

(zemlje u ratu) iznio je na Hrvatskoj televiziji (HTV) 08. lipnja 1992. godine Pred-
sjednik Predsjednitva BiH, Alija Izetbegovi, karakterizirajui to kao nekakav
proces.
Novinar: kakav je va komentar i inae stav u odnosu HVO i TO?
Izetbegovi: Pa u ovakvim trenucima najopasniji su sektaki, sektatvo je najopasnija
stvar koja se moe pojaviti. Ja otpor HVO pozdravljam. On pomae ovoj borbi. Kona-
no, oba su spontano, njihov otpor protiv agresije, protiv jednog nametnutog rata, u Sara-
jevu se stvorio jedan itav niz, ja u Sarajevu poznajem situaciju, jedan itav niz grupa
na principu samoorganiziranosti, jer mi se kao drava nismo spremali za rat, nismo bili
spremni. Ja pozdravljan ovo to je u hrvatskom narodu niklo u Bosni i Hercegovini, da
se odupre agresoru i da sauva gradove i sela i svoje domove. Prema tome tim prije to
znam iz kontakata da HVO priznaje Bosnu i Hercegovinu, da hrvatski narod listom gla-
suje za nezavisnost i suverenu Bosnu i Hercegovinu, i da konano HVO priznaje autori-
tet Predsjednitva BiH, to je i vie puta reeno od najodgovornijih ljudi. Ono to stvara
tekoe to je sada ovo dvojstvo, znate, to imamo Teritorijalnu obranu i HVO, ali je
spremno da se uklopi danas u neku buduu
Novinar: organizaciju oruanih snaga ?
Izetbegovi: Tako, budue oruane snage Bosne i Hercegovine buduu armiju BiH, oni
su spremni da se u to ukljue i da prema tome priznaju vrhovnu komandu Predsjedni-
tva, tako da, da i sad oni, trenutno, djeluju na istom poslu na kojem djeluju i te ... da ne
bude problema I sada, naravno, poto to nie sve skupa spontano ima i izvjesnih
stvari koje se svima ne bi sviale, ali ja to gledam kao nekakav proces u kome emo mi
te stvari. Tim prije to nekakva suglasnost postoji u tim osnovnim stvarima. Za to se
borimo, i jedna bitna stvar - metode. O metodama govorim zato to ova suprotna strana
ima potpuno neprihvatljive metode. Ja se nadam da one kod nas nikada nee dobiti pra-
vo graanstva () eto koristim priliku da poruim svim borcima i HVO i TO - treba da
160
Franjo Tuman, Newsweeku 17. kolovoza 1992. god. Prijevod: Janko Paravi. http://www. slo-
bodanpraljak.com
se borimo hrabro i mi i oni, i da ne dozvolimo da nikada ne postanemo kao oni, mislim

na ove agresore, koji ne biraju sredstva i kod kojih ne postoje nikakvi zakoni.
Ali molim da se u tom pravcu, dakle, agresor, ciljevi, metode, borbe su iste. Ostalo e-
mo, ja mislim, u toku zajednike borbe uskladiti.
Novinar: Gospodine Predsjednie, u medijima Bosne i Hercegovine veoma esto je sa-
da prisutno, naroito, da tako kaem, izjednaavanje problema, (od) zvaninika (se) u-
je, imat emo problema sa HVO-m i pogotovo sada, ovo to srpska propaganda koristi,
taj nekakav izvjetaj Butrosa Galija, da se izjednai krivica Bosne i Hercegovine, Srbije
i Hrvatske. U kojoj mjeri i bosanskohercegovaka politika pomae u tome?
Izetbegovi: Prije svega, da ponovim, ovaj Izvjetaj Butrosa Galija, nikog on ne izjed-
naava. To je samo beogradska propaganda koja izjednaava hrvatsku i srpsku stranu.
On govori da ima i drugih krivaca, da nije samo Srbija kriva. Ali to nije izjednaavanje.
Meutim, za nas je bitno ovdje i na koncu mislim da e biti presudan stav dravnih vlas-
ti Bosne i Hercegovine, na sud o odnosu prema Hrvatskoj i Srbiji, njihovoj ulozi u
ovom vremenu. Mi znamo da se ovdje Srbija bori, da razori Bosnu i Hercegovinu i da
uzme njen jedan komad, da anektira taj komad Bosne i Hercegovine. Mi znamo da se
ovdje, istina, bore hrvatske snage, sastavljene od domaih Hrvata koje jesu dobile po-
mo iz Hrvatske u oruju, ali koje se ne bore protiv Bosne i Hercegovine, nego se bore
za Bosnu i Hercegovinu, koje se bore da sauvaju Bosnu i Hercegovinu, protiv zajed-
nikog agresora. To se, po mom miljenju, izjednaavat ne moe. Dok god je to tako,
mislim da uope nema nikakvog problema i ne moe se izjednaiti. Prema tome mislim
da su to pekulacije. Ali srbijanska politika ima jasan cilj, ona je upravo svojim aktivno-
stima, svojim postupanjem, prije svega svojom agresijom na Bosnu, stvorila sebi, prije
svega nama, a i sebi ogromne probleme. Ona sad pokuava da tu odgovornost podijeli.
Drim da u tom pogledu ona nee moi nai u nama nekog saveznika, niti nehotinog
niti hotiminog. Mi moemo razlikovati dobro o emu se ovdje radi. Dakle, za nas ne
postoji nikakvo izjednaavanje uloge Hrvatske i Srbije, ovdje je Srbija naoruala ko-
ljake grupe i poslala ih u Bosnu i Hercegovinu. Mi smo ovdje imali relativan mir na
ogromnim podrujima, gdje je stanovnitvo izmijeano. Proao je rat u Hrvatskoj, mi
smo imali tu mir. Oni su poslali koljake grupe koje su zapalile poar nekakvog rata
odnosno nacionalnog sukoba, konkretno u Bijeljini, u Zvorniku Hrvati to nisu uradili,
Hrvati se bore ovdje u Bosni i Hercegovini protiv nadiranja jugoarmije u, recimo, u
Hercegovinu, Mostar, u apljinu, u iroki Brijeg, u Tomislavgrad i tako dalje, Bosanski
Brod, oni se bore protiv agresije i to se, po mom miljenju, ne moe izjednaavati. Tko
god to izjednaava, taj je izgubio neke elementarne politike kriterije.
Novinar: Gospodine Predsjednie, oigledno da e se situacija u Bosni i Hercegovini i
dalje odvijati na rjeavanju problema Srba, odnosno srpskog naroda. Prije neki dan,
kooptirani su i mnogi lanovi - dr. Nenad Kecmanovi i dr. Milan Pejanovi. Molim vas
da nam kaete da li vi nasluujete neke snage, odnosno neke predstavnike srpskog na-
roda s kojima bi se, eventualno, u ovom trenutku moglo razgovarati?
Izetbegovi: Prije svega moe se razgovarati s onim predstavnicima koji su kooptirani i
mi razgovaramo, i mislim da tu konstruktivni razgovor postoji. Mi smo oduvijek govo-
rili, od poetka sukoba, da mi za ovo to se dogaa ne okrivljujemo srpski narod kao
cjelinu. Na stav u tom pogledu nee se promijeniti i nema razloga da se promijeni. Mi
smo jasno oznaili tko je tu kriv - kriva je Srbija, kriva je jugoslavenska armija i kriv je
SDS, rukovodstvo SDS-a i veliki dio lanova SDS-a.
S obzirom na ope okolnosti, a posebno pravac u kojem su se poeli odvijati

meusobni muslimansko-hrvatski odnosi na prostoru BiH, bilo je krajnje vrijeme da
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva

Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi izraze elju da se to prije osobno
sastanu radi razgovora o aktualnim problemima kao i o buduim odnosima dviju
suverenih i neovisnih drava. Osim toga obostrano su izrazili aljenje to u prilika-
ma, kad se i dalje vri brutalna agresija, posebno na Republiku Bosnu i Hercegovinu,
predsjedniku Izetbegoviu nije mogue otputovati iz Sarajeva. Izraavajui nadu
da e se moi uskoro sastati, dva predsjednika su odluila u meuvremenu dati slije-
deu:
ZAJEDNIKU IZJAVU
1. S obzirom na to da je Republika Hrvatska priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu,
a da je Republika Bosna i Hercegovina priznala Republiku Hrvatsku oba Predsjednika
izjavljuju da treba odmah prii uspostavljanju diplomatskih odnosa na nivou amba-
sada.
2. Republika Bosna i Hercegovina izraava zahvalnost Republici Hrvatskoj za pruenu
humanitarnu pomo i prihvat i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica, graana Bosne i
Hercegovine, koji su pred neljudskim i divljakim napadima vojnih snaga iz Srbije i
Crne Gore i etnikih snaga bili prisiljeni napustiti svoja vjekovna ognjita.
3. Republika Hrvatska podrava napore Bosne i Hercegovine za ouvanje samostalnos-
ti i suzbijanje agresije, i u tome joj prua i nastavit e joj pruati pomo. Republika
Hrvatska takoer podrava napore legalne Vlade i Predsjednitva Bosne i Hercego-
vine da konsolidira obranu Republike objedinjavanjem svih vidova i komponenti
oruanog otpora u jedinstvene oruane snage pod zapovjednitvom Predsjednitva
BiH konstituiranog u duhu toke 4.
4. Oba Predsjednika izraavaju punu suglasnost da nakon okonanja rata treba traiti
politiko rjeenje za odnose u Bosni i Hercegovini na naelu ravnopravnosti tri kon-
stitutivna naroda Bosne i Hercegovine.
5. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman podrava napore meunarodne
zajednice za prestanak agresije na Bosnu i Hercegovinu i zahtjev koji je Republika
Bosna i Hercegovina uputila meunarodnoj zajednici za pomo i djelotvornu akciju
za spreavanje daljnje agresije i zavretak ratnih operacija.
6. Oba Predsjednika se slau da diplomatsko-konzularna predstavnitva obiju zemalja
uzajamno pruaju, u okviru svojih nadlenosti, svu potrebnu pomo i usluge graa-
nima Republike Hrvatske odnosno Republike Bosne i Hercegovine u sluajevima
kada predstavnitva njihovih zemalja ne mogu pruiti tu pomo. Radnje izvrene u
okviru takve uzajamne pomoi bit e priznate kao valjane u obje drave.
Predsjednik Predsjednik Predsjednitva

Republike Hrvatske Republike Bosne i Hercegovine
dr. Franjo Tuman Alija Izetbegovi
U Zagrebu i Sarajevu, 15. lipnja, 1992. god.
Na sjednici predsjednitva RBiH, odranoj sedam dana po potpisivanju Zajed-

nike Izjave (22.06.1992.god.), predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi
ovako obrazlae razloge potpisivanja tog dokumenta:
() u taki 3. () postoje dvije reenice. Jedna reenica koja je u interesu Hrvatske i
druga reenica koja je u interesu BiH. Prva reenica glasi 'da Hrvatska podrava napore
BiH u ouvanju samostalnosti i suzbijanju agresije i u tome prua i nastavie joj pruati
pomo'. To daje izvjesno pokrie za eventualno prisustvo Hrvatske ovdje da nije

ilegalno, (istaknuo J.Z.) ali istovremeno 'Republika Hrvatska podrava napore legalne
vlasti da konsoliduje odbranu Republike u objedinjavanju svih vidova i komponenata
oruanog otpora u jedinstvene oruane snage BiH pod vrhovnim zapovjednitvom Pred-
sjednitva BiH'. Hrvatska na ovaj nain poruuje onima koji oekuju da e im Hr-
vatska dati podrku da stvaraju ovdje nekakve autonomne vojne snage u BiH koje
ne bi priznavale eventualno, poruuje da to nije sluaj i da Hrvatska ne stoji iza
toga nego im poruuje da treba da se ukljue u zajednike oruane snage BiH.161
(istaknuo J.Z.) Ja sam smatrao da je ovo korisno uraditi, jer oigledno jedan broj ljudi
stoji pod uticajem Zagreba i imamo izvjesne probleme na tom planu. Ja sam i u izjavi
koju sam tamo dao, nastojao da te probleme ne dramatizujem, ne preuveliavam, nada-
jui da e se oni ipak rijeiti ba upravo ovako kako ovdje u ovoj reenici stoji, a to je
da e se sve snage vojne u BiH nakon stvaranja jedinstvenih oruanih snaga ili armije
BiH ili vojske BiH, ne znam tano kako e se zvati, da e prihvatiti autoritet Predsjedni-
tva BiH. Autoritet i Vrhovnu komandu Predsjednitva BiH. I da e naravno, u vezi s
tim, uskladiti svoje simbole itd. itd. Zasad tu ima problema djelimino, po mom milje-
nju, iz dva razloga. Prije svega jedan razlog je to je otpor poeo spontano i to se poeo
raati, nije se organizovao iz jednog centra, nego jednostavno spontano nastao u BiH na
lokalnom nivou - u Krajini za sebe, u zapadnoj Hercegovini za sebe, itd. U Brodu
itd. Spontan otpor je poeo i ljudi su organizovali otpor onako kako su znali i umjeli.
Nije bio centralizovan i odmah usmjeravan. Tako da je dolo do neujednaenih kriterija,
simbola i svega toga. Ali neto je ipak zajedniko bilo - to je borba protiv agresije. Dak-
le, to je jedan razlog zbog ega je vjerovatno dolo.
A drugi je razlog prekid komunikacija koje su onemoguile stalne i svakodnevne kon-
takte, u kojima neke stvari ne bi ile dalje, bile bi zaustavljene, bilo bi stopirano u ne-
kom momentu. Meutim, jednostavno stvari su tekle svojim tokom bez mogunosti da
mi izravno odavde djelujemo. Dakle, to je drugi razlog po mom miljenju to je dolazilo
do tih stvari.
Trei razlog je to postoje apetiti izvjesnih ljudi da tu stvore neto, neto da kaem pre-
ko onoga to, da stvore neto isto nacionalno preko onoga to je, moda, na neki nain
preutno dogovoreno. Da se ipak imaju neke izvjesne autonomnosti, ali preko tih grani-
ca. Postoje apetiti ljudi do onih tamo da se komad BiH odvoji. I takvih stvari ima. Me-
utim, mislim da one nisu dominantne. Ja ne mogu dati taan sud ta se dogaa ako je
rije o HVO dok se ne bih susreo s tim ljudima i neposredno razgovarao s njima, nepos-
redno napravio uvid u to. Jer ovo sve to dolazi do nas vijesti manje-vie su nepotpune i
nepouzdane dibidus. Ja znam kad sam bio, naime kad sam bio dole u ovim razgovorima
imao sam izvjesnu raspravu sa Bobanom u Portugaliji i kad sam bio u Lisabonu on je
rekao - nama ne pada na um da dovodimo u pitanje. Mi TO ne prihvatamo da se uklo-
pimo u TO. To je za nas, kako je on rekao, izmiljotina komunjara. Ali da se mi u neka-
kve jedinstvene snage BiH uklopimo i mi Predsjednitvo priznajemo im priznajemo
BiH, priznamo i Predsjednitvo BiH. Prema tome, iz praktikih razloga mi ne moemo
prihvatiti sad komandu koju ste vi sad tamo postavili, ali nekakvu zajedniku komandu
koja bi bila formirana ubudue, mi smo spremni prihvatiti itd.
S druge strane i ova izjava jue koja je bila, nije jo prekoraila onu granicu podnolji-
vog, jer on govori o kantonu, ne govori o Republici nekoj kako govori SDS. SDS ne
priznaje BiH. I tu imaju neki ljudi koji povlae tu neke komparacije. Mislim da nisu u
161
Ova diskusija Alije Izetbegovia ozbiljno dovodi u pitanje tvrdnje kako je Tuman inzistirao na
podjeli BiH izmeu Srbije i Hrvatske.
II. PR
RIPREME ZA RA
pravu s te stranee. Prvo, iz tog raazloga to Hrvatskka priznaje BiH evoe i u taki 1. kae
k da
hoe da uspostaavi diplomatske odnose
o itd. to e sasvim sigurno uticati
u na te odnoose, jer
to e prejudiciraati dalje odnose.TTo je odnos dvijuu nezavisnih drav va. ()
Da li je takva izzjava trebala biti data ili nije, vi too moete procijen
niti. Ja mislim daa jeste.
Tim prije to jee praena sad ovoom izjavom podrrke da se naa vlastita
v odbrana organi-
o
zuje na jedan naain koji nama oddgovara i u komee je Hrvatska dala izvjesnu porukuu, vrlo
jasnu poruku ovvim snagama ovddje koje moda misle m drugaije da
d e ih Hrvatskaa podr-
avati u nekakvvim secesionistikkim planovima. To T je poruka da nema podrke seecesiji.
Te dvije izjave stoje u nekoj ravnnotei.162
Izetbeggovi: (Hrvaatski) no u (muslimansk

ka) lea
Dakkle, samo deset dana poslije svog obrazloenjaa razloga za pottpisivanje Zajeedni-
ke izjave, u kojoj Alija Izetbegovvi primarno eeli rei kako H
Hrvatska porruuje
onimma koji oekujuu da e im dati podrku da d stvaraju nekakve autonnomne
vojnne snage u BiH , da Hrvaatska ne stoji izaa toga, nego im poruuje da treeba da
se ukljue
u u zajeddnike oruane snage BiH, predsjednik
p HZ HB Mate Bobban je
obznnanio predhodnno Priopenje za
z javnost.
Dokument br. 7 M.
M Boban objavio foormiranje drave u dravi (www.slo
obodanpraljak.com
m)
162
T
Tomo IMI, Dokuumenti Predsjednitva BiH 1991.-19994. Preuzeto: www
w.slobodanpraljak.coom
Dan nakon Bobanovog priopenja za javnost predsjednik predsjednitva Re-

publike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegovi, razoaran, ali odluan, povjerljivo
pie dr. Franji Tuman, predsjedniku Republike Hrvatske:
Potovani gospodine predsjednie,

Sigurno Vam je poznato da je juer g. Mate Boban u Grudama proglasio neku vrstu hr-
vatske 'drave u dravi' !!! u Bosni i Hercegovini.
Ovaj korak izazvao je zaprepatenje meu graanima BiH, a posebno u muslimanskom
narodu. Uinjeno je to u trenutku kad se hrvatski i muslimanski narod u Bosni i Herce-
govini bore na ivot i smrt protiv etnikog agresora. Postoje osnovane indicije da je
izvrena zamjena u kojoj je, za neke koncesije u Hercegovini i centralnoj Bosni e-
tnicima preputena Posavina. (istaknuo J.Z.) Vi znate da su prije dva dana etnici uli
u Modriu i Derventu i da su opkolili Odak, mjesto preteno naseljeno hrvatskim iv-
ljem.
Sigurni smo da iza ovog ilegalnog i jednostranog ina ne stoji veina hrvatskog naroda
u BiH. Sigurni smo takoer da demokratska javnost Hrvatske osuuje ovaj postupak
kao krajnje nefer i nehuman akt koji moe trajno poremetiti tradicionalno prijateljske
odnose izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda. Bobanovi neprincipijelni dogovori
sa Karadiem u trenutku kada ovaj vri genocid nad pripadnicima oba naroda,
sigurno nee nigdje naii na aplauz. (istaknuo J.Z.)
Da bi se nastala teta koliko-toliko sanirala, molim Vas da upotrijebite Va utjecaj i zat-
raite od g. Mate Bobana da javno izjavi sljedee:
- da odluka donesena u Grudama ni na koji nain ne dovodi u pitanje suverenitet i in-
tegritet Bosne i Hercegovine,
- da HVO priznaje Predsjednitvo BiH kao vrhovnu komandu.
Potrebno je takoer da g. Boban ne zaustavlja nae konvoje sa hranom i orujem (a on
to ini) jer ovo je teritorija BiH i on na to nema pravo.
Ako ovakva izjava ne uslijedi najkasnije u toku sutranjeg dana ja u morati:
1. Objaviti da su odluke u Grudama protuzakonite i pravno nevaee.
2. Obratiti se Hrvatskom narodu ovdje i u Hrvatskoj i objasniti o emu se radi (poseb-
no to se tie otvorene saradnje sa Karadiem protiv muslimanskog, pa i protiv hr-
vatskog naroda.
3. Obavijestiti meunarodnu javnost da u svemu ovome ima udjela hrvatska vlast u
Zagrebu.
Nadam se da mi neete zamjeriti, jer mi Bobanov postupak jednostavno ne ostavlja
nikakav drugi izbor. U najteem trenutku BiH on je narodu kome pripadam za-
bio no u lea. (istaknuo J.Z.) Zato Vas molim da urazumite Bobana i ubijedite ga
da bez oklijevanja da navedenu izjavu. To je minimum.
S potovanjem, Alija Izetbegovi, (potpis). Sarajevo, 5. jula.1992.163

Idui dan, Predsjednik RH dr. Franjo Tuman je svom BiH kolegi znakovito
odgovorio:
163
tovani gospodine Predsjednie,

Odgovarajui na Vae pismo br. 4/92 od 5. srpnja 1992. dozvolite mi da spomenem
sljedee:
1. Republika Hrvatska je priznala suverenost i teritorijalni integritet Republike Bosne i
Hercegovine. Svim svojim ponaanjem nastojali smo i nastojimo potivati takvo na-
e odreenje. Iskazali smo svoju spremnost za uspostavu diplomatskih odnosa na ra-
zini ambasadora, pa i ovom prilikom predlaemo da se to neposredno realizira.
2. Republika Hrvatska ne moe biti nezainteresirana za sudbinu hrvatskoga naroda u
Bosni i Hercegovini. Kao i muslimanski narod, Hrvati u BiH su izloeni genocid-
nom i osvajakom ratu od strane Srbije, Crne Gore i bive JNA. U obrani vitalnih
interesa hrvatskog i muslimanskog naroda Republika Hrvatska je spremno ponudila
svu pomo koju jedna suverena drava moe ponuditi drugoj u obrani od zajedni-
kog neprijatelja. Praktiki kompletna humanitarna pomo Bosni i Hercegovini dop-
remljena je preko podruja i uz pomo Republike Hrvatske. Bez obzira na veoma te-
ko gospodarsko stanje i ogroman broj vlastitih prognanika, Republika Hrvatska je
prihvatila i pruila svu moguu pomo stotinama tisua izbjeglica iz BiH, na emu
ste i Vi osobno te Predsjednitvo i Vlada BiH izrazili zahvalnost.
3. Srpska agresija u Bosni i Hercegovini nanijela je ogromne rtve i muslimanskom i
hrvatskom narodu. Najvei dio operacija agresora i dalje je usmjeren na podruja s
veinskim hrvatskim stanovnitvom, to najbolje pokazuje besmislenost optubi o
dogovaranju hrvatskih i srpskih predstavnika na tetu muslimanskog naroda.
4. Suoen sa srpskom agresijom hrvatski se narod u Bosni i Hercegovini morao samo-
organizirati. Jedino tako se moglo obraniti podruja i omoguiti preivljavanje u uv-
jetima kada sredinja vlasti praktiki nije funkcionirala.
5. Osjeaju ugroenosti pridonijele su i neke unitarne i unitaristike tendencije u dijelu
muslimanskog vodstva koje su uzrokovale nepripremljenost Bosne i Hercegovine za
djelotvornu obranu. Zbog toga su se kod Hrvata u BiH pojavile i inicijative da se
Hrvatima nastanjena podruja pripoje Republici Hrvatskoj. Poznato je da je Vrhov-
nitvo RH na to odgovorilo preporukom da se trae politika rjeenja i okonanje ra-
ta u razgovorima predstavnika triju naroda, u skladu s prijedlozima Konferencije Eu-
ropske zajednice o organizaciji Bosne i Hercegovine kao suverene drave triju kon-
stitutivnih naroda.
6. Nesuglasice izmeu konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine treba rjeavati poli-
tikim sredstvima. Organiziranje Hrvatske zajednice Herceg Bosne i HVO tu-
maimo kao inicijative u okviru Republike Bosne i Hercegovine pa ih samo kao
takve i podupiremo. (istaknuo J.Z.)
7. U svezi s Vaom zamisli da se obratite hrvatskom narodu i objasnite "o emu se ra-
di", uvjeren sam da je sve gore navedeno dobro poznato hrvatskom narodu u Hr-
vatskoj i u Bosni i Hercegovini, a vjerujem sve vie i muslimanskom narodu."164
I iz ovog dokumenta je vidljivo kako predsjednik RH, Franjo Tuman, ne krije

svoju potporu, u BiH neustavnom, samoorganiziranju Hrvata kroz (i secesionisti-
ki) HVO. Nije mu palo na pamet povui paralelu izmeu samoorganiziranja kra-
jinskih Srba i samoorganiziranja bosanskohercegovakih Hrvata. A veina Musli-
164
Novi Vjesnik, 7 .7. 1992., Preuzeto: Miroslav Tuman, Ivan Bili, Planovi, sporazumi, izjave o
ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991. - 1995. Zagreb, srpanj 2005.
mana je, naroito na samom poetku, HVO upravo tako doivljavala, kao organiza-
ciju koja je u agresorskoj i secesionistikoj (velikohrvatskoj) funkciji.
Na 139. sjednici Predsjednitva BiH, odranoj 07. srpnja, 1992. godine, ras-
pravljalo se i o suspendiranju legalnih organa civilne vlasti od strane HVO.
proitana je telefaks poruka potpredsjednice SO Vare gospoe Mervane Hadimura-

tezi koja obavjetava Predsjednitvo RBiH da je HVO preuzelo svu vlast u Vareu,
suspendovao legalne organe civilne vlasti, (istaknuo J.Z.) da je predsjednik SO Vare
podnio ostavku, a da je gospoa potpredsjednica osnovala ratno Predsjednitvo sa ci-
ljem ponovnog uspostavljanja civilne vlasti.
Zakljueno je da se da puna podrka akciji gospoe potpredsjednice SO Vare i javno
konstatuje da nasilno suspendovanje civilne vlasti SO Vare od strane HVO ne pro-
izvodi nikakve pravne posljedice.(istaknuo J.Z.) //
Zakljueno je da zbog problema koji potiu od pojedinanih nelegalnih postupaka
HVO, ne smiju erodirati odnosi sa Republikom Hrvatskom i da se ukazuje potreba da
predsjednik Izetbegovi obavi razgovor sa predsjednikom Tumanom u kojem e se ra-
spraviti pitanja komunikacije i meusobnih odnosa uopte.165
To je i uinjeno, 08. srpnja, 1992. godine, na marginama Konferencije o eu-

ropskoj sigurnosti i suradnji, gdje su se sastali predsjednik predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuman, te su tom prigodom, nakon razgovora dali Zajedniku izjavu, u kojoj izme-
u ostalog stoji:
Na podruju Republike Bosne i Hercegovine srpske i crnogorske snage poduzele su no-

vu ofanzivu neposredno uz granicu s Republikom Hrvatskom (Bosanska Posavina) pri
emu takoer dolazi do neprekidnih napada tih snaga na podruja Republike Hrvatske
od Slavonskog Broda do upanje. Sve se to dogaa u vrijeme kad je panja cjelokupne
svjetske javnosti okrenuta prema dogaajima u Sarajevu gdje se pokuava uspostaviti
djelotvoran zrani most i kopneni koridor za dopremu humanitarne pomoi napaenim
stanovnicima tog grada. Zbog opravdane brige za ivote i preivljavanje graana Sara-
jeva, nekanjeno se prikriva nastavak brutalne agresije na drugim dijelovima Bosne i
Hercegovine, kao i operacije etnikog ienja prostora koji napada agresor.166
Unato naruenim muslimansko-hrvatskim odnosima u BiH, delegacija Repub-

like Bosne i Hercegovine na elu s predsjednikom predsjednitva Alijom Izetbegovi
i delegacija Republike Hrvatske (cijelo vrhovnitvo) na elu s predsjednikom Re-
publike Hrvatske dr. Franjom Tumanom, sastali su se, dva tjedna poslije Helsinkija,
u Zagrebu, u vili Zagorje, 21. srpnja, 1992. godine.
Iz zapisnika sa razgovora, koji je poeo u 12,00 i trajao do 14,05 sati, a nakon
pauze, od 20,30 - do 22,15 sati, vidljivo je kako se do Sporazuma o prijateljstvu i
165
Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, Broj: 02-011-466/92, Sarajevo, 07. jula, 1992.
godine
166
suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, nije dolo

lako.
Naime, Tuman je, stalno istiui kako je Hrvatska priznala suverenu i nezavis-
nu BiH, inzistirao na njenom unutarnjem ureenju koje bi se temeljio na tri konsti-
tutivne jedinice, a Izetbegovi je inzistirao na takvom ureenju koje bi se temeljio
na tri konstitutivna naroda, tvrdei kako e, ako se BiH konstituira od tri konstitu-
tivne jedinice, omoguiti Srbima proglaavanje Republike, s konanim ciljem njena
odcjepljenja od BiH i pripojenja Srbiji. O slinim ambicijama s hrvatske strane, Izet-
begovi nije govorio. Vjerojatno ne zbog toga jer je bio uvjeren kako Hrvatska tih
ambicija nema, nego zbog pristojnosti gosta koji je drao kako dostatno jasnu poruku
alje i Hrvatima, osuujui srpske teritorijalne pretenzije.
Kako nisu uspjeli doi do jedinstvenog stava u tom kljunom pitanju, naprav-
ljen je bipolaran zakljuak vidljiv u 1. toki Sporazuma.
Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu

Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Hr-
vatske,
Polazei od zajednikih interesa njihovih zemalja u zatiti njihove nezavisnosti i terito-
rijalne cjelovitosti;
Ozbiljno zabrinuti zbog nastavka agresije ostataka Jugoslavenske narodne armije bive
SFRJ i srpskih i crnogorskih vojnih regularnih i neregularnih snaga na njihova podruja;
Prihvaajui rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih narodu br. 752 (1992) od 15. srp-
nja 1992; br. 757 (1992) od 30. svibnja 1992; br. 758 (1992.) od 08. lipnja 1992; br. 760
(1992) od 18. lipnja 1992; br. 761 (1992) od 29. lipnja 1992; br. 762 (1992) od 30. lip-
nja 1992. i br. 764 (1992) od 13. srpnja 1992;
Prihvaajui miljenja koja je do dananjeg dana donijela Arbitrana komisija Konfe-
rencije o Jugoslaviji, napose ona o prestanku postojanja dosadanje Socijalistike Fede-
rativne Republike Jugoslavije, a potrebi prestanka njezinog lanstva u meunarodnim
organizacijama i o naelima na kojima treba rijeiti pitanja sukcesije;
Svjesni potrebe da sporazumno rijee pitanja koja su od ivotne vanosti za njihovu
meusobnu suradnju i zajedniko suprotstavljanje agresiji;
Dogovorili su se o slijedeem:
1. Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike
Hrvatske suglasili su se da e budue dravno ureenje Bosne i Hercegovine polaziti
od naela pune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda: (istaknuo J.Z.) Mus-
limana, Hrvata i Srba. Ustavno-politiko ureenje zemlje temeljit e se na konstitu-
tivnim jedinicama, (istaknuo J.Z.) pri osnivanju kojih e se voditi rauna o nacio-
nalnim, povijesnim, kulturnim, gospodarskim, prometnim i drugim elementima.
2. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska e suraivati i meusobno se
sporazumijevati, polazei od potivanja svojih posebnih interesa i svjesni poveza-
nosti interesa njihovih zemalja, o pitanjima gospodarske i financijske suradnje, indu-
strijske i energetske suradnje, koritenja voda i zatite ljudske okoline, suradnje u
obnovi ivota na njihovim podrujima, rjeavanja imovinskih pitanja fizikih i prav-
nih osoba jedne drave u drugoj dravi, usklaenja drutvenih djelatnosti u njihovim
dravama, napose na polju rada i socijalne politike, zdravstva, obrazovanja, znanos-
ti, kulture i fizike kulture, znanstvene i tehnike suradnje, kulturno-prosvjetne sura-
dnje, informiranja, i o pitanjima religije.
3. Dravna delegacija Republike Bosne i Hercegovine izraava zahvalnost Republici
Hrvatskoj na prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica iz Republike Bosne i Hercegovine
iznad njenih mogunosti.
Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, suoene s goruim proble-
mom masovnih progona, posebno muslimanskog i hrvatskog puanstva Bosne i
Hercegovine, suraivat e na zbrinjavanju izbjeglica u Republici Hrvatskoj i drugim
zemljama, skupljanju humanitarne i financijske pomoi, izgradnji izbjeglikih centa-
ra u sigurnim zonama u Bosni i Hercegovini, te na povratku izbjeglica iz Republike
Hrvatske u Republiku Bosnu i Hercegovinu. U tu svrhu potpisat e se poseban pro-
tokol o suradnji.
4. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska suraivat e takoer, polazei
od zajednikih i posebnih interesa, na podruju unutranjih poslova i pravosua.
Hrvatske sporazumjeli su se da e se, u nastavku dosadanje suradnje, oni redovno
sastajati najmanje dva puta godinje, a njihove vlade i pojedina ministarstva odra-
vati periodine meusobne sastanke na kojima e razmatrati postignute rezultate i
eventualna nerijeena pitanja i sva ta pitanja nastaniti rjeavati to je prije mogue, u
mjeri u kojoj to ulazi u djelokrug njihova odluivanja, odnosno upuivati svoje pri-
jedloge za rjeenje takvih pitanja drugim nadlenim tijelima dravne uprave.
6. Oruani dio Hrvatskog vijea obrane sastavni je dio jedinstvenih oruanih sna-
ga Republike Bosne i Hercegovine. Hrvatsko vijee obrane e imati svoje preds-
tavnike u zajednikom zapovjednitvu oruanih snaga Bosne i Hercegovine.
Privremena civilna vlast, nastala u ratnim uvjetima u okviru Hrvatskog vijea
obrane, uskladit e se to prije s ustavnopravnim poretkom Republike Bosne i
Hercegovine o emu e se odmah povesti razgovori u duhu naela iz toke 1.
ovog Sporazuma. (istaknuo J.Z.)
7. Republika Bosna i Hercegovina, i Republika Hrvatska uzajamno e omoguiti svo-
jim dravljanima stjecanje dvojnog dravljanstva.
Hrvatske, polazei od injenice da se nastavlja agresija srpskih i crnogorskih vojnih
snaga na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali velikim dijelom i na Republiku Hr-
vatsku, s graninih podruja Republike Bosne i Hercegovine, pozivaju meunarodnu
zajednicu, posebno Organizaciju Ujedinjenih naroda, Europsku zajednicu i Sjedinje-
ne Amerike Drave, da poduzmu stvarne i djelotvorne mjere za energino zaustav-
ljanje agresije na njihove drave, za spreavanje daljnjih ljudskih rtava, proganjanja
i iseljavanja njihovih graana i unitavanja materijalnih dobara.
U tom cilju obje e drave nastaviti dosadanju uspjenu suradnju i stalnu ko-
ordinaciju svojih obrambenih djelatnosti u graninim zonama izmeu njih. (is-
taknuo J.Z.)
Svjesni injenice da, ako se hitno ne zaustavi agresija na njih, objema dravama pri-
jete daljnja razaranja i unitavanja njihovog dravnog bia i cjelovitosti, one e, u
sluaju da napori meunarodne zajednice ostanu bezuspjeni, razmotriti i po-
duzeti sve potrebne oblike ire suradnje na vojnom planu i usklaenje vojnih
operacija radi definitivnog odbijanja opasnosti koja im prijeti. (istaknuo J.Z.)
II. PR
RIPREME ZA RA
9. Predsjednik Predsjednitva Republike

R Bosne i Hercegovine, i predsjednik Reppublike
Hrvatske slooili su se da se odmah
o potpie, sporazum
s o usposstavljanju diplom
matskih
odnosa izmeeu dviju drava na razini ambasaada.
10. Vlade dvijuu drava organizirrat e, u najkraeem roku, prema potrebi
p svoje sasttanke i
sastanke minnistarstava svojihh drava radi zakkljuenja sporazu
uma iz njihove nadle-
n
nosti prema ovom Sporazum mu.
U Zagrebu, 21. srpnja 1992.
PREDSJE EDNIK P
PREDSJEDNIK PREDSJEDNIT
P TVA
REPUBLIKE HRVATSKE
H RE
EPUBLIKE BOSN NE I HERCEGO OVINE
Dr. Franjo Tuman [v.r.] Alija Izetb
begovi [v.r.]
Dokum
ment br. 8 Dodatak sporazumu RH i BiH
B (www.slobodan
npraljak.com)
Ne znajui kako se politika HVO kreira u Zagrebu, a provodi u Mostaru, Savje-

tnik veleposlanika u Misiji Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim Narodima, Vitomir
Milas Ragu, roen u Stocu, a ivi u Americi od 1974. godine, ovjek koji aktivno
djeluje na promidbi hrvatskih interesa, dobronamjerno pie Predsjedniku Hrvats-
kog vijea obrane, Mati Bobanu:
tovani Gospodine Boban ()

Upoznat sam s nesuglasicama i problemima koji postoje izmeu hrvatskog i musliman-
skog naroda glede obrane i politike budunosti Bosne i Hercegovine. Upoznat sam i s
pokuajima, posebno onim s hrvatske strane, da se te nesuglasice rijee na zadovoljstvo
obiju grupa.
Meutim, obraam vam se da bih vas zamolio da ponovo razmotrite stvarnu potrebu za
prevladavanjem trenutanih nesuglasica kao i potrebu za zajednikim istupanjem preds-
tavnika hrvatskog i muslimanskog naroda u politikoj borbi protiv zajednikog agreso-
ra.
Smatram da je neophodno da Vi, kao predstavnik Hrvata Bosne i Hercegovine u Lon-
donu, zajedno nastupite s predstavnicima legitimne vlade Bosne i Hercegovine na slije-
deim i svim buduim razgovorima pod pokroviteljstvom Europske zajednice. Ovo je
neophodno da bi se iskazala i pokazala solidarnost izmeu hrvatskog i muslimanskog
naroda.
U protivnom smatram da e se nanijeti nepopravljiva teta interesima hrvatskog naroda
u Bosni i Hercegovini kao i hrvatskog naroda u Hrvatskoj.
Ako mi dopustite, elio bih usmjeriti vau panju na samo tri razloga za gore navedeno:
1. Samostalno istupanje hrvatske delegacije pod vaim vrhovnitvom direktno le-

gitimira i djelovanje srpske delegacije koju predvodi ubojica, laljivac i psiho-
pata. Vaim zajednikim istupom s vladom Bosne i Hercegovine, Karadieva
pozicija bi bila znatno oslabljena ili ak eliminirana.
2. Nadovezujui se na toku 1., sudjelovanje samostalne delegacije hrvatskog
naroda Bosne i Hercegovine daje legitimnost tvrdnji beogradskog reima da je
rat u Bosni i Hercegovini etniki rat, a ne brutalna beogradska kraa bosan-
sko-hercegovakih i hrvatskih zemalja. (istaknuo J.Z.)
3. Nadalje, samostalnim sudjelovanjem vae delegacije, Zapadu omoguujete da vas

vidi iskljuivo samo kao jo jednog Karadia, a stoga istom Zapadu dajete i pravo
da ukupnu hrvatsku politiku ocjenjuje u istom svjetlu kao i Miloevievu. Ovo izje-
dnaavanje beogradskog reima s vladom u Zagrebu e biti tetno po hrvatski narod
u Bosni i Hercegovini u sluaju strane vojne intervencije u Bosni i Hercegovini kao i
u sluaju uvoenja sankcija protiv Hrvatske.
Doao je trenutak da razlike glede vojne pripremljenosti i budueg politikog uree-
nja Bosne i Hercegovine ostavimo iza nas, a za budunost.
Imamo zajednikog neprijatelja i jedini nain da se on porazi je da ga se zauvijek
protjera istono od Drine.
Nema politikog rjeenja ovom ratu. Ne smijemo se zavaravati milju da ukoliko se
plan Europske zajednice ostvari da e mir doi.
Vrlo dobro znamo to su eljene granice Velike Srbije i kako e ih lako biti ostvariti
ukoliko i kada se srpskim zahtjevima u ovom krugu udovolji pomou plana Europs-
ke zajednice.
Iako nenastupanje samostalne hrvatske delegacije prividno smanjuje efektivnu zati-

tu hrvatskih interesa u Bosni i Hercegovini, ono uistinu sprjeava davanje legitim-
nosti srpskom grabeu bosansko-hercegovakih i hrvatskih zemalja.
Zajedniko istupanje vae i sarajevske delegacije nanijet e politiki poraz Karadi-
u, a donijeti novu politiku i moralnu snagu muslimanskim i hrvatskim interesima
na meunarodnoj sceni, a ponajvie u zemlji.
Zbog svega ovoga kao i zbog ostalih informacija koje su mi dostupne, zabrinut sam
da ukoliko ne pokuate pobijediti zajednikog agresora zajednikim snagama, da je
vie nego mogue da na kraju svega ostanete zapameni, ne kao branitelj Hrvata
i oslobodioc Hercegovine, ve kao ovjek koji je dozvolio Srbiji da proiri svoje
granice zapadno od Drine, prvi puta u posljednjih deset stoljea.167 (istak.J.Z.)
IZVOD
IZ SRPSKO-MUSLIMANSKIH POLITIKIH ODNOSA
Srpsko-muslimanski pregovori su zapoeti u srpnju 1991. godine jednim razgo-
vorom Adil Zulfikarpai i prof. Muhamed Filipovi s jedne, te Radovan Kara-
di, Nikola Koljevi, Momilo Krajinik i Biljana Plavi sa druge strane. Posti-
gnut, ali nepotpisan, Sporazum je objavljen 01.08.1991. godine u Beogradu kao
usaglaeni tekst. Tekst tog historijskog srpsko-muslimanskog sporazuma glasi:
Suoeni sa razvojem dogaaja koji u sebi nose sve veu opasnost konfrontacije naa dva
naroda, iji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve
vrste, svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne
i Hercegovine i Jugoslavije, odluili smo da u cilju budue suradnje i mira uspostavimo
i potpiemo sljedei politiki Sporazum:
1. Svjesni tekoa koje su naslijeene i onih do kojih je doveo dosadanji politiki i-
vot poslije izbora, odluili smo da se u duhu otvorenosti i uzajamnog potovanja, za-
loimo za ostvarenje istorijskih i politikih interesa naa dva naroda. Pri tome, ovo
nije sporazum ni protiv koga, ve za sve i kao takav bie otvoren svima koji podra-
vaju naelo zajednikog ivota u slobodi i punoj ravnopravnosti.
2. Smatramo da osnovu takvog ivota ini meusobno priznavanje suverenosti pojedi-
nih naroda i osiguranje punog teritorijalnog integriteta i politikog subjektiviteta na-
e Republike Bosne i Hercegovine i njenog istovjetnog ustavno-pravnog poloaja s
ostalim republikama u zajednikoj dravi Jugoslaviji.
3. Po naem miljenju Jugoslavija ima puno istorijsko opravdanje kao zajednika dra-
va potpuno ravnopravnih republika i naroda, te emo se zalagati za odranje i razvoj
takve zajednice.
4. Saglasni smo da Bosna i Hercegovina treba da bude pravno-politiki jedinstvena i
demokratski ureena federalna jedinica, sa pravnim ingerencijama na svakom dijelu
svoje teritorije, pod uslovom da su savezni ustav i zakonodavstvo osnov pravnog
sistema zemlje i garant ravnopravnosti graana, naroda i republika.
5. Izraavamo svoj interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini ive sa nama u punoj rav-
nopravnosti te ih pozivamo da pristupe ovom sporazumu. Bez obzira na poloaj Re-
167
http://www.slobodanpraljak.com/
publike Hrvatske u ili izvan Jugoslavije, Hrvati u BiH su potpuno ravnopravan na-
rod.
6. Meusobni odnosi graana, naroda i republika u Jugoslaviji bie ureeni u zajedni-
kom ustavu, uz korienje evropskih standarda.
7. Svjesni smo da ovaj Sporazum predstavlja tek politiku i historijski osnovu za na
trajan i miran zajedniki ivot. Meutim, ovakav politiki dogovor otvara prostor za
nalaenje najkonstruktivnijih i najracionalnijih rjeenja na planu funkcionisanja sa-
veznih odnosno zajednikih organa: monetarnog sistema, jedinstvenog trita, jedin-
stvenih oruanih snaga, kao i spoljnih poslova.
8. Isto tako, smatramo da je optimalna jugoslovenska zajednica ona koja obuhvata svih
est republika i sve narode koji inicijalno konstituiu takvu zajednicu. Svako istupa-
nje iz takve zajednice, onih naroda i republika koje to ele, podrazumijeva postiza-
nje sporazuma o tome i pruanje garancije za realne interese svake od lanica u od-
nosu na druge.168
O tom Historijskom sporazumu, jedan od sudionika, prof. Muhamed Filipovi

- pie:
Pregovori su voeni na inicijativu Adila Zulfikarpaia i moju. U njima smo uestvova-
li, s muslimanske strane, nas dvojica, a sa srpske strane pokojni Nikola Koljevi i
Momilo Krajinik. Pregovori su zapoeli uz punu saglasnost Alije Izetbegovia, koji
nam je dao plan da pregovaramo u ime Muslimana, jer mi nismo eljeli da pregovaramo
bez njegovog mandata, a srpske predstavnike je ovlastio Radovan Karadi, koji je i
sam uestvovao u prvom razgovoru prilikom otpoinjanja pregovora. Inicijativa za pre-
govore nastala je zbog oitog i stalnog pogoravanja stanja u zemlji i napetih odnosa
izmeu nacionalnih stranaka, od kojih su se neke ve uveliko vojno organizirale i nao-
ruavale i ule u sistem vojnih i policijskih organizacija susjednih drava (Jugoslavije i
Hrvatske), dok su Muslimani bili bez ikakve podrke sa strane, bez oruja i izmeu e-
kia i nakovlja, tj. hrvatskih i srpskih elja za prisvajanjem naih teritorija i prikljue-
njem matinim dravama. U razgovoru s Izetbegoviem smo ukazali na sve te okolnosti
i krajnje zabrinjavajui tok stvari i zatraili od njega da pregovara sa Srbima, s kojima je
njegova stranka bila u savezu i vladala zemljom, a s kojima je bilo najvie napetosti u
odnosima. On je rekao da se slae s nama u analizi i ocjeni da je krajnje vrijeme da se
pregovara, ali da njemu Srbi vie ne vjeruju, te je nas dvojicu zamolio da pregovaramo
u ime Muslimana. Znajui Izetbegovievu kolebljivost i sklonost da demantira i sebe, a
kamoli nas, ja sam kazao da mi trebamo njegovu javnu izjavu da odobrava pregovore i
podrava na pregovaraki plan. Mislio sam, naivno, da e to biti dovoljno da se izbjeg-
nu mogue situacije osporavanja naeg pregovarakog mandata.
Pregovori su otvoreni poetkom jula jednim razgovorom, u kojem su uestvovali Adil
Zulfikarpai i ja s jedne i Radovan Karadi, Nikola Koljevi, Momilo Krajinik
i Biljana Plavi sa druge strane. Karadi je znao (od Izetbegovia) da smo ovlateni
da pregovaramo i zbog toga je i pristao na pregovore, u kojima su se glavna pitanja tica-
la naih odnosa i budunosti Bosne i Hercegovine. Glavno pitanje je bio raspad Jugos-
lavije, do kojeg je ve dolo zbog izlaska iz nje Makedonije, Slovenije i Hrvatske. Pita-
nje od kojeg su pregovori morali zapoeti bilo je kako e se Bosna i Hercegovina i njene
glavne politike snage ponaati u toj situaciji. Budui da smo mi bili inicijatori pregovo-
168
Osloboenje, 02.08.1991.godine. Sporazum je objavljen 01.08.1991, u Beogradu kao usaglaeni
tekst", dok je prema nekim izvorima usuglaen 14.07.1991. godine, a po drugim 12.08. 1991. go-
dine.
ra, ja sam rekao da smo pregovore inicirali kako bismo na miran i civliziran nain rijei-
li glavno pitanje, a to je pitanje odnosa BiH prema Jugoslaviji, koje implicira i odnose
izmeu Srba i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini. Rekao sam da znam da Srbi ele
pod svaku cijenu da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji. Muslimani u naelu ne-
maju nita protiv toga, jer mi nismo nikada mislili o nekoj muslimanskoj nacionalnoj
dravi i ne smeta nam da sa Srbima i Hrvatima ivimo u zajednikoj dravi, kao to smo
ivjeli u cijeloj svojoj historiji. Ono to mi od te zajednike drave zahtijevamo i od e-
ga ni mi nikako neemo odstupiti, je da Bosna i Hercegovina ostane teritorijalno cjelo-
vita i dravno suverena, a Muslimani potpuno ravnopravni, dok se o svim drugim as-
pektima odnosa u zajednikoj dravi moe postii sporazum. S obzirom na ponaanje
Srbije u zadnjih nekoliko godina i njenu elju da mijenja stanje stvari u Jugoslaviji i s
obzirom na rat u Hrvatskoj, kojeg u stvari vodi Srbija i za koji vjerujem da e se slomiti
na lokalnim Srbima, bez obzira na ozbiljne razloge njihovog nezadovoljstva Tumano-
vim reimom i ulaskom ostatka ustaa u taj reim, kao i ustavnim rjeenjima koja sve
druge narode svode na status manjina u Hrvatskoj, nije ispravno zapoinjati rat. To go-
vorim zbog Srba. Oni imaju loa sjeanja na ustaki reim, zbog genocida koji su ustae
nad njima vrile, ali Srbi bi trebalo da znaju da su u toj situaciji imali i politiku i mo-
ralnu podrku svih potenih ljudi i 80% Muslimana u Bosni i Hercegovini, koji su ve u
ljeto 1941. godine odluno odbili ustaku genocidnu politiku u Muslimanskim rezoluci-
jama. Ako bi Srbi danas zapoeli neki novi rat, a u Bosni i Hercegovini bi taj rat bio rat
protiv Muslimana, oni e biti izolirani u svijetu i nee uspjeti u ostvarenju svojih cilje-
va. Zbog toga je za nas sve najbolje da postignemo sporazum o uvjetima pod kojim e
Bosna i Hercegovina moi ostati u Jugoslaviji i na taj nain e Srbi ostvariti svoj najbit-
niji cilj o ostanku u zajednikoj dravi s ostalim Srbima, a Muslimani biti zadovoljni
svojim statusom i poloajem Bosne i Hercegovine u buduoj zajednikoj dravi. Jugos-
lavije vie nema i treba stvarati novu zajedniku dravu i mi stojimo na stajalitu da to
bude savez drava koje ele ostati zajedno zbog brojnih historijskih, politikih, kultur-
nih, ekonomskih i strategijskih razloga, a mi i zbog velike muslimanske manjine u Srbiji
i Crnoj Gori. Zulfikarpai je govorio o tome da pregovori treba da se razlikuju od pre-
govora koji se kod nas uobiajeno vode i da zaponemo od toga to emo fiksirati nae
minimume, tj. ono od ega ni jedna ni druga strana nee nikako i nikada odstupiti. Mi
Muslimani neemo nikada pristati na podjelu Bosne i Hercegovine i dovoenje u pitanje
njene ustavnopravne i historijske individualnosti u bilo kojoj varijanti budue drave.
Za Srbe pretpostavljamo da je najvanije da ne ele izai iz zajednike drave s ostalim
Srbima. Usvajanjem ova dva naela mi smo veoma blizu sporazumu koji moe donijeti
mir i sigurnost u ovoj zemlji i meu nama. Radovan Karadi je podrao pregovore i
rekao da je za Srbe najvanije da ostanu u Jugoslaviji i u nekoj formi dravne veze s os-
talim Srbima, ma kakva ona bila, te da je to naelo ono to odreuje njihovo politiko
ponaanje. On podrava pregovore i uvjeren je da oni mogu doprinijeti da se situacija
smiri i izbjegnu dalje komplikacije koje prijete miru u zemlji. I ostali uesnici ovih pre-
liminarnih razgovora su izrazili zadovoljstvo zbog otpoinjanja ozbiljnih i sadrajnih
razgovora o najbitnijem pitanju naih odnosa, tj. definiciji uvjeta pod kojima je Bosna i
Hercegovina spremna ostati u dravnoj zajednici sa Srbijom i Crnom Gorom, a da Mus-
limani budu potpuno ravnopravni u toj zajednici bez ikakvih ogranienja i diskriminaci-
ja. Zajedno smo zakljuili da emo o toku pregovora obavjetavati Izetbegovia i pose-
bno Stjepana Kljujia, kako bi i Hrvati bili u toku i kako bi znali da ovdje nema nita
antihrvatsko, osim da mi elimo da sprijeimo rat u zemlji i da ne elimo da budemo
uvueni u rat izmeu Srbije i Hrvatske. Taj prvi razgovor mogao se ocijeniti kao veoma
dobar poetak. Osnovna naela su bila da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji, i-
me bi bio realiziran najvaniji cilj srpske politike, a da Bosna i Hercegovina zadri puni
suverenitet, ostane u svojim historijskim granicama sa statusom drave koja s ostalim
lanicama zajednike drave ima spoljnju politiku, vojsku, carine, novac i opu eko-
nomsku politiku, dok je u svim ostalim aspektima samostalna. U buduim pregovorima
je trebalo ove elemente konkretizirati u osnovnim definicijama buduih odnosa. Kolje-
vi je zamolio da se o tome zvanino obavijesti i Slobodan Miloevi, jer je u cijelu
stvar involvirana i Jugoslavija. Kako mi nismo imali nita protiv toga, to je ovaj prvi sa-
stanak zavren sa osjeanjem da smo uspjeno otvorili pregovore i postavili solidnu os-
novu za sporazum.
Osjeanje da je uinjeno neto dobro imalo je svoje opravdanje u daljem toku pregovora
koje smo vodili Adil i ja s Koljeviem i Krajinikom. Oni su informirali rukovodstvo
SDS-a, a mi smo informirali Izetbegovia o toku pregovora, a u potrebnoj mjeri i Stje-
pana Kljujia. Nije prolo mnogo vremena, a mi smo doli do nacrta sporazuma u ko-
jem su izraeni elementi o kojima smo se sporazumjeli. Sporazum je predviao da smo
saglasni oko toga da Bosna i Hercegovina ostane u okviru zajednike drave sa Srbijom
i Crnom Gorom, uz uvjet da ima poloaj potpuno ravnopravne i suverene drave jednak
ovim dvjema i da je neovisna i suverena u onoj mjeri u kojoj su to i one u odnosu na
sopstvenu sudbinu. Bosna i Hercegovina mora ostati u svojim historijskim granicama
koje su nepovredive. U njoj ne moe biti nacionalno definiranih teritorija. Zajednika
drava e biti savez drava (na stav) ili savezna drava (stav srpske strane), gdje je do-
lo do jedinog razmimoilaenja, a dogovor e dobiti podrku EU. U Bosni i Hercegovini
nee biti unutarnjih teritorijalnih separacija. Vojska koja e biti stacionirana u Bosni i
Hercegovini bie sastavljena od Bosanaca i Hercegovaca i njom e komandovati gene-
ral koji je Bosanac ili Hercegovac. U zajednikoj dravi e delegacije drava lanica
imati veto u svim pitanjima koja se tiu opstanka i vitalnih interesa njihovih nacija i dr-
ava. Kada je sve ovo utvreno, odran je plenarni sastanak pregovaraa uz uee lide-
ra obje strane, tj. Izetbegovia i Karadia, na kojem smo pokojni Nikola Koljevi i ja
izloili ono oko ega smo postigli sporazum, kao i ono oko ega se jo nismo potpuno
sloili (savez drava ili savezna drava). Izetbegovi, koji je prilikom dolaska iz posjete
SAD, na aerodromu izjavio da zna da su pregovori u toku i da ih odobrava, sada je izja-
vio da smatra da su pregovori uspjeni i da je nacrt teksta budueg sporazuma dobar te
predloio da "dvojica profesora" (Koljevi i ja) definiraju konanu verziju teksta. Na to
sam ja upozorio da nismo doli do pune saglasnosti oko prirode budue zajednike dr-
ave, to je on ocijenio kao marginalno. Srpska strana je traila da pregovarai odu u
Beograd i da se razgovara i s Miloeviem. To nije bilo nuno jer je on svakodnevno
bivao informiran (Koljevi ga je svaki dan obavjetavao o toku pregovora), ali smo mi
prihvatili taj zahtjev i zbog naih partnera, ali i zbog toga da ocijenimo kako se onaj koji
vodi cijelu srpsku politiku odnosi prema cijelom pitanju. S Miloeviem smo razgovara-
li Zulfikarpai i ja. On je bio zadovoljan postignutim i poeo je govoriti o tome kako
Srbi nemaju nita protiv Muslimana i kako u Beogradu ima 150.000 Muslimana, a u os-
taloj Srbiji gotovo pola miliona, da ne rauna Albance. Na to sam mu ja replicirao da je
Beograd jedno, a Sandak ili Bosna i Hercegovina drugo, a i to se tie Muslimana u
Beogradu, kad ih ima 150.000, upitao sam ga zato im ve 40 godina odbijaju zahtjev
za izgradnju barem jo jedne damije nego se tiskaju u maloj Bajrakli damiji, dok Srbi
sebi grade najvei hram na Balkanu. Predloio sam da se ne razgovara o blagodeti polo-
aja Muslimana u Srbiji nego o rjeenju pitanja odnosa naih drava. On se sloio i od-
mah predloio da u smislu potvrde dobre volje i ozbiljnosti njihovog odnosa prema
ovom sporazumu, kako je u Bosni i Hercegovini veina Muslimana, on predlae da prvi
predsjednik budue drave bude Alija Izetbegovi, a da Bosna i Hercegovina bude je-
dinstvena vojna oblast u kojoj e sluiti samo Bosanci i Hercegovci i da komandant te

oblasti uvijek bude general koji je Musliman. Sve ovo je nalo snanog odjeka u srp-
skoj, ali i bosanskoj javnosti, osobito ondje gdje Srbi i Muslimani ive pomijeani. Od-
nosi su relaksirali i svijet je odahnuo. Meutim, to se nikao nije svidjelo Tumanu, koji
je Bosnu i Hercegovinu tretirao kao strateku rezervu i elio je da Muslimani postanu
tampon izmeu Srba i Hrvata.169
Zulfikarpai Filipovi Plavi Krajinik
Fotografija br. 35 Kreatori Historijskog sporazuma Srba i Muslimana (Foto: http://images.google.hr)
Nakon propalog Historijskog sporazuma Srba i Muslimana i notorne veliko-

srpske vojne ekspanzije, (koja se nota bene, kako u hrvatskoj, tako i u BiH, ve
zahuktala)
nakon proglaenja drava u dravi - Republike Srpske i Herceg Bosne
nakon sporazuma tih dviju drava (Boban-Karadi) u Grazu
nakon proglaenja HVO-a, (za kojeg Alija Izetbegovi kae kako je to u najte-
em trenutku za BiH zabijanje noa u lea narodu kojem on pripada) te
nakon sporazuma Tuman-Izetbegovi u Zagrebu, (u kojem Hrvati, kao i Srbi,
inzistiraju na vlastitoj konstitutivnoj jedinici)
sve tri nacionalne zajednice e, slijedom te i takve politike krenuti u ofanzivu na
Lebensraum.170
Razbuktat e se rat - svi protiv svih. Granice e biti crtane - topovima.
Kako je taj proces (crtanje granica topovima) tekao 189 dana u Bosanskoj Posa-
vini, u razdoblju od 03. oujka do 07. listopada 1992. godine, predoiti u kronologi-
jom dogaanja.
169
http://www.nezavisne.com/kolumne/vijesti/30644/Historijski-sporazum.html
170
ivotni prostor
Kljuni dogaaji za poetak rata u Bosanskoj Posavini
28. lipnja 1989.

Na Vidovdan, na Gazimestanu, na proslavi 600 god. Kosovske bitke, predsjednik SK
Srbije Slobodan Miloevi, na vrhuncu svoje moi, pred 600 000 ljudi, otvoreno je naja-
vio zavrnu borbu za politiku i teritorijalnu rekonstrukciju Jugoslavije - ruenjem Usta-
va SFRJ iz 1974. god.: est vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama. One nisu oru-
ane, mada i takve jo nisu iskljuene.
22. sijenja 1990.

Na 14. kongres SKJ u Beogradu, velikosrbi komunistike provenijencije su svojom poli-
tikom natjerali slovenske, a potom i hrvatske kolege, da napuste kongres. Time su, nakon
Titove smrti, slomili posljednjeg uvara Jugoslavije koji nije podravao prekrajanje zem-
lje po Memorandumskom planu. Ostala je samo JNA u kojoj su dominirali Srbi.
22. travnja 1990.

Odrani su viestranaki izbori u Sloveniji, 06. svibnja u Hrvatskoj, 18. listopada u Bos-
ni i Hercegovini
17. kolovoza 1990.

Srbi u Hrvatskoj diu balvan revoluciju s ciljem realiziranja Miloevieve politike svi
Srbi u jednoj dravi. Posrbljena JNA se poinje razmjetati na nove granice Jugoslavi-
je crtom: Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica.
26. oujka 1991.

Franjo Tuman i Slobodan Miloevi u Karaorevu razgovaraju o moguoj podjeli BiH
na nain: Srbima naseljena podruja pripojiti Srbiji, a podruja naseljena Hrvatima
Hrvatskoj. Time bi se osiguralo stvaranje male muslimanske ili islamske drave u sred-
njoj Bosni.
18. studenog 1991.

Institucionaliziran je hrvatski separatizam u BiH - uspostavom Hrvatske zajednice Her-
ceg Bosna.
28. studenog 1991.

GSHV je ustrojio OGIP sa zadaom: ustrojavanje postrojbi i naoruavanje Hrvata
Bosanske Posavine s ciljem obrane 'hrvatskih' prostora, te onemoguavanje djelovanja
JNA po postrojbama HV u graninom prostoru RH, kao i onemoguavanje njihovog
eventulanog prebacivanja u RH.
01. oujka 1992.

Raspisan je referendum svih graana BiH na kojemu je 67% birakog tijela izalo na
glasovanje, a 98% se izjasnilo za nezavisnu, suverenu i samostalnu dravu BiH u svojim
tadanjim granicama.
III.
KRONOLOGIJA
Zato me ubijate?
Pa to, zar vi ne stanujete s one strane vode?
Prijatelju, kad biste stanovali s ove strane,
ja bih bio ubojica i bila bi nepravda da vas ovako ubijem;
ali ako vi stanujete s one strane, ja sam junak, i to je pravedno.
Pascal
III. KRONOLOGIJA 171
PRVE ORUANE BORBE

03. oujak 1992.
Zahvaljujui elementarnom politikom razumu hrvatskih i musli-
manskih elnika s prostora Bosanske (i Hrvatske) Posavine, tije-
kom cijelog rata u BiH, izmeu ove dvije etnike zajednice, na
prostoru Bosanske Posavine, nije dolo do oruanog sukoba.
Do prvog oruanog sukoba izmeu srpskih i hrvatsko-
muslimanskih snaga u BiH dolo je u Bosanskom Brodu 03. ouj-
ka 1992. god. Kako je poeo taj prvi organizirani oruani otpor Frano Piplovi
velikosrpskim imperijalistikim planovima u BiH vidljivo je iz predsjednik
Kriznog taba SO
narednih izvjea i kazivanja sudionika. Slavonski Brod
SZUP - Zauzimanje mosta na r. Savi onemoguio je Stjepan Blaanovi

U poslijepodnevnim satima naoruani srpski ekstremisti zauzeli su policijsku kontrolnu
kuicu na mostu izmeu Bosanskog i Slavonskog Broda171, a zauzimanje samog mosta
onemoguili su im naoruani graani hrvatske nacionalnosti - 30 osoba u maskirnim
odorama pod vodstvom Stjepana Blaanovia172. Potom su pristigle specijalne postrojbe
MUP-a BiH iz Bihaa i Doboja (koje su) potisnule etnike i zauzele most.173
U grad dolazi pomonik ministra MUP BiH Avdo Hebib s lanovima vlade BiH i preds-
tavnicima HDZ BiH. Sastaju se s elnicima SDS-a Bosanski Brod koji od njih trae: ne-
smetan prelaz srpskom puanstvu u Slavonski Brod i RH, da MUP RH dostavi popis
osoba srpske nacionalnosti kojima je zabranjen ulazak u RH, povratak otputenih Srba
(700 osoba) na posao u tvornicu 'uro akovi' ili isplaivanje naknade.
Zapovjednitvo II. vojne oblasti (JNA) nudi usluge posredovanja u izmirivanju sukob-
ljenih strana.174
OG Istona Posavina - Zauzimanje mosta onemoguili su MUP BiH i nae

postrojbe u BiH
Budui da su etnike jedinice iz pravca Lijea nastavile nastupanje prema centru gra-
da Bosanskog Broda, ime su i neposredno ugrozile most, pripadnici policije MUP BiH
171
Ivo Miji, Naelnik 101. br. HVO je ustvrdio autoru (10. srpnja 2009. god.) kako nije istina da su
srpski ekstremisti zauzeli policijsku kontrolnu kuicu na mostu izmeu Bosanskog i Slavonskog
Broda. Srpski ekstremisti su, tvrdi Miji, bili uinkovito sprijeeni u prelasku semafora, pa tako
nisu niti doli do policijske kontrolne kuice, niti su je zauzeli.
172
Ivo Miji, Naelnok 101. br. HVO je ustvrdio autoru (10. srpnja 2009. god.) kako nije istina da je
30 osoba u maskirnim odorama pod vodstvom Stjepana Blaanovia onemoguilo zauzimanje
mosta.
173
Ivo Miji, Naelnik 101. br. HVO je ustvrdio autoru (10. srpnja 2009. god.) kako nije istina da su
specijalne postrojbe MUP-a BiH iz Bihaa i Doboja potisnule etnike i zauzele most. Miji tvrdi
kako su specijalne postrojbe MUP-a BiH iz Bihaa i Doboja, odmah po otpoinjanju napada na
semafor (pored kojeg je bila policijska kontrolna kuica), napustili svoj poloaj na mostu i otili u
hotel Ada.
174
SZUP - Informacija od 05. i 09.03.1992. god.
172 NSKOJ POSAVIN
i naih postrojbbi u BiH otvorili su vatru na iste s namjerom zausstavljanja napredoovanja

njihovih snaga.
U ovom trenutkku jo uvijek je u toku sukob sreddnjeg intenziteta pjeadijskim oruujem i
oruima. Premaa prvoj procjeni nan etnikoj stranni sudjeluje oko 500 naoruanih ljuudi. S
nae strane ukljueno je oko 2000 ljudi u obrani mosta
m i centra gradda s bosanske strrane.
(Dana) 02.03.19992. god. smo Vas izvijestili da smo
s pripremili jeedinicu jaine ette u ci-
vilu za eventuallnu intervenciju na
n podruju gradaa Bosanskog Bro oda.
Traimo Vae doputenje
d za upootrebu nae jediniice na navedeni nain
n ove noi.1755
Sud
dionioci - Zauziimanje mosta onemoguili
o su
u bosanskobrod
dski dragovoljcci
O prvom orgganiziranom orruanom otporru

velikosrpskim imperijalistikiim planovima u
BiH (u Bosannskom Brodu) autoru su vrllo
uvjerljivo govvorili vodei sudionici
s dogaa-
anja. Prema njihovu kazivvanju, okupaciju
Bosanskog Brroda od stranee srpskih snag ga
(JNA, TO i parravojne formaciije), sprijeili su
u,
Josip Bili u vie spontanoom nego organiiziranom otporu u, Ante Prkain
Zapovjednik
Z dragovoljci, bosanskobrodska
b a policija i 13 Zastupnikk u
1 br. HVO
101 HOS-ovaca na elu s Antom Prkainom.
P HD Saboru RH
Poetak, tijek i zavretak borbbe - telegrafski::176
03. oujka
Most na savi izmeu Bosansskog i Slavonskkog Broda konttrolirala je Speccijalna
policija MUP--a BiH s jednim m ojaanim vodoom (oko 50 ljud di). U PU se nallazila,
hrvatsko-musllimanskim snaggama lojalna, boosanskobrodska policija, predvoena
Zvonkom Mattanoviem, a u blizini
b semaforaa dvadesetak drragovoljaca.
U 15,15 sati - Srpske snagee su, iz bosanskkobrodske Stad dionske ulice krrenule
prema semafooru, udaljenom oko 200 metarra od mosta na rijeci Savi i od PU.
Namjera im jee bila, prvo zauuzeti policijsku upravu, a potom m i sam most. Te tri
otporne toke (semafor, PU, most)
m su inile trokut.
t
U 15,20 sati - Deurni Specijjalne policije MUP-a
M BiH su napustili
n svoj pooloaj
na mostu i otili u hotel Adaa.
U 15,25 sati - Otpor napreddovanju srpskihh snaga prema PU odnosno mostu, m
pruili su bosaanskobrodski policajci
p i naoruuani dragovoljjci na elu sa Zdrav-
Z
kom Mariniem Baburom.
U 15,30 sati - Otporu se priddruuju i dragoovoljci iz Tulek ka, predvoeni Blaa-
B
nom Kljaiem m, dragovoljci izz Rita, predvoeni Mustadagi Nedinom te drago-
d
voljci iz Mahaale, predvoeni Matom Dusparrom.
175
OGIP, Zapovjednikk - GS HV, Broj 522-1, Slavonski Brodd, 03.03.1992. god..
O
176
P
Prema (ne usuglaeenom) kazivanju zaapovjednika i naellnika 101. br. HVOO Josipa Bilia i Ivve Miji-
te Ante Prkainaa, eljka Bariia i Zdravka Marinia Babure, autoru (srp
a panj-kolovoz 20099.).
U 15,45 sati - U borbu se ukljuuje devet, a naknadno jo

dvadesetak dragovoljca iz Koraa, predvoeni eljkom Bari-
iom, te 18 dragovoljaca iz Novog Sela, predvoenih Ivom
Mijiem.
S tim hrvatsko-muslimanskim snagama je zaustavljen poku-
aj srpskih snaga u brzom zauzimanju planiranih objekata.
U 23,15 sati (na inicijativu zapovjednika 1/157. br. HV, boj-
nika Stipe imia) - Braniteljima Bosanskog Broda se pridru- eljko Barii
uje i 13 HOS-ovaca iz Slavonskog Broda, predvoenih hrvatskim saborskim
zastupnikom i jednim od lidera HSP-a Antom Prkainom. Prkain je, odmah po
uvoenju u situaciju od strane Josipa Bilia, dio svojih ljudi rasporedio u Lame-
le, dio u Rit, a dio u Mahalu. Potom je, radi dizanja morala bosanskobrodskih
branitelja, s Josipom Biliem obiao cijelu crtu obrane.
U 24,00 sati - Puana vatra je prestala na zahtjev srpske strane - zbog pregovo-
ra.
04. oujka
U 02,00 sati, - U Skuptini optine Bosanski Brod su poeli pregovori. Sa
Srpske strane su (u dva automobila) na pregovore doli Miro Radovanovi,
predsjednik Srpske optine Bosanski Brod i Mihajlo Sremac.
U 03,30 sati - Na povratku srpskih pregovaraa iz optine, netko od dragovo-
ljaca je samoinicijativno na njih otvorio vatru i pritom ranio Mihajla Sremca.
Na zapovijed bosanskobrodskog Kriznog taba, vatra je prekinuta, a ranjeni
Sremac je osloboen.
Oko 04,00 sati - Nakon povratka srpskih pregovaraa na prostor koji su oni
kontrolirali, prvi put je poelo intenzivno granatiranje grada, minobacaima 82 i
120 mm.
U 07,00 sati - Pridolazeim hrvatsko-muslimanskim dragovoljcima je podijelje-
no oruje iz policijske uprave te, tu no iz OG Istona Posavina poslanih, 10-
12 sanduka puaka M-48.
U 09,00 sati - Pod vodstvom Ante Prkaina razoruana je Specijalna policija
MUP-a BiH u Hotelu Ada te zajedno s pomonikom ministra MUP-a BiH
Avdom Hebibom, upuena kui.
U 11,15 sati - Ante Prkain sa svojih 13 HOS-ovaca i ratnim plijenom (par
puaka i jedan pas) vratio se u Slavonski Brod.
U 11,30 sati - Prestaje granatiranje i pukaranje.
U 12,00 sati - Uslijedilo je primirje.
Borbom uspostavljena crta razgranienja izmeu srpskih i hrvatsko-

muslimanskih snaga u Bosanskom Brodu ostat e nepromijenjena sljedeih 65 dana.
Do 08. svibnja 1992. Do protunapada hrvatsko-muslimanskih snaga, kojeg je zapov-
jedio zapovjednik OG IP pukovnik Vinko tefanek. Napad je zapovjeen s ciljem
odbacivanja neprijatelja kako bi bio onemoguen u daljnjem granatiranju Slavon-
skog Broda i okolnih sela, odnosno, u voenju rata s distance.
Poelo iseljavanje nesrpskog stanovnitva iz Bosanskog Broda

S oruanom borbom poelo je i iseljavanje nesrpskog stanovnitva s podruja
Bosanske Posavine. Ve 04. oujka, 1992. godine u Slavonski Brod je prebjeglo
ukupno 1.140 osoba koje su evidentirane i organizirano smjetene na podruju gra-
da.177
Tijekom noi istog dana, srpske snage iz prigradskog naselja Brodsko Polje is-
palili su pedesetak minobacakih mina na sredite Bosanskog Broda i podruje oko
mosta, a ujutro je voa srpskih ekstremista, Miroslav Radovanovi, pozvao na prekid
vatre te postavio zahtjev da JNA preuzme kontrolu mosta i svih vanijih punktova u
gradu, da se ne proglasi neovisna BiH jer su, prema njemu, u takvoj dravi ugroeni
srpski ivoti.178
Do oruanog sukoba i pobune srpskih ekstremista u pravilu je dolazilo na pod-

rujima gdje su nesrbi inili veinu.
Namjera JNA je da se postavi izmeu sukobljenih snaga, te se na taj nain stacionira na

podruja gdje nije imala svoja uporita do 03.03.1992. godine, s prvenstvenim ciljem
zauzimanja i stavljanja pod svoju kontrolu mostova na rijeci Savi, kod Bosanskog Bro-
da i amca. Po svemu sudei, cilj oruanog sukoba srpskih ekstremista protiv hr-
vatskog i muslimanskog naroda je da se umjereni Srbi opredijele za opciju srpskih
ekstremista, a nakon toga bi slijedio zahtjev SDS-a da se ubrzaju pregovori oko
stvaranja tri dravotvorne zajednice na podruju BiH. 179 (istaknuo J.Z.)
Dakle, oruani sukob u Bosanskoj Posavini je poeo ambicijom velikosrpskih

ekstremista iz Lijea i Bosanskog Broda da ovladaju cijelim gradom i mostom na
Savi. U cilju spreavanja njihovih ambicija i potpune kontrole zbivanja u prostoru
svoje zone odgovornosti, Zapovjednitvo OG Istona Posavina od hrvatsko-
muslimanskih snaga je trailo potpunu podinjenost i cjelovit nadzor nad dijelom
teritorija Bosanske Posavine koji su oni kontrolirali. Vidljivo je to iz naredne zapovi-
jedi zapovjednika OGIP zapovjednitvu obrane Bosanski Brod.
1. Od zapovjednika obrane Bosanskog Broda traim potpunu kontrolu nad postrojbama

i potpuno izvrenje zapovijedi.
2. Obzirom da smo u zadnja dva dana dodatno naoruali znatan broj ljudstva, zapovje-
dnik obrane Bosanski Brod zaduuje se da od naoruanog ljudstva formira jedinice i
imenuje zapovjednika (eta, vodova i odjeljenja).
3. Svim jedinicama precizno odrediti poloaje na terenu, zone odgovornosti, zadatke i
sustav vatre. Posebno odrediti lokaciju i zadatke razliitih orua za protuoklopnu
borbu i druga orua. Ovo izvriti osobno ili preko zapovjednika eta odrediti vatrene
poloaje.
177
Sluba za motrenje i obavjeivanje RH - 985, Slavonski Brod
178
Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka RH, Ivan Veki, ministar unutarnjih
poslova RH, Ivan jarnjak, zamjenik ministra unutarnjih poslova, Informacija o sigurnosno-
politikoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Urbroj: 80/75, od 05.03.1992. god.
179
Isto
4. Odmah pristupiti inenjerijskom ureenju poloaja - kopanje zaklona, izrada skloni-

ta, fortifikacijske prepreke, miniranje itd.
5. Biti u stalnoj vezi s zapovjednitvom opina Derventa, Odak i Bosanski amac.
Imati stalnu vezu sa selom Dobra Voda na komunikaciji Podnovlje - Lijee i ojaati
ih streljakim naoruanjem i protuoklopnim sredstvima.
6. Imati u pripravnosti jednu jedinicu prema vlastitom izboru za intervenciju na pret-
hodnom pravcu, koja bi ojaala postojeu jedinicu u Dobroj Vodi.
7. Neprekidno pratiti kretanje i namjere neprijateljske ive sile i tehnikih sredstava na
podruju opine Bosanski Brod i susjednih opina i o tome obavjetavati ovo za-
povjednitvo.
8. Detaljan pismeni izvjetaj o izvrenju prethodnih aktivnosti dostaviti mi najkasnije
06. oujka, 1992. godine do 09,00 sati o svim prethodnim aktivnostima na osnovi
naih ranijih zapovijedi kao i izvjetaj o sadanjem stanju, te rasporedu naih jedini-
ca.
9. Ubudue dostavljajte svakodnevni pismeni izvjetaj do 09,00 sati za prethodni dan, a
izvanredne izvjetaje po potrebi i mojoj zapovijedi.Tjedne izvjetaje dostavljati sva-
kog ponedjeljka do 10,00 sati.180
Fotografija br. 36 Duboac, 1992. (http://broco.blog.hr, 22.07.2009.)
180
OGIP, Zapovjednik - Zapovjednitvu obrane Bosanski Brod, Zapovijed Op.br.2, Str. pov. Broj 51-
2, Slavonski Brod, 05.03.1992. god.
PRVA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS

Koristei se poetnom vojnom nadmoi, srpske snage su 03. oujka, 1992. go-
dine krenule u svoju prvu vojnu kampanju s ciljem osvajanja i stavljanja pod nadzor
cijele Bosanske Posavine. S manjim i veim uspjesima njihova inicijativa je trajala
sve do 08. svibnja, 1992. godine, kada je pokrenut hrvatsko-muslimanski protuna-
pad.
Tijekom cijelog rata, a posebno na poetku oruanih sukoba, zapovjednitvo
OGIP je imalo problema s ustrojstvom zapovjednog lanca i subordinacijom tijekom
borbenih djelovanja, te s organiziranim i kontroliranim naoruavanjem postrojbi u
Bosanskoj Posavini. O tome zapovjednik OGIP izvjeuje GSHV:
Informacije da su uestvovali pripadnici HOS-a ili da je saborski zastupnik Ante Prka-

in rastjerao etnike (Slobodni Tjednik) ne odgovaraju istini. Prkain je sa 12 ljudi pre-
ao Savu, ali nije utjecao na tok dogaaja, ak naprotiv, otvaranjem vatre poslije prvog
primirja prouzroio je nastavak oruanog sukoba i vatru na grad sa MB 120 mm. Raz-
nim kanalima se nabavlja, prebacuje i dijeli oprema i naoruanje, bez potrebne evidenci-
je i sigurnosti. Stoga molimo da se sva materijalna pomo snagama u Bosanskom Po-
savlju usmjeri preko ovog zapovjednitva i 157. brigade, jer imamo uspostavljenu orga-
nizaciju, evidenciju i sredstva da se sve izvede uz relativno visok stupanj sigurnosti.181
Zahvaljujui hrvatskom politiko-vojnom nejedinstvu u ideji-projektu i nainu

njegova ostvarenja, bilo je i zakulisnih metoda naoruavanja postrojbi i pojedinaca.
Zbog toga to vrhovnitvo nije organiziralo jedinstveno ustrojen i kontroliran sustav
naoruavanja, bujale su sumnjive, (a esto i neskrivene) ratnoprofiterske inicijative i
akcije. Ma koliko bio razumljiv ljudski egoizam i individualna pohlepa, ma koliko,
iz povijesti, bile poznate metode prvobitne akumulacije kapitala - ratnim profiter-
stvom, nerazumljiva je tolika blagonaklonost dravnih dunosnika prema tim i tak-
vim domoljubima.
Frano Supilo bi rekao Tko se bavi javnim poslovima narodnim, mora imati ist
znaaj i iste prste.182
Tijekom naoruavanja hrvatskog (i muslimanskog) naroda u RH i BiH, konspi-
rativnost je bila i opravdana i razumljiva, kako prema neprijatelju tako i prema sus-
pektnom dijelu europskih promatraa. Meutim, konspirativnost prema hrvatskom
dravnom raunovodstvu nije bila opravdana - ali jeste razumljiva.
U koju kategoriju spada dokument koji slijedi, nije mi poznato. Jesu li ovakvi
dokumenti i rasprostranjene prie meu vojnicima, narodom i dijasporom o ratnom
profiterstvu - istina, ili objede i klevete?183
181
OGIP - GS HV, Izvjee Broj 2 - 16, Slavonski Brod, 11.03. 992. god.
182
Frano SUPILO, Skuptinski govor od 02.02.1907.
183
Autoru nije poznat niti jedan sluaj ratnog profiterstva kojeg je drava procesuirala i sankcionirala,
kako u hrvatskoj tako i u BiH.
III. KRONOLOGIJA
K 179
Dokkument br. 9 Dokuument kleevete ili joo jedno uzaludno upozorenje? ( ww

180 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Protektorske ovlasti zapovjednik ka OGIP-a u Bosanskoj

B Posaavini
O
Obraajui se pismeno
p vjedniku obranee Bosanskog Broda, Filipu (P
zapovj Pilipu)
Kuppreaku, zapovjednik OGIP, porunik Ivo Peetri, pokuava kontrolirati situuaciju
poziivajui se na zzapovijedi Glavnnog stoera HV
V koje mu daju
u protektorske ovlasti
o
u Boosanskoj Posavini.
Pukovnik Mirko Lonarevi, prvvi naelnik OGIP--a
Obzirom da je ovva Operativna grupa,

O g po zapovvijedi Glavnog sttoera
H zaduena i nadlena
HV, n za osam m opina Bosan nske Posavine, izzmeu
osstalog i za opinnu Bosanski Brood, ovo Zapovjeednitvo, kao prretpos-
taavljena komand da ima jedino pravo p i obvezu
u izdavati zapovvijedi,
pooduzimati mjeree i rukovoditi prripremama za obranu ovog pod druja.
(IIstaknuo J.Z.) Obzirom da je u posljednje vrijeme uestalo mijjeanje
drrugih postrojbi, pojedinaca
p i slinno, skreem Vam pozornost da stee duni
i obvezni postuppati po zapovijeddi jedino ovog zappovjednitva.
1. U zoni odgovoornosti Vaeg zaapovjednitva im ma pojava neovllatenog zapovijedanja
jedinicama, akk zatvaranja i draanja u pritvoru od strane neovlattenih osoba i tomme sli-
no. S tim u vezii skreem pozornnost da ste jedino Vi imenovani naa dunost zapovjeednika
obrane Bosanskkog Broda, da osstali lanovi zapoovjednitva i posttrojbi u Vaoj zooni od-
govornosti nisuu imenovani. Mollim da mi dostaviite prijedlog za im menovanje zapovvjedni-
tva i zapovjednnika postrojbi. Prrethodno izvrite konzultacije sa Kriznim
K tabom opine
o
Bosanski Brod.
2. Obzirom da je nou 12./13. 033. 1992. godine na podruju Vaae opine neovllateno
priveden i zadran u pritvoru, odd strane neovlattenih osoba (po nalogu
n samozvannog na-
elnika sigurnoosti gospodina Bilia)
B gospodin Stjepan Blaano ovi, koji je od strane
ovog zapovjednnitva angairan za izvrenje nekiih zadataka na po odruju Vae opine, s
tim u vezi
Zapovijedam
1. ODMAH i bezuuvjetno pustiti goospodina Blaanoovia na slobodu.
2. Od gospodina Bilia
B uzeti izjavuu u vezi sa incideentom i osobno mem o tome obavijeestiti u
roku od 24 sata..184
Sredinom oujujka 1992. godinne, na podrujuu Bosanskog Brroda, intenziviraju se

borbbe izmeu snagga tzv. srpske optine
o i opinne Bosanski Bro od. Borbe su izazvali
prippadnici JNA na sahrani jednogg graanina u Bosanskom
B Brodu. Sukob je prrestao
oko ponoi, a granaate su padale naa Klaonicu, u krug
k Rafinerije i oko Terminalaa (te-
nih tereta). etiri su
s osobe ranjenne u tim borbaama i to tri civila i jedan prippadnik
obraambenih snaga Bosanskog
B Brooda.185
Ove borbe su dovele do massovnog iseljavannja nesrba iz Koraa,
K Novog Sela i
Bosanskog Broda u Hrvatsku, te Srba iz Bosanskog Broda u on ne dijelove BiH
H koje
su kontrolirale
k srpsske snage.
U srpskom dijelu
d grada su ukopavana
u orua i iva sila..
184
OGIP, Zapovjedniik, porunik Ivo Petri - Zapovjeddnitvu obrane Bo
O osanski Brod, Zappovijed
O
Op.br.3, Broj 51-7, Slavonski Brod, 13.03.1992. god.
185
S
Sluba za motrenje i obavjeivanje RH
R - 985, Slavonskki Brod
Domai etnik Vini Mile je iz Prnjavora doveo 40 ljudi problematinog morala. U ra-
jonu stadiona dovezeno je oko 50 ena pripadnica Belih orlova. Pripadnici Srba nose
crne i zelene beretke. Procjenjuje se da Srbi sada raspolau sa oko 1500 naoruanih lju-
di. Poduzimaju se mjere da se obrana Bosanskog Broda pobolja, a sustav zapovijedanja
bolje organizira.186
24. oujak 1992.

Pogoen radio Bosanski Brod
Sinonje borbe u Bosanskom Brodu nastavile su se i danas i to iz teeg naoruanja. De-
tonacije odjekuju na cijelom podruju Bosanskog Broda, a prema prvim podacima etiri
branitelja Bosanskog Broda su povrijeena. Rano jutros oko 02,00 sata jedan od projek-
tila pogaa stanicu radio Bosanskog Broda, nakon ega ona prestaje sa radom. Odmah
potom ukljuuje se Radio Slavonski Brod preko kojeg se pozivaju svi graani Bosan-
skog Broda da odu u sklonite, te da surauju sa braniocima grada koji im poruuju da
vrsto dre linije obrane. U jutarnjim satima oko 02,30 uoen je dolet helikoptera koji se
spustio u krugu Rafinerije. Do 05,00 sati jutros borbe su utihnule.
Oko 22,00 sata ponovo odjekuju detonacije u Bosanskom Brodu zbog minobacakog
napada iz Lijea, da bi oko ponoi iz ume iza stadionske ulice poeli djelovati tenko-
vi. Do ponoi je na Bosanski Brod palo oko 200 (dvjesto) projektila od kojih je smrtno
stradao jedan branitelj, a dva su ranjena. Desetak stambenih objekata je zapaljeno i raz-
rueno. Za to vrijeme i na nau stranu (Slav. Brod) pale su dvije mine od kojih nitko nije
stradao.187
25. oujak 1992.

Opa mobilizacija u Bosanskom Brodu
Borbe u Bosanskom Brodu se nastavljaju svom estinom, a granate osim po Bosanskom
padaju i po Slavonskom Brodu, zbog toga je rano jutros do 02,00 sata izvreno komple-
tno zamraenje grada, a u 05,15 sati oglaena je opa opasnost za grad i prigradska na-
selja. Putem radio Broda dali smo informaciju da danas ne rade kole, vrtii, a poto
nema uvjeta za obavljanje poslova niti radnici ne moraju doi na posao. Takoer su
upozoreni graani da zbog djelovanja snajperista svakako siu u svoja sklonita. Tije-
kom dana na grad zasipaju minobacake granate ispaljene sa brda kod Unke te tenkov-
ske i topnike granate ispaljene sa poloaja u Lijeu. Ukupno je palo na ire podruje
grada i centar (Slavonskog Broda) preko 65 (ezdesetpet) projektila pri emu su dvije
osobe smrtno stradale, a 10 ih je ranjeno. Uz to pogoeni su mnogi stambeni, kulturni i
gospodarski objekti, te mnoga motorna vozila pa je nastala velika materijalna teta. U
ranim jutarnjim satima u Slavonskom amcu prihvaeno je 103 prognane osobe iz a-
rengrada, koje su nakon prihvata upuene u pravcu Zagreba. Takoer je u Zbjegu i Mi-
galovcima prihvaeno preko 400 izbjeglica iz Bosne koji su smjeteni u Bebrini i okol-
nim selima.188 Krizni tab SO Bosanski Brod je proglasio opu mobilizaciju za mukar-
ce od 18 - 50 godina.189
186
OGIP, zapovjednik, porunik Ivo Petri - GS HV, Izvjee Broj 2 - 21, Slavonski Brod, 20.03.1992.
187
Isto
188
Isto
189
SZUP, Informacija o situaciji u BiH, Urbroj: 80/SL, od 26.03.1992. god.
26. oujak 1992.

Granatiranje Sijekovca iz Lijea
Nakon to su osloboeni kola Fric Pavlik i Stadionska ulica, borbe na podruju Bo-
sanskog Broda su utihnule, a tijekom dana ula se samo poneka detonacija te rafalna
pucnjava iz pjeakog naoruanja. Na naem (slavonsko-brodskom) podruju intenziv-
no su poeli djelovati snajperisti koji su uspjenim akcijama naih (HV) snaga onemo-
gueni u svojoj prljavoj raboti. Oko 18,00 sati poeo je minobacaki napad na Sijekovac
iz etnikih uporita u Lijeu. Zbog pogoranog stanja u Bosni sve vei broj izbjeglica
hrvatske i muslimanske nacionalnosti bjee na nau (slavonsku) stranu. Sve izbjeglice
sa bosanske strane primaju se u prihvatne centre gdje budu zbrinuti ili upueni u druga
mjesta.190
Za djelovanje na podruju Posavine i ireg podruja Doboja, Zapovjednitvo Tuzlan-
skog korpusa (JNA) je osnovalo Prvu operativnu grupu ili Operativnu grupu Doboj ije
je sjedite bilo u Podnovlju.191
27. oujak 1992.

Biljana Plavia, Fikret Abdi, i Franjo Boras u Bosanskom Brodu
U nastavku napada na Bosanski Brod pogoena je glavna trafosta-
nica pa je grad ostao bez elektrine energije, a potom je pogoena i
Rafinerija nafte to je izazvalo veliki poar. Ni na podruju slavon-
sko-brodske opine nije bilo mirno. Naime, dvije osobe su teko, a
jedna lake ranjena. Zbog loe sigurnosne situacije iz Bosne je na
slavonsku stranu prebjeglo oko 6.000 (est tisua) izbjeglica koje
su uredno smjetene na podruju grada i okolice.
Tijekom dana u Bosanskom Brodu (oko 16,00 sati) boravila je de-
legacija iz Sarajeva u sastavu Biljana Plavia, Fikret Abdi, i Fra-
F. Abdi
njo Boras, koji su vodili razgovore sa Kriznim tabom iz Bosan-
skog Broda, ali ne i sa srpskim predstavnicima i predstavnicama Jugoslavenske armije
(JNA) jer se isti nisu pojavili. Istog dana na pravcu prema Derventi na cesti su postav-
ljene barikade koje su onemoguavale normalan promet.192
Likvidacija Srba u Sijekovcu

Sluba za zatitu ustavnog poretka (SZUP) je izvijestila vrhovnitvo kako ras-
polae provjerenim operativnim saznanjima da je noas (26./27.03.1992. godine), u
mjestu Sijekovac, kod Bosanskog Broda, 'Prkainova grupa' liila ivota 10-tak oso-
ba srpske nacionalnosti, koje su htjele predati oruje Kriznom tabu SO Bosanski
Brod.193
190
Sluba za motrenje i obavjeivanje RH - 985, Slavonski Brod. Koliko je autoru poznato, niti jedan
snajperist u Slavonskom Brodu nije uhien, priveden i procesuiran, a niti ubijen tijekom borbi.
191
Milan STUBLINOVI, Tako su oni hteli: razbijanje Jugoslavije, IP Nova Evropa, Beograd, Dom
kulture Obrenovac, ECCOS, Beograd, 1998., str. 56-57. Preuzeto, Davor Marijan, n.d. str. 164.
192
193
Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka RH, Ivan Veki, ministar unutarnjih
poslova RH, Ivan Jarnjak, zamjenik ministra unutarnjih poslova, Informacija o situaciji na podruju
Bosanske Posavine, Urbroj: 80/SL, od 27.03.1992. god.
Na molbu autora da komentira ovo Izvjee SZUP-a, Ante Prkain je odgovorio kako odavno o
tom Izvjeu zna dvije stvari - da postoji i da nije istinito.
28. oujak 1992.

Razmjetanje tenkova JNA po selima Bosanske Posavine
Iz Tuzle je oko 05,00 sati krenula kolona tenkova prema Bosanskoj Posavini, u koloni
je bilo 30 tenkova i 50 oklopnih vozila, te mnotvo kamiona i picgauera. U 13,30 sati
ista kolona ve je bila na putu kod Doboja, a u isto vrijeme Srbi se iseljavaju iz Lijea i
okolnih mjesta. Oko 15,00 sati kolona tenkova je barikadama zaustavljena ispred Der-
vente, pa su isti skrenuli prema Modrii. Oko 15,30 sati kolona se razmjeta u Podnov-
lju, a odatle 36 tenkova odlazi prema Donjim Vrelima, te pet tenkova prema Bosanskom
amcu, tj. dva u Crkvinu, a tri kari gdje se isti ukopavaju. Sve to su pratili vojni zra-
koplovi koji su u niskom letu nadlijetali Bosansko Posavlje.194
3. bojna 108. brigade prvi put prelazi u Bosansku Posavinu
U sklopu namjera (unitenja snaga koje nas ugroavaju) dragovoljaka satnija 3. bata-
ljuna 108. brigade, jaine 147 vojnika, u jutro je prela u Bosnu preko rijeke Save kako
bi pruila pomo lokalnim hrvatskim snagama na postavljanju obrambene crte u Bosan-
skom Brodu. Trebala je organizirati domae stanovnitvo i osigurati odsudnu obranu
Donjih Koliba i prikupiti podatke o mogunosti presjecanje prometnice Lijee - Bosan-
ski Brod kako bi se smanjilo pojaanja vojske, etnika i opreme prema Bosanskom
Brodu. Satnija je bez problema stigla u Donje Kolibe, posjela podruje obrane sela, a
vod od 37 ljudi ostavila je u selu Krianovu radi osiguranja lijevog boka. Sa snagama u
Gornjim Kolibama postignut je dodir i izvreno organiziranje naoruanih stanovnika se-
la, ijim su zapovjednicima dane konkretne zadae. Oko podne su unitena dva snajper-
ska gnijezda u Gornjem Lijeu i Bosanskom Poloju, dok je po selu palo oko 80 grana-
ta. U noi 28./29. oujka satnija je povuena prema Bosanskom Brodu iz kojeg je oko
tri sata prela preko savskog mosta. Snage iz Bosne morale su se urno povui, a tko je
elio ostati tretirao se dezerterom. Na bosanskohercegovakoj strani nije smio ostati ni-
jedan vojnik Hrvatske vojske. tovie, nijedan metak s podruja Hrvatske nije se smio
ispaliti na teritorij Bosne i Hercegovine osim u sluaju organiziranog napada na Hrvats-
ku. Ljudstvo iz Bosne i Hercegovine moralo se otpustiti i uputiti u Bosnu bez ikakve
organizacije.195
Bosanska Posavina bez pripadnika HV-a
Povratkom satnije 108. brigade HV iz Donjih Koliba u Hrvatsku (28/29.03.1992. op.
J.Z.) u Bosanskoj Posavini vie nije bilo pripadnika Hrvatske vojske. Stanje je i dalje bi-
lo teko zbog uestalih napada srpskih snaga na nesrpska sela. One su u toku noi
28./29. oujka protjerale Hrvate iz sela Zborita, zauzele selo Donja Vrela i napale sela
Grk, Krianovo i Donje Kolibe. Srpske snage slabije su stajale u Derventi, gdje su ih
lokalne hrvatske snage blokirale u gradskoj vojarni. One su blokirale i prilaz gradu od
Prnjavora iz kojeg je zamijeen pokret pjeakog bataljuna prema Derventi. Problem
obrane oteavala je srpska enklava na podruju planine Vujak koja se prostirala do is-
tonog dijela Bosanskog Broda.196
194
195
SVA MORH - 108. br. HV: Zapovjednitvo 3. bat. 108. br. Od 29.3.1992., Izvjee. Radna biljeni-
ca Vinka tefaneka od 27.3.1992.; SVA MORH, KMORH: ZNG 108. brigada od 15.4.1992., Izvje-
e o zapovijedi generala Feldija. Preuzeto, Davor Marijan, n.d. str. 166-167.
196
Davor MARIJAN, n.d. str. 167.
29. oujak 1992.

Procjena situacije Zapovjednitva OGIP
a) Zbog izriite zapovijedi Glavnog stoera HV, u Bosanskoj Posavini nema pos-
trojbi HV. (istaknuo J.Z.) Neprijatelj to zna, ali uporno javnosti plasira suprotne vi-
jesti.
b) Podruje istone Posavine preteno nastanjeno Hrvatima i Muslimanima - dosta cje-
lovito, ali iz doline rijeke Bosne preko Planine Vujak pa do Bosanskog Svilaja i is-
tonog dijela Bosanskog Broda, uklinila se srpska enklava na kojoj teritoriji samo u
Gornjem Svilaju, Vrelima Donjim i Dobroj Vodi ivi pomijean sa Srbima, Hrvatski
ivalj.
Smatramo, s obzirom na razvoj politike situacije u BiH, da Srbi nastoje presjei podru-
je Bosanski Brod - Derventa nastanjeno preteno Hrvatima, i Muslimanima i na taj na-
in stvoriti jedinstveno srpsko podruje od Srpca do Odaka.
Za ove namjere vrili su vojne pripreme :
- naoruavanje Srba
- armija je rekonstruirala komunikacije preko Vujaka i izradila fortifikacijske objekte
sa ciljem:
- izazvati nacionalni sukob, a zatim uz armijsku pomo i njezino angairanje, izvriti
prodor na pravcu Lijee (Vinska) - Zborite - Pjevalovac (Bosanski Duboac).
Na taj bi nain u daljnjim etapama i poznatim postupcima obraunali sa jednim sjever-
nim i kasnije junim dijelom pravca Bosanski Brod - Derventa.
Procjenjujemo da bi se slino moglo odvijati i na pravcu Oraje - Obudovac - Gradaac.
Neprijatelj u Slavonskom Brodu vidi uporite bosanskih Hrvata u moralnom i materijal-
nom pogledu. Zato smatramo da e i ubudue jo ee i ee Slavonski Brod biti tu-
en artiljerijom. Snage Bosanskih Hrvata i Muslimana dre liniju obrane stadion Bosan-
ski Brod - stadionska ulica - kanal Macelj - kanal aavica - Unka (kola) - Zborite t.
93 - K94 - 93 (juno od Paralika) - r. Ukrina - potok Palek - elarue - Ganjaa na
Savi.
Obzirom na kritinu situaciju dio snaga iz Dervente e pojaati s. Grk i komunikaciju
prema s. eravac.
Kako smo informirani razmilja se o eventualnom dizanju mosta izmeu Doboja i Der-
vente u s. Johovac.197
01.travanj 1992.
Srpski ekstremisti su napali podruje SO Derventa.198
Ozbiljnije ratno provjeravanje u ovoj opini srpski ekstremisti izveli su ve 26. veljae
1992., kada su iz sela Mala i Velika Soanica otvorili minobacaku vatru na selo Miin-
ce. Imajui u vidu da je opina Derventa, zajedno s opinom Bosanski Brod, prema ve-
likosrpskom planu okupacije, inila teritorijalnu cjelinu, nakon vertikalnog odsijecanja
ovog dijela Bosanske Posavine, napadom na opinu Bosanski Brod, 3. oujka 1992. go-
dine, Srbi su ve 4. travnja napadali i Derventu. Poelo je jakim topnikim udarom na
sam grad, ali i na druga hrvatska naselja.199
197
OGIP - GS HV, Izvjee Broj 2 - 25, Slavonski Brod, dana, 29.03.1992. god.
198
SZUP - Informacija od 09.05.1992. god.
199
LUKA Dragan, Ratni zloini u Bosanskoj Posavini, Centar za prikupljanje dokumentacije i obra-
du podataka o Domovinskom ratu - Zagreb, Hrvatsko kulturno drutvo "Napredak" podrunica Bo-
sanski amac
02. travanj 1992.

Sukobi u Bjeljini; izjava Alije Izetbegovia
U Bijeljini ulini sukobi. (Tim povodom) Predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi
(je izjavio): U BiH se pokuava inscenirati sukob kako bi se stvorila slika nestabilnosti
u zemlji, pred priznanje nezavisnosti. BiH se nije pripremala za unutarnju agresiju -
nemamo dovoljno milicije da izae na kraj s nabujalim paravojnim formacijama. JNA
nije okupatorska sila. Njen status u BiH emo rijeiti pregovorima.200
03. travanj 1992.

Izvrena su dva minobacaka napada na Bosanski Brod, a na Slavonski Brod je palo 80-
ak projektila. Iz Bosne je u Zbjegu, Dubocu i Svilaju prihvaeno 636 izbjeglica.201
04. travanj 1992.

Krizni tab SO Derventa proglasio opu mobilizaciju
estoke borbe su voene na podruju Bosanskog Broda U napadima je pogoena i Ra-
finerija pri emu je izbio poar koji je intervencijom vatrogasnih ekipa lokaliziran. Tije-
kom dana u prihvatnim centrima Svilaj, Zbjeg i Slavonski Duboac prihvaeno je 729
izbjeglih osoba iz Bosne.202
Krizni tab SO Derventa (je) proglasio opu mobilizaciju na koju su se preteno odaz-
vali vojni obveznici hrvatske nacionalnosti, dok su muslimanski vojni obveznici u po-
etku ostali pasivni //
Poetkom travnja, civilna vlast u SO Derventa, djelovala je konfuzno, sa neodre-
enim politikim ciljevima. Naime, predsjednik SO, Vinko Begi (lan HDZ BiH),
bio je protiv Lisabonskih pregovora i svake kantonizacije BiH, te je zastupao tzv.
Bonjaku liniju, a slian stav imao je i Filip Evi u Bosanskom amcu.203 (Ist. J.Z.)
Zapovjednik OGIP organizira dragovoljce
Nastojimo da ne damo mogunost protivniku da argumentirano optui HV za bilo kak-
vo nae prisustvo u Bosni ili koordiniranje aktivnosti od nas. Nae jedinice nisu prisutne
u Bosni iako to rukovodstva iz Bosanske Posavine od nas trae. (Istaknuo J.Z.)
Na itavo podruje Bosanske Posavine, posebno na podruje Bosanskog Broda ubacu-
jemo samo dobrovoljce koji se javljaju u Slavonski Brod iz svih krajeva Hrvatske, koji
su veinom Bosanci. Posebno se nastoji ojaati obrana Bosanskog Broda. Logistiki
podravamo itavo podruje Bosanske Posavine kako nae mogunosti dozvoljavaju,
bez Vae pomoi one su dosta male.
Svi prilazi iz dubine u Bosansku Posavinu nastoje se drati pod kontrolom. Pravci su
zaprijeeni, savjetovali smo i oblik pritiska naroda na tzv. JNA (narod na ceste i sl.),
propagandno djelovanje i ostale nenaoruane oblike. Neprijatelju se ne dozvoljava raz-
vijanje u borbeni poredak, postavljaju se zasjede i spremne su djelovati po eventualnim
kolonama neprijatelja. Izvravaju se pripreme za ruenje objekata na komunikacijama.
200
Borba, 30. 03. 1992., http://www.bosnjaci.net, Hronologija dogaaja 1992.-1997., Sonja Biserko
201
202
Isto
203
SZUP, Pomonik ministra, Jerko Vukas - dr. Franjo Tuman, predsjednik Republike Hrvatske,
poslova RH Informacija o politiko-sigurnosnoj situaciji na podruju Bosanske Posavine,
Ur.broj: 80/Sl. (243), Zagreb, 09.05.1992. god.
186 NSKOJ POSAVIN
Diverzantske grrupe su ubaene u planinu Vujakk (iri rajon Bosaanskog Broda) sa dugo-
ronim zadatkom m djelovanja po vanim objektim ma, kolonama i sl.
Obzirom da se neprijatelj na irrem podruju Boosanskog Broda razvio r i djeluje, prven-
p
stveno se nastojji uvrstiti obranaa Bosanskog Brooda. U svemu tom me pojavljuje se nekoli-
n
ko vrlo osjetljivvih pitanja. Po mojoj
m procjeni, a i na temelju traeenja iz zapovjednnitava
Bosanske Posavvine, trebali bi see uputiti instruktoori u zapovjednittva Bosanske Possavine,
posebno u Bosaanski Brod radi neposredne pom moi oko konsolid dacije obrane, obbzirom
da su zapovjednnitva bez posebnnog iskustva. Takkav tim ljudi moemo stvoriti od kadro-
va koje imamo u Slavonskom Brodu. B () Dalje, obzirom da im mamo vojaka iz tri t sla-
vonsko-brodskee brigade koji bi se htjeli boriti u Brodskoj Posaviini, molim za stav da li
ih moemo smaatrati dobrovoljciima i dopustiti njjihovo ukljuivan nje u obranu Bossanske
Posavine. Predllaem da glavni Stoer
S iznae naain da se animiraaju dobrovoljci, prven-
p
stveno koji su pop porijeklu iz Bosne
B da se otputaju iz postrojbi HV (zadravajui pra-
va) i upuuju u npr. u vojarnu Slavonska
S Poegga koja bi bila prrihvatni centar, gdje
g e
pripadnici OGIIP od takvih form mirati jedinice i prebacivati prek ko Save koristei nae
plovne jedinice na Savi.204
05. travanj
t 1992.
Prizznata nezavisnost Bosne i Hercegovine
Savjet ministaara EZ, na zasjeddanju u Luksemmburgu, jednogllasno je usvojioo Dek-
laracciju o Jugoslaviiji, kojom je priiznata nezavisnoost Bosne i Herrcegovine.
Vladislav Jovvanovi, ministtar vanjskih posslova Srbije, tim

m
povodom je ustvrdiio:
Odluka EZ o priznavanju neezavisnosti Bosnne i Hercegovin ne

predstavlja jo jedno preuranjenno priznavanje nezavisnosti
n jednne
od jugoslovenskkih republika na koje smo, naaloost, navikli u poss-
lednje vreme kada
k je re o poonaanju Evropskke zajednice. Ov vo
priznavanje, takkoe, ne reava nijedan
n problem kada
k je re o situaa-
ciji u Bosni i Hercegovini. Naprrotiv, moe krizu u toj republici jo
o
vie da komplikkuje.205
Nezzavisnost Srpsk ke Republike Bosne i Hercegoovine

Skuptina srpsskog naroda u BiH
B je 06. travnnja, 1992. na zasjedanju u Banjja Lu-
ci proglasila nezavisnost Srpske Republike
R Bosnne i Hercegovine, koja moe stupiti
s
u zaajednicu sa druugim subjektiviteetima u Jugoslaaviji. Biljana Plavi
P i Nikolla Ko-
ljevii su informiralli Skuptinu kaako su podnijelii ostavke na laanstvo u Predsjeedni-
tvu BiH.206
204
OGIP, Zapovjednikk, pukovnik Ivo Pettri - Ministru obraane RH i Naelniku
O u GS HV, Izvjee br: 71-
1
1/92 , Slavonski Brrod, 04.04.1992.
205
P
Politika, 07. april 1992., http://www.bosnjaci.net, Hroonologija dogaajaa 1992.-1997., Sonja Bi-
s
serko
206
h
http://www.bosnjac ci.net, Hronologijaa dogaaja 1992.-1997., Sonja Biserrko
07. travanj 1992.

U veernjim satima oba Broda nadlijeu vojni helikopteri koji su po Bosanskom Brodu i
borbeno djelovali.207
Dogaanja na prostoru Bosanske Posavine, te povezano s tim svakodnevno na-
padanje prisavskog hrvatskog teritorija, nije navelo GS HV da posegne za meuna-
rodnim pravom i aktivno pone tititi svoj teritorij i graane napadnute s teritorija
druge drave, dapae, zamjenik naelnika GS HV za borbeni sektor, general bojnik
Petar Stipeti, Operativnoj zoni (OZ) Split dostavlja
Uputstvo o uporabi vojnika HV u BiH

Formacijski sastavi Hrvatske vojske ne mogu ii izvan teritorija Republike Hrvatske.
Odobrava se odlazak dobrovoljaca koje organizirati u odgovarajue postrojbe. Ljudstvo
ne moe nositi oznake HV niti bilo kakva druga dokumenta. Odobrava se pruanje svih
vrsta materijalne pomoi, kao i strune pomoi u organizaciji obrane i drugih vrsta otpo-
ra. Oekivati je dolazak ljudstva i iz drugih sastava HV, pa iste prikupljati u rajonu
Imotski i angairati po planu Operativne grupe.208
10. travanj 1992.

Srpske snage osvojile Modriu
U veernjim satima manja grupa JNA i domaih etnika zauzela je policijsku postaju,
radio postaju i potu u Modrii. Sve se odvijalo po scenariju k-dira policijske postaje -
Srbina, koji je iste noi organizirao patrole na podruju grada. Policijske patrole sastav-
ljene od Hrvata i Muslimana su bile isturene, istono, zapadno i sjeverno od grada, a
na junom dijelu je bila rasporeena patrola sastavljena od Srba... patrole koje su bile is-
turene van grada pozvane su u policijsku postaju, a po njihovom dolasku - bili su razo-
ruani.
U 8,00 sati oglaava se oficir JNA i upozorava sve graane Modrie; 'Graani koji pos-
jeduju naoruanje moraju ga vratiti od 10-12 sati, ako ga ne vrate - postupit emo po
planu.'
Operativna grupa Istona Posavina pozvala je zapovjednike postrojbi i saopila im
zadatke koje e izvravati prema planu, a u cilju obrane regije Istone Posavine. Prilazi
Modrii su blokirani od naih snaga s istone, zapadne i sjeverne strane. Na podruju
opine Derventa iz s. Kostrenci, gdje je etniko uporite, otvarana je vatra iz PAT i
MB 82 mm na s. Pjevalovac nastanjen hrvatskim ivljem209
207
208
MO RH GS HV, Zamjenik naelnika GS HV za borbeni sektor, generalbojnik Petar Stipeti - Ope-
rativnoj zoni (OZ) Split, veza va akt: Klasa: 81/92-02/56; Ur.broj:1080-01-92-1 od 08.04.1992.
god. Uputstvo o uporabi vojnika HV u BiH Klasa: 8/92-01/23 Ur. Broj: 5120-03-92-8, Zagreb,
08.travnja,1992.god.
209
OGIP - Zapovjednitvo, Vanredno izvjee, Broj: 82-1, Slavonski Brod, 11.04.1992. god.
Zapovijed OGIP-a za prva zauzimanja naseljenih mjesta

11. travanj 1992.
Zapovjednitvo OGIP zapovjedilo zauzimanje gradova
U cilju onemoguavanja djelovanja neprijatelja na Slavonski Brod, irenja srpskih teri-
torija na tetu hrvatskog i muslimanskog stanovnitva i osiguranja mira na prostoru is-
tonog bosanskog posavlja, OGIP je izvrila procjenu i donijela slijedee zakljuke:
I. Naoruano srpsko stanovnitvo uz podrku JA eli osvojiti podruje, gdje Srbi nisu
u veini, prema karti Srpske demokratske stranke (SDS). Ovaj zadatak ostvaruju
kombiniranim djelovanjem, a sa tenjom presijecanja pravca Bosanski Brod - Der-
venta i na taj nain preko Zborita nastoje spojiti prostor Vujaka i Lijea sa Srbi-
ma nastanjenim podrujem istono od Srbca.
Po ostvarenju ovog cilja vjerojatno e isto pokuati u Bosansko-amakoj opini i
Brkom.
Neprijatelj ne raspolae kvalitetnom pjeadijskom silom, ali ima izraenu premo u
artiljerijsko-raketnim i oklopnim jedinicama i stoga, kao i na drugim ratitima vodi
rat sa distance koji je za nas neprihvatljiv.
Neprijatelj je izvrio sve pripreme na vrijeme da bi realizirao svoje planove. Ospo-
sobio je komunikacije koje vode iz doline r. Bosne preko Vujaka ka Savi, izradio je
fortifikacijske objekte, naoruao i osposobio srpsko stanovnitvo i sve jedinice JA
uz polazne poloaje i oekujue rajone.
Dovoenje jedinica i materijalnih sredstava vri iz Podnovlja preko pl. Vujak.
Poto nije u prvim pokuajima uspio razdvojiti snage branioca, sada djeluje sa prav-
ca Dervente pokuavajui si osloboditi komunikaciju Derventa - Zborite, a dovoe-
njem novih snaga u rajon (artiljerijskih i raketnih) sa pravca Srbca pokuava izvriti
planirani proboj spajajui snage Tuzlanskog i Banjalukog korpusa.
Raspored neprijateljskih snaga i drugi imbenici upozoravaju da bi neprijatelj, obzi-
rom na razvoj situacije, mogao otpoeti djelovanje u Bosansko amakoj opini i
Brkom sa istim zadatkom.
Glavna snaga neprijatelja je u tehnikoj premoi, posjedovanjem komunikacija ko-
jim vri dotur, nedovoljnom organiziranou hrvatskog i muslimanskog naroda za
obranu, a krajnje brutalnim djelovanjem, nastoji utjecati na raspoloenje za obranu.
II. Hrvati i Muslimani na ovom podruju raspolau snagom koja moe, u naj nepovolj-
nijim uvjetima, znatno odgoditi realizaciju neprijateljskih planova.
Intenzivnijim djelovanjem na stvaranje svijesti o neophodnosti jedinstvenog djelo-
vanja u borbi za opstanak Hrvata i Muslimana na tim prostorima i istovremeno br-
zim prilagoavanjem formacija, naoruanjem i primjenom odgovarajuih taktikih
postupaka mogue je onemoguiti neprijatelja i protjerati ga sa tih prostora. Neop-
hodno je:
- preuzeti inicijativu i onemoguiti rat s distance,
- pojaati propagandu i poveati raspoloenje za organizirani otpor,
- organizirati oruanu silu, neovisno o teritorijalnoj podjeli, u formacije koje e
moi najuspjenije djelovati,
- drutveno politike zajednice moraju hitno planirati, organizirati i staviti u fun-
kciju cjelokupnu logistiku (pozadinsku) podrku i osiguranja,
- uspostaviti vojnu organizaciju uz principe vojne stege i nadreenosti, sa kolebljiv-

cima i jugoslavenstvom definitivno raistiti.
Opredjeljenje mora biti jasno, od najodvanijih organizirati obavjetajnu i slubu si-
gurnosti i informiranja. Primjenom odgovarajuih taktikih postupaka:
- sprijeiti stvaranje srpskih administrativno politikih podruja ruenjem legalnih or-
gana vlasti,
- onemoguiti neometan transport jedinica i materijalnih sredstava na ovo podruje,
posebno preko Vujaka i Dervente,
- poduzimanje akcija na 'srpskoj teritoriji',
- irenje otpora na cijeloj teritoriji i na taj nain preuzeti inicijativu u djelovanju,
onemoguavajui voenje rata s distance
- u organizaciji i izvoenju borbenih djelovanja koristiti ljudstvo HV koje je sa te teri-
torije. ()210
Temeljem procjene stanja na teritoriji, zapovjednik OGIP je izdao
ZAPOVIJED br. 1
Politiki slijed dogaaja na teritoriji Republike BiH prisilio je jugosrpske snage na brze
pristupe realizaciji planova, u ovom sluaju zauzimanja administrativnih centara, a po-
tom i teritorije Istone Bosanske Posavina u cilju njenog prikljuenja Srbiji.
Nedovoljna odlunost zapovjednitva i nadanje nesrpskog stanovnitva da e rat moi
izbjei, omoguilo je neprijatelju da preuzme i zadri inicijativu u djelovanju to nama
oteava obranu. Stoga se mora poduzeti sve da se :
- onemogui uspostavljanje jugosrpske vlasti,
- zauzmu administrativni centri,
- nesmetano koriste komunikacije.
Da bi se ovo ostvarilo neophodno je poduzeti slijedee :
- organizirati zapovjednitva
- ostvariti zajednitvo akcije sa Muslimanima i nesrpskim stanovnitvom,
- izvriti mobilizaciju,
- sva materijalna dobra staviti u funkciju obrane,
- akcijama pristupiti smiljeno i odluno,
- onemoguiti ili oteavati pokrete neprijatelju, posebno na komunikacijama:
Doboj Modria - Bos. amac i Modria - Gradaac - Brko.
- upoznati (koristei sva sredstva informiranja) sve nesrpsko stanovnitvo da je
ovo rat za njihov opstanak - sada ili nikada.
- obranu organizirati po zadatku uz maksimalno utvrivanje (zakloni, sklonita) i zap-
reavanje koristei svu raspoloivu mehanizaciju i ljudstvo (i radnu obavezu).
- maksimalno primjenjujui aktivna djelovanja, zasjede, prepade (posebno nou) u ci-
lju unitavanja neprijateljske ive sile, onemoguavanja pokreta i stvaranja nesigur-
nosti
- izbjegavati borbu 'sa distance'.
- starce, ene sa djecom i djecu evakuirati na sigurnija podruja, a sve ostalo borbeno
nesposobno stanovnitvo angairati na pruanju pasivnog otpora i prepreavanju.
- U cilju realizacije zadatka,
210
OGIP - Zapovjednitvo, Procjena stanja na teritoriji , Broj: 79-1/92, Slavonski Brod, 11.04.1992.
god
ZAPOVIJEDAM:
1. Zapovjednitvu Modrie - Sve raspoloive snage organizirajte i angairajte na zau-
zimanju poloaja Tarevci - Kunjaa - D. Dobrinja - Modria u suradnji sa snagama
iz podruja Penik - Beirovac. Sprijeite koritenje komunikacija Doboj - Modria
prihvaajui i uline borbe, none prepade, a na komunikacijama i zasjede. Usposta-
vite suradnju sa Odakom. (zapovijed primio: Stani Pero v.r.)
2. Zapovjednitvu Bosanski amac - Hitno poduzmite organizacione i druge mjere
radi izvravanja sljedeih zadataka:
- odrediti jedinicu i planski preuzeti sve vane institucije i grad u cjelini, osigura-
vajui se od vanjskih intervencija postavljanjem zasjeda i zapreavanjem,
- ostalim snagama organizirajte obranu osloncem na Savu, a na liniji: Zastavica -
G. Hasii - Novo Selo - Grebnice.
Odmah pristupiti ureenju linije obrane koristei svu raspoloivu gra. Mehanizaci-
ju i sva sredstva za zapreavanje pogodnih pravaca za prolaz oklopnih jedinica. (za-
povijed primio: Stjepan Blaanovi v.r.)
3. Zapovjednitvu Oraja - Organizirano preuzeti sve vane objekte u gradu i grad uz
potrebne mjere osiguranja od intervencije izvana, postavljajui prepreke i zatvaraju-
i sve ulaze u grad. Odmah osloncem na Savu, angairanjem ostalih snaga obrane
posjesti, utvrditi i zaprijeiti linije obrane: Otra Luka - Bok - Matii - Vidovice -
Kopanica sa zadatkom: odsudnom obranom ne dozvoliti prolaz neprijatelju preko li-
nije obrane, a posebno zauzimanje grada. (zapovijed primio: Mijo Ani v.r.)
4. Zapovjednitvu Brkog - Angairanjem svih raspoloivih snaga odmah pristupiti
organizaciji obrane osloncem na r. Savu, na liniji: Krepi - Markovi polje - D.
Lanite - G. Vuki - Ulice - Luii i zapadni dio grada nastanjen preteno nesrp-
skim stanovnitvom.
Zadatak: sprijeiti uspostavljanje jugosrpske vlasti i prolaz neprijateljskih snaga pre-
ko linije obrane. Odmah pristupiti utvrivanju, zapreavanju i ureenju linije obrane.
Uspostavite suradnju sa Bos. amcem. U junom dijelu opine organizirti krunu
obranu sela, osloncem na konfiguracijski jae objekte. (zapovijed primio: Mijo Ani
v.r.)
5. Zapovjednitvu Gradaca - U suradnji sa dijelom snaga Bos. amca, a osloncem
na Hrvatsko-Muslimanska naselja organizirati obranu vlastite teritorije onemoguu-
jui kretanje neprijatelja preko teritorija. (zapovijed primio: Marko ubela)
6. Zapovjednitvu Odaka - Odmah pristupite organizaciji i ureenju poloaja obrane
po pravcima opinske teritorije sa istoka, osloncem na r. Bosnu. Zauzimanje poloa-
ja Dobar - Kula - Jake - Penik - Beiovac, onemoguiti koritenje komunikacije
Doboj - Modria i nastupanje neprijatelja ka Odaku. U spremnosti za aktivna djelo-
vanja pripremiti dvije satnije i to jednu u rejonu Potoani, a drugu u rejonu Vrbovac.
Ostalim snagama kombinacijom obrane i napada braniti teritoriju izbjegavajui, gdje
je mogue, razaranje naselja. (zapovijed primio: Ivica Matanovi).211
I u Slavonskom Brodu nesuglasice oko obrane Bosanske Posavine

U Slavonskom Brodu, meu zapovjednicima postrojbi i civilnim vodstvom Op-
ine dolazi do nesuglasica oko naina obrane grada Slavonskog Broda i Bosanske
211
OGIP - Zapovijed (br.1.) Zapovjednika - Zapovjednitvima opina Bosanske Posavine, Broj: 80-1,
Slavonski Brod, 11.04.1992. god
Posavine, te oko rukovoenja i zapovijedanja. Zbog toga se zapovjednik OGIP, pu-

kovnik Ivo Petri obratio svom pretpostavljenom, naelniku GSHV, te ga zamolio
da to prije uputi predstavnika koji e u ime Glavnog stoera pomoi oko raiava-
nja nekih sutinskih pitanja. Jer sadanja situacija komplicira rad Operativne grupe. Pot-
rebno bi bilo razgovarati sa zapovjednikom 108. brigade HV, predsjednikom Skuptine
opine i Izvrnog vijea (koji imaju neke prijedloge), uti lanove Operativne grupe, u-
ti miljenja osam zapovjednika iz Bosne, te zapovjednitva 157. brigade. Na temelju to-
ga razrijeiti postojeu situaciju.212
15. travanj 1992.

Zvanino osnovana Armija Republike Bosne i Hercegovine.213
16. travanj 1992.

1/108. br. HV u Gornjim Kolibama
Prva operativna grupa (Doboj - srpske snage op. J.Z.) je s pravca sela Unka i Zborite
napala snagama 2. oklopnog bataljuna 336. motorizirane brigade i 3. bataljuna 327. mo-
torizirane brigade JNA. Napad je vjerojatno bio u funkciji sukladnog djelovanja s osta-
lim snagama Prve operativne grupe na pravcu Bosanski Duboac - Korae, a koje je kod
Bijelog Brda zaustavila Derventska brigada
Hrvatske zajednice Bosanska Posavina.
Napadu Prve operativne grupe prethodilo je
jako topniko granatiranje po poloaju 2. i 4.
ete 1. bataljuna 108. brigade u Gornjim i
Donjim Kolibama.214
O tome, taj dan vatreno krten,

vojnik JNA pie svom prijatelju
Evo najzad sam naao malo vremena da ti se

javim. Nalazim se u selu Unka, kod Bosan-
skog Broda, 12 km od Hrvatske granice.
Mogu da ti kaem da je ovamo blagi uas.
Stalno nas gaaju granatama iz Slavonskog
Broda. Evo jue je nekoliko granata palo tu
pored kue gde spavamo. Na pucnje se uop-
te i ne obaziremo.
Meutim, ivot u selu i nije tako lo. To je
hrvatsko selo, ali su ljudi pobegli za Hrvats-
ku i ostavili kue, nametaj, TV, stoku itd.,
tako da je sve to sada nae. Svakog dana
jurimo kokoke metkovima
212
OGIP - GSHV n/r gen. A. Tus, Broj: 83-1, Slavonski Brod, 12.04.1992. god
213
http://www.armijabih.com/index-1992.html
214
Davor MARIJAN, Graniari - prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike
Hrvatske, Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest- Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i
Baranje, Slavonski Brod, 2006., str. 171.
i pravimo rotilj. Ponekad naleti i neko

svinje ili jagnje i tako to. Nemamo oficira
nigde, tako da smo svi pustili brade, kao
etnici. Spavamo tu po kuama i to 2 - 3 u
jednoj kui i jedni druge zovemo komija-
ma.Inae, ve smo imali i vatreno krtenje i
to 16. aprila. To je bio najgadniji dan otka-
ko smo ovde. Pravi pakao. Ili smo u napad
na selo Gornje Kolibe prema Bosanskom
Brodu. To selo su drali Hrvati. Napad je
bio od 11,00 do 19,00. Crkli smo. Onaj
desetar ura, to smo bili na kurs u Prizre-
nu zajedno (Robin Hud) ranjen je negde u
plua i metak mu je proao kroz lea. Iz
nae ete je jo jedan Maar povredio nogu.
To je sve, dok su petorica tenkista poginula
i to sve decembarci i januarci. Ustae su
nam namestili teku zamku. Pustili nas da
uemo u selo, samo su nas gaali snajperi-
ma, a onda su pokuali da nas opkole. Malo
je hvalilo da tako i ne urade. Da smo ostali
jo 5 minuta za 24,00 bi nas sve unitili. U
selu smo uhvatili jednog zengovca i to ja i
Dokument br. 10 Pismo srpskog vojnika, prijatelju Bana. Malo smo ga svi mlatili i na kraju
(Izvor: Franjo Koba, Slavonski amac) nam oficiri rekli da ga pustimo. Jo mi nije
jasno zato smo ga pustili, ali eto.
Iz sela smo se izvukli dosta sreno i krajnji bilans napada 10 mrtvih, 15 ranjenih, a nita
nismo osvojili. Zaista poraavajue. Tako je bilo toga dana, ali sada se to polako zabo-
ravlja.
Ovamo je sa mnom i Saa. On je kuvar i boli ga kurac za sve . On je u selu, kuva i nigde
ne ide, niti u napad niti u odbranu. Jue su njemu i meni javili da treba da nam stigne
poseta. Niti znam ko mi dolazi, niti kad mi dolaze, sauvaj boe.
Drugo nema ta da ti piem, primili smo platu za ova 20-tak dana oko 14 milijardi, ali
problem je to nemam gde da ih potroim, jedino na cigare. Naravno pui se Marlboro.
Ajde da zavravam polako, a ti pii tako ponekad. Moja nova adresa je: V.P. 4466/6-I
vod, 75000 Tuzla. Ajd zdravo, Spirogojno
P.S. Mukarau jo nisam izgubio, ali ni orae nisam 215
Pokolj Muslimana i Hrvata u Gornjim Kolibama

Srpski borac svom prijatelju nita ne pie o pokolju koji je toga dana izvren
nad jedanaest civila, Muslimana i Hrvata u Gornjim Kolibama.
SZUP o problemima JNA u Bosanskoj Posavini
Prema naim saznanjima, nedvojbeno je da JA u suradnji s raznim etnikim formaci-
jama, po svaku cijenu nastoji osvojiti vane komunikacije u Bosanskoj Posavini, a po-
sebice pravac Bosanski Brod - Derventa, odnosno Bosanski amac - Doboj - Kupres -
215
Franjo Koba, borac 4./1./108. br. HV (ranjen 16. travnja 1992. god. u Gornjim Kolibama), dobio je
ovo pismo od svojih suboraca, a on ga autoru ustupio za objavu.
Mostar. Po svemu sudei, za frontalni nain ratovanja, JA nema dovoljne ljudske efek-
tive, te stoga demonstrira silu kroz 7. korpus216 u II. vojnoj oblasti, iako taj korpus ima
svega 50.000 - 60.000 vojnika, a formacijski bi trebao imati 150.000. ()
Podruje tuzlanskog korpusa, a velikim dijelom i banjalukog, prostire se na teritoriji sa
veinskim muslimanskim stanovnitvom, koje se nije odazvalo pozivima za mobilizaci-
ju, te se nakon proglasa Predsjednitva BiH stavilo na raspolaganje TO BiH. Iz navede-
nih razloga, JA u ta podruja dovlai rezerviste iz Srbije i Crne Gore, to posebno iritira
Muslimane i Hrvate. Problem JA predstavlja i nemogunost uspostavljanja komande
nad tim rezervistima, koji su regrutirani iz najniih slojeva radnitva i lumpen-
proletarijata, iji je najvaniji motiv pristanku na mobilizaciju, novac. () 217
U Helsinkiju, Srbija osuena kao agresor na BiH
Na Konferenciji o Evropskoj sigurnosti i suradnji (KEBS) u Helsinkiju usvojena je De-
klaracija o Jugoslaviji, kojom se otro osuuje Srbija, srpske paravojne snage i JNA,
kao vinovnici krize u BiH. Vladi Srbije, i JNA je postavljen ultimatum da do 29. travnja
obuzdaju ili povuku snage koje se nalaze pod njihovom kontrolom u BiH. U
suprotnom Srbiji prijeti da bude iskljuena iz KEBS-a.218
Fotografija br. 37 Civili koje su ubili JNA i srpski borci 16.04.1992. u G. Kolibama
(Foto: D. Jankovi)
216
Rije je o bivem 17. tuzlanskom korpusu JA
217
SZUP - Prikaz i ocjena situacije u BiH, Broj: 80/Sl(178), od 16.04.1992. god.
218
194 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokument br. 11 Krizni tab opine Bosanski

B Brod lojaalan legalnim i legittimnim organima BiH
B
(wwww.slobodanpraljakk.com)
VRS osvojila Bosanski amac

17. travanj 1992.
Sluba 985 o zbivanjima u Bosanskom amcu
Rat na bosanskoj strani iri se prema istoku i zahvaa bosansko-amaku opinu. Ve u
ranim jutarnjim satima borbe su voene u samom Bosanskom amcu, a do 05,00 sati
neprijateljska vojska zauzela je vanije strateke objekte (Policijska i radio-stanica, Po-
ta, Utva i t. d.) zbog toga je u 05,10 sati, za sav promet, zatvoren most izmeu dva
amca, jer su se tijekom dopodneva borbe vodile i oko samog mosta. Zbog nadmoi
neprijatelja most je sa bosanske strane zauzela neprijateljska vojska, a pri tome je devet
policajaca koji su uvali most prebjeglo na hrvatsku stranu. U 13,56 sati neprijatelj je
poeo ispaljivati granate i na Slavonski amac zbog ega je oglaena opa opasnost za
Sl. amac i Kruevicu.
Tijekom dana u Sikirevcima i Svilaju prihvaeno je 197 izbjeglica.219
Srpski pogled na zbivanja u Bosanskom amcu
() zbog brojnih ranijih konflikata i ekscesa na meunacionalnoj osnovi, dolazi do
preventivne intervencije JNA. Snage 17. TG JNA, njeni rezervni sastavi, milicija i tri-
desetak dobrovoljaca, zauzeli su vitalne objekte u gradu amcu i stavili pod svoju kon-
trolu najvei dio opinske teritorije Neosporno je da su rezervni sastavi JNA bili
popunjeni uglavnom Srbima 220 (istaknuo J.Z.)
Ono to je srpskim snagama uspjelo u Bosanskom amcu, nije u Bosanskom

Brodu i okolnim selima, zahvaljujui dranju hrvatsko-muslimanskih snaga.
Na osnovu dojava koje smo provjerili i potvrdili, na irem podruju Bosanskog Broda
Fotografija br. 38 Grad Bosanski amac 2008. god. (http://www.panoramio.com/photo, 29.07.2009.)
219
220
ILIKOVI Rajko, BLAGOJEVI Lazar, PAVLOVI Ilija, STOJANOVI Miladin, BOROJE-
VI Milan, MILAKOVI Jovan, Posavski vor opstanka, Bosanski amac - Banja Luka, Skuptina
optine Bosanski amac, Optinska boraka organizacija Bosanski amac, Dokumentacioni centar
Republike Srpske za istraivanje ratnih zloina - Banja Luka, tit-M Beograd, 2002. god. str. 90.
(sela Gornje Kolibe i Krianovo), pokuaji neprijateljskih jedinica su sprijeeni i one-

mogueno im je daljnje napredovanje. Unitena su tri tenka M55, dva transportera i za-
robljeno pet tenkova M55221
Od zarobljenih tenkova JNA 101. br. HVO formirala prvu oklopnu satniju
Unato ogromnoj nadmoi

srpskih snaga u naoruanju i voj-
noj obrazovanosti, iz upo-zorenja
oficira JNA je vidljivo kako tu
nadmo nisu znali koristiti.
U obrambenim dejstvima oko
Bosanskog Broda neke jedinice
1.OG/17.K su u toku 16. i 17.
04. 1992. godine, zbog nedo-
voljne pripremljenosti jedinica i
propusta u rukovoenju i ko-
madovanju pretrpile gubitke u
ljudstvu (9 poginulih i oko 20
ranjenih) i borbenoj tehnici
(uniteno ili oteeno 9 tenkova
i OT). Slabosti su sledee: Fotografija br. 39 Zarobljeni tenkovi JNA
- nepripremljenost jedinica u (Foto: ustupio A. Lepan)
savlaivanju minskih prepre-
ka (minskih polja) i kanala, slabo inenjerijsko izvianje i nedostatak grupa za ukla-
njanje mina ispred pokreta tenkova,
- odvajanje tenkova od sopstvene peadije i izlaganje vatri neprijateljskih protivoklop-
nih sredstava sa bliskih odstojanja,
- nedovoljno sadejstvo izmeu tenkovskih posada u okviru iste jedinice, posebno u slu-
aju kriznih situacija kada je trebala meusobna podrka vatrom pri promeni poloaja
ili izvlaenja iz ugroenog rejona,
- oklopna jedinica je uvedena u borbu, a da predhodno nije uvebana-pripremljena da
zajedno sa drugim rodovima, posebno peadijom dejstvuje skladno vatrom i pokre-
tom,
- jedinice TO nisu dovoljno pripremljene za izvravanje borbenih zadataka u zdrue-
nom boju. One dobro izvravaju zadatke peadijskom (streljakom vatrom) dok dej-
stva OJ i artiljerije nedovoljno eksploatiu. Upozoravaju se komande i stareine da
steena iskustva treba odgovorno izuiti i koristiti u pripremi za borbu i upotrebi jedi-
nica u borbi, kako bi se raspoloive snage racionalnije i efikasnije koristile i smanjili
gubici.222
221
OGIP - Vanredno izvjee, Broj: 85-1, Slavonski Brod, 17.04.1992. god
222
Vojno sigurnosna agencija Ministarstva obrane Republike Hrvatske (VSA MORH): Komanda 2.
VO, Str. pov. br. 9/997-80 od 19. 4. 1992., Upozorenje; U izvjeu od 16. travnja zapovjednik 1.
bojne 108. brigade gubitke JNA je procijenio na est tenkova i etiri oklopna transportera i vei broj
pjeaka. SVA MORH-108. br HV: 1. bat. 108. brigade od 16. 4. 1992., Izvjee; Dan kasnije zapov-
jednik bojne izvjetava na licu mjesta ustanovljeno daje uniteno 10 tenkova i dva transportera od
ega pet (5) tenkova u ispravnom stanju. SVA MORH-108. br.HV: 1. bat. 108. brigade od 17. 4.
1992., Izvjee. Preuzeto, Davor Marijan, n.d str. 172-173.
18. travanj 1992.

Poelo je razoruavanje ilegalno naoruanih pripadnika paravojnih formacija Hrvatske
demokratske zajednice i Stranke demokratske akcije u amcu.223
19. travanj 1992.

Granatiranje Donjih Andrijevaca; Borbe u Bos. Brodu i Bos. amcu
Odmah iza ponoi mirnu (uskrnju op.J.Z.) no u Donjim Andrijevcima (RH) prekinule
su etiri snane detonacije prouzroene od pada granata na to podruje. 224
Na bosanskoj strani borbe se i dalje vode, a najee je u Bosanskom Brodu oko sema-
fora, te u Bosanskom amcu oko Pruda i istonih sela ove opine. Zbog toga je priliv
izbjeglica iz Bosne sve vei tako da je tijekom dana prihvaeno ukupno njih 2880 od
kojih je jedan manji dio upuen za Varadin.225
20. travanj 1992.

Na podruju Dervente snage Tuzlanskog korpusa su odbacile hrvatske snage od vojarne
i stavile pod nadzor sve prilaze prema njoj.226
22. travanj 1992.

Sruen most izmeu dva amca
U 06,50 sati sruen je most izmeu dva amca ime prestaje svaka veza sa bosanskom
stranom. Most je digla neprijateljska grupa na bosanskoj strani.227
Odbijen je napad etnika na Gornje Kolibe.228
23. travanj 1992.

Borbe oko Krianova i G. Koliba
Borbe i dalje traju, a naroito su jake oko Krianova i Gornjih Koliba gdje je neprijate-
lju stiglo pojaanje u oklopnim jedinicama. Teka razaranja pretrpio je i sam Bosanski
Brod, a poar u Rafineriji ve vie dana traje.
Danas je iz Bosne (u Hrvatsku) prelo ukupno 1084 osobe od kojih je stotinjak poslano
u Zabok.229
223
ILIKOVI Rajko, n.d. str. 90.
224
Prvo i najozbiljnije ugroavanje mjetana Donjih Andrijevaca, tijekom Domovinskog rata, uslijedi-
lo je ve 19.09.1991. godine u 16,15 sati, kada je to mjesto (iz aviona) raketirano s osamdesetak ra-
zornih projektila od kojih je mjetanin Mihael Kruenik, radei u svom vrtu, smrtno stradao.
Autor je s dvadesetak sumjetana, sa nasipa na Lateralnom kanalu, ispred ume Glovac u Donjim
Andrijevcima, promatrao ovo raketiranje. Naime, na tom mjestu smo imali zadau, sprijeiti prolaz
tenkova i vojske JNA iz Nabra u Svilaj. Bili smo u civilnoj odjei, naoruani lovakim orujem, a
na most smo postavili etiri protutenkovske mine.
225
Sluba za motrenje i obavjeivanje RH - 985, Slavonski Brod.
226
Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2400 od 21. 4. 1992., Borbeni i operativni izvetaj.
Preuzeto, Davor Marijan, n.d. str. 172-173.
227
Nije pouzdano utvreno da je most digla neprijateljska grupa, a indikativno je da je most sruen
odmah po micanju dotadanjih uvara mosta, dragovoljaca iz Slavonskog amca, i preuzimanja
uvanja mosta od strane pridolih pripadnika HV iz Zagreba, kako to danas komentiraju stanov-
nici Slavonskog amca - i oni koji su ga uvali prije njegova ruenja.
228
OGIP - Izvjee, Broj: 89-1, Slavonski Brod, 23.04.1992. god
229
Smijenjen zapovjednik OG Istona Posavina

Molba zapovjednika OG Istona Posavina, pukovnika Ive Petria, upuena
GSHV, da pomognu, kako kae oko raiavanja nekih sutinskih pitanja, brzo je
usliena. Naime, on je smijenjen, a na njegovo mjesto je postavljen dotadanji
zapovjednik 108. br. HV, pukovnik, Vinko tefanek.230
Odmah nakon postavljenja za zapovjednikaOGIP, pukovnik tefanek je Glav-
nom stoeru HV i Operativnoj zoni Osijek uputio Izvjee o stanju na bojitu u
Bosanskoj Posavini, u kojem navodi:
Bosanski amac
a) Neprijatelj kontrolira cijelu teritoriju opine i grad Bosanski amac ().
b) Obrambene snage opine Bosanski amac izvlaile su se pravcem s. Tiina - s. Gre-
bnica i sada se nalaze na liniji tt 89 - r. sava - s. Ljeskovac - s. Grebnice (tt - 85) - tt -
84, a po dubini s. Domaljevac. Snage su demoralizirane i dezorganizirane. Obranu
pokuava konsolidirati oko 100 vojnika i asnika 157. br. HV. U toku borbi unitena
su etiri neprijateljska tenka (T-55).
Neophodno je izvriti ubacivanje bar jedne satnije radi konsolidacije odbrane i od-
brane linije s. Snoge (Grebnice) - s. Domaljevac.
Snage opine Oraje ne ispoljavaju aktivnosti i vre pregovore sa neprijateljem o
odravanju mira.
Odak
a) Stanovnitvo srpskih sela bilo je pozvano da preda naoruanje. U toku pregovora na-
pustili su sela i koncentrirali se u rajonu s. Novi Grad, gdje organiziraju obranu. Ne-
prijatelj ne ispoljava aktivne borbene aktivnosti na teritoriji opine Odak.
b) U toku jueranjeg dana zapoet je napad na s. Novi Grad koji se brani u okruenju.
Ostali dio opine kontroliraju nae snage. Snage opine Odak nisu u mogunosti
planirati za aktivna napadna djelovanja na teritoriju drugih opina.
Bosanski Brod
a) Neprijatelj je u toku jueranjeg dana pokuao izvriti proboj obrane na pravcu dije-
la Gornje Kolibe. Napad je uspjeno odbijen. U toku dananjeg dana ponovio je na-
pad ojaan sa 15 tenkova i jaim pjeadijskim snagama, te savladao liniju obrane,
uao u s. G. Kolibe i dok ovo javljamo izbio na liniju: istono od Damije 300 m -
200 m juno od Damije, raskre puteva tt. 90. Napad u toku.
b) Nastojimo organizirati protuoklopnu borbu (p/o) i zaustaviti daljnje nastupanje agre-
sora i formiranjem protuoklopnih (p/o) grupa u toku noi pokuati unititi tenkove.
Informacije kojima raspolaemo ukazuju da neprijatelj po svaku cijenu eli osvojiti
Bosanski Brod.
Derventa
a) Neprijatelj ne ispoljava znaajnije aktivnosti na teritoriji opine, a informacije govo-
re o (njegovu) privremenom naputanju Dervente, dok ne rijei Bosanski Brod.//
b) Nae snage sreuju borbeni poredak i vre pripremu za nastavak ienja Dervente i
osvajanje vojarne.
Na teritoriji ostalih opina neprijatelj ne ispoljava aktivna djelovanja.
230
Vienje svoje smjene opisao je pukovnik Petri u svom pismu koje je 02.08.1992.god. uputio Mnis-
tru obrane, Naelniku GS HV, i Naelniku Personalne uprave MO. Pismo u cijelosti objavljujem na
333. stranici.
S obzirom na trenutnu situaciju, molim odobrenje za ubacivanje jedinice jaine 1.

bataljuna radi konsolidacije obrane na liniji Grebnice, Domaljevac, G. Kolibe i
ubacivanje dijela snaga u pozadinu neprijatelja.231
Anonimni protesti grupe majki i supruga

Dok zapovjednik OGIP moli svoje pretpostavljene u GSHV
odobrenje za ubacivanje jedinice jaine jednog bataljuna radi
konsolidacije obrane u Bosanskoj Posavini, to isto pretpostav-
ljeno zapovjednitvo (naelnik GSHV, general Anton Tus), prima
od grupe majki i supruga vojnika iz 139. slavonskobrodske briga-
de nepotpisanu zahtjevnicu upuenu Marku Brajkoviu, zapovje-
dniku 139. br. HV i Branku Kamereru, naelniku 139. br. HV:
M.Brajkovic
Kako smo saznale da su nai sinovi i muevi na ratitu u Odaku, molimo da se HITNO
vrate natrag u Hrvatsku. Da ne duimo, mi Vas preklinjemo da nam djecu i mueve vra-
tite ODMAH i neka brane Hrvatsku granicu s nae strane. Ne bih htjele da ovo bude pri-
jetnja, ali bit emo prisiljene naa pisma javno objaviti na vie mjesta, ak i u drugim
dravama. Vi znate to su u stanju uiniti majke i supruge za svoju djecu i mueve.
Stoga Vas jo jednom molimo da odmah neto uinite i da nam vratite djecu i mueve u
Hrvatsku. O Vaem karijerizmu i ostalim malverzacijama u Hrvatskoj vojsci u drugom
pismu bit e malo opirnije.
S potovanjem, grupa majki i supruga.
CO: Glavni stoer, gosp. gen. Anton Tus, Zagreb.
P.S. Nemojte se ponaati kao biva JNA.232
26. travanj 1992.

Zapovjednik OGIP, pukovnik Vinko tefanek, osobno, Glavnom stoeru hr-
vatske vojske i zapovjednitvu OZ Osijek, podnosi novo, opirno Izvjee o stanju u
zoni odgovornosti OGIP:
Bosanski Brod
Na teritoriji opine Bosanski Brod formirana brigada djeluje i brani se nedovoljno orga-
nizirano i bez potrebnog vojnog ustrojstva, a naroito izraeno u zapovijedanju. Vojna
stega ne djeluje, a jedinice formirane na teritorijalnom principu (grupa sela), zapovjed-
nitvo nedovoljno struno za voenje jedinica i nejedinstveno, brane se na dostignutoj
liniji odbrane: Mahala (grad) - Klaonica - Krianovo - D. Kolibe - G. Kolibe - N. Selo -
r. Ukrina - Begluci. Borbene aktivnosti na teritoriji opine diktira neprijatelj, a jedinice
bosansko - brodske brigade prihvaaju neorganizirano borbu. U zadnjih tjedan dana na-
padne aktivnosti neprijatelja izraene znatno na pravcu s. Unka - G. Kolibe, a neto
smanjene u samom gradu (Mahala). U rejon grada (Klaonica i Mahala) ubaena je jedi-
nica 1. satnije 108. br. HV sa izviakim vodom kao pomo u organiziranju i stabilizi-
ranju obrane i spreavanju izbijanja neprijatelja na most.
231
OGIP - Izvjee, Broj: 89-1, Slavonski Brod, 23.04.1992. god
232
MO GSHV, brigadir, Zlatko Cipar upuuje Ministarstvu obrane RH, kabinet Ministra obrane,
gica Zloi (Dunja, tajnica ministra) Zahtjevnicu s dopisom Klasa:032-03/92-01/01, Urbroj:
5120-02-92-75, od 05.svibnja,1992.god. U dopisu se brigadir HV izvinjava gici Zloi, to misli
da bi moda trebalo upoznati i gospodina ministra uka (sa zahtjevnicom dakako).
Snage bosansko-brodske brigade realno nisu u mogunosti odrati dostignutu liniju ob-
rane, a posebno u sluaju dobro organiziranog napada neprijatelja sa jaom pjeadijom
uz postojeu znatnu tehniku.
Derventa
Na teritoriji opine Derventa formirana je brigada koja nije vojno ustrojena niti u zapov-
jednitvu niti kao formirane jedinice na terenu (bataljuni, satnije) taktiki upotrebljive.
Jedinice na terenu djeluju na teritorijalnom principu grupirane oko naselja i samostalno
djeluju u odnosu na zapovjednitvo brigade.
U uem rajonu Dervente organizirano djeluje Rijeka satnija i dvije grupe (jaine voda)
koje djeluju interventno kao manevarske jedinice i za sada uspjeno su neutralizirale po-
jedina neprijateljska uporita (ardak, vojarna, kontrolni punktovi u gradu), a u samom
gradu stvorile utisak premonijeg. Vojna policija nije formirana, a kretanje gradom je
nesigurno. Grad je bez struje i vode, a komunikacija Derventa - Bosanski Brod na dijelu
prema s. Begluci nije otvorena (kontrolira neprijatelj) stoga je dotur i snabdijevanje zna-
tno oteano.
Odak
Na teritoriji opine formirana je brigada sastava tri bataljuna sa 1.250 naoruanih ljudi.
Stanje na opini Odak neto je organiziranije u odnosu na ostale opine, a dio jedinica
uestvovao je u oruanom sukobu. Ova brigada zatvara komunikaciju Modria - Odak
u neposrednoj blizini mosta gdje je izvrila pripreme za ruenje mosta i komunikacije ka
Podnovlju. Kontrolira prijelaze preko r. Bosna du granice opine, a jedinicom s. Pruda
uestvuje u obrani Bosanskog amca.
Jednim bataljunom zatvara zapadnu granicu opine i dijelom snaga uestvuje u blokadi
neprijateljskih snaga u s. Novi Grad. Za razliku od ostalih brigada, ova brigada raspola-
e sa dvije satnije za aktivna djelovanja u pravcu, Srbima okruenog, s. V. Brusnica.
Opinske strukture vlasti nisu za aktivna napadna djelovanja nego za obrambene aktiv-
nosti i ne pruaju dovoljno pomoi formiranju TO. Osjea se tihi bojkot muslimanskog
dijela zbog izvrenih promjena u zapovjednitvu brigade.
U blokadi s. Novi Grad sudjeluje jedna satnija 139. brigade.
Modria
Na teritoriji opine Modria, zbog neslaganja opinskih elnika TO nije formiran. Srbi
su izveli manevar da bi onemoguili stvaranje TO, a na slijedei nain. Proglasili su
'Srpsku opinu Modria' i iznudili sporazum da nee tzv. opinu aktivirati ako se odus-
tane od formiranja TO.
Modria preteno muslimanski grad je opustjela, u njoj ne djeluju nikakve vojne forma-
cije, a ulazak Hrvata izazvao bi sukob sa Muslimanima. Muslimani koji su bili za otpor
preli su na odaku teritoriju i tamo pristupili organiziranju TO.
Hrvatska vojska je organizirana i dobro naoruana, u s. Garavac, Kladari, G. Dobrinja
dok su u s. Kladari i ardak dijelovi stanovnitva spremni na lojalnost srpskim vlastima
i pregovaranje. Hrvatska vojska formirana je u jedan bataljun i zatvara pravce od s. Mi-
loevca i Gradaca prema Modrii.
Bosanski amac
Neprijateljske snage na podruju bosansko-amake opine pod kontrolom dre slijede-
e dijelove teritorija, grad Bosanski amac. U istom je uspostavljena okupacijska vlast.
Sva kretanja moraju biti odobrena posebnom dozvolom koju izdaju organi tzv. 'Srpske
opine Bosanski amac'. Grad je potpuno informativno blokiran. Informacija o stanju u
gradu gotovo da i nema. Najnovije (djelomine i neprovjerene) informacije daju nasluti-
ti da kontrolu nad gradom dre ekstremni domai etnici iz tzv. 'Siminog odreda' (Simo
Zari).
Most na rijeci Savi kod Bosanskog amca ponovno je oteen, gotovo na istom mjestu
kao i prvi puta, da bi u nonim satima 25/26 04. izvrili miniranje i prunog prijelaza na
mostu.
Sela: Crkvina, kari, Pisari, Srpska Tiina, Miloevac, Baktua i Brvnik su srpska sela
tj. naseljena Srbima i bila su sve vrijeme jezgro za razvijanje etnikih formacija.
Nakon pada Bosanskog amca etnike snage su izvrile napad i razbile nae snage, te
stavile pod kontrolu hrvatska sela: G. i D. Hasi, Hrvatsku Tiinu, Novo Selo i dio Gre-
bnica - do Krianja puteva iz s. Brvnik i Bosanskog amca ka Grebnicama.
Na podruju orake opine neprijatelj jo uvijek nije bojno djelovao. Oraka opina je
gotovo 100 % sa hrvatskim ivljem, meutim vjerojatni pravac napada na Oraje, i to
vrlo skoro, je od s. Obudovac, Pelagievo, D. i G. abar, na kom podruju se nalaze ja-
ke etnike snage, koje jo nisu ispoljile djelovanje.
Nae snage:
Nakon izvoenja prvih borbenih aktivnosti nae snage su izgubile kontrolu nad gradom
Bosanski amac i s. G. i D. Hasi, Hrvatska Tiina, Novo Selo i dio Grebnica. ()
Sadanja linija na kojoj su nae snage, je dosta dobro utvrena i ojaana snagama 157.
br. (70 ljudi) i biti e ojaana sa 1. bat. 108. brigade.
Oraje
Na teritoriju opine Oraje djeluju naoruane formacije grupirane po mjestima vojno
neorganizirane. Stanovnitvo uvjereno da je mogue izbjei oruan sukobe ne eli ula-
zak u borbene aktivnosti dok ne bude neposredno napadnuto. Opinske strukture vre
pregovaranje sa srpskim stanovnitvom, a dvoumljenje ne omoguava vojno ustrojava-
nje naoruanog ljudstva.
Gradaac
Na teritoriji opine Gradaac jo vlada mir. tab TO je izmijenjen najvie na zahtjev
Muslimana, za zapovjednikataba TO postavljen p.pukovnik (bivi aktivni oficir) Ivan
Mijaevi iz s. Tramonica. Ljudi sve vie postaju svjesni da e se morati boriti za svoje
podruje. Organizirano je za borbu oko 800 Hrvata i 4.000 Muslimana od ega polovina
nenaoruano. Nisu uspostavili potrebnu suradnju sa susjednim opinama.
Brko
U posljednje vrijeme veze sa organiziranim Hrvatima sve su rjee, u zadnja dva dana
nisu niti na prijemu radioveze. Muslimani i Hrvati ne surauju dovoljno i stanje u cjelini
nije dovoljno poznato te emo morati uputiti ovjeka da utvrdi stanje.
ZAKLJUAK
U cjelini, na teritoriji 'Istone Posavine' postoje znatne naoruane formacije Hrvata i
malim dijelom Muslimana, no u cjelini vie izraena volja za rjeenje pregovorima nego
oruanom borbom iako su mnogi svjesni da e do borbe doi i tamo gdje je sada nema.
I u dijelu zahvaenog oruanim sukobom raspoloenje je slino i ljude je gotovo nemo-
gue pokrenuti u aktivno djelovanje.
Raspolaemo informacijom da srboarmija i etnici prikupljaju nove snage za prodor, na
svim pravcima Posavlja, prema r. Sava, ruenje mostova, a potom ienje terena.
Stoga je neophodno uvoenjem novih snaga obraniti sadanju teritoriju, onemoguiti
koritenje komunikacija, posebno Doboj - Modria - Bosanski amac i Doboj - Derven-
ta, a zatim aktivnim djelovanjem sa pravca s. Vrbovac - M. Brusnica i preko pl. Vujak
u pozadinu neprijatelja.
Za realizaciju ovog zadatka i preuzimanje inicijative neophodno je izraditi jedinstven
plan, pripremiti jedinice i izvriti popunu MTS-a.
Upuivanjem prihvaenih - obuenih grupa dobrovoljaca na teritorij 'Istone Posavine',

iste nastavljaju djelovati u veini samoorganizirano to usloava ve sloenu situaciju
vojnog ustrojstva.
Stoga smatr amo da je neophodno od dobrovoljaca koji su voljni formirati najnie tak-
tike jedinice (satnije) koje bi podinjavanjem formiranim zapovjednitvima odmah
mogle organizirano djelovati.233
30. travanj 1992.

Sruen je most na Savi izmeu Brkog i Gunje.234
Srpske snage su 30. travnja 1992. u ranim jutarnjim satima eksplozivom sruile most za-
jedno s veom skupinom civila koja je iz Hrvatske ulazila u BiH. Toan broj stradalih i
imena rtava jo uvijek su nepoznati. Pretpostavlja se da je tog jutra na mostu bilo preko
stotinu civila meu kojima znatan broj ena i djece ije su dijelove tijela toga jutra i na-
rednih dana Braci nalazili po branskim ulicama, balkonima i krovovima stambenih
zgrada. Nekoliko dana nakon ruenja mosta uslijedila su uhienja, zatvaranja i pogub-
ljenja na stotine branskih Bonjaka i Hrvata za ijim se tijelima i danas traga.235
01. svibanj 1992.

VRS zapoela osvajanje grada Brko
U Brkom se podijelila policija na hrvatsku, srpsku i muslimansku. Poele su borbe u
gradu.236
Muslimanima i Hrvatima je preko radija nareeno da predaju svoje oruje. Srpske sna-
ge, sastavljene od vojnika i pripadnika paravojnih i policijskih snaga, razmjetaju se po
gradu.237
Obavjetajna uprava Glavnog stoera HV je relativno tono procijenila teino djelova-
nje JNA u sjevernoj Bosni. Ona je 01. svibnja, 1992. postrojbama Hrvatske vojske skre-
nula panju da e JNA u narednom razdoblju krenuti u otvorenu ofenzivu s ciljem rje-
avanja problema Bosanske Posavine i to na nain da brzim prodorima izbije na r. Savu
i blokira sve pogodne prijelaze, a potom da pristupi ovladavanju pojedinim mjestima u
unutranjosti. Pri tom e nastojati rascjepkati snage obrane i otpora. U prilog procjeni
ile su i kadrovske promjene u Tuzlanskom korpusu i dovoenje oficira spremnih na
beskrupulozno obavljanje postavljenih zadaa.238
02. svibanj 1992.

VRS zapoela osvajanje Gornjih Koliba
Nakon jutarnje topnike pripreme, etnici su prodrli do damije u G. Kolibama. Zrakop-
lovstvo je dva puta raketiralo most na r. Savi u Bosanskom Brodu. Jedan je zrakoplov
oboren.
233
OGIP Zapovjednik Vinko tefanek, osobno - GS HV i Zapovjednitvu Operativne zone Osijek,
Izvjee ZapovjednikaOGIP, Broj: 89-6/92, Slavonski Brod, 26.04.1992. god.
234
235
http://www.dnevniavaz.ba/forum/viewtopic.php?f=81&t=1504&start=20
236
OGIP - Dnevno Izvjee, Klasa: 81/92-02, Ur.broj: OG-01-92-89-12, Slavonski Brod, 01.05.1992.
237
http://www.un.org/icty/bhs/cases/cesic/cesic_cis.htm
238
Na podruju Dervente, etnici su probili prvu crtu obrane kod s. Vakuf, pa su se branite-
lji povukli u rajon s. Bijelo Brdo. Upuene su protuoklopne skupine iz Bosanskobrods-
ke brigade u pomo.
Uline borbe u Brkom.239
Unutarstranaka borba za vlast na prostoru Bosanske Posavine

Razbuktava se pravi rat izmeu srpskih i hrvatsko-muslimanskih vojnih pos-
trojbi, ali ne jenjava ni unutarstranaka (HDZ) borba za vlast na prostoru Bosanske
Posavine. Tako predsjednik Ratnog kriznog taba opine Derventa, Vinko Begi,
dostavlja informaciju ministru obrane RH, Gojku uku - osobno, u kojoj navodi:
Svi lanovi Ratnog kriznog taba imaju precizno utvrene obveze (oblasti) i odgovor-
nosti. S toga smo, najblae reeno, bili iznenaeni pojavom (bez znanja i odobrenja Ra-
tnog kriznog taba) gospode Ike Stania, Drage Majia i Lucije Vencl u emisiji 'U
krupnom planu' na HTV dana 30. travnja 1992. godine. Pomenuta gospoda nemaju legi-
timitet davati informacije o pitanjima koja su bila predmet pomenute emisije.
Istup citirane gospode Ratni krizni tab ocjenjuje kao osobnu promociju i tipino ratno-
politiko profiterstvo. Takoer, neslubeno saznajemo da su izvjesna gospoda i na plat-
nom spisku Hrvatske vojske to smatramo nedopustivim. Za obranu i slobodu Dervente
tisue ljudi hrabro se bori (ponekad i gladni) ne traei nikakve naknade (niti im treba).
Ukoliko su nae pomenute neslubene informacije tone molimo slubenu potvrdu sa
imenima dotinih. Iz nama (a nadamo se i Vama) razumljivih razloga osjeali smo se
obveznim i pozvanim obratiti se ovim pismom. O drugim pitanjima o kojima Vas eli-
mo izvijestiti i o kojima su nam potrebne Vae upute, molimo hitan prijem u Vaem (i
naem) Ministarstvu. (istaknuo J.Z.)
S potovanjem, Predsjednik, gosp. Vinko Begi v.r.240
03. svibanj 1992.

Srbi preuzeli kontrolu nad Dobojem
Snage bosanskih Srba preuzele kontrolu nad Dobojem. Doboj je bio vano saobraajno
vorite i industrijski centar sjeverne Bosne. U tom gradu i prije izbijanja sukoba bio je
stacioniran veliki broj garnizona bive JNA. Dio graana, preteno Bonjaka i Hrvata
izbjegao je iz Doboja na slobodna podruja juno i istono od grada, formirajui na tim
teritorijama operativne grupe Doboj-jug i Doboj-istok (ARBiH).241
04. svibanj 1992.

Granatiranje Slavonskog Broda sa smrtnim posljedicama
Od 09,44 sati neprijateljski zrakoplovi su u vie navrata djelovali po mostu i oko njega
u Slavonskom Brodu, te po Krajikoj ul. i po Korzu, po vojarni u Radnikoj ulici, po
Podvinju, po Degmanu izbacujui osim raketa i kazetne bombe i krmae.
Osim zranih bila je jedna opa opasnost za vrijeme koje je palo 20-ak granata na ire
podruje Slavonskog Broda dok je na podruje Duboca palo 30-ak granata. Na podru-
ju Slavonskog Broda, u tim napadima, jedna osoba je smrtno stradala, a tri su tee i lak-
239
OGIP - Dnevno Izvjee, Klasa: 81/92-02, Ur.broj: OG-01-92-89-13, Slavonski Brod, 02.05.1992.
240
Ratni krizni tab Opine Derventa - Ministarstvu obrane RH, Informacija, dostavlja se i trai se,
Broj: 357-sl./92., Derventa, 03. svibnja 1992. godine.
241
e ranjene. Tijekom dana prihvaeno je jo 738 izbjeglih osoba iz Bosne koji su smje-
teni na podruju opine Slavonski Brod.242
U jueranjim borbenim aktivnostima sa izraenim djelovanjem neprijateljske avijacije
do sada utvreni gubici u /s na naoj stani su: ranjeno: 28 civila - Slav. Brod, osam ci-
vila BiH, pet pripadnika HV, 10 vojaka BiH, tri neidentificirano; 10 poginulih. Stanje
poginulih nije konano.243
05. svibanj 1992.

Djelovanje srpskog zrakoplovstva
Neprijateljski zrakoplovi su u 12 navrata borbeno djelovali na (brodski) most (na Savi) i
Poloj istresajui rakete, kazetne bombe i krmae. Sve skupa izbaeno je 50-ak avio-
raketa i 10-ak krmaa.244
06. svibanj 1992.

Borbe oko Donjih Koliba, Krianova, Brkog
Na bosanskobrodskom ratitu voene su borbe oko Donjih Koliba. Osloboeno je Kri-
anovo. Modriu su etnici tukli topnitvom iz Miloevca, a pjeaki napadali iz smjera
Kunjae. U Odaku je topniki napadano po rajonu Osjeak i Trnjak. U Brkom su se
vodile uline borbe. Nai su unitili jedan tenk, jedan zarobili i unitili transportni heli-
kopter. Na Derventskom ratitu vraen je dio Riteia.245
Fotografija br. 40 Raketni sustav Luna/Frog na paradi JNA u Beogradu (www.leksikon-yu)
242
243
OGIP - Zapovjednitvu OZ Osijek, GS HV ,Zagreb, OG Sava, Vanredno Izvjee za 04.05.1992.
do 10,00 sati Str. Pov. Broj: 128/2/92, Slavonski Brod, 04.05.1992. god
244
245
OGIP - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno izvjee Ur.broj: 89-19/92, od 06.05.1992. i Klasa:
81/92-02, Ur.broj: OG-01-92-89-20, 0d 06., Slavonski Brod, 06.05.1992. god
III. KRONOLOGIJA
K 205
Fotografija br. 41 Slavvonski Brod je proivljavao jedan od najteih trenutakaa u svojoj povijesti! U tim
napaadima (05.05.1992.) je poginulo 16 osoba,
o od toga esttero djece, ranjeno
o je 60 osoba, od toga, 30
tekoo. (Foto: Darko Jannkovi)
B
Broani u sukkobu sa vrhoovnitvom, ili?
i
Budui da je neprijatelj
n sve vie pritiskao obranu
o Bosansk ke Posavine i svve in-
tenzzivnije bombarddirao hrvatske prisavske
p gradoove i sela, zapovvjednik OG Isstona
Posaavina je moraoo uiniti neto radikalno,
r kakoo bi barem sman njio, ako ne i zausta-
vio, svakodnevne razorne
r napade na hrvatske graaane i njihovu u imovinu te sprrijeio
gubljenje prostora Bosanske
B Posavvine.
Kako su mu ruuke bile sputanne zapovijeu GS G HV o zabraani uporabe Hrvvatske
vojsske u BiH, odluuio je upravo ono to bi odluuio svaki odgo ovoran zapovjeddnik i
dommoljub - intenzivvirao je animiraanje dragovoljaca iz sastava po ostrojbi HV za prela-
zak u zonu B ili interesnu zonuu, kako se kollokvijalno i ko onspirativno naazivao
prosstor Bosanske Posavine,
P s ciljem potiskivanja neprijatelja junije od Save.
Ne znajui (?!!) da u Grazu (06.
( svibnja 19992.) dvojica preedsjednika konnstitu-
tivnnih jedinica u BiH Mate Bobaan i Radovan Karadi,
K sporazzumno utvrujuu kako
presstaju razlozi za oruane sukobe izmeu Hrvatta i Srba na cijeeloj teritoriji Boosne i
Herccegovine, pukoovnik Vinko ttefanek, izdaje bosanskobrodskoj br., dervenntskoj
br., te, to je posebbno vano, dijeelovima hrvatskkih postrojbi (k kojih nema u BiH):
B
3/3. A br. HV, 3//108. br. HV, 1557. br.HV i rijekom bataljunu u 111. br. HV.
ZAPOVIJED ZA NAPAD
1. Neprijatelj:
U zoni Istone Posavine neprijatelj snagama 17. i 5. K. JA formiran u dvije taktike
grupe (TG-ll i TG-17) sa etnikim dobrovoljakim formacijama i domaim srpskim
stanovnitvom nastavlja borbeno djelovanje prema ranije definiranim ciljevima.
Manevrima po frontu i dubini nastoji glavnim komunikacijama izbiti na r. Sava, ispre-
sjecati teritorij, ovladati istim i ostvariti kontinuitet izmeu Srbije i tzv. SAO Krajine.
Glavninu snaga ini TG-17 ia sastava 17. K (3 odreda 'JA', 2/395 mtbr, okb/395 mtbr,
1/18 part. Br., etnike dobrovoljake formacije, domai etnici sa vjerojatnim zadat-
kom izbijanja na p. Sava u s. Svilaj, Bos. amac (ve realizirano), Oraje, zauzimanje
administrativnih centara i ispresijecati teritorij, potom postupno spojiti manevrima po
dubini. TG-ll sastava 5. K (2. b brigade Jastrebarsko, 1/327 ok br, part. br.), grupacija
etnika rasporeena u odrede 'JA' sa teritorije BiH i srpskih, sela oko B. Broda i Der-
vente sa vjerojatnim zadatkom: Izbiti pravcem G. Kolibe - Sijekovac na r. Sava, ot-
sjecanjem B. Brod iz dva pravca okupirati Bos. Brod i izai na most Sl. Brod - B.
Brod, a potom nastaviti sa okupacijom Dervente. Neprijatelj raspolae sa snanom art.
podrkom, oklopno-mehaniziranim jedinicama i intenzivno koristi zrakoplove za izvi-
aka i borbena djelovanja. Helikoptere koristi za manevar manjim postrojbama i do-
tur MTS-a. Moral ljudstva odrava dovoenjem etnikih, dobrovoljakih formacija.
2. Nae snage:
OG - Istona Posavina sastava: Bosanskobrodska br., Derventska br., 3/3 br., 108.
br., 157. br., Rijeki b., brane se na liniji : Mahala (Bos, Brod) - Kolibe D., - Novo Se-
lo - Novi Luani - eravac - Kulina - Kotorsko - Johovac -Kukavice - Derventa -
Markovac - Bos. Duboac ima zadatak: Pregrupirati snaga i stvoriti uvjete sa napadna
djelovanja po teinim pravcima, sprijeiti daljnji prodor neprijatelju i zauzimanje te-
ritorija, onemoguiti dovoenje novih snaga. Aktivnim djelovanjem - diverzijama po
dubini neprijatelja stvoriti mu nesigurnost i vezati dio snaga, a po stvorenim. uvjetima
osloboditi iri rajon Zborite-Lijee-pl. Vujak i spojiti se sa snagama O.G.-SAVA.
3. Susjedi:
Desno - nema susjeda, lijevo - s. Kadar - Drenovac - Vranjak - Duga Njiva OG 'Sava',
po dubini osloncem na r. Sava teritorij Republike Hrvatske.
4. Odluio sam:
Aktivnim napadnim djelovanjem osloboditi G, Kolibe, izvriti presijecanje pravcem
D. Kolibe - Struga i neutralizirati neprijatelja u okruenju. U slijedeem zadatku ovla-
dati prostorom Zborite - Unka - Grk - Bosanski Luani djelovanjem iz pravca G. Ko-
libe, N. Luani, eravac. Po ovladavanju teritorija srediti borbeni poredak i utvrditi li-
niju obrane. U sudjelovanju sa OG 'Sava' stvoriti liniju obrane V. Brusnica - Drenovac
- Penik, a zatim aktivnim djelovanjem vezati neprijatelja i sprijeiti komuniciranje pl.
Vujak - Juni teritorij, a posebno komunikaciju dolinom r. Bosna drati pod kontro-
lom, utvrditi liniju Johovac - Kukavice - Bos. Duboac, stvarati uvjete za napadno dje-
lovanje ka zapadu, staviti pod kontrolu komunikacije Srbac - Bos. Duboac i Prnjavor
- Derventa. Gotovost za napad 08.05.1992. god. u 05,00 sati.
5. Zadatak jedinicama:
Bosanskobrodska br.
5.1. 4.b246 (Mahala) u sudjelovanju sa '3.b' 247 posjeda liniju: kajak klub - jugoistoni
rub naselja Mahala - zapadno stadion - klaonica sa zadatkom: Aktivnim djelova-
246
4. bojna 101. br. HVO (sudjelovalo oko 75 boraca) - Zapovjednik bojne, Zlatko Hrka - igi, za-
povjednik satnije Blaan Kljai.
njem ovladati rajonom Grede i izbiti na liniju r. Sava - Struge. Voditi rauna sa de-
snim susjedom o sistemu vatre.
ZM u rajonu Mahala.
5.2. 3/3 br. "A posjeda liniju: kanal Mercelj - most kolibarski put - kanalom Ukrinac -
Maia Mala sa zadatkom: Ovladati prostorom D. Kolibe - G. Kolibe i izbiti na li-
niju kanal aavica - tt - 90 - ribnjak (tt-90) Po izbijanju na dostignutu liniju sredi-
ti borbeni poredak i utvrditi liniju obrane, spojiti se sa lijevim susjedom. U slijede-
em zadatku u sudjelovanju sa satnijom N. Selo ovladati prostorom Zborite - Un-
ka.
Granica: desno r. Ukrina, lijevo crkva u s Unka (tt-99) - kola na krianju komuni-
kacija u s. Grk, po dubini s. Bjela - sjeveroistoni dio Bos. Luani (tt-110) gdje se
spojiti sa satnijom 2.b (Korae) koja djeluje iz pravca Novi Luani - Bos. Luani.
5.3. Satnija 2.b (Korae) ima zadatak: Aktivnim djelovanjem na pravcu Novi Luani -
Bos. Luani ovladati prostorom Bos. Luani i izbiti na liniju eravaki Potok (tt-
148) -krianje komunikacija - tt-l56.
Granica: lijevo Obodni kanal - tt-110, desno s. Miii (tt-100) - eravaki Potok
(tt-156). Ostali dio bataljuna brani lijevu obalu r. Ukrina. U toku djelovanja odra-
vati vezu sa susjedima i sistem vatre.
5.4. Bataljun Sijekovac u rezervi ZM brigade u Bos. Brodu, Derventska br.
5.5. Jednim bataljunom (2 satnije) posjeda liniju: eravac (krianje zapadno od crkve) -
eavaci (tt-181) po dubini Blatanii sa sadatkom: U sudjelovanju sa satnijom 2.
b (Korae) lijevim krilom pojaati djelovanje naih snaga pri ovladavanju prostora
Bos. Luani, a po ovladavanju Bos. Luana uspostaviti liniju obrane s. eavaci -
Peratovci - Karaula. Jednom satnijom posjesti rajon Karaula (tt-291) u zahvatu
komunikacije i sprijeiti pokuaj prodora neprijatelja iz pravca Podnovlja.
5.6. 2.b posjeda liniju: Pavlovo Brdo - Sedlii - Bijelo Brdo sa zadatkom:
Utvrditi liniju i upornom obranom sprijeiti prodor neprijatelja komunikacijom Sr-
bac - Bos. Duboac i iz rajona Pjevalovac. Stvoriti uvjete za aktivno djelovanje.
5.7. 5.b (podinjen Bosanskobrodskoj brigadi) posjeda liniju: Markovac - Babino Brdo
- Bijelo Brdo sa zadatkom: stvoriti uvjete za aktivno djelovanje, ovladavanje i kon-
trolu rejona Kuljenovci - Agii stavljanjem pod kontrolu komunikaciju Prnjavor -
Derventa.
5.8. Rijeki bataljun posjeda liniju: Potoani - Pudii - Rabi sa zadatkom: stvoriti uv-
jete za aktivno djelovanje i ovladavanje rajonom Donja i Gornja Binja sa teitem
zauzimanja Heptin (tt-213) i zahvatom komunikacije Kalenderovci - Derventa.
5.9. Jednim bataljunom ojaanim Rijekom satnijom posjeda poloaj: Johovac - Kotor
sko - Vranduk sa zadatkom: Podpunu kontrolu staviti komunikaciju Doboj - Ko-
torsko -Podnovlje i Bukovac - Velika - Derventa i sprijeiti pokuaj prodora nepri-
jatelja. Stvoriti uvjete i ovladati rajonom Zbjeg - tt-264 (kod s. Kladari).
5.10. Satnija /157 ojaana izviakim vodom 108.(br.HV) posjeda polazne poloaje u
rajonu V. Brusnica sa zadatkom: Aktivnim izviakim djelovanjem stvoriti uvjete
za djelovanje u pozadini neprijatelja na pl. Vujak i uspostavljanje linije obrane V.
247
3. bojna 108. br. HV (sudjelovalo oko 270 dragovoljaca). Jedna od najuspjenijih bitaka koje je
neka postrojba 108. br. HV vodila, bila je (ulina) bitka za Bosanski Brod od 08. do 12. svibnja
1992. god. U toj bitki nositelji teinih aktivnosti bili su borci 3/108. br. HV, koje su predvodili: za-
povjednik bojne, pukovnik Antun Radovanovi, zamjenik Zapovjednika bojne, bojnik Miro Mie-
vi te zapovjednici satnija, natporunici: Damir Juriinac, Ivan Terzi, Zdravko Toli - Din, Jerko
Zovak - Drug i Drago Mariji - Cokula.
Brusnica - Drenovac - Penik u sudjelovanju sa OG Sava radi stvaranja sigurnog

zalea i uvjeta za uvoenje jaih snaga sa teritorija Odak za djelovanje prema pl.
Vujak.
5.11. Svim do sada vojno neustrojenim naoruanim formacijama po dubini naeg terito-
rija patrolama i zasjedama kontrolirati teritorij i ne dozvoliti koncentriranje nepri-
jateljskih snaga, a svaku uoenu grupu neutralizirati.
6. Protuoklopna borba
Za protuoklopnu borbu u svim jedinicama formirati protuoklopne grupe sa sredstvima
za blisku protuoklopnu borbu. Teite protuoklopne borbe imati na glavnina komuni-
kacijama i tenkoprohodnim pravcima. Na svim pravcima koristiti sredstva za zaprea-
vanje i PT minska polja, a prepreke braniti.
7. Artiljerija
- Art. snage OG "Istona Posavina ine art. postrojbe 108. br. ZNG ojaane pridoda-
nim postrojbama 3 MAD-a, postrojbe 157 br. HV, postrojbe i Bosansko Brodske bri-
gade i postrojbe Derventske brigade.
- Zadatak postrojbi je da aktivnim djelovanjem po neprijateljskim redovima, otkrivenim
isplativim art. ciljevima, konstantnim uznemiravanjem neprijatelja, zatvaranjem ten-
koprohodnih pravaca te maksimalnim praenjem naih pjeadijskih jedinica pomogne
ostvarenju opeg zadatka.
- Art. postrojbe 108. brigade ojaane pridodanim postrojbama 3 MAD-a sastava: vod
haubica M 38, 3 baterije MB 120 mm, bat. topova ZIS M42, vod topova T-12, baterija
raketnog sistema 9K11, baterija LRL 128 mm i raketni vod SAKO 6 (baza protugrad-
ne rakete), vod topova 155 mm M43 i odjeljenje topa 130 mm M46, imaju zadatak da
zaposjednu VP u rajonu s. Poljanci (istono) do s. Zbjeg (zapadno), sa zadatkom pok-
rivanja art. vatrom glavne pravce napada naih snaga. Svojim rasporedom moraju os-
tvariti maksimalno pokrivanje neprijateljskog teritorija. Kako bliih linija tako i dubi-
ne teritorija. Na lijevom kraju zone dejstva se preklapaju sa zonom dejstva postrojbi iz
sastava O.G. Sava. Koordinacija aktivnosti ovoga dijela postrojbi je nuna i ostvarit
e se preko naelnika art. operativnih grupa.
- Art. postrojbe 157 brigade sastava: baterija MB 120 mm produkcija , vod MB
120 UB M52 i vod topova ZIS M42 ima zadatak da zaposjedne VP u rajonu s. ume-
e (istono) do s. Slavonski Koba (zapadno), sa zadatkom praenja neprijateljskih
pokreta na tenko-pravcu Srbac - s. Bosanski Duboac i da svojim aktivnim djelova-
njem sprijei pokrete istih. Svojim zaprenim vatrama onemoguava napadno dejstvo
neprijatelja od pravca s. Kladari.
- Art. postrojbe i Bosansko Brodske brigade sastava; dvije baterije MB mjeovitog sas-
tava 120/82 mm i top. baterije mjeovitog sastava ZIS/B1 zaposjeda VP u rajonu
s.Korae (sjeverno) do s. Begluci (juno), sa zadatkom aktivnog praenja pravca dje-
lovanja naih snaga.
- Art. orua Derventske brigade od 6 MB 120 mm, jednog topa B1 i jednog dvanaestci-
jevnog lansera rakete 128 mm, rasporeeni su po pjeadijskim jedinicama i u dinamici
e svojim djelovanjem podravati aktivnosti istih.
- Rajon VP, AZOp i sektori dejstva regulirati e se putem zapovijedi pojedinim postroj-
bama, a prema radnoj karti naelnika artiljerije OG Istona Posavina.
- Utroak art. streljiva ovisit e o dinamici i trenutnom stanju streljiva sa ciljem to ma-
nji utroak uz maksimalni rezultat.
- Zadatak art. postrojbi 108. brigade ZNG je i da pripremi postrojbe jaine voda za pri-
laenje blie neprijateljskim linijama na desnoj obali Save da bi se ostvarene linije u
predvienoj dinamici mogle kvalitetno podravati art. vatrom orua manjeg dometa
(MB, ZIS, 9K11, LBSL-128. //248
Dakle, zapovjednik OG Istona Posavina, koji je od GSHV dobio zadau us-

trojavanje postrojbi i naoruavanje Hrvata Bosanske Posavine s ciljem obrane
'hrvatskih' prostora, te onemoguavanje djelovanja JNA po postrojbama HV u gra-
ninom prostoru RH, kao i onemoguavanje njihovog eventulanog prebacivanja u
RH, u skladu s raspoloivim resursima djelovao je ofenzivno. Oito ga pretpostav-
ljeno zapovjednitvo nije obavijestio kako svoje aktivnosti mora uskladiti sa Spora-
zumom Boban-Karadi. Ili?
Ili predstavnik Hrvatske nacionalne zajednice u BiH (Mate Boban), vrhovnitvo
RH, GSHV i OGIP - nisu djelovali usklaeno.
Ili su zapovjednik OGIP-a i njemu podinjene postrojbe otkazale poslunost
GSHV, te suprotno Sporazumu iz Graza i dobivenoj zadai - djelovali na svoju ruku.
Ili se predstavnik Hrvatske nacionalne zajednice u BiH (Mate Boban) oteo vr-
hovnitvu RH, te je djelovao samostalno. Jer, ministar obrane RH, Gojko uak,
svom BiH kolegi, Jerku Doki, pie kako on navodno ne moe niti utjecati na odluke
tamonjih Hrvata.
Ili su vrhovnitvo i njihovi podinjeni (i ne podinjeni) jedno mislili, drugo go-
vorili, tree potpisivali, a etvrto radili.
U svakom sluaju hrvatske politiko-vojne aktivnosti na prostoru Bosanske Po-
savine su bile, najblae reeno, nejasne. A nejasnim politiko-vojnim aktivnostima
nije mogue postii nikakve, a kamoli povijesne rezultate.
VRS osvojila Brko
07. svibanj 1992.

Nakon sedmodnevnog ienja, VRS je uspjela u cijelosti ovladati gradom
Brko. Time je ispunila pretpostavke za kontrolu koridora koji je osiguravao sam
opstanak Republike Srpske u BiH i tzv. SAO Krajine u Hrvatskoj.
Tokom ove operacije, srpske snage su silom protjerale muslimanske i hrvatske stanov-
nike iz njihovih domova i, uz pomo srpskih vlasti drale ih u sabirnim centrima, uklju-
ujui zatoeniki objekt Luka (skladite na rijeci Savi, odmah izvan Brkog) i sportsku
dvoranu "Partizan" u Brkom, gdje su mnogi ubijeni, premlaivani i na druge naine
zlostavljani. Mnoge ene, djeca i starci bili su zatoeni u oblinjem selu Brezovo Polje.
Veina vojno sposobnih mukaraca i nekolicina ena odvedeni su u logor Luka.249
Dio od 1.127 izbjeglica250 koji je tog dana pristigao u slavonsko-brodsku op-

inu, vjerojatno je bio iz tog prostora.
248
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovijed Zapovjednika OGIP za napad, Klasa: 8/92-
01, Ur. broj: OG-01/92-143/2, Slavonski Brod, 06.05.1992. god.
249
http://www.un.org/icty/bhs/cases/cesic/cesic_cis.htm
250
210 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
III. KRONOLOGIJA
K 211
Dokument br. 12 SZUP o ponaanjuu JNA u Bosanskoj Posavini (www.slo

obodanpraljak.com
m)
Hlaadnokrvno ubojjstvo 16 civila u B. amcu

Na dan kada jee VRS ovladalaa gradom Brkoo, Srbi iz optine (Bosanski) amac

i Boosanske Posavinne su odluno osudili zloin koji
k je na njiho ovoj teritoriji pooinio
dobrrovoljac Sloboddan Miljkovi. Naime, Milj ljkovi je u tota
alno pijanom stanju,
s
07. maja 1992. goddine, u pritvorsskoj jedinici u Crkvini,
C ubio 16 Hrvata i Musslima-
na.251
251
IILIKOVI Rajkoo, BLAGOJEVI Lazar, L PAVLOVI Ilija, STOJANOOVI Miladin, BO OROJE-
V Milan, MILAK
VI KOVI Jovan, Possavski vor opstankka, Bosanski amacc - Banja Luka, Skkuptina
o
optine Bosanski amac,
Optinska boraka
b organizacijja Bosanski amacc, Dokumentacionii centar
R
Republike Srpske za
z istraivanje ratnnih zloina - Banjja Luka, tit-M Beograd, 2002. god. str.
1
113.
Fotografija br. 42 Grad Brko (Foto: http://www.panoramio.com/photo/2391976, (29. 07. 2009.)

PROTUNAPAD
HRVATSKO-MUSLIMANSKIH SNAGA
08. svibanj 1992.
Vinko tefanek prelazi rijeku Savu kao Gaj Julije Cezar rijeku Rubikon
Od poetka rata u Bosanskoj Posavini (03. oujka 1992.) Slavonskim Brodom i
hrvatskim selima uz granicu, svakodnevno su odzvanjale sirene za uzbunjivanje i
eksplozije granata ispaljene iz prekosavskih uporita VRS. ezdesetdnevno razaranje
imovine, te ranjavanje i ubijanje graana, prinudilo je slavonskobrodsko opinsko
elnitvo da od hrvatske vojske zatrai konkretnu pomo. Ofenzivu. Prelazak Save i
potiskivanje agresora na jug - van pukometa.
Pozivi hrvatskoj vojsci stizali su svakodnevno i od prekosavskog hrvatskog i
muslimanskog naroda. Traili su pomo u spreavanju realizacije velikosrpske impe-
rijalne nakane na prostoru Bosanske Posavine.
Svjestan odgovornosti, unato izriitoj zabrani vrhovnitva (za koritenje hr-
vatskih postrojbi na prostoru Bosanske Posavine), zapovjednik OG Istona Posavi-
na, pukovnik Vinko tefanek je odluio, aktivnim napadnim djelovanjem, neprija-
telja potisnuti na jug, osloboditi Gornje Kolibe, izvriti presijecanje pravcem Donje
Kolibe - Struga i neutralizirati neprijatelja u okruenju. U sljedeem zadatku nam-
jeravao je ovladati prostorom Zborite - Unka - Grk - Bosanski Luani djelovanjem
iz pravca Gornje Kolibe, Novi Luani, eravac. Po ovladavanju teritorija elio je
srediti borbeni poredak i utvrditi liniju obrane.
Ta odluka pukovnika tefaneka, za Posavljake s obje strane rijeke, bila je ravna
odluci najslavnijeg rimskog vojskovoe, Gaja Julija Cezara, koji je takoer odbio
naredbu vrhovnitva (Senata) i 10. sijenja, 49. p. n. e. s vojskom - preao rijeku
Rubikon. Legenda tvrdi kako je kod prelaska Rubikona Cezar rekao "Kocka je bae-
na!"252 i time zapoeo graanski rat.
Povijest e utvrditi kako je tefanekovim prelaskom mosta, za Brodove na Savi,
poeo mir. Zato je trajao samo etrnaest dana, govori i sadraj ove knjige.
Opepoznata je injenica kako za ofenzivne aktivnosti, svaki zapovjednik, sva-
ke vojske, odabire svoje elitne postrojbe. Najopremljenije, najobuenije, najiskusnije
i najhrabrije. Temeljem iskustvenih spoznaja, kao zapovjednik 108. br. HV na novo-
gradikom bojitu i kao zapovjednik OG Istona Posavina na bosansko-posavskom
bojitu, pukovnik Vinko tefanek je, za protuofenzivne, dakle napadne borbene ak-
tivnosti, u Bosanskom Brodu 06. i 07. svibnja 1992. godine koncentrirao najbolje
postrojbe koje je imao na raspolaganju: 3. bojnu 3. A br. HV, 3. bojnu 108. br. HV
i 4. bojnu 101. br. HVO.253
U 05,00 sati 08. 05. 1992. godine trebalo je sve biti spremno za napad. I bilo je.
252
Alea iacta est! (Kocka je baena)
253
Upravo one postrojbe koje e, pet mjeseci kasnije, biti igosane kao krivci za gubitak Bosanskog
Broda i cijelog mostobrana.
Fotografija br. 44 Borac 3./3A br. HV (Foto: Darko Jankovi)
Fotografija br. 43 Borci 108. br. HV (Foto: Darko Jankovi)

Rezultati prvog dana protunapada HV-a i HVO-a

Na podruju Bosanskog Broda, srpske su snage odbaene u rajonu Grede za oko 1200
m, i u rajonu D. Kolibe za oko 600 m, pa je pod na nadzor stavljen most u rajonu Stru-
ge tt-87. Na podruju odake bojinice, predale su se okruene srpske snage u s. Novi
Grad. Oko Modrie traju oruani sukobi, kao i u rajonu Johovca.254
09. svibanj 1992.

Rezultati drugog dana protunapada HV-a i HVO-a
Od 07,30 sati kada je oglaena opa opasnost za podruje Slavonskog i Bosanskog Bro-
da, neprekidno sa jaim i manjim intenzitetom traje artiljerijski napad.
Na Slavonski Brod je palo na desetke mina i granata uglavnom na ue podruje grada
(dvije mine su pale na bolnicu), a manji broj na periferiju. Pogoen je naftni terminal i
hladnjaa. Materijalne tete su velike. Do 18,00 sati smo uspjeli evidentirati 60 ranjenih
osoba od kojih 20 teko, a jedan vojnik je poginuo. Od 60 ranjenih, 20 je civila.
Imali smo dvije zrane uzbune, ali zrakoplovi nisu borbeno djelovali.
Na bosansko-brodskoj fronti imamo uspjean pomak. Neprijatelj je pretrpio teke gubit-
ke u ljudstvu i tehnici.
Na derventskom ratitu je bilo neprijateljskog djelovanja, ali manjeg intenziteta.255
Koncem dana u dnevnom operativnom Izvjeu zapovjednitvu OZ Osijek,

pukovnik tefanek u prvi plan istie negativne posljedice uspjene dinamike256, to
je svojstveno estitim zapovjednicima. Naime, karijeristi ine obrnuto, u prvi plan
istiu uspjehe, a potom cijenu tog uspjeha.
Neselektivno koritenje topnitva VRS
Jaina neprijateljskog granatiranja Slavonskog Broda izravno je uvjetovana od-
nosom snaga na bojitu. im hrvatsko-muslimanske snage krenu u ofenzivna djelo-
vanja, VRS pojaa topniki napad na Slavonski Brod i sela. Bila je to njihova borbe-
na taktika. Komandant TG-3 VRS, pukovnik Slavko Lisica je izravno zapovjedio:
im ponu dejstvovati po nama, tui emo Slavonski Brod. I to oni znaju.257
Na bosansko-brodskom ratitu nae postrojbe su nastavile napadna djelovanja na pravcu
Bos. Brod - kanal Strug - s. Krianovo - s. Gornje Kolibe.
Na Derventskom ratitu nae postrojbe nastavile su napadna djelovanja pravcem s era-
vac - s. N. Luani - Obodni Kanal, gdje je neprijatelj pretrpio velike gubitke u ivoj sili i
materijalno tehnikim sredstvima
Na jugoistonom dijelu Derventskog ratita nae postrojbe odbacile su etnike jedinice
iz rajona Ristia i posjele su liniju za obranu: s. Kainik - s. Trnovo Polje - s. Johovac
kota 131.
U rajonu Velike Brusnice ubacili smo jednu satniju i jedan izviako diverzantski vod
254
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovjednitvu OZ Osijek, Izvanredno izvjee, Broj:
128-3/92, Slavonski Brod, 09.05.1992. god.
255
OGIP, uz. Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno
izvjee, Broj: 06-1-92-89-22, Slavonski Brod, 09.05.1992. god.
256
Termin kojeg je pukovnik tefanek, tijekom rata, najvie volio i esto koristio.
257
sa zadatkom izvriti proboj ka D. Klakarima kota 196. 258 U toku aktivnosti ranjen je 31
pripadnik HV i TO BiH.259
U estokim artiljerijskim i pjeakim borbama neprijatelju su naneseni znatni gubici u
/s i tehnici (oko 100 etnika i dva T-55). Djelovalo je i neprijateljsko zrakoplovstvo po
rajonu s. Kolibe i Mahala. Tokom jueranjih borbi na naoj strani je bilo: 73 ranjenih
(civila 16, TO BiH 21, HV 36) i etiri poginula HV (3/3 br.A).
Nae snage danas nastavljaju aktivno djelovanje na pravcima: Grede - Struga, D. Kolibe
- G. Kolibe, N. Selo - Zborite, N. Luani - Bos. Luani.
Na teritoriji Odak neprijatelj u s. Novi Grad se predao poslije duih borbi i pritisaka.
Oko Modrie (Kunjaa, Tarevac) vode se oruani sukobi kao i u rajonu Johovac.260
S jedne strane GSHV izdaje izriitu zapovijed kako formacijski sastavi Hr-
vatske vojske ne mogu ii izvan teritorija Republike Hrvatske, a s druge, Zapovjed-
nik OGIP u vezi zahtjeva za angairanje dijelova postrojbi 108. brigade (HV) za
upotrebe na Branskom ratitu izvjeuje taj isti GSHV. (?!)
Prvi bataljun 108. brigade angairan i posjeda liniju obrane S. Grebnice - s. Ljeskove,
po dubini S. Bazik.
Drugi bataljun 108. brigade angairan na pravcu Bos. Duboac - s. Vakuf - Babino Br-
do.
Trei bataljun 108. brigade aktivno djeluje sa pravca Bos. Brod - desna obala Save -
Brodsko Polje.
etvrti bataljun je vraen sa N. Gradikog ratita i drugi dan je na odmoru, i priprema se
za uvoenje na Bos. Brodsko ratite.
Izviaki vod ubaen je u rajon Velike Brusnice i djeluje na pravcu: G.Kladari - Lijee.
Artiljerijske postrojbe stoje na raspolaganju OG 'Istona Posavina', kao i dio artiljerije
koji je na raspolaganju OG Nova Gradika.
Inenjerijski vod 108. brigade angairan je na inenjerijskom ureenju Bos. Brodskog
ratita gdje radi na izradi prelaza preko rijeke Ukrine i skelskih prelaza preko rijeke Sa-
ve.
Vod veze 108. brigade stoji na raspolaganju OG 'Istoa Posavina' i organizira vezu u
zoni odgovornosti OG 'Istona posavina'.
Pozadinske postrojbe stoje na raspolaganju OG 'Istona Posavina' sa zadatkom logisti-
ke podrke OG 'Sava' i OG 'Posavina'.
Na Va zahtjev da Vam omoguimo upotrebu naih postrojbi nismo u mogunosti isto
ostvariti zbog ratnih angairanosti naih postrojbi.261
Obavjetajna zajednica (SZUP) je takoer radila svoj posao. Redovito je izvje-

ivala vrhovnitvo o zbivanjima na terenu, tako da nitko od odgovornih nije mogao
rei kako neto bitno nije znao, kako nije blagovremeno izvjeen, kako nije imao
258
izvjee, Broj: 0G-01-92-89-24, Slavonski Brod, 09.05.1992. god.
259
izvjee, Klasa: 81/92-02, Broj: OG-01-92-89-25, Slavonski Brod, 10.05.1992. god.
260
OGIP, uz. Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovjednitvu OZ Osijek, Izvjee - vanredno do
08,00 09.05.1992. god., Broj: 128-3/92, Slavonski Brod, 09.05.1992. god.
261
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - GS HV, Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno
izvjee, Strogo pov. Broj: 06-01-92-89-24, Slavonski Brod, 09.05.1992. god.
potrebne informacije, te kako zbog toga nije na vrijeme poduzeo odgovarajue mje-
re. to je dunosnik bio na viem mjestu hijerarhijske ljestvice upravljanja i zapovi-
jedanja, to mu je bilo jasnije to se dogaa u Bosanskoj Posavini.
Frakcijske borbe u HDZ-u Bosanske Posavine

U jeku poetnih napadnih aktivnosti HV-a i HVO-a frakcijske borbe u Bosan-
skoj Posavini
U Derventu dolazi izvjesni Mesud abanovi iz Zagreba (invalid, izgubio noge na rati-
tu u RH, kao pripadnik HV), koji je povezan sa predsjednikom Meihata Islamske Zaje-
dnice u Zagrebu, evkom Omerbaiem, koji zastupa bonjaku liniju i razdvaja borce
na muslimanske i hrvatske. Takoer su utvreni i kontakti (Fikreta) Abdia sa Arminom
Poharom, potpredsjednikom Kriznog taba Bosanskog Broda, kojom prilikom Abdi
preporuuje kapetana JNA, izvjesnog Simia, da ga se ukljui u zapovjednitvo taba
teritorijalne obrane (TO) Derventa. U jeku ratnih djelovanja i razaranja Slavonskog
Broda, Bosanskog Broda i Dervente, potencira se postojanje vie oruanih formacija na
podruju Bosanske Posavine. Naime, na tom podruju djeluje bosanska vojska TO
BiH i Hrvatska vojska. Na politikom planu, javljaju se protivljenja buduoj kantoniza-
ciji BiH, prvenstveno u redovima HDZ-a, predsjednik Vinko Begi i dr. Naime, radi se
o razbijanju jezgra HDZ-a u Bosanskoj Posavini, na podruju gdje je HDZ najaktivniji i
gdje su ratna djelovanja najjaa. Postojea frakcija unutar HDZ-a nema podrku ireg
puanstva u veinskom hrvatskom narodu.
Poslije direktnog angairanja 108. brigade HV na podruju Bosanske Posavine, pruene
pomoi u naoruanju, ljudstvu, hrani itd. ukinuta je civilna vlast. Sve je podreeno voj-
nim vlastima, te su se poele pojavljivati ve viene pogreke. Kao primjer navodimo
formiranje vojne policije na tom podruju, koja u svojim redovima ima kriminalce, te
pojava raznih dobrovoljakih jedinica koje su dole iz RH i Sandaka, a svakodnevno
vre pljaku privatne imovine graana BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Prema svemu tome, vidljiv je tolerantan odnos Zapovjednitva, iako dolazi do sukoba
izmeu boraca s podruja Posavine i dobrovoljaca, koji vre kriminalne radnje po usta-
novljenom receptu (u objektu je snajperista, opkoli se zgrada, porui se jedan dio objek-
ta, a nakon toga se vri pljaka). Napominjemo da u opini Derventa do sada nije uhien
ni jedan snajperista. Takovo ponaanje jednog dijela obrambenih snaga stvara konfuziju
i razbija obrambeno jedinstvo.
U Bosanskoj Posavini formiraju se obrambene snage, pod nazivom Hrvatske obrambe-
ne snage Bosanske Posavine.
U obranu je ukljueno i oko 200 pripadnika HOS-a, koji su doli iz unutranjosti BiH, te
manji broj iz Osijeka. Oni nose maskirne uniforme sa oznakom HOS-a, a jedan dio ima
crne uniforme. Od toga broja, 50-tak djeluje samostalno, van zapovjednitva 108. briga-
de HV-a.
Jedan dio JA spreman se je povui u Srbiju i Crnu Goru, za to su izvrene sve pripre
me, a drugi dio ostat e na okupiranom podruju BiH, koja su ucrtana na karti SDS-a.262
262
SZUP, Pomonik ministra, Jerko Vukas - dr. Franjo Tuman Informacija o politiko-sigurnosnoj
situaciji na podruju Bosanske Posavine, Ur.broj: 80/Sl. (243), Zagreb, 09.05.1992. god.
10. svibanj 1992.

Uspjesi snaga HV i HVO
Na bosansko-brodskom ratitu do 18,00 (sati) tijekom cijelog dana traju estoke borbe.
Nae snage su poluile znatan uspjeh. Osloboena su sljedea mjesta: eravac, Luani,
eravaki Potok, Zborite, dio Unke i dio G. Koliba. Na taj nain je osloboena vana
prometnica Bosanski Brod - Derventa. Na uem dijelu grada, ostvaren je pomak prema
vanom stratekom dijelu Struga. etnici bjee prema Poloju. Openito u redovima ne-
prijatelja je opa pomutnja. Zbog toga su uporno, panino traili podrku avijacije. To je
na alost i uinjeno.263
Uspjeh na pravcu Bosanski Brod - Derventa Zapovjednitvo Operativne grupe 'Istona
Posavina' namjeravalo je iskoristiti za uvoenje jaih snaga s podruja Odaka prema
planini Vujak u svrhu postavljanja crte obrane na pravcu Velika Brusnica - Drenovac -
Penik. Zadau je dobila satnija 157. brigade HV i izvidniki vod 108. brigade iji je
zapovjednik (bojnik Anton Grgurevi op.a.) imenovan za zapovjednikasvih postrojbi u
podruju Velike Brusnice.264
11. svibanj 1992.

Formirano vodstvo HVO Bosanske Posavine
Pomonik ministra unutarnjih poslova RH (taj-
nik HDZ265) Perica Juri, formirao je HVO-a
(od 09,00 do 13,00 sati u podrumu SO Slavon-
ski Brod 266) i time zapravo suspendirao legal-
nu i legitimnu vlast u Bosanskoj Posavini. Vlast
koja je Sarajevu bila lojalna, a Zagrebu prija-
teljska. Skupu su prisustvovali: Mijo Ani iz
Brkog, Ivan Brizi iz Bosanskog Broda, Niko-
Perica Juri la Baji iz Modrie, Stipo Ivankovi i Mijo Vinko Begi
Matanovi iz Odaka, Vinko Begi, Iko Stani
i fra. Blaan Lipovac iz Dervente, Filip Evi i Mato Maarevi iz
Bosanskog amca, Marko Jurii iz Gradaca te Pavo Koba i
Ivo ivkovi iz Oraja. Za predsjednika je izabran Vinko Begi
iz Dervente (predsjednik SO i K-a Derventa), a za tajnika
Zdravko Sokovi iz Starih Perkovaca (koji je obnaao dunosti:
potpredsjednik Skuptine opine Slavonski Brod, predsjednik
HDZ-a Opine Slavon Brod, naelnik SIS-a 108. br. HV, pomo- Zdravko Sokovi
nik direktora ure akovia, a ujedno je bio i djelatni natporu-
nik HV). (sic!)
Bilo je to institucionaliziranje separatistike (secesionistike) politike u Bosanskoj
Posavini.
263
OGIP, Deurni operativni - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno izvjee, Broj: 160-1-
264
SVA MORH-ZOGIP: OGIP, Kl. 8/92-01, Br. OG-01-92-143/3 od 11. 5. 1992., Zapovijed. Preuze-
to, Davor Marijan, n.d. str. 183.
265
Prema kazivanju (autoru, 18.07.2009.) tada, tamo i tako izabranog Predsjednika HVO-a Bosanske
Posavine, Vinka Begia.
266
Isto
12. svibanj 1992.

Izvreno djelomino okruenje srpskih snaga u s. Lijeu
Na Derventskoj bojinici, srpske su snage uspjele preko mosta na r. Ukrini ui u Der-
ventu, i zarobiti oko 200 civila. Traju uline borbe. Ranjenih pripadnika HV est, ABiH
osam, civila etiri, poginulih jedan HV.267
2/139. br. HV u G. Svilaju

Zbog novonastale situacije u zoni odgovornosti OG Istona Posavina, Zapov-
jednik, pukovnik Vinko tefanek je izdao Zapovijed 139. brigadi HV:
1. Za zapovjednika svih postrojbi na teritoriju Opine Odak imenujem gosp. Ivicu

Matanovia koji je odgovoran za teritorij Opine Odak.
2. Odmah uputiti jedinicu jaine jednog bataljuna 139.br. (HV) u rajon Modria gdje sa
postojeim snagama ojaati liniju obrane, sa teitem - organizirati odsudnu obranu
u zahvatu dubine r. Bosna na pogodnim stratekim poloajima, a dijelom snaga sta-
bilizirati obranu na pravcu s. D. Kladari - s. Kopanica.
3. drugi bataljun 139. br. nastavlja izvrenje dobivenog zadatka u rajonu s. G. Svilaj -
Kadar brdo - s. M. Brusnica.268
Dok u Modrii organizira odsudnu obranu, na pravcu Unka - Vinska i Grk -

Dobra Voda, zapovjednik OGIP nastavlja s aktivnim napadnim djelovanjima elei
razbiti neprijatelja na njegovu pravcu izvlaenja prema Podnovlju i sprijeiti mu
formiranje i stabilizaciju linije obrane. U tu svrhu izdao je sljedeu
ZAPOVIJED ZA NAPAD
1. Neprijatelj:
U zoni Istone Posavine snagama 17. K JA formiran u taktiku grupu 11 (TG-11) sa
etnikim formacijama i domaim srpskim stanovnitvom razbijen djelovanjem na-
ih snaga u paninom bijegu nastoji formirati liniju obrane: s. Vinska - Vrela D. (tt
155) - Grko groblje - Boia Vis (tt-262) - Otri Vrh (tt-292) - Glogovica - Dabia
br. (tt-227) - osloncem na r. Bosna.
Neprijatelj je pretrpio velike gubitke u /s i tehnici, a postojee pjeake snage u pa-
nici izbjegavaju borbu.
2. Nae snage sastava:
Bosansko-Brodska br., Derventska br., 108.br. HV, 157. br HV, 3/3 br. A aktiv-
nim djelovanjem odbacile su neprijatelja na liniju: Struga - kanal aavica (do tt-90)
- Unka (tt-96) - juno tt-111 - eavci (tt-181) - ardak (tt-189) - Mramor (tt-264) -
Karaula (tt-291) - Stani (tt-249) - Ritei (tt-157) - r. Bosna i nastavljaju sa napad-
nim djelovanjem i odbacivanjem neprijatelja preko r. Bosne.
3. Susjedi:
Lijevo: osloncem na r. Sava, teritorij Republike Hrvatske,
Desno: Derventska br. na liniji Johovac - Komarica - Kukavice - Derventa - Bos.
Duboac, po dubini oslonac na r. Sava.
267
OGIP, Deurni operativac - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno izvjee, Klasa: 81/92-
02, Ur. broj: OG-01-92-89-28, i 160-3/92, Slavonski Brod, 12.05.1992. god.
268
OGIP, Zapovjednik - 139. br. HV, Zapovijed Zapovjednika, Broj: 1-5/92, Klasa: 8/92-01, Ur. broj:
BP-01/92-1, Slavonski Brod, 12.05.1992. god.
4, Odluio sam:
Nastaviti aktivna napadna djelovanja manevrima po irini fronta, unitavajui /s
i tehniku neprijatelja i odbaciti ga preko r. Bosne.
Glavnim snagama pravcem Unka - Vinska i Grk - Dobra Voda razbiti neprijatelja na
njegovom pravcu izvlaenja prema Podnovlju i sprijeiti mu formiranje i stabilizira-
nje linije obrane, a pomonim pravcem Struga - Poloj - Lijee neutralizirati zaostale
dijelove neprijateljskih snaga i spojiti se sa glavnim snagama u rajonu ciglane i mo-
tela na krianju komunikacija u rajonu Diljka.
Rezervu drati u vlastitoj dubini u gotovosti za interveniranje na kritinim pravcima
i uvoenje na dostignutim linijama.
U sudjelovanju sa OG 'Sava' i snagama u rajonu V. Brusnica sa istone strane linije
fronta vezati dio snaga neprijatelja.
Gotovost za napad 13.05.1992. u 6,00 sati.
5. Zadatak jedinicama:
5.1. Jedinice sastava 1/108 HV, jedan bataljun B. Brod br. sa jednom satnijom (2 b)
B. Brod br. sa dostignute linije Kanal aavica (tt-90) - Unka (tt-111) napada
pravcem Unka - Vinska - Donjani sa zadatkom: zajednikim djelovanjem ovla-
dati rajonom s. Vinska i K. Gornje i odbaciti neprijatelja prema Dobroj Vodi,
spojiti se sa snagama iz pomonog pravca u rajonu ciglane (tt-118) i krianju
komunikacija u dolini r. Sava.
5.2. Jedinica sastava 1 satnija /eravac, dvije satnije /2, b. B. Brod, satnija /3. b. B.
Brod sa dostignute linije Grk - Ceavci (tt-181) - Blatanii napada pravcem
eavci - Boia Vis - Dobra Voda sa zadatkom:
Zajednikim djelovanjem sprijeiti neprijatelju stvaranje linije obrane, odbaciti
ga prema Podnovlju i ovladati rajonom Vrela Donja, Vrela Gornja, Dobra Vo-
da i spojiti se sa snagama Derventske br. u rajonu Bukvica.
5.3. Jedinica sastava 4 b /B. Brod br. sa satnijom /3 b B. Brod br. sa dostignute lini-
je Struga - most na kolibarskom putu - D. Kolibe (tt-89) na pomonom pravcu
napada pravcem Struga - G. Lijee - D. Lijee sa zadatkom: Ovladati rajo-
nom Lijee i neutralizirati zaostali dio neprijateljskih snaga, spojiti se sa glav-
nim snagama iz pravca s. Vinska.
5.4. Derventska br. sa zadatkom prema Zapovijedi broj: OG-01-92-143/2 od 06.05.
1992.god.
Jedinice u rezervi iz sastava B. Brod br. imati u rajonu G. Kolibe i Zborite.
6. Protuoklopna borba:
Za protuoklopnu borbu u svim jedinicama formirati protuoklopne grupe sa sredstvi-
ma za blisku protuoklopnu borbu.
7. Artiljerijska podrka prema Zapovijedi od 06.05. 1992. god.
8. PZO, logistika, sanitetsko osiguranje i veza prema Zapovijedi od 06.05.
1992.god.269
269
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovijed ZapovjednikaOGIP za napad, Klasa: 8/92-01,
Ur. broj: OG-01/92-143/4, Slavonski Brod, 12.05.1992. god.
III. K
KRONOLOGIJA 223
Sporazum
m Boban - Kaaradi uvood u komadaanje Bosne
Dokum
ment br. 13 SIS o komadanju
BiH (www.slobodanpral
( ljak.com)
Hrvatsko-muslimanske snage osvojile: Lijee, Vinsku,

Donja Vrela, Gornji Svilaj, Kadar
13. svibanj 1992.
Na bosansko-brodskom ratitu hrvatsko-muslimanske snage su zauzele podruje
Strug - Poloj - G. Lijee i nastavljaju napredovanje k Narecima. Srpske snage koje
su prodrle u Derventu odbaene su na zapadnu obalu Ukrine.270
HV i HVO zarobili i unitili 42 tenka (!?)

Na Bosanskobrodskom ratitu od 18,00 (sati) nastavili smo aktivna napadna djelovanja
gdje smo povratili mjesto Donje Lijee, Doljani, Vinska, Donja Vrela, Dobra Voda,
Gornji Svilaj, Kadar. Na dostignutoj liniji vrimo sreivanje borbenog poretka, popunu
municijom, te pripremu za slijedea napadna djelovanja. U ovim napadnim djelovanji-
ma etnici i JA pretrpili (su) velike gubitke u /s i MTS. Jedinice (su im) razbijene na
manje grupe i prelazimo na njihovo unitenje. Opa panika u njihovim redovima. Ova-
ko uzdrmane etnike formacije nisu sposobne da se organiziraju. U dosadanjim aktiv-
nostima na ovom dijelu ratita zarobljeno i uniteno 42 tenka i 11 transportera. Zarob-
ljene vee koliine municije i streljakog naoruanja.271
Iako je tonost podataka o zarobljavanju i unitenju 42 tenka i 11 transportera,

vrlo upitna, neupitna je potreba hrvatsko-muslimanskih snaga u Bosanskoj Posavini
za konanim borbenim uspjehom, odnosno potiskivanjem neprijatelja na jug. Zbog
toga je, iako neopravdana, razumljiva euforinost operativca OGIP izraena u sadr-
aju ovog izvanrednog izvjea.
Prema kazivanju naelnika 101. br. HV, satnika Andrije Lepana, u protunapadu
hrvatsko-muslimanskih snaga sudjelovala je i jedna samostalna (muslimanska) satni-
je formirana i opremljena od strane organiziranih zagrebakih Muslimana. Pripadnici
te postrojbe su bili dragovoljci iz Rijeke, Velike Gorice, Zagreba i drugih mjesta, a
zapovjednik im je bio Ekrem Mandalo.
14. svibanj 1992.

Atentat na Zlatka Majia, zapovjednika103. br. HVO (Derventa)
Nakon est dana uspjenih borbi za prostor bosanskobrodske opine, deurni
operativni asnik OGIP, u dnevnom operativnom Izvjeu OZ Osijek navodi:
1. Bosanski Brod - sprovodi se akcija ienja osloboenog teritorija i priprema za po-

tiskivanje neprijatelja iz zadnjeg uporita Dobra Voda i Podnovlje.
2. Odak - pod kontrolom je vano strategijsko mjesto Gnionica kao i selo Bijeli Potok
na obronku Vujaka.
3. Derventa - nije bilo eih sukoba, ali su zamijeeni pokreti neprijatelja iz pravca
Banjaluke prema Derventi. Oito se vre pripreme za napad.
270
02, Ur. broj: 160-4/92, Slavonski Brod, 13.05.1992. god.
271
OGIP, Deurni operativac - Zapovjednitvu OZ Osijek, Izvanredno operativno izvjee, Klasa:
81/92-02, Ur. broj: OG-01-92-160/5, Slavonski Brod, 13.05.1992. god.
4. Modria - vode se estoke borbe. Neprijatelj napada artiljerijom i pjeatvom, ali na-
e snage uspjeno uzvraaju.
5. Bosanski amac - vode se borbe na rubnim dijelovima grada u kojima nae snage
steu obru.
6. Oraje - Nema znaajnijih aktivnosti neprijatelja.
7. Gradaac - Izvrene su sve pripreme i uskoro se kree u oslobaanje zauzetih terito-
rija.
8. Brko - Nema pouzdanih informacija.272
Pripadnici HVO su pokuali atentat na Zlatka Majia, zapovjednikaDerventske bri-
gade. Razlog: dre da je rije o izdajniku i kolaboracionisti.273
Nakon etiri dana napadnih djelovanja hrvatsko-muslimanskih postrojbi, (od

08. do 12.05.1992. god.) naelnik Sanitetske slube OGIP, dr. Drago Prgomet je
izvjestio svog kolegu u OZ Osijek, dr. Dinka Buria, o stradalima:
Gubitci HV-a i HVO-a nakon pet dana protunapada

U skladu sa naim dogovorom dostavljam Vam podatke o ranjenim i poginulim pripad-
nicima HV i TO BiH (HVO) na ratitu Bosanske Posavine. Podaci se odnose na zonu
odgovornosti OG Istona Posavina.
Kao znaajno posebno iznosim podatke o stradalima od 08.05. do 12.05. 1992. god. ka-
da su u toku bile akcije oslobaanja okupiranih podruja opine Bosanski Brod.
U tom periodu ranjeno je:
- 153 pripadnika TO BiH
- 77 pripadnika HV
- 46 civila
U istom periodu je poginulo:
- 6 pripadnika HV
- 16 pripadnika TO BiH (neslubeni izvjetaji)
- 2 civila
U odnosu na snage gubici izraeni u postocima su:
- ranjeni - 14,6 %
- poginuli - 1,4 %
Veih problema u radu sanitetskih slubi nije bilo. Naroito je bio dobar rad sanitetskog
odjeljenja 3/108. br. HV. i SnSl Bosansko Brodske brigade (101. br. HVO.)
Trenutno vrimo asanaciju bojita gdje nailazimo na vei broj mrtvih vojnika JA, te
mrtve stoke.
Ovdje se susreem sa problemom loe organiziranosti civilnih struktura Bosanskog
Broda i Dervente, napose onih slubi koje bi trebale obavljati ovaj posao, te smo se po-
sebno angairali da vrlo brzo zavrimo sa tim dijelom posla.
O svim promjenama stanja na podruju OG 'Istona Posavina' u Vas izvijestiti.274
272
02, Ur. broj: 160-6/92, Slavonski Brod, 14.05.1992. god.
273
274
OGIP, Za Sanitetsku slubu, dr. Drago Prgomet - OZ Osijek, Naelniku sanitetske slube dr. Dinko
Buri, Izvjee, Klasa: 500-01/92-01, Ur. broj: OG-01-92-108-3, S1avonski Brod, 15.05.1992. god.
Fotografija br. 45 Borci 1.1./108. br. HV Vraija eta (s lijeva) eljko Mari, Miro Deli, Dalibor
Dano, Mladen Udovi i Robert Bai. (Foto: Darko Jankovi)
Fotografija br. 46 U Bosanskoj Posavini su Muslimani i Hrvati ratovali protiv zajednikog neprijatelja
Velikosrpskog imperijalizma (Foto: Darko Jankovi)
Fotografija br. 48 Borci 101. br. HVO (Foto: Darko Jankovi)
Fotografija br. 47 Borci 101. br. HVO (Foto: Darko Jankovi)

Vei prostor, vee frakcijske borbe, vee pljake

15. svibanj 1992.
SZUP je redovito izvijeivao vrhovnitvo:
Na podruju SO Bosanski Brod i Derventa, gdje je izrazita neprijateljska aktivnost,
primjeeno je stvaranje nejedinstva unutar obrambenih postrojbi. () U Derventi je na
mjesto zapovjednika obrambenih snaga postavljen Zlatko Maji, (zvani Slovenac, op.
J.Z.) koji je samovoljno ukinuo svu civilnu vlast (Krizni tab, IV SO Derventa itd.). Ta-
kvom odlukom stvorena je anarhija i bezvlae, te se kao primjer moe navesti sluaj da
je sva roba u industrijskoj zoni grada, ostala u skladitima i unitena je prilikom topni-
kog napada JA i etnika. Drugi primjer je ukidanje (civilne) policije, koju je stavio pod
ingerenciju vojne policije. Takvim postupcima, Maji je omoguio brojne pljake pri-
padnicima obrambenih snaga, vojne policije, koja ima u svom sastavu veliki broj krimi-
nalaca. Takoer je velike koliine robe iroke potronje, po nalogu gospode Metera (Jo-
ze) i Piplovia (Frane) prebacio u Slavonski Brod, a izmeu ostalog i oko 100 otuenih
automobila.
Maji ve danima dri zatoene oko 100 graana srpske nacionalnosti, za to nema os-
nova, a to pred promatraima EZ-a ima vrlo loe politike konotacije.
Osim zatoenih civila, Maji u zatvoru dri i 38 etnika unato naredbi Zapovjednitva
108. brigade HV-a da se uhieni asnici JA i etnici moraju predati Vojnoj policiji u
Slavonski Brod. Meu uhienima bio je i izvjesni major Velikovi koji je jedno vrije-
me proveo na Dubrovakom ratitu, u sastavu jedinica JA iz Trebinja i Nikia. Maji
ga, unato naredbi, nije predao vojnoj policiji, da bi nakon nekoliko dana Velikovi sa
lisicama na rukama, pobjegao, iako je klju od prostorije, gdje je bio zatvoren, imao
samo Maji.
Uzurpiranje svih moguih ovlasti zapovjednika Maji Zlatka i njegovi postupci ukazuju
na moguu izdaju. ()
Nezadovoljni pripadnici HVO, pokuali su 14.5.1992. godine izvriti atentat na Majia,
poto su uvjereni da se radi o izdajniku i kolaboracionisti.
Srpska TV je objavila da u Bosanskoj Posavini dolazi do sukoba izmeu Hrvata i Mus-
limana, te frakcija unutar HDZ. Maji u isto vrijeme prijeti predsjedniku HDZ Bosanske
Posavine, Iki Staniu, da e ga uhititi ako pokua da mu se mijea u posao. ()
Brigada kojom zapovijeda Maji je dezorijentirana, a pokuaji korektnih pripadnika
Vojne policije da sprijee kriminal, zavravaju oruanim sukobom. Kao primjer navo-
dimo sluaj kada su pripadnici Vojne policije, prilikom spreavanja pljake u jednom
stanu, liili ivota jednog pripadnika Majieve policije, nakon ega dolazi do obrauna
izmeu njih, kojom prilikom je ranjeno 10 Vojnih policajaca HVO.
Kako se do sada Majievo ponaanje ne mijenja, a navedena saznanja ukazuju i na mo-
guu izdaju, moe se oekivati da e se sve to vrlo negativno odraziti na moral obram-
benih snaga, a samim tim i na sveukupnost obrane podruja.275
Sukob JNA i ARBiH na Branskoj malti
Jedinice JNA u Tuzli vre pokrete s ciljem izmjetanja efektiva na poloaje oko grada.
U ranim jutarnjim satima ARBiH postavlja zasjedu na raskrsnici Branske malte, u sa
dejstvu sa MUP-om. Zasjedi je nareeno da se kolona JNA mirno propusti. Prema kazi-
vanjima oevidaca jedan vojnik JNA iz kolone otvorio je vatru na okolne solitere nata
275
SZUP, pomonik ministra unutarnjih poslova RH, Jerko Vukas - Informacija o saznanjima glede
situacije u Bosanskoj Posavini i aktivnosti Zlatka Maji, broj: 81/3-92, od 15.05.1992. god.
su pripadnici ARBiH odgovorili vatrom iz svog raspoloivog oruja. Serija eksplozija u

zapaljenim vozilima stvorila je pometnju meu pripadnicima JNA, koji su tom prilikom
pretrpjeli velike gubitke. Bilans bitke je 160 poginulih i 200 ranjenih vojnika JNA.276
Nakon ovog sukoba, idua 42 dana (do 26. lipnja 1992.) biti e presjeena svaka
kopnena komunikacija tzv. Srpske krajine (Knin) i zapadnobosanskih srpskih snaga
(Banja Luka) sa Bijeljinom, Beogradom, Palama...
JNA postala VRS

Dr Nikola Koljevi, lan Predsednitva Srpske Republike BiH, je izjavio kako
se JNA i slubeno transformirala u Vojsku Republike Srpske:
elim da obavestim domau i svetsku javnost da od veeras u Srpskoj

Republici Bosni i Hercegovini kao i u ostalim delovima BiH nema jugo-
slovenske vojske, nema ni jednog vojnika iz Savezne Republike Jugos-
lavije. Ostali su samo graani Srpske Republike BiH. Izetbegovi je
davno povukao svoje oficire i vojnike, a vojnike nije ni slao i formirao
je svoju vojsku i njen tab. Od sutra srpske snage, ukljuujui i kopnenu
vojsku i avijaciju, ispunjavae odluku Skuptine srpskog naroda i u nau
vojsku prihvatiemo sve svoje ljude koji to ele. Vrhovna komanda je
nae Predsednitvo.277
21. svibanj 1992.

IZM topnikih postrojbi - Istok, u Odaku.
Zapovjednik OGIP je odluio ustanoviti IZM topnikih postrojbi - Istok, u
Odaku. Zadaa IZM-a je povezati topnitvo pridodano Operativnoj grupi, koje e
djelovati u istonom sektoru. Sastav: 2. Mad (dvije bitnice haubica 152 mm i deseti-
na Nora), samohodna haubika bitnica SO 1 Gvozdika, vod haubica 203 mm i
protuoklopni vod. Razmjetaj u rajonu s. titar, s. Sikirevci, s. Jaruge i s. Potoani.278
Kako je stanje u Modrii bilo kritino279, zapovjednik OGIP je zapovijedio 3.
A br. HV da napadnim djelovanjem odbaci srpske snage od grada Modrie, i pos-
tavi crtu obrane prema s. Miloevac, a snage obrane Modrie (Modrika br. i 4. sat-
nija 132. A br.) na crti obrane D. Kladari - ardak - Kornica - D. Ledenica - iv-
kovo Polje - Modria - Kunjaa - Tarevac, imaju zadau da odsudnom obranom
stvore uvjete za uvoenje 3.A br. (-3.) u napad.280
276
277
Politika ekspres, 16. maj 1992., Preuzeto: http://www.bosnjaci.net, Hronologija dogaaja 1992.-
1997., Sonja Biserko
278
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovijed ZapovjednikaOGIP, Klasa: 8/92-01, Ur. broj:
OG-01-92-192/2, Slavonski Brod, 21.05.1992. god.
279
02, Ur. broj: OG-26-92-160/13, 160/14, 160/15, Slavonski Brod, 21.05.1992. god.
280
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovijed Zapovjednikaza obranu, Klasa: 8/92-01, Ur.
broj: OG-01/92-143/10, Slavonski Brod, 21.05.1992. god.
25. svibanj 1992.

Opravdanost protunapada HV-a i HVO-a je bila egzaktno mjerljiva
U kojoj mjeri je protunapad hrvatsko-muslimanskih snaga na srpske snage u
Bosanskoj Posavini bio opravdan vidljivo je u srpskom neselektivnom granatiranju
Slavonskog Broda.
08. svibnja
HV i HVO su odbacile srpske snage u rajonu Grede za oko 1200 m., a u rajonu G.
Kolibe za oko 600 m.
Na Slavonski Brod je palo oko 100 granata.
09. svibnja
HV i HVO su nastavile napadna djelovanja prema s. eravac - s. N. Luani - Obo-
dni kanal, gdje je neprijatelj pretrpio velike gubitke u ivoj sili i MTS.
Na Slavonski Brod je palo preko 100 granata, povrijeeno je devet osoba.
10. svibnja
HV i HVO su poluile znatan uspjeh. Osloboena su sljedea mjesta: eravaki
Potok, Zborite, dio Unke i dio G. Koliba
Na Slavonski Brod je palo 100-njak granata i pet 'krmaa'est osoba (je) povrije-
eno
11. svibnja
HV i HVO vre pomake linija u nau korist. U s. Lijee panika i bjeanje
Na Slavonski Brod je palo par granata, to je prolo bez stradalih osoba.
12. svibnja
HV i HVO Izvrile djelomino okruenje srpskih snaga u s. Lijee.
Na Slavonski Brod nisu padale granate.
13. svibnja
HV i HVO su zauzele podruje Strug - Polog - G. Lijee i nastavljaju napredova-
nje ka Narecima.
Na Slavonski Brod nisu padale granate.
Naime, srpske snage su toliko daleko potisnute od Slavonskog Broda - na jug, da ga
vie nisu mogli tui iz svih orua.
Tako je bilo dva tjedna, do 26. svibnja, 1992. god. Iako su srpske snage granati-
rali slavonska sela, do kojih su mogli doprijeti (Slavonski amac, Kruevica Zbjeg,
Banovci, umee, Sl. Duboac, Bebrina na Slavonski Brod 14 dana nije pala niti
jedna granata. Ovo vrijeme je dokazalo dvije stvari. Prvo, nunost prelaska HV u
Bosansku Posavinu s ciljem potiskivanja srpskih snaga na jug, kako bi prestali napa-
di na Slavonski Brod (i sela) i drugo, srpske snage su hotiminim neselektivnim gra-
natiranjem civilnih ciljeva u Hrvatskoj pokuavale pasivizirati HV, kako bi lake
slomili otpor hrvatsko-muslimanskih snaga u Bosanskoj Posavini.
Da je vrhovnitvo ozbiljno podralo HV i HVO u eksploataciji poetnih uspje-
ha, u nastavku tzv. gonjenja srpskih snaga na jug do spajanja HVO sa Tuzlanskom
TO BiH, te da je odluilo koridor drati zatvorenim - vjerojatno bi bio dobiven rat za
cjelovitu Bosansku Posavinu, a moda i puno vie od toga.
Meutim, politikim dogovorom (Boban-Karadi) o preputanju koridora srp-

skim snagama radi kompaktnosti (njihova) prostora i komunikacija, izgubljena je
cjelovita Posavina, ali i puno vie od toga.
Dakako, ovdje se ne radi o naknadnoj pameti autora, nego o ondanjoj volji vr-
hovnitva.
27. svibanj 1992.

Uz nastavak frakcijskih borbi unutar HDZ-a Jozo Meter zagovara autonomiju
Slavonije i Bosanske Posavine (?!)
Dosadanja operativna saznanja Slube za zatitu ustavnog poretka MUP-a RH, ukazuju
na smiljeno razbijanje HDZ-a, kao vodee politike stranke na podruju Bosanske Po-
savine, te ulogu Joze Metera, koji sa svojim suradnicima zagovara autonomiju Slavonije
i Bosanske Posavine.
Meter takoer vri pritisak na predsjednika SO Derventa, Vinka Begia, da stvori poli-
tike pretpostavke za stvaranje autonomnog statusa podruja Slavonije i Bosanske Po-
savine. Takova ideja materijalizira se i kroz nabavku oruja uz posredovanje HSP-a iz
Zagreba, to ini Pavo Sokovi, logista 108. brigade HV, a za kupovinu vojne opreme
poduzee UNIS iz Dervente otvorilo je devizni raun u Sloveniji.
Takoer smo doli do saznanja da se iz zapovjednitva 103. brigade HVO (Zlatko Ma-
ji), te iz Slavonskog Broda (Jozo Meter i drugi) ire glasine i dezinformacije o krimi-
nalnim radnjama elnika HDZ-a Bosanske Posavine, apostrofirajui posebno Iku Stani-
a.
Stanje na podruju Bosanske Posavine je takovo da je zapovjednitvo 103. brigade
(HVO), preko Zlatka Majia i Joze Metera, u proteklih mjesec i po dana rata u Bosan-
skoj Posavini uinilo sve da se ukinu legalne institucije vlasti i stvori anarhija, iz ega
su stvoreni uvjeti za kriminal i pljaku.
Ova skupina vrlo brzo uoava svaki detalj i osobu koja nije u funkciji njihovih namjera,
te putem korupcije i primjene sile nastoji eliminirati mogue protivnike.
Tako je 13. svibnja, 1992. godine, zapovjednik 108. brigade (HV) Vinko tefanek po-
kuao zagladiti nepromiljen postupak Majia, koji je uhitio Iku Stania. Istog dana,
tefanek je odustao od takve namjere, a za uzvrat, Maji mu poklanja osobni automobil
Audi 80, koji je oduzet od ure Trivanovi iz Dervente.
Prilikom pokuaja prebacivanja nezakonito oduzetog automobila Mercedes 240 D sa
podruja Dervente na teritorij RH, koji je bio namijenjen Jozi Meteru, kao poklon od
Majia, isti prijeti Vojnoj policiji HV Slavonski Brod, da e poslati svoje Mungose,
koji e se oruano obraunato sa njima, ako im to ne dozvole.
Takoer smo doli do saznanja da Marijan Mari iz Slavonskog Broda, tamonji pripa-
dnik HSP-a, zagovara osnivanje HSP-a, HNS-a ili bilo koje druge stranke sa osnovnim
ciljem kontriranja HDZ-u na tom podruju.281
Na autorov upit Jozi Meteru: Koliko ovo Izvjee odgovara istini, on je samo
odmahnuo rukom, nasmijao se, s indignacijom odbacio sve optube i insinuacije, te
izjavio: Obzirom da je izvjee potpisao Jerko Vukas, ne udim se.
281
SZUP, Pomonik ministra, Jerko Vukas - dr. Franjo Tuman, predsjednik Republike Hrvatske,
poslova RH Informacija o politiko-sigurnosnoj situaciji na podruju Bosanske Posavine,
Ur.broj: 80/280, Zagreb, 27.05.1992. god.
Meutim, koliko tamo gdje ima dima, ima i vatre najbolje svjedoi dokument
koji slijedi. Naime, iz tog dokumenta je vidljivo kako je tzv. Hrvatska Zajednica
Bosanske Posavine zapravo imala ambiciju iz Hrvatske dovesti gubernatora koji bi
od Vlade RH (bio) ovlaten da u suradnji s ratnim vlastima HZ organizira i civilni i
vojni ivot na podruju HVO. To organiziranje i civilnog i vojnog ivota podra-
zumijevalo je svekoliko povezivanje dijela BiH s Hrvatskom, do uvoenja jedinstve-
nog monetarnog sustava. Hrvatskog dakako.
Fotografija br. 49 Damija u Gornjim Kolibama 23.04.1992. godine (gore u kutu) sruena je od strane
srpskih snaga. Nova damija, vea i ljepa, je otvorena 02.08.2008. godine (Foto: Senad epan)
III. K
KRONOLOGIJA 235
236 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokumennt br. 14 Privremenaa mjera ili krajnji cilj?

c (www.slobodaanpraljak.com)
28. svibanj 1992.

Tijekkom cijelog danaa srpsko topnitvoo je tuklo civilne ciljeve po Derveenti. Smrtno je strradalo
10 civila.282
282
OGIP, Deurni opeerativac - Zapovjeddnitvu OZ Osijek,, Dnevno operativn
O no izvjee, Klasa: 81/92-
0 Ur. broj: OG-122/92-15, Slavonski Brod, 29.05.19922. god.
01,
29. svibanj 1992.

Na modrikoj bojinici odbijen je napad neprijatelja. Hrvatsko-muslimanske
snage su izvele protunapad i napredovale do krianja komunikacije za s. Tarevac -
damija - Rafinerija. U gradu je crta pomaknuta za oko 400 m.
U rajonu Podnovlja hrvatsko-muslimanske snage su se prestrojavale za daljnja na-
padna djelovanja.283
Hrvatsko-muslimanske snage osvojile Modriu

30. svibanj 1992.
Na Modrikom ratitu estoke uline borbe vodile su se duboko u no 29./30. 05.1992.
god. 1./3. A br. HV nosioci su borbenih aktivnosti i uspjeli su liniju pomaknuti do
srpske Varoi u Modrii, te se potpuno spojiti sa snagama iz Tarevca. U Modrii djeluju
i dijelovi Odake brigade Neprijatelju su naneseni teki gubici u ljudstvu i tehnici i
nagnan je na panino izvlaenje iz Modrie.284
Brigadir Ivan Basarac: Modria nije cilj
Po kazivanju predsjednika HDZ-a Modrie, Mladena Zelia, auto-

ru, zapovjednik 3. 'A' br. HV, brigadir Basarac, po svom dolasku u
Modriu i uvida u ono to je napravila 1/3'A' br. HV (dakako,
zajedno s borcima 102. i 105 br. HVO), bio je vrlo ljut, jer osvaja-
nje Modrie nije planirano. Odmah je izdao zapovijed za izvlaenje
1/3 'A' br. HV iz borbenog poretka i njeno upuivanje u bazu - 24
sata nakon dolaska na teren (sic!)
Zapovjednik 105. br. HVO, Perija Stani, je autoru potvrdio ove navode i doda-
o: Taj dan, u mlinu, na silosu, u Modrii, upitao sam brigadira Basarca - zato sad
ne nastavimo gonjenje etnika, te se spojimo sa snagama iz Gradaca? Basarac je
odgovorio: to nije u cilju. Po obavjetajnim podacima na vas idu jake neprijatelj-
ske snage. Vi ete za dvadesetak dana, pasti.
Ponaanje brigadira Basarca je vjerojatno bilo sukladno zapovijedima od (kako
je sam govorio Komisiji OZ Osijek) zna se gdje.285 I sve bi bilo manje tragino i
poniavajue za Posavljake, HVO i HV, da je i njima reeno ono to je, oito, briga-
dir Basarac znao.
Naknadne pekulacije kako je Modria osvojena privremeno, zahvaljujui
psima rata i njihovim pljakakim aktivnostima (koje su zaista usljedile), ostav-
ljam u sferi pekulacija, jer nisu predmet interesa ove knjige.
283
01, Ur. broj: OG-01/92-19, Slavonski Brod, 29.05.1992. god.
284
285
Vidi str. 553. Komisija OZ Osijek - Izvjee o 3. A brigadi HV
VRS zaustavila protunapad HV-a i HVO-a

Stanje na bojitu u svibnju i lipnju
Za razliku od svibnja ope stanje u lipnju 1992. bilo je nepovoljno za hrvatske snage.
Ve krajem svibnja prilikom zastoja u napadnim djelovanjima hrvatskih snaga zamije-
eni su znaci konsolidacije srpskih snaga. Kriza koja je (kod njih) nastala, u svibnju
1992. zbog povlaenja oficirskog kadra JNA roenog u Srbiji i Crnoj Gori u Saveznu
Republiku Jugoslaviju, postupno je sanirana. Zahvaljujui iznimnoj premoi u naorua-
nju i vojnoj opremi, i uz punu podrku Generaltaba Vojske Jugoslavije u svibnju je 2.
vojna oblast s dijelovima 4. vojne oblasti JNA preustrojena u Vojsku Srpske Republike
Bosne i Hercegovine, odnosno Vojsku Republike Srpske kako je preimenovana u ljeto
1992. Korpusi JNA su preimenovani u korpuse bosansko srpske vojske. Tuzlanski kor-
pus je postao Istono-bosanski, a banjaluki 1. krajiki korpus. Prvu bojnu zapovijed
koju je Generaltab VRS izdao, bila je zapovijed 1. krajikom korpusu da zauzme
Bosanski Brod. (istaknuo J.Z.) Do 10. lipnja Vojska Srpske Republike Bosne i Herce-
govine je dovoenjem svjeih snaga u Podnovlje i juni dio derventske bojinice stabi-
lizirala crtu. Dalekometnim topnitvom granatirala je Slavonski Brod, Slavonski amac
i Babinu Gredu to joj je donijelo povoljan psiholoki uinak, a hrvatskoj strani ljudske
rtve i materijalna razaranja. ()
Izvlaenje glavnine 1. krajikog korpusa iz zapadne Slavonije najavljivalo je teke dane
u Bosanskoj Posavini, jer je veina izvuenih snaga usmjeravana prema Derventi i Do-
boju. Zapovjednitvo Operativne zone Bjelovar je do 19. lipnja zamijetilo izvlaenje di-
jelova 16. proleterske motorizirane brigade, 2. bataljuna 5. pjeake brigade za kojeg je
utvreno da je otiao za Doboj, kao i dio 329. oklopne brigade koji je takoer usmjeren
prema Derventi i Doboju. Tih dana je srpska bosanskohercegovaka vojska, prvenstve-
no njen 1. krajiki korpus, pripremala veliku napadnu operaciju spajanja Bosanske kra-
jine s dijelovima Istono-bosanskog korpusa u Semberiji, za koju je angairala 'vie od
25 hiljada srpskih boraca'.(istaknuo J.Z.) Teinu zadau dobila je Operativna grupa
Doboj. Napadi su poeli 12. lipnja i u prvoj fazi su imali zadau skrivanja pravog udara.
Operativna grupa Doboj stvarala je manevarski prostor za ubacivanje kvalitetnijih pos-
trojbi. 'as radimo tako da emo teino na Derventu i Brod, as tako da se spremamo
prema Tuzli', ustvrdio je general potpukovnik Momir Tali tadanji zapovjednik 1. kra-
jikog korpusa.
Dolaskom novih snaga na derventsku bojinicu je poeo jak pritisak srpskih snaga na
pravcu Komarica i Johovac - Kotorsko, a zamijeena su i pojaanja u pokretu iz pravca
Prnjavora. Srpski napadi pojaani su i na podruju ostalih posavskih opina. Na der-
ventskoj bojinici teite njihovog napada bilo je prema Ceru radi ovladavanja promet-
nicom Doboj - Komarica - Derventa to im je na kratko uspjelo 15. lipnja, ali su snage
103. brigade HVO ipak uspjele vratiti izgubljenu crtu. Stanje u hrvatskim redovima bilo
je teko zbog gubitaka i pada morala u lokalnoj brigadi HVO ije snage s 3. A brigadom
ZNG nisu bile dostatne da sprijee srpsku namjeru povezivanja Kotorskog i Podnovlja.
Osnovni problem bio je nedostatak ljudstva. Na pravcu prema Podnovlju 3. A brigada
ZNG takoer je ugroena u toku 17. lipnja i noi na 18. lipnja prodorom srpskih snaga
iz Kotorskog na prometnicu Doboj - Derventa. Napade je pratilo topniko granatiranje
hrvatskih naselja uz Savu, posebno podruja Slavonskog Broda koji je tuen s Motajice.
U dnevnom izvjeu Glavnog stoera HV od 17. lipnja zabiljeena je reakcija graana,
gorina i nemo. Stanje je pogorano 24. lipnja napadima balistikim raketama zemlja -
zemlja 'Luna'. Nakon zauzimanja Cera 22. lipnja srpske snage su ostvarile uvjete za po-
etak operacije, koja poinje 24. lipnja. Istog dana je Operativna grupa Doboj podijelje-
na na tri286 taktike grupe. ()
Pogoranje stanja u pojasu nadlenosti Operativne grupe 'Istona Posavina' bilo je raz-
log da zapovjednik Operativne zone Osijek 18. lipnja 1992. predloi Glavnom stoeru
Hrvatske vojske ustroj istaknutog zapovjednog mjesta ili posebnog zapovjednitva isto-
nog ratita. Prijedlog je obrazloen izmeu ostalog, sumnjom u obrambene sposobnosti
lokalnih hrvatskih i muslimanskih snaga, nesporazumima u zapovijednitvima slavon-
sko-brodskih brigada i uplitanje politike (pogotovo one u samoj Bosni) i sve tee animi-
ranje pripadnika HV za djelovanje u zoni OG 'Istona Posavina', logistikim problemi-
ma, kao i personalnim promjenama u Zapovjednitvu Operativne zone Osijek. Dva dana
kasnije Zapovjednitvo Operativne zone Osijek poelo je ustroj svog izdvojenog zapov-
jednog mjesta u akovu s glavnom zadaom nadzora svih djelatnosti postrojbi u pojasu
nadlenosti Operativne grupe Posavina, kao i pruanja pomoi njenom Zapovjednitvu.
Tjedan dana kasnije, 29. lipnja 1992. Glavni stoer HV donio je smjernice za borbeno
djelovanje na podruju Posavine s 'ciljem sprijeavanja borbenog djelovanja neprijatelja
po naseljenim mjestima' i snagama HV sjeverno od rijeke Save. Teite obrane stavlje-
no je na ire podruje Slavonskog Broda, a Operativna grupa 'Istona Posavina' je poja-
ana s pet ojaanih bataljuna iz brigada Operativne zone Osijek. Za 108. brigadu smjer-
nice su znaajne zbog odvajanja Zapovjednitva 108. brigade od Zapovjednitva Opera-
tivne grupe 'Istona Posavina', to je vodilo rastereenju dijela asnika brigade od dvos-
trukih poslova. Posljednja mjera u svrhu prevladavanja krize bila je naredba predsjedni-
ka Republike Hrvatske Franje Tumana od 30. lipnja 1992. o postavljanju general boj-
nika Petra Stipetia za zapovjednika'svih postrojbi Hrvatske vojske na slavonskom boji-
tu, od Slavonskog Broda do Osijeka'.287
01. lipanj 1992.

Vlada Bosanske Posavine je imenovala sekretare
Savjet Hrvatskog vijea obrane Hrvatske zajednice Bosanska Posavina (HVO
HZBP), na svojoj 6. sjednici, odranoj 01. lipnja 1992. god. u Odaku, donio je Rje-
enje o imenovanju voditelja tijela uprave HVO Bosanske Posavine i Zapovijed o
voenju evidencije pripadnika ustrojenih postrojbi.
RJEENJE:
Mato Madarevi dipl.in. iz Bosanskog amca, imenuje se za sekretara Sekretarijata
gospodarstva HVO.
Prof. Pavo Koba iz Oraja, imenuje se za sekretara Sekretarijata komunalno-stambenih
poslova i graditeljstva (infrastruktura, promet i veze, raiavanje ruevina i dr.).
Ivan Brizi dipl. vet. iz Bosanskog Broda, imenuje se za sekretara Sekretarijata financija
HVO.
Prof. Stipo Ivankovi iz Odaka, imenuje se za sekretara Sekretarijata informiranja
HVO.
Prof. Marko Jurii iz Gradaca, imenuje se za sekretara Sekretarijata drutvenih djelat-
nosti HVO.
286
Slavko Lisica u svojoj knjizi Komandant bez potrebe (str. 16.) tvrdi kako su formirane etiri
taktike grupe. Isto tvrdi i general Novica Simi, autoru (svibanj, 2009.).
287
Davor MARIJAN, n.d. str. br.191-194.
Prof. eri Tomislav iz Modrie, imenuje se za voditelja Odsjeka za socijalnu skrb (iz-
bjeglice i dr.) u Sekretarijatu drutvenih djelatnosti.
Luka ali iz Johovca, odreuje se za voditelja Odsjeka saniteta u Sekretarijatu dru-
tvenih djelatnosti.
Prof. Mijo Ani iz Brkog, imenuje se za sekretara Sekretarijata obrane HVO.288
ZAPOVIJED:
1. S obzirom na narastanje jedinica Hrvatskog vijea obrane na podruju Bosanskog
Posavlja, kao i obveze Savjeta HVO i opinskih kriznih tabova u smislu pozadinske
podrke i pomoi vojnim postrojbama i Glavnom stoeru HVO, nalae se zapovjed-
nicima svih brigada HVO da u svojoj brigadi obvezno formiraju po jednu satniju
vojne policije. Brojno stanje satnije odredit e se prema veliini opine i kadrovskim
mogunostima, ali ne manje od 70 pripadnika niti vie od 120.
2. U cilju ustrojavanja vojnih postrojbi HVO na nain i pod uvjetima odreenim ratnim
pravilima nalae se zapovjednicima svih brigada HVO BP, da odmah saine vojnu
evidenciju pripadnika svoje brigade (ime i prezime, nacionalnost, oznaka brigade,
voda, ete i dr. podaci). Samo na temelju takve evidencije moi e se vojacima dati
vojna iskaznica i naravno osiguravati sva ostala prava.
Rok za izvrenje zadataka iz prethodnog stavka je 15. lipanj 1992. godine.
Za eventualne usluge (npr. fotografiranje i si.) treba se obratiti zapovjedniku VP
Slavonskog Broda.
3. Imajui u vidu izuzetno odgovorne i delikatne zadatke vojne policije kao i obveze
propisane posebnim Slubovnikom ponaanja vojne policije i uputstvima za rad pos-
trojbi vojne policije, neophodno je voditi rauna o izboru adekvatnih kadrova na
mjesta asnika zapovjednitava. Stoga se nalae zapovjednicima brigada da pod hit-
no preispitaju postojeu kadrovsku strukturu vojne policije i tamo gdje nisu ispunje-
ni svi kriteriji izvriti reorganizacije i popunjavanje novim kadrovima.289
04. lipanj 1992.

Zapovjednik 103. derventske brigade, pukovnik Zlatko Maji, izdao je zapovi-
jed o postavljenju bojnika Ivice Perkovia, sina Ilije, roenog 27.06.1965. god. na
mjesto zapovjednika Vojne policije HVO Derventa. Postrojba vojne policije je treba-
la biti veliine jedne satnije sa svom prateom slubom.290
08. lipanj 1992.

Na derventskoj bojinici u 06,00 poeo (je) srpski napad iz pravca s. Velika Soanica
prema Tomasovom Brdu i Majica Brdu, i iz pravca s. Kladari prema Johovcu. Na pod-
ruju Johovca uspjeli su zauzeti nekoliko sela. Nai gubitci pet mrtvih i 17 ranjenih.
Jake borbe u podruju Podnovlja.
HVO i TO BiH izgubili prometnicu Doboj-Derventa-Modria. Znaaj prometnice je iz-
niman zbog spajanja srpskih Krajina sa Semberijom i Srbijom.291
288
HZ BP, HVO, Savjet HVO - Rjeenje, Broj: 22/92. od 01. lipnja 1992. god.
289
HZ BP, HVO, Savjet HVO - Zapovijed, Broj: 29/92. od 01. lipnja 1992. god.
290
103. derventska brigada, Zapovijed Zapovjednika, pukovnika Zlatka Majia, o postavljenju Broj: sl
405-10/92., Derventa 04.06.1992. god.
291
Vojni uspjesi u padu, a frakcijske borbe u usponu;

Zlatko Maji prijeti Iki Staniu uhienjem
Na podruju Bosanske Posavine, koja je obuhvaena velikim ratnim razaranjima, posti-
gnuti su znaajni vojni uspjesi tijekom svibnja 1992. god.
Usporedo s tim razbijanje stranke na vlasti u Bosanskom Brodu, Derventi, Bosanskom
amcu i Odaku dostie kulminaciju.
Naime, pripadnici HDZ-a ne mogu biti ratni direktori, predsjednik HDZ-a za to podru-
je (Iko Stani) ne smije se vratiti u mjesto prebivalita jer mu zapovjednik Zlatko Maji
prijeti ponovnim uhienjem.
Tijekom proteklih dana na podruju SO Derventa, Izvjesni Ante Kozina, bivi student
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, intenzivno radi na ulanjenju tamonjeg puanstva u
HSP.
Takoer raspolaemo saznanjima da je izvjesni Slavko Princip, koji je doao iz Njema-
make, a nalazi se u Zapovjednitvu HVO-a Derventa imao kontakte sa OB JA.
HVO Bosanske Posavine u svojoj razjedinjenosti i stavovima politikog razrijee-
nja ratom zahvaenog podruja, s dosta propusta tijekom voenja borbenih akcija
sa mnogo rtava i materijalnog razaranja, bez pomoi obrambenih snaga (HV),
nije u mogunosti zadrati osloboeni teritorij, a posebice strateku komunikaciju
koja spaja tzv. Krajinu sa Semberijom i Srbijom. (istaknuo J.Z.)
O znaaju te komunikacije za srpske ekstremiste i SDS vidljivo je bilo i u Lisabonu,
gdje je Radovan Karadi u vie razgovora sa hrvatskom delegacijom iz BiH isticao
znaaj prometnice Derventa - Doboj - Modria po pitanju etnikog razgranienja, odno-
sno spoja tzv. Srpske Krajine sa Srbijom.
Sluba je tijekom rada procjenski obuhvatila strategijske pravce napada neprijatelja o
emu je na vrijeme informirala HV.
Meutim, 08.lipnja 1992. god. snage JNA i srpskih ekstremista osvojile su komunika-
cijski prostor Derventa - Doboj - Modria.
Napad je izvren iz zraka, zatim topnikim i oklopno-pjeadijskim formacijama, to
ukazuje da je neprijatelj izvrio sve pripreme od obavjetajno-izviakih do taktikih
planova za izvrenje napada. U isto vrijeme napadnuta su mjesta Johovac, Debela Oba-
la, Modran, Miinci, Foa prema Odaku, Vakuf i Pjevalovac.
Prvo su izvrena presijecanja, a zatim proboj u Johovac, a linija obrane izgubljena je u
Foi. U mjestima Miinci i Modran snage HVO su zadrale neprijatelja. Proboj u mjestu
Ritei i Komarica izvreni su direktno, jer su snage HVO-a, koje su bile minimalne u
momentu napada, svoje poloaje napustile.
Strateki vano mjesto Johovac, drale su snage od 20 pripadnika HVO iz Rijeke, koji
su se do tog trenutka istakli u kriminalnim aktivnostima, a prilikom napada neprijatelja
panino su napustili poloaje. U momentu napada obrambene snage su traile pomo od
zapovjednika 103. brigade HVO, g. Majia, koji u tom trenutku uope nije znao da na-
pad traje.
Posljedica svega je spaljeno i uniteno mjesto Johovac, a 09.06.1992. g. utvreno je da
je bilo 27 poginulih pripadnika obrambenih snaga da bi 10.06.1992. g. taj broj bio uve-
an na 55 poginulih. Broj ranjenih i nestalih se ne zna.292
292
SZUP, pomonik ministra unutarnjih poslova RH, Jerko Vukas - dr. Franjo Tuman, predsjednik
Republike Hrvatske, Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka RH, Ivan Jar-
njak, ministar unutarnjih poslova RH, Informacija o politikoj i sigurnosnoj situaciji na podruju
Bosanske Posavine, broj: 80/312, od 17.06.1992. god.
MUP tzv. RSK u Doboju293
S ciljem osvajanja strateke komu-

nikacije koja spaja Krajinu sa Semberi-
jom i Srbijom Specijalna jedinica MUP-a
Srpske Republike Krajine, odnosno,
nistar MUP-a RSK, Milan Marti, izvjes-
tio je zapovjednika 1.KK VRS, generala
Momira Talia (telegramom str. pov. 78-
1) kako je formirao dobro-voljaku
trojbu od oko 800 ljudi, iz sastava MUP-
a Krajine, za proboj koridora te kako je
spreman uputi ju u sastav 1.KK. Zatraio
je lokaciju na koju moe dovesti ljude.
Odgovorio mu je general Momir
li (telegramom strogo pov. 502-5) 10.
lipnja 1992. spreman sam da prihvatim
jedinicu od 10. 06. 1992. na poligonu
Manjaa (kod Banjaluke).
Milan Marti je iz tzv. RSK krenuo sa
780 dobrovoljaca, tajno (zbog UNPRO-
FOR-a), u civilnim odijelima, a potom su
se presvukli po prelasku na podruje RS-
Fotografija br. 50 Policajac tzv. e. Oruje i ostala oprema su preveeni u
Republike Srpske Krajine buradima s duplim dnom. Gore je bila
nafta, a ispod oruje i oprema.
Ta postrojba je 10. 06. 1992. stigla na Manjau. Nakon dva dana se presvukla,
organizirala te izvrila mar pravcem Banja Luka - Prnjavor - Stanari - Rudanka i
razmjestili se u industrijskom dijelu na prilazu Doboju. Ve 15. i 16. lipnja su poku-
ali napad na Cer i Fou. Ali, zbog nediscipline, ta postrojba je od 18. lipnja
ena u dom umirovljenika u Doboj, gdje im je i bila baza.Tu su imali hotelske uvjete
smjetaja, jer, to je bila postrojba koja je ratovala do vikenda, a vikendom je ila na
kupanje i odmor. Bili su izuzetno povlateni. U tom smislu je bio i njihov doprinos
proboju koridora. Zbog nediscipline, Marti je 150 ljudi vratio kui, to, u odnosu na
ukupno brojno stanje, ukazuje kako je to bila dosta ne disciplinirana postrojba. Dak-
le, ostalo ih je 630.
Pripadnici MUP-a tzv. RSK su ratovali u sastavu TG-2 VRS. Ratite su, uz ve-
liku pompu, napustili 17. srpnja, nakon osvajanja Svilaja i izbijanja na rijeku Savu.
U Knin su se vratili (kroz Banjaluku) pucajui i halaui294, pokupivi sve sim-
patije naroda, kao da su oni sami probili koridor. 295
293
Prema kazivanju generala VRS, Novice Simia, autoru (svibanj, 2009.).
294
Halaiti, biti nekulturan, razuzdan, podivljao
295
Prema kazivanju generala VRS, Novice Simia, autoru (svibanj, 2009.).
Fotografija br. 51 Vojska tzv. Republike Srpske Krajine (Foto: http://images.google.hr)
09. lipanj 1992.

Jake borbe na derventskoj bojinici, gdje 103. br. HVO nema snage zaustaviti srpski
prodor na pravcima Kladar - Johovac - Kotorsko, ukii - Tomasovo Brdo, Velika
Soanica - Danica. Nai gubitci veliki, 20 poginulih i 32 ranjena. Zapovjednitvo
OGIP nema snaga da pomogne, jer ima na raspolaganju samo 108. br. HV, koja je
u svojoj zoni odgovornosti. TG-123 i 3.A br. HV, iako planirane, nisu jo stav-
ljene na raspolaganje za derventsku bojinicu. (istaknuo J.Z.)
Na bosanskoamakoj bojinici nakon jake srpske topnike pripreme, poeo je napad na
pravcima Odmut - tt 88, Zasjeke - Ljeskovac i Brvnik - Ljeskovac. Dan ranije s crte je
otila 157. br. HV, a da nije saekala zamjenu, pa je sav teret obrane na mjesnom
stanovnitvu i 104. amakoj brigadi. Gubitci, 30 poginulih i oko 70 ranjenih.296
(istaknuo J.Z.)
296
OGIP, Deurni operativac, - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno izvjee, Klasa: 81/92-
Pukovnik Josip Kecerin, naelnik topnitva OGIP
Zbog tekog stanja na tom dijelu bojinice naelnik topnitva

OGIP pukovnik, Josip Kecerin je zapovijedio topnitvu IZM -
Istok da svim raspoloivim sredstvima podri 104. br. HVO u
njenoj obrani na podruju s. Bazik, s. Ljeskovac, s. Grebnice, s.
N.Selo i s. Domaljevac. Isto je zapovijedio i topnitvu 139. br. HV
koje se nalazilo u irem rajonu Slavonskog amca.297
U veernjim satima na derventskoj bojinici odbijen (je) srpski napad na pravcu Miinci
- Johovac - Cer - Foa. Unitena su im tri tenka, dva oteena, a jedan zarobljen. Napad
je izveden i na pravcu Vranduk - Selije. Zaustavljeni su u junom dijelu Johovca.298
10. lipanj 1992.

Na derventskoj bojinici nakon tekih borbi zaustavljen je prodor neprijatelja, nae sna-
ge pokuavaju slomiti srpski otpor u Podnovlju. Na bosanskoamakoj i orakoj boji-
nici zaustavljen je prodor neprijatelja i djelom su vraeni na poetne poloaje.299
11. lipanj 1992.

Popunjenost streljivom u svim postrojbama HVO - nedostatna
Zaustavljeni su napadi neprijatelja na junom dijelu derventske bojinice. Izbaen je iz
Kotorskog i povukao se je na crtu: ue r. Foe u r. Bosnu - crkva u Johovcu - s. Stare-
vii. Izgubio je dva jurina zrakoplova, dva tenka, VBR, a jedna helikopter je oteen i
prisilno sputen.
Na bosanskoamakoj bojinici traju srpski napadi na pravcima Grebnice - Bazik - Do-
maljevci i Batkua - Ljeskovac - Bazik. Snage 104. br. HVO uzmakle su na novu crtu
obrane: s. Snoge - tt 85 - tt 84 -s. Maii. Stanje u brigadi (je) vrlo teko. Sveukupno
gledano, neprijatelj je izvrio pregrupiranje i dovoenje svjeih snaga posebno na juno-
derventskom ratitu, i u rejonu Podnovlja, gdje je stabilizirao i uvrstio liniju fronta, te
na istonom dijelu Bosanske Posavine u rajonu Obudovca, (Bosanskog) amca i Pela-
gieva gdje je zadnjih dana intenzivirao borbena, posebno napadna djelovanja. Popu-
njenost streljivom svih vrsta i kalibara u svim postrojbama HVO je nedostatna, a
u nekim postrojbama i kritina (Derventa, Bosanski Brod, Bosanski amac, Ora-
je), a i logistika baza OG 'Istona Posavina' je iscrpljena, te od vas traimo inter-
veniranje po tom pitanju.300 (istaknuo J.Z.)
297
OGIP, Naelnik topnitva,puk. Josip Kecerin - Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. broj: OG-01/92-66 i
298
OGIP, Deurni operativac, - Zapovjednitvu OZ Osijek, Izvanredno operativno izvjee, Klasa:
81/92-01, Ur. broj: OG-17/92-67, Slavonski Brod, 10.06.1992. god.
299
OGIP, Deurni operativac, - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno izvjee, Klasa: 81/92-
300
OGIP, Deurni operativni, puk. Berislav Jezidi - GS HV, Zapovjednitvu OZ Osijek, Izvjee,
Klasa: 81/92-01, Ur. broj: OG-17/92-76, Slavonski Brod, 11.06.1992. god.
DRUGA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS
Operacija Koridor - 92301

General Tali: Hou koridor do Vidovdana, pa makar bio kozija staza
General Momir Tali, zapovjednik 1. krajikog korpusa VRS izdao je pukovni-
ku Novici Simiu, zapovjedniku TG-1, zapovijed da probije koridor k Srbiji preko
Trebave do 28. lipnja, 1992. godine. Sluaj Simiu, hou koridor k Srbiji preko
Trebave. Najkraim putem. Hou koridor do Vidovdana, pa makar bio kozija sta-
za.302
Pored Talia, kao glavnog kreatora operacije Koridor, akciju su planirali na-
elnik stoera Prvog krajikog korpusa pukovnik Boko Keleevi i zapovjednik
specijalnih postrojbi MUP-a tzv. RSK, pukovnik Borislav uki.
Akcija Koridor zapoela je kada su pripadnici 16. krajike motorizirane bri-
gade VRS pod zapovjednitvom potpukovnika Milana eleketia, uz potporu ten-
kovske satnije iz Doboja, krenuli u napad na junom dijelu derventskog bojita. Bor-
be su intenzivirane snanom topnikom pripremom - 24. lipnja.
O silini napada 24. lipnja svjedoi sam zapovjednik TG-1, pukovnik Novica
Simi: Iz grobne tiine odjednom je sve zagrmilo. I raketni udar, i topnitvo, i ten-
kovi, i minobacai. Bilo je strava. Dizala se kosa na glavi.303 Ubijeen sam da je
to, sa vojnikog stanovita, bila najznaajnija operacija Vojske Republike Srpske.
Ona to, meutim, nije bila samo na operativnom nivou, ve i na strategijskom jer je
njome faktiki omoguena normalna komunikacija i spajanje Krajine sa Jugoslavi-
jom. I, to je najznaajnije, ovom briljantnom vojnikom pobjedom i velikim rtvama
koje smo podnijeli udareni su vrsti temelji Republici Srpskoj304
Operacija 'Koridor' je bila napadna operacija za proboj iz operativnog okrue-
nja305 Cilj operacije, planirano vrijeme, snage, operativni raspored i ostale podatke
donosim prema kazivanju generala Novice Simia.
Cilj operacije Koridor-92

U pripremi operacije to prije odsjei uklinjene snage HVO-a i sprijeiti zauzi-
manje grada Doboja.
I. etapa operacije: Bonim udarom izvriti proboj iz operativnog okruenja i
spojiti se sa snagama Istono bosanskog korpusa (IBK) u irem rajonu Modrie.
Snagama u napadu izbiti na crtu: Modria-Penik-Derventa.
301
Veinu podataka, kao vojne injenice, o snagama VRS ustupili su mi (u svibnju 2009.) tadanji
zapovjedniciTG-1 i TG-3, 1.KK VRS, a sada umirovljeni generali, Novica Simi i Slavko Lisica.
302
http://www.dnevniavaz.ba
303
Generalpukovnik, Novica SIMI, Srpski borac broj 108/109, str. 9, maj/jun 2008. god.
304
Isto
305
General Novica Simi, autoru (svibanj, 2009.).
II. etapa operacije: Izbiti na rijeku Savu na odsjeku: ue Bosne-Velika Brusni-

ca- Bijelo Brdo. Ostalim snagama odsudno braniti Tesliki i Ozrenski dio fronta,
osigurati se iz pravca Gradaca i Graanice i ojaati odbranu snaga IBK prema Ora-
ju.
III. etapa operacije: Osloboditi Bosanski Brod sa okolinom i u cijelosti izbiti na
prirodnu i dravnu granicu Srpske Rrepublike BiH sa Hrvatskom na rijeci Savi.
Planirano vrijeme trajanja

Poetak, 07,00 sati 24. lipnja 1992. - Zavretak 20. kolovoza 1992.
I. etapa operacije od 24. lipnja do 05. srpnja 1992. god.
II. etapa operacije od 05. srpnja do 20. srpnja 1992. god.
III. etapa operacije od 20. srpnja do 20. kolovoza 1992. god.
Snage VRS
Dvije oklopne brigade:
1. Prva oklopna brigada oko 3.000 boraca
2. Druga oklopna brigada oko 3.000 boraca
Tri motorizirane brigade:
3. 16. krajika brigada oko 2.750 boraca
4. 43. prijedorska brigada oko 2.500 boraca
5. derventska brigada oko 4.500 boraca
Pet pjeakih brigada:
6. 6. sanska brigada oko 4.000 boraca
7. 11. dubika brigada oko 4.000 boraca
8. 5. kozarska oko 3.000 boraca
9. 2. Krajika oko 3.000 boraca
10. MUP-a tzv. RSK (Knin) oko 780 boraca
Jedanaest lakih brigada:
11. Dobojska brigada oko 2.000 boraca
12. Vujaka brigada oko 2.000 boraca
13. Krnjinska brigada oko 2.000 boraca
14. Trebavska oko 1.780 boraca
15. Osinjska brigada oko 2.000 boraca
16. Ozrenska brigada oko 2.000 boraca
17. Prnjavorska brigada oko 2.000 boraca
18. Srbaka brigada oko 2.000 boraca
19. Laktaka brigada oko 2.000 boraca
20. Teslika brigada oko 2.000 boraca
21. amaka brigada oko 2.000 boraca
Tri jurine bojne:
22. Bojna VP 1.KK oko 900 boraca
23. Bojna VP OG Doboj oko 750 boraca
24. Bojna Vukovi s Vujaka oko 700 boraca
Sveukupne snage VRS: 54.660 boraca306
Operativni raspored
a) Snage za proboj iz okruenja formirane u taktike grupe (od zapada prema
istoku) TG-3, 16. Kmtbr. (uvedena nakon prve etape operacije, na spoju TG-3 i
TG-2), TG-2 i TG-1.
Na pravcu glavnog udara:
TG-1 je napadala opim pravcem: Doboj - Modria - Odak
TG-2 je napadala opim pravcem: Podnovlje - Penik - Donji Svilaj
Na pomonim pravcima udara:
TG-3 je napadala opim pravcem: Komarica (Cer) - Derventa - Bosanski Brod
16.Kmtbr je napadala pravcem: Podnovlje - Velika Brusnica
b) Snage za djelovanje iz neprijateljeve pozadine:
- dva bataljuna 2. posavske brigade
- jurini bataljun je napadao pravcem: Srednja Slatina - Kornica - ardak
- bataljun Miloevac je napadao pravcem: Miloevac - Garevac
c) Snage za zatitu - osiguranje krila i bokova:
- OG Doboj sa etiri lake brigade (Dobojska, Teslika, Ozrenska i Trebavska )
osiguravale su glavne snage od moguih djelovanja du dolina rijeka Bosne i
Spree.
- TG-4 je formirala 43. prijedorska mtbr. za osiguranje desnog boka TG-1 iz
pravca Gradaca
- Srbaka br. je osiguravala lijevi bok TG-3, na Motajici
- 2. krajika br. ojaana sa 1 okb. iz sastava 1.okbr. uvedena je nakon zavret
ka 1.etape operacije radi ojaanja odbrane 2. posavske br. iz pravca Oraja i
zatite prometnog pravca: Brko - Lonari - Modria.
d) Snage za vatrenu podrku:
- avijacijsku podrku sa teitem na glavnim snagama je vrila 92.mjeovita
avijcijska brigada sa aerodroma Mahovljani
- raketnu podrku je vrila 89.rbr r-65
- topniku podrku je vrio 1.map 122mm i 1.tav 130 mm
Snage i sredstva u operaciji

a) Ljudstvo
Brojno stanje ljudstva je variralo zbog sukcesivnog uvoenja postrojbi po mjeri
izvlaenja iz Zapadne Slavonije i neplaniranog produenja trajanja operacije, te
306
Prema kazivanju generala Novice Simia, autoru, ukupno 54.660 boraca VRS, nije aproksimativan,
nego toan broj.
Isto potvruje i bojnik VRS Mika kori, zapovjednik Krnjinske brigade, navodei kako se svi ovi
podaci mogu nai na Radnoj karti komandanta 1.K.K. voenoj za period 12.06.1992. do
15.07.1992. tj. za period proboja koridora, pod radnim nazivom 'Koridor 92'. (Geopolitika, Beog-
rad, 20.08.2007. god.)
se kretalo od 40.800 na poetku operacije do 54.660 nakon zavretka 1. etape

operacije.
Snage za proboj koridora 26.517 boraca
Glavne snage za proboj koridora 11.560 boraca
TG - 1 6.777 boraca
TG - 2 4.783 boraca
Pomone snage za proboj koridora 14.957 boraca
TG - 3 10.843 boraca
16. krajika mtbr. 4.114 boraca
Ostale snage: 28.143 boraca
Snage za osiguranje krila i bokova te sve vrste vatrene podrke
Zapovjednitvo 1.KK je procjenjivalo kako su na strani protivnika ukupna broj-

na stanja varirala sukladno promjenama postrojbi. No, cijenili su kako se na ratitu
Bosanske Posavine, u toku izvoenja operacije Koridor - 92, izmjenilo ukupno
25.500 ljudi. U navedeno brojno stanje su ukljuivali i postrojbe HVO: 110. br. Uso-
ra , 111. br. epe i 107. br. Gradaac, te brigade ABiH: 109. Graanica, 201.
Maglaj i 207. Teanj, jer su ispoljavale pritisak na snage VRS u obrani.
b) Ratna tehnika
Topnitvo za podrku i minobacai:
- MB 60 i 82 mm 321 komada
- MB 120 mm 118 komada
- haubica 105 mm 10 komada
- haubica 122 M-38 42 komada
- haubica 122 D-30 3 komada
- haubica 155 mm 2 komada
- VBR 128 mm 8 komada
- lanser R 65 'Luna' 2 komada
Protuoklopna sredstva:
- RB, RPG, OSA, ZOLJA,
AMBRUST 1386 komada
- BST 82 mm i 105 mm 84 komada
- PTt 76 mm ZIS 36 komada
- PTt 100 mm T-12 24 komada
- Samohodno PTO 76 mm 2 komada
- Lanser PTR Maljutka 82 komada
- Lanser PTR Fagot 4 komada
Oklopna borbena sredstva:
- oklop. izvia. auto. 3 komada
- laki tenk PT-76 3 komada
- tenk srednji T-34 18 komada
- tenk srednji T-55 71 komada
- tenk srednji M-84 24 komada
- transporter okl. M-60 59 komada

- BVP 21 komada
Zrakoplovi:
- avion izvidjaki 6 komada
- avion LB 18 komada
- helikopter sanitetski i za vezu 12 komada
Zapovijedanje operacijom
IZM u s. Stanovi (formirano 09. lipnja 1992. za pripremu operacije) premjete-
no je 19. srpnja 1992. na lokaciju Duga Njiva na Trebavi za potrebe zapovijedanja
operacijom. Nakon zavretka 2.etape operacije IZM je 14. kolovoza premjeteno u s.
Osjeani.
Odluka za operaciju je odobrena 18. lipnja 1992. na IZM u Rasadniku u s. Sta-
novi, a odobrenje VK VRS BiH je stiglo sa zakanjenjem (telegramom) 26. lipnja
kad je osnovni cilj operacije ve bio postignut.
Operacijom je zapovijedao general Momir Tali, zapovjednik 1.KK, a naelnik
stoera je bio pukovnik Boko Keleevi. Ostali zapovjednicisu bili iz sastava zapo-
vjednitva 1.KK i OG Doboj. U ime rukovodstva tzv. RSK na IZM su bili: ministar
UP-a Milan Marti i zapovjednik postrojbi za posebne namjene MUP-a tzv. RSK,
pukovnik, Borislav uki.
TG-1 : zapovjednik, puk. Novica Simi, naelnik stoera, ppuk. Mile Beronja
TG-2 : zapovjednik, puk. Mile Novakovi, naelnik stoera, puk. Vukadin Makragi
TG-3 : zapovjednik, puk. Slavko Lisica, naelnik stoera, puk. Dragoslav urki
TG-4 : zapovjednik, ppuk. Radmilo Zeljaja, naelnik stoera, pp. Radovan mitran
16. K. mtbr: zap., puk. Milan eleketi, naelnik stoera, ppuk. Marinko Gaji
Tijek operacije
I. ETAPA: Postrojbe su trebale do 05. srpnja izbiti na crtu: Modria-Jake-
Derventa.
TG-1 je izvrila zadatak (est dana prije roka), osvojivi Modriu i cijelu desnu
obalu rijeke Bosne, do 28. lipnja.
TG-2 je (sa zakanjenjem od 4 dana), ovaladala Penikom, 09. srpnja.
TG-3 je 04. srpnja osvojila Derventu i zavrila 1. etapu operacije.
II. ETAPA: Postrojbe su do 20. srpnja trebale izbiti na crtu: ue r.Bosne - Velika
Brusnica - Bijelo Brdo.
TG-1 je 15. srpnja izbila na desnu obalu Save od ua r. Bosne do iskljuno Svi-
laj.
TG-2 je 16. srpnja izbila na r.Savu na odsjeku Donji Svilaj - Gornji Svilaj
16. Kmtbr. je 17. srpnja ovladala Velikom Brusnicom.
TG-3 je najveim djelom do 20. srpnja izbila na planiranu crtu, ali nije oslobo-
dila Bijelo Brdo.
III. ETAPA: Snage TG-3 su do 20. kolovoza trebale izbiti na r. Savu na odsjeku:
Velika Brusnica - Bosanski Brod - Duboac.
Izvrenje je kasnilo 47 dana, a realizirano je 07. listopada 1992. god.
Gubici
a) U ljudstvu
I. etapa: 51 poginuli 113 ranjenih
II. etapa: 81 poginuli 243 ranjenih
III. etapa:161 poginuli 773 ranjenih
Ukupno: 293 poginulih 1.129 ranjenih
b) U TMS-a
Uniteno:
- avion LB 2 komada
- tenk srednji 8 komada
- oklop. Transporter 2 komada
- oklop. izv. autom. 1 komada
- topnika i PA orua 6 komada
- motorna vozila 24 komada
Oteeno:
- helikoptera 14 komada
- tenk srednji 18 komada
- oklop. transporter 6 komada
- topnika i PA orua 6 komada
- motorna vozila 28 komada
Zarobljeno:
- tenk T-55 2 komada
- PAT 20 mm 4 komada
VRS osvojila 760 km teritorija

Tijekom operacije Koridor VRS je osvojila 760 km teritorije sa etiri grada
(Modria, Derventa, Odak i Bosanski Brod) te 16 velikih i 8 manjih sela. Operacija
je u potpunosti ostvarila zacrtane ciljeve osim to je trea etapa (osvajanje Bosan-
skog Broda) zavrena sa 47 dana zakanjenja.
Pored operativnog, rezultati operacije imaju i strategijski znaaj, jer, bez ove
operacije ne bi bilo ni cjelovitosti teritorije, a time ni Republike Srpske.
Nakon ove operacije general major Momir Tali je unapreen u general potpu-
kovnika. Pukovnici, Keleevi i uki su unapreeni u general majore. Zapovjednici
svih TG osim Zeljaje, su postavljeni na generalske dunosti, a i Zeljaja je poslije rata
postao general.307
Budui je (tijekom trajanja I. i II. etape Operacije koridor - 92 VRS) HV po-

vukla glavninu svojih snaga iz Bosanske Posavine u RH, napadani prostor koridora
branile su iskljuivo postrojbe HVO i to:
307
Iz izjave generala Novice Simia, autoru (svibanj, 2009.).
1. 101. bosansko-brodska brigada oko 3.000 boraca

2. 102. odaka brigada oko 1.500 boraca
3. 103. derventska brigada oko 3.400 boraca
4. 104. amaka brigada oko 1.100 boraca
5. 105. modrika brigada oko 2.500 boraca
6. 106. oraka brigada oko 3.000 boraca
7. 107. gradaaka brigada oko 2.500 boraca
8. 108. branska brigada oko 3.000 boraca
Sveukupne snage HVO: oko 20.000 boraca
Zbog poetka srpskog proboja (izmeu Bobana i Karadia dogovorenog) kori-

dora te zbog izvlaenja postrojbi HV iz tog prostora, na itavom podruju Bosanske
Posavine nastupilo je vrijeme tekih borbi, povlaenja i poraza hrvatsko-
muslimanskih snaga, iako su prije povlaenja pod nadzorom drali oko 80% prosto-
ra. Bio je to poetak kraja.
Agonija koja je trajala sto dana (do 06.10.1992. god.) vidljiva je i iz sljedeih
izvjea deurnih operativnih asnika u OG Istona Posavina.
14. lipanj 1992.

Ovjeravanje sporazuma Boban-Karadi - topovima
Prvi dan priprema proboja koridora
Na itavoj crti derventske bojinice napadaju srpske snage. Teite napada je u rajonu
Komarica gdje je napad odbijen i unitena su tri tenka. U rajonu Johovac - Kotorsko je
teko stanje jer je napada dobio znatno pojaanje u ljudstvu i tehnici. Na podruju Br-
kog vode se jake borbe. Snage 108. br. HVO su potisnute prema jugu na crtu Brod - Di-
zdarua. Na ostalim crtama bojita uglavnom djelovanje topnitva.308
308
02 Ur. broj: OG-17/92-86 Slavonski Brod, 14.06.1992. god.
254 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
III. K
KRONOLOGIJA 255
Fotografija br.. 52 Blagosov velikkosrpskoj ekspanzijji dala ja Srpska prravoslavna crkva.

(Fotoo: http://images.gooogle.hr)
258 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
15. lipanj
l 1992.
Druugi dan priprem
ma proboja korridora
III. KRONOLOGIJA
K 259
Dokuument br. 15 VRS kkoncentrira svoje ssnage za proboj korridora (www.slobo

odanpraljak.com)
16. lipanj 1992.

Trei dan priprema proboja koridora
Na derventskoj bojinici stanje je kritino. Osnovni problem: Nemamo dovoljno bora-
ca. (istaknuo J.Z.) Ranjeni u rovovima primaju infuziju jer ih nema tko zamijeniti. Srbi
napadaju svim raspoloivim snagama u namjeri da spoje pravac Podnovlje - Doboj. To-
pnitvom tuen Slavonski Brod. Poginulo je pet, a ranjeno est osoba. Graani su
ogoreni i nemoni. Postoji realna opasnost da na tisue ljudi krene u izbjeglitvo -
u Zagreb. (istaknuo J.Z.) Na ostalim crtama bojinice nema veih sukoba.309
17. lipanj 1992.

etvrti dan priprema proboja koridora
Teke borbe na derventskoj bojinici i kod Podnovlja. Srbi nastoje i dalje spojiti snage
iz Kotorskog i Podnovlja. Snage 107. gradaake i 108. branske brigade ule u s. Cerik
u svrhu oslobaanja prometnice Brko - Gradaac. Na ostalim crtama stanje bez veih
sukoba.310
19. lipanj 1992.

esti dan priprema proboja koridora
Zapovjednitvo 103. br. HVO - Derventa, (a ne civilne strukture vlasti)
PROGLAAVA OPU MOBILIZACIJU

na cijelom podruju odgovornosti 103. HVO derventske brigade
Mobilizaciji podlijeu svi obveznici od 18 - 60 godina. Svi oni koji se do sada nisu oda-
zvali u prostorije HVO duni su to uiniti najkasnije za 48 sati od ovog proglasa. Oda-
ziv izvriti prema mjestu stanovanja. Svi oni koji se:
1. ne odazovu ovom proglasu
2. koji su napustili ovaj teritorij poslije 1.1.1992.
3. koji su bez odobrenja napustili teritorij i jedinicu
proglaavaju se DEZERTERIMA I IZDAJNICIMA te e im se kao takvim suditi.311
Poziv da se dobrovoljno jave u prostorije HVO 103. derventske brigade upuen i svim
onim ija su mjesta stanovanja u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj dravi.
HERCEG BOSNA NIKADA NEE BITI SRPSKA BiH.312
20. lipanj 1992.

Sedmi dan priprema proboja koridora
U ratnom zapovjednitvu 1. krajikog korpusa u irem rajonu Doboja, poeo je dvod-
nevni sastanak predstavnika VRS (Vojske Republike Srpske) i zapovjednika pridolih
srpskih postrojbi iz RSK (Republike Srpske Krajine), radi operacije Koridor. Stanje
na linijama oko Doboja bilo je veoma sloeno, na nekim dijelovima ak i kritino. Der-
venta je bila u rukama ustaa. I ne samo grad Derventa, nego, to je jo gore, i sve zna-
309
02 Ur. broj: OG-17/92-92 Slavonski Brod, 16.06.1992. god.
310
OGIP, Deurni operativni, bojnik, Stjepan Jurevi - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno
izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-98, Slavonski Brod, 16.06.1992. god.
311
Koliko je autoru poznato, nitko nije suen zbog dezerterstva - ni u Hrvatskoj ni u Bosanskoj Posa-
vini.
312
LISICA, Komandant bez potrebe str. 27
ajne, strateki od neprocjenjivog znaaja kote u iroj okolini grada - Kostre, Bijelo br-
do, Plehan, Mojia brdo i tako redom skoro do sela Foa. Operativna skupina Doboj,
sastavljena od etiri taktike skupine, imala je izvesti operaciju.313
21. lipanj 1992.

Osmi dan priprema proboja koridora; HV i HVO kritino sa streljivom
Vode se jae borbe na podruju Dervente i Odaka,314 a Zapovjednik OGIP,
puk. Vinko tefanek i pomonik zap. 108. br. HV, puk. Pavo Sokovi, piu n/r mi-
nistru obrane RH Gojku uku, gen. Tusu, gen. Stipetiu, gen. Luciu, Zapovjedni-
tvu OZ Osijek, n/r brigadiru Vrbanacu, . opiu. Svima dostavljaju Zahtjev za
popunu MTS - 108. br. HV i OGIP. Iz sljedeeg dokumenta je vidljivo to je bilo
potrebno, to su traili kao minimum, a to su dobili.
U hijerarhiji prioriteta Ministarstva obrane, status bojita je najvidljiviji po njegovoj
opskrbljenosti MTS-om i postrojbama.
Slobodni smo vas izvijestiti da je situacija sa MTS-om za OG 'Istona Posavina' vrlo

krituna, jer, bez navedenog MTS izbacit emo veliki broj vojaka koji imaju oruje.
Kako je konano izvren dogovor i koordinacija jedinica OG 'Istona Posavina', ukoliko
se odmah ne rijei to pitanje, doi e pod znak pitanja uvoenje jedinica, jer mi nismo u
mogunosti opskrbiti (ih) s potrebnim MTS-om, stoga molimo da nam se hitno dostavi:
(Popis na narednoj strani)
NAPOMENA: Ukoliko se ne iznae mogunost da se pribave navedena sredstva, nee-
mo imati ime opsluiti brigade 'Istona Posavina', a trokovi goriva i hrane su svakod-
nevno veliki bez obzira ratovali ili ne.
Molimo Vas da ozbiljno shvatite problem jer u protivnom nema potrebe za angairanim
brojem jedinica i ljudi.315
313
LISICA, Komandant po potrebi str. 123-124.
314
OGIP, Deurni operativni, bojnik, Stjepan Jurevi - Zapovjednitvu OZ Osijek, Dnevno operativno
315
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek i pomonik zap. 108. br. HV, puk. Pavo Sokovi (kolii-
ne pisane rukom) - Ministarstvo obrane RH, n/r ministar obrane Gojko uak, gen. Tus, gen. Stipe-
ti, gen. Luci, Zapovjednitvu OZ Osijek, n/r brigadir Vrbanac, . opi, Zahtjev za popunu
MTS - 108. br. HV i OGIP, Klasa: 213-01/92-01, Ur. broj: 2130-01/17-92-427, Slavonski Brod,
22.06.1992. god. NAPOMENA: Tablicu je autor prepisao kako bi bila itka.
Zahtjev za popunu MTS - OGIP i 108. br. HV
KOLIINA U KOMADIMA
RB VRSTA
POTREBNO MINIMALNO PRIMLJENO
1. Metak 7,9 mm 1 000 000 300.000 50.000
2. Metak, 9 mm dugi 1 000 000 300.000 -
3. Metak, 7x57 R mm 50.000 10.000 -
4. Metak, 7,62x51 mm nato 50.000 10.000 -
5. Metak, 8 x 57 mm 50.000 10.000 -
6. Metak, 7,65 mm 50.000 10.000 -
7. Runa bomba 10.000 5.000 3.000
8. Mina PG-2 za baca RPG-2 5.000 2.000 -
9. Mina kumulativna za RPG-7B 3.000 2.000 2.000
10. Mina za SPG - 9 3.000 1.000 250
11. Metak 11,43 mm THOMPSON 150.000 50.000 -
12. 12,7 mm DKA 100.000 20.000 -
13. 12,7 mm DKM 100.000 20.000 -
14. 12,7 mm BROWING 200.000 50.000 20.000
15. 14,5 mm B, 32 "KPVT" 1 000 000 100.000 30.000
16. RPG 7 400 100 200
17. RPG 2 400 100 -
18. SPG 9 400 100 250
19. MINA 60 mm trenutna 10.000 5.000 350
20. MINA 82 mm TF 10.000 5.000 1.000
21. MINA trenutna tromblonska 10.000 2.000 -
22. MINA kumulativna za RB 57 5.000 2.000 -
23. MINA 90 mm 5.000 2.000 300
24. RAKETA ZA LRL 128 mm 8.000 5.000 300
25. MINA ZA MB 120 mm 8-10.000 3.000 1.000
26. RAKETA 122 mm za VBR 5.000 2.000 650
27. METAK 155 za TOP 5.000 1.000 -
28. METAK za T-55 100 mm TF 8.000 3.000 600
29. za T-12 100 mm TF 5.000 2.000 -
30. HAUBICA 122 mm M 38 TF 8.000 2.000 300
31. 122 mm D-30 8.000 2.000 300
32. Metak 130 mmTF 5.000 1.000 600
33. Metak 152 mm 5.000 2.000 700
34. Metak 203 mm 5.000 2.000 -
35. Metak za ZIS 76 mm 8.000 2.000 -
36. ZOLJA 500 200 -
37. OSA 500 200 -
38. Pukomitraljez M-53 100 100 -
39. Minobacaa 120 mm 20 8 4
40. TOP 130 mm D-30 8 3 -
41. Metak 20 mm TZ 150.000 50.000 -
42. Metak 30 mm 150.000 50.000 -
43. Metak 40 mm za PAT 150.000 50.000 -
Tablica br. 6 Temeljem izvornika izradio Jerko Zovak, Izvor: (www.slobodanpraljak.com)
22. lipanj 1992.

Deveti dan priprema proboja koridora; Odsudna obrana HVO u Bos. amcu
U cilju zaustavljanja daljnje erozije obrambene linije, Zapovjednik OG Istona
Posavina, pukovnik, Vinko tefanek izdaje
ZAPOVIJED ZA OBRANU
1. Neprijatelj je nakon viednevnih napadnih borbenih aktivnosti na rajon obrane 104.
br. HVO na potezu Grebnice-Ljeskavac-Maii uspio potisnuti nae snage Napa-
dne aktivnosti je izvodio snagama jaine jedne do dvije pje. ete uz podrku dva do
tri tenka i etiri prage to je u redovima branilaca unijelo paniku i totalnu dezorgani-
ziranost.
Uz velike napore neprijatelj je zaustavljen na liniji Savski nasip u s. Tursinovac-
zaseok - Snoge - Lateralni kanal s. Maii.
Djelovanja neprijateljskih zrakoplova nije bilo.
2. Snage 104. br. HVO Bos. amac iznurene jakim viednevnim napadima neprijatelja
uz znaajne gubitke povukle su se na rez. liniju obrane na potezu s. Snoge - Late-
ralni kanal s. Maii gdje uz velike napore pokuavaju izvriti reorganiziranje i
uvrenje nove linije obrane.
Osipanje demoraliziranog ljudstva i velikog broja stradalih, snage 104. br. reorgani-
zirane u dva slabija bataljuna su prisiljene i dalje bez odmora drati liniju obrana.
Povrat ljudstva, popuna i reorganiziranje ide dosta sporo usljed naruenog sistema
zapovijedanja, te je za vjerovati da nove neprijateljske napade nee uspjeti uspjeno
odbiti.
3. 104. br. HVO obranu izvodi desno: osloncem na r. Savu, lijevo: uz sudjelovanja
106. br. HVO Oraje, po dubini: nema snaga u rezervi.
4. Odluio sam:
Uvoenjem postrojbe jaine jednog pje. bataljuna organizirati odsudnu obranu na
dostignutoj liniji u sudjelovanju sa snagama 104. br. HVO Bos. amac i sprijeiti
prodor neprijatelja preko linije obrane.
5. Iz sastava 122. br. HV izdvojiti postrojbu jaine jednog pje. bataljuna i izvriti mar
pravcem: akovo - Vrpolje - V. Kopanica - Gundinci gdje izvriti prihvat postrojbe
te po dijelovima (satnijama) izvriti forsiranje r. Save sa svim mjerama sigurnosti na
ureenom SMT u s. Duboac.
Gotovost za mar u 02,00 sati 25. 06. 1992.g. u iri rajon Gundinaca izbiti u 04,30
sati, a sa forsiranjem otpoeti u 05,00 sati.
Po pristizanju u rajon s. Bazik izvriti razmjetanje postrojbe u mjesne objekte, a ti-
jekom narednog dana izvriti izvianje i uvoenje postrojbe na dostignutu liniju ob-
rane desno: ulaz u Stankia sokak, lijevo: Lateralni kanal.
Izvriti potpuno inenjerijsko ureenje prednjeg kraja obrane.
6. POB
U postrojbi formirati POG-e sa sredstvima sa blisku POB, teite POB imati na mo-
guim tenkoprohodnim pravcima (komunikacije).
7. Artiljerijsku podrku daje artiljerija GG sa kojom ostvariti vezu preko IZM Odak.
Ostale art. vatre ostvarivati sopstvenom BVG i BVG-ama 104. br.
8. Logistiku 1/122. br. osigurat e matina postrojba.316
316
OGIP, Zapovjednik, Vinko tefanek, uz puk. Berislav Jezidi - Zapovjedniku 122. br. HV ako-
vo, Zapovjedniku 1/122. br. HV akovo, Zapovijed Zapovjednika OG Istona Posavina za obra-
nu, Klasa:8/92-01, Ur.broj: OG-01/92-113, Slav. Brod, 22.6.1992. god.
24. lipanj 1992.

Prvi dan proboja koridora
Komandant 1.KK, general Momir Tali - ratni dnevnik
Operacija Koridor-92 je otpoela u 07,00 asova () nakon poluasovne artiljerijske
pripreme (). Napad su koordinirano otpoele glavne snage, snage za proboj iz opera-
tivnog okruenja tj. TG-1 i TG-2. Prvi dan operacije karakterie veoma mali tempo na-
pada svih jedinica zbog slabog poznavanja terena i rasporeda snaga neprijatelja.
TG-1 je uspjela da glavnim snagama presee put i prugu Modria-Gradaac, ovlada de-
lom poloaja neprijatelja i oslobodi selo ivkovo Polje. Dalji napad je zaustavljen jer je
3. bataljon 16. Kmtbr. sa tenkovskom etom upao u neprijateljsku zasedu i pretrpio vee
gubitke. Jedinica je napadala du puta bez jaih snaga na krilima pa ih je neprijatelj pus-
tio u svoj borbeni raspored i napao sa tri strane. Angaovanjem artiljerije i zadimljava-
njem, jedinica je nakon dvoasovne borbe izvuena na polazni poloaj. Pomone snage,
koje su napadale du desne obale reke Bosne uspele su da oslobode vei deo sela Ku-
njaa, ali su nailaskom na minsko polje zaustavljene. Uspostavljena je radio veza sa 2.
Posavskom brigadom IBK (Istono bosanskog korpusa op. JZ.) ali nije ostvaren fizi-
ki spoj sa tom jedinicom.
TG-2 je naila na dobro utvrenu i organizovanu odbranu regularne jedinice HV 2.br.
ZNG i nije postigla vei uspeh sem to se utvrdila na dostignutoj liniji i pretpolju. Dej-
stvo neprijateljske artiljerije je bilo neprekidno i precizno.
TG-3 je vrila pripreme za napad.
OG Doboj je izvodila demonstrativni napad na snage 110 br. HVO u rejonu s. Siva.
Nije imala gubitaka. Vri pripremu za formiranje jo dvije ozrenske brigade i Trebavske
brigade.317
SUZUP - vrhovnitvu
Neprijatelj na dostignutim linijama pojaava aktivno djelovanje na pravcima G. Slatina
-Kornica, Skugri Donji i Gornji - ivkovo Polje i iz pravca Velike Soanice ka Toma-
sovom Brdu i Mojica Brdu. Na modrikoj bojinici srpske su postrojbe napale iz pravca
G. Slatina i G. Skugri te su zauzele Kornicu i Kladare Gornje. Bojna HV iz Poege
zaposjela je potom crtu izmeu Kornice i ardaka.318 (istaknuo J.Z.)
Upravo izmeu Kornice i ardaka, dva dana kasnije, VRS e probiti koridor !
VRS ustrojila etiri Taktike grupe (TG)

Da bi se izvrili postavljeni zadaci, formirane su etiri Taktike grupe
Postavljeni komandanti su istog dana, 24.06.1992. godine, upueni da preuzmu, odnos-
no formiraju taktike grupe i pristupe izvrenju postavljenih zadataka. Taktika grupa -
3 je imala zadatak da izvodi borbena dejstva pravcem Derventa - Brod
Helikopterom se spustim u Banjaluku (kolski centar oklopnih i mehanizovanih jedini-
ca). Prethodno sam telefonom zakazao sastanak sa komadantima i stareinama u drugoj
oklopnoj brigadi. Kratko iznesem situaciju, te to da druga oklopna brigada ulazi u sastav
317
Krajiki vojnik, Banja Luka, lipanj, 1996. str. 16
318
SZUP, Informacija broj 80/367 od 09.07.1992. god., OGIP, Deurni operativni - Zapovjednitvu
OZ Osijek, OGIP, Dnevno operativno izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-125, Slavonski
Brod, 24.06.1992. god.
Taktike grupe - 3 i da istu treba prebaciti u Doboj - eljeznicom, a tokai (kamioni,

BRDM-2319) sopstvenim hodom.
Starjeine oklopne brigade bili su vrhunski obueni. Svaki je znao svoj posao. Nije im
bilo potrebno pojedinano nareivati
Vratim se nazad u selo Podnovlje, oficir bezbjednosti me odvede u selo Gornja Foa,
gdje je organizovano komandno mjesto Taktike grupe - 3
U sastavu Taktike grupe - 3 bilo je pet brigada, divizion artiljerije, bataljon ini-
njerije, divizion protivzrane obrane, eta veze, vod vojne policije, pritabske jedi-
nice i pozadinske jedinice i organi.320 (istaknuo J.Z.)
Pukovnik Lisica uvodi red u podinjenim postrojbama

Istoga dana pukovnik Lisica je u s. Gornja Foa, izdao svoje prvo nareenje
kojim se odluno predstavio svim podinjenim postrojbama i njihovim zapovjedni-
cima, dajui im na znanje kako namjerava voditi i zapovijedati TG-3.
Svim jedinicama u svojoj zoni odgovornosti nareujem: Samoinicijativno, a u cilju ot-

krivanja neprijatelja, njegovih vatrenih sredstava i MTS, te hvatanje ustaa i njegovoj
obradi, intenzivno pristupite ubacivanju DIG (diverzantsko-izviake grupe), DTG (di-
verzantsko-teroristike grupe), odelenja, vodova i eta u ustake poloaje.
Sve napred navedene mere preduzeti u zoni Derventa-Karaula i r. Sava. Nastojati i biti
uporan da se doe do to vie i to tanijih podataka o ustakim snagama i snagama za-
lenih beretki.
Saoptiti svim borcima TG-3 da nam predstoji ogorena borba do konanog osloboa-
nja pa u tom cilju zahtjevam vojniki red i disciplinu i izvravanja zadatka po naree-
njima predpostavljenih.
Sve vojnike i stareine koji odbiju izvriti zadatak predpostavljenih iste razoruati,
uputiti na prisilan rad na p/k (prednji kraj), a u blaem sluaju u zatvor na KM
(komandno mjesto) TG-3.
U sluaju panike i samovoljnog naputanja poloaja kolovoe kazniti po kratkom
postupku, a i po odluci Vojnog suda u brigadi.
U tom cilju nareujem, pristupite formiraju sudova u brigadama, a sluajeve koje
niste u mogunosti da reite sami, iste uputite u Komandu TG-3. (istaknuo J.Z.)
Svaki stareina na svom nivou duan ja da vodi evidenciju o ljudstvu i svojim jedinica-
ma kao i zapaanja o svakom borcu.
U zoni odgovornosti sve pekulante, kriminalce i druga nepozvana lica, ubaene DTG
neprijatelja, likvidirati ili uhapsiti.
U zonama izvoenja borbenih dejstava Komandanti jedinica odluuju sami o svim pita-
njima koja su bitna za izvoenje b/d (borbenih dejstava).
Takoe su odgovorni za postupak svojih ljudi pod svojom komandom.
Svim Komandantima nareujem pristupiti asanaciji bojita, a u saradnji sa organima
vlasti.
Sva lica koja kradu vojnu opremu i gorivo, te pljakaju imovinu, ista smatrati kao usta-
u-neprijtelja i sa istim tako i postupiti.
319
Oklopni izviaki automobil 4x4 BRDM-2 razvijen je 1962. godine u tadanjem SSSR-u, kao
nasljednik starijeg vozila BRDM-1. Serijska proizvodnja u tvornici Molotov GAZ je trajala od
1963. do 1989, a vozilo je prvi put javno prikazano 1966 godine.
320
LISICA, Komandant bez potreba, str. 16.
Objasniti vojnicima da sa nalazimo u ratu i od istih zahtjevati da se u tom duhu i pona-

aju, to e u velikoj mjeri doprinjeti manjem broju ranjenih i poginulih.
Vojnici, borci Srpske vojske BiH, ovo je borba za opstanak antifaista i Srba na ovom
prostoru.
Mi smo Srpska vojska Srpske Republike i niija vie, a to treba i moemo da dokaemo
samo na djelu.
Na naoj strani je pravda, potenje i vjera u istinu gdje do maksimuma dolazi do izraaja
individualno i kolektivno potenje i opredeljenost za stvaranje sretnije budunosti, za
stvaranje Srpske Republike BiH.
Vratimo se sami sebi, svojoj istoriji, naim obiajima, crkvi i tradiciji.
Ponosno napred, smrt ustaama, zelenim beretkama i izdajicama Srpskog roda.
ivio poteni narod.321
30.000 boraca za spas srpskog naroda

Sa amake teritorije, iz pravca Slatine i Gajeva, nastupali su borci 2. posavske pjeake
brigade. Udarnu snagu inili su pripadnici Specijalnog bataljuna ove brigade, pojaani
sa dvadesetak dobrovoljaca pristiglih iz Srbije i Crne Gore. Sa druge strane, iz pravca
Skugria, nastupali su borci 1.K.K. koji su u sadejstvu sa borcima republike Srpske Kra-
jine i dobrovoljcima sa Trebave i Vujaka vodili estoke borbe za osloboenje Dervente
i Modrie. U ovoj velikoj i veoma znaajnoj vojnoj operaciji za spas srpskog naroda
uestvovalo je vie od 30.000 boraca. ()
Zavrne borbe za Put ivota poele su u cik zore 24. juna 1992. godine. Druga posav-
ska brigada je dejstvovala na frontu irokom est kilometara, na pravcu Kornica-
Ledenice. Posle artiljerijske pripreme, na glavnom pravcu napada (selo Kornica) u bor-
bu su uvedena oklopno-mehanizovana sredstva. () Tog dana Druga posavska brigada
je oslobodila Kornice.322
25. lipanj 1992.

Drugi dan proboja koridora
No 24./25. 06. je protekla u povremenom dejstvu neprijateljske artiljerije po putevima
u dubini teritorije i pokuaju protivnapada na pravcu: Modria - G. Skugri. Jedinice
TG-1 su napad doekale spremne i odbile ga u jednoasovnoj borbi bez sopstvenih gu-
bitaka nanevi neprijatelju velike gubitke. Prema njihovom izvetaju bilo je 30 poginu-
lih i 53 ranjena borca. Komandant TG-1 je zbog pretrpljenih gubitaka i pada morala iz-
vukao iz borbe 3./16 Kmtbr. i postavio ga na desni bok radi zatite od eventualnog na-
pada iz pravca Graanica. Umesto ove jedinice su uvedeni: 1. bataljon VP (-1) od 140
boraca i 1./lpbr Prnjavor popunjen sa 340 boraca. Odluka za napad nije menjana. Nakon
odbijenog protivnapada i izvrenih priprema deo glavnih snaga TG-1 je nastavio sa na-
padom i oslobodio selo Kladari Gornji, a sa pomonim snagama je potpuno osloboena
Kunjaa i izbilo se na prednji kraj odbrane sela Tarevac i Rijeani Donji.
TG-2 je produila sa napadom prema ranijoj odluci, ali je poetak napada pomeren za
posle podne. Jedinice su uspele da na itavom frontu razbiju prvu liniju odbrane i potis-
321
LISICA, n.d. str. 17-18.
322
ILIKOVI Rajko, BLAGOJEVI Lazar, PAVLOVI Ilija, STOJANOVI Miladin, BOROJE-
VI Milan, MILAKOVI Jovan, Posavski vor opstanka, Bosanski amac - Banja Luka, Skuptina
optine Bosanski amac, Optinska boraka organizacija Bosanski amac, Dokumentacioni centar
Republike Srpske za istraivanje ratnih zloina - Banja Luka, tit-M Beograd, 2002. god. str. 95.
nu neprijatelja za 1,5 do 2 kilometra. Dalji napad je zaustavila veoma snana zaprena

vatra neprijateljske artiljerije i pad mraka. Na dostignutoj liniji sve jedinice su se utvrdi-
le u toku noi.
TG-3 je otpoela sa napadom grupiui glavne snage prema s. Modran i prevoj Plehan.
Vei uspeh nije postignut jer su jedinice napadale oprezno, vie ispitujui protivnika.
OG Doboj: bez znaajnijih pomaka i dogaaja.323
Na derventskoj bojinici vode se estoke borbe u rajonu Tomasovog brda i Mojica brda
te u rajonu Brezici. Neprijatelj koristi zrakoplovstvo. Nae su snage zadrale crtu obra-
ne, osim na raskriju puteva u s. Matoevac.
Jae borbe se vode i oko Podnovlja.324
VRS probila koridor

26. lipanj 1992.
etrdeset dva dana, od presijecanja pravca Banja Luka - Doboj - Tuzla na br-
anskoj malti i dvanaest dana od poetka priprema za proboj koridora, 26. lipnja u
14,00 sati, vojnici Prvog krajikog i Istonobosanskog korpusa VRS, susreli su se
istono od Modrie, u rajonu sela Kornice i ardak, na farmi u Filomeni 325, spo-
jivi zapadni i istoni dio Republike Srpske. Dva dana prije roka (Vidovdana), pu-
kovnik Novica Simi je izvrio komandantovu zapovijed. Probio je koridor prema
Srbiji - vei od kozje staze.
U operaciji Koridor-92 je, prema zvaninim podacima VRS, poginulo 293, a ra-
njeno 1.129 pripadnika VRS i specijalaca MUP-a tzv. Republike Srpske Krajine.326

Sve jedinice su od ranih jutarnjih asova bile izloene snanom dejstvu neprijateljske
artiljerije iz rejona: Gradaac, Modria, Jake, Debela Lipa, Odak i Plehan.
TG-1 je u ranim jutarnjim asovima energino produila sa napadom svih raspoloivih
snaga i do 12,00 asova oslobodile sela Bukulije, Podbare, ardak, i Otea. Glavne
snage su produile napad prema selu Kornica gde su se susrele sa delom snaga jurinog
bataljona 2. posavske brigade IBK. Spajanje je ilo sporo uz obostrano nepoverenje jer
se nisu poznavali, ali je posredovanjem oficira za vezu inspektora Boovia i taj delika-
tni posao zavren do 14,00 asova. Uz obostranu radost i oduevljenje boraca spoj je do
pada mraka uvren prema Gradacu na oko etiri kilometra irine i prema Garevcu na
dva kilometra irine.
Spajanje sa 2. posavskom brigadom IBK jedinice TG-1 su ostvarile ve na poetku 1.
etape operacije - proboj iz operativnog okruenja irine tri kilometra. U toku noi TG-1
je uurbano vrila razminiranje i opravku poruenih deonica puta pa je do svitanja bio
323
324
325
Prema kazivanju ZapovjednikaTG-1, generala VRS, Novice Simia, autoru (svibanj, 2009.).
326
www. republikasrpska.net - General Novica Simi je autoru potvrdio navedene podatke. Naime, g.
Simi je osobno doao do tih podataka, istraujui u arhivu 1.KK za potrebe svoje radnje Operaci-
ja koridor - 92, koju je radio za vrijeme polaganja generalskog ispita.
prohodan Mali koridor koji je od Doboja preko Trebave, sela Skugri Donji - ardak
- Kornica - Slatina Srednja vodio za Brko - Bjeljinu i dalje za Srbiju.
TG-2 je itav dan bezuspeno pokuavala da probije novopostavljenu liniju odbrane 2.
brigade ZNG. Braniocu su na ruku ili nadviavajui poloaji, stenjenje kod Dobor Ku-
le koje se nije moglo zaobii i veoma dobro utvreni rajon odbrane sa masovnim zapre-
avanjem MEP. Veto koristei preglednost zemljita, neprijatelj naim snagama nije
dozvolio izbijanje na jurini poloaj i privlaenje tenkova za neposredno gaanje.
TG-3 je produila sa napadom po ranijem planu pokuavajui da izmanevrie odbranu
na Plehanu. Ostvaren je manji pomak. Jedinice su itavo vreme bile izloene dejstvu ar-
tiljerije i VBR.
OG Doboj: Jedinice izvode manja demonstrativna dejstva. Ozrenci izvetavaju o veli-
kim borbama koje vode okrueni Srbi u selima: Tinja, Podpe i Smolua.327
Iako je preputanje koridora Srbima dogovoreno jo 06. svibnja 1992. godine u

Grazu, nejasno je:
1. Zato taj dogovor hrvatska strana nije realizirala zapovijeu kako se pos-
trojbe HVO i HV (a zbog odobravanja humanog preseljenja i narod) imaju
povui na rubove dogovorenog koridora?
2. Zato je 123. br. HV (24. lipnja) uvedena na kljuno (najue) mjesto u kori-
doru (Kornice - ardak), te nakon 24 sata iz njega izvedena?
Izvlaenja tako mone postrojbe iz prostora koji je bio glavni cilj velike nep-
rijateljske ofenzive i preputanje puno slabijih snaga HVO-a na milost i ne-
milost najveoj koncentraciji VRS tijekom rata, imalo je za posljedicu gu-
bitak povjerenja u politiku vrhovnitva te sustav rukovoenja i zapovijeda-
nja. Krajnji rezultat bio je - gubitak borbenog samopouzdanja.
327
Fotografija br. 53 Topnika priprema 1.K.K. VRS za proboj koridora bila je paklena.
(Foto: ustupio bojnik VRS Mika kori)
Fotografija br. 54 Vojska tzv. Republike Srpske Krajine (Foto: http://images.google.hr)

Pukovnik Lisica tei uspjehu pukovnika Simia

Na krilima poetnih uspjeha TG-1, Zapovjednik TG-3 VRS, pukovnik Slavko
Lisica, za svoj pravac djelovanja, u selu Foa, 26.06.1992. god. u 05,00 sati, svojim
komandantima izdaje
NAREENJE ZA NAPAD
1. Na pravcu napada TG-3 brani se neprijatelj na celom frontu. Nakon vie asova
borbe sa ustaama pokazalo se da se isti veoma ilavo brane. (istaknuo J.Z.)
Na p/k uoene su utvrene vatrene toke, a po dubini dejstvuje sa MB-120 i 82 mm,
i jednim brojem tenkova. Prednji kraj ustaa je na celoj duini fronta uzdrman. Cije-
nimo da su mu sadanji poloaji vrlo vani i da e ih i dalje ilavo braniti. Uoena su
izvjesna pregrupisavanja ustaa u reonima Karaula, Tavana, Tomasovog brda, s. Ve-
lika, a po dubini su uoeni pokreti dve kolone meovitog sastava (kamioni, autobusi
i neto tenkova) i to na pravcu Plehan-Karaula-Derventa. Nakon jueranjeg napada
ustae su pretrpile velike gubitke u ivoj sili i tehnici.
2. TG-3 nastavlja sa izvoenjem napada u dodeljenoj zoni sa zadatkom: Ovladati reo-
nima: Tavan, Karaula, Velika, Tomasovo brdo i time stvoriti uslove za to bri na-
pad u pravcu Derventa.
3. Odluio sam energino sa svim raspoloivim snagama produiti napad na pravcu
Glogovica - Cerik, Karaula i s. Raii - s.alii - Plehan.
3.1. Osinjska brigada nastaviti sa napadnim dejstvima u dodeljenoj zoni sa zadat-
kom ovladati reonom Tomasovo brdo, sadejstvovati 1/11 part.br. u ovladavanju
objekta Tomasovo brdo.
3.2. 1/11 part. br. nakon izvesnog pregrupisavanja nastaviti napad, zauzeti objekt
Tomasovo brdo, a nakon toga izvui se u reon s. Ilii, s. ukii u gotovosti za
dalja dejstva.
3.3. Krnjinska brigada nastaviti sa napadom i u sadejstvu sa br. Vujak ovladati ob-
jektom Tavan i s. Velika. Podrava shad-122 mm i dag sa 20 projektila.
3.4. Brigada Vujak nastaviti sa napadom i zauzeti objekt: Topuz i Karaula. Podr-
ava shad-122 mm.
3.5. Izv. eta nastaviti napad i u sadejstvu sa snagama Krnjinske brigade ovladati sa
objektom s. Velika328
328
LISICA, n.d. str. 22
III. KRONOLOGIJA
K 275
Zem
mljovid br. 9Odlukka komandanta TG
G-3 za oslobaanje Dervente, 26.06.19
992. (Lisica n.d. 37
3 str.)
U veeernjim satimaa deurni operattivac OGIP izvjjeuje zapovjed

dnika OZ Osijeek:
Na derventskoj bojinici neprijaatelj je ovladao raajonom Tomasov vog i Mojica brdaa. Crta
obrane (je) u tekom stanju.
U rajonu Boiaa Visa, Gloga i Dobre
D Vode, naaa napadna djelovaanja.
329
Na bojinici okoo Modrie, jae borbe.
b Crta nije promjenjena.
p
329
OGIP, Deurni opeerativni - Zapovjeddnitvu OZ Osijek, Dnevno operativn
O no izvjee, Klasa: 81/92-
0 Ur. broj: OG-17/92-132, Slavonskii Brod, 26.06.19922. god.
02
Nakon svoje najvee i najuspjenije bitke, VRS probija koridor ivota, a deurni
operativni izvjeuje OZ Osijek Na bojinici oko Modrie, crta nije promjenjena.(sic!)
27. lipanj 1992.

Komandant 1.KK, general Momir Tali - iz ratnog dnevnika
TG-1 je sve raspoloive snage uvela u borbu prema Modrii. Snage koje su se spojile sa
2. Posavskom brigadom IBK prele su u napad pravcem: Kornica - Garevac - Modria i
do pada mraka oslobodile selo Kladari Donji sa zaseocima s. Garevac, Baje, Luani, i
V. dralovac. Neprijateljske snage iz s. Garevac se izvlae skelom preko r. Bosne pre-
ma Odaku i putem prema Modrii. Ostale jedinice nisu ostvarile vei pomak. Malim
koridorom su prola prva vozila. Bila su to dva lepera sa municijom koje je iz Milo-
evca, gde su ekali mesec dana, doveo stareina Josipovi Miroslav iz Trebavske bri-
gade. Dolaskom ova dva vozila u selo Osjeane preko Trebavca izazvalo je buru odu-
evljenja kako boraca tako i naroda. Saobraaj je naglo oiveo, pa su u sledeoj turi pro-
li kamioni sa kiseonikom i lekovima za KBC Banja Luka i cisterne sa gorivom za
Kninsku Krajinu tj. RSK.
TG-2 je celi dan bezuspeno pokuavala da pronae slabije branjen poloaj neprijatelja.
Promene poloaja nije bilo.
Gubici: dva nestalih (k-dant bataljona i vezista).330
Brigadir Basarac, kao zapovjednik TG Greben - nesposoban, ili?

Na odakoj bojinici etnici napadaju na pravcu Kaljuge - Jake i Botajica - Penik. Na
modrikoj bojinici napadaju na pravcima Brvno - Kunjaa - Tarevci, Miloevac -
Kladari G., Kornica - ardak, Skugri G. - ivkovo polje. Nae snage dre odsudnu ob-
ranu.
Na derventskoj bojinici nije uvedena 1./127. br. HV (zapovjednik bojne, bojnik Renato
Romi) iako je po zapovijedi morala biti uvedena.
Dio boraca (50-ak) iz sastava 3. 'A' br. ZNG povukao se u Bosanski Brod, pa je u toku
njihovo vraanje (na crtu). Zapovjednik TG Greben331 nije uspio uvezati snage na
derventskoj bojinici, niti stabilnije organizirati crtu obrane.332
SZUP teko optuuje Slovenca

Smiljan Relji, pomonik ministra unutranjih poslova RH
() Agresor je zauzeo Modran i Lupljanicu, udaljene 4 km od
Dervente, a tijekom dana jedan dio srpskih ekstremista uao je i u
sam grad, od kuda su krajnjim naporom (branitelja), odbijeni. Za-
povjednitvo obrane grada ne funkcionira, neprestano se povlae
jedinice koje su imale izvrsne poloaje za obranu grada. Tijekom
protekla dva dana, oko 50 branitelja je poginulo, a stotinjak ih je
ranjeno. Prema naim, neprovjerenim saznanjima, branitelji su
ogoreni na zapovjednika Zlatka Majia (Slovenca), za koga smat-
raju da je izdao grad i branioce, nareenjima o povlaenju i sumnjivim odlukama. U
330
331
Taktika grupa Greben sastava: 3. A br. ZNG, 103. br. HVO, i 1/127 br. HV. Zapovjednik
brigadir Basarac.
332
Bosanski Brod je pristiglo oko 2000 novih izbjeglica iz zauzetih mjesta, koji govore o
strahovitom napredovanju neprijatelja.333
Dok jedan brigadir HV-a gradi virtualnu, drugi rui stvarnu - crtu bojita
Zapovjednik OGIP je zapovjedio 127. br. HV, da njena 1. bojna, odmah krene
na izvrenje borbene zadae na derventsku bojinicu, radi obrane crte K-132 - Rov-
lji - Mlinovi - Grubii -orluci.334
Poslije osobnog oevida u situaciju na Derventsko-Dobojskom ratitu (zajedno
s zapovjednikom OG 'Istona Posavina'), zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko
Vrbanac pie naelniku GSHV, generalu zbora Antonu Tusu kako se linija bojinice
nije bitno izmijenila,(sic!) te da su ustanovili sljedee:
- Dio boraca 3.A br. ZNG (oko 50-ak) se povukao i nalazi se u

Bosanskom Brodu. U toku je njihovo vraanje na liniju obrane.
- Bataljun 127. br. HV (Virovitica), nije, sukladno izdanoj zapo-
vijedi, uao u sastav 3.A br. ZNG i opa je ocjena da se taj
bataljun uope nee moi angairati na ovom ratitu (stalno po-
zivaju gosp. (uru) Deaka na dogovor, a rezultata nema).
- Prema zapovijedi, za zapovjednika TG Greben (3. A br.
ZNG, snage Derventske brigade i 1/127. br. HV, te snage oja-
anja), odreen je brigadir Basarac. uro Deak
Isti nije do datog roka uspio uvezati snage koje su mu date, niti
stabilnije organizirati obranu na datoj liniji.
Meutim, stabiliziranje obrane je u tijeku i prema naoj ocjeni to e se obaviti na
vrijeme, ali ne moe biti garancija da e se to uspjeno odrati.
S obzirom na to da se i kod drugih postrojbi angairanih u zoni OG 'Istona
Posavina', pojavljuju grupe koje naputaju bojinicu, a radi se o prostoru od vitalne
vanosti za Republiku Hrvatsku, kao i to da se na istonom dijelu Posavine stanje
komplicira, traim slijedee:
1. Odobrenje za otputanje iz HV svakog ko se udalji ili ne eli ii u bojna djelova-
nja van teritorije Republike Hrvatske.
2. Odobrenje za angairanje jo 2-3 brigade HV u zoni odgovornosti OG 'Istona
Posavina', pod uvjetom navedenim u toki jedan ovog izvjea.335
333
SZUP, pomonik MUP, Smiljan Relji - dr. Franjo Tuman, predsjednik RH, dr. Franjo Greguri,
predsjednik Vlade RH, Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka,ministar unu-
tarnjih poslova RH, Ivan Jarnjak, eljko Tomljenovi, zamjenik ministra unutarnjih poslova, In-
formacija Ur.broj: 80/sl. (337), Zagreb, 29.06.1992. god.
334
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - Zapovjednitvu 127. br. HV, Zapovijed Klasa: 8/92-01,
Ur.broj: OG-01/92-136, Slavonski Brod, 27.06.1992. god.
335
Operativna zona Osijek, Zapovjednik, brigadir Vinko Vrbanac - Naelniku Glavnog stoera HV
generalu zbora Antonu Tusu, Klasa: 81/92-02 Ur.broj: OG-01/92-141 akovo, 27. 06. 1992. god.
278 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Neeznamo gdje su
u borci iz 127. br.
b HV, ali znaamo da s nama nisu
Dokument br. 16 Primjer sam

movolje ili namjernee opstrukcije OGIP
P-a, na bojitu
(ww
III. K
KRONOLOGIJA 279
Kruljacc odbio Basaarevu zapovvijed - za po

ovlaenje
Dokument br. 17:: Mladen Kruljac odbio zapovijed o povlaenju (www.sllobodanpraljak.com

m)
280 NSKOJ POSAVIN
G
General Mladeen Kruljac, zappovjednik 3/3A
A br. HV
Za razliku od zapovjednika
Z z OZZ Osijek, brigaadira Vinka Vrbbanca,
u svom Izvjeu o razvoju sittuacije na dervventskom bojituu, bez
i
imalo uju pretpostavljene u
uljepavaanja, djelatnici SIS-a izvjeu
M
MORH. Opisanno ponaanje brigadira Basaraaca granii s naamjer-
n iniciranjem
nim m, provociranjeem i poticanjem m na prekid boorbi te
d
dovodi domae stanovnitvoo do panike i bjeanja u poddruje
P
Polja.
Akoo bi se eljelo razumjeti - zatoo je 06.10.19922. godine pao Bosanski
B Brod, nuno
n
je uppamtiti ponaannje brigadira Baasarca na bojittu 27.06.1992. - dan poslije prroboja
koriidora, dan prije pada Modrie i sedam dana prrije pada Derven nte!
Istovremeno zapovjednik
z OZZ Osijek, brigaddir Vinko Vrbaanac, tvrdi naeelniku
GSH HV, generalu zbbora Antonu Tuusu kako se linnija bojinice nije bitno izmijenila.
To to
je koridor probijen,
p a Moddria pred padom m, za njega nijee bitna izmjenaa linije
bojiinice. (sic!)
Dok zapovjeddnik OZ Osijek (kao logistiar)) kod pretpostaavljenih moli reeviziju
statuusa bosansko-poosavskog bojitta i trai odobrrenje za angairranje jo 2-3 brrigade
HV van teritorijee Republike Hrvvatske, zapovjjednik TG-3 VR RS, pukovnik Lisica,
L
pun samopouzdanja u predstojeee borbene uspjeehe - utvruje: Plan je je spreeman.
Svim
m komandantim ma brigada izdanno je nareenje za napad, kao i pravci napadaa. 336
Z
ZAPOVEST ZA NAPAD
N
1. U zoni odgoovornosti TG-3 brane b se ustake snage iji taann raspored i jainna nisu
utvreni. / / Moral neprijattelja je na niskom m nivou zbog svak kodnevnih gubitaaka te-
ritorija, ljudstva i tehnike.
2. Odluio sam m u toku 28.06.11992. god. i daljee svim snagama TG-3 izvriti nappad na
ustake snagge i snage zeleniih beretki u zonii odgovornosti g//s pravcem: Tom masovo
brdo - Modrran - Luani Bosaanski, a p/s pravccem: Karaula - Ceerik.
U bliem zaadatku ovladati linijom Gornja Binja (tt.169) - s. Ravlii - s. Mlinnari - s.
Grubiii - tt.266
t - tt.267. (V
Vis) - k.232 (Velikka).
U sledeem zadatku izbiti naa komunikaciju Derventa D - Tavan n u sektoru s. Nujii - s.
Siine, a u narednom
n zadatkku, presei komunnikaciju Derventa - Bosanski Brood i iz-
biti na r. Ukkrina u sektoru irrovine - eravac.
Operacije izvoditi
i po objjektima 28.06.1992. god., 29.0 06., 30.06., 01.07. i
02.07.1992. god.
Svim Komaandantima i komaandirima nareujem energino samo napred. Povllaenja
nema. Svi Komandanti
K i kom
mandiri da linim m primerom pokaau hrabrost, odvvanost
i upornost Sledee komanddno mesto TG-3,, Plehan.
Zadaci jediinicama
- Vujievaa brigada u sastavvu pomonih snaga napada pravceem: Donja Binjaa - Nu-
jii - eelar (tt.205) - irrovine sa zadatkoom; U bliem zaadatku ovladati linijom
Gornja Binja
B (tt.169) - ttt.226, a u sledeeem ovladati linijo
om Gapari - s. Nujii
N i
izbiti na komunikaciju Derventa
D - Tavan. u sektoru s. Rab bii - s. Nujii. U nare-
336
L
LISICA, Komandaant bez potreba str. 16.
dnom zadatku, u sadejstvu sa Kojievom brigadom presei komunikaciju Der-

venta - Bosanski Brod u sektoru irovine - tt.131 i izbiti na r. Ukrina.
- Kojieva brigada napada u sastavu g/s pravcem: s. Skorii - s. Cerovi -Luani
Bosanski sa zadatkom: u bliem zadatku izbiti na liniju s. Ravlii - s. Mlinari - s.
Grubiii, a u sledeem zadatku izbiti na komunikaciju Derventa - Tavan u sak-
toru Nujii - Cerovi. U narednom zadatku presei koomunikaciju Derventa - Bo-
sanski Brod na sektoru tt.131 - Luani Bosanski.
- urguzov bataljon u sastavu g/s napada pravcem Bilia Vrelo - tt.262 - Zelenike
- eravac sa zadatkom: u bliem zadatku ovladati linijom tt.268 - tt.266, a u sle-
deem zadatku izbiti na komunikaciju Derventa - Tavani na sektoru s. Cerovi - s.
Siine. U narednom zadatku produiti napad pravcem Zelenike - eravac, prese-
i komunikaciju Derventa - Bosanski Brod na sektoru Luani Bosanski - eravac
i izbiti na r.Ukrina.
- Krnjinska brigada napada pravcem k.238 - tt.270 sa zadatkom: u bliem zadatku
ovladati linijom tt.267 (Vis) - k.232 i ovladati komunikacijom Derventa - Doboj
na sektoru Glavai - Velika, a u sledeem zadatku blokirati Plehan.
- Oljaina brigada u sastavu pomonih snaga napada pravcem: Karaula - unjari
sa zadatkom: u bliem zadatku blokirati Karaulu, a u sledeem, produiti napad i
izbiti na limiju Duspare (s) i za oko 700 metara/-k.135 - s. Pudii. Obezbediti de-
sni bok na liniji Otri vrh - Bukovica mala -Donji Vinjik.
Smrt ustaama i zelenim beretkama! Srpski narod je na pravoj strani i sigurmo e
pobediti.337
VRS osvojila Modriu

28. lipanj 1992.
Komandant 1.KK, general, Momir Tali (iz ratnog dnevnika)
TG-1 je iz tri pravca nezadrivo izvrila napad na Modriu i do 16,00 asova oslobodila
grad, a do pada mraka i celu desnu obalu reke Bosne od Tarevca do Miloevca. Zarob-
ljena je dokumentacija 105. br. ZNG Modria, iz koje se vidi da je imala etiri bataljona
koja su izvodila odbranu u rejonima: s. Garevac, grad Modria i s. ardak. Brigadna ar-
tiljerija mad-105 je imala vatreni poloaj u dvoritu silosa u gradu Modria. Osloboe-
njem desne obale reke Bosne TG-1 je pre roka zavrila zadatak koji je dobila u prvoj
etapi operacije.
Osloboen je Srednji koridor za Semberiju: asfaltni put: Doboj - Modria - Miloevac
- Brko - Bijeljina koji je bio neoteen, a mogao se za teka vozila koristiti samo po
noi zbog dejstva neprijatelja sa Dobre Kule.
TG-2 i TG-3 nisu napravile znaajniji uspeh u napadu. Neprijatelj ispred njih se uurba-
no utvruje na novim linijama koristei kao radnu snagu zarobljene civile srpske nacio-
nalnosti. Veoma organizovanim osmatranjem i izvetavanjem neprijatelj postie da ve-
oma brzo dejstvuje po naim jedinicama u pokretu, a vatra artiljerije je pojedinana i vr-
lo precizna. Uoeno je da masovno koristi ureaje na UKT tzv. motorole ne koristei
KZ. Nareeno je da se ne ometaju nego da se samo prislukuju.338
337
LISICA, n. d. str. 25.
338
282 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Poslljedica straha, nesposobnostii, ili ?

Na derventskoj bojinici nastoji se stabilizirati i urediti
u crta obran
ne.
Na modrikoj bojinici
b je neprijatelj ovladao teriitorijem desne obbale r. Bosna ukljuuju-
i i grad Modriu. Po samoiniccijativnom izvlaenju bataljuna Poega iz rajon na Ga-
revac i unesenooj panici u postrrojbe HVO, naputene su sve lin nije obrane i praaktiki
teritorij prepu uten neprijatelju. (istaknuo J.Z.) Trenutno neprrijatelj oprezno ulazi u u
naputeni teritoorij, stoga je izdanna zapovijed 1022. br. HVO (Odak) za izvianje,, proc-
jenu situacije i mogunost
m angairanja postrojbi na
n ponovno uspo ostavljanje linije obrane
o
na dijelu naputtenog teritorija. 102.
1 br. HVO u suudjelovanju sa diijelom modrikihh snaga
uspostavlja linijju na lijevoj obalii r. Bosne.
Na odakoj boojinici pritisak naa Penik i Jake. PZO 108. br. HV V sruio Mig-21 koji je
pao kod s. Crkvvina. Zapovjedniitvo OGIP traii slanje 2-3 borbeno spremne br. HV u
zonu svoje odgoovornosti.339
Fotografija br. 55 Grad i rafinerrija Modria (Foto:: www.dw-world.de, 25.07.2009.)
Jesu li snage jaine jedne bojjne 123. br. HV

V bile dostatne za
z ouvanje korridora
pod kontrolom hrvaatsko muslimannskih snaga (u prostoru
p ardak
k-Kornica), o toome se
moe raspravljati.
Meutim, siguurno je, kako jee proces gubitkaa cjelovite Bosaanske Posavine zapo-
eo 24. lipnja, '922. u 01,00 sati,, kada je 123. br. HV zavriilasamoinicijattivno
izvlaenje iz tog prostora.
p Te nooi, kada su hrrvatsko-muslimaanske snage shhvatile
kakoo su, bez najavee i pripreme, prreputene same sebi, dolo je dod panike u njihhovim
redoovima. Dolo jee do osjeaja kaako se nalaze u bezizlaznoj sittuaciji. Osjealii su se
izdaano. Posljedinoo, poelo je napputanje linije obrane
o i preputanje teritorija nepri-
n
jatellju. Nakon nejaakog etverodneevnog otpora najodlunijih
n boraca 105. br. HVO,
H
srpsske snage su osvvojile Modriu (28. lipnja u 111,00 sati340), a esnaest
dana kasnije
k
(14. lipnja) i Odakk.
339
OGIP, Deurni opeerativni, puk. Stjeppan Orekovi i eeljko Sadorski - Zaapovjednitvu OZ Osijek,
O
D
Dnevno operativnoo izvjee, Klasa: 81/92-02
8 Ur. broj: OG-17/92-142, i Klasa:
K 81/92- 02, Ur.broj:
U
O
OG-17/92-149 Slavvonski Brod, 28.06.1992. god.
340
V
VRAEVI Milutiin (predsjednik reddakcijskog odbora) Modria u Otadbinskom ratu 1992.--
1
1995., Modria, Srppski kulturni centarr Modria, 2004. god. 30. str.
III. K
KRONOLOGIJA 283
284 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokument br. 18:

1 127.br. HV nee ui na bojite, a 123.br.
1 HV e ga neplanski
n napustiti
(wwww.slobodanpraljakk.com)
I opet Basaraac
Gub bitak teritorijaa posljedica zap povijedanja, a ne kukaviluk ka

Kao to je viddljivo i iz prethodna dva dokum menta, ako bi se
s eljelo razum mjeti -
zatto je VRS 07.100.1992. godine osvojila
o Bosansski Brod, nuno je upamtiti, ne samo
ponaanje brigadiraa Basarca na deerventskom bojiitu 27.06.1992 2. godine (dan poslije
p
padaa koridora, dann prije pada Modrie i sedam m dana prije pad da Dervente), nego
n i
ponaanje 123. br. HV iz Poegee, koja je nakonn dva dana borravka na modriikom
bojiitu, po zapovijjedi svog zapovvjednika eljkaa Kalia, borbeeni poredak nappustila
nouu (!) 26. 06. 19992.341 i time u ostale
o branitelje unijela osjeaj (blae) nesigurrnosti,
(teee) izdaje, te bilaa izravan (taktiki) povod za pad
p Modrie. Unato
U tome prippadni-
ci 123. br. HV moggu tvrditi kako tih dana, oni niisu bili najgori. Naime, 127. br. b HV
iz Virovitice,
V sa svojih 700 boracca, pod zapovjednitvom brigadira, ure Deaka -
nije niti prela r. Savu
S i zauzela zapovjeene
z poloaje na derveentskom bojituu, iako
je dvva dana, s lijevee obale Save, obbeavala kako e to uiniti.
Takvo ponaaanje postrojbi, posljedica
p je politikog
p voennja i analogno tome
vojnnikog zapovijeedanja, a ne kukkaviluk boraca..
Ovaj scenarijj gubljenja graadova (i sela) na n nain da jedn na ozbiljna posttrojba,
uvijek uz poticaj emisara, naputaa bojite, dok drugad takva, kojja treba ui, kaasni ili
uope ne ulazi u zaapovijeeni borbbeni poredak, u Bosanskoj Possavini je bilo prravilo,
a nee izuzetak. Takvvo ponaanje eliitnih postrojbi je j u redove ostaalih branitelja unnosilo
osjeeaj nesigurnostti i ugroenosti, te posljedino dovodilo do njiihova naputanjja crte
bojiita i preputanje prostora neprijatelju - bez boorbe.
341
O boravku 123. br.. HV na modrikom m bojitu postoje tri
t slubena svjedoenja. Po SZUP-u (Infor-
m
macija broj 80/367 od 09.07.1992. god.)
g i Deurnom operativnom
o asnikku OGIP (Dnevno opera-
tivno izvjee, Klassa: 81/92-02 Ur. brroj: OG-17/92-125, od 24.06.1992. god. - postrojbe ovee briga-
d su napustile bojinu
de b crtu 25/266. 06.1992. god., a po SIS-u (Bro oj: 512-04/02-267-92 od
2
28.06.1992. god) 1123 brigada HV booravila je u Bosni svvega dva dana (26.. i 27. lipnja 1992. god.).
III. K
KRONOLOGIJA 285
Dokument br. 19 P
Prilog : Linije zapoovijedanja ne funkccioniraju (www.slo
obodanprljak.com)
Fotografija br. 56 Posada tenka 102. br. HVO (Foto: ustupio Tomislav Boi)
Cijelu opinu Odak, 15 dana, branilo manje od 1000 boraca

Po gubitku Modrie, hrvatsko-muslimanske snage (s narodom) su se izvukle na
lijevu obalu r. Bosne, a potom preko Odaka i Bosanskog Broda u Slavonski Brod.
Dakako, s pripadnicima 105. (modrike) br. HVO povukao se i velik broj boraca
102. (odake) brigade. Od 29. lipnja do 15. srpnja, na podruju opine Odak nepri-
jatelju su otpor pruale snage 102. br. HVO jaine jedne ojaane bojne i snage 105.
br. HVO jaine jedne satnije.342
Na odakoj bojinici jak pritisak na 102. br. HVO u rajonu Penika i Jakea. U toku
organiziranje crte obrane na lijevoj obali r. Bosne na potezu Beirovac - Dobor - Gornje
Polje snagama 105. br. HVO koja se pokuava srediti.343
Topnitvo nije u stanju izvriti zadatak

Zapovjednitvo OGIP je zapovjednitvu IZM GSHV akovo dostavilo Izvje-
e o stanju topnikih postorjbi u OG Istona Posavina
Neprijatelj je na cjelokupnoj zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina' u napadnim ak-

tivnostima. Nae postrojbe trpe snani pritisak pjeadijskih i oklopnih postorjbi ne-
prijatelja. Izloene su snanoj topnikoj vatri. I u ovoj situaciji od topnitva OG trai se
342
Prema kazivanju Zapovjednika102. i 105. br. HVO, autoru.
343
i oekuje da svojim djelovanjem zaustavi neprijatelja. Ovaj zadatak topnitvo nije u sta-
nju izvriti zbog sljedeeg:
Popunjenost naih postrojbi minama 60 i 82 mm ravna je nuli. Zbog toga pjeadijske
postrojbe zahtijevaju da teim oruima izvravao zadatke namijenjene navedenim kalib-
rima.
MB 120 mm na bojitu ima dovoljno, ali njihova popunjenost kree se od 0 (nula) do
0,2 BK (borbeni komplet).
Za orue kalibra 76 mm (ZIS, B1) projektili se broje na komad. Navedenih orua ima
dosta ali zbog totalne nestaice streljiva gotovo su van upotrebe.
Orua kalibra 122 mm (D30), 130 mm i 152 mm za koja ima streljiva nema dovoljno da
bi kvalitetno pokrilo bojite. Pojedina baterija se dijeli na tri pravca djelovanja. Orua
koja posjedujemo zbog koliine ispaljenog streljiva spremna su za generalni remont.
Odravanje orua na VP teih kalibara je nedostatno. OG ne raspolae sa odgovaraju-
im VES-ovima i sredstvima, a OZ nije dovoljno aurna u izvrenju naih zahtjeva.
Trenutno od dva samohodna orua S01 122 mm 'GVOZDIKE' tri orua su u kvaru. Te-
hnika pomo OZ je traena u vie navrata. Na kraju je na VP doao majstor pukar, a
ne artiljerijski majstor.
OG se pridodaju orua koja su davno bila spremna za rashod (samohotke 90 mm M 36)
sa nedostatnom koliinom streljiva. Primjer etiri orua iz 136. br. HV sa 40 TF projek-
tila. Pridodane topnike postrojbe nisu spremne da izvravaju borbene zadatke na desnoj
obali rijeke Save. Spremno ostavljaju orua to rezultira neadekvatnom primjenom istih
zbog zbrdazdola skupljenih posada ili im se nalaze VP (vatreni poloaji) sa lijeve obale
te nisu dovoljno iskoritena.
Pojedine postrojbe permanentno zahtijevaju da im se dijelovi veoma oskudnog topni-
tva OG direktno pridodaju, a niti po bilo koju cijenu ne ele svoja sredstva uvezati u or-
ganiziranu shemu vatre OG.
Topnitvo OG organizirano je u dvije cjeline dva IZM topnitva, zapad-Kostre i istok-
Odak. Sa raspoloivim oruima i streljivom maksimalno pokrivamo teritoriju.
Dolazi do pojave dvojnog pa ak i trojnog zapovjednitva na pojedinim pravcima to
maksimalno uslonjava djelovanje topnitva.
Dolazi do samovoljnog ulaska i izlaska postrojbi, nepotovanja zapovijedi, nekoordini-
ranog zapovijedanja VP sa OG tako da se na pojedinim pravcima nepotrebno gomilaju
sredstva, a drugi pravci ostaju nepokriveni.
Topnike postrojbe koje su ukljuene u OG nisu formacijski popunjene (2 MAD 50% ,
topnitvo 108. brigade ZNG 63%)
Javlja se revolt i osjeaj ostavljenosti u postrojbama topnitva koje djeluju na desnoj
obali Save jer od osnutka OG isto ljudstvo izvrava borbene zadatke.
Zbog prethodno navedenog, a u cilju poboljanja uinkovitosti topnitva OG hitno je
potrebno:
1. Osigurati minimalne koliine streljiva (istaknuo J.Z.)
za MB 60 mm 8.000 kom
za top B-1 76 mm 1.000 kom
za top ZIS 76 mm 1.000 kom
za haubicu 122 mm M 38 800 kom
zaLRL128mm 600 kom
za top 155 mm 400 kom
za haubica 203 mm 200 kom
2. Poslije ovakve popune osigurati konstantno dotok streljiva za sve kalibre.

(istaknuo J.Z.)
3. Osigurati slijedee topnike bitnice sa ljudstvom koje je spremno prijei rijeku Savu:
bat.haubica 105 mm
bat.haubica 122 mm D30 ili GVOZDIKA
bat.topova 130 mm
bat.haubica 152 mm sa minimalno 3 BK streljiva.
4. Izvriti popunu bitnica prema formaciji.
5. Inzistirati od pretpostavljenog zapovjednitva na potivanju zapovijedi i subordina-
ciji postrojbi.
6. Uiniti sve da se ibjegne dvojno i trojno zapovjednitvo.344
30. lipanj 1992.

Teko stanje u rejonu Penik - Jake
Tijekom dana su voene estoke borbe na derventskom ratitu, gdje je napadau
uniteno etiri tenka, a jedan zarobljen. Nae crte oko Podnovlja stabilne. Teko
stanje u rejonu Penik - Jake gdje demoralizirane postrojbe 102. odake brigade
bez pomoi 105. modrike brigade nastoje zadrati daljnji prodor neprijatelja prema
Odaku. Bez znaajnije pomoi, teko e odrati poloaj.345 (istaknuo J.Z.)
U Bosanski Brod na most ponovo je dolo oko 500 branitelja Modrie sa naoruanjem
(zolje, minobacai) zahtijevajui da preu most na Savi i da bjee u Slavoniju, jer nema
organizacije nikakve u obrani Bosanske Posavine. Vojna policija ih je vratila na po-
loaje za koje oni kau da uope ne znaju to brane i napadaju s tih poloaja. (istak-
nuo J.Z.) Obranu Modrie vodio je Perija Stani (bivi pripadnik Legije stranaca) koga
se najvie optuuje i napada zbog loe organizacije i pada Modrie u ruke agresora.346
01. srpanj 1992.

Jaki srpski napadi na derventskom bojitu
Tokom cijelog dana aktivna djelovanja na junom dijelu Derventske fronte i TO: avija-
cija, topnitvo, oklopne snage i pjeatvo. Ugroena linija obrane junog dijela kao i
grad Derventa. Snage 103. br. HVO dezorganizirane, prisutno izuzetno jako psiholoko
- propagandno djelovanje koje nailazi na plodno tlo u postrojbama HVO. inimo sve
to je u naoj mogunosti, da ponovno organiziramo postrojbe na liniji obrane : Karaula,
Bubali, Jukii, irovine.347
VRS osvojila Plehan
Nakon zauzimanja Modrie, srpske snage iz sastava Taktike grupe 3. zauzele su 01.
srpnja Plehan.348
Zapovjednik TG-3, pukovnik, Slavko Lisica:
344
345
OGIP, Deurni operativni - IZM Osijek, akovo, Dnevno operativno izvjee, Klasa: 81/92-01 Ur.
broj: OG-17/92-156, Slavonski Brod, 29.06.1992. god.
346
SZUP, Naelnik Radoslav Bego - Informacija broj 75/197 od 03.07.1992. god.
347
348
Bez izgubljene bitke, Srpska vojska, 15. 7. 1993., 11; Put ivota, Krajiki vojnik, juni 1994., 34.
Preuzeto, Davor Marijan, n.d. str. 186.
Krnjinska i Vujaka brigada ve su bile izbile u iri rejon Plehana i uspjele da ga zau-
zmu u munjevitom naletu. Plehan je bio samostan ozloglaen kao rasadnik ustatva. U
drugom svjetskom ratu pao je poslije Berlina. Teko je opisati ta je za narod, srpski na-
rod, u derventskom kraju pa i ire, znaio pad Plehana. To se, jednostavno, ne moe ni
sa im porediti. Pao je Plehan, pao je kamen sa srca. Mnogima. Svakom Srbinu sa ovih
prostora. Pad Plehana za ustae i zelene beretke bio je pad simbola u koji su se zaklinjali
i time je njihov moral bio poljuljan do temelja.
Uspjeli smo da izbijemo na Obodni kanal. Bitke su voene za svaku kotu, put, kuu. Te-
ren je bio vrlo nepogodan za izvoenje napadnih dejstava. Ne zna se ta je sve prepreka.
Svaka umica, ak i svako drvo, ipraje, kukuruzi, visoka trava, rasute kue po ravnici
- sve je sada bilo prepreka.349
Dakle, ogroman pritisak VRS u naletu probijanja koridora, s jedne strane, te

naputanje bojita najelitnijih postrojbi HV (3.A br., 123. i 127. br. HV), s druge,
uzrokovali su kod pripadnika HVO osjeaj kako su izdani, naputeni i ostavljeni na
milost i nemilost daleko nadmonijeg neprijatelja.
Budui se za zapovjednike postrojbi koje su naputale bojite (Basarac, Deak,
Kali ), ne moe rei kako su kukavice, vjerojatno su postupali u skladu sa zapovi-
jedima mjerodavnijih od pukovnika Vinka tefaneka i generala Petra Stipetia.
Iskljuivo zahvaljujui dragovoljakoj koncepciji obrane Bosanske Posavine i
analogno tome samoupravnom ponaanju, kako zapovjednitava tako i pripadnika
postrojbi, moemo se susresti sa sljedeom vojnom korespondencijom:
Neizvravanje zapovjedi od strane 106., 107. i 132. br. HV

U svezi Vae zapovijedi Ur.br. 1076/5-01-92-1 od 30.06. 1992. god. izvjeujemo Vas
da su do sada zapovjednitva bataljuna iz sastava 107. br., 106. br. i 132. br. HV izvrile
izvianja predvienih rajona upotrebe.
Potvrdu konkretnog angairanja u navedenom roku borbene spremnosti sa njihove stra-
ne nemamo. Miljenja smo da navedene postrojbe nee biti spremne za angairanje u
navedenom roku, te od Vas traimo da inzistirate na potivanju zapovijedi.350
Situacija na Derventskom ratitu i dalje je kritina na meuprostoru Rabi - Karaula
gdje neprijatelj silovito napada i lagano napreduje. I dalje po zapovijedi o angairanju
snaga nema realizacije, a na osnovu naih saznanja niti e biti realizirane zapovijedi o
angairanju 132. br. HV, 106., i 107. br. HVO.
Iz dananjeg razgovora sa 136. br. HV koja je danas takoer na izvianju, ne moe se
nita bolje oekivati. Cijenimo da e razvoj situacije ovakvim odnosom prema nei-
zvravanju zapovijedi izmijeniti potpuno odnos snaga, a teritorij e se morati na-
pustiti bez daljnje borbe zbog gubitaka i iscrpljenosti. (Istaknuo J.Z.) Stanje u rajonu
Penika i Jakea trenutno stabilizirano. Na crti obrane amake i Orake brigade nema
promjena, a niti znaajnih aktivnosti.
349
Slavko LISICA, Komandant po potrebi, preuzeto: http://vidovdan.org
350
OGIP, Deurni operativni, puk. Berislav Jezidi - OZ Osijek, IZM akovo, Izvjee, Klasa: 81/92-
02, Ur. Broj: OG-17/92-174, Slavonski Brod, 02.07.1992. god.
Na teritoriji Gradaca neprijatelj vri pritisak sa svih strana, ali crta obrane nije promi-
jenjena.351
Predvieno realiziranje zapovijedi o angairanju svjeih snaga iz HV postrojbi jo
(18,00 sati) nije realizirano niti pismeno potvreno o kretanju ili nekretanju na zada-
tak.352
Opstojnost Bosanske Posavine, a samim time i sigurnost Slavonskog Broda dove-
dena je zadnjih dana u pitanje. (istaknuo J.Z.) Ako uspije agresorova namjera da spoji
Banja Luku sa Beogradom, imat e koridor za dovlaenje pojaanja i logistike.353 Na-
kon toga ostaje samo Bosanski Brod, koji se nee moi obraniti, jer domae branioce
sve vie hvata panika.354
03. srpanj 1992.
U kompletnoj zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina' stanje je dosta teko. Do-
mae snage su demoralizirane posljednjim uspjesima neprijatelja. Gotovo na svim
(a posebno na derventskom) podrujima potrebna je intervencija postrojbi HV.355
(istaknuo J.Z.)
Postrojbe HV se izvlae ili izviaju

Budui su se postrojbe HV ili izvukle (3.A, 123. i 127. br. HV) s bojita ili
ga izviaju (132. i 136. br. HV), zapovjednik Slavonskog bojita, general Petar
Stipeti, izravno (svojim zapovijedima) sudjeluje u preustroju HV. Taj posao bi,
trebala biti primarna zadaa brigadira Vinka Vrbanca, kao zapovjednika OZ Osijek i
servisera OGIP i zapovjednitva Slavonskog bojita. Dakle, brigadir Vrbanac bi
trebao postrojbe osiguravati, a general Stipeti njima zapovijedati, a ne obrnuto.
General Stipeti, ostavljen na cjedilu od strane GS HV i OZ Osijek, jer mu
nisu osigurali potreban broj pouzdanih postrojbi HV, ini jedino to mu je preostalo
- zapovijeda slavonsko-brodskim postrojbama:
Samostalni bataljun 139. br. HV odmah dovesti u punu borbenu spremnost i pretpoiniti
157. brigadi HV, kao njen 4. bataljun.
Zapovjednik bataljuna javit e se zapovjedniku 157. brigade HV do 13,00 sati 03.07.
1992. god. radi prijema zadatka.
Najdalje do 16,00 sati 03.07.1992.god. bataljun mora biti spreman za borbeno djelova-
nje.
Ostalo ljudstvo 139. br. HV hitno podijeliti 108. i 157. br. prema ranijem dogovoru.356
351
OGIP, Deurni operativni, puk. Ivan uri - OZ Osijek, IZM akovo, Izvjee, Klasa: 81/92-02,
Ur. Broj: OG-17/92-175, Slavonski Brod, 02.07.1992. god.
352
OGIP, Deurni operativni, puk. Ivan uri - OZ Osijek, IZM akovo, Izvjee, Klasa: 81/92-02,
Ur. Broj: OG-17/92-176, Slavonski Brod, 02.07.1992. god.
353
Smiljan Relji, 02.07.'92. ne zna kako je koridor probijen 26.06.'92. - ili?
354
SZUP, pomonik MUP, Smiljan Relji - dr. Franjo Tuman, predsjednik RH, dr. Franjo Greguri,
predsjednik Vlade RH, Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka,ministar unu-
tarnjih poslova RH, Ivan Jarnjak, eljko Tomljenovi, zamjenik ministra unutarnjih poslova, In-
formacija o stanju na Bosansko-Brodskom ratitu, Ur.broj: 80/344, Zagreb, 02.07.1992. god.
355
OGIP, Deurni operativni, puk. Berislav Jezidi - OZ Osijek, IZM akovo, Izvjee, Klasa: 81/92-
356
OGIP, Zapovjednik Slavonskog bojita, gen. Petar Stipeti - Zapovjedniku 139. br. HV, Zapovijed
za predpoinjavanje, Klasa: 8/92-01, Broj : OG-01/92-180, Slavonski Brod, 03.07.1992.god.
III. KRONOLOGIJA
K 293
Vojska RS
R osvojila Derventu
04. srpanj 1992.
Znaajnija borbbena djelovanja neprijatelj
n je imaoo na derventskom
m bojitu gdje pokkuava
presjei komunikaciju Derventaa - Bosanski Brodd u s. Polje u em mu je djelomice uspio.
Nae snage sasstavljene od dom maeg ljudstva (istaknuo J.Z.) pokuavaju
p povraatiti iz-
gubljene pozicijje u tom rajonu tee konsolidirati obbranu.357
Fotografija br. 577 Grad Derventa (hhttp://gdb.rferl.org)
357
OGIP, Deurni opeerativni - OZ Osijjek, IZM akovo,, Izvjee, Klasa: 81/92-02, Ur. Brooj: OG-
O
1
17/92-197, Slavonsski Brod, 04.07.19992. god.
Naelnik topnitva OGIP je zapovijedio da raketna bitnica POLO M 83, 19. MPOTD,
preda borbena vozila na koritenje OGIP, a ljudstvo vrati u matinu bazu, zbog odbija-
nja da borbeno djeluju u interesnoj zoni OGIP.358
Pukovnik Slavko Lisica na Plehanu

Koncentracijom vatre i manevrom, osloboena je Derventa. Komandno mjesto Taktike
grupe - 3 premjeteno je na Plehan.
Moral boraca i samopouzdanje bilo je na visini. Uskoro smo izbili na obodni kanal. Ne-
prijatelj je bio u povlaenju. Moje nareenje je bilo prijei u gonjenje. Meutim, borci
su bez komande stali na liniji ispred Bijelog Brda Komandno mjesto Taktike grupe -
3 ve je u selu Kulina, gdje e i ostati do osloboenja Broda
Da bi poveao vatrenu mo brigade, drugu oklopnu brigadu rasporeujem po bataljoni-
ma ili etama - Krnjinskoj, Vujakoj i Osinjskoj brigadi. Svi komandanti su bili oficiri
oklopno-mehanizovanih jedinica, te sam bio ubjeen da e struno upotrebiti iste. Neto
sam ostavio u rezervi Komande Taktike grupe - 3.359
Fotografija br. 58 Crkva i samostan sv. Marka, Plehan prije miniranja

od strane srpskih snaga 1992. godine.
Da je nastavio s gonjenjem puk. Lisica bi izbio na rijeku Savu, u Bosanskom

Brodu, kad i puk. Simi u Novom Gradu (16.srpnja, '92.). Naime, u borbenom poret-
ku hrvatsko-muslimanskih snaga, neposredno nakon pada Dervente, na bojinoj crti
dugoj 60 km (Bijelo Brdo - Begluci - eravac - Vinjik - Gornja Vrela - Bandera -
Penik - Jake - r. Bosna - Prud), nalazilo se samo 3000 obeshrabrenih boraca HV i
HVO (50 na jedan kilometar), nasuprot 39.660 euforinih boraca VRS, u naletu.
Dakle, pored ogromne nadmoi u MTS-u, odnos snaga u borcima je bio 13:1 - u
korist VRS.
358
OGIP, Naelnik topnitva, puk Josip Kecerin - 19. MPOTD, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
OG-01/92-193, Slavonski Brod, 04.07.1992. god.
359
LISICA, Komandant bez potreba, str. 16. i 21.
III. KRONOLOGIJA
Fotografija br. 59 Tiskovna konferencija vodstva HVO Bosanske Posavine i SO Slavionski Brod. S lijeva: Iko Stani, Filip Evi, Petar Jurii. U
pozadini (predsjedavaju s lijeva) Mijo Ani, Frano Piplovi, Jozo Meter i Vinko Begi. Prvi s desna Ivan Brizi. (Foto: Darko Jankovi)
295
Uvoenje jakih snaga HV-a

06. srpanj 1992.
Na derventskoj bojinici u borbu su uvedene: bojna 127. br. HV, satnija 2. 'A' br. ZNG i
mijeana satnija 108. br. HV pojaana dragovoljcima iz 3. 'A' br. ZNG. Satnija iz 109.
br. HV je bila u fazi uvoenja. U toku uvoenja snaga HV poginuo je jedan, a ranjena
su etiri vojnika. Utvrivana je crta obrane kao i priuvna crta na Obodnom kanalu.360
Na traenje zapovjednika Slavonskog bojita, generala Petra Stipetia, deurni

operativni u OGIP, Branko Tubi, izvijestio je o zaposjedanju crte obrane:
1. Dio postrojbe 157. br. HV koji se jue vratio iz oekujueg reona s. Novo Selo, jo
uvijek je u Slavonskom Brodu. Obeano da e se pripremiti i izvijestiti kada budu
spremni na zadatak.
2. Grupa dobrovoljaca Vukovarske br. - 30 boraca prikljueno je izviakom vodu
108. br. HV koji je ojaan sa grupom 4/108. br. i zajedno broje 72 borca. Istoj formira-
noj postrojbi prikljuit e se 26 dobrovoljaca upuenih po zapovijedi 3. br. 'A'. Ova pos-
trojba (jaine satnije) posjela je liniju iza potoka Ljenica u s. Bosanski Luani zapadno
od tt. 104 (most na komunikaciji). Desni susjed im je satnija 3/101. br. HVO i zajedno
posjedaju liniju u s. Luani Bosanski - most tt. 104 - lijevo tt. 106.361
Iz naina na koji OGIP mora formirati ratnu postrojbu (u ovom sluaju jaine
jedne satnije) za uvoenje u borbeni poredak vidljivo je koliko je Hrvatska zaintere-
sirana za ovo ratite, odnosno vidljiva je sudbina tog ratita. Naime, ovako sastavlje-
na postrojba, koja nema ni minimum zajednike obuke niti minimum zajednikog
borbenog iskustva, ne moe imati neophodno unutranje meusobno povjerenje. Ako
elite imati nesiguran dio borbenog poretka, uvedite u njega ovako sastavljenu pos-
trojbu - dragovoljako-samoupravljaku.
Dakle, zapovjednik OGIP pukovnik, Vinko tefanek i njegovi suradnici imaju
nemoguu misiju - obraniti Bosansku Posavinu, ali, bez javne politike potpore vr-
hovnitva, bez dovoljno obuenih i u skladu sa strukom ustrojenih postrojbi, te bez
minimalno potrebnih materijalno tehnikih sredstava (MTS).
Pored toga to nema dovoljno obuenih i u skladu sa strukom ustrojenih pos-
trojbi, zapovjednik OGIP nema niti mogunost nesmetanog zapovijedanja. Naime,
on je esto prisiljen zahtijevati, upozoravati, predlagati i moliti, te za svoje
zapovijedi traiti i supotpis nadreenih (gen. Stipetia), jer samo potpis zapovjednika
OGIP ponekad, oito, nije bio dovoljno autoritativan. Kako je funkcionirala subordi-
nacija362 vidljivo je iz narednog dopisa zapovjednika OGIP - IZM GSHV u akovu:
360
361
OGIP, Deurni operativni, Branko Tubi - IZM Osijek, akovo, Izvjee o posjedanju linije obra-
ne, na Vae traenje, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-209, Slavonski Brod, 06.07.1992. god.
362
Potinjavanje mlaeg starijem; podinjenost, podreenost, podlonost, podvrgnutost, Bratoljub
Klai, Veliki rjenik stranih rijei, Zora, Zagreb 1974. str. 1253.
Zapovjednitvo OGIP bez autoriteta

1. Temeljem Vae Zapovijedi () izdali smo zahtjev 131. br. HV za angairanje u
svojoj zoni odgovornosti.
Temeljem zapovijedi Ur.br: 001-92/02 zapovjednitva 'GORA' od 23. 6. 1992. g. po
liniji zapovijedanja nismo mogli izdati zapovijed ve zahtjev, jer ista postrojba (131.
br. HV) je u istom nivou kao i OG 'Istona Posavina', stoga Vas molimo da izdate
zapovijed 131. br. HV.
2. Bataljun/122. br. HV je izvrio izvianje linije obrane u rajonu s. Grebnice koju pos-
jeda 1/108. br. HV sa zadatkom preuzimanja linije obrane tokom 07.07.1992. u ju-
tarnjim satima.
Kako nemamo informaciju da je 122. br. primila zapovijed od Vas za angairanje u
zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina' isto bi trebalo zapovijeu regulirati kako
ne bi dolo do nesporazuma. Zapovijed o angairanju u naoj zoni odgovornosti trai
122. br. HV.
3. Temeljem zapovijedi () postrojbe pod zapovjednitvom OZ Osijek dune su tom
zapovjednitvu dostavljati izvjea. Kako postrojbe HV brigada dostavljaju izvjea
OG 'Istona Posavina', a ista OG je pod istim zapovjednitvom u istom nivou zapo-
vijedanja, molimo Vas da zapovijeu stavite van snage sve ranije izdane zapovijedi
koje su u suprotnosti sadanje postavljene vertikale zapovijedanja.
4. Temeljem zapovijedi od IZM OZ akovo, postrojbe HV pod tokom 4 trebaju
dostavljati izvjee u OG 'Istona Posavina'. Navedene postrojbe pod tokom 4 su
pod zapovjednitvom OZ Osijek (IZM OZ Osijek), a dijelovi tih postrojbi HV nisu
konstantno angairani u zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina', a niti im OG
'Istona Posavina' zapovijeda, izuzev dijelova koji zapovijeu budu pretpoinjeni
OG 'Istona Posavina'. OG 'Istona Posavina' dostavlja Izvjee za kompletnu svoju
zonu odgovornosti na lijevoj obali r. Sava.
Molimo Vas da zapovijeu regulirate izbacivanje nepotrebne papiromanije, jer
smatramo da glavnina postrojbe ili cijela postrojba HV (brigada) koja nije angaira-
na u naoj zoni odgovornosti ne dostavlja izvjee OG 'Istona Posavina' u kojem
izvjetava o stanju vozila i mobiliziranih - demobiliziranih u svojoj postrojbi. Smat-
ramo da je potrebno biti operativniji u izvravanju konkretnih borbenih zadataka.363
Zapovjednik Slavonskog bojita, general Petar Stipeti je OG Istona Posavi-

na izdao
ZAPOVIJED
za grupiranje topnikih postrojbi
Topnitvo za podrku:
1. Formirati mjeoviti topniki divizion privremenog sastava i to:
- Zapovjednitvo
- bitnica topova 130 mm 5 orua
- bitnica SVLR 122 mm od 3 orua
- bitnica SVLR 122 mm BM 21 od 3 orua
Zapovjedno mjesto mtd u rajonu s.Kopanica.
Za zapovjednika odreujem bojnika Ljucovi Duana, a za njegovog zamjenika bojnika
Gelu Tomislava. Zap. mtd formirati e zapovjednitvo diviziona u dogovoru sa Nael
363
OGIP, Zapovjednik - IZM OZ Osijek, Klasa: 035-01/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-213, Slavonski
Brod, 06.07.1992. god.
nikom topnitva Slavonskog bojita. Logitstiku podrku prua OG Istona Posavina.

2. Mjeoviti topniki divizion izvrava zadae neposredno dobivene od Zapovjednika
Slavonskog bojita ili Naelnika topnitva u njegovoj odsutnosti.
3. Prijedlog za uporabu diviziona kao cjeline ili po dijelovima daje Naelnik topnitva
Slavonskog bojita ili po zahtjevu OG Istona Posavina.
4. OG Istona Posavina kao topniko ojaanje za podrku dodjeljuje se:
- bitnica th 152 mm D-20 iz sastava 2.mad-a u rajonu s.titar
- vod th 152 mm D-20 iz sastava 3.mad-a sada sa VP u rajonu s.Kania
- od topova 155 mm iz sastava 3.mad sada sa VP u rajonu Migalovci
- vod haubica 203 mm iz sastava 2.mad sada u VP u rajonu s.Sikirevci
- bitnica haubica 105 mm iz sastava 131 .br. HV sada u rajonu s.Bonjaci
Navedene postrojbe izvravaju zadae po planu uporabe OG Istona Posavina. U
tom smislu Zapovjednitvo OG Istona Posavina izraditi e plan djelovanja topni-
tva pod svojim neposrednim zapovjednitvom.
5. Pod neposredno zapovjednitvo taktikih grupa kao topniko ojaanje dodjeljuje se:
a) Taktika grupa Zapad:
- bitnica haubica 122 mm M-38 iz sastava 108.br. HV sada sa VP u rajonu
s.Roevo
- bitnica topova 76 mm M-42 iz sastava 108.br.HV sada sa VP u rajonu
s.Stupniki Kuti
- bitnica MB 120 mm iz sastava 108.br. HV sada sa VP u rajonu s.elarue
- bitnica LRL 128 mm (8 lansera) iz sastava 108.br. HV sa VP u rajonu
s.Korae
- jedno odjeljenje haubica 203 mm iz sastava 121.br. HV sada sa VP u rajonu
s.Sie
- topnike postrojbe brigada HVO grupirati po bataljunima brigada
b) Taktika grupa Sjever:
- bitnica th 152 mm D-20 iz sastava 2.mad-a sada sa VP u rajonu s.Vrbovac
- bitnica haubica 122 mm "Gvozdika" iz sastava 122.br. HV sada sa VP u rajo-
nu s.Vrbovaki Lipik
- vod haubica 122 mm D-30 iz sastava 125.br.HV
- topnike postrojbe br.HVO grupirati po bataljunima brigada
c) Taktika grupa Istok:
- bitnica MB 120 mm iz sastava 157.br. HV sada sa VP u rajonu Kruevica
- bitinica MB 120 mm iz sastava 131 .br HV sada sa VP u raojnu Miljevci
- bitnica MB 120 mm iz sastava 104.br. HVO sada sa VP u rajonu Bazik
- topnike postrojbe brigada HVO grupirati po bataljunima brigada
Navedene postrojbe izvravaju zadae po planu uporabe zapovjednitava taktikih
grupa. U tom smislu zapovjednitva taktikih grupa izraditi e planove djelovanja
topnikih postrojbi pod svojim neposrednim Zapovjednitvom.
Uporabu topnikih postrojbi iskljuivo vriti po odobrenim ciljevima i planiranjem
vatri. Gaanje ciljeva odobravaju zapovjednici po nivoima zapovijedanja.364
Pored zapovijedi za grupiranje topnikih postrojbi, zapovjednik Slavonskog

bojita je izdao i zapovijed o nainu logistikog osiguranja OG Istona Posavina.
364
1. Za nositelja logistikog osiguranja svih postrojbi u zoni odgovornosti OGIP, osim

157.br. HV, odreujem 108.br. HV.
2. Logistiku 108.br. HV kadrovski i materijalno ojaati iz sastava 139.br.HV, a prema
stvarnim potrebama.
3. Stalne kapacitete 139.br.HV (radionice, skladita), motorna vozila i druga MTS koja
nisu demobilizirana ili su izvan funkcije motoriziranog bataljuna 139.br. HV, staviti
u nadlenost 108.br.HV.
4. OGIP objedinjene zahtjeve postrojbi slati e i rjeavati direktno preko CLOB Bo-
rongaj -Zagreb, a po potrebi, traiti pomo i od LoB OZ Osijek.
5. Na temelju ove zapovijedi, zapovjednitvo OGIP izraditi e shemu logistikog osi-
guranja postrojbi u svojoj zoni odgovornosti.365
07. srpanj 1992.

VRS osvojila Jake
Zapovjednik OGIP je zapovjedio zapovjedniku 122. br. HV, da snagama jedne
pjeake bojne u toku dana, preuzme od 1/108. br. HV crtu na bosansko-amakoj
bojinici, i u sudjelovanju sa 104. br. HVO organizira odsudnu obranu.366
Tijekom dana srpske snage su zauzele selo Jake istono od Odaka i pojaali
pritisak na selo Penik kako bi na taj nain prili Odaku s istone strane.367 Osim
toga, zauzele su Gornji Vinjik i groblje kod Grka, sa namjerom proboja preko Kla-
dara na rijeku Savu, s ime bi okruile Bosanski Brod sa istone strane. Meutim,
hrvatsko-muslimanske snage su snanim protuudarom, odbacile agresora, koji je
morao napustiti prethodno zauzeti Gornji Vinjik.368
Profesionalna ili domobranska vojska?

Zbog predstojee demobilizacije 54.916 vojnika, doasnika i asnika priuvnog
sastava HV i zabrane uporabe Hrvatske vojske izvan RH, a posljedino tome nemi-
novne katastrofe u obrani Bosanske Posavine na dragovoljako-samoupravnoj osno-
vi, zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, osobno pie naelniku GS
HV:
Tijekom 05. i 06. srpnja, a slino e se nastaviti i 07., pa i 08. srpnja, 1992.g., ojaava-
mo obrambenu crtu u zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina'. Dio snaga osiguran je sa
zapada, a drugi dio iz OZ Osijek. Meutim, problemi na koje pritom nailazimo su ma-
nje-vie sistemske prirode i smatram da je potrebno istai ih:
1. Velika veina vojaka i asnika smatrala je da e se dio postrojbi koji preostane posli-
je ove demobilizacije, ugovorom vezati za HV. Tad bi im se moglo zapovijedati i
tad bi morali ii u bojeva djelovanja. Ovako su ostali dobrovoljci, koji brane svoj
prag, svoju domovinu, te ne pomau nikakvi argumenti.
2. Dio vojaka i asnika osjea zamor i morat emo, one koji ostanu u HV to prije zam-
jenjivati sa novim borcima, koji jo nisu bili mobilizirani.
365
Isto
366
OGIP, Zapovijed Zapovjednika, Klasa: 81/92-02, Ur. Broj: OG-17/92-224, Slavonski Brod,
07.07.1992. god.
367
368
SZUP, Informacija broj: 80/379, od 13.07.1992. god.
3. Materijalno osiguranje bojevih, pa ak i vjebovnih djelovanja nije adekvatno potre

bi trenutka. To vojaci znaju, a asnici posebno istiu kao uvjet za borbu.
4. U samom ratu nije bilo vidno uoene razlike izmeu djelatnog i priuvnog sastava,
pa ima nejasnoa glede sadanjih razlika u plaama i sl.
5. Novomobilizirani borci izbjegavaju dolazak u postrojbe HV na razne naine (bole-
u, zauzetou i sl.).
6. Pojava potpune opstrukcije akcija HV od strane politikih struktura.
Svi ovi razlozi mogu se tumaiti kao izlika za neuestvovanje u borbi, sad kad je
kraj rata na vidiku, ali se zahtjev za potpisivanje ugovora ne smije prenapregnuti,
jer, ostae HV bez najboljih pripadnika (pogotovo u topnikim postrojbama) i bora-
ca koji su htjeli vezati svoj poziv za HV.
Znai, smanjivanje brigada na TG i bataljune B, nee pridonijeti uinkovitosti i
efikasnosti HV, jer e i te postrojbe koje ostanu biti u statusu mobilizacije, a ljudi
tako dugo mobilizirani, bez jasne daljnje perspektive i reguliranog statusa vie ne e-
le borbu, pogotovo onu koja se izvrava van Hrvatske. Ljudi ele ugovor, jer on nosi
i privilegije kojih sada ne uivaju, a godinu dana su u ratu.
I u tom pravcu treba traiti mogunost za angairanje veih i jaih snaga, a i za odr-
avanje stege i reda.
Dalje, odlazak u zonu odgovornosti OG 'Istona Posavina', bez oznaka HV, u
sluaju pogibije se objanjava kao nesretni sluaj, prometna nezgoda, a ljudi
ele i nakon pogibije biti tretirani kao hrvatski vojaci. (istaknuo J.Z.)
S obzirom da veina vojaka demobilizaciju kao stegovnu mjeru za neizvrenje vojne
zapovijedi, smatra nagradom, onda moramo svjesno primijeniti tu mogunost potpi-
sa ugovora.369
Pri kraju operacije koridor, tijekom koje su postrojbe VRS zauzele Modriu i
Derventu, te (neplanirano?) zaprijetile, u okruenju ostavljenimjsnagama 102. br.
HVO i gradu Odaku, Ministar obrane RH, Gojko uak, javno objavljuje svoju
Uputu.
Fotografija br. 60 Ministar obrane RH Gojko uak (u sredini) Predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik
HV dr. Franjo Tuman (desno) Foto: http://images.google.si
369
OZ Osijek, Vojna pota br. 1076, Zapovjednik, brigadir Vinko Vrbanac - Naelniku GS HV, Oso-
bno, Klasa:035-Ol/92-0l/01, Ur.broj:1076-0l/92-21, Osijek, 07.07.1992. god.
III. KRONOLOGIJA
K 303
Uputa Ministra obrrane RH

svvim zapovjednitvima Hrvatske
H vojsske
Dokuument br. 20 Deseet dana nakon probboja koridora VRS S, osam dana nako on gubitka Modrie, tri
danaa nakon gubitka Deervente i sedam daana prije gubitka Odaka,
O (u naletu srpskih snaga) Minnistar
obranne RH javno izdaaje imperativnu UUputu o zabrani uporabe HV-a izvan granica RH. (sic!)
(www w.slobodanpraljak..com)
08. srpanj 1992.

Odbijen napad u rajonu s. eravac i unitena dva tenka protivniku. Na odakoj bojini-
ci hrvatske snage su se povukle s Penika i Jakea na priuvne poloaje.370
Zapovjednitvo 157. br. HV dobilo je od zapovjednika OGIP zadau da do

12,00 sati 09. srpnja, 1992. god. izvri premjetanje zapovjednitva i jedinice u rajon
N. Selo - Korae i preuzme rajon obrane satnije 109. br. HV, na pravcu Grko Grob-
lje - Boia vis.371 Zapovjednik OGIP je takoer izdao Zapovijed zapovjednitvu
135. br. HV da s 4. satnijom 1. bojne pojaa snage 102. br. HVO u rajonu Burum i
sprijei neprijatelja da izvri forsiranje r. Bosna. Spremnost do 18,00 sati 09. srpnja,
1992. god.372
U nedostatku postrojbi za uporabu u interesnoj zoni zapovjednik OGIP zah-
tjeva od IZM OZ Osijek u akovu da u liniju obrane RH, na lijevoj obali r. Sava,
uvede slavonsko-brodske domobrane, a da 139. br. HV (i 157. br. HV) oslobodi za
uporabu u interesnoj zoni.
U svezi izdanih zapovijedi za postrojbe HV u sastavu OZ Osijek, a na osnovu potrebe

za izvravanjem pregrupiranja snaga radi angairanja u interesnoj zoni
ZAHTIJEVAMO
Zonu odgovornosti na lijevoj obali r. Sava od s. Prud do s. Domaljevac, koju je imala
139. br. HV, trenutno, prema utvrenom stanju, ne kontrolira kvalitetno niti jedna pos-
trojba.
Smatramo da je zbog problema koji dolaze pri nastojanju angairanja HV postrojbi u in-
teresnoj zoni, potrebno putem Stoera domobranstva navedenu zonu osigurati domob-
ranskim postrojbama. //373
09. srpanj 1992.

VRS osvojila Penik
Na crtama bojinice nije bilo pomaka, osim kod Odaka gdje je stanje teko i trai uvo-
enje novih snaga. Srpske snage ule su u Penik kod Odaka, koji je preputen nakon
pada Jakea, te sada napreduju prema Potoanima, Novom Gradu, od kuda imaju izlaz
na rijeku Savu, kod mjesta Svilaj (kod Svilaja postoje rampe za pontonski most, a dno
rijeke Save ureeno je za prohodnost amfibija). Zauzimanjem Penika, odsjeeno je
snabdijevanje obrambenih snaga Odaka i prolaz za Modriu. Penik nije bio samo stra-
teki vano mjesto za Bosansku Posavinu, ve je to kota sa koje zranom linijom do
akova ima 15 km.
U toku dana vojska RS je ula i u s. Modriki Lug. Napredovanje se pokuava zaprijei
ti vatrom topnitva, to zbog nedostatka pjeatva ima slab uinak. Dio postrojbi HVO
povuklo je civilno stanovnitvo za sobom. Dio postrojbi vraen je na crtu.374
370
371
08.07.1992. god.
372
08.07.1992. god.
373
OGIP, Zapovjednik - IZM OZ Osijek, akovo, Zahtjev, Klasa: 080-09/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-
Zapovjednik OGIP je izdao Zapovijed za obranu, kojom uvodi TG - 153 na crtu

r. Ukrina - s. eravac, gdje ima sa susjednim postrojbama uvrstiti crtu obrane, spri-
jeiti daljnji prodor protivnika, pregrupirati angairane snage sa stvaranjem dubine
linije obrane i stvoriti uvjete za protuudar po zaustavljanju napada. Gotovost za ob-
ranu: 11.07.1992. godine u 08,00 sati.375
Trenutni odnos snaga na bosanskobrodskoj bojinici:

1. Neprijatelj formiran u TG - Doboj sastava: 329. mtbr.376 ojaana 1 okb na liniji Der-
venta - Polje, Srpska Kninska br. (-1) ojaana sa 2 t.. na liniji eravac - D. Vinjik,
1 b/TO - Podnovlje ojaan 1. t.v. na liniji D.Vinjik - Glog tt 351 nastavlja aktivno
napadno djelovanje sa ciljem: izbiti na obodni kanal s. Bosanski Luani - Unka -
Vinska, ovladati irim rajonom pl. Vujak razdvajajui snage 101. i 102. br. HVO,
stvoriti uvjete za uvoenje snaga na pravcu Bijelo Brdo i izbiti na r. Ukrinu u rajonu
s. Novo Selo.
Artiljerijsku podrku daje MAD rasporeen po baterijama du linije fronte (u rajonu
s. Plehan bat. H-155, u rajonu s. D. Kalenderovci bat. H-155). Neposrednu art. po-
drku ostvaruje BVG-ma i Lad PZO rasporeenim du linije fronte (sastava PAT
30/2, 20/3, 20/1) kojeg koristi za zemaljske ciljeve. Raspolae sa S-1M i odjeljenji-
ma S-2M u bataljunima.
U dosadanjim djelovanjima intenzivno koristi borbenu avijaciju i raketni sistem
zemlja - zemlja tipa Luna.
2. Nae snage sastava: 101. br. HVO, 1/127. br. HV, TG-153, satnija/2 'A' brigade HV,
satnije 109. br.HVO, organiziraju obranu i brane se na liniji: Bosanski Duboac -
Begluci - eravac - D. Vinjik - Dobra Voda.377
10. srpanj 1992

Puk. tefanek izvjeuje gen. Praljka (sic!)
Prolo je samo tri dana od kada je ministar obrane RH Gojko uak, izriito,
javno, zabranio slanje ili upotrebu Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvats-
ke, a zapovjednik OGIP, pukovnik Vinko tefanek, izvjeuje pomonika tog minis-
tra obrane, generala Slobodana Praljka, o angairanju Hrvatske vojske u interesnoj
zoni. (?!)
Derventsko ratite: // postrojba TG-153 (HV Velika Gorica) jaine 1000 (ljudi) ima
gotovost za obranu 11.07.1992. god. u 08,00 satipostrojba je stigla u Slavonski Brod
06.07.1992. god. vri izvianje linije obrane, desno: r. Ukrina, lijevo: desna granica
1/127. br. (HV) 400 m zapadno od kole na krianju u s. eravac.
157. br. (HV) - nije prema zapovijedi angairala dio svoje postrojbe.
374
broj: OG-17/92-237, 238, 242, 149, 251 i 252, Slavonski Brod, 09.07.1992. god.
375
09.07.1992. god.
376
Radi se u stvari o 1. oklopnoj brigadi VRS 1.K.K. Ta je brigada u sastavu ex JNA bila nastavna
brigada sredita za obuku OMJ i imala je redni broj 339. Bila je oklopna, a ne motorizirana.
377
09.07.1992. god.
139. br. (HV) (motorizirani bataljun) - prema zapovijedi nije angairana, danas ide na
izvianje u reonu Odak zbog situacije na Odakom ratitu.
106. br. HV (Osijek), 107. br. HV (Valpovo), 132. br. HV (Naice), 136. br. HV (Slati-
na) izvrile (su) izvianje u 'interesnoj zoni' i nisu bile angairane.
Prikupljene snage razbijene 103. br. HVO nepouzdane (su) zbog stalnog naputanja po-
loaja. Karakteristino (je) za HVO da vojnici kojima je vlastito selo - mjesto, pa-
lo" u ruke etnika, nemaju volje i interesa da brane dostignute linije, teko ih je
animirati. (istaknuo J.Z.)
Prema dosadanjem iskustvu zapovijedi OZ Osijek i pretpostavljenog zapovjednitva od
strane postrojbi HV se ne izvri, ili se angaira sa kanjenjem, a postrojbe HVO nepou-
zdane su i nepredvidive (izuzev veeg dijela 101. br. HVO).378
Iako po ustroju i subordinaciji, zapovjednik OGIP, pukovnik Vinko tefanek,

ima obvezu, o svojim aktivnostima izvjeivati iskljuivo svog pretpostavljenog,
zapovjednika Slavonskog bojita, generala Petra Stipetia, odnosno GSHV, on izvje-
uje pomonika ministra obrane za IPD, generala Slobodana Praljka o angairanju
HV u interesnoj zoni (Bosanskoj Posavini). Zato? General Praljak nema apsolut-
no nikakvih ovlasti nad zapovjednikom OGIP. General Praljak, kao pomonik Mini-
stra obrane, ima pravo, ako ga za to ovlasti Ministar, izravno kontaktirati naelnika
GS HV, generala Antona Tusa i nikog vie. U protivnom se radi o dvostrukoj liniji
zapovijedanja, odnosno neovlatenom mijeanju dunosnika379 Ministarstva obrane u
zapovijedni lanac Hrvatske vojske.
Prema kazivanju naelnika 101. br. HVO, satnika Andrije Lepana, (autoru
14.10.2009.) on je osobno, nakon gubitka Dervente, zapovjedio uhienje generala
Praljka zbog toga to je, osobno zapovijedio izvlaenje postrojbe iz borbenog po-
retka. Ali, zapovjednik OGIP-a, brigadir Vinko tefanek je to uhienje sprijeio.
GS HV je ve bio funkcionalno osakaen zbog toga to je iz njegove nadlenos-
ti izuzeta i u nadlenost Ministarstva obrane prenesena, Sigurnosno informativna
sluba (SIS), na ijem elu je bio brigadir Josip Perkovi, Informativno psiholoka
(propagandna) djelatnost (IPD), na elu koje je bio general Slobodan Praljak, Perso-
nalna uprava na elu s generalom Josipom Luciem, Vojna policija, na elu s genera-
lom Matom Lauiem i logistika, na elu s generalom Ivanom ermakom.
Zapovjednik OGIP - gasi poar

Zapovjednik OGIP o stanju u interesnoj zoni, izvjeuje zapovjednitvo OZ
Osijek i IZM GSHV - akovo:
1. Crta obrane u zoni 'Posavina' A, nije stabilizirana na svim dijelovima. Prestrojavanje
nije izvreno radi nedostatka svjeih snaga. Postrojbe 103. br. HVO sklone naputa
nju crte, a dijelovi snaga HV zbog pretrpljenih gubitaka i trenutne situacije trae smje-
nu.
378
OGIP, Zapovjednik - n/r general Praljak, Izvjee o angairanju HV u interesnoj zoni, Klasa: 81/92-
379
General Slobodan Praljak je u Republici Hrvatskoj bio dunosnik Ministarstva obrane (pomonik
Ministra obrane za IPD) i nije imao zapovijednih ovlasti. Uostalom na tom mjestu, u Ministarstvu
obrane, nije nuno biti general. Naime, tu dunost je mogao (trebao), obnaati civil.
2. U zoni 'Posavina' B nesiguran je juni dio crte obrane. Uvoenjem Rijeke satnije i
domaih snaga nastoji se crta stabilizirati. Masovni bijeg civila iz Odaka povlai i
dijelove postrojbi HVO, pogotovo one koje su izgubile 'svoja' sela, te se ne ele vie
angairati.
3. Bez pregrupiranja naih snaga i angairanja HV postrojbi najmanje jaine ba-
taljuna po formaciji u situaciji smo da gasimo poar, to oteava stabiliziranje
crte obrane.
Zapovijedi za uvoenje HV postrojbi esto se ne izvravaju, a naroito zapov-
jeeno vrijeme uvoenja se ne potuje.380 (istaknuo J.Z.)
Sveti zadatak - izbijanje na r. Savu

Ni zapovjednik srpskih snaga, TG - 3., pukovnik, Slavko Lisica, nije imao lak
posao. Izbijanje na r. Savu, okupaciju Bosanske Posavine i uspostavljanje sjevernih
granica Republike Srpske - proglasio je svetim zadatkom.
U toku dosadanjih borbenih dejstava ispoljeno je vie propusta koji su imali za posle-
dicu nepotrebno teke gubitke u ljudstvu i MTS-u
U cilju hitnog otklanjanja do sada ispoljenih propusta,
NAREUJEM
1. Komandanti jedinica e obezbediti da do svakog stareine i borca doe informacija i
da isti shvate da nisu dobrovoljaka vojska, ve vojska Srpske republike BiH koja
vodi rat za odravanje srpskog bia, koje je ugroeno od hrvatskih faista i musli-
manskih fundamentalista. Sada nam je sveti zadatak da izbijemo na r. Savu i na taj
nain obezbedimo opstanak srpskog naroda na ovim prostorima - Derventa, Bosan-
ski Brod, Bosanski amac, Odak, Modria i dr
9. Izvriti analizu i utvrditi uzroke zato neprijateljskih 5-6 tenkova ima veu vat-
renu mogunost od naih 25 tenkova i 35 raznih PO topova i POVR381 (istak-
nuo J.Z.)
11. srpanj 1992.

tefanek: HVO-a razoruati i sprijeiti dezerterstvo - po cijenu strijeljanja
Zapovjednik OGIP je zapovijedio (zapovjedniku) satnije 2.'A'br. HV, Slavku
Francu, da se izvue iz prostora eravac, te da izvri prebacivanje satnije preko skele
na skelskom prijelazu Sijekovac.382 Izdao je i zapovijed zapovjedniku 101. br. HVO,
da u Bosanskom Brodu organizira prihvatni centar za pripadnike HVO, ustroji od
njih postrojbe, a dio koji se protivi, da razorua.383
Tijekom noi 10./11. srpanj, 1992. godine hrvatske postrojbe su na Odakom
ratitu napustile crtu: Srnava - Gnionica - Potoani - Maksim Skok. Na poloajima je
380
OGIP, Zapovjednik - IZM Osijek, akovo, Izvjee, vanredno, presjek situacije u interesnoj zoni, ,
Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-253, Slavonski Brod, 10.07.1992. god.
381
Srpska Republika Bosna i Hercegovina, Komandant TG - 3 pukovnik Slavko Lisica, - Komandi,
Jaanje borbene discipline, Nareenje, Broj: 104., Datum 10.07.1992. godine. Lisica, n.d. str. 73-
75.
382
OGIP, Zap. Zapovjednika, Klasa: 8/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-161, Slavonski Brod, 11.07.1992.
god.
383
ostalo oko 510 boraca, izuzev sela: Ada, Novo selo, Prud, Posavska Mahala koji su
kompletno ostali.
Poslije proboja neprijatelja kod sela Grk i sela eravac, bosansko-brodsko rati-
te je povueno na Obodni kanal.
Civili se evakuiraju, a oko 2-3 tisue vojaka eka pred mostom u Bosanskom
Brodu dok im mi ne dozvoljavamo da prijeu - moraju se vratiti.384 Zbog toga je
zapovjednik OGIP dao zapovijed zapovjedniku 3. satnije 68. bojne Vojne policije,
bojniku, Slavku Bilandiji, da svim pripadnicima HVO koji naputaju teritorij BiH,
a prelaze na teritorij drave Hrvatske, oduzme oruje i opremu, te da istu uz ure-
dno voenu dokumentaciju preda u skladite u Gromanik. Osim toga, zabranio je
kretanje svih pripadnika HV sa dugim naoruanjem po Slavonskom Brodu.385
Kasnije e zapovjedniku VP naloiti, da razorua pripadnike HVO, uputi na stadion
BSK u Slavonskom Brodu i sprijei naputanje istog, po cijenu strijeljanja.386
Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, na memorandumu OGIP (oi-
to zbog nedostatnog autoriteta Zapovjednika OGIP), osobno, 3. 'A' br. HV, upuuje
dopis (a ne zapovijed, zahtjev ili sl.) kojim trai od zapovjednika da hitno uputi
u zapovjednitvo OGIP posadu za jedan tenk M-84.387
U 16,00 sati zapovjednik OGIP, pukovnik Vinko tefanek, izvjeuje zapovje-
dnika slavonskog bojita, generala Petra Stipetia (na njegovo traenje):
Hrvatsko-muslimanske snage na Obodnom kanalu

U toku primitka Vae zapovijedi situacija na vojitu nae zone odgovornosti je sljedea:
1. Tokom noi 10/11. 7. 1992. g. po probijanju linije obrane u rejonu D. Vinjika i e-
ravca, u zoni odgovornosti dijelova HVO postrojbi 101. br. - kompletna linija obra-
ne s. eravac - Grko Groblje - Dobra Voda je destabilizirana. Pokuaj uvoenja i
interveniranja raspoloivim snagama HVO na kritinim mjestima nije uspio, a ras-
poloivih snaga u rezervi HV nije bilo.
Prema izvjeu od 10. 7. 1992. g. u 08,00 sati i 24,00 sati, o odluci formiranja nove
linije obrane sa raspoloivim snagama, a na koordinaciji zapovjednika u s. Novo Se-
lo situacija je tekla kako slijedi:
Stvorenom panikom u posljednjim danima, civilno stanovnitvo je nastavilo inten-
zivnije izvlaenje sa teritorije interesne zone. Prikupljene snage 103. br. HVO i di-
jelovi 101. br. HVO koji su se izvukli sa crte obrane su se uputili samoinicijativno
ka Bos. Brodu. U toku noi 11. 7. 1992. g. snage HV su se izvukle na lijevu obalu r.
Sava, a ne na zapovijedanu crtu obrane. Zadnja postrojba 1/127. br. (HV) je danas u
15.00 sati zadnji dio snaga izvukla na lijevu obalu r. Sava.
TG- 153 (HV) nije ula u poziciju i nalazi se u rajonima gdje je smjetena pri dolas-
ku.
384
385
386
387
OGIP, dopis ZapovjednikaOZ Osijek - Zapovjedniku 3.br.ZNG, Klasa: 801-02/92-02, Ur. Broj:
2. Tokom noi 10/11. 7. I992. g. sa poetkom djelovanja neprijatelja ka Maksim Skuku

- s. Gnionica tt 166. borbu je prihvatila 1/102. br. HVO (Odak), a lijevo krilo na li-
niji juno od Odaka i rejona Modrikog Luga panino su napustili poloaje. Tokom
dana 10. 7. 1992. g., u tri navrata, na pravcu naputene linije obrane neprijatelj je
bio odbijen. Naputanjem junog dijela linije obrane izvukao se vei dio snaga
2/102. br. HVO rasporeen na lijevoj obali r. Bosna. Motorizirani bat. (formiran od
139. br. HV) nije postupio po zapovijedi.
Glavnina snaga 102. br. HVO po veim grupama uz desnu obalu r. Sava eli napus-
titi interesnu zonu. Juer je Odak napustila 3/102. br. HVO (jaine oko 600 boraca)
- Jake, Penik postavljajui razne zahtjeve i odbijanje daljnjeg angairanja. Postroj-
ba Rijeke satnije ostala u rajonu Odaka, a satnija 4/135. br. HV (Beli Manastir)
napustila je interesnu zonu.
3. U zoni 'Posavina' - A od HV postrojbi ostale su sljedee: topnitvo 108. br. HV,
OMJ 108. br. HV, PZO-63 Lard.
- U zoni 'Posavina' - B od HV postrojbi ostale su slijedee: Rijeka satnija van bor-
bene linije, 1/122- br. HV (akovo) u rajonu s. Grebnice.
4. Zapovjednitvo OG radi na slijedeem:
- izdana pripremna nareenja 108. br. HV za pripremu i zaposjedanje linije: Beg-
luci - Bjela, po dubini Kostre, da u sudjelovanju 2/101. br. HVO i 5/101.br.
HVO (koji dre crtu obrane Begluci - Markovac - Bos. Duboac) organiziraju i
pojaaju obranu prema primljenoj zapovijedi sa gotovou u 21,00 sati 11. 7.
1992. g.
- Snagama 101. br. HVO nastoji se formirati linija obrane po obodnom kanalu, a
prema raspoloivim snagama linija e se nastojati formirati na pl. Vujak (izvje-
e od 24,00 sati 10. 7. 1992.) do spoja sa snagama 102. br. HVO u rajonu Dre-
novac.
- Na teritorij Odaka priprema se da ue mot. bat. (139. br.), ali ne znamo koje ja-
ine, da uz Rijeku satniju animira snage 102. br. HVO i organizira obranu kako
neprijatelj ne bi ovladao praznim prostorom.
U sluaju nemogunosti organiziranja zaposjedanja naputenih poloaja, liniju
e formirati prema procjeni i raspoloivim snagama, a u krajnjoj nudi Drenovac
-Srnava - Potoani - Vrbovac - D. Svilaj.
- Utvruje se prisutnost i angairanje postrojbi kaje su trenutno na teritoriji intere-
sne zone i mogunost angairanja postrojbi HV prema primljenoj zapovijedi. Po-
strojba 1/127. (HV) trai zapovijed za mar u matinu postrojbu. Dio postrojbe
(diverzantski vod) i zapovjednici bataljuna nude prema potrebi osobno angaira-
nje.
Od postrojbi (HV) koje su tokom noi i jutra napustile interesnu zonu cijenimo
da neemo moi angairati prema zapovijedi.
- Situacija u 'Posavina' A i B se svaki sat mijenja, a na prijelazima r. Sava masa je
HVO pripadnika i civila.388
388
310 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokum
ment br. 21 Obrazlooenje odluke za poovlaenje na Obod
dniu kanal
Fotografija br. 61 VRS je granatirala stadion ''BSK-a'' u Slavonskom Brodu (Foto: Darko Jankovi)
40 posto postrojbi napustilo poloaje bez dozvole

Zapovjednik OGIP je zapovjedniku Slavonskog bojita, generalu Petru Stipeti-
u, dostavio traeno obrazloenje o razlozima za povlaenje hrvatskih snaga na
Obodni kanal:
1. Zbog naputanja poloaja Sijekovake satnije na prostoru eravca i satnije

'Bosanski zmajevi' na prostoru Vinjik - Popovii, dolo je do bone ugroenosti
ostalih postrojbi. Saznanjem o poputanju linije dolo je do odljeva snaga HVO to
je u potpunosti destabiliziralo liniju obrane. Zbog nemogunosti kvalitetnog pokri-
vanja linije, donesena je odluka o izvlaenju na obrambenu liniju obodnog kanala.
2. 2. br. 'A' ZNG izvuena je i upuena u garnizon po zapovijedi gen. Praljka.
Satnija109. br. HV napustila je poloaj bez odobrenja.389 (istaknuo J.Z.)
3. Realizacija odluke o izvlaenju na novu obrambenu liniju donijeta je bez konzultaci-
je sa Zapovjednitvom Slavonskog bojita zbog situacije da je 40 % postrojbi napus-
tilo poloaje bez dozvole, a mogunost njihovog povratka na liniju obrane nije pos-
tojala.390
389
Po nareenju generala Slobodana Praljka, prema kazivanju generala Petra Stipetia, autoru.
390
OGIP, Zapovjednik - OZ Osijek, IZM akovo, Obrazloenje odluke, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
312 NSKOJ POSAVIN
Footografija br. 62 Zaapovjednik Slavonnskog bojita, geneeral Petatr Stipeti, amcem prelazi Savu.
(Foto: www.nacional.hr,
w 22.07.2009.)
B
Brigadir Vrbbanac - borbeeni komanda
ant
Zbog izbijanjaa srpskih postroojbi na crtu erravac - Vinjik - Penik, na memo-
m
randdumu OGIP, zaapovjednik OZ Osijek,
O brigadirr Vinko Vrbanaac osobno je zappovje-
dio da se zapovjeddnitvo i dvije bojne
b 108. br. HV premjeste u zonu odgovoornosti
OGIIP i organizirajju obranu: Saa jednim bataljjunom osloncem m na lijevu obalu r.
Ukrrine na odsjeku: Ukljuno s. Begluci
B - iskljuno s. Bjela, po
p dubini s. Koostre.
Rajoon obrane zapoosjesti do 21,000 sati 11.07.19992. godine. Sa a drugim bataljjunom
orgaanizirati obranuu po dubini u raajonu: Selita - Doljani -Kova aevii. Rajon obrane
zapoosjesti do 23,000 sati 11.07.1992. godine.391
Zato brigadirr Vinko Vrbanaac potpisuje zappovijed koju bi po subordinaciiji tre-
bao potpisati pukoovnik, Vinko tefanek?
Zatoo se inae briggadir Vinko Vrrbanac
pettlja u zapovijeedanje borbenim m postrojbama na bojitu, kad da je njegova jedina
j
obveza servis OG G Istona Posavina, to e rei - osiguranje postrojbi
p i MTSS-a, te
njihhovo stavljanje na
n raspolaganje OGIP (pukovnniku Vinku tefa faneku).
391
OGIP, Zapovijed Zapovjednika, Kllasa: 81/92-01, Ur.
O U Broj: OG-17/9
92-269, Slavonski Brod,
1
11.07.1992. god.
III. KRONOLOGIJA
K 313
Dokuument br. 22 Nakonn ukove Upute za povlaenje HV

V-a (i) iz Bosanskee Posavine, izdan, ponien
p
i obeshrabren, HVO je u povlaenju. (www
w.slobodanpraljak.com)
12. srpanj 1992.

Posade s tenkovima iz 105. br. HV (Bjelovar) odbili prijei r. Savu
Tijekom dana se radilo na jaanju obrane na odako-bosanskobrodskoj bojinici. Dio
vojnika vraen je na odaku bojinicu, gdje je posjednuta crta lijevo od r. Bosne. Na
sredinji dio ratita dola je satnija 99. br. (Peenica), a tenkovske posade s tenkovima
iz sastava 105. br. HV (Bjelovar) odbile prijei r. Savu. Dio predanog oruja HVO, otu-
en od strane 106. br. HV, (Osijek) pa dio pripadnika HVO koji su pokazali elju da se
vrate na bojinicu nije mogue naoruati.392
Braniti Bosansku Posavinu ili ne?

Zapovjednik OGIP-a osobno, pukovnik Vinko tefanek, zahtjeva od zapovjed-
nitva Slavonskog bojita, generala Petra Stipetia, da jo jednom izvri procjenu
potrebe angairanja 106. br. i 132. br. HV. Posebno dosadanjim angairanjem 106.
br. HV odmognuti smo njihovim neodgovornim ponaanjem, a na osnovu zapovijedi
o njihovom angairanju na lijevoj obali r. Sava gdje su stacionirane brodske pos-
trojbe u toku odmora, koje vide neodgovorno ponaanje 106. br. i slinih, a treba da
idu u 'interesnu zonu'.393 Pored Zahtjeva, zapovjednik OGIP - zapovjedniku Sla-
vonskog bojita dostavio i Izvjee:
Izvjeujemo Vas da je dio postrojbe 105. br. HV (Bjelovar, op.J.Z.) iz 1. Okl.m.b.

(6 posada sa tenkovima) odbilo da prijee u interesnu zonu. Isti su ostali u s. Svilaj
na lijevoj obali r. Sava. (istaknuo J.Z.)
Nismo u mogunosti planirati smjenjivanje angairanih postrojbi u interesnoj zoni, sto-
ga cijenimo da bi teko stabiliziranu sadanju crtu obrane opet mogli dovesti u teku si-
tuaciju. Zahtijevamo da se osiguraju postrojbe HV koje e se prema potrebi pretpoiniti
OG 'Istona Posavina' za djelovanje u interesnoj zoni poto su HVO postrojbe nedostat-
ne. Mi trenutno na crti obrane nemamo potrebnu dubinu niti rezervne snage.
106. br. HV neodgovorno se ponijela u svojoj zoni odgovornosti na lijevoj obali r. Sava,
tako da sada pripadnike HVO koje smo privoljeli da se angairaju u interesnoj zoni ne-
mamo ime naoruati, jednostavno naoruanje je oduzimano i otuivano to naravno
neemo moi u broj dokazati. Ve smo izvijestili da je i sam Naelnik taba 106. br. HV
izjavio u ovom zapovjednitvu da e oduzetim naoruanjem popuniti svoju postrojbu.394
13. srpanj 1992.

Agonija u Odaku
U toku noi s 12. na 13. srpanj snage HVO povukle su se pred selo D. Lijee.
Povukla se takoer 1. satnija 4. bataljuna 157. br. HV. Na dijelu bojinice 102. br.
HVO sprijeen je pokuaj prodora iz sela Penika prema selu Srnava. Tijekom dana
teko je i na bosanskobrodskoj bojinici, a u Odaku stanje je kaotino. Hrvatsko-
392
OGIP, Deurni operativni - IZM Osijek, akovo, Dopuna izvjea, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-
17/92-285, 286, Slavonski Brod, 12.07.1992. god.
393
OGIP, Zahtjev Zapovjednika, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-287, Slavonski Brod,
12.07.1992. god.
394
OGIP, Zapovjednik pukovnik Vinko tefanek - OZ Osijek, Zapovjednitvu slavonskog vojita,
generalu Petru Stipetiu, Izvjee od 21,00 sati, Klasa: 81/92-02, Ur. Broj: OG-17/92-286, Slavon-
ski Brod, 12.07.1992. god.
muslimanske postrojbe su poele s izvlaenjem.395 SZUP je o novonastaloj situaciji

na bosansko-posavskom ratitu informirao vrhovnitvo:
Penik nije bilo samo strateki vano mjesto za Bosansku Posavinu, ve je to kota sa
koje zranom linijom do akova ima 15 km.
Sluba je u prijanjim informacijama upozoravala na vanost komunikacije Jake - Pe-
nik (1.800 m), koju je pod svaku cijenu trebalo drati pod kontrolom.
Takoer raspolaemo saznanjima da je stanje u Gradacu alarmantno. U jutarnjim sati-
ma 08.07.1992. godine, neprijateljski zrakoplovi, su u tri borbene formacije, raketirali
stari dio grada 'Gradinu', a obrambene postrojbe vode ogoreno borbe za obranu grada
koji je u okruenju. U izjavama pripadnika 107. brigade HVO se spominje da 'Hrvatska,
ako ve ne pomae Muslimanima, treba pomoi Hrvatima, u Gradacu, koji se takoer
bore'.
Obrambene postrojbe Gradaca imaju u planu dii u zrak pogon 'Hemijsko-
aluminijskog kombinata', ako procjene da drugog izlaza nema i da e grad i okolna
mjesta pasti u ruke srpskih ekstremista.396
VRS osvojila Odak

14. srpanj 1992.
Deurni operativni u OGIP, pukovnik Berislav Jezidi, u Vanrednom izvjeu
u 10,00 sati, izvjeuje zapovjednitvo Slavonskog bojita:
Na teritoriji opine Odaka (zona 102. br. HVO) trenutno se nalazi manji broj grupica
ostatka 102. br. HVO. Teritorij je naputen. Sa crte obrane koja je bila posjednuta po-
vukle su se sve postrojbe i izvuena je tehnika. Teritorij koji je naputen jo nije pod
kontrolom neprijatelja. Gubici na naoj strani, prema dobivenim podacima, su : U Kar-
lovakoj satniji jedan poginuo i tri ranjena. Gubitke neprijatelja nemamo.
Bosanskobrodsko ratite - Na crti obrane: B. Duboac - B. Brdo - Begluci obranu orga-
niziraju 2. i 5. bojna 101. brigade (HVO). Jaih borbenih djelovanja niti pomaka linija
nije bilo.
Na crti obrane Begluci - du r. Ukrine - B. Luani obranu organiziraju snage 103. Der-
ventske brigade. Crta obrane je relativno loe posjednuta, te se na tom pravcu planira
upotreba dijelova 108. br. HV.
Na crti obrane B. Luani - Unka du obodnog kanala - s. D. Lijee obranu organizira
TG-I53., gdje je stanje dosta dobro. Na cjelokupnoj crti obrane nema jaih napada nep-
rijatelja.B. amako i Orako ratite - Pomaka linija nije bilo. Jaih napada neprijatelja
nema. Pasivna obrana snaga 104. i 106. br. HVO.
Brko - Djelomino oteen most na r. Brki od strane diverzanata 108. br. HVO. Drugih
podataka nemamo.
Gradaac - Nastavljeni napadi neprijatelja. Podataka o eventualnim pomacima nema-
mo.397
395
OGIP, Deurni operativni - IZM Osijek, akovo, Dopuna izvjea, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-
17/92-288 i 289, Slavonski Brod, 13.07.1992. god.
396
SZUP, pomonik ministra, Smiljan Relji -Informacija o novonastaloj situaciji na bosansko-
posavskom ratitu, Urbroj: 80/379, od 13.07.1992. god.
397
OGIP, Deurni operativni - Zapovjednitvo Slavonskog vojita, akovo, Izvjee vanredno, Klasa:
81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-294, Slavonski Brod, 14.07.1992. god.
Pukovnik VRS Novica Simi u Odaku

Okupatorska vojska i srpski ekstremisti tijekom dana uli su u grad Odak. Jedinice
puk. Novice Simia su preko Penika i Jakea ule u grad, a jedinice izvjesnog oficira
Jovana (nadimak 'Paa')398 su se spustile sa planine Vujak. General Tali estitao je os-
vajanje Odaka rijeima: odrao se i 1945., a Berlin je pao.399
Fotografija br. 63 Pukovnik VRS Novica Simi (prvi s lijeva) je na bosansko-posavsko bojite doao iz
tzv. RSK (Okuana) sredinom lipnja 1992. god. Na slici sa naelnikom 108. br. ZNG HV, pukovni-
kom Stjepanom Orekoviem (trei s lijeva) i zapovjednikom 3/108. br. ZNG HV, pukovnikom An-
tunom Radovanoviem (drugi s ljeva) na zapadno-slavonskom bojitu, u Medarima, nakon sarajev-
skog primirja 03. sijenja 1992. god.
15. srpanj 1992.

Dijelovi 2.'A' br. HV zauzeli (su) mostobran na D. Svilaju. U Oraju (je) izgubljen dio
teritorija kod s.Grebnice. Kasno naveer svi dijelovi 102. br. HVO izvukli se na lijevu
obalu Save. Srpske postrojbe u rajonu Klakar - prema Kadru izbile na r. Savu.400
398
General Novica Simi je autoru potvrdio kako se ne radi o Jovanu po nadimku Paa nego o
njemu (Simiu). Jer Paa je bilo njegovo konspirativno ime kao ZapovjednikaTG-1 VRS.
399
SZUP, Pomonik ministra, Smiljan Relji - dr. Franjo Tuman, predsjednik Republike Hrvatske,
Franjo Greguri, predsjednik Vlade RH, Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog po-
retka RH, Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih poslova RH, eljko Tomljenovi, zamjenik ministra
unutranjih poslova, Gojko uak, ministar obrane RH, Josip Perkovi, pomonik ministra obrane
RH - Informacija o stanju u Bosanskoj Posavini, Ur.broj: 80/384, Zagreb, 14.07.1992. god.
400
OGIP, Deurni operativni - IZM Osijek, akovo, Dnevno izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-
17/92-296 i 297 od 15.0 7.1992. god. i 299. od 16.07.1992.god., Slavonski Brod, 14.07.1992. god.
III. KRONOLOGIJA
K 319
Fotoografija br.64 Nakoon 17 dana otpora neusporedivo

n nadm
monijem neprijatellju, hrvatsko-muslim
manske
snage s naarodom su napustilee i sam grad Odakk. (Foto: http://imag
ges.google.hr)
Zato je, nakon gubitka koridora, Modrie i Odaka, jedna satnija 2.'A' br. HV,
skelom preko rijeke Save, 14. srpnja, ula u (a ne zauzela) Donji Svilaj (BiH), te
24 sata kasnije, bez borbenog dodira s neprijateljem, isti napustila? Oekivalo bi se
kako e ta elitna, profesionalna postrojba, za nadolazeu glavninu snaga - uvati
mostobran, a ona je svojim brzim odlaskom samo potvrdila opravdanost strahovanja
Posavljaka kako im iz Hrvatske - nema pomoi.
Petstotinjak boraca 102. i stotinjak boraca 105. br. HVO, te civilna sirotinja ko-
ja do tada jo nije napustila svoje domove, nakon dvadesetodnevne beznadne borbe s
daleko nadmonijim neprijateljem, osjeajui se izdanim i naputenim, preli su na
lijevu obalu rijeke Save. Veina je to uinila preko mosta u Bosanskom Brodu od 11.
do 14. srpnja, a manji dio, iz V. Brusnice, D. Svilaja i Pruda, (jer su ostali u okrue-
nju), amcima, 15. srpnja 1992.godine.
Milju, rijeju, djelom i propustom
Budui da su napadne borbene aktivnosti OGIP-a pokrenute suprotno volji i

planovima vrhovnitva, moglo bi se rei kako je s njega, vrhovnitva, skinuta i svaka
odgovornost za nastale konzekvence - gubitak Modrie, Dervente i Odaka. Naime,
vrhovnitvo uvijek moe tvrditi kako bi razaranja Slavonskog Broda prestala, a do
tada kontrolirani teritorij ostao u rukama HVO-a, da odmetnuto slavonskobrodsko
vojno i civilno vodstvo nisu djelovali na svoju ruku.
S druge strane, vodstvo bosanskohercegovakih Srba se moglo, (za vrijeme no-
vih dogovora sa hrvatskim vrhovnitvom), braniti kako Hrvati u Bosanskoj Posavini
nisu potovali ono to je u Grazu dogovoreno, te su oni (Srbi), sigurnosti radi, morali
uzeti i onaj prostor koji u Grazu nije bio dogovoren.
A neto su im i same hrvatsko-muslimanske snage prepustile, bez borbe.
Kako bilo da bilo, nita se vie zaustaviti nije moglo - ni erozija povjerenja u
hrvatsko vrhovnitvo, ni pad morala, ni gubljenje samopouzdanja, ni kolektivna des-
trukcija.
Osjeajui kako je politiki i vojno izdana, malobrojna, nedostatno opremljena,
nekompetentno voena, u nizinama statina (na Obodnom kanalu npr.) - porazima
obeshrabrena hrvatsko-muslimanska vojska e sve vie ratovati iz iracionalnog inata
i individualne slobodoljubivosti, a sve manje zbog prvotnog kolektivnog domoljublja
i jedinstvene borbe za slobodu zaviaja.
Dakle, hrvatsko-muslimanske snage su u Bosanskoj Posavini, zahvaljujui mi-
sli rijei, djelu i propustu hrvatskog vrhovnitva, poraene 26. lipnja - gubitkom
koridora, a ne sto dana kasnije, 06. listopada - gubitkom Bosanskog Broda i cijelog
mostobrana.
16. srpanj 1992.

Pokuaj zaustavljanja daljnjeg povlaenja HVO-a
Na derventskoj bojinici teko stanje kod s. Begluci. Na obodnom kanalu 101.
br. HVO je sruila most kod Diljka i povukla se 500 m., zbog estokog pjeakog
napada. Srpske snage se koncentriraju na pravcu s. Domaljevac. Topnika vatra srp-

skih snaga djeluje po selima na podruju RH.401
Zapovjednitvo 108. brigade HV, od MORH-a zahtjeva i moli popunu slijede-
im MTS-om:
1. Mina 130 mm -500 kom.,
2. Metak 7,62 x 39 - 1000.000 kom,
te napominje: ukoliko u roku od 24 sata ne dostavite zahtijevani MTS bit emo pri-
siljeni povui jedinice sa ratita.402
VRS prela Obodni kanal

17. srpanj 1992.
Na bosanskobrodskom ratitu izgubljeno, pa opet vraeno s. Begluci. Srpske
postrojbe prele Obodni kanal iz pravca V. Brusnica kod s. D. Lijee, gdje im je
prodor zaprijeen. Crta obrane: s. Bos. Duboac - s. Sedlii - s. Begluci - s. Luani
Bosanski - s. Unka - s. D. Lijee. srpski prodor zapadno od s. Lovria prema s.
Zborite (je) zaustavljen.403
Zapovjednik OGIP, na osnovu zapovijedi zapovjednika Slavonskog bojita, tra-
i od 3.'A' br. ZNG intervenciju (jedne) satnije u rajonu s. Unka zbog pokuaja pro-
boja od strane neprijatelja.404
Pripadnici 3/108 br. HV poeljni suborci

Deurni operativni asnik u OGIP je izvijestio IZM GSHV u akovu, generala
Petra Stipetia:
U odnosu na prethodno Izvjee crta obrane nepromijenjena. Od planiranog uvoenja
svjeih snaga po zapovijedi nije jo nita realizirano.
U toku je priprema za uvoenje tokom dana satnije 1/108. br. HV na poziciju: most
Obodni kanal u s. Lovri - most na Obodnom kanalu - Nareci (u rajonu Unka) i dvije
satnije 2/108. br. HV na poziciju u Luani Novi desno: crkva s. Miii - lijevo Bjela
(desno krilo TG-153). Danas je planirano formiranje IZM.108. br. HV u s. Novo Selo
(Hrastovaa) o emu smo usmeno izvjeteni.
Tono izvjee o angairanju dijelova 108. br. HV dobit emo pismeno u 17,00 sati o
emu emo Vas izvijestiti.
Iz razgovora sa zapovjednikom 4/157. br. (motorizirani bataljun), ta postrojba nije prip-
remljena za izvrenje zadatka, a jedna satnija iste postrojbe prihvaa ii na zadatak ali
uz postrojbu 3/108. br.
Trenutne aktivnosti na crti fronte su u rajonu Begluci i u rajonu G. Lijee gdje je
neprijatelju onemoguen daljnji prodor.405
401
17/92-299, Slavonski Brod, 16.07.1992. god.
402
Zapovjednitvo 108. br. HV - MO RH, Zahtjev za popunu MTS, Klasa: 213-03/92-01, Ur.broj:
2130-18/92-603. Slavonski Brod, 16.07.1992. god.
403
17/92-304, 305 i 307, Slavonski Brod, 17.07.1992. god.
404
OGIP, Zapovjednik pukovnik Vinko tefanek - Postrojbama, Zapovijed, Klasa: 8/92-01, Ur. Broj:
Zapovjednik 108. br. HV oito nije uspio sprijeiti mrvljenje svoje postrojbe.
O borbenoj kvaliteti i pouzdanosti postrojbi 108. br. govori i to da 139. br. HV (od-
nosno 36 sam.mtr.b.) hoe na teren, ali, uz 3./108. br. HV.
18. srpanj 1992.

Odbijeni su pjeaki napadi srpskih snaga na bosansko-brodskoj bojinici. U ju-
tarnjim satima glavnina 2./108. br. HV pojaala je desno krilo, a akovaka drago-
voljaka satnija je pojaala lijevo krilo TG - 153.
Na amako-orakoj bojinici se vode jake borbe.406
Zapovjednik OGIP je 157. br. HV zapovjedio neka s jednom bojnom pojaa cr-
tu obrane na Obodnom kanalu u s. D. Lijee i s ostalim snagama sprijei prodor
neprijatelja. S dvije bojne je imala organizirati obranu na lijevoj obali r. Save.
Spremnost za obranu: 19.07.1992. god. u 05,00 sati.407
Postrojba 36. sam. mtr.b. HV je dobila zadau neka do 18,00 sati 19.07.1992.
god. izvri zamjenu TG-153 na crti r. Ukrina - Obodni kanal - Adijin Potok. TG-
153 ima se povui u dubini Interesne zone, a jednu satniju drati spremnu za inter-
venciju.408
U VRS takoer dvostruka linija zapovijedanja

Jedinice Taktike grupe-3 su vrlo efektno izbile na Obodni kanal - nadomak Bijelog br-
da i Kostrea.
Hrvatska artiljerija, sa ustake hrvatske teritorije, nemilosrdno dejstvuje po srpskim po-
loajima, imamo gubitaka - mrtve i ranjene borce...
Po nareenju komande Taktike grupe - 3 od 16. jula, 1992. godine, jedinice su napada-
le ka Bosanskom Brodu. Podrazumijeva se da su napadali i Bijelo Brdo i Kostre. U na-
padu je uestvovao i esti pjeadijski bataljon pravcem: Babino Brdo - Bijelo Brdo, po
planu i nareenju komande 327. brigade, u ijem sastavu se i nalazio.
Rezultat napada na svim pravcima bio je skroman, pa je odlueno da se napad po istom
planu produi sledeeg dana
Uvee 18.07.1992. godine odlazim na referisanje u komandu korpusa, a tok referisanja
je bio vie od incidenta izmeu mene i komandanta korpusa409
Sukob dva komandanta

U komandi Korpusa bio je zvanian sastanak-referisanje, te kad je doao na mene red,
ponem o problemima u TG - 3: slabom snabdijevanju, nedisciplini, o tome da vlast ne
405
OGIP, Deurni operativni, puk. Berislav Jezidi - IZM Osijek, akovo, Izvjee do 14,00 sati,
Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-306, Slavonski Brod, 17.07.1992. god.
406
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-309, 311 i
407
OGIP, Zapovijed zapovjednika - 157. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-
408
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - 157. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-
409
funkcionie, da andarmerija ne radi svoj posao, da nema kontrole osloboene teritorije

itd. U toku mog izlaganja komandant 1. KK kae: tebe oficiri i podoficiri ne sluaju,
kao ni borci, a samo svoje slabosti i nesposobnost svaljuje na druge.
Skoim ja i u bijesu prevrnem stol i stolice:
- Ko ne slua viem ja - viem ja i poem prema komandantu korpusa da se fiziki
obraunam, nasta guva.
- Mene ne sluaju , veli, ima da te zadavim: svoju glavu stavio sam u torbu, a tvoju
u da odsjeem.
Normalno, tu je bilo i sonih psovki, kako mi to Srbi znamo. Upade u salu vojna po-
licija i sprijei sukob komandanta korpusa i komandanta Taktike grupe - 3. //
Produim sa referisanjem u kratkim crtama i pozovem komandanta korpusa da doe
u TG - 3 kada budu meni referisali potinjeni i sam neka se uvjeri ko koga slua, to
on i prihvati.
Odmah napustim salu, iako svi nisu zavrili s referisanjem.
U prolazu komandant korpusa kae:
- Pukovnie nije zavreno, ostanite jo.
- Za mene je zavreno.
Neko je tajno, iza lea komande Taktike grupe - 3, podrivao osloboenje Bos.
Broda preko svojih korumpiranih poslunika, a u sutini izdajnika srpskog naro-
da. (istaknuo J.Z.) Poelo je nevieno i neuveno ogovaranje komandanta TG - 3.
Na referisanju komandantu korpusa iznesem plan operacije, a kad krenem uvijek nai-
em na jak otpor i to ba na onim pravcima koje sam zacrtao. Vidim neto nije u redu,
ko provaljuje strogo uvanu tajnu. Poeo sam da sumnjam u svakoga, pa sam instiktiv-
no promjenio plou i jedno govorim svima, a u sutini vuem poteze po sopstvenom
ubjeenju. No kakve izdaje i drskosti: meni u Taktikoj grupi - 3 nareuju ili odo-
bravaju napad, a taj napad preko svojih ljudi rue ili spreavaju. (istaknuo J.Z.)
Aktivni oficiri i podoficiri, komandanti i komandiri me izvetavaju ta se deava i ta
pojedini glasnogovornici priaju.
- to da idemo u napad kad e to politika da odradi. (istaknuo J.Z.)
Aktivni oficiri su komunjare, a nas guraju u smrt. Stvaraju sebi karijeru i njih interesuju
samo inovi i mnogo drugih gluposti i netanosti
U toj hajci najvie su udjela dali i davali pojedinci i grupe iz Prnjavorske brigade, a u
borbi uvijek su vrili opstrukcije - Mi smo krenuli - ali drugi nisu krenuli, govorili su i
tvrdili da su zbog toga morali da se vrate.
U tome su uestvovali i pojedinci i grupe iz 327. motorizovane brigade.
Stvarala se apatija na frontu, a nemoral iza fronta. Vojska od hrvatske artiljerije i
snajperista gine, narod tuguje, a vlast na svim nivoima negdje u salonima dogo-
varaju s neprijateljem
. Trguju ivotima boraca i naroda, kriminalna trgovina naftom, cigaretama, teh-
nikim sredstvima. ak se neprijatelju prodaje municija i borbena tehnika. Na tim
sastancima se kartaju, piju viski i eve ene - odnosno zemlju. (istaknuo J.Z.)
Oseao sam se izuzetno sam, a bodrim oficire, podoficire i borce - ni u snu ne smijem
da kaem svoje slutnje u izdaju
Tako borci Taktike grupe - 3 ostadoe na Obodnom kanalu do 07.oktobra 1992. godi-
ne, ali ostadoe i vjeno bez potrebe mnogi oficiri, podoficiri i borci. No, upornost
Taktike grupe - 3, te manevrom oklopno-mehaniziranih jedinica, koncentracijom
vatre, ugurali smo se u Brod i izbili na rijeku Savu.
Tog dana Vrhovna komanda pila je kiselu vodu i imala kiselo lice, a glavni se hva-
ta za glavu i kae:
- ta e onaj luak u Brodu? Mi smo se dogovorili! I ljutito je napustio prostori-

ju.410 (istaknuo J.Z.)
19. srpanj 1992.

Na bosanskobrodskom ratitu, crtu r. Ukrina - r. Sava - Obodni kanal, probile su
srpske snage u rajonu Unke i ovladali s. D. Lijee. Hrvatske postrojbe organiziraju
novu crtu obrane.411
Zapovjednik OG Istona Posavina

upozorava zapovjednika Slavonskog bojita
20. srpanj 1992.
Hrvatsko-muslimanske snage na kolibarskom putu
Crta obrane na potezu Zborite - Gornje Kolibe - Donje Kolibe - Struga je nes-
tabilna i radi se na njenom uvrivanju. Neprijatelj na svim crtama bojinice za
sada miruje sa napadnim aktivnostima. Iskljuivo radi na pregrupiranju iz ostalih
podruja na junu bojinicu Bosanskog Broda.412
Tijekom noi postrojbe 101. br. HVO samovoljno su napustile lijevo krilo obra-
ne. Ujutro su vraeni, te je organizirana crta obrane s. Zborite - Bjela - G. Kolibe -
Struga.413
Zapovjednik OGIP, pukovnik Vinko tefanek, u Procijeni stanja u interesnoj
zoni, koju je dostavio zapovjedniku Slavonskog bojita generalu Petru Stipetiu,
izmeu ostalog, naglaava da u koliko postoji zaista interes u interesnoj zoni, mo-
ra doi do znaajnijeg angairanja HV postrojbi kao cjeline, jer ovakvom upotre-
bom imamo gubitke u ljudstvu bez rezultata.
Iz nastale situacije u interesnoj zoni, a posebno u zoni bosanskobrodskog ratita, o emu

smo Vas putem redovnih izvjea i usmenim putem izvjetavali, naa je procjena da
ovakvom upotrebom HV postrojbi i raspoloivim snagama HVO sadanji teritorij
neemo moi zadrati.
Due vrijeme (mjesec dana) nasilno i ubjeivanjem, a ne zapovijedanjem, HV pos-
trojbe uvodimo u interesnu zonu, gdje nam te postrojbe, zbog sveukupnog politiki
nedefiniranog stanja, budu taktiki neupotrebljive, te dolazi do samoinicijativnog
nasilnog naputanja poloaja. Uvedene manje dobrovoljake grupe iz raznih HV
postrojbi nije mogue kvalitetno uvezati u liniju zapovijedanja, te se kao dobro-
voljci i ponaaju. Ostaju na zadatku dok sami smatraju da treba ili se samoinicija-
410
LISICA, Komandant bez potreba str. 80-82.
411
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Dnevno operativno izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur.
412
413
broj: OG-17/92-320 i 322, Slavonski Brod, 20.07.1992. god
tivno izvuku. Postrojbe HVO gubljenjem teritorija se intenzivno osipaju i ne ele

se angairati van svog rodnog mjesta, traei utoite u Republici Hrvatskoj.
Svi pokuaji pregrupiranja i ponovnog angairanja velikog dijela HVO su bezus-
pjeni. Glavnina izgubljenog teritorija poslije dostignute linije na derventskom,
modrikom i odakom ratitu, izgubljena je bez pruanja otpora neprijatelju, a
cijenimo da nije u pitanju vojni poraz ve uzrok nametnute politike situacije, de-
zinformacija, neodlunog pristupa i interesa u interesnoj zoni i nastojanjima
pruanja pomoi HV postrojbama na dobrovoljakom principu ime smo izgubili
mogunost zapovijedanja koje je potrebno za izvravanje dobivenih zadataka.
(istaknuo J.Z.)
Rad civilnih struktura Bosanske Posavine nije se osjetio ni u pitanju morala vlastitih
vojnih postrojbi, niti o brizi za izvlaenjem materijalnih dobara i zbrinjavanju stanovni-
tva.
I sada nastojimo istim metodama uvjeriti grupe i postrojbe HV radi spaavanja trenutne
situacije koje zajedno sa HVO postrojbama jedva da uspostave nekakvu crtu obrane ko-
ja i manjim napadom neprijatelja poputa, a potom se cijela linija obrane destabilizira,
to uzrokuje samoinicijativno naputanje linije obrane. Ve smo u nekoliko navrata
inzistirali da u koliko postoji zaista interes u interesnoj zoni, mora doi do znaaj-
nijeg angairanja HV postrojbi kao cjeline, jer ovakvom upotrebom imamo gubit-
ke u ljudstvu bez rezultata, (istaknuo J.Z.) nemamo taktike dubine, rezerve, niti mo-
gunosti planiranog smjenjivanja angairanih postrojbi.
Stvorenom psiholokom situacijom i nedostatkom snaga cijenimo da bi moglo doi
do paninog naputanja teritorija bez obzira na jainu djelovanja neprijatelja, to
moe dovesti do nepotrebnih gubitaka ivota, a i tehnike. (istaknuo J.Z.)
Iz gore navedenog
ZAHTIJEVAMO
Odmah izvriti realnu procjenu situacije iz odnosa snaga, te zauzimanje konkret-
nog stava nadreenog zapovjednitva u svezi interesne zone, a u smislu naina i
potrebe daljnjeg angairanja HV postrojbi. (istaknuo J.Z.)
Kao vojska ne smijemo dozvoliti dvosmislene i nedefinirane vojne zadae koje ob-
jektivno nije mogue kvalitetno izvriti, a posebno to ovakvim nainom razbijamo
HV i gubimo mogunost zapovijedanja bez mjerila i pravila za poduzimanje san-
kcija, a na osnovu trenutne situacije u Republici Hrvatskoj to ne bi trebalo dozvo-
liti.
Ovo zapovjednitvo je na rubu snaga, dunosti i odgovornosti ima, a mogunost
zapovijedanja iz naprijed obrazloenog jako ogranieno.414 (istaknuo J.Z.)
Zapovjednitvo OGIP je izvijestilo zapovjednitvo Slavonskog bojita, kako

na podruju OGIP trenutno ima 2831 pripadnik HV.415
414
OGIP, Zapovjednik, pukovnik Vinko tefanek - Zapovjedniku Slavonskog vojita, gen. Petru
Stipeti, Procjena situacije u interesnoj zoni Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-324, Slavonski
Brod, 20.07.1992. god.
415
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Brojno stanje HV u OGIP, Klasa: 81/92-02 Ur.
broj: OG-17/92-328, Slavonski Brod, 20.07.1992. god
General zbora, Martin pegelj glavni inspektor obrane RH
Nakon obilaska zone odgovornosti OG Istona Posavina, u

svom Izvjeu ministru obrane Gojku uku i naelniku GSHV,
generalu zbora Antonu Tusu, pie:
Obiao sam hrvatsku Posavinu, posebno Slavonski Brod, 16. i 17.

07. 1992. Sastao sam se sa zapovjednicima OZ, TG, brigada i samo
nekih bataljuna, kao i sa predstavnicima vlasti Slavonskog Broda i
drugih mjesta.
Stanje je zabrinjavajue. Jedinice u sjevernoj Bosni se raspadaju, ostavljaju oruje
vojni obveznici i Hrvati i Muslimani, zajedno sa drugim progonjenima bjee u du-
binu teritorija Hrvatske i ni pod koju cijenu se nee vraati u BiH.
Izgovor za paniku i rasulo je da su oni ostavljeni, izdani (istaknuo J.Z.) zbog zapad-
ne Hercegovine, da su ostali bez streljiva (to nije tono; provjerio sam), da su bez kva-
litetnog zapovijedanja (to je apsolutno tono).
Glasine se ire veom snano. Dobija se utisak o radu pete kolone, ali nije tako. Glasine
proizvode oni koji bjee, koji odbijaju da se bore. Govore o velikoj vojsci, stotinama
tenkova, tisuama artiljerijskih cijevi koje idu na njih. Kau da se ne moe protiv takve
sile. Vlada pogreno miljenje da e doi do strane intervencije i da e se rat okonati i
bez njih. Kukaviki se opravdavaju, pa to izgleda kao rad pete kolone. Ali, svejedno,
posljedice su iste.
Trae (politika vlast i neki zapovjednici) da general pegelj i ermak trebaju doi ta-
mo, napraviti red, i da bi se u tom sluaju stanje popravilo. Mislim da e se teko brzo
bilo to popraviti, ali da se mora uiniti sve da ne doe do najgorega.
Savjetovao sam svima i predlaem:
1. Premjestiti zapovjednitvo OZ iz akova u Sl. Brod, a TG iz Sl. Broda u Bosnu, ne-

to istonije i junije od Bosanskog Broda. Razlog je taj da se nia zapovjednitva i
vojska osjea sigurnijima. To psiholoki pomae uspostavljanju zapovijedanja i vra-
anja vjere u sposobnosti.
2. Brzo sve postrojbe oistiti od paniara, opskrbiti sa borbenim sredstvima, svu artilje-
riju i minobacae od 120 mm prebaciti u Bosnu, na dijelovima fronta se utvrditi u
najviem stupnju, a na izabranom pravcu izvriti aktivna demonstrativna i probna
djelovanja. O tome sam im dao konkretne upute.
3. Formirati desetine diverzantskih grupa i postaviti ih na prometnice koje vode iz Ba-
njaluke prema Bijeljini i Loznici. etnici napadaju sa jakim snagama u sjevernoj
Bosni upravo zbog tih prometnica kuda se jedino obavlja opskrba iz Srbije u bosan-
sku krajinu i Knin. To je jako vano, i ako se ove prometnice koliko-toliko ones-
posobe, a promet na njima bude nesiguran, tada e i pritisak u sjevernoj Bosni
biti manji, agresor e traiti prometnice junije, kao to je sluaj sa Goradem.
(istaknuo J.Z.)
4. Dao sam neke rokove. Ovih dana u otii ponovo tamo, gledat u rekognosirati416 i
prostor na desnoj obali Save na istonoj i zapadnoj fronti sjeverne Bosne.
416
Rekognoscirati - izviati neprijateljsko podruje, stanovnitvo i sl..; uhoditi; rekognosciranjem se
obino zove izvianje koje vri osobno komandant sastava ili tabni oficir prije bitke Bratoljub
Klai, Veliki rijenik stranih rijei, Zora, Zagreb 1974. str. 1123.
5. Stanje je teko, Stoer i Ministarstvo trebaju uiniti sve da se ne dogodi ulazak agre-
sora u Bosanski Brod.
6. Uz krajnje otro postupanje sve vojne obveznike odmah vraati u Bosnu, ako nee
primiti oruje, protjerati ih u Bosnu bez oruja. Razgovarao sam sa vie grupa tak-
vih: ima uplaenih, ali najvie je pekulanata koji misle da e netko drugi umjesto
njih boriti se za njihov dom.
7. Sprijeiti suvina artiljerijska djelovanja na velike daljine, jer to ne daje eljene
efekte.417
23. srpanj 1992.

Na bosanskobrodskoj bojinici, u rajonu Zborita, 101. br. HVO i 2. 'A' br. HV
zauzele su Obodni kanal. Unitena (su) dva neprijateljska tenka i jedan transporter.
Zarobljena su tri tenka, OT, dva LPZT, nekoliko strojnica i vea koliina pjeakog
streljiva i oruja.418 Zapovjednik OGIP trai od zapovjednitva 157. br. HV neka
izvri njegovu zapovijed od 18. srpnja (Kl. 8/92-01, Ur.br: OG-01/92-313).419
I u TG-3 VRS dvojno komandovanje i manipulisanje

Prihvaenost ratnih ciljeva od strane vojnika i zapovjednika i njihov borbeni
moral u zavisnom su meuodnosu to potvruje i analiza taktikog poloaja TG-3.
VRS, koju je napravio njihov zapovjednik, pukovnik Slavko Lisica.
Taktiki poloaj Taktike grupe - 3 bio je nepovoljan zbog niskog borbenog morala na-
roito rezervnih oficira i podoficira na komandantskim i komandirskim dunostima //
Jedinice ostaju na polaznim poloajima, a pri analizi rada neizvrenja borbenih zadataka
opravdanja se uvijek trae u stilu nije krenuo lijevi ili desni susjed, nee vojska da kre-
ne u napad i sl..
Pored linog obilaska jedinica i prednjeg kraja (fronta) bio sam prinuen da se direktno
obraam svakom borcu u smislu apela ili proglasa, a radi izvrenja postavljenih zadata-
ka i izbijanja jedinica na sjevernu granicu Republike Srpske.
Identinim tekstovima sam upoznavao i Glavni tab sa oekivanjem da se preduzmu
energine mjere u zavoenju discipline i napokon da se uvede ratno stanje na teritoriji
koju kontrolie Vojska Republike Srpske.
Da se sprijei dvojno komandovanje (vojno i stranako). Osjeao sam da se sa ko-
mandama manipulie, ali nisam znao ko i sa kojim ciljem.420 (istaknuo J.Z.)
Oito je kako se hrvatski i srpski zapovjednik nalaze u slinoj poziciji. Zapov-

jednik TG-3. pukovnik Slavko Lisica, s jedne strane, uporno pokuava mobilizirati
srpske postrojbe s ciljem izbijanja na sjevernu granicu Republike Srpske, iako mu
njegovo pretpostavljeno zapovjednitvo u tome ba i ne pomae, dapae, Lisica je
417
MO, Glavna inspekcija obrane Zagreb, Glavni inspektor obrane, general zbora, Martin pegelj -
MO, ministar g. Gojko uak, GS HV, Naelnik, General Zbora, Anton Tus, I z v j e e br.
108., Klasa: 822-01/92-01/108, Ur.broj: 512-20-92-1, Zagreb, 20.07.1992. god.
418
419
420
LISICA, Komandant bez potreba str. 60.
mislio kako se s njegovim zapovjednitvom manipulie, dok s druge strane, zapov-

jednik OG Istona Posavina, pukovnik Vinko tefanek pokuava sauvati prostor
Bosanske i hrvatske Posavine od agresije i razaranja, pri emu mu njegovo pretpos-
tavljeno zapovjednitvo nije osiguralo temeljne preduvjete za to - jasnu politiku
odluku, potrebna MTS i postrojbe. Dakle, vojska (i srpska i hrvatska) je imala jednu
ambiciju, a politika (i srpska i hrvatska) oito drugu. Iako se kae kako je bog uvi-
jek na strani velikih bataljuna421 bitku dobiva onaj tko je tvrdo odluio da ju dobi-
je.422
25. srpanj 1992.

Ostaci ostataka HV
Dok se na bojitu vode sukobi manjeg intenziteta423 zapovjednik OGIP je pri-
nuen zapovijedati ostacima ostataka hrvatskih postrojbi koje mu stoje na raspolaga-
nju, odnosno dragovoljcima. Tako on, ovjek koji bi trebao zapovijedati brigada-
ma od 2-3 tisue ljudi, izravno zapovijeda grupi 105. br. (HV) jaine 46 ljudi da
se pretpoini-pridoda satniji 2A br. za zajedniko djelovanje.424
Vjerojatno ogoren, ljut i nemoan, zapovjednik OGIP zahtjeva od Vojne poli-
cije i MUP-a Slavonski Brod da sve vojne obveznike BiH - Bosanska Posavina, koji
se nalaze na podruju Slavonskog Broda sprovedu u postrojbe HVO i u prihvatni
centar Donji Andrijevci, u cilju formiranja i vojnog ustrojavanja postrojbi HVO
Bosanske Posavine.425
26. srpanj 1992.

Na bosanskobrodsko-derventskoj bojinici VRS pokuava destabilizirati crtu.
Odbijen je njihov pokuaj proboja na crti Begluci - Bijelo Brdo. Oko 200 vojaka iz
Odaka i Modrie dobrovoljno se javilo. Formiran je centar za prihvat, obuku, izra-
eni programi, a sve aktivnosti sa njima radit e 157. br. HV.426
27. srpanj 1992.

Donji Andrijevci, kao sjedite vojske HVO, meta VRS
Donji Andrijevci su intenzivnije napadani iz BiH od dolaska izbjeglih pripadni-
ka HVO i njihova smjetaja u objekt preko puta eljeznike stanice, na kojoj su po-
goene i zapaljene dvije vagon cisterne. Ova injenica ide u prilog tezi kako su srp-
ske snage imale dobro organiziranu obavjetajnu slubu.
421
VOLTAIRE (Franois Marie Arouet), Lettre a M. le 06.02.1770.
422
Lav Nikolajevi TOLSTOJ
423
424
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - Zapovjedniku satnije 2.A br. I zapovjedniku grupe 105. br.,
Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-359, Slavonski Brod, 24.07.1992. god.
425
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - Vojna policija i MUP Slav. Brod, Zahtjev, Klasa: 81/92-01, Ur.
Broj: OG-17/92-364, Slavonski Brod, 25.07.1992. god.
426
broj: OG-17/92-370 i 377, Slavonski Brod, 26.07.1992. god
U toku dana izmjenjivana je topnika vatra, a pokuaj srpskih snaga da probiju

crtu na derventskoj bojinici, nije uspio.427
30. srpanj 1992.

Tijekom zaustavljanja naleta VRS - 58 poginula i 704 ranjena borca HV i HVO
U borbama od 01. do 30. srpanja 1992. godine postrojbe HV imale su 32 pogi-
nula i 229 ranjenih vojnika. Postrojbe HVO (nepotpuni podaci), za isti su vremenski
period imale 26 mrtvih i 475 ranjenih vojnika.428
Nalet VRS je do daljnjeg zaustavljen.
31. srpanj 1992.

Postrojbe 101. i 103. br. HVO izvele su protunapad u rajonu Bijelo Brdo - Beg-
luci. Srpsko topnitvo je tuklo ire podruje Slavonskog i Bosanskog Broda.429
Postrojbe TG-3 VRS izvele su neuspjean napad prema Bosanskom Brodu, na
pravcu Lijee - Struga - Krianovo. Imale su est poginulih, 48 ranjenih i jednog
zarobljenog vojnika. Prnjavorska brigada nije uope pokuala izvriti zadau, a za-
povjednik Osinjske brigade, izvijestio je zapovjednika TG-3 kako je napredovao tri
kilometra to nije bilo tono.430
Lisica - Ii napred do smrti

REFERISANJE KOMANDANATA BRIGADA TG - 3
Komandno mjesto TG - 3, Kulina, 31. 07. 1992. godine
LISICA: Miko, ta je sa borbenom grupom? Gdje se nalazi?

KORI: Ostalo mu je jo 200 metara do dnevnog zadatka. To je do Lijea.
LISICA: Osinjska brigada, nisi izvrio zadatak. Zapisati u ratni dnevnik da nije postupio
po zapovesti pukovnika Lisice, odnosno TG - 3. Nema ta da referie! Nita!
KOJI: Bilo ta da kaem bilo bi izvrdavanje i izmotavanje.
LISICA: Mladene Oljaa, dokle si doao? Gde su ti jedinice?
OLJAA: U odnosu na prvo nareenje krenuli smo i napredovali 1,5 km. Doli smo do
kote 91. Pokuao sam uvesti 2. bataljon
LISICA: Pokuao si, a to nisi? Zato niste uinili, ako je nareeno? Vratite mi granate!
Nemamo mi para, ni granata. Stabilizujte front i nemojte lagati! Doi e pu-
kovnik Lisica i on e lino komandovati, ii napred do smrti i izai dokle treba,
a to je rijeka Sava! Bio sam kod vas i bilo mi je drago to ste na poloaju. Gde
je Prnjavor? Gde je, a sedi u podrumu. Tako se rat ne moe voditi. Mi moramo
biti ljudi i izvriti dunost. Gde je bataljon koji treba doi? Dali e do jutra do-
427
428
OGIP, Naelnik sanitetske slube - Zapovjednitvu OZ osijek, Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-
429
broj: OG-17/92-405 i 406, Slavonski Brod, 31.07.1992. god.
430
LISICA, Komandant po potrebi str. 146-148
i? Privlaim sve snage i moramo da uemo u Brod. Ili sam ja lud ili vi! Pustite
Bijelo brdo. To je postala neka famozna toka, kao i Plehan. Mi smo toliko
granata udarili na tvom pravcu ali tvoja vojska nije izala.
OLJAA: Poslije artiljerijske pripreme 100 pjeadinaca je dolo do raskra. Bila je mag-
la i slaba vidljivost. Desno krilo je upalo u zamku i ne znam dali su izali. Po
Lijeu dejstvuju minobacaima, haubicama i viecjevnim bacaem raketa.
LISICA: Oljaa, da se zna: gde god su bili aktivni oficiri, bili su na poloaju na IKM-u,
(isturenom komandnom mjestu op.J.Z.), a rezervni oficiri su kurve! Oni imaju
neku svoju posebnu filozofiju. Poto je bilo centralno pitanje kod tebe, to znai
da nismo uspeli. Ali uvodimo oklopni bataljon i sa svom tom vojskom moramo
izbiti na rijeku Savu. Oljaa, neka vam je bog na pomoi, sve sam uinio da
vam pomognem. Ne kritikujem vas lino kao oficira, ali morate izvriti zada-
tak. Neo kae da ustae piju pivo, pa zato nije tamo otiao? Mi zato moramo
to uiniti, verujte mi na ast i potenje. I kad doe oklopna brigada, guram na
Brod. Bijelo Brdo ne diram! Mi emo da insistiramo na tom pravcu. Svi zadaci
od jue, vae i za danas. Izviai TG - 3 moraju da uu tamo i da pomognu.
Sastanak je zavren i zapamtite, nisam ni blesav, ni lud, ali to moramo uiniti.
Ukoliko ne budem imao prave oficire, ii u prvi i ui tamo. Dosta je ovoga,
mjesec, dva. Ili mrtav ili iv. Da sam tako razmiljao kao vi, nikad ne bi uao u
Kupres. Voljno!431
01. kolovoz 1992.

Na cijeloj liniji derventsko-bosanskobrodskog ratita u toku veeri i noi neprijatelj je
napadao topnitvom i pjeatvom, nae jedinice su uzvratile vatru, odbile napad i zadr-
ali linije. U TG-153 ima etiri poginula i nekoliko ranjenih.
Na amako-orakom ratitu nije bilo znaajnijih aktivnosti. U zoni djelovanja 108. br.
Brko bilo je jakog topnikog djelovanja i pokuaja pjeakih prodora, nemamo podat-
ke o pomicanju linije fronta.432
Zbog oekivane djelatnosti neprijatelja, 157. br. HV je od zapovjednika OGIP

dobila zapovijed da se odmah stavi u najvii stupanj bojeve gotovosti, pri emu
jedan bataljun imati u gotovosti za intervenciju.433
Osim toga, zapovjednik OGIP je 108. br. HV zapovijedio da, zbog izbijanja di-
jelova TG-3 Vojske Republike Srpske na crtu s. irovine - s. Luani Bosanski - s.
eravac - s. Luani (do tt 110) i na crtu s. Hruik (rt 110) - s. Unka - s. nareci - s.
Lijee D. i G., snagama dvije bojne pojaa obranu u rajonu aavica - Struga -r.
Sava, s jednom bojnom pojaa crtu od crkve u s. Miii (Luani Novi) do Bjelaa (u
visini tt 98). Spremnost za obranu do 6,00 sati 03. kolovoza, 1992. godine.434
431
LISICA, Komandant bez potrebe str. 101-102
432
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Dnevno operativno izvjee , Klasa: 81/92-02
Ur. broj: OG-17/92-421, Slavonski Brod, 02.08.1992. god.
433
434
02. kolovoz 1992.

Avioni su borbeno djelovali na Korae. Linija Bosanski Brod - Struga je stabili-
zirana. Gubici neprijatelja su dva tenka te oko 15 mrtvih. Gubici s nae strane jedan
tenk oteen, te jedan poginuo i jedan ranjen borac. Na ostalim linijama sporadina
pucnjava iz lakog pjeadijskog oruja. Pomjeranja linija nema.435
Lisica: Spas su karaule436 na rijeci Savi

REFERISANJE KOMANDANATA BRIGADA TAKTIKE GRUPE - 3
Kulina, 02. 08. 1992. god. 19,00 sati
LISICA: ta da vam kaem, Oljaa

OLJAA: Teritorij isti, poloaj prethodni, iako je bila zauzeta raskrsnica. Zauzelo ju je 26
ljudi. Od toga poslije je bilo 4 mrtva i 13 ranjenih. Zarobili su preko 20 ljudi,
meutim nisu ih mogli zadrati. Pogoen je jedan tenk i jedan trocjevac. Od
kalibra su dejstvovali sa kiom maljutki i imali smo 3 povrijeena borca. Neo
tvrdi da opet 90% njegovog sastava moe ii u akciju bez obzira na pretrpljene
gubitke. Ostavio sam svee snage da poveu liniju i zatite bokove.
LISICA: Prnjavor
IVKOVI: Gde smo bili, tu smo i ostali. Nema teorije da idemo napred. Imali smo 2 mrtva
i 15 ranjenih. Tenk iz Bjelaa dejstvuje i ne mogu mu nita.
LISICA: Vi ne izvravate nareenja komande TG - 3. Po svim propisima treba biti
uhapen, smenjen i ubijen. Vi ste vrlo slatkoreivi. U ratni dnevnik upisati da
komandant Prnjavorske brigade obmanjuje komandanta TG - 3. Koliko ljudi
imate?
IVKOVI: Izbaeno je 50 ljudi iz 2. bataljona. U ovih 9 dana 40 ljudi je ranjeno
LISICA: Sa koliko ste ljudi otili?
IVKOVI: 890
LISICA: Gdje su ti ljudi? Dali na frontu ili u Prnjavoru?
IVKOVI: Na liniji imamo 320 ljudi, na samohotkama, ininjeriji, pozadinska eta, mino-
bacai
LISICA: Kada si doao rekao si da ima 1.500, gde su ti ostali ljudi, gde ti je 700 ljudi?
Kako 320 na liniji, a rekao si da ima 1.500?
IVKOVI: Svi su tu, izuzev 40 koji su ranjeni i 10 na bolovanju.
LISICA: Nisam zadovoljan sa vaom brigadom i sa vama! Vrite opstrukciju! Duni ste
da kao stareina postupate drugaije, a vi se zavuete u podrum! Vi ste spreili
da Oljaa izvri zadatak. Kako vi to mislite, uvek mi samo dramatine izvetaje
aljete! Niste nita uinili, ta ete mi onda! Ako se tako budete ponaali, ne-
emo daleko stii. Uzmite stareine, a njih imate i pomozite borcima! Niste
izvrili zadatak, sutra imate da izvrite napad na kotu 90 i 93 i to morate da sa-
njate! Ukoliko budete na istim poloajima nee biti dobro. To je prasea srea.
Baltiu
435
436
Karaule - fortifikacijski objekt u kojem borave vojnici i koji slui kao straarnica, objekt na grani-
nim prijelazima ili mjestima s kojih se nadzire vee podruje
BALTI: Bilo je aktivnosti i malih pomaka prema Gradcu i Luanima. Srbakog bataljo-
na nema, Milankovia isto. Mislio sam da poaljem Taliu pismo. Od bataljona
koji se raspao imam 307 ljudi i tendenciju da ih sakupim. 3. bataljon se maksi-
malno rairio od Begluka ka Luanima. Idem da pokuam da povratim poloaje
radi samopouzdanja. Angaovao sam i snajperiste. Uglavnom idem po malo,
neki uspesi se postiu, interesuje me isto samo Sava. Imam 14 ranjenih, od toga
1 tee. Procenili smo da mogu da krenu u protivnapad i angaovali smo ini-
njeriju i vrimo zapreavanje. Nikoga ne putam na odsustvo i prekomande,
sve do Save. Sa municijom stojimo loe.
LISICA: Zahvalan sam vam, radite i dalje. To me raduje, Saviu
SAVI: Radio sam po zahtevu, 140 projektila sam potroio
BALTI: Dejstvovala je avijacija, a mi ne znamo dali je naa. Nismo bili obaveteni.
LISICA: Gradiki bataljon, dali si spreman za napad?
Gradiki bataljon - da, zato sam i doao.
LISICA: Dobro, razmiljao sam skupa sa svojom komandom. Na ovom prostoru gdje
smo, ne moemo sauvati odbranu. Moramo izbiti na rijeku Savu. Sva naree-
nja e biti - izbiti na rijeku Savu. Moramo zato privui snage i da progorimo
jedan pravac! Idemo dalje.
UKI: Mislim da je krajnje vrijeme da shvatimo da e nas snai veliki problemi, uko-
liko ne budemo govorili istinu. Neke stvari se ne iznose. Ovaj zadatak nije sa-
mo zadatak pukovnika Lisice. Mora se do svakog vojnika spustiti stav koman-
di. Organi vojne policije, izviai i milicije moraju biti po slovu zakona. Nosim
se milju da odem do predsednika optine i da mu kaem da je vlast bespotreb-
na ukoliko mi ne izvrimo zadatak. Ne daj boe da se ustae ovdje vrate. Uko-
liko ne shvatimo da je zakon i represija mera za odlazak napred, onda je loe.
Vie energije troimo iza linije fronta, nego na liniji. Pljaka, povreivanje,
mahinacije i drugo. To smo ovim odnosom dozvolili i time smo preplavljeni.
Danas smo zatvarali puteve, blokirali, ali rezultati su prosjeni. Slijedee, ko
ima pravo da komandantu iznosi da je jedinica spremna za napad, ako ona to
nije. Ne smijete se time igrati i morate govoriti istinu. Istina treba svima nama.
Slijedee, ne dozvoljavam sebi, a ni vama, da budemo pesimisti. Moramo na
Savu i moramo uloiti maksimalne napore.
TOPI: Poslije sastanka komandanti moete sagledati pravce mogueg protivudara
zajedno na karti.
LISICA: Zahvaljujem se svojim pomonicima. Rekli su prave stvari. U sluaju udara
neprijatelja nanijeti mu gubitke, ponovo prijei u ofanzivu. Budim meusobno
asni i poteni. Ja ne uestvujem ni u kakvim mahinacijama i samo hou da
pomognem srpskom narodu. Spas su karaule na rijeci Savi. Zadovoljan sam sa
vaim angaovanjem, osim sa Prnjavorskom brigadom. Sastanak je zavren.437
437
LISICA, Komandant bez potreba str. 102-104
Brigadir Petri zna: tko? to? koga?

Dok srpska vojska planira nastavak napadnih aktivnosti za izbijanje na sjever-
nu granicu, slavonsko-brodsko politiko vodstvo (sic!), preuzimajui ulogu pred-
sjednika RH, smjenjuje jednog od najviih zapovjednika HV-a. Zahvaljuju mu na
daljnjim uslugama, kao da se ne radi o jednom od najzaslunijih ljudi opine Slavon-
ski Brod za ustrojavanje i naoruavanje hrvatskih postrojbi na tom prostoru.
Bigadir Ivo Petri, nezadovoljan svojim statusom suspendiranog zapovjednika
157. br. HV, koji se nalazi na raspolaganju u Operativnoj zoni Osijek,
02.08.1992.godine pie: mnistru obrane, naelniku GS HV i naelniku Personalne
uprave MO RH-a.
13.07.1992. godine po zapovijedi zapovjednika Slavonskog bojita

general bojnika Petra Stipetia suspendiran sam sa dunosti zapovjedni-
ka 157. brigade HV, zbog, kako se kae u zapovijedi, slabog stanja
bojeve spremnosti i neizvravanja u vie navrata primljenih zadataka
zbog kojih su nastale tetne posljedice po obranu u Posavini, drastinog
pada bojevog morala u 157. brigadi HV, te nemogunosti daljeg uspje-
nog rukovoenja i zapovijedanja brigadom.
Ovo su vrlo teke optube i jako su me pogodile i povrijedile kao ovje-
ka. Istina o meni i ovoj brigadi je sasvim drugaija. 157. brigada je
mjesecima prisutna u Bosni, od samog poetka borbenih djelovanja u
Ivo Petri Bosanskom Brodu, pa dalje. Prve postrojbe koje su ule u rajon Bos.
Broda su jedna satnija iz 157 .brigade, jedna satnija iz l08. brigade i jedna satnija 139.
brigade. Od tada je brigada neprekidno prisutna u Bosni najee sa jednim bataljunom
ojaanim brigadnom topnikom podrkom, protuzranom obranom i vodom ininjerije
iz brigade.
Deavalo se da su i dva bataljuna jednovremeno prisutna na zadatku u Bosni iako se
smjena postrojbi u Bosni vrila iz sastava brigade. Da stvar bude sloenija, po zamisli i
zapovijedi OG 'Istona Posavina' jedan bataljun je znao biti angairan u Grebnicama u
rejonu Bos. amac, a drugi na Kadru, Velikoj Brusnici, Joavici u rejonu Bos. Broda.
Istovremeno brigada je imala zonu odgovornosti na Savi, te smo bili prisutni sa postroj-
bama tamo gdje druga obala Save nije bila slobodna.
Konkretno, dakle, brigada je uestvovala u borbama u uem rajonu Bos. Broda i drala
te poloaje, ula u Veliku Brusnicu, na Kadru se spojila sa 139. brigadom, kod potiski-
vanja etnika prema PodnovIju, vodila borbe u Joavici i oistila selo, prva je ula u ra-
jon Domaljevca-Grebnica kada je pao Bos. amac i zaustavila napredovanje etnika. Da
nismo u to vrijeme bili prisutni u Domaljevcu, obzirom na paniku i mete koji je vladao
meu domaim postrojbama, mogu pouzdano rei da bi Domaljevac pao i da bi etnici
uli u Oraje, odnosno, da bi ovladali itavim podrujem od Bos. amca do Brkog. To
su tvrdili i ljudi iz zapovjednitva amake brigade. U zadnje vrijeme brigada je ues-
tvovala u borbama kod Dervente, te Grka i Boievog Visa u irem rajonu Bos. Broda.
Zapovjednitvo brigade i ja smo bez obzira na veliinu postrojbe koja je bila u Bosni bi-
li sa tom postrojbom.
Generalu Luciu je poznato koliko vremena sam ja osobno proveo u Bosni sa svojim
postrojbama. Smijem tvrditi da sigurno ni jedan zapovjednik brigade ni izdaleka nije
bio toliko prisutan preko Save. Sve zadatke brigada je izvravala kvalitetno i bez veih
potekoa. Kod naroda u Bosni i kod njihovih zapovjednitava uivali smo povjerenje.
Za razliku od mnogih naih postrojbi koje su krale i pljakale kad su odlazile, pripadnici
157. brigade nisu nikome nita ni ukrali ni oteli. Ja sam osobno inzistirao na tome da
kada se naputa kua u kojoj smo boravili da je domain pregleda i da konstatira da je
sve na svome mjestu, kada je postrojba naputala Bosnu i vraala se na odmor inzistirao
sam da se ljudstvo postroji da se pred predstavnikom domaeg zapovjednitva pregleda
i ta ljudi nose i ta se vozi u vozilima. Za vrijeme naeg boravka u Bosni obuavali
smo pripadnike domaih postrojbi (najee u rukovanju protuoklopnim orujem obzi-
rom da je tu bila najvea potreba). U Bosni smo dosta zemlje izrovali, gdje god smo
doli, doli smo na neureene poloaje, odmah smo se prihvaali posla, kopali rovove,
sklonita, traneje, izvrili miniranje itd. Skoro kompletnu liniju obrane Otra Luka -
Domaljevac - Grebnice smo mi ininjerijski uredili.
Mogu rei da sam se u to vrijeme ponosio svojim ljudima. Osim angairanja u Bosni
sauvali smo most u Slav. Brodu koji je bio u zoni odgovornosti moje brigade koji je za
itavo vrijeme bio otvoren, ak i onda kada su etnici bili u Bos. Brodu, koji je i danas
jedina veza sa Bosnom.
Problemi su nastali kad se poeo gubiti teritorij u Bosni. Zato smo poeli gubiti terito-
rij treba pitati odgovorne u OG 'Istona Posavina'. Uglavnom tada je moja brigada iz ra-
jona Bos. amac poela dobijati zadatke oko Dervente, a l08. brigada (HV) u rajonu
amac. Zapovijedi su dolazile danas za sutra. Poelo se raditi na brzu ruku. Oko Der-
vente su se vodile teke borbe. Tamo sam u jednom danu izgubio 12 ljudi. Reeno mi je
da ulazim izmeu dva bataljuna 3. brigade, meutim tamo je bio samo trei bataljun 3.
brigade koji se izvukao isto vee kada smo mi doli.
U Bosni se uspjeno sijala panika, irile su se raznorazne glasine. Meu postrojbama
HVO vladalo je rasulo. Jako slaba je bila koordinacija medu postrojbama na ratitu.
Mnoge postrojbe HV su bez zapovijedi naputale bojite (Osjeani, Vinkovani, Virovi-
tiani).
Sve ovo, uz viemjeseno angairanje brigade i velik broj poginulih i ranjenih je dovelo
do toga da se poeo javljati otpor angairanju brigade u Bosni.
Dalje, vojaci u brigadi su poeli prigovarati da oni moraju u Bosnu zato to sam ja ro-
en u Bosni, a ostali ne. Naime, upanjska brigada nikada ozbiljnije nije angairana u
Bosni, akovaka brigada se tek tada poela pomalo ukljuivati itd, dok su oni mjese-
cima bili prisutni tamo.
Prvom bataljunu, iz kojeg je bilo najvie poginulih i ranjenih dao sam odmor. Sa
ostala dva bataljuna se radilo i zajedno sa generalom Praljkom kad je doao ilo se
razgovarati sa ljudima u preostala dva bataljuna. General je sasluao sve njihove
probleme i primjedbe i rekao mi da emo ih opet angairati kroz nekoliko da-
na.438 (istaknuo J.Z.)
Obzirom da se od mene trailo da to prije prijeem u Bosnu, ja sam sa zapovjedni-
tvom i 150 ljudi preao i posjeo poloaj Grko groblje - Boia Vis, ostala vojska je tre-
bala doi zamnom. Drugi dan je preao jo jedan vod, a dan iza toga je trebala ui jo
jedna satnija. Poloaje smo inenjerijski dobro uredili, ak je zapovjednitvo brigade
pomoglo sjei vojnicima balvane za pokrivanje rovova. Poloaj je bio izuzetno povo-
ljan, za obranu, raspoloenje meu vojnicima je bilo jako dobro. Meutim tu veer, na
zapadnom dijelu fronta (oko eravca) poelo je nekontrolirano naputanje poloaja. Os-
438
Otkud general Praljak kod zpovjednika brigade, bez pratnje iz OGIP. Otkud pravo generalu Praljku
da raspravlja i odluuje o upotrebi postrojbi. On je pomonik ministra za IPD, a ne pomonik za-
povjednikaSlavonskog bojita.
tao je prazan veliki prostor. Kad su to uli Vinkovani koji su bili na mom desnom krilu
jednostavno su se spakirali i otili.
Generala Praljka sam naao u Novom Selu i pitao ga to da radim, rekao mi je da
postoji mogunost da mi etnici dou iza lea ili da mogu ostati u okruenju te bi
najbolje bilo da se povuem.439 (istaknuo J.Z.) Poslije su mi prigovarali da ja radije su-
raujem sa generalom Praljkom, nego sa ovim koji su postavljeni po liniji zapovijeda-
nja, to je smijeno i potpuno nevano, obzirom da sam vojnik i zapovijed ne moe doi
u pitanje, a to tko mi je kao ovjek blii, manje je vano. Oko svega ovog mogu tvrditi
sljedee: jedini general Praljak je bio prisutan u tom trenutku u Bosni, iz OG 'Istona
Posavina' nije bilo nikoga, zapovjednitvo bosanskobrodske brigade u raspadu.
Jedino do koga se moglo doi je general Praljak. Openito, ako mi se doputa da kaem
svoje miljenje i o generalu Praljku sve najbolje. On jedini je uvezivao i koordinirao
rad izmeu svih tih postrojbi na tom terenu,440 (istaknuo J.Z.) da je imao kvalitetniju
pomo u potpunosti bi uspio konsolidirati stanje.441 13.07.1992. uruena mi je zapovijed
o suspenziji sa dunosti zapovjednika brigade.
Ako mi se dozvoli komentirati mogu rei slijedee: brigada je u svom dosadanjem an-
gairanju pokazala svoju borbenu spremnost, dalje neka mi se kae koji to zadatak ni-
sam izvrio, ja nisam kriv za posljedice u Bosni, ali smatram da krivaca ima i da ih nije
teko nai.
Smatram da je ovo plod kampanje i hajke protiv mene, te da je ovo generalu Stipetiu
nametnuto kroz krivo i tendenciozno informiranje, te da bi netko sauvao i prikrio sebe.
Zar zapovjednik OG 'Istona Posavina' nema odgovornosti? Zato nije kanjen zapovje-
dnik Vinkovake brigade kojem je vojska napustila poloaj, zato nije kanjen zapovje-
dnik 123. brigade, kojem vojska nee da ide u Bosnu, ili zapovjednik 108. brigade, ili
virovitike brigade, ija vojska doe i vrati se, ili akovake, koji za svojih l00 ljudi ne
moe osigurati smjenu, ili zapovjednicisvih drugih brigada kojima vojska ne eli ii u
Bosnu? Nakon to sam suspendiran, gospodin bojnik Boro Halkijevi, bukvalno vri
istku u 157. brigadi. Ne mogu na to gledati hladnokrvno obzirom da sam puno truda i
znoja uloio zajedno sa ljudima koji su radili sa mnom da to sve stvorim. Sad se to sve
razara. Demobiliziraju se i smjenjuju ljudi u zapovjednitvu. Nekima se ak otvoreno
govori 'vi morate otii zato to ste Petrievi ljudi'. Do sada je smijenio 90 % zapovjedni-
tva.
Da su doli bolji nita ne bih rekao, ali ovdje se ne radi o tome. Dva bataljuna je demo-
bilizirano, pa te iste ljude sada mobilizira preko Sekretarijata obrane. Jako mi je ao to
se sve ovo radi bez ikakva sluha i osjeaja.
Da bi se shvatila itava situacija u Slav. Brodu, mora se jo dosta toga objasniti:
439
Jo jedan dokaz kako je general Praljak izravno sudjelovao u zapovijedanju postrojbama, mimo
utvrene slubene zapovjedne linije. Je li se i ovdje radilo o dvostrukoj ili o trostrukoj liniji zapovi-
jedanja? Niti je Ivo Petri, kao zapovjednik postrojbe podinjene puk. tefaneku, imao to pitati
Generala Praljka, niti je general Praljak smio Ivi Petriu izravno bilo to savjetovati.
440
General Praljak nije bio ovlaten uvezivati i koordiniratina terenu. Ova njegova aktiv-
nost iza lea zapovjednika OGIP pukovnika, Vinka tefaneka, jeste dvostruka linija zapovije-
danja - par excellence.
441
Jo jedan dokaz da je gen. Praljak, mimo ovlasti, uao na bojite i koordinirao postrojbama iza
lea zapovjednitva OGIP. to je apsolutno protivno vojnoj subordinaciji. Odmah je trebalo sus-
pendirati gen. Praljka, a ne Ivu Petria, koji je, usput reeno, pametno procijenio kako je dobro hva-
liti gen. Praljka, a ne gen. Stipetia, jer je oito linija zapovijedanja gen. Praljka bila jaa od linije
zapovijedanja gen. Stipetia. Neslubena linija je bila jaa od slubene.
Konkretno za mene rat traje dvije godine jo od ljeta 1990. godine kada su prisilno
sputeni helikopteri MUP-a koji su imali namjeru intervenirati u Kninu. Tada sam ime-
novan Sekretarom obrane i zapovjednikom obrane Slavonskog Broda. itavu organiza-
ciju obrane sam vodio ja i zapovijedao svim snagama obrane u Broda. Nita ni u jednoj
pori obrane nije ilo bez mene. Prvih 1150 automata za Brod sam preuzeo ja. Od toga
po 150 sam dao Novoj Gradici i Slav. Poegi. Organizirao sam da se sve to podijeli u
toku iste noi, sve te ljude sam ukljuio u rezervni sastav policije. Po zapovijedi genera-
la pegelja iao sam po Slavoniji od Vukovara do Osijeka i Poege kako bi se naoruali
i drugi. Kada sam u rezervni sastav ukljuio asnike bio sam osporavan i od policije ob-
zirom da su smatrali da rezervnu policiju trebaju voditi inspektori, a i od civilnog ruko-
vodstva obzirom da je tada meu asnicima bilo puno komunista. Nije se jednostavno
shvaalo da se radi o embrionu hrvatske vojske. Izabrao sam asne i potene ljude koje
je prihvatila i politika, a i vojnici su shvatili koliko su mi potrebni.
25. sijenja 1991. godine izveo sam te ljude koji su dobili oruje, na poloaj obzirom da
se oekivao sukob sa jugo-armadom.
Opkolili smo kasarnu, izvrili kompletnu blokadu i spreavanje na itavom podruju.
Vrlo brzo nakon toga ve sam imao tajno sloenu brigadu u Sekretarijatu, kad uope ni-
je nigdje bilo govora o tome. Sekretarijat obrane sam oistio od nepoeljnih. Kad se po-
zivalo da se oruje vrati u policijske uprave nisam dozvolio ni jedna puka da se vrati.
Moje ime objavljeno je na naslovnoj strani 'Narodne armije' od 28.01.1991. kao opi
poziv na odstrel svim udbaima i KOS-ovcima. Prijetili su mi (i danas u opinskom
Centru za obavjeivanje postoji kazeta na kojoj mi prijeti komandant garnizona) uzne-
miravali obitelj, pratili me.
Kod policije sam insistirao da dijele to vie dozvola za lovake puke tako da su ljudi
kupili oko 2.000 lovakih karabina. Trei bataljun 3.('A') brigade sam stvorio u dogovo-
ru sa policijom. Meu prvim su imali naoruanje i opremu. U estom mjesecu 1991.
sam nastradao u prometnoj nesrei. Svaki dan su mi u bolnicu dolazili po instrukcije,
nevjerojatno je, ali postoje ivi svjedoci.
Jedva sam iv ostao, a nakon mjesec dana sam morao ii raditi na takama. Izmeu os-
talog, tada smo oistili bivi Savez rezervnih starjeina i stvorili novu organizaciju, i to
sam ja vodio. Kada je Jugoarmada htjela izvui tenkove iz ure akovia podigao sam
radnike u uri da to sprijeimo i organizirao da narod izae na ulice. Taj dan sam iao
po instrukcije u vezi s tim u Glavni stoer, sjeam se da mi je neki pukovnik Kemar
rekao 'Ima dvije mogunosti, ili ete ubiti nai ili oni'. S narodom smo sauvali tenko-
ve.
Jugovojsku sam izvrgavao ruglu, televizija je snimala kako smo pretresali njihove kon-
voje uzimali im streljivo iz oruja, a vojsku putali kui. Na televiziji se lijepo vidjelo
kako vojska baca kape u Savu. Tada su mnogi prilazili nama. Prvi sam ulazio u unifor-
mi u vojarnu, a vojnici su me skoro pipali rukama da provjere da li je to stvarno.
Ja sam naredio da se skidaju vojni vlakovi u Slav. Brodu. Skinuli smo dva vlaka, kad
smo htjeli trei, u jedan sat po ponoi me zvao sadanji general Agoti i prijetio mi da
ne smijem vie skidati. Tada sam po itavoj Slavoniji podijelio po bateriju minobacaa
120 mm i po bateriju PA topova 20 mm, te ZIS-ove 76 mm. Tada je to bilo udo.
Ja sam isplanirao napad na vojarnu i skladita. Uzeli smo to bez rtava i sa praznim ten-
kovima iz ure akovia. Kad je doao predsjednik opine Nova Gradika gospodin
Soki da trai pomo, ja sam napravio plan upotrebe brodskih jedinica u Gradici. Tada,
su me optuivali da Broani ginu u Gradici, dok Gradiani nee da se bore.
Tada sam ubjeivao opinsko politiko rukovodstvo da je bolje pomoi Gradianima,
nego se tui pred Brodom.
Bosance sam poeo naoruavati davno prije nego je osnovana OG 'Istona Posavina'.
Tada su me optuivali da naoruavam Bosance obzirom da sam roen u Bosni , dok se
nije prihvatilo da je to juna obrana Broda, ali i da treba pomoi Hrvatima u Bosni. Or-
ganizirao sam po itavoj Slavoniji skupljanje novaca za oruje. Merep mi je ak prije-
tio da e me ubiti (iako smo prijatelji), obzirom da je u Vukovaru bilo teko, a oruje ni-
je stizalo. Uz pomo gospodina Mikulia (Marinka) iz Broda doli smo do 4.000 cijevi,
to je podijeljeno po itavoj Slavoniji. U svemu ovome o emu govorim, uestvovalo je
puno ljudi meutim ja sam to vodio i organizirao. Tada su samo tovarili obaveze na
mene, pored toga to sam bio sekretar Sekretarijata za obranu, zapovjednik obrane gra-
da, postao sam i zapovjednik Operativne grupe 'Istona Posavina', a poslije i zapovjed-
nik 157. brigade, sve istovremeno. Mnogi u to vrijeme nisu htjeli prihvatiti takve oba-
veze, dok danas kad su stvari jasne ima ih napretek.
Kao zapovjednik OG 'Istona Posavina' (u to vrijeme potpuno konspirativno, vezano sa
Glavnim stoerom i Ministarstvom obrane) organizirao sam Bosansku Posavinu, pravili
smo postrojbe, provodili obuku, izvodili diverzantske akcije, djelovali obavjetajno itd.
Daleko prije nego se poelo djelovati u Bosni, imali smo razraene planove upotrebe
jedinica i viziju zatvaranja kompletnog podruja.
Negdje nakon prestanka djelovanja Kriznih tabova, poeli su problemi sa civil-
nim rukovodstvom (predsjednika opine, dopredsjednika i predsjednika Izvrnog
vijea) i dalje su htjeli potpunu kontrolu i nad vojskom i policijom, ali i nad sje-
vernom Bosnom. (istaknuo J.Z.) Pokuavao sam ih uvjeriti i dati im do znanja da nema
potrebe i da nije dobro da se mijeaju u vojna pitanja, meutim to su mi zamjerili. Prvo
su me optuivali da sam se 'odmetnuo' od njih, a na kraju, kada su vidjeli da preko me-
ne ne mogu uestvovati u odluivanju i mijeati se u vojna pitanja, dolo je do otvore-
nog sukoba, ak i prijetnji s njihove strane.
Ovo je naroito dolo do izraaja kad su nae tri satnije prvi put ule u rajon Bosanskog
Broda. Tu veer je izvren straan pritisak na mene i zapovjednitvo OG 'Istona
Posavina' da se odmah sa postrojbama ulazi u Bosnu. Ja sam imao instrukcije da se ula-
zi sa dobrovoljcima u manjim grupicama, neprimjetno, bez oznaka i dokumenata HV.
Sa njihovom metodom se nisam sloio.
Tu veer, osim lanova mog zapovjednitva, bili su prisutni: predsjednik opine (Jozo)
Meter, predsjednik Izvrnog vijea (Frano) Piplovi, tadanji zapovjednik l08. brigade
(Vinko) tefanek sa dijelom svog zapovjednitva i zapovjednik 139. brigade, (Marko)
Brajkovi. Svi su oni doli, a da ih nitko nije pozvao.
Sutradan je doao general (Franjo) Feldi i traio od mene da naredim povlaenje pos-
trojbi. Ja sam mu objasnio da se pod takvim pritiskom ne da raditi. Neposredno nakon
toga, (Jozo) Meter me nazvao telefonom i bukvalno mi rekao da, ako se sam ne mak-
nem sa mjesta zapovjednika operativne grupe, da ima naina da me on makne i da e
me unititi, a sve mi je to rekao samo nakon par dana, to je na sastanku IO HDZ
(Izvrnog odbora Hrvatske demokratske zajednice) izjavio da sam ja najzasluniji ov-
jek uz njih trojicu (predsjednika, dopredsjednika i predsjednika Izvrnog vijea)442 za
obranu Broda.
Nakon par dana, kada se ponovo pojavio general (Franjo) Feldi, ja sam mu to prenio i
predloio mu da dovedu ovjeka sa strane za zapovjednika OG 'Istona Posavina'. Me-
utim, na moje zaprepatenje, imenovan je gospodin (Vinko) tefanek, tadanji zapov-
442
Predsjednika Skuptine opine dr. Joze Metera, dopredsjednika SO Zdravka Sokovia i predsjed-
nika Izvrnog vijea SO Frane Piplovia.
338 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
jednik l08. brigade. Po meni je tada

t legalizirano mijeanje civilniih struktura u vojjna pi-
tanja.
Glavnu rije u l08.
l brigadi vodee braa Sokovi,, Zdravko i Pavo o. Prvi je dopredssjednik
opine i predsjeednik stranke (H
HDZ), u brigadi obnaa
o funkciju naelnika
n SIS-a, dok je
gospodin Pavo Sokovi bio naelnik financija, od nedavno pom monik za logistikka 108.
brigade. Svojevvremeno su od mene
m traili i gosspodin (Jozo) Meeter i gospodin (F Frano)
Piplovi da ih mobiliziram
m u 1008. brigadu (doprredsjednik (Zdrav vko) Sokovi je otiao
sam), ja sam imm rekao da se ondda mora birati novvo opinsko ruko ovodstvo. I to su mi ja-
ko zamjerili. Kad
K sam razrijeen dunosti zapovvjednika OG 'Isto ona Posavina', nije
n se
stalo na tome, nego
n sam na prvooj sjednici Skupttine opina razrijeen dunosti sekkretara
Sekretarijata obbrane (bez suglassnosti ministra obrane),
o da bi ittava pria zavrilla sus-
penzijom sa duunosti zapovjednnika 157. brigadee, (ne elim optu uivati generala Stipeti-
S
a).
Nakon mog razzrjeenja dunostii zapovjednika OG O 'Istona Posav vina', po istom siistemu
kao to se to daanas deava u 1577. brigadi, vre see smjene zapovjeednika u Bosanskkoj Po-
savini, (u Bos. Brodu,
B Derventi, itd), te se vodi kampanja
k protiv Ike
I Stania, predssjedni-
ka Hrvatske zajednice Bosanskaa Posavina. Na krraju da zakljuim.
Bez obzira kolikko sam dao Broddu, to nisam radioo zbog (Joze) Meetera ili zbog biloo koga
drugog, nego zaato to sam htio dati
d svoj doprinoss stvaranju hrvatsske drave.
Da ne bi dolazillo do sukoba sa civilnim
c politikiim strukturama i karijeristima, nee elim
raditi u Slav. Brrodu, barem za sada. Obzirom daa sam na raspolag ganju Operativnoj oj zoni,
mislim da bi mooglo biti rjeenje da mi se da Cenntar za obuku u Poegi, tim vie tto sam
u civilstvu bio profesor
p obrane. Dalje, suspenzijom sa mjesta zap povjednika brigaade, na
mene je baenaa ljaga, ne samo da d se ne osjeam m krivim, nego je prosto neshvatljivo da
se optui netko tko je uvijek davvao sve od sebe i iza koga je tolikko predanog rada. Stoga
smatram da susppenziju treba preeinaiti u razrjeennje, a zbog odlasska na drugu dunnost.
S potovanjem, brigadir, Ivo Pettri.443
Tko je mjerrodavan, a nem ma au-

toriteta, isto je
j tako nemoaan kao
i onaj koji im ma autoritet, a nije
mjerodavan444 4
. U ratu je najvid-
n
ljivije kako see inovi nose, a utje-
caj stie.
Dokument br. 23 3
Prilog : Jedna odd najvanijih
pripadnica Minisstarstva obrane
bila je tajnica miinistra uka,
Dunja Zloi
(www.slobodanp praljak.com)
443
hhttp://www.slobodaanpraljak.com/
444
G
Gustave Le BON, Hier
H et demain
III. KRONOLOGIJA
K 339
Dokument br.. 24 General Praljakk potvruje tonost dijela sadraja aalbe brigadira Ive
Petria. (www.slobodanpraljak.com)
03. kolovoz 1992.

U toku jutarnjih sati 1/108. br.
b HV je uvedeena u poziciju i zauzela liniju za z ob-
ranuu r. Sava - Strugga - raskrije puuta Kolibe D. - Krianovo. Fo ormirano je IZM
M 108.
briggade HV u s. Donja
D Moila. NaN liniji obranee na bosanskobrrodskom bojituu nije
bilo znaajnih aktivvnosti niti pomjjeranja linije froonte.
Ranjena su ettiri pripadnika 157. br. HV. U 12,00 sati su dvad MIG-29 rakketirali
Bosanskobrodsku opinu
o u rajonuu s. Kolibe. rttava nije bilo. PZO
P je djelovalla bez
uspjjeha.445
Zapovjednik OGIP
O zapovijeedio je 139. saamostalnoj mottoriziranoj bojnni HV
(36.sam.mtr.b.) nekka ue u borbenni poredak i orgganizira obranu u rajonu s. Zboorite -
s. Novo
N Selo (kt 98), te izvri smj
mjenu TG - 153.. Spremnost za obranu u 02,000 sata,
05. kolovoza,
k 19922. god.446
445
OGIP, Deurni opeerativni, - IZM Ossijek, akovo, Dneevno operativno izzvjee , Klasa: 811/92-02
O
U broj: OG-17/922-434, Slavonski Brod,
Ur. B 03.08.1992. god.
g
446
O
OGIP, Zapovijed Zapovjednika
Z - 1399. samostalna motorizirana bojna HV,, Zapovijed, Klasa: 81/92-
0 Ur. Broj: OG-177/92-435 i 436, Slaavonski Brod, 03.08.1992. god.
01,
Po zapovijedi zapovjednika OGIP borbene skupine 109. i 135. br. HV odreene

su za taktiku priuvu OGIP, te su dobile zapovijed da se do 06,00 sati, 05. kolovo-
za, 1992. god. razmjeste u rajon s. Korae sa zadatkom: biti u punoj bojevoj goto-
vosti za angairanje na pravcu Bosanski Duboac - Vakuf - Bijelo Brdo u skladu sa
razvojem situacije po zapovijedi zapovjednika OG Istona Posavina.447
04. kolovoz 1992.

Pojaano je djelovanje srpskih zrakoplova nad bojinicom. (Borbena grupa448)
BG-109. i BG-135. HV izvrile su izvianje i primile zadatak. Meutim, 124. br.
HV (Vukovar, op.J.Z.) nije primila zadatak. Zapovjednik (je) izjavio kako nema voj-
ske. Samostalni mot. bat. 139. br. HV obavlja izvianje po planu i sprema se za uvo-
enje. Crta bojinice nije promijenjena.449
05. kolovoz 1992.

Postrojbe 108. br. HV su kompletne ule u zonu B450 i zaposjele liniju obrane.
139. sam. bat. HV do veeras e zavriti uvoenje svojih postrojbi. TG 145 HV dob-
ro dri svoje poloaje. 3. A br. HV je izvrila pomicanje linije za 300-400 m -
unazad. Na bosanskobrodsko-derventsko ratitu dan je proao bez intenzivnijeg
djelovanja na obje strane, a linija obrane je ostala bez znaajnijeg pomaka.451
Prema procjeni zapovjednitva OGIP, postrojbe VRS imaju namjeru, uz snanu
artiljerijsku podrku, uporabom oklopno-mehaniziranih postrojbi i pjeatva izvriti
proboj na pravcima:
1. s. G. Lijee - s. Struga i dalje ka Bosanskom Brodu (na ovom pravcu agre-
sor je ve pokuao izvriti proboj uz primjenu manje diverzantske grupe
ubaene uz obale r. Save).
2. s. Unka - s. Zborite - s. Hrastovaa i dalje s. Novo Selo.
3. Derventa - s. Begluci - s. Kostre (posebno ovladati tt 204 odakle ima vizu-
alnu kontrolu cijelog teritorija).
Na ovaj nain ele presjei zonu koju posjedaju snage obrane BiH, izvriti ok-
ruenje i unititi ih, te tako ovladati opinom Derventa i Bosanski Brod. Osvojen
prostor ele pripojiti Srpskoj republici BiH i tako dobiti granicu na r. Savi koja bi
bila vrlo povoljna za uvanje u odnosu na Republiku Hrvatsku. U realizaciji ovog
cilja koristit e artiljerijsku vatru po selima u opini Slavonski Brod, a za oekivati je
447
OGIP, Zapovijed zapovjednika - BG-109 i BG-135 HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-
17/92-435 i 436, Slavonski Brod, 03.08.1992. god.
448
BG - Borbena grupa - privremeni taktiki sastav postrojbe kopnene vojske. Formira se za izvrenje
odreene zadae, kad formacijska postrojba sa ojaanjima nije pogodna za to (odvojen pravac,
utvren objekt, oslonac u obrani). Moe biti jaine do jedne satnije (oko 130 vojnika).
449
450
Zona B ili Interesna zona - slubeno (konspirativno) se nazivalo podruje Bosanske Posavine
za vrijeme voenja borbenih operacija HV u njoj 1992. god.
451
upotreba zrakoplova za djelovanje po ciljevima na liniji fronta i u dubini obrane kao

i na same gradove Bosanski i Slavonski Brod.
Neuspjean posljednji pokuaj protunapada

hrvatsko - muslimanskih snaga
elei sprijeiti namjere protivnika, zapovjednik OGIP je odluio kombinira-
nim topniko-pjeakim udarom, na svim dijelovima postojeeg fronta, napasti pro-
tivnika glavnim snagama, sa linije obrane Struga - Martii, na pravcu: Struga - Lije-
e Kamen, odnosno Kolibe G. - Unka - Vinska, a pomonim snagama sa linije obra-
ne: Adijin Potok - Luani Bosanski, na pravcu: Zborite - eravaki Potok s ciljem:
nanijeti neprijatelju to vee gubitke u /s i MTS, razbiti ga na prednjem kraju, odba-

citi ga to vie u dubinu, te u bliem (jednodnevnom) zadatku izbiti na liniju: r. Sava -
Aginac - pot. Ukrinac - Nareci - Zarii -tt 111-tt 109- Luani Bosanski (tt 113) - era-
vac - Bare - tt 103 - Memii - Jerkovii - Kalaka, a u narednom (dvodnevnom) zadat-
ku, produetkom napada izbiti na liniju: Kamen - Obodni kanal - Vinska - tt 137 - kt
166 - kt 167 - tt 179 - kt 142 - kt 112 - Bare - Begluci - Raiii Kalaka, gdje biti u
spremnosti za odbijanje neprijateljeva protunapada i nastavak daljeg borbenog djelova-
nja. Spremnost u 04,45, 06. kolovoza, 1992. god.
Zadau razbijanja neprijatelja trebaju obaviti: 108. brigada HV, dijelovi 101. br. HVO,
1./103. br. HVO, TG-145 (bojna), TG-109/135 (bojna), ojaana satnija 2 'A' br. ZNG,
139. Smtb. i Rijeka satnija - ukupne snage jaine tri lake pjeake brigade, podrane
topnitvom 108. br. HV i OGIP.452
06. kolovoz 1992.

U rajonu Struge 1/108. br. HV ostvario je pomak prednjeg kraja prema zadatku
(cca. 700 m) i na dostignutoj liniji pretrpio jaku artiljerijsku vatru neprijatelja.
Tijekom akcije pretrpio je gubitke: etiri poginula i 37 ranjenih. Prema procjeni
vratit e se na polazne poloaje.
U zoni odgovornosti 2/108. br. HV prebaena je grupa u rajon Tatomira, ostali
dio postrojbe nije krenuo, kao ni ostala crta fronte. U zoni odgovornosti 3/108. br.
HV nije bilo bitnog kretanja prednjeg kraja, a u pokuaju manje grupe pretrpjeli su
gubitke od neprijateljske 'Prage': jedan poginuli i est ranjenih. Sve druge postroj-
be angairane na crti fronte nisu krenule sa polaznih poloaja, niti je ostvaren
pomak prednjeg kraja.453 (istaknuo J.Z.)
Kako e 108. br. HV drugi put krenuti? Kako stei povjerenje u druge pos-
trojbe, nakon ovakvog nepotivanja zapovijedi? Da su svi krenuli, vjerojatno
108. br. HV ne bi imala pet poginulih i 43 ranjena borca - nizato!
07. kolovoz 1992.
452
OGIP, Zapovijed zapovjednika- Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-448, Slavonski
Brod, 05.08.1992. god.
453
Nije bilo pomjeranja crte. Niti jedna postrojba HV i HVO nije izvrila prim-
ljenu borbenu zadau. (Ist. J.Z.) Meusobno je izmjenjivana topnika vatra.454
Ministarstvo obrane RH demobilizira 54.922 vojna obveznika

DEMOBILIZIRANO
RB NAZIV
ASNIKA DOASNIKA VOJNIKA UKUPNO
1. SAMOST. POST. HV 4 1 943 948
2. OZ OSIJEK 612 751 5.679 7.042
3. OZ BJELOVAR 475 891 8.521 9.887
4. OZ ZAGREB 68 82 15.440 15.590
5. OZ KARLOVAC 263 441 3.568 4.272
6. OZ RIJEKA 887 1.307 6.322 8.516
7. OZ SPLIT 322 509 5.157 5.988
8. HRM 8 10 2.507 2.525
9. HRZ PZO 1 0 153 154
10. SVEGA U HV 2.640 3.992 48.290 54.922
Tablica br. 7 Demobilizirani vojni obveznici HV-a na dan 06.08.1992. godine455
(www.slobodanpraljak.com)
08. kolovoz 1992.

Na cijeloj bojinici uglavnom je izmjenjivana topnika vatra. Na Slavonski
Brod su ispaljene etiri rakete zemlja - zemlja tipa Luna.456 Bilo je to kukaviko i
zloinako ratovanje sa distance.
12. kolovoz 1992.

Vukovarski borci ne ele u Bosnu
O stanju u hrvatskim postrojbama, uoi njihova odlaska na ratite u drugu dr-
avu ponajbolje govori Izvjee SZUP-a, pomoniku ministra obrane RH, Josipu
Perkovi - osobno. Isto tako, to izvjee samo potvruje stav kako je hrvatska politi-
ka bila konfuzna (nejasna) kada je u pitanju obrana hrvatskih teritorija od agresije s
teritorija druge drave, u ovom sluaju BiH, te zatita Hrvata u Bosanskoj Posavini.
Od 05. do 10. 08. 1992. godine iz Rakitja se razduilo preko 200 boraca HV, takoer i
zapovjednik HV-a Marko Babi, koji je otvoreno rekao, prilikom razduivanja, da nee
ratovati 'u drugoj dravi' U redovima vukovarskih veterana vlada nepovjerenje prema
454
Ur. broj: OG-17/92-459 i 464, Slavonski Brod, 07.08.1992. god.
455
RH Ministarstvo obrane, Zagreb, Uprava za vojnu obvezu i mobilizaciju, Naelnik uprave, puk.
Bekir Dedi - Ministru obrane RH, Gojku uku, Demobilizacija dijela priuvnog sastava Hrvatske
vojske, izvjee, Klasa: str.pov. 801-02/92-01/06, Ur.broj: 512-06-02-92-31, Zagreb, 07. kolovoza,
1992. god.
456
Ur. broj: OG-17/92-472, Slavonski Brod, 08.08.1992. god. Luna je naziv za jednu od raketu
zemlja - zemlja.
stoeru HV-a, MO RH, te zapovjednitvu Rakitja, to se eventualno, sigurnosno me

ngativno odraziti na terenu, odnosno na pravcima borbenog djelovanja kakvo se sprema
iz pravca Slavonskog Broda prema Bosni, odnosno teritoriju druge drave.
Tako je dana 10.08. 1992. god., nakon jutarnje smotre, pred borce HV istupio Ivan Ka-
pular, izdao naredbu da se za 12,00 sati organizira zbor, a za 15,00 sati odlazak u Sla-
vonski Brod, 'na borbeno djelovanje u Bosni'. Prvenstveno naredba se odnosila na preo-
stale Vukovarske veterane, koji e zajedno sa tzv. novim kandidatima HV-a otii za
Slavonski Brod, oko 350 - 400 boraca. Novih kandidata, koji do sada nisu djelovali kao
borci HV-a ima preko 200. Za oekivati je da e u predstojeim borbama u Bosni, gdje
je pogibeljnost pripadnika HV-a znatna, Vukovarski veterani podnijeti najvei dio tereta
borbenog djelovanja Takoer, meu Vukovarskim veteranima poznato je da se tokom
posljednjih dana iz pravca Bosne u Hrvatsku uselilo veliki broj bosanskih civila, meu
kojima i mukarci vojno sposobni za obranu ugroenih podruja BiH, koji bi prvi
li biti vraeni u matinu dravu
U noi 10/11. 08. 1992. godine, oko 00,30 sati, samo 194 pripadnika HV-a od prvotno
potrebnih 400-tinjak. Meu tih 194 samo oko 70-tak Vukovarskih veterana, ostalo
tzv. kandidati (borci bez ratnog iskustva) u etiri autobusa i pod punom ratnom opre-
mom, otilo je iz Rakitja u Slavonski Brod, odakle e, prema rijeima Ivana Kapulara,
zapovjednika HV-a i Tomislava Merepa, 'borbeno djelovati puno naprijed, ii naprijed
u dubinu Bosne, napasti, probijati se' U redovima boraca vladalo je komeanje,
nervoza, nemotiviranost i zabrinutost. Naime, njih preko 20-tak je izjavilo da e,
ukoliko im u Slavonskom Brodu, kada tamo stignu, bude nareeno da se ide u Bosnu,
odbiti poslunost takvoj naredbi, tj. da most nee prijei.457
Zapovjednik OGIP je izdao zapovijed zapovjednitvu 204. 'A' br. ZNG HV

('Vukovarskim veteranima') da snagama ojaane satnije do 08,00 sati 13.08. 1992.
god., izvri posjedanje crte obrane u rajonu Blaevii i u suradnji sa susjedima ostva-
ri mogunost za napadna djelovanja na pravcu Blaevii - Begluci.458
157. br. HV je od zapovjednika OGIP dobila zadau, da posjedne crtu obrane u
rajonu Pavlovo brdo - Vakuf i izvri smjenu dijelova 101. br. HVO. Spremnost za
obranu 13.08. do 08,30 sati.459
Borbena grupa 130. br. HV (ojaana satnija) po zapovijedi zapovjednika OGIP
pridruena je 106. br. HVO sa zadaom da u ulozi priuve u irem rajonu razmjeta-
ja u s. Tolisa bude u spremnosti za angairanje na ugroenim pravcima. Spremnost
za obranu 12,00 sati, 13. kolovoza, 1992. god.460
Na bosanskoamakoj bojinici odbijen je napad srpskih snaga, te su im nane-
seni vei gubitci. Neprijateljski zrakoplovi raketirali su bez uspjeha skelski prijelaz
Domaljevac - Babina Greda. Slavonski Brod je gaan topnitvom. Na derventskom i
457
SZUP, pomonik ministra, Smiljan Relji - MORH, pomoniku Ministra g. Josipu Perkovi - osob-
no, Predmet: Situacija u redovima 'Vukovarskih veterana' pred polazak u Slavonski Brod i teritorij
BiH Ur.broj: 87/55, Zagreb, 21.08.1992. god.
458
OGIP, Zapovijed zapovjednika - 204 A br. ZNG, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-
459
OGIP, Zapovijed zapovjednika- 157. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-494,
Slavonski Brod, 12.08.1992. god.
460
OGIP, Zapovijed zapovjednika- Borbena skupina 130. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur.
bosanskobrodskom ratitu neprijatelj je djelovao tenkovima i pragama. Hrvatske

snage su imale 11 ranjenih i jednog poginulog. Neprijatelju je uniten jedan tenk, a
jedan je oteen.461
Meusobno nepovjerenje i sukobi u HVO
Tomislav Boi, zapovjednik 102. br. HVO
() dok se vode ogorene borbe, Krizni tab Bosanskog Broda, na elu

sa Ilijom Kljajiem i HVO na elu sa Vinkom Begiem, provode samo-
volju, to doprinosi kaotinoj situaciji.
U operativnu grupu 'Posavina', zajedno sa Begiem uli su: Perija Stani
i Ivica Matanovi, osobe koje su izgubile svako povjerenje svojih vojaka
za vrijeme pada Odaka i Modrie. Ova grupa je posljednjih dana izvri-
la verbalni napad na Iku Stania, koji je pokuao organizirati derventske
branitelje i ukljuiti ih u obranu. U isto vrijeme dok se vri svakodnevno 'kupljenje' lju-
di po Bosanskom Brodu (i onih koji nisu sposobni za rat) u Slavonskom Brodu nalaze
se Perija Stani i Ivica Matanovi sa svojim vojnicima, koji su smjeteni u nekoliko pri-
hvatnih centara, gdje se nastoje obuiti za povratak. Meutim, velika veina njihovih
vojaka odbija ii natrag, pod njihovim zapovjednitvom, te zahtijevaju da ih vodi Tomi-
slav Boi, u kojeg imaju povjerenja462
Na upit autora, da komentira ovo izvjee SZUP-a, Perija Stani je izjavio: Sve
su to objede i lai. Nakon pada Modrie, 28.06.1992. god. s jednom satnijom pripa-
dnika 105.br. HVO ostao sam braniti vorite komunikacija Jake - Modria -
Odak, kod mosta na r. Bosni. S te pozicije smo se, po usmenoj zapovijedi, nakon 15
dana borbi, 13.07.1992. god., povukli na Ekonomiju u Novi Grad, potom u Sla-
vonski Brod na, stadion BSK-a, a potom, s oko 500 prikupljenih boraca, u Oraje,
gdje smo, u borbenom poretku - ostali do kraja rata.
14. kolovoz 1992.

Zapovjednik OGIP opetovano zahtjeva od zapovjednitva Slavonskog bojita
(generala Petra Stipetia) dodatno angairanje postrojbi HV, jer TG-103 HV nije
mogue prema planu angairati, a BG-204 HV je zbog pretrpljenih gubitaka izala
na krai odmor. Nakon smjenjivanja angairanih postrojbi u protekla dva dana, na
crti fronte nedovoljno je angairanih snaga.463
Iz borbene zapovijedi zapovjednika OGIP koju je, iako je to neuobiajeno, odo-
brio zapovjednik Slavonskog bojita, general bojnik Petar Stipeti - zapovjednitvi-
ma 108. br. HV, TG-105., sam.mtr.bat. 139., 101. br. HVO, vidljivo je kako zapov-
461
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Tjedno izvjee , Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-
462
SZUP Pomonik ministra Smiljan Relji - pomoniku ministra obrane Josipu Perkovi, osobno,
Saznanja u svezi dogaaja na bosanskobrodskom ratitu, Ur.broj: 75/237, Zagreb, 13.08.1992. god.
463
OGIP, Zapovjednik - Zapovjednitvu Slavonskog bojita IZM akovo, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
jednik OGIP na sve mogue naine pokuava promijeniti odnos na bojitu - u svoju
korist, dakako. Ovaj put je zapovijedio tzv. uklinjavanje u redove neprijatelja.
Neprijatelj: Na potezu od od s. Hruik tt 110 - s. Unka - s. Raljevi - s. Nareci - s. G. i

D. Lijee - s. Struge (tt 91) izbile su snage jaine dva pjeadijska bataljuna iz sastava 1.
srpske brigade Vujak, koja u svom sastavu ima oko 700 - 1000 ljudi uglavnom doma-
ih sa teritorija. Oklopnu podrku joj daje ojaana tenkovska eta pri svakom bataljunu
rasporeena u grupama od 2 do 3 tenka. ... Osinska brigada dri liniju na potezu od s.
irovine - s. Luani Bos. - s. eravac - zakljuno s. Luani do tt 110. U svom sastavu
ima oko 900 ljudi rasporeenih u 2 pjeadijska bataljuna //
Nae snage: Nae snage jaine 3 lake pjeadijske brigade sastava 108. br. HV, TG-105,
1 i 2/101. br. HVO, 1/103. br. HVO, 1/109. br. HV, 1/157. br. HV, 1/139. Sam. mtr. bat.
HV i ojaana satnija iz sastava 204. br. HV podrane topnikom grupom OG "Istona
Posavina" organiziraju i izvode obranu na liniji: r. Sava - most na komunikaciji Bos.
Koba - Bos. Duboac - Vakuf- Sedlii - Kalaka - tt 181 - Brnadii -Gradac (sjeverno
800 m) - Crna bara - Novi Luani - sjeverno du toka Ukrine - kt 96 - kt 98 -Obodni ka-
nal - tt 94 - tt 90 - du potoka aavica - Struga - r. Sava //
Odluio sam: Udarnim grupama iz sastava TG-105 HV, sam. mot. bat. 139. br. HV i
1/101. HVO jaine do jedne satnije, sa crte obrane izvriti napad na neprijatelja sa os-
novnim ciljem: izvriti ogranieno uklinjavanje na tri osnovna pravca do dubine od 1,5
do 2 km, ime stvoriti uvjete za uvoenje glavnine bat. U eksploataciji klinova, njiho-
vog proirenja i meusobnog spajanja na dostignutoj crti na potezu: eravaki potok - tt
148 - tt 111, a potom aktiviranjem snaga na lijevom krilu (3/108.br.HV) zajednikim
djelovanjem potisnuti neprijatelja iz ireg rajona s. Unka, a snagama na desnom krilu
(2/108.br.HV) izvriti osiguranje desnog boka sam. mtr. bat. 139.br.HV. Gotovost
15.08.1992. god. u sati.464
Vukovarska 124. br. HV naputa bojite

Tijekom proteklih est sati du cijele linije fronte na bosanskobrodskom - derventskom
ratitu intenzivna je topniko - pjeaka paljba. Na junom - jugozapadnom dijelu nae
snage kontroliraju kotu 149 i vei dio Markovca, a u djelovanju ka ondriima prisilje-
ni su da se zaustave na dostignutoj liniji.
Snage iz sastava 124. br. HV u djelovanjima su imale est poginulih i osam ranje-
nih, te se sa dostignutih linija izvukle ponajprije ka Jerkoviima, a potom i sa linije
fronte traei zamjenu. Nastojimo aktivirati snage 101. br. HV koje su trenutno na
odmoru. (ista. J.Z.) Na istonom dijelu bosanskobrodskog ratita nije bilo pomaka, ali
nismo u stanju garantirati planiranu zamjenu za dvije bojne, za sutranji dan, te bi mogli
doi u delikatnu situaciju.465
TG-123 HV i TG-132 HV dobili su zadau od OGIP (supotpisao-odobrio gene-
ral bojnik Petar Stipeti) da nakon posjedanja i ureenja crte u rajonu Zborita i ar-
daka, izvre napadno djelovanje s ciljem zauzimanja s. eravac i eravaki Potok.466
464
OGIP, Zapovijed zapovjednika- Zapovjednitvima 108. br.HV, TG-105, Sam.mtr bat 139., 101. br.
HVO Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-506, Slavonski Brod, 14.08.1992. god.
465
466
OGIP, Zapovijed zapovjednika - zapovjednitvima 108. br.HV, TG-105, Sam.mtr bat 139., 101. br.
HVO Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-515, Slavonski Brod, 15.08.1992. god.
Svae unutar HVO i none

eliminacije
I dok hrvatske postrojbe na bojitu

pokuavaju konsolidirati crtu obrane,
odnosno osigurati preduvjete za
padne aktivnosti, lokalno hrvatsko
vodstvo nastavlja s unutarstranakom
borbom. S borbom za pozicije na
hijerarhijskoj ljestvici vlasti, za pot-
punu politiku, pa ak i fiziku, eli-
minaciju protivnika. Kao da za vri-
jeme poara u tvrtki, dok sve gori, a
ljudi ginu, uprava nastavlja sa sva-
om oko toga tko e upravljati s
onim to poslije poara ostane - zga-
Fotografija br. 65 Tenk 124. br. HV je preuzeo Mato ritem. Naime, tijekom veeri na sas-
Vidovi - Kauboj, zapovjednik OMP 101. br. HVO tanku Kriznog taba Bosanskog Bro-
(prvi s ljeva)
da.
() dolo je do eskalacije sukoba oko podjele voenja grada i ob-

rane Bosanske Posavine. Pripadnici obrambenih snaga (eljko Ba-
rii, Zdravko Marini, Ljubo Krijan i eljko orak) pucali su na
predsjednika Kriznog taba Bosanskog Broda, Iliju Kljajia, u
momentu zahtijevanja njegove ostavke i ostavke Zvonka Matano-
via, naelnika SUP-a Bosanski Brod. Prilikom tog incidenta, nije
bilo povrijeenih, a sastanak je odmah prekinut. Kljaiu su zatitu
pruili Andrija Lepan, Josip Bili, naelnik SIS-a Bosanski Brod i
Ivo Miji.
Od tog incidenta Krizni tab je podijeljen na etiri struje koje trae
prevlast i vodstvo u gradu (Novo Selo, Korae, Bosanski Brod i Naelnik 101.br.
Krianovo. Ovakva situacija (dakako) odraava se i na pripadnike HVO satnik
obrambenih snaga pojedinih sela koji podijeljeni daju podrku po- Andrija Lepan
jedinim 'liderima'.
U Bosanskom Brodu funkcionira i Krizni tab SO Derventa, na ijem elu su Vinko
Begi i Ivo Zeba. Do nedavno, ta dva taba nisu koordinirala rad, ali zbog sve slabije
pozicije Ilije Kljajia, te zbog velike uloge Joze Metera, Frane Piplovia i Zdravka So-
kovia iz Slavonskog Broda, nali su zajedniki jezik gdje je zakljueno da Derventa
preuzme mjesto centralnog grada Bosanske Posavine.
Osim toga, raspolaemo saznanjima u svezi nonih eliminacija pojedinih osoba po
Bosanskom Brodu, da postoje grupe koje to izvravaju, a po neprovjerenim sazna
njima vodi ih Z.K. bivi zapovjednik interventnog voda, pod komandom J.B.467
467
SZUP, Smiljan Relji - gosp. Josipu Manoliu, Ivan Jarnjak, Ministar UP RH, gosp eljko Tomlje-
novi, g. Josip Perkovi, - Informacija u svezi stanja unutar Kriznog taba Bosanskog Broda,
Ur.broj: 80/459., Zagreb, 18.08.1992. god. (Iako su imena u ovom do kumentu navedena, autor
za neka od njih donosi samo inicijale (Z.K. i J.B.), jer, informacija je neprovjerena.
III. K
KRONOLOGIJA 347
Zapovjednik TG-3 izdao Z

Zapovest za nap
pad na Kostre
Dokumentt br. 25 Izvadak iz zapovijedi zapovjednikaTG-3 za nap

pad na Kostre
(Lisica, n.d. 86-90 str.)
18. kolovoz 1992.

Srpski napadi oko B. Broda i Gradaca
U toku dana neprijatelj je pjeaki napadao du cijele linije obrane Bosanskog Broda. U
rajonu s. Gornje Kolibe izmeu k. 90 i k. 94 neprijatelj je uspio potisnuti nae snage 1-
1,5 km. u dubinu. Angairanjem dodatnih snaga iz sastava 101. br. HVO u poslijepod-
nevnim satima neprijatelj je vraen na poetnu liniju uz gubitke (60 etnika izbaeno iz
stroja). Neprijatelju unitena dva tenka i jedan BVP (borbeno vozilo pjeatva). Imali
smo jednog poginulog i est nestalih, te 20-ak ranjenih. U toku jueranjeg dana ukupno
je ranjeno 94 osobe. Na ostalim dijelovima bojita Bosanske Posavine nije bilo znaaj-
nijih borbenih aktivnosti. Na bojitu oko Gradaca neprijatelj je napadao iz Pelagieva
na Turi i Mionicu. Sadanja linija na lateralnom kanalu se uspostavlja i utvruje. U ra-
jonu s. Turi uniten je jedan tenk M-84. 107. br. HVO imala je tri poginula.468
19. kolovoz 1992.

Borbe oko sela Lovri, Zborite, G. Kolibe, B. Brdo, Blaevia Selo
() na Bijelom Brdu, juno od Blaevia, nai poloaji su stabilizirani, dok se u reonu
Lovria, neprekidno, vie sati, jo uvijek vode estoke borbe uz obostrane napadne ak-
tivnosti.
104. br. HVO je u ranim jutarnjim satima otpoela napadnu aktivnost bez nekih rezulta-
ta, uz est ranjenih vojnika.
108. br. HVO nije otpoela sa dobivenim zadatkom, traili su popunu streljivom da bi
mogli krenuti na odsijecanje komunikacije.469
Neprijatelj je otvarao topniku i minobacaku vatru du cijele crte bojinice. Uz to otva-
rao je vatru iz protuzrakoplovnih strojnica, pjeakog i snajperskog naoruanja. Velike
napadne aktivnosti izvodio je sa svim raspoloivim sredstvima uz upotrebu jaih pje-
akih snaga na pravcima: Zborite i Kolibe Gornje, te na pravcu Bijelo Brdo - Blaevi-
a Selo.
Nae snage su uzvratile vatru iz svih raspoloivih orua nanosei neprijatelju odreene
gubitke u ljudstvu i tehnici, tone podatke nemamo. Nai gubici su: etiri mrtva i 12 ra-
njenih vojnika iz sastava 101. br. HVO, te jedan poginuli vojnik iz sastava 106. br.
HVO. Crta bojinice je naputena, (istaknu J.Z.) a zapovjednik (OGIP) Vinko tefa-
nek je u toku noi to pokrio sa dodatnim snagama. Crta bojinice nije se bitno mijenjala.
Moral je zadovoljavajui. U rajonu odgovornosti IZM 'Istok' 106. br. HVO ojaana sat-
nijom 130. br. HV unitili su: jedan tenk, jedno vozilo za hranu, te oko 10 etnika. Crta
bojinice nepromijenjena. Nisu ostvareni uvjeti za sputanje na jug470
Zapovjednik OGIP zapovjedio je Borbenoj grupi (BG) 135. br. HV da se angaira na
derventskoj bojinici u zoni odgovornosti koju je do tada imala BG 109. i 135. br.
HV.471
468
469
470
471
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu BG-135. br HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur.
20. kolovoz 1992.

Deurni operativni asnik u OGIP, u izvanrednom izvjeu IZM u akovu - ali
se i moli: 122. br. HV ula je u rajon s. Domaljevac sa snagama od samo 80 ljudi, a
bilo je predvieno oko 220 ljudi. 132. br. HV-a nije se odazvala po primljenom za-
datku. Molimo Vas da po istom poduzmete odreene mjere.472
Pukovnik Lisica o Kostreu

U ukupnim borbenim dejstvima TG-3 u okviru operacije Koridor Kostre je predstav-
ljao jednu izuzetnu epizodu. Krvavu i herojsku. Kostre je srpsko selo koje se nalazilo u
rukama ustaa. Na vrhu te kote koja dominira prostorom Posavine, nalazila se crkva,
kao pouzdan orijentir. Crkva je bila mala, seoska, ali sa vojnike take gledanja - od ne-
procjenjivog znaaja. Tih dana svi su govorili o Bijelom Brdu, o borbama za Bijelo Br-
do, o znaaju Bijelog Brda, o . Vojnici, starjeine, civili, sredstva informisanja. Jav-
ljali su se samozvani komandanti, koji su izjavljivali, ak i na televiziji, da su zauzeli
Bijelo Brdo. Znao sam da Bijelo Brdo nije zauzeto i stalno su me nervirale sve te neod-
govorne izjave. Samo jednom na TV sam govorio o Bijelom Brdu i poruio Tumanu
da to Bijelo Brdo nee vie biti bijelo, nego crno i za njega i za njegove ustae. Meu-
tim, prouavajui situaciju, doao sam do zakljuka da Bijelo Brdo pada onog momenta
kad nae snage izbiju na Kostre. Na taj nain izbjegavamo frontalni napad na dobro
utvreno Bijelo Brdo, izbjegavamo nepotrebne gubitke, vrimo obuhvat Bijelog Brda iz
pravca sjeverozapada i sa Kostrea, iz rejona kote 183 moemo da efikasno dejstvujemo
s lea po ustakim snagama na Bijelom Brdu, koje bi se tako nalo u poluokruenju473
Bijelo Brdo - snage obrane vrsto dre

Centralni dio ratita - TG 123 i dio jedinica 101. br. HVO potisnule su etnike iz rajona
s. Zborite i tako omoguile da 2. 'A' br. HV zaposjedne svoje poloaje. U 17,15 sati
2.'A' br. HV zaposjeda i pokriva meuprostor izmeu TG 123 i 106. brigade HV.
Zapadni dio derventskog ratita - Bijelo Brdo - snage obrane vrsto dre svoje poloaje,
a pripadnici 103. br. HVO uspjeli su zaustaviti napad etnika na s. Kostre i estoko
uzvratiti pa je vraen veliki dio prostora koji je agresor zaposjeo. U protunapadu otee-
na su dva neprijateljska tenka. Gubici naih snaga - ukupno 26 ranjenih od toga tri civi-
la, poginula su etiri vojnika iz sastava 101. br. HVO i jedan iz sastava HV.
Na poloajima koje je prije povlaenja drala 105. brigada HV u rovovima pronaeno je
est leeva pripadnika HV. Identifikacija je u toku.
Istoni dio ratita - Bosanski amac - Oraje - snage obrane 104. br. HVO utvruju se
na jue dostignutim poloajima i dre u okruenju grupu etnika.
Obrana 106. br. HVO povukla se na polazne poloaje i jutros je imala slabijih napadnih
aktivnosti.474
Zapadni dio derventskog ratita - u veernjim satima 103. br. HVO potisnula je neprija-
telja i tada je unitila jedan tenk T-55, haubicu i zarobila M-84, te tri neprijateljska voj-
nika i neto streljiva. Stanje na tom djelu se popravlja. U 21.00 sati - izdana (je) zapovi
jed za 108. br. HV za uzbunjivanje sa borbenom gotovou do danas u 7.00 sati.475
472
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Izvanredno izvjee , Klasa: 81/92-02 Ur. broj:
473
LISICA, Komandant po potrebi, str. 140
474
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Izvjee , Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-
Zapovjednik OGIP je naloio organiziranje IZM 'Centar' radi organiziranja i ustrojava-

nja postrojbi u izgnanstvu od prebjeglih vojnih obveznika sa privremeno zauzete terito-
rije Odaka i Modrie, te pripreme istih za izvrenje predstojeih zadataka.476
22. kolovoz 1992.

Smijenjen Ilija Kljaji
S funkcije predsjednika Kriznog taba Bosanskog Broda smijenjen je Ilija Klja-
ji, te je postavljen novi predsjednik, Zvonimir Pavi.477
23. kolovoz 1992.

Virovitiani ponovno u izbjegavanju borbi
127. br. HV Virovitica, koja je planirana za angairanje u 'interesnoj zoni' OG 'Istona
Posavina', nakon niza problema oko angairanja i motiviranja ljudstva, ovom zapovjed-
nitvu stavlja na raspolaganje: jednu borbenu grupu mjeovitog sastava od oko 140 ljudi
i to: bateriju MB 120 mm - 2 BOV-3, - PA top 20/3 50 pjeaka, 20 asnika iz sastava
zapovjednitva. Na raspolaganju imaju ljude za bateriju ZIS 76 ali ne i sredstva. Trenut-
no obavljaju izvianje lokacije IZM 127. br. HV, a potom izvianje predvienog rajona
obrane. Krajnji angaman bit e preciziran po njihovom povratku sa izvianja.
Smatramo da nije potrebno posebno obrazlagati da nam angairanje 127. br. HV u ova-
kvom sastavu ne odgovara i ne zadovoljava nae potrebe za kvalitetno pokrivanje terena
i zamjenu ljudstva.478
Zapovjednik 131. br. HV je od zapovjednika OGIP dobio zapovijed da pojaa

motrenje i vatreno djeluje na neprijateljski promet na desnoj obali Save. Zapovijed
je izdana zbog dojave o doturu MTS-a i ljudstva iz pravca Bijeljine preko Br-
kog.479 Na bosanskobrodskom i derventskom ratitu su voene borbe manjeg in-
tenziteta. Dolo je i do pokuaja pjeadijskog napada kod Gradca, koji je odbijen.
Linija je ostala nepromijenjena. U zoni odgovornosti 104. i 106. br. HVO vodila se
tzv. aktivna obrana. Na utvrivanju zauzete linije prema Ljeskovcu i koli u Greb-
nicama radila je 104. br. HVO. U rajonu Brko su voene slabije borbe.480
475
476
Pukovnik Antun Katalini odreen je za Zapovjednika IZM "Centar" sa sjeditem u SI. Brodu.
Zapovijed, Klasa: 8/92-01, Ur.broj: OG-01/92-535 od 20.08.1992. Zapovijed je ponovljena dva da-
na kasnije i dostavljena 108., 121., 122., 131., 157. br. HV, 101., 103. i 106. br. HVO radi pomoi
pri organiziranju 102. odake brigade HVO, Zapovijed, Klasa: 8/92-01, Ur.broj: OG-01/92-545 od
22.08.1992. god.
477
SZUP, pomonik ministra, Smiljan Relji - gosp. Josipu Manoli, Predstojniku Ureda za zatitu
ustavnog poretka RH, Ivan Jarnjak, Ministar UP RH, gosp eljko Tomljenovi, zamjenik Ministra
UP, g. Josip Perkovi, pomonik Ministra obrane RH, Informacija u svezi stanja unutar Kriznog
taba Bosanski Brod i obrane Bosanske Posavine, Ur.broj: 80/474., Zagreb, 21.08.1992. god.
478
OGIP, Naelnik za Operativno-nastavne poslove (ONP), puk. Berislav Jezidi - IZM Osijek, a-
kovo, Izvanredno Izvjee , Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-551, Slavonski Brod, 23.08.1992.
god.
479
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu 131. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur.
Broj: OG-17/92-555 Slavonski Brod, 21.08.1992. god.
480
TREA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS
VRS zauzela Gradac, Bijelo Brdo i Kostre

26. kolovoz 1992.
Tijekom dana i noi 25./26. 08. 1992. godine, postrojbe VRS zauzele su Gra-
dac, Bijelo Brdo i Kostre, vrlo znaajne toke za obranu, te tako izolirale Bosanski
Duboac i ostvarile znaajan pomak prema rijeci Savi. O tim aktivnostima SZUP je
izvijestio vrhovnitvo
Agresor, trenutno raspolae sa sedam do osam tisua ljudi i to u sedam brigada: 327
brigada (Bosanski Duboac - Markovac), 11 dubika brigada (Begluci), 329 osinjska
brigada (uz rijeku Ukrinu i juno), 1. srpska brigada Vujak (Zborite - Lijee), 1.
krnjinska brigada (Doboj - Kolibe Gornje), te jo dvije brigade iz Srbije, smjetene isto-
no od Bosanskog Broda, na pravcu Kadar - Brusnica i prema Svilaju. 481
Tijekom dana nastavljeni su siloviti topniki napadi na liniju obrane i Slavonski Brod,
to ukazuje da oni nastoje to prije osvojiti Bosanski Brod, odnosno izbiti na rijeku Sa-
vu. U tom cilju VRS je pored vojno-taktikih vrila i psiholoko-propagandne pripreme,
o emu svjedoi i proglas zapovjednika TG-3 VRS, pukovnika Slavka Lisice482
Ponesen uspjehom u borbama za Kostre, zapovjednik TG-3 VRS se obratio

svojim borcima:
Govori vam pukovnik Lisica Slavko,

Poslije izvrene detaljne analize rada sa svojim suradnicima, od kad sam doao na du
nost komandanta TG-3, doao sam do sledeih zakljuaka:
1. Veliki su uspesi ostvareni time to smo izbili na sadanju liniju. Ustae smo potisnu-
li sa svih linija i naneli velike gubitke, te i njihovog Plehana. Meutim, sada je takva
situacija da znai biti ili ne biti. Uspesi se brzo mogu pretvoriti u neuspeh. Ustae i
zelene beretke pripremaju ofanzivu na nae poloaje, da nas vrate na poetne pozici-
je. Svakog potenog vojnika, stareinu - Srbina, mora da zabrine ova situacija. Da bi
izbili na r. Savu potrebna je sloga, ast i odlunost. Zadatak moemo izvriti za tri
(3) dana, ako budemo odluni i energini.
2. Isplanirao sam precizno ko to treba da radi, te vas komandire odelenja, vodova i e-
ta molimo da moj ljudski apel shvatite kao parolu 'sad ili nikad'. Ako bude ono ni-
kad, budite sigurni da nema sela iza ove linije, vratie nam milo za drago, kako na-
rod kae. Poubijae sve to se kree, popalie vam kue i sve ostalo to sa time ide.
481
Po tvrdnji generala Lisice, u zauzimanju Kostrea sudjelovali su: 1. i 2. oklopna brigada , dijelovi
Vojne policije 1. K.K., bojne iz Gradike, Srbca i neke banjaluke postrojbe - Slavko Lisica, Ko-
mandant po potrebi, str. 140, Sombor 1995. god.
482
SZUP, pomonik MUP, Smiljan Relji - dr. Franjo Tuman, predsjednik RH, Josip Manoli, preds-
tojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka RH, Hrvoje arini, predsjednik Vlade RH, Ivan Jarnjak,
ministar unutarnjih poslova RH, eljko Tomljenovi, zamjenik ministra unutarnjih poslova RH,
Gojko uak, ministar obrane RH, Josip Perkovi, pomonik ministra obrane RH, Informacija o
stanju na ratitu Bosanske Posavine i dogaanjima u Bosanskom Brodu, Ur.broj: 80/482, Zagreb,
28.08.1992. god.
3. Apelujem da se svi mobiliete i vojniki izvrite asnu dunost, a to je da izbijemo

na r. Savu. Tu granicu ja vam garantujem moemo uvati sa etiri ete i artiljerijom,
tenkovima isl, a ostali kui na odmor, na posao i sve druge ljudske i domainske du-
nosti. Apelujem da ne oekujete reenje ni od koga nego od Vas, Vas samih za srp-
sku i antifaistiku stvar. Ne treba vjerovati u neko meunarodno reenje za srpski
narod, jer mnogi su se okrenuli od nas. Zato vam poruujem svi na front, svi u borbu
i svi na r. Savu. Signal u dati uskoro, a vremena nema. To moe biti i sutra ili pre-
kosutra.
Potovani ljudi, vojnici i stareine kucnuo je poslednji as da izvrimo zadatak da ne
bi imali katastrofalne posledice. Bijelo Brdo za ustae mora biti crno brdo, Kostre
nakostreen i da ga nema, Novo Selo i njega nema, niti moe biti leglo ustaa, Kora-
e nikad nee biti ustako i drugo selo. Osvetimo se za sva zla koja su nam ustae
u istoriji uinile, (istaknuo J.Z.) a i sad ine. Ja vas neu izdati, niti komanda TG-a,
a oekujem da to neete ni vi.
Smrt ustaama i zelenim beretkama! Na spas je r. Sava.483
Deurni operativni asnik u OGIP je izvijestio IZM akovo kako je izvren

protunapad na Kostre, te kako se neprijatelj povukao u s. Gradac, Po cijeloj liniji
fronte neprijatelj je provocirao pjeakim orujem, topnitvom, te koristio zrakop-
love i raketirao nae poloaje.484
SZUP je u svom izvjeu vrhovnitvu analizirao uzroke koji su doveli do pada
Kostrea te je upozorio na psiholoke posljedice od granatiranja Slavonskog Broda.
Primjer diletantskog izvjeivanja

Nedostatak artiljerijske podrke prisiljava obrambene postrojbe da se pri silovitim
topnikim napadima povlae na rezervne poloaje, a da se potom vraaju da bi
odbili pjeadijske napade, to ima za posljedicu znaajne gubitke u redovima bra
nitelja.485 (istaknuo J.Z.)
Pored toga ima i naputanja poloaja postrojbi branitelja. U Kolibama Gornjim uinili
su to pripadnici 101. br. HVO, te je agresor uao do sredine sela i usprkos protunapadu,
uspio zadrati poetak sela.
Pripadnici 105. br. HV (Bjelovar) su takoer napustili poloaj kod Zborita, to je nepri-
jatelj iskoristio i pomakao liniju u svoju korist. Uz ve spomenuto povlaenje 103. br.
HVO (Derventa) na glavnoj liniji proboja Begluci - Gradac - Kostre, agresor je uspio
pomaknuti liniju, te ui u Kostre i Baricu.
Uz svakodnevne napade na liniji fronta, agresor i dalje nesmanjenom estinom razara
Slavonski Brod, to uz materijalnu tetu izaziva ranjavanja i pogibije znaajnog broja
483
Slavko LISICA, Komandant bez potreba, Banja Luka, Narodna i univerzitetska biblioteka Repub-
like Srpske, 2000. god., str. 61-62.)
484
Ur. broj: OG-17/92-567, Slavonski Brod, 26.08.1992. god. u 18,00 sati.
485
Ova reenica raskrinkava izvjestitelja kao obinog diletanta. Naime, pri silovitim topnikim
napadima, nitko od boraca se nigdje ne mie, niti se povlai na rezervne poloaje. Dapae, uvla-
i glavu u bilo kakav zaklon, vie instinktivno i iskustveno, a manje obueno. Povlaenja na rezer-
vni vatreni poloaj se ine u nemogunosti otpora pjeako-motoriziranim postrojbama, a nikako
tijekom topnikih napada. Za razliku od birtakih paradera amerikih uniformi, prepotentnih
tapskih pacova, pseudo asnika i boraca, tatinih sinova i minkera, to zna svaki borac koji je bio
na bojitu.
civila. Agresor ne gaa Slavonski Brod samo zbog odmazde za poraze na ratitu, ve
nastoji odsjei logistiku, te unijeti nemir u graane sugerirajui kako je negativno uklju-
ivanje RH u borbe u Bosanskoj Posavini. Spoznaja da je tisue vojno sposobnih drav-
ljana BiH pobjeglo u Hrvatsku i druge zemlje, dok mladii (iz RH) ginu i za njih u Bos-
ni sve vie pojaava psiholoki pritisak na graane Slavonskog Broda, koji i objektivno
i subjektivno sve tee podnose sadanju situaciju.486
Fotografija br. 66 Zapovijednik voda MB-82 mm 4./3./108. br. HV, porunik Viktor ari (desno)
upozorava vojnog kapelana, (upnika iz Donjih Andrijevaca) Nikicu Mihaljevia, na uinkovitost
miniobacake mine 82 mm. (Foto: ustupio V.ari)
486
SZUP, pomonik MUP, Smiljan Relji - dr. Franjo Tuman, predsjednik RH, Josip Manoli, preds-
tojnik Ureda za zatitu ustavnog poretka RH, Hrvoje arini, predsjednik Vlade RH, Ivan Jarnjak,
ministar unutarnjih poslova RH, eljko Tomljenovi, zamjenik ministra unutarnjih poslova RH,
Gojko uak, ministar obrane RH, Josip Perkovi, pomonik ministra obrane RH, Informacija o si-
tuaciji na ratitu u Bosanskoj Posavini, Ur.broj: 80/488, Zagreb, 03.09.1992. god.
27. kolovoz 1992.

Hrvatsko-muslimanske snage napustile Bijelo Brdo
Nae snage su tijekom protekle noi samoinicijativno napustile poloaj na potezu Bijelo
Brdo (kola) - Bosanski Duboac i bez ikakvog reda povukle se. Tijekom cijele noi ra-
dilo se na prikupljanju i vraanju vojnika na svoje borbene poloaje to je djelomino
uspjelo, te su isti posjeli poloaje Ganjaa, elarua, Barice. Ubrzano se radi na iznala-
enju snaga i sredstava za vraanje stare linije i kvalitetno pokrivanje iste.487
Iz dnevnog operativnog izvjea OGIP-a - IZM-u akovo
Bosanski Brod: Na bojitu na Kostreu nae snage zajedno sa 101 i 103 br. HVO nasto-
je se vratiti na poloaje koji su jue naputeni. 157 br. HV nastoji ponovo zauzeti poet-
ne pozicije. Za sada imamo izvjee da je neprijatelj pretrpio velike gubitke u ljudstvu i
to najvie na Kostreu, zahvaljujui kvalitetnom djelovanju naeg topnitva. Uvedene su
nove snage 157. br. HV, 3.'A' ZNG i TG 153 i jedna satnija 108. br. HV. Ostaju i dalje
problemi sa svim vrstama streljiva za artiljeriju i pjeadiju. (istaknuo J.Z.)
IZM Istok: Borbenih aktivnosti nije bilo, a najvei problemi su - streljivo.488 (istak-
nuo J.Z.)
Brko: U toku noi 26/27. 8. zapoeo napad 2. bataljuna 108. br. HVO. Neprijatelju su
naneseni veliki gubici. Linija fronte pomjerena vie od dva km naprijed.489
28. kolovoz 1992.

Dezinformiranje vrhovnitva
Nakon jueranjih aktivnosti i napada srpskih snaga, snage obrane BiH brane
se na liniji r. Sava - s. Bosanski Duboac - s. Panjaa - s. elarua - tt 204 - s. G.
Barice - s. Gloik - kt 100 - s. Novi Luani. Danas nije bilo veih neprijateljskih ak-
cija. Neprijateljsko topnitvo napada i Bosanski Brod, pri emu nanosi veliku mate-
rijalnu tetu, ali dojava o ozlijeenima nema.490
Pored svih nedaa s kojima se susretalo zapovjednitvo OGIP; nikad dostatne
postrojbe i MTS za uinkovite aktivnosti na bojitu, te permanentno granatiranje
srpskih snaga po civilnim objektima i stanovnitvu, samo mu je jo trebalo i dezin-
formiranje vrhovnitva, koje se i do tada ponaalo u skladu s dogovorom Boban-
Karadi. A upravo se i to dogodilo. Naime, Obavjetajna uprava, procjenjujui sta-
nje na terenu, dezinformirala je cijelo vrhovnitvo izvjeem u kojem tvrdi: Za
oekivati je vrlo vjerojatno slabljenje intenziteta bojnih djelovanja, to znai i vjero-
jatno definitivno odustajanje agresora od nakana ovladavanja podrujem Derventa-
Bosanski Brod491
487
488
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Operativno dnevno izvjee , Klasa: 81/92-02
489
490
491
GSHV, Obavjetajna uprava, Naelnik, brigadir, Marko Pecoti - Predstojniku ureda za ZUP. G. J.
Manoli, Ministar obrane, Naelnik GSHV, Kl. 833-05/92-03/01, Ur. br. 5120-06/1-92-429, Zag-
reb, 28. kolovoza, 1992. god.
Iako brigadir Marko Pecoti u svom izvjeu nije napisao glupost, kao njegov
kolega Smiljan Relji izvjeujui vrhovnitvo o tome kako se postrojbepri
topnikim napadima povlae na rezervne poloaje, sadraj njegova izvjea nimalo
ne oslikava stanje na bojitu. Dapae, onog kome je izvjee uputio, on navodi na
krivo zakljuivanje, jer, stanje na bojitu je bilo suprotno od opisanog. Naime, nije
se moglo prognozirati slabljenje intenziteta bojnih djelovanjai odustajanje agre-
sora od nakana ovladavanja podrujem Derventa-Bosanski Brod, jer, taj agresor
je, nakon bezmalo dvomjesenog zastoja, u protekla dva dana ovladao dvjema va-
nim uporinim tokama - Kostreom i Bijelim Brdom. Dakle, ne samo da nije dolazi-
lo do slabljenja intenziteta bojnih djelovanja, nego je VRS svim raspoloivim
snagama pokuavala izbiti na r. Savu, na sjevernu granicu Republike Srpske i
time ovladati Bosanskim Brodom.
Nejasno je koji su razlozi dezinformiranja, namjera ili neznanje?
Osim toga nejasno je niz drugih pojava: zato je brigadir Basarac, iako formalno
podreen pukovniku tefaneku, po svoje miljenje iao u Zagreb, kako sam kae -
zna se gdje; zato su se general Praljak i brigadir Vrbanac petljali u posao pukov-
nika tefaneka; to je pomonik ministra obrane RH, general ermak, radio u Sla-
vonskom Brodu (Bukovlju) etiri do est tjedana, kao da je pomonik pomonika
zapovjednika 108. br. HV, pukovnika Pave Sokovia, a ne glavni logistiar svih
hrvatskih snaga - na njihovim povijesnim prostorima.
29. kolovoz 1992.

Stanje na bojitu: izvjee OGIP
Bosanski Brod - Nakon jueranjih napada novih pomaka i promjene nema,
osim to je u irem rajonu Bosanskog Duboca, u akciji nasilnog izvianja, ranjeno
osam boraca TG 153 i tri borca HVO. 492
Oraje - Sukobi s neprijateljem u rajonu s. Gajevi i Brvnik. Neprijatelj je otvo-
rio jaku pjeaku i minobacaku vatru - napad je prekinut.493
Na podruju sela Zbjeg dolo je do incidenta izmeu vojaka 3 'A' brigade i civi-
la (neslaganje civila sa zauzimanjem poloaja MB u blizini sela). Nakon policijske
intervencije situacija se smirila.
Bosanski Brod-Derventa - linija obrane nepromijenjena. Neprijatelj je provoci-
rao na svim linijama. Na poloaju u toku noi, oko 23.00, sata, uvedena je jedna
satnija iz 157. brigade HV, 3 'A' br. HV, a jednim djelom i 139. sam. mot. bata-
ljun.494
492
493
494
30. kolovoz 1992.

Po zapovijedi zapovjednika OZ Osijek, brigadira Vinka Vrbanca, zapovjednci
108. i 157. br. HV uputit e po jednu satniju, ustrojenu od pripadnika Odake i
Modrike brigade, pod zapovijedanjem zapovjednika satnije Joze Blaevia i Hase
Devedia u s. Domaljevac, koji se imaju javiti gosp. Tomislavu Boiu, kao jezgro
okupljanja 102. br. HVO.495
108. br. HV dobila je zadau da posjedne i brani zonu, desno: K-94 - N. Selo;
lijevo; Struga, Bosanski Brod sa zadatkom: Osloncem na ve ureene zaklone za
vatreno djelovanje i zatitu nanijeti neprijatelju to vie gubitaka u ljudstvu i MTS, a
time sprijeiti njegov prodor preko zone obrane brigade. Spremnost za obranu
08,00 sati 31.08. 1992.godine. 496
Prvo protjerivanje brigade HV s bojita (opet 127. br. HV iz Virovitice)

Zapovjednik OGIP puk. Vinko tefanek, zapovijedio je izvlaenje BG-127 (Vi-
rovitica) s crte bojinice i povratak u sastav matine postrojbe, radi neizvravanja
postavljenih im borbenih zadaa. Bilo je to prvo protjerivanje brigade HV s
bojita - zbog neizvravanja borbenih zadaa.497
31. kolovoz 1992.

Predzadnji teren 108. br. HV u Zoni B
Zapovjednik 108. br. HV je izvijestio zapovjednika OGIP o tijeku preuzimanja
dodijeljene mu zone odgovornosti.:
Prva bojna ula u 'Interesnu zonu' 31.08.1992. u 07,00 sati i posjela poloaje za obranu:
lijevo r. Sava desno smetlite sa 404 ovjeka.
Trea bojna ula u 'Interesnu zonu' sa dvije satnije do 09.00 31.08.1992. god., a preosta-
le dvije satnije ule su do 11.00 sati istog dana. Trea bojna posjela rajon za obranu: li-
jevo smetlite, desno ekonomija u s. Kolibe Gornje. Trea bojna posjela poloaje sa 362
borca.
Sa ulaskom prve i tree bojne izvrili smo smjenu 106. br. HV. Prilikom posjedanja po-
loaja naih postrojbi i izvlaenja postrojbi 106. br. HV nije bilo ranjenih ni poginulih.
Na lijevom krilu nae tree bojne nalazila se 2. 'A' br. HV sa kojom je uspostavljena ve-
za. Istog dana u 'Interesnu zonu' ule su i dvije baterije MB 120 mm, jedna kao podrka
prvoj, a jedna kao podrka treoj bojni. U toku noi uvedena su i tri tenka, jedan raspo-
reen na pravcu djelovanja prve bojne, a dva na pravcu djelovanja tree bojne.
IZM brigade je smjeten u s. Gornja Moila sa ukupno 45 ljudi (zapovjednitvo, veza,
osiguranje, sanitet).
U toku dana na pravcu prve bojne slabije topniko i pjeadijsko djelovanje, nije bilo po-
ginulih ni ranjenih. Na pravcu tree bojne u toku dana tri borca teko ranjena od grana-
te. Na naoj liniji obrane no i dan protekli uz manje aktivnosti neprijatelja, linija obra-
495
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Ustrojstvo 102. br. HVO, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
OG-17/92-588 Slavonski Brod, 30.08.1992. god.
496
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu 108. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur.
497
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu BG- 127 br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur.
ne nije nigdje ugroena. Na jugozapadnom djelu ratita jaka topnika i pjeadijska vatra
etnika po poloajima postrojbi HVO-a, zbog navedenog i gubitaka u /s (ivoj sili) di-
jelovi postrojbi HVO povukli se na rezervne poloaje.498
Na desnom krilu obrane linija nije kvalitetno uvezana. 3 'A' br. HV nije zatvorila prostor
koji je dobila u zapovijedi, a ljudstvo 101 br. HVO se povuklo u rajon s. Koraa. Na is-
toj liniji 139. samostalni motorizirani bataljun ima jednog poginulog i dva ranjena bor-
ca. Moral izuzetno slab. TG-153 se nalazi u rajonu razmjetaja s. Korae, Novo Selo,
Sjekovac gdje su u rezervi.499
Fotografija br. 67 Boderite. asnici 108. br. HVO u obilasku crte. S lijeva, zapovjednik 2. bojne
Bartol Tunji - Bajac, naelnik stoera Ivo Veseli, operativac 2. bojne Drago Jaki - Brko, nael-
nik operative brigade, bojnik Mato Zrimi (Foto: ustupio M. Zrimi)
Praljak: Posavinu branite s plaenicima

Obzirom na uestale upite i pritube zapovjednika postrojbi HV, u vezi s uin-
kovitou uporabe postrojbi HV u interesnoj zoni, pomonik ministra obrane RH
za IPD, general bojnik Slobodan Praljak je zapovjednitvima OZ Bjelovar i OZ Osi-
jek dostavio Upute o koritenju pripadnika HV u BiH.
498
Zapovjednitvo 108. br. HV - Zapovjednitvu OGIP, Izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur.broj: 2130-
499
360 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokument br. 26 Uputa generrala Slobodana Pralljka - (www.slobod

danpraljak.com)
Dakle, profesionalni vojnici mogu na prostoru BiH braniti svoju domovinu, a

dragovoljci i mobilizirani u HV - ne?!
Pomonik ministra obrane RH za Informativno politiku (psiholoku, propa-
gandnu) djelatnost (IPD), legendarni general Praljak, preporuuje asnicima HV
da domovinu brane s plaenicima, a ne s patriotima. (sic!)
Ove upute generala Praljka su najvjerodostojniji certifikat koji govori o nje-
govoj nekvalificiranosti odnosno nesposobnosti za posao kojim se u hrvatskoj vojsci
nominalno bavio - borbenim moralom vojske. Naime, on otvoreno priznaje kako je
zakazao u svojoj temeljnoj djelatnosti, moralno-politikoj pripremi vojske za obranu
domovine. Zbog toga predlae novac kao supstitut za domoljublje. (sic!)
Zato? Zato jedan od medijski najeksponiranijih patriota (nacionalista) otvore-
no priznaje kako u Bosanskoj Posavini vie nema borbenog morala, te potie na pro-
fesionalizaciju rata?
Pa zato to hrvatsko-muslimanske snage u Bosanskoj Posavini nisu imale ko-
lektivni nego individualni motiv za pruanje otpora agresoru. Branili su vlastiti prag
i ognjite, a ne dom i domovinu.
Posljedica je to izostanka jedinstvene, cjelovite, principijelne, dosljedne, tran-
sparentno oblikovane i javno obznanjene hrvatske politike prema Bosanskoj Posavi-
ni. Politike koja bi bila motivirajua garancija svakom borcu u rovu, kako njegova
borba, i ako pogine, nee biti uzaludna.
Kako nije bilo motivirajue politike za dom i domovinu, gubitkom praga i og-
njita borci su gubili motiv za daljnju borbu. Oito i sam svjestan toga, general za
moral i domoljublje predlae plaenike kao rjeenje.
01. rujan 1992.

108. br. HV u interesnoj zoni angairana sa 1612 vojnika
Zapovjednik 108. brigade HV je izvijestio zapovjednika OGIP o posjedanju ra-
jona za obranu. I ovo izvjee je prilog dokazu kako je 108. br. HV, od otvaranja do
zatvaranja bojita u Bosanskoj Posavini, dala vie nego bilo koja druga hrvatska
postrojba - po svim kriterijima. U ovom sluaju je vidljivo kako veina postrojbi u
bojite ulaze s 30 do 200 vojnika, dok 108. br. HV to ini sa 1.612 boraca.
01.09.1992.god. u Interesnu zonu je ula naa druga bojna i izvrila smjenu TG-123.
Smjena je obavljena do 8.00 sati sa ukupno 455 ljudi. Istog dana uvedena je i baterija
MB 120 mm kao podrka drugoj bojni, te jedan tenk. Druga bojna je posjela rajon za
obranu: lijevo na obodnom kanalu kod s. Lovrii, desno za oko 1000 m juno od kote
94.
Na pravcu svake bojne rasporeena po jedna praga. U toku dana izvreno povezivanje
lijevo sa 2.'A' br. HV; desno sa satnijom iz Sijekovca, 101 br. HVO
Od 01.09.1992. god. 108. brigada u Interesnoj zoni angairana je sa 1.612 ljudi.

(istaknuo J.Z.) U toku dana su tri borca tree bojne lake ranjena.500
500
02. rujan 1992.

Standardno granatiranje Slavonskog Broda i okolice
Tijekom noi uestali su preleti neprijateljskih helikoptera iznad naeg podruja. Kao i
prethodnih dana i danas je neprijatelj napao Slavonski Brod na koji je u sedam navrata
ispaljeno oko 70 projektila. Ispalio je i dvije rakete tipa zemlja - zemlja tzv. 'Lune' koje
su pale na nenaseljeno podruje pa nisu izazvale razaranja i ljudske rtve. Osim grada
neprijatelj je napao i sela takoer u vie navrata i to: Klakar, Gornju Vrbu, Bebrinu, Ka-
niu i Duboac ispalivi ukupno oko 80 granata od kojih su nastale nove materijalne
tete, a u Bebrini je i jedna osoba smrtno stradala. U napadu na grad jedna osoba je smr-
tno stradala, a pet ih je tee i lake povrijeeno.501
U prvim poslijepodnevnim satima otpoele su intenzivnije aktivnosti na junom

i jugozapadnom dijelu bojinice. Hrvatsko-muslimanske snage su ostvarile napre-
dovanje i trenutno pod kontrolom dre groblje na Kostreu kt 204 (dominantna ko-
ta).502
Zapovjednitva 108. i 132. br. HV su od OGIP dobili zapovijed da iz sastava
svojih postrojbi izdvoje ojaani vod sa skupinom za Protuoklopnu borbu (POB) u
njegovom sastavu. Postrojbu je trebalo pripremiti za gotovost 22,00 sati
02.09.1992. godine, a ista e biti u spremnosti za angairanje u rajonu Kostrea -
elarue sa zadatkom ojaanja postrojbi na dostignutoj liniji i stabiliziranju linije
obrane.503
Zapovjednik 108. brigada HV je izvijestio Zapovjednitvo OGIP:
No protekla uz slabiju topniku i pjeadijsku vatru neprijatelja. U 17.05 sati avion ra-
ketirao sa dvije rakete na oko 300 m od IZM-a 108 br. HV.
Prva bojna unitila jedno M/V (motorno vozilo), a druga bojna unitila Pragu. Izviai
tree bojne su izvianjem ustanovili dva V.P. (vatrena poloaja) haubica, prili im vrlo
blizu i naveli topniku vatru OG, te su unitili ta dva V.P. Izvianjem su ustanovljena
jo dva V.P. neprijateljske artiljerije, ali dosta daleko od naeg p/k. (prednjeg kraja)504
501
502
503
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu 108. i 132. br. HV , Zapovijed, Klasa: 81/92-01,
Ur. Broj: OG-17/92-603 Slavonski Brod, 02.09.1992. god.
504
Inspekcijski nalaz generala zbora Martina pegelja

Glavna inspekcija obrane Republike Hrvatske je, Ministarstvu obrane RH (Goj-
ku uku), GS HV (generalu Tusu) i Uredu predsjednika RH (efu vojnog kabineta),
dostavila izvjee o nadgledu zapovjednitva istonog ratita.
Nadgledom su obuhvaeni: Zapovjednitvo istonog ratita (akovo), Zapov-
jednitvo operativne grupe (Istona) Posavina (Slavonski Brod), Istaknuto zapovjed-
niko mjesto Istok (s. Tolisa - Bosanska Posavina), Zapovjednitvo 101. brigade
HVO (Bosanski Brod), Zapovjednitvo 108. brigade HV (Slavonski Brod), Zapovje-
dnitvo taktike grupe TG-127 (dijelovi virovitike brigade, Sibinj), Zapovjednitvo
131. brigade HV (upanja) i Zapovjednitvo 106. brigade HVO (s. Tolisa).
1. OCJENA STANJA
a) Voenje i zapovijedanje:
- U sustavu voenja i zapovijedanja oruanom borbom ne postoji subordinacija i
otro razgranienje u nadlenosti i odgovornosti. (istaknuo J.Z.) Veliki je problem
osigurati ljudske, kadrovske, materijalne i druge preduvjete zapovijedanja za izvrenje
postavljenih ciljeva.
- Osjea se nedoreenost, ili jo bolje, nema nikakve racionalne vojne djelatnosti ni poli-
tike na teritoriji Bosanske Posavine - zapad.
b) Zapovijedanja se ne provode iskljuivo linijom nadlenosti u zapovijedanju, ve
mimo odreene linije i to:
- preko pojedinih organa Ministarstva obrane, a da o tome nisu obavijeteni nadle-
ni zapovjednici. Grubo je krena subordinacija, to je imalo za posljedicu gubitak
velikog teritorija i ljudskih rtava. (istaknuo J.Z.) HVO i HV su bez borbe naputale
teritorij, o emu postoje pismene izjave asnika i fono snimci, kao dokumentacija pro-
lih dogaaja.
- preko zapovjednika niih postrojbi, a da se o tome ne obavijesti nadreeni zapovjednik.
Na primjer, zapovjednik 131. brigade HV dobiva zapovijedi od zapovjednika OZ Osi-
jek, OG Posavina i zapovjednika TG Istok. Date zapovijedi nisu meusobno usuglae-
ne, i ak su u suprotnosti;
- od Zapovjednitava matinih postrojbi koje se ne pridravaju primljenih zapovijedi,
obino upuuju manje sastave na bojite od broja v/o (vojnih obveznika) prema ustroju i
sa zakanjenjem, na primjer Virovitika brigada (127. br. HV op. J.Z.);
- na koordinacijama ne uestvuju svi organi. Tako na koordinaciji odranoj dana
22.08.1992.god. u OG Posavina u Bosanskom Brodu nije uestvovao naelnik SIS-a i
zapovjednik satnije vojne policije, jer oni primaju zadatke po svojoj liniji i u stvari ne
znaju to se dogaa na frontu;
- samostalno ukljuivanje i iskljuivanje pojedinih grupa i pojedinaca u borbena djelova-
nja;
- mnogi asnici nemaju regulirano postavljenje na dunost, posebno u postrojbama u
Bosanskoj Posavini, a u 101. brigadi HVO nema nitko regulirano stanje u slubi;
- nepoznavanje terena u zoni odgovornosti od strane veeg broja zapovjednika koji dola-
ze na nepoznato zemljite. Smjene postrojbi se vre bez uzajamnog i potpunog upozna-
vanja sa stanjem na terenu. Postrojbama se unaprijed saopava datum smjene novom
postrojbom, ali se plan smjene ne potuje i ne realizira, radi ega dolazi do naputanja
poloaja, to rezultira gubljenjem poloaja, ljudi i materijalnih sredstava. Na pr. TG
105. brigada Bjelovar napustili su dan prije smjene poloaj, a da prethodno nisu prekon-
trolirali da li je sve ljudstvo povueno, tako da je ostalo 8 vojnika na poloaju koji nisu
znali da je matina postrojba napustila poloaje, radi ega su svi poginuli kada su etni-
ci upali na poloaje. Zapovjednitvo 105. brigade saznalo je za nedostatak ljudi tek kada
je stiglo u Bjelovar, kada su poslali pismenu potjernicu za nestalim vojnicima. Ili pad
Bijelog Brda, kada je jedinica 103. brigade HVO napustila poloaj koji su odmah zapos-
jeli etnici. Slinih sluajeva ima vie, a da nitko za njih nije odgovarao i to 106. br.
HV, TG - 127. HV, 108. brigada HV i 3. "A" brigada, Radi ovakvog neorganiziranog
rada zapovjednitva, nedostatka odgovornosti i slabe osposobljenosti nastaju tragine
posljedice.
Upravo zbog grubog krenja subordinacije dolo je do velikog gubitka teritorija i jo
veih ljudskih gubitaka. Sve se poelo ruiti grubim grekama u zapovijedanju 3. "A"
brigadom i apsolutno pogrenim utjecajem na njih prije dvadesetak dana. O tome posto-
je dokumenti.
c) Stanje na bojinici:
Na djelu bojinice za koju je izvren uvid izvreno je djelomino ukopavanje.
Kod 101. brigade u rajonu k.98. Bosanski Luani djelomino je inenjerijski ureen
prednji kraj. Zakloni su ureeni sa pokrivkom, nema podgrudobranskih sklonita, rovo-
vi nisu obloeni. Kod prvih kia postoji opasnost zaruavanja zaklona. Saobraajnice ni-
su uraene iako je prostor oko prednjeg kraja neprekidno tuen preteno minobacakom
vatrom.
- Vatreni poloaji topnike baterije 76 mm M 42 ZIS u selu Bebrina uraena su skloni-
ta za ljudstvo i streljivo bez obloge, te postoji opasnost zaruavanja, Nisu iskopane
platforme za orua. Maskiranje vatrenih poloaja je dobro.
- Poloaji 131. brigade (HV) inenjerijski su dobro ureeni i solidno izraeni zemljano
drveni bunkeri, koje je potrebno bolje povezati tranejama i saobraajnicom. Izraeno je
oko 400 drveno zemljanih bunkera. Prilazi r. Savi dobro su ureeni sa drveno zemlja-
nim sklonitima na prilazima i organiziranom protivzranom obranom prijelaza.
2. MORAL
Na cijelom prostoru kod postrojbi HV osjea se apsolutna neaktivnost IPD. S obzirom
da je ovo trenutno najaktivnije i najvanije ratite na kome djeluje snana neprijateljska
propaganda kroz djelovanje pete kolone. Prema miljenju djelatnika IPD u OG Posavina
da splet okolnosti u RH nije iao u korist jaanja borbenog morala, kao to je predizbor-
na aktivnost i dodjela inova, a posebno izjave na TV i u tisku nekih rukovodeih ljudi
iz Vlade RH o neobvezatnosti odlaska pripadnika HV u Bosnu i o angairanju v/o na
dobrovoljnoj osnovi na teritoriji R. BiH, to nije bilo praeno pojaanom aktivnou
IPD na tumaenju stavova zvanine politike.
Pojaano je destruktivno djelovanje pojedinih zapovjednika i zapovjednitava oko ne-
angairanja svojih postrojbi za prijelaz na ratite Bosanske Posavine. (Na pr, animiranja
Bedema ljubavi u Virovitici, pojedini zapovjednici bataljuna 108. brigade HV kroz
razgovor su se solidarizirali sa vojnicima koji su se izjanjavali da se ne ide preko r. Sa-
ve, a poslije da bi sebe opravdali javno su pitali pred strojem tko je da se ide, a tko je
da se ne ide).
Postoje opravdane sumnje kod zapovjednitva 101. brigade HVO, da ih zapovjednitvo
OG Posavina upuuje na najtee pravce, te da brigada do sada nikada nije imala svoju
zonu odgovornosti ve je zatvarala kritine prostore to je imalo za posljedicu da je do
sada od svih postrojbi imala najvee gubitke preko 500 poginulih i 1100 ranjenih, to
demoralizirajue djeluje na sve one postrojbe koje se upuuju u Bosansku Posavinu.
Glede loe organizacije obrane u Bosanskoj Posavini dolo je do gubitka znatnog dijela
teritorije i obezglavljivanja lokalne vlasti, to se nepovoljno odraava na moral ljudi.

Ljudi se osjeaju zapostavljeni i naputeni od centralne BiH vlasti, HVO Bosanske Po-
savine i lokalnih rukovodilaca koji su napustili svoju teritoriju i nalaze se mahom u Za-
grebu.
Sve ovo pogoduje pojavi kriminala svih vrsta. Nedovoljno se objanjava uzajamna zavi-
snost HV i HVO, lokalnih vlasti sa obiju strana r. Save i potreba za zajednikim reguli-
ranjem svih bitnih pitanja od interesa za funkcioniranje obrane i efikasnost vlasti.
Suradnja izmeu Muslimana i Hrvata u Bosanskoj Posavini je dobra. U 101. brigadi
HVO ima oko 20 % Srba (vjerojatno se misli na Muslimane, op. J.Z.) dobrih borbenih
vrijednosti i od njih nije bilo dezertera. I pored velikih gubitaka u 101. brigadi zapaa se
visok moral boraca i njihova spremnost za borbu.
Kod veine boraca negoduje se na injenice da za gubitak teritorije, veliki broj mrtvih i
ranjenih, te velika materijalna razaranja do sada nitko nije odgovarao, niti je pozivan na
odgovornost. iroko se prepriava da je do svega dolo ranije, prije dvadesetak dana.
Pri nadgledanim zapovjednitvima postrojbi ima primjedbi glede primjene uputstva o
nadlenosti za rjeavanje odnosa u slubi oruanih snaga Republike Hrvatske (Prilog br.
1), (IPD, Klasa: 804-04/92-02 od 26.08.1992.godine) osobito u svezi odredbe lanka 3.
stavka 2. istih. Neka od rjeenja reenog uputstva stvaraju tekoe u postupku rjeavanja
statusnih pitanja vojnih osoba,
U posljednje vrijeme bitno je poboljana logistika podrka, to pozitivno utjee na mo-
ral ljudi kao i primjena stimulativnih mjera (dodjela PHP - pitolja zaslunim borcima).
3. SIGURNOST
- Sluba sigurnosti u postrojbama HV i HVO - ne funkcionira, to se u cijelosti odraava
na niz negativnih pojava koje su dovele do gubitka teritorija, ivota i MTS.
- izrazito djelovanje 5. kolone, koja je ubaena u nae postrojbe i mjesno stanovnitvo i
uz ostale faktore odigrala glavnu ulogu u naputanju teritorija, razbijanju postrojbi i pa-
du teritorija u veem djelu bez borbi.
- Nedovoljna prisutnost organa sigurnosti na terenu, u cilju stjecanja pravog uvida u sta-
nje, dovodila je do toga da su zapovjednitva od OG Posavina do IZM akovo dobivala
od neodgovornih zapovjednika esto nepouzdane podatke na podruju teritorije i vlasti-
tim postrojbama, to je rezultiralo kanjenjem odgovarajuih mjera na uvrenju obra-
ne i pada teritorija.
- Sluba sigurnosti nije imala uvid na razne negativne pojave u postrojbama, kao napu-
tanje poloaja, kanjenje i nedolazak jedinica na poloaje, pljaku, nedisciplinu, samo-
volju, verc i profiterstvo te ih nije u suradnji sa vojnom policijom spreavala i na vri-
jeme odgovorne upozoravala.
- Odsutnost pojedinih naelnika i referenata slube sigurnosti sa sastanaka i koordinacije
je posljedica naina organiziranja slube izvan sustava voenja i zapovijedanja iz ega
proizlazi da je ona sama sebi svrha - a ne u funkciji zapovijedanja, iz ega dolazi do ni-
za slabosti i po slubu i po zapovijedanje.
- Izmeu slube sigurnosti i vojne policije zapaa se nedostatak meusobne suradnje i
povjerenja. To se isto odnosi na odnose izmeu vojne policije i civilne policije.
- Oit je velik negativan utjecaj lokalne vlasti na postrojbe HV koje su formirane na nji-
hovoj teritorij. Primjer: dominacija opinske vlasti Slavonskog Broda nad zapovjedni-
tvom 108. brigade ZNG Slavonski Brod koja negativno utjee na zapovijedanje i upot-
rebu te jedinice. Postoji neka udna elja da se brigada zatiti od borbi.
- Smatramo da naelnik SIS-a 108. brigade ZNG Zdravko Sokovi ne moe uspjeno
obavljati svoju funkciju ako obnaa i dunost dopredsjednika SO Slavonski Brod, tajni-
ka predsjednitva HVO Bosanska Posavina i direktora tvornice uro akovi nam-

jenske proizvodnje za potrebe HV. U isto vrijeme njegov brat Pavao Sokovi obnaa
funkciju naelnika logistike 108. brigade, koja ujedno logistiki podrava dvadeset i je-
dnu brigadu HV i HVO i pet samostalnih postrojbi. Na ove konstatacije ima puno pri-
govora pripadnika HV i HVO, ali ne znamo kakva bi sposobnost trebala ovoj dvojici pa
da bi mogli obnaati te silne funkcije.
- Na podruju Slavonskog Broda djeluje satnija vojne policije u sastavu 68. bataljuna
vojne policije Osijek. Pored svog uredovanja na teritoriji Slavonskog Broda, vojna poli-
cija uspjeno djeluje i na teritoriju Bosanske Posavine, pri emu uspjeno surauje i in-
struktivno djeluje na vojno policijske postrojbe HVO koje su u formiranju. Primjeuje
se nesuradnja sa vojnom policijom postrojbi HV koje dolaze i djeluju u Bosanskoj Po-
savini i suprotstavljaju se kontroli na prijelazu iz BiH u Hrvatsku i ne potuju zakonitos-
ti za koje je nadlena Vojna policija Slavonski Brod. Suprotstavljanje ovom je osnovni
uzrok prijevoza opljakane robe i verca ljudi od strane postrojbi koje se vraaju iz Bo-
sanske Posavine.
- Suradnja sa civilnom policijom nije dobra, ak vlada antagonizam i veliko nepovjerenje
iz razloga neaktivnosti i umijeanosti nekih ljudi iz civilne policije u verc i nezakonite
radnje. Primjer izdavanja domovnica, osobnih iskaznica i putovnica graanima BiH za
1600 DEM, to upuuje na umijeanost vie funkcionara MUP-a Slavonski Brod u te
nezakonite radnje.
- Inspekcija je stekla uvid da Vojna policija u Slavonskom Brodu obnaa struno i korek-
tno vojno policijski posao, ak preuzima na sebe neke poslove iz domene civilne polici-
je i SIS-a - najveim dijelom zbog nepovjerenja u te slube (opravdano) jer odreena
saznanja i radnje koje je njima prepustila po njima nita nije poduzeto.
- Bitno je napomenuti da vojna policija nije pod utjecajem lokalnih vlasti, ve nastoji
struno po zakonima i propisima raditi svoj posao.
- U vojnoj policiji nalazi se sreena arhiva o svoj oduzetoj i zaplijenjenoj imovini iz Bo-
sanske Posavine, koja je na propisan nain pohranjena u logistikoj bazi 108. brigade
ZNG. Smatramo da je to jedan od uzroka meusobnog sumnjienja i nepovjerenja voj-
nika HVO prema opinskim vlastima Slavonskog Broda i HV, jer smatraju da je to vla-
snitvo Bosanske Posavine i da oni sa tim moraju raspolagati.
- Inspekcija smatra da bi se detaljnim uvidom u dokumentaciju i daljnjim tokom tih
sredstava i roba mogle otkriti mnoge nezakonite radnje i postupci, to je i stajalite voj-
ne policije Slavonskog Broda.
4. OBAVJETAJNA SLUBA
- Uvidom u stanje stie se dojam da obavjetajna sluba u postrojbama HV, a posebno u
HVO ne funkcionira dovoljno. Nema obavjetajnih podataka po dubini neprijateljske te-
ritorije, ve se sve svodi na osmatranje sa prednjih poloaja i prislukivanje. Nedovolj-
no se koriste izviake jedinice postrojbi HV, dok u postrojbama HVO iste su slabo or-
ganizirane i nedovoljno opremljene potrebnim sredstvima izviake namjene. Iz nave-
denih razloga zapovjednitva na vrijeme ne raspolau potrebnim informacijama o jaini
i namjerama neprijatelja to je jedan od uzroka nepovoljne situacije na ratitu i pada od-
reenih teritorija.
- Osjea se nedostatak specijalnih jedinica za aktivnosti u pozadini neprijateljske teritori-
je, to bi trebalo pod hitno uputiti od strane HV, i organizirati iste u HVO, jer do sada
nije bilo djelovanja naih specijalnih jedinica, a prijeko su potrebne.
5. STANJE LOGISTIKE PODRKE ISTONOG BOJITA

- Logistika podrka postrojbi OG Posavina jo uvijek nije kritina u cjelini, ali je
dostigla kritinu toku u sitnom streljivu (metak 7,62, 7,65 i 9 mm) i minama za MB
120, 82 i 60 mm. Ovo se moe konstatirati i za POS (Protiv oklopna sredstva) za pos-
trojbe HVO u neposrednom dodiru sa neprijateljem. U cjelini stanje se poboljalo dola-
skom na bojite general pukovnika ermaka. Isto tako u brigadama HVO loe funkcio-
nira i sustav veza zbog nedostatka ica za induktorsku vezu, koja je manje ranjiva u od-
nosu na druge vrste veza. Opskrba sa svim vrstama hrane za postrojbe HV i HVO je ug-
lavnom dobra.
Postoje postrojbe na prvoj liniji fronte koje i po sedam dana ne dobivaju toplu hranu,
uglavnom zbog nedostatka posua kao i zbog neposrednog djelovanja neprijatelja. Tre-
balo bi omoguiti bar jedan topli obrok dnevno za borce na prvoj liniji borbe.
- 108. brigada HV logistiki podrava 21 brigadu i pet samostalnih postrojbi sa dosta
malim brojem ljudstva. To dovodi do iscrpljenosti istih i pada njihove efikasnosti u vrlo
dinaminom periodu borbenih djelovanja postrojbi HV i HVO. Organizacija i materijal-
no poslovanje ulaska i izlaska TMS, opreme, streljiva i naoruanja dobro je postavljeno.
Kompjuterska obrada podataka znatno je poveala efikasnost djelovanja, a operativna
evidencija za zapovijedanje i rukovoenje je precizna i pravovremena.
Potrebno je poveati broj djelatnika naroito u skladitima streljiva, naoruanja i MES.
- Evidencija i materijalno poslovanje sa svim TMS, naoruanjem i streljivom funkcionira
samo do razina brigada. Dalje prema bojnama, satnijama i vodovima kao izvrnim pot-
roaima, gubi svoj kontinuitet u evidenciji stanja utroka, ime je prekinuta veza ulaz -
izlaz MS.
- Nema ustaljene i centralizirane propisane dokumentacije od MO prema postrojbama to
znatno utie na bri, efikasniji protok MTS, zakonitost materijalnog poslovanja i kon-
trolu istog. Radi toga same postrojbe izmiljaju razne obrasce u dokumentaciji to do-
vodi do arolikosti i vee mogunosti nezakonitih radnji i otuenja MTS u HV i HVO.
Ovo se posebno odnosi na HVO gdje se oprema, naoruanje i streljivo nabavlja popre-
nim linijama bez tragova evidencije do krajnjeg potroaa. U HVO postrojbama po-
stoji anarhinost u popuni m/v. Opskrbljuju se iz vie izvora: mobilizacijom, donator-
stvom i otimanjem na licu mjesta, a da o tome nema valjane dokumentacije kao i o ut-
roku naftnih derivata.
- Nema evidencije o streljivu i naoruanju za koje su bili zadueni mrtvi i ranjeni borci.
Nitko nije izvrio primopredaju i evidentirao u materijalnoj dokumentaciji (ovo se vie
odnosi na postrojbe HVO).
PRIJEDLOG MJERA:
1. Uspostaviti suradnju organa vlasti RH sa organima vlasti BiH u kojem cilju dogo-
voriti stavove, na razini Vlada, detairati organe Vlade koji bi koordinirali sva pi-
tanja od interesa za funkcioniranje vlasti na podrujima Brodsko Posavskog rati-
ta. (istaknuo J.Z.)
2. Sustav voenja i zapovijedanja na bosansko-posavskom ratitu dovesti u sklad i u
strogu subordinaciju sa tonim naznakama tko je za to odgovoran. (istaknuo J.Z.)
Regulirati postavljenja na dunost, posebno zapovjednika postrojbi. Kroz borbene za-
povijedi odrediti postrojbama zonu odgovornosti i regulirati druga pitanja od znaaja za
voenje oruane borbe. Regulirati prava i dunosti zapovjednika u zoni odgovornosti
postrojbe sa kojom zapovijeda. Sprijeiti paralelizam u zapovijedanju, zapovijeda-
nje od nenadlenih asnika, dolazak vikend starjeina mimo znanja nadlenih star-
jeina, ubacivanje samostalnih grupa mimo znanja i plana nadlenog zapovjednika

i druge aktivnosti koje tete zapovijedanju. (istaknuo J.Z.)
3. Mobilizaciju i demobilizaciju vriti strogo prema zapovijedima ministra obrane. Za
neizvrenje zapovijedi poduzimati zakonom predviene mjere prema v/o, vlasnicima
materijalnih sredstava, odgovornim osobama u organima obrane i u vojnim postrojba-
ma.
4. Obvezati organe obrane i zapovjednike vojnih postrojbi za voenje tone evidencije o
ueu v/o u ratu, prevoenju, promicanju i dodjeli inova, ranjavanju, osposobljavanju
za dunost i druga bitna pitanja od interesa za HV i pojedinca. Organi obrane i vojne
postrojbe obvezati na uzajamno izvjeivanje o svim promjenama.
5. Formirati grupu IPD koju dodijeliti zapovjednitvu istonog ratita sa zadatkom sup-
rotstavljanja neprijateljskoj propagandi, petoj koloni i organizaciji antipropagandnog
djelovanja na istonom ratitu.
6. Sigurnosno informativnu slubu osposobiti i vie angairati na poslovima za potrebe
voenja i zapovijedanja, ako je potrebno i kadrovskim promjenama te u tom smislu iz-
koordinirati rad SIS-a, vojne policije i civilne policije.
7. Pojaati djelovanje na podruju HVO kao i na osposobljavanju slube sigurnosti i VP
HVO i izkoordintrati meusobnu suradnju.
8. Inzistirati da vojna policija Slavonskog Broda bude nadlena svim postrojbama HV i
vojnoj policiji koja ih prati na teritoriju Slavonskog Broda, posebno kod prelaska rijeke
Save u cilju uredovanja i spreavanja nezakonitih radnji.
9. to hitnije kadrovski i materijalno osposobiti obavjetajnu slubu, posebno u postroj-
bama HVO.
10. Angairati specijalne jedinice HV na okupiranom podruju Bosanske Posavine i raditi
na pomoi, formiranju takvih jedinica pri HVO.
11. Hitno poboljati popunjenost postrojbi HV, a naroito HVO koje se nalaze u nepo-
srednom kontaktu sa neprijateljem sitnim streljivom, POS, minama za MB 120, 82
i 60 mm kao i granatama za tenkove T-84 i T-55 (125 i 100 mm kumulativne i pan-
cirne). (istaknuo J.Z.)
12. to hitnije izvriti obradu centralizirane i propisane dokumentacije u materijalnom pos-
lovanju i operativnoj evidenciji od strane Ministarstva obrane (logistika) za sve postroj-
be HV od GS HV do krajnjeg potroaa, to e u mnogome sprijeiti sadanje dosta ne-
aurno stanje i nezakonite radnje u prometu roba za HV.
13. Odravanje m/v svih vrsta kao i utroak naftnih derivata svesti u zakonske okvire propi-
sanom i centraliziranom dokumentacijom i evidencijom. Ovo bi znatno olakalo kontro-
lu pravilnog koritenja istih kao i smanjenje trokova u cjelokupnom poslovanju u pos-
trojbama HV.
Nadgled izvrili: Ivan Karaka, brigadir, Ljubomir Barei, brigadir, Drago Franciko-
vi, pukovnik, Ivan Grbavac, pukovnik, GLAVNI INSPEKTOR OBRANE, general
zbora Martin pegelj [v.r.]505
Vjerojatno je neto i valjalo, meutim, nadglednici se o tome nisu oitovali.

Na osnovu prijedloga mjera moe se zakljuiti:
505
RH, Ministarstvo obrane, Glavna inspekcija obrane, Zagreb, Glavni inspektor obrane, general zbora
Martin pegelj [v.r.] - Ministarstvu obrane - Gojko Suak, ministar, GS HV - general zbora Anton
Tus, naelnik, Ured predsjednika RH - efu vojnog kabineta - Izvjee br. 117, Klasa: 822-01/92-
01/117, Ur.broj: 512-20-92-1, Zagreb, 28.08.1992, god.
1. U Bosanskoj Posavini nema suradnje organa vlasti RH sa organima vlasti BiH,

niti ima dogovorenih stavova na razini Vlada, temeljem kojih bi se koordini-
rala sva pitanja od interesa za funkcioniranje vlasti na podrujima Brodsko Po-
savskog ratita. Drugim rijeima, u Bosanskoj Posavini vlada politika anarhi-
ja.
2. U sustavu voenja i zapovijedanja:
nema stroge subordinacije
ima paralelnog zapovijedanja
ima vikend starjeina koji vrljaju bojitem mimo znanja nadlenih zapov-
jednika
ima ubacivanja samostalnih grupa mimo znanja i plana nadlenog zapovje-
dnika
3. Mobilizacija i demobilizacija se vri mimo zapovijedi ministra obrane.
4. Ne vodi se tona evidencija o ueu vojnih obveznika u ratu, promicanju i
dodjeli inova, ranjavanju
5. Zapovjednitvo istonog ratita nema slubu za IPD.
6. SIS nije osposobljen niti dovoljno angairan na poslovima za potrebe voenja i
zapovijedanja
7. Ne djeluje se dovoljno na podruju HVO i na osposobljavanju slube sigurnos-
ti i VP
8. Nezakonite radnje se ne spreavaju dovoljno.
9. HV, a posebno HVO nema dovoljno osposobljenu obavjetajnu slubu.
10. Nema specijalnih jedinica na okupiranom podruju
11. Popunjenost MTS-om je nedostatna, naroito u HVO.
12. Logistika ne vodi propisanu evidenciju to je dovelo do nezakonitih radnji u
prometu roba za HV.
13. Trokovi u cjelokupnom poslovanju su veliki.
03. rujan 1992.

Umor i nervoza u redovima HV-a
Najei napadi neprijatelja iz svih topnikih i ostalih sredstava bili su na pravcu ela-
rue, dok su se na ostaloj liniji vodile, uglavnom, borbe obrane bez vee dinamike. Izu-
zetno loe stanje je u zonama odgovornosti 157. br. HV i 3 'A' br. ZNG koje su umorne
i zahtijevaju momentalno izvlaenje zbog loeg morala vojnika.506
Na pravcu djelovanja prve i druge bojne (108.br.HV) dan protjee uz slabiju topniku i
pjeadijsku vatru neprijatelja. Trea bojna, odnosno izviai uz topnitvo OG pokuali
unititi V.P. haubica, ali zbog velike daljine nije mogue izvriti korekciju vatre tako da
se odustalo od toga. U treoj bojni poginuo jedan borac. Procjena sve tri bojne je da ne-
prijatelj svoju liniju dri deurnim oruima, topnitvom i tenkovima sa vrlo malo pjea-
dije.507
506
507
Razvojem situacije na zapadnom dijelu ratita, () pored obavljenih razgovora sa za-

povjednikom 157. br. HV, postoji realna mogunost naputanja linije fronta 2/157 br.
HV () a zbog odbijanja zadatka (druge) postrojbe 157. br. koja je po planu trebala
izvriti smjenu.
Postrojba 3.'A' br. je u vrlo sloenoj situaciji, obzirom na stanje u postrojbi, nije u mo-
gunosti kvalitetno izvravati zadatak. Trai dodatne snage i smjenu postrojbe, to bi ta-
koer moglo rezultirati neorganiziranim izvlaenjem i ugroavanjem cijelog dijela rati-
ta. inimo sve to je u naoj mogunosti, ali drugih snaga nema do pristizanja Taktikih
Grupa.508
Predsjednik Kriznog taba tri dana ?!
(Istovremeno) u kriznom tabu Bosanskog Broda, nastavljaju se sukobi, te je Zvonimir
Pavi, koji je obnaao funkciju predsjednika spomenutog taba u trajanju od tri dana,
(do povratka Ilije Kljajia), upuen zajedno sa svojim suradnicima, od strane Kljajia,
na prvu liniju fronte.509
04. rujan 1992.

Na crti bojinice u zonama i pravcima 103. br. HV, 153. TG i 157. br HV vodio se pravi
rat. Gospodin bojnik Boro Halkijevi (zapovjednik 157.br. op.J.Z.) u popodnevnim sa-
tima je javio da su mu vojnici jako niskog morala i da e ih on izvlaiti u toku noi. Po-
duzelo se sve da do tog ne doe, ali po zadnjoj informaciji sa terena od brigadira Kola-
ka, kompletna snaga 157. br. HV, oko 06.00 sati je izala.510
Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, zapovjedio je 108. br. HV, da

organizira i pripremi snage samostalne satnije 109. br. HV, opremi je sredstvima za
POB, uputi u zapovjednitvo OGIP gdje ima stii u toku dana najkasnije do 17,00
sati.511
Zapovjednik OGIP je zapovjedio borbenoj grupi 2.'A' br. da iz svog sastava iz-
dvoji vod unutar kojeg treba organizirati skupinu za POB. Vod se ima javiti u 05,00
sati sljedeeg dana u zapovjednitvo IZM-2. Zonu odgovornosti koju je drao, ima
privremeno preuzeti vod iz sastava 108. br. HV.512
Pored intervencija koje je poduzeo, zapovjednik OGIP je odluio pregrupira-
njem snaga TG-153, po uvoenju 1/157. br., uvesti svjee snage TG-137 i BG-150,
konsolidirati i utvrditi liniju obrane. Aktivnom obranom uz nasilna izvianja stvoriti
uvjete za ofenzivna djelovanja na pravcu Kostre - Gradac - Begluci. Gotovost za
508
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Operativno dnevno izvjee u 18,30 sati, Klasa:
509
SZUP, Smiljan Relji, Informacija o situaciji na ratitu u Bosanskoj Posavini, Urbroj: 80/488,
Zagreb, 03.09.1992. god.
510
511
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu 108., Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-
512
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu 2. A br., Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
obranu: 06.09.1992. god. u 08,00 sati.513 Zapovijed je, svojim supotpisom, odobrio
zapovjednik Slavonskog bojita general Petar Stipeti.
Bransko ratite - po izvjeu 108. br. HVO, pristiglom 04.09.1992. god. u 18.25 sati,
na tom podruju u proteklih 48 sati voene su estoke borbe s ciljem pomjeranja linije
obrane. U toj akciji neprijatelju su unitena dva tenka, devet mitraljeskih gnijezda i ubi-
jeno oko 40-ak etnika. Dostignutu liniju na pravcu tree bojne nisu mogli zadrati
zbog nedostatka streljiva svih kalibara. (istaknuo J.Z.) Neprijatelj je u toku borbe
uveo dva tenkovska voda.514
Zapovjednik 108. br. HV Zapovjednitvu OGIP:
U toku dana je stigla zapovijed da preuzmemo dio poloaja 2 'A' brigade, zbog toga to
dijelovi 2 'A' brigade idu na Kostre. Poloaje smo preuzeli oko 20.00 sati. U toku dana
neprijatelj je djelovao topnitvom i pjeadijom po naim poloajima. U prvoj bojni imali
smo dva, a u treoj tri ranjena borca. Trea bojna je u toku dana unitila jedan tenk.515
05. rujan 1992.

Poelo razvlaenje linije
157 br. HV nije ula i izvrila zapovijed zaposjedanja linije od r. Save do s. e-
larue. Ta linija je sada razvuena i osigurana od snaga 101 br. HVO i 153 br. HV.516
06. rujan 1992.

Nepovoljne vremenske prilike djeluju na ljudstvo na poloajima pa se uoava
zamor, a ljudstvo je promrzlo.517
07. rujan 1992.

VRS je povremeno napadala na pravcima koje su osiguravale snage 104. i 106.
br. HVO. U reonu Crkvine neprijatelj je doveo svjee snage 600 - 700 ljudi i oko 15
tenkova. U Brvnik je dolo 100 novaka iz Srbije.518 U popodnevnim satima primije-
eno (je) pregrupiranje neprijateljske /s i tehnike na pravcima djelovanja prve i
tree bojne 108. br. HV. Oko 19.30 sati otpoeo je pjeadijski i topniki napad na
pravcu tree bojne, ali je isti uspjeno odbijen.519
513
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu TG-137, TG-153 i BG-150 br., Zapovijed, Klasa:
81/92-01, Ur. Broj: OG-17/92-617 i 634, Slavonski Brod, 04. i 06.09.1992. god.
514
515
516
517
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu 157. br. HV., Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur.
518
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Operativno dnevno izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur.
519
08. rujan 1992.

Povlaenje TG-137
U rajonu bosanskobrodskog ratita (su) uvee (bila) manja pukaranja. U 00.45 sati uo-
eno (je) da se TG-137 povukla bez odobrenja, oko tri kilometra. Ovim je stvorena veli-
ka rupa i pometnja kod drugih postrojbi. Hitno smo obavijestili sva pretpostavljena za-
povjednitva i jedinice na terenu i do jutra djelomino uspjeli pokrpati ovu liniju. Raz-
log povlaenja, TG-137 (zapovjednik, Pavle Miljavac, op.J.Z.) smatra da je u veoj
sigurnosti. (istaknuo J.Z.) U toku noi nije bilo jae pucnjave osim oko 22.00 sata, kad
su ispaljene dvije granate na Slavonski Brod, ali bez rtava i ranjenih. U rovove TG
137 ula je 103. derventska brigada. (istaknuo J.Z.) 520
U 18.00 sati na istoku kod G. Koliba. 153. br. HV je imala etiri poginula521
Iz Izvjea 108. brigada HV - Zapovjednitvu OGIP:
Neprijatelj je poeo sa jaim aktivnostima u 10.55 sati. U to vrijeme poinje jaki top-
niki napad na poloaje tree bojne, a u isto vrijeme neprijateljski avioni intenzivno iz-
viaju, da bi zatim raketirali prvu bojnu. Nakon toga nastavlja se jak topniki napad da
bi u 14.05 poeo jaki tenkovsko-pjeadijski napad na pravcu Struge gdje obranu izvodi
naa prva bojna. Jaki napadi traju sve do 18.00 sati kada je neprijatelj razbijen i poeo
se povlaiti. Linija za obranu je ostala ista, napad etnika je odbijen i naneseni su mu
znatni gubici u /s i uniten jedan tenk. Trea bojna je takoer unitila jedan tenk. U na-
im postrojbama imali smo 11 poginulih i 20-30 ranjenih u toku dana.522 (istaknuo
J.Z.)
Podjele u redovima obrambenih postrojbi
Na sastanku Hrvatske zajednice Bosanske Posavine i HVO, Muslimani su zahtijevali
da RH istupi sa pravom logistikom, ili e se u protivnom okrenuti Tuzli, i obranu-
Posavine uzeti u svoje ruke. (istaknuo J.Z.) Podrku Muslimanima dali su i profesor
Ani iz Brkog, te Ivan ivkovi iz Oraja, koji su svjesni da se sami ne mogu oduprije-
ti agresoru.
Ovih dana formirana je i nova vlada Bosanske Posavine u kojoj nema osoba iz Bosan-
skog Broda i koja prema puanstvu Bosanskog Broda treba 'tiho i lagano' da prepusti
vlast Tuzli i Muslimanima. Meutim, Bosanski Brod ne pristaje da ue u sastav Tuzlan-
skog kantona, te se ponovno javljaju stare, ali i nove ideje oko rjeavanja problema Bo-
sanskog Broda i Hrvata u tom djelu Bosne. Puanstvo i Krizni tab Bosanskog Broda
namjeravaju da suspendiraju Savjet HVO, te izaberu novi ratni tab, a potom da
provedu referendum o spajanju sa RH, ili o proglaenju dravnih granica opine
Bosanski Brod, kako bi iz tih pozicija pregovarali sa Vladom BiH. Trenutno Vlada
BiH nudi unutar Tuzlanskog kantona izvjesnu autonomiju, to elnitvo Bosan-
skog Broda i okolice ne prihvaa. (istaknuo J.Z.)
Iako taj problem nije objavljen, ipak se u najteoj situaciji za Bosanski Brod i Posavinu,
deavaju podjele u redovima obrambenih postrojbi, gdje je ve dolo i do manjih inci-
denata izmeu Muslimana i Hrvata.523
520
521
522
Zapovjednitvo 108. br. HV - Zapovjednitvu OGIP, Izvjee sa terena, Klasa: 81/92-02 Ur.broj:
2130-01/92-991, Slavonski Brod, 17.09.1992. god.
523
SZUP, Pomonik ministra, Smiljan Relji - Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog
poretka RH, Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih poslova RH, eljko Tomljenovi, zamjenik ministra
Ove razmirice se deavaju 28 dana prije ulaska VRS u Bosanski Brod.

Bujrum!524
09. rujan 1992.

Ante Prkain sa est autobusa HOS-ovaca u Bosanskom Brodu
Neprijateljsko topnitvo pogodilo je centralno skladite 153. brigade HV-a, kojom prili-
kom je veliki broj vojaka izgubio ivot, te su tijekom dana iz tih razloga preostali vojaci
153. br. HV napustili bojite.
U pomo pripadnicima HV i HVO, stiglo je est autobusa HOS-ovaca iz Imotskog i a-
pljine pod zapovjednitvom Ante Prkaina.525 Odmah po dolasku stavili su se na raspo-
laganje zapovjednitvu Operativne grupe.526
Na istonom dijelu ratita 104. br. HVO je u toku noi sa svojim izviaima
izvrila izvianje u s. Odmut. Tijekom te akcije sedam izviaa je stradalo - dva su
poginula, a pet ih je ranjeno.527
unutranjih poslova, Josip Perkovi, pomonik ministra obrane RH - Informacija o stanju unutar
Kriznog taba Bosanskog Broda, Ur.broj: 80/504, Zagreb, 23.09.1992. god.
524
Bujrum, tur.(bujurmak - zapovijedati) zapovijedajte, izvolite. Izvolite! (pri ugoavanju, aenju i
nuenju), posluite se! (Ani - Goldstein, n.d. str.82.)
525
Prema kazivanju predsjednika HVO-a Bosanske Posavine, Vinka Begia, autoru, (10. srpnja 2009.)
on je preko zastupnika (tada) Hrvatskog dravnog sabora i generala HOS-a Ante Prkaina, pozvao
HOS u pomo Bosanskom Brodu.
526
SZUP, Pomonik ministra, Smiljan Relji - Josip Manoli, predstojnik Ureda za zatitu ustavnog
poretka RH, Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih poslova RH, eljko Tomljenovi, zamjenik ministra
unutranjih poslova, Josip Perkovi, pomonik ministra obrane RH - Informacija o stanju unutar
Kriznog taba Bosanskog Broda, Ur.broj: 80/504, Zagreb, 23.09.1992. god.
527
374 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Konsppirativni Ikoo Stani

I Stani, preddsjednik HDZ-aa Opine Derveenta
Iko
Da postoji vie linija izvjeivanja, savjetovan

D nja, snabdijevannja pa
i zapovijedanja - zna se, a u kooju spada ovaj osobni,
o rukom pisani
p
d
dopis Ike Stania, ministru obrrane Gojku uku - ne zna se. Nai-
m Iko Stani, predsjednik HDZ-a Opinee Derventa, prrijatelj
me,
G
Gojka uka, ovjek koji je ppretendirao bitii predsjednik HDZ-a
H
B
Bosanske Posavvine528 svom prrijatelju i ministru obrane RH pie:
p
Gospodine Minnistre,
U Bosanskoj Poosavini sve ide po p ve poznatom programu. Gosp podin Maji nije smije-
njen, naprotiv joo vie progoni ljjude. Prekjuer, tj.
t u nedjelju je uhitio
u Naelnika polici-
p
je. Ja ne smijem
m tamo do daljnjeeg.
Stanje na bojituu nije nita boljee. Prema razliitim
m izvorima juerr je na derventskoom bo-
jitu poginulo naih
n izmeu 30 i 50, moral slabii. Nemaju dovoljno boraca niti kvvalitet-
nih puaka. Possebno su molili da d se poalje strreljiva kalibra 7,,9. (istaknuo J.Z..) Radi
rjeavanja sluaaja Maji posebnno Vas molim slljedee; Zapovjednik Operativne grupe
Bosanska Posavvina g-din Vinko tefanek iz Slavvonskog Broda jee preko posrednikka mo-
lio da ja posreddujem da ga primiite na razgovor, te t da i ja budem nazoan. Ima nekkih in-
formacija za Vaas, molim da gaa Vi pozovete tto prije, s tim da d to bude bez znanja
z
generala Lucia. (istaknuo J.Z.))
Sa tovanjem, 9.9.'92.
9 Iko Stani529
Tus - protiv
p ukovve upute
10. rujan 1992.
U vezi upita o angairanju HVH u Bosanskojj Posavini, naeelnik GS HV geeneral
zborra Anton Tus uputio
u je zapovvjednitvu OZ Osijek (i zapo
ovjedniku OGIP
P - na
znannje) sljedee poojanjenje:
1. Temeljem spporazuma o prijaateljstvu i suradnnji izmeu R BiH H i RH, toka 6 i 8 od
21.07.1992. godine potrebitto je bojevo anggairanje postro ojbi HV u obrani bo-
sanskog dijela Posavine, (isstaknuo J.Z.) a pooradi obrane i zatite stanovnitvaa i cje-
lovitosti graanica RH.
2. U svezi neusspjeha, propusta i malobrojnosti snaga
s na tom dijeelu bojita, potreebito je
razvijati i jaaati oruane snaage BiH, a poglavvito postrojbe HV VO. Istima je potrebito
pruiti svu moguu
m strunu, logistiku i svakuu drugu pomo uz
u ostalo zalaganjje sva-
kog pripadnnika HV, a poglavvito strunih asnnikih kadrova.
3. U svezi supprotstavljanja nepprijateljskoj prom midbi potrebito jej maksimalno angai-
a
ranje svih orrgana IPD-a u poostrojbama na Slaavonskom bojitu u, ali i vee angairanje
svakog asnnika. Kvalitetnim m moralnim, siguurnosnim i drugim pripremama svakog s
528
Nacional, 29. 11. 2007.
N 2 god.
529
w
www.slobodanpralj jak.com/
vojnika HV, te eim obilascima crte bojinice i postrojbi pomoi u radu zapovje
dnicima u suzbijanju djelovanja neprijateljske promidbe i sprijeiti irenje lanih
glasina u vlastitim postrojbama.530
Dakle, unato javnoj objavi (07.07.'92.) Upute ministra obrane svim zapovjed-
nicima Hrvatske vojske kako nije dozvoljeno ni jednom zapovjedniku slanje ili
upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske, te kako e svi koji to
uine bez izriite zapovijedi Vrhovnog zapovjednika snosit posljedice za svoje pos-
tupke, naelnik GSHV, general zbora Anton Tus, upuuje pojanjenje zapovjedni-
tvu OZ Osijek kako je potrebito bojevo angairanje postrojbi HV u obrani bosan-
skog dijela Posavine. I to 50 dana nakon Sporazuma o prijateljstvu i suradnji iz-
meu R BiH i RH.
Kako to objasniti? Ili je general Tus od svog vrhovnog zapovjednika dobio
(nejavnu) zapovijed, te je u skladu s njom i postupio, objanjavajui zapovjedniku
OZ Osijek kako je potrebito bojevo angairanje postrojbi HV u obrani Bosanskog
dijela Posavine ili je samovoljno, ogluivi se na Uputu svog ministra, tako pos-
tupio. Naime, Uputu koju izda ministar, samo ministar, odnosno, predsjednik RH,
moe promijeniti. Naelniku stoera HV-a to sigurno nije doputeno.
Ili je to proturjeno postupanje dvojice najodgovornijih ljudi za obranu zemlje
od agresije u skladu s Tumanovom strategijom koja se sastojala od javne i tajne
politike i od vie opcija, ovisno o okolnostima i raspletima koje e nametnuti meu-
narodna zajednica, ali i rezultati u ratu. Jer, kako dalje kae Tomac, Tuman je
bio uvjeren da je u pravu i da e nadigrati i Slobodana Miloevia i Aliju Izetbego-
via i meunarodnu zajednicu
Kako ih je nadigrao u BiH, a posebno u Bosanskoj Posavini - zna se.
11. rujan 1992.

137. br. HV samoinicijativno naputa poloaj
Bosanski Brod - u 22.00 sati satnija 137. br HV (Duga Resa, zapovjednik brigadir Pavo
Miljavac op.J.Z.) napustila je poloaj na potezu Lipica - Duboac. Linija je naputena
bez iijeg odobrenja. Gospodin zapovjednik Kolak zatvorio je tu liniju sa vojnicima
HOS-a. Na ostalim dijelovima linije fronte neprijatelj je provocirao po svom obiaju.531
12. rujan 1992.

O razlozima naputanja poloaja satnije 137. brigade HV deurni operativni
OGIP izvjestio je IZM GSHV u akovu:
Oko 22.00 sata satnija 137. br HV napustila (je) poloaj na dijelu linije Lipica - Dubo-
ac, samoinicijativno bez iijeg odobrenja. Po prijemu obavijesti, brigadir Kolak, za-
povjednik IZM-a, popunio je nastalu prazninu sa snagama HOS-a. Tijekom noi 137.
br. HV je ponovno vratila dio svojih snaga i zatvorila taj prostor.
Do izvlaenja je dolo uslijed straha i nesigurnosti kod vojnika, koji su izmeu ostalog
prouzrokovani loim zapovijedanjem. Jutros oko 09.00 sati ponovno su napustili polo
530
531
broj: OG-17/92-648, Slavonski Brod, 12..09.1992. god.
aj u rejonu s Ganjaa, te ponovnom intervencijom zapovjednika IZM-a ponovno ga

zaposjeli. Miljenja smo da bi se ovakvi postupci mogli ponoviti i da je glavni razlog
tome to zapovjednici slabo i gotovo nikako nisu na borbenom poloaju s postrojba-
ma.532
106. br. HV je dobila zapovijed da do 10 sati 14.09. izvri smjenu 108. br. HV u rajonu
Strug r. Sava - tt90.533
Srpski napadi na Bosanski Brod i okolicu Brkog

Bosanski Brod: Neprijateljsko topnitvo napada na Bosanski Brod i sela ove opine.
Neprijatelj vri napad na pravcu s. Barice, tenkovima i pjeatvom. Situacija sloena,
poloaji se za sada dre. Linije koje su bile naputene sino u toku jutra (su) vraene u
podruju Lipica - Ganjaa. Nemamo dojavu za sada o stradalima. Napadi su nastavljeni
do veeri, tijekom borbi etnici su izgubili tenk i pragu.534
Brko: Neprijatelj je pokuao spojiti svoje snage iz okruenja kod s. Bokovac s ostalim.
Poslije dvodnevnih borbi napad odbijen. Linija fronte ostala nepromijenjena, osim to je
oien rejon s. Bokovac. Neprijatelju uniten jedan tenk, ubijeno oko 50 etnika. Agre-
sor zrakoplovstvom raketirao Brku, G. Rahi, Maou i Zovik.535
Jezidi: Da li smo mogli vie na raun vlastite komocije i sigurnosti?

V.d. naelnika stoera OGIP, pukovnik Berislav Jezidi, ogoren, prijekorno
pie zapovjedniku 2. MAD.
Gradaac je u izuzetno kritinoj situaciji. Pitanje je nadolazeih sati da li e se odrati.

Ja, kao v.d. naelnika taba OG 'Istona Posavina' vama postavljam pitanje; da li je bio
mogu takav izbor vatrenog poloaja koji bi bio blii Savi, pa bi domet T 130 bio
dovoljan da pomognemo tim ljudima koji nemilice ginu u jakoj ofanzivi etnika i
jedva odolijevaju ali ne bjee. Poloaj blii Savi istina, imao bi pojaanu dozu rizi-
ka, ali u biti mnogo manji od onog kojeg proivljavaju oni hrabri ljudi.
Da li smo mogli vie na raun vlastite komocije i sigurnosti ?536 (istaknuo J.Z.)
Pukovnik Lisica - odrjeito

Zapovjednik TG-3 VRS, pukovnik Slavko Lisica, energino i vojniki odrjeito
pie svom podinjenom, zapovjedniku 327 mtbr., takoer pukovniku, Stanku Balti-
u:
Vama je dobro poznato kako je 327. mtbr izvravala zadatke. Bio sam kao komandant
TG-3 prisiljen da vam smanjujem zonu na pola, a kasnije jo i vie da bi vam rezultati
bili veoma blijedi.
Nareenja za dalja dejstva broj 616 od 04.09.1992. godine niste izvrili pa sam bio pri
532
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek, akovo, Izvanredno izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur. broj:
OG-17/92-666, Slavonski Brod, 12..09.1992. god.
533
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu TG-137., Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
534
535
536
OGIP, Vritelj dunosti Naelnika taba, puk. Berislav jezidi - 2. MAD, n/r gospodin Jozi, Kla-
sa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-679, Slavonski Brod, 12.09.1992. god.
siljen da odreujem deo oficira iz komande da rukovode na tom pravcu. Nareenjem za

dalja dejstva broj 662 od 11.09.1992. godine zadatak koji ste imali niste izvrili. I pored
svih izvrenih priprema na nivou TG-3 u vezi organizacije i izvoenje napada kao i pri-
prema koje ste vi organizovali u jedinici i sa susedima niste izvestili da neete izvriti
zadatak. Zbog neizvrenja vaeg zadatka i mog nareenja u 2/16. krmtbr (Pajinom bata-
ljonu) dana 12.09.992. godine imali smo osam mrtvih i 39 ranjenih boraca.
Komandant vaeg HAD i MPOAD nisu na osmatranicama ve se tamo nalaze vojnici.
Umesto da ste organizovali IKM i da se uspostave vrste veze i sadejstva u najveem
broju sluajeva Vas nisam uopte mogao dobiti i uticati na tok b/d i na Vau jedinicu. I
pored toga to Vam je naelnik taba bio sa mojim Naelnikom taba na IKM TG-3 nije
ispoljio nikakav uticaj na izvoenje napada bolje rei da niste ni krenuli u napad.
Jedinicu - etu koju sam Vam pridodao umesto da ste odmah uveli u napad vrlo ste
sporo reagovali i pored mojih upozorenja. Pravdali ste to svim i svaim ali zadatak niste
izvrili. Banjaluku etu Vam nisam pridodao da smjenjuje Vau jedinicu i da je pre
zadatka podvlaite pod vatru ve da zajedno sa Vaim jedinicama i stareinama na elu
sa Vama izvrite zadatak.
Ako i pored pridate jedinice zajedno sa svojim snagama ne izvrite zadatak i ne
zauzmete s. Lipica i Potoane, a imajui u vidu da je loa organizacija i izvoenje
b/d, a i nareenje G VRS, duni ste kao oficir i komandant isto realizovati u svo-
joj brigadi, a ja kao komandant TG-3 realizovau ga na nain da u Vas svojom
naredbom smeniti sa dunosti i uputiti pravosudnim organima zbog odgovornosti
za pretrpljene gubitke u Vaoj jedinici, Banjalukoj eti i Vaem desnom susedu.
Smrt ustaama, zelenim beretkama i ratnim profiterima!537 (istaknuo J.Z.)
13. rujan 1992.

Deurni operativni u OGIP - trai pomo u ljudstvu
Linija od Save preko Gaee vie ne postoji jer se ljudstvo povuklo. Linija od Lipice
povukla se u selo Korae, linija sa Kostrea povukla se na potok Mamenik.
Slijed dogaaja: oko 12 sati izvukla se TG 150 br. HV, a sada se izvlai i TG 137 br.
HV koja je prekinula sve kontakte s IZM-om i izvlai minobacae i tenkove. Pripadnici
HOS-a pretrpjeli su gubitke od MB vatre, pet mrtvih i deset ranjenih i oni se povlae u
selo Korae. IZM pokuava organizirati obranu. Neophodna je pomo u ljudstvu.538
(istaknuo J.Z.)
14. rujan 1992

137. br. HV (Duga Resa) dezertira
Bosanski Brod - no je uglavnom protekla bez posebnih pomaka u odnosu na prethodno
razdoblje. Oko 22,00 sata 137 br. HV (Duga Resa, zapovjednik, Pavle Miljavac) vri
pritisak na prijelaz preko savskog mosta (Bosanski-Slavonski Brod op.J.Z.) kojeg je za-
prijeila Vojna policija i trai pojaanje (vojna policija, op. J.Z.), jer spomenuti dezerte-
ri vre pritisak. Oko 03.30 silom je preko savskog mosta prelo 500-600 ljudi i 20 ka
537
TG - 3, Komandant puk. Slavko Lisica - Komandantu 327 mtbr. puk. Balti Stanku, Izvravanje
zadataka u napadu od strane 327. mtbr i preduzimanje mera.- Broj: 677, Banja Luka, 12.9.1992. go-
dine ((Slavko Lisica, Komandant bez potreba., Banja Luka, Narodna i univerzitetska biblioteka
Republike Srpske, 2000. god. str. 122.)
538
miona. Vojna policija ih nije mogla sprijeiti.539 Vojska se zatim

uputila u stacionar u Donjim Andrijevcima. Zapovjednitvo 137. br.
HV i par ljudi iz artiljerije ostalo je s one strane mosta.540
U toku dana neprijatelj je djelovao artiljerijskim napadima na cijeloj
liniji ratita. Na pojedinim dijelovima ratita bilo je kombiniranih
napada, pjeadija, tenkovi, artiljerija. Na samoj liniji stanje je u ju-
tarnjim satima bilo kritino, a glavni uzrok je povlaenje TG 137.
br. HV i TG 150. br. HV. Nakon povlaenja ovih jedinica od njiho-
vog naoruanja postrojbe 101. br HVO nale su sljedee: kodirane
karte u rovovima, dva MB 120 mm i vie zolja i osa. I dalje na ovom P. Miljavac
ratitu je problem ljudstva, jer ga nema dovoljno.
Oko 10.48 na ovom ratitu je djelovala i manja borbena grupa zrakoplova. Jedan zrako-
plov tipa Orao je oboren i pao je na podruju sela Vinska.541
Zapovjednik 108. brigade HV - o smjeni postrojbe:

Oko 05.30 sati na poloaje nae prve i tree bojne poela je ulaziti 106 br. HV. Poloaji
prve bojne posjednuti u potpunosti do 08.30 sati dok je sa zamjenom tree bojne bilo
problema, jer 106. br. HV nema dovoljno ljudi da posjedne liniju tree bojne. Problem
kompletne zamjene tree bojne rijeen rastezanjem desnog krila 106 br. HV i lijevog
krila 2. 'A' brigade. Trea bojna izvuena sa poloaja do 10.30 sati. Pri smjeni prve i
tree bojne nije bilo nikakvih drugih problema, osim navedenog nedostatka ljudstva.542
Zapovjednik OGIP je 106. br. HV dopunio zapovijed od 12.09. 1992. god. na

nain da ima angairati dodatne snage kako bi izvrila smjenu kompletne 3./108.
HV, dok ne stignu nove snage, koje imaju potom preuzeti taj dio crte bojinice.543
Deurni operativni asnik OGIP, u izvanrednom izvjeu IZM OZ Osijek:

124. br. HV (Vukovar) naputa poloaj
U 22,55 sati dobili smo obavijest da je dolo do povlaenja 124. br. HV (Vukovar) sa
linije ratita, i iz njihove zone odgovornosti. Provjerom stanja preko 101. br. HVO gore
navedena informacija je samo potvrena. I pored mog upozorenja i davanja zapovijedi o
zabrani naputanja teritorija BiH 124. br. HV je to uinila i otila u nepoznatom smjeru.
Naputanjem i ove brigade, linija obrane bosansko-brodskog ratita je u jako tekom
stanju. Jo da napomenem da je ova brigada napustila ratite bez ikakvog povoda i raz-
539
Pavle Miljavac e petnaest godina kasnije (04.07.2007.) u Motelu Roganac u Dugoj Resi, na
predstavljanju knjige dr. Ante Kovaevia "Posavski koridor smrti", izjaviti: U Posavini se nisu
poklopili politiki i vojni ciljevi tadanjeg vrha drave, a to je najgore, te dodao Vojni i politiki
cilj nije bio strogo definiran Za Posavinu nikad nije reeno 'branimo je', 'obranimo je', ne-
go je uvijek bilo reeno 'pokuajmo ju obraniti'.
540
541
542
Zapovjednitvo 108. br. HV - Zapovjednitvu OGIP, Izvjee sa terena, Klasa: 81/92-02 Ur.broj:
543
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu TG-137., Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
loga. Mogu vam jo rei da je ovim potezom 124. br. HV dolo u pitanje opstanka sa-
mog Bosanskog Broda, odnosno preostalog ratita na tom dijelu.
Molimo vas da nam vie ovakve postrojbe ne aljete jer od njih imamo vie tete
nego koristi.544 (istaknuo J.Z.)
Samovolja postrojbi HV ili?

O samovoljnom izvlaenju 124. br. HV, TG 137. br. HV i TG 150. br. HV, s cr-
te bojinice zapovjednik OGIP napisao je 23.09.1992. godine izvjee zapovjedni-
tvu OZ Zagreb, n/r brigadiru Purgariu.
Naputanje linije bojinice TG-150 br. HV iz rajona u Lipicama dana 12.09.1992.god.,

moemo rei da je u datom trenutku bilo neopravdano. Na cijeloj liniji ratita sve pos-
trojbe su trpile vatru kao i TG 150 br. HV. U jednom trenutku TG 150 br. HV je ostala
bez svog jednog krila, krilo su napustile postrojbe HOS-a, te je dolo do naglog irenja
dezinformacija unutar postrojbe i stvaranja panike, tako da je dolo do povlaenja TG
150. br. HV bez dozvole i zapovijedi zapovjednika te postrojbe. Jedinica je samovoljno
napustila poloaje i prela na lijevu obalu Save. U toku povlaenja postrojbe nije bilo
povrijeenih vojaka iako je neprijatelj otvarao artiljerijsku vatru po komunikacijama.
Na temelju pronaenih MTS, ostavljenih na prvoj liniji obrane, moemo zakljuiti da
zapovjednici te postrojbe nisu organizirano izvlaili postrojbu sa ratita. Od MTS pro-
naeno je: MB, RBR, municije, TT sredstava i dr.
Slina, gotovo ista situacija dogodila se i sa TG 137. br. HV, kada je takoer dolo do
irenja dezinformacija i stvaranja panike unutar, a i izvan postrojbe, te je i ova postrojba
izvrila izvlaenje na lijevu obalu r. Save bez suglasnosti i odobrenja zapovjednika te
postrojbe.
Dana 14.09.1992. god. u 22.55 sati u OGIP javljeno nam je da dolazi do samovoljnog
izvlaenja TG 124. br. HV sa linije bojinice. Naredba od strane zapovjednika OGIP je
bila da se TG 124. br. HV ne moe povui sa ratita. No i pored ove naredbe TG 124.
br. HV je oko 24.00 sati izvrila nasilni proboj preko mosta na r. Savi. Moemo rei da
je i ova TG napustila poloaje bez odobrenja zapovjednitva te postrojbe.
Jedan od zapovjednika te postrojbe je, u momentu naputanja TG 124. br. HV sa linije
bojinice, razgovarao sa deurnim OGIP i izvjestio ga da ne moe zadrati svoje vojake.
Zadrati TG 124. br. HV da ne pree na lijevu obalu r. Save nije mogla ni V.P. jer su
vojaci iz TG 124. br. HV na silu preli preko (mosta).
Jo jednom treba naglasiti da su TG 150; TG 137 i TG 124 napustile svoje poloaje na
ratitu bez suglasnosti i odobrenja zapovjednitva postrojbi kao i bez odobrenja zapov-
jednitva OGIP.545
General Stipeti trai poduzimanje stegovnih mjera zbog odbijanja zapovijedi i

naputanja poloaja
U posljednje vrijeme u zoni odgovornosti ovog zapovjednitva uestale su pojave nepo-
sluha, neizvravanja zapovijedi nadreenih zapovjednitava, samovolje pojedinih zapo
544
OGIP, Deurni operativni, satnik, Zlatko Kokanovi - IZM Osijek, akovo, Vanredno operativno
545
OGIP, Zapovjednik, puk. Vinko tefanek - OZ Zagreb, n/r brigadir Purgari, Ilica 242, Izvjee,
Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-729, Slavonski Brod, 23.09.1992. god. u 16,09 sati.
vjednika koji se oituju u sljedeem:

1. 02.09.1992. god. - 1. satnija 2. domobranske bojne Slavonski Brod odbija izvriti
postavljenu joj zadau.
2. 04.09.1992. god. - kompletna 157. br. HV bez odobrenja se izvlai sa bojita Bosan-
ske Posavine (zapovjednik, bojnik, Boro Halkijevi)
3. 05.09.1992. god. - po dobivanju zapovijedi za zaposjedanje linija obrane 157. br.
HV odbija ii u dodijeljenu joj zonu odgovornosti.
4. 08.09.1992. god. - u kasnim veernjim satima 153.br. HV samovoljno, bez znanja
nadreenog zapovjednitva naputa borbene poloaje i povlai se za oko 3 km od
zadanih poloaja "jer je na njima sigurnija", to u nepovoljan poloaj dovodi susjed-
ne postrojbe (zapovjednik brigade pukovnik Goreta Damir, zapovjednik TG bojnik
Lovri Drago).
5. 11.09.1992. god. - oko 22.00 sati TG-137 naputa svoje poloaje. Tijekom noi us-
pijeva se vratiti dio ljudi.
6. 13.09.1992.god. - bez odobrenja sa svojih poloaja se izvlae TG-150. (zapovjednik
pukovnik Straganac, zamjenik Kuran) i TG-137. Prilikom povlaenja na poloajima
ostavljaju dio materijala: kodirane karte, razgovornike, 2 kamiona, kampanjolu, 2
MB 120 mm., nekoliko komada osa i zolja i dosta streljiva (navedeno je na njihovim
poloajima nala 101.br. HVO koja je iste zaposjela).
7. 14.09.1992. god. - oko 03,30 sati 500-600 ljudi u 20 kamiona iz sastava TG-137. vr-
e pritisak na vojnu policiju na savskom mostu, koja ih da bi izbjegla incident, pro-
puta preko mosta i oni odlaze u Donje Andrijevce. U poslijepodnevnim satima oni
odlaze u Dugu Resu. (zapovjednik brigade Pavle Miljavac).
8. 14.09.1992. god. - oko 22,55 sati samovoljno se sa linije obrane izvlai 204. br. HV
(Vukovar) i odlazi u svoju bazu (zapovjednik BG, bojnik, uri Ivan, zamjenik,
bojnik, Arbanas Ivica).
9. 14.09.1992. god - TG-123 (Poega) odbija izvriti dobivenu zapovijed za izvrenje
borbenih zadaa u Bosanskoj Posavini.
Cijenimo da gore navedeni dogaaji negativno utiu na stanje, ponaanje i moral a-
snika i vojnika prvenstveno onih koji ostaju i dalje na svojim poloajima i izvra-
vaju postavljene zadae. Glede toga traimo od vas da hitno provedete postupak za
utvrivanje injeninog stanja u gore navedenim sluajevima i da poduzmete kon-
kretne otre stegovne mjere prema zapovijednitvima, zapovjednicima i pojedincima
iz imenovanih jedinica jer njihovo ponaanje dovodi u pitanje izvrenje zadaa, i-
vota vojnika i ugled pripadnika HV.
Nesankcioniranje ovakvoga ponaanja pojedinaca uinkovitim stegovnim mjerama
moglo bi dovesti do irenja neposluha samovolje pojedinaca, slabljenja stege i su-
bordinacije u zapovijedanju. Ovu upozorbu - zahtjev shvatite kao zamolbu, za stva-
ranje povoljnih uvjeta za profesionalno obnaanje dunosti ovog zapovjednitva i
uspjeno provoenje postavljenih zadaa.
Zapovjednik, general bojnik, Petar Stipeti (v.r.).546
546
Zapovjednitvo istonog (Slavonskog) bojita, Zapovjednik, generalbojnik Petar Stipeti - GS HV,
Poduzimanje stegovnih mjera, Z a h t j e v , Kl. 035-01/92-01, Ur. Br: 1076/5-01-92-160, akova,
15.09.1992.god.
Zapovjednik 108. br. HV pukovnik Sori - protestira

Prilagodivi se stanju na terenu, u cilju zatite svoje brigade, bez imalo ustrua-
vanja, zapovjednik 108. br. ZNG HV pie na sve strane: od OZ Osijek do Predsjed-
nika RH.
Zapovijeu: klasa 8/92-01 UR bar. OG-01/92-587 od 30.08.1992. dobili smo zadatak:

'Snage grupirati po slijedeem; u prvoj liniji 1/108., 3/108 bez jedne satnije, koja e biti
u drugoj liniji iza 2.A brigade, 2/108 u drugoj liniji iza 2A brigade i TG 123. u ulo
zi rezerve.'
S obzirom da je bio nedostatak ljudi na ostalim linijama, dobili smo veu zonu odgo-
vornosti te nismo mogli vriti zamjenu unutar brigade.
Na liniji smo ostali 14 dana kako je bilo i planirano, no nakon 13. dana zbog bijega ne-
kih jedinica HV sa linija, zatraeno je da i dalje 1/108 br. i 3/108 br. ostanu na liniji koje
su provele gore navedeno vrijeme.
Prije odlaska smo insistirali da dobijemo zonu odgovornosti kako bi smo sebe mogli mi-
jenjati u okviru brigade (to nam je i obeano) no zbog gore navedenog to nije uinjeno.
Danas je obeana i planirana smjena nae 2/108 br., a nakon ponovnog bijega nekih je-
dinica ta zamjena nije mogua radi otkazivanja dolaska planiranih brigada. Dobili smo
zadatak koji znai ultimatum. Potrebno je nai smjenu unutar brigade, a nakon 14 dana
angairanja cijele brigade u interesnoj zoni.
Za usporedbu 3 'A' brigada je na terenu provela samo etiri dana i nestala.
Naa brigada nakon 14 mjeseci ratovanja, niti jednom nije pobjegla, a takoer znamo
to je uinila u interesnoj zoni. Samo u posljednjih 58 dana je imala 40 dana terena.
S obzirom da nismo u mogunosti sami izvriti zamjenu 2. bojne, postoji mogunost da
vojnici demonstrativno napuste liniju jer im se to dogodilo nekoliko puta za to smatra-
mo odgovornim Zapovjednitvo OG 'Istona Posavina'.547
547
Zapovjednitvo 108. brigade ZNG HV, Zapovjednik, puk. Stanislav Sori, GS HV i OZ Osijek,
Izvjee, - dostaviti: - Predsjednik dr. Franjo Tuman, general zbora Anton Tus, generalbojnik P.
Feldi, brigadir Vinko Vrbanac, Klasa: 81/92-02, UR. broj: 2130-01)92-975, Slavonski Brod,
15.09.1992. god.
382 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Podjjela ratnog plijena meuu srpskim borcima

III. KRONOLOGIJA
K 383
Dokumennt br. 27 Nareenjje o podjeli ratnogg plijena (Lisica n.d

d. 124. Str.)
16. rujna 1992.

Zapovjednik Slavonskog
S bojiita - zapovjednniku OG Iston
na Posavina -
Zadaa za borbena djelovan nja:
a) Na derventsko - brodskom prravcu odmah, snaagama: BG-102. br., 101 br. HVO O, BG-
103 br. HVO, BG-124 br. BG-105 B br., TG-106 br., i 3. mad d-om, odsudnom m obra-
nom, organiizirajui naroito jako zapreavannje i protuoklopnu u borbu, sprijeitte pro-
dor neprijateelja i zaustavite ga
g na liniji: s. Gaanjaa, s. Potoaani, s. Lipica, s. G.
G Ba-
rica, s. Kosttre, s. N. Luanii, s. Zborite, Obodni kanal, s. D. i G. Kolibe, s. Struga,
S
r. Sava. Ostvvarite potrebne uvjete
u za slamanjee i razbijanje neprijatelja i protunaapadna
djelovanja naim
n snagama. Naroito
N vrsto drati
d pravac: s. Begluci,
B s. Korae, Bo-
sanski Brod i s. Lijee - Bossanski Brod.
Borbeni porredak u jednom borbenom ealonuu sa rezervom.
b) Obranu lijevve obale r. Sava, organizirajte
o kakko je to reguliranoo mojom zapovijeedi Kl.
8/92-01/01 Ur.br.
U 1076/5-01--92-281 od 09.099.1992. god.
c) Na pravcu djelovanja
d TG - Istok snagamaa: 104 br. HVO, 106 br. HVO, BG-102
br. HVO, BG-104
B br. HV, BG-122
B br. HV, BG-130. br. HV V, 131. br. HV i TO uz
podrku 2 MAD-a,
M razbiti neeprijatelja na crtii: s. Grebnice, s. Lijeskovac, s. Doljani,
D
s. Gajevi, s. Polojani, s. Torranj, s. Dominkovvii, s. Vidovice, s. Kopanice, r. Sava.
S
Nanoenjem m glavnog udara pravcem
p s. Vidovvice - s. Krepii, a pomonim pravcem
s. Grebnice - s. Batkua, presjei komunikaciju Brko, s. Krepi, K s. Lonari, s.
Obudovac, s. s D.Slatina gdje na dostignutoj linniji organizirati obranu
o osiguravaj
ajui se
sa pravca: Bosanski
B amac, Gradaac, Brkoo, te stvarajui po otrebne uslove zaa djelo-
vanje naih snaga na Derventsko - Brodskom m pravcu.
S juga sudjeeluje OG-1 sastavva: 107., 108. i 211. (Srebrenika) br. b HVO.
384 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Borbeni porredak u jednom ealonu sa rezervoom.

Sa planiranjem napadnih djellovanja poeti oddmah.
Gotovost zaa borbeno djelovaanje 17.09.1992. god.
g u 04.00 sati..
Vrijeme borrbenog djelovanjaa odredite svojomm zapovijeu. Vrrijeme izvrenja zadae
z
d 20.00 sati.548
orjentirno 21.09.1992. god. do
548
Slavonsko bojite, Zapovjednik generralbojnik Petar Stippeti - Zapovjedniitvu OGIP, u Zaddaama
S
z borbena djelovannja, Klasa: 8/92-01/01, Ur.broj: 1076//5-01-92-301, akovo, 16.09.1992.good.
za
III. K
KRONOLOGIJA 385
Dokument br. 28 elnici Bosanske

B Posavinee, dvadeset dana priije gubitka
Bosaanskog Broda i cijelog mostobrana (w
www.slobodanpraljjak.com)
Maksimalno gaenje 108. br. HV

17. rujan 1992.
Zapovjednik 108. br. HV dostavlja izvjee zapovjedniku OZ Osijek, brigadiru
Vinku Vrbancu, iako bi po subordinaciji taj izvjetaj trebao dostaviti OGIP, pukov-
niku Vinku tefaneku. Dakle, zapovjednik 108. br. HV izvjeuje svog podrunog, a
ne borbenog zapovjednika i na taj nain zapravo demonstrira kako mu je dosta ga-
enja 108. br. HV. Istina, na kraju dopisa se navodi da je izvjee dostavljeno i
OGIP-u i zapovjednitvu Istonog bojita IZM GSHV akovo, ali to samo potvruje
kako je pukovnik Sori izvjee demonstrativno uputio u Osijek - iako po subordina-
ciji to nije trebao. Naime, njegov prvi nadreeni je pukovnik Vinko tefanek, a na-
redni, general bojnik Petar Stipeti. Zapovjednik OZ Osijek, po subordinaciji nije u
nikakvoj izravnoj borbenoj zapovjednoj vezi sa zapovjednitvom 108. br. HV. Za-
povjednik 108. Br. HV je borbeno izvjee trebao dostaviti OGIP, a OZ Osijek - na
znanje, a ne obrnuto.
Zapovjednitvo 108. br. HV - Zapovjednitvu OZ Osijek

Izvjee sa terena u Interesnoj zoni od 31.08.1992. do 16.09.1992. godine.
- Na osnovu primljene zapovijedi od Operativne grupe 'Istona Posavina' klasa 8/92-
01 ur.br. OG-01/92-587, izdana je zapovijed naim postrojbama za posjedanje linije
za obranu u Interesnoj zoni.
- Prva bojna ula u Interesnu zonu 31.08.1992. do 7,00 sati i posjela poloaje za obra-
nu: lijevo r. Sava desno smetlite sa 404 ovjeka .
- Trea bojna ula u Interesnu zonu sa dvije satnije do 9,00 31. 08. a preostale dvije
satnije ule do 11,00 istog dana. Trea bojna posjela rajon za obranu: lijevo smetli-
te, desno ekonomija u s. Kolibe gornje. Trea bojna posjela poloaje sa 362 borca.
- Sa ulaskom prve i tree bojne izvrili srno zamjenu 106 brigade. Prilikom posjedanja
poloaja naih postrojbi i izvlaenja postrojbi 106. brigade nije bilo ranjenih ni po-
ginulih. Na lijevom krilu nae tree bojne nalazila se druga A brigada sa kojom je
uspostavljena veza. Istog dana u Interesnu zonu ule su i dvije baterije MB 120 mm,
jedna kao podrka prvoj, a jedna kao podrka treoj bojni. U toku noi uvedena su i
tri tenka, jedan rasporeen na pravcu djelovanja prve bojne a dva na pravcu djelova-
nja tree bojne.
- IZM brigade je smjeten u s. Gornja Moila sa ukupno 45 ljudi (zapovjednitvo, ve-
za, osiguranje, sanitet).
- U toku dana na pravcu prve bojne slabije topniko i pjeadijsko djelovanje, nije bilo
poginulih ni ranjenih. Na pravcu tree bojne u toku dana tri borca teko ranjena od
granate. Na naoj liniji obrane no i dan protekli uz manje aktivnosti neprijatelja, li-
nija obrane nije nigdje ugroena. Na jugozapadnom dijelu ratita jaka topnika i pje-
adijska vatra etnika po poloajima postrojbi HVO-a, zbog navedenog i gubitaka u
/s dijelovi postrojbi HVO povukli se na rezervne poloaje.
- 01.09.1992. u Interesnu zonu ula naa druga bojna i izvrila smjenu TG-123. Smje-
na obavljena do 8,00 sati sa ukupno 455 ljudi. Istog dana uvedena je i baterija MB
120 mm kao podrka drugoj bojnoj, te jedan tenk. Druga bojna posjela rejon za ob-
ranu: lijevo na Obodnom kanalu kod s, Lovrii desno za oko 1000 m juno od kote
94.
- Na pravcu, svake bojne rasporeena po jedna praga. U toku dana izvreno poveziva-
nje lijevo sa drugom A brigadom desno sa satnijom iz Sijekovca 101 brigade.
- Od 01.09.1992. 108. brigada u interesnoj zoni angairana sa 1612 ljudi. (istak-
nuo J.Z.)
U toka dana tri borca tree bojne lake ranjena.
- 02.09.1992. No protekla uz slabiju topniku i pjeadijsku vatra neprijatelja. U
17,00 avion raketirao sa dvije rakete na oko 300 m od IZM-a 108 brigade,
Prva bojna unitila jedno M/V, a druga bojna unitila pragu. Izviai tree bojne su
izvianjem ustanovili 2 V.P. haubica, prili im vrlo blizu i naveli topniku vatru OG,
te su unitili ta dva V.P. izvianjem su ustanovljena jo dva V.P. neprijateljske arti-
ljerije, ali dosta daleko od naeg P/K.
- 03.09.1992. na pravcu djelovanja prve i druge bojne dan protjee uz slabiju topniku
i pjeadijsku vatru neprijatelja. Trea bojna, odnosno izviai uz topnitvo OG po-
kuali unititi cilj 3. i 4. (V.P. haubica), ali zbog velike daljine nije mogue izvriti
korekciju vatre tako da se odustalo od toga. U treoj bojni poginuo jedan borac.
Procjena sve tri bojne je da neprijatelj svoju liniju dri deurnim oruima, topni-
tvom i tenkovima sa vrla malo pjeadije.
- 04.09.1992. U toku dana stigla zapovijed od OG da preuzmemo dio poloaja 2
A brigade, zbog toga to dijelovi 2A brigade idu na Kostre. Poloaje smo
preuzeli oko 20,00 sati. (istaknuo J.Z.)
U toku dana neprijatelj je djelovao topnitvom i pjeadijom po naim poloajima u
prvoj bojni imali smo dva ranjena borca, a u treoj tri ranjena borca. Trea bojna u
toku dana unitila jedan tenk.
- 05., 06., 07. 09. 1992. Slabije aktivnosti neprijatelja na pravcima djelovanja naih
bojni. Nae postrojbe u ta tri dana vrile aktivnu obranu, izviali i unitavali uoene
ciljeve. U popodnevnim satima 07.09.1992. primijeeno pregrupiranje neprijateljske
/s i tehnike na pravcima djelovanja prve i tree bojne. Oko 19,00 sati neprijatelj ot-
poeo pjeadijski i topniki napad na pravcu tree bojne ali je isti uspjeno odbijen.
- 08.09.1992. Neprijatelj poeo sa jaim aktivnostima u 10,55 sati. U to vrijeme po-
inje jaki topniki napad na poloaje tree bojne, a u isto vrijeme neprijateljski avio-
ni intenzivno izviaju, da bi zatim raketirali (poloaje) prve bojne. Nakon toga nas-
tavlja se jak topniki napad da bi u 14,05 poeo jaki tenkovsko-pjeadijski napad na
pravcu Struge gdje obranu izvodi naa prva bojna. Jaki napadi traju sve do 18,00 sati
kada je neprijatelj razbijen i poeo se povlaiti. Linija za obranu je ostala ista, napad
etnika je odbijen i naneseni su mu znatni gubici u /s i uniten jedan tenk. Trea
bojna je takoer unitila jedan tenk. U naim postrojbama imali smo 11 poginulih
i 20 - 30 ranjenih u toku dana. (istaknuo J.Z.)
- Period od 09.09.1992. do 14.09.1992. na pravcima djelovanja svih naih postrojbi
protjee relativno mirno, uz svakodnevne povremene provokacije pjeadijskim oru-
jem i artiljerijskim oruima. U ovom periodu nije bilo poginulih dok je ranjeno ne-
koliko naih boraca.
- 14.09.1992. Oko 5,30 sati na poloaje nae prve i tree bojne poela je ulaziti 106
brigada. Poloaji prve bojne posjednuti u potpunosti do 8,30 sati dok je sa zamje-
nom tree bojne bilo problema jer 106. brigada nema dovoljno ljudi da posjed-
ne liniju tree bojne. Problem kompletne zamjene tree bojne rijeen rasteza-
njem desnog krila 106. brigade i lijevog krila 2A brigade. (istaknuo J.Z.)
Trea bojna izvuena sa pozicija do 10,30 sati. Pri smjeni prve i tree bojne nije bilo
nikakvih drugih problema, osim navedenog nedostatka ljudstva.
- 15.09.1992. Smjena druge bojne ne tee po planu, jer OG 'Istona Posavina' ni-
je na vrijeme osigurala postrojbu koja bi zamjenu izvrila. Nakon upornih tele-
fonskih poziva OG-u, te nakon odlaska Zapovjednika i Naelnika brigade u OG
reeno im je da e smjena stii danas do pada mraka ili u toku noi. Obeanje
je dao brigadir tefanek i general Stipeti, uz prisustvo generala Tusa. Dano
obeanje na alost nije ispunjeno, jer smjena u toku 15.09.1992. nije stigla. (is-
taknuo J.Z.)
- 16.09.1992. U toku prethodne noi druga bojna je imala dva lake (ranjena)
borca. U jutarnjim satima nije izvrena smjena nae druge bojne, a na sastanku
u OG-u reeno da e smjena krenuti odmah i to jedan dio bi smjenila 105. bri-
gada, a jedan dio 101. brigada HVO. Cijeli dan je protekao u izvianju terena
ovih postrojbi, a konana smjena i izvlaenje druge bojne je zavreno do 21,00
sati. (istaknuo J.Z.)
Za vrijeme smjene nije bilo ranjenih ni poginulih boraca.
- Izviaki vod brigade na ovom terenu je bio pridodan drugoj bojni, a inenjerijski
vod brigade zadatke je obavljao po zahtjevima zapovjednitava bojni i zapovjedni-
tva brigade.
- Na ovom terenu 108. brigada je sudjelovala sa 1.612 ljudi.
- U toku ovog terena imali smo slijedee gubitke u ljudstvu:
- poginulih - 14
- tee ranjenih - 18
- lake ranjenih - 18
- Utroak MTS-a priloen je u Izvjeima postrojbi.
- Analizirajui protekli teren ne moemo, a da ne spomenemo maksimalno "ga-
enje" 108. brigade. Iako u zapovijedi za posjedanje poloaja 108. brigada ima zna-
tno manju zonu odgovornosti bili smo u vie navrata prisiljeni poveavati istu, te
smo na kraju posjedali liniju obrane u duini od oko 9,5 km. Sve ovo navedeno do-
velo je do toga da smo ostali bez ikakvih rezervi, sa praktino svim raspoloivim
ljudstvom na liniji. Veliki problem je i konstantan nedostatak MTS-a, kao i iz
terena u teren uoena pojava kanjenja smjene.
Sve prethodno navedeno bitno je uticalo na pad discipline i morala u postroj-
bama te dovelo do oteanog zapovijedanja na svim nivoima i automatski dovelo
do smanjene bojeve gotovosti cijele brigade. 549 (istaknuo J.Z.)
Na ovom terenu je druga bojna 108. br. HV imala velikih problema, dakako,
ne svojom krivicom. Ta ista bojna e 15 dana kasnije ponovo imati probleme i opet
ne svojom krivicom.
549
Zapovjednitvo 108. br. HV - Zapovjednitvu OZ Osijek, Izvjee sa terena u Interesnoj zoni od
31.08.1992. do 16.09.1992. godine, Klasa: 81/92-02 Ur.broj: 2130-01/92-991, Slavonski Brod,
17.09.1992. god.
III. K
KRONOLOGIJA 389
390 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokument br. 29 Problemi sa smjenom

s 108. br. HV,
H na njenom pred
dzadnjem terenu.
(w
www.slobodanpraljjak.com)
19. rujan 1992.

Istoni dio ratita - Snage obranne 104. i 106. br.. HVO jutros su po planu krenulee u na-
pad na zadanim m pravcima, desnoo krilo na pravcuu s. Brvnik i s. Batkua imajui vie us-
pjeha, a lijevo na
n pravcu s. Vidoovice, manje.
Brko - u protekkla dva dana 1088. br. HVO nakonn izvedene akcije oslobaanja Bukkvika i
okolnih sela vrrila je ienje terena,
t tom prilikkom je zarobljen no jo oko 20 eetnika.
Grupa od 25 doo 50 ljudi podijeljena u trojke naamjerava se probiti iz rajona s. Vujiii
V
prema Pelagievu. Agresor je na n cijeloj liniji djelovao artiljerijsk
ki, pjeadijski uzz upot-
rebu oklopnih jedinica te avijaciijom u dva navraata, djelovao je po p selima Zovik, Brka i
Gornji Rahi. Pripadnici
P 6. batalljuna 108. br. HV
VO uspjeli su pom mai liniju oko kilome-
tar prema selu Markovi
M Polje.5550
21. rujan 1992.

Na podruju bosanskobrodsk
b kog ratita u jutaarnjim satima otpoeo je kombbinira-
ni pjeako
p tenkovvski napad VRS S na dijelu fronnta uz r. Ukrinu u. Napad su hrvvatske
551
snagge odbile, te su liniju fronte drali pod kontrolom.
k U zoni odgovoornosti
550
OGIP, Deurni opeerativni, - IZM Osijjek, akovo, Operaativno dnevno izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur.
O
b
broj: OG-17/92-7133, Slavonski Brod,, 19.09.1992. god.
551
O
b
105. br. HV djelovalo je i zrakoplovstvo, te je uniteno jedno sanitetsko vozilo

HVO.552
U zoni odgovornosti 106. br. HVO nastavljene su aktivnosti na ovladavanju la-
teralnim kanalom od Vidovica prema Lepnici. U rajonu Brvnika utvrivali su polo-
aje.
VRS je tijekom cijelog dana napadala na poloaje HV i HVO minobacaima
svih kalibara, topnitvom, tenkovima i pragama. Na istoni dio bosanskobrodskog
ratita ispaljeno je oko 150 granata. Na zapadnom djelu bosanskobrodskog ratita po
liniji fronta izvreno je djelovanje artiljerije VRS, te njihovi povremeni pokuaji
pjeakih napada.
Linija fronte je stabilna i pod kontrolom HV i HVO, iako su imali dva mrtva i
dva ranjena vojaka.553
Tijekom dana u zoni odgovornosti 104. br. HVO vreno je utvrivanje dostig-
nutih poloaja, a VRS je djelovala tenkom i pjeakim naoruanjem. Trea i etvrta
bojna 106. br. HVO spojile su se ispod kote 86,6 na komunikaciji Oraje-Lepnica, te
nastavile intenzivno izvianje.
22. rujan 1992.

Na orakom ratitu 106. br. HVO je lagano napredovala, kao i 104. br. HVO - u
rajonu s. Brvnik.
U zoni Gradaca VRS je napala s. Muskii. Iako su hrvatsko-muslimanske sna-
ge traile pomo u streljivu i artiljeriji, odoljeli su napadima, te sauvali liniju nep-
romijenjenom.554
Pljaka, eliminacije, te borba za vlast

U Bosanskom Brodu nastavlja se pljaka, eliminacije, te borba za vlast i poloaj kao da
se ratna zbilja ne odvija na samo nekoliko kilometara od grada. Zapovjednik Vojne
policije Odak, Golubovi, preuzeo je ingerencije nad svim zatvorima u Bosan-
skom Brodu, te zapoeo trgovinu sa zarobljenim Srbima. Vojni policajci jednog i
drugog grada odvode zarobljene Srbe da rade na njihove posjede, a potom odlaze
u razmjenu. (istaknuo J.Z.) Obino nakon toga obrambene postrojbe redovito su napa-
dane topnitvom po istim linijama i rovovima koje su ureivali zarobljeni Srbi.555
23. rujan 1992.

Loe stanja sa streljivom
Na bosansko-brodskom ratitu bilo je artiljerijske i minobacake vatre sa povremenom
pjeakom paljbom. 124. br. HV se bez nareenja (opet) izvukla u 15.20. sati. Prazan
552
broj: OG-17/92-721, Slavonski Brod, 21.09.1992. god. u 24,00 sati.
553
OGIP, Deurni operativni, Krunoslav Porupski - IZM Osijek, akovo, Operativno dnevno izvjee,
Klasa: 81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-717, Slavonski Brod, 21.09.1992. god. u 19,10 sati.
554
555
SZUP, pomonik ministra, Smiljan Relji - MORH, pomoniku Ministra g. Josipu Perkovi - osob-
no, Predmet: Saznanja o stanju na bosansko-posavskom ratitu Ur.broj: 75/285, Zagreb, 22.09.1992.
god.
prostor je popunjen, pomaka linije nema.

Na orakom ratitu 106. br. HVO (je) ostala na dostignutoj liniji. Nedostatak artiljerij-
skog streljiva sprjeava daljnje napredovanje kao i nedostatak tenkovskog i MB
streljiva. (istaknuo J.Z.)
U rajonu 104. br. HVO i 102. br. HVO Grebnice - Ljeskovac - Brvnik linija nepromije-
njena.
U Gradacu kritino - etnici napadaju linijom G. Bjeljavina - D. Bjeljavina, a klin im
se probio do Kikia. Ulau se svi napori da se odbace. Trai se 131. br. HV da Grada-
ac podri artiljerijom - naalost nismo u mogunosti - nema streljiva. (istaknuo
J.Z.) Ima ranjenih i poginulih.
Brko - povremena pukaranja - nedostatak streljiva.
Opa ocjena: nisu mogui nai jai protuudari zbog tako loeg stanja sa streljivom
za topove, haubice i tenkove. Ukoliko streljivo ne stigne u toku dana dio tehnike e
se morati s linija izvui.556 (istaknuo J.Z.)
U toku dana neprijatelj je napredovao na pravcu Zborite - ardak po dubini 1 km. Tre-
nutno nae snage vre protuudar.
U zoni odgovornosti 104. br HVO stabilizirali su linije, osvojili raskrije kod Bukvika,
te uveli pojaanje radi utvrivanja linija. to se tie 106. br.HVO oni se nalaze u Bukvi-
ci i rade na spajanju s 3. bojnom, a 4. bojna izbila je ispred ukia ume - lateralni ka-
nal, gdje su odmah pristupili utvrivanju s tim da izviaju ispred dostignutih poloaja,
radi daljnjeg napredovanja.557
24. rujan 1992.

132. br. HV odbijaju prijei u Zonu B
Derventsko - bosansko-brodsko ratite: U toku dana neprijatelj je djelovao pjeakom i
minobacakom vatrom du cijele linije fronte. U toku dana 132. br. HV (Naice) na-
pustila Slavonski Brod i vratila se u svoju bazu ne izvijestivi OG 'Istona
Posavina'. (istaknuo J.Z.)
Istoni dio ratita: (104. - 106. br. HVO) danas su neprijateljski zrakoplovi djelovali po
Domaljevcu sa est kazetnih bombi i otetili oko 40 kua. Juer je 104. br. HVO zarobi-
la dvije prage u djelu s. Zasjeka. U s. Brvnik zarobljena su dva MB 120 mm., te dosta
streljiva, gdje su snage HVO zauzele s. Brvnik.558
Uslijed pogoranja situacije na ovom dijelu fronta, zapovjednik Slavonskog bo-

jita, general bojnik Petar Stipeti, izravno 121. br. HV, izdaje zapovijed, da iz svog
sastava poalje jednu ojaanu borbenu grupu (od 200 ljudi), koja se ima javiti za-
povjedniku OGIP do 17,00 sati, 25. rujna. 1992. godine, radi primanja zadae.559
Osim toga, general Petar Stipeti, - zapovjedniku OZ Osijek, brigadiru, Vinku Vr-
bancu, upuuje zapovijed za preduzimanje mjera:
556
557
558
559
Zapovijed ZapovjednikaSlavonskog bojita - Zapovjednitvu 121. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-
123. br. HV odbija prijei u Zonu B

Na derventsko - brodskom pravcu situacija je krajnje ozbiljna.
1. 132. br. HV je u toku dana odbila ulazak u zonu borbenog djelovanja.
2. 123. br. HV izvjetava da nije u stanju izvriti dobijeni zadatak jer na raspola-
ganju ima samo 50 ljudi. (istaknuo J.Z.)
3. Poduzmite sve mjere da u toku 24./25.09.1992. god. zatvorite zapadni pravac Der-
venta - Bos. Brod.
4. Za zatvaranje navedenog pravca angaujte 109. (br. HV) i druge postrojbe.560
Fotografija br. 68 Grad Gradaac (Foto: www.panoramio.com/photo/2391976, 29.07.2009.)
560
IZM akovo, Zapovijed ZapovjednikaSlavonskog bojita - Zapovjednitvu OZ Osijek, Zapovijed,
Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-1076/5-01-92-314, Slavonski Brod, 24.09.1992. god.
394 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
III. KRONOLOGIJA
K 395
Dokumennt br. 30 Oko 20000 tisue boraca (1011. i 103 br. HVO) prima
p plau,
aa na poloajima ih je
j oko 230. (www w.slobodanpraljak.ccom)
Prema kazivvanju naelnika 101. br. HVO, brigadira Ive Mijia, autoru,, u toj
posttrojbi je, za rujaan 1992. godinee, od ministarstvva obrane RH primilo
p plau viie od
3800 ljudi.
26. rujan 1992.

Zappovjednik OGIIP - moli postroojbe za Zonu B
Zapovjednik OGIP
O moli zaapovjednika Slaavonskog bojitaa da mu angairra po-
strojjbe za uporabu u Interesnoj zoni:
z Molim Vas da poaljette zapovijed TGG-154
(Koprivnica) za njiihovo daljnje anngairanje na naem
n ratitu. Angairanje
A TG--145 i
2. 'A
A' br. trebalo bi
b da krene od ponedjeljka 288.09.1992. godin ne. TG - 145 se
s ve
561
interresirala preko nas
n kad e doi.
561
OGIP Zapovjednikk - Zapovjedniku Slavonskog bojitaa, Molba, Klasa: 81/92-01, Ur. Brooj: OG-
O
0
01/92-745, Slavonsski Brod, 26.09.19992. god.
Bosanskobrodsko ratite: Neprijatelj je u toku dananjeg dana od ranih jutarnjih sati po-
eo s topnikim napadima na Slavonski Brod, a isto tako i na cijeloj liniji bosansko-
brodske bojinice. Jai kombinirani pjeako topniki napadi bili su u zoni odgovornosti
105. br. HV, u rajonu Adijinog potoka. Napad je uspjeno odbijen. U toku uvoenja
109. br. HV u rajonu Bjela kt 96 - ardak od posljedica topnikog napada poginula su
dva pripadnika 109. br. HV, a sedam vojnika je ranjeno iz iste postrojbe.
U zoni odgovornosti 121. br HV, selo Korae - kt 90 po dubini sjeverno, neprijatelj je
djelovao topnitvom. Poginulih i ranjenih nije bilo.
U zoni odgovornosti 102. br. HVO, selo Potoani, neprijatelj je vrio kombinirani pje-
ako topniki napad koji je uspjeno odbijen. Linija bojinice ostaje nepromijenjena.562
27. rujan 1992.

Brigadir Vrbanac s jednom bojnom eli presjei koridor (sic!)
Zapovjednitvo 3. 'A' br. ZNG je od zapovjednika OZ Osijek dobila zadau da s
jednom bojnom, pojaanom s dva topa 122 mm iz 2. MAD-a, izvri prodor - u zah-
vatu komunikacije Oraje - Gradaac, razbije snage agresora, presijee komunikaciju
Brko - Obudovac i utvrivanjem obrane na dostignutoj liniji omogui ostalim sna-
gama HVO i HV proirivanje i zaposjedanje uklinjenja u neprijateljevom rasporedu.
Zadaa se je imala izvriti u vremenu od 28. - 30. rujna 1992.563
Dakle, brigadir Vrbanac se opet petlja u borbeno zapovijedanje postrojbama u
zoni odgovornosti OGIP u kojoj borbeno moe i smije zapovijedati iskljuivo i jedi-
no zapovjednik OG, sada ve brigadir, Vinko tefanek.
Inae, nije jasno ta je znaila ova izdana zapovijed? to je brigadir Vrbanac
htio postii ovom zapovijeu, kada je i sam znao kako se koridor s 500 boraca ne
moe probiti. A ako se i probije, s tim snagama se ne moe braniti, a drugih nema.
Jedina posljedica ove zapovijedi mogla je biti, poslije neuspjena pokuaja nje-
ne realizacije i posljedino brzog izvlaenja postrojbe iz borbenog poretka - unoenje
nemira i panike u domae (HVO) snage s tog prostora.
Topniki napadi na S. Brod i N. Selo

Na bosanskobrodskom ratitu: od jutarnjih sati neprijatelj je poeo s topnikim napadi-
ma na Slavonski Brod i liniju bojinice. Neprijatelj je topnitvom djelovao po poloaji-
ma 103. br. HVO i 105. br. HV. Tenkovskim projektilima neprijatelj je iz rajona Kos-
trea djelovao po poloajima 109. br. HV u Novom Selu. Kombinirane topniko-
pjeake napade neprijatelj je vrio na poloaje 102. i 121. br. HV koji su uspjeno od-
bijeni. Zrakoplovi su tijekom dana u tri navrata borbeno djelovali po Novom Selu, te
imali jedan izviaki nalet. Jedan zrakoplov je pogoen. Linija bojinice ostaje nepro-
mijenjena.564
562
563
OZ Osijek, Zapovijed Zapovjednika - Zapovjednitvu 3. A br. ZNG HV, Borbena Zapovijed,
Klasa: 8/92-01/01, Ur. Broj: 1076-01-92-97, Osijek, 27.09.1992. god.
564
Posljednja borbena zapovijed OGIP-a - 108. br. HV,

za zonu B
108. br. HV i 36. sam. mtb. dobili su zadau da do 10 sati, 28. i 29. rujna izvre
smjenu 106. br., TG-105, BG-120 i TG-127 u irem rajonu s. Zborite, s. Luani i
Ribnjaka.565
4. Odluio sam
Angairati 108. br. HV sa 36. mtr. bat. u zoni obrane
desno: ukljuno most na obodnom kanalu (kolski put s. Luani - s. Zborite) - Hrasto-
vaa; lijevo: r. Sava (Strug) - Brodsko Polje s osnovnim ciljem:
Izvriti redovitu zamjenu angairanih postrojbi u datoj zoni obrane, uvrstiti crtu obra-
ne, te stvoriti uvjete za prelazak u ofanzivna borbena djelovanja.
Dinamika uvoenja 108. br. HV i zamjena ve angairanih postrojbi obaviti po slijede-
em;
4.1. Snagama jaine 2 (dvije) bojne izvriti posjedanje rajona obrane
desno; KT-90; lijevo; r. Sava (Strug); po dupini; s. Krianovo, sa zadatkom:
Izvriti zamjenu 106. br. HV na borbenom poloaju, aktivnom i upornom obranom na-
nositi neprijatelju to vee gubitke u /s i MTS, te uz nasilna izvianja ispred prednjeg
kraja stvarati uvjete za prelazak u ofanzivna djelovanja na pravcima: s. Strug - Lijee i
KT 90 - Nareci.
Gotovost za obranu - 28. 9. 1992.g. u 10,00 sati.
4.2 Snagama jaine 2 (dvije) bojne izvriti posjedanje rajona obrane:
desno: most na Obodnom kanalu (kolski put s. Luani - s. Zborite - ukljuno); lijevo:
KT 90 (iskljuno); po dubini: Ribnjak, sa zadatkom:
Izvriti zamjenu TG-105, BG-120 i TG-127 na borbenom poloaju, aktivnom i upornom
obranom nanositi neprijatelju to vee gubitke u /s i MTS, te uz. nasilna izvianja is-
pred prednjeg kraja stvarati uvjete za prelazak u ofanzivna borbena djelovanja na prav-
cima: KT 99 - s. Zarii i KT 94 - TT 111.
Gotovost za obranu - 29. 9. 1992.g. u l0.00 sati
IZM 108. brigade i CV formirati u rajonu s. Moila Gornja.566
Osam dana prije pada Bosanskog Broda

28. rujan 1992.
Zapovjednik 108. br. HV je izdao posljednju zapovijed svojim bataljunima
-za odlazak na ratite u zonu B
4. Odluio sam
4.1. Snagama prvog i treeg bataljuna izvriti posjedanje rajona obrane
desno: KT-9o, lijevo r. Sava (Strug): po dubini s. Krianovo sa zadatkom:
565
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - Zapovjednitvu 108. br. HV i 36. samostalnoj mtrb. HV, Borbena
Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-755, Slavonski Brod, 27.09.1992. god.
566
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - Zapovjednitvu 108. br. HV i 36. samostalnoj mtrb. HV, Borbena
zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-755, Slavonski Brod, 27.09.1992. god.
Izvriti zamjenu 106 brigade HV na borbenom poloaju, aktivnom i upornom obranom

nanositi neprijatelju to vee gubitke u /s i MTS, uz nasilna izvianja ispred prednjeg
kraja stvarati uvjete za prelazak u ofanzivna djelovanja na pravcima: s. Struga - s. Lije-
e i KT-9o - s. Raljevi - s. Nareci
Gotovost za obranu 28.09.1992. god. do 08,00 sati.
Prvi bataljun posjeda liniju obrane: lijevo: r. Sava (Struga): desno zakljuno s. jablanom
na kolibarskom putu prije smetlita.
Trei bataljun posjeda liniju obrane: lijevo smetlite (zakljuno), Desno: KT-9o (isklju-
no).
4.2. Snagama drugog i etvrtog bataljuna izvriti posjedanje linije za obranu
lijevo: KT-9o (zakljuno), desno: most na Obodnom kanalu (kolski put s. Luani - s.
Zboriste) ukljuno KT-94 sa zadatkom:
Izvriti zamjenu TG-1o5, BG-120 i TG-127 na borbenom poloaju, aktivnom i upornom
obranom nanositi neprijatelju to vee gubitke u /s i MTS, te uz nasilna izvianja is-
pred prednjeg kraja stvarati uvjete za prelazak u ofanzivna djelovanja na pravcima: KT-
99 - s. Zarii i KT-94 - TT 111.
Drugi bataljun posjeda liniju obrane
desno: KT-94 (ukljuno), lijevo: Obodni kanal u visini groblja s. Unka (ukljuno).
Gotovost za obranu 30.09.1992. u 08,00 sati.
etvrti bataljun posjeda liniju za obranu
desno: Obodni kanal u visini groblja i s. Unka (iskljuno), lijevo: KT-90 (ukljuno).
Gotovost za obranu 29.09.1992. u 08,oo sati.
Zapovijedna mjesta bataljuna formirati u dogovoru sa IZM-om brigade.567
Iz ratnog dnevnika 108. br. HV.

Na osnovu primljene zapovijedi OGIP Klasa 8/92-01 broj OG-01/92-755 prva i trea
bojna 108 br. HV posjele (su) poloaje i izvrile zamjenu 106. brigade Osijek. Prva boj-
na posjedanje linije obavila do 07,30 od r. Save do smetlita sa ukupno 316 ljudi. Trea
bojna posjela poloaje od smetlita do kote 90, posjedanje izvreno do 07,00 sa 458 lju-
di. U toku noi 27/28.09.1992.god. OMP-a ula na poloaje sa pet tenkova i 121 ovje-
kom. PZO - uao u interesnu zonu sa jednim trocjevcem i tri prage sa 21 ovjekom. U
toku dana posjedanje v.p. obavile sve tri baterije MB-120 sa ukupno 145 ljudi. U intere-
snu zonu uli, odnosno posjeli poloaj i POMAD T-12 i etiri grupe fagota sa ukupno
53 ovjeka. Vojna policija zauzela pet punktova sa ukupno 36 ljudi. LRL uao na polo-
aje sa 18 ljudi.
IZM - nalazi se u rajonu s. Gornja Moila sa ukupno 40 ljudi.568
Deurni u OGIP - izvjee

Kombinirani topniko pjeaki napad na 102. i 121. br. HV uspjeno je odbijen, te je
neprijatelj obustavio aktivnosti (sino) oko 19.00 sati. U zoni odgovornosti 109. br. HV
neprijatelj je smanjenim intenzitetom djelovao topnitvom po Novom Selu. Na poloaje
101. br. HVO otvorena je topnika i tenkovska vatra, praena djelovanjem prage.
Jedan vod 101. br. HVO se povukao s poloaja, ali su interventni vod Korae i jedan
vod TG-121 popunili prazninu, pa je stanje sanirano.569
567
Zapovjednitvo l08. Brigade ZNG HV, Zapovijed Zapovjednika- bataljunima 108. br., Borbena
Zapovijed Klasa:8/92-01, Ur. broj: 2130-01/92-1099, Slavonski Brod, 28.09.1992. god.
568
108. br. HV - Ratni dnevnik, Bosanski Brod, 28.09.1992.god.
U toku dananjeg dana neprijatelj je na cijeloj liniji bojinice djelovao artiljerijskom,

tenkovskom kao i pjeakom vatrom. Na istonom djelu ratita (rajon 108., 105., i 127.
br. HV) djelovali su i neprijateljski zrakoplovi. Po zadnjim informacijama na zapadnom
dijelu nije bilo pjeakih napada. Oko 15.45 nae postrojbe (101. i 103. br. HVO, 102. i
121. HV) imale su ei napad neprijatelja. Neprijatelj je iz pravca s. Lipica izvrio pje-
aki napad podran tenkovima i artiljerijom. Nae postrojbe su uspjeno odbile taj na-
pad. U isto vrijeme (15.45) 109. br. HV je izvrila pomak linije u rajonu ardak - s.
Zborite, odnosno zaposjela dio komunikacije prema s. Zborite.
Orako-amako ratite - u zoni odgovornosti 1/106. br. HVO neprijatelj je iz pravca s.
Brvnik pokuavao pjeakim napadima koje su podravali dva tenka i praga. Napad je
odbijen, a zatim smo poslali dvije grupe za protuoklopnu borbu. Na ostalom djelu zone
odgovornosti 106. br. HVO u vremenu od 13.00 do 15.00 palo je oko pedeset granata na
s. Otra Luka.570
1200 sljedovanja za 450 boraca ?!

Na sastanku zapovjednitva u OGIP-u prezentiran je podatak da logistika 108. brigade
HV dostavlja svakodnevno sljedovanje 103. brigadi HVO za 1200 boraca, a da 103.
brigada ima stvarno 450 boraca od kojih su samo 92 pripadnika na poloajima, a ostali
su u prateim slubama.571
Sedam dana prije pada Bosanskog Broda

Utorak, 29. rujan 1992.
985 - granatiranje Slavonskog Broda i okolice
I danas je dan kao i veina prethodnih protekao u izmjenjivanju opih i zranih opasnos-
ti kako za grad tako i za sela nae opine, no meutim, za razliku od juer, danas zrako-
plovi nisu borbeno djelovali na naem podruju. Za Slavonski Brod opa opasnost je
opetovana u est navrata i na grad je palo oko 40 razornih projektila od kojih su nastale
nove materijalne tete, a bilo je i poginulih i ranjenih osoba. Za sela je opetovana opa
opasnost kako na zapadu tako i na istonom dijelu opine i to za Slavonski Duboac,
Bebrinu, umee, Banovce, Zbjeg, Svilaj, Gromanik, Bartolovce i Sibinj na koje je
neprijatelj ispalio oko 30-ak razornih granata. Zrana opasnost za nae podruje oglaa-
vana je etiri puta ali bez borbenog djelovanja.572
Na osnovu primljene zapovijedi sa ulaskom na liniju i smjenom 105. br. HV, etvrti ba-
taljon nae (108.) brigade (36. mtb.) poeo (je) sa zaposjedanjem linije desno: Obodni
kanal u visini groblja s. Unka, lijevo KT - 90.
Zapovjedno mjesto bataljona nalazi se u rajonu s. Novo Selo. Na teren (su) doli sa 35
ljudi.573 (istaknu J.Z.)
569
570
571
MO RH - SIS, 28.09.1992. Informacija o stanju u Bosanskoj Posavini
572
573
108. br. HV - ratni dnevnik
Neselektivno granatiranje Slavonskog Broda
REFERISANJE KOMANDANATA JEDINICA TG - 3 VRS
LISICA - Glavne snage sainjavaju Osinjska i Prnjavorska brigada te OBG kojom ko-
manduje Baji, a Tepi mu je potinjen. Tu je i teite artiljerijske pripreme. Nema sta-
janja dok se ne izbije u Brod. Sledei sastanak je u Brodu i tu emo izvriti analizu.
Pomone snage su Krinjinska brigada i policija iz Doboja prema Raljevima i prema
koti 93 gde treba da preseku komunikaciju. Na ovom pravcu, preko Vujake briga-
de, ide 16. krajika motorizirana brigada. Raunam da sa ovoliko snaga moramo
izvriti zadatak (istaknuo J.Z.) i to vojnicima recite. Cilj je blizu, i samo treba napasti.
Napraviemo u tome smislu i zapovest za napad. Snage preko Ukrine ostaju tamo i pos-
le idu u rezervu. kori ima svoj pravac. Prnjavorska brigada pored i svako svoj pravac
dejstva. I nemojte da kaete: sused nije krenuo! Sutra gotovost u 05,00, napad u 06,00.
U 06,00 asova poinje artiljerijska priprema i danas emo raditi na uvezivanju. Ako
bude trebalo dobit emo i avijaciju. Drugo, iz politikih razloga, ukoliko ne uemo u
Brod, dabe smo ratovali. Ukoliko uemo u Brod ovo je srpska teritorija. (istaknuo
J.Z.) Toliko, svako zna kakav sam. im pukne njihov prednji kraj, onda samo gurati na-
pred. Mislim da njih nema mnogo. (istaknuo J.Z.) Verujem im im unitimo par ten-
kova da e se razbeati. Oklopne transportere koristiti za izvlaenje ranjenika. Sanitet da
ima goriva koliko treba. Svaki borac da ima sa sobom litru vode. Treba da se sedne sa
vojnicima i da im se tako objasni. Ljudi, stvarno sam optimista da se to moe uraditi. Za
2-3 dana da to rijeimo i oni e sruiti most. Ukoliko oni ne, naelnik ininjerije da
spremi ruenje mosta. Paziti zbog njihove artiljerije. im ponu dejstvovati po nama,
tui emo Slavonski Brod. I to oni znaju. (istaknuo J.Z.) Da se tedi gorivo, nisu ve-
like relacije kretanja. Levo krilo da me veeras izvesti da su na Ukrini.574
Deurni operativni asnik u OGIP je izvjestio IZM GSHV u akovu

Neprijatelj djeluje na podruju D. Barice tenkovima i pjeadijom. U 11,30 sati jedan
(neprijateljski) tenk je uniten i napredovanje (neprijatelja) je zaustavljeno. Radi se na
uvrivanju linije.
Na bosanskobrodskom ratitu neprijatelj je zaustavljen u ranim popodnevnim satima i
linija obrane je uvrena. Kod neprijatelja su unitena dva tenka. U 101 br. HVO pogi-
nulo je pet branioca, a est ih je ranjeno. U 108. br. HV dva branioca su lake ranjena.575
Na dijelu ratita u zoni odgovornosti 102. br. HV (s. Potoari) neprijatelj je oko 21.30
sati izvrio pjeaki napad na nae postrojbe. Napad su nae jedinice uspjeno odbile.
Isto tako je u toku noi na tom zapadnom djelu neprijatelj na nekoliko mjesta pokua-
vao sa pjeakim napadom ali sa manjim grupama etnika (30-40 ljudi) svi napadi su
odbijeni.576
574
TG - 3 VRS, Komandant puk. Slavko Lisica, Nareenje - Referisanje, Broj: 701, Banja Luka,
15.09.1992. godine (Slavko Lisica, Komandant bez potreba., Banja Luka, Narodna i univerzitets-
ka biblioteka Republike Srpske, 2000. god. str. 104.)
575
576
est dana prije pada Bosanskog Broda

Od 30.09. do 05.10.1992.godine, pet dana i noi, zbog intenzivnih borbi i gubi-
taka, te stalne magle i kie, (i do 22 l/m)577 iz borbenog poretka su izlazile jedna po
jedna postrojba HVO i HV. Zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje
snage razvlaile, kako bi zaepili nastalu breu578, stalno se opirui neprijatelju u
njegovoj upornoj namjeri da ponovo proguli crtu i izbije na rijeku Savu, da se
ugura u Bosanski Brod.
Ipak, 30. rujan 1992. godine pamtit e pripadnici 2/108. br. HV (Prebegova boj-
na) kao najtei dan kojeg je ta postrojba imala tijekom cijelog rata. Naime, nakon
jaeg tenkovsko-pjeakog napada VRS i nenajavljenog naputanja borbenog poret-
ka njihova desnog susjeda (2/101. br. HVO), te posljedino, u 13,10 sati, gubitka 19
boraca, ova postrojba se poela osjeati nesigurno. Nesigurnost se poveala kada je i
njihov lijevi susjed (36. mtb. HV), takoer nenajavljeno, napustio poloaj. Iako su
ostali nezatienih bokova, nisu napustili bojite. Razvukli su vlastite snage, kao i
(sada njihov lijevi susjed) 3/108. br. HV, ekajui popunu praznina u borbenom
poretku (u nastaloj brei).
Pet dana i pet noi - popuna bree nije stizala. Umjesto popune, nastavljena je
erozija crte izvlaenjem 109. br. i 2'A' br. HV. est dana kasnije (06. listopada
1992.) pokazat e se kako je to bio, i na taktikoj razini, poetak kraja u ouvanju
Bosanskog Broda i cijelog mostobrana.
Sam tijek tog dramatinog estodnevnog procesa vidljiv je iz narednih dokume-
nata i zemljovida.
Srijeda, 30. rujan 1992.

05,32 sati - Deurni asnik iz Zapovjednitva OGIP je javio IZM-u (108.br.HV) kako je
mogu napad pjeadije VRS.579
05,45 sati - Ponovo javljeno 1., 3. i 4. bojni (108.br.HV) o mogunosti napada. Svi su
primili poruku.580
07,30 sati - Druga bojna 108. br. HV do 07,00 preuzela je poloaje od 127. br. HV, na
potezu od Obodnog kanala do kote 94, sa 230 ljudi. Ojaana je s tenkom, pragom, bitni-
com MB - 120 mm i etiri etverocijevne PZ strojnice 14,5 mm. Za uspjeno zatvaranje
crte nedostajalo je 50 ljudi.581
09,00 sati - (brigadir) Kolak, (zapovjednik IZM Zapad op.J.Z.) - Lepanovi ljudi e
najvjerojatnije napustiti liniju.582
577
Glavna meteoroloka postaja Slavonski Brod, Dnevnik motrenja
578
Brea - prostor nastao probojem obrane (http://hjp.srce.hr)
579
Dnevnika veze 108. br. HV
580
Isto
581
Ratni dnevnik 108. br. HV
582
Isto
09,33 sati - Trea bojna javlja da za 'Fagot' treba rakete, te trai popunu. Upuen da po-
zadinac ode u Slavonski Brod kod eljka Tadijanovia.583
11,00 sati - Zapovjednitvo 3. bataljuna javilo da je grupa za protuoklopnu borbu sa sis-

temom Fagot unitila jedan neprijateljski tenk i jedno oklopno vozilo.584
11,15 sati - Operativac je obiao zapovjednitvo 4. bataljuna (36. mtb. HV- op.J.Z.) i
zatekao u njemu samo veziste, od kojih je uo da je u zonu odgovornosti kod
'Ekonomije' uao jedan etniki tenk i navodno pjeadija. Postrojbe 4. bataljuna, osim
satnije pod zapovjednitvom gosp. Boia, samovoljno napustile poloaje u opem ra-
sulu.
Minobacakom vatrom baterije MB-120 mm pridodane naem treem bataljunu pokre-
nuta je etnika pjeadija, a fagotai su unitili dva etnika tenka, a nai tenkisti tako-
er su unitili jedan tenk. Na tom pravcu ukupno je uniteno etiri tenka i jedno oklopno
vozilo, nakon to je artiljerija pokrenula etnike, Cipelii (Zapovjednik Miroslav Li-
pocac - Lipa op.J.Z.) i ogaeva satnija (zapovjednik Ivo oga op. J.Z.)585 su po-
novno vratili stare poloaje na ekonomiji, ali je nastao problem jer ljudi iz etvrtog bata-
ljuna koji su napustili te poloaje nisu htjeli da se vrate na te poloaje, pa su momci iz
treeg bataljuna morali ostati na toj liniji i drati je do daljnjeg.586
11,25 sati - Iz prvog bataljuna javili da trpe artiljerijsku vatru po cijeloj liniji i da imaju
mrtvih i ranjenih.587
U Gornjim Kolibama, na Ekonomiji probijena crta obrane

12,24 sati - imunovi (Zdravko, bojnik, Zapovjednik 4/108 br.HV op. J.Z.) javlja da
su probijeni kod 'Ekonomije'. Ljude ne moe sakupitiZahtjev (od zapovjednitva 108.
br. op.J.Z.) da se ljudi vrate na poloaje, imat e svu moguu podrkupojaan vod iz
tree bojne upuen u etvrtu bojnu kao pomo.588
12,30 sati - Na liniji etvrte bojne, zbog tenkovsko-pjeadijskog napada, panika pos-
toji mogunost naputanja linije na potezu od 'Ekonomije' do kote 90. Potrebno je dati
podrku topnitvom po Ruskiima i Vinskoj oko crkve. iljo (Draenko Kopljar) alje
podrku na kritini dio linije (jaine jednog tenka).
12,42 sati - Din (natporunik, Zdravko Toli, v.d. zapovjednika 3/108. br. HV, op.J.Z.)
javlja da su kod njega sakupljeni imunovievi ljudi i da on doe po njih.
13,04 sati - imunovi izvjeen da e biti ea vatra po reonu Raljevi, Vinska, Ru-
kii i da uz svoju podrku i pomo koja je upuena pokua zaposjesti svoje naputene
583
Isto
584
Isto
585
Tonije - po jedan vod iz Cipelia, ogaeve satnije i 3. satnije 3/108. br. HV (zapovjednik
Drago Grigi). Autor to pouzdano zna jer je, u ime zapovjednitva 3/108. br. HV, osobno zapovije-
dao otvaranjem topnike vatre (uz asistenciju Zapovjednika 2. MPOTD, bojnika Joze Miia),
spreavanjem daljnje erozije bojine crte i ponovnim zauzimanjem poloaja na Ekonomiji.
586
587
Isto
588
Dnevnik veze 108. br. HV
poloaje, te da, ukoliko treba, trai dodatnu podrku i ee izvjetava o stanju.
13,12 sati - Naredba Kelavi (Miroslav, operativni asnik 108.br.HV, op.J.Z.) zajedno sa
zapovjednikom ete (koja je napustila poloaj, op.J.Z.) i vidi ta se moe uiniti. Odgo-
vor: otili su imunovi i zamjenik. Jedinica je u Kolibama kod crkve.
13,17 sati - 3.b. (trea bojna) javlja da im je uniteno sanitetsko vozilo i da se hitno po-
alje drugo. Preneeno Operativi.
Trea bojna je krenula naprijed (tri voda, iz tri pravca, kako bi vratili izgubljeni dio crte
bojita na 'Ekonomiji' koju su napustili borci 36. mtb. odnosno 4/108. br. HV - op.J.Z.).
13,20 sati - Javljeno prometnoj slubi da hitno izuzme jedno nisko sanitetsko vozilo i
poalje u Kolibe u 3. bojnu.
13,25 sati - Baa (bojnik, Mijo Golubii - op.J.Z.) traena informacija dali je odraeno
po ciljevima: Raljevi, Vinska (kota 128), Rukii (kota 105). Odgovor u pripremi.
13,28 sati - ede (etnici, op.J.Z.) se povlae, treba iskoristiti i vratiti poloaje. Javio
Kelava.
13,32 sati - Za Dina, postupite po dogovoru sa Hitno. etnici bjee sa 'Ekonomije'.
13,38 sati - Kelava javlja, jo malo etnika ima na 'Ekonomiji'. Prenesi Dinu da jo
malo otvara vatru po 'Ekonomiji', a onda postupno 100 - 150 (m.) po dubini, a tako e-
mo i mi odavde.
14,54 sati - Javljeno 4. bojni da obustavi vatru 120 (mm MB) jer nai zaposjedaju
'Ekonomiju'.
15,06 sati - 6 - 3. javlja da je uao jedan neprijateljski tenk na desnom krilu 2. bojne,
gdje su dijelovi 101. br. HVO napustili liniju, i izbio desno od komunikacije Zborite -
Kolibe, te da je otvarao vatru po naima. Iz prislunog centra je javljeno da tenk ide u
pomo pogoenom transporteru u kojem ima mrtvih i ranjenih.
15,10 sati - Naelnik (108.br.HV, pukovnik, Stjepan Orekovi - op.J.Z.) izvjestio

OG(IP) o problemu desnog krila 2. bojne. Izvjeen da to nastoji zakrpati dok ne stigne
2.'A' (br.HV) koja e zaposjesti taj dio linije.
Zarobljeno 19 boraca 2/108. br. HV

15,10 sati - Iz drugog bataljuna javili da dobivaju vatru iza lea. Provjerom ustanovlje-
no da su postrojbe 101. br. HVO napustile poloaje i da su etnici zali iza lea naeg
drugog bataljuna. Nai deki su unitili jedan oklopni transporter, koji im je dolazio sa
boka, ali su problemi nastali kada se jedan oklopni transporter pojavio blizu kole u
Zboritu, ali su ga nai tenkisti unitili. Zbog izvlaenja 101. brigade HVO i zalaska e-
tnika iza lea naem drugom bataljonu dolo je do poluokruenja naeg desnog krila.
Pojaanje u ljudstvu koje je krenulo u pomo ljudima u okruenju nailo je, na komuni-
kaciji koja vodi do linije, na etniku zasjedu i tu je, prema izjavama oevidaca, zarob-
ljeno est naih ljudi. Nakon izvlaenja Didakove satnije (2. sat. 2. boj. 108. br. HV, za-
povjeednik Ivan Didakovi, op. J.Z.) iz poluokruenja ustanovljeno je da se ne zna za
jo 13 ljudi, tako da je ukupni broj nestalih (da li su svi zarobljeni jo ne znamo) 19 lju-
di. Zbog svega naprijed navedenog bili smo primorani povui liniju obrane za otprilike
800 metara nazad i na tim pozicijama je prenoeno.589
19,05 sati Izvjee - U toku dana na postrojbe 102. i 121. br. HV vreni su napadi iz
pjeadijskog naoruanja. Nije bilo jaeg topnikog napada. 101. br HVO u toku dana-
njeg dana napustila je svoje poloaje tako da je dolo do jaeg napada na 109. br. HV
desno krilo 108. br. HV. U toku je prestrojavanje i zatvaranje tog pravca.
Na koti 90 ('Ekonomija' - G.Kolibe) dolo je danas do naputanja linije 36. motorizira-
nog bataljuna (4/108. br. HV) tako da je i tamo dolo do pucanja linije koju su postrojbe
108. br HV zatvorile i sredile liniju. Na lijevom krilu 108. br. HV nije bilo nikakvih
problema, svi napadi odbijeni.590
Izvanredno izvjee zapovjednika 108. br. HV - zapovjedniku OGIP-a

Crtu bojinice takoer posjela i 2/108. br. HV.
Prema broju vojnika pjeaka i opeg psihofizikog stanja i s obzirom da su vojnici 108.
br. HV u ratnim aktivnostima jo od 15.08.1991. god., ta crta bojinice je, s obzirom na
duinu, bila prevelik zalogaj. (istaknuo J.Z.) No stvarnost je tada nalagala da se tako
uini, jer rezerve (u OGIP, op.J.Z.) naprosto nije bilo.
Samo posjedanje (crte) bilo je u redu. 30.09.1992. god. u 15.10 sati 2/108. br. HV na
svom desnom krilu, a i duboko iza lea trpi vatru. Do ovakve situacije je dolo jer se je-
dinica 101 br. HVO jednostavno izvukla bez najave. U tim borbenim aktivnostima je
2/108 br. HV ostala bez 19 vojnika koji su, vjeruje se, zarobljeni. (istaknuo J.Z.)
I ostale nae jedinice su takoer trpile napade, no sve je na kraju zavrilo ipak solidno,
osim gubitaka nestalih vojnika. Ve tada sam upozorio na neku nervozu u 2. bataljunu,
no, ipak su zauzeli dati im poloaj. Traio sam zamjenu za njih iako sam bio svjestan da
je u tom trenutku nema.591
Zapovjednik TG-3, pukovnik Slavko Lisica, trai krv za ranjenike

U cilju zbrinjavanja ranjenika, naih boraca i vaih prijatelja i roaka, oeva, a izvoe-
njem intenzivnih b/d na pravcu: Derventa - Bosanski Brod, te naalost poveanog broja
boraca ranjenih neophodno je da svi zdravi i sposobni borci (naroito u pozadini i II o/e)
te graani da daju krv za svoje borce. Svi koji mogu, a trebaju, to im je patriotska i hu-
mana dunost. Tim svojim inom, patriotizmom, a i humanou spasit e te veliki broj
ranjenih boraca. Ja apelujem da se masovno odazovete za spas boraca TG-3. Borci TG-
3 sve e uiniti da izbiju na r. SavaSve za spas naih boraca! ivjeli davaoci krvi za
svoje borce! Smrt ustaama i zelenim beretkama!592
589
590
591
Zapovjednitvo 108. br. HV, Zapovjednik - OGIP Izvanredno izvjee, Klasa: 81/92-02 Ur.broj:
592
Slavko LISICA, Komandant bez potreba str. 130., Narodna i univerzitetska biblioteka Republike
Srpske, Banja Luka, 2000. god.
III. KRONOLOGIJA
K 405
Fotoografija br. 69 Izviiai 3./3./108. br. HV - s lijeva, Ante

A Peorda (pog
ginuo), Mladen Vuleta
V i
Josipp Lovakovi.
Fotografija br. 70 Pripadnici 4./3./108. br. HV (Prepelice) Prvi red s lijevaa: zapovjednik Jerko Zo-
vak, dozapovjednik Raanko Kovai, zappovjednik prateeg voda Vinko Zuba ak, zapovjednik 5.//3./108.
br. HV
H Ivo oga. Druugi red s lijeva: zappovjednik MB voda 82 mm Viktor ari, Mato Marti, Jozo
Kurttui, Ivan imi
414 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
P dana prijje pada Bosaanskog Brod

Pet da
etvvrtak, 01. listopad, 1992.
Jutro prolazi ugglavnom mirno kaako je bilo i u nooi. U prijepodnevnim satima neprijatelj
se oglasio najprrije napadom na Slavonski
S Brod, a potom i na selaa. Za grad je opettovana
opa opasnost ukupno
u est puta. Napadana su seela Sibinj, Slobod dnica, Bebrina i Klakar
K
na koje je palo ukupno
u oko 25 granata
g dok ih je na grad ispaljeno
o tridesetak. I ovaaj puta
su stradali stam vrijeenih osoba. Danas
mbeni gospodarskii i sakralni objekkti, a bilo je i pov
su neprijateljskki zrakoplovi naddlijetali nae poddruje tako da je u tri navrata ogglaena
zrana opasnostt, ali nisu borbenoo djelovali.593
ARB
BiH presjekla koridor
ARBiH je pokreenula ofanzivu nan branskom ratiitu i probila koriidor koji je na naajuem
mjestu iznosio svega
s 4 km. Plannirano je da se u borbu
b za koridor ukljui i HV (Hrrvatska
vojska) s lijeve obale Save. Treebalo je da HV sa s 37 tenkova podri operaciju ARBiH,
A
no to se nije doogodilo. Borci ARRBiH koji su proobili koridor kodd sela Gorice i izbbili na
desnu obalu rijeeke Save, nakon 48
4 sati ekanja morali
m su se povui.594
109. br. HV (Vink

kovci) naputa borbeni pored
dak
03,00 sati - Izvvjetavamo Vas da se Kolakovi ljudi 109. (br. HV) ima na linniji 40
(ljudi) i laganoo se izvlae. Sum
mnjam da e juttro itko doekatii. ta da poduzm memo?
Obavjetava Oddobai. Moramoo biti ekspeditivnni da ne ugrozim mo ljude 108. (br. HV).
Izvijestite zapovvjednika odmah. Izvjestio deurnoog operativca u 03,05
0 sati.595
Dokument br. 31 Izvadak iz dnevnikka veze 108. Br. HV

V
593
S R - 985, Slavonskki Brod
594
h
http://www.armijabbih.com/index-19922.html
595
D
Dnevnik veze 108.bbr.HV
03,10 sati - 3.b. trai nekog iz operative. Povlai se 109. (br.HV) sa domaim ljudima.
Povlae se ljudi. Treba to zatvoriti, tu liniju. Dolazi 2.'A' br. Kad dolazi? Poaljite po
kuriru u 101. (br. HVO). 101. e to zatvoriti, ali budite s njima u dogovoru. 596
05,46 sati - 3.b. trai operativca, (pita) kada dolazi 2'A' i ta je sa 109.? (odgovor) Izala
(109.), 2.'A' dolazi u toku dana.
06,45 sati - Izvjee Na djelu (bojita) kojeg dri 109. br. HV dolo je do izvlaenja ci-
jele postrojbe u 03.05 sati. Razgovarao sam sa njihovim zapovjednikom koji nije bio u
stanju zaustaviti osipanje svoje postrojbe. Svjestan je to to znai, ali nije u mogunosti
zadrati ljude. Poslije naputanja poloaja 109. br. obavijestio sam 108. br. HV da si za-
tvore bok, tako da su poduzeli odreene aktivnosti, ali su rekli da nee moi tako dugo
izdrati. O odlasku 109. br. HV obavijestio me je i operativac 101. br. HVO pa je rekao
da e i oni zatvoriti taj pravac tokom jutra.597
07,00 sati - U toku noi nije bilo znaajnijih aktivnosti. U ranim jutarnjim satima jedan
vod druge bojne posjeo (je) poloaj od mosta (kota 93) do imunovievih ljudi. U toku
dana na obodni kanal ulo je jo 40 ljudi, ostatak iz 4. satnije druge bojne 108. br. HV i
posjeli poloaj od 4. bojne 108. br. HV do mosta kota 93.598
10,00 sati - Zbog smanjenja broja ljudi u 4. bojni dio njihovog pravca zatvorili ljudi iz
3. bojne 108. br. HV i 101. br. HVO (Kolibarci).
13,28 sati - 2.b. je dogovorila sa 3.b. da sanitet 3.b. uskoi pri

izvlaenju ranjenika po potrebi. Trai da netko iz druge doe na
dogovor sa njihovim sanitetom oko lokacije sa koje bi vrili izvla-
enje. Dr. Mirko Duspara upuuje da netko iz saniteta ode linijom
do 2.b. gdje ima 20-30 ljudi i sa njima direktno dogovori.599
14,55 sati - Nareenje Naelnika preneeno g. imunoviu osobno:

ljudi koji su trebali zaposjesti liniju nisu to uinili, ve su se vratili. Dr. M.Duspara
Treba otii tamo i iste ljude uvesti na liniju i time zamijeniti oga-
ove ljude (koji od potiskivanja neprijatelja i vraanja linije na 'Ekonomiji', juer u
13,17 sati, nisu zamijenjeni i vraeni na svoje poloaje. op. J.Z.).
16,00 sati - 2. 'A' br. HV zamijenila 2. bojnu 108. brigade na pravcu od mosta (KT 93)
u s. Zborite s. Kolibe Gornje do kole u s. Zborite.600
16,14 sati - Dali ste skupili ljude za smjenu ovih ljudi koji su na Vaoj liniji vie od 24
sata? Evo idemo tamo - odgovara imunovi.601
596
Isto (Na alost, 101. br. HVO nije to zatvorila. op. J.Z.)
597
598
599
Isto
600
Isto
601
Isto
Lisica: Moramo zauzeti Brod, jer je u pitanju cela Posavina

REFRISANJE KOMANDANATA JEDINICA TG - 3
Komandno mjesto TG - 3, Kulina, 01.10.1992. god. u 17,00 asova
BALTI: U toku dana smo izvlaili mrtve, trojicu smo izvukli. Gde god smo akali nije
bilo znaajnijih pomeranja. Problemi koje ne mogu reiti ostaju i dalje. Goriva
nemam. Sutra je teite, obuhvatam levim krilom prema crpnoj stanici. Svi idu
koji budu hteli
LISICA: Samoupravljanje.(istaknuo J.Z.) Koliko je to boraca? Koliko imate tenkova
na Potoanima?
BALTI: Na Potoanima nijedan, a na Korau 2, kod elarue jedan neispravan, na
Vakufu isto jedan neispravan.
PAI: Na elarui su svi tenkovi popravljeni.
PREDOJEVI:
(3/6 Sanski Most) - dva ranjena i ukupno imam 28 ranjenih i 10 poginulih. To
je razlog to nismo ili. Sutra bi eventualno mogli da krenemo. Sino posle
20,00 asova 70 ljudi je htelo da pobegne. Stanje morala je izuzetno loe.
BORBENA GRUPA DOBOJ:
Dva poginula i est ranjenih. Ljudi su ve popustili i najavljuju naputanje
zbog ovakvih problema. Ima nas 160, od toga neto otilo i ima nas 125-126.
MARINKOVI:
Borbena grupa Banja Luka je izvuena i komandant bataljona je pomerao deo
snaga prema Ukrini i to je usporilo napad. U rejonu ljunkare nema njihovih
snaga, a na kt. 93 ima PA mitraljez i minobaca 82 i 60 mm. Uglavnom su na
istoj liniji. Angaovali smo ininjeriju da pretrese ljunkaru kako bi sutra even-
tualno krenuli.
AVI: Nema bitnih promena u pomeranju fronta, linija je stabilna i sutra bih mogao
dalje.
IVKOVI: Poli smo sa dva bataljona na desnom krilu i imamo jako dobre pozicije i ras-
poloenje. Hoemo i moemo da idemo, bez obzira na etiri poginula i devet
ranjenih. Sutra e doi jo 130 boraca.
KORI: Mi smo do 10,00 izvrili sve pripreme. Zamisao je bila da 16. brigada uvede
jedinice do ekonomije, a ja poslije. Izvrena je art. priprema do 10,25. Do
12,00 nije uspeo iako je bila slaba vatra ustaa. Potom se nekako pokrenulo de-
sno krilo ali posle ranjavanja komandira i zamenika je stalo. Kod mene su pro-
blem dezerteri, posebno iz D. Vakufa. Velika je pometnja i oni su u jedan ka-
mion sloili oruje i bombe i nee da se bore. Drugi, iz Doboja trae odlazak
na sahranu. Vujaka brigada je pregrupisana i izvuena prema Strugi i tu je
praznina. Jedan tenk je oteen.
LISICA: Vi dobro znate da se ovaj zadatak mora izvriti. Neprijatelju su naneseni veliki
gubici. Nema potrebe da vam kaem dali sam zadovoljan ili ne, ali ne idu dob-
ro akcije. Kalkulantskim odnosom komandira dovedeno je do pada morala i
pojave nepoverenja. Ako budemo tako radili zaglibiemo se ovde. Ne mogu
shvatiti ove ljude. Kako da se brani ova zemlja ako hoe da se povlae? To
'landrljanje', nedisciplina i dr Rekao sam vam da se mora zauzeti Brod, jer je
u pitanju cela Posavina. Imaemo ogromne gubitke ukoliko budemo stajali. Za-
to morate preduzeti energine mere. Zar 327. brigada danima ne moe zauzeti
Potoane, a samo gubi ljude - sedam mrtvih? Komandiri vode ljude u grupama
ili idu u malim grupicama. I vi i policija. To vai i za Krnjinsku i Osinjsku.

Komandiri na elu vodova, eta, komandanti u bataljone.
TOPI: Prvo rad na vezi. Dostavite podatke o frekvencijama, ako radite u dvije mree.
Drugo, Krnjinskoj i Prnjavorskoj brigadi da se obezbedi bok, a ne kao sino.
Pretpoinjavanje da se potuje. Predlaem da poetak napada predloe koman-
danti.
LISICA: Sutra se mora obavezno dobro ii. Ukoliko bude dobra vidljivost imaemo jaku
podrku avijacije od Novog Sela prema Sijekovcu. Takoer i od artiljerije. Ne
bi bilo dobro da se svaki dan sastajemo, a nita ne reavamo. Samo kaete
'akali', 'pipali' itd A mi se bavimo skupljanjem materijalno-tehnikih sreds-
tava. Komande bataljona, posebno u 327. brigadi nisu sa vojnicima nego kao
da su grupa armija 'E'. Po nekim saznanjima oni (hrvatske snage) su razbijeni i
povlae se. Ali ako ih niko ne 'dira' oni se sunaju i utvruju.
UKI: Vide se Kovaevii. Ljudi nemaju gde da se sakriju. urguzovi nisu danas
krenuli.
URGUZ: Moj zamenik je juer radio. Dolo je i do pucanja veza. Mi smo bili na ljun-
kari 30-40 metara od mosta. Ako je tako kao to kae policija, kako je onda bio
napad bono na ljunkaru? Sporno je to to je ljunkara prazna, ali 60 ljudi je
bono obezbeenje. ao mi je to se to dogodilo, ali 2,5 km bono drim.
LISICA: Nemojte vi meni postavljati uslove. To je va pravac. ta e vam tolika poza-
dina? 110 ljudi borbeni deo, a 150 pozadina. Uzmi te pozadinske vodove i pos-
tavi napred? Zato to onda zove brigadom. Kada predlaete napad?
AVI: u 09,00.
LISICA: Napad u 09,00. Sastanak je zavren.602
General Stipeti eli suspendirati zapovjednika 109 br. HV

Zapovjednik Slavonskog bojita, general bojnik Petar Stipeti u zapovijedi za-
povjedniku OZ Osijek, brigadiru Vinku Vrbancu, a GS HV, na znanje:
Zbog samovoljnog naputanja poloaja od strane BG-109. br. HV i dovoenja u nepo-

voljan operativno-taktiki poloaj ostalih postrojbi na derventsko-brodskom dijelu rati-
ta, neophodno je hitno poduzeti mjere prema svim odgovornim osobama, koje su doz-
volile ovakve postupke.
Zapovjednika BG odmah suspendirati sa dunosti, a za ostale asnike procijenite stu-
panj odgovornosti i predloite poduzimanje adekvatnih stegovnih i drugih mjera.
OZ Osijek poduzet e mjere da se hitno umjesto BG-109. br. HV odredi druga jedinica
za zatvaranje crte fronte, u dogovoru sa OG 'Istona Posavina'. O poduzetim mjerama
izvijestite zapovjednitvo Slavonskog bojita.603
602
TG - 3 VRS, Slavko Lisica, Komandant bez potrebe, Narodna i univerzitetska biblioteka Repub-
like Srpske, Banja Luka, 2000. god., str. 105-107.
603
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - Zapovjednitvu OZ Osijek, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj:
422 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokument br. 32 General Stipeti pokree istrage, uzalud

u (www.slobo
odanpraljak.com)
Zapovjednik 108. br. HV trai zamjenu za izvuene postrojbe

Zapovjednitvo 108. brigade HV - zapovjedniku OG 'Istona Posavina' dostav-
lja Izvanredno izvjee - zahtjev:
Radi dogaaja koji se desio 30.09.1992. god. na liniji bojinice 108. brigade dajem iz-
vanredno izvjee:
- na desnom krilu 2. bataljuna, postrojba 101. brigade HVO - izvukla se sa polo-
aja; (istaknuo J.Z.)
- unato najavi od strane gosp. Kolaka da e ta jedinica napustiti poloaj nita nije
uinjeno osim obeanja gosp. Bilia i gosp. Lepana.
- 108. brigadi nije najavljeno naputanje poloaja.
- etnici su proli kroz prazan prostor (da li sluajno ili namjerno ba tamo gdje je
prazno) i doli naoj postrojbi iza lea. (Ovo SIS treba istraiti jer postoje odreene
sumnje).
- Nestalo je 19 vojnika za kojima se traga. (istaknuo J.Z.)
- U 36. bat. (sada 4. bat. 108. br.) dio vojnika napustio poloaje i nije se vratio.604
(istaknuo J.Z.)
Inzistirao sam od zapovjednika da ih vrati nazad (do sada 01.10.92. god. do 10.00
sati bez uspjeha).
- Sada mali broj ljudi pokriva veliki teren te stoga traim popunu, jer svoje re-
zerve nemam. (istaknuo J.Z.)
Stanje u 1. bat. je veoma sloeno. Nakon gubitaka na pretprolom i prolom terenu
na poziciji Struga vojnici negoduju i izbjegavaju tu poziciju jer trpe tenkovsku, mi-
nobacaku i snajpersku vatru i lako se gubi ivot.
Sve ovo uzimajui u obzir sve detalje, dajem slijedeu procjenu u jedinici:
- vojnici su na granici psihikih i fizikih snaga (od 16.07.'92. do 14.10.'92. bit e
im 54 dana terena), (istaknuo J.Z.)
- daljnje dogaaje je, moemo rei, lako predvidjeti ili pak ne (moe se tumaiti kako
se hoe). Kako bi se izbjegle neeljene posljedice predlaem da ovaj teren skratimo
na 10 dana. Takoer, potrebno je pronai jednu satniju za zatvaranje pravca
kod 'Ekonomije' (pravac 4. bataljuna) te jedan vod na pravcu Struge.
Vezano za situaciju, predlaem da se nae odreeni broj ljudi za zamjenu 2.
bataljuna.
Nakon svega iznesenog traim pismeni odgovor, i ne samo odgovor, ve i akciju
kako ne bi dolo do neeljenih posljedica kako za vojnike u rovu tako i za kom-
pletno ratite.605 (istaknuo J.Z.)
Dakle, zapovjednik 108. br. HV upozorava etiri dana prije raspada sustava na
crti bojita kako mu je potrebna jedna satnija za zatvaranje pravca kod
'Ekonomije' i jedan vod na pravcu Struge.
604
I kada se posljednji borac iz reorganizirane 139. br. HV, odnosno 36. mtb. HV, odnosno, na ovom
terenu, 4. bojne 108. br. HV, izvukao iz bojeve prostorije, u njoj su ostali, lijenik te postrojbe, dr.
Milan Bitunjac sa svojim vozaem Markom Andrijeviem (umarom) i cijelim odjeljenjem sn.sl. -
kao ispomo 108.br.HV.
605
Zapovjednitvo 108. br. HV - Zapovjedniku OGIP Izvjee-zahtjev, Klasa: 81/92-02, Ur.br: 2130-
11/92-1125 od 01.10.1992.god.
Kao aktivni sudionik dogaanja na terenu, autor je uvjeren kako do vojnikog

gubitka Bosanskog Broda i cijelog mostobrana (na taktikoj razini) nije dolo
06.10.1992. godine nego 01.10.1992. godine. I to zbog toga to zapovjednitvo
OGIP nije bilo u mogunosti izvriti ono to je od njega traio zapovjednik 108. br.
HV - nisu uspjeli osigurati 200, za borbu spremnih, vojnika, kao zamjenu za one (iz
drugih brigada) koji su napustili crtu bojita.
Kako bi Bosanski Brod i cijeli mostobran, za hrvatsko-muslimanske snage
uskoro mogli biti izgubljeni, to su i vrapci na krovu ve znali, ali, to se sigurno ne
bi dogodilo za vrijeme boravka 108. br. HV na terenu, nego kada nje tamo ne bi
bilo. Odnosno, srpske snage ne bi prole kroz borbeni poredak postrojbi 108. br. HV,
jer, (po miljenju GS HV i samog Vrhovnog zapovjednika), 108. br. HV je u to vri-
jeme, unato problemima, bila jedna od najboljih brigada Hrvatske vojske.
Sukladno stanju na terenu zapovjednik OGIP, brigadir, Vinko tefanek - za-
povjednitvima 1./2.A br. HV, 111. i 157. br. HV izdaje borbenu
ZAPOVIJED
1. Neprijatelj
Na potez r. Sava - s. Ganjaa kt 117 - s. Lipica - s. G. Barice - Barice - kt 97 - s. D.
Barice - s. Zborite (Bjela) - kt 96 - kt 94. Izbile su snage sastava: jedan pje. bata-
ljun 327. part. brigade (+ eta Muslimana 100 ljudi)606, jedan pje. bataljun brigade
TO Bos. Gradika, jedinica jaine jednog pjeadijskog bataljuna iz sastava 11. bri-
gade TO i osinjske brigade, po dubini: Bijelo brdo, Derventa, Bos. Luani raspore-
en ostatak postrojbi. Do sada je uoeno na prednjem kraju grupiranje ljudstva i
oruja: s. Ganjaa 50 ljudi, 1 OT, 1 tenk i 1 praga; s. Lipica 50 ljudi, 2 tenka i 1
praga; s. G. Barice 50-60 ljudi, 2 tenka; s. D. Barice 100 ljudi, 1 tenk; u rajonu s.
Bjela na potezu od kt 96 do kt 94 agresor je uao snagama 250 ljudi u rajonu ume
Gaj sa 5 tenkova i 1 pragom ...
Agresor e laganim nastupanjem uz podrku tenkova i praga nastojati zaposjesti pro-
stor koji nisu zaposjele snage obrane BiH, te na dostignutoj liniji izvriti utvrivanje
iste kao osnove za napadne aktivnosti...
2. Nae snage
Nae snage jaine tri lake pjeadijske brigade mjeovitog sastava; 108. br. HV, TG-
121 HV, BG-102 HV, 101. br. HVO, 1/103 br. HVO, samostalna satnija akovec i
2.'A' br. ZNG, ojaane jednom tenkovskom satnijom, te podrane jednim MAD-om
iz sastava OG 'Istona Posavina' izvode aktivnu obranu na crti: desno - r. Sava (378
km) - s. Potoani (juni dio sela -kod slova A) - s. Regovac - potok Mamenik - tt 93
(juno niz komunikaciju za oko 1 km) - r. Ukrina - s. ardak -jugozapadnom stra-
nom komunikacije s. Zborite do obodnog kanala - du obodnog kanala (zapad -
istok) do spoja sa glavnim obodnim kanalom (jug - sjever) - s. Lovrii - ekonomija u
s. Kolibe Gornje - kt 90 - potokom aavica - Strug - r. sava, sa zadatkom stabilizi-
rati crtu obrane aktivnom, upornom i elastinom obranom, nanosei neprijatelju gu-
bitke u /s i MTS, sprijeiti njegov dalji prodor. Kroz rajone obrane, slamati njegovu
napadnu mo, te uz aktivna izviaka djelovanja ispred prednjeg kraja stvarati uvje-
te za prelazak u ofenzivna djelovanja.
606
Rije je o dragovoljakoj muslimanskoj bojni "Mea Selimovi", organizirane po odobrenju genera-
la VRS, Slavka Lisice. (Lisica, Komandant po potrebi, str. 133-134. Sombor, 1995. god.)
3. Susjedi
3.1. Desno od TG-111 obranu organizira i izvodi TG-121 HV - Lijevo od TG-111
obranu organizira i izvodi 1/103 br. HVO - Po dubini nema snaga u priuvi.
3.2. Desno od 1/2. A obranu organizira i izvodi 3/101. br. HVO - Lijevo od 1/2.
A obranu organizira i izvodi 2/108. br. HV - Po dubini nema snaga u priuvi.
3.3. Desno od TG-157. nema naih snaga (r. Sava) - Lijevo od TG-157. obranu or-
ganizira i izvodi TG-121. HV - Po dubini nema snaga u priuvi.
4. Odluio sam
Izvriti uvoenje 111. br. HV, TG-157 br. HV i 1./2. A u zonu borbenog djelova-
nja desno - r.Sava (378 km), lijevo - s. Zborite (kola), s osnovnim ciljem:
Uvrstiti, konsolidirati i stabilizirati obranu u datoj zoni povezivanjem i zatvaranjem
meuprostora izmeu ve angairanih postrojbi.
5. Zadatak postrojbama
5.1. 1/2 A organizira obranu u rajonu: desno: krianje komunikacije N. Selo -
Zborite - ardak - s. Zborite (ukljuno). lijevo: kola u s. Zborite (iskljuno)
po dubini: s. Paralika sa zadatkom: postupnim nastupanjem uz osiguranje istu-
renih izviakih postrojbi, izvriti posjedanje datog rajona obrane, a potom uz
formiranje otpornih vatrenih toaka od sredstava podrke (tenkovi) uvrstiti i
stabilizirati crtu fronte, te osigurati fiziki spoj sa desnim (2/108.br.HV) i lije-
vim (5/101.HVO) susjedom. I time izvriti zatvaranje slobodnog prostora, a za-
tim: pristupiti pripremama za ofanzivna borbena djelovanja. Gotovost obrane:
01. 10. 1992. god. do 20,00 sati.
5.2. TG-157 br. HV organizira obranu u rajonu Desno: r. Sava (378 km.) Lijevo:
potok elarua Po dubini: s. Potoani (komunikacija) sa zadatkom; izvriti re-
dovitu zamjenu TG-102 i samostalne satnije akovec na borbenom poloaju,
aktivnom obranom uz nasilna izvianja ispred p/k u sudjelovanju sa susjedi-
ma nanositi neprijatelju to vee gubitke i stvarati uvjete za prelazak u ofenziv-
na djelovanja.
Gotovost obrane: 02. 10. 1992.god. do 06,00 sati.
5.3. 111. br. HV organizira obranu u rajonu: Desno: komunikacija Korae - Lipica
(kt 115 iskljuno). Lijevo: kt 97 (sjeverno za oko 600 m) Po dubini kt 93. Sa
zadatkom: izvriti zamjenu premorenog ljudstva iz sastava 4/101. HVO na
borbenom poloaju, uvrstiti i stabilizirati dati rajon obrane, te uz nasilna izvi-
aka djelovanja ispred p/k i uz sudjelovanje sa susjedima nanositi neprijatelju
to vee gubitke u /s i MTS i uz dodatno angairanje vlastitih sredstava (2. i 3.
satnije tijekom naredna dva dana) stvoriti uvjete za prelazak u ofanzivna bor-
bena djelovanja na pravcu ka s. Gornje Barice.
Gotovost obrane: 02. 10. 1992. god. do 06,00 sati.
Za dodatno angairanje preostalih snaga (2. i 3. satnije) slijedi dopuna borbene
zapovijedi.
6. P O B
U postrojbama formirati protuoklopne grupe sa sredstvima za blisku protuoklopnu
borbu koje koristiti za borbu sa neprijateljskim oklopnim sredstvima na bliskim ods-
tojanjima. POB na veim daljinama 2.A i 111. br. HV vodit e oklopnim sred-
stvima iz sastava sopstvene postrojbe, a TG-157 br. HV uz podrku pridatih sredsta-
va iz sastava 101. br. HVO.
7. Topnika podrka
Topniku podrku ostvariti vlastitim topnikim postrojbama (BVG) sa ime podra-
vati vlastitu postrojbu neposredno do 2 km ispred prednjeg kraja vlastite linije obra-
ne. Vatru po dubini ostvarivati po zahtjevu topnitvom: OG 'Istona Posavina'. Top-

nitvo OG ostvaruje vatre min. 800 m ispred prednje crte jedinice za koju se vatra
ostvaruje. Zona sigurnosti za VBR je 1500 m ispred prednje crte.
Vrijeme potrebno za otvaranje vatre po zahtjevu je 20 min. za sve topnike postroj-
be, a za VBR 30 min, te u skladu sa datim vremenima pravovremeno planirati trae-
nje topnike podrke.
8. PZO
Imati osloncem na 63. Stlrd razmjeten u zoni odgovornosti. Sopstvena formacijska
sredstva PZO staviti u funkciju PZO i bit! u spremnosti za djelovanje po uoenim i
najavljenim ciljevima.
9. Osiguranje borbenih djelovanja
Izvoditi osloncem na prirodne objekte. Teite ininjerijskog osiguranja imati na iz-
radi zaklona i sklonita za ljudstvo i MTS i zapreavanju tenkoprohodnih pravaca.
Za uraena MP Izraditi zapisnike, a o istima upoznati postrojbe na prednjem kraju
obrane.
U pripremi za ofanzivna borbena djelovanja izvriti prikupljanje i preraspodjelu pri-
runih i formacijskih sredstava za razminiranje.
- Obavjetajno osiguranje
Putem izviakih jedinica i obavjetajnog organa u postrojbi prikupljati podat-
ke o neprijatelju ispred prednjeg kraja obrane, a o uoenim aktivnostima nepri-
jatelja u dnevnom Izvjeu (do 18,00) izvjetavati ovo Zapovjednitvo u pis-
menom obliku.
- PNKBO
Sve vojnike opremiti sa sredstvima za osobnu zatitu, a u nedostatku istih ko-
ristiti priruna i mjesna sredstva. Izvriti provjeru ispravnosti istih, stare i neis-
pravne zamijeniti. U rajonu djelovanja postrojbe uspostaviti neprekidno osmat-
ranje, a izviaa - osmatraa opremiti sredstvima za osmatranje, detekciju i
identifikaciju BOT-at te na vrijeme obavjetavati o rastalim promjenama pret-
postavljeno zapovjednitvo.
- Sanitetska osiguranje
Prije kretanja na izvrenje borbenih zadataka postrojbu popuniti Sn MTS. Izvr-
iti razvijanje bataljunske SnSt, te zbrinjavanje p/o u toku borbenih aktivnosti
initi vlastitim snagama uz oslonac na MC Slav. Brod. U sluaju onemogue-
nog prijelaza preko mosta B, Brod - SL Brod transport p/o vriti preko skele u
s. Sijekovac. Sn osiguranje skelskog prijelaza na lijevoj obali r. Sava uz 24-
satno deurstvo Sn ekipom vrit e Sn vod 108. br. HV. Vriti san. izvianje uz
stalnu kontrolu HE situacije, te preduzimanje mjera spreavanja pojava i ire-
nja zaraznih bolesti.
Kirurka ekipa iz sastava SnSl TG-111 e razviti kirurku stanicu u rajonu B.
Broda (objekt Doma sportova). Nakon kirurke obrane transportirati p/o u sta-
cionar kojeg e formirati Sn vod TG-111 u rajonu s. D. Andrijevci.
- Logistiko osiguranje
Logistiko osiguranje imati osloncem na logistiku bazu OG Istona Posavi-
na. Za izvrenje zadatka postrojbu popuniti sa 2 b/k, 1 suhi obrok za 2 dana,
osigurati 2 l. tekuine borac/dan. Prehranu postrojbe vriti osloncem na logis-
tiku bazu OG.
1. Zapovijedanje i veza
Vezu odravati prema Planu rada veze. Za uspostavu LB veze sa postrojbama max.
koristiti postojee poloene PTK kablove. Za zatitu Informacijama, koristiti doku-
III. K
KRONOLOGIJA 427
mente TZP, te se max, oslonniti na iane vezze, a u sluaju un

nitenja ili prekidaa ica-
nih veza korristiti kurirsku sluubu.
Za zapovjeddnik-a: brigadir, Vinko

V tefanek (ppotpis, B. Jezidii)
Dokumeent br. 33 Stanje toopnikih orua i strreljiva, pet dana priije gubitka
Bosannskog Broda i cijeloog mostobrana. (www.slobodanpralljak.com)
428 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.

etiri dana prrije pada Bosanskog Bro
oda
Petaak, 02. listopad
d 1992.
09,30 sati - U Slavonskom
S Broddu je oglaena prrva opa opasnosst, a tijekom danna bilo
ih je ukupno eest, u kojima je agresor
a na grad ispalio 30-ak graanata od kojih jee osam
osoba ranjeno. Agresor je napaddao i sela ispalivvi preko 40 razo ornih granata. I neprija-
teljski zrakoplovvi su u dva navraata bili u manjim grupama nad naim podrujem, alia nisu
borbeno djelovaali. Od sela danas su napadnuta: Slav.
S amac, Kruuevica, Klakar, D.
D Be-
brina, Trnjanskii Kuti i umee. U umeu je poggoena crkva. Povrijeenih nije biilo.607
A br. naputa borbeni pored

2A dak
10,00 sati - Zaapoinje napad na pravcu 2 'A' br.b Nakon jednog g mrtvog i dva ranjena
povlae se na kaanal kod mosta u pravcu s. Gornjee Kolibe, a desno o krilo na komuniikaciju
Zborite - N. Seelo. Na pravcu 1001. br. HVO nije bilo aktivnosti.608
Fotografija br. 711 Pripadnici Krnjinske brigade 1.KK VRS

V iznose ranjeno
og suborca iz borbe.
(Foto: Usttupio bojnik VRS Mika
M kori)
607
S R - 985, Slavonskki Brod
608
I ratnog dnevnika 108. br. HV
Iz
III. K
KRONOLOGIJA 429
Zemljovid br. 110 Odluka komandanta TG-3 za napadd, 02.10.1992. (Lissica n.d. 135. Str.)
12,00 sati - Komanda 108. (br. HV) upravlja cijelom linijom od Save do Ukrine.609
(Jer su ostali sami na bojinoj crti, nakon izvlaenja 2/101. br. HVO, 109. br. HV, 36.
mtb. HV i 2.'A' br. HV. Op. J.Z.)
Deurni operativni asnik OG Istona Posavina izvjeuje IZM GS HV - a-

kovo, generala Petra Stipetia, kako s izmjetenog zapovjednog mjesta OGIP javlja-
ju da su se asnici iz 132 br. HV (Naice, sa statusom A br., op.J.Z.) javili u
12.00 u OGIP, te su izvijestili kako ne mogu dovesti predvienu TG u interesnu zo-
nu Operativne grupe 'Istona Posavina'.610 Dakle, etiri dana prije pada Bosan-
skog Broda, postrojbe koje bez doputenja naputaju crtu bojita, zapovjedni-
tvo OGIP, ne moe zamijeniti novim - jer one odbijaju preuzeti zadau!
General Stipeti - nemoan

15,15 sati - Zapovjednik zapovjednitva Slavonskog bojita, general bojnik Pe-
tar Stipeti, svjestan problema o kojem je upravo izvjeen - zapovijeda zapo-
vjedniku OZ Osijek, brigadiru Vinku Vrbancu:
Dana 02.10.1992. god. primili smo Izvjee od OGIP () kojim nas izvjeuju da su se
asnici iz 132. br. HV javili u 12,00 sati u OG i da su izvijestili da ne mogu dovesti TG-
132. Protiv odgovornih asnika i vojnika poduzeti stegovne i krivine mjere.
Zbog kritine situacije na bosansko-brodskom dijelu fronta hitno uputite u sastav OGIP
TG-132 (Naice) i Bg-109 (Vinkovci). Ovaj zadatak izvrite hitno.
Za izvrenje ovog zadatka odgovoran je zapovjednik OZ Osijek i zapovjednici
109.br.HV i 132.br.HV.611
Koliko je na bojitu vrijedila zapovijed zapovjednika Slavonskog bojita,

generala Petra Stipetia, vidljivo je iz injenice da niti BG-109. (Vinkovci) niti
TG 132 (Naice) nee zadatak izvriti (ni) hitno niti sporo, a protiv odgovor-
nih asnika i vojnika nee biti poduzete (ni) stegovne (n)i(ti) krivine mjere.
609
Isto
610
611
IZM akovo, Zapovjednitvo Slavonskog bojita, Zapovjednik generalbojnik, Petar Stipeti - Za-
povjednitvu OZ Osijek, Zapovijed o upuivanju TG-132 i TG-109, Kl. 035-01/92-01, Ur.br.
1076/5-01-92-340, Dana, 02.10.1992. god.
III. KRONOLOGIJA
K 433
Fotoografija br. 72 Nem

moni zapovjednici - Slavonskog bojita, general bojnik Petar
P Stiperti (goore) i
Operrativne grupe Istona Posavina pukkovnik Vinko tefaanek (dolje), Fotog grafija br. 73
436 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
15,30 sati - Zappoinje jak kombbinirani tenkovskoo - pjeadijski naapad na pravcu djjelova-
nja 2. bataljuna (108. br. HV. Onog istog bataljuuna koji je prije trri dana izgubio 19 ljudi
i onog istog battaljuna koji je naa ovaj teren doaao s nesaniranim problemima iz prolog
p
terena op.J.Z..). Uniten je jeddan neprijateljski oklopni transporrter i neto pjeaddije. U
isto vrijeme okllopne postrojbe 101. br. HVO krreu u kontranapaad na pravcu N. Selo -
Zborite i izbijaaju do raskra kood kole u Zboritu.612
16,08 sati - Staluk osobno izvjeetava da je Kaubboj (Mato Vidovii,

op.J.Z.) sa sedaam tenkova i pratnjom od dvije 'prage' i 50 ljud di,
krenuo u protiv--napad.613
18,00 sati - Kood 'Ekonomije' faagotai unitili neeprijateljsku praggu,

a u toku prijepoodneva uniten jee jedan neprijateljljski tenk. Situaciija
na pravcu drugoog bataljuna se stabilizirala,
s napaad je odbijen, a mim
nismo imali gubbitaka ni u ljudstvvu ni u tehnici.6144 M. Vidovvi
18,05 sati Izvjjee () Bosansski Brod: Stalni napadi

n neprijateljja na fronti. Najei u
A' br. napustila je poloaje, etnici su u-
podruju s. Zboorite. Ostali napaadi odbijeni. 2.'A
li u s. Zborite nakon jakog pjeako-topnikog napada. Nastala pukotina u obranni nas-
toji se zakrpati sa
s pripadnicima 101. br. HVO. ( )615
108. ima ime koje se ne smije uk kaljati

Dakle, ona briigada ('A' !) kojja je imala zadaau, poslije izlaska jedne od poostroj-
bi 101. br. HVO zzaepiti rupu u borbenom porretku, 24 sata kaasnije i sama naaputa
borbbeni poredak. To
T je ve trei tui
prostor kojeg
k moraju raastezanjem popuniti
2. i 3. bojna 108. brr. HV.
Pored kie kojja tri dana dosaddno pada i maggle kroz koju se ne vidi dalje od
o no-
sa, te ljutnje zbogg toga to ve trei dan odrauju tui posao o, raste nervoza kod
boraaca 2. i 3. bojnne 108. br. HV. Naime, i oni ve mjesecimaa sluaju kako je j sve
pollitiki dogovoreeno i oni vide kako se, tijekoom borbi, linije naputaju - bezz pos-
ljediica. Neki ak glasno
g m rtveni jarci??. Ali ostaju u rovu,
razmiljaaju jesmo li mi
jer, 108. ima ime koje se ne smije ukaljati.
18,54 sati - Nae snage potpomoognute tenkovimaa zaustavile su prrodor neprijateljaa. Lini-
ja se trenutno nalazi u s. Zboritte kod kole. 2 'A
A' br. HV bila je izvuena. Sada see vrati-
la na desno kriloo 108. br. HV i suudjeluje u obranii. Na prostore kojje dri 2. bojna 108. br.
HV jaki pjeako - topniki naapad. Linija nije pomaknuta. Neeprijatelju unitenna dva
tenka i samohottka.616
612
IIz ratnog dnevnika 108. br. HV
613
D
Dnevnik veze 108.bbr.HV
614
R
615
O
b
616
O
OGIP, Deurni operativni, - IZM Osijek,
O akovo, Doopuna operativnod dnevnom izvjeu, Klasa:
8
81/92-02 Ur. broj: OG-17/92-787,
O Slaavonski Brod, 02.110.1992. god.
Fotografija br. 74 Pripadnici 139 br. HV (Foto: ivjeti u Slavonskom Brodu 1990.-1993.)
Fotografija br. 75 Pripadnici 157 br. HV (Foto: ivjeti u Slavonskom Brodu 1990.-1993.)
21,15 sati - Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac izdaje zapovjedni-

ku 3. 'A' br. HV, brigadiru, Ivanu Basarcu, Borbenu zapovijed - neka bude pripravan
za uporabu u zoni OG Istona Posavina.
Zbog krajnje ozbiljne situacije na bosansko-brodskom-derventskom ratitu i neposredne

ugroenosti gradskog podruja Bosanskog Broda:
ZAPOVIJEDAM
1. Odmah prevesti u najvii stupanj bojeve spremnosti jedan bataljun 3 'A' br. HV.
2. Bataljun mora biti spreman za bojevo angairanje u zoni odgovornosti OG 'Istona
Posavina' od 12,00 sati, 03.10. 1992. godine.
3. Angairanje i pokret bataljuna, bit e regulirano posebnom zapovijedi.
Zapovjednik brigade pismeno e me izvijestiti o spremnosti bataljuna za bojevo dje-
lovanje u zoni odgovornosti operativne grupe 'Istona Posavina'.617
Iako se kasnilo s ovom zapovijedi u odnosu na traenje zapovjednika 108. br.

HV, ne bi bilo potpuno kasno, da je brigada, umjesto njena stavljanja u najvii stu-
panj bojeve spremnosti, odmah bila upuena na bojite.
Brigadir Vinko Vrbanac u akciji

23,12 sati - Zapovjednik Operativne zone Osijek, brigadir Vinko Vrbanac izda-
je zapovjednicima 109. 132. i 135. br. HV i TG-123 - borbenu zapovijed:
1. Intenzivnim djelovanjem neprijateljske srboetnike armade na dijelu Bosansko-

Brodsko-Derventskog ratita, snage branitelja su dovedene u krajnje ozbiljnu i teku
situaciju u kojoj je neposredna ugroenost Bosanskog Broda postala realnost. Pored
neprijatelja, ovako 132. i 135. br. HV i TG-123: pridonijeli su i samovoljni postupci
pojedinih postrojbi u obrani (neorganizirano i kaotino povlaenje, naputanje zapo-
sjednutih i ureenih poloaja i drugo).
2. Zapovjednik 135. br. HV ima zadau da borbenu grupu jaine 150-180 pjeaka, po-
jaanu sa sredstvima podrke i sanitetski osiguranu, uputi tijekom 03.10.1992. godi-
ne, u iri rajon Slavonskog Broda, s ciljem bojevog angairanja iste u zoni odgovor-
nosti OG 'Istona Posavina'. Zapovjednik borbene grupe javit e se do 12.00, 03.
10.1992. godine zapovjedniku OG 'Istona Posavina' na njegovom zapovijednikom
mjestu, radi prijema konkretne bojeve zadae.
Po pristizanju borbene grupe, istu odmah angairati na bojinoj prostoriji.
3. Zapovjednik TG-123. odmah e prevesti TG-123 u prvi stupanj bojeve spremnosti.
Zapovjednik TG-123 osobno e se do 09. sati 03.10.1992. godine javiti zapovjedni-
ku OG 'Istona Posavina' radi prijema konkretne bojeve zadae, a do 18.00 sati
03.09.1992. uvesti postrojbu (TG-123) u borbeni poredak OG 'Istona Posavina' i
poeti sa izvrenjem bojeve zadae.
4. Zapovjednik 132. br. HV izvrit e premjetanje snaga 132. br. HV (Borbene grupe),
do 08.00 sati 03.10.1992. godine, a zatim ih, sukladno zapovijedi Zapovjednika
OG 'Istona Posavina', bojevo angairati Zapovjednik 132. br. HV i Zapovjednik
Borbene grupe 132 br. HV imaju se javiti zapovjedniku OG 'Istona Posavina' od-
617
OZ Osijek, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu 3.Abr.HV, Borbena Zapovijed, Klasa: 8/92-
01/01, Ur.broj: 1076-01/92-101, Osijek, 02.10.1992. god.
mah po pristizanju Borbene grupe u rajon Slavonski Brod, a najkasnije do 09,00 sati
03.10.1992. godine.
5. Zapovjednik 109. br. HV, formirat e iz sastava brigade borbenu grupu jaine 180-
200 ljudi, ojaanih sredstvima podrke PZO i sanitetski osiguranu. Ovako opremlje-
nu borbenu skupinu uputiti u rajon Slavonski brod do 18.00 sati 3.10.1992. godine, s
ciljem hitnog uvoenja i bojevog angairanja iste u bojinoj prostoriji OG 'Istona
Posavina'. Zapovjednik borbene grupe 109. br. HV javit e se do 15,00 sati zapovje-
dniku OG 'Istona Posavina' radi prijema konkretne bojeve zadae.
6. Zapovjednik OG 'Istona Posavina' izdat e zapovjednicima pod 2., 3., 4. i 5. ove
zapovijedi konkretne zadae, osigurati uvoenje postrojbi u bojinicu pod to po-
voljnijim uvjetima i materijalno ih opskrbiti.
7. Zapovjednicipostrojbi koji se bojno angairaju u zoni odgovornosti OG 'Istona
Posavina' obvezatni su izvriti sve potrebne borbene, sigurnosne i druge pripreme
ljudstva za polazak na bojite.
Bojevo angairanje svake postrojbe trajat e najmanje 15 dana, a naputanje i odla-
zak sa bojine prostorije vriti samo kad doe odgovarajua postrojba za zamjenu.
Sve postrojbe se po primitku konkretne bojeve zadae pretpoinjavaju OG 'Istona
Posavina'.
8. Svi zapovjednicipostrojbi obvezatni su me pismeno izvijestiti o postupanju postrojbi
po ovoj borbenoj zapovijedi.
9. Ostvarivanje materijalnih i drugih pogodnosti i prinadlenosti za bojevo angairanje
u zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina' po dosadanjem. Svako eventualno ne
postupanje po ovoj zapovijedi smatra se kao samovoljno naputanje postrojbe.618
Dakle, zapovjednik Operativne zone Osijek, brigadir Vrbanac, kao najvii za-
povjednik Slavonskog bojita zaduen za servis OG Istona Posavina i zapovjed-
nitva Slavonskog bojita, ija se temeljna zadaa ogledala u tome da se osiguraju
ljudi i sredstva za uporabu u zoni odgovornosti zapovijeda 109. br. HV (onoj istoj
koja je prije 44 sata neovlateno napustila borbeni poredak; onoj koja je u teku
situaciju dovela 108. br. i druge postrojbe), da se ponovo vrati u borbu. Osim toga
zapovijeda 132. i 135. br. HV i TG-123. da se takoer stave na raspolaganje zapov-
jedniku OG Istona Posavina zbog toga to su snage branitelja dovedene u
krajnje ozbiljnu i teku situaciju u kojoj je neposredna ugroenost Bosanskog
Broda postala realnost.
A ta rade zapovjednici ove etiri postrojbe?
Ne izvravaju borbenu zapovijed!
Koja je posljedica neizvravanja borbene zapovijedi ova etiri zapovjednika e-
tiri dana kasnije?
Pad Bosanskog Broda!
Umjesto da je odmah po neizvravanju njegove zapovijedi, ako ve ne uhitio,
onda barem suspendirao zapovjednike postrojbi, imenovao druge i uputio ih na izvr-
enje borbene zadae, Vinko Vrbanac etiri dana ne ini nita. Nije htio ili nije smio
- svejedno je. A onda se, peti dan iz Osijeka, pojavljuje u Slavonskom Brodu i pored
ivih i ovlatenih zapovjednika, generala Stipetia i brigadira tefaneka, neovlateno
618
OZ Osijek, Zapovijed Zapovjednika- Zapovijednicima 109. 132. i 135. br. HV i TG-123, Borbena
Zapovijed, Klasa: 8/92-01/01, Ur.broj: 1076-01/92-101, Osijek, 02.10.1992. god.
poinje tancati borbene alibi zapovijedi. I to kome, onim istim brigadama koje su,
zahvaljujui njegovu etverodnevnom neinjenju, ostavljeni na cjedilu u bojevoj
prostoriji - 108. br. HV i 101. br. HVO. Njima e brigadir Vrbanac zapovijedati neka
hitno prebace (svoje) snage u Bosanski Brod. (sic!)
Naelnik SnSl. OGIP, dr. Drago Prgomet, izvjestio je svog kolegu u OZ Osijek,
naelnika SnSl. o gubicima na bosanskoposavskom bojitu za period od 01.09. do
01.10. 1992. godine.
BOSANSKO BRODSKO I DERVENTSKO BOJITE

RB VOJNICI HV HVO UKUPNO
1. POGINULO 67 33 100
2. NESTALO 19 - 19
TEKO 165 75 240
3. RANJENO
LAKE 162 145 307
UKUPNO 413 253 666
ORAKO I AMAKO BOJITE

RB VOJNICI HV HVO UKUPNO
1. POGINULO - 34 34
2. RANJENO - 123 123
UKUPNO - 157 157
SVEUKUPNO 413 410 823
Tablica br. 8 Gubici u ljudstvu od 01.09. do 01.10. 1992. god. na bosansko-posavskom bojitu
(www.slobodanpraljak.com)
Sanitetski gubici: poginuli: 1 lijenik, 2 medicinska tehniara.

Ranjeni: 4 lijenika, 2 medicinska tehniara, 2 bolniara, 5 vozaa sanit. m/v
Uniteno ili oteeno: 9 sanitetskih m/v.
Prilikom topnikih napada na Slavonski Brod poginulo je 28 civila, a ranje-
no 161 od kojih 85 tee.619
Ako uzmemo za prosjek onaj broj boraca koji je bio angairan zadnji dan pro-
matranog razdoblja, (30.09.1992. god.), kada je na derventsko-bosanskobrodskom
bojinom prostoru bilo ukupno (s zapovijednitvima i IZM-om) 2.498 boraca, mo-
emo zakljuiti kako je OG Istona Posavina, za trideset dana borbi izgubila
26,66% boraca (4,76 % poginulih i 21,89 % ranjenih) - od prosjenog borbenog
poretka.
619
OGIP, Naelnik SnSl, dr. Drago Prgomet - OZ Osijek, Naelnik SnSl, Klasa: 81/92-02, Ur. Broj:
OG 20/92-769, Slavonski Brod, 02.10.1992. god.
Tri dana prije pada Bosanskog Broda

Subota, 03. listopad 1992
Na Slavonski Brod je ispaljeno 10-ak topnikih granata od kojih je jedna osoba smrtno
stradala, a tri su ranjene. Od ranjenih je i jedno malodobno dijete. Opa opasnost ogla-
ena je dva puta, a isto toliko oglaena je i zrana, ali zrakoplovi nisu napadali. Na bo-
sanskoj strani vode se teke borbe na liniji fronte i zvuk detonacija dopire na nau stra-
nu.620
06,00 sati - Poela artiljerijska vatra po usmenoj zapovijedi zapovjednika OGIP ispred
linije obrane 2 'A br. HV u trajanju od 30 minuta, radi spreavanja eventualnog napada
neprijatelja na tom pravcu. Vatra ostvarena sa 60 kom. granata MB 120 mm i 40 kom.
raketa 128 mm.
Premalo informacija ili previe optimizma?

10,20 sati - Zapovjednik Slavonskog bojita, general bojnik Petar Stipeti izvje-
stio je Operativnu upravu GS HV o stanju na bojitima OG Istona Posavina:
Posljednjih nekoliko dana situacija u zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina' naglo se

uslonjava. Neprijatelj pojaava danonono borbena djelovanja i neprekidnim tenkov-
sko pjeakim napadima na derventsko - brodskom dijelu fronte pokuava probiti crtu
obrane i izbiti u rajon Bosanskog Broda. Ostvario je manje uspjehe na dijelu Gornje i
Donje Barice, te sektoru Zborita i Koliba, gdje krajnjim naporima pokuavamo zausta-
viti dublje prodore. Topnikim i avio. napadima tue cijelu zonu mostobrana, pojaava
udare po Slavonskom Brodu i posavskim selima od Gradike do upanje. Primjeeno je
dovoenje novih snaga (oklopno-mehaniziranih i pjeakih), a u rajonu Dervente otkri-
veno je okupljanje 'Crvenih beretki' jaine do jednog bataljuna.
Smatramo da ne odustaju od ranije zacrtanog cilja ovladavanja ovim prostorom i zauzi-
manja Bosanskog Broda te izbijanja na desnu obalu r. Sava.
Na istonom djelu fronta (Domaljevac - Oraje) izvodi stalne provokacije otvaranjem
topnike i pjeake vatre, ali bez pomicanja crte fronte.
Osnovni problemi sa kojima se susreemo ogledavaju se u :
1. Neodgovornom ponaanju dijela postrojbi HV koje samovoljno naputaju crtu
fronte ili ne dovode jedinice na front prema dobivenim zapovijedima. Ovo ote-
ava plansku upotrebu snaga u obrani zone odgovornosti i dovodi u nepovoljan
poloaj ostale snage na fronti.
2. Dosta slaba borbena sposobnost brigada HVO, koje zbog pretrpljenih gubitaka
i pada morala nisu siguran oslonac za vrsto dranje crte fronte.
3. Slaba popuna MTS-om, posebno streljivom za topnitvo veih kalibra. (istaknuo
J.Z.)
Sva navedena pitanja rjeavat emo u svojoj nadlenosti, osim popune streljivom za to
molimo Vau hitnu intervenciju. Kvalitetnom popunom streljiva uvjereni smo da
emo uspjeti zaustaviti dalje prodore neprijatelja.621 (istaknuo J.Z.)
620
621
IZM akovo, Zapovjednitvo Slavonskog bojita, Zapovjednikageneralbojnika, Petar Stipeti -
Operativnoj upravi GS HV o stanju na bojitima OGIP, Izvjee, Klasa: 035-01/92-01, Ur.br.
1076/5-01-92-190, Dana, 03.10.1992. god.
14,12 sati - Kolak trai jo ljudi, jer su satnije malobrojne i ne moe se sa ovim snaga-
ma ii na ustaljeni raspored smjena na liniji.622
16,00 sati - sastanak zapovjednika postrojbi 108. br. HV:

1 bataljun - U toku dana povremeno je bilo artiljerijske i pjeadijske vatre. Iskopan
jo jedan rov za tenk na prvoj liniji. Sutra na raskre Kolibarskog puta
za Lijee poloaj zauzima grupa iz 123 brigade.
2 bataljun - Povremena artiljerijska vatra, a ispred prednjeg kraja linije primjeeno
dva unitena tenka i jedan transporter koji su (2.b.) unitili u toku napa
da 02.10.1992. god.
3 bataljun - Povremena artiljerijska i pjeadijska vatra. Tri ranjena borca, od toga
jedan tee. Smatra (Zapovjednik 3.b.) da bi grupu Kolibaraca, koja dri
Ekonomiju ve tri dana, trebalo zamijeniti.
4 bataljun - Na liniji povremeno je bilo pjeadijske i artiljerijske vatre. Minobacaka
baterija promijenila vatreni poloaj, a dva orua usmjerena na pravac 2.
bataljuna Jo nisu spremni preuzeti cijelu zonu odgovornosti iz za
povjedi, jer nemaju dovoljno pjeaka.
PZO - Praga koja je bila na popravku, sreena je i nalazi se na pravcu 2.
bataljuna. ()
Do sada (od 28.09.- 03.10.1992. god.) u cijeloj brigadi je bilo:

1 bataljun: - tri mrtva
- est ranjenih (jedan tee)
2 bataljun: - devetnaest nestalih
- tri ranjena
3 bataljun: - jedan mrtav
- devet ranjenih ( dva tee)
4 bataljun: - pet mrtvih
- est ranjenih (dva tee)
Sveukupno : - devet mrtvih
- devetnaest nestalih
- dvadeset i jedan ranjen (pet tee) 623 (istaknuo J.Z.)
Za postrojbu koja je tijekom pet dana borbi imala devet mrtvih, devetnaest ne-
stalih i dvadeset i jednog ranjenog borca, sigurno se ne moe rei kako je bez
prisile od strane neprijatelja, te opravdanih razloga, napustile bojite.
19,20 sati, Izvjee - Tokom dana u zoni odgovornosti IZM-2 (157, 121, 111 br. HV)
agresor je djelovao povremeno artiljerijskom vatrom, te lake napadao du cijele linije.
Linija nepromjenjena i pod kontrolom snaga obrane.
108. br. HV - agresor je tukao artiljerijski du cijele linije te tenkovima napao iz pravca
Unke, otvaranjem vatre s nae strane tenkovski napad odbijen.
2.'A' HV - na pravcu desnog krila u rejonu s. Zborite neprijatelj napada slabijim sna-
gama, napad odbijen, linije se uvezuju, za sada su solidno uspostavljene.
Na prijem zadatka odazvala se 123-TG, 132 br. HV se nije pojavila.624
622
Dnevnik veze 108.br.HV
623
21,10 sati - zapovjednik Slavonskog bojita - zapovjedniku OGIP:

Zbog nepovoljnog razvoja situacije ubrzajte uvoenje vaih postrojbi s tim da komplet-
na TG-111 bude uvedena u dodijeljenu zonu obrane 04. listopada 1992. godine do 20.00
sati.625 (dakako, zadaa nije izvrena, op.J.Z.)
Fotografija br. 76
zapovjednik
1./1./108. br.
ZNG HV
Vraije ete
Bojnik
Zdenko Degmei
624
broj: OG-17/92-791 Slavonski Brod, 03.10.1992. god.
625
IZM akovo, Zapovjednitvo Slavonskog bojita, Zapovijed Zapovjednikageneralbojnika, Petar
Stipeti - Zapovjednitvu OGIP Slavonski Brod, Zapovijed o ubrzanju uvoenja TG-111 u bojite,
Ur.br. 1076/5-01-92-349, Dana, 03.10.1992. god.
Dva dana prije pada Bosanskog Broda

Nedjelja, 04. listopad 1992.
Tijekom veeri i u noi povremeno se vide svjetlee rakete koje ispaljuje neprijatelj na
bosanskoj strani. Agresor je Slavonski Brod danas napadao est puta ispalivi oko 35
granata od kojih su nastale nove materijalne tete, a dvije osobe su povrijeene. Osim
grada neprijatelj je danas napadao i sela: Sibinj, Slobodnicu, Klakar, Gornju Vrbu, Tr-
njanske Kute, Ruicu i Tomicu na koje je ispalio ukupno 40 granata od kojih nije bilo
povrijeenih i stradalih, ali su nastale nove tete na objektima i infrastrukturi. Neprija-
teljski zrakoplovi danas nisu nadlijetali naa podruja.626
07,00 sati - Na stadionu u Sijekovcu (je) odran sastanak sa 101. br. HVO i 2. 'A' br.
HV u vezi dananjih aktivnosti. Preuzete karte ciljeva i planovi veze, te trake za raspoz-
navanje.627
10,00 sati - Zapoeo napad 101. br. HVO i 2.'A' br . HV na pravcu od Novog Sela k
Zboritu i dalje bi trebalo ii prema Unki. Za cijelo vrijeme trajanja akcije sa 2.'A' br.
HV nije ostvarena nikakva veza i nismo bili u mogunosti pratiti dogaanja ispred na-
eg drugog bataljuna. Sa 101.br. HVO veza je ostvarena nekoliko puta, ali je problem
to ne ele dati svoj poloaj po karti, vjerojatno iz nepovjerenja jednih prema drugi-
ma.628
12,50 sati, Izvjee - Po zapovijedi od 02.10.1992. god, zapovjednik 135. br. HV javio
se u OG 'Istona Posavina' sa informacijom da od cijele postrojbe ima vod MB, dva lan-
sera Maljutki i dio PZO. Od pjeatva nema na raspolaganju nikoga. (istaknuo J.Z.)
Zapovjednik je upuen u Osijek sa zadatkom da animira pjeatvo, a u sluaju da nije u
mogunosti, sa dijelom jedinica koje raspolae bit e pridodan nekoj drugoj postrojbi.
132. br. HV se javila i radi po planu.629
14,15 sati,Izvjee - Po izmjetanju TG-132 br. HV u objekte Vijadukt zapovjednik

se javio u prostore OG 'Istona Posavina' gdje je izrazio nemogunost prelaska svoje
jedinice u BiH. (istaknuo J.Z.) Po razgovoru s zapovjednikom OGIP, brigadirom Vin-
kom tefanekom, vraen je u Naice.630
15,00 sati - 2. 'A' br. HV se izvukla sa naeg desnog krila, a dijelovi 2. 'A' br. HV koji
su ili u napad su razbijeni i etnici su poeli dolaziti sa boka naem desnom krilu
(2./108. br. HV). Uplaeni da im se ne dogodi da ponovno ostanu u okruenju ljudi su
se samoinicijativno poeli izvlaiti i naputati liniju, pokuaji zapovjednika i naelnika
brigade, kao i zapovjednika bataljuna da zadre ljude na nekoj novoj liniji ostali su be-
zuspjeni, jer su ljudi bili isplaeni i neorganizirani. U pomo je pritekao trei bataljun
koji je formirao privremenu liniju. Napad je zaustavljen i jedno vrijeme se situacija smi-
626
627
628
Isto
629
630
rila. Problem je to su ljudi premoreni, jer su izvueni sa linije i stavljeni na novu i fi-
ziki vie nisu mogli izdrati. Na nae traenje da se do jutra osigura smjena tih ljudi u
OGIP je reeno da e do jutra biti uvedena 3. 'A' br.HV i dijelovi 101. br. HVO.631
3./108. br. HV preuzima dodatni dio linije, dodatno razvlai svoje snage, dodat-
no raste napetost meu borcima, koji u tuim rovovima ve peti dan i no, po
magli i rosulji, ekaju smjenu, kako bi se vratili u svoje rovove. I sve to na glav-
nom pravcu napada srpskih snaga.
A hrvatske postrojbe, ve danima, jedna za drugom, odbijaju prijei u Bosansku
Posavinu kako bi popunili naputeni prostor i preuzeli svoj dio borbene odgovornos-
ti. Dakako, prije svih nedostaje puno boraca HVO.
15,23 sati - Din je poslao ojaani vod. Ne znam dali su stigli? - 2.b. dali Vam je stiglo
pojaanje, nemam izvjetaj? - Probijena linija 2'A'. Naelnik izvjetava OGIP da su nam
ponovo uli sa desne strane. Odgovor OGIP, uvaj ljude, saekaj, ako mora izvlai.632
Fotografija br.77 Sanitetska sluba 36. mtr. bojne (139. br. HV) s lijeva: Marko Andrijevi, Tomis-
lav Benevi, Milan Bitunjac dr. med., Marcel Marciki dr. med., Slobodan Majstorovi, Branko
Orekovi, Ilija okevi. Korae 1992. godine. (Foto: Ustupio M. Bitunjac)
631
Ratni dnevnika 108. br. HV
632
2./108. br. poinje s izvlaenjem

18,00 sati - 2. bojna - 3. satnija poruuje svojoj 0 (zapovjedniku Zlatku Prebegu, op.
J.Z.) da odlazi u Slavonski Brod.633
18,40 sati - Zapovjednik Slavonskog bojita, general bojnik, Petar Stipeti - za-
povjedniku Operativne zone Osijek, brigadiru, Vinku Vrbancu
Vrlo hitno
Zbog dosta sloene situacije na dijelu fronta s. Zborite - s. Kolibe Gornje HITNO izvr-
ite pokret dijelova 3.'A' br. koji se nalaze u gotovosti za upotrebu.
Zapovjednik BG po stizanju u Slavonski Brod javit e se zapovjedniku OG 'Istona
Posavina' radi prijema zadatka za uvoenje u borbu.
Popuna nedostajuom municijom i drugim borbenim potrebama biti e izvrena po sti-
zanju na marevski cilj u Slavonski Brod.
Uvoenje u borbu izvriti u jutarnjim satima (istaknuo J.Z.) 5.10.1992. po odluci za-
povjednika OG 'Istona Posavina'.
Za prevoenje borbene grupe OZ Osijek osigurati e i dodatna transportna sredstva.634
18,50 sati - Naelnik OG Istona Posavina, pukovnik Berislav Jezidi - za-

povjedniku Slavonskog bojita, generelbojniku Petru Stipetiu i zapovjedniku OZ
Osijek, brigadiru Vinku Vrbancu je dostavio
Izvanredno izvjee
Na osnovi zapovijedi zapovjednika Operativne zone Osijek klasa: 9/91-01/01, Ur. Br:
1076-92-100 od 02.10.1992. godine, a u svezi angairanja pojedinih postrojbi HV u in-
teresnoj zoni Operativne grupe 'Istona Posavina' izvjeujemo Vas:
Gospodin bojnik imi Dragan iz sastava zapovjednitva 135. br. HV javio se ovom za-
povjednitvu 04.10.1992. god. u 12,00 sati, te prezentirao mogunosti dolaska dijela po-
strojbi prema zapovijedi jer ljudstvo otvoreno odbija istu izvriti. Napominjemo da nam
stavljaju na raspolaganje vod MB 120 mm, dio sredstava PZO. 2 POLK sa est raketa,
ali bez pjeaka. Ostavili smo dogovorenu mogunost pridavanja ovih sredstava podrke
nekoj drugoj angairanoj postrojbi.
asnici iz sastava zapovjednitva 132. br. HV javili su se tijekom 03.10.1992. god.
ovom zapovjednitvu sa istim problemom. Prema zapovijedi 03./04.10.1992. privukli su
dio snaga (objekt Vijadukt), ali iste nisu uspjeli animirati za prelazak u 'zonu B', te su po
zapovijedi Zapovjednitva OG vraeni nazad.
Zapovjednitvo 123. br. HV u jutarnjim satima 04.10.1992. god. uvelo je u rajon borbe-
nih djelovanja protuoklopnu grupu mjeovitog sastava jaine 30 ljudi. OG-123 je zapo-
vijeu zapovjednika OG 'Istona Posavina' pretpoinjene 108. br. HV koja je svojom
zapovijeu odredila konkretnu bojevu zadau. Najave za ostali dio TG-123 nemamo.
Iz Zapovjednitva 109. br. HV nismo dobili nikakvu najavu ili obavijest o dolasku.
Ovakav slijed dogaaja je vrlo nepovoljan i gledajui kroz situaciju koja je trenu-
tno na bojitu, bez respektivnih svjeih snaga i sredstava u vrlo kratkom roku ne-
emo biti u mogunosti zadrati daljnji prodor etnika. 635 (istaknuo J.Z.)
633
Isto
634
OGIP, Zapovjednik Slavonskog bojita, gen. Petar Stipeti - OZ Osijek, Zapovjedniku, brigadiru
Vinku Vrbanac, Klasa: 8/92-01, Broj:OG-01/92-798, Slav. Brod, 04.l0.1992. u 18,40 sati
etiri postrojbe HV-a (i veliki broj boraca HVO-a) su zapravo odbile izvriti
zapovijed i ui u borbu, a pokisli, promrzli, neispavani, razoarani i nervozni borci
3/108. br. HV i Cipelii su ih, danima, strpljivo ekali.
Fotografija br. 78 Zapovjednici pratee satnije OMP 108. br. HV Cipelii, natporunik Miroslav
Lipovac - Lipa (lijevo) i satnik Drago Mariji Cokula.
635
OGIP, Naelnik - Zapovjedniku Slavonskog bojita i Zapovjedniku OZ Osijek, Vanredno izvjee,
Klasa: 81/92-02, Ur. Broj: OG-17/92-799, Slavonski Brod, 04.10.1992. god.
Hitno potrebna pomo ozbiljnih snaga, a njih nema

19,09 sati, Izvjee - Bosansko-brodsko ratite - od ranih jutarnjih sati neprijatelj je po-
eo sa jakim tenkovsko-pjeakim napadima koji su podrani jakom artiljerijskom vat-
rom. Napadi su trajali cijeli dan. Najvee napade neprijatelj je vrio iz pravca s. Lipica -
s. G. i D. Barice - s. Zborite - Bjela. Napadi iz pravca s. Lipice i s. Barice su odbijeni i
sve je stavljeno pod kontrolu. Nakon toga neprijatelj je svom estinom izvrio napad iz
s. Zborita - Bjela sa oko 200 - 300 pjeaka i sa pet - est tenkova. U tom napadu 2 'A'
br. HV je pretrpjela vee gubitke u ljudstvu, sedam ranjenih i dva poginula vojaka. Ra-
njen je i zapovjednik 2. 'A' br. gosp. Franc (Slavko). U tim bitkama uniten nam je i je-
dan tenk, posadu smo uspjeli izvui. Situacija na ovom ratitu je veoma teka, te nam je
HITNO potrebna pomo u ljudstvu i municiji za artiljeriju kao i tenkove. (istaknuo
J.Z.)
Za sada linija obrane do pisanja ovog izvjea nije bitno promijenjena. Neprijatelj je u
toku cijelog dana tukao Slavonski Brod636
19,30 sati - Zapovjednik Operativne zone Osijek, brigadir Vinko Vrbanac - za-
povjedniku 3.'A' br. HV, brigadiru Ivanu Basarcu, izdao je:
ZAPOVIJED
Zbog dosta sloene situacije na dijelu fronta s. Zborite - s. Kolibe Gornje, HITNO izvr-
ite pokret dijelova 3. 'A' br. ZNG koji se nalaze u gotovosti za uporabu.
Zapovjednik borbene grupe po stizanju u Slavonski Brod javit e se zapovjedniku OG
'Istona Posavina' radi prijema zadae za uvoenje u borbu.
Popuna nedostajuom municijom i drugim borbenim potrebama e biti izvrena po sti-
zanju na marevski cilj u Slavonski Brod.
Uvoenje u borbu izvriti u jutarnjih satima 05. 10. 1992. godine, po odluci zapovjednik
OG 'Istona Posavina'.
Za prevoenje borbene grupe, logistika OZ Osijek osigurat e potrebna transportna
sredstva, a po zahtjevu 3.'A' br. ZNG. 637
Posljednje (neuinkovito) upozorenje

Novi vatreni poloaj ili izvlaenje postrojbe
20,15 sati - v.d. zapovjednika 3. bataljuna 108. br. HV, natporunik Zdravko
Toli - zapovjedniku 108. br. HV, pukovniku Stanislavu Soriu, je dostavio:
IZVJEE
o situaciji na operativnom pravcu 3. b.
Izvjeujem pretpostavljeno zapovjednitvo, da je na operativnom pravcu 3. b. dolo do
promjene na liniji obrane. Usljed probijanja linije obrane na pravcu 2. b., te izvlaenja
sa linije obrane: 2.'A' brigade, 2. bataljuna 108. brigade i 4. bataljuna 108. brigade, bio
636
637
OZ Osijek, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjedniku 3.Abr. ZNG Klasa: 8/92-01/01, Broj: 1076-
01-92-102, Osijek, 04.10.1992. god. Veza: Borbena Zapovijed Op. Br. 106, a sukladno zapovijedi
ZapovjednikaSlavonskog bojita Klasa: 8/92-01 Ur. Broj: OG - 01/ 04.10.1992. godine:
sam u situaciji da dijelom svojih postrojbi popunim tu liniju obrane. Nakon 12 sati to
sam pokrivao taj dio pravca obrane, nisam vie u mogunosti bez dodatnog ljudstva dr-
ati navedene pravce.
Tijekom veeri, a uslijed jake artiljerijske vatre bio sam prinuen na prednjem dijelu
(Damija) linije obrane na mom pravcu povui za 900 metara nazad. Takva situacija
povukla je za sobom i povlaenje istonog dijela obrane na mom operativnom pravcu.
Hitno traim utvrivanje rezervnih vatrenih poloaja, koji moraju biti ukopani do
5,00 sati, (istaknuo J.Z.) te zaposjedanje toga dijela linije obrane, jer nisam vie u mo-
gunosti da kontroliram pridodani mi operativni pravac. Upozoravam zapovjednitvo da
mojim izvlaenjem s tog pravca dolazi u pitanje vatreni poloaj i ljudstvo BVG 120
mm. i pridodanog nam orua i ljudstva u topnitvu (T-12, fagot, maljutka i PZO).
Ukoliko se ne realizira traeno, zahtjevam da mi se izda pismena zapovijed za izvlae-
nje ljudstva i MTS sa mog operativnog pravca.
v.d. Zapovjednika 3. bataljuna: natporunik Zdravko Toli (v.r.)

Krianovo, 04.10.1992. god. 20,15 sati.638
Fotografija br. 79
Marica Vukovi
medicinska sestra
3./3./108. br. ZNG HV
na terenu u Posavini
638
V.d. Zapovjednika 3./108. br. HV - Zapovjedniku 108. br. HV, Izvjee o situaciji na operativnom
pravcu 3/108. br. HV. Dokument nema Klasu i Ur. broj., ali, autor knjige potvruje autentinost sa-
draja dokumenta, jer ga je osobno inicirao i diktirao referentici za ope i kadrovske poslove i je-
dnoj od najhrabrijih boraca 3./108 br. ZNG HV, medicinskoj sestri, Marici Vukovi.
21,30 sati Zapovjednik brigade i operativac su otili u zapovjednitvo OGIP da se na

karti ucrta odsutna linija obrane. Zapovjednik OG i zapovjednik Slavonskog ratita ge-
neral Stipeti su rekli da nema odsudne linije obrane i da e nai deki do jutra dobiti
smjenu.639
Brigadir tefanek zapovijedio 3.A br. - gotovost 05.10. 1992. u 09,00 sati
U 22,00 sata zapovjednik OG 'Istona Posavina' je zapovjedniku 3. 'A' br. HV
izdao zapovijed za borbeno djelovanje:
Neprijatelj - intenzivnim borbenim djelovanjem neprijateljske srboetnike armade na

Bosansko-Brodskom ratitu, snage branitelja su uz znaajne gubitke prisiljene na pov-
laenje.
Koristei sopstvenu nadmo u ratnoj tehnici, zamor, destabiliziranost i gubitke na strani
branitelja, neprijatelj je tijekom proteklog dana na dijelu fronte ardak - Zborite - tt 93
uz izuzetno jaku topniku podrku, uz upotrebu tenkova i velikog broja pjeaka probio
crtu obrane i zauzeo s. Zborite, sa vjerojatnim ciljem produetka djelovanja ka s. Novo
Selo i s. Kolibe Gornje.
Tijekom dananjeg dana neprijateljsko Zrakoplovstvo nije borbeno djelovalo, ali nije
iskljuena njihova dalja upotreba.
Nae snage - na istonom dijelu Bosansko-Brodskog ratita organiziraju obranu na crti:
r. Ukrina (most na komunikaciji N. Selo-Barice-juno za oko 1000 m) - komunikacija s.
N. Selo - s. Zborite (groblje u s. N.Selo - jugoistono za oko 400 m.) s. Paralika -
Obodni kanal (zapad-istok) - tt 93 (sjeverno za oko 800 m.) - ekonomija u s. Kolibe
gornje - kt 90 - potok aavica - Struga - r. Sava, sa zadatkom:
Stabilizirati i uvrstiti datu crtu obrane, izvriti osiguranje krila i bokova i zatvaranje
praznih meuprostora, te sprijeiti prolaz neprijatelja kroz rajone obrane nanosei mu
gubitke u /s i MTS, slomiti njegovu napadnu mo i odbaciti ga u dubinu.
3. 'A' br. ZNG - iz rajona razmjetaja izvrit e mar i dovoenje postrojbi tijekom noi
04./05.10.1992. u iri rajon Slavonskog Broda, odakle e izvriti uvoenje postrojbi po-
stupno i po dijelovima u rajon obrane: desno, komunikacija N. Selo - ardak (400 m ju-
goistono od groblja u N. Selu) - ukljuno, lijevo, komunikacija Kolibe gornje - Zbori-
te (tt 93 sjeverno za oko 800 m.) - ukljuno, po dubini, s. Hrastovaa i s. G. Mahala, sa
zadatkom, stabilizirati i uvrstiti crtu obrane, izvriti zatvaranje meuprostora, u sudje-
lovanju sa susjedima sprijeiti dalji prodor etnika, nanosei mu gubitke u /s i MTS i
time stvori uvjete za prelazak u ofanzivna borbena djelovanja, s ciljem ponovnog zau-
zimanja s. Zborita.
Gotovost 05.10.1992. u 09,00 sati.
Desni susjed - 4/101 br. HVO, lijevi susjed - 2/108. br. HV, po dubini - nema snaga u
priuvi.
Postrojbu popuniti intendantskim sredstvima i opremom, logistiki podrati maksimalno
prema mogunostima, a od trenutka angairanja osloniti se na logistiku bazu OG 108.
br. HV.
Zapovjednitvo brigade duno se javiti ovom zapovjednitvu do vremena gotovosti na
konsultativni dogovor.
Zapovijedniko mjesto OG 'Istona Posavina' u rajonu Bukovakog brda, a IZM na
IZM-u 108 br. HV u rajonu s. Moila Gornja.
639
Za Zapovjednika, brigadira, Vinka tefaneka (Naelnik, puk., Berislav Jezidi v.r.) 640
23,30 sati Dosta radi neprijateljska artiljerija i PAM-ovi po naem prednjem kraju.641
24,00 sati Na drugi bataljun se izvukao iz interesne zone u svoje stacionare.642
Prolo je vie od etiri dana (105 sati) kako je 2./108. br. HV u borbi izgubila 19
boraca, odnosno (10 posto) postrojbe. U svim normalnim vojskama svijeta, postrojba
sa toliko gubitaka je morala biti izvuena iz borbenog poretka. A injenica da nije
izvuena, nego se sama morala povui, nakon to je dovedena u bezizlaznu situaciju,
dovoljno govori o stanju u kome sa nalazilo bosanskoposavsko bojite.
Draenko Kopljar- iljo, Naelnik OMP 101. br. HVO:

Po zapovijedi zap. OG i/ili 101. br.HVO tenkovi su bili uvedeni u v/p za napadne aktiv-
nosti u 9.00 sati. Tri tenka na pravcu G. Kolibe - Zborite, 4 tenka na pravcu Paralika i
2 tenka na pravcu Zborite - ardak. Tenkovi na zadnja dva pravca uestvuju u napadu
po planu i ulaze u prostor neprijatelja. Na pravcu G. Kolibe tenkovi miruju jer zapovje-
dnika pravca nema (bio je ranjen). Na pravcu Paralika jedan na tenk sa pjeadijom do-
lazi do igralita u Zboritu. Taj tenk se povlai radi popune, osobno izvjeujem ostale
tenkove radi ega se izvlai M 84 i dajem im zadatke. Budui da se taj tenk (M 84) u
meuvremenu pokvario uzimam drugi tenk (ispravan) i vraam se na v/p. Tu saznajem
da su se dva tenka izvukla, a trei je posada napustila. U pokuaju izvlaenja tog tenka,
bivam upozoren (prisluni centar ili brig. Kolak) da smo uoeni i da se odmah izvue-
mo. Izvlaimo se 500 m. Za to vrijeme biva od strane etnika uniten tenk (kojeg je po-
sada napustila - posada je iz 132. brigade HV). Oko 16.00 sati zapovjednik 1. tenkovske
satnije trai od mene dozvolu za izvlaenje sa pravca G. Kolibe -Zborite. Budui da ni-
sam bio upoznat sa izvlaenjem pjeakih postrojbi sa tog pravca, zahtjev sam odbio i
zapovijedio daljnji ostanak tenkova na v/p. U 16.30 sati saznajem da je zapovjednik
pravca napada G. Kolibe - Zborite ranjen, te da od napada na tom pravcu nema nita, te
zapovijedam izvlaenje tenkova sa tog pravca do kue Kreia (G. Kolibe). Par minuta
poslije (po izvlaenju tih tenkova) zapovjednik 1. satnije (tenkova) izvjetava me da su
mu etnici 50 m bono, te da ne vidi nau pjeadiju. Tada mu jedan tenk biva oteen od
TF zrna, a M 84 udara sa cijevi u cestu (panika). Izvlae se do damije u G.Kolibama
gdje su bili tenkovi 108 br. HV (jedan je bio pogoen). Ne otvaraju vatru jer jer im je
bilo reeno da naprijed ima jo nae pjeadije koja se izvlai. U sumrak se izvlae do
crkve u D. Kolibama gdje im je baza. A po izvlaenju sa sanitetom 108 br. HV iz crkve
izvlae se u Krianovo.643
640
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - Zapovjednitvu 3.Abr.ZNG, Borbena Zapovijed, Klasa: 81/92-
641
642
643
Izvjee o radu Oklopno mehaniziranih postrojbi (OMP) 101. BBP za period od 04.10.1992.-
07.10.1992. god. (pisan rukom, bez klase, ur. broja i datuma)
466 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokument br. 344 Izvadak iz Dnevnnika veze 108. br. ZNG

Z HV (www.slo
obodanpraljak.com)
Jedan dan prije pada Bosanskog Broda

Ponedjeljak, 05. listopad 1992.
Predsjednik predsjednitva BiH, Alija Izetbegovi, iznenada je posjetio opinu
Slavonski Brod, te s elnicima Broda i predstavnicima Bosanske Posavine, na elu
s Vinkom Begiem, predsjednikom Skuptine opine Derventa, i razgovarao o pot-
pori u obrani Bosanske Posavine, budui da je stanje bilo kritino.644
No je na podruju Slavonskog Broda protekla mirno, ali je zato dan bio izuzetno teak
jer je neprijatelj svom silom napadao grad i sela nae opine. Grad je danas napadan ak
13 puta, a i sela su uestalo napadana. Na grad je neprijatelj ispalio 95 razornih projekti-
la, od kojih su nastale nove materijalne tete a na alost ak pet osoba je smrtno strada-
lo, a sedam ih je ranjeno. Na seoska podruja neprijatelj je ispalio oko 70-ak razornih
granata od kojih su nastale nove materijalne tete. Ni zrakoplovi danas nisu mirovali, a
jednom su na Migalovcima borbeno djelovali, bez vee tete.645
02,10 sati Zvao zapovjednik 3. bojne i obavijestio da su se sa poloaja izvukle dvije sa-
tnije i posade topova T-12, te da on vie ne moe kontrolirati situaciju.646
02,50 sati Najvii stupanj hitnosti. Treba pozvati Vinka tefaneka da doe u Bosanski
Brod jer se 108. (br. HV) kompletna izvlai. Zvao sam Vinka i rekao je da e doi u ba-
zu u Moila.647
03,09 sati Gdje je Vinko, trebam da stupim u kontakt sa njim. Ja sam Mato Blaevi,
obavjetajac 101.(br.HVO), dolazim tamo.648
03,14 sati Odgovor, '0' raspolae sa svim informacijama.649
Pred konanim porazom

04.25 sati V.d. naelnika stoera OGIP, pukovnik Berislav Jezidi je zapovje-
dniku OZ Osijek, brigadiru Vinku Vrbancu, dostavio izvjee:
Iako tijekom noi nije bilo jaeg neprijateljskog borbenog djelovanja situacija na isto-
nom djelu bosansko-brodskog ratita je trenutno izuzetno kritina i prijeti da se pretvori
u konaan poraz.
to zbog jakih jueranjih aktivnosti, gubitaka i potpune dezorganiziranosti to zbog
izuzetno mrane i maglovite noi, snage iz sastava 108. br. HV su se neplanski poele
izvlaiti i sada se nalaze na najsjevernijem obodnom kanalu Ribnjaka. Trenutana crta
obrane na tom dijelu se protee na pravcu Sijekovac - du najsjevernijeg obodnog kana-
la - Krianovo - kt 87 - Struga - r. Sava sa tendencijom da se i ona napusti. Ovakva situ-
644
PIPLOVI Frane, ivjeti u Slavonskom Brodu 1990. - 1993., Slavonski Brod, Posavska Hrvatska,
Radio Brod, Publicum, Brodska kulturna batina, 2006. God.
645
646
647
Isto
648
Isto
649
Isto
acija na istonom dijelu prouzrokovala je stanoviti nemir i nesigurnost na junom - ju-

gozapadnom djelu ratita - Korae, te nam se i tamo poinju javljati problemi iste priro-
de. Pokuat emo do jutra sve to moemo da ljude organiziramo i vratimo na pozicije
na kojima su bili do pada mraka. Traimo od Vas da odmah intervenirate u 3.'A' br.
ZNG da izvri postavljeni joj zadatak, jer prema naim informacijama nisu pristupili ak-
tivnostima prema Zapovijedi. Ukoliko ih ne budemo imali sutra do 09.00 sati slobodan
sam rei da emo u potpunosti izgubiti slobodni teritorij Bosanskobrodske opine.
Mislim da nije potrebno posebno naglasiti da e u situaciji kada postrojbe krenu u jedno
kaotino neplansko i neorganizirano povlaenje, a oekivati je da e i etnici to vrlo br-
zo doznati, te e takvo stanje popratiti estokom topnikom vatrom, rtve biti zasigurno
velike.650
06,00 sati Poto nije dobio smjenu ljudstva, a na (dodatnoj) liniji su ve vie od 48 sati,
zbog fizike premorenosti ljudi, trei bataljun se izvlai, a na pravcu njegovog djelova-
nja ostaje neto malo ljudi iz 101 brigade HVO.
Zbog svega navedenog na prvi bataljon je primoran zalomiti svoje desno krilo da bi se
titio od napada sa boka. Istovremeno je baterija MB - 120 mm pridodana prvom bata-
ljunu izvuena i zauzela je vatreni poloaj sa nae strane Save. Od sredstava podrke u
interesnoj zoni ostaje MB - 120 mm - KISELI i baterija LRL, te pet tenkova i dvije pra-
ge.651
06,10 sati Izvjee Bosansko Brodsko ratite - poslije gubitaka i ranjavanja Zapovjed-
nika i dozapovjednika, 2.'A' br. HV se izvukla napolje, a neprijatelj je uao na nae po-
loaje sa tri tenka i dva OT i oko 200 vojnika. Time je jugoistona linija bojinice probi-
jena, a neprijatelj je zauzeo liniju tt. 90 - Kolibe Gornje (90) Ekonomija - aavica. U
tome je 108. br. HV pretrpjela gubitke (9 ranjenih, od toga 6 teko) i njihova linija je
sada od Struge do kanala aavica - Kolibe Donje, sa isturenim borbenim osiguranjem
oko Damije. Tokom noi 108. br. HV se pregrupirala i desnim krilom zavila du Koli-
ba Donjih.652
11,00 sati Prvi bataljon (108.br.HV) dobiva jaku bonu vatru, kao i jaku artiljerijsku va-
tru, a u jednom naletu zrakoplova raketirana je sama linija obrane. Situacija se razvija
jako nepovoljno po nas i etnici sve vie zalaze prema Krianovu i prijeti opasnost da
odsijeku na prvi bataljon. Zbog ovakve situacije iz interesne zone se izvlai MB-120
'Kiseli', baterija LRL, prage, a prvi bataljun se u borbenom poretku izvlai prema mos-
tu.653
U pitanju su sati kada bi etnici mogli probiti i ovu crtu obrane

12,00 sati V.d. naelnika stoera OGIP, puk. Berislav Jezidi, u izvanrednom
izvjeu IZM GS HV istie:
Na Bosanskobrodskom ratitu od posljednjeg izvjea i od ranih jutarnjih sati situacija
650
OGIP, Naelnik stoera - Zapovjedniku OZ Osijek, Izvjee, Klasa: 81/92-02, Ur.broj: OG-17/92-
811, Slavonski Brod, 05.10.1992. god. u 04,25 sati
651
Ratni dnevnika 108. br. HV
652
OGIP, Deurni operativni - IZM akovo i OZ Osijek, Operativno dnevno izvjee, Klasa: 81/92-
02, Ur.broj: OG-17/92-805, Slavonski Brod, 05.10.1992. god. u 06,10 sati
653
je kritina i zabrinjavajua. Nakon pretrpljenih znatnih gubitaka, dezorganiziranosti i

stalnog pritiska neprijatelja samoinicijativno su se iz zone borbenih djelovanja izvukle
2. i 3. bojna 108. br. HV. Trenutno se borbe vode na potezu: Ribnjak - most na kanalu u
s. Krianovo - Struga - r. Sava. 1.bojna 108. br. HV nadljudskim naporima za sada odo-
lijeva napadima neprijatelja, ali nee vjerojatno izdrati due od jo jednog ovakvog da-
na. U pitanju su sati kada bi etnici mogli probiti i ovu crtu obrane, a onda moemo sa-
mo nagaati tragian rasplet dogaaja, posebno za snage u dubini u rajonu s. Novo Selo,
s. Korae kojima bi praktino bila presjeena odstupnica. 3. 'A' br. koja se po zapovijedi
trebala uvesti u borbu do 09,00 sati 05.10.92. do ovog remena nije ula, a od njenih ak-
tivnosti ovisi odranje fronte. Napominjemo da je situacija sa svim streljivom kojim
raspolaemo ispod svakog minimuma. (istaknuo J.Z.) Predstoje nam izuzetno teki
sati i teko je sada prognozirati krajnji ishod.654
16,00 sati Na pravcu djelovanja naeg prvog bataljuna ulazi neto snaga 101. br. HVO,
a u Krianovo ulazi 3.'A' br.ZNG HV. Istovremeno se na prvi bataljun izvlai iz intere-
sne zone, a tamo ostaju samo nai tenkovi, nad kojima je ingerenciju preuzela operativ-
na grupa.655
Oko 17,00 sati Zapovjednik OGIP je dao zadau BG-135 da u toku dana izvri
smjenu 2.'A' br. ZNG, zbog loeg stanja u kojem se nalazila ta postrojba, te da preu-
zme uvezivanje i zapovijedanje nad preostalim postrojbama na tom dijelu bojita
(dijelovi 101. br. HVO, BG-Koprivnica, BG-Karlovac).656
Fotografija br. 80 Vod MB 82 mm 4./3./108. br. HV povuen iz G. Koliba na rezervni vp. u Krianovo
654
OGIP, Naelnik stoera - Zapovjedniku OZ Osijek, Izvjee, Klasa: 81/92-02, Ur.broj: OG-17/92-
655
108. br. HV - Ratni dnevnik
656
OGIP, Zapovijed Zapovjednika - Zapovjednitvu 2.A br. ZNG i BG-135, Klasa: 81/92-01, Ur.
474 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokument br. 35 iz Ratnog dnevvnika 108. br. ZNG

G HV (www.slobod
danpraljak.com)
III. K
KRONOLOGIJA 475
Dokument br. 36 Vanredno izvjee u pitanju su sati (www.slob

bodanpraljak.com)
18,00 sati Iz dnevnog operativnog izvjea, v.d. naelnika stoera OGIP, pu-
kovnika Berislava Jezidia - Ministarstvu obrane RH, GS HV
Situacija se jo vie pogorala

U odnosu na prethodno, izvanredno, izvjee situacija se u interesnoj zoni OG 'Istona
Posavina' jo vie pogorala. I posljednja respektivna snaga iz sastava 108 br HV - 1.
bojna napustila je oko 17.00 sati borbeni poloaj na crti r. Sava - most u s. Krianovo,
ime je taj dio fronta ostao potpuno prazan, a etnicima potpuno otvoren put do mosta u
Bosanskom Brodu.
Intervenirali smo snagama koje su po jaini i sastavu mnogo slabije od 1/108., ali za sa-
da najvjerojatnije i etnicima nije jasno to se dogodilo. Meutim, ako nam tijekom noi
ne stignu respektivne snage biti e vrlo teko zaustaviti daljnji prodor etnika. Snage u
dubini (s. Novo Selo, s. Korae) zbog ovakve situacije sve su nervoznije i nesigurnije,
te i takvo stanje jo vie uslonjava situaciju
Situacija sa svim vrstama streljiva od pjeakog do topnikog svih kalibara je
krajnje kritina. (istaknuo J.Z.) Miljenja sam da e bez novih koliina sredstava i res-
pektivnih snaga u ljudstvu vrlo brzo situacija biti zrela za jedino preostalo rjeenje ...657
108. brigada HV, zapovjednik, pukovnik Stanislav Sori - OG 'Istona

Posavina', n/r. zapovjedniku, brigadiru Vinku tefaneku:
IZVANREDNO IZVJEE
28.09.'92. god. 1./l08., 3./l08. i 29.09.'92. 4./l08. posjeli su crtu bojinice prema zapovi-
jedi OGIP sa svim ostalim pridodanim jedinicama.
30. 09.'92. crtu bojinice takoer je posjela i 2./l08.
Prema broju vojnika pjeaka i opeg psihofizikog stanja i s obzirom da su vojnici 108.
brigade u ratnim aktivnostima jo od 15. 08. '91. god., ta crta bojinice je, s obzirom na
duinu, bila preveliki zalogaj. No stvarnost je tada nalagala da se tako uini, jer rezerve,
naprosto nije bilo.
Samo posjedanje (crte) je bilo u redu.
30.09.'92. god. u 15,00 sati 2./l08. na svom desnom krilu, a i duboko iza lea trpi vatru.
Do ovakve situacije je dolo jer se jedinica 101. br. HVO jednostavno izvukla bez naja-
ve. U tim borbenim aktivnostima je 2./108. ostala bez 19 vojnika koji su vjeruje se, za-
robljeni.
I ostale nae jedinice su takoer trpile napade, no sve je na kraju zavrilo ipak solidno,
osim gubitka nestalih vojnika. Ve tada sam upozorio na neku nervozu u 2. bataljunu,
no, ipak su zauzeli dati im poloaj. I traio sam zamjenu za njih iako sam i sam bio
svjestan da je u tom trenutku nema.
02.10.'92. god. u poslijepodnevnim satima je neprijatelj napao na poloaje 2./108. na ta-
danjoj liniji. Napad je odbijen i u njemu je uniteno dosta neprijateljske tehnike.
04.10.'92. god. uz sve planirane aktivnosti 2./108. trpi bonu vatru neprijatelja iako je
tamo trebalo biti snaga 2.'A' brigade.
Tada je dolo do paninog povlaenja 2./l08. (odnosno oni vojnici koji su jo do tada,
nakon svih ovih napada, imali snage biti na crti bojinice.
657
OGIP, Naelnik stoera - MO RH, GS HV Zagreb, Izvjee, Klasa: 81/92-02, Ur.broj: OG-17/92-
Naelnik taba brigade i ja osobno smo ili uvjeravati vojnike koji su bili u povlaenju
da se vrate na poloaje, no panika i strah su bili jai od naih uvjeravanja. Ako se realno
sagleda njihova aktivnost do tada, bila je primjerena situacijama u kojima su bili.
Sve ovo piem samo s jednim ciljem, ne da bih opravdao postupke vojnika, ve da
bih jo jednom naglasio da su u takvu situaciju doli iskljuivo tuim grekama.
Ako ostanemo ivi moda emo sve ovo moi u miru sagledati i izvui neke zak-
ljuke i pouke.
U svim ovim operacijama tokom ovih sedam dana brigada je pretrpjela ove gubit-
ke:
9. mrtvih, 21 ranjen (6 tee) i 19 nestalih.
Radi njih se mora znati istina.658 (istaknuo J.Z.)
Draenko Kopljar iljo, Naelnik OMP 101. brigade HVO:
U 06,00 sati izvrena je zamjena

oteenih i pokvarenih tenkova, a
M 84 se popravlja. Po izvlaenju
108. br. HV tenkovi se izvlae (tri
tenka) u Gredu. U meuvremenu
povlaim tenk iz Koraa (uz doz-
volu brig. tefaneka i brig. Kola-
ka). U 13,00 sati dva tenka ulaze
u Krianovo, a jedan na 'Pljo-
varu', a dva tenka aljem na pra-
vac Brodsko Polje. Tenkovi na
Brodskom Polju su do noi bili na
v/p sami, a u noi su se izvukli.
Pred veer jedan od tenkova biva
pogoen pancirnim zrnom (posa-
da OK) i u noi oni se izvlae jer
su na taj pravac pridodana tri ten-
ka sa posadama iz 3.'A' br. ZNG.
Tenkovi na Paralici i ardaku
nisu izlazili na v/p zbog problema
sa posadama (otile posade iz 132
br. HV).659
Fotografija br. 81 Draenko Kopljar iljo
658
108. Br. - Zapovjednik, puk. Stanislav Sori v.r. - n/r. Zapovjednika OGIP, brigadir, Vinko tefa-
nek, Izvjee vanredno, Klasa: 81/92-02, Ur. Broj: 2130-1/92-1169, Bosanski Brod, 05.10.1992.
god.
659
Izvjee o radu Oklopno mehaniziranih postrojbi (OMP) 101. br. HVO za period od 04.10.1992.-
480 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Dokuument br. 37 Vojnnici 102. br. HVO (Odak)

( odbijaju ii (iz Oraja) u Bossanski Brod.
(wwww.slobodanpraljak..com)
3
Vojska RS osvojila Bosanski Brod

Utorak, 06. listopad 1992.
Sve do kasnih nonih sati neprijatelj je napadao na Slavonski Brod, a to je nastavio i u
ponono vrijeme, kao i u rano jutro, a napade je nastavio i tijekom dana tako da je opa
opasnost oglaavana 10-ak puta. Na grad je u tima napadima ispaljeno 70-ak razornih
granata. Osim grada neprijatelj je napadao i sela G. i D. Bebrinu, Jaruge i Novi Grad na
koje je ispalio oko 20 topnikih projektila. Osim napada na Slavonski Brod jake borbe
vode se i na prilazima Bosanskom Brodu jer neprijatelj svim snagama nadire na taj grad
kako bi ga osvojio. U veernjim satima to mu i uspijeva tako da se Bosanski Brod sada
nalazi u etnikim rukama. etnici iz osvojenog Bosanskog Broda pucaju iz snajpera
tako da je putem Radio-Broda puanstvo upozoreno da se ne kree u blizini Save zbog
opasnosti od snajperista. Na trnici je izbio veliki poar.
Izgorjela samoposluga poduzea DTP 'Brod' materijalna teta je ogromna. Zbog pada
Bosanskog Broda u etnike ruke vlada uznemirenost kod puanstva Slavonskog Broda,
naime nitko ne zna kako e etnici reagirati u narednim danima. Veliki broj izbjeglica
preko 8000 je prebjeglo iz Bosne na nau stranu.660
11.00 sati Izvjee, Bosanskobrodsko ratite: Naputanjem linije fronta od strane 3.'A'
brigade, neprijatelj je doao do same periferije grada. Civilno stanovnitvo je u velikoj
panici, a neprijatelj tue topnikom vatrom, most na rijeci Savi te komunikaciju. Zapre-
nom topnikom vatrom spreava se prodor neprijateljskih snaga na komunikaciju Bo-
sanski Brod - Derventa. Na junom dijelu linije fronte osjea se uznemirenost zbog no-
vonastale situacije. Neprijatelj topnikom vatrom neprestano tue Slavonski Brod.661
13.30 sati Izvjee, Bosanskobrodsko ratite: Linija fronta vie ne postoji. Snage obra-
ne BiH su se povukle u Slavonski Brod. Manje grupe branilaca pruaju otpor na pojedi-
nim tokama prilaza u grad. Vojno gledajui Bosanski Brod je praktino pao (anse za
uvoenje nekih snaga su minimalne). Na junom djelu ratita u rajonu s. Korae i s. Si-
jekovac snage obrane 157. br. HV i TG-111 organizirale su polukrunu obranu radi
stvaranja uvjeta za organizirano povlaenje preko rijeke Save. Snage HV-a uz pomo
specijalnog voda MUP-a organiziraju obranu mosta na rijeci Savi.
Derventsko-bosanskobrodsko ratite zaposjedaju snage okupatora.662
Alibi zapovijedi brigadira Vinka Vrbanca

14,00 sati Zbog toga to je hrabar, ili zbog tog to je blefer, ili zbog toga to se
bori za bolju prolost zapovjednik OZ Osijek, brigadir, Vinko Vrbanac, osobno,
mimo i preko nadreenog zapovjednika, generala Petra Stipetia, u 14.00.sati, na
memorandumu HVO Hrvatske zajednice Bosanska Posavina, a pod urudbenim
660
661
662
brojem OG Istona Posavina kojom zapovijeda brigadir Vinko tefanek, izdaje

alibi zapovijed - zapovjedniku 108. brigade HV, pukovniku Stanislavu Soriu (kao i
11.07.1992. kada su padali eravac, Vinjik, Penik):
Zbog novonastale situacije, izvlaenje postrojbi HVO i HV sa ireg prostora obrane Bo-
sanskog Broda i iz Bosanskog Broda, a s ciljem dranja ueg gradskog sredita Bosan-
skog Broda.
ZAPOVIJEDAM
1. Izvrite hitno prebacivanje snaga 108. br. HV jaine najmanje dva bataljuna u pros-
tor Bosanskog Broda.
2. Snagama 108. br. HV organizirajte obranu na prilaznim putevima koji iz pravca Si-
jekovca i iz pravca rafinerije uz rijeku Savu izvode prema gradu.
3. Izvrite zapreavanje puteva minskoeksplozivnim i fortifikacijskim sredstvima a ot-
porne toke pojaajte sredstvima za protuoklopnu borbu.
4. Istono od Vas prilaze brani bataljun 3.'A' br. ZNG. Za izvrenje zapreavanja is-
pomo 108. br. HV pruit e 37. in. pont. bat.
5. Gotovost za izvrenje zapovijedi u 18.00 sati 6.10.1992. god.663
Iako je u 11,00 sati deurni operativni OGIP izvjestio IZM GS HV kako je 3.'A'
br. ZNG napustila liniju fronta, u 14,00 sati brigadir Vrbanac, svojom zapovijeu,
uvjerava Zapovjednika 108. br. HV kako e po ulasku u Bosanski Brod, istono od
sebe, uoiti 3.'A' br. koja brani taj dio bojita.(sic!)
14,00 sati Zapovjednik OZ Osijek, brigadir, Vinko Vrbanac, zapovijedio je 108.

br. HV da izvri pripreme za ruenje mosta preko rijeke Save, izmeu Slavonskog i
Bosanskog Broda, uporabom topa T-12. Orua su imala biti pripremljena do 17.00
sati tekueg dana. Ruenje je mogao zapovijediti samo zapovjednik OZ Osijek, od-
nosno zapovjednik OG 'Istona Posavina'.
Na temelju nastale situacije, a s ciljem spreavanja eventualnog upada neprijatelja u

Slavonski Brod preko mosta iz Bosanskog Broda
ZAPOVIJEDAM
1. Izvrite sve pripreme za ruenje mosta preko rijeke Save izmeu Slavonskog i Bosan
skog Broda koritenjem artiljerijskog orua (topa T-12)
2. Za pripremu orua za ruenje mosta zaduiti pukovnika Josipa Kecerina.
3. Pripremu orua izvriti do 17,00 sati 06.10.1992. god.
4. Izvrenje zadae ruenja iskljuivo po posebnoj zapovijedi Zapovjednika OZ Osijek,
odnosno zapovjednika OG 'Istona Posavina'.664
14.00. sati Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, izdaje zapovijed

zapovjedniku 3. brigade ZNG:
663
Hrvatska zajednica Bosanska Posavina - Zapovjednitvu 108.br.HV, Zapovijed za obranu Bosan-
skog Broda, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-817, Slavonski Brod, 06.10.1992. god.u 14,00
664
HVO Hrvatska zajednica Bosanska Posavina - Zapovjednitvu 108.br.HV, Zapovijed za pripre-
mu z a ruenje mosta, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-820, Slavonski Brod, 06.10.1992. god.u
14,00 sati.
Zbog novonastale situacije, izvlaenje postrojbi HVO i HV sa ireg prostora obrane Bo-
sanskog Broda i iz Bosanskog Broda, a s ciljem dranja ueg gradskog sredita Bosan-
skog Broda.
ZAPOVIJEDAM
1. Hitno prebacite snage ojaanog bataljuna 3. 'A' br. ZNG u Bosanski Brod.
2. Snagama 3.'A' br. ZNG organizirajte obranu na prilaznim putevima koji u Bosanski
Brod izvode iz pravca Struga i pravca klaonice. Osloncem na desnu obalu rijeke Sa-
ve.
3. Izvrite zapreavanje puteva minskoeksplozivnim i fortifikacijskim sredstvima a ot-
porne toke pojaajte sredstvima za protuoklopnu borbu.
4. Zapadno od Vas prilaze gradu brani 108. br. Hv. Za izvrenje zapreavanja ispomo
3. brigadi pruit e 37. in. pont. bat.
5. Gotovost za izvrenje zapovijedi u 18.00 sati, 6. 10. 1992.665
14,00 sati Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, izdaje zapovijed i

zapovjedniku 157. brigade HV:
Iz novonastale situacije, izvlaenje postrojbi HVO i HV sa ireg prostora obrane Bosan-
skog Broda i iz samog Bosanskog Broda, a s ciljem dranja mosta preko rijeke Save
izmeu Bosanskog i Slavonskog Broda kao i uvanja lijeve obale rijeke Save u podru-
ju Slavonskog Broda.
ZAPOVIJEDAM
1. Odmah angairajte sve snage 157. br. HV, koje nisu upotrijebljene u bosanskom di-
jelu Posavine za osiguranje mosta izmeu Bosanskog i Slavonskog Broda.
2. Obranu organizirati na samom mostu, uzvodno i nizvodno od mosta s teitem na
protuoklopnoj i protupjeadijskoj, te protuzranoj zatiti mosta.
Po svaku cijenu sprijeiti eventualni prelazak neprijateljevih snaga preko mosta od-
nosno preko rijeke Save u irem podruju grada Slavonskog Broda.
3. Ui prostor Bosanskog Broda brani 108. br. HV i dijelovi 3. br. ZNG.
4. Gotovost za obranu u 18.00 sati 6. 10. 1992.666
Oko 14,00 sati Zapovjednik OGIP, brigadir Vinko tefanek, zapovijeda zapov-
jednitvima BG-Karlovac, TG-145 Koprivnica i TG-135 Osijek-Beli Manastir
S obzirom na novonastalu situaciju na ratitu zone odgovornosti OG Istona Posavi-

na, a i zbog velikog umora ljudstva, te zbog slanja ljudstva na odmor
ZAPOVIJEDAM
1. Izvui (postrojbu) iz borbenog dodira i uputiti u sastav matine postrojbe gdje e se
odmoriti, popuniti, i na poziv Operativne grupe ponovo se staviti na raspolaganje.
2. Izvlaenje izvriti tijekom 06.10.1992. god. i vratiti se u matinu postrojbu.667
665
HVO Hrvatska zajednica Bosanska Posavina Zapovjednik, general Vinko Vrbanac - Zapovjedni-
ku 3. A br. ZNG, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-818, Slavonski Brod,
06.10.1992. god.u 14,00 sati
666
ku 157. br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-819, Slavonski Brod, 06.10.1992.
god.u 14,00 sati
667
OGIP, Zapovijed Zapovjednika, Klasa: 8/92-02, Ur. Broj: OG-01/92-821, 822 i 823, Slavonski
Brod, 06.10.1992. god.
Oko 17,00 sati zapovjednik Slavonskog bojita, zapovijednitvima IZM 2

OGIP, 111. i 157. br. HV., te 101. i 103. br. HVO izdaje
ZAPOVIJED
S obzirom na novonastalu situaciju ODMAH pristupite planskom, organiziranom i pos-
tupnom izvlaenju snaga iz zone borbenih djelovanja i prebacivanju u Republiku Hr-
vatsku na ureenom skelskom mjestu prelaza i desantnom mjestu prelaza u rejonu s.
Koraa.
Po izvrenom prebacivanju podnijeti izvjee ovom zapovjednitvu.668
18.00 sati Izvjee Nae posljednje snage probile su se sa mosta na r. Savi. // Bosan-
ski i Slavonski Brod izloeni su jakoj artiljerijskoj vatri. Na junom dijelu, u rajonu s.
Korae, izvlaenje naih snaga se vri preko skelskog prelaza. Izvlaenje tee po pla-
nu.669
Draenko Kopljar - iljo, naelnik OMP 101. brigade HVO

je izvjestio o radu oklopno mehaniziranih postrojbi za period od 04.10.1992. do
07.10.1992. god.
06.10. U ranim jutarnjim satima bivaju upueni tenkovi na pravce Paralika, Zborite -
ardak, Pljovara, Brodsko Polje (2 tenka) i 2 tenka za intervencije u Rafineriji nafte.
Osobno sjedam u tenk M 84 i izlazim na v/p u Mahalu - ardak. Oko 10.00 dobivam
zapovijed za izvlaenje tenkova sa pravca Novo Selo. Tada po dogovoru sa brig. tefa-
nekom izdajem zapovijed da se pripreme za izvlaenje svi pokretni tenkovi. Zapovijedio
sam formiranje kolone ispred mosta. Tenk sa Pljovare je izvuen oko 8.00 bez zapovi-
jedi jer je uletio meu etnike (3. 'A' br. napustila poloaj).
Poslije 40 min. tenkovi prelaze preko mosta (ja nisam izdao zapovijed). Oko 12.30 moj
tenk se pokvario te s njim izlazim iz Bosanskog Broda. Traim od brigadira tefaneka
da mi poalje tehniku slubu. Ona stie tek oko 15.30. U meuvremenu aljem jedan
tenk M 84 natrag u Bosnu. Oko 16.30 taj tenk se vraa jer se ispraznio, a moj tenk zaje-
dno sa pjeadijom iz 108. br. HV kree prema Bosni ali samo do mosta. Tu od zapovje-
dnika ogaa dobivamo informaciju da se i 'Cipelii' (108. br. HV) izvlae te da on sa
svojom pjeadijom ne ulazi. Tada odluujem da ni ja ne ulazim u Bosnu bez pjeaka. Po
zapovijedi deurnog operativnog OGIP poinjem sa odvoenjem tenkova na poligon
Kindrovo. Ukupno izvuene tehnike 19 tenkova T 55, tri tenka M 84 i jedan OTM
60.670 (istaknuo J.Z.)
Mato Blaevi, naelnik za obavjetajne poslove 101. br. HVO u svojoj rekapitula-
ciji borbenih aktivnosti od 04.-06.10.1992. god. navodi:
Na veernjoj koordinaciji 04.10.1992. god. zbrajani su rezultati naih i neprijateljskih
dejstava gdje je zakljueno da su se nae napadake aktivnosti poklopile sa napadakim
668
OGIP, Zapovijed ZapovjednikaOZ Osijek brigadira Vinka Vrbanac - 81/92-01, Ur. Broj: OG-
669
670
Izvjee o radu Oklopno mehaniziranih postrojbi (OMP) 101. BBP za period od 04.10.1992.-
aktivnostima etnika, istim sluajem. Mogunost da je neko etnicima dojavio da e

mo izvesti napad iskljuena je na koordinaciji. Izneseno je da je na jugoistonom dijelu
ratita bilo vrlo teko, no da je uspostavljena kontrola na tom dijelu linije. Dio linije na
koji se to odnosilo je u Kolibama G. od trigonometra 90 do trigonometra 93 u Zboritu,
odnosno ukia most. Na koordinaciji je zatraeno uvoenje novih snaga, i to od za-
povjednika 108. br. HV, sa zahtjevom da to bude izvedeno u 6,00 (sati) 05.10., dok je
zapovjednitvo 101.br. HVO, cijenei situaciju loom, krenulo u prikupljanje ljudi za
uvoenje uveer 04.10., odnosno su zapovjednici108. br. HV to odbili, smatrajui to
nepotrebnim do jutra. Zakljueno je da je stanje trenutno pod kontrolom.
Situacija se inae bila iskomplicirala u predveernje sate 04.10. kad se dio snaga 101.
br. HVO, oko 16,00 sati, koje su bile pridodane 108. br. HV, a koje su drale poloaje
oko stare Ekonomije, sa tog dijela povukao, zbog etnike artiljerijske vatre. Nae su
snage oko 16,30, zapravo jedinica 101. br. HVO, ponovo se vratila na poloaje ekono-
mije. Od 17,00 sati do 18,30 sati te su snage trpjele minobacaku vatru na lea, odnosno
na pravac damije u Kolibama Gornjim, odakle je dolo oko stotinu granata 60,00 mm,
te su se ponovo morali povui unazad, sjeverno za oko 500 m. U noi sa 04. na 05.10.,
oko 01,00 (sati), dobio sam obavjetenje da se jedinice 108. br. HV izvlae iz poloaja u
Kolibama Gornjim. Oko 02,00 (sati) sam otiao u zapovjednitvo 3. bataljuna 108. br.
HV u Krianovo gdje mi je potvreno izvlaenje iz Koliba Gornjih, ali da takoer tee
izvlaenje i iz Koliba Donjih. Reeno mi je da je kod damije u Kolibama Gornjim pos-
tavljeno borbeno osiguranje sa minobacaima i esnaest ljudi. Oko 02,30 sva linija od
ukia mosta u Zboritu do ljunkare u Kolibama Donjim, 1500 m od ceste na Strugu
juno, bila je praktino osuta. U to vrijeme u zapovjednitvu 3. bataljuna 108. br. HV su
doli i ljudi iz osiguranja po dalje upute. Poslije toga oko 02,45 (sati) o novonastaloj si-
tuaciji sam izvjestio zapovjednitvo 101. br. HVO i deurnoga u Operativnoj grupi (Is-
tona Posavina), gdje sam ve bio oko 03,10 (sati) i usmeno izvjestio o novonastaloj
situaciji. Zapovjednitvo 101. br. HVO je krenulo sa prikupljanjem ljudi, tako da je oko
05,45 (sati) 05.10. (1992. god.) naelnik 101. br. HVO doveo ljude, oko 80 boraca, pred
zapovjednitvo 3. bataljuna 108. br. HV, odakle su vraeni pred komandu 101. br.
HVO. Isti borci su, uz jo 46 pripadnika 101. br. HVO odvedeni u Krianovo, gdje sam
bio sa zapovjednicima i poeo razvoditi na liniji kanala Ukrinac.
Jedan dio (3./108. br.HV) bataljuna se povukao od ljunkare do trigonometra 87,4 u
Kolibama Donjim i kanala Ukrinac, sebi titio bok u duini od oko 300 m. Jedan dio
ljudi je iz 101. br. HVO bio razveden, od njih istih (3. bataljun 108.), kanalom do oko
150 m blizu mosta koji dijeli Krianovo i Kolibe Donje.
etnici su ve u meuvremenu bili doli u Krianovo u umarak sjeverno od trigonome-
tra 87,3 kod Katolike kapele.
Druga grupa naih boraca ila je prema junom dijelu, desno od mosta. etnici, koji su
sa dva tenka doli u sokak Gavria, oko 400 m juno od kole u Krianovu, tada su po-
eli otvarati tenkovsku i pjeadijsku vatru po naim leima. Druga grupa etnika iz u-
marka kod kapele je takoer poela djelovati. Jedan nam je borac poginuo, a 50 je ra-
njeno.
Linija na Ukrincu se pokuala formirati oko 08,00 (sati), a od nas je zahtijevano da tu
izdrimo do 09,00 (sati), za kada je najavljen ulazak 3. aktivne brigade HV, a iji su di-
jelovi, na podruju Moila Donjih prema Krianovu, zapravo doli oko 17,00 (sati).
Poto smo u Krianovu razbijeni, sa preostalim smo snagama pokuali zatvoriti liniju od
trigonometra 87,4 na Ukrincu prema trigonometru 86,4 kanalom zapadno i na nogomet-
no igralite u Krianovo. Od igralita smo presjekli sokakom juno prema sokaku To-
mievia, 200 m istono od trigonometra 88,4 na kanal Ukrinac.
488 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Prema naajavi koju sam dobio od jednog pripadnika

p 108. br.
b HV
izmeu 06,30
0 i 07,00 (satti), (da) oko 10,00 0 (sati) dolazi doo izvla-
enja i preostalih
p jedinicca 108. br. HV sa s linije koju su drali
cestom odo kanala Strug prrema trigonometrru 87,4. (1/108.brr.HV).
Za sve ovvo vrijeme poloaji u Novom Sellu i na zapadnom m dijelu
ratita suu pod kontrolom i tu uglavnom neema etnikih akttivnos-
ti u jaemm intenzitetu.
Po izvlaenju jedinica saa kanala Strug, nae n snage uzimaaju sve
tenkoproohodne pravce: ceestu iz Lijea, ceste c i sokake u Kria-
novu i sookake koji vode sa s kanala Ukrinacc.
U 19,00 (sati) nae pjeaadijske snage 10 01. br. HVO, 05..10. se
Ivo oga povlae iz Krianova prrema Rafineriji jer su pjeaci etnika
Miroslav Lipovac okruili nae
n grupice. Tookom noi 05. naa 06.10. etniki pjeacip
i njihovi tenkovi nadiru prema gradu.
U jutro 06.10.
0 snage 101. br. HVO zatvaraaju liniju Skele - Stadi-
onska ullica - benzinska pumpa - put Bos. Brod - Dervventa i
prema Siijekovcu, i na taj aj nain omoguu ujemo izlazak civila iz
Bosanskoog Broda u Slavoonski Brod. 103. br. HVO sa Broodskog
polja je u meuvremenuu ve izala. Dijjelovi snaga iz Novog N
Sela se izvlae
i kroz Rafi
fineriju zajedno sa s civilima iz obblinjih
sela.
etnici nadiru
n sa etiri pravca:
p sa puta B. Brod - Lijee; od
Klaonicee; iz Grede i na Siijekovac.
Oko 12,000 (sati) ve se vode borbe sa etnicima
u Rafinneriji i
Miroslav Lipovac Tuleku, a tenkovi prodiruu na gradsko podrruje. Zgrada kom mande
(Pota) jee evakuirana okoo 14,30 (sati). Naae manje snage ostaju
Fotogrrafije: na Skelam ma i na semaforuu i dijelu Tuleka do d 16,00 (sati).
Zapovjvjednici posljednje dvije U to vrijeme na je tenk unitio dva etn nika tenka, u uliici kod
postrojjbe HV koje su nappusti-
gradskogg nogometnog iggralita i potom ulazi u Slav. Brrod na
le Bossanski Brod 06.10.'992.
oko 188,00 sati: Ivo ogaa, popunu granatama.
g
zapovjjednik 5./3./108. brr. HV Nae slaabe pjeadijske snage s se odupirru etnicima do 17,30
i Mirooslav Lipovac, zappovje- (sati) preed savskom obaloom i mostom. Pottom dolazi do poovlae-
dnik pratee
p satnije okloppne nja i tih snaga
s u Slavonskki Brod.
bojne 108. br. HV Cipellii. Grad (Boosanski Brod) osstaje prazan. Pjeadijske snage iz Kora-
Poslijee njih Bosanski Brood je, a, zajeddno sa tehnikom, skelom se u pop podnevnim satim ma pre-
napusttila i posljednja gruupa bacuju naa tlo Republike Hrvatske
H kod selaa Zbjeg.
boracaa iz 101. br. HVO te t Evakuaciija tih snaga trajee do 23,30 (sati) 06.10.
0 (1992. godd.).671
njihovvi zapovjednici: Zlaatko
Hrka - igi, Ivo Miji,,
Blaan n Kljai, Zdravkoo
Marin ni - Babura, Andrrija
Lepan n, Draenko Kopljjar -
iljo, Lukica
L Lipovac, Mato
M
Duspaara
671
HZ Bosanska Posaavina, 101. brigadda HVO, 05.-06.100.1992. god., Obavjjetajni dnevnik, Naelni-
H N
k za obavjetajnee poslove, Naelniik ob. poslove, 1001. BBP, Mato Bllaevi v.r. (Obavj
ka vjetajni
d
dnevnik gosp. Matoo Blaevi je pisao rukom i osobno pootpisao. op.J.Z.)
III. KRONOLOGIJA
K 489
F
Fotografija br. 82 B
Bosanski Brod 19992. godine (gore) i 22009. (dolje) (Foto
o: www.nasgrad.com
m)
19,00 sati Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, je stornirao zapovi-

jed 108. br. HV od 14.00 sati i izdao novu zapovijed po kojoj:
108. br. HV ima zadau da organizira i izvri obranu na odsjeku rijeke Save: lijeva
granica: ukljuno visei most preko rijeke Save od Rafinerije prema Varokom polju,
desna granica : ukljuno selo Slav. Koba, po dubini: Slobodnica, Kania, Luani.
Susjedi: lijevo: 157. br. HV desno: 121.br. HV
U dodijeljenoj zoni odgovornosti obranu organizirati osloncem na rijeku Savu sa tei-
tem obrane skelskih mjesta prijelaza i naseljenih mjesta. U obrani na prednjem kraju
imati snage jaine 2 bataljuna, a u priuvi u visokom stupnju bojeve spremnosti imati
jedan bataljun u irem rejonu s. Slobodnica.
Gotovost obrane u 06.00 sati 07.10.1992. god.672
Serijom borbenih zapovijedi koje je izdao, zapovjednik OZ Osijek, brigadir

Vinko Vrbanac, u stvari je suspendirao zapovjednika OG Istona Posavina, bri-
gadira Vinka tefaneka i zapovjednika Slavonskog bojita, general bojnika Petra
Stipetia. (sic!) Naime, brigadir Vrbanac nije bio ovlaten izdavati borbene zapovi-
jedi u OG Istona Posavina, a izdavao ih je, bez posljedica.
Brigadir Vinko Vrbanac je bio zaduen za blagovremeno osiguravanje potreb-
nih postrojbi i MTS-a zapovjedniku OG Istona Posavina, brigadiru Vinku tefa-
neku, a ne za borbenu uporabu postrojbi.
20.30 sati Izvjee, Nae postrojbe, 108. i 157. br. HV, po zapovijedi gosp. brigadira
Vrbanca posjedaju liniju du rijeke Save od s. Zbjeg do ukljuno s. Ruica i na toj lini-
ji organiziraju obranu sa zadatkom spreavanja prodiranja neprijatelja preko r. Save. Li-
jevo od sela Ruica je TG 103, a desno od s. Zbjeg je 1. domobranska bojna SI. Brod.
Sada se vri smjetanje 101. i 103. br HVO na podruju opine Slav. Brod.
Bosanskim Brodom su danas do 18.00 sati ovladale neprijateljske postrojbe, te su prim-
jeeni poari u rafineriji i u samom gradu.
Most na r. Savi je u dobrom stanju i ininjerijski je zapreen te ga brane nae postrojbe,
a po potrebi se moe izvriti ruenje.673
672
ku 3. A br. ZNG, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur. Broj: OG-01/92-826, Slavonski Brod,
06.10.1992. god.
673
02, Ur.broj: OG-17/92-832, Slavonski Brod, 06.10.1992. god.
Bojnik Mika kori, zapovjednik Krnji-

nske br. i BG koja je predvodila posljednje
napade na Bosanski Brod, u svojoj rekapitu-
laciji borbenih aktivnosti istie:
U jednom momentu Srpska Republika BiH (tako
se na poetku zvala) dola je u potpuno operativ-
no okruenje na dijelu teritorije koji je obuhvatio
cijelu Krajinu i vei dio Posavine, a time i u
potpunu izolaciju, to je i bio krajnji cilj Alije
Izetbegovia. Ovakav poloaj ove teritorije zna-
io je prekid veza Republike Srpske Krajine sa
Srbijom. To je bilo vrijeme kada su svijetu slane
poruke da ovaj dio (Republike) Srpske doivljava
humanitarnu katastrofu jer su bile prekinute sve
veze snabdijevanja, a kulminacija je bio nestanak
boca sa medicinskim kisikom zbog ega je umrlo
dvanaest beba u banjalukom porodilitu, pa iako
je ova vijest stigla do UN, nita nije uinjeno da
se sprijei dalja katastrofa. Nestajalo je sredstava
za higijenu, hrane, goriva i drugih potreptina za
ivot jer je na sceni bila totalna izolacija.
Nali smo se u vrlo tekom poloaju. itav 1. krajiki korpus (1.KK), naao se u okru-
enju kao i dio jedinica od kojih e se kasnije formirati Istono bosanski korpus (IBK).
Znaajan dio 1.KK ili, kako su ga u poetku zvali, Banjalukog Korpusa, bio je angai-
ran na prostoru Zapadne Slavonije. () Budui je dolo do meunarodnog sporazuma o
prekidu vatre i dovoenju jedinica UN na te prostore (), Hrvatski vrh je odluio pre-
baciti dio svojih jedinica u Posavinu, u prvoj polovini maja 1992.godine. (Isto je uinila
i VRS. op.J.Z.)
Ovakvo pregrupiranje HV imalo je za cilj da se zajedno sa A BiH Srbima u ovom dijelu
(Republike) Srpske presijee svaka veza sa Srbijom i da se unite dijelovi VRS, da se
ugroze i onemogue svi vidovi snabdijevanja i da se konano pokori stanovnitvo koje
se tu nalazi, a nain kako to nai susjedi rade dobro nam je bio poznat iz prolih vreme-
na.
Nije nam nita preostalo nego da organiziramo obranu uz maksimalno aktivna djelova-
nja na itavom frontu i traenje izlaza iz naoko bezizlazne situacije. Vrene su pripreme
preko planiranja, izvianja i dovoenja svih raspoloivih snaga za najhumaniju bitku po
srpski narod u proteklom ratu. Bilo je to vrijeme podviga ne samo boraca na frontu ve i
inenjerijskih jedinica koje su zajedno sa lokalnim putnim i graevinskim organizaci-
jama probijali putove kroz bespue planine Trebave omoguavajui bilo kakav transport
ranjenika, dopremanje pomoi i manevar trupa jer su glavne komunikacije bile pod kon-
trolom neprijatelja. Zapovjednik 1.KK, general Momir Tali, je na sastanku kada je sa-
opavao odluku o proboju Koridora rekao: Hou da se otvori put, pa makar to za poe-
tak bila i kozja staza!
Dobro su shvatili svi prisutni da je dolo vrijeme da se na irokom frontu krene u bitku
svih bitaka jer je od toga zavisio opstanak najmnogoljudnijeg dijela srpskog stanovni-
tva u Republici Srpskoj. Trebalo je prvo osigurati proboj iz okruenja i to vie odbaciti
neprijateljske snage stvarajui uslove za potpuno slamanje protivnika na ovom prostoru.
Sve ove aktivnosti su operativno bile dobro maskirane, neprijatelju su proturane razne
informacije tako da je tajnost vremena poetka operacije bila u potpunosti sauvana.

Operacija je poela 24. lipnja, umjesto 26. kako je to u javnost putano, a glavne sna-
ge su napale desnom obalom rijeke Bosne, iako su za javnost sve pripreme vrene za li-
jevu obalu. Bilo je to potpuno iznenaenje neprijatelja, a vrlo brzo i poraz na ovom pro-
storu. U estokim borbama dolo je do proboja iz okruenja, neprijatelj je odbaen, a
28. lipnja, za Vidovdan, osloboena je i Modria, te se simbolino za ovu veliku srpsku
slavu, koja e postati i slava VRS, vezuje proboj Koridora ivota i postaje izvor nada-
hnua srpskoj vojsci u daljim borbama.
Od tada dolazi do preuzimanja pune inicijative koja daje rezultate na itavom frontu i
brzo se oslobaaju mjesta: Derventa, Odak, Kostre, Brod, izbija se na prirodnu grani-
cu, rijeku Savu, a Hrvatska Vojska se u neredu i rasulu izvlai preko r. Save i ovdje do-
ivljava najvei poraz u proteklom ratu, povlaei sa sobom i hrvatsko stanovnitvo iz
ovog dijela Posavine.
() Tokom operacije angairane snage i sredstva su bila izuzetno velika i predstavljala
su veliku koncentraciju sile na relativno ogranienom prostoru - 54.660 boraca. Takvo
angairanje nije se vie ponovilo ak ni u zavrnim operacijama proteklog rata.
Gledano sa aspekta direktno angairanih snaga, gdje po naelima koja je primjenjivala i
jedna i druga strana (jer smo u prethodnom periodu imali skoro identinu obuku), ni je-
dna od sukobljenih strana nije imala dovoljno snaga i borbenih sredstava da ostvari ap-
solutnu potrebnu prednost, a to je za napadaa 3:1, pa je tim bila i tea naa odluka da
se praktino krene u proboj koridora uz istovremeno aktiviranje djelovanja na itavom
frontu.
U takvoj situaciji trebalo je isplanirati operaciju koja, uz primjenu niza iznenaenja i
vjetog voenja i grupiranja snaga, moe dati rezultat kakav je postignut. Trebalo je
predvidjeti sve mogue promjene situacije, a naroito imati u vidu dovoenje svjeih
snaga Hrvatske vojske preko mosta na rijeci Savi u Bosanskom Brodu. To je pred jedi-
nice TG-3 postavljalo poseban zadatak, a one, ne samo da su uspijevale zaustaviti do-
voenje znaajnijih trupa, ve su stalnim napadnim djelovanjima prema Brodu uspijeva-
le nanositi velike gubitke, a time spreavati angairanje svjeih snaga Hrvatske vojske i
olakavanje proboja Koridora.
Sigurno je da je u tom trenutku ovako briljantna operacija bila zasluga vrhunski kolo-
vanih oficira profesionalaca, srpske nacionalnosti, roenih u BiH, koji su ostali sa svo-
jim narodom i koji su prihvaeni od istog, za razliku od njihovih kolega, koji su u dru-
gim vojskama (Hrvatska vojska i A BiH ) dobili za zapovjednike i generale politiki
podobne konobare i druge koji nisu imali ba velike veze sa vojnom taktikom i strategi-
jom. Tu je bila velika prednost naih snaga jer je pobijedila struka, odnosno vrhunsko
vojno znanje naih profesionalnih vojnih lica, koja su zavrili najvie vojne kole i bri-
ljantno planirala i izvela operaciju koja moe biti primjer za izuavanje u vojnim ud-
benicima. Ne treba izostaviti ni zasluge naih rezervnih starjeina koji nisu mnogo zaos-
tajali, ali su uvijek davali prednost vrhunskim profesionalcima, svojim kolegama, profe-
sionalnim vojnim licima.
U odnosu snaga ne treba zaboraviti da je borbeni moral apsolutno bio na naoj strani, jer
smo branili svoja ognjita, u odnosu na isprepadane Zagorce, Zagrepane i Rijeane koj
je je suluda politika natjerala da kidiu na neto to nije njihovo. Zato se dogaalo da su
im itave jedinice odbijale ii preko Save, a i kada su prelazile, u prvim sudarima sa na-
im snagama, brzo bi ih prolazila volja za borbom, te bi se u neredu vraale na hrvatsku
teritoriju. ()
Treba napomenuti da su na prostoru Posavine najee borbe voene na pravcu Doboj-
Derventa-Bosanski Brod, jer su ovdje bile grupirane i najjae jedinice Hrvatske vojske,
koje su, koristei most u Brodu i skelski prijelaz u Dubocu, stalno ubacivale nove sna-
ge i ojaavale ovaj dio fronta, sa namjerom spajanja sa Armijom BiH koja je djelovala
juno od Doboja.
Bile su jasne ovakve namjere Hrvatske vojske pa su djelovanja prema Brodu i za Hr-
vatsku i za Srpsku stranu znaile, biti il ne biti, tako da su tu voene i najee bitke
za proboj, a i za proirenje koridora i uspostavljanje prirodne granice na rijeci Savi.
Hrvatska vojska je stalno dovlaila svjee snage i pokuavala sa odmornim i svojim eli-
tnim jedinicama zaustaviti djelovanje TG-3, ali, to joj nije polazilo za rukom. Neke od
naih jedinica koje su tek bile formirane, po uvoenju u borbu su davale maksimum, to
govori da je tada moral bio na naoj strani, iako je odnos snaga vrlo esto bio nepovo-
ljan, jer, mi smo stalno bili u napadnim djelovanjima, mada esto nismo bili u prednosti
to se tie naela da odnos snaga treba biti 3:1 u korist napadaa.
Nae snage su nailazile na estok otpor na uzastopnim linijama odbrane Hrvatske Voj-
ske. Borbu je ograniavala i konfiguracija zemljita, tako da smo uspjeli ovladati dije-
lom teritorija gdje je bilo breuljkasto zemljite, itavim djelom desno od r. Ukrine. Na
lijevoj obali, gdje je takoer breuljkasto, zemljite je bilo inenjerijski dobro ureeno
pa je Hrvatska vojska pruala estok otpor i tu smo sporije napredovali.
U kolovozu 1992.godine djelovanja su bila u pat poziciji jer su se Hrvatska vojska,
Hrvatsko vijee odbrane i jedinice Zelenih beretki znaajno utvrdile i za oslonac uzele
Obodni kanal. Prepreku koja je uz njihovo dobro utvrivanje postala linija gdje su priv-
remeno zaustavljena djelovanja prema Brodu.
Zapovjednik TG-3, pukovnik Slavko Lisica (sada general) traio je rjeenje novonastale
situacije. Pored odsudne odbrane, koju je neprijatelj ovdje organizirao, kod nas se poja-
vio i zamor snaga. Viemjesene borbe ostavile su traga na jedinicama, a esto nije bilo
dovoljno snaga za smjenu i odmor. Novonastala situacija je iskoritena za pregrupiranje
i djelomian odmor snaga te da se izvre pripreme za proboj ovog dijela fronta. Jer, sve
procjene su govorile da je ovo neprijatelju posljednja linija odbrane.
Znajui koliko neprijatelj pridaje znaaja odbrani na ovom dijelu, moralo se pristupiti i
primjeni iznenaenja i lukavstva na niim nivoima, a sve sa ciljem da se neprijatelju na-
nese odluujui udar, izvri proboj i krene u nezadriv prodor prema Brodu. U jednom
momentu zapovjednik TG-3, pukovnik Lisica, nareuje da se sa lijeve obale r. Ukrine
svi tenkovi i oklopna sredstva prebace na desnu obalu, iako je, samo as prije toga, to
bio glavni pravac napada. To je stvorilo zabunu kod neprijatelja, ali i kod naih snaga.
Dvije brigade (Prnjavorska i Osinjska) su se uspjele prebaciti na drugu stranu kanala,
ali i same iznenaene ovakvim uspjehom, zastale su i ni makac dalje. Ovakav mostob-
ran niko ne naputa pa su preko lansirnih mostova, koje su lansirale nae oklopne jedi-
nice, prebacivane nove snage da se ojaaju ove dvije brigade kako ne bi bila ugroena
povoljna novonastala situacija.
U jednom momentu zapovjednik TG-3 odluuje formirati BG (borbenu grupu) sa zadat-
kom da titi desni bok snaga koje su uspjeno prele Obodni kanal. Ali, kada je saopen
sastav tih snaga, brzo se dolo do zakljuka kako bi djelovanje u bok neprijatelja moglo
znaajno ugroziti i kompromitirati taj dio neprijateljske odbrane.
Zapovjednitvo nad tom novoformiranom BG povjerena je majoru Miki koriu, zapov-
jedniku Krnjinske brigade, koja je u prethodnim djelovanjima neprekidno bila u napa-
dima i vrlo uspjeno rjeavala dodijeljene joj zadatke.
496 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
BG (sastavljenaa od jedne ete 16.kmtbr, jedne ete brodskog g bataljuna, jednne ete
4.blpbr, jedne oklopne
o grupe iz sastava 2.okbr) je
j uspjela probitti obranu Hrvatskke voj-
ske na mostu u Zboritu (k.93) i krenuti u nezaadriv juri prem ma Brodu. Ojaavvana u
pokretu jedinicaama Krnjinske brrigade, a kasnije i ostalih jedinicaa, BG je uspjela za ne-
puna tri dana (uu veer 06. 10. 1992.)
1 ui u Bosanski Brod. Sutrradan je i zvaninno ob-
znanjeno kako jej itava teritorija Brodske opinee slobodna. Timee su zavrene opeeracije
Vojske Republiike Srpske u ovoom dijelu Posavine, a granica je uspostavljena naa rijeci
Savi. 674
Footografija br. 83 Boorci Krnjinske br. VRS

V prvi su uli u osvojeni Bosanskii Brod 06. listopadaa 1992.
godine. (Fotoo: Ustupio bojnik VRS
V Mika kori)
674
Prema kazivanju Zapovjednika
P Z Krnjinnske lake pjeadijsske br. VRS, bojniika Mike koria, autoru.
V i Geopolitika, Beograd, 20.08.20007. god.
Vidi
Nemojte dirati most. Treba za budunost djece.

Od 22,00 - 00,25 sati
Zapovjednik TG-3 VRS, pukovnik Slavko Lisica, osobno je us-
postavio radio vezu sa zapovjednikom IZM OG Istona Posavi-
na - Centar, bojnikom Mijom Golubiiem - Baom, te
nakon provjere kompetentnosti (najavom otvaranja topnike
vatre, te najavom prekida iste), dogovara obostrani prekid top-
nikog djelovanja. Temeljem uvida u nepotpun fonogramski
zapis, razgovor je tekao kako slijedi:
M. Golubii
LISICA: Predstavnik Hrvatske vojske javi se govori Odisej, Odisej lino.
GOLUBII: Prijem, sluam stari, oteo mi se jedan kontroli, ispalio, sad e obustaviti vat-
ru. Obustavljam vatru.
LISICA: Predstavnik Hrvatske vojske razumio sam te. Toleriem, toleriem. Nemoj to
vie da se deava. Moji ljudi su pod kontrolom, poteni smo, poteni smo s
ove strane. Potovaemo dogovor (prethodno postignut o topnikom nenapa-
danju op.J.Z.).
GOLUBII: Pusti me pola sata da organziram, da pokupim i dam za ove koji mi se otima-
ju. Prijem.
LISICA: Dogovoreno, dajem ti rok pola sata da uspostavi kontrolu, posle toga derem,
prijem.
GOLUBII: Nema ultimatuma stari, nema ultimatuma.
LISICA: Stari, s ove strane, na mojoj zemlji, ja postavljam uslove. Pola sata stari, pola
sata i onda dogovor prekidam, prijem.
GOLUBII: Isto tako vrijedi i za mene, bog.
LISICA: Bog (?) stari
GOLUBII: Predstavnie Srpske vojske, ovdje predstavnik Hrvatske vojske. Naredite
jedinicama neka ostanu, nek ne prilaze dalje. Jedinice gdje se nalaze trenutno
nek tamo i ostanu, jer, mi vidimo gdje su i tu neka i ostanu, a mi emo jo
ovo to je ostalo Bosanaca na toj strani evakuirati i sprijeiti pokolj. Gotovo.
NEPOZNATI: (predstavnik Srpske vojske) Zapovjednie, ostani jo malo na vezi, uje li
me, prijem.
GOLUBII: ujem, prijem, reci.
NEPOZNATI: Sava, sluaj me, prijem.
GOLUBII: Sluam, sluam, prijem.
NEPOZNATI: ekaj, postavio si i ti jedan uslov. Ne zaustavljam ja jedinice gde su stigle.
Nikakav pokolj nee biti. Sve to je poteno bie provjereno. to puku ima,
ako prui otpor, bie pomlaeno. To je uslov, prijem.
NEPOZNATI: Dali si me uo zapovjednie?
GOLUBII: Hou Lisicu lino.
NEPOZNATI: Sluaj, jesi li ti uo ta sam ja tebi rekao? Prijem.
GOLUBII: uo i odgovoran za topnitvo. Topnitvo se slae onako kako sam dogovorio
s tobom. Gotovo. Veliki kalibri ne djeluju.
NEPOZNATI: Bravo, i moji veliki kalibri ne djeluju i moji veliki kalibri ne djeluju.
GOLUBII: Onda nastavi. Kom opanci kom obojci, Bog.
NEPOZNATI: Bog stari. Kom obojci kom opanci, a ja mislim da u imati i obojke i opanke.
Prijem. ()
NEPOZNATI: Predstavnik Hrvatske vojske,ovde predstavnik Srpske vojske, hteo bi ponovo

razgovarati, prijem.
BABAC: (eljko Babi): Ovde predstavnik Hrvatske vojske, reci predstavnie Srpske
vojske.
NEPOZNATI: Sluaj, moemo razgovarati o tom mostu (preko rijeke Save, koji povezuje
Bosanski i Slavonski Brod op.J.Z.) nekada nas je spajao. Oemo to da osta-
vimo za budunost ili da prekinemo te spone, prijem.
BABAC: Ako budete dirali taj most koji nas je nekad povezivao, mi emo ga osobno
sruiti. Dali ste razumjeli?
NEPOZNATI: Pa mislim da bi ipak neke spone trebalo da ostanu, jer naa djeca, naa djeca,
usijana glavo, treba da ive nekada zajedno i da se poseuju, prijem.
BABAC: Predstavnie Srpske vojske, mi nismo politiari nego vojnici. Ono to ste
dobili to ispotujte, rekao sam vam, ako budete dirali most, mi emo osobno
sruiti.
NEPOZNATI: Nemojte dirati most. Nemojte dirati most. Treba za budunost djece. Prijem.
BABAC: Vojnici i stareine kod tebe, da se ispotuje taj dogovor koji smo se dogovori-
li.
NEPOZNATI: Kod mene se svaki dogovor potuje i moji su oficiri i vojnici asni. Nemoj
ast da dira Srpskog vojnika. Provjeri ti to jo jednom. Provjeri ti to jo jed-
nom, prijem.
BABAC: Nemojmo da se vrijeamo i nemoj da dira asnost Hrvatskog doasnika,
vojnika i borca. Ja u to provjeriti, a govorim ti to je. Ovo to si ti malo prije
istjerao iz teritorija Republike neovisne drave Bosne i Hercegovine, palo je
na moj teret. I molim te da ne vodimo politike dogovore, nego da budemo
prave starjeine. Da se dogovorimo asno vojniki, da se dogovorimo i da is-
potujemo dogovor. Da to manje krvi padne i kod tebe i kod mene, ovog na-
roda kojeg si ti sada izbacio.
NEPOZNATI: Predstavnie Hrvatske vojske, govori o politici, a pria da na tvoj teret
pada. Ti si ovee na teretu Tumanovog budeta. Ni na iji teret to ne pada.
A to to sam ja isterao, nisam ja isterao nikoga. Mi ovde nikoga ne teramo,
ko eli da ivi u suivotu sa Srbima. Mi smo samo oslobodili teritoriju koja
Srpskom narodu tisuljee pripada, kako vi kaete. Tako da zna.
BABAC: Dobro predstavnie Srpske vojske, ja u provjeriti i javiu ti za trideset minu-
ta.
NEPOZNATI: Dogovoreno. ()
NEPOZNATI: Sava govori predstavnik Srpske vojske, prijem.
GOLUBII: Zapovjednik Hrvatske vojske stoji na raspolaganju. Reci, sluam, prijem.
LISICA: Zapovjednie, ja sam zapovjednik na suprotnoj strani. Opet imam podatke da
ti se vozila i dalje gomilaju i dolaze prema Brodu. Dolaze prema Brodu. Ne-
moj to initi, nemoj to initi, nee biti dobro.
GOLUBII: Gospodine, ja u vas moliti lijepo, mi smo se dogovorili, obustava topnikog
djelovanja i to se potiva i na naoj i na vaoj strani. Znai sitne provokacije,
pukaranje, ne odgovaram za to. Moje jedinice na drugu stranu nee pucati. A
frekvencija (kretanje op.J.Z.) jedinica, sa nae strane koje se nalaze, to je na-
a stvar i naa drava. Zato, neprijatelji ste, nalazite se na drugoj strani mosta,
razumljivo je zato smo u pripravnosti. Mislim da to trebate shvatiti i da to
upravo tako treba i postupiti, jer, i vi tako postupate. Prema tome, frekvencija
(kretanje op.J.Z.) naih jedinica ne treba vas uzbuivati, jer mi ne idemo os-
vajat ni napadat nikoga. Nalazimo se s ovu stranu Save, a bosance emo pu-
tati, prijem.
LISICA: Gospodine, sa vama su do sada mnogi dogovori postizani pa ste ih krili.
Obustavi ti svaki pokret te kolone. Mene ne interesuju frekvencije vaih jedi-
nica, nego upuivanje prema Brodu. Obustavi, inae ja nareujem moja dva
artiljerijska puka da pre ono to su pripremili, prijem.
GOLUBII: Gospodine, potujte ono to ste rekli malo prije o prekidu topnikog djelova-
nja, a za kolone i ostalo se nemojte sekirat i uzbuivat, neemo vas napadat,
ali nemojte nas dirat. Gotovo. Sav posao ste rijeili, nadam se da ste zado-
voljni, vjerojatno i Izetbegovi. Gotovo.
LISICA: Gospodine, nemoj prekidat. Rekao sam, nemoj da kree nikakve jedinice,
frekvenciju nikakvu ne dozvoljavam. Nikakvu. Poklopiu, poklopiu Brod,
prijem.
GOLUBII: Sluaj, ne moe mi davat ultimatume u mojem prostoru ako ne otvaram
vatru na tebe. Prema tome nemojte se uzbuivati i ostavite cijevi hladne. Go-
tovo.
LISICA: Protivnie, protivnie, igraj fer. Nemoj da mi muti. Obustavi pokret jedinica,
nemam strpljenja vie da ekam, prijem.
GOLUBII: Gospodine, neu vie s vama razgovarati, postajete nervozni. Ja sam vam
obrazloio situaciju i nadam se da ste shvatili, gotovo.
LISICA: Gospodine, nisam ja nervozan, sasvim sam normalan. Ja sam otar vojnik.
Otar vojnik,. Zato sam i pregazio Brod. Zato sam i pregazio Brod. Budi ko-
rektan, budi korektan, da ne bude Prijem.
GOLUBII: Gospodine, ja se nadam da emo mi u najskorije vrijeme, ako ne budete vi
dalje kretali, mi emo otvoriti taj most, pa emo na tome mostu, najvjerojat-
nije nas dva kavu popiti. Prema tome za nau budunost smirite se pa emo
dalje suraivati. Budite pozdravljeni.
LISICA: Gospodine, uvjeren sam da e doi neko vrijeme i kafu da popijemo, ivio.675
General Petar Stipeti - Zapovijed za lijevu obalu Save:

Uslijed opeg pogoravanja borbene situacije na podruju posavskog bojita uvjetovane
ofenzivnim djelovanjem neprijatelja ka r. Sava i ovladavanja cjelokupnom Bosanskom
Posavinom, te postojanja indicije i mogunosti agresije na Republiku Hrvatsku,
ZAPOVIJEDAM
1. Uz detaljnu procjenu situacije u zoni vae odgovornosti, izvrite sve pripreme za
preraspodjelu snaga i sredstava za obranu i borbeno djelovanje na lijevoj obali r. Sa-
va i energino spreavanje prodora neprijatelja u cilju ugroavanja integriteta Repu-
blike Hrvatske;
2. Snage i sredstva angairajte po slijedeem:
- 121. br. ostaje u sadanjem rasporedu ukljuno s. Slavonski Koba
- 108. br. brani zonu: iskljuno s. Slavonski Koba - ukljuno most u Sl. Brodu;
- 157. br. brani zonu: iskljuno most u Sl. Brodu - ukljuno s. Klakar;
- 103. br. brani zonu: iskljuno s. Klakar - ukljuno s. Svilaj;
- domobranska bojna Slavonski Brod sa jednom satnijom domobrana brani zonu:
iskljuno s. Svilaj - ukljuno s. Malice
- snage 131. br. HV., 104., 106., i 102. br HVO ostaju na bojinici u dosadanjem
rasporedu;
675
Fonogram razgovora se nalazi i u privatnoj arhivi gospodina Mije Golubiia.
- 111. br. posjeda iri rajon Zelengaj (bungalovi) u spremnosti za borbena djelo-
vanja po vaem nahoenju;
- BG-150 i TG-153. br. i TG-137. br. iz matinim garnizona u spremnosti za b/d u
sektoru TG Istok.
3. O svemu ostalom postupiti u skladu sa zapovijedi GS HV Kl. 8/92-01-07, Ur.br.
5120-05-92-212, od 06.10.1992. god.676
Prvo traganje za krivcima

SZUP o sigurnosnom stanju na podruju Bosanske Posavine:
Tijekom posljednjih dana srpski agresor sinkroniziranim napadima vri svakodnevne
proboje linija obrane prema Bosanskom Brodu u emu je potpomognut, tekim topnitvom,
iz Lijea, Vinske i Kostrea.
Unato velikim gubicima agresor je izvrio proboj te uao u selo Zborite, a dijelom i u
Novo Selo i Koliba Gornje.
Na liniji fronte u Zboritu bila je prisutna 109. brigada HV iz Vinkovaca, koja nije niti
pokuala zaustaviti agresora, nakon ega je agresor osvojio Zborite i iz tenkova otvorio
topniku vatru po zaleu obrambenih postrojbi u Kolibama Gornjim. Nakon naputanja Zbo-
rita kompletna 109. brigada je napustila liniju obrane i Bosansku Posavinu, te je ni general
Stipeti nije uspio zadrati.
Pripadnici 108. brigade HV pokuali su vratiti agresora nazad, no u toj akciji su 24 vo-
jaka upali u zasjedu, gdje su zarobljeni.
Bez obzira na napade i blizinu agresora, stanje u redovima obrambenih postrojbi teko
se konsolidira i dovodi pod kontrolu.
U naim ranijim informacijama izvjeivali smo da zapovjednici obrambenih postrojbi
jako malo vremena provode na terenu sa vojacima.
S tim u svezi na zapovjednom mjestu br. 2 dolo je do sukoba i do potezanja oruja na
brigadira Ivana Kolaka od strane Blaana Kljajia, zapovjednika 4. bataljuna 101. bosansko-
brodske brigade HVO. Navedenom dogaaju bio je prisutan i general Stipeti. Brigadir Ko-
lak je u vie navrata upozoravao zapovjednike na njihovo ponaanje i odnos prema vojacima,
to je rezultiralo i obraunom u zapovjednitvu.
Pripadnici 101. brigade HVO nezadovoljni su ponaanjem svojih zapovjednika, ali su
svjesni da brane svoje i unato takovim problemima moral je jo uvijek visok, iako je posto-
tak stradanja velik. Do sada je 350 boraca poginulo, a 1400 je ranjeno, od toga 800 teko, te
brigada sada raspolae sa 600 pravih boraca i neto, u njihovom argonu boraca 'tree linije'.
Uz njih je u sastavu 103. derventska brigada HVO oko 100 ljudi, dok Korae i Novo
Selo daju svega po dvadesetak boraca.
Veliki dio vojnih obveznika iz BiH prebjegao je u Slavonski Brod i RH, tako da je velik
problem u ukljuivanju postrojbi HV u ratne operacije na terenu Bosanske Posavine. Osim
toga HV se teko ukljuuje u akcije, zapovjednici po slobodnoj procjeni vre povlaenje
linija unazad, iako je veliki dio vojaka iz sastava postrojbi HV spreman da se bori.
Lo primjer su bile 109. brigada iz Vinkovaca, te brigada iz Vukovara, koje su odbijale
borbu i povlaile se sa ratita, to je agresor obilato iskoristio.
676
IZM akovo, Zapovijed Zapovjednika, generalbojnika Petra Stipetia - Zapovjednitvima postrojbi,
Klasa: 8/92-01/01 Ur. broj: 1076/5-01-92-352, akovo, 06.10.1992.god. u 23,30 sati
Dosta je pritubi i na Operativnu grupu koja je odgovorna za sve akcije, no nita nije
precizirano oko odgovornosti, usklaivanja akcija, ve se postupa po slobodnoj procjeni.
Veliki jaz je izmeu civilne i vojne vlasti u Slavonskom Brodu. S tim u svezi general
Stipeti je odrao sastanak sa zapovjednicima brigada HV iz Slavonskog Broda, djelatnicima
SIS-a MO RH i rukovodeim strukturama Slavonskog Broda. Tom prilikom otro je napao
pripadnike SIS-a, te obavjetajce i zapovjednike 108. brigade HV za fabriciranje svojih izvje-
a koja su slali u Zagreb, a odnosila su se na ratite Bosanske Posavine.677
Brigadir Vinko Vrbanac je formirao dvije komisije:
KOMISIJA 1.
U svezi angairanja 108. br. HV u zoni odgovornosti OG Istona Posavina prema
borbenoj zapovijedi zapovjednika OG Istona Posavina Klasa: 8/92-01, Broj: OG-
01/92-755 od 27.09.1992. godine i izvlaenja brigade sa crte bojinice bez odobrenja
zapovjednika OG, a s obzirom da su iz takvog postupanja 108. br. HV proizile teke
posljedice za stanje na bojinoj prostoriji,
ODREUJEM
1. Komisiju za ispitivanje uvjeta i okolnosti te razloga koji su prouzroili odlazak 108.
br. HV sa crte bojinice, slijedeeg sastava:
1. erni Josip, brigadir, predsjednik
2. Bakalec Edo, brigadir, lan
3. Pop Josip, lan
4. Branko Tubi, satnik, lan
5. Berislav Jezidi, pukovnik, lan
2. Komisija ima zadau da utvrdi sve okolnosti koje su dovele do izvlaenja 108. br.
HV sa crte bojinice u zoni OG "Istona Posavina", ustanovi stupanj odgovornosti
zapovjednika 108. br. HV i predloi mjere za sankcioniranje ustanovljenog stanja.
3. Komisija zadau mora izvriti tijekom 07. i 08.10.1992. godine, a izvjee s milje-
njem podnijeti mi na oevid 09.10.1992. godine do 09,00 sati.678
KOMISIJA 2.
U vremenu od 03. do 06.10.1992. godine zapovjednik 3. br. ZNG imao je prema borbe-
noj zapovijedi obvezu da pripremi dio snaga brigade i sa njima izvrava konkretne bo-
jeve zadae u zoni odgovornosti OG Istona Posavina. S obzirom na to da angairanje
zapovjeenih snaga 3. br. ZNG nije vrena prema datim zapovijedima, a proizile pos-
ljedice su znaajno doprinijele neuspjehu HV na bojinici,
ODREUJEM
1. Komisiju slijedeeg sastava:
1. erni Josip, brigadir, predsjednik
2. Bakarec Edo, brigadir, lan
3. Pop Josip, lan
4. Branko Tubi, satnik, lan
5. Berislav Jezidi, pukovnik, lan
677
SZUP, Pomonik ministra, Smiljan Relji - Josip Manoli, () Informacija, Zagreb, 06.10.1992.
678
OGIP, Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac - lanovima Komisije, Zapovjedniku
108.br.HV, Zapovjedniku OGIP, Zapovjedniku Slavonskog bojita, Klasa: 8/92-01, Broj: OG-
2. Komisija ima zadau da ustanovi i ispita sve okolnosti pod kojima je angairani dio
3. br. ZNG izvravao svoju bojevu zadau, ispita i utvrdi injenino stanje, te donese
odgovarajue zakljuke o odgovornosti pojedinih zapovjednika iz 3. br. ZNG i pre-
dloi odgovarajue mjere.
3. Komisija zadau mora izvriti tijekom 07.10.1992. godine, a izvjee sa miljenjem
podnijeti mi na oevid 09.10.1992. godine do 09,00 sati.679
Sruen most na rijeci Savi

Srijeda, 07. listopada 1992
01.00 sati Nastavlja se aktivnost naih postrojbi na uvrenju obrane na r. Savi prema
prethodnom izvjeu. U rajonu sela Zbjeg zavreno je prebacivanje ljudi i tehnike iz se-
la Korae, te su inenjerijske postrojbe pristupile sklanjanju skele te pojaale ljudstvo za
osiguranje mosta.680
Prema kazivanju Ive ogaa, zapovjednika 5./3./108. br. HV (autoru, kolovoz

2009.), u vremenu od 24,00 do 01,30 sati, njegovih pet borca je osiguravalo most
dok su ga etvorica neidentificiranih minera, naoruavala protutenkovskim minama
i drugim eksplozivom. Naoruavanje je vreno na onom mjestu na kojem je most (u
03,08 sati) i sruen.
Prema kazivanju v.d. naelnika inenjerije 157. br. HV, satnika Jerka Baia
(autoru, kolovoz 2009.), (koji je most osiguravao do 06.10. u 18,00 sati), prilikom
ruenja mosta nije koriten, mjesecima prije, postavljen eksploziv. Naime, most je
sruen novim eksplozivom, postavljenim neposredno prije njegova ruenja. Eksplo-
ziv je postavljen na vrh nosaa mosta, kroz otvor koji je nastao od avionskih bombi.
Ta tvrdnja se moe smatrati dosta pouzdanom jer je, tijekom eksplozije, stari ek-
sploziv ispao iz svojih leita - neaktiviran.
U 03,09 sati snana eksplozija potresla je grad. Neprijatelj je minirao most na r. Savi sa
svoje (desne) obale r. Save.681
U 03,10 sati graane je probudila strahovita eksplozija od miniranja mosta. Eksplozija

je bila toliko snana da su u okolici mosta prozori i vrata letjeli iz zidova, lomili se kro
vovi, a stakla su popucala i u irem gradskom podruju.682
Taj posao izvrili su inenjerije 157. i 108. brigade HV, tokovi i Tomaki, uz
znanje i pomo Specijalne policije Slavonski Brod, a da se ni danas ne zna po ijoj
679
OGIP, Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac - lanovima Komisije, Zapovjedniku
108.br.HV, Zapovjedniku OGIP, Zapovjedniku Slavonskog bojita, Klasa: 8/92-01, Broj: OG-
680
681
682
zapovijedi.683
Pored manje vanih dvojbi, kada je most sruen i tko ga je sruio, ostaje ned-
vojbena injenica kako hrvatske vojne i civilne vlasti nisu htjele utvrditi - tko je za-
povjedio dodatno naoruavanje i ruenje mosta.
Bio nalogodavac ruenja mosta meunarodni kriminalac ili lokalni idiot, za
graane oba Broda i ljude zdrave pameti, ostati e upamen kao - that son of a
bitch.684
Fotografija br. 84 Most Brodova na Savi. 07.10.1992. godine (Foto: www.panoramio.com)
Fotografija br. 85 Most Brodova na Savi. 29.05.2007. godine (Foto: www.panoramio com)
683
General Martin pegelj, Tko je Bosansku Posavinu branio, a tko prodavao srpskoj vojsci? Vjes-
nik, 18. travnja, 2001. godine. www. vjesnik.com
684
Taj kurvin sin
Smijenjen zapovjednik
108. br. ZNG HV, pukovnik Stanislav Sori
Pukovnik Stanislav Sori
Istog dana kada je sruen most, pripadnici 108. br. HV morali su se

suoiti s jo jednom velikom svinjarijom. Naime, zapovijeu za-
povjednika OZ Osijek, brigadira Vinka Vrbanca, zapovjednik 108.
brigade HV, pukovnik, Stanislav Sori, suspendiran je s dunosti i
stavljen na raspolaganje OG Istona Posavina. Za v.d. zapovjed-
nika brigade imenovan je pukovnik Stjepan Orekovi.685
Onaj isti zapovjednik koji je post factum tancao alibi zapovije-
di, brigadir, Vinko Vrbanac, suspendira zapovjednika 108. br. HV,
iako mu po subordinaciji nije izravno nadreen, pa analogno tome niti ovlaten za to,
a ne suspendiraju ga prvonadreeni, Zapovjednik OG Istona Posavina, brigadir
Vinko tefanek, niti drugo nadreeni, Zapovjednik Slavonskog bojita, general-
bojnik, Petar Stipeti?!
Motiv brigadira Vrbanca za neovlateno izdavanje alibi zapovijedi, bio je - bolja
osobna prolost, a motiv za suspenziju pukovnika Soria, bio je - bolja osobna budu-
nost. Ako se ve posluio institutom neovlatenog suspendiranja, mogao ga je kori-
stiti na samom sebi. Na taj nain bi ostao upamen kao nesposoban, ali poten, a
ovako e biti upamen kao sposoban, ali nepoten. I kukavica. Jer, nije smijenio
zapovijednike brigada - koji nisu doli na bojinicu, nego onog koji je bojinicu mo-
rao napustiti, zbog zapovjednika brigada - koji na bojinicu nisu doli. Vjerojatno je
sposobni brigadir Vrbanac znao, ne samo to se est mjeseci dogaalo na bosan-
sko-posavskom ratitu, nego i kojoj liniji zapovijedanja pripada koji zapovjednik.
Tako je uspjeno procijenio kako bi suspendiranje pukovnika Soria mogao biti kari-
jerno koristan, a suspenzija npr. brigadira Basarca, karijerno tetan potez.
685
OZ Osijek, Zapovijed Zapovjednika - Klasa: 8/92-01/01, Ur.broj: 1076-01/92-131, Osijek,
07.10.1992. god.
III. K
KRONOLOGIJA 507
Dokument br. 38 Zapovijedniik OZ Osijek suspeendira zapovijednik

ka 108. br.HV
(ww
508 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
III. KRONOLOGIJA
K 509
Dookument br. 39 asnnici 108. br. HV prrotiv smjene svog zzapovijednika (ww
Smijenjen Zapovjednik TG-3 1. KK, pukovnik, Slavko Lisica

Pukovnik Slavko Lisica
Osvajanjem Bosanskog Broda, pukovnik Lisica se vrlo ponosio.
Kao i svaki pobjednik oekivao je nagradu i unapreenje, ali, pos-
lan je na odmor.
Komandant borbene grupe briljantno je izvrio zadatak. Kasnije su uklju-

ene u borbu i druge brigade i tenkovi.
estog oktobra 1992. godine jedinice Taktike grupe - 3 izbile su u prig-
radska naselja Bosanskog Broda. Naredio sam da jedinice ostanu na po-
laznim poloajima, a poruio sam ustaama da napuste grad, da bi izbjeg-
li obostrane gubitke.Zbog ekonomskog znaaja bilo je zabranjeno da se gaa rafinerija
nafte i drugi vitalni objekti. Uniten i razruen grad nikome nije potreban, bila je logika
koju sam prenio komandantima i borcima.
Sedmog oktobra 1992. godine jedinice su umarirale u Bosanski Brod, bez otpora. Grad
je u potpunosti bio prazan. Ustake snage nisu ruile i palile objekte, na tom postupku
bio sam im zahvalan. Sa jedinicama uao sam i ja kao komandant i dao sam izjavu Srp-
skoj radio-televiziji:
'Jedinice Taktike grupe - 3 velikim borbenim naporima uspjele su da oslobode Bosan-
ski Brod. Brod je srpski i ostae srpski'
U centru Bosanskog Broda okupile su se velike grupe boraca i skandiraju - hoemo na
Oraje, hoemo Oraje! Stanem i sluam 'Hoemo na Oraje', mislim ta da radim.
Bio sam umoran od danononog nespavanja i komandovanja u zavrnom dijelu operaci-
je za Brod. Sluajui skandiranje boraca vrati mi se energija, ne osjeam umor.
Voza vozi na komandno mjesto - usput skiciram telegram Glavnom tabu VRS; gen.
Mladiu.
'Molim glavni tab VRS da sve snage u koridoru Doboj - Modria - Bijeljina stavi pod
komandu Taktike grupe - 3, kao i Bijeljinski korpus. Komandanta Bijeljinskog korpu-
sa, pukovnika Simia, postavite mi za naelnika taba. Tu formaciju nazovite kako ho-
ete.
Glavnim snagama napadam Tuzlu, a pomonim snagama Oraje.(istaknuo J.Z.)
Moral boraca Taktike grupe - 3 je na visini, i taj naboj odmah, hitno treba iskoristiti.
Iskren pozdrav.'686
Telefonski razgovor pukovnika Lisice i generala Mladia (8. listopad 1992.)

Osmog oktobra 1992. godine - telefon.
- Slua pukovnik Lisica.
- Ovdje Mladi.
- Izvolite gospodine generale.
- Tvoj predlog o angaovanju snaga u koridoru odbijam, taj problem e da rijei Bije-
ljinski korpus, pukovnik Simi.
- Nema problema gospodine generale, ali mislim da strategijski grijeite. Sad ili ni-
kad. Moral boraca je na visini.
- Idi ti i odmori se, a naredba o tvom postavljenju na novu dunost e doi blagovre-
meno.
686
LISICA, Komandant bez potreba str. 134-141.
- Koju dunost mi planirate.

- ut e, a nadam se da e biti zadovoljan.
- Biu zadovoljan kad eliminiemo ustae i zelene beretke i vratimo dostojanstvo srp-
skom narodu.
- Uvek filozofira i molim te izvravaj nareenja koja u ti postaviti.
- Koja nareenja mi pripremate?
- Dobie pismeno, a sad idi na odmor.
- Razumem.
Brod je slobodan, ali od koga i zato?687 (istaknuo J.Z.)
Za nagradu, zbog toga to je luak osvojio Bosanski Brod, kako bi bio spri-
jeen u svojim zamislima (glavnim pravcem - Tuzla, sporednim - Oraje), puk.
Lisica je unaprijeen u zapovjednika OG Doboj, a potom je postavljan za zapovje-
dnika kolskog centra Vojske Republike Srpske u Banja Luci, da bi 1994. god. bio
penzionisan.
Kako su politika vodstva Hrvata i Srba bili licemjerni, kada je politika prema
Bosanskoj Posavini u pitanju, vidljivo je i na primjeru smjenjivanja dvojice visokih
asnika (Soria-HV i Lisice-VRS) koji su najvie doprinijeli da bitka za taj prostor
traje toliko dugo.
Da je pukovnik Sori smijenjen kada je 08. svibnja 1992. god. krenuo u napad,
iz Bosanskog Broda prema Podnovlju, bio bi to potez u skladu s javno obznanjenom
zapovijedi vrhovnitva - kako nije dozvoljeno ni jednom zapovjedniku slanje ili
upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske, te kako e svi koji to
uine bez izriite zapovijedi Vrhovnog zapovjednika snosit posljedice za svoje pos-
tupke. Meutim, tada pukovnik Sori nije smijenjen - zato? Zato nije smijenjen
zapovjednik, koji nije potivao zapovijed vrhovnitva pri odlasku, nego tek po pov-
ratku iz interesne zone, kada je tu zapovijed, zapravo potivao. Odnosno, kad je
pukovnik Sori, po vrhovnitvu, grijeio, kada je odlazio u Bosansku Posavinu, ili
kada se iz nje vraao?
Neto slino se desilo i zapovjedniku TG-3 VRS, pukovniku, Slavku Lisici. Ia-
ko, Srbi su to uinili sofisticiranije. Slijedom stare partijske prakse pojavu osuditi, a
druga spasiti, Vrhovna komanda VRS je Lisicu promaknula kako bi ga smak-
nula. Oduzeli su mu zapovjednitvo nad borbenim trupama, iako je bio jedan od
najboljih asnika koje su Srbi imali. Zato?
Zato su Srbi, u prvoj etvrtini rata, smijenili jednog od svojih najboljih borbe-
nih asnika, i to neposredno nakon njegova najveeg uspjeha - osvajanja Bosanskog
Broda? Zbog toga to je izvravao zapovijedi vrhovne komande ili zbog toga to te
zapovijedi izvravati nije htio? Zbog toga to je, nakon proboja Koridora, na dosti-
gnutim linijama - mirovao, ili zbog toga to - mirovati nije htio?
Ili zbog toga to je glavnim snagama htio napasti Tuzlu, a pomonim snagama
Oraje, kako Vrhovna komanda ne bi ponovo pila kiselu vodu i imala kiselo
lice, a glavni se hvatao za glavu i pitao ta e onaj luak u (Oraju)? Jer, mi smo
se dogovorili. (Istaknuo J.Z.)
687
LISICA, n.d. str. 141
Na upit autora (u travnju 2009. god.) generalima VRS, Slavku Lisici i No-
vici Simiu - zato nakon osvajanja Bosanskog Broda nisu, u naletu, napali
Oraje? general Simi je odgovorio: 1992. nismo bili zainteresovani za Oraje.
Prioritet je bio irenje koridora na jug, zbog dalekovoda, a kada se '95. pojavio
Milan Marti s idejom da uzme i Oraje, vi ste ve toliko ojaali da je njegov
pokuaj s vukovarcima zavrio neslavno. Osim toga, vi da ste bili pametni i rek-
li, ostavljamo vam put preko Modrie (koridor), lijevo i desno dva kilometra,
nikad mi na Derventu ne bi ili, ni na Odak i Brod.
Gubitkom Bosanskog Broda i cijelog mostobrana HVO je reorganiziralo 101.,

102., 103. i 105. br. te ih razmjestio na slobodne prostore opina Oraje i Bosanski
amac. Tako veliku koncentraciju odmorene, obuene, opremljene i za borbu
spremne vojske, zajedno sa 104. i 106. br. HVO, koje su od poetka rata bile na tim
prostorima- srpske snage nisu mogle poraziti.
Fotografija br. 86 IV. gardijska motorizirana brigada HVO - Sinovi Posavine

(Foto: ustupio Ivo oga)
III. KRONOLOGIJA
K 515
BOSA ANSKA POSSAVINA

NAJKR
RVAVIJE BOJITE HR
RVATSKIH SNAGA
Niti jedno bojite, na kojem su borbe vodilee hrvatske snagee, nije bilo tolikko kr-
vavoo kao bojite Bosanske
B Posavvine. Tijekom 189 dana, (po slubenom izvvjeu
HV)), svakodnevnoo ih je ginulo sedam,
s a ranjenno 33. Svaki daan je 40 boraca bilo
mannje.
Dakle, zapovjednitvo OG IIstona Posavinna je za est mjeseci
m ratovanjja, iz-
gubilo svoja dva prosjena
p borbenna poretka. Punno i za neto, a kamoli nizatoo. Jer,
sam mo je onaj rat naplaen,
n kojim
m narod dobiva svoju
s slobodu..688
n se ne mogu raditi
Iako je statistiika i toan zbroj netonih poodataka, bez nje
nikaakve bilance, paa niti one najossjetljivije - o pooginulima. Zbogg toga su u nasstavku
podatci iz nekolikoo izvora, kao i reezultati osobnogg istraivanja au
utora.
Prema podaciima iz knjige povjesniara Maria M Keve S Stradalnici Broodsko-
posaavske upanije u Domovinskom m ratu prilikom m topnikih nappada na grad i opinu
o
Slavvonski Brod, izz pravca Bosannske Posavine, poginulo je uk kupno 116 civila, od
egaa 29 djece.689
Isti autor daje podatke i za 1008. br. ZNG HV. H U knjizi je evidentirano ukkupno
147 poginulih i pett nestalih boracaa, od ega je u Bosanskoj Posaavini stradalo njih
nj 68
(46,,2 %).690 Najvie izvora tvrdi kako
k je ranjen 7551 borac.
Kevo takoerr navodi kako jee u 3/3'A' br. HV H poginulo 95 boraca, od egga njih
29 u opini Slavonsski Brod (?), a u Beglucima dvva i Derventi jed dan.691
eljko Muevvi u svoj knjizii Mars u broddskom sazvije u donosi podaatke o
straddalim pripadniccima 101. br. HVO
H i u njoj je navedeno
n 405 poginulih,
p 25 neestalih
i 12210 ranjenih borraca. 692
Poodaci o stradalima u Bosanskoj Posaavini
nitetska sluba OG Iston

San na Posavina
Najosjetljivije Izvjee o poslljedicama ratovvanja HV i HVO
O na
prosstoru Bosanskee Posavine jestte Izvjee Naaelnika sanitettske
slube OG Istonaa Posavina dr. Drage Prgometa upueno: Miinis-
tarsttvu obrane - general
g bojnikuu Ivi Prodanu, GSHV - geneeralu
Dr. D.Prggomet
688
Ante STAREVI
A , Iskrice
689
M
Mario KEVO, Straadalnici Brodsko-pposavske upanije u Domovinskom ratu, r Slavonski Brood, Hr-
v
vatski institut za poovijest - podrunicaa za povijest Slavonnije, Srijema i Baraanje, 2006., str. 2322.
690
M
Mario KEVO, n.d., str. 96-102.
691
M
Mario KEVO, n.d., str. 130-133.
692

eljko MUEVI,, Mars u brodskom m sazvijeu, Slavoonski Brod, Udrug ga hrvatskih veteraana do-
m
movinskog rata, uupanija Brodsko-Poosavska, Slavonski Brod, 1998., str. 268-278,
2 Izvor: Ivoo Miji,
N
Naelnik poglavarsstva opine Bosanskki Brod sa sjeditem m u Slavonskom Brodu
B
zbora Antonu Tusu, Zapovijedniku Slavonskog bojita - genenralbojniku Petru Sti-

petiu, OZ Osijek - zapovjedniku, brigadiru Vinku Vrbancu i naelniku SnSl, ojniku
Dinku Puntariu.
U ratnim aktivnostima u zoni odgovornosti OG 'Istona Posavina' (Odako - Der-

ventsko - Bosanskobrodsko bojite, te Orako - Samako bojite) u vremenu od 01.04.
do 06.10. 1992. godine gubici u ljudstvu su :
HV HVO UKUPNO
POGINULI 306 +(37) 918 1261
TEKO 979 1.986 2.965
RANJENI
LAKE 1.017 2.268 3.285
SVEUKUPNO: 2.339 5.172 7.511
Tablica br. 9 Temeljem izvornika693 tablicu izradio J. Zovak
Do tonog broja poginulih pripadnika HVO je teko doi zbog neredovitog izvjeiva-
nja ali se gore navedeni podaci mogu uzeti kao dosta toni.694
Fotografija br. 87 Sprovod hrvatskom borcu (Foto: Darko Jankovi)
693
OGIP, Naelnika sanitetske slube dr. Drage Prgometa - Ministarstvu obrane - gen. bojnik Ivo
Prodan, GSHV - gen. zbora Anton Tus, Zapovijedniku Slavonskog bojita - gen. bojnik Petar Stipe-
ti, OZ Osijek - brigadir Vinko Vrbanac, OZ Osijek Naelnik SnSl - bojnik Dinko Puntari - Izvje-
e, Klasa: 81/92-02, Ur.broj: OG-20/92-834, Slavonski Brod, 06.10.1992. god.
694
Isto
Informacijsko dokumentacijski centra (IDC) Sarajevo

Direktor Informacijsko dokumentacijskog centra (IDC-a) iz Sarajeva, Mirsad
Tokaa, je izjavio kako su njihovi podaci o izravnim rtvama oruanih sukoba pri-
kupljani vie od tri godine, pri emu su usporeene brojne dotada postojee baze
podataka i provjereni svi dostupni izvori.695
Dakako, ni ovi podaci nisu potpuni, ali, krugovi koji se bave tom problemati-
kom, dre ih dosta vjerodostojnim.
Naime, o broju rtava rata u BiH iznoeni su razliiti podaci, ovisno o tome tko
ih je iznosio, kada i s kojim ciljem. Spominjale su se brojke od 25 do ak 329 tisua.
Temeljem izvornih podataka IDC-a, u nastavku slijedi broj ubijenih i nestalih
graana (civila i vojnika) osam opina Bosanske Posavine: Bosanski Brod, Bosanski
amac, Brko, Derventa, Gradaac, Modria, Odak i Oraje.
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Bosanski Brod

Bonjaci Srbi Hrvati Ostali Ukupno Vojnici
Rb. Naziv
Ukup. % Ukup. % Ukup. % Ukup. % Ukup. % Naziv Ukup. %
1 Civili 16 11,03 85 58,62 43 29,66 1 0,69 145 22,52 HV-HVO 281 56,31
2 Vojnici 82 16,43 226 45,29 190 38,08 1 0,2 499 77,48 JNA-VRS 218 43,69
Ukupno: 98 15,22 311 48,29 233 36,18 2 0,31 644 100 ARBiH 0 0
Tablica br. 10 Temeljem izvornika (www. idc.org.ba ) tablicu izradio J. Zovak
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Bosanski amac

Rb. Naziv
1 Civili 30 24,39 53 43,09 39 31,71 1 0,81 123 22,52 HV-HVO 129 25,85
2 Vojnici 19 3,81 363 72,75 117 23,45 0 0,00 499 77,48 JNA-VRS 368 73,75
Ukupno: 49 7,88 416 66,88 156 25,08 1 0,16 622 100 ARBiH 2 0,40
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Brko

Rb. Naziv
1 Civili 381 75,45 54 10,69 69 13,66 1 0,20 505 30,46 HV-HVO 111 9,63
2 Vojnici 530 45,97 500 43,37 117 10,15 6 0,52 1.153 69,54 JNA-VRS 508 44,06
Ukupno: 911 54,95 554 33,41 186 11,22 7 0,42 1.658 100 ARBiH 534 46,31
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Derventa

Rb. Naziv
1 Civili 51 31,68 44 27,33 64 39,75 2 1,24 161 17,04 HV-HVO 338 43,11
2 Vojnici 92 11,73 439 55,99 251 32,02 2 0,26 784 82,96 JNA-VRS 443 56,51
Ukupno: 143 15,13 483 51,11 315 33,33 4 0,42 945 100 ARBiH 3 0,38
695
http://www.nacional.hr/clanak/21791/u-bih-je-ubijeno-manje-od-100-tisuca-ljudi (11.02.2009.)
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Gradaac

Rb. Naziv
1 Civili 148 84,57 17 9,71 10 5,71 0 0,00 175 19,69 HV-HVO 93 13,03
2 Vojnici 525 73,53 115 16,11 74 10,36 0 0,00 714 80,31 JNA-VRS 111 15,54
Ukupno: 673 75,70 132 14,85 84 9,45 0 0,00 889 100 ARBiH 510 71,43
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Modria

Rb. Naziv
1 Civili 83 66,40 14 11,20 26 20,81 2 1,69 125 19,78 HV-HVO 134 26,43
2 Vojnici 80 15,78 360 71,01 66 13,02 1 0,20 507 80,22 JNA-VRS 359 70,81
Ukupno: 163 25,79 374 59,18 92 14,56 3 0,47 632 100 ARBiH 14 2,76
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Odak

Rb. Naziv
1 Civili 17 14,17 44 36,67 59 49,16 0 0,00 120 43,17 HV-HVO 106 67,09
2 Vojnici 32 20,25 50 31,65 76 48,1 0 0,00 158 56,83 JNA-VRS 50 31,65
Ukupno: 49 17,36 94 33,81 135 48,56 0 0,00 278 100 ARBiH 2 1,27
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u opini Oraje

Rb. Naziv
1 Civili 2 3,17 4 6,35 57 90,48 0 0,00 63 17,36 HV-HVO 254 84,67
2 Vojnici 35 11,67 46 15,33 218 72,67 1 0,33 300 82,64 JNA-VRS 45 15,00
Ukupno: 37 10,19 50 13,77 275 75,76 1 0,28 363 100 ARBiH 1 0,33
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. god. u osam opina Bosanske Posavine

Rb. Naziv
1 Civili 728 51,37 315 22,23 367 25,90 7 0,49 1.417 23,50 HV-HVO 1.446 31,35
2 Vojnici 1.395 30,23 2.099 45,49 1.109 24,03 11 0,24 4.614 76,50 JNA-VRS 2.102 45,55
Ukupno: 2.123 35,20 2.414 40,03 1.476 24,47 18 0,30 6.031 100 ARBiH 1.066 23,10
Ubijeni i nestali od 1991. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini

Rb. Naziv
1 Civili 33.070 83,33 4.075 10,27 2.163 5,45 376 0,95 39.684 40,82 HV-HVO 5.719 9,94
2 Vojnici 30.966 53,83 20.830 36,21 5.625 9,78 102 0,18 57.523 59,18 JNA-VRS 20.626 35,86
Ukupno: 64.036 65,88 24.905 25,62 7.788 8,01 478 0,49 97.207 100 ARBiH 30.633 53,25
APZB 545 0,95
Podaci koje je, iz vie izvora, prikupio autor

Korigirani i dopunjeni pregled poginulih i nestalih pripadnika HVO Bosanske
Posavine za period od 03. oujka do 06. listopada 1992. godine izraen je temeljem:
a) popisa stradalih iz Spomenice poginulim i nestalim braniteljima HVO-
a,696
b) kartona Osobnih podataka o poginulom, koje je vodila Udruga obitelji
nestalih i poginulih Bosanske Posavine,697
c) popisa stradalih pripadnika 107. br. HVO, koju je vodila gospoa Ana Jo-
sipovi, lanica zapovjednitva 107. br. HVO, zaduena za moral i brigu o
stradalim borcima-ehidima i njihovim obiteljima,698
d) popisa stradalih pripadnika 101. br. HVO, kojeg posjeduje brigadir, Ivo
Miji, naelnik 101. br. HVO,699
e) popisa stradalih 108. br. HVO iz Spomen branskim ehidima i poginulim
borcima 108./215. brigade Armije BiH700
Potpuna usporedba podataka IDC-a Sarajevo s podacima do kojih je autor doa-
o, nije mogua iz najmanje dva razloga. Prvo, podaci IDC-a se odnose na cijeli tijek
rata, a podaci autora samo na period od 03.03. do 07.10.1992. god. i drugo, podaci
IDC-a se odnose na poginule i nestale s prostora navedene opine, a podaci autora se
odnose na navedenu postrojbu.
PREGLED POGINULIH I NESTALIH BORACA-EHIDA HVO

od 03.03. do 06.10.1992. godine
UKUPNO HRVATI MUSLIMANI SRBI OSTALI
3+5+7+9 3:1 5:1 7:1 9:1
POSTROJBA
UKUP. % UKUP. % UKUP. % UKUP. % UKUP. %
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
101. BR. BOSANSKI BROD* 388 100,00 244 62,89 125 32,22 11 2,83 8 2,06
102. BR. ODAK 101 100,00 54 53,46 46 45,54 1 1,00
103. BR. DERVENTA 357 100,00 252 70,58 102 28,58 3 0,84
104. BR. BOSANSKI AMAC 95 100,00 90 94,74 4 4,21 1 1,05
105. BR. MODRIA 91 100,00 52 57,14 39 42,86
106. BR. ORAJE 99 100,00 79 79,80 18 18,18 2 2,02
107. BR. GRADAAC 323 100,00 73 22,60 249 77,09 1 0,31
108. BR. BRKO 230 100,00 53 23,00 175 76,10 2 0,90
HVO BOSANSKA POSAVINA 1.684 100,00 897 53,27 758 45,01 18 1,07 11 0,65
* U 101. br. (Bosanski Brod) stalno je bila jedna bojna boraca iz opine Dervente
Tablica br. 20 Temeljem prethodno navedenih izvora, tablicu izradio J. Zovak
696
imun MUSA, Spomenica poginulim i nestalim braniteljima HVO-a, Mostar, Solvej, 2000. god.
697
Dravni arhiv u Slavonskom Brodu, fond - Zajednica udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih
branitelja u Domovinskom ratu upanije Posavske, kut. 4-13
698
Gradivo u posjedu Ane JOSIPOVI, Gradaac
699
Gradivo u posjedu gospodina Ive Mijia, Slavonski Brod
700
http://brcanski-sehidi.gornji-rahic.net
PREGLED POGINULIH I NESTALIH BORACA-EHIDA HVO PO MJESECIMA

od 03.03. do 06.10. 1992.
POSTROJBA III IV V VI VII VIII IX X* NEP. UKUPNO
101. BR. BOSANSKI BROD 15 52 60 27 81 75 47 20 11 388
102. BR. ODAK 1 5 19 17 41 9 9 101
103. BR. DERVENTA 36 71 135 60 25 23 7 357
104. BR. BOSANSKI AMAC 1 16 22 16 14 13 13 95
105. BR. MODRIA 2 52 27 7 2 1 91
106. BR. ORAJE 1 9 22 10 17 16 23 1 99
107. BR. GRADAAC 1 4 36 87 120 54 19 321
108. BR. BRKO 1 79 43 29 32 43 3 230
SVEUKUPNO 18 122 329 311 336 292 212 51 11 1.682
* do 06. listopada
Tablica br. 21 Temeljem prethodno navedenih izvora, tablicu izradio J. Zovak
Ako je, (po slubenom izvjeu naelnika sanitetske slube OGIP, dr. Drage Prgo-
meta), na bosansko-posavskom bojitu uz jednog poginulog bilo pet ranjenih boraca,
onda u tom prostoru, u periodu od 01. travnja do 06. listopada 1992. godine, iz borbe nije
izbaeno samo 7.511 HV i HVO boraca. Naime, samo u postrojbama HVO (u promat-
ranom razdoblju) poginula su 1.684 borca. Po analogiji (na jednog poginulog - pet ranje-
nih) u Bosanskoj Posavini je iz borbe izbaeno, samo iz HVO-a i samo u promatra-
nom razdoblju, od 03. oujka do 07. listopada 1992. god., oko 10.100 boraca.
Najvie je stradao Gradaac u kojem je tijekom cijelog rata poginulo 872 borca-
ehida i 151 civil - ukupno 1023 rtve.701
Teko je stradao i Slavonski Brod

// do 7. listopada 1992., kada je sruen most na Savi, opa opasnost oglaena je 1.147,
a zrana 365 puta. // Ne razlikujui vojne od gospodarskih i civilnih ciljeva agresori su na
grad (Slavonski Brod) i sela ispalili desetine tisua granata (od 1. rujna 1991. do 7. listopada
1992. ispaljeno je 11.651 granata, meu koje nisu ubrojene neeksplodirane granate ili one o
kojima nije javljeno s terena), 14 raketa zemlja-zemlja tipa 'luna', izbacili mnogobrojne kase-
tne bombe, 130 tekih bombi tzv. 'krmaa', raketirali i mitraljirali naselja. Uz velike ljudske
rtve (poginule su 182 civilne osobe, od kojih 28-ero djece), priinjene su i ogromne materi-
jalne tete na stambenim i gospodarskim objektima (uro akovi, Slavonija DI, Oriolik,
Ciglana Brod, AK Jasinje, HEP, HPT, H, INA...), na 56 spomenika kulture (Tvrava, Fra-
njevaki samostan, crkve...), ustanovama kulture (Gradska knjinica, Dravni arhiv, Mu-
zej...), djejim vrtiima (od osam pogoeno je sedam), kolskim zgradama (od 65 osnovnih
kola pogoena je 21). Nastava je prekidana u vie navrata, a velik broj uenika izmjeten je
na sigurnija podruja. Iako je proivljavalo teke dane stradanja, puanstvo slavonskobrodske
opine, preko svojih prihvatnih centara, osobito u Slavonskom amcu i Zbjegu primilo je i na
sigurnija podruja sklonilo oko 250.000 prognanika i izbjeglica, dok ih je preko 17.000 zbri-
nulo u svojim domovima702
701
Imena svih poginulih nalaze se na spomeniku podignutom njima u ast u centru Gradaca.
702
Ivanka CAFUTA, Slavonski Brod 1990. - 1992., Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat,
Kronologija, Slavonski Brod, Muzej Brodskog Posavlja, 2003., str. 4.
Fotografija br. 88 prema dolje, s lijeva na desno (1992. i 2009. god): Gradska knjinica, Trg Ivane
Brli maurani - korzo i Franjevaki samostan u Slavonskom Brodu.
Bolnica na prvoj crti bojita

Dr. Vladimir Jerkovi, rukovoditelj kirurgije Ope bolnice Dr. Josip
Benevi Slavonski Brod
Poetkom rata u Bosanskoj Posavini, Opa bolnica Dr. Josip Ben-

evi Slavonski Brod, nala se na prvoj crti bojita. Posljedino,
otpustila je gotovo 600 bolesnika i kompletnu Bolnicu preselila u
zatiene prostore, uglavnom u podrum. U upotrebi je bilo pros-
jeno 400 do 420 kreveta dnevno, od kojih je vie od 300 bilo u
funkciji ratnih ozljeda, a svi ostali koristili su se ostatkom od stotinjak kreveta. ()
Tijekom najtee ratne godine (1992. op. J.Z.) u Bolnici je napravljeno oko 9800
ratno-kirurkih operacija kod oko 5678 ranjenih. Od svibnja do listopada te godine
svakog mjeseca je primljeno oko 900 ranjenika. Bila je to najvea ratna bolnica u
Hrvatskoj. Potvruju to i sljedei podaci:
napravljeno je 383 anastomoza krvnih ila
implatirano je 589 vanjskih fikastora zbog ozljeda kostiju
napravljene su 174 kraniotomije, uz 682 eksplorativne leparatomije, uz oko
160 ozljeda jetre, 240 torakocenteza i 178 torakotomija
na otorinolaringologiji je napravljeno 1150 ratno kirurki operacija
na okulistici je napravljeno 210 operacija. Prosjeno se troilo 56 doza krvi
dnevno, a bilo je dana kada je potroeno i preko 300 doza.703
Broj ranjenih osoba lijeenih u Opoj bolnici Dr. Josip Benevi Slavonski
Brod tijekom 1992. godine704
1. Sijeanj 81 ranjeni 1200

2. Veljaa 41 ranjeni
1000
3. Oujak 96 ranjeni
4. Travanj 393 ranjeni 800
5. Svibanj 1066 ranjeni 600
6. Lipanj 828 ranjeni 400
7. Srpanj 960 ranjeni 200
8. Kolovoz 1008 ranjeni
0
9. Rujan 778 ranjeni
SIJEANJ
LIPANJ
TRAVANJ
SVIBANJ
SRPANJ
PROSINAC
KOLOVOZ
RUJAN
LISTOPAD
STUDENI
VELJAA
OUJAK
10. Listopad 265 ranjeni

11. Studeni 102 ranjeni
12. Prosinac 59 ranjeni
UKUPNO: 5677 ranjeni
703
BALEN Ivica (glavni urednik) 100 godina ope bolnice u Slavonskom Brodu, Opa bolnica Dr.
Josip Benevi s p.o. Slavonski Brod, 1998. god. 50-57 str
704
Isto
Tijekom rata od 1991. do 1995. god. u ovu bolnicu je dopremljeno 867 pogi-
nulih, od ega 1992. god. njih 789, odnosno 91%.705
Na marginama rata - veliki Hrvati male pameti

Sluba za motrenje i obavjeivanje RH 985 (112), Slavonski Brod, svojim
pedantnim biljeenjem najvanijih ratnih dogaanja, kako u opini Slavonski Brod,
tako i u Bosanskom Brodu, jedan je od najvjerodostojnijih izvora informacija iz tog
vremena i prostora. Zbog toga su neka njihova, iz dana u dan navedena zapaanja,
iznimno svjedoanstvo.
Pored tonog evidentiranja zranih i opih opasnosti, te posljedica od njih,706
ova sluba je evidentirala i neto to drugi nisu (ili kao da nisu). Ova sluba je zabi-
ljeila i injenicu kako su, pored miroljubivog civilnog stanovnitva, te samozatajnih
i hrabrih patriota, koji su svoj patriotizam svjedoili i na bojitu u Bosanskoj Posavi-
ni, na promatranom prostoru ivjeli i veliki Hrvati male pameti i jo manjeg domo-
ljublja. Kukavice. Neljudi, koji su, uvijek pod okriljem noi, duboko u pozadini fron-
ta, napadali politiki stigmatizirane Srbe-civile i njihovu imovinu.
U nastavku taksativno navodim, u slubi 985, evidentirane podatke o tome.
09.05.1992. Nou oko 02,00 sata dolo je do poara na obiteljskoj kui u Getaldievoj
ulici, u kojoj su zajedno sa kuom izgorjele tri osobe.707
13.05.1992. Tijekom noi sruena je kua u Bukovlju br. 144 pri emu je jedna osoba
smrtno stradala.
17.05.1992. U prvim satima dana sruena je kua u Trnjanima i u Slav. Brodu u Vinog-
radskoj ulici.
19.05.1992. Tijekom noi sruena je kua iznad brze ceste kao i u ulici Sv. Lovre.
21.05.1992. Tijekom noi u poaru su izgorjela dva stambena objekta i to jedan u Kloko-
eviku, a jedan u ubievoj ulici.
22.05.1992. Tijekom noi sruena je kua u Dubrovakoj ulici na Koloniji.
23.05.1992. Tijekom noi u eksploziji je oteena kua u unjevcima, a u drugoj eksplo-
ziji jo jedna kua u Berislavievoj ulici u Slav.Brodu.
705
Isto
706
Vidi: eljko MUEVI, Mars u brodskom sazvijeu, Slavonski Brod, Udruga hrvatskih veterana
domovinskog rata, upanija Brodsko-Posavska, Slavonski Brod, 1998.
Ivanka CAFUTA, Slavonski Brod 1990. - 1992., Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat,
Kronologija, Slavonski Brod, Muzej Brodskog Posavlja, 2003.
Frano PIPLOVI, ivjeti u Slavonskom Brodu 1990. - 1993., Slavonski Brod, Posavska Hrvatska,
Radio Brod, Publicum, Brodska kulturna batina, 2006.
Mario KEVO, Stradalnici Brodsko-posavske upanije u Domovinskom ratu, Hrvatski institut za po-
vijest - podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2006. i dr.
707
Svaka, daleko iza fronta, minirana ili zapaljena srpska kua, bio je metak u srce hrvatske drave, a
svaki, kukaviki, izvan borbi, namjerno ubijen srpski civil, sjena je na obrazu hrvatskog naroda.
Mraan obraz srpskog naroda, zbog zloina koji je injen u njegovo ime, njemu na savjest, jer, svo-
je zlo ne moemo pravdati tuim. Mea Selimovi bi rekao Ne zasluuju oni nau psovku, kako se
poslije njome ne bi prali.
26.05.1992. U ranim jutarnjim satima izbio je poar na privatnom objektu na Koarevcu,

a jedan i u Klokoeviku koji su jae oteeni.
27.05.1992. Tijekom noi na dva objekta izbili su poari zbog kojih su intervenirali vat-
rogasci i to u Trnjanima i Sibinju.
28.05.1992. Tijekom noi u eksploziji su oteene kue u Vinogradskoj ulici i ulici
Sv.Lovre.
29.05.1992. I noas je izgorjela jedna kua u Klokoeviku.
30.05.1992. Oko ponoi dolo je do eksplozije na stambenom objektu na Koloniji kojom
prilikom su dva lica povrijeena, a koja su se zatekla na mjestu dogaaja.
31.05.1992. Noas su eksplozijama sruene kue u Brodskom Stupniku i u Slavonskom
Brodu u ulici Vilme Daus, te jedna pecara u Klokoeviku.
01.06.1992. U ranim jutarnjim satima na jednu kuu u ulici E. Rakoga baena je runa
bomba od koje nije bilo povrijeenih.
02.06.1992. U tijeku protekle noi odjeknulo je nekoliko eksplozija i to u ulici Sv.Lovre,
zatim na Jelasu i u ulici 8. marta gdje su oteene kue.
04.06.1992. Jutros je u 06,20 sati baena runa bomba na obiteljsku kuu u ulici B. Sebele
k.br. 7.
05.06.1992. Tiinu noi prekinula je snana eksplozija koja je uslijedila u 00,35 sati kada
je minirana mesnica u Gundulievoj ulici.
06.06.1992. Ako se izuzme jedna snana detonacija od eksplozije na obiteljskoj kui u
Klokoeviku, vei dio noi protekao je uglavnom mirno.
08.06.1992. U 00,06 snana detonacija u Trnjanima na kui Pecikozi Slobodanke, a u
06,00 u Starom Slatiniku je podmetnut eksploziv u privatni objekt.
09.06.1992. U 02,15 sati eksplozija u ulici 8. marta.
12.06.1992. U toku noi minirana je pravoslavna crkva u tamparovoj ul. u Slavonskom
Brodu, jedna vikendica u Grabarju, a manji poar je izbio u Klokoeviku koji
je lokaliziran.
17.06.1992. U 04,00 minirane kue, trosmajerova i 8. marta.
19.06.1992. Tijekom noi, nakon eksplozije na stambenim objektima u Bickom Selu i
Luanima, izbili su i poari zbog ega su morali intervenirati vatrogasci.
21.06.1992. U prvim minutama poslije pola noi (00,15) oglaena je opa opasnost u
Oriovcu zbog tri detonacije na kuama koje su pretrpjele vea oteenja.
22.06.1992. U 13,30 su oteene dvije kue od eksplozije u Luanima i Bartolovcima.
06.07.1992. Odmah iza ponoi ule su se dvije jake detonacije, a potom je na jednoj vi-
kendici izbio poar.
07.07.1992. U noi oko 01,00 sat u Slavonskom Brodu baena je eksplozivna naprava na
kuu u trosmajerovoj 93. kojom prilikom je teko ranjeno trogodinje dije-
te708.
08.07.1992. U noi je odjeknulo nekoliko detonacija koje su uznemirile graane, a poslje-
dica su podmetanja eksplozivnih naprava u pojedine kue.
09.07.1992. Tijekom noi odjeknulo je nekoliko detonacija na Zelengaju i u Selni od
podmetanja eksplozivnih naprava.
13.07.1992. Tijekom noi je izbio poar na crkvi u Klokoeviku.
708
Da je, prilikom napada na ovu kuu, motiv bila pljaka, bio bi to zloin u ratu, ali, kako se ovdje
radilo o ovinizmu, poinjen je ratni zloin, a on ne zastarijeva. Bez obzira o kakvom zloinu se ra-
dilo, jer je stradalo trogodinje dijete, gnusan je. Jo gnusnije bi bilo kada drava ovakve zloince
ne bi gonila.
24.07.1992. U nonim satima dogodile su se eksplozije na privatnim kuama u Slobodni-

ci, Novom Gradu i Luani-Malino. U Brodskom Stupniku je dolo do ek-
splozije u jednoj kui gdje je jedna ena lake ranjena.709
25.07.1992. U Banovcima je dolo do eksplozije u privatnoj kui.
29.07.1992. dolo je do poara u Oriovcu, gdje su dvije kue oteene.
31.07.1992. dolazilo je do eksplozija i poara na kuama u Klokoeviku, Cigleniku i
Slobodnici.
20.08.1992. Oko 01,19 sati dolo je do snane detonacije na stambenom objektu u Belos-
tenaevoj ulici.
25.08.1992. Tijekom noi je dolo do eksplozije na privatnoj kui.
07.09.1992. u Malinu je u kasnim veernjim satima odjeknula snana detonacija na jed-
nom stambenom objektu koji je jae oteen.
11.09.1992 Oko 01,30 sati dolo je do eksplozije na privatnom stambenom objektu u
ulici Sv. Lovre pri emu su tri objekta oteena.
15.09.1992 Tijekom noi pri eksploziji u privatnom objektu u Oriovcu jae je oteena
kua.
19.09.1992 U ranim jutarnjim satima jae je oteena kua u ulici Sv. Lovre ()
Navodei ove sluajeve, elim izraziti svoje aljenje i stid, te naglasiti kako zlo-
inaka djelatnost hrvatskih pseudoratnika ne moe umanjiti ponos i rtvu koju su
tijekom rata podnijeli hrvatski i bosansko-hercegovaki patrioti.
Hrvatskim sramotnicima710, koji poinie ova zlodjela, kao i hrvatskim bestidni-
cima, koji od tih zlodjela okreu glavu, moe se samo poruiti kako su svi oni koji
svoja zlodjela pravdaju tuim, vrijedni prezira.
Kljuni dogaaji za tijek i posljedice rata

u Bosanskoj Posavini
03. oujka 1992.
U Bosanskom Brodu su naoruani Srbi pokuali osvojiti PU i most na Savi. Tako je
poeo rat u Bosanskoj Posavini.
07. travnja 1992.

Europska zajednica je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine
08. travnja 1992.

GS HV je OZ Split i OZ Osijek dostavio uputstvo kako Formacijski sastavi Hrvatske
vojske ne mogu ii izvan teritorija Republike Hrvatske.
709
Nije dolo do eksplozije, nego je podmetnut eksploziv, a lake ranjena ena se zove Draginja
Salamurovi. Dok su joj neasni veliki Hrvati ruili sirotinjsku kuicu na glavu, i umalo ju ubili,
samo zbog toga to je Srpkinja, dotle je njezin sin Alek, Srbin, borei se zajedno sa svojim hrvats-
kim i muslimanskim suborcima protiv velikosrpske agresije u Bosanskoj Posavini (Zboritu), 30.
rujna, 1992. godine, poginuo kao hrvatski patriot.
710
Sramotnik je srpska inaica za hrvatskog bestidnika.
06. svibnja 1992.

Zbog meunarodnog priznanja BiH, pretendenti na njene teritorije odustaju od plana A i
prelaze na plan B - na unutranju podjelu BiH. S tim ciljem predsjednici drava u dra-
vi, Mate Boban i Radovan Karadi, su (Muslimanima iza lea) potpisali neprincipije-
lan sporazuma, kojim se Srbima prepustio koridor u Bosanskoj Posavini. Tim se spora-
zumom agresora i neprijatelja pretvorilo u prijatelja, a rtvu i saveznika u neprijatelja.
08. svibnja 1992.

Glavni zapovjednik HVO, general Ante Roso, na prostoru Hrvatske zajednice Herceg
Bosna, legalne postrojbe TO BiH, proglasio je nelegalnim. Muslimani i drugi (HOS-
ovci) koji nisu potovali zapovijed, bili su razbijeni. Bio je to poetak oivotvorenja
sporazuma Boban-Karadi i poetak sukoba sa Muslimanima.
11. 05. 1992.

Pomonik ministra unutarnjih poslova RH, Perica Juri, je formiranjem HVO-a u stvari
suspendirao legalnu i legitimnu vlast u Bosanskoj Posavini. Vlast koja je Zagrebu bila
prijateljska, a Sarajevu lojalna.
24. 06. 1992.

Povuena je HV iz koridora, a da tamonji branitelji i narod nisu prethodno izvijeeni
kako se trebaju povui na dogovorenu crtu razgranienja, radi osiguranja kompaktnosti
prostora i komunikacija. Time su zapravo hrvatsko-muslimanske snage Modrie i
Odaka - izdane.
26. lipnja 1992.

Na Vidovdan, kod Modrie, VRS je probila Koridor i tako je Republici Srpskoj osigu-
ran ivot, a multinacionalnoj Posavini, smrt.
03.07.1992.
Predsjednik HZ HB Mate Boban , zabivi Muslimanima no u lea, proglasio je osni-
vanje drave u dravi. Time je zavreno instititucionalno stvaranje preduvjeta za otvo-
reni rat s Muslimanima.
07. srpnja 1992.

Ministar obrane RH Gojko uak, svim zapovjednitvima Hrvatske vojske upuuje
Uputu kojom opetovano istie kako nije dozvoljeno ni jednom zapovjedniku slanje
ili upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske.
14. srpnja 1992.

Ggubitkom Odaka hrvatsko-muslimanske snage Bosanske Posavine su definitivno iz-
gubile povjerenje u politiku i strategiju vrhovnitva, te sustav rukovoenja i zapovijeda-
nja, a posljedino i borbeno samopouzdanje.
07. listopada 1992.

VRS je, suprotno dogovoru iz Graza, ulaskom u Bosanski Brod zavrila osvajanje cijele
Bosansku Posavinu, osim Orake enklave.
IV.
SLUBENI STAVOVI
O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE
U ratu
pametan zauti,
budala progovori,
a fukara se obogati.
Ivo Andri
IV.SLUBENI STAVO
OVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE 529
Dookument br. 40 u uak: Dio inozemnih medijaprrozirnim kalkulaccijamakatastroffino

staanje krivo predstaavlja izmiljenom hrvatsko-srpskom m nagodbom. Za a sve je kriv nedjjelot-
vorran europski i svjetski politiki susttav. (www.sloboddanpraljak.com)
KOMISIJA OPERATIVNE ZONE OSIJEK711

Na osnovi Zapovijedi zapovjednika Operativna zone Klasa 8/92-01 i Ur. br. OG-01/92-
356 od 06.10.1992.god. u svezi izvlaenja 108. brigade HV sa crte bojinice bez odob-
renja zapovjednika Operativne grupe, a s obzirom da su iz takvog postupanja proizile
teke posljedice za stanje na bojinoj prostoriji komisija u sastavu:
1. erni Josip, brigadir
2. Bakalec Edo, brigadir
3. Pop Josip
izvrila je ispitivanje asnika 108. brigade koji su u svojim izjavama odgovorili slijede-
e:
Izjava v.d. zapovjednika 1./108. br. HV

satnika, Mate Lackovia
Da li ste bojinicu primili ispravno i da li ste bili upoznati sa snagama
neprijatelja ispred vaih snaga?
Primio sam bojinicu pravilno jer to mi je ve trei put da posjedam istu
crtu obrane. I ispred svojih snaga bio sam upoznat sa neprijateljevim sna-
gama i orjentirno o lokalitetu snaga neprijatelja.
to se dogodilo po izvlaenju 3. bataljuna i dali ste bili upoznati s

njegovim izvlaenjem?
Bio sam upoznat sa izvlaenjem 3. bataljuna, a ujedno sam dobivao in-
formacije da e u irem rejonu s. Krianova isti rajon posjesti 3A brigada i to negdje
najkasnije do 11,00 i 12,00 sati 05.10.1992. Ista jedinica nije se pojavila u datom vre-
menu, a da bi svoje snage osigurao, izdao sam zadau da se izvri zahoenje u desno i
to kod tt 87,4 kanal Macelj. Zbog nedolaska 3A brigade u dato vrijeme neprijatelj(u)
je bio slobodan putni pravac od Gornjih i D. Koliba do s. Krianovo, gdje je uoen u
poslijepodnevnim satima oko 14,00 uvoenje neprijateljevih snaga jaine jednog voda
(uoena dva kamiona), koji su se razmjestili u visini kole u s. Krianovo - tt 87,3. Oko
15,00 sati pozvao sam naelnika taba da mi dozvoli izvlaenje do kote 86. Nisam do-
bio suglasnost, ve mi je rekao da ostanem na datoj poziciji, kao i da dolaze snage 3.
brigade jaine jedne satnije za nepunih pola sata.
Do 15,30 satnija 3. brigade nije stigla po datoj zapovijedi, te (sam) zbog toga samoinici-
jativno povukao svoju postrojbu do kote 86. Kota 86 - put prema Bos. Brodu. Jedinica
3. brigade stigla je na sasvim drugi pravac od zadatog, te nam poremetila obrambeni su-
stav. U svom sastavu imao sam protuoklopnu grupu iz 123 taktike grupe, njih oko 36
vojnika. Trpjeli smo izuzetno jaku bonu vatru, gdje mi je zapovjednik 4. satnije traio
da tu crtu vie ne moe odrati, ve da se mora povlaiti nazad. Nakon takvog stanja
ova protuoklopna grupa se bez mog odobrenja izvukla u Slav. Brod. Poslije toga i ostali
sastav moje postrojbe samoinicijativno se izvukao prema Brodu. Osobno nisam nikako
mogao njih zadrati.
711
Izvor svih dokumenata ovog poglavlja: www. Slobodanpraljak.com
IV.SLUBENI STAVOVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE 531
Posljednji moj vojnik napustio je bojinicu oko 17,00 sati. Poslije toga javio sam za-
povjedniku OG 'Istona Posavina' na IZM, te dao izvjee o djelovanju neprijatelja,
te momentalno(j) njegovoj crti fronte i pravcu napadaja. Poslije toga odmah su upu-
ena etiri tenka da zatvore dva pravca i to: kod s. D. Moila i kod Stanice za teh-
niki pregled u Bos. Brodu, kao i da se satnija 3A ubacuje od kote 91,5 - kanal
Ukrinac - iri rajon s. Sijekovac, sa zadatkom djelovanja prema s. Krianovo.
Sa zapovjednikom komisija zavrila u 20,45

Zapisnik proitao i suglasan gosp. Mato Lackovi, zapovjednik 1. bataljuna.
(vlastoruni potpis Mato Lackovi)
Izjava v.d. zapovjednika 2./108. br. HV

bojnika, Zlatka Prebega
Koji su uzroci po vaem vienju uticali na vau postrojbu da napusti-
te bojinicu?
Iz moje postrojbe na crtu bojinice stigle su dvije satnije mog bataljuna i
jedna satnija oslabljena iz 103. brigade HVO. Crtu fronte smo prihvatili
redovno i kvalitetno. Na pitanje zato smo napustili crtu bojinice zapov-
jednik odgovara: Zonu odgovornosti od zapovjednika brigade primio sam
ispravno i moja postrojba bila je dobro uvezana sa sa vojnicima iz 101.
brigade HVO vizualnim kontaktom. Tijekom dana bila su jaka borbena
djelovanja od strane snaga neprijatelja, gdje smo trpjeli izuzetno snanu
vatru - sa fronta, a sa bone strane trpjeli smo takoer snanu vatru, iz razloga to se po-
strojba 101. brigade -dijelovi te postrojbe izvukla bez javljanja naim snagama.
30.09.1992. oko 12,00 sati.
Kada smo osjetili snanu vatru zapovjednik satnije je zapovijedao da se njegovi vojnici
izvuku poludesno, te da se zatvori komunikacija du kanala prema Zboritu, to smo i
uradili, gdje smo snanom vatrom unitili neprijatelju oklopni transporter zajedno sa
posadom. Tu smo ostali, te djelovali po tenku, no nismo ga uspjeli unititi.
Do 04.10.1992. god. crtu obrane mijenjali smo tri puta. Uporno smo branili zonu odgo-
vornosti, no zbog nedovoljne uvezanosti jedinica na desnom krilu, koje su naputale bo-
jinicu, nae snage su dovoene u vrlo teku situaciju. Od uvoenja pa do izlaska sa bo-
jinice, jedinica je izgubila (nestalo) 19 vojnika, te 12 ranjenih, od ega tri tee.
Nakon takvog stanja i zbog nedovoljne uvezanosti nisam uspio smiriti i zaustaviti svoje
vojnike koji su se hrabro drali u tri navrata. Meutim, postupno se kod vojnika uoa-
vao strah, te su me zapovjednici vodova i satnija izvijestili da vie ne mogu ostati na crti
fronta, ve da e se izvui.
Dali ste traili suglasnost zapovjednitva za izlazak van bojinice?

Nisam uspio konsolidirati jedinicu koja se zbog pretrpljenih gubitaka izvukla, to nismo
mogli zaustaviti, niti ja niti moji komandiri eta, te sam po izlasku iz iste traio odobre-
nje od zapovjednika i naelnika taba 108. brigade.
Koji je najpresudniji inioc uticao da postupimo ovako sa naputanjem bojinice?

Uzastopno probijanje bojinice desnog susjeda u tri navrata, a smatram da je i zbog loe
povezanosti 101. HVO i 109. HV brigade, koje se nisu uspjele kvalitetno oduprijeti nep-
rijatelju, a na taj nain bitno ugrozile dijelove moje postrojbe, ako bi te snage koje su
532 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
napadale na dessnog naeg susjeeda, to isto uinille na moju postro

ojbu, smatram daa bi ih
uspjeno odbaciili.
Sa zapovjednikoom 2. bataljuna zavrila

z komisija u 18,33 sati.
Zapisnik proitaao i suglasan gossp. bojnik Zlatkoo Prebeg, zapovjeednik 2. bataljunna 108.
brigade. (vlastoruni potpis Zlatkko Prebeg)
Izzjava v.d. zaapovjednika 3./108. br. HV

H
natporunika, Zdravvka Tolia
Dali se uredno primili
D p crtu frontte?
J
Jesam.
Dali su vae snaage bile na koti 90 i dali ste billi dobro uvezani sa 4.
D
b
bataljunom ?
N
Nismo se kvalittetno uvezali sa snagama 4. baataljuna do 11,000 sati
2
29.09.1992. godinne. 28.09.1992. god.
g spoj smo im mali sa satnijom izz Siska
B 110. brigadee, a po njihovom
BG m izlasku 4. bataaljun nije se kvaalitetno
u
uvezao sa mojimm snagama do koote 90. U vremen nu 29.09.1992. od o oko
11,00 sati etnicci su napadnim djelovanjem
d uspjeeli izbaciti dijelo
ove 4. bataljuna u irem
rajonu ekonomiije, te prostor odd ekonomije do kote k 90 ostao je prazan,
p te su ga posjeli
p
etnici sve do 16,00
1 sati, dok ihh nismo izbacili borbom
b i artiljerij
ijskom vatrom i pjea-
p
tvom.
Kada sam uspioo odbaciti neprijaatelja sa ireg rajona ekonomije trraio sam od zappovjed-
nika 4. bataljunna da mi prui poomo i da posjednne crtu fronte po o dobijenoj zapovvijedi i
isti to nije mogaao realizirati do 11,00
1 sati 30.09. 1992. god.
Kada je poslao jedan dio manji dio svojih ljudi, nije bio u stanju u da pokrije crtu fronte
od ekonomije do d kote 90 to sam m ponovo morao dodatno angairaati svoje ljudstvo.
Kada se izvukaao 2. i 4. bataljunn sa svojim batalljunom morao saam izvriti zahoenje u
desno sve do s.. G. Kolibe, a prrethodnih dana zbbog teke situaciije na crti fronte stalno
sam slao svoje interventne
i s ojaa (linija) i pokua zaustavitti dalj-
jedinnice sa ciljem da se
nji prodor neprrijatelja. Ovakviim stanjem, te uzzastopnim angairanjem svojih vojnika v
koji su bili psihhofiziki iscrpljenni u svojoj zoni odgovornosti
o nakkon zahoenja prrema s.
G. Kolibe nisam m bio u mogunoosti snanije konsolidirati ili uspo ostaviti crtu frontte gdje
je neprijatelj uzzastopnim topnikkim djelovanjem primoravao dijellove mojih postroojbi na
izvlaenje.
Presudni trenutaak odigrao se u irem rajonu ekonnomije kada su vojnici sa tog rajoona na-
pustili crtu fronnte i panino se poovukli prema s. G. G Kolibe.
Daljnji tok djeloovanja odigrao see prema prilogu br. b 16. Dobio sam m uvjeravanje daa u is-
pomo narednog kritinog dana dobiti do 05,00 (sati), ( no sve do 6,35 dobivam vrlo ma-
lu grupu, vjerojjatno iz 101. briggade HVO, koji nisu n bili spremnii da sa mojim snagama
zaposjednu dobbivenu crtu frontee, ve su se izlaskkom iz kamiona u manjim grupam ma raz-
bjeali, to je na moje vojnike vrlo v destruktivno djelovalo. Izvjesstio sam oko 07,000 (sa-
ti) zapovjednittvo da vie nisam m u mogunosti da kontroliram i odrim moral svojih
vojnika, a sa tim m i crtu bojinicee. Neposredno pooslije toga vojnicci su naputali doobijeni
poloaj, a ja sam m istu bojinicu napustio
n posljednnji. Traio sam od naelnika tabaa da se
izvuem sa crtee, no nisam dobiio nikakav odgovvor, ve mi je odgovorio procjenni sam
mogunost o daaljem dranju polloaja.
Sa zapovjednikom komisija zavrila u 20,05 sati.

Zapisnik proitao i suglasan gosp. Zdravko Toli, zapovjednik 3. bataljuna
(vlastoruni potpis Zdravko Toli)
Izjava zapovjednika 36. sam. mot. bataljuna

bojnika, Zdravka imunovia
Sa koliko vojnika vaeg bataljuna ste ili na izvrenje bojeve zadae?

Na izvrenje bojeve zadae iao sam sa otprilike 270 ljudi.
Dali ste od zapovjednika traili da budete razmjeteni izmeu pos-

trojbi bataljuna ili da posjedate crtu fronte na koju ste dolazili ranije,
kao 36 samostalni bataljun?
Od zapovjednika nisam traio da budem razmjeten izmeu postrojbi bata-
ljuna 108. brigade ve sam to dobio putem zapovijedi po kojoj sam i pos-
tupio i to lijevo kota 90 - ekonomija - obodni kanal po karti prilog br. 3.
Da li ste pravilno primili crtu bojinice i dali ste znali svoju zadau?
Primio sam pravilno crtu bojinice i izvrio sam izvianje s tim da nisam bio upoznat sa
nekim detaljima ispred moje crte, to se kasnije ustanovilo negativno, jer u potpunosti
nisam bio upoznat sa stanjem i rasporedom snaga ispred prednjeg kraja.
Sa koliko ste vojnika drali ovu zonu odgovornosti?

U smjeni sam imao 70 ljudi, koji su drali tu zonu odgovornosti. Po radi dobivenog po-
datka da je u irem rajonu ekonomije u ranijem borbenom djelovanju neprijatelj esto
nasilno izviao taj tenko-prohodni pravac, radio sam na tome da skrenem pozornost
svojim podreenim da taj dio odgovornosti pojaa sa dodatnim ljudstvom. No, meu-
tim, rano ujutro u dopodnevnim satima neprijatelj je djelovao po tom rajonu jae u od-
nosu na prethodne dane. Zbog pretrpljenih gubitaka i iznenadnog djelovanja neprijate-
lja, postrojba mi je postupno slabila, to se odrazilo kako na vojniki tako i na zapovije-
dni kadar. Nakon pretrpljenih gubitaka u irem rajonu ekonomije vojnici koji su tu bili
nisu vie mogli izdrati i napustili su taj rajon. Ta grupa od 20-tak vojnika se bez odob-
renja izvukla u Slavonski Brod, to je vrlo negativno uticalo na ostale moje vojnike.
Nakon takvog stanja teko sam mogao uvrstiti sustav obrane i pruiti snaniji otpor
neprijatelju.
Od 29.09.1992. do 04.10.1992. uveer, imali smo pet mrtvih i est ranjenih vojnika, ka-
da sam zajedno sa 2. bataljunom napustio bojinicu.
Od zapovjednika brigade nisam traio odobrenje za naputanje bojinice, jer me je situ-
acija natjerala da jednostavno odobrim svojoj postrojbi u datom trenutku naputanje crte
fronta. Nakon izvlaenja 2. bataljuna, kada smo vatru dobivali sa lea.
Sa zapovjednikom 4. bataljuna zavrila komisija u 19,25.

Zapisnik proitao i suglasan gosp. Zdravko imunovi - zapovjednik 4. bataljuna.
(vlastoruni potpis Zdravko imunovi)
534 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Izzjava naelnnika taba 1008. brigade HV

H
pukovnikka, Stjepana Orekovia
O
to znate o napu
utanju poloajaa 2. i 3. bataljun
na i koji su razllozi po
v
vaem miljenjuu?
I
Izjavu koju nam m je dao naelnik k taba u potpun nosti se slae sa ranije
d
dobivenom izjavvom zapovjedniika 108. brigadee s tim da na pitanjep
p
postavljeno, dali smo imali biloo kakve obavjettajne podatke o nam-
j
jerama i snagamma neprijatelja, naelnik
n taba odgovara:
o
S
Sluili smo se rannije dobivenim obavjetajnim
o dacima koje smo dobili
pod
p zapovijedi odd zapovjednika OG
po O 'Istona Posaavina', a nove - svjee
p
podatke mo mogli dobiti jer nemamo pomoonika
na samojj crti fronte nism
naelnika taba obavjetajne slube, te zbog bliskkog kontakta sa neprijateljem
n nismmo bili
u mogunosti anngairati nae izvviae. Izviai koje
k posjedujemo o u postrojbi, sluuili su
nam kao interveentna jedinica.
Prilikom izmjetanja zapovijeednikog mjestaa iz G.Moila, od d koga ste trailli odo-

brenje, tko je odluio
o o izmjettanju i u koje vrrijeme da to obavite?
Odobrenje nism mo traili od nikoga. Zbog novo nastale situacijee na crti fronte osobno o
sam donio odluuku za izmjetanje IZM-a, jer se na n ratitu u to vrrijeme nalazio sam mo je-
dan na bataljunn i smatrao sam da nije bilo potreebno IZM dubok ko ispred naeg 1. bata-
ljuna s obziromm da se nae zapovvjedno mjesto nalo zamalo u prvo oj borbenoj linijii.
Do 10,30 sati jee kompletno zapoovjedno mjesto izz G. Moila bilo izmjeteno
i u AKK "Jasi-
nje" odakle smoo dalje nastavili sa voenjem preeostalog dijela naae postrojbe, s tim t da
sam ja osobno sa dvojicom opeerativaca, Kelavaa Mirom i Alfeld di Brankom, osobbno se
nalazili u sastavvu 1. bataljuna, gddje sam izdavao upute
u zapovjedniiku 1. bataljuna zaz dalji
tok borbenog djelovanja.
d Tijekkom mog odlaska doao je jo jedan operativac Rubil
Zdenko, pa su se s na smjenu mijeenjali.
Za vrijeme izvlaaenja 1. bataljunna nisam bio prissutan na licu mjesta, niti sam dao sugla-
snost za naputaanje bojinice, vee sam se nalazioo na sadanjem zapovjednom
z mjeestu. U
zapovijednikom m mjestu sam see nalazio u 15,000 sati, a kompleetan bataljun se poeo
izvlaiti u 17,300 sati. Poslije 15,00 sati otiao saam svojoj kui daa se presvuem i nisam
siguran tj. Ne mogu
m tono preniijeti sliku koja see odvijala u vrem
menu do izvlaenjja pos-
ljednjeg vojnikaa naeg 1. bataljjuna. Negdje ukuupno est noi nisam n imao kvaliitetnog
odmora i osjeaao sam izuzetno veliki
v zamor. Zbog same dinamik ke na bojitu nisaam bio
u mogunosti niiti moje zapovjeddnitvo da odmorrim.
Na pitanje: Kollike su snage u vaaoj zoni odgovoornosti od strane neprijatelja nappadale,
odgovor je da nije
n znao, ali da su unitili 11 tennkova, tri transpo ortera, dvije 110,, jedan
Picggauer i jednno vozilo koje je prevozilo hranu i veliki broj nep prijatelja. Toan broj
b ne
mogu rei. Njihhove snage su im male u napadnim djelovanjima obiiljeja sa bijelim traka-
ma.
Na kraju bih htiio izjaviti da namm informacije curre i po mom osob bnom vienju, vjerojat-
no se to odnosi na zapovijedni kadar,
k a manja jee mogunost otjeccanja podataka od o stra-
ne samih vojnikka.
Sa naelnikom taba komisija jee zavrila u 17,10 sati.

Zapisnik proitaao i suglasan gosspodin Stjepan Orekovi,
O Naeln
nik taba 108. brrigade.
(vlastoruni pottpis Stjepan Orekovi)
IV.SLUBENI STAVO
IIzjava zapovvjednika 1088. brigade HV

V
pukovniika, Stanislaava Soria
Zapovjednik preedlae da proitaa zapisnik Klasa: 81/92-02 Ur.br. 2130-

01/92-991 od 177.09.1992. Predmmet: Izvjee sa terena
t u interesnooj zoni
od 31.08. do 166.09.1992. god. gdje
g trai da se priloi fotokopija ovoj
izjavi.
Zapovijed ste dobili,

d kako ste shvatili zadatakk i kako ste rasp
poredi-
li jedinice u zon
ni odgovornosti??
mjerena naim psihofi-
Zonu odgovornoosti koju smo doobili nije bila prim
zikim snagamaa. Ovom odgovooru prilaem Klaasa: 81/92-02, Ur. U Br:
2130/01/92-9755.
ime ste se ruk kovodili da jedinnice rasporedite na taj nain?

Ve prije smo posjedali
p crtu boj
ojinice sa istim snagama
s i iste su
u jedinice dobivaale istu
zonu odgovornoosti. 36. bataljunn koji nam je priddodan u izvrenjju ovog zadatka, traili
su, da bi se osjjeali sigurnijim,, razmjetaj izmeeu naih postrojjbi, konkretno, izzmeu
treeg i drugog bataljuna. Tako dad smo crtu bojinice po karti imaali kao prilog br. 3 (do-
stavlja ucrtanu crtu
c bojinice sa zonom odgovornnosti svoje postro ojbe, te podreeniih pos-
trojbi).
Na zadatku je ukupno
u bilo 1551,, a na samoj crtii fronte je bilo 10072 (borca).
Zbog ega stee etvrti bataljun n stavili bez obzzira na njihovo inzistiranje na jedan
od najteih praavaca vae zone odgovornosti?
1. Oni su eljelii da budu izmeuu naih postrojbi 108.
1 brigade.
j najtei pravac, prema tome, gdjje god da sam ih stavio moglo se posta-
2. Cijela linija je
viti pitanje "Zato ba tu?".
Kako ste primili crtu bojinicee, te ocrtajte sam mo borbeno djellovanje u vremeenu od
30.09. do 4.10.11992.
Smjena je proteekla u redu bez ikkakvih problema i istu nam je pred dala 106 brigada do ko-
te 90 i 105. i 1227. (br. HV) od koote 90 do Martiaa.
Od 28.09.1992. do 04.10.1992., odnosno do 06.10.1992. god.
Kratki opis daljjeg borbenog djeelovanja dajem u izvjeu prilog br. b 4 s tim da doopunja-
vam izvjee saa sljedeim rijeim ma:
Brigadir Kolak je upozoravao Zapovjednitvo OG G da je mogue izvlaenje
i 101. brigade
b
sa crte bojinicee, koji su bili izm
meu naeg 2. battaljuna i borbene grupe 109 brigadde, to
imam ucrtano u shemi br. l. 30.09.1992. god. te kroz taj meuprostor uao je jeddan ok-
lopni transporteer sa grupom ettnika koji su i dooekali vojnike nae n postrojbe kada su
izvravali odlazzak i dolazak na crtu
c fronte. Tog dana
d je nestala grupa
g od 19 vojniika na-
eg drugog bataaljuna. Naknadnoom intervencijom m naih snaga usp pjeli smo unititi taj
t ok-
lopni transporteer. Na osnovi takkvog dogaaja zaapovjednik 2. battaljuna je izvrioo zaho-
enje borbenog poretka svoje poostrojbe u desno, s ciljem zaustavlljanja daljeg proddiranja
neprijatelja od spoja
s kanala u s. Lovrii do mostaa na cesti s. Zboriite s. Kolibe Gorrnje.
Na skici br. 2 je prikazana situaacija sa stanjem 02.10. 1992. u 10,00
1 sati. Tog dana
d se
uvela druga A A brigada u jutarrnjim satima i uvvezala se sa 2. baataljunom nae brrigade.
Nakon dva sata po uvoenju, neeprijateljeve snage su na slian nain izvrile probooj kroz
meuprostor koji nije bio branjen, te se zaustavljaju u zaleu snaga 2A brigade, a di-
jelovi 101. brigade bili su 700 m desno od snaga 2A brigade i vjerojatno kroz taj pros-
tor izvrili taj proboj koji nije bio branjen. Neznano zbog ega se zapovjednik te pos-
trojbe 101. brigade odluio da zauzme tu crtu fronta. Snage koje su se uklinile izmeu
2A i 101. brigade unitene su za kratko vrijeme pjeakim djelovanjem, a meupros-
tor koji se nije branio pjeakim snagama kao i centar samog s. Zborita tuen je mino-
bacakim minama. Poslije podne se 2A brigada izvukla u ravninu 101. brigade prema
kanalu sjeverozapadno od mosta na svojih 300 m i sa naim 2. bataljunom. Uvezivanje
svih snaga na toj crti zavreno je u 13,30 sati. Na pravcu naeg 2. bataljuna neprijatelj je
djelovao oklopno-mehaniziranim, pjeadijskim i topnikim snagama nakon ega nae
snage uspjenim djelovanje uspjele su zaustaviti dalji prodor neprijatelja i nanijeli smo
im gubitke u ljudstvu i MTS-u. Situacija se kompletna smirila sa prvim padom mraka.
Tijekom, 3.10. '92. nije bilo veih borbenih djelovanja, ali je neprijatelj svojim djelova-
njem ispitivao mogunost daljnjeg prodiranja. Crta bojinice ostala je nepromjenjena.
Kao slijedee obrazloenje dajem psihofiziko i moralno stanje u postrojbi. Prilaem
izvjee Operativnoj zoni za sastanak sazvan 04.10.1992. god. o stanju bojne spremnos-
ti brigade.
Zapovjednik Operativne grupe 'Istona Posavina', brigadir Vinko tefanek, zapovijedio
je da naa postrojba preuzme zonu odgovornosti sa ciljem zapovijedanja svim postroj-
bama od Save do rijeke Ukrine. Slino kao IZM 3.
Dobili smo zonu odgovornosti ali nam nije predoeno da e 101. i 2A u dopodnevnim
satima izvravati napadna djelovanja sa ciljem ponovnog ovladavanja sa s. Zboritem.
Meni kao zapovjedniku nije sve predoeno ta e se dogaati tijekom izvrenja borbe-
nog djelovanja 2A i 101. brigade, ve sam bio s tim upoznat 04.10.1992. god. oko
8,00 sati. U to vrijeme se i dalje ova akcija drala u tajnosti da ne bi dolo do protjeca-
nja podataka, a vojnici su na stadionu u s. Sijekovcu govorili glasno kako e ii u ie-
nje terena jo od prije tri dana. U 11,30 sati otpoela su borbena djelovanja navedenih
jedinica. Pokuavao sam pratiti napredovanje jedinica prema s. Zborite prema karti, ali,
nisam dobio nikakve informacije o poziciji na kojoj se nalaze snage koje su trebale izvr-
iti napadna djelovanja. Neprijatelj je ponovo izvrio proboj u zoni odgovornosti 2A
brigade koja je imala potporu tenkova iz Naica. Saznao sam da su posade tenkova na-
pustile oklop, vjerojatno zbog jake vatre. Neprijateljeve snage su ponovo na istu varijan-
tu kao i ranije dole pozadi snaga naeg drugog bataljuna, te se ta postrojba nije uspjela
konsolidirati, ve se zbog takvog djelovanja izvukla, a nakon izvlaenja dijelova 2A
brigade, to j ena nae vojnike djelovalo negativno. Nae snage su se izvukle istono od
Kojia ume i preko ekonomije prema s. Kolibe Gornje. To stanje je bilo oko 16,00 sati.
Odmah smo naelnika taba, ja i jedan operativac, nakon dojave drugog bataljuna, koji
je traio topniku potporu po poziciji 2A brigade (krenuli) prema zapovjedniku 2. ba-
taljuna i prema zapovjedniku 3. bataljuna, kako bi organizirali obranu na drugom mjes-
tu. Prilikom odlaska iz svog zapovjednitva prema s. Kolibe Gornje, na putu smo zatekli
vojnike uzrujane i panine kako bjee. U tom trenutku nisam imao tu snagu kako bih
zaustavio panino povlaenje svog 2. bataljuna. Iz sastava 2. bataljuna od neprijatelje-
vog djelovanja u to vrijeme bilo je oko est vojnika ranjeno, a vremenski uslovi bili su
sve tei magla, no. Zapovjednik 2. bataljuna od mene nije traio suglasnost da napusti
crtu bojinice, niti sam ja dao takvu zapovijed. Svima je reeno pri odlasku na bojinicu
da se niti jedna postrojba ne moe izvui bez moje osobne suglasnosti i zapovijedi.
Vratio sam se u zapovjednitvo 3. bataljuna i zapovijedio zapovjedniku da ojaa crtu
obrane djelom svojih snaga, to blie prema kanalu, gdje je bila pozicija 2. bataljuna.
Zapovjednik 3. bataljuna je trebao dio svojih snaga za intervenciju razmjestiti po karti:
desno jugozapadno od kote 91, i prema ekonomiji i koti 91,5 te spoj sa 3 bataljunom
sjeverozapadno od kote 90.
Nismo bili u mogunosti da zaustavimo izvlaenje naeg 2. bataljuna. Zbog spoznaje
takvog dogaaja zapovjednik OG doao je na nae zapovjedno mjesto da bi se dogovo-
rili o daljnjim djelovanjima. Nismo mogli procijeniti koje snaga neprijatelja napadaju na
naem pravcu obrane, jer taj podatak nismo dobili od naih podreenih postrojbi. Izdali
smo zadau zapovjedniku 3. bataljuna da zaustavi dalji prodor neprijateljevih snaga in-
terventno sa 30-tak ljudi te grupom Cipelii i protivoklopnom grupom koju smo dobi-
li u popodnevnim satima.
Panino bjeanje vojnika naeg 2. bataljuna u tom trenutku nitko nije bio u mogunosti
da zaustavi, a vjerojatno su tim pravcem se izvlaili i vojnici 2A brigade.
Zbog same situacije na crti bojinice zakljuili smo da nam trebaju domae snage od 50
momaka iz 101. brigade da bi se crta fronte jae stabilizirala, kao i da e se uvesti dvije
satnije 3A brigade, u irem rajonu s. Krianova. U ranim jutarnjim satima stigle su
snage 101. brigade koji su kasnili pri dolasku 50 minuta to je ve na moje vojnike dje-
lovalo negativno. Kada su isti stigli na odredite, po izlasku iz vozila nestajali su po
grupicama u umi i nije ih se moglo kontrolirati (prema izjavi zapovjednika 3. bataljuna
Toli Zdravko). Kada su nai borci vidjeli da ovi nestaju, a dijelom prestraeni, pokisli,
umorni jednostavno su poeli ulaziti u kamione i rekli su da oni ovdje nemaju to raditi.
Ulazili su u svoje kamione i naputali zonu odgovornosti. Zapovjednik 3. bataljuna nije
od mene dobio suglasnost za izvlaenje, niti je on traio. Negdje oko 07,00 dijelovi 3.
bataljuna su se poeli izvlaiti, koje se nije moglo zaustaviti. 3.A brigada sa svojim
snagama trebala je doi 05.10.1992. u 9,00 sati ujutro po zapovijedi zapovjednika Ope-
rativne zone. Ista u to vrijeme nije stigla ve je posjela poloaj u irem rajonu s. Kri-
anovo u vremenu od 14,30 do 15,30 tog istog danaU to vrijeme u zoni odgovornosti
moje postrojbe ostao mi je samo prvi bataljun sa naruenim sustavom rukovoenja i za-
povijedanja. Spoj satnije 3A i naeg 1. bataljuna nije ostvaren. Neprijatelj je napadao
na pravcu djelovanja naeg 1. bataljuna i uspio ih je odbaciti sa crte fronte u desno pre-
ma rajonu za oko 600 m. Od neprijateljevog djelovanja ne znam dali je bilo est ili
sedam ranjenih u to vrijeme u postrojbi 1. bataljuna. Vezu smo sa zapovjednitvom ba-
taljuna odravali stalno. Zapovjednik bataljuna u vie navrat traio od mene da se izvu-
e sa bojinice ali mu ja nisam odobravao, ve da mora prihvatiti odsudnu borbu. Nez-
nana tono ali, mislim da je negdje oko 12,30 jedinica poela sa izvlaenjem. Izvukao
se sa podruja Bosanskog Broda oko 12,30, a zapovjednitvo brigade se izvuklo iz Bo-
sanskog Broda izmeu 08,00 i 09,00 sati iz Gornjih Moila u AK "Jasinje".Kritino
vrijeme na zapovijednikom mjestu Moila Gornja nalazio se naelnik taba Stjepan
Orekovi. Za izmjetanje (zapovjednitva brigade) sam saznao dok je ono bilo u toku.
Ne bih mogao rei kada se zadnji vojnik 1. bataljuna izvukao sa bojinice.
Po povlaenju kompletne postrojbe 108. brigade uspio sam sa zapovjednitvom animi-
rati oko 230 do 250 ljudi za ponovni prelazak preko, to je od nas trailo nadreeno za-
povjednitvo. Nismo imali razraen sistem izvlaenja niti mjesta prikupljanja jedinica
po izvlaenju sa bojinice, ve su vojnici otili svojim kuama, tako da ih je kasnije bilo
vrlo teko sakupljati.
Sa 3. bataljunom, koji se drugi izvukao sa crte bojinice, uspio sam organizirati obranu
mosta.
elim napomenuti da sam 04.10.1992. oko 21,30 bio u zapovjednitvu OG Istona Po-
savina zajedno sa svojim operativcem gosp. Kelava Mirom, sa ciljem da mi zapovjed-
nik OG izda zapovijed sa tono ucrtanim poloajima odsudne obrane moje postrojbe ko-
ji su se u to vrijeme nalazili na bojinici (1. i 3. bataljun sa pridodanim jedinicama).
538 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
to znate o suddbini nestalih voojnika, i dali je taj

t sluaj bitno utjecao
u na daljnnja do-
gaanja Vae postrojbe?
p
Sudbina vojnikaa se za sada jo uvijek
u ne zna, no,, poduzete su mjeere da se oni vratee kui,
ako su u zaroblljenitvu. Miljennja sam da je to loe - teko uticalo na moju posttrojbu.
Nemam rijei nakon sveg ovoog to sam dao u 15-tomjesenom angairanju i svega
onoga to je brigada uinila.
Sa zapovjednikoom komisija zavrrila 16,15 sati.

Zapisnik proitaao i suglasan gosp. Stanislav Sori Zapovjednik 10
08. Brigade
(vlastoruni pottpis Stanislav Sorri)
Skica br. 1 Skica zarobljavannja boraca 2/108. br.b HV (30.09.1992 2. u Zboritu),

koju je tijekkom, ispitivanja, prriloio Zapovjednikk 108. br. HV, puk
kovnik Stanis-
lav Sori. (www.slobodanpralljak.com)
Postrojavanje 108. br. ZNG HV u Kindrovu, listopad 1992. god.
Fotografija br. 89 Brigadir Vinko Vrbanac (lijevo) s v.d. zapovjednikom 108. br. HV, pukovnikom
Stjepanom Orekoviem, vri smotru 108. br. ZNG HV u Kindrovu, listopad 1992. (Foto:
D.Jankovi)
Fotografija br. 90 Brigadir V. tefanek, zap. OGIP govori borcima 108. br. HV (Foto: D.Jankovi)
Fotografija br. 91 Smotra 108. br. HV u Kindrovu, listopad 1992. God. (Foto: D. Jankovi)
Fotografija br. 92 Smotra 108. br. HV u Kindrovu, listopad 1992. God. (Foto: D. Jankovi)
Izvjee IZM-2 OG Istona Posavina

o tijeku i razvoju situacija od 04.- 06.10.1992
U zoni odgovornosti IZM-2 u bojevom rasporedu bile su slijede-
e postrojbe:
a) TG-121 HV, TG-111 HV, TG-157 HV, 103.br.HVO, 5/101
.br. HVO i Samostalna bojna Korae.
Ukupno na crti bojinice bilo je:
121 TG do 04.10.1992. - 130 boraca
TG-111 HV - 140 boraca
TG-157 HV - 152 boraca
103.br HVO - 110 boraca Brigadir Ivan
Sb Korae - 60 boraca Kolak, zapovjednik
5/101 br.HVO - 35 boraca IZM - 2 OG
Istona Posavina
Na dan 06.10.1992. bilo je 497 boraca jer je SbK smijenila TG-121 HV koja je napus-
tila bojite. (istaknuo J.Z.)
b) Zone odgovornosti:
- TG-111 HV od tt 115 (Lipice) iskljuno komunikacija do tt 93. Snage potpo-
re:haubice 4x105 m/m, baterija MB, vod PZO, 2 T-55 i RAK.
- 103-br.HVO: r. Ukrina do tt 93 (susjed TG-111 HV. Snage potpore:1 T-55, 1 pra-
ga, 2 etverocijevca, 2 voda MB.
- Samostalna bojna Korae od 08,00 05.10.1992. (do tada TG-111) sa zonom odgo-
vornosti od tt 115 do tt 117. Snage potpore: 3 T-55, 1 PAM 4x20 m/m, 1 PAM
3x20 m/m, vod MB (82 i 120).
- TG-157 i 5/101 br. HVO sa zonom odgovornosti od tt 117 do r.Save. U svom sas-
tavu imale su snage podrke vod MB, 3x20 m/m, 1 PAM 4x20 m/m, MB 120 na li-
jevoj obali Save.
1. Tijek razvoja situacije u zoni odgovornosti IZM-2:

S obzirom na pregrupiranje etnikih snaga nae snage dovedene u punu bojnu
spremnost. Spremnost otvaranja svih vatri svakog dana bila je zapovjeena u 05,00 sati
to je ispotovano, a kasnije kako se situacija odvijala u mnogome doprinijelo da se ag-
resorske snage utukaju.
U 06,00 sati 04.10.1992. godine otpoeo je jai etniko topniki napad na itavoj
crti fronte u trajanju od 30 min, da bi poslije te topnike pripreme uslijedio tenkovsko-
pjeaki napad na pravcu Kostre-Anuii u zoni odgovornosti TG-111 HV i trajao od
07,00-11,00 sati.
Pokuaj prodora etnika uspjeno je odbila TG-121 u rajonu s.Lipica.
Oko 14,00 sati na pravac Anuia uvodi se tenk T-55 Sb Korae sa zadaom da
uniti kuu u s. Anuiima odakle se gaa sa snajperima i kue na pilani Anuia. Uvo-
enje tenka bilo je u pravo vrijeme i djelotvorno. Oteeni su neprijateljski tenkovi i
ubijeno 10 etnika. Uvoenjem tenkova TG-111 sprijeeno je daljnje djelovanje nepri-
jatelja po snagama T-111.
Oko 15,00 sati pjeaki napad na snage 103.br. HVO u Donjim Baricama. Napad
je trajao do 16,30 sati, meutim borci 103.br.HVO uz topniku i MB podrku uspjeno
su odbili napad. Ranjena su 3 borca.
Oko 16,30 ponovno provociranje etnikih snaga u rajonu Lipice. Brzom MB i pjea-
kom vatrom uutkan. Utroeno streljivo prema dnevniku gaanja u prilogu.
ZAKLJUAK: Neprijatelj je pokuao proboj, meutim snage su pravovremeno reagira-

le i uspjeno odbile napade. Neprijatelj je pretrpio gubitke u /s, 10 ubijenih na Anui-
ima i tri na Lipici.
Veza je bila dobra, meutim vezisti 103.br. (HVO) na crti ne koriste razgovornik, otvo-
reno se govori i razgovor dugo traje.
05.10.1992. godine
U 7,30, otpoeo je jak etniki napad na poloaj 103.br.HVO u rajonu Kovaevia i na
poloaje TG-111 HV uz pokuaj pjeadijskog napada. Uzvraeno je sa unaprijed plani-
ranim vatrama OG i IZM-2. ()
Od 07,30 - 08,00 sati izvrena je smjena TG-121 HV od strane Samostalne bojne Kora-
e u rajonu Lipice. Smjenu je trebala izvriti 4/101 br.HVO ali zbog loeg stanja u po-
puni crte na Istoku umjesto predviene postrojbe uvedena je rezerva IZM-2. (Sb Kora-
e)
U tijeku dana i pored povremenih topniko-minobacakih napada vreno je inenjerij-
sko ureivanje poloaja i doraivanje crte obrane u rajonu s. Kovaevia i s. Anuii.
Konano je izvren fiziki spoj 103.br.HVO i TG-111. Ovom radnjom kompletna crta
fronte u zoni odgovornosti bila je u potpunosti povezana i inenjerijski ureena. Poloa-
ji TG-157 bili su i telefonski uvezani to je bio i naredni zadatak i za ostale postrojbe.
Uvezivanjem crte fronte, uspjenim odbijanjem napada etnikih snaga stvoreni su svi
preduvjeti za napadna djelovanja na pravcu Korae-Lipice-Kostre.
Izdana je zapovijed da 157.br HV uvede 70 boraca za smjenu Sb Korae. Tu zadau je
trebalo izvriti 5/6.10.1992. kako bi imali snage za napad. To nije ispotovano.
06.10.1992. godine
U 05,00, izdana je zapovijed za spremnost za otvaranje topniko minobacake vatre.
U 06,30 otpoeo je topniko minobacaki napad etnika.
Od 07,00 do 08,00 sati odgovoreno je po unaprijed utvrenim etnikim ciljevima.
Oko 08.15. brigadir tefanek preko 'Rakala' obavjetava o nepovoljnom razvoju situaci-
je na Istoku. Napad etnika u pravcu Sijekovca i naputanju crte obrane od strane
3."A", br.
U 09.30. ne moe se uspostaviti veza sa Novim Selom.
U 09.30. izvjetava gosp. Lepan da su nae snage iz Novog Sela izvuene.
Lijevi bok snaga IZM-2 neosiguran po itavom boku u duini od 4 km., a do prednjih
poloaja etnikih snaga 1000 m, a prirodna prepreka r. Ukrina gazna po itavom toku.
U 10.45. sati, preko Rakala, izvjeujem gosp. tefaneka o situaciji na lijevom krilu
IZM-2 kada dobija zapovijed da gradska bojna 103.br.HVO osigura obranu mosta
s.Korae-N.Selo. Zapovijed saopavam N 103.br HVO ondri Jozi Bura.
U 10.55. me NS 103.br.HVO Derventa izvjeuje da nije mogao prenijeti zapovijed jer
je postrojba prije toga samovoljno napustila crtu i krenula prema skeli na r. Savi.
U 11.00. izdaje se zapovijed da SbK (samostalna bojna Korae) osigura most sa jednim
tenkom T-55 i jednim PAM 4x20 m/m i sa 20 pjeaka, a da 103.br.HVO osigura krunu
obranu mjesta prevoenja na r. Savi.
U 11.10. okupljanje zapovjednika i saopavanje o razvoju situacije i zadai u svezi mo-
gueg daljnjeg razvoja.
U 11.20. primljena je zapovijed sljedeeg sadraja: "Bonjakovi Pavo treba da pos-
tavi eksploziv pod most. Stanicu za paljenje iznijeti na suprotnu stranu kod bun-
kera. Most ne ruiti do mog nareenja. Ostala sredstva i ljudstvo izvui kod mene i
ekati daljnja uputstva, a vezu sa bataljunom odravati preko mene." (istaknuo

J.Z.)
Telegram - zapovijest nije prenesena jer inenjeraca nije bilo.
Oko 11.30. iz IZM-1 Korae obavjetenje da je komunikacija Brod-Korae kod Sije-
kovca presjeena od strane etnika. Agresorski tenkovi otvorili vatru po automobilu u
kojem se Jurica nalazio. Upuuje se zapovjednik SbK da izvidi situaciju u N. Selu.
Izvjeeno da nema nikoga.
U 12,30 sati izdana zapovijed za pripremu za izvlaenje tehnike i drugih MTS preko
skelskog mjesta prijelaza na r. Savi. Upuen operativac IZM-2 gosp. Ivica Matanovi da
provjeri stanje na komunikaciji Korae-N.Selo.
Izdana zapovijed o izmjetanju IZM-103.br.HVO Derventa.
Oko 13.00. sati izdana zapovijed operativcu Matanoviu i vezisti Ramadanoviu za or-
ganizaciju i kontrolu prevoenja ljudstva i tehnike na skeli.
Zapovjeeno zapovjedniku SbK da ponovno izvidi situaciju i stanje u Novom selu.
Utvreno da naih snaga i civila nema.
Operativac I. Matanovi je u obilasku N. Sela naiao na vod MB-120 101.br. HVO B.
Brod koji nisu znali da se njihova postrojba izvukla, te ih je uputio na IZM-2 Korae.
U 14.00. izdan zahtjev za zaprene vatre A i B. Izdana zapovijed TG-111, TG-157 i
103.br.HVO da ostanu na svojim poloajima iako se proulo da su se nae snage na Is-
toku izvukle. IZM-2 je iste podrao MB vatrom.
U 15.00. iskljuen 'Rakal'. Izmjetanje IZM-2.
Izdana zapovijed o zapreavanju mosta preko r.Ukrine uz postavljanje PTM. Uspostav-
ljeno osiguranje komunikacije kroz s.Korae i mosta sa 4 tenka T-55 i PAM 2/40m/m.
Zapovijed od OG ('Istona Posavina') za pripremu za izvlaenje jedinica uz borbeno
osiguranje. Izvrena kontrola s. Potoani, Korae i utvreno da nema civila.
Pojaana minobacaka vatra neprijatelja na nae snage.
Oko 16,30 zapoeto izvlaenje boraca TG-111, TG-157., SbK. i 103.br.HVO.
Prevoenje je bilo dobro organizirano sa dva splava (kompe) i sa dva brza gumena am-
ca. Prevoenje ljudstva zavreno oko 19.00., a tehnike u 23.15. sati.
Cjelokupna operacija izvrena je potpuno organizirano i bez gubitaka u ljudstvu. Zbog
kvara kvaila jedan tenk T-55 103.br.HVO nije mogao biti izvuen ve je gurnut u
r.Savu. BVP Samostalne bojne Korae pri prijelazu r.Save potonuo.
Osiguranje rajona prevoenja vreno je i sa dva PAM 4x14,5 i jedno vrijeme sa 2 tenka
T-55.
07.10.1992. god.
U 01.00. sati, Izvjee o izvlaenju ljudstva i tehnike predano je usmeno zapovjedniku
OG Istona Posavina
ZAKLJUAK:
Sve postrojbe na crti bojinice su od 04.-06.10.1992. godine uspjeno odbile sve nepri-
jateljske napade. Za primjer je bilo uporna obrana 111. br HV i topnitva SbK, 103.br.
HVO Derventa i OG Istona Posavina. Meusobna suradnja u kritinim momentima
izmeu zapovjednitva IZM-2 i OG bila je bez primjedbi. OG pruila je punu podrku u
fazi prevoenja. Naputanje zone odgovornosti IZM-2 tj. izvlaenje snaga bilo je plan-
ski i dobro realizirano. Izvlaenje je bilo nuno s obzirom na neosiguran bok u duini
4km, presjeenu putnu vezu Korae-Brod i nedostatak streljiva - zadnja mina u 14.30.
sati MB 120 mm SbK.
Izvjee sektora Zapad OG Istona Posavina

Poetkom mjeseca travnja, snage HVO 101.br., 102.br. i 105. zajedno sa snagama HV
108.br., dijelom snaga 139.br i 3.'A'.br HV krenule su u napadne aktivnosti u sektoru
'Zapad' (Bos. Brod-Derventa-Odak-Modria). Napadna aktivnost i sama operacija je
bila detaljno isplanirana i sloena do najmanjih detalja. Nakon nekoliko dana zdruene
snage su imale velike uspjehe na ratitu, a posljedica je oslobaanje kompletne teritorije
opine Bos. Brod, veeg dijela opine Derventa, opine Odak i oslobaanje Modrie
kao i probijanje i spajanje koridora sa Gradacem. Nakon dostignutih linija prelo se na
utvrivanje istih i poboljanja ustrojstva HVO brigada. Dostignute linije bojinice su se
odrale sve do poetka mjeseca srpnja, kada je dolo do povlaenja od strane brigada
HVO. U tom vremenu mi nismo imali vee snage od strane HV na tom dijelu bojinice,
te je sredinom (oko 13.7.) srpnja dolo do pada Modrie, Odaka i dijela opine Der-
vente kao i samog grada Dervente.
U tijeku iduih mjeseci do sredine rujna dolo je do pada s. Begluci - Babinog Brda -
Bijelog Brda - Kostrea - elarue - Markovca, vrlo bitnih stratekih toaka na tom pod-
ruju. Dana 25.09.1992. nae snage uvruju liniju obrane: karta sekcija 1:50 000 TT
92 - r.Sava - kanal - s. Potoani - kt 117 - s.Korae - s. Regovac - tt 93 - r. Ukrina - des-
na obala r. Ukrina - s. Zborite - Obodni Kanal.
Neprijatelj je izbio u rajon s. Ganjaa - s.Lipica - s.G.Barice - Barice - s. Novi Luani.
Agresor je grupirao jae snage pjeadije na potezu s. Martii - s. Adijin Potok, te je
odatle vrio napadne aktivnosti slabijeg intenziteta. Jai kombinirani pjeako-topniki
napadi bili su u zoni odgovornosti 105.br.HV, rajon Adijin potok, napad je uspjeno
odbijen (26.09.). Isti dan je bilo uvoenje 109.br.HV na liniju bojinice, te je prilikom
uvoenja dolo do pogibiji dva vojnika, a sedam ih je ranjeno od neprijateljske granate.
I pored upozorenja i davanja smjernica 109.br. od strane zapovjednika OGIP oito je da
se zapovjednicinisu toga pridravali. U rajonu s. Potoani neprijatelj je takoer vrio taj
dan kombinirani napad ali bez uspjeha. I tijekom iduih dana neprijatelj je na cijeloj li-
niji bojinice pokuavao probiti nau obranu podran avijacijom. U noi 28./29.09.jedan
vod 101.HVO se povukao sa linije obrane, bez razloga, nije bilo pjeakog napada osim
tenkovske i topnike vatre. Morali smo intervenirati uvoenjem jednog voda TG-121 i
interventnim vodom iz s.Korae, te je linija tijekom noi sanirana i pokrivena. U toku
dana (29.09.) neprijatelj je na cijeloj liniji bojinice djelovao tenkovskom i topnikom
vatrom, a oko 15,45 sati u rajonu 101.br.HVO i 103.br.HVO te 121.br. i 102.br.HV nep-
rijatelj je izvrio jai pjeaki napad kojeg su nae postrojbe odbile. U zoni odgovornos-
ti 106.br. HV, 105.br.HV i 127.br.HV djelovali su neprijateljski zrakoplovi, a pjeakih
napada nije bilo.
Dana 30.09.neprijatelj je pojaao napadne aktivnosti iz pravca s. Luani, pjeako-
tenkovski napad, te je dolo do povlaenja (bjeanja) sa dijela linije od strane satnije
101.br.HVO. Na tom dijelu je nastala rupa i 109.br.HV je ostala bez desnog krila. Od-
mah se pristupilo popunjavanju te upljine. Neprijatelj je to osjetio i pojaao pritisak te
su se nae snage morale povui na rajon (potez): s. ardak - s. Zborite - kt 94 (Obodni
Kanal), od kote 94 do r.Save linija je ostala nepromjenjena. Agresor je tijekom dana na-
padao na vie pravaca. Na pravcu s. Potoani - s.G.Kolibe i na pravcu Struga, na tim
pravcima snage obrane su odbile napad. U toku dana dolo je do naputanja linije 36.
motoriziranog bataljuna (bojna djelovala pod zapovjednitvom 108.br.HV kao 4. bojna
brigade) na kt (Ekonomija). Postrojbe 108.br. su zatvorile taj dio linije. Tokom noi
30.09/01.10. nije bilo veih sukoba osim sporadine pucnjave. 01.10.u 03,00 sati dolo
je do samovoljnog naputanja linije 109.br.HV, a zapovjednik koji je zapovijedao tom
postrojbom nije uspio zadrati ljude. O ovom izvlaenju odmah je obavijeteno Zapov-
jednitvo 108.br.HV da si zatvore desno krilo, te su po tom pitanju poduzeli odreene
aktivnosti. Istovremeno je javilo i zapovjednitvo 101.br.HVO, te im je reeno, a i oni
sami su rekli, da e tokom jutra i oni svojim snagama zatvoriti taj pravac (s. Zborite).
Kasnije je na desno krilo 108.br. dola 2.'A' br.
02.10.1992. neprijatelj nastavio sa napadnim aktivnostima iz pravca s. Zborite da bi se
za vrijeme napada 2.'A' br. povukla sa linije u dubinu s. Zborite. U toku dana nae sna-
ge potpomognute tenkovima uspjele su zaustaviti daljnje napredovanje neprijatelja, a i
2.'A' br. se spojila sa desnim krilom 108. br. HV. Linija obrane zadrana je kod kole u
s. Zborite. U rajonu 108.br. (2. bojna) neprijatelj je takoer izvrio jai pjeako-
topniki napad ali tada nije uspio probiti liniju obrane. U tim borbama neprijatelju su
unitena dva tenka i samohotka. U jutarnjim satima (03.10.) neprijatelj je pokuao pje-
aki napad, manjim snagama, u sektoru s. Barice - Kostre. Napad odbijen. Tokom da-
na snage obrane uspostavljale su liniju bojinice na potezu: r.Sava - s. Potoani - kt 115
- potok Mamenik - Palek - kt 93 - s. Ukrinari - kt 93 - s. Zborite kola - Obodni kanal,
du Obodnog kanala r.Save linija je nepromjenjena. Neprijatelj je uspio ovladati rajo-
nom s. ardak - kt 96 - uma Gaj - kt 96.
Tokom dana (03.10.) u z/o IZM-2 (157.,121.,111.br.HV) agresor je djelovao povreme-
nom artiljerijskom vatrom, te lake napadao pjeadijom du cijele linije, linija na tom
dijelu nepromijenjena.
U zoni odgovornosti 108.br.HV agresor je artiljerijski tukao du cijele linije te tenko-
vima napao iz pravca Unke, napad odbijen. Na pravcu 2.'A'. br. HV u rajonu s. Zborite
neprijatelj je napao slabijim snagama te je i taj napad odbijen. Taj dan se jo radilo na
poboljanju uvezanosti linija i ve su bile solidno uspostavljene. Na prijem zadatka ja-
vio se u OGIP zapovjednik 123-TG i izvjestio da nije u mogunosti da pree sa svojom
postrojbom u BiH. Isti dan u OGIP javio se gosp. bojnik Simi Dragan iz sastava TG-
135 HV gdje nas je izvjestio da nije u mogunosti animirati ljude za odlazak na bojini-
cu u BiH, jedino su nam stavljali na raspolaganje vod MB-120, sredstva PZO, 2 POLK
sa est raketa. Ostavili smo dogovorenu mogunost pridavanja ovih sredstava podrke
nekoj drugoj angairanoj postrojbi. Da je situacija dosta kritina i da neemo biti u sta-
nju zaustaviti prodor etnika izvijestili smo zapovjednika Slavonskog bojita i zapovje-
dnika OZ Osijek. Prilog ovom izvjeu: vanredno izvjee od 04.10.1992. Klasa:81/92-
02, Ur.br.:OG-17/92-799.
Tijekom dana 04.10.1992. od ranih jutarnjih sati neprijatelj je poeo sa jakim tenkov-
sko-pjeakim napadima na pravcima s.Lipica - G. i D. Barica - s. Zborite - Bjela.
Napadi iz pravca s.Lipica - s. Barice su odbijeni i sve je stavljeno pod kontrolu.
Nakon toga neprijatelj je svom estinom izvrio napad iz s. Zborite - Bjela, upotrije-
bivi 200-300 pjeaka i 5-6 tenkova, u tom napadu 2. 'A' brigada imala je dva poginula i
sedam ranjenih vojnika. I u ovom izvjeu smo naglaavali teinu situacije na ratitu.
Prilog ovom izvjeu dostavljamo: Operativno izvjee za dan 04.10.1992. Klasa:81/92-
02, Ur.br.:OG-17/92-800.
Tog dana linija na potezu bojinice r.Sava - s. Potoani - kt 115 - potok Mamenik - Pal-
ek kt 93 - s. Ukrinari - kt 93 - s. Paralika - Obodni kanal - Radievka, te du Obodni
Kanal do r. Save bez promjene.
Tijekom noi 4./5.10.1992, zbog gubitaka i ranjavanja zapovjednika i dozapovjednika,
2.'A' br. se izvukla napolje, a neprijatelj je uao u nae poloaje. Time je jugoistona li-
nija bojinice probijena, a neprijatelj je zauzeo liniju TT 90-Kolibe Gornje (90) - Eko-
nomija -aavica. U tome je 108.br.HV imala devet ranjenih, est teko. Zaposjeli su
liniju od Struge du kanala aavica - Kolibe Donje s isturenim borbenim osiguranjem
oko Damije. Tokom noi 108. br. se pregrupirala i desnim krilom savila du Koliba
Donjih. Jo da napomenem da je u 06,10 sati 05.10. traeno izvjee od Zapovjednitva
108.br. o trenutnoj situaciji. Izvjee nije dobiveno.
Iako tijekom noi nije bilo jaeg djelovanja neprijatelja na istonom dijelu Bosansko
Brodskog ratita situacija je bila jako teka. to zbog jakih neprijateljskih djelovanja ti-
jekom 04.10., gubitaka i potpune dezorganiziranosti, to zbog izuzetno mrane i maglo-
vite noi, snage iz sastava 108.br. su se neplanski poele povlaiti i trenutno su bili na
najsjevernijem Obodnom kanalu Ribnjaka. Ova situacija na istonom dijelu prouzroko-
vala je stanovit nemir i nesigurnost na junom-jugozapadnom dijelu ratita - Korae. U
noi 04.10. u 23.00 sati zapovjednik 108.br. pukovnik Stanislav Sori je bio u OGIP
osobno, te nas je izvjestio da je situacija relativno dobra i nije bilo naznaka da bi moglo
doi do povlaenja ljudstva sa linije. Ali poslije pola noi to se ipak dogodilo. Puk. Sta-
nislav Sori se i tada pojavio u OGIP te smo ga uputili u postrojbu da pokua vratiti lju-
de na liniju. U meuvremenu smo traili da nam se hitno uputi pojaanje u ljudstvu an-
gairanjem br. koja nije na vrijeme pristupila aktivnostima po zapovijedi.
U jutarnjim satima 05.10.situacija je krajnje kritina i zabrinjavajua. Neprijatelj je po-
jaao svoje aktivnosti. Tada dolazi do samoinicijativnog izvlaenja 2. i 3. br., 108.br.
Borbe su se tada vodile na potezu: Ribnjak - most na r. Ukrini prema kanalu Struga -
r.Sava. 1.bojna 108.br. je nadljudskim naporima odolijevala napadima neprijatelja. U pi-
tanju su tada bili sati kada e etnici probiti i ovu liniju obrane. Do 12,00 sati 3."A" br.
(05.10.) nije uvela svoje snage, a po zapovijedi su to trebali napraviti do 09,00 sati. Mo-
ramo jo napomenuti da je i situacija sa streljivom bila jako loa.
U tijeku dana 05.10. situacija se sve vie pogoravala. Oko 14,00 sati 1.bojna 108. br. je
napustila liniju bojinice i prela na lijevu obalu r.Save. Liniju su napustili zbog jakog
neprijateljskog napada s desne bone strane, ali im nitko nije dao zapovijed, to se tie
zapovjednitva OGIP, da preu na lijevu obalu r.Save. Ovu liniju smo tada pokrili sa
snagama 101. i 103.br.HVO, ali su u odnosu na 108.br. bile puno, puno slabije snage.
U popodnevnim satima dolo je do prebacivanja dijela postrojbe 3. bojne 3."A" br. te je
ista upuena na liniju u s. Krianovo do mosta. Tijekom cijelog dana voene su estoke
topnike-pjeake borbe uz podrku tenkova i neprijateljskog zrakoplovstva na isto-
nom dijelu Bosanskobrodske bojinice, dok su borbe oko s.Korae - s. Potoani, bile
slabijeg intenziteta. Tijekom noi 05.10. oko 23,00 sati dio postrojbe iz sastava 3. bojne
3 'A' br. se povukao u rajon Brodskog Polja, a dio je ostao u s. Krianovo.
Dana 06.10. naputanjem 3.'A'.br. neprijatelj je doao do periferije grada Bosanskog
Broda. Dolo je do velike panike kod civilnog stanovnitva, a neprijatelj je tukao top-
nikom vatrom most na r.Savi te komunikaciju. Nae topnitvo je zaprenom vatrom
spreavalo prodor neprijatelja na komunikaciju Bosanski Brod - Derventa.
U 13,00 sati linija fronte istonog ratita vie ne postoji, snage BiH su se povukle u Sla-
vonski Brod, a manje grupe branilaca pruaju otpor na pojedinim tokama prilaza u
grad. Na junom dijelu ratita (s.Korae - s. Potoani) snage obrane 157. br, 111. TG i
samostalna bojna Korae organizirale su polukrunu obranu radi stvaranja uvjeta za or-
ganizirano povlaenje preko r.Save.
U 12,30 brig. Kolak je izdao zapovijed za izvlaenje ljudstva, tehnike i MTS
157.br.HV, TG-111 i samostalne bojne Korae. Cjelokupna organizacija izvlaenja sna-
ga i MTS preko r.Save vrena je sa dva splava (kompe) i dva amca, izvlaenje je traja-
lo od 16,00 sati do 23,00 sata. Zbog kvara na jednom tenku T-55 koje nismo imali mo-
gunost prebaciti na lijevu obalu r.Save te su sredstva unitena. U veernjim satima Bo-
sanski Brod je pao i zauzele su ga snage agresora.
U prilog ovom izvjeu na uvid dostavljamo Vam:

- karte sa stanjem 30.09. i 04.10.1992.
- Borbena zapovijed OP br.107
- Zapovijed od 25.09. do 06.10.1992. od OGIP prema podreenim postrojbama
- Obavjetajni dnevnik 101.br.HVO za 9.mj 1992.
- Obavjetajni dnevnik 101.br.HVO od 01. do 06.10.1992.
- Ostala izvjea postrojbi 101.br.HVO (PZO.OMP)
- Operativno izvjee od 04.10.1992.
- Vanredno izvjee od 04.10.1992.
Pad zapadnog dijela Bosanske Posavine je iznenaujue motivirao branitelje 104. i

106.br., tako, da 104.br. vraa u startu izgubljene pozicije u selu Grebnice, a 106.br.
kree u odluujue operacije povrata izgubljenih sela Vidovice i Kopanice.
Karakteristino je za napomenuti da je jugovojska do donoenje rezolucije o zabrani leta
na prostorima BiH, svakodnevno MIG-ovima 21 i 29 raketirala vitalne objekte Bosan-
ske Posavine kao i naseljena mjesta, a znajui da branitelji nemaju PZO sredstva za ob-
ranu prostora.
Pored spomenutoga, injenice govore da je neprijatelj uporabio sva raspoloiva sred-
stva, osim bojevih otrova jaeg intenziteta, te je tako po naseljenim mjestima djelovao
sa tridesetak raketa zemlja-zemlja tipa LUNA kao i desetak raketa tipa VOLKOV, te
desetak eksplozivnih naprava tipa zmija-tuka.
Dana 23. listopada 1992. godine postrojbe HVO izvode dobro organiziranu akciju i na-
kon nekoliko sati borbe probijaju neprijateljske redove na rubnim dijelovima s. Vidovi-
ce, da bi 25. listopada 1992. godine potpuno ovladale hrvatskim selom, nanijevi nepri-
jatelju ogromne gubitke u ivoj sili i tehnici te zarobivi velike koliine streljiva i orua
svih kalibara. Uvidjevi da je neprijatelj pretrpio velike gubitke 27. listopada 1992. go-
dine kreu na vraanje s. Kopanice, da bi 28. listopada 1992. potpuno ovladali s. Kopa-
nice.
Dana 25. studenog 1992. godine u dobro organiziranom protuudaru postrojbe HVO po-
tiskuju neprijatelja iz "uria ume" i sa Ovaka na rubne dijelove sela Lepnice i ovi
polja prigodom ega su zarobljene vee koliine streljiva i naoruanja
- Bitno je spomenuti da su postrojbe HVO dana 05. listopada 1992. godine u s. Go-
rice presjekli koridor i drali ga 52 sata, te su u kontraudaru Srba izgubili hrvats-
ka sela Drenavu i Rahi koji su juno od koridora. (istaknuo J.Z.)
Dana 12. prosinca 1992. godine pripadnici HVO u jakom protuudaru iz sela Kopanice
oslobaaju selo Vuilovac i postavljaju veliku prijetnju koridoru, da bi zbog sigurnosti
irine koridora Srbi potisnuli postrojbe HVO juno od koridora i okupirali sela:Ulice,
Gornji i Donji Vuki i Lanita.
Dana 30. prosinca 1992. godine u protuudaru je osloboen vei dio sela Brvnik i dio
prostora Otre Luke.
Kljunu operaciju nazvanu 'Osveta 95' Srbi su izveli nakon hrvatske operacije
'Bljesak' kada je HV oslobodila okupirane dijelove zapadne Slavonije. Vei dio srpskih
boraca je tada angairan za operaciju 'Osveta' s ciljem da izbiju na r.Savu te zauzmu
Oraje i naprave mostobran, da bi forsiranjem Save zauzeli upanju i u Vinkovcima se
spojili sa Srbima na okupiranom prostoru istone Slavonije. Operacija je trajala 35 da-
na, a tijekom operacije su ispalili oko 100 000 projektila svih kalibra uglavnom po nase-
ljenim mjestima. Tijekom ovih operacija neprijatelj je pretrpio ogromne gubitke kako
u ivoj sili tako i MTS- ima te zarobljavanjem znatnih koliina streljiva i naoruanja
kao i jednog tenka T-55, ime je neprijatelj bio prinuen na prestanak izvoenja napad-
ne operacije. Slamanjem ove operacije, Srbi su uvidjeli nau snagu i znali su da je pita-
nje vremena kada emo krenuti u presijecanje koridora i povrat izgubljenih prostora.
Posebnu bojazan su osjetili nakon operacije HV 'Oluja' i HVO-a 'Maestral' i 'Juni
potez', a da je strah bio ogroman govori i podatak da je vei dio civila imao spremne
stvari za put s izbjeglicama iz Krajine prema Srbiji.
Strahovanja Srba od potpunog poraza su prestala potpisivanjem Daytonskog sporazuma
i zamrzavanjem postojeeg stanja.
Izvjee
operativne i borbene situacije u zoni OGIP Zapad
Poetkom mjeseca travnja, snage HVO 101. br., 102. br., 103. br. i 105. br. zajedno sa
snagama HV 108. br., dijelom snaga 139. br. i 3 A br. HV krenule su u napadne ak-
tivnosti u sektoru Zapad (Bos. Brod - Derventa - Odak - Modria). Napadna aktiv-
nost i sama operacija je bila detaljno isplanirana i sloena do najmanjih detalja. Nakon
nekoliko dana zdruene snage su imale velike uspjehe na ratitu, a posljedica je osloba-
anje kompletne teritorije opine Bos. Brod, veeg dijela opine Derventa, opine
Odak i oslobaanje Modrie kao i probijanje i spajanje koridora sa Gradacem. Nakon
dostignutih linija prelo se na utvrivanje istih i poboljanja ustrojstva HVO brigada.
Dostignute linije bojinice su se odrale sve do poetka mjeseca srpnja, kada je dolo do
povlaenja od strane brigada HVO. U tom vremenu mi nismo imali vee snage od stra-
ne HV na tom dijelu bojinice, te je sredinom (oko 13. 7.) srpnja dolo do pada Modri-
e, Odaka i dijela opine Dervente kao i samog grada Dervente.
U toku iduih mjeseci do sredine rujna dolo je do pada s. Begluci - Babinog Brda - Bi-
jelog Brda - Kostrea - elarue - Markovca, vrlo bitnih stratekih toaka na tom pod-
ruju. Dana 25. 9. 1992.g. nae snage uvruju liniju obrane: karta sekcija 1:50000, TT
92 - r. Sava - kanal - s. Potoani - kt 117 - s. Korae - s. Regovac - TT 93 - r. Ukrina -
desna, obala r. Ukrina - s. Zborite - Obodni kanal.
Neprijatelj je izbio u rajon s. Ganjaa - s. Lipica - s. G. Barice - Barice - s. Novi Lue-
ni. Agresor je grupirao jae snage pjeadije na potezu s. Martii - s. Adijin potok te je
odatle vrio napadne aktivnosti slabijeg intenziteta. Jai kombinirani pjeako-topniki
napadi bili su u zoni odgovornosti 105. br. HV, rajon Adijin potok, napad je uspjeno
odbijen (26. 9.). Isti dan je bilo uvoenje 109. br. HV na liniju bojinice, te je prilikom
uvoenja dolo do pogibelji dva vojnika, a sedam ih je ranjeno od neprijateljske granate.
I pored upozorenja i davanja smjernica 109. br. od strane zapov. OGIP oito je da se za-
povjednicinisu toga pridravali. U rajonu s. Potoani neprijatelj je takoer vrio taj dan
kombinirani napad ali bez uspjeha. I tijekom iduih dana neprijatelj je na cijeloj liniji
bojinice pokuavao probiti nau obranu podran avijacijom. U noi 28/29. 9. jedan vod
101. HVO se povukao sa linije obrane, bez razloga, nije bilo pjeakog napada osim
tenkovske i topnike vatre. Morali smo intervenirati uvoenjem jednog voda TG-121 i
interventnim vodom iz s. Korae, te je linija tokom noi sanirana i pokrivena. U to-
ku dana (29. 9.) neprijatelj je na cijeloj liniji bojinice djelovao tenkovskom i topnikom
vatrom, a oko 15.45 sati u rajonu 101. br. HVO i 103. br. HVO te 121. br. HV i 102. br.
HV neprijatelj je izvrio jai pjeaki napad kojeg su nae postrojbe odbile. U zoni od-
govornosti 106. br. HV, 105. br. HV i 127. br. HV djelovali su neprijateljski zrakoplo-
vi, a pjeakih napada nije bilo.
Dana 30. 9. neprijatelj je pojaao napadne aktivnosti iz pravca s. Luani, pjeako-

tenkovski napad, te je dolo do povlaenja (bjeanja) sa dijela linije od strane satnije
101. br. HVO. Na tom dijelu je nastala rupa i 109. br. HV je ostala bez desnog krila.
Odmah se pristupilo popunjavanju te upljine. Neprijatelj je to osjetio i pojaao pritisak
te su se nae snage morale povui na rajon (potez): s. ardak - s. Zborite -kt 94 (Obod-
ni kanal), od kote 94 do r. Save linija je ostala nepromjenjena. Agresor je tijekom dana
napadao na vie pravaca. Na pravcu s. Potoani - s. G. Kolibe i na pravcu Struga, na tim
pravcima snage obrane su odbile napad. U toku dana dolo je do naputanja linije 36.
motoriziranog bataljuna (bojna djelovala pod zapovjednitvom 108. br. HV kao 4. boj-
na brigade) na kt 90 (Ekonomija). Postrojbe 108. br. (su) zatvorile taj dio linije. Tokom
noi 30.9./1.10. nije bilo veih sukoba osim sporadine pucnjave. 1.10. u 03.05 sati do-
lo je do samovoljnog naputanja linije 109. br. HV, a zapovjednik koji je zapovijedao
tom postrojbom nije uspio zadrati ljude. O ovom izvlaenju odmah je obavijeteno za-
povjednitvo 108. br. HV da si zatvore desno krilo te su po tom pitanju poduzeli odre-
ene aktivnosti. Istovremeno se javilo i zapovjednitvo 101. br. HVO te im je reeno,
a i oni sami su rekli da e tokom jutra i oni svojim snagama zatvoriti taj pravac (s. Zbo-
rite). Kasnije je na desno krilo 108. br. dola 2 A br.
(Dana) 2.10.1992. neprijatelj (je) nastavio sa napadnim aktivnostima iz pravca s. Zbo-
rite da bi se za vrijeme napada 2 A br. povukla sa linije u dubinu s. Zborite. U toku
dana nae snage potpomognute tenkovima uspjele su zaustaviti daljnje napredovanje
neprijatelja, a i 2 A brigada se spojila sa desnim krilom 108. br. HV. Linija obrane
zadrana je kod kole u s. Zborite. U rajonu 108. br. (2. bojna) neprijatelj je takoer
izvrio jai pjeako-topniki napad ali tada nije uspio probiti liniju obrane. U tim bor-
bama neprijatelju su unitena dva tenka i samohotka. U jutarnjim satima (3.10.) neprija-
telj je pokuao pjeaki napad, manjim snagama, u sektoru s. Barice - Kostre. Napad
odbijen. Tokom dana snage obrane uspostavljale su liniju bojinice na potezu: r. Sava -
s. Potoani - kt 115 - potok Mamenik - Palek - kt 93 - s. Ukrinari - kt 93 - s. Zborite
kola - obodni kanal, du obodnog kanala - r. Save linija je nepromijenjena. Neprija-
telj je uspio ovladati rajonom s. ardak - kt 96 - uma Gaj - kt 96.
Tokom dana (3.10.) u zoni odgovornosti IZM-2 (157., 121., 111. br. HV) agresor je dje-
lovao povremenom artiljerijskom vatrom te lake napadao pjeadijom du cijele linije.
Linija (je) na tom dijelu (ostala) nepromijenjena.
U zoni odgovornosti 108. br. HV agresor je artiljerijski tukao du cijele linije te tenko-
vima napao iz pravca Unke, napad odbijen. Na pravcu 2 A br. HV u rajonu s. Zbo-
rite neprijatelj je napao slabijim snagama te je i taj napad odbijen. Taj dan se jo radilo
na poboljanju uvezanosti linija i ve su bile solidno uspostavljene. Na prijem zadatka
javila se TG-123, a TG-132 se nije odazvala. Dana 4.10.1992.g. zapovjednik TG-132
javio se u OGIP i izvijestio da nije u mogunosti da pree sa svojom postrojbom u BiH.
Isti dan u OGIP javio se gosp. bojnik Simi Dragan iz sastava TG-135 HV gdje nas je
izvijestio da nije u mogunosti animirati ljude za odlazak na bojinicu u BiH, jedino su
nam stavljali na raspolaganje vod MB-120, sredstva PZO, 2 POLK sa 6 raketa. Ostavili
smo dogovorenu mogunost pridavanja ovih sredstava podrke nekoj drugoj angaira-
noj postrojbi. Da je situacija dosta kritina i da neemo biti u stanju zaustaviti prodor
etnika izvijestili smo zapovjednika Slavonskog bojita i zapovjednika OZ Osijek. Pri-
log ovom izvjeu: izvanredno izvjee od 4. 10. 1992. klasa: 81/92-02, ur.br. OG-
17/92-799.
Tijekom dana 4.10.1992. od ranih jutarnjih sati neprijatelj je poeo sa jakim tenkovsko-
pjeakim napadima na pravcima s. Lipica - G. i D. Barica - s. Zborite -Bjela. Napadi
iz pravca s. Lipica - s. Barice su odbijeni i sve je stavljeno pod kontrolu.
Nakon toga neprijatelj je svom estinom izvrio napad iz s. Zborite - Bjela, upotrije-
bivi 200-300 pjeaka i 5-6 tenkova, u tom napadu 2 A brigada imala je 2 poginula i
7 ranjenih vojnika. I u ovom izvjeu smo naglaavali teinu situacije na ratitu. Prilog
ovom izvjeu dostavljamo: Operativno izvjee za dan 4.10.92. klasa: 81/92-02,
ur.broj:OG-17/92-800.
Tog dana linija na potezu bojinice r. Sava - s. Potoani - kt 115 - potok Mamenik -
Palek kt 93 - s. Ukrinari - kt 93 s. Paralika - obodni kanal - Radievka, te du obodni
kanal do r. Save bez promjene.
Tokom noi 4/5.10.1992.g. poslije gubitaka i ranjavanja zapovjednika i dozapovjedni-
ka2 A br. se izvukla napolje, a neprijatelj je uao u nae poloaje. Time je jugoisto-
na linija bojinice probijena, a neprijatelj je zauzeo liniju TT 90 - Kolibe Gornje (90) -
Ekonomija - aavica. U tome je 108. br. HV imala 9 ranjenih, 6 teko. Zaposjeli su
liniju od Struge du kanala aavica - Kolibe Donje sa isturenim borbenim osiguranjem
oko Damije. Tokom noi 108. br. (HV) se pregrupirala i desnim krilom savila du
Koliba Donjih. Jo da napomenem da je u 06.10. sati 05.10.('92.) traeno izvjee od
Zapovjednitva 108. br. HV o trenutnoj situaciji. Izvjee nije dobiveno.
Iako tokom noi nije bilo jaeg djelovanja neprijatelja na istobom dijelu Bosanskob-
rodskog ratita situacija je bila jako teka. to zbog jakih neprijateljskih djelovanja to-
kom 04.10.('92.), gubitaka i potpune dezorganiziranosti, to zbog izuzetno mrane i
maglovite noi, snage iz sastava 108. br. (HV) su se neplanski poele izvlaiti i trenut-
no su bili na najsjevernijem obodnom kanalu Ribnjaka. Ova situacija na istonom dijelu
prouzrokovala je stanovit nemir i nesigurnost na junom-jugozapadnom dijelu ratita -
Korae. U noi 04.10. u 23,00 sati zapovjednik 108. br. (HV) pukovnik Stanislav Sori
je bio u OGIP osobno, te nas je izvijestio da je situacija relativno dobra i nije bilo naz-
naka da bi moglo doi do povlaenja ljudstva sa linije. Ali poslije pola noi to se ipak
dogodilo. Puk. Stanislav Sori se i tada pojavio u OGIP te smo ga uputili u postrojbu da
pokua vratiti ljude na liniju. U meuvremenu smo traili da nam se hitno uputi poja-
anje u ljudstvu angairanjem 3 A br. koja nije na vrijeme pristupila aktivnostima po
zapovijedi.
U jutarnjim satima 05.10.('92.) situacija je krajnje kritina i zabrinjavajua. Neprijatelj
je pojaao svoje aktivnosti. Tada dolazi do samoinicijativnog izvlaenja 2. i 3. bojne
108. br. HV. Borbe su se tada vodile na potezu: Ribnjak - most na r. Ukrini prema s.
Krianovo - Struga - r. Sava. 1. bojna 108. br. HV je nadljudskim naporima odolijevala
napadima neprijatelja. U pitanju su tada bili sati kada e etnici probiti i ovu liniju obra-
ne. Do 12,00 sati 3 A br. (05.10.'92.) nije uvela svoje snage, a po zapovijedi su to tre-
bali napraviti do 9,00 sati. Moramo jo napomenuti da je i situacija sa streljivom bila ja-
ko loa.
U toku dane 05.10.('92.) situacija se sve vie pogoravala. Oko l4,00 sati 1. bojna 108.
br. (HV) je napustila liniju bojinice i prela na lijevu obalu r. Save. Liniju su napustili
zbog jakog neprijateljskog napada sa desne bone strane, ali im nitko nije dao zapovi-
jed, to se tie zapovjednitva OGIP, da preu na lijevu obalu r. Save. Ovu liniju smo
tada pokrili sa snagama 101. i 103. br. HVO ali su u odnosu na 108. br. (HV) bile puno,
puno slabije snage.
U popodnevnim satima dolo je do prebacivanja dijela postrojbe 3. bojne 3 A br., te je
ista upuena na liniju u s. Krianovo do mosta. Tokom cijelog dana voene su estoke
topniko-pjeake borbe uz podrku tenkova i neprijateljskog zrakoplovstva na isto-
nom dijelu bosanskobrodske bojinice, dok su borbe oko s. Korae - s. Potoani, bile
slabijeg intenziteta. Tokom noi 05.10.('92.) oko 23,00 sati dio postrojbe iz sastava 3.
bojne 3 A br. se povukao u rajon Brodskog polja, a dio je ostao u s. Krianovo.
Dana 06.10.('92.) naputanjem 3 A br. neprijatelj je doao do periferije grada Bos.

Broda. Dolo je do velike panike kod civilnog stanovnitva, a neprijatelj je tukao top-
nikom vatrom most na r. Savi te komunikaciju. Nae topnitvo je zaprenom vatrom
spreavalo prodor neprijatelja na komunikaciju B. Brod - Derventa.
U 13,00 sati linija fronte istonog ratita vie ne postoji, snage BiH-a su se povukle u
SI. Brod, a manje grupe branilaca pruaju otpor na pojedinim tokama prilaza u grad.
Na junom dijelu ratita (s. Korae - s. Potoani) snage obrane 157. br. (HV), 111. TG i
samos. bojne Korae organizirale su polukrunu obranu radi stvaranja uvjeta za organi-
zirano povlaenje preko r. Save.
U 12.30 sati (06.10.'92.) brig. Kolak je izdao zapovijed za izvlaenje ljudstva, tehnike i
MTS 157. br. HV, TG-111 i sam. bojne Korae. Cjelokupna organizacija izvlaenja
snaga i MTS preko r. Save vrena je sa dva splava (kompe) i dva amca, izvlaenje je
trajalo od 16,00 sati do 23,00 sati. Zbog kvara na jednom tenku T-55 i BVP-u nisu ih
bili u mogunosti prebaciti na lijevu obalu r. Save te su sredstva unitena. U veernjim
satima Bos. Brod je pao i zauzele su ga snage agresora.712
IPD OZ Osijek
Izvjee za period 29.09. - 10.10.1992. godine
1. Stanje borbene spremnosti postrojbi OZ Osijek ()
- u svijesti i ivotu stanovnika, a najvie vojnika, utemeljeno je razoaranje rezul-
tatima pomoi i snazi (vojne, financijske i strune) ostalog dijela Hrvatske (nema
ope mobilizacije, financijsko-porezno smo izjednaeni sa ostalima, izbjeglice su
jo uvijek najvie na naem teritoriju, itd.)
- najvei teret borbe za Bosansku Posavinu (hrvatska interesna zona) podnijeli su
borci iz Slavonije, koji su vie od 14 mjeseci ratovali ovdje, a da nisu oslobodili
svoju Slavoniju.
- Nezadovoljstvo i odbijanje motiva za interesom u Bosanskoj Posavini izraava
se i zbog javne politike (iako znaju me. Okolnosti) prema ueu Hrvatske
(HV) u Bosanskoj Posavini i vojnih zapovijedi da se mora ii zbog Hrvatskog in-
teresa
c. posebno negativni elementi, koji kao pitanje trae odgovore:
- ako smo kao vojska po zapovijedi morali (pa i htjeli) ii radi hrvatskih politikih
interesa, zato i kako bez zrane podrke, ili barem bez kvalitetne protuzrane
zatite,
- zato nema dovoljno streljiva, kada je bilo htijenja i elje,
- zato se nisu jae postrojbe sa hrvatskih teritorija uvodile u borbu - nai vojnici
nisu obueni za ratovanje na ovoj teritoriji u Bosanskoj Posavini, a obuka i prip-
reme nisu imali,
- izvoenje borbenih djelovanja sa naim malim TG (taktike grupe - borbene
grupe) pokazalo sa da je teko i loe organizirati front obrane i akcije napada, te
da je veza i koordinacija najvei uzrok naputanja,panike i gubitaka,
712
OGIP, Zapovjednik brigadir Vinko tefanek - Operativnoj upravi GS HV, n/r. general-bojnika
Franjo Feldi, Izvjee operativne i borbene situacije u zoni OGIP - sektor "Zapad", Klasa: 81/92-01,
- nisu osigurana odgovarajua MTS (stari samovozni tipovi vozila, oruja, nema
zatitne opreme koju etnici imaju (panciri, sanitet i drugo),
- naglo odvajanje politike (opinske, a organizirane vlasti Slavonije i medijske po-
drke nema) u Slavoniji od vojnih zadataka i interesa za ovu borbu,kao da nae
postrojbe i zapovjednitva vode neki svoj rat u Bosni
2. Stanje rukovoenja i zapovijedanja
-
- Veliki zamor materijala kod dijela zapovjednitava (124. br., 108. br., 132. br.,
123. br.) i odugovlaenje njihovih zamjena uz odgovarajua rjeenja za strune i
zaslune asnike, ali umorne tekim bitkama, brojem poginulih i nezadovoljava-
juim rezultatima opeg karaktera
3. Borbeni moral, motivacija, psiholoko stanje, informiranost i obuka
a) borbeni moral
- zapovjedniciocjenjuju da je dobar, posebice za djelovanje na teritoriji u Hrvats-
koj. Za napadna djelovanja u Bosni, u situaciji jasne i jedinstvene, javne, vojne i
civilne politike Hrvatske, te odnosa prema HVO i OS BiH
- materijalni motiv i perspektiva statusa najvie utjee na borbeni moral, a nega-
tivni elementi (male i razliite plae, neizvjesnost oko demobilizaci-
je,nejednakost kod mobilizacijskih obveza) snano ga rue
- neuspjesi na vojnom polju direktno unitavaju borbeni moral i kod drugih pos-
trojbi
- nesigurnost i bjeanje bosanskih postrojbi HVO, nedefiniranost, pa omalovaa-
vanje muslimanskih boraca direktno utjee na stanje borbenog morala
b) motivacija
- materijalna primanja (plae) su na prvom mjestu i radne perspektive u HV, kao
nadoknada za rizik (smrt, ranjavanje) trenutne socijalne mogunosti
- kolovanje i sigurnost vojnog poziva
- domoljublje i osvetniki borbeni moral pada, posebice u Bosni i oscilira zavisno
od intenziteta politike situacije i njenih rezultata ()
d) informiranost
-
- Znaajni prigovori (nerazumijevanje) su zbog neinformiranja o rezultatima na-
ih postrojbi u Bosanskoj Posavini u javim medijima
- Informiranost o cjelini i cilju zapovijedi pojedine postrojbe kree se u okvirima
potrebite zatite tajnosti zapovijedi, ali ne zadovoljava dobrovoljaki mentalitet
vojnika.
III. Izvrenje zapovijedi u Bosanskoj Posavini
1. Prema dosadanjim izvjeima i uvidom, iako je bilo kontinuiranih problema
sa izvrenjem zapovijedi kod nekih postrojbi (101. br. HVO, 108., 107., 124. br.
HV) ipak se front mogao odrati da nije dolazilo do iznenadnih zapovijedi ili
nepravovremenih zapovijedi za uvoenje postrojbi na bojinicu, to je uvjeto-
valo naglim izmjenama namjera neprijatelja. Postrojbe su nakon dueg perio-
da pasivnog vojnog djelovanja, bez rezultata prema naprijed i razaranja poza-
dine (Slavonski Brod - r. Sava - upanja) izgubile vjeru u ozbiljnost vojnih i
politikih namjera i mogunosti, tako da pri ratnim djelovanjima neprijatelja i
na malom dijelu fronta dolazilo je do naputanja poloaja, dovoenja u opas-
nost susjeda i nekontroliranog povlaenja i gubitka teritorija. Male TG sa ne-
dovoljnim brojem vojnika, zapovjednika i oruja, nenavikle na odgovornost za
susjeda i po zapovijedi, dugo vremena (od 15.8.) stvarale su atmosferu nesigur-
nosti obrane i mogunost izvrenja zadaa. Nepostizanje znaajnih rezultata

koji bi podigli moral postrojbama i teritoriji stvorilo je situaciju da se i ne eli
bolje nego to jeste, pa kao da se eka trenutak jaeg napada neprijatelja nakon
ega je bolje prepustiti teritorij nego uzalud ga uvati Bez obzira na ogromno
zalaganje i pokuaje uvezivanja postrojbi i utvrivanja obrane na ovom pros-
toru putem slavonskog bojita - OZ Osijek - OG Istona Posavina, rezultati
nisu bili takvi da se due moe odrati ova bojinica. Nedefiniranost (javna) bo-
sanske Posavine, ponaanje HVO i muslimanskih postrojbi i stanovnitva di-
rektno su ruili sve napore rukovoenja i zapovijedanja na bojinici kod naih
postrojbi. (istaknuo J.Z.)
2. Operativno taktiki poloaj naih postrojbi bez zatite iz zraka, neodgovarajua
PZO, neobuenost za ratovanje u brdskim uvjetima, nedostatak streljiva i zatitne
opreme, elementi su koje je teko nadoknaditi i (borce) motivirati za ovakvu dugot-
rajnu zadau uvanja teritorija. Raketiranje i ruenje pozadine bojinice uz iznenad-
ne napade neprijatelja i naputanje krila bojinice, stvarale su iznenadnu paniku i
konfuzno stanje meu civilnim stanovnitvom, politikim rukovodstvom bosanske
Posavine i time proizvodilo iste efekte na nae i HVO postrojbe.
3. Borbeni moral na bojinici najvie je zavisio od uspjeha postrojbe, stabilnosti susje-
da i kvalitete zapovjednitva. Javno izreena politika (RH, BiH, meunarodni faktor)
takoer je dominantno utjecala na mijenjanje toplo-hladno borbenog morala i odno-
sa prema zadaama. Dio postrojbi dobro je ili ak vrlo dobro izvravao zadae (106.,
130., 3., 109.), a dio je predugo trpio najjae oscilacije nedefiniranog odnosa, pa i ci-
lja u bosanskoj Posavini (108. i drugi).
Obavjetajno sigurnosni podaci u ovoj zoni,njihova kvaliteta i pouzdanost nisu uvi-
jek davali temelje postrojbama za kvalitetno izvrenje zapovijedi, to je unosilo
sumnje i nepovjerenje u mogunost izvrenja zapovijedi. Posebice se to odnosi na
snagu neprijatelja, te na suradnju sa snagama HVO. Izvjetaji 108. br. HV ukazuju
na mogunost djelovanja neprijateljskih snaga u postrojbama HVO.
4. Oprema postrojbi s MTS u bosanskoj Posavini pokazala se neodgovarajuom, ka-
ko orujem i streljivom, tako i zatitnom opremom koja daje osjeaj i stvarnu sigur-
nost kod vojnika.
5. Teritorij i politika (civilna vlast)
Odrali smo 05. listopada 1992. godine sastanak (tri satni) sa svim predstavnicima
opina u zoni odgovornosti OZ Osijek (etrnaest), na kojem smo razmotrili trenutnu
situaciju u OZ Osijek i traili suradnju i pomo u pripremi postrojbi iz njihovih op-
ina za izvrenje zadaa obrane bosanske Posavine. Izraeni stavovi po ovom pita-
nju karakteriziraju stvarno stanje odlunosti da se borimo za taj teritorij (to je vojni
posao, a ne na), i odreuju granice mogunosti upotrebe R postrojbi od strane
OZ Osijek. Takoer su izraeni i stavovi prema zapovijednikom asnikom kadru,
kao i HV u cjelini, i to dijametralno suprotno: od zadovoljstva asnikim kadrom,
posebice asnika iz bive JA, do stava da se ne ele mijeati u vojnu struku i zadae
GS HV. Simptomatino je da je izraen zahtjev da civilna vlast eli odluivati o za-
povjednicima postrojbi iz njihove opine, ili nema suradnje!
Izraeno je nezadovoljstvo odnosom Zagreba i ostalog dijela Hrvatske u obrani dije-
la Slavonije i Hrvatske, kao i da Posavina plaa ceh zbog Hrvatske, inae bi bio mir
u Brodu. (Da li je to definicija zbog koje je pao Bosanski Brod!?) 713
713
OZ Osijek, IPD Sluba, Pomonik zap. za IPD OZ Osijek, pukovnik Vladimir Kokeza - MO RH,
Uprava za IPD, Naelniku dr. brigadiru, Antunu Mijatovi, Izvjee Slube IPD OZO, Za period
OVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE
IV.SLUBENI STAVO 555
Komisiija OZ Osijek - Izvjee o 3. A briigadi HV
Dookument br. 41 Izvj

vjee komisije OZ Osijek o 3. A brr. HV
229.09. 1992. - 10.10. 1992. god., Klasa: 035-01/92-01/001, Ur.br: 1076-11//92-198, Osijek, 122. listo-
p
pada, 1992.
556 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Komissija OZ Osijek - Izvjeee o 108. brig

gadi HV
IV.SLUBENI STAVO
D
Dokument br. 42 Izvvjee komisije OZ
Z Osijek o 108. br. HV
OZ OSIJEK
IZVJEE O PADU BOSANSKE POSAVINE
Operativna zona Osijek i njeno zapovjednitvo bili su servis za OG Istona Posa-
vina, a kasnije i za Zapovjednitvo Slavonskog bojita ija se temeljna zadaa
ogledala u tomu da se osiguraju ljudi i sredstva za uporabu u zoni odgovornosti
OG Istona Posavina. (Istaknuo J.Z.)
Naravno uvijek se traila i rukovodna i planska uloga od samog zapovjednika OZ, u pr-
vo vrijeme od gosp. generala Lucia, a kasnije od brigadira Vrbanca.
Nema niti jedne postrojbe u OZ Osijek koja nije uestvovala u borbama u Bosni, a ma-
terijalno pomaui Posavinu, ispranjena su sva skladita OZ Osijek.
U vrijeme dok smo u Bosni drali veliku teritoriju pod svojom kontrolom, nismo taj us-
pjeh u dovoljnoj mjeri eksploatirali ni medijski ni vojno.
Dugo su se, u to vrijeme, drali poloaji oko Podunavlja, trebalo ih je rjeavati, osim to-
ga zapovjednitvo OG je ipak malo manje panje poklanjalo prostoru Modrie i Oda-
ka, a vie Derventi. Cijeli tijek bojevih djelovanja nije se organiziralo odgovarajue
utvrivanje na crtama bojinice. U poetku je izraena nepovezanost izmeu postrojbi
HV i HVO, koja je znala eskalirati u otvorene sukobe, naroito kad su se tu poeli osje-
ati prsti politike.
Pritisnuta meunarodnim uvjetima, Hrvatska se nikad nije mogla otvoreno staviti na
stranu Hrvata u Bosni, to je rezultiralo velikim problemom oko odlaska vojaka HV u
Bosnu.
Ovi pak problemi rezultirali su mnotvom malih postrojbi koje su usitnjene i teko ih je
bilo uvezati. Isto tako boravak postrojbi od 15 dana uvjetovao je to da se za to kratko
vrijeme nisu eljeli posebno utvrditi niti ukopavati.
Svemu treba dodati intenzitet bojevih djelovanja i stalno prisutnih napadaja neprijatelja,
njegovo ubacivanje u pozadinu (iza linije obrane) dovodilo je stalno zapovjednike u si-
tuaciju da nema as jednog as drugog boka i da rjeenje ugroenosti potrae u povlae-
nju.
Nesrea je, da se u tom povlaenju nikad nije ilo na rezervni poloaj ili za 1000 - 1500
m unazad, ve je to redovito vreno odmah preko Save, a kao po pravilu bez traenja
odobrenja od zapovjednitva.
Iznenadna pojava (bez znanja najodgovornijeg zapovjednitva) pojedinaca, pa ak i
skupina ( grupa HOS-ovaca) na tom bojitu, koliko god djelovala u poetku simpatino
ipak se redovno zavravala loe po frontu u cjelini.
Da bi zaokruili sliku o tom djelu fronta treba rei jo i to da taktiki nivo zapovijedanja
(IZM-i) nije imao tonu, a pogotovu pravovremenu informaciju o stanju na crti bojini-
ce, a to znai da je i operativna grupa za to bila uskraena.
Ovdje se nikada ne smije ispustiti neredovitost i nedovoljnost streljiva za to bojite, to
je neprestano uvjetovalo obrambene aktivnosti.
Sigurno je da se u opoj slici ne smije, preskoiti psiholoki momenat koji je stalno sve
negativnije uticao na moral: Dulje vrijeme nije bilo nekog uspjeha na bojinici koji bi
rezultirao osvajanjem teritorije, oevidni neuspjesi najosposobljenijih postrojbi (od ko-
jih se puno oekivalo) jer su uvoene i voene dosta neumjesno (na primjer dijelovi 3.
br. ZNG). Za posljednjih 10 dana ivota ovog bojita svi, ve navedeni problemi su se
zaotrili, a sueni mostobran omoguio je neprijatelju da koncentrira snanu art. vatru
po istom. Osim toga neprekidnom tuom po hrvatskoj Posavini i uope po dubini, u od-
nosu na crtu fronte stvorio je kod branitelja osjeaj odsjeenosti, kad za to nije bilo raz-
loga.
Lanac obrane Bosanskobrodskog mostobrana poeo je pucati sa zapadne i june strane
prijevremenim naputanjem od strane 157. br. HV (suspendiran zapovjednik i protiv
njega podnijeta krivina prijava) poslije je dolo do naputanja bojinice od strane pos-
trojbi iz OZ Karlovac, pa borbene grupe 124. br. HV, pa 109. br. HV ...
Meutim sve se to dogaalo na zapadnoj crti bojinice, dok je istona crta bila dobro
branjena i stabilna. Na toj, istonoj strani smjenjivale su se dvije najbrojnije postrojbe
HV koje su angairane na tom djelu ( 106. i 108. br. HV ) tako daje bilo realnije oeki-
vati da tu doe do napadnih djelovanja od strane HVO i HV, a ne odstupanja.
Poslije pada Bos. Broda, formirao sam komisiju da ispita odgovornost zapovjednika
108. br. HV i 3. br. ZNG zbog nedosljednog izvravanja borbenih zapovijedi, to je u
ukupnoj masi dogaaja presudno uticalo na promjenu crte fronte, odnosno gubitak Bos.
Broda.
Iz izvjea i zakljuaka komisije vidi se da, zapovjednik 108. br. HV nije drao situaciju
u brigadi u svojim rukama i da su se bataljuni brigade izvlaili s crte bojinice bez nje-
gove dozvole, a da istovremeno nije poduzeo nita da bi brigadu zadrao u zoni odgo-
vornosti.
S obzirom da je zapovjednik 3. br. ZNG odbio da surauje sa komisijom, nije bilo mo-
gue potvrditi osnovane pretpostavke da snage 3. br. ZNG nisu bile na zadanim poloa-
jima i da su se na novo mjesto obrane sami povukli, bez konsultacije sa OG, i da pri to-
me nisu nikog od susjeda obavijestili. Sigurno je samo to da su umjesto u 09.00 sati uju-
tro 05.10.1992. godine, u obrambenu poziciju uli (ili bolje reeno pokuali ui) u 17.00
sati popodne, da u to vrijeme, zbog napredovanja neprijatelja nisu mogli ni stati na za-
povjeeno mjesto i da je ojaana satnija 3. br. ZNG zauzela poziciju koja joj je (po
procjeni zapovjednika brigade) davala mogunost obrane, a ne tamo gdje je zapovjee-
no. O toj promjeni zapovjednik 3. br. ZNG nije izvjestio zapovjednika OG tako da se
stekao dojam da su se snage 3. br. ZNG izvukle, jer nitko nije znao gdje se nalaze.
Tijekom jutra, 06.10.1992. godine, zapovijedio sam zapovjedniku 108. br. HV da vrati
dio ljudstva koje je napustilo bojinicu. Krenulo se u skupljanje ali je ilo sporo, iz Bos.
Broda su stizale razliite informacije uglavnom kontradiktorne. Poslije 11.00 sati osob-
no, sam otiao u Bos. Brod i konstatirao da je grad prazan.
Izdao sam zapovijedi zapovjednicima 108. br. HV i 3. br. ZNG (u prilogu 428) da prije-
u snagama u Bos. Posavinu, ali oito je da zapovjednicibrigada nisu uspjeli realizirati
zapovijedi.
Znao sam da je u to vrijeme u Bos. Brodu u zgradi zvanoj robna kua ostalo 15-tak
boraca 101. br. HV, pa sam uspio iz 108. br. HV prebaciti 40-tak ljudi i jedan tenk sa
Matijom (zvani Kauboj) u Bos. Brod, oko 15.00 sati.
Kasnije sam se angairao na ubacivanju snaga 3. br. ZNG. Meutim zapovjedniku 3. br.
ZNG je na raspolaganju ostala jedna satnija 4/4/3. br. ZNG iz Nove Gradike, koja se
nalazila u Sl. Brodu u vojarni. Oko 17.00 sati sam prisustvovao pokuaju prebacivanja
te satnije u Bos. Brod. Na elu je iao gosp. brigadir Basarac, bez zapovjednika satnije,
bez zapovjednika bataljuna... Pale su dvije MB granate, vojska se razbjeala i nije vie
bila u stanju da prelazi preko Save.
S obzirom da grupi, koja se nalazila u Bos. Brodu nije stizala pomo i oni su se izvukli.
Prethodno sam izdao zapovijed (u prilogu 429) 108. br. HV, da pripremi topove da se
srui, ako zatreba most preko r. Save. Pripreme su izvrene ali posebna zapovijed nije
izdavana. Pad mraka je bila prilika da se jo neto uini ali pokazalo se, samo za izvla-
enje, a ne i za ubacivanje.
Smatram da smo Bos. Brod izgubili na psihikoj pripremi vojaka i postrojbi i nev-
jerojatnoj podlonosti HV za irenje glasina, to opet govori o pripremi vojaka.
Osobno se smatram odgovornim, a kao vojak postien i popljuvan, jer nismo izgu-
bili Brod u krvi i znoju ve u bezglavom povlaenju. (Istaknuo J.Z.)
Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac v.r.714
SLAVONSKO BOJITE
ANALIZA I ZAKLJUCI O BOJNOM DJELOVANJU
NA BRODSKO - DERVENTSKOM RATITU
U PERIODU OD 28. 09. 1992. DO 07. 10. 1992.
Borbena djelovanja u Bosanskoj Posavini temelje se na Sporazumu o prijateljstvu i su-
radnji izmeu Republike BiH i RH toka 6 i 8 od 21.05.1992.god. (21.07.92.god.
op.JZ) i zapovijedi GS HV od 29.05.1992.god., te zapovijedi zapovjednitva Slavon-
skog bojita od 16.09.l092.god. o poduzimanju djelotvornijih mjera za tjesnije sadejstvo
koordinaciju i podrku snaga HVO od strane jedinica HV.
Pored ove zapovijedi GS HV i zapovjednitvo Slavonskog bojita izdali su i vie drugih
zapovijedi upozorenja i uputa za uinkovitije borbeno djelovanje na tom podruju. Pos-
ljednjih dana mjeseca rujna i poetkom listopada operativna situacija na brodsko-
derventskom dijelu fronta pokazuje stalni trend pogoranja. Snage neprijatelja su oja-
ane i neprekidno izvode manje tenkovsko-pjeake napade du cijele crte fronte uz
snanu potporu topnitva i zrakoplovstva. Pored ovog intenzivirana su borbena djelova-
nja po Slavonskom Brodu i svim naseljima Brodskog Posavlja. Snage HV i HVO uspi-
jevaju odlunom obranom odrati crtu fronte i pored slabe materijalne opskrbljenosti
streljivom posebno za topniku potporu, dok je moral dijela jedinica HV, a naroito
HVO dosta nizak i u opadanju, zbog slabe stege i organiziranosti te nejasno definiranih
ciljeva za odlunije pruanje otpora na prostoru Bosanske Posavine.
TIJEK BORBENIH DJELOVANJA DO 06.10.1992.GOD.

Na brodsko-derventskom dijelu ratita angairane su snage banjalukog korpusa sastava
327. mot. br., Osinjska brigada, Srpska brigada "Vujak", Krnjinska brigada, 1. Dubika
brigada, Krajiki odred i Banijski odred ukupne jaine oko 5000 ljudi, tenkova 30, 0T
10, MB 120 mm oko 20, a topniku potporu navedenim snagama davale su topnike
postrojbe jaine jednog mjeovitog topnikog puka.
Koncem rujna mjeseca ove snage intenzivnije su ofanzivno djelovale u zahvatu pravca:
Derventa- Korae, ka Novom Selu, da bi poetkom listopada zbog neuspjeha na ovom
pravcu prenijele teite na pravac: eravac - Unka - Kolibe - Krianovo.
Karakteristika neprijateljevog djelovanja ogleda se u stalnim tenkovsko-pjeakim, na-
padima manjih snaga na vie pravaca. Napadne grupe obino su bile sastavljene od 3 - 5
tenkova, nekoliko OT, PRAGA i vod do oslabljena eta pjeatva. Sve do
30.09.1992.god. neprijatelj nije imao nikakvih rezultata a crta fronte uglavnom je uspje-
no branjena i pored stalnog nedostatka streljiva svih vrsta. U toku 26. do
714
Zapovjednitvo OZ Osijek, Zapovijedniok - GSHV Operativnoj upravi (n/r gen.boj. Franji Feldiju)
Klasa: 035-01/92-01/01, Ur. Broj: 1076-01-92-53, Osijek, 13.10.1992.
30.09.1992.god. izvrena je smjena dijela jedinica pa je umjesto TG-106. br. HV, TG-
105. br. HV i BG-127. br. HV, uvedena na crtu fronte: 103.br. HV, BG-109.br. HV i
BG-2"A" br., dok je na jugozapadnom dijelu uvedena TG-111. br. HV. Ovime je crta
fronte znatnije ojaana i stabilizirana, a u rezervi Slavonskog bojita u punu borbenu
spremnost jo 25.09.1992.god. stavljena je BG-3"A" br. - jaine jednog bataljuna u go-
tovosti za djelovanja prema razvoju situacije. Pored ovog 02.10.1992.god. nareeno je
0Z Osijek da iz sastava 121, 123, 132, 135 i 109 br. HV izdvoji dio snaga jaine BG-do
200 ljudi za ojaavanje crte fronte. U toku 30.09.1992.god. dolazi do slabijeg napada
neprijatelja na sektoru Zborite u zoni odgovornosti 4/108. br. HV i dijelova BG-109.
br. HV, pri emu se 4/108. br. HV izvlai sa crte fronta kao i BG 109.br. HV koja
01.10.1992.god. naputa crtu fronte i odlazi samovoljno, bez odobrenja, u matini gar-
nizon. OG "Ist. Posavina" zatvara naruenu crtu fronte dijelovima 101. br. HVO i uvo-
enjem BG- 2"A" br., ali, uz gubitak prostora u rajonu Zborita. Ovime je crta fronte
ponovno stabilizirana sve do 04.10.1992.god.
Na intervenciju OG "Ist. Posavina" dio snaga 4/108 br. HV vraen je u zonu odgovor-
nosti (svega 35 ljudi). U toku 04.10.1992. god. BG-2"A" br. i dijelovi 101. br. HV i
3/108. br HV pokuavaju ofanzivnim djelovanjem povratiti izgubljeni dio Zborita i
utvrditi crtu fronte na ranijim poloajima.
U toku ovih borbenih djelovanja zbog gubitaka i ranjavanja zapovjednika BG-2"A" br.
napad ne uspijeva, a snage se izvlae prema Gornjim Kolibama i Paraliki. Zapovjedni-
tvo Slavonskog bojita odobrava OG ''Ist. Posavina" uvoenje rezerve ( bataljun 3 "A"
br.) na pravcu: Krianovo - Kolibe sa zaposjedanjem crte fronte do 09,00 sati
05.10.1992. god., a pravac Novo Selo - Paralika ojaava sa BG-135 br. HV. Meutim
uslijed ovakve situacija na sektoru Zborita 2 i 4/108. br. HV samovoljno, bez odob-
renja, naputaju svoje poloaje, a da zapovjednitvo brigade o tome ne obavjetava OG
"Ist. Posavina".
TG - 3 "A" br. kasni sa uvoenjem i zaposjeda crtu fronte u rajonu s. Krianovo - s.
Donje Kolibe tek u 17.00 sati 05.10.1992.god., kada je ve u prijepodnevnim satima
3/108. br. HV izvuen bez odobrenja OG "Ist. Posavina", a do 17.00 sati i 1/108. br.
HV, ime je kompletna l08. br. HV samovoljno napustila crtu fronta i izvukla se u Sl.
Brod, a ljudstvo otpustila svojim kuama na odmor. Zapovjednitvo OG "Ist. Posavina"
u veernjim satima 05.10. prikuplja dijelove 101. br. HVO i zatvara crtu fronte u rajonu
Brodsko Polje na pravcu: Struga - Bos. Brod, ime zajedno sa BG - 3"A" br. pokuava
konsolidirati crtu obrane. Tijekom noi 5/6.10.1992. god. BG-3"A" br. samovoljno se
izvlai sa crte fronte i samovoljno odlazi u Sl. Brod, ime je pravac s. Krianovo - ra-
finerija bio otvoren za prolaz neprijateljevih snaga.
U jutarnjim satima 06.10.1992. god. kada je primjeen prodor neprijateljevih snaga na
pravcu: s. Krianovo - rafinerija, dijelovi 101. br. HVO iz Brodskog Polja u paninom
bijegu naputaju crtu fronte, spaavaju svoje porodice iz Bos. Broda i neorganizirano se
izvlae u Sl. Brod.
Po saznanju, da je neprijatelj presjekao komunikaciju Bos. Brod - Novo Selo u rajonu
rafinerija, snage sa pravca: Paralika - Novo Selo - s. Sijekovac naputaju borbene polo-
aje i izvlae se ka s. Korae i dalje preko r. Save u Slavonsku Posavinu.
TG-111 br. HV i TG-157. br. HV organiziraju krunu obranu u rajonu s. Korae i ne
dozvoljavaju gubitak ovog dijela fronte. Od 09.00 sati do 17.00 sati zapovjednitvo Sla-
vonskog bojita, OZ Osijek i OG "Ist. Posavina" pokuavaju na sve mogue naine pov-
ratiti dio snaga u Bos. Brod u kome u to vrijeme nije bio neprijateljevih snaga, ali bez
rezultata. Zapovjednitvo 108. br. HV i 3 "A" br. daju obeanje da e u Bos. Brod pov-
ratiti: 108.br. HV - 250 ljudi, a 3"A" br. 1. satniju, to ne ine. Pokuaj da se iz drugih
jedinica OZ Osijek dobije dio snaga ne uspijeva ime je ulaskom etnika oko 17.00 sati
u Bos. Brod isti definitivno izgubljen.
Pokuaj organizacije neposredne obrane mosta na r. Sava na desnoj obali takoer ne us-
pijeva, jer niti jedna jedinica ne eli da prijee na drugu obalu. U popodnevnim satima
06.10.1992. god. zapovjednik Slavonskog bojita osobno je zapovjedniku OZ Osijek i
OG Ist. Posavina" izdao nareenje da se osigura obrana mosta i sprijei njegovo rue-
nje. Zahtijevao je da se most pripremi za obranu, dobro zaprijei fortifikacijskim prep-
rekama, a kolovozna traka manjim brojem protuoklopnih mina. S obzirom da ni jedna
postrojba HV nije htjela da prijee na desnu obalu r. Sava u svrhu neposredne obrane
mosta na most je upuena specijalna jedinica MUP-a SI. Broda, a za neposrednu zatitu
odreena su 4 tenka M-84 koji i u nonim uslovima mogu tititi most, te 2 topa T-12.
Inenjerijskoj postrojbi 37 in. pont. bat. nareeno je da izvri fortifikacijsko zaprea-
vanje na mostu, te da pregleda kompletan most i skine eventualno zaostala eksplozivna
punjenja sa istog.
Odobrenje za eventualno ruenje mosta moe izdati samo zapovjednik Slavonskog bo-
jita uz prethodnu konsultaciju sa GS HV i vrhovnog zapovjednika. Cjelokupnim ak-
tivnostima u toku 06.10.1992.god. neposredno se rukovodilo sa zapovjednog mjesta OG
"Ist. Posavina" u Sl. Brodu gdje su osobno bili prisutni zapovjednik Slavonskog bojita,
zapovjednik OZ Osijek i zapovjednik OG 'Istona Posavina', a asnici ovih zapovjedni-
tava angairani su u potinjenim postrojbama i direktno na crti fronte. Zbog opasnosti
unitenja snaga na s, Korae u 18.00 sati 06.10.1992. god. zapovjednik Slavonskog bo-
jita donio je odluku o njihovom planskom i organiziranom izvlaenju preko r. Sava na
skelskom mjestu prelaza u s. Korae, koje je jo u jutarnjim satima blagovremeno oja-
ano jednom skelom i jednim transporterom PTS. Izvlaenje ovih snaga izvreno je u
toku noi 6/7.10.1992. god. bez gubitaka u ljudstvu, iako pod snanom vatrom neprija-
telja. Manji dio neispravne i oteene tehnike ostao je na bojitu.
U 03.10 sati 07.10.1992.god. sruen je jedan raspon Savskog mosta od nepoznatog
izvrioca. U veernjim satima 06.10.1992.god. na zapovjednom mjestu OG "Ist. Posa-
vina" osobno je doao i na. GS HV general zbora Anton Tus, radi neposrednog prua-
nja pomoi i upoznavanja sa nastalom situacijom. Nareeno je zapovjedniku OZ Osijek
da hitno poduzme mjere organizacije obrane na lijevoj obali r. Sava, te da formira komi-
siju koja e ispitati sve injenice i okolnosti koje su dovele do ovakvog razvoja situacije
i gubitka mostobrana na Brodsko - Derventskom dijelu ratita. Za predsjednika komisije
odreen je naelnik taba Slavonskog bojita brigadir Josip erni. U toku
07.10.1992.god. organizirana je obrana na lijevoj obali r. Sava snagama: 121, 108, 157,
103. br. HV i domobranske bojne SI. Brod.
Uinjeno je sve da se ljudstvo 101, 103. br. HVO i samostalne bojne s. Korae prikupi
na irem prostoru Sl. Broda, organizirano smjesti i odmah otpone sa radom na njiho-
vom ponovnom ustrojstvu te osposobljavanju za naredna bojna djelovanja. Ulau se
napori da se sa civilnom vlasti Slavonskobrodske opine razrijee problemi prihvata i
smjetaja izbjeglog stanovnitva.
ZAKLJUAK
1. Ukupan odnos snaga u ljudstvu i borbenim sredstvima za obranu mostobrana bio je
u cjelini prihvatljiv, meutim uslijed nedostatka streljiva osobito veih kalibara za
potporu, te POB i PZO na visinama iznad 3000 m, inio ga je dosta nepovoljnim. S
obzirom da intenzitet borbenih djelovanja u ovom periodu nije bitnije pojaan nema
opravdanja sa vojnike toke gledita za navedene postupke postrojbi, a posebno za
samovoljno naputanje crte fronte.
2. Nedefinirani i nejasni stavovi oko upotrebe jedinica HV izvan podruja RH (osim

dobrovoljaca) i zabrana da se vri topnika potpora sa prostora RH snaga koje su
djelovale u Bosanskoj Posavini, direktno je uticalo na stanje borbenog morala i stva-
rao osjeaj nemoi kod zapovjednika i vojnika. Jednako negativno uticalo je i stanje
u postrojbama HVO nastalo velikim gubicima, nemogunou popune zbog izbjega-
vanja vojnih obveznika sa ovog podruja da se ukljue u postrojbe HVO, te slaba
organiziranost i stega u ovim sastavima.
3. Podnoenje lanih izvjea, te netono i neblagovremeno izvjetavanje o stvarnoj si-
tuaciji na crti fronta.
4. Nemogunost poduzimanja stegovnih mjera te krivinog gonjenja za ne izvrenje
zapovijedi, samovoljno naputanje crte fronta, izbjegavanje upuivanje jedinica u
OG "Ist. Posavina" ime je ozbiljno naruen sistem zapovijedanja, a emu je dopri-
nosila opa klima na irem prostoru Slavonije.
5. Operativna planiranja i blagovremene reakcije bitno su naruene slabom i neblagov-
remenom popunom streljiva svih vrsta.
6. Nepotivanje plana zamjena postrojbi, ustaljena praksa otputanja na odmor i nemo-
gunost osiguranja priuve za intervencije, negativno su se odrazile na ovu situaciju.
7. Nerijeena pitanja odnosa meu postrojbama SI. Broda, a posebno problemi mobili-
zacije i demobilizacije ljudstva za popunu, te uplitanje opinskih struktura u poslo-
ve zapovijedanja vojskom doprinijeli su ovakvom stanju.
Po ocjeni zapovjednitva Slavonskog bojita osnovni uzrok gubitka Bosanskog

Broda i cijelog mostobrana jeste samovolja zapovjednitva 108. i 3.'A' br. HV i
101. br. HVO koje nisu postupile po zapovijedima nadreenih zapovjednitava i
samovoljno su, bez prisile od strane neprijatelja, te opravdanih razloga, napustile
bojite i tako najizravnije uticale na ovakav razvoj situacije. (Istaknuo J.Z.)
Zapovjednik Slavonskog Bojita, general bojnik Petar Stipeti v.r.715
715
Zapovjednitvo Slavonskog Bojita, Zapovjednik generalbojnik Petar Stipeti, Kl. 032-01/92-01,
Ur.br. 1076/5-01-92-205, akovo, 12.10.1992.god.
564 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
O istom
m dvije godinne kasnije - general
g Petar Stipeti
IV.SLUBENI STAVO
566 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
IV.SLUBENI STAVO
Dokumentt br. 43 Izvjee o padu

p Bosanskog Brroda, Stipeti - Tu
manu 1994.
I Z V J E E I.
O STANJU SIGURNOSTI
u zapovijednitvima i postrojbama u OG Istona posavina
Brigadir Josip Perkovi, pomonik ministra obrane RH za SIS
Organizacijom i ustrojstvom Sigurnosno-informativne slube (SIS)

Ministarstva obrane uspostavljen je Centar SIS-a u Osijeku koji ko-
ordinira sve aktivnosti pripadnika Sigurnosno-informativne slube
na podruju OZ Osijek. Na podruju Operativne grupe 'Istona
Posavina' (OGIP) od njenog formiranja Sigurnosno-informativna
sluba angairala je l0 djelatnika za obavljanje poslova iz djelokru-
ga rada slube, od ega su dva djelatnika rasporeena u zapovjed-
nitvo Operativne grupe 'Istona Posavina', a ostali u brigadama ko-
je su borbeno djelovale na tom podruju.
Sukladno zapovijedi ministra obrane od lipnja 1992. godine Sigurnosno-informativna
sluba pruila je pomo u organiziranju i ustrojstvu SIS-a u postrojbama HVO i to u
l02, l04, l06 i l08 brigadi HVO. Djelatnici Sigurnosno-informativne slube u navedenim
postrojbama HVO neposredno su kontaktirali s djelatnicima SIS-a u Operativnoj grupi
'Istona Posavina' gdje se koordinirao daljnji rad.
Dana 0l. travnja, 1992.godine zapovjednitvu operativne grupe 'Istona Posavina' i OZ
Osijek dostavljena je prva informacija o sukobima na podruju Brkog i loem stanju
obrane na podruju Istone Posavine. Tada je dolo i do prve reakcije i ova je informa-
cija od tadanjeg zapovjednika Operativne grupe 'Istona Posavina' ocjenjena kao neto-
na, no kasniji slijed dogaaja je to demantirao.
Od tada pa nadalje djelatnici SIS-a su svakodnevno davali informacije o stanju u
postrojbama i samom zapovjednitvu u kojima su prevladavale informacije o sla-
bom moralnom stanju u postrojbama, slaboj borbenoj gotovosti, slaboj organizaci-
ji loim odnosima u zapovijednitvima, nepoduzimanju mjera za uvrivanje ste-
ge u svezi odbijanja odlaska na bojite i samovoljnog naputanja bojita, o neistini-
tom izvjeivanju o broju vojaka u postrojbama i stanju na liniji bojinice, o po-
manjkanju i neracionalnom troenju streljiva i topnikih projektila te koliziji u
donoenju pojedinih zapovijedi izmeu zapovjednitva Slavonskog bojita, zapov-
jednitva OZ Osijek, zapovjednitva Operativne grupe 'Istona Posavina' i IZM-a
i dr. (Istaknuo J.Z.)
U svezi s navedenim pojavama sluba je u obliku pismenih izvjea informirala o emu
iznosimo neke statistike pokazatelje:
- Od poetka travnja 1992.god. o situaciji na podruju Operativne grupe 'Istona
Posavina' djelatnici SIS-a u OGIP-u i postrojbama uputili su Centru Osijek 176 izvjea.
- Centar SIS-a je na temelju takvih izvjea uputio: 132 informacije Upravi SIS-a MO,
29 informacija Zapovjednitvu OZ Osijek, 11 informacija Obavjetajnom odjelu OZ
Osijek, 5 informacija Zapovjednitvu slavonskog bojita, 5 informacija Zapovjednitvu
Operativne grupe 'Istona Posavina'.
Uprava SIS-a ministarstva obrane je na temelju tih izvjea uputila informacije o stanju
sigurnosti na podruju Operativne grupe 'Istona Posavina': 3 informacije Predsjedniku
RH dr. Franji Tumanu l0 informacija predstojniku ureda za zatitu ustavnog poretka
gospodinu Josipu Manoliu, 56 informacija ministru obrane gospodinu Gojko uak, 9

informacija naelniku GSHV general zbora Anton Tus, 17 informacija obavjetajnoj up-
ravi MO.
Temeljem zapovijedi ministra obrane od 11. kolovoza, 1992. god. izvren je inspekcij-
ski pregled rada djelatnika SIS-a na podruju Operativne grupe 'Istona Posavina' kojom
prilikom nisu utvrene slabosti u radu i organizaciji SIS-a. Informacije su na vrijeme
dostavljene zapovjednicima i na osnovu njih su mogli reagirati i poboljati stanje u pos-
trojbama i zapovijednitvima.
Dana 24.09.1992. god. temeljem zapovijedi naelnika GS HV izvrena je analiza stanja
u Operativnoj grupi 'Istona Posavina' u svezi samovoljnog naputanja poloaja i nei-
zvravanja zapovijedi nadreenih zapovjednitava u svezi poduzimanja stegovnih
ili krivinih mjera odgovornosti. Tom prigodom djelatnici slube su iznijeli svoja za-
paanja o kojima su ranije izvjeivali u svezi slabosti u postrojbama i zapovijednitvi-
ma to su prisutni i potvrdili kroz svoje diskusije.
Navodimo samo neke karakteristine injenice, koje su dominirale u izvjeima, a od-
nose se na:
1. Stanje u zapovjednitvu Operativne grupe 'Istona Posavina':
- este smjene kadra - asnika u zapovijednitvima
- velik protok osoba u zapovijednitvima bez osobite potrebe te prisustvovanje sa-
stancima neovlatenim osobama i slino,
- prihvaanje i irenje dezinformacija,
- poveanje broja zaposlenih bez osobite potrebe (tijekom kolovoza zapovjedni-
tvo OGIP-a broji oko l00 osoba,
- koritenje sredstava veze na nepropisan nain,
- u cjelini loa organizacija rada zapovjednitava to je utjecalo na pogoranje me-
uljudskih odnosa to je dovelo i do sukoba.
2. Stanje u svezi ne odlaska postrojbi na bojite u Istonu Posavinu:
- dana 30.06.1992. god. u Valpovu odrane demonstracije rodbine pripadnika 107.
brigade HV pod utjecajem lokalnog opinskog rukovodstva u cilju sprijeavanja
odlaska pripadnika brigade na bojite u istonu Posavinu, rezultiralo je neodlas-
kom na posavsko bojite, a nastala atmosfera prenosila se i na druge postrojbe,
tako da na podruju OZ Osijek nije bilo mogue uputiti kompletnu postrojbu na
bojite u Istonu Posavinu.
3. l08 brigada HV
- Oit utjecaj opinskog lokalnog rukovodstva Slavonskog Broda, a trebala je biti
nosilac svih borbenih aktivnosti u Bosanskoj Posavini (najbrojnija, najopremlje-
nija). Dana 05.l0.1992. god. kada su sa linije bojinice izvuene bez odobrenja
postrojbe l08. brigade, dolo je do raspada linije obrane i pada Bosanskog Broda.
4. 3 "A" brigada HV
- tijekom lipnja nije na vrijeme zaposjela poloaje, rasporedila se 5 km u dubinu
to je omoguilo neprijatelju napredovanje, te pojavu nekontroliranog naputanja
linije bojinice od strane postrojbi HVO,
- tijekom 05.-06.l0.1992. god. postrojbe 3. "A" brigade HV takoer su samovoljno
napustile poloaj i omoguile neprijatelju slobodan prostor za prodor ka Bosan-
skom Brodu.
5. Postrojbe HVO
- prikazuju lano brojno stanje poradi podizanja plaa (primjerice 102. i l05. bri-
gada HVO dre samo jednu treinu vojnika na liniji bojinice, a brigade u potpu-
nosti primaju plae),
- nekontrolirano naputanje linije bojinice - l0l. brigada HVO u nekoliko navrata,

posebice 06.l0.1992. god. kada se izvlai bez odobrenja, nakon ega pada Bo-
sanski Brod.
Za napomenuti je da su djelatnici Sigurnosno-informativne slube pored redovnih pis-
menih izvjea o stanju u postrojbama i usmeno izvjeivali zapovjednitva svih nivoa,
te su na temelju tih informacija mogli blagovremeno reagirati.716
Pet dana kasnije.

Brigadir Josip Perkovi, Pomonik ministra obrane RH za SIS
I Z V J E E II.
O STANJU SIGURNOSTI
u zapovijednitvima i postrojbama u OG Istona posavina
FORMIRANJE OPERATIVNE GRUPE ISTONA POSAVINA
Vojnim postrojbama Hrvatske vojske na podruju Operativne zone Osijek zapovijeda

brigadir Vinko Vrbanac, a naelnik taba je erni Josip. Zavisno o situaciji na bojitu
Zapovjednitvo Operativne zone Osijek za odreena podruja formira svoja Izdvojena
zapovijedna mjesta (IZM). Za podruje Bosanske Posavine, Glavni stoer HV formirao
je Operativnu grupu za istonu posavinu (OGIP) koja je zaduena za koordinaciju i ru-
kovoenje borbenim aktivnostima preko Save. Za svoj rad OGIP je direktno odgovoran
Glavnom stoeru HV. Sadanji zapovjednik OGIP je brigadir Vinko tefanek, koji je
prije postavljanja na tu dunost bio zapovjednik 108. brigade HV.
Zapovjednitvo OZ Osijek nema nikakve kompetencije nad OGIP, osim to je duno da
ga logistiki podrava.
Dolaskom generala Stipetia na mjesto zapovjednika Slavonskog bojita (sjedite u a-
kovu) ukida se IZM Operativne zone Osijek u akovu. Naredbom predsjednika Repub-
like generalu Stipetiu potinjava se Operativna zona Osijek i manji dio Operativne zo-
ne Bjelovar
U zapovjednitvu Slavonskog bojita radi 14 asnika HV zaduenih za odreena podru-
ja
Od formiranja OGIP (Operativna grupa Istona Posavina) u istom je dolazilo do es-
tog mijenjanja kadrova, kao i do poveanja brojnog stanja, tako da je uoi pada Bosan-
skog Broda OGIP brojao oko sto osoba od ega 37 asnika, to je dovodilo do konflik-
tnih situacija i meusobnog optuivanja za nastalo stanje.
Na ratitu u Bosanskoj Posavini bila je angairana i 3. gardijska brigada pod zapovjed-
nitvom brigadira Basarca. Poznato je da je na liniji Basarac - tefanek esto puta dola-
zilo do sukoba. Naime, prema rijeima tefaneka, brigadir Basarac nije htio od njega
716
MO RH SIS (Sigurnosno informativna sluba) Zagreb, Pomonik ministra, brigadir, Josip Perkovi
- ministru obrane RH gosp. Gojku uku, pomoniku ministra za Informativno propagandnu djelat-
nost (IPD) general-bojnik Slobodan Praljak, Izvijee o stanju sigurnosti u zapovjednitvima i pos-
trojbama u Operativnoj grupi Istona Posavina, Broj: 512-04/0l-7539/92 Zagreb, l0.l0.1992.god.
(tefanek je u to vrijeme po inu bio pukovnik) primati zapovijedi, te se stoga dogaalo

da je Basarac samoinicijativno odlazio u Zagreb na konsultacije.
Na podruje Bosanske Posavine dolazili su i visoki asnici HV, general Boo Budimir,
general Praljak i general ermak koji je na tom podruju ostao est tjedana. General
ermak je doao zbog poboljanja snabdijevanja postrojbi HVO i HV u Bosanskoj Po-
savini materijalno-tehnikim (MTS) i minsko-eksplozivnim sredstvima (MES). Poslije
njegova dolaska, postrojbe HV bile su znatno bolje opskrbljene navedenim sredstvima.
Nije nam poznato da je dolazilo do sukoba u odnosima izmeu generala Stipetia, bri-
gadira Vrbanca i brigadira tefaneka, ali je dolazilo do kolizije u svezi izdavanja zapo-
vijedi pojedinim postrojbama od strane IZM, OZ i OGIP. Poznat nam je sluaj kada je
brigadir tefanek rekao generalu Stipetiu, ukoliko ne dobije zatraenu pomo u ljud-
stvu da e izvui vojsku iz Bosanske Posavine.
Veliki utjecaj na OGIP imala je lokalna politika (Meter, Piplovi, Sokovi) to se od-
razilo i na postrojbe HV sa podruja Slavonskog Broda. Neslaganje s takvim nainom
rada i utjecaja dovodilo je do sukoba i zahtjeva za smjenom svojih zapovjednika to je
bio sluaj sa zapovjednikom 157. i 139. brigade.
U svezi dogaaja u Bosanskoj Posavini moe se oekivati da e lokalna politika kao
glavne krivce za vojni neuspjeh u Bosanskoj Posavini okriviti hrvatsku vojsku odnosno
njezine zapovjednike, brigadire Vrbanca i tefaneka, te generala Stipetia.
DJELOVANJE 108. BRIGADE HV SLAVONSKI BROD
Situacija na bojitu od 29.09. - 05.10.1992. godine

Zapovjednik brigade pukovnik Stanislav Sori
Naelnik taba pukovnik Stjepan Orekovi
Zapovjednik 1. bataljuna satnik Mato Lackovi
Zapovjednik 2. bataljuna satnik Zlatko Prebeg
Zapovjednik 3. bataljuna natporunik Zdravko Toli
Zapovjednik 4. bataljuna bojnik Zdravko imunovi
Zaposjedanje poloaja
Na osnovu primljene zapovijedi od OGIP dana 28.09.1992. zaposjeli su poloaje:
1. bataljun - 316 vojaka - do 7,30 sati zaposjeo liniju obrane; lijevo: rijeka Sava
(Struga), desno; zakljuno s jablanom na kolibarskom putu prije smetlita.
3. bataljun - 458 vojaka - do 07,00 sati zaposjeo liniju obrane; lijevo: smetlite desno
KT-90. Navedeni bataljuni izvrili su zamjenu 106. brigade HV iz Osijeka.
Izdvojeno zapovjedno mjesto brigade s ukupno 40 ljudi smjeteno je u s. Gornja
Moila.
Tijekom dana neprijatelj djeluje slabijom topnikom vatrom na poloaje 1. i 3. bata-
ljuna. Sve bataljunima pridodane postrojbe i sanitet uli su na vrijeme na liniju obra-
ne bez gubitaka.
4. bataljun - 35 vojaka od 07,00 do 13,00 sati zaposjeli su liniju obrane: lijevo KT-90,
desno Obodni kanal u visini s. Unka.
Zapovjedno mjesto bataljuna s. Novo Selo.
Ove snage su izvrile smjenu 105. brigade HV iz Bjelovara.
Smjenu jedne satnije 105. br. HV od Obodnog kanala izvrila je: jedna desetina iz-
viakog voda brigade, jedna desetina grupe Cer iz 3. bataljuna i Izviaki vod sa
45 vojaka.
2. bataljun - 230 vojaka - do 07,00 sati, dana 30.9.1992. godine zaposjeda liniju
obrane: lijevo - Obodni kanal u visini groblja s. Unka, desno KT-94.
Uoeno je da 2. bataljun treba popunu od 50 vojaka kako bi kvalitetno zatvorio liniju
obrane.
Bojevi moral pripadnika 108. brigade HV nije bio zadovoljavajui poradi dugotraj-
nog djelovanja na bojitu. Vojaci su bili na granici psihofizikih mogunosti, budui
da su od 16.7.1992. do 05.10.1992. godine na bojitu ukupno boravili 45 dana. Po-
radi dugotrajne uporabe dolo je do zamora, zasienosti ratom, a nije postojala mo-
gunost adekvatne popune postrojbi novim ljudima.
Na moral vojaka utjecali su i imbenici, kao to su: nepoduzimanje mjera prema za-
povjednicima i postrojbama koje su odbijale odlazak na bojite, nepotivanje utvr-
enog vremena za zamjenu postrojbi na poloajima (kanjenje ili nedolazak postroj-
bi iz drugih brigada odreenih za zamjenu), te saznanje da vojni obveznici iz BiH
izbjegavaju angairanje u obrani BiH i da se vei broj nalazi u Hrvatskoj.
TIJEK DOGAAJA
U ZONI ODGOVORNOSTI 108. BRIGADE HV SLAVONSKI BROD
Dana 30.09.1992. godine poradi bojevog djelovanja neprijatelja na podruju Ekonomije

postrojbe 4. bataljuna, osim satnije pod zapovjednitvom gospodina Boia, samovoljno
su napustile poloaj u opem rasulu. Unato inzistiranja zapovjednika brigade, zapovje-
dnik bataljuna nije realizirao njegovu zapovijed da postrojbu vrati na poloaje. Pripad-
nici 3. bataljuna i 101. brigade HVO zaposjedaju naputene poloaje.
Neprijatelj uspijeva ui iza linije obrane 2. bataljuna i isti napada s lea. Iza linije obra-
ne 2. bataljuna neprijatelj je uao stoga to su postrojbe 101. brigade HVO iz Bosanskog
Broda, koje su se nalazile na desnom krilu 2. bataljuna bez zapovijedi napustile poloaj,
a o tome nisu obavijestili 108. brigadu HV.
2. bataljun se izvlai iz poluokruenja, te uspostavlja novu liniju obrane za 800 m una-
zad, pri emu nestaje 19 pripadnika bataljuna koje neprijatelj zarobljava, to se negativ-
no odrazilo na bojevi moral postrojbe. Nova uspostavljena linija obrane ojaava se uvo-
enjem 200 pripadnika 2. A brigade (HV).
Dana 02.10. 1992. godine na spoju linija izmeu 101. brigade HVO i 2. A brigade
HV neprijatelj poduzima snaan kombinirani tenkovsko-pjeaki napad i uspijeva pro-
biti obrambenu liniju.
Nakon konsolidiranja snaga 101. brigada HVO poduzima protuudar i odbacuje neprija-
telja do kole u Zboritu, gdje se uspostavlja nova linija obrane.
Tijekom 03.10.1992. godine neprijatelj je povremeno djelovao vatrom iz topnitva i
pjeakog naoruanja, ali nije poduzimao znaajna napadna djelovanja.
Od 28.09. do 03.10.1992. godine brigada je imala 9 poginulih, 19 nestalih i 21 ranjenog
vojaka, od ega 5 tee.
Dana 04.10.1992. godine oko 11,00 sati 101. brigada HVO i 2 A brigada HV otpoi-
nju napadna djelovanja na pravcu od Novog Sela prema selu Zborite u cilju ponovnog
ovladavanja selom Zborite, kako bi se uspostavila prijanja linija obrane. Navedeni na-
pad neprijatelj zaustavlja, prelazi u protunapad, te uspijeva izvriti proboj linije obrane
2. A brigade, iji se pripadnici izvlae s poloaja.
Desni bok 2. bataljuna (108.br.HV) neprijatelj ugroava, budui da je isti ostao nezati-
en izvlaenjem 2. A brigade. Bojei se ponovnog okruenja pripadnici 2. bataljuna
samoinicijativno naputaju poloaj i izvlae se u smjeru s. Gornje Kolibe. Pokuaj za-
povjednika brigade i zapovjednika bataljuna da zadre vojake na nekoj novoj liniji ob-
rane nisu uspjeli. Tada je zapovjednik bataljuna traio i dobio odobrenje od zapovjedni-
ka brigade za naputanje bojita.
Zajedno s 2. bataljunom bojite bez odobrenja napustio je i 4. bataljun na elu s zapov-
jednikom bojnikom Zdravkom imunoviem.
Pripadnici 3. bataljuna formiraju privremenu liniju obrane nakon izvlaenja 2. i 4. bata-
ljuna.
Poradi psihofizike iscrpljenosti pripadnika 3. bataljuna zapovjednitvo 108. brigade
HV zatrailo je od OGIP smjenu pripadnika 3. bataljuna. Nadalje, zapovjednik brigade
zatraio je od zapovjednika OGIP brigadira Vinka tefaneka i generala Stipetia, zapov-
jednika Slavonskog bojita odreivanje odsudne linije obrane, na to su mu isti odgovo-
rili da je nema i da e sljedeeg dana u jutarnjim satima uvesti na bojite 2. A brigadu
HV i dijelove 101. brigade HVO.
Dana 05.10.1992. godine u 6,35 sati 3. bataljunu 108. brigade kao popuna stie manja
grupa vojaka iz 101. brigade HVO koji nisu bili spremni za zaposjedanje date im linije
bojinice. Po izlasku iz kamiona, isti su se razbjeali u manjim grupama, to se negativ-
no odrazilo na bojevi moral pripadnika 3. bataljuna.
Zapovjednik 3. bataljuna je u 07,00 sati izvijestio zapovjednitvo brigade da nije u sta-
nju kontrolirati postrojbu i u 09,00 sati 3. bataljun je kompletan napustio liniju obrane.
Od postrojbi 108. brigade HV, na bojitu je ostao jedino 1. bataljun.
Poradi nedolaska 3.Abrigade HV, 1. bataljun izvodi manevar zahoenja u cilju ustroj-
stva polukrune obrane.
U 15,30 sati zapovjednik (1. bataljuna 108.br.HV) samoinicijativno povlai postrojbu u
smjeru puta prema Bosanskom Brodu.
Uslijed intenzivne topnike vatre, zapovjednik 4. satnije 1. bataljuna (108.br.HV) traio
je povlaenje, a protuoklopna grupa od 36 vojaka iz TG -123, koja je bila u njihovu sas-
tavu , naputa poloaje.
Nakon toga, 1. bataljun se do 17,00 sati samoinicijativno izvlai u Slavonski Brod.
DJELOVANJE 3. A BRIGADE HV
OD 05. DO 07. LISTOPADA 1992. GODINE
Sukladno zapovijedi zapovjednika OZ Osijek brigadira Vinka Vrbanca od 02. listopada

1992. godine 3. A brigada HV prevedena je 03. listopada 1992. godine u najvii stu-
panj bojeve gotovosti, a 3. bataljun je pripremljen za bojevo angairanje u zoni odgo-
vornosti Operativne grupe Istona Posavina.
Uvoenje bataljuna u borbu trebalo je, prema zapovijedi zapovjednika OZ Osijek od 04.
listopada, 1992. godine, izvriti u jutarnjim satima 05. listopada, 1992. godine, po odlu-
ci zapovjednika Operativne grupe Istona Posavina.
Zapovjednik brigade brigadir Ivan Basarac odredio je sljedee snage za uvoenje na bo-
jite:
- 3. bataljun, zapovjednik Dragan Dikanovi
- 3. satnija 4. bataljuna iz N. Gradike, zapovjednik, Boro Jelini
- MAD ( mjeoviti artiljerijski divizion), zapovjednik, Mirko tark
- PZO (protuzrana obrana), zapovjednik, Draen Batrek
- OMB (oklopno-mehanizirani bataljun), zapovjednik, Zdenko uljak
- Vojna policija, samostalna satnija, zapovjednik, Mijo Haranji
Predvieno je da se na bojite uvede ukupno oko 400 pripadnika 3.A brigade. Iako je
predvieno da se navedene postrojbe uvedu na bojite dana 05.10.1992. godine u 09,00
sati, iste se poinju uvoditi tek oko 14,00 sati sa zavretkom u 16,00 sati. Navedena pos-
trojba trebala je zaposjesti poloaje u rajonu s. Krianovo, meutim, isti to nisu uinili,
budui da su, po njihovoj izjavi, na toj lokaciji bile postrojbe neprijatelja. Glede nave-
denog isti zaposjedaju poloaje u s. Donja Moila.
Na taj nain nije ostvaren spoj postrojbe 3.A brigade s 1. bataljunom 108. brigade
HV, koja se je u 15,30 sati samoinicijativno povukla do KT 86 (put prema Bosanskom
Brodu).
(Vidi karte)
U noi 05./06. listopada 1992. godine na poloaje dolazi zapovjednik brigade brigadir
Ivan Basarac poradi organiziranog izvlaenja postrojbi prema s. Struga (na ljunaru uz
rijeku Savu), koje je zavreno 06.10.1992. godine u 11,00 sati.
U borbenom djelovanju poginuli su zapovjednik satnije iz 3. bataljuna i zapovje-
dnik voda , a desetak boraca je ranjeno.
DJELOVANJE 157. BRIGADE HV (SL. BROD) i 111. BRIGADE HV RIJEKA
Dana 02. listopada 1992. godine 200 vojaka 157. brigade HV zaposjelo je poloaje od
rijeke Save do sela Potoani, na iste se nadovezuje satnija TG 111. iz Rijeke, te pripad-
nici Sijekovakog interventnog voda, na koje se nadovezuju postrojbe 2 A brigade.
Pripadnici 101. brigade HVO bili su u priuvi u selo Korae.
Nakon uklinjavanja neprijatelja 05. listopada, 1992. godine, na lijevom krilu, van glav-
nog pravca napada neprijateljskih postrojbi ostaje oko 200 vojaka 157. brigade HV, te
oko 200-300 TG-111. iz Rijeke. Obzirom da su bili odsjeeni od naih snaga, postepeno
organiziraju polukrunu obranu i poinju pripreme za samostalno izvlaenje preko rije-
ke Save, za to kasnije dobivaju i usmeno odobrenje OGIP 06.10.1992. u poslijepod-
nevnim satima, obzirom da je bila presjeena komunikacija Derventa - Bosanski Brod.
Prilikom izvlaenja skelama i amcima 157. brigada HV imala je etiri ranjena, a TG-
111 pet nestalih vojaka. Potpuno su se izvukli sa bojita Bosanske Posavine.
Za napomenuti je da je TG-111 dola na bojite sa oko 1100 vojaka i premda je si-
tuacija na bojitu zahtijevala brzo uvoenje, postepeno je ukljueno samo 200 vo-
jaka na bojite. (istaknuo J.Z.)
DJELOVANJE 135. BRIGADE HV OSIJEK-BELI MANASTIR

04. I 05. LISTOPADA 1992. GODINE
Na osnovu pismene zapovijedi brigadira Vukievi Mile formirana je borbena grupa

135. brigade koja je brojala 146 vojaka uglavnom dobrovoljaca, a za zapovjednika bor-
bene grupe postavljen je bojnik imi Dragan, a za zamjenika satnik Zetovi Sinia. Po
zapovijedi brigadira Vinka tefaneka borbena grupa upuena je 04. listopada na liniju
bojinice kod sela Kolibe s zonom odgovornosti od sela Kolibe prema ribnjaku. Prili-
kom uvoenja postrojbe na podruje sela Kolibe dolo je do pogibije jednog borca, a
est boraca je ranjeno. Poradi navedenih gubitaka i intenzivnog topnikog djelovanja
neprijatelja s uvoenjem borbene grupe na samu liniju bojinice zapoelo se 05. listopa-
da 1992. godine kada je bojnik Branko Kova samoinicijativno preuzeo zapovijedanje i
izdao zapovijed borbenoj grupi za naputanje poloaja, nakon ega je borbena grupa
napustila poloaje koristei skelski prijelaz kod sela Zbijeg na kojem je u to vrijeme
vladalo kaotino stanje.
DJELOVANJE 109. BRIGADE HV
()U tijeku noi 30.09./01.10. zbog opasnosti okruenja ojaana bojna 109. brigade
HV izvlai se bez odobrenja sa bojita, a zapovjednik bojne Gri izvjestio je operativ-
nog deurnog da nije u stanju zadrati vojnike na bojitu.
Navedenu prazninu popunili su vojnici 101. brigade HVO
Prilikom povlaenja ojaane bojne i dva voda 109. brigade, na bojitu su ostavili vod
tenkova, koje je preuzeo zapovjednik oklopno mehanizirane postrojbe 101. brigade
HVO, i koji je odbio naknadni zahtjev 109. brigade da im vrati ostavljene tenkove, te ih
optuio za dezerterstvo.
Od 01.10.1992. godine postrojbe 109. brigade nisu bile angairane na bojitu u Bosan-
skoj Posavini.
DJELOVANJE POSTROJBI HVO OD 04. - 06. LISTOPADA 1992.
Postrojbi HVO se u posljednjih nekoliko dana praktiki nije moglo zapovijedati. 101.
brigada HVO imala je oko 300 vojnika, a 50 vojnika je ve 06.10.1992. pobjeglo u Sla-
vonski Brod. Ostali su izlazili iz Slavonskog Broda zajedno sa civilima tvrdei da e
zbrinuti obitelji i vratiti se u borbu. (sic!)717
Za napomenuti je da je postojala inenjerijski ureena odsudna linija obrane Bosanskog
Broda, koja je izraena poetkom rata. Prilikom borbi za Bosanski Brod ova linija nije
koritena, odnosno niti jedna postrojba nije uvedena na ovu liniju.
O intenzitetu bojevog djelovanja neprijatelja svjedoi i podatak da je tijekom rujna po-
ginulo 64 pripadnika HV, 33 pripadnika HVO, a ranjeno je 650 vojaka od ega 370 te-
e. U Slavonskom Brodu poginulo je 27 civila, a veliki broj je ranjen.718
717
Ova ocjena postrojbi HVO je maliciozna (zlobna, zlurada, pakosna, zlonamjerna, podmukla i
uinjena s predumiljajem). Izrei ju mogao je netko tko nije bio borac, nije bio u borbi, nije
bio na terenu u Bosanskom Brodu 06.10.1992,. godine, nije bio svjedok dogaanja. Pa samo
nekoliko reenica prije ove ocjene, sam autor Izvjea konstatira kako je nakon dezertira-
nja 109. brigade HV prazninu popunila 101. brigada HVO. Nije istina da je 50 vojnika
ve 06.10.1992. pobjeglo u Slavonski Brod, nego je istina kako su se, kao posljednji branitelji,
iz Bosanskog Broda 06.10.1992. godine, u veernjim satima, povukli pripadnici manje gru-
pe iz 101. brigade HVO.
718
R H, Ministarstvo obrane, Sigurnosno-informativna sluba, Zagreb, pomonik ministra, Brigadir,
Josip Perkovi v.r., - MO RH, Generalbojnik Slobodan Praljak, Izvjee o dogaajima na podruju
Operativne grupe Istona Posavina Broj: 512-04/01-7687/92, Zagreb, 15.10.1992.
KOMISIJA VIJEA NARODNE OBRANE RH719

Temeljem odluke predsjednika Republike Hrvatske, na sjednici Vijea narodne
obrane Republike Hrvatske formirana je Komisija vijea NO u sastavu: general pu-
kovnik Ivan ermak (predsjednik komisije), general bojnik Slobodan Praljak, gene-
ral bojnik Josip Luci, general bojnik Franjo Feldi tajnik, imenovan na prvoj sjednici
Komisije, te zamjenik ministra unutarnjih poslova mr. eljko Tomljenovi.
Dakle, tri predstavnika MORH-a (Gojka uka), jedan predstavnik MUP-a
(Ivana Jarnjaka) i jedan predstavnik GSHV-e (gen. Antona Tusa). Malo je udno
kako u Komisiji nije bio niti jedan profesionalac za nadgled, lan Glavne inspekci-
je MORH-a (gen. Martin pegelj). Naime, logino je bilo (ako se eljela cjelovita
istina o uzrocima gubitka Bosanskog Broda i cijelog mostobrana) na elo komisije
postaviti glavnog inspektora MORH-a- pegelja, a ne glavnog logistiara tog istog
ministarstva - ermaka.
Onog istog ermaka koji je, do gubitka Bosanskog Broda, etiri do est tjedana,
na brdu iznad Slavonskog Broda, iz ljuljajue troguze pio viski i pljuckajui preko
svog kicokog cigarpica, jednim okom promatrao vatromet s onu stranu Save - u
Bosanskom Brodu, a s drugim, svoje, dobro uhranjene i njegovane, krvolone doge,
te jo uhranjenije elavce, osobne uvare.
Onog istog ermaka koji je cijelo vrijeme svog boravka na promatranici bo-
sansko-brodskog bojita (u Bukovakom brdu) s jedne strane odravao direktnu tele-
fonsku vezu s Banjalukom, a s druge, na bojitu uvezivao linije onako kako je to
moralo biti.
Onog istog ermaka koji, nakon uzbuenog i nervoznog upi-
ta, uznojenog, umornog i s bojita upravo pristiglog zapovjednika
157. br. HV, bojnika Darka poljara: to je sa streljivom? e-
retski odgovara: Kaj si ti mali tako kurevit, dat u ti dvije gra-
nate, hajde popij jedan viska.
Po autoritetu u komisiji, prvi do ermaka, trebao je raditi i
general Slobodan Praljak.
Onaj isti Praljak koji je, bez znanja zapovjednitva OGIP, u
D. poljar Novom Selu uvezivao i koordinirao rad izmeu svih tih postrojbi
na tom terenu sugerirajui, npr. zapovjedniku 157. br. HV, Ivi
Petriu, kako postoji mogunost da mu etnici dou iza lea ili da moe ostati u
okruenju, te mu savjetovao kako bi najbolje bilo da se povue.
Onaj isti Praljak koji, bez znanja zapovjednitva OGIP, sredinom srpnja, za-
povijeda izvlaenje 2. A br. ZNG (i satniji 109. br. HV) s bojita i njeno upuiva
nje u garnizon.
719
lanovi Vijea (koje je bilo prethodnica VONS-a) bili su: Josip Manoli, Stjepan Mesi, Hrvoje
arini, dr. Jure Radi, Gojko uak, Ivan Jarnjak, Zdenko krabalo, general zbora Anton Tus, ge-
neral zbora Janko Bobetko, admiral Sveto Letica, general pukovnik Ivan ermak, generalbojnik Im-
ra Agoti, generalbojnik Josip Luci i generalbojnik Slobodan Praljak.
Onaj isti Praljak koji je 31. kolovoza 1992. asnicima HV dostavio slubenu
Uputu kako bi domovinu trebali braniti s plaenicima, a ne s domoljubima. (sic!)
Dakle, tako sastavljena i voena komisija je trebala utvrditi istinu o padu Bo-
sanske Posavine. Kako je teklo to utvrivanje istine, moda ponajbolje ilustrira nain
i rezultat ispitivanja prvog logistiara OG Istona Posavina, pukovnika, Pave So-
kovia.
Izjava pukovnika Pave Sokovia, s pitanjima i odgovorima, sadri ukupno
4.629 rijei. Zajedno s uvodom i pitanjem generala Feldija: kao pomonik za logi-
stiku operativne grupe kako prosuujete ulogu logistikog osiguranja u cijelos-
ti, a u svezi sa naputanjem Bosanske Posavine i Bosanskog Broda"? i odgovo-
rom pukovnika Sokovia - tekst ima 169 rijei, odnosno 3,6 % od ukupne Izjave.
Dakle, komisija je, prvenstveno zahvaljujui njenom predsjedniku (i Sokovi-
evom nadreenom) generalu ermaku, s ispitanikom potroila 4.464 (96,4 %)
rijei na pitanja i odgovore za koje ispitanik nije bio nadlean odnosno kompetentan.
Zato?
Zato komisija pukovniku Sokoviu doputa da lamentira, te uzdu i poprijeko
prosuuje i osuuje ljude i pojave - za koje nije nadlean niti kompetentan. Odnosno,
zato komisija, a naroito general ermak, potie Sokovia da govori o temama za
koje nije ni nadlean niti struan?
Vjerojatno zbog toga kako se ne bi razgovaralo o meritumu stvari. Naime, pu-
kovnik Sokovi je (pored date pismene izjave) pozvan kako bi Komisija neposred-
no od njega ula informacije. Informacije, a ne prosudbe.
Meutim, od 42 postavljena pitanja (ermak 25, Luci 10, Feldi 7) jedno jedino
se odnosilo na logistiku. Bilo je to prvo pitanje koje je postavio general Feldi. Ali, i
to pitanje nije postavljeno kako bi komisija od ispitanika dobila konkretne informa-
cije, nego je upitan kako prosuujete ulogu logistikog osiguranja? Pitanje je
formulirano tako kao da je postavljeno neutralnom ekspertu za logistiku, a ne izrav-
nom sudioniku, nadlenom i odgovornom za snabdijevanje postrojbi OG Istona
Posavina. Pa upravo je komisija imala zadau, temeljem egzaktnih informacija do-
bivenih od ispitanika, prosuditi o konkretnim stvarima, ljudima i pojavama.
Kako je to mogue? Kako je mogue da, unato notornoj istini kako je u OG
Istona Posavina kronino nedostajalo streljiva, da se glavnog logistiara te iste
OG ne upita - koji su razlozi tome?
Pa mogue je zbog toga to je predsjednik komisije - Sokoviev dobavlja.
Tko iz Komisije da postavi to pitanje Sokoviu - ermak. Pa svima je bilo jasno
kako bi konani odgovor na to pitanje morao dati sam predsjednik komisije - er-
mak.
Kako je imenovana, tako je i voena, kako je voena tako je i radila, a kako je
radila takvi su joj i rezultati - netransparentni. Sve su rekli i nita rekli nisu. Nema
oiglednog, nedvosmislenog i razumljivog zakljuka - tko je kriv za gubitak Bosan-
skog Broda? Tko je izdao zapovijed za ruenje mosta izmeu Brodova na Savi?
U nastavku prenosim izjave nekih ispitanika i zakljuno izvjee Komisije Vije-
a NO - u cijelosti.
Izjava zapovjednika 3. bojne 3. A br. HV

satnika, Drage Dikanovia
Luci: "Ovako, moete nam rei vrijeme kada ste dobili zapovijed o ukljuivanju
na bojite Bosanskog Broda"?
Dikanovi: "Pa ja sve zapovijedi koje sam primio oko toga bojita primio sam usmeno. I
sve te naredbe primao je moj zapovjednik g. Basarac. On je primao pismene, a
ja sam dobio usmenu negdje oko 8 sati petoga, sam dobio naredbu da se mo-
ram preseliti do 10 sati. Meutim, ja sam odmah poslao izviae da bi izvidjeli
taj teren gdje sam ja bio poslan, meutim kasnio sam iz razloga to popunu
MTS-a nisam dobio na vrijeme iz Operativne grupe, tako da sam preo negdje
oko 14 sati. Poslije 11 sam dobio tek MTS koji sam traio od operativne gru-
pe."
Feldi: "Je li vama 4.-tog stavljen bataljun u punu spremnost"?
Dikanovi: "Meni je bataljun stavljen puno prije u punu pripravnost, ali sam ja 4. dobio
odobrenje da pustim vojsku kui (istaknuo J.Z.) jer sam bio tamo na Ljes-
kovcu, bilo je estoko je bilo u radu, nisam ih mogao drati u gradu tamo u vo-
jarni, a na Ljeskovcu sam imao ator i nisam imao nita osim atora, znai da
ljudi su tamo spavali na zemlji u svojim vreama, tako da su ve bili slabo mo-
tivirani za prelazak i tako da sam dobio odobrenje da ih u nedjelju pustim kui,
ali ve u kasnim satima u nedjelju sam dobio opet poziv da ih moram dii nat-
rag."
Feldi: "Tako da ste poslije cijelu no ih morali skupljati jer su ljudi otili ve
doma. Nas interesira jedan konkretan podatak. Ima informacija da su e-
tnici znali kad e biti uvoen Va bataljun. Vi ste tog dana kad ste uvoeni
odmah uli u vatru i imali ste velike gubitke".
Dikanovi: "Pazite, ne znam da li su oni odmah znali o tome ali ve sutradan su poeli sa
svojim megafonima najavljivati da 3. bojna ili da se preda ili da se povue. I u
tom povlaenju da nee ih nitko ometati, tako da su oni bili obavijeteni, sa ko-
je strane ne znam. Jer su preko megafona to je moje deke zaudilo kako su
oni znali da smo mi tu."
Luci: "Kolike ste gubitke imali u to vrijeme"?
Dikanovi: "Pa ja sam u ta dva dana imao sam dva mrtva. Zapovjednik satnije ustvari, on
je odmah poginuo tamo, a sutradan je poginuo zapovjednik voda u prvoj satni-
ji. I imam trojicu ranjenih."
Luci: Moete li mi samo rei kakvoj vatri ste bili izloeni, da li je to bila pjea-
dijska ili artiljerijska vatra ili kombinirano, samo da vide situaciju koja je
bila tamo u to vrijeme"?
Dikanovi: "Pazite ja kad sam uo da je poginuo zapovjednik satnije odmah sam uzeo
svoje pratioce koji su meni sad dodijeljeni i par momaka iz druge satnije i htio
sam da ga naem, da ga potraim jer on je iao u obilazak jedinice poto je bila
rasporeena na liniju, iao je da ih obie i tu je nastradao. On je iao vozilom
iza linije, negdje se zatekao na prvoj liniji i tu je poginuo. I iao sam tamo da
ga pronaem i nismo ga nali u to vrijeme. I tako, ve je bio mrak imali smo
samo vatru od 60mm. A sve ostalo je pjeadija radila koja je, ne mogu rei da
je znala ali pretpostavljam da je znala. Sto znai da su ulazili upravo tamo gdje
ja nisam imao svojih ljudi. Znai ili su preko movarnog podruja tamo ili
samim Ribnjakom jer su probijali ba tamo gdje ja sam razmiljao da ne bi tre-
bali doi. Ta oklopna sredstva i to treba da prou komunikacijama i tu sam dao

vee snage no meutim netko je znao, dobro ja mogu sada pretpostavljati to je
bilo jer ne mogu ja rei tono o emu se radi."
Luci: "Da li je IPD sluba 3. brigade vrila psiholoku pripremu vae bojne
prije odlaska na bojite"?
Dikanovi: "Pa sve se to svodi na moju IPD slubu tako da ja sada sam dobio po novome
IPD slubu po satnijama. Tako da moj zamjenik za IPD slubu ima svoje pot-
injene njih trojicu koji sad to obavljaju. "Mislim da je moral bio dobar. Mi
kad smo prelazili, deki uvijek kad su prelazili u Bosnu pjevali su. to su i sad
uradili. Meutim na samom mostu nas je doekalo. Mislim mi kad smo prelazi-
li veliki broj jedinica je prelazio nazad pa smo doekani sa zvidukom i ne
znam ni ja to je sve bilo, tako da je onda moral pao neto nie, jer nisu znali o
emu se radi. Vidjeli su i sami da neto nije u redu im se tako velike jedinice
vraaju, povlae se, pjeice to je najbitnije nemaju svojih prevoznih sredsta-
va."
Luci: "Koje je bilo tono vrijeme i kojeg datuma kad su se te jedinice povlai-
le"?
Dikanovi: "To je bilo u vrijeme mog prelaska, ja sam prelazio oko 14 sati petoga. Bila je
to gomila kolona ljudstva koji su prelazili prijeko, nekontrolirano, kako je ko
stigao tako se prelazilo."
Feldi: "Koliko ste vi dugo na tom ratitu bili"?
Dikanovi: "Mi smo od 4 mjeseca tamo bili od samog ardaka u Derventi kad je to tek
poelo, pa onda Krianovo, pa Kukavice, Plehan, pa onda kad je pala Derventa
onda smo ili na Begluke, pa smo ili na Kostre jo jednom, i sad ovdje zadnje
kad smo bili ovdje".
Luci: "Vi znate priblino gubitke vae bojne na tom bojitu. Moete li nam samo
to rei"?
Dikanovi: "U ta etiri mjeseca 105 ljudi".
Luci: "Znai 3. brigada je izgubila 105 ljudi na ovom bojitu za etiri mjeseca"?
Dikanovi: "Pa da, ja raspolaem sa tim podatkom, ne znam ba tono da li je ba ta broj-
ka, ali tu je negdje."
Feldi: "Vi ste dosta vremena na tom bojitu zajedno djelovali sa pripadnicima
brigada HVO. 101. i 103. Kakav je odnos Vaih boraca bio i Vas sa zapov-
jednicima tih brigada"?
Dikanovi: "Pazite i sad se dogaa taj sluaj da sada 101. brigada treba da ide u Oraje.
Meutim mogu rei i da ti isto deki iz 101. nekako gledaju da opet idu sa 3.
bojnom. Nekako gledaju ako bi iao 3. bataljun prijeko onda bi i oni ili, jer
stvarno smo imali te meuljudske odnose jako velike i mi smo bili potovani
to e svaki pripadnik njihovih postrojbi rei. I uvijek kad bi mi dolazili to bi
odmah krenulo nabolje i njihov moral porastao i tako".
Luci: "Moete nam jo samo rei kada je i to vaa postrojba napustila poloa-
je"?
Dikanovi: "Pa moja postrojba je napustila poloaj, ne mogu vam definirano rei i nije
odmah prela kompletno odjednom nego je ona prelazila u intervalima iz tog
razloga zbog sigurnosti i to ja nisam dozvolio da kompletno prijee jer da ide
tako onda utie na one deke koji su jo bili tamo koji su tukli jo do 10 sati
naveer, ali moji su doli zadnji zajedno samnom od oko 17 do 18 sati. U tom
vremenu negdje. Jer smo ja i moj zamjenik zadnji izali preko mosta".
Feldi: "Kada ste se povlaili preko mosta vaa jedinica je meu posljednjima
naputala Bosanski Brod prema informacijama koje imam. Ko je poslije
vas ostao jo na mostu sa bosanske strane u Bosanskom Brodu"?
Dikanovi: "Pazite ja odmah kad sam preao odmah sam poeo da se bavim obranom Sla-
vonskog Broda. Jer nisam ni razmiljao da bi Bosanski Brod mogao pasti. Ni-
sam razmiljao, ali kad je ve to se dogodilo onda sam pomislio pa zato nisam
bio ukljuen u obranu samog Slavonskog Broda. Jer nekada se morao praviti
taj plan. Jer moda sam ja bio ukljuen, ali nisam bio i ja sam se time poeo
baviti, da bih osigurao kako tako taj most i te dijelove Slavonskog Broda uz
Savu. Tako da nisam obraao panju tko prelazi tko zadnji idu, ali po prii mo-
jih djeaka, kau to su bile neke grupice koje su tamo traale, pucale malo,
vraale se nazad i tako, to znai stvarno smo ostali meu zadnjima. Ne znam
ovaj dio u Korau i to jer sam uo da su se oni vraali sa amcima, ali u samom
Bosanskom Brodu mislim da smo mi meu zadnjima bili."
Feldi: "Nou 6. na 7. vi ste se u veernjim satima 6. povukli preko mosta. Nou 6
na 7 je sa slavonske strane sa nae strane upuena grupa, da li na vozilu da
li sa jednim vozilom,i oko tri sata ujutro je most sruen U to vrijeme ste vi
bili u Slavonskom Brodu na mostu. Imate li saznanja tko je to uradio"?
Dikanovi: "Ja ne da sam bio na mostu nego sam vrio obranu Slavonskog Broda to znai
da je na mostu ostala policija civilna i specijalna policija Slavonskog Broda."
Feldi: "Niti imate informacije o tome"?
Dikanovi: Ne, nisam ni traio informacije.
Luci: "Moete li nam rei vae saznanje o ruenju mosta i ono to ste uli da se
tamo pria"?
Dikanovi: "Pa pazite ja se slabo ukljuujem u to sve jer imam problema sa svojim ljud-
stvom, uglavnom glasine su glasine kojima ne treba vjerovati. Neki kau da su
to nai neki kau da su etnici. to ja ne mogu opravdati ni jedno ni drugo. Ono
to nije tono ne bih htio ni provoditi. Glasine su glasine".
Feldi: "Imate li vi neto osobno da dodate to vas mi nismo pitali, uope vai
dojmovi oko tog podruja, posebno oko naputanja Bosanskog Broda"?
Dikanovi: "Ja ne bih nita posebno rekao samo mi je ao da u tom kad je trebalo obra-
nu Bosanskog Broda vratiti nije bilo nikakve mogunosti da se vrati. Mislim da
se sam grad mogao obraniti. Da je bilo organizirano".
Izjava zapovjednika 101. brigade HVO

Zlatka Hrkaa - igija
ermak: "Po tvojoj prosudbi zato je dolo do naputanja ireg podruja Bosan-
skog Broda? Zna kolike su snage bile dole, koliko je bilo oruja, koliko je
bilo svega da jednostavno padne Brod, a u poetku ste ga branili lovakim
pukama, to je neshvatljivo"?
Hrka: "52 ovjeka su drali cijeli grad. I onda etnici nisu bili ovakvi kakvi su sada
bili. Ja sam drao grad sa 52 ovjeka. Smatram da je u HV-u i u HVO-u os-
novni problem zapovjednici odjeljenja i vodova. U tom trenutku veliki dio za-
povjednika je bio na dokolovanju valjda iz HV-a. To je ovako jedan organiza-
cijski problem koji je bio tada. Sve ostalo to se deavalo ima dve, tri etiri
verzije, od onih o prodaji pa do uea 3. aktivne u tome svemu i onda osnovno

je odsustvo velikog broja domaih ljudi sa podruja inae Posavine razumijete.
Jer meni da je ostalo u ovom trenutku kad su Odak, Modria, amac, Derven-
ta povlaili, jedno 10000 naoruanih ljudi je bilo iz HVO-a prelo preko Bo-
sanskog Broda i nas je jedno 1300 do 1400 ostalo u tom trenutku, da je tih
10000 ostalo vjerojatno ne bi bili sada gdje jesmo. Tu je po meni pogrijeila i
Hrvatska to je dozvolila da izau ti ljudi, vojska naoruana, daleko kvalitetniji
nego to je imao Bosanski Brod. Ostalo se sa malo snaga domaih, logino je
vjerojatno onda razmiljanje ovih ljudi iz Hrvatske koji su dolazili na bojite
tamo da kad nema domaih, i ve pada moral. Ja sam prije dva mjeseca, bili su
ovi iz inspekcije iz Ministarstva neke stvari sam onda ja ve rekao, to u zapis-
nicima stoji da se ne ponavljam, moe se imati uvida u to. Njima sam skrenuo
panju na odreene stvari ak i ljude na koje se moglo moda tada vie neto
poduzeti. Da 108. nije se izvukla, da je 3. aktivna barem 5. ula u 9 sati, kako
je trebala ui a ne u 17,30, ja sam tad uveo 70 ljudi iz mjesne zajednice Centar
tamo na podruje Krianova jer su mi rekli da e doi u 9 sati 3. aktivna briga-
da koja je bila stacionirana u Slavonskom Brodu u vojarni. Ranjeno mi je 58
ljudi, jedan je poginuo tamo u tom Krianovu, ekajui 3. aktivnu. Oni su doli
u 17,30 zauzeli neke poloaje, mi smo tu no ak pojaali oni su ve izvukli iz
Krianova negdje oko 8 sati su se izvukli i iz Ribnjaka, ostavili taj dio tu su e-
tnici uli. Dio koji se zove Greda tamo to je preko puta Rafinerije baklje da bi
sauvao ljude koji su jo bili tamo na jednom dijelu fronte u Novom Selu, Sije-
kovac, jedna satnija njihova sa dva tenka, jednom pragom i etverocijevce 14,5
ja sam drao taj dio da mi ne prijeu etnici u rafineriju, da mi ne presijeku iz-
lazak, jer smo imali most onaj preko Save da se mogu izvui, tamo smo izvukli
ve je nestalo municije u pragama, topovi na tom dijelu. Tad sam povukao tenk
nazad, etnici su uli tu u rafineriju, Brod je plitak za jednu obranu, postoje
dvije ulice to je Radnika i ona biva marala Tita, iza lea je Sava tako da je
mala mogunost obrane, nema podruma nekih na liniji grad sad nije bio prip-
remljen za neku obranu, jer se nije ba raunalo na to. Brzi pad ko to su rovo-
vi, koji su na tom dijelu bili vrlo kvalitetni, ba sam ja bio na razmjeni jednom,
etnici pitaju sami oficiri ovi jugoslavenski zbog ega smo se izvukli. Ovaj ka-
e takve je zaklone, rovove, traneje, bunkere ste imali kae nije mi uope jas-
no. Tenkiste veoma kvalitetne, mi nismo ak nijednu posadu niti jedan tenk
imali uniten u borbi. Nai tenkisti, pet ih je bilo poginulo ja mislim, oni su po-
bjegli van tenka, ni jedan tenk nije pogoen bio, tako da su neke stvari."
ermak: "Pa zato je i udno da su se neke stvari desile onako kako se to desilo.
Inenjerske jedinice su uredile poloaj imali ste poloaje rezervne, imali
ste municije imali ste ljudstva i padate, zbog ega. To si svi postavljamo pi-
tanje, zbog ega"?
Hrka: Da 108. nije ostavila poloaje, da se nije izvukla, znai izvukla se 108., da je
3. aktivna ula u 9 sati ujutro, ne bi se ni 108. povukla tada. Znai ostalo bi
uvezano. E sad zato ovi nisu uli 9 ujutro kako je bilo dogovoreno, zato se
108. povukla, ja nisam imao uvide u to. Mogu konkretnije rei o 101., a moje
miljenje ne mora da bude tono, to je moda i subjektivno miljenje. Ja ne go-
vorim radi emocija o Brodu tako ja sam inae hrvatski dravljanin."
ermak: "Dobro daj mi reci zato se Bosanski Bord nije pripremio za rat i tko je o
tome odluivao"?
Hrka: "Sama organizacija obrane grada na podruju opine je tekla samoinicijativno.

Ja sam, bio sam rezervni oficir u Bilei i kaem 1989. sam otjeran iz Broda i
morao sam utei u Pulu. Bilo je prvo nepovjerenje meu ljudima, normalno ja
sam bio u procjeni, uspio sam deke pridobiti, ali samoinicijativno. HDZ je
slabo radio na tome. To se i u toku borbenih djelovanja u toku ovih 7 mjeseci
isto desilo. HDZ-a nije nigdje bilo. Ja sam par puta ukazivao gospodi iz HDZ-
a, pazite vojsku ne treba otkrivati, to je sve otkriveno davno prije i politiku ne
treba razumijete. Nitko nam nikad nije rekao politiki cilj. Da se angaira taj
HDZ, bilo je prebiranja, da li e Ilija Kljai biti predsjednik ili da li e biti Bri-
zi itd. oni su se vie borili oko toga tko e od njih biti predsjednik Kriznoga
taba nego kako e da ta vojska egzistira, kako da stvori ta borbena djelovanja
ve kad je poela da egzistira. A u samom poetku ilo je neto preko 157.
ermak: A daj mi reci da ne idemo u irinu. Ovih zadnjih dana slijed dogaaja,
pucanja linija, izvlaenja 108., izvlaenja dijela drugih postrojbi da li je
bilo pokuaja odstupne (odsudne J.Z.) obrane grada, da li je netko poku-
ao dali je netko dao nareenje, da li si ti sam pokuao zaustaviti svoje je-
dinice i rekao idemo sada odstupnu liniju, zadnju liniju, idemo uvati grad
i sl. Zato se to nije uinilo"?
Hrka: "Gledajte ja sam brigadu prihvatio vie samoinicijativno jer je dolo do raspada
sistema u 101. tako ja sam tih svih sedam mjeseci spavao sa vojskom, i kada
sam vidio to se deava prvo sam htio otii pa, ao mi je bilo napustiti na kraju
tog svega ostao sam tu i ak nisam bio ni imenovan za zapovjednika zvanino,
pokuao sam da nekako konce pohvatam, da koliko toliko uspijemo to sa lju-
dima i iz svoje 4. bojne koju sam ja osnovao sam bio sam se dogovorio inae,
da emo drati neke stare poloaje to su Skele i Klaonica i mi smo to drali do
zadnjega. I negdje 4. sam krenuo u napad jedan, bili smo dogovorili napad u tri
pravca to je bila glavna komunikacija Brod - Derventa, odavde od Koliba do
mosta ukia gdje je bio spoj 108. i 2. aktivne Francovih. I negdje oko 7 sati ja
sam upoznao na koordinaciji g. tefaneka i jo tamo neke koji su trebali da
uestvuju u toj akciji, donio sam od frekvencija, do svega kako to ide da bih ja
kompletno u toku noi sve primijenio, jer se stalno neto sumnjalo izdaje ovaj,
izdaje onaj i ja sam to u toku noi promijenio od frekvencija, pa nadalje podije-
lio trake, pozvao sam ljude bio g. Soria iz 108. na stadionu Sijekovca, i poe-
tak napada pomjerio u 11 sati a ne u 10. Na treem pravcu tu gdje je bio Franci,
Jozo operativac, ove nae brigade, dolo je do raspada sistema, sa Koliba smo
se nazad povukli, Franci i taj operativac Jozo je bio ranjen. I tu ba na tom
mjestu su etnici uli. Uzeli smo Prebega, to je bilo desno krilo 108. To je bilo
4. Petoga ve dolo osipanje 108., izvlaenja, ja sam tada 4. predlagao da se
snage iz Koraa prebace u Brod. Bili smo na sastanku koordinacije tamo. Tako
da se je ostalo da se jedan dio snaga prebaci iz Koraa u Brod."
ermak: "Dobro jeste li vi pokuali kao zapovjednik 101. brigade, kad se sve to
raspalo, kad je 108. se izvukla, organizirati brigadu, organizirati obranu
Broda i na koji nain se desilo da se najprije povlae tenkovi 108. prije ci-
vilnog stanovnitva i prije svega i tko je uope izdao naredbu da se tenkovi
povlae"?
Hrka: "Moja 4. bojna, od 101. je tri dana prije pada Broda rasputena na odmor i
trebali su se 6. u 10 sati da okupe, to je najkvalitetnija bojna i najbrojnija bila,
oni su bili do 6. To znai jedna kvalitetnija obrana samog grada je bila ve tada
dovedena u pitanje jer se to onoga trenutka kada smo mi iz Koraa izvueni jer
su tu bili danima i mjesecima ta bojna je zauzela Brod i gore bili. Ja sam u toku
noi 5. uspio da sakupim neto ljudi iz te gradske bojne."
ermak: "To sve znamo, ali da li si ti kao zapovjednik 101. pokuao obranu Broda
organizirati"?
Hrka: "Sad vam kaem ostao sam sa malo snaga. Taj dio Mahale, ja sam inae ne
sumnjao u 108. ili bilo koju postrojbu, i taj dio sam imao u rezervi ja. Zvali su
me iz 108. da im fali 30-tak ljudi. Pitao sam gdje, zato fali. Ja u ubaciti iz Si-
jekovca 50-tak ljudi tu, ali oni kau ne nama trebaju ljudi na Strugu. Onda sam
postao svjestan da oni ustvari imaju ljude ali nemaju borce. Njima je trebao na
toj samoj glavnoj komunikaciji Brod - Odak, nisu imali ljudi koji su smjeli tu
ostati. Tako sam tu doao moda i u sukob sa zapovjednitvom 108."
ermak: "A zato se desilo da se vai tenkovi povlae prije svih"?
Hrka: "Zapovjednik naelnik tenkovskih jedinica Kopljar je bio samnom u zapovjed-
nitvu i jedan dio tenkova koji su bili neispravni je dovezen tamo u glavnu uli-
cu do zapovjednitva. Ja sam zapovjedio da tenkovi ne mogu preko mosta ii
jer nije bilo sigurno da se mogu prevesti radi same sigurnosti mosta. Doim iz
iskustva znam im krenu tenkovi, nitko ne zna da li su oni ispravni ili neis-
pravni. Ja sam naredio ak sam doao u sukob sa Matom Kaubojem, koji je tra-
io da se to prebaci i on je taj prvi tenk prebacio. Uspjelo se Stania maloga
vratiti nazad i jo neke deke i pokuati neku organizaciju oko samoga mosta.
Ja kad sam otiao izvjestiti u OG gore bio je g. general Stipeti gore, bio je ef
logistike, naelnik operative Hasan. Stanice su bile u funkciji, u rafineriji se
ve tamo pucalo. General Stipeti je traio da se most zatiti. I da pokuamo na
bilo koji nain da prebacimo neto ljudi nazad, i mali je Stani preao i unitio
dva tenka tamo kod stadiona. E sad postoji neka pria, na radio ureaju smo
uli razgovor izmeu naeg asnika, ja ne zna koje bio i to tamo njihovog Lisi-
ce koji je traio da se ti majmuni izvuku van iz Bosne, ovaj je rekao da ne mo-
e da su to domai Bosanci i da ne moe sa njima zapovjedati i tako. On je re-
kao da e istresti 30 t. elika na Slavonski Brod, da e unititi svaku kuu koja
je na dohvat tenkova ako se ne izvuku ovi tamo. Tada su bili cipelii izali
van iz Slavonskog Broda itd."
Feldi: "Pa ja bi pitao vezano za to izvlaenje 101. iz Broda. Vidjeli su na stadionu
veu grupu iz 101. koja je bila izvuena ranije i koja nije uope bila
spremna da se ukljui u obranu Bosanskog Broda, i tenkove. Kako to da
onaj dio snaga iz 101. koji se ranije izvukao u Brod da nije bio pokrenut
da krene naprijed."
Hrka: "Brod je po meni pao izmeu 7 i 11 sati estoga (izmeu 07,00 i 11,00 sati,
06.10.1992. god. J.Z.). Ja osobno nisam nita odnio iz kue.
Feldi: "A jeste li vi 6. do 10 sati skupili 4. bojnu"?
Hrka: "4. bojna je bila skupljena, ak i petoga 140 ljudi je bilo".
Feldi: "A ostatak"?
Hrka: "Ja sam ak 65 ljudi petoga sam bio u 108. na koordinaciji i reeno je da bi
trebalo ljudi da se spoje tamo na dijelu 108. Prvo je reeno odmah, morao sam
da pazim da mi ne probiju glavnu komunikaciju. Stipa Orekovi je rekao da
do 6 sati ujutro dovedem ljude, i ujutro kad smo doli negdje oko 5 sa tih 50
ljudi oni su rekli da vie ne treba da (je) gotovo. Jedini otpor koji je pruen 4.5.
na tom dijelu linije je na Ekonomiji u Kolibama, i oni su doli naveer rei da
su oni sami gore u Kolibama ak je i artiljerija od 108. tukla po njima jer nisu
znali da su oni jo tamo."
584 RAT U BOSAN
NSKOJ POSAVIN
NI 1992.
Feld
di: "Da lii je brigada dob bila zapovijed da d se povue prreko Save? Jeste li vi
izdali neku
n zapovijed brigadi"?
Hrkaa: "Nitko nije izdao zapoovijed za izvlaennje ljudi, jedinicca iz Bosanskog Broda
zvaninno. Jedino ljudi su
s se osipali sa 108. to se nije veezalo ti, ljudi su izlazili
i
van preeko mosta, jer je bilo nemogue. Bilo
B je govora daa e doi neke snaage."
erm
mak: "Da li je uope posttojalo osmiljenoo zapovjednitvo HVO u Bosan nskom
Brodu u i politike nekak kve nekakve vlaasi. Da li je to poostojalo u Bosan nskom
Brodu u"?
Hrkaa: "Nikadda nikakvih kontaakata nije bilo izmmeu Kriznog taaba i 101. brigadee".
ermmak: "Je li postojalo
p zapovj
vjednitvo HVO--a. Da li se je osjjeao nekakav njegov n
utjecajj i prisustvo"?
Hrkaa: "Taj kooji je trebao da vodi
v narodnu obrranu ispred HVO nikada nije bio u 101.
Ja sam
m ga jednom vidioo u ivotu i to u Slavonskom
S Broddu su me zvali naa jedan
sastanaak ispred HVO-a."
erm
mak: "Znai nije se osjeao nikakav utjecajj HVO-a dolje u Bosanskom Brodu, a
politik
ke Bosanskog Brroda"?
Hrkaa: "Kaem m to sam ve rekkao da je bio sukoob od samoga staarta izmeu predssjedni-
ka Krizznog taba; pa jee tu bio Brizi, paa Pohara, dolo je do nekih nesugglasica
izmeuu njih ne bih tonno zao rei kojih jer bio sam uz voojsku dan i no taako da
nije mee zanimala politikka".
ermmak: "Daj mi
m reci kakav je bio odnos izme u HVO-a i Hrv vatske vojske"?
Hrkaa: "Odnosi su bili dobri, veina
v je to dekki iz Slavonskog
g Broda i iz Bosaanskog
Broda koji se poznaju vev godinama, taako da veina ih je tu, nije bilo proble-
p
ma, miislim. Nije bilo prroblema."
Izzjava naelnika inenjeriije 157. br. HV

H
satnikka Franje tookovia
erm
mak: "Mi sm mo Komisija Vijjea narodne ob brane da ispitam mo
situaciiju po pitanju Bosanskog
B Brodda, pada njegovo og
itd. Im
mamo za Vas jed dno jedino pitan nje. Tko je sruio
most nan rijeci Savi i poo ijoj zapovijed
di"?
tokkovi: "Ja osoobno nisam i zaista upoznat nisamm, upoznat nisam."
erm mak: "Nistee upoznati"?
tokkovi: "Ne".
Luci: "Gdje ste bili u trenuttku ruenja mosta"?
Stokkovi: "Kod kue
k u krevetu, na svoju sreu.. Zaista mi nism mo
imali, ni
n ja osobno kao inenjerac, niti kao
k naelnik inen njerije u 157., mii zada-
tak ruenja mosta nismmo imali, a u tom momentu mi nissmo ak ni most drali,
most jee drala 108. briggada. Ona je imalla osiguranje mossta i most je zapreava-
la i imaala cjelokupnu naau stranu obale".
erm
mak: "Dobrro vi tvrdite da niti
n vi niti inenjjerija 157. briga ade niste imali niita sa
ruenjem mosta"?
Stokkovi: "Ne. Niti
N je postojala zaapovijed za to nitti je inenjerija 15
57. to uradila".
ermak: "Gledajte, ta izjava je malo udna s obzirom da imamo izjave i iskaz svje-
doka da ste Vi taj koji je sruio most i da je to obavila 157. brigada, i to ne
ljudi sa ceste, nego..."
tokovi: "ujte svatko moe rei svata, ja bih volio da osobno vidim tu osobu i da mi
dokae da sam ja to uradio. A osobno nisam uradio i 157. garant nije uradila.
Jer deke znam, pod mojom su da tako kaem kontrolom direktno inenjerci,
znam gdje se kreu, znam to rade i takva zapovijed nije bila. A niti smo imali
pristup mostu. Ja vjerujem da vi imate izjavu od g. Jerka Baia, koji je sad
moj nasljednik kao naelnik inenjerije koji je u to vrijeme ve djelomino
obavljao funkciju naelnika inenjerije, on je tu no kad je pao Bosanski Brod i
no uoi ruenja mosta bio na mostu, negdje oko 9, 10 sati naveer. Jer je bio
dobio usmenu zapovijed od g. tefaneka da ode da pripremi zapreavanje i to
sve skupa da se most ne bi eventualno, koristili oni za prelazak. On je bio na
mostu, meutim u tom izvianju, normalno imao je komplikacija jer 108. je to
ve drala i 108. je zapreila, 108. je i jeeve gore postavila i protutenkovske
mine."
ermak: "Je li 108. omoguila njemu izvianje mosta"?
tokovi: "On je bio gore do mosta i tono detalje, oni su mu omoguili, meutim prov-
jeravali su to je 'ko je, zato, to on ima tamo, kad se vratio zapovjednik mu je
na g. poljar rekao da mi nemamo s mostom nita i da on nije u naoj zoni
odgovornosti i da se klonimo".
ermak: "I vi tvrdite da se 157. a i niti vi niste mogli ni pribliiti mostu, a kamoli ga
sruiti bez obzira na ove pismene izjave, i ovo sve to imamo i o Vama i o
inenjeriji itd"?
tokovi: "Ne. To sigurno. 108. je drala i tko bi iao na svoju odgovornost po bilo kak-
vim uvjetima u noi neto raditi. 108. je tamo drala to. I nitko nije mogao prii
mostu niti bilo to uraditi na mostu."
ermak: "udno malo".
Feldi: "Jeste li Vi ili da vidite to je s mostom"?
tokovi: "Ne ja nisam iao, radi toga to sam ja utorak, to je bio utorak, sam ja bio u
Zagreb dovezao familiju, dovezao majku, jer mi, je neaka u koli upisana bila,
pa sam dovezao majku i naveer sam kasno doao kui, negdje oko 9 sati i ni-
sam iao ni u Komandu ni nikuda, nego ostao kod kue. Tako da zaista u tim
prilikom toga samog dogaaja niti sam bio prisutan niti sam bio u postrojbi.
Tako da to, tko god kae osobno na mene moram otvoreno rei da lae, bez
obzira tko je rekao. Ja osobno moralno, materijalno krivino kako god hoete
stojim iza te izjave da zaista nemam nita s tim mostom, ak naprotiv mi je ao
jer sam ga ja prole godine u 7. mjesecu smo mi most minirali i kaem u jed-
nom smislu mi je ao to ga ja nisam digao. U tom smislu".
ermak: "Dobro ako tvrdite da to niste napravili Vi i da to nije napravila 157. bri-
gada tko je onda to napravio"?
Stokovi: "Ne znam.
ermak: "I tko je po Vaim saznanjima uope mogao to napraviti"?
Stokovi: "Mogao je to netko tko je u dogovoru sa 108. Jer 108. je osiguravala most.
Prema tome netko tko je mogao sa 108. biti u vezi".
ermak: "Vi izriito tvrdite da to niste vi ni 157"?
Stokovi: "Ne, ja osobno nisam, a razgovarao sam sa dekima i bio sam tamo, da zapovi-
jed nikakva nije dola, 157. sigurno nije uradila. Deki su bili na odmoru jedan
dio po povratku s terena, drugi dio je bio direktno dole u Sapcima na svojem
zbornom mjestu. A Jerko je bio oko 9, 10 sati ne znam sad tono u koje doba
po zapovijedi zapovjednika g. tefaneka da izvidi kako zaprijeiti most. I kad
je on bio gore oni su ve zaprijeili iz 108. To znam pouzdano da su inenjerci
108. jeeve postavili na Adu, ve na bosansku stranu i protutenkovske mine na
taj dio mosta, jer sam razgovarao poslije i sa dekima iz 108.
Feldi: "Interesantno izmeu 108. i 157. treba traiti."
Luci: "Nemogue je utvrditi. Jo jednom e se ispitati tono tko je bio zapovjed-
nik na mostu u to vrijeme. Taj mora znati sve. Zapovjednik na mostu u
vrijeme ruenja mosta tono se mora utvrditi tko je bio, koja je postrojba
bila i tko je bio zapovjednik u to vrijeme na mostu. Toga treba odmah
uhapsiti i privesti. Koja je postrojba bila na mostu, koje zapovjednik bio
na mostu i koji ljudi su bili u osiguranju. I uhapsiti zapovjednika i privesti
ga, jer nije se moglo na mostu sloiti. To nije bilo 5 kg na mostu eksploziva
nego je bilo blizu tonu. Toliko eksploziva, trebalo je jedan sat da ga nato-
vare u most. Jedan sat i to ne jedan ovjek nego 10 ljudi je radilo na tome.
Ako je 108. uvala onda je i 108. digla. I tu nema rasprave. Ona postrojba
koja je uvala ta je i digla, drugaije to nije moglo biti. To nije jedan ov-
jek i nije u depu prenio eksploziv nego je to stvarno kamion eksploziva i
to je stvarno jedan sat dola. Samo jedno pitanje, kada je most eksplodirao
od tako jake eksplozije bi li ljudi stradali. Znai da je povukao ljude sa
mostobrana. Da nijedan ovjek nije stradao na mostobranu znai da su
ljudi bili povueni."
Stokovi: "Ako dozvolite rei u vam ono to sam uo, to ne mogu zvanino potkrijepiti
ali se pria da je nekakav uti kamion dovezao eksploziv i tamo ga istresao, a
da je top T-12 s nae strane taj eksploziv aktivirao. To se pria u Brodu. Da li
ima tu neto ili nema ne mogu rei. To sam ja tu priu uo".
Luci: "To sigurno ne. Onaj koji to radi ne moe biti siguran da e eksploziv biti
aktiviran i da e ga ba pogoditi. Mnogo je sigurnije sa upaljaem."
ermak: "Kako su doli do Vas onda i na 157. i davali izjave da ste to uinili? Kome
to treba"?
Stokovi: "ujte vjerojatno nekom treba da se 157. i okalja i skine da bi 108. ostala slav-
na brigada. Bio sam i sam pripadnik 108. do 1. sijenja ove godine kad je 157.
formirana pa sam morao prei".
Luci: "Samo jedno pitanje. Otkud znate kada to veer niste bili na mostu da je
108. bila na mostu?
Stokovi: "Po izjavi moga sljedbenika g. Jerka Baia koji je obavljao ve funkciju na-
elnika inenjerije u 157., koji je sa g. tefanekom bio u operativnoj grupi prije
nego je iao na most. Na mostu je zatekao 108. brigadu, vratio se izvjestio na-
eg zapovjednika, kada mu je ovaj rekao da mi vie nemamo s time nita da je
108. u nadlenosti. To jedino znam zaista, opet po izjavi g. Jerka Baia koji je
sa generalom Stipetiem u Osijeku o tome razgovarao i podnio pismeno izvje-
e.
Izjava pomonika zapovjednika 108. br. HV za logistiku,

pukovnika Pave Sokovia
Feldi: "Mi smo Vas pozvali da ujemo neposredno od Vas informacije koje smo
pismeno dobili. Prouili smo dosta toga. Vie bi eljeli da ujemo, kao po-
monik za logistiku operativne grupe kako prosuujete ulogu logistikog
osiguranja u cijelosti, a u svezi sa naputanjem Bosanske Posavine i Bo-
sanskog Broda"?
Sokovi: "S obzirom da je i povremeno se nalazilo i 23 brigade na
bojitu, nije logistika uzrok pada bojita. Istina i injenica
je, da je bilo trenutaka nepovezanosti u terminima pristiza-
nja pjeadijske municije i teke municije, i deavalo se je u
nekoliko navrata na se nalazilo 7,62 a ne 7,9 i naopako 7,9
a nije bilo 7,62. Ali ni u kom sluaju uzrok pada municija
nije i to se ne moe vezati s tim. To je sigurno. Ako od 22
brigade su bile zadovoljne 20 brigada, onda to govori i o
sistemu i o nainu organizacije, o nainu diobe, o prima-
nju, dijeljenju i svemu ostalome. Nemogue i nevjerojatno je da nitko nije imao
nikakvu primjedbu na logistiku osim, i ova zadnja komisija koja je bila je ree-
no da je pjeakoga streljiva stvarno bilo malo jer su vojnici imali negdje 0,5
BK, a u skladitu se nalazilo 7500 tisua 7,62. Tad je uslijedila intervencija
predsjedniku, jedan fax, drugi fax, tako da se na taj nain to rijeilo. Najnesret-
niji dan u mom ivotu je taj dan, pad Bosanskog Broda, jer nigdje ni u jednoj
kalkulaciji, a doao sam rano to nisam proknjiio, nisam vjerovao da Bosanski
Brod moe pasti pored toliko vojnika koliko je imao. Meutim, ako ja smijem
rei svoje miljenje, znam da ima izvjea, ali ako se na jednom bojitu izdaju
trojne zapovijedi, a injenica je, to ete vidjeti u izvjeima, dakle koja se ne
podudaraju a odnose se na istu stvar, onda je i logino i normalno da je moralo
doi do onoga do ega je dolo. Petri i Brajkovu su razbili brodske redove
tvrdoglavo i uporno, skidajui 6 mjeseci. General Luci je zabiljeio najvei
uspjeh, ja to moram priznati, a bila je katastrofalna greka njegovo povlaenje,
katastrofalna greka za Istonu Posavinu. Stipeti bez autoriteta, zapovijedi se
ne potuju. Svaka mu ast kao ovjeku, ali ako se daju zapovijedi, a ne izvra-
vaju se, a ne potuju se onda je to ravno po meni nuli. Dolaskom generala
ermaka 4 tjedna po prvi put su vezane linije onako kako je to moralo bi-
ti.720 Po prvi puta. (istaknuo J.Z.) Izvjea koja su se dala u Bosanskom Brodu
su lana, sramna , netona, neistinita. Prema tome, a na tom su se bazirale za-
povijedi i izvravale i realizirale se. Prema tome kad se sve to skupa zbroji, mi-
slim da drugaije nije moglo ni zavriti, nego tako kako je zavrilo. Mene samo
jedno zanima i mui, mislim da je i bilo u izvjeima, dolazak g.Basarca i uka-
panje 6 km od prve linije. Mene osobno kao ovjeka koji sam uao u sve ovo
720
Kao to je Ivo Petri, elei pohvaliti pretpostavljenog, raskrinkao sudjelovanje generala Praljka u
dvostrukoj liniji zapovijedanja, tako i Pavo Sokovi, elei se dodvoriti vojnom genijalcu gene-
ralu ermaku, zbog ijeg poznatog ratnikog iskustva su po prvi put uvezane linije onako kako je
to moralo biti, ustvari prokazuje njegovo sudjelovanje u dvostrukoj liniji zapovijedanja. Da je u-
tio - ostao bi filozof. Naime, bolje utjeti i biti smatran glupim, nego progovoriti i otkloniti svaku
sumnju!
dao sebe, odrekao se ene, djece, kao i svi ostali, radio 7 mjeseci prije ovoga,
uvao idiota zapovjednika garnizona Zeca, koji je bio barometar za cijelu Sla-
voniju. Mene je osobno i samo zanimalo ime i prezime ovjeka koji je poslao
Basarca. Tim neredom, ukapanjem njega na liniju 6 km od prve linije zapravo
deava se. Pada Derventa, sve pada... Naalost. Prema tome tu treba traiti uz-
rok. Operativna grupa sa puno ljudi, ini mi se da je spisak 143, nije organizi-
rana. Operativni i to je bilo na terenu nisu izvravali svoj zadatak. Nisu bili
prisutni na prvim linijama, nisu na izvjeima naveer ispravljali zapovjednike
brigada i rekli im u lice da lau, jer lau, jer su izvjea bila lana. Zadnji pos-
jet generala Tusa na kojem je bio prisutan i Vrbanac, Stipeti, ja sam osobno
rekao da 103. brigada je u raspadu. Da je 101. brigada u raspadu. Tad su me
prekorili i rekli da ne priam gluposti, da nije tako...
Dakle ove informacije su ispod stola od ljudi koji su prisutni bili na bojitu i
koji su znali sve. I najvea tragedija svega ovoga je to su etnici znali bolje
razmjetaj naih jedinica na liniji fronte nego Stipeti, Vrbanac i tefanek zaje-
dno. Nita vie."
ermak: "Daj ti meni reci, kakav je odnos bio zapovjednitva Operativne grupe
Istona Posavina i organa vlasti u Slavonskom Brodu i da li ima kakvih
saznanja da li se ta slubena politika mijeala u vojsku"?
Sokovi: "Ne. To je la. Rei u zato. Gospodo Ministarstvo obrane je poelo raditi u
12. mjesecu. Pravo u 12-tom mjesecu, brigada je formirana 28.6. to znai da je
teret sve do kraja 11. mjeseca nosila Opina koja je financirala i hranu, i muni-
ciju, i odjeu i sve ostalo. Prema tome opina kao opina, politike strukture su
dale sebe zajedno u tu brigadu za obranu tada ne Slavonskog Broda nego tada
obranu Vukovara. Sjetite se samo dva proboja 108. brigade bez vae zapovije-
di, bez zapovijedi Stoera, da je jedanput uspio proboj u Vukovar, a da drugi
puta nije uspio proboju Vukovar. Dalje jo vama informacija jedna. Dokle god
je postojao Krizni tab u Slavonskom Brodu, odnosno dok su postojali Krizni
tabovi, funkcioniranje brigade i funkcioniranje odnosa gdje su se tad vodile
druge dvije brigade, funkcioniranje odnosa bio je na zavidnoj visini. Ukida-
njem Kriznoga taba, stvorili su se frontovi, jedan Petri, jedan Brajkovi, je-
dan tefanek, bez koordinacije, bez dogovora, zajednikih akcija, i mi smo za-
pravo od ove dvije brigade napravili kretene od ljudi. Vojaci gospodo nisu kri-
vi. Brod je sam mogao da izbaci oko 9000 vojaka. Mi smo napravili kretene.
Jer na dragi gospodin nije dao da Brajkovieva je jedna ili dvije satnije, bata-
ljuna budu prisutni u Gradici, da su ljudi uli za municiju, za eksploziju, nego
smo dali zone odgovornosti nepostojee, koje tada nisu bile ni vane ni znaaj-
ne, neprijatelj nigdje na vidiku. Nakon sedam, osam mjeseci takvog ivljenja
po kavanama, po gostionama po bilo gdje kuda. Zadnji pokuaj da se od 157.
stvori brigada, to je bila utopija. Prema tome taj odnos vlasti DPZ-a Opine
Brod i utjecaja na zapovijedanje je gola la. Pokuava se pronai sada model da
se skine krivnja sa nekoga a da se navodi znai na nekoga. Sigurno da je to ta-
ko."
ermak: "A daj mi reci kakav je bio odnos vlasti struktura Slavonskog Broda i
Bosanskog Broda i da li je tu bila dobra suradnja? Da li je uope postojala
neka vlast od Bosanskog Broda, HVO-a, civilne vlasti itd"?
Sokovi: "Ono to ja znam moram rei korektno i iskreno da je suradnja bila vrlo visoka.
Pri prvom gotovo padu Bosanskog Broda materijalno-tehnika sredstva veliki
dio poduzea je izvueno u Slavonski Brod, trgovaku organizaciju Brod, gdje
su oni svoju robu dobili na raspolaganje, gdje su oni dobili svoj novac. Bilo je
dogovoreno otvaranje poslovnice Privredne banke Zagreb u Bosanskom Brodu,
gdje je bilo predloeno da se otvori sjedite SDK za Istonu Posavinu u Bosan-
skom Brodu, a ne opet protura netko lane informacije u Slavonskom Brodu.
Ne moe SDK biti na teritoriju Hrvatske, gdje je dogovoreno pod hitno otvoriti
nekoliko trgovina. Dvadeset pet dana poslije oslobaanja Modrie je bio slo-
bodan teritorij u cijeloj Istonoj Posavini. Na alost, politika ili ne znam tko ni-
je odradio svoj dio u tih 25 dana, znai nije brifirano ovo sve to sam ja nabro-
jao i jasno je da je civilno stanovnitvo realo, jer je bilo bez uvjeta za ivot,
logino i normalno. Ali uplitanje u politiku Bosanskog Broda od strane Slavon-
skog Broda ni u kom sluaju, ali suradnja, podrka apsolutna jer i sad se u Sla-
vonskom Brodu nalazi 35000 najmanje izbjeglica. To je jedno. Drugo. Stav
Opine Slavonskog Broda je da porodice svih vojnika iz Bosanskog Broda koji
su se borili na tom ratitu, moramo ih zbrinuti kao da su nae. Mislim da to go-
vori o jednom odnosu dvaju gradova, dviju opina, odnosno dva rukovodstva."
ermak: "Da li su uope imali nekakvu vlast, Begi na elu s HVO-om, Kljai i
drutvo njegovo u Bosanskom Brodu, i da li su drali to u rukama ili je to
sve bilo van njihove moi, s obzirom na prie koje idu, krue itd. Da li
ima kakvih saznanja"?
Sokovi: "Ja to mogu rei ne bih znao puno o tome rei. Begi mislim da je vrlo korek-
tan, a o tim odnosima stvarno ne znam".
Feldi: Zbog ega nije ovo sve to ste rekli uspostavljeno u Bosanskoj Posavini?
Ako je to zacrtano tko je to trebao da provede"?
Sokovi: "Trebao je da provede HVO. Meutim ja istovremeno moram rei da su i koda
nas u Brodu bili pozvani i ministri i doministri s kojima se radio dio Istone
Posavine. Ni taj dio koji je bio dogovoren sa ministrima i doministrima naim
naalost nije izvren do kraja kao ni sada radnja koja je dogovorena nije izvr-
ena jer 2500 vojaka iz Bosanskog Broda i Dervente hoda sa zoljama, osama,
automatima itd. Dakle, jedna tragedija. I ne treba se iznenaditi ako za 5 dana
nakon sad to ne budu dobili hranu nastane u Slavonskom Brodu Libanon. To
se nemojte iznenaditi."
ermak: "Pa dobro gdje je sada smjetena 101. i 103. brigada? Jesu li napravljeni
logori neki za nj[ih prihvatni"?
Sokovi: "Nisu napravljeni logori".
ermak: "Zato"?
Sokovi: "Nisu preli u Oraje i logino je i normalno ako zapovjednitva koja imaju
odreena mjesta u Oraju i imaju odreena mjesta u Domaljevcu, im zapovje-
dnitva nisu prela, znai da nee prijei niti vojska. Sto je logino i normalno.
Prema tome ti ljudi hodaju po gradu, mlate, pijani su, i nakon zapovijedi g. Vr-
banca preksino da im se obustavi isporuka i hrane i MTS-a i svega, jednostav-
no e prerast u jednu kulminaciju da u Brodu moe doi do fizikih obrauna
izmeu nas i izmeu njih. A ta mjera da im se izuzme izdavanje MTS-a dok ne
prijeu u Oraje i u Domaljevac, se pokuava ih prisili, primorati ih na taj nain
da napuste grad Brod i da se presele tamo gdje im je mjesto, ali prvo zapovjed-
nitvo i Krizni tabovi, a onda zajedno sa njima vojska".
ermak: "Dobro, shvatljivo je da im se ne da MTS, ak je bila data naredba da im
se pokupi oruje, da se spremi itd., ali da ih se treba organizirati, da ih se
treba prihvatiti, da ih se treba nahraniti, da se ljudi mogu prestrukturirati
i s njima dogovoriti, onda ih baciti na orako ratite to je u redu. Ne moe
ih sad pustiti pod orujem bez hrane, bez iega da hodaju i laprdaju sami
od sebe. Kam'.?
Sokovi: "Ni vojne ni civilne ni bilo koje druge vlasti ne obavljaju svoj dio posla".
ermak: "Ni sada"?
Sokovi: "Ni sada. Pokuaj zatvaranja prije dva dana Brizia, hapenjem znai Brizia,
koji je javno na skupu rekao da je dogovor opinskih elnika u Dragaliu ne
znam s kim, dakle javno na skupu pred vojacima, da je dogovoren pad Bosan-
skog Broda, je bio razlog zato je on priveden, tj. trebao biti priveden, sasluan,
on nije stigao ni od Opine do MUP-a, ve je bio nalog od g. uka da ga se
pusti odmah na slobodu. To je sve. Jer je javno znai tim ljudima koji mlate sa
2500 oruja po Slavonskom Brodu, znai rekao jednu lanu istinu, to znai da
se podriva neto to moe da se zakuha. Moe doi do sukoba. Upravo to je ra-
zlog zbog koga je on bio priveden".
Feldi: "A ima li insinuacija nekakvih da je stvarno neko u Dragaliu pregovara-
o"?
Sokovi: "U Dragaliu je dogovorena razmjena zarobljenih ljudi 108. brigade, njih 19,
koji su izvueni iz rova kukaviki, idiotski jer je 2.A. i Sijekovaka brigada,
koja se povukla sa linije, da su ljudi za kosu izvueni, njih 19 iz rovova. Takav
razgovor je voen u Dragaliu i nikakav vie. I tu je bio prisutan zapovjednik
toga bataljuna iz kojega jesu ljudi i na IPD. To je sve".
ermak: Gdje je sada taj Brizi"?
Sokovi: "U Slavonskom Brodu, vjerojatno".
ermak: "Hapenje po nalogu vojne policije ili civilno"?
Sokovi: "Tono. Po nalogu vojne policije".
ermak: "Puten u roku"?
Sokovi: "20 minuta".
Luci: "Kako se saznalo u Zagrebu tako brzo da je uhapen"?
Sokovi: "Ja mislim da on nije sam. Mislim da on ima svoje sauesnike. Mislim da to
treba ponovno pokrenuti, taj proces, pritvoriti jo etiri, pet ljudi koji ga podr-
avaju i koji su vjerojatno cijelo vrijeme bili zajedno s njim. Tako emo doi
do prave istine."
Feldi: "Da li je Stoer HVO, vojni stoer Bosanske Posavine ikad uspostavljen i
da li je funkcionirao"?
Sokovi: "Je. Uspostavljen s odlukama zakonskim koji je okupio ne 9 istono Posavskih
opina nego 23, tj. iz susjedne opine koje su graniile sa istonom Posavinom
jer je cilj bio da se i njih pripremi, obui, naorua, pomogne onoliko koliko se
moe. Prema tome, ako treba da ginu da ponovno ginu oni ispred istone Posa-
vine. Prema tome on je funkcionirao, on je radio, sve je obavljeno, sve je do-
govoreno. Meutim situacija je takva kakva je".
Luci: Slaem se sa svim to je gospodin rekao".
ermak: "Ima li ti neto da pita i kae, a smatra da je vano, da je ova Komisija
zaboravila pitati"?
Sokovi: "Ako se trae krivci, to su samo tri ovjeka. Nema ih vie. Oni neka se dogovo-
re koji je vie, koji je manje kriv. Jer ovo sada to proivljava Hrvatski narod u
Slavonskom Brodu, da se uta, da ih se hapsi, da se tjera, da im se oduzimaju
vozila...."
ermak: "Koga to konkretno"?
Sokovi: "I civile i vojake. Mislim da prelazi svaku mjeru. Zaklinjali smo se da emo im
pomoi, radili smo na tome 6 mjeseci, na kraju ovo finale nije sada dobro. Ako
doe do Libanona, a to je tu, znai situacija e jo biti daleko, daleko sloenija.

Tu je malo muslimana u naim uniformama. Jako mali broj muslimana. To
znai da su ipak Hrvati prema kojima se ne bi smjelo postupati ovako".
ermak: "Treba obavijestiti Vrbanca i treba vidjeti odluke. I da stvarno obavijes-
timo o tome. Jer nema smisla da zbog ovakvih idiotarija nastane nered.
Nije red da nai ljudi ostanu neorganizirani i da nemaju hrane i da nema-
ju sve to skupa. Normalno je da nema MTS-a, da ne mogu imati MTS jer
nisu u borbenim djelovanjima, ali da dobiju sve drugo to je potpuno u re-
du.
Sokovi: "Po zapovijedi MTS i hranu mogu dobiti u Oraju i mogu dobiti u Domaljev-
cima. Nigdje drugdje".
ermak: "Je li ti moe, imenovati tu trojicu krivaca po tebi"?
Sokovi: "Stipeti, Vrbanac, tefanek. To je sve".
ermak: "Zato? Je li smatra da to nije bilo zapovijedanje...."
Sokovi: "Nije koordinacija, nije zapovijedanje, ja sam rekao da je bilo trojno zapovije-
danje. Onda je logino da je ovakav ishod. Jo bih se samo jednoga dotakao.
Nemojte misliti da je Sori krivac. Sori je korektan, astan, poten ovjek, ko-
liko on zna o vojsci to je druga stvar. Ja samo vama postavljam pitanje. Ja sam
zinuo kad sam neki dan uo cifru bivih oficira JNA. Da ovdje ima 2200 ili ih
je bilo 2200. Koliko je bilo na linijama fronte, molim vas lijepo. Prema tome,
tko je stvarao ovu vojsku? Ja sam na poetku rekao, da je Ministarstvo obrane
poelo raditi krajem 11 mjeseca, to znai da je 5 mjeseci netko drugi nosio te-
ret. U to sam siguran. Prema tome ljudi su dali od sebe onoliko koliko su mog-
li. Mi nismo nikakvi strunjaci. Ja sam bio najobiniji izvia u vojsci. Ali sam
bio izuzetan komercijalista, financijer gdje sam spojio to dvoje u ovu funkciju
koju sam obavljao i mislim da sam poteno i korektno obavio taj dio posla. Ia-
ko se i tu usput gurala inspekcija, kontrola itd. to isto nije korektno i nije u re-
du. Ako mi ne vjerujete vi provjerite koje su sve komisije prole. Da bi gospo-
din tefanek nakon zadnjih est kontrola izjavio da nije zadovoljan sa nalazom
inspekcija, a ja mogu biti kurva samo u jednom, a to je - Ja sam znao da za ovaj
novac ne mogu kupiti izmu i znao sam da nemam pravo kupiti sjekiru, a ja
sam izmu kupio, ne odnio doma nego dao vojsci i kupio sam lopate i sjekire
da se iskopaju ti rovovi za koji nisam imao pravo da dam taj dinar. Znai moj
prekraj, moja greka je samo u tome, to taj namjenski dinar za hranu sam ku-
pio sjekiru. To je jedini moj prekraj kojeg sam svjesno napravio, jer u tom tre-
nutku nije bilo ni izama ni sjekira kao sto naalost ni danas nema, jer ja molim
za gumene izme mjesec dana ravno. Molim vas pogledajte moj zahtjev. Naa-
lost ni do dananjeg dana nisam dobio koje su sada prijeko potrebne. Kad pad-
ne snijeg i smrzavica ne trebaju gumene izme. A sad trebaju iskljuivo i jedi-
no gumene izme".
ermak: "Gdje je sada 108. brigada"?
Sokovi: Plae. Ovo je ok za ljude. Govorim u ime brigade to je u njenom osnivanju
99% bilo dobrovoljaca, koji nisu pitali ima li puke, ima li oruja, ima li odjela.
Bili su spremni golim tijelom stati pred tenkove. To je sigurno. I da se sada iz-
daje gospodo zapovijed, ja sam je primio u petak u 16 sati, u subotu sam ujutro
u 9 sati sazvao sve zapovjednike bataljuna da se 50% mora odmah demobilizi-
rati s ponedjeljkom. Znai u subotu u 9 sati sam dao zapovijed. To je ok. A
ok je iz tog razloga to su sada svjesni da je ove 42000 vojnike plae koja je
bila, velika. Sad idu na ulicu, jer tu i tamo poneko poduzee radi. Tako da sam
u 9 sati u subotu ujutro imao delegaciju tenkista koji su doli da povuku ne

50% ljudi nego 100%. Da se skidaju svi i da povlae tenkove sa linije od Du-
boca sve gore do upanje. Dalje nekoordinacija. Netko je ve morao napisati
zapovijed, ako domobrani zaposjedaju te poloaje, onda je ve netko morao
napisati zapovijed da domobrani siu, pripreme se, jer su uzeli sve predali svo-
je oruje u skladita, znai da budu spremni taj sekund zamijeniti ljude, kako ta
zamjena danas ispada ja stvarno ne znam. Mi smo dali nalog da se ovih 50%
ljudi iz 108. znai zamjeni sa drugih 50%. da se razdue. to znai s ponedjelj-
kom kompletna brigada treba da bude razduena, povuena sa linije, ono to je
Vrbanac rekao treba da ih zamjene domobrani i treba da ih zamjene valjda voj-
na ili ne znam koja policija. Situacija je vrlo muna, teka, alosna. Jer niste u
stanju da napravite niti jedan zajedniki sastanak za brigadu, koja se je 16 mje-
seci borila na bojitu, da je sad sloite na poljane, da kaete ljudi hvala. Nema
vremena, hrpa tehnike od minobacaa, haubica, tenkova pa nadalje. Ja sam mo-
lio Vrbanca. Pozadina mora ostati dva moda i tri mjeseca jo, ja ne znam koli-
ko. Ako ete da se svi skinemo, skinuemo se, nema problema. Jer mislim da
svu opremu treba dovesti u normalno stanje. Mislim da mora doi to netko pre-
uzeti. Prema tome, ne moemo se skinuti. I pozadina mora ostati. Koliko-
toliko, ja ne znam. Ali posao se mora zavriti do kraja. Na kraju treba napraviti
inventuru i zaprimiti stanje onakvo kakvo je."
ermak: "Ima li kopija od Vrbanca o svemu tome"?
Sokovi: "Nema zapovijedi. Usmena. Ima da do 31.10. moraju svi biti demobilizirani i
to je sve. Ja sam pitao to je dalje sa logistikom. Kud, ko, to? Kako? S obzi-
rom da su ljudi nauili ovdje i sve ostalo. Pa je reeno da se zadri pozadina jo
malo. Nema konkretnih zapovijedi, to nije dobro. I mislim da ovaj sekund Sa-
vu ne uva nitko".
Feldi: "Je li odlueno da se na podruju Broda formira jedan dio aktivne briga-
de"?
Sokovi: "Je. Objanjeno je da se 108. brigada pretvara u ratnu brigadu, to znai da po
demobilizaciji treba brzo formirati 108. ratnu brigadu".
Feldi: "Da, ali da se formira i gardijska u isto vrijeme na tom podruju i da se
svi koji se demobiliziraju sada mogu odmah da prijeu u gardijsku briga-
du".
Sokovi: "Ovako. Sutra u 8 sati svi asnici i svi budui djelatni vojaci treba da se jave u
akovo gdje emo izvriti organizirano prijevoz autobusima, ja na alost ne
znam ovaj sekund koliko se tih ljudi do sada javilo, uglavnom do 18 sati danas
moraju biti predani svi spiskovi da se vidi koliko je to ljudi. Prema tome mi
emo ih ujutro organizirati, da se s ljudima ne uta itd. I ovako je situacija ka-
tastrofalna. Kulminacija je prevrila do kraja. Ima puno pitanja. Recimo od tih
tenkista 220 javilo bi ih se 202. Ali tu se postavljaju raznorazna pitanja, na koja
mi ne moemo dati odgovore. Znamo da je Centar Vinkovci, akovo, Naice i
Osijek. Barem to mi znamo. Prema tome ja se nadam da e odaziv biti dobar,
to zbog ekonomskih razloga, to mislim da je ova brigada specifina brigada, i
sa jednim ogorenjem i alou mogu rei da kraj ove brigade nije slavan i nije
zasluila mrlju na sebi. Pa ako su i pogrijeili mislim da nije. 111 mrtvih i 557
bogalja, invalida. Ona nije brigada, ona je mjeoviti divizion, kad se uzme top-
nitvo, tenkovi i sve ostalo. Da li ima takve brigade i da li je bilo u Hrvatskoj?
Mislim da nije. Meutim je injenica da je moral ljudi iz dana u dan padao, a
padao je iz tih razloga, ako 33000 vojnih obveznika iz Odaka, Modrie i Bo-
sanskog Broda pobjegne, onda mi jo manje imamo moralno pravo da tjeramo

svojih 3500 ljudi svaki dan da ginu. Ni jedan teren nije proao bez 10 mrtvih i
najmanje od 25 do 50 ranjenih. Mislim da sam sve rekao".
ermak: "Ima li jo to rei"?
Sokovi: "Imam. Mislim da bi se morali dogovoriti to dalje".
Luci: "Jedna stvar je prisutna, a to je da se u Slavoniji organiziraju dvije gar-
dijske brigade. To je 5000 djelatnih mjesta i to bi ljudi morali znati da je u
gardijskim brigadama minimalna plaa 85000 HRD."
ermak: "Sad jo i vie".
Luci: "Sad jo i vie i da je tih 5000 ljudi koji e biti razmjeteni u 8 bataljuna,
od kojih e jedan bataljun biti pored Slavonskog Broda. Da veina zapov-
jednika i veliki broj ljudi moe pronai svoje mjesto. Treba rei jedno i to
je isto istina. Istu tragediju je prepriao Vukovar, istu tragediju sad pria i
Slavonski Brod. Meutim tu tragediju je prepriao i Gospi, Zadar, te
tragedije su priale masa mjesta u Hrvatskoj. I to treba poteno pred lju-
dima rei. Koliko s onim svim to ste prije rekli se slaem, meutim jedno
je istina. Da mi moramo hrvatsku vojsku reorganizirati i da se to moda
ne moe na bezbolan nain uiniti".
Sokovi: "Ja se slaem, ali mislim da moramo imati razumijevanja. Mi emo dii domo-
brane, jedno vjerojatno 2000 domobrana, formirati emo 108. ratnu brigadu,
koja e vjerojatno se raspustiti i dii se prema potrebi. Imajmo toliko razumije-
vanja za ljude koji su nosili teret ovih 10 mjeseci da budu oni ti domobrani ili u
njihovoj ulozi bar. Imajmo toliko razumijevanja jer tvrdim samo da ima toliko
ljudi koji su 13 mjeseci neprekidno bili u ratu....
ermak: "Pazi sad ovu glupost. Rasformiramo brigadu, diemo domobrane koje
isto plaamo. Mislim, o emu priamo"?
Sokovi: "Prema tome, ja vas molim, biti e dignuti domobrani. Bili smo na sastanku u
Osijeku. Jer nema tko zaposjesti sad linije 108. 108. pokriva 30 km linije uz
Savu. Znai izvlaenje praktiki od ponedjeljka kompletne brigade. Sava ostaje
nepokrivena."
ermak: I sada ljude koji su sedam, osam mjeseci u borbi skida i die domobra-
ne, i njih sad plaa, organizira logistiki..."
Sokovi: "Toliko da imamo razumijevanja. Ta ratna brigada moe se formirati za 3 ili 4
dana e biti formirana. Prema tome ako imamo razumijevanja za ljude koji su
bili na frontu 16 mjeseci, formirajmo ratnu brigadu i postavimo ih na liniju uz
granice Save".
Feldi: "Ali ne vidim razlog da brigadu ponovno formiramo kad formiramo na
vaem podruju oklopno-izviaki bataljun Gardijske brigade. Nema raz-
loga da razmiljamo da uope idu. I to nije dobro to je tako postavljeno".
Luci: "Radi se o tome da ne postoji oito nikakva povezanost. I mora se prisiliti
ministra, naelnika Glavnog stoera i cijelu operativu da sjednu zajedno.
Nemogue je da meu tolikom vojskom u Slavoniji se ne moe organizirati
uvanje rijeke Save. Ako se 131. brigada ne demobilizira, ako postoji 3.
Gardijska brigada koja nije cijela angairana preko u Bosni, ako ve sada
550 dobrovoljaca ima koji e se ve sada javiti u Gardijsku, ako znamo da
postoji dio domobranskih postrojbi, pa ne moe mi nitko rei da se ne mo-
e nai sada u Slavoniji 5000 ljudi koji e se u smjenskom radu organizira-
ti da uvaju rijeku Savu. Ima ih u ovom trenutku. Ima ih samo oito pos-
toji opstrukcija i ona se ne moe razluiti. Ja nemam volje vie ni sa kime
razgovarati. Ne moe se vie ovako raditi. Ovo je samo pretakanje. Pa

kome priati. Ovo su mlaenja prazne slame, jer ako u Osijeku nije potre-
bna vie vojska, onda je treba staviti na ovu stranu uz Savu. Na 30 do 40
km je takva masa vojske kakva ne postoji nigdje u Hrvatskoj i da se ne
moe sada braniti jedan prostor, gdje sada ne postoji ni jedno ratno ari-
te, ni jedna linija, nego dvije rijeke, Sava i Drava. Ovo je smijena stvar.
Mislim, najozbiljnije kaem."
ermak: "Ne radi se o tome, nego se radi o tome da se skida jedna brigada koja je 7
mjeseci bila na ratitu i mjesto njih se diu domobrani, onda je to glu-
post".
Luci: "Ne smije se dignuti ni jedan. Ako je na potezu od upanje do Gradike,
koliko ima mobiliziranih ljudi. Da vidimo koliko ih prima dohotke. Ako je
to u ovom trenutku 9000 ljudi, onda ih ne moe 9000 primati dohotke ako
ne rade. Ili ih organizirati u posao ili ih demobilizirati. Ne moe se druga-
ije. Jer e drava propasti ovako i onako. Ili ih demobilizirati ili ih prisili-
ti da rade. Ne moe se tako raditi kako se radi. To je stvarno istina".
ermak: "Treba organizirati takav jedan sastanak, pozvati za stol Vrbanca i iz
Ministarstva i napraviti..."
Luci: "Ne mora se sastanak Ministarstva napraviti u kojemu je sastavni dio
Glavni stoer. Nikada mi nita neemo napraviti".
ermak: "Gdje ti je ratni tab u Ministarstvu? Nema ga. O emu pria ?
Luci: "Ovo je smijena stvar. Ja stvarno izgubim vie volju, apsolutno izgubim
volju da radim i stvarno su tri linije zapovijedanja kao to gospodin kae.
I dalje egzistiraju."
ermak: "Tono.
Luci: "Nemogue je vie na taj nain raditi".
Sokovi: "Mislim, situacija je vrlo muna. Pazite to mi sada radimo. Mi emo sada
razoruati 3600 ljudi u toku ovoga tjedna. Bosanci i dalje mlate sa 2500 zolja
po Slavonskom Brodu. Ponoviti u. Tvrdim da danas Savu ne uva nitko. Jer
su ljudi utueni do kraja. Nisam se alio kad sam rekao da nismo u stanju da
organiziramo da postrojimo brigadu koja je to zasluila. Uistinu je zasluila.
Ali kako, ako 50% demobilizira, 50% je na kakvoj takvoj liniji. A tako je bilo
svih 13 mjeseci. Da godinjica dana proslave brigade nikad nije odrana. Jer je
uvijek bilo daj linija zaduenja, kad doemo na liniju, nije dola 2. brigada, ni-
je dola 131, razvui. I sada emo Soria nabiti na kolac. Zbog ega? Zato se
laemo? Zato ne kaemo istinu? Da Sori nije lud i zna koliko 1500 pjeaka
moe pokriti liniju. Ali on je pokrivao jo za nekog tko nije doao, a pokriva-
njem za nekog tko nije doao, napravili smo eernu repu da se moe proi
kroz liniju. Zato se laemo. Kad je to istina. I sada hoemo nai krivca. On je
meni nitko i nita, ali mi je ao. On je korektan, poten ovjek za razliku od
drugih, koji piju, fukaraju se, zna cijela brigada i operativna grupa, taj e nam
sada stvarati buduu Hrvatsku vojsku. Neka nam bude na ast i slavu."
Luci: "Reci ime, koji je to koji pije i koji fukara"?
Sokovi: "To je sve".
Luci: "Tu onda nemamo to priati".
Izjava naelnika 108. br. HV

pukovnika Stjepana Orekovia
ermak: "Kao naelnik taba trebali ste organizirati zapovijedniko izvianje i
pripremu brigade tijekom 26. 9. 1992. g. Kakve ste zadae utvrdili u svezi
organiziranja obrane po dubini u sluaju da se brigada bude morala pov-
laiti"?
Orekovi: "27. 9. bila je nedjelja, zajedno sam sa zapovjednicima
bataljuna, operativcima i zapovjednikom brigade, obili
smo tu liniju koju smo dobili kao zapovijed. To je bilo od
Struge do kote 94. Trebali smo izvriti smjenu 106. briga-
de, smjenu 105., 107. i TG 123. Vremenski je to bilo u
roku od tri dana smo to trebali. Znai idemo na smjenu
106. brigade Osjeke od Struge pa ovdje do Ekonomije.
Oni su imali tu nekih 780 ljudi. Mi smo to posjeli sa dva
bataljuna. To je bio na 1. bataljun i na 3. bataljun. To je
28. Dana 29. idemo na smjenu 105. i 107. To posjedamo sa 4. bataljunom na-
im, jer po broju ljudi koliko je imao on imao je jako malo, a to su ljudi koji ni-
su bili ba toliko ni iskusni, nisu imali neke velike borbene aktivnosti, pa smo
ih tu stavili. Oni su imali 105. i 107. su imali oko 150 ljudi. Tako da smo tu
mogli izvriti smjenu sa naim 4. bataljunom, a idui dan, znai 30.-tog posje-
damo sa naim 2. bataljunom i vrimo smjenu TG 123. do kote 94. to se tie
linije, ta linija je bila komplet ureena inenjerijski, posjedanje prva dva bata-
ljuna je bilo normalno, bez ikakvih problema. Sutradan je posjeo taj 4. bataljun,
prekosutra je iao na posjedanje 2. bataljun, imao je jednog ranjenoga. To je bi-
lo 30-tog, da bi poslije toga, negdje dan iza toga ih taj dan 30-ti, ne mogu sad
tono rei, odmah bile napadne aktivnosti. Napadne aktivnosti na na 4-ti bata-
ljun. 4-ti bataljun se tada organizirano izvukao na drugu svoju liniju, gdje smo,
to je bilo negdje oko 12 sati je poelo, gdje smo odmah organizirali jedan oja-
ani vod, iz sastava 3. bataljuna koji je odmah iao na tu intervenciju, vratio je
nazad tu liniju i u tim napadnim djelovanjima je bilo uniteno, mislim 4 tenka,
da je bilo uniteno 110-tke dvije, pitzgauer jedan i tako tih sredstava. Linija je
vraena i 4. bataljun je ponovno posjeo tu liniju. Meutim, sa malim brojem
ljudi, posjeo je negdje sa 60 do 80 ljudi. U isto vrijeme se javljaju i aktivnosti
kod 1. bataljuna, a to je na pravcu Struge, gdje su etnici isto pokuali napadna
djelovanja, tu smo ih zaustavili, jo ih nismo ni zaustavili, ve mi dolazi zapov-
jednik 4-tog bataljuna, mada me nije preko sredstava veze obavijestio, dolazi i
kae, meni su etnici uli tu iza mene 1,5 km do 2 km kod Zborita. Ja kaem,
nemogue kad me nitko nije izvjestio. Zamolio me da osobno odem tamo s
njim da pokuam to organizirati. Malo se uspaniio, rekao sam nek saeka da
rijeim ovo sa 1. bataljunom, on kae, molim te, ajde. Otili smo zajedno nas
dvojica i naletili smo tamo, da kaem na opi haos. 101. i 109. su napustile li-
niju, nama su etnici sa tenkovima i oklopnim transporterima uli u Zborite od
samog raskra do trgovine. Tu su im unitili jedan transporter, tenk se njihov
izvukao, pokuali smo ljude nazad vratiti na Obodni kanal, meutim to nismo
uspjeli zato to su etnici ve tu izbili. Pa smo pokuali uz sam put nazad na
Zboritu organizirati obranu, uspostavili smo ljude, jedan dio ljudi tu, a drugi
smo na umi, na ivici ume. To je Majica ili Mojia uma. Mojia uma. Sutra-
dan dolazi 2. bataljun, 2. brigada aktivne garde sa Francekom, dolazi u izvia-

nje, i prekosutra posjeda tu liniju gdje je bio na 2. bataljun, a mi 2. bataljun
prebacujemo na Obodni kanal, skoro do samog onog drugog mosta. Bilo je, na
nas se vezala ta 2. brigada aktivne garde koja je zatvorila taj pravac zajedno sa
101. prema Ukrini. Meutim kako su posjeli liniju, 2. brigada je otila naprijed,
a 101. je iza njih bila. Tako da postoji jedan kao prazan prostor, jedna stepeni-
ca, da bi tu sutra ponovno uslijedilo napadno djelovanje. Ali, oni su taj dan,
kad su doli, ili su u izvianje. Tu su uli etnicima do samoga Zborita, i pri-
jeko gdje su vidjeli njihova dva tenka, gdje su uhvatili jednog etnika, priveli
ga, pokuali ispitati, nije im rekao nita, i planirali su napadno djelovanje na
tom pravcu prema Zboritu, da ipak ovladaju do tog Obodnog kanala."
ermak: "Ja se ispriavam. To je opiran slijed dogaaja itd. To manje vie imamo
iz pismenih izvjea itd. Ali konkretan odgovor. Kakve si zadae utvrdio u
svezi organiziranja obrane po dubini u sluaju da se brigada mora povu-
i"?
Orekovi: "Organizirane obrane po dubini nije bilo nikakve. ak kad smo imali izvjee,
jedno vee sam, osobno zamolio sam Stanka (Sori) da ode u operativnu grupu
i da trai od g. tefaneka, u sluaju probijanja da nam kau gdje emo usposta-
viti odstupnu obranu. Nakon 2 sata se Stanko vratio, po odlasku od tefaneka,
te kae odstupne obrane nema. Odstupna obrane je tu gdje smo mi sada."
ermak: "To je bio njegov odgovor"?
Orekovi: "To je bio odgovor. Meutim, mi nismo imali dovoljan broj ljudi da bi uspos-
tavili jo neku drugu liniju. Mi jesmo mogli postrojbu postepeno izvlaiti i or-
ganizirati se na tu obranu. Ali nismo mogli po dubini recimo, da je moda 500
m iza prve linije, organizirati jedna broj ljudi, to nismo. Mi smo otili negdje sa
1551 ovjek - pjeadinac, uz koje su bili PZO, tenkisti itd. S tim brojem nismo
mogli organizirati borbu po dubini."
Feldi: Niste li takve zadae utvrdili kada ste bili na izvianju, da zapovjednici
bataljuna znaju u sluaju da netko bude morao da se povlai, gdje da se
povlai i gdje da prui otpor"?
Orekovi: "Odstupna obrana bila je tamo gdje je bila i linija".
Feldi: "Znai tamo gdje ste bili izali na crtu: to je bilo sve?
Orekovi: "Pazite, mi smo poeli na ureenju linije ovdje gdje je druga brigada bila. Kas-
nije to nismo."
Feldi: "Znai drugu liniju 2. brigada nije imala? Ni rezerve nikakve, ni bilo e-
ga"?
Orekovi: "Krenuli smo sa ureenjem rova, ali nismo imali."
Feldi: U dubini, nikakve slobodne strane niste imali da bilo gdje moete smjesti-
ti brigadu"?
Orekovi: "Ne. Imali smo jedan, dva voda koji su mogli za intervenciju."
Feldi: "A da li ste neku od drugih jedinica koja se nalazila pozadi Vas izvukli, da
zbog toga niste slali u dubinu ?
Orekovi: Ne nije. nismo imali snaga. Mi smo traili da nam se da jedan vod ojaani, da
se uputi na pravcu Struge....."
ermak: "To uope nije pripremano. Makar to ne tima jer linije su morale biti
pripremljene i oito su postojale. Kod prvog, ono prije par mjeseci kad ste
doli u Brod. Linije su bile napravljene, uvrene i moglo se na te linije
ui".
Feldi: "Nije nita dogovoreno u dinamici..."
Orekovi: "Nije dogovoreno".

Feldi: "Jesu li zapovjednici bataljuna postavili pitanje to ako se budu morali
povlaiti? Kuda da idu? Jeste li im Vi dali barem neke alternative da mo-
gu da se snau u toj situaciji...."
Orekovi: "Vjerujte, mi smo njima rekli. U sluaju probijanja linije zna se nain izvlae-
nja. Ide se najprije sa izvlaenjem 101., pa se ide na izvlaenje A. brigade, a
na bataljun 1. on se zadnji izvlai".
Feldi: Ali, gdje se izvlai. Uzastopno na linijama prua otpor..."
Orekovi: Stalno prua. Tako smo i mi pruali. Ovdje gdje je bio 1. bataljun on je mogao
da prua jer je bilo naseljeno mjesto. Znai u naseljenom mjestu, mogao je tu
organizirati obranu. Isto tako i ovdje gdje je bio 3. bataljun, svi su mogli zato
to je bilo naseljeno mjesto, jedino sto se nije mogao organizirati 2. bataljun,
jer je on bio van naseljenog mjesta i tu nije mogao ii na ukapanje."
Feldi: Dobro, Vi ste 4.10. nali ste se u situaciji da je poelo nekontrolirano
povlaenje prvo drugog bataljuna; pa onda i ostali bataljuni. Da li ste sa
zapovjednikom brigade procijenili situaciju i predlagali da bi poduzeli ne-
ke mjere da se odmah na prilazima Bosanskom Brodu obrana organizira
ne ekajui takvu zapovijed"?
Orekovi: "Mi smo to traili od zapovjednika operativne grupe..."
Feldi: "Da, ali Vi, jeste li Vi predlagali, nemate zapovijed, nemate niega. Ima li
procjenu brigada da kae Brod ne smijemo pustiti"?
Orekovi: "Mi smo usmeno zapovjednicima bataljuna rekli nain izvlaenja kako ide. Da
to nema bjeanja, naputanja, da to ide postepeno, postrojba po postrojba. Zna-
i dok se ovaj prebaci nazad ovaj drugi ga titi i ide se na izvlaenje."
Feldi: "A za obranu Broda niste imali ni posebne zadae bataljunima niti..."
Orekovi: "Ne, ne za obranu Broda nismo imali".
Feldi: "Dobro, nemamo to. To je direktan odgovor. Ako nemamo takvih zadaa
jedinicama onda nisu imali potrebe da ostanu".
ermak: "Reci mi na podruju Bosanske Posavine izvodili ste borbena djelovanja
vie mjeseci. Koje ste mjere kao naelnik taba predlagali za organiziranje
obrane u dubinu, u selima i u Bosanskom Brodu i ako jeste predlagali ne-
to, to zna o tim poduzetim mjerama"?
Orekovi: "Mi smo od 27.03. pa sve do pada Bosanskog Broda, mi smo bili upuivani na
vie pravaca. Znai, mi nismo drali stalno isti pravac. Jedno vrijeme smo bili
upuivani gore u Duboac, Vakuf, Sedi, Markovac, Korae, Bijelo Brdo, pa
jednim dijelom smo bili dolje uz lijevu obalu Ukrine, to je prema Beglucima. A
onda smo jednim dijelom bili ovdje kod Zborita, pa jednim dijelom smo bili
Lijee, Vinska, pa onda na kraju smo ispali ovdje. Kad god smo ili na linije
uvijek smo ili na inenjersko ureenje. Znai od ukapanja do zapreavanja.
Svaki puta se znalo u sluaju probijanja linije nain izvlaenja, na koji nain e
se izvlaiti i koja postrojba, tim to nikada nisu bili zajedno, cijela brigada. Ne-
go jedan bataljun je bio na jednom pravcu, drugi bataljun na drugom pravcu,
trei bataljun je bio Grebnice, Domaljevac, tako da je bilo jako teko organizi-
rati. Znai zapovjednici bataljuna su sami morali donijeti odluku, u sluaju
probijanja, nain izvlaenja i posjedanja rezervnih poloaja. Tako da nismo ni-
kad mogli biti na licu mjesta, ili sam bio kod jednog ili kod drugog bataljuna."
ermak: "Mene zanima da li si ti predlagao kakve linije obrane, organiziranje ob-
rane, da li si moda razgovarao sa tefanekom, Stipetiem u svezi toga,
dali su ti tvoji prijedlozi moda bili usvojeni ili nisu usvojeni, kakva su mi-
ljenja bila i to"?
Orekovi: "Evo ovako. Ja sam bio naelnik 108. brigade, ali sam bio operativac u opera-
tivnoj grupi, to znai da sam radio poslove po zapovijedi zapovjednika opera-
tivne grupe, a moj zadatak je bio da idem od Odaka, Modrie, Gradaca. Zna-
i ja sam bio razmjeten na tim podrujima. Nisam bio ukljuen ovdje gdje su
moje postrojbe bile. Da sam na kraju morao rei, kad su moji deki poeli od-
bijati zapovijed, da idu preko u Bosnu, onda sam rekao Vinku (tefaneku) da
vie ne mogu biti u operativnoj grupi, da se moram predati vie 108. brigadi. I
tad sam iskljuio se iz rada operativne grupe."
ermak: "Daj mi reci. Ti si meu zadnjima se povlaio sa svojom bojnom iz Bosan-
skog Broda. Da li ste pokuali vezati tu liniju i obranu samoga grada i da li
je postojala elja iz zapovjednitva i zapovjednika da se sve to skupa uini.
Koje je tvoje miljenje uope zbog ega je to sve skupa palo i da li je bilo
naina da se to sve spasi ?
Orekovi: "Je, bilo je naina da se spasi. Mi smo dobili zapovijed da dignemo naa dva
bataljuna, jer druge postrojbe su napustile tu liniju. Kad smo dobili tu zapovi-
jed, ja sam odmah otiao gore u operativnu grupu, bio je general Stipeti i bio
je Vinko (tefanek). Rekli su mi daj vidi sto moe uraditi. Rekao sam moram,
idem ja osobno tamo da izvidim stanje, da vidim kako je i da snimim da dove-
dem svoje postrojbe. Odmah sam naredio da se digne jedna satnija i druga da
bude u pripremi. Jer ne mogu dva bataljuna odmah uvesti, otiao sam tamo, iz-
vidio sam. Napustio je poloaj, moj bataljun 1. je napustio tada, zadnji se izvu-
kao, pa se onda izvukao Basarac, koji je zakasnio. Basarac je zakasnio. Nije
doao u ono vrijeme kad je trebao i opet su nam uli s lea. Naao sam Basarca
i jo dvojicu koji zadnji naputaju preko mosta. Pitam, to je. Kae, gotovo je,
nema nigdje nikoga. Ja sam otiao svejedno to je rekao nema nigdje nikoga, i
naao sam 15 Bosanaca. Kad sam naao tih 15 Bosanaca rekao sam to je, kako
je. Daj, kau, ako moe neto dovui. 145 ljudi ja sam odmah dovukao tamo
zajedno samnom prebacio preko i pokuao sam organizirati obranu kod rafine-
rije. Znai od rafinerije sam uputio..."
ermak: "To je bila stara linije obrane prije"?
Orekovi: "To je bila linija, pa sam pokuao tu uspostaviti liniju. Meutim to se desilo.
Oni su ve od rafinerije doli uz Savu i od Struge su doli. Doli su sa 2 tenka
od Struge. Ovih 15 Bosanaca su se razbjeali. Tad su moji unitili ta 2 tenka,
ali su odavde tenkovi naili i moji su morali poeti sa izvlaenjem. Negdje oko
18 sati, ja sam otiao u 16 sati, izvukao se da idem prikupiti ostale i tenkiste
svoje prebaciti. I Matu Kauboja uspijem nagovoriti i prebacim jedan njegov
tenk tamo i onda je on par puta pucao, opalio. Vratio sam se nazad. Kad sam se
ja vratio i iao po te svoje druge ljude nazove me Lipa i nazove me oga Ivo i
kau vie ne moemo izdrati. Uli su nam s lijeve i s desne strane. Kae, mi se
moramo izvui. I tad su se oni zadnji, tih 145 ljudi i zajedno s tih par Bosanaca
15-tak, izvukli zadnji preko mosta.
ermak: "Jeste li prodor moda pokuali organizirati...?"
Orekovi: "Kad su se izvukli preko mosta odmah sam, moji su ve ljudi, ve se jedan
bataljun prikupio, i bio spreman za prijei preko. Ali im su ili preko mosta,
odmah sam naredio da organiziraju obranu na lijevoj obali Save. Tada su od
Broanke, od Brodskog stadiona pa gore prema rafineriji, odmah sam usposta-
vio tu liniju i ostali, ekali smo daljnje zapovijedi da se prebacimo preko, me-
utim vie nismo...
ermak: "Sam si rekao da je postojala mogunost obrane svega toga, a zato se to
nije poduzelo, i na koji nain se to moglo uraditi"?
Orekovi: "Pazite, moglo se je braniti, da jo ljudi, da se uspjelo prebaciti preko. Bosanci
su bjeali, kia je padala, opi je haos bio. Eto, jedino tih 145 ljudi koji su bili
odvani i koji su stvarno ili preko bez problema i ostali tamo do zadnjega".
ermak: "Da li se to moglo obraniti prebacivanjem snaga sa zapadnog dijela Bos-
ne"?
Orekovi: "Evo, to se moglo desiti. Pazite, mi kad smo bili tamo i trpjeli jaku vatru et-
niku, kada se vrila smjena 121. brigade, mi smo traili da se ne izvri smjena
121. brigade, nego da se ti ljudi upute u na pravac i da nam pomognu, jedino
prebacivanje znai sa ovog zapadnog dijela.
ermak: "Ima saznanja zato to nije uinjeno"?
Orekovi: "E, to ne znam".
ermak: "Tko je trebao to narediti"?
Orekovi: "To moe samo zapovjednik operativne grupe narediti".
ermak: "Kakvo je uope bilo zapovijedanje zapovjednika operativne grupe Vinka
tefaneka i generala Stipetia. Uope ta linija zapovijedanja na tom boji-
tu i je li tu bilo kakvih problema ?
Orekovi: "Pa to se tie 108. brigade, bilo je. Bili smo jako isforsirani. Znate i sami, mi
smo po 14 do 16 dana bili preko, im bi se vratili odmah bi nas ponovno traili
i upuivali preko, a imali smo jako puno mrtvih, ranjenih, tako da vie ni 108.
nije bila vie ona postrojba koja je mogla ii gaziti pred sobom, to je nekad bi-
lo.
ermak: "Dobro, to znamo, nego ovo to sam te pitao linija zapovijedanja i zapov-
jednici. Njihovo ponaanje u zadnjem trenutku pada samoga Broda, orga-
niziranja, pokuavanja da se neto uini"?
Orekovi: "Ja vam tu ne mogu rei, jer ja nisam ni zaduen niti sam nadlean da cijenim
rad vieg zapovjednika od mene. Ja mogu ocijeniti ljude koji su ispod mene.
Mogu rei da li su dobri ili nisu. Ja ne ulazim u to".
ermak: Ne traim od tebe da kae da li su dobri ili nisu, nego da li ima kakvih
saznanja, da li su poduzimali neke stvari ili ne zna"?
Orekovi: "Mislim da su oni poduzimali jako malo. Mogli su tu vie poduzeti. Mogli su
poduzeti vie angairajui i druge postrojbe, koje su dole u Brod, a nisu vodili
sve svoje nego su vodili jednu satniju. 111. brigada dola je s nekih 1000 voj-
nika, a imali su negdje 200 - 250 vojnika na liniji, koji su ostali. Da je bilo uba-
eno to, vjerujem da bi na neki nain uspjeli to zadrati. Sumnjivo mi je bilo to,
zato to, u to vrijeme pada tog bosanskog ratita, to je, ne znam tko je dao 4
dana slobodna jednom bataljunu Bosanaca. Tako da njih nigdje nije bilo."
ermak: "Znai domai..."
Feldi: "Iz 101. brigade".
Orekovi: "Da".
ermak: "Znai 101. brigada 4 dana prije pada Broda dobiva odsustvo. Ba kad
smo dotaknuli ove domae brigade i 101. i 103. Vie puta na liniji fronte
suraivala je 101. i 108. brigada. Je li to tono i kakvi su to uope bili od-
nosi"?
Orekovi: "Pa znate kakvi su to bili odnosi, kada jedno vee na sastanku je eljo Barii
rekao da mene treba ubiti. To je na zadnjem bilo. Nai odnosi su bili dobri dok
smo mi ratovali, dok smo mi sve ovo osvajali. Oni su zajedno iza nas ili i da
kaem leinarili. Tad je bilo dobro. Meutim, kad je poelo inje padati tad se
odnos izmeu 108. i 101. na neki nain pokvario. Tad su svaljivali sve na 108.
brigadu, na Hrvatsku, da je Hrvatska za sve kriva, da su oni rtvovani i vrijea-
li su i Predsjednika i nas sve."
ermak: "Kakav je uope po tebi uinak, ne sad samo ovih zadnjih dana nego uope
na ovom novom mostu na kojem smo drali, tih domaih ljudi iz 101. i
103. brigade? Kakvi su oni uope bili u borbi i kao borci, kao i na koji na-
in su izvravali zadatke koji su im bili postavljeni"?
Orekovi: "Ja u Vam neto rei. Oni su imali moda jednu satniju, izuzetnu satniju, to je
bila ogaeva i jedan vod iz Sijekovca, koji su oga to su iz Velike Brusnice,
izuzetna satnija koja poslije nije htjela da bude u sastavu 101. brigade, nego je
htjela biti u sastavu 108. Ta satnija je izuzetno bila dobra i jedan vod iz Sije-
kovca, koji su bili pravi borci. Ovo drugo, nisu oni ba neki bili borci."
ermak: "Da li je postojala organizirana nekakva obrana HVO-a, tih politikih
struktura, da li su oni pomagali ili vie odmagali i da li je tu bilo nekakve
osmiljene akcije obrane ili je to sve bilo stihijski"?
Orekovi: "Kod njih samo zapovjednitvo nije radilo onako kako bi trebalo raditi, pogo-
tovo poslije ono kad je bilo aktivno muslimani, kad su se oni na neki nain u
Bosanskom Brodu zavadili, kada je on otiao, kako se ono zvao, onaj glumac
njihov..."
ermak: "Pohara."
Orekovi: "Pohara, da. I tad je to krenulo sve nizbrdo. Da li je tad dolazilo do rasula u
bosansko brodskim postrojbama? Vjerujem da je dolo do izdaje izmeu Hrva-
ta i Muslimana. Da je mnogo tome i on pridonio."
ermak: "Jesi li osjeao ti nekakav utjecaj neke pete kolone, da li su curile infor-
macije, da li ima saznanja o tome"?
Orekovi: "Informacije su curile. I tono su znali kad se god to planiralo, pogotovo na-
padno djelovanje. Sve se znalo. U zadnje vrijeme. Dok su oni suraivali, mus-
limani s nama bilo je dobro".
ermak: "Dok su muslimani suraivali sa vama, onda misli da su informacije
manje curile"?
Orekovi: "Manje su curile. Jedino ono u Kolibama kada su isto tako priredili doek na-
ma 108., pa su pozvali vojnike i tamo su rotiljali s njima, dali im pie, da bi is-
to tako uveli etnike i etnici uli sa tenkovima i transporterima. Tad smo ih,
onih 5 tenkova zarobili, pa unitili par transportera..."
ermak: "Tvoje miljenje je znai da je dolo do zahlaenja odnosa izmeu HV-a i
HVO-a. Sve veim zahlaenjem odnosa dolazilo je do sve veih curenja in-
formacija. Je li to tvoja konstatacija, jesi li tog miljenja ili nisi"?
Orekovi: "Jesam. Ba takvog sam miljenja. Znai kad su doli do sukoba, jedna i druga
vlast, tj. jedna i druga stranka i onda je polako poelo dolaziti do pada linije za
linijom. I to vidite od same Modrie, Garevca, Tarevca, Odaka od Johovca,
Kotarskog pa na dalje. Tad se to polako poelo gubiti."
ermak: "Dobro, daj mi reci jo samo jedno. Kakvo ima saznanje o ruenju mos-
ta"?
Orekovi: "to se tie ruenja mosta informacija nemam nikakvih. Sluajno sam tu no
otiao kui spavati. Inae inenjerci 108. dobili su samo zapovijed od operativ-
ne grupe da postave jeeve. To su postavili. Imamo od 157. brigade. Evo ja
sam traio osobno, jer smo po nekim priama dobili informaciju da je 157. bri-
gada radila neto na miniranju, pa sam ja traio od njih da mi poalju, pa su mi

poslali. Oni su minirali Adu dole. Mislim da je 137. protutenkovski bataljun
postavio mine uz nae jeeve".
ermak: Ima li kakvih saznanja da li su to sruili etnici ili nai ?
Orekovi: "To nemam."
ermak: "Ima li ti neto sam dodati ovome ili neto pismeno priloiti Komisiji, ili
neto vano to smo zaboravili da te pitamo, a ti bi htio rei"?
Orekovi: "Pa, nita vano. Ja vjerujem da imate ove sve podatke to smo mi priloili.
Jedino to mogu da kaem. Nije svemu kriva 108. brigada, mada dio krivice
ima. Dio krivice snose sve postrojbe, ali nije toliki krivac za kog se, smatra i
proziva."
ermak: "Dobro, je li dola neka naredba da se 108. povlai ili je to bilo samoinici-
jativno"?
Orekovi: "Ne, nikakva naredba nije dola da se 108. povue niti je bila kakva dozvola da
se ijedan bataljun moe povui. Bilo je reeno kad su se 101. i 109. izvukle,
gdje sam ja zapovjedio da odmah zapovjednik 2. bataljuna zakloni svoje desno
krilo, da se sva sredstva podrke od tenkova do protuavionskih topova, da se
sve prebaci na desno krilo da nema izvlaenja."
Feldi: "A kako vam se izvukla protuoklopna grupa, a iz Struge su otili tenkovi u
Brod"?
Orekovi: "Da, ali sam rekao na pravcu od Struge. Pazite oni su doli preko Koliba pa su
onda ili prema koli, tu su dola ta dva tenka."
Feldi: "Vi ste kod Struge imali protuoklopnu grupu. to ih niste prebacili na
pravcu Krianova gdje su tenkovi napadali"?
Orekovi: "Nisu mogli. Mi smo odmah izvrili i zaklonili smo svoje desno krilo i tu je
trebala doi 3. brigada, koja se trebala vezati. Jedna satnija tree brigade koja
se trebala vezati. Jer ovdje nikog nije bilo. Mi smo morali zalomiti. Tako da ni-
sam mogao. Tu je trebala doi ta satnija 3. brigade i vezati se na nas. A druga
je trebala doi iza Ribnjaka i ii u tom pravcu zajedno s nama i istiti."
Feldi: "Vama je protuoklopna grupa data da moete sa njom vriti manevar
tamo gdje budu tenkovi naili. to je sa Strugom? Na Strugu niste imali
nikakav napad poseban organiziran. A ona se sa Struge preko Save izvuk-
la. Znai nije bila uope upotrijebljena na pravcu gdje su tenkovi ili.?
Orekovi: Do tada su nam na pravcu Struge uz sam put uz komunikaciju dolazili tenkovi
i dva dana, tri prije toga kad smo imali pet do est mrtvih i ne znam sedam do
osam ranjenih, na tom pravcu su dola ta dva tenka. I nigdje drugdje nisu oni
mogli dolaziti jer nije bilo tenkoprohodnih pravaca. Zbog toga smo mi njih sta-
vili na Strugu da nam osiguravaju taj pravac. I etnici nisu doli tu, jer su prije
radili na tome, nego su doli s druge strane. Doli su od Raljeva, preko Eko-
nomije.
Izjava naelnika inenjerije OG Istona Posavina

bojnika Stjepana Jurjevia
Feldi: "Gospodin bojnik Jurjevi Stjepan. Tijekom borbenih djelovanja dolje u
Bosanskoj Posavini informacije su bile da su prve linije obrane Mostobra-
na bile dobre, ureene, pripremljene i zaprene, dosta solidno obrana se
tamo mogla organizirati. Meutim po dubini je bila neto drugaija situa-
cija. Kao naelnik inenjerije Operativne grupe Istona Posavina to ste
vi poduzeli na pripremi Bosanskog Broda za odstupnu obranu"?
Jurjevi: "Mi smo poeli negdje prije otprilike mjeseca dana kopanje ove druge linije,
odnosno mi smo kopali gore prvu liniju na Bijelom Brdu, pa je pala, pa je na
Lipici iskopana, pa je pala, pa je dalje povuena prema Korau, pa je to palo,
pa smo onda preli na desnu obalu rijeke Ukrine i tu kad smo poeli kopati on-
da ve su ak poeli uskakat i u rovove nae kad je linija probijena kod Obod-
nog kanala i tako da je to, zapravo poeo sam kopati liniju od rafinerije, od
onog njihovog terminala prema Korau kraj Ukrine za odstupnu obranu, meu-
tim vie se nije stiglo nita. Dok je ova lijeva strana prema Kolibama, tu je bila
linija otprije, trebalo ju je malo urediti meutim nisam imao razumijevanje u
pojedinim brigadama za to odnosno nisu mi davali ljude onda kada sam traio
za ureenje te linije koja je bila recimo ispred tih Koliba Donjih na Krianovu i
kraj onoga to je ona stara linija na samom ulasku u Bosanski Brod. Nisam mo-
gao ljude ove dobiti koji su bili 15 dana na terenu, 15 dana kod kue. Praktiki
je to bilo. Ja sam zatraio par puta te ljude, nisam ih mogao dobiti, dobio sam
jako kasno ljude iz Osijeka iz 135. to jest ove Baranjske, gospodina Sajgaja, od
njega sam dobio jako kasno, mislim napravio je on dosta posla i pomogao mi je
jako puno ali sve je to bilo kasno."
Feldi: "Jeste li vi dobili kakovu zapovijed ili ste pripremili neku zapovijed za
pripremu Bosanskog Broda uope, za dugotrajniju obranu, za otpor, za
ureenje bunkera, skladita"?
Jurjevi: "To sam dobio jedno 7 dana prije samog pada Broda za zimsko ureenje sklo-
nita. To smo ak pokuali napraviti neto smo uspjeli, neto smo napravili,
meutim problem je ovdje bio sa graom. Grau nismo mogli dobiti, onda smo
dok smo neke trupce izvozili iz ume, dok smo ih vozili rezati tamo bilo je sve
kasno, ali bunkeri, sklonita to je bilo dosta dobro ureeno".
Feldi: "U Brodu Bosanskom"?
Jurjevi: "Ne, ne ova linija prva".
Feldi: "Ne, ne ja mislim konkretno za Bosanski Brod. Jeste li kue u predgrai-
ma pretvarali u bunkere, u utvrene toke"?
Jurjevi: "Ne, nisam dobio takvu zapovijed, niti sam po tome radio. Uglavnom radio
sam na ovoj liniji drugoj na Ukrini. To je bio zadnji posao koji sam stigao radi-
ti. Jer je sama operativna grupa nije imala svoju inenjeriju. Ja sam naelnik ali
nisam mogao to sve skupa objediniti tako da mi se ak inenjerci iz pojedinih
brigada nisu ni javljali. Imam dosta, recimo znao sam i dosta minskih polja
gdje ima nisu mi recimo dostavljali ni zapisnike. Neto je dostavljeno, ali."
Luci: "Moete mi rei kada ste vi preuzeli posao naelnika inenjerije Operativ-
ne grupe Istona Posavina"?
Jurjevi: "Do 18. 8. bio sam naelnik inenjerije u 108. brigadi. Poslije toga datuma
sam preuzeo ovo, ali sam povremeno bio koriten u operativnoj grupi dok sam
bio u 108. brigadi bilo je sve u redu, ta inenjerija je radila, meutim kad sam
otiao ja vie te ljude nisam mogao dobiti za izvrenje zadatka."
Feldi: "Jeste li vi bili sam u organu inenjerije u grupi"?
Jurjevi: "Da".
Feldi: "Niste imali nikoga od pomonika"?
Jurjevi: "Ne, jedino sam imao nadglednike naelniku inenjerije gospodinu Babiu,
operativna zona Osijek i gospodin Mustafa i Tandari su povremeno dolazili,
Tandari je jedno 2 puta bio, Mustafi je bio ee, meutim nita mi nisu mo-
gli pomoi jedino, eto, neto to je trebalo uraditi to su uradili i meni prenosili.
Jer ja sam stvarno puno sam radio, a zapravo sve je bilo uzalud."
Feldi: "Imate tu mapu pred sobom mosta. Njega je trebalo prvo razminirati.
Jeste li Vi uestvovah u razminiranju tog mosta?
Jurjevi: "Izdao sam zapovijed gospodinu tokoviu mislim 5. 5. da skine eksploziv sa
mosta, eksploziv nije skinut do 12. 5. To je bilo onda kad je bio najvie tuem
most, ja imam oteenja tog mosta. Meutim radili smo neto u uri (akovi)
da se taj most pojaa i to je trebalo taman pred ovaj pad postupiti, meutim, ti
ljudi nisu htjeli ii na most zato to se tuklo to stalno okolo, ja sam tu probao
neke nosae makar da probamo popraviti da se to sanira da je vea nosivost
mosta, meutim konstrukcija je gotova u uri je stajala ali nitko nije htio izai
na most, odnosno ljudi nisu ni spremni izai na most i raditi. Sami most nije
pao na ovome mjestu sada ve je pao naprijed jo, skroz na samoj Adi".
Luci: "Moete nam rei sva Vaa saznanja kako je most sruen?
Jurjevi: "Ja jedino znam da je 108. brigada dobila, ja nisam bio u Brodu tada bio sam
ovdje u Zagrebu zajedno sa gospodinom Babiem ili smo u Sektor inenjerije,
znam jedino da je 108. dobila zapovijed za zaprijei most sa piramidama i je-
evima, da postavi minsko polje, odnosno grupe mina. To je postavljeno smo
onda sam meutim uo, to je opet sve skupa skinuto i neki kamion je proao
naprijed sa eksplozivom i eksploziv je stavljen gore na most. Sruen, iako za-
povijed za ruenje mosta jedini je mogao izdati g. tefanek. Tako nam je bilo
reeno dok on ne izda, ja sam njega ak dan dva prije nego je poelo to sve
skupa, pitao da li da naoruavamo most on je rekao, ne most se mora braniti ne
naoruavati, i ne nita."
Luci: "Da li znate iji je kamion, iz koje postrojbe Hrvatske vojske je doao"?
Jurjevi: "Neslubeno znam, ali slubeno, ne znam, ono to nisam vidio ne mogu rei. A
neslubeno je bio od 157. brigade".
Feldi: Jeste li kasnije izali po neijem zadatku da vidite koji je obim ruenja
izvren"?
Jurjevi: "Nisam. Krenuo sam jednom tamo, meutim pucalo se onda sam se vratio tako
da nisam, ali most nije prema onome to se iz daljine vide, iz keja samog sam
gledao nije neto puno srueno i mislim da se moe u jako kratkom vremenu ri-
jeiti sve skupa, samo eto teta je to je pao".
Luci: "Da li e ga odnijeti sada voda ?
Jurjevi: "Nee ga odnijeti jer je on pao dole izmeu iblja onoga na Adu. Nee nita".
Feldi: "Da on je izvan korita sruen".
Jurjevi: "Da na Adi."
Feldi: "Izvan korita, izvan matice rijeke tako da....."
Luci: "Moete li mi samo rei imate li priblinu brojku koliko je ugraeno pro-
tutenkovskih mina, protupjeadijskih mina unazad dva mjeseca otkako ste
vi organizirali inenjeriju"?
Jurjevi: "Pa kako sam ja negdje oko 1000 protutenkovskih mina, porotu-pjeadijskih ne
znam je li bilo, jer su sa svih strana dolazile protu-pjeadijske mine, nisu samo
od mene uzimali, jer su sa svih strana dolazile postrojbe i donosile i svoje, a
ovih protutenkovskih mina je negdje oko 1000, to je veinom bila grupa mina,
minska polja su malo gdje pravljena jer zbog same konfiguracije terena...".
Feldi: "Vi imate plan inenjerijskog ureenja Posavine, jeste ga radili prije jo
kao poseban prije 5. mjeseca jo kad je najavljena mogunost da e tu ii
ofenziva jaa i da treba obranu"?
Jurjevi: "Ne nisam ja, nita nisam radio".
Feldi: "Jeste vi upoznati sa zapovijedi da se mostobran na onim crtama na koji-
ma je bio tijekom 4. mjeseca po svaku cijenu brani"?
Jurjevi: "Jesam, znao sam da se most mora braniti da ga se ne smije ruiti..."
Feldi: "Ne most nego mostobran".
Jurjevi: "Znao sam, ja sam poeo liniju raditi kao naelnik 108. jo, i sve ove rovove
koje sam napravio to sam napravio ja sa 10, 15. ljudi".
Feldi: "Jeste ga radili na temelju odluke plana, ili je to bilo prema razvoju situa-
cije"?
Jurjevi: To je bilo prema razvoju situacije otkako je poeo padati odozgo od Dervente,
ja sam radio ispred Dervente jo jedan mostobran ilo je preko Kostrea, prema
Sunjarama i gore prema Kulini. Tu sam i doao sam do polja Derventskog i tu
sam bio ostao sam na prvoj liniji i bio mi je stroj napadnut. To je poloaj lijevo
prema Derventi, Kostre, Derventa, a ovi prema Markovcu poloaji to mi nisu
ovi iz Koraa deki dali da se ita radi tamo radi toga to su oni to drali ten-
kovima i oni su stalno su ili naprijed pa se vrate nazad, mislim to je bilo, ug-
lavnom nisu dali ni da se mine ukapaju ispred, nita. Ovaj dio sam poeo raditi
tu sam doao do Polja i bio mi je napadnut stroj i onda smo se povukli na taj
Obodni kanal. Obodni kanal je dosta dobro je napravljen, utvren je, mostove
su na Obodnom kanalu 37. inenjerijski bataljun, sve mostove izruio, mislim
da je bilo 16 mostova, oni su imali zadatak da izrue te mostove, oni su poruili
mostove i ta je linija drana jedno vrijeme meutim, ne znam sam. Kaem za
mene je recimo taj Obodni kanal velika prepreka."
Luci: "Kako su preli preko obodnog kanala to mi nije jasno"?
Jurjevi: "U tim rovovima tad nije bilo nikoga. Jer da se most postavi preko, odnosno tu
je doao tenk nosa mosta i on je postavio most preko toga Obodnoga kanala
na Roanima, izmeu Roana i Zborita. I tu su se prebacili uli su prvo u nae
rovove, tu su dva dana stajali, prebacili su ostalu tehniku i onda je epilog se zna
dalje. Postrojbe se izvlaile, bjeale i svega je bilo."
Luci: "Da li ste kao naelnik inenjerije uestvovali u izradi plana, topnikih
vatri i jesu bile uvezane te vatre sa zaprekama koje ste polagali"?
Jurjevi: "Nisam bio upoznat sa tim planom i nisam bio vezan sa tim".
Feldi: "Pa to mislite u zapovjednitvu operativne grupe gdje ste bili naelnik
inenjerije, da li ste trebali zajedno sa topnikom sjesti pa praviti zajedni-
ki plan. Jer zapreke vi ako postavite, a nisu branjene vi znate to je. To
kao da nije zapreka. Otuda je i taj most koji je lansiran sa tenkom, ako ni-
je dio pokriven sa vatrom oni za 2 dana ne bi mogli da prijeu preko
Obodnog kanala i da taku brzo probiju se prema Zboritu.
Jurjevi: "Tu je bio jedan sluaj, tu je bio sluaj laganja. Jer nae jedinice su stalno bile
tamo, bile su prisutne stalno tamo, a zapravo nisu bili tamo. Jer ja, recimo, es-
to sam ja obilazio rovove i to odatle da malo ljude savjetujem i one koji su bili
tu radi ako neto to smeta pa da se porui da mu ne smeta. Ljudi su lagali. Malo

ih je bilo u rovovima. Moda negdje u pozadini je bilo dosta ljudi, ali u samim
rovovima nikad nije bilo puno ljudi. Lagali su i nama i svom zapovjedniku."
Luci: "Moete mi samo rei, gdje je tono bio postavljen taj most koji je...."?
Jurjevi: "Taj most je bio postavljen izmeu Ruana i Zborita na cestu, na ovu glavnu
komunikaciju, na Obodnom kanalu".
Luci: "Preko Obodnog kanala izmeu Ruana i Zborita. Izmeu toga mosta je
izvren proboj tenkova"?
Jurjevi: "Da".
Feldi: "To je ta grupa koja se meu prvima i ubacila".
Jurjevi: "Da. Poslije toga, jer zapravo sve to se radilo u 108. brigadi i 106. manje sam
informiran, a ovo znam to je bilo ovdje. Tu su se mijenjale jedinice. Bila je
124. pa je pobjegla, pa je onda interventno uletila 101., pa 109., Bilo je puno
brigada koje su odavde bjeale. Pa 139. koja nije htjela ui unutra."
Feldi: "Dobro, ja nemam vie, Vama hvala lijepa".
Izjava zapovjednika OG Istona Posavina

pukovnika Vinka tefaneka
ermak: "Daj ti meni reci ovako, to ti meni moe rei o organiziranju zapovije-
danja tokom borbenih djelovanja i odnosima izmeu pripadnika HV i
HVO".
tefanek: "to se tie zapovijedanja zapovijedanje je bilo organizi-
rano sa jednog mjesta i potivanja zapovijedanja je bilo
dosta dobro. Po prihvaanju zadataka, dogovaranja zada-
taka, meutim sama realizacija nije timala. To je veliki
problem. U sistemu zapovijedanja javljalo se dvojno za-
povijedanje ak nekada i trojno, to je bio problem ali to
je najvie kod postrojbi HV koje su dolazile na teren. Jer
je dio zapovijedi davala operativna zona nekad Osijek, a
esto puta je to davalo zapovjednitvo Slavonskog Broda. I tu je nekada dolazi-
lo do nesuglasica koje su se morale na samom terenu ispravljati, usmjeravati
itd "
ermak: "A kakav je odnos bio izmeu pripadnika HV i HVO, i kakva je uope
bila suradnja sa jedinicama HVO i njihovim zapovjednicima, njihova
borbena djelovanja i njihovo ponaanje na obrambenim linijama"?
tefanek: "Ja mogu rei da sa svim postrojbama, osim sa pripadnicima 3 A. brigade je
suradnja bila dobra. I mogu rei ak i da sa niim zapovjednicima unutar te
brigade je suradnja isto bila dobra, jer se radilo na terenu, obilazak terena je bio
stalna zadaa moja i tu smo rjeavali neke stvari. Meutim sam zapovjednik
brigade o svim aktivnostima koje su dobivale njegove postrojbe nije htio sura-
ivati sa operativnom grupom. Gospodin Basarac.
ermak: "Dobro to je trea aktivna brigada, ali pitanje je za HVO. Za 3. aktivnu
brigadu i za Basarca znamo da nije htio nikakvu suradnju da je samostal-
no djelovao na bojitu itd. To je napravio u vie navrata, a ne samo ovaj
zadnji puta kada je padao Brod, ali sama suradnja sa HVO-om da li je po-
stojao stvarno nekakav vojni stoer HVO-a, da li je to bilo organizirano,

da li je sa njima bilo kvalitetne suradnje ili su se oni ponaali isto samos-
talno i nisu potivali zapovijedi, dogovore koji su trebali biti izvreni i da li
je to utjecalo na tok borbenih djelovanja?"
tefanek: "Vojni stoer HVO-a praktino nije postojao. I operativna grupa je obnaala tu
ulogu vojnog stoera. ak su oni htjeli mene imenovati za zapovjednika tog
vojnog stoera to sam ja rekao da nije mogue jo prije 5 mjeseci. Ali nastavi-
lo se do kraja na taj nain da sam praktiki ja imao ulogu tog zapovjednika
vojnog stoera HVO-a. Sto se tie suradnje sa postrojbama, mislim da se ona
nastojala odrati maksimalno koliko je bilo mogue, i s njihove strane i s nae.
Nije tu bilo nekog otpora i odbijanja zapovijedi, direktnog odbijanja zapovije-
di. Samo to nije bilo potivanja i mogue realizacije, to su bili problemi. Prob-
lem je bio to su davani krivi prikazi stvarne situacije na terenu. Lani izvjeta-
ji i sve ostalo to se moralo stalno kontrolirati da bi se znalo tono to je i kako
je."
ermak: "Dobro, da li su operativci iz operativne grupe Istone Posavine obilazili
teren da bi se anulirali ti lani izvjetaji"?
tefanek: Jasno, to je bio zadatak njihov..."
ermak: Bilo je primjedba da operativci iz grupe nisu dovoljno bili na terenu"?
tefanek: "Primjedbi ima zato to na kraju praktino operativna grupa je ostala bez svojih
operativaca. Operativna grupa je izgubila 12 operativaca tokom te ratne dina-
mike koji su se odvojili i otili izvan te grupe ili su promijenili funkcije. A 12
ljudi koji su nosili aktivnosti jedne operativne grupe je puno. I zbog toga smo
mi traili asnike HV koji su kasnije pridodani nama da bi oni radili jedan dio
operativnog posla."
ermak: "Ti smatra da je operativna grupa i operativci da su obilazili terene i da
je to bilo u redu na neki nain"?
tefanek: "Pa to im je bio i iskljuivi zadatak, da obilaze teren da rade sa postrojbama na
terenu da vode aktivnosti i prate te aktivnosti. Sa takvim zadatkom su svi ili
na teren."
ermak: Dobro. Daj, ti meni reci jedno, to je poduzeto kad je dolo do padanja
Broda, do proboja etnika, da se organizira odstupna obrana Broda s ob-
zirom da naznaka i pojedini zapovjednici kau da se nije pokualo nita
organizirati i zato se nije organizirala odstupna linija Broda ?
tefanek: "Odsutna obrana i linija Bosanskog Broda nije uspostavljena. Ta linija je treba-
la biti uspostavljena 5. u noi i to na relaciji Krianovo, Klaonica, ljunara, sa
te strane, sjeverne strane Ribnjaka. Meutim ta linija nije napravljena ili je nap-
ravljena sa jednom rupom".
ermak: A zbog ega nije napravljena linija? Je li izdana zapovijed da se to nap-
ravi"?
tefanek: "Je izdana je zapovijed usmeno, pismeno nema. Gradska bojna Bosanskog
Broda, odnosno 101. brigada je dobila zadatak da zatvori tu komunikaciju uz
ljunana znai uz Savu i da zatvori prostor Brodskog polja do Klaonice, jer je
Krianovo bilo pokriveno sa postrojbom to je bila satnija 3.A. brigade. Meu-
tim to se desilo. I nakon koordinacije nakon prisutnosti zapovjednika iz 3. A.
brigade koji su vodili to i ostali na tom prostoru Krianova tokom noi 3.A. se
praktino prebacila sjevernije. Tako da smo mi ustvari imali dvije linije obrane
iznad Krianova a Krianovo nam je ostalo prazno."
ermak: "To je bila samovolja Basarca ili..."
tefanek: "To je bila volja Basarca. Navodno su oni dobili zapovijed, ja tu zapovijed
nikad nisam vidio, ne znam."
ermak: "Od koga su dobili"?
tefanek: "Od Basarca. Jer je ostalo prazno. Dio njihovih snaga je ostalo na Gredi, ali to
je ve bila praktino rafinerija."
ermak: "Dobro daj mi reci, s obzirom na snage koje smo imali preko, s obzirom
na broj vojnika i svega, ti si vodio to bojite dugo vremena, koje je tvoje
miljenje, zbog ega je pao Brod? Koji su glavni uzroci, ukratko.
tefanek: "Glavni uzroci su umor tih ljudi, s jedne strane. Zatim dio politikih sukoba
unutar Bosanskog Broda je uticao na to. I ovo zadnje, ponaanje 108. brigade,
a isto tako i 3.A. koja je ula vrlo nesretno, ja sam ak molio generala Stipetia
da ne uvodi treu, jer bi mi to rijeili da li bi zatvorili do kraja, ali bi uspjeli
sami, a ne bi nam se desilo ovo to nam se desilo."
ermak: "Dobro na koji nain je rasulo napravila 3.A. brigada, to mi stvarno nije
jasno"?
tefanek: Ostavila je prazni prostor, 1,5 km linije koju su oni drali u Krianovu oni su
napustili, i prebacili se sjeverno i taj 1,5 km nije zatvoren, tu su pokuali posli-
je Sijekovani intervenirati ali, oni su se digli sa Novog Sela da bi doli gore,
meutim dok su oni doli, ve su doli (etnici) na ovu glavnu komunikaciju
tenkovima i bilo je gotovo. Dalje, nije se potivalo to sam ja dao da se vri se-
ljenje civila. Jer 5. je bila guva ja sam cijeli dan bio u Bosanskom Brodu i uju-
tro izmeu 9 i 10 sati bio je Kljai i ova enskica njegova tamo, pitali su to da
rade. Ja sam rekao nek se polako obiu kuni savjeti ne da se ide javnim prog-
lasom preko radija ili bilo to, nego da se kuni savjeti obiu i da se ide na po-
lako preseljavanje tih ljudi preko. Da izvlae stvari i sve to imaju s tim da sam
zabranio da se od vojne tehnike i sredstava bilo to izvlai da bi se vidjelo. A
naveer na koordinaciji sam dao zadatak da se nastavi sa seljenjem kompletno
stanovnitvo tokom noi i da se dio ove tehnike koja je bila neispravna i ove
tehnike koja nije bila za upotrebu da se tokom noi izvue, meutim to nije ni-
ta napravljeno. E, sad, kad je dola kritina situacija oni su poeli izvlaiti ten-
kove. Meu prvima i tu napravili paniku. Guva je bila na mostu. 19 tenkova je
bilo prebaeno preko mosta."
ermak: "Znai tenkovi su se poeli izvlaiti prije civilnog stanovnitva. A tko je
izdao naredbu da se tenkovi povlae"?
tefanek: "Nitko nije izdao naredbu. To je bila samovolja. Mi smo sa 19 tenkova da smo
samo svakih 100 metara postavili jedan tenk imali bi 2 km linije obrane".
ermak: "Pa tu je bio najvei problem jer prvi puta se Brod obranio takorei lo-
vakim pukama, a sad uz svu tu tehniku Brod pada. Gdje je uzrok svemu
tome"?
tefanek: "I onda to je jo nastalo, pazite. Puno je bilo civilnog stanovnitva od tih ljudi
boraca. I sad, oni su ili spaavati ljude".
ermak: "Znai ti misli da je 1o3. i 101. zapravo zahvatila panika, i da jednostav-
no vie nisu mogli niti razmiljati vojno nego..."
tefanek: "A ili su spaavati porodice. I dok su se oni vratili bilo je kasno. 108. se izvuk-
la cijela, a ovo to je pripremano nije bilo psihiki spremno, mali je dio taj koji
je preao 40 momaka i sa 22 momaka 101."
ermak: "Dobro da li se tokom ovih borbenih djelovanja na bosansko-brodskom
ratitu da li se moglo uope osloniti na 101. i 103. brigadu"?
tefanek: Na dijelove je".
ermak: "Na dijelove je, a na druge"?

tefanek: "Mislim objektivno se mora rei da su oni imali zadnjih dana rata negdje oko
350, 400 boraca na linijama gore od Koraa, Novog Sela do ovog dijela. A to
je malo. 103. je imala 140 ljudi u liniji."
ermak: "Njihovo ponaanje na zoni odgovornosti na liniji gdje si postavio pojedi-
ne njihove postrojbe, jesu li izvravali zapovijed do kraja ili je bilo napu-
tanja bojita samovoljno, samovoljne nekakve organizirane obrane, napa-
da? Jer je bilo saznanja da je sa njima bilo jako teko raditi, da je bilo ra-
sula. Dali je to istina ili su to prie"?
tefanek: "Ono to smo mi njima dali to su oni drali. Imamo ba sad situaciju Sijekov-
ani to su drali na Novom Selu su drali dobro. Ali prije 5 dana su se povukli
sa onog dijela gdje su, desnog krila. Meutim, kad smo to zatvorili to su oni
drali dobro. Dervenani koji su bili kod brigadira Kolaka su dobro pokrivali
sve. I tamo je bio eljo Barii sa svojima koji je imao interventni vod. Ali su
to bile jako male snage da bi se mogle kvalitetnije povezati.To je bilo objektiv-
no stanje i s tim smo mi raunali."
ermak: "I uz sve te snage koje smo imali, unato svega toga Brod pada. A nitko ne
moe rei koji je to pravi uzrok."
tefanek: "Pravi uzrok je lano prikazivanje situacije. Poevi od 108. Linija koju je
drala 108. kada je izvrila smjenu 106. , 105. i 127. 106. je zamijenila kvalite-
tno sa dvije bojne. Ja imam podatke, prva je imala oko 400 ljudi, a trea je ima-
la 360, ili 370. Meutim, imunovi koji je bio pridodan nije bio bojna nije bio
ak ni satnija nego je imao osamdeset i jo neto ljudi. Druga bojna koja je
imala oko 140 ljudi. Dvije satnije su ostale u Slavonskom Brodu. A prikazivalo
se da su doli. I to je bio problem. Problem je to te dvije najslabije bojne su
dole na najtvri prostor. I kada je dolo do pucanja Sijekovana onda je i Pre-
beg popustio, imunovi se izvukao i tu je ta lavina krenula. Mi smo tokom
noi 4. na 5. bili zatvorili u Kolibama Gornjim kod Damije se to dralo. Me-
utim meni nije jasno zato se je trea bojna izvukla od Damije. Tu nije bilo
objektivnih razloga. Pravih razloga nije bilo, dinamike nije bilo, a oni su se iz-
vukli ujutro, nisu doekali pojaanje koje je trebalo doi iz 101."
ermak: "Znai povukli su se bez borbenih djelovanja, a manje vie i Brod je pao
bez borbenih djelovanja"?
tefanek: "Cijeli Brod je preutno, ne da je izgubljen u borbi, nego cijeli Brod je napu-
ten".
ermak: "Dobro jesi li ti imao osjeaj neke pete kolone i uope kakav je bio kon-
traobavjetajni rad i rad SIS-a? Jer to irenje panike nije dolo samo od
sebe".
tefanek: "Tono. Ali mislim da tu peta kolona nije odradila sa zadatkom neto, moda
vie ak nesvjesno neki moda. E, sad, to se radilo unutar brigada. To je druga
stvar. Sto se deavalo unutar 108. i zato se zapovjednitvo na takav nain po-
naalo, to ja ne znam."
ermak: "Navodno da su etnici imali vae ifre, radio veza ovoga, onoga, svega.
Oito je da su masu toga znali jer su uvijek znali su koje se postrojbe uva-
aju itd. Zato me zanima kakav je bio kontraobavjetajni rad, rad SIS-a i
ovih drugih slubi koje su trebale to raditi, ne"?
tefanek: "Rad SIS-a u Slavonskom Brodu za mene praktino nije postojao jer SIS slu-
ba nije bila sluba koja je radila za operativnu grupu. SIS koji je za mene radio
to je ova ekipa iz Osijeka koja mi je dostavila odreene podatke i slala podatke.
I ak sam i ja traio onaj predzadnji teren 108. kad je bila da mi SIS ispita situ-
aciju zato je bilo stradalo toliko ljudi gore na Strugi, to se stvarno desilo, a
onda su na mene vikali da ja imam neto protiv 108. A bila je tona situacija da
je ta postrojba koja je bila na Strugi pola otila na kirvaj, a pola ne znam ja ku-
da i da tamo nije bilo ljudi i ono malo to je bilo je stradalo".
ermak: "Znai jedna totalna nedisciplina u postrojbama 108. A po tebi kontrao-
bavjetajnog rada nije niti bilo." A tko je bio zaduen za taj dio posla?"
tefanek: "Pa Tomo Greguri je vodio SIS na nivou operativne grupe. A za 108. je na-
elnik SIS-a Zdravko Sokovi. S tim da smo mi znali da oni imaju nae pla-
nove rada. I zbog toga smo esto morali mijenjati te planove. Meutim to nam
se deavalo."
ermak: "A kako su dolazili do toga"?
tefanek: "To nismo nikada utvrdili. Bilo je tu par sumnji na neke ljude iz veze, neki su i
provjeravani tamo deki itd. Jo to se nama deavalo. Nama se deavalo i kar-
te koje smo imali za dinamiku oznaene sa brojevima da smo ih pronalazili kod
etnika."
ermak: "Znai da su imali meu naim postrojbama ubaene ljude."
tefanek: "Tono su znali kad ide smjena i recimo kad je 108. bila predzadnji put na
terenu preko motorola je bio razgovor voen, e, sad, kad vi odete sad e doi
106, onda emo mi njih poderati i tako. Unaprijed su znali to e se deavati."
ermak: "Dobro daj ti meni reci kakav je bio odnos zapovjednitva operativne
grupe Istona Posavina i organa vlasti na podruju Bosanske Posavine i
Slavonskog Broda"?
tefanek: Moram vam rei, u poetku rada ove moje grupe, dobar. Kasnije se pojavio
poremeaj u odnosima i praktino zadnja dva mjeseca nikakvih kontakata tu
nije bilo."
ermak: "Dobro, da li se politika struktura Slavonskog Broda mijeala u rad ope-
rativne grupe i u rat uope HV na tom podruju"?
tefanek: Direktno ne. Niti su oni pitali za odreene zapovijedi, aktivnosti, bilo to.
Mislim direktnog uplitanja nije bilo."
ermak: Na koji se nain osjealo to njihovo politiko djelovanje, jer stalno u
izvjetajima dolazi do toga da politika Slavonskog Broda ima prste u tome,
mijeala se, ovo, ono. Na koji nain ako nisu direktno kako ti govori".
tefanek: "to se tie Bosanskog Broda, samog pada, ja nisam mislio na politiare iz
Slavonskog Broda, nego politiare iz Bosanskog Broda. Tu imaju struje, Kora-
anska, Novo Selo i ne znam ni ja koje sve ne. Recimo to se i sad odraava u
daljnjem radu sa tom brigadom, te dvije struje praktiki su rastrgale brigadu.
Ta politika je odigrala ulogu isto u Bosanskom Brodu. Jer kad smo mi imali lo-
u situaciju na samom Korau, ljudstvo iz Novog Sela nije htjelo ii braniti Ko-
rae. Pa to je netko politiki tamo odradio. Tako da su se te razmirice unutar
101. brigade ojaavale i prenosile dalje. Sto se tie politike Slavonskog Broda,
mislim da ona nije direktno utjecala na rad grupe. A to je bilo nekih razmirica
oko 108. zato ovo, zato ono i tako, moda je politika odradila svoj dio u
smislu organiziranja dovoljnog broja ljudstva iz Broda. Pitanje mobilizacije tu
su oni ini mi se sprjeavali neke stvari to smo mi traili od prvog dana da
Brod ima dvije brigade, pune mobilizacijski i sve to. E, to se nije dalo realizira-
ti".
ermak: "Ima li nekih naznaka da su upravo ovi podaci o kojima smo prije govorili
to se tie kontraobavjetajne slube ovih podataka koji su etnici imali o
nama da su mogli curiti upravo iz struktura HVO-a i pojedinih postrojbi

101. i 103.. brigade. Da li ima kakvih saznanja o tome"?
tefanek: Mogue je, ne bih znao tono rei u kojem smjeru nekog da odredim ili da
kaem taj bi mogao biti".
ermak: "Da li ti ima kakvih saznanja"?
tefanek: "Pa postojala je sumnja i ova zadnja naa aktivnost koju smo mi imali 2.3. ba
ispod Novog Sela raena je u potpunoj tajnosti. Nitko nije znao. Znala je ekipa
koja je vodila. I stvarno dan prije izvrena su sva izvianja u tom prostoru, ak
su tri grupe ile ne znajui ni one jedna za drugu. Utvrdili smo da je dole pros-
tor ispod Pralike prazan da nema nikoga, da se moe odraditi i zato se ilo u
akciju. Napisana je jedna kratka zapovijed na jednom listu papira radi organi-
zacije, kratko napisana i dogovor je bio ukljuivanje pet ojaanih vodova sa
tenkovima sa svime. 101. iza aktivne brigade. Meutim sutradan u toku same
aktivnosti je bilo jasno da emo se mi praktiki sudariti sa njihovim aktivnos-
tima. E sad da li je to rezultat curenja ili slanja podatka ili je to stvarno sluaj-
nost da su se i oni nali u zadatku dinamike kao i mi. Ja mislim od tih ljudi koji
su stvarno bili ukljueni, znam da su svi borci da je pola njih ranjeno, da su se
svi stvarno borili za Bosanski Brod ono zduno i teko da bi mogao i jednog od
njih rei, e, taj je ovjek e prodati neto ili.."
ermak: "Dobro, evo reci mi jo samo neto. Tko je sruio most i po ijem nalogu"?
tefanek: "Ja tono ne znam tko je sruio most. Po nekim informacijama je sruila ine-
njerija 157. brigade".
ermak: "Ne po nekima, nego ga je sruila".
tefanek: "A po nalogu ne znam ijem. S tim da ovako, ja nisam dozvolio da se most
uope naoruava eksplozivom. Ba zato da ne bi netko mogao doi u mogu-
nost da ga srui. I zapovjeeno je da se most zaprijei, znai, jeevima i protu-
oklopnim minama da se zaprijei. I to sam dobio sam naveer u 11,30 sam do-
bio potvrdu da je most zaprijeen, jo jednu kontrolu sam dao da se izvri. I in-
enjerija 108. i ovi pridodani inenjerci koji su doli iz Osijeka. Izvrili su pre-
gled i rekli su da je to sve u redu napravljeno. A nisam znao da je most naoru-
an, da ima uope eksploziva na mostu, to nisam znao. I da postoji mogunost
ruenja. Mi smo postavili 4 tenka, 2 sa lijeve strane, 2 sa gornje strane i 2 topa
T-12 s kojima smo mogli bez problema na onom oteenom dijelu ruiti most
ako bi bilo potrebno. Nije bilo potrebe da se most rui."
ermak: "Da, najprije su ili podaci i izvjea su ila o tome da su etnici sruili
most, a na kraju su sruili nai".
tefanek: E, tu sad treba stvarno provjeriti tko je dao zadatak."
ermak: "Mi znamo da je to napravila 157. i ime ovjeka koji je to napravio. Sad
samo moramo znati, tko mu je to naredio."
tefanek: "Ali po meni teina tog ruenja mosta se treba povezati sa teinom oteenja
mosta. Sa situacijom da sam ja kao zapovjednik operativne grupe, koji je nare-
dio kad je poelo sa avijacijom njihovo aktivno djelovanje na most da se izvri
razoruavanje mosta i skidanje eksploziva. Mislim da je to bilo 5. ili 6. Da to
nije izvreno da bi nakon tri dana preo most i da je bio oteen jer je raketiran,
ali od naeg eksploziva, a ne od rakete. Raketa napravi rupu i pokrije se. E sad
i to treba provjeriti zato to nije izvreno razoruavanje da bi se spasio".
Feldi: "Pa ja bih pitao kako se desilo da Brod Bosanski praktiki nitko nije bra-
nio. Bila je zapovijed da Brod netko mora da priprema za obranu, kao
krajnju odstupnicu da sluajno krene sve pogreno. Jer vi imate dvije si-
tuacije koje su indikativne. Jedno je udar na Lijee kad ste se takoer u

susretnoj borbi sreli sa etnicima i drugo uvoenje dijelova 2. ili 101. kad
su opet pokuali i opet preko Zborita se sudarili sa etnicima u isto vri-
jeme. Ali jo je indikativnije da Brod nitko ne stane da brani. Je li bio
proglas HVO da se svi dignu da brane da po svaku cijenu se Brod ouva i
da ili je to ostalo ako se netko sjetio. Jer ni jedan zapovjednik do sada nije
dobio zapovijed da organizira obranu Broda. I to je interesantno da u
Brodu ni jedna jedinica nije imala obranu ni zastupnu, ni bilo kakvu. In-
enjerac kae nikakvu zadau nije dobio da bilo kakav plan obrane Broda
slae. Sve to je dobio je priprema grada za zimske uvjete. To je ono to je
ilo svima. Ali da obrana ostane potpuno pasivna i organiziranje grada ko-
ji uope nije imao razloga da padne. Ako neto u vezi sa tim imate da ka-
ete ?
tefanek: "Sama linija obrane Bosanskog Broda nije pravljena i sav ovaj jedan razvoj
situacije je bio previe iznenadan i neoekivan. Mislim, ja vam to moram rei.
to se tie ljudstva, ja sam dao zadatak 4. naveer na koordinaciji da se sve ra-
spoloivo ljudstvo Bosanskog Broda digne da pozadina koja je imala odreeni
broj ljudi isto tako digne sve te ljude koji mogu nositi oruje i imaju oruje da
se ukljue. Ali to je sve jo bilo u sklopu linije Kolibe i Lonjsko polje. A stvar-
no zaduenje za obranu nije imala ni jedna odreena postrojba. Mi rezervne
postrojbe nismo imali. Imali smo jedan vod rezervni koji je bio u tom dijelu
grada uz srednjokolski centar i koji je trebao intervenirati u takvom sluaju.
Meutim, mi taj vod smo upotrijebili i potroili i nikakvu rezervu nismo imali.
Tako da stvarno nikoga posebno nismo imali tko bi intervenirao, uskoio i bilo
to napravio da ostane na toj odsudnoj, zadnjoj liniji Bosanskog Broda. Sve se
je to odlilo nevjerojatno i uope na nevjerojatan nain. Bez kvalitetne borbe,
bez kvalitetnog otpora."
Feldi: "Ja bih jo samo jedno pitanje, da malo pojasnite. Od koga je primala
zapovijedi 101"?
tefanek: "Od mene.
Feldi: "Iskljuivo od Vas, i nije bilo nikakvog leanja u vezi angairanja 101. Pa
kako se onda moglo desiti da oni izvuku tenkove i sve ostalo, a da vi ne da-
te takvu zapovijed? Jer jedinice koje su se izvlaile gledali su tenkove u
Bosanskom Brodu, jedinice 101. na igralitu. Nitko ih ne pomjera, nitko ne
angaira i one se na koncu izvlae bez ikakvog otpora i svega"?
tefanek: "To je uope nevjerojatno na koji nain su se ti ljudi izvukli. Oito da zapovje-
dnitvo samo, moda ne zapovjednitvo nego zapovjednici koji su vodili te po-
strojbe, jer smo mi imali sluaj da imamo okupljeno 50 do 60 ljudi koji su e-
kali dva sata da ih se povede,nitko ih nije doao povesti. Znai zapovjednici ni-
su odradili svoj dio posla da daju zadatke ljudima, znai na toj zadnjoj liniji
Sljunara, Klaonica, Krianovo odnosno i dalje unutar samog povlaenja da bi
organizirali te ljude da sa borbenih linija odu."
ermak: "Jesi li ti dao zapovijed ( da) naprave tu odstupnu liniju Broda toj 101."?
tefanek: "6. praktiki nisam imao priliku da dam zapovijed vie. Jer je to bilo gaenje
poara, interveniralo se sa malim grupama gdje se neto moglo zatvoriti, ali
zapovijed oko konkretnog jasnog formiranja linije nije se mogla dati. Niste
imali s kim.
ermak: "Reci ima li neto to bi ti htio sam izjaviti, neto to smo zaboravili, a
smatra da je vano za rad ove Komisije"?
tefanek: "Mislim da cijeli tok svih tih dogaaja kroz pet mjeseci rata, a i ukoliko je
utjecao na situaciju na cijelom ratitu i na sve te probleme koji su se javljali to-
kom aktivnosti i sve je preveliki gubitak ljudstva, previe poginulih i ranjenih i
u 101. i u 103., nekvalitetno angairanje novog ljudstva, nemogunost dovoe-
nja tih ljudi iz Bosne koji su se trebali ukljuiti, znai osvjeavanje tih brigada
da neto stvorimo. Mislim da se to odrazilo i na 108, isto tako, koja je izgubila
jako veliki broj ljudi... "
ermak: "Ispriavam se u donosu na broj vojnika na tom ratitu koliko je bilo
domaih snaga, a koliko HV"?
tefanek: "HVO je na kraju zadnjih dana imao 450 do 500 ljudi. Da, ali u poetku smo
mi imali 101. koja je brojala 2300 ljudi. 103. Derventska je imala oko 2600
ljudi. Odaka brigada imala je od 1600 do 1800 ljudi. Puno ih je ranjeno, pu-
no je poginulo. Poginulo ih je negdje oko 1500 iz te tri brigade. To je veliki
broj koji se nije popunjavao. Htio sam rei slina je situacija bila i u 108. bri-
gadi. Ona je na kraju zakrpana neto sa ovim dijelom ljudi koji je iz Bosne uk-
ljuen u 108. Ali to nije bilo to. I onda je bilo stalno lano prikazivanje stvari.
Od same 108. koja je ila na teren sa nedovoljnim brojem ljudi, a prikazivala je
vei broj ljudi. Pa isto tako i 157., pa i 139. Mi smo imali bojnu samostalnu
139. koja je prela kasnije u 36. samostalnu. Oni su ili kao bojna na linije sa
60 ljudi. Znai nije to ono pravo. I sad dok vi spoznate pravo stanje stvari, dok
intervenirate, dok to zakrpate, imate lom. Jer mi smo praktiki prije mjesec da-
na imali vrlo dobru situaciju i trebali smo stvoriti 2 bojne rezervne. Jednu na
zapovjednom mjestu brigadira Kolaka, jednu na ovom istonom mjestu. Me-
utim zbog lanog prikazivanja i krpanja linija mi smo to sve potroili. A onda
nam se desi onaj lom bjeanja sa zapadnog dijela ovog, tako da smo sve to iz-
gubili i nikad nismo uspjeli dobiti rezervu. To je problem. I sad to se nama de-
silo. Kriv onaj, kriv ovaj. Ali 1500 ljudi iz 108. brigade koji su u roku od dan i
pol napustili liniju bojinice nije bilo anse da namirimo na bilo koji nain, to
je nemogue bilo. Mi smo mogli zatvoriti kad se nama izvue 100 ljudi ili 200,
to se jo koliko toliko intervenira, ali ovoliku masu to je nemogue. I onda, to
je problem. Ne da su se oni izvukli kilometar dva nego ili da su doli do Bo-
sanskog Broda i tu stali i zatvorili to nego su svi preli prijeko.''
ermak: "I nije ih se moglo vie vratiti niti organizirati. Svi odbili zapovijed, ne."
tefanek: "To nije bilo po zapovijedi, da je zapovjednik doao kod mene i rekao situacija
je takva stvarno ne moemo ajmo napisati zapovijed, povlaimo se na tu i tu li-
niju, formiramo ili bilo to. Nego je to bilo praktiki naputanje bojita, to je
problem".
Izjava
potpredsjednika Skuptine opine Slavonski Brod,
predsjednika HDZ-a Opine Slavonski Brod,
naelnika SIS-a 108. brigade HV,
tajnika HVO Bosanske Posavine,
pomonika direktora ure akovi,
djelatnog natporunika Zdravka Sokovia
ermak: "Kao pripadnik 108. brigade Hrvatske vojske odgovoran za rad SIS-a
kako ocjenjuje uinkovitost borbenog djelovanja na Posavini"?
Sokovi "Moja sluba je imala zadatak striktno da se brine o vlas-
titoj brigadi, dok kolega Tomo Greguri je imao zadatak
preko operativne grupe da se brine o cijeloj Posavini pre-
ko Save. Dakle, mi smo i inae zajedno dosta poslova i
radili dosta smo izvjetaja i zajedno slali i potpisivali, iste
smo informacije imali i to se toga tie mislim da je posao
dosta dobro iao, to se moe vidjeti iz naih izvjea. Mi
smo upozoravali na sve to nije bilo dobro. Kad sam inzi-
stirao na tome i kod zapovjednika brigade da u svojim izvjeima budu objek-
tivni. Mene je posebno smetalo kod rada Operativne grupe, gdje sam zakljuio
u par navrata koje sam bio, da su izvjetaji debelo lani. I jako me iznenaivalo
da se toliko toga netonoga prikazivalo, recimo npr. ako se kae da ta i ta bri-
gada ima 600 ljudi, umjesto da na linijama bude 300, pa da se 300 mijenja na
njima; njih bude 50, 60 a ostali su, ne znam, 5 km dalje pa ako netko napadne
oni e dotrati. to je sigurno izazivalo puno puta da se na prvu liniju jurilo
kamionima itd., a onda si ti krasna meta itd. Sama naa sluba u brigadi, mi ni-
smo imali posebno nekih prevelikih problema jer osobito od starta brigada je
bila dobrovoljaka i 99% su zaista to bili dobrovoljci. Imali smo tu i tamo malo
vatre oko tih zapovjednika kada je bilo itd., meutim brigada, to se kad se us-
talilo, uglavnom, tefanek kad je bio zapovjednik brigade dosta je to dobro
funkcioniralo u Gradici. Meutim, ovdje kad je se prelo u Posavinu, mislim
da je bila slaba suradnja izmeu brigade i operativne grupe. Moje vienje je, ja
nisam nikakav vojni strunjak, ali mislim da je dosta stvari, osniva se operativ-
na grupa Istona Posavina, pa se onda odmah osniva grupa Sava. One su bile
odmah jedna nasuprot druge. Onda IZM ne znam u akovu. Mislim da je on
morao biti u Slavonskom Brodu. Ja bih se usudio rei ak u Derventi. Ja kad
bih bio vojni strunjak, ja bih ga postavio tamo gdje je vojska mora biti i ko-
manda. Tako da to se toga tie mislim da smo i brigadu 108. u strunom kadru
i oslabili i kad smo veliki dio kvalitetnih ljudi povukli u operativnu grupu. Pa
smo dobili niti dobru grupu, niti je brigada bila vie ono sto je bila. Sto se tie
naih samih poslova mi smo imali raznovrsnih. Normalno vojska je vojska,
imali smo raznovrsnih incidenata iako mislim da je 108. brigada imala daleko
manje od drugih, tih stvari, ali smo uvijek uspijevali. Mi smo ili meu vojsku.
Moda je to i nain rada, takav i stil, osobito to su ti momci dobrovoljci, to su
uglavnom, veliki dio bili moje stranake kolege i mi nismo nikad posebne neke
metode primjenjivali, uglavnom se moglo dogovoriti."
ermak: "Reci mi samo jedno. Je li se osjeao taj kontraobavjetajni rad s obzirom

na to da ima tendencija i da ima saznanja, oito iz primjera na tom terenu,
da su etnici znali masu informacija o poloaju naih ljudi, da su znali ak
ifru nae veze itd. Da li je ta kontraobavjetajna sluba imala kakve re-
zultate, imala kakvih saznanja? Da li je uhvatila nekoga"?
Sokovi: "Ja moram rei da mi smo po tim nekim stvarima radili sa Osijekom zajedno.
Mi smo imali jedno vrijeme, pratili smo kad su bile borbe u Bosanskom Brodu,
prvi puta kada smo odbacili neprijatelja. Sigurno smo imali u svojim redovima
ovjeka koji ih je sve izvjetavao. To su bile ne znam kia, zima, obala. Mi
smo pratili njihove te ifre i sigurno smo imali u svojim redovima ovjeka. Ja
bih se usudio rei, moja procjena, teko je to dokazati jer nemamo tone podat-
ke, to smo sigurno imali jer smo ih pratili, snimali, imamo hrpu materijala koje
smo snimili. Osjeani su tu dolazili koji su uzimali te materijale, dalje proua-
vali. Oni su pokuali neto sa svoje strane uraditi, meutim nismo nali ovjeka
toga, ali je sigurno, to je morao biti ili u vezi ili u samoj komandi. Nismo ga
uspjeli otkriti. Ali na terenu samome se tono vidjelo, to su mi i zapovjednici
potvrivali da tamo gdje je slabija uvijek se probija linija. Ako neka postrojba
napusti bez obavijesti, esto puta se znalo da su etnici tuda ili to je logini
zakljuak da je ipak netko to navodio. Vjerojatno da ima vie sudionika toga,
ali mi nismo otkrili tono tko je taj".
ermak: "Daj mi reci da li je Vijee HVO-a u Bosanskoj Posavini imalo svoju slu-
bu SIS-a i kakav je bio odnos SIS-a HVO-a i HV-a"?
Sokovi: Oni su imali svoju slubu SIS-a. Moja procjena je da nije to dobro funkcioni-
ralo. HVO je imalo po funkciji toga ovjeka. On je vie suraivao sa g. Tomom
Greguriem, koji je bio opet sa nae strane zaduen za Bosnu. Njemu su podaci
uglavnom ili koliko ja znam. Meutim, mislim da ba nije naroito dobro su-
radnja ila. Iako o tome vie moe rei g. Greguri, koji je direktno radio sa
njima, jer je bio zaduen za podruje Bosanske Posavine.
ermak: "Daj mi reci, stalno se povlai jedno pitanje, stalno ide jedna pria da je
politika i ljudi iz politike iz vrha Slavonskog Broda, da se stalno mijeala u
poslove vojske, da je tu bilo raznih nesuglasica nekih, krivih poteza itd"?
Sokovi: "Pokuati u kratko rei. Da je politika Slavonskog Broda odigrala svoju veliku
ulogu kad smo osnivali brigade. Iza toga dalje je osnovan Stoer, kad je doao
Stoer ukinuo se Krizni tab, dakle mi smo ak moram rei bili totalno neoba-
vijeteni. Da nisam bio pripadnik 108. brigade, politika Broda ne bi imala niti
situaciju. To je najvea la koja moe biti da se politika Broda mijeala u voj-
sku. To ne stoji, iako je jedan jedini puta bila jedna odluka koju, moda smijem
rei zajednika, onda je to bilo oko prelaska jedinica u Bosanski Brod prvi pu-
ta. Tada je bilo u pitanju da padne Bosanski Brod i tada je prvi puta vojska se
obratila uope, meutim kod tog dogaaja je...."
Feldi: "To je odluka predsjednika ?
Sokovi: "Jeste. To je znao general Feldi i general Stipeti. Stipeti je nakon dva dana
kad je pao, ja sam im rekao kad e pasti amac tri dana ranije, ja sam im rekao
jer smo imali cijeli scenarij i rekli smo tono gdje e i tko e ui, tko e uzeti
potu i sve ostalo. Kad je to palo onda je mene Stipeti zvao telefonom i pitao
da li se moe vratiti amac. Ja sam rekao moe, jer sam bio iznerviran, ako vi
doete sa ekipom iz Zagreba pa ga sad vratite, jer smo ga mogli obraniti. Meni
je bilo glupo kao ovjeku da smo imali svoje postrojbe u Bosanskom amcu,
139. brigadu koji su leali da bi 50 etnika zauzelo amac. To je bilo van pa-
meti. Trebalo je prebaciti dve ete odmah i to bi se sve obranilo. Bez ikakvih
problema. Jer je 50 etnika, Belih orlova i 100 domaih izdajnika. I to bi bilo
rijeeno, jer otpora praktino malo Hrvati su pruili, a muslimani su preli na
njihovu stranu. Mi smo na takvom poloaju bili gdje su kod nas svi dolazili.
Ali ja mogu rei, 23 opine koje su s nama kontaktirale, nikada se ni jedna nije
poalila na nas. Sto se tie samoga vojnoga dijela, odgovorno tvrdim da nikada
nismo ni jednu ne naredbu, nego ni nikakvu, da im smo dali inicijative metnite
to ovamo ili onamo; ili naredite to ovako ili onako, mislim to je glupost, mi se
u to ne razumijemo. Odgovorno tvrdim nikada se nismo mijeali u samu ko-
mandu sa vojskom, jer smo bili svjesni da moramo biti logistika. A uvijek smo
doli pomoi kad su nas deki zvali, bilo je puno puta u pitanju kada su nae
jedinice trebale prijei itd. to je opet traio Stoer Glavni, tad smo mi ili po-
litiki djelovati, razgovarali sa ljudima i rezultat toga stoji, vie je bilo Broana
preko nego cijele Hrvatske zajedno. I moram reci 2/3 poginulih je Broana u
odnosu na sve druge koje je cijela Republika imala u Bosni, i posebno me sme-
ta da se pokuava devalvirati sve ono to je Slavonski Brod uinio u toj obrani.
Jer imamo vie rtava nego svi drugi zajedno."
ermak: "Daj mi reci kakva je bila suradnja izmeu politikih struktura Slavon-
skog Broda, HVO-a i civilnih vlasti u Brodu i da li je HVO i civilna vlast u
Bosanskom Brodu djelovala i da li je uope postojala kao takva ili je bila
samo na papiru"?
Sokovi: "to se tie samoga Slavonskoga Broda, mislim da smo bili vrsto na tome da
e rat biti i mi smo se pripremali. Ja moram rei da smo veliki dio uspjeli prip-
remiti i naoruati se, moram rei da je odluka donesena u kancelariji Predsjed-
nika, da skinemo vlakove da uzmemo topove, da dodijelimo po svim opina-
ma. Mislim svi ljudi koji se razumiju u to da je to bilo presudno u obrani Sla-
vonije. Da smo prvi zauzeli vojarnu i sve ostalo, dakle tu je na doprinos sigur-
no nesumnjiv bio zajedno s ovim dekima, koji, tad su veze sa Zagrebom bile
vrlo loe, maltene kroz Maarsku je dolazilo, ali ovdje je bila tada situacija da
se nije imao ni Stoer, tako da se ba nije moglo ii. to se tie samog HVO-a,
mi smo im dali financijsku pomo, ja imam i sada veliki broj rauna koji smo
im poplaali, pomo smo im davali na iro-raune, koliko smo imali sredstava,
po 5.000.000 smo davali i Derventi i Odaku itd. Dali smo im kancelarije dali
smo im sve ono to su, to im je bilo potrebno sjednice su se kod nas odravale,
pa ak kad je osnovan taj HVO, osnovao ga je Perica Juri, naalost i Bosan-
sko-Posavsku zajednicu kada je osnovao, samo je osnovao nikad vie nije ni
doao. Pa se s njima nije radilo. Kad je osnovan HVO, opet ga je osnovao Peri-
ca Juri, tad je bio 7 sati sastanak itd. Uglavnom su bili sporovi oko Ike Stani-
a, koji je napustio bio podruje a netko kad napusti, narod ga ne prihvaa i to
je najvanije, Perica Juri je sam, ja nisam ak ni bio mene zaduio da budem
politiki tajnik HVO-a. Ja sam im odradio jedno tri, etiri mjeseca. Mislim da
sam im samo bio na usluzi i pomagao, nikad nisam nametao svoje miljenje,
ve sam im pomagao da se donesu kvalitetne odluke, da se to prekuca, umnoe
materijali, poalju svim opinama, imao sam u dva navrata sam totalno sredio
odnose. Izmirio Hrvate i Muslimane u Brkom, u Gradacu, osobito u Brkom
gdje su bili jako kvalitetni odnosi izmeu Hrvata i Muslimana, i osobito mi je
bilo ao kad sam vidio da ima jedna druga struja koja eli da pokvari te odnose.
I onda su se polako potkupljivali ti lanovi, jedan po jedan i tako da smo dobili
tu zajednicu Bosanske Posavine, da su jedni bili za suradnju s muslimanima,
to mislim da je pametno jer neprijatelj je jedan, i drugi dio koji je bio ek-
stremniji, koji je traio da se ti odnosi rue itd.
ermak: "Da li je uope HVO u Bosanskom Brodu imao tu snagu politiku da uve-
e svoje jedinice i da napravi jednu kvalitetnu suradnju sa HV-om"?
Sokovi: "HVO u Bosanskom Brodu nije imao, ja moram rei, nije imao pravoga ruko-
vodstva i istina je slijedea. Na svakome mjestu, dakle da li je to predsjednik
Kriznoga taba, da li je predsjednik stranke, da li je zapovjednik brigade, da li
je zapovjednik policije, oni su uvijek imali po dva ovjeka na istoj funkciji.
Uvijek je bio jedan krivi, jedan pravi. Nikad ne zna s kim razgovarati. Mi ni-
kada nismo imali partnera za razgovor i mogu rei donekle dok je bio g. Kljai
predsjednik Kriznog taba, iako i on vjerojatno ima svojih mana, ali barem ga
se uvijek moglo pozvati, dogovarati itd. Osobno smatram da je jedan veliki
problem bio, za mene je pad Posavine bio onoga momenta kada je 3500 naoru-
anih ljudi prelo u Hrvatsku. Tada je bio G. Grani, A. Rebi i Helsinki Watch
i svi ostali i kad su te ljude prebacili u Slavonski Brod. Ja sam znao da njih vie
nee nikada pokupiti i vratiti. To je sigurno, isto jako puno utjecalo, ali Bosan-
ski Brod smatram da nikad nije imao zrelo rukovodstvo, niti stranke, niti Kriz-
nog taba. Uvije su se svaali, smjenjivali jedni druge itd. tako da..."
ermak: "Znai niti civilne vlasti niti vlasti HVO-a nije bilo"?
Sokovi: "Ne. Nisu imali snage da to sprovedu. Mislim da kvalitetna rukovodstva imaju
Brko, Oraje, moda je i to rezultat vjerojatno ovoga sada. Mi smo mogli mo-
da, jedna od najveih stvari. Kad je general Luci bio zapovjednik operativne
zone Osijek, on je puno vodio brigu o Posavini za razliku od drugih, i tad su bi-
li ako smijem rei Posavina u zenitu. Tad smo imali Modriu i sve ostalo i os-
novni problem koji sam ja tada naglasio i to ima po zapisniku, mogu se svi po-
gledati, nismo smogli uspostaviti civilnu vlast u Modrii. To je razlog njenom
padu, jer smatram da kod tog prvog pada tu je nesumnjivo odigrao ulogu KOS;
ti su se ljudi uvukli u redove vojske, i Odake i Derventske brigade i Modri-
ke, tako da je cijela Posavina uope pala bez metka. Sve drugo je pria. Sve je
padalo, grad za gradom bez metka. Svi su se povlaili tamo. Tu je KOS odra-
dio svoj dio. Ali smatram da nekoliko opina ima vrlo zdrava rukovodstva i
vjerojatno da e oni sada biti u tekom poloaju u ovom momentu, s obzirom
na sadanje nesuglasice koje imaju u toj zajednici Bosanske Posavine odnosno
vidimo da su izvrene kadrovske promjene koje sigurno ne vode niemu dob-
rome, no vrijeme e pokazati da, i smatram da je gospodin Vinko Begi uloio
cijeloga sebe da povee onoliko koliko moe u tim momentima. No neke opi-
ne su bile poput Bosanskog Broda nemogue organizirati."
ermak: "Daj ti meni reci, po tvojoj prosudbi zbog ega je dolo do naputanja
Bosanskog Broda i uope ireg podruja Borda?
Sokovi: "Zbog ega je dolo do naputanja Broda"?
ermak: "Iz razloga to smo imali dovoljno snaga, da smo imali dovoljno oklopnih
sredstava, da smo imali oruja, da smo imali svega, a prvi put se Brod ob-
ranio obinim lovakim pukama".
Sokovi: "Moje vienje je osobno da smo promaili u nekoliko osnovnih stvari. Nismo
rijeili neke kljune probleme. Jedna od tih stvari je istina da su 4 opine, dakle
Modria, Derventa, Odak i Bosanski Brod ostali na 700 i nekoliko boraca., Iz
4 opine. Ako uzmemo za sada na primjer da jedna mala opina Oraje ima
3700 ljudi iz Oraja na poloajima, dakle da su imali samo po toliko puta 4. To
bi bilo 15000 vojnika. 15000 vojnika, svatko zna da treba najmanje puta tri da
se savlada, a znai nema tih snaga Srpskih u BiH koji bi osvojili Posavinu. To
je kljuni razlog da, dakle to je civilno stanovnitvo i vojno napustilo Posavi-
nu. Dabome da je to negativno utjecalo s vremenom. Mi smo upozoravali na to,
da kako su naputali nitko se vie nije vraao. Prema tome tu je prvi razlog.
Drugi razlog koji je negativno djelovao na moral hrvatskih vojnika je taj to ni-
smo nali instrumenta da pohapsimo vojne obveznike i prevezemo na slobodni
teritorij. Ako se hoe boriti nek se bore, ako nee nek pogine bez puke ako ga
nije sramota. Dakle gospoda su se etala i Slavonskim Brodom, a osobito Zag-
rebom i po moru i hodali po hotelima, glumili izbjeglice, a u isto vrijeme se ni-
su doli boriti za Posavinu. To je osnovni razlog koji vrlo negativno djeluje na
nae ljude, mi smo tu vidjeli da je moral polako slabio, drugo moram rei da
smo mi pretrpili velike gubitke. Mi imamo 211 mrtvih, 19 zarobljenih, koji
prema informaciji koju sam dobio juer su svi pobijeni. Slavonski Brod je dak-
le imao rtava 2/3 od ukupnih rtava na Posavskom ratitu. I posebno me vrije-
a i smeta kad se deava npr. jedna 108. brigada koja je prola od 8. mjeseca
kad su obranili, zaista obranili Gradiku i sve ostalo, da se danas ti ljudi skida-
ju, nismo im podijelili niti onima mrtvima to smo svima dali odlikovanja, ni-
smo dijelili. Mene to posebno boli, to su sve dobrovoljci, moram rei 90% to
su pripadnici HDZ-a, ja sam predsjednik tamo stranke, i puno puta sam zapitan
da li je to udar i na vojsku i na stranku, na dobrovoljce i na sve ostale. Mislim
da je to jadno, da te ljude sada nakon 15 mjeseci raubanja po terenu, ja sam u
svom izvjetaju kao naelnik sigurnosti dao da od 58 dana 40 smo imali terena.
Na kraju krajeva ako je i bilo nekakve greke, dakle svatko ima pravo jednom
u ivotu, 108. nikad nije naputala poloaj, to joj je bilo prvi puta. Ja sam upo-
zorio na to dakle, da je bosanskih boraca ostalo gotovo nita, da su i oni izbje-
gavali obaveze, da su naputali liniju ja moram rei. 2. bojna je nastradala na-
kon to je Sijekovac napustio poloaj, uli su etnici, imali smo 20 ranjenih, 5
mrtvih, 19 zarobljenih. Ta se (postrojba) mora po svim vojnikim pravilima iz-
valiti. Ona vie nije sposobna borbeno djelovati. Mislim, ja nisam nikakav
strunjak, ali to je toliko razumljivo, to ne treba biti poseban strunjak. I mis-
lim da su to osnovni razlozi, dakle moral tih ljudi svakim danom je slabio i
druge postrojbe su odbijale nekanjeno ii. Ja moram rei naalost, i kao ov-
jek koji se bavi politikom na lokalnoj razini da je sramotno da su gospoda u
Valpovu, gradonaelnik opine i saborski zastupnik izali, odgovarati vojsku
da da ne idu u Slavonski Brod, da su isto izmiljali i drugi, Bedem ljubavi i os-
talo i Naice i Virovitica, da ih zadre, a moji su momci ginuli, ili preko, jer
mi smo sa njima samo razgovarali, nikad nikoga nismo tjerali, ali smo razgova-
rali. I to me posebno boli, ako je za nekoga kazniti tko ne ide preko onda se ne
znam i skidalo i sve u 108. brigadi. U drugima nije brigadama. Prema tome mi-
slim da ti ljudi nisu zasluili ovakav tretman, i bojim se da je to sve upereno i
prema Slavonskom Brodu direktno i prema gradu, rukovodstvu, narodu i sve-
mu ostalome. Jer kako se moe desiti da jedni odgovaraju dakle vojsku, a mi
smo svoju nagovarali da ide i sad netko trai krivca u onome tko je dao najvie
rtava i koji je najvie bio prisutan. Pa imamo izvjea po platnim spiskovima i
svemu ostalome da je Slavonski Brod 2/3 ljudi dao preko. Druga stvar, sluaj-
no je tada doao Alija Izetbegovi, dan uoi pada. On je doao u 18 sati. Bio je
tu g. Begi, mi smo kao domaini, on je elio nama se zahvaliti za ono to je
Slavonski Brod dao, a dao je maksimalno za Posavinu i za narod u BiH, kroz
jedno izvjee koje je bilo, g. Begi je zamolio da malo se obrazloi i sa ovoga
dijela. Ja sam rekao tada kako stoje stvari da je lako mogue da u 48 sati padne
Bosanski Brod. Gospodin Izetbegovi je nakon toga i razgovarao, kad smo ga
odveli na veeru, nije bilo ak ni struje itd, kod nas nisu radili ugostiteljski ob-
jekti, ali nekako smo to skucali, jer cijeli dan nisu nita jeli, on je tad zvao
predsjednika Tumana i predsjednik Tuman je tad ugovorio sastanak u 12 sati
ovdje. Ja sam taj dan, kad je bio taj pad Posavine, zavrio kui, spremio se i
otiao u Zagreb, kad smo se vraali kui naveer Bosanski Brod je pao. Ja sam
i ovdje ponovio kod gospodina Predsjednika...."
ermak: "Da i ja sam bio prisutan".
Sokovi: "Da. Drugo rekao sam posebno to nas je razoaralo. Gospodin ministar uak
nikada nije doao u Slavonski Brod. Koliko god smo ratovali nikada kao minis-
tar obrane nije doao u Slavonski Brod. To je nevjerojatno, jer ga ljudi, ljudi se
pitaju, vide ga u Posuju, vide ga ovdje, vide ga ondje, ali u Slavonski Brod ni-
kada nije doao. Mislim da ni tretman bojita nikada adekvatan nije bio, Posa-
vina u odnosu na juno bojite. To je ovako jedan zakljuak. A samo, njihov
HVO i ostalo je organizirano onoliko koliko je bio sprema i gdje su bila bolja
rukovodstva opina i one su se borile i branile, to se vidi i danas, a gdje su bila
vrlo loa... Primjer loega je Derventa. To su obini derventski cigani koji su se
svadili od prvog dana i kad je zapucalo polovina je otila. Imala je ovdje prolaz
prije nego mi koji smo se borili za Slavoniju i za Posavinu. Svi su imali otvo-
rena vrata ovdje. Svatko je svakoga mogao pljuvati. Od stranke do ministra ob-
rane. Svagdje su imali otvoreni ulaz. A mi smo morali najavljivati se i 15 dana
ekati da nas primi ministar obrane ili netko. Tako da smo jednostavno pomalo
i mi ve umorni i izgubili smo volju vie za dokazivanjem nekakve istine, jer
mora se shvatiti da je tada Brod bio jedino bojite pravo u Hrvatskoj. I nismo
opet imali pravi tretman i ni ministar nije doao ak."
ermak: Daj mi molim te reci kao naelnik SIS-a tvoje vienje i tvoju ocjenu rada
Operativne grupe i uope zapovjednitva Posavine"?
Sokovi: "Moje vienje ja u vam rei otvoreno, poslije odlaska Lucia potop. G. Vinko
Vrbanac, da izvine, ali nema organizacionih sposobnosti niti bilo kojih drugih
da moe uspostaviti kontakt. Moram rei ak ni kao ovjek sa rukovodstvom
ovim ili onim, opine ili nekoga, nije ba komunicirao, nije ba se utrgao da je
dolazio, Luci je znao dolaziti svaki dan, svaki dan je bio u Brodu. Tako da mi-
slim da on nije ovjek koji moe voditi operativnu grupu, da je to za njega pre-
veliki zalogaj i smatram da je to loe. Radi toga to se tie Operativne grupe, tu
se desilo neto to se ve desilo kog g. Petria u 157. brigadi, gdje se navuklo
svakakvih ljudi i nikakvih rezultata. I gospodin se okruio na kraju, sa ne
znam, 80-tak ljudi ili koliko je ve bilo nemam pojma. Vie znam da je bila og-
romna i velika. Mi kontakata nikakvih nismo imali, pa me posebno smeta kad
govori netko o rukovodstvu grada. Naprotiv eto i sada je situacija da mi ne
znamo ni tko vodi obranu grada, imali smo nekada zapovjednika obrane grada.
Mi sada ne znamo nita. Skida se, mee se. Imali smo problema sa mjesnim za-
jednicama. Ja imam 92 mjesne zajednice, i imao sam velikih problema na Savi
zbog nepokrivenosti, zbog dolaska, ne znam odreenih brigada; 132., 106.,
pljakanja hrvatskih kua, tako da nije se nita po tome moglo uraditi, pa smo
imali puno primjedbi, pritubi. Vjerujem da je to ipak na kraju urodilo plodom,
pa su postavljeni domobrani da brane taj dio itd. Jo jedno nezadovoljstvo to
je bilo inae kod vojske, da recimo mi smo branili Gradiku, a Gradiani u-
vali Savu, a mi idemo prijeko. Naiani dou, uvaju Savu, a mi idemo preko.
Pa jesmo li se mi zaratili Brod sa Srbijom ili to ratuje drava. Dakle, to je ono

to su ljudi svi postavljali pitanja i dabome da nije to brati kukuruz prijei pre-
ko pa idem samo neka se to dogaa. Rukovodstvo same Operativne grupe mis-
lim da je vrlo loe bilo, osobito to je bilo, tri kontradiktorne zapovijedi znaju
doi u isto vrijeme u jednu postrojbu. Mislim da tu ni Stipeti, koliko god je on
pokuao da pokrije da uvee itd., mislim da nije uspio u tome. Iako je on vjero-
jatno imao jako dobre namjere, i ne moe se rei da on nije iao iao je on i oti-
i prijeko itd. ali mislim da to nije mogao. Dok g. Vinko tefanek, mislim da je
to promaaj totalni, od odabira krivih ljudi do krivih procjena. Drugo to me je
posebno smetalo, laganje izvjea. Ja sam rekao kod predsjednika Tumana,
predsjednie lau Vas. Lau Vas i Stipeti i Vrbanac i tefanek. Svi Vas lau.
Loije stoji nego stoje. Pa ja imam u svakoj postrojbi svojih momaka s kojima
sam dobar iz civilstva, koji e mi rei, izvjetaji su izfrizirani i to temeljito. Pu-
no se lagalo. Mislim da je Operativna grupa bila sastavljena od pogrenih ljudi.
Da je to tipian promaaj, ali onda kad jo bude, ja u vam rei, nisam vojnik
neki, ali u vam rei, IZM u akovu, onda dou u Bosnu, onda premjetaju to-
pove ovako pa topove onako, pa ti su ljudi vie, Bosanci su osjeali i mislili da
kad mi doemo da smo mi organizacija super nekakva vojna organizacija, a
onda su i oni sami razoarani bili puno puta, a da ne govorim to je se dozvoli-
lo. Dozvolio se je upad jedinica, ak da je bio i najkvalitetniji zapovjednik. Pa
ne moe doi, ne znam ja, Basarac sa svojom brigadom ulazi i ulazi u bojite
da se ne javi tefaneku i kae ja sam brigadir, ti si pukovnik neu da sluam.
Pa ako je on zapovjednik bojita ja smatram da onda se prvo treba javiti, poku-
ati da te on rasporedi, jer tako smatram da je to disciplina vojnika. Meutim
rei u vam da su postrojbe ulazile kako su htjele, svatko ih je metao, svatko
komandirao, mijeali se svi jedni drugima i mislim da je to vrlo loe bilo. Mi
smo o tom izvjeivali i molili smo g. ermaka puno puta dajte samo pokuajte
ne vojniki nego u smislu da se malo povee, da se objedini, da ovdje nekakve
jedinice budu na komandi, zapovijedi. Mislim s te strane da je to jako promaaj
i Operativna grupa je imala puno krivih ljudi, i to je najvanije kaem na tim
izvjeima puno se lagalo. Mogli su rasporediti svakoga neka uva 5 km, pa
neka tono kae, popie svaki sat ako treba koliko je ljudi u prvim rovovima. A
ne da bude 100 u rovovima, a 500...."
ermak: "Operativci operativne grupe jesu li obilazili teren"?
Sokovi: "Oni su obilazili, to nema dileme. Oni su bili preko. to su radili ja ne znam, ja
ne mogu rei, gdje se oni kreu cijeli dan, jer ih je bilo puno, ali znam jedno
vrijeme kad smo poeli raditi, tad se dobro radilo. Mi smo organizirali ak do
Zvornika. Sve te opine i po naoruanju i po nekakvim savjetima itd. Onda se
je najvie ilo. Tad se i radilo. Meutim kad se to vojite zatvorilo, kad se sma-
njilo, kad je pala Modria i ostalo, mislim da je od tada zapravo i sve krenulo
naopake, totalno loe".
ermak: "Dobro. Hvala ti lijepo. Evo jo jedno pitanje. Sluaj Brizi. Reci mi neto
o tome i uope o djelovanju tog Brizia, hapenju njegovom, putanju itd."
Sokovi: Meni je vie zlo kad se mora spomenuti Bosanska Posavina jer mi sa njima
nismo eljeli imati nikakve posebne veze koje ne mora. Ali si jednostavno na
tome graninom prijelazu, da si morao, htio ne htio morao si kontaktirati. G.
Brizi se pojavio u javnosti kad je bio smijenjen predsjednik opine Mirko Je-
lini. Mirko Jelini je bio nikakav ovjek, podloan Srbima, Jaimovi mu je
zapovjedao, ef SDS-a. To je bio jedan ovjek kojeg su oni imali u ruci. On ni-
je naoruao ni jednoga Hrvata dok su se Srbi svi naoruali. I iza toga su morale
nekakve promjene, i dabome on je bio predsjednik stranke, onda ga je stranka
mijenjala i doao je Brizi. Oni nemaju kadra. On je postavljen kasnije za pred-
sjednika Kriznoga taba. Moram rei da sam razoaran i uinkom i ponaa-
njem. Jer osim to struktura bosansko-brodskog rukovodstva i derventskog, tu
su negdje po razini totalne razjedinjenosti i dezorganizacije, mislim da je g.
Brizi neastan ovjek. Zadnjih tri, etiri mjeseca, ne znam tono ja nisam bro-
jio, neka se provjeri, gospodin je bio po Njemakoj itd. iao je i prije, znam
pouzdano od g. Kljaia da mu nikad nita nije uplaivao u taj njihov fond, a
iao je van sakupljati sredstva itd. To je jedna stvar o kojoj e on vjerojatno vi-
e rei. Meutim ono to je najgore mislim da se pomijeala politika zajednice
Herceg-Bosna sa zajednicom Bosanska Posavina. Bosanska Posavina bez obzi-
ra na slabosti, mislim da je bila, politiki zreli zakljuci, ako su bile pojedine
loe opine, ali kao cjelina mislim da su zakljuke imali izvanredno dobre. Za-
dravale dobre odnose sa muslimanima itd. Kompletnu tu zajednicu je otrovao
g. Iko Stani, koji je pobjegao u Zagreb zajedno sa Dusparom, zajedno sa Ma-
jiem. Tu su se klatarili kako god su htjeli i na alost poslije su uzeli u to svoje
kolo Stipu Ivankovia, pa su uzeli g. uljka, koji je bio poslije samozvani
predsjednik Kriznog taba Dervente i na kraju kaem sad kad se gospodin Bri-
zi pojavio iz Njemake, kao sa neba, doao pred sam kraj, pa je on ak Kljaia
smijenio da nije vie predsjednik Kriznog taba 3.10. koliko ja znam. Taj g.
Brizi se poslije pojavio. Prvo je poeo priati svega i svaega. To nije njego-
vo. Ja znam koliko je on pametan, toliko nije. On je instruiran od drugih. Dakle
on nema veliku pamet iako je veterinar. Instruiran od drugih da bi prekipilo i
prelilo au, da ga mi drimo u gostoprimstvu, ne samo njega nego i sve druge,
da ih drimo na podruju ove nae opine i da bi gospodin rekao da smo pred-
sjednici I.V. opine i ja pregovarali i dogovarali pad Bosanskog Broda u Dra-
galiu sa Lisicom. To je rekao pred zapovjednitvom 101. brigade, ima 20-tak
ljudi koji e posvjedoiti. To je au ui prelilo. Znate to to znai. Kad 2500
Bosanaca luta sa dugim cijevima, dakle, ti si praktino toga momenta za od-
strel. Jer dok ti dokaes da to... Ja nikada u ivotu nisam bio u Dragaliu. Ni
moji predsjednici, ni jedan nije bio u Dragaliu. Prema tome to je osmiljeno
pa u smislu ak i da likvidira se nekoga. I iza toga dakle ne stoji g. Brizi, stoje
drugi koje bi trebalo razotkriti jer e ti upropastiti i ostatak ovoga to se dri.
Iza toga e biti scenarij, uvijek ono dvostruko rukovanje, komandiranje i to e
biti problem. Mi smo g. Brizia, ja nisam bio taj as, predsjednik Meter kad je
uo odmah ga je pozvao i kad je s njim htio razgovarati, ovaj se jednostavno
digao i kae ja nemam sa tobom to priati, zalupio vrata i otiao. Onda je gra-
donaelnik traio, poto je on bio u uniformi, da ga privede vojna policija. Da
mi vidimo g. Briziu kako moe ti priati, to vie nije nikakva patka sitna ni
la, jer to je velika stvar. Kad je g. Brizi priveden sa dva vojna policajca, tad
mu je gradonaelnik oitao bukvicu i predsjednik je tada pitao mene, s obzirom
da sam radio u SIS-u to bi bilo najbolje. Ja sam rekao, najbolje da se gospodi-
na pritvori, da ga se ispita i da kae tko mu je naredio da pria. Jer to oito stoji
netko iza toga. Gospodina su odveli tada u zatvor vojni, dok je doao do ondje
20 minuta, ve je netko javio ovdje gospodinu ministru uku i gospodin ga os-
lobaa bez da bi bio sasluan. to posebno nas vrijea. Nema toga tko moe
osloboditi nekoga, a da nije prije sasluan. Ni ministar, ni dragi Bog. Tko je
kriv, odgovarati e, tko je poten, nema problema. Vojna policija ga je samo
privela da mu uzme iskaz njegov i da ga pita tko je to taj, kako moe to govori-
ti itd. Gospodin je bio puten odmah i danas je gospodin pouzdano se zna pob-
jegao za Hercegovinu. Ne danas, nego prije dva dana. Pobjegao za Hercegovi-
nu. Prema tome zna se od kuda puu vjetrovi. Ja samo molim da, Slavonski
Brod je imao jedinstveno i vrsto rukovodstvo, i mi emo tako ostati do kraja.
Ja molim samo, kaem ja sam i predsjednik stranke, imam solidnu stranku, vrlo
jaku, to smo na izboru pokazali, molim, mislim da je ovo upereno bilo za rue-
nje lokalnog rukovodstva u Slavonskom Brodu, to ne moe ni Brizi ni mili-
jun takvih Brizia. Jer ljudi znaju tko je to uradio i kao se radilo. Prema tome,
ali je tragino i boli me da takvi smutljivci, laljivci, banditi, lopovi imaju pro-
laze na sve strane, i u stranci naoj u Zagrebu i kod ministara i kod pojedinih
slubi prije nego mi. Mislim da je gradonaelnik Meter juer traio od civilne
policije zatitu, osiguranje pred naim objektom, mislim da je to dobio. I mis-
lim da je to opravdano. S druge strane, jo to bih htio dodati. Kod g. predsjed-
nika Tumana smo dogovorili, mislim da je to bio datum 11., etvrtak naveer,
mi smo predoili nakon pada Bosanskog Broda to e se dogoditi - stampedo.
Dogovorili smo odreene zadatke. Pod broj jedan, da se makne vojska sa naeg
podruja prvo bosanska, dakle 101. i 103. brigada, drugo naa 103. brigada, ko-
ja je bila iz Zagorja negdje, zatim 111. Rijeka, 121. itd. Da se svi maknu sa
naeg podruja, neka Savu dre nae jedinice. Jer ti su ljudi u jednom nenor-
malnom stanju. Dalje smo se dogovorili, nakon to je i Alija Izetbegovi kod
predsjednika, gdje sam i ja bio, predzadnji puta rekao da se mogu ti vojni ob-
veznici isporuiti njima, da se ta gospoda pohapse na naoj opini i da se pre-
bace preko, neka idu u Oraje, neka se bore. Ako nee neka poginu bez oruja.
Meutim ni jednu stvar nismo izvrili. 15 dana je prolo dakle stampeda, gdje
su nam ulazile bosanske postrojbe, ue sa automatom, otjera ovjeka i enu u
pajzu, a uzme cijelu kuu i dovede devetoro svojih. Obijanje stanova, provala
trgovina, sve ovo. Dakle jedan.... Na alost niti je civilna policija mogla ita
poduzeti, niti vojna jer nismo znali kuda emo sa ljudima. Ni jedan ni drugi, bi-
li smo blokirani. Inae kaem, ba ni civilna policija ne utrza se u nikakvim po-
slovima i udno je gdje se posakrivaju kad su takvi dogaaji, ja ne znam, 500
policajaca na podruju opine, gdje ti ljudi borave, jer ih vidim na dva punkta.
Ja po noi vozim se puno kao predsjednik stranke idem na sastanke itd., pa ne
znam. Tako da to je isto jedan lo primjer da ono to smo se dogovorili sa
predsjednikom drave, nismo dobili dovoljnu potporu niti od Ministarstva ob-
rane niti od Ministarstva unutarnjih poslova da se ti odnosi raiste. A onda ka-
em, ovo je samo lag na kraju, izjave g. Brizia, inae se takve prie poturaju
o tome kako smo mi izazvali rat u Bosanskoj Posavini, kad smo spaavali, kad
su ve bili etnici u Brodu ili ne znam, mislim pri tome na Hrvatsku, jer takve
se proturaju sada konstatacije. Da nije dola Hrvatska vojska, ne bi nikada bilo
rata, a ve su zapravo sve zauzeli. Mislim to je van pameti, ali to se skroz siluje
narod sa time. Dalje, da smo mi duni Slavonci zbog toga da branimo Bosance,
a da oni smiju ovuda etati. Da smo rukovodstvo Broda dobili novce, marke od
Bosanaca da mi njih branimo. Mislim takvih glupih pria i gluposti, to je vie
van pameti koje osmiljeno lansira jedna grupa ljudi. Dakle osmiljeno lansira,
jedna grupa ljudi, a vi ete, pitajte g. Kljajia, ka bude tu, sam g. uljak je od-
lazio u vojne postrojbe i rekao da je Mate Boban dogovorio da bude linija iza
Dervente, da nema potrebe se boriti. A to ete provjeriti, imaju svjedoci, ima
sve, gospodin kad bude Ilija Kljai, dakle to u vam govoriti dalje. Ne trebaju
nama KOS-ovci ni etnici. Oni su u naim redovima i sada. Naalost jo i sa

etiketama raznoraznih predsjednika, ovoga ili onoga. To je istina sigurno i ka-
em posebno me boli jer mi grad nismo ni danas rijeili, nismo te ljude odbavi-
li iz grada, oni lutaju sa dugim naoruanjem. Sad im je obustavljena isporuka
hrane i ostaloga, jer nee da idu preko, i desiti e se slijedee, ui e u trgovinu,
uzeti e sami, ui e u kue, oteti e, i onda treba da odgovara isto rukovodstvo
Slavonskog Broda".
ermak: To je najvea budalatina, oduzeti hranu, trebalo ih je staviti u dva logo-
ra, pripremiti i spremiti i onda ih smjestiti na Istono ratite".
Sokovi: Gospodine generale, bili ste zajedno sa nama kod g. predsjednika, gdje je bio
njegov ef kabineta. Mislim da je bilo sve dogovoreno, ni jedna stvar nije reali-
zirana od cijeloga dogovora. Mi smo poslali pismo ponovno predsjedniku da ni
jedna stvar nije realizirana iz dogovora. Mislim da se osmiljeno radi protiv
grada Slavonskog Broda. To je sramotno jer smo pretrpili velike gubitke, razo-
reni smo, puno ljudskih rtava, moete misliti alosti, imamo samo od ovih 19
koji su vjerojatno pobijeni, 6 je iz Oriovca, iz jednog sela. Moete si zamisliti
sahranu. Naalost, ni ta odlikovanja nismo uspjeli, jer smo skroz bili u ratu, pa
smo rekli kada se privede kraju. Evo sada skidamo vojnike, nismo ih sveano
postrojili, nismo rekli hvala i oekujemo da e to sutra biti ponovno vojnici ko-
ji e braniti ovu domovinu. Ja sam alostan, sigurno sam alostan kad se moe
tako postupati prema tim ljudima. To su sve dobrovoljci bili i alosno je da se
ti ljudi utnu sada nogom. Nadalje imamo razorene tvornice, ne mogu dobiti
dovoljno posla ak ni ovdje, jer kau da smo krizno arite Brod, pa ne moe-
mo ni mi iz Zagreba dobiti posao, a kamoli iz drugoga, i ako sad te ljude ne za-
poslim, imati emo onda protiv sebe ljude one koji su najvie voljeli ovu do-
movinu, koji su poloili ivote. Imati emo te ljude protiv sebe. I sve zbog
ovakvih neorganizacija. Nemogue je da vojska nema snage da kae da se te
dvije postrojbe maknu iz nae opine, vidim da Rijeani odlaze. Nismo mogli
djecu u kolu poslati, jer u mome selu pa nadalje je skroz vojska. Pa hoe li
djeca naa ii u kolu. Narod je nervozan, sve se vie zaotrava stanje u opini,
da li je nekom potrebno da se ide ruiti na takav nain rukovodstvo. Ako treba,
mi smo rekli svi, nema problema. Mi smo predsjedniku predloili, metnite
predsjednie povjerenika, neka on upravlja, dok budu novi izbori, pa emo vid-
jeti tko e pobijediti na izborima. Meutim, ovo je sramotno, sve je podeeno
na ruenje rukovodstva Slavonskoga Broda i openito ispatati mora ovaj narod
u Slavonskom Brodu. Zar nismo dosta porueni i nastradali? Zbog Posavine,
zbog Bosne, zbog Hrvatske, zbog svega. Najvie ivota izgubili, porueni, ne-
mamo posla. Kuda sad sa ovim ljudima, kad ih skinemo. Kuda emo sa njima?
Sad u mu rei: 'odloi puku i budi socijalni problem'. Doi e meni kao pred-
sjedniku stranke i kao potpredsjedniku opine da ga zaposlim. Gdje da ga za-
poslim i kako? Dakle o tome nitko nije htio razgovarati. A mi smo molili kod
predsjednika. Znali smo to nas eka sve. I zato smo upozorili. I prvi puta smo
rekli kada je pala Modria, u 15 dana e pasti dali smo izvjee, 13-ti dan je pa-
la. I ovo sam rekao 48 sati, 29 sati je guralo. Prema tome nije se nikako vjero-
valo ljudima koji su na izvoru informacija. Pa valjda jedno se mora provjeriti.
Ja sam 30 mjeseci u ovoj opini. Rodio sam se, moja familija je tamo 700 go-
dina. Prema tome, ne moe nitko bolje voljeti Brod od mene. Pa ako sam pred-
sjednik stranke, ako sam potpredsjednik opine, ako sam organizirao vojnu
proizvodnju veu nego zajedno cijela Hrvatska u to vrijeme, pa onda se neko-
me mora vjerovati. Meutim, naalost vjerovalo se ovakvima lufterima i zbog

toga je to i tako prolo."
ermak: "Dobro, hvala ti lijepo. Reci ima li jo neto to te nismo pitali, a smatra
da je vano da kae ovoj Komisiji da ue u zapisnik"?
Sokovi: "Moje je vienje, ja sam uvijek, naalost, pogodio dogaaje. Umjesto da smo
pomagali i njegovali odnose sa muslimanima na ovom podruju na kojem smo
imali izvanredno dobre, branili, pomagali im, tamo Gradaac itd. Ako padne
Gradaac, ovo je u dva dana gotovo, Oraje i sve ostalo. Tu nema dileme. Moje
vienje je dakle, treba politiki djelovati, ne dozvoliti da se sukobi iz Hercego-
vine prenesu u Posavinu, ako je to bio interes, onda su uspjeli u potpunosti.
Ako je to bio interes da se zaratimo sa muslimanima onda je to u potpunosti
izvreno, tu nema nikakve dileme. Jer sada e se oito desiti u jednom Brkom,
u Gradacu da e se odjeliti muslimani sebi, Hrvati sebi, i nee proi dugo po-
eti e pucati. Prema tome, naalost, Slavonski Brod je na tom poloaju da mi
htjeli ili ne htjeli ovisimo o toj Posavini i nama je u interesu i cilj da bude mir,
da se rijei to ili vojno.... Nema preko 200 etnika. Nije to problem. Bosanski
Brod sad se moe osloboditi. Meutim, pitanje je tko e dalje drati linije i sve.
Nismo razrijeili one kljune stvari koje sam rekao. A to je da se pohapse gos-
poda, prebace preko, i da brane svoju majicu domovinu, a ne da ovdje imaju
vei rejting nego mi koji smo izgubili, ja sam izgubio ogora, onaj je izgubio
brata, a onaj sina itd. Posebno me smeta, nismo ni sada razrijeili pitanje. Sla-
vonski Brod je u jednom kolapsu, jer ne moemo urediti unutarnje stanje, iako
mi imamo fantastino stranku organiziranu, mislim da opina funkcionira; ru-
kovodstvo, sve. Meutim, naalost ovim vanjskim podrivanjima pa i insinuaci-
jama, ovakvim irenjem lai i to nije jedina... Oni osmiljeno to rade. I Oda-
ani? i ovi i oni itd. To je sramotno. Nakon svega to smo ih hranili, oblaili,
smjestili, prihvatili, da onda jo pljuju na kruh onaj koji smo im dali. I to su
ljudi dobrovoljno odvojili. Po kuama su uglavnom bili smjeteni. Ne uglav-
nom, nego 90%. Mi nemamo smjetajnih hotela. Evo vidite, pljuvali su i na
kruh ovaj. A ja u vam rei sada, nije to samo pljuvanje na Slavonski Brod, to
je pljuvanje na hrvatsku dravu. Jer veliki dio kad smo propustili 3500 naoru-
anih, rekli su da nee piti ustaku vodu. Da nee ustaki kruh. E, pa ja im ne
bih ga ni dao. Ali evo kaem kako budemo mudri tako e i biti. A ako vie vje-
rujemo fukarama, koje su pobjegle, koje nikada nisu ni metka opalile i koje ni-
kada nita nisu ni organizirali, nego ljudima koji su sve to uinili, ne treba pod-
rivati, neka se kae, treba da odstupi rukovodstvo i nema nikakvih problema. Ja
sam ovjek privrednik, ali vam tvrdim da iza mene stoji stranka i narod u Sla-
vonskom Brodu. Ja nisam g. Iko Stani koji je uzeo dvije vreice i otiao. Seki-
ra me jednostavno samo to htjeli, ne htjeli, to smo upetljani u te odnose sa
Posavinom. A zaista bi elili, kamo sree da ih nikada nismo ni vidjeli u ivo-
tu. I mislim da e ovo toliko naruiti odnose da ih nikada neemo eljeti niti
vidjeti. Vratiti e se oni preko. Ali mislim da ih neemo eljeti vidjeti. Drugo,
inzistiram i traim, da na podruju Slavonskog Broda i jedan Krizni tab ne
moe raditi. Niti jedan. Ni Bosanskog Broda, ni majke Isusove. Ni merhamed,
ni nitko. Jer to je izvor zla. Zavaaju ljude, proi e vrlo malo, mi emo pucati,
imati emo graanski rat u Slavonskom Brodu. Pucae domae postrojbe na
bosanske postrojbe. Jer oni sada lutaju, pijanevaju, nemaju reda. Pa neka se
idu boriti u Oraje ili neka ih razmjeste. Mi smo predloili Poegu, Naice gdje
god znaju. Samo da nisu u Slavonskom Brodu. I kada se ovakve prie jo pro-
ire, onda vi znate u kakvoj mi opasnosti ivimo. Ti koji smo ih sve pomagali.
Nema ni jedna stvar gdje nisam pomogao. A kaem posebno te dvije stvari me
smetaju. Pria od nesposobnog zapovjednika da mu se mijeala civilna vlast.
Kakav je to zapovjednik koji dozvoli da mu se mijea civilna vlast. Nikada se
nismo mijeali. I ova druga stvar kaem, pokuaja ruenja rukovodstva opine
iznutra sa ovakvim priama. Ali ja mislim da emo mi svoju opinu oistiti
morati, detaljno oistiti, ali evo, na alost, mi smo sprijeeni. Jer nee ni vojska
da oisti ovaj dio, niti jedna i druga policija da pomognu. A to moe dovesti do
graanskog rata u Slavonskom Brodu. Jer brzo e oni poeti napadati, otimati
itd. Toliko o buduem raspletu. Ja sam pitao hoete li povjerenika staviti. Jer
sam znao to e biti, znao kako e se kilavo raditi. Zato to poznajem ljude koji
trebaju izvriti. Dakle, sve se to usmjerava lagano. Onda neka se zapitaju zato
im je palo 4 grada bez metka. Da su se borili bilo bi drugaije. Izgubili bi 30%
teritorija ili 40% ili 50% ali ne 100%."
ermak: "Hvala ti lijepo".
Izjava predsjednika Skuptine opine Slavonski Brod

dr. Joze Metera
ermak: "Koje je tvoje miljenje o zapovjednitvu Operativne grupe Istona Posa-

vina i da il je bilo sa tvoje toke gledita mijeanja politike u pitanje voj-
ske, postrojbi na tom dijelu ratita"?
Meter: "to se tie Operativne grupe Istona Posavina ja moram
rei da je inicijativa civilnih vlasti. Kada smo vidjeli da
Operativna grupa ne tima pod rukovodstvom g. Ive Pet-
ria, vidjeli smo da je odnio vrag alu, da je vrijeme dolo
za ozbiljan rat, a preko Save nije nita napravljeno od
onoga sto je bilo planirano. Pet mjeseci se je taj prostor
BiH pripremao za organizirani otpor, na alost g. Ivo Pet-
ri cijelo vrijeme u to vrijeme nije preao Savu i vidio
kako to djeluje u ivotu. I zbog toga smo smatrali da, bu-
dui da s nijedne strane nije dolazila nikakva inicijativa, da promjenu tog bez-
nadnog stanja, mi smo se moram rei umijeali malo i kao civilne, a bogami i
kao poluvojne osobe, jer smo od samog poetka sa vojskom, formirali smo ak-
tivnu gardu, formirali kasnije priuvnu brigadu 108. Bili smo upoznati sa svim
aktivnostima nae dvije vojske i bili smo vrlo ponosni na nju, na cijelu brodsku
vojsku. Naalost, nakon to je g. Petri, nakon 2 mjeseca nastojanja smijenjen,
postavljen je Vinko tefanek, koji je nakon toga, nakon odreenog vremena
poluio one uspjehe koji su i bili u Bosanskoj Posavini, gdje je ostalo samo
Podnovlje kao etniko arite i gdje je skoro bilo i pitanje dana kada e i to
pasti. Znai da nismo krivo procijenili ovjeka, jer naalost u tom trenutku ni-
smo ni imali nita bolje pred sobom, i nastojali smo da se budui da smo uvijek
govorili da se Brod brani na Derventi, da se brani u Gradici da se brani u Vu-
kovaru, nastojali smo, da bar po naem trenutku u to vrijeme ovjek koji moe
ponijeti taj teret na svojim leima, doe na to mjesto. injenica je da je to bio
Vinko tefanek. To to je onda dolo do kritine situacije za eventualno uvo-

enje sankcija protiv Hrvatske, to je vojska onda svakim danom slabila. Nakon
osvajanja Modrie, umjesto da se vojska naa ukopava, da se priprema za ob-
ranu te linije, dolo je do cjepidlaenja i svaa oko podijele vlasti u Modrii, taj
muslimanski Krizni tab koji je bio izbjegao u Gradaac, vratio se natrag, poe-
le su svae i umjesto da se vrijeme iskoristi na najkorisniji nain u stvari se
svakim danom slabilo. Oni su poeli izvlaiti snage iz Istone Slavonije, iz
Okuana. poeli su dovlaiti iz Kninske krajine, budui da im je taj koridor bio
praktiki koridor o kojem im je ovisio ivot i Banjaluke i tzv. Kninske Krajine.
Oni su sve bacili na taj prostor, dok kaem za to vrijeme smo mi imali svoje
muke sa 157., i 139. brigadom, koje se na alost nisu rjeavale na nae molbe
pet est mjeseci. Jer smo vidjeli da niti Brajkovi niti Petri ne mogu voditi
brigade, dapae ja sam rekao i ponavljam ponovno, da sam Mladi i Karadi,
ja bi Brajkoviu dao odlikovanje, jer mi je jednu cijelu brigadu izbacio iz stroja
onakvim nainom, a podsjeam vas da je to bila najbolje formirana brigada. Po
svim pravilima, 139. brigada. 2200 vojnika je bilo praktiki neaktivno, ono ma-
lo to su akcija imali u Bosanskoj Posavini, oko Odaka, to je i velika sramota
za nas. Tu su uslijedile i pljake etnika, odnosno srpskog stanovnitva, ali i
naih Hrvata, tako da naalost u tom trenutku u tom vremenu o 139. brigadi ne
mogu rei nita pohvalno, to je ujedno i moja sramota. Jer su to mladii koji
su roeni i ivjeli u Brodu i gdje nije bilo nikakvog razloga posebnog osim lo-
eg zapovjednika da budu takvi kakvi su bili. O 157. mislim da ne treba troiti
rijei, mislim da je to posve suvina brigada bila u Slavonskom Brodu, tko ju je
formirao, na iji nagovor, tko je to odobrio, to isto treba istraiti, ali mislim da
tri brigade Slavonski Brod ne moe podnijeti. Niti po ljudstvu niti po zapovije-
dnikom kadru, jer zapovijednikog kadra je bilo vrlo mala, naalost, osobito
kvalitetnog. To se vidjelo i tijekom svih ovih operacija. Sto se tie odnosa ljud-
stva iz Operativne grupe ja mogu rei da je bilo uvijek korektno i odgovorno
tvrdim da se civilna vlast Slavonskog Broda ni u jednom trenutku nije mijeala
u klasino vojne stvari."
ermak: "Stalno se povlai ta nit da se politika mijeala u vojne stvari itd":
Meter: "Meni je samo ao to se nismo vie mijeali, to neu nikada prealiti. I to
nismo ili onom na neke ljude bez obzira na cijenu, jer mislim da bez obzira
ak i da smo mi stradali u tomu svemu moda bi napravili vie koristi nego to
je ovako dolo do katastrofe praktiki do dvije brigade sa 4000 vojnika. Na-
kon toga je vidjeli su ljudi iz 108. to se radi u ove dvije brigade, tako da je do-
lo praktiki u jednom trenutku do otkazivanja poslunosti i u 108. brigadi. Ali
ini mi se da to nije izolirana pojava to se tie Slavonskog Broda, nego naa-
lost da je to bila jedna ira...."
ermak: "Misli da zapovijedanje na tom ratitu kao takvo nije bilo u redu"?
Meter: "Ne da nije bilo u redu. Kaem do uspjeha u Bosanskoj posavini je bilo posve
u redu, meutim kasnije kada se osjetilo da etnici dovode snage, onda je u
stvari ini mi se izgubio se taj jedan vezni sadraj i bojim se da je svatko vodio
otprilike svoj rat. Niti ljudi koji su doli iz vojnog stoera naalost nisu donijeli
nita bolje, tu mislim prvenstveno na g. Stipetia. Ne elim ulaziti u njegove
vojnike kvalitete, ali sam svjedokom njegove nemoi da bilo to preokrene i
da bilo to napravi to bi u odreenom trenutku popravilo situaciju na tom rati-
tu. Moram rei da je to moje osobno zapaanje, da ni g. Vrbanac nije ovjek
koje moe upravljati jednom operativnom zonom veliine Osjeke, odnosno
Slavonijom i pri tome voditi jo i brigu o jednom ratitu kakvo je bila Bosanska
Posavina. Jer to je vieno bezbroj puta i puno se puta u stvari pokazalo da ne-
maju ba puno koordinacije, a kaem o autoritetu, o hijerarhijskom potovanju
tu ne moe biti ni govora. To je neto to je mene strano razoaralo, jer kaem
do odreenog vremena sam ponosio se sa vojskom, meutim nakon odreenih
stvari sam prestao govoriti uope, ne elim nikada lagati, a ako ne laem onda
u rei neto loe. Tako da bojim se da je ova naa vojska, naa Hrvatska voj-
ska, koja je imalo veliko srce, koja je srcem ustvari dobila rat protiv etnika, da
je ona odigrala svoju misiju i da Hrvatska ubrzano mora ii stvaranju nove voj-
ske sa novim odnosima, osobito meu zapovjednitvom, jer uvijek smo rekli
kakav zapovjednik takva vojska. Jer naalost nismo imali puno dobrih zapov-
jednika. A to se tie g. tefaneka kao zapovjednika Operativne grupe, kaem
jo jednom, nakon zaposjedanja sve do tada odnosi su bili super, meutim na-
kon toga kad su kola krenula nizbrdo, jasno da trebalo je nai nekog krivca. I
bojim se da je to spominjanje civilnih vlasti Slavonskog Broda, u tom konteks-
tu mijeanja u vojne stvari, upravo u tom cilju nalaenja nekoga Pedra kojega
treba objesiti za svoje vlastite greke. Uostalom to vi vojnici moete bolje pro-
cijeniti jer ja odgovorno tvrdim da smo puno rtvovali za Bosansku Posavinu i
strano me vrijea i strano sam tuan kad ujem danas da je elnitvo Slavon-
skog Broda razgovaralo sa nekakvim etnicima o nekakvoj prodaji Bosanskog
Broda itd. To me je strano razoaralo, ali i opominje na odreene stvari."
ermak: "Daj mi reci molim te, suradnja Bosansko Brodske politike i politike Sla-
vonskog Broda, suradnja sa HVO-om, njihove civilne vlasti i nae"?
Meter: "Pa sluajte, o politici u Bosanskom Brodu se ne moe ni govoriti. Jednostavno
nemate tamo ljudi koji su u stanju provesti nekakvu politiku. Niti imate ljudi
koji su sposobni provesti odreenu niti odluku, niti rjeenje, niti dogovor u
praksu. Jer u onoj sredini gdje je bilo 33% Srba i gdje su Srbi drali sve kljune
funkcije u gradu, Hrvati sa 42%, znai veinski narod, praktiki nisu o niemu
vodili rauna, a kad su Srbi otili onda nisu mogli voditi rauna ni o sebi. I mo-
ram rei da smo mi nastojali svim silama pomoi tim ljudima da ak u jednom
trenutku, ak kroz dva, tri mjeseca, da je nama glavni posao u stvari bila Bo-
sanska Posavina. Da im organiziramo i ivot civilima, da im, ne znam da ustro-
je taj svoj Krizni tab koji je non stop bio u svai meu sobom, gdje je uvijek
bilo dvojica, trojica ljudi koji su vukli na raznorazne strane. Mi smo ih sastav-
ljali u Slavonskom Brodu, mirili ih, mirili lanove Kriznog taba sa vojskom
itd. Dali smo uistinu sve od sebe. Meutim, nema tamo politiki niti ak ovako
zrelog ovjeka s kojim moete razgovarati, pa ni dan danas. A to se tie poli-
tikog ustroja na tom dijelu, to je trebala raditi Hrvatska zajednica Bosanske
Posavine, odnosno njeno rukovodstvo sa g. Ikom Staniem na elu. Meutim
gospodin Stani je predstavljao u Lisabonu i Briselu i u Haagu Hrvate iz Bo-
sanske Posavine, ali nije imao kontakta sa svojom bazom odnosno svojim na-
rodom. Tako da vam samo jedan primjer dam, kad je bio referendum u Bosni,
ti ljudi jednostavno nisu znali ni da li glasati ili ne glasati, ni za to glasati.
Evo, to je samo ovako jedan mali primjer kako su ti ljudi politiki bili obez-
glavljeni. Ne moe se nita bolje rei niti za ostale lanove predsjednitva Hr-
vatske zajednice Bosanska Posavina. Naalost, zbog te Posavine i g. Ike Stani-
a mi smo dosta esto bili ribani da tako kaem i od naeg predsjednika Tu-
mana, potpuno neopravdano, potpuno neopravdano, i to me boli takoer, jer ne
vjeruje se ljudima koji od 90-te godine nakon izbora su stavili svoju glavu u
raftok i organizirali i obranu, organizirali i ljude i u Bosanskoj Posavini, nego

se vjeruje hohtaplerima, vucibatinama koje se vuku po Zagrebu. Kad je prvi
metak u Derventi puknuo; skupili su svoje stvarice, ono to su mogli ponijeti
u dvije ruice i otili, ve sedam mjeseci bacaju klipove pod noge svima. I ro-
vari se jasno. I mislim da je i to jedan od vrlo vanih razloga ovom svemu. Ta-
ko da ne bi trebalo ni to zaobii i treba dobro istraiti to je g. Iko Stani govo-
rio, koga je sve poticao na odreene stvari, jer odreene stvari sad se i vide u
ovome. Jer ja koliko imam informacija on se nije smirio cijelo vrijeme.
On je cijelo vrijeme u Zagrebu, on je cijelo vrijeme nekoga sastavljao, nekoga
organizirao, ali na alost, mimo svih nas. tako da i to apsolutno treba uzeti u
obzir. Jer ja mislim inae da glavni razlog pada Bosanske Posavine je bijeg Bo-
sanaca. Ako je bilo 30000 vojno sposobnih mukaraca iz Modrie, Odaka,
Dervente i Bosanskog Broda, a na kraju imate 736. Neka ih je 5000 izbaeno iz
stroja, gdje je ostalih 24.000. Po Zagrebu po Opatiji, Crikvenici, Njemakoj,
Austriji itd. To je glavni razlog, jer, a uz loe zapovjednitvo, i ono sve to ide
sa tim. Ja neu nikada, ne elim pobjei od svoje odgovornosti, ali elim da mi
se tono kae; to sam ja to skrivio. Nema nijedne jedine stvari koja se moe
civilnoj upravi Slavonskog Broda predbaciti. Sve su dali, ja ne znam, samo jo
to se mi nismo ili tui za njih, evo ja osobno i dopredsjednik i dopredsjednik
Izvrnog vijea."
ermak: "Daj mi molim te reci po pitanju ovog sluaja Brizi, cijela ta pria Bri-
zi"?
Meter: "To je pria koja ima svoju oito pozadinu i koju mi elimo osvijetliti do kraja.
Jer Brizi je ovjek, intelektualac, koji je zavrio Veterinarski fakultet i ne mo-
e se desiti jednom takvom ovjeku da jednu optubu, jednu stranu optubu,
da je elnitvo Slavonskog Broda u Dragaliu razgovaralo sa puk. Lisicom o
predaji i prodaji Bosanskog Broda. To se ne moe tek tako prijei preko toga, i
smatram da to nije njegova izmiljotina, nego da on oito radi u odreenoj gru-
pi, koja je to grupa, to naa slube neka otkrije, ali mislim da se na taj nain
pokuava linovati rukovodstvo Slavonskog Broda. Jer nema nikakve sumnje,
da ja nikada u Okuanima nisam bio, nikada u Dragaliu nisam bio; niti Piplo-
vi niti Sokovi. Tko je tamo bio. Bili su ovi nai mladii koji su ili na te ra-
zmjene stalno, jer se kod Dragalia vre razmjene. Meutim, iz nae tajne slu-
be, tako kako da kaem, gdje smo razgovarali sa g. Jukiem, efom te slube,
smo doznali da ta pria nije krenula poslije pada Bosanskog Broda nego 10 da-
na prije. I da se sustavno irila meu vojskom. I sada Vas ja pitam gospodo
moja da ste vi bosanski vojnik, kojemu je ubijena majka i otac, ili ne daj boe
bilo tko drugi iz obitelji, koji je izgubio sve svoje, ali ima jo puku, ima muni-
ciju unutra i netko mu kae nekoliko puta da su Metar, Sokovi i Piplovi
prodali Bosanski Brod, to se vama javlja, Koja misao? Pa ja sam izgubio sve,
pa idem srediti tog Metera, Sokovia i Piplovia kad su oni ve prodali Bo-
sanski Brod, pa idemo i njega i njegovu obitelj, sve srediti. To je vrlo realna
opasnost bila i nije jo prola. Ja u danas od gospodina Jarnjaka traiti 15 ci-
vilnih policajaca pred mojom kancelarijom i 15 pred Piplovievom dolje, i tra-
iti u da me 5 ljudi prati non stop. Imam pravo na to, ali u traiti i istragu do
kraja. Jer u onom trenutku kad smo g. Brizia priveli vojnom policijom, budui
da je on uniformiran, jer se vodi kao pripadnik 101. bosansko brodske brigade,
da ga se saslua, da se vidi ko je to njemu rekao, ako e rei jasno, da on to pri-
a. Dola je naredba iz Vojne policije iz Zagreba, nije prolo 45 minuta da ga
se pusti. I nakon to smo mi pozvali vojnu policiju u Zagrebu i pitali tko je na-
redio da ga se pusti, dobili smo odgovor da je to na ministar obrane. Evo, ima
li to loginije nego da, ja osobno traim isto tako i objanjenje za njegovu
ulogu u tomu svemu. Jer kako objasniti da je on bez pitanja, bez objanjenja
naredio da ga se pusti. A nije znao to je on rekao i zbog ega smo na kraju
htjeli da se njega saslua, da on da svoju izjavu. Jer on je rekao da mu je vojnik
rekao da smo mi bili na razgovoru sa Lisicom i da je pokazao ak njegov fax.
Pa sam ga pitao da li je on proitao fax. Kae ne. On je samo rekao da u ovom
faxu pie tako da bude to uvjerljivije. Ja kaem ako treba poginuti, na to sam
bio spreman od prvog trenutka, kad sam preuzeo funkciju predsjednika Skup-
tine opine. Od prvog trenutka, ali neu uludo, a pogotovo neu uludo od svo-
jih ljudi, odnosno od Hrvata. Od hrvatske ruke. Jer mi se previe poznato ini
to sve skupa. Previe poznato. I ja moram rei da ja neu ostati samo na tome.
Imamo i mi mladia koji znaju to je Meter radio dvije i pol godine. Koji znaju
tko je Meter. Dobie i oni svoje zadatke. Molim lijepo. Ja to odgovorno izjav-
ljujem. Jer ja, meni nije ao poginuti od etnika, apsolutno, ali igre i igrice,
spletkarenja i ostalo su meni apsolutno strani i u Slavonskom Brodu to ne pro-
lazi. Jer su ve pokuali sa Piploviem ako se sjeate, kad je pukao glas da je
Piplovi primio 100.000 DEM od Alije Delimustafia da se pusti most. Sjeate
se ono kad su mostovi bili zatvoreni da se pusti most u promet. Da je Piplovi
primio 100.000 DEM. To isto nije bilo bez vraga. I nuena mu je zatita itd.,
kakva zatita za neto to nije napravio ovjek. Mislim da je to bio prvi pokuaj
ustvari razbijanja naeg, te opinske nae uprave koju ine 3 ovjeka, Soko-
vi, Piplovi i ja. A ja vama tvrdim da ni jedne sline takve uprave opinske u
Hrvatskoj nema. To vam ja tvrdim. A ja mislim da ste se mogli i uvjeriti s obzi-
rom da ste obadvojica bili na tom terenu."
ermak: "Daj mi reci kakva je sad situacija u Brodu"?
Meter: "Kakva je situacija. Bojim se da ukoliko, budui da smo mi bili 9.10. kod pred-
sjednika Tumana, i da smo rekli to otprilike moemo oekivati, a to je haos.
to su ljudi sa isukanim pukama po ulicama i to se desilo to smo mi predvia-
li, provaljivanje u stanove ak i u kue u kojima ljudi stanuju, i sabijanje njih u
jednu prostoriju ili dvije, a ulaenje tih tzv. velikih boraca u tue vlasnitvo, uz
njih, uz vlasnike kua."
ermak: "To govori za 101. i 103. brigadu"?
Meter: "Sluajte to je teko rei jer se i lano predstavljaju, da je lan 108. ne moete
mu prii jer ima puku. Vojska nije opet napravila svoj zadatak, koji smo bili
dogovorili, da se vojska iz Bosanskog Broda i Derventska brigada izmjesti
prema istoku, jer nema to raditi na podruju Slavonskog Broda. Naalost niti
to, niti se je, evo tek jutros sam uo da je Rijeka brigada krenula prema Rijeci,
znai to je 19 dana nakon pada Bosanskog Broda.
ermak: to je ona radila u Brodu"?
Meter: Ne znam ja. Ona je bila istono tamo oko Vrpolja. to je radila ne znam, ali
znam da je vrlo neefikasno sve to skupa raeno i da se nije odredilo niti mjesto
za sakupljanje onih vojnih obveznika koji bi se eventualno uhapsili, jer mi smo
odluili initi racije po Slavonskom Brodu, i pregledavati emo kvart po kvart
da vidimo tko ima status izbjeglice, tko se krije kao vojnik i to mi imamo u
planu provesti. Nita se jo nije dogovorilo gdje e se ti ljudi skupljati. Ja koli-
ko znam Stipeti je trebao biti skinut, a on se opet pojavio u akovu, tamo na
nekakvom sastanku. Bio je tamo i tefanek. Ne znam gospodo iz vojske to e-
te napraviti, ali mislim da je, ja sam rekao generalu Tusu jednom, gospodine
generale da je moja civilna vlast tako nedisciplinirana, neodgovorna i neefikas-
na kao vaa vojska, u Slavonskom Brodu ne bi bilo vie ni jednog ovjeka, ne-
go bi svi pobjegli glavom bez obzira od straha i nesigurnosti. General nije nita
rekao. Jer je priznao. To je bilo u onom vremenu, sjeate se, tamo poetkom
srpnja kada nije se mogla nai niti jedna satnija da pree prijeko. I on je molio i
kumio je, ali nema u vojsci moljenja, nema."
ermak: "Znai po tebi je situacija u Brodu krajnje kritina"?
Meter: "Situacija je krajnje kritina i g. ministar nae obrane umjesto da se pojavi u
Slavonskom Brodu, jer smo se bili dogovorili da doe u Slavonski Brod, jo se
nije pojavio. Kao ministar obrane nije bio u Slavonskom Brodu g. Gojko Su-
ak. To e ostati zapisano u povijesti Slavonskog Broda".
Luci: "Je bio je jednom. U ono vrijeme".
Meter: Zbog Ike Stania. Ali zbog Ike Stania, a ne Broana. Evo tako da, mislim da
je puno toga to nije dobro u svemu ovome, jako puno toga i ja moram rei da
smo mi i predvidjeli ovako neto, uzmimo da smo jako dobro znali odnose
snaga i osim toga pazite, mi smo vrlo esto bili neshvaeni u ovom periodu, u
ratu. Mi nismo ili protiv nikoga, ali smo ili za sebe. to se pojedinana mi-
ljenja nisu slagala s naima to je stvar procjene situacije, ali mislim da smo
najbolje procjenjivali situaciju, jer smo bili tamo, jer smo ivjeli sa tim ljudima
i radili smo 18, i 20 sati dnevno i bili smo na terenu. I nakon pada Bosanskog
Broda mi skratimo rad ugostiteljskih lokala. Netko se ali g. predsjedniku Vla-
de nae, g. ariniu, on nama pie dopis da kakva je to ratna vlada, kakvo je to
skraivanje rada lokala itd. A vi znate kako to izgleda kad rulja eta ulicama sa
pukama, pijana. Mi pomaknemo policijski sat, damo prijedlog jer nismo mi
kompetentni da mijenjamo policijski sat, sa 11 sati na 8 sati naveer, nakon to-
ga da vidimo tko to ee kroz grad, jer je takva situacija bila, od g. Moria do-
lazi dopis da se to ne smije raditi, da njegovi policajci nee potivati ovo to je
Operativna grupa Slavonskog Broda donijela, nego onu raniju odluku 11 sati.
Dakle ne znam, kao da smo dva svijeta razliita. Kao da smo mi eljeli nekak-
vu svoju dravu u Slavonskom Brodu, kao da smo mi svoju vlast provodili, a
tvrdim odgovorno, da nikad nam nije to bilo na umu, nego smo se morali sna-
laziti, obzirom da nam je izostala pomo od onoga od koga nam je trebala. Mo-
rali smo se snalaziti sami od samog poetka do kraja".
ermak: "Ima li moda to rei to smatra da je vano, da bi trebali znati"?
Meter: "Pa ja bih samo htio rei da hrvatska drava treba energino vratiti sve Bosance
tamo gdje im je mjesto. Ne moe se oekivati da e Hrvati iz Hrvatske braniti
Bosnu ako oni nee".
Luci: "Samo jedno pitanje. Da li ima negdje izvan Broda na 10 ili 20 km u kru-
gu, gdje se moe ove ljude izdvojiti i staviti na hranu. To je prvo i osnovno.
Maknuti iz grada 101. brigadu i 103. brigadu, da im se obea smjetaj i
prehrana inae e biti stvarno pucnjave po Slavonskom Brodu."
Meter: "Ja ne znam. To treba pitati vojnike. Mislim da oni znaju sve o prostorima,
gdje i na koliko, i u kakvim uvjetima mogu nekoga skloniti odnosno ljude do-
vesti. Mi smo rekli ovako. Za sve ljude koji budu ili u Oraje odnosno preko
Save, da emo jo, podnijeti jo napor i smjestiti emo im obitelj. Ali...."
ermak: "Je li netko razgovarao sa njima? Je li im to rekao"?
Meter: "Pa rekli smo im. Ali pazite. Vi imate kod njih sad opet dva, tri Krizna taba".
ermak: "Da, stalno isto".
Meter: "I Brizi je jedan od tih predsjednika Kriznih tabova. S jedne strane hoe nau
pomo, s druge strane nas blati. I hoe nas odstrijeliti. Jer ono to je on priao o
nama za mene nije nita drugo nego odstrel. Tako da ovo treba razjasniti apso-
lutno. I to se tie civilne policije i vojne policije i sve ostalo. I doi do kraja.
Je li to Brizi rekao iz svoje glave, to ne vjerujem, nego po nagovoru i po na-
logu. Jer ja mogu suosjeati sa tim narodom, ali kaem nitko mi ne moe pri-
govoriti da im nismo pomogli, to god smo mogli, i novce smo im davali i hra-
nu smo im davali i smjetaj za obitelj ovdje. Uvijek sam govorio: 'Ljudi biljei-
te pomno sve to dolazi iz Bosanskog Broda, da nas ne bi sutra optuili da smo
ih pljakali'. I to je bilo pokuaja. Ali previe smo mi iskusni da bi tako neto
dozvolili. Jedne jedine trunice nitko nije uzeo. I ne treba nam. I pomoi emo
uvijek, ali na ljudskoj razini. A ove igre oko Herceg-Bosne kod Bosanske Po-
savine su krupne igre. Jer su ljudi iz Herceg Bosne oito vrbovali neke ljude iz
tog posavskog dijela, koji su onda doli u sukob sa ostalima koji nisu eljeli
Herceg Bosnu u Bosanskoj Posavini. Da li ima to normalnije. Pa to smo raz-
govarali sa naim predsjednikom i on je rekao da je to normalno. Nek to bude
Hrvatska zajednica Bosne i Hercegovine, za sve Hrvate u BiH. Kakva Herceg
Bosna u Bosanskoj Posavini. Ili da sad u Slavoniji bude Zagorje. Ali dobro, to
se mene ne tie na kraju krajeva, neka oni odlue, ali nek se dogovore ve je-
danput. I Slavonski Brod e opet pomoi. Tko god bude legitimni predstavnik
naeg naroda. Jer ja sam uvijek govorio i prije nego to je rat poeo. Da je to za
mene isti narod, i s jedne i s druge strane Save. I tako smo se ponaali cijelo
vrijeme. I strano me boli i vrlo sam ljut i bijesan kad mi se imputira neto sto
mi nikad ni u snu nije palo na pamet, a kamoli da sam ja to i uinio. U snu mi
nije palo na pamet da razgovaram sa etnikom o bilo emu, bez znanja vrhov-
nitva ili bez znanja slubi tih koje to moraju znati".
Feldi: "Gospodine predsjednie, jutros sam saznao da je navodno juer Bosan-
skom Brodu pruena struja i telefon iz Slavonskog Broda".
Meter: "Fala Bogu dezinformacija".
Feldi: "To je dokaz da se potkrijepi ono to je ranije reeno".
Meter: "Pa to je da se ovjek baci sa Ciboninog tornja, naalost. Nema ni govora o
tome. Ovako. Postoje odreene naznake da bi etnici iz Bosanskog Broda htjeli
razgovarati sa elnitvom Slavonskog Broda, to su vijesti koje su nam donijeli
nai ljudi, koji idu na pregovore o razmjeni zarobljenika u Dragali. Meutim
nema govora o tome. Ja bih razgovarao sa njima za svakog mog ovjeka, ima
19 mladia zarobljenih. Razgovarao bih i podnio bih ne znam to, ne znam ka-
kvu sramotu, samo da spasim bilo kojeg od njih. A jo ako bi bilo sve tim bo-
lje. I eventualno o prestanku pucanja, ali opet niti bez predsjednika ureda za
zatitu ustavnog poretka, niti bez predsjednika drave, iako smo na onom sas-
tanku, ako se sjeate, kad sam spomenuo mogunost razgovora ako oni zatrae,
predsjednik je rekao da treba razgovarati. Ali nema govora o tome da u ja biti
neoprezan, da u ja svojom voljom bez pismene potvrde, odnosno bez preds-
tavnika drave, nema govora o tome. A ovo da su dobili struju i vodu to je pat-
ka, opet podbacivanje. I sad dok vi saznate iz Slavonskog Broda, onda se mora
donijeti neka odluka opet koja ide na mlin onome tko je to rekao. To su pokva-
rene igre zbog kojih je meni stvarno politika omrzla i mrzim je kao najveeg
neprijatelja. Stvarno. I to prije iz nje to bolje. Jer jednostavno ovjeku ne daju
mirno ivjeti i poteno raditi taj svoj posao. Samo elim i od gospodina Stipeti-
a i od gospodina Vrbanca i g. tefaneka i sve gospode koja imaju primjedbe
na ponaanje vlasti Slavonskog Broda da napisu argumente i da mi podastru i

elim suoenje pred predsjednikom drave, za svaku stvar koja se eli nabaciti
odnosno oblatiti rukovodstvo Slavonskog Broda. Garantiram za svu trojicu.
Svojom glavom, molim argumente njihove pa da vidimo koji su ti argumenti.
A ja u onda svoje kontra argumente. I neobino mi je drago to ste vas dvojica
bili dolje, i mogu vam rei da ste vi jedini ljudi koji su neto napravili u tom
periodu kada ste bili dolje. I mislim da ste dobro upoznali i nas koliko smo e-
ljeli da to ide sve najbolje. I to smo sve ivaca izgubili i razgovarali i s ovim i
s onim. Uostalom i Feldi je jednom skoro izgorio zbog tog naeg osjeaja
pravde i sveg ostalog. Tako da kaem, samo oi u oi. Jasno da zbog ovoga
svega alimo i da nam je pad Bosanskog Broda jednako teko pao kao i pad
Vukovara. Nita lake, a s time da i pad Bosanskog Broda ima i direktne pos-
ljedice na sam Slavonski Brod. Da se ne moe normalno niti izai na Savu, niti
proetati, ne moe se ni nou jer imaju te infracrvene dalekozore i nianske
sprave itd. I pitanje je dokle emo mi ivjeti tako. ak se borimo milju da ta-
mo na onom korzu postavimo nekakvu fiziku branu. Da bar ne vide."
ermak: "Pa to nije ni bedasto".
Meter: "Korzo je ila kucavica naeg grada. I dok je god onako otvoreno, ne moe se
nitko normalno proetati. Sve te prie o naem urovanju mene duboko vrijea-
ju kao ovjeka i kao predsjednika Skuptine opine grada koji je rtvovao 350
do 400 ljudi. 150 civila i ini mi se u Posavini 140 ili vie vojaka. elim naoj
vojsci sve najbolje, ali uistinu to je moje miljenje, mislim da na ovim princi-
pima odnosno na principima koje je u zadnje vrijeme, neu govoriti u ono prvo
vrijeme kad je srcem bila apsolutno prije svega, ali puno se toga desilo to nije
bilo dobro. To je neto to ne mogu da zaboravim dok sam iv, a to je loe za-
povjednitvo te nae dvije brigade 157. i 139. Do onog trenutka kad se vidjelo
da je sve otilo u vraju mater i dok god ih nisu promijenili, ali onda je ve bilo
kasno, jer ti su ljudi bili praktino uniteni kao vojnici".
ermak: "Poznaje li Franju tokovia"?
Metar: "Da".
ermak: "Gdje on sad radi"?
Meter: "Ja mislim da je on direktor Venatora".
ermak: "Je li zna moda ko je sruio most"?
Meter: "Ne znam. Ja sam sad malo razgovarao sa Jurjeviem. On mi je dao potvrdu da
smo to ipak mi napravili to mi je ao, jer je toliko toga i zbog tog mosta i Brod
platio, i raketiran i 130 krmaa je palo i razoren, a bio je tako dobro branjen da
mu se praktino nije moglo prii i jednostavno ne vidim..."
Luci: "Je li mogao biti zaprijeen"?
Meter: "I bio je zaprijeen. Taj most je postao jedan znak prepoznavanja Slavonskog
Broda i simbol razaranja. Iako ja smatram da bi to uinili etnici sigurno. Ja
vam garantiram da bi ga etnici sruili. Prvo, ako ste gledali onu emisiju o tom
mostu to je Smit snimio i kada su etnici organizirali demonstracije s one
strane Save, naveli su most kao najvee zlo srpskog naroda iz Bosanskog Bro-
da. A drugo, zbog sigurnosti, jer oni nisu namjeravali preko mosta i taj most im
je jedino mogao svima donijeti iznenadan napad hrvatskih snaga HVO-a, tako
da vi ste vojnici, promislite malo. Ja sam siguran, da bi ga sruili za dan, dva,
tri".
Luci: "Ali je onda jo smjenije da je sruen sa nae strane".
Meter: "Mi smo ukalkulirali ruenje mosta s njihove strane kao sigurnu stvar".
IZVJEE
KOMISIJE VIJEA NARODNE OBRANE RH
1. UVJETI U KOJIMA SU IZVOENA BORBENA DJELOVANJA U BOSANSKOJ
POSAVINI TIJEKOM RUJNA I LISTOPADA
a) Na brodsko-derventskom dijelu angairane su snage Banjalukog korpusa sastava:

327 mot. br., Osinjska brigada, Srpska brigada "Vujak", Krnjinska brigada, 11. Du-
bika brigada, Krajiki odred i Banijski odred, ukupne jaine oko 5000 ljudi,721 ten-
kova 50, OT 30, MB 120mm oko 40, a topniku potporu navedenim snagama davale
su topnike postrojbe brigada i Korpusno topnitvo jaine jednog mjeovitog hau-
biko topnikog puka sa 1 - 2 baterije VBR ( oko 60 raznih orua). Koncem rujna
mjeseca ove snage intenzivnije su ofanzivno djelovale u zahvatu pravca: Derventa -
Korae, ka Novom Selu, da bi poetkom listopada zbog neuspjeha na ovom pravcu
prenijele teite djelovanja na pravac: eravac - Unka - Kolibe - Krianovo - Bosan-
ski Brod, gdje je izvren prodor u Bosanski Brod.
Karakteristika neprijateljevog djelovanja ogleda se u stalnim tenkovsko-pjeakim
napadima manjih snaga na vie pravaca i vatrenu potporu minobacaa, topnitva, a
tijekom rujna i listopada intenzivnije djelovanje avijacije. Napadne grupe obino su
bile sastavljene od 3 - 5 tenkova, nekoliko OT, PRAGA i vod do oslabljena eta pje-
atva. Sve do rujna 1992. godine neprijatelj nije imao veih rezultata u napadnim
djelovanjima, a crta fronte uglavnom je uspjeno branjena. Bosanska Posavina bila
je izuzetno teko ratite. Stalna izloenost boraca djelovanju minobacaa, top-
nitva, raketa, avijacije i kontinuiranim napadima i ubacivanju manjih borbe-
nih grupa, a na prvim linijama i snajperima. Samo tijekom rujna poginulo je
96 boraca, od ega 63 iz jedinice HV i 33 iz HVO, a ranjeno 650 boraca od ega
370 tee. (istaknuo J.Z.)
b) Stanje u jedinicama HV
Na Bosansko-Posavskom bojitu naizmjenino je angairan veliki broj raznovrsnih
sastava HV sa cijelog podruja Republike Hrvatske - od Sinja, preko Rijeke i Zagre-
ba do Osijeka i to: 6 TG (taktikih grupa sa po 400 - 800 ljudi), 11 BG (borbenih
grupa 80 - 200 ljudi), vei broj manjih dobrovoljakih i drugih sastava (40 - 60 ljudi)
namijenjenih za protuoklopnu borbu, izviako-diverzantska djelovanja, pjeaku
borbu i sl. Od brigada HV samo je 108. brigada u cijelosti bila angairana koncem
mjeseca rujna i 157. brigada veim dijelom. Od jedinica HVO na tom podruju stal-
no su djelovale 101. brigada HVO (Bos. Brod) i 103. brigada HVO (Derventa).
Ustrojeni sistemi zapovijedanja po crti Zapovjednitvo Slavonskog bojita, Zapov-
jednitvo OG "Istona Posavina", IZM (istureno zapovjedno mjesto u s. Korae,
Bos. Posavina), Zapovjednitva TG i BG u praksi nije funkcioniralo uslijed meu-
sobnog mijeanja, Zapovjednitva Slavonskog bojita, OZ Osijek, OG "Istona Po-
savina", te raznih veza prema MO - GSHV i izvan njih, tako da Zapovjednitvo OG
"Istona Posavina" nije u cijelosti vladalo situacijom i jedino neovisno rukovodilo
721
Nije - nego: Taktika grupa - 3 je bila jaine divizije i brojila je od 10 do 15 hiljada boraca.
(Slavko Lisica, Komandant bez potrebe, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske,
Banja Luka, 2000. god., str. 105-107.)
svim snagama i usmjeravalo borbena djelovanja. Sistem zapovijedanja ozbiljnije je

naruavala i samovolja pojedinih zapovjednika jedinica koje su bez znanja i suglas-
nosti Zapovjednitva OG uvoene u borbu ili samovoljno naputale bojite pri emu
je sistem zapovijedanja pokazivao svu nemo u poduzimanju sankcija.722
U praksi se deavalo da su zapovjednici na niim razinama, satnije, bojne i brigade,
dobivali direktno instrukcije, pa i zapovijedi sa strane (Ministarstvo obrane general
Praljak 124.br., 123. TG i 127.BG), za koja nisu znala via zapovjednitva to je u
sistem zapovijedanja unosilo razdor i ruilo ga stvarajui dojam da se radi o nepos-
luhu ili samovolji. Zapovijedanje po vie linija ( u nekim periodima i 5) stvorilo je
kaos u zapovijedanju: Meusobno nepouzdanje, to je bilo vrlo pogodno za neprija-
teljsko - psiholoko djelovanje.
Sistem zapovijedanja ozbiljnije je oteavalo lano izvjeivanje od pojedinih niih
zapovjednika, osobito po pitanjima broja ljudi na prvim linijama, prikrivanju napu-
tanja poloaja i odlaska na odmor i dr., a na temelju tih lanih izvjea vrene su is-
plate i izdavane zapovijedi za borbeno djelovanje.
Suradnja i koordinacija sa kriznim tabovima Bosanske Posavine i savjetom HVO
Hrvatske zajednice Bos. Posavina, u praksi, za sve vrijeme, uspjeno nije provoena.
U Zapovjednitvu OG nije bilo predstavnika HVO niti je u HVO formiran vojni sto-
er. To je uvjetovalo nedovoljnu organiziranost sistema zapovijedanja i njegovu ne-
uinkovitost u izvravanju zapovijedi na pripremi za obranu i njeno provoenje u
Bos. Posavini.
Kontraobavjetajni rad u zapovjednitima i jedinicama HV nije se pokazao uinko-
vitim. I pored informacija da je neprijatelj jo tijekom srpnja pripremio 20 - 40 spe-
cijalaca i njihovo ubacivanje u jedinice HV i HVO na podruje Bosanske Posavine,
u uniformama pripadnika HV, a kasnije jo oko 200 (prema izvjeima SZUP-a), za-
tim pouzdanih dokaza da se otkrivaju planovi i zapovijedi o uporabi i dovoenju
snaga, planovi veza, kodirane karte i dr., nije zabiljeen nijedan sluaj otkrivanja
ubaenih ili ugraenih ljudi. Jo indikativnija je injenica da je meu zapovjednici-
ma i vojnicima stalno bila prisutna spoznaja da ih netko izdaje i otkriva poloaje. U
pravilu to je bilo kod jedinica i na poloajima sa 101. ili 103. brigadom HVO gdje je
dio vojnika bio srpske i muslimanske nacionalnosti.723 To se u vie sluajeva potvr-
dilo u vrijeme nenajavljenog i samovoljnog naputanja poloaja od jedinica 101. br.
HVO, gdje su etnici vrili prodore i ubacivali se sa ciljem zarobljavanja i okruenja
jedinica HV ili po njima otvarali iznenadnu vatru prilikom posjedanja poloaja.
Na izgradnju i odravanje borbenog morala negativno je utjecalo nepostojanje
jedinstvenog motiva i poziva da se hrvatski interesi brane i u Bosanskoj Posa-
vini. (istaknuo J.Z.) Na toj zadai, sluba IPD na cijelom Slavonskom bojitu je za-
kazala. Jedinstveni politiki i vojni cilj nikada nije jasno postavljen ni ostvaren,
(istaknuo J.Z.) jer su stalno na terenu u Bosanskoj Posavini bile prisutne dvije linije
722
Nije - nego je uvoenje, a potom izvoenje postrojbi bilo u funkciji planirane i zapovjeene des-
trukcije crte bojita s ciljem njena rasturanja, a sve u skladu s dogovorom zna se gdje. Eklatan-
tan primjer je uvoenje 123 br. HV (24.06.) i 3.'A' br. u prostor koridora, (Modria 30.05.), te nji-
hovo izvlaenje nakon 24 sata. Taj postupak je bio u funkciji irenja defetistikih poruka na domi-
cilno stanovnitvo i borce HVO-a, koji se preputaju na milost i nemilost daleko nadmonijeg nep-
rijatelja.
723
Nije - nego: U 101. brigadi HVO ima oko 20 % Srba dobrih borbenih vrijednosti i od njih nije bilo
dezertera. (Glavni inspektor obrane, general zbora Martin pegelj - Izvjee br. 117, Klasa: 822-
01/92-01/117, Ur.broj: 512-20-92-1, Zagreb, 28.08.1992, god.)
u meusobnom sukobu, to se prenosilo na stanovnitvo te na jedinice. U vrijeme

poetka ofenzive banjalukog i Tuzlanskog korpusa svim zapovjednitima OZ i
brigada HV upuena je od ministra obrane zabrana (u prilogu) da vojnici iz
HV idu na podruje BiH i da se zabranjuje svim zapovjednicima da izdaju ta-
kove zapovijedi, to se negativno odrazilo na sustav zapovijedanja i borbeni
moral u cijelosti. (istaknuo J.Z.) Dugotrajno angairanje jedinica na podruju Bo-
sanskog Broda (108.br. HV koja je sa manjim prekidima bila 45 dana) i brzo prono-
enje vijesti o gubitcima u jedinicama (u 108. br. ukupno poginulo 111 boraca, 557
ranjenih, a osobito meu zapovjednicima iz 3.br. ZNG, 03.10. 1992. god. poginuli
zapovjednik satnije uro Ivi i zapovjednik voda eljko Dikanovi, a ranjeno 5 bo-
raca, iz 2.br. ZNG teko ranjen zapovjednik BG bojnik Franc, iz 153.br. HV ranjen
zapovjednik brigade, zapovjednik TG i vie asnika i dr.), negativno je utjecalo i
proirilo se na ostale jedinice, a sluba IPD i SIS nije poduzimala djelotvorne mjere
da se to sprijei i borbeni moral odri.
Struje u politikim strukturama Bos. Broda, meusobni sukobi i optuivanja rezulti-
raju nepovjerenjem u rukovodstva, pojava glasina meu borcima 101.br. HVO da su
elnici Slavonskog Broda "prodali" Bosanski Brod unosi sumnju meu borce i za-
povjednike da su prevareni i izdani.
Takovu vijest prenosi na 101. brigadu Ivan Brizi, pripadnik 101.br. HVO, desetak
dana prije pada Bosanskog Broda, a kasnije i na sam dan pada Bos. Broda 07.10. i u
zapovjednitvu 101.br. to je moglo izazvati teke sukobe i krvoprolie. Pokuaj sas-
luavanja imenovanog i otkrivanja pravih razloga takovog njegovog djelovanja spr-
jeava Ministar obrane osobnom intervencijom oko 40' poslije njegovog hapenja.
Odbijanja odlaska na bojite jednog broja jedinica iz OZ Osijek (iz 139., 132., 121. i
123. br. HV), kanjenje pri smjeni jedinica, naputanje poloaja bez dozvole i najave
(od 15.07. do 06. 10. napustilo poloaje u sektoru "zapad" 6 jedinica HV i 8 jedinica
HVO), te nepoduzimanje djelotvornih stegovnih mjera i krivine odgovornosti nega-
tivno je djelovalo na ostale borce i zapovjednike, ozbiljnije naruavalo borbeni mo-
ral i dovodilo susjedne jedinice u opasnost odsijecanja, okruenja i zarobljavanja
(primjer 30.09. nenajavljeno izvlaenje 101. br. HVO i zarobljavanje 19 vojnika 2.
bataljuna 108. br. u rajonu Zborite).
Psihofizika iscrpljenost boraca posljednjih dana dovedena je na kritinu toku. Vei
dio boraca 108. br., dijelovi 2.br. ZNG, 109., 106., i dr. neprekidno je bez odmora i
zamjene bilo 4-5 dana u prvim linijama estokih borbi. Istodobno, na podruju sla-
vonske Posavine zadravali su se vojni obveznici iz BIH koji su odbili da idu na ra-
tite ili su isto izbjegavali. Borci jedinica HV postavljali su pitanje gdje je oko
30.000 vojnih obveznika Bos. Posavine, a oni se bore i pri svakom uvoenju u borbu
ima po 10 mrtvih i najmanje 25 - 30 ranjenih.
c) Opa politika klima u Republici Hrvatskoj i poduzimanje mjera da se mirnim, po-
litikim putem okona ratno djelovanje neprijatelja iz BiH na teritorij Republike Hr-
vatske, nisu dozvoljavali da se angairanje jedinica HV u Bosanskoj Posavini javno
prizna,724 to je omoguavalo razne provokacije, neposluh i nagovaranje na nepos-
luh, te angairanje lokalnih organa vlasti u sprjeavanju odlaska jedinica na bojite
724
Nije - nego vrhovnitvo angairanje jedinica HV u Bosanskoj Posavini nije htjelo javno prizna-
ti zbog njihove dvosmislene namjene. Naime, sudjelovanje postrojbi HV u BiH ratu su javno
predstavljali kao pomo dragovoljaca svom zaviaju, a tajno se radilo na rasturanju BiH kao Ju-
goslavije u malom. Pa ako rasturanje BiH i analogno tome podebljanje hrvatskog pereca uspi-
je, bujrum, a ako ne uspije, borba je voena za (lebensraum) teritorij Hrvatske drave u dravi.
(Zagreb, Valpovo, Zabok, Virovitica "Bedem ljubavi" i dr.). Istodobno na dezinfor-

macije i glasine kojima se direktno rui ugled legalnih organa vlasti i hrvatske dra-
ve, nadlene slube (SIS) ne poduzimaju adekvatne mjere, ne otkrivaju izvore.
d) Stanje na podruju Bosanske Posavine, osobito Derventa, Bosanski Brod, Modri-
a i Odak i odnosi HVO i muslimanskog stanovnitva nisu bili na razini koja je
omoguavala meusobno povjerenje, suradnju i zajednika djelovanja. Iko Stani,
koji je trebao da objedini i povee opine u Bos. Posavini, odlaskom u inozemstvo i
Zagreb, odakle negativno radi prema Bos. Posavini, ali se na tom podruju ne pojav-
ljuje 5 mjeseci, ve kao uljak, Brizi i dr. iri vijesti o dogovorima izmeu Kara-
dia, Bobana, Praljka i Mladia. Iseljavanje stanovnitva po odlukama lokalnih or-
gana vlasti (Krizni tab Odak) i odlazak radno i borbeno sposobnog dijela onemo-
guilo je poduzimanje planskih mjera na jaanju obrane. To je u posljednje vrijeme
tijekom rujna mjeseca dovelo do brzog gubljenja osvojenog podruja.
Na vojni poraz u Bosanskoj Posavini znaajnije su utjecali odnosi meu politikim
elnicima i politikim strukturama koji su u praksi krojili i vojnu politiku. Od pro-
vedenih prvih viestranakih izbora u BiH pa do danas, stalno je dolazilo do raznih
smjenjivanja, sukoba i konfrontacija izmeu pojedinaca, grupa/klanova (Kljai, Bi-
li, Lepan i dr. na jednoj i Iko Stani, Brizi, uljak i Pohara na drugoj strani). Jedni
druge stalno su optuivali za pljaku, verc i bogaenje, a u stvari se radilo o borbi
za vlast domae i hercegovake struje. HVO Bosanske Posavine u kome je dolazilo
do nesloge, te pojava likvidacije pojedinaca, irenje glasina i destruktivno djelova-
nje.
Sve to onemoguilo je organizirano poduzimanje zajednikih mjera u smislu prip-
rema za obranu, organiziranje i izvoenje iste. Na ubrzani pad Bosanskog Broda ve-
oma se negativno odrazio sastanak elnika Bosanskog i Slavonskog Broda
05.10.1992. godine, na kome je definitivno dolo do raskola poslije smjene Ilije
Kljaia i Vinka Begia, i pojava Ike Stania, koji se poslije vie mjeseci vraa na to
podruje. Za sve vrijeme borbenih djelovanja na to podruje nije nikada nitko
doao da elnitvo upozna sa slubenom politikom, (istaknuo J.Z.) a istodobno je
raznim linijama vren utjecaj na rad pojedinih lokalnih organa, zapovjednika i dr.
e) Logistiko osiguranje od srpnja zatim tijekom rujna, a osobito poetkom listopada,
nije omoguilo snaniju vatrenu potporu jedinica na prvim linijama osobito minoba-
caima, topnitvom i raketama. Dnevnu potronju koja je u periodima bila i nedo-
voljno kontrolirana, logistika nije mogla pratiti po vrstama i koliinama sa kojima je
raspolagala i u izuzetno sloenim uvjetima blokade uvoza osigurala. Zabrana borbe-
nog djelovanja topnitva rasporeenog sjeverno od rijeke Save nije bitnije mogla ut-
jecati na tok borbenih djelovanja. Premjetanje tee tehnike na podruje Bosanske
Posavine osiguralo je uinkovitiju vatrenu potporu, ali je uslijed nedostatka streljiva,
osobito veih kalibara poetkom listopada i ona reducirana.
2 TIJEK DOGAAJA
Poetkom mjeseca travnja (svibnja, op. J.Z.) snage HVO 101.br., 102.br., 103., i 105.
br. u sastavu sa snagama HV 108.br., dijelom snaga 157.br. i 3.A.br. HV krenule su u
napadne aktivnosti u sektoru "Zapad" (Bos. Brod - Derventa - Odak - Modria). Ope-
racija je bila detaljno isplanirana i dobro koordinirana tako da su ve nakon nekoliko
dana zdruene snage imale velike uspjehe na ratitu i oslobodile kompletne teritorije
opine Bos. Brod, veeg dijela opine Derventa, opine Odak i oslobaanje Modrie
kao i probijanje i spajanje koridora sa Gradacem. Jedino je na podruju Podnovlja osta-
lo jako etniko uporite u poluokruenju. Na dostignutim linijama prelo se na utvri-

vanje, zapreavanje i poboljanje ustrojstva obrane. Dostignute su se linije odrale sve
do poetka mjeseca srpnja. U tom vremenu mi nismo imali vee snage HV na tom dije-
lu bojinice. Dok je obrana na podruju Dervente i prema Kotorskom bila dosta solidno
organizirana, na podruju opina Odak i Modria, uslijed pasivnosti Kriznih tabova i
meusobnih nesuglasica, obrana je bila slabo organizirana, a stanovnitvo u cijelosti ne-
pripremljeno.
Istodobno, neprijatelj dovodi pojaanje i otpoinje sa opom ofanzivom na tom podru-
ju, postavljajui rok do 15.07. da izbije na rijeku Savu kod Bos. Broda i glavni udar
usmjerava preko Modrie i Odaka. Poetkom srpnja zauzima Modriu skoro bez bor-
be, zatim Odak i dio Dervente, a kasnije i sam grad Derventu. U toku iduih mjeseci
do sredine rujna dolazi do pada i druge crte obrane s.Begluci - Babinog Brda - Bijelog
Brda - Kostrea - elarue - Markovca, vrlo bitnih stratekih toaka na tom podruju.
U vremenu od 25. do 30.09. 1992. god. izvrena je smjena dijela jedinica na prvoj liniji
tako da je umjesto TG - 106.br. HV (Osijek), TG - 150.br. HV (Zagreb) i BG -
127.br.HV (Virovitica), uvedena je na crtu fronte: 108.br. HV (Sl. Brod), 109.br. HV
(Vinkovci) i i BG - 2.br. ZNG (Dugo Selo), dok je na jugozapadnom dijelu uvedena TG
- 111.br. HV (Rijeka). Ovime je crta fronte znatnije ojaana i stabilizirana.
U rezervi Slavonskog bojita u punu borbenu spremnost 25.09.1992. god. stavljena je
BG - 3.A. br. - jaine jednog bataljuna u gotovosti za djelovanje prema razvoju situaci-
je. Pored ovog 02.10.1992. god. nareeno je OZ Osijek da iz sastava 12., 123., 135. i
109. br. HV izdvoji dio snaga jaine BG - do 200 ljudi za ojaavanje crte fronte, to nije
provedeno.
Tijekom 30.09. 1992. god. dolazi do napada neprijatelja na sektoru Zborite u zoni od-
govornosti 4/108.br. HV i dijelova BG 109.br. HV pri emu se 4/108.br. HV izvlai sa
crte fronta kao i BG 109. br. HV koja 01.10.1992. god. naputa crtu fronte i odlazi sa-
movoljno bez odobrenja u matini garnizon. OG "Istona Posavina" zatvara naruenu
crtu fronte dijelovima 101. br. HVO725 i uvoenjem BG -2.A. br. ali uz gubitak prostora
u rajonu Zborita, ime je crta fronte ponovno stabilizirana.726
Bez znanja i odobrenja zapovjednitvo OG "Istona Posavina" 02.10. 1992. godine iz
101. br. HVO odlazi na odmor u Sl. Brod etvrti bataljun. I tijekom iduih dana neprija-
telj je na cijeloj liniji bojinice pokuavao probiti nau obranu podran avijacijom. U
noi 28./29. 09. jedan vod 101. HVO se povukao sa linije obrane, bez borbe, poto nije
bilo pjeakog napada osim tenkovske i topnike vatre. Uvoenjem jednog voda TG-
121 i interventnog voda is s.Korae, linija je tijekom noi ponovno posjednuta.
U toku dana (29.09.) neprijatelj je na cijeloj liniji bojinice djelovao tenkovskom i top-
nikom vatrom, a oko 15.45 sati u rajonu 101.br. HVO i 103.br. HVO, te 121. br, HV i
102. br.HV izvren je jai pjeaki napad kojeg su nae postrojbe odbile. U zoni odgo-
vornosti 106. br. HV, 105.br. HV i 127 br. HV djelovali su neprijateljski zrakoplovi, a
pjeakih napada nije bilo, te je linija bojinice zadrana.
Dana 30.09. neprijatelj je pojaao pjeako tenkovski napad iz pravca s. Luani, te je
dolo do povlaenja satnije 101. br. HVO i otkrivanja desnog boka 108. br. HV. Nepri-
jatelj je to osjetio i pojaao pritisak te su se nae snage morale povui na rajon s. ardak
725
Nije - nego je crta popunjena razvlaenjem 3/108 br. HV i 2/108 br. HV.
726
Nije - nego je crta ostala otvorena na pravcu dijela 101. br. HVO. 2'A' br. je taj prostor popuni-
la tek 01.10. u 20,00 sati. Dakle, 30 sati nije pokrivena praznina nastala izvlaenjem 2/101. br.
HVO.
- s. Zborite - kt 94 (Obodni kanal). Tijekom dana napad je izvoen na vie pravaca. Na

pravcu s. Potoani - s. G. Kolibe i na pravcu Struga, snage obrane su odbile napad.
U toku dana dolo je do naputanja linije 36. motoriziranog bataljuna ( iz 139.br. HV
kao 4. bojna 108. brigade), pa su ostale postrojbe 108. br. (HV) morale proiriti crtu i
razvukle snage da bi zatvorile taj dio linije.
01.10. u 03.05 sati dolo je do samovoljnog naputanja linije 109. br. HV koja se vratila
u Vinkovce, tako da je prazan prostor morala ponovno popuniti 108. br. (HV) dio 101.
br., (HVO) a kasnije i 2.br. ZNG.
02.10. 1992. godine neprijatelj je nastavio sa napadnim aktivnostima iz pravca s. Zbori-
te. U toku dana nae snage potpomognute tenkovima uspjele su zaustaviti daljnje nap-
redovanje neprijatelja, a 2.br. ZNG se spojila sa desnim krilom 108.br. HV. tako da je
linija obrane zadrana kod kole u s. Zborite. U rajonu 108.br. ( 2. bojna) neprijatelj je
izvrio jai pjeako topniki napad, ali tada nije uspio probiti liniju obrane. U tim bor-
bama neprijatelju su unitena dva tenka i samohotka, ali je uspio ovladati rajonom s.
ardak - kt 96 - uma Gaj -kt 96.
Tijekom 03.10. agresor je jakom topnikom vatrom tukao du cijele linije te tenkovima
napao iz pravca Unke, a na pravcu 2.A. br. HV u rajonu s. Zborite napad je vren slabi-
jim snagama. Napadi su uspjeno odbijeni to je omoguilo da se radi na poboljanju
uvezanosti linija koje su bile uspostavljene. Na prijem zadataka javila se TG-123., a
TG-132 se nije odazvala.
Tijekom dana 04.10. 1992. godine od ranih jutarnjih sati neprijatelj je poeo sa jakim
tenkovsko pjeakim napadima na pravcima s.Lipica - G. i D. Barica -s. Zborite - Bje-
la, a nakon toga je svom estinom izvrio napad iz s. Zborite -Bjela, upotrijebivi 200
- 300 pjeaka i 5 - 6 tenkova. BG - 2.A. br., dijelovi 101.br. HVO i 3/108. br. HV poku-
avaju ofanzivnim djelovanjem povratiti izgubljeni dio poloaja kod Zborita i utvrditi
crtu fronte na ranijim poloajima. U toku ovih borbenih djelovanja snage HV doekuje
estoka vatra, a zbog pretrpljenih gubitaka ( 2 poginula ) i ranjavanja zapovjednika, do-
zapovjednikai 7 vojnika, BG-2.A. br. protunapad ne uspijeva, a snage se izvlae prema
Gornjim Kolibama i Paraliki. Zapovjednitvo Slavonskog bojita odobrava OG "Isto-
na Posavina" uvoenje rezerve (bataljun 3.A. brigade) na pravcu: Krianovo - Kolibe za
zaposjedanje crte fronte kod Krianova do 09.00 sati 05.10.1992. godine, a pravac Novo
Selo - Paralika ojaava sa BG-135.br. HV (Osijek) s ciljem sprijeavanja i ugroavanja
desnog krila 108.br. HV.
Tijekom noi 4./5. 10. 1992. godine727 poslije gubitaka i ranjavanja zapovjednika i do-
zapovjednika2.A. br. se izvukla, a neprijatelj je uao u nae poloaje. Time je jugoisto-
na linija bojinice probijena, a neprijatelj je zauzeo liniju TT 90 - Kolibe Gornje (90) -
Ekonomija - aavica. U tome je 108.br. HV imala 9 ranjenih (6 teko) i zaposjeda lini-
ju od Struge du kanala aavica - Kolibe Donje sa isturenim borbenim osiguranjem
oko Damije. Tijekom noi 108. br. HV se pregrupirala i desnim krilom savila du Ko-
liba Donjih. Situacija u zoni odgovornosti 108.br. HV je bila jako teka. to zbog jakih
neprijateljskih djelovanja tokom 04.10., gubitaka i potpune dezorganiziranosti, to zbog
izuzetno mrane i maglovite noi, snage iz sastava 108.br. HV su se neplanski poele
izvlaiti. Ova situacija na istonom dijelu prouzrokovala je stanovit nemir i nesigurnost
na junom - jugozapadnom dijelu ratita u rajonu Korae, gdje je postojala opasnost da
budu potpuno odsjeene od Bosanskog Broda.
727
Nije - nego, 04.10. u 15,00 sati 2. 'A' br. HV se izvukla sa naeg desnog krila (Ratni dnevnik
108.br.HV.)
U jutarnjim satima 05.10. situacija je krajnje kritina. Neprijatelj je pojaao svoje aktiv-
nosti. Tada dolazi do samoinicijativnog izvlaenja 2. i 4. bojne 108. br.,728 a prva bojna
108. br. je nadljudskim naporima odolijevala napadima neprijatelja. U pitanju su tada
bili sati kada e etnici probiti i ovu liniju obrane. Do 12,00 sati 3.A.br. nije uvela svoje
snage, a po zapovijedi su to trebali napraviti do 9.00 sati.
U toku dana 05.10. situacija se sve vie pogoravala. Oko 14.00 sati 1. bojna 108.br. je
napustila liniju bojinice i prela na lijevu obalu rijeke Save.
U popodnevnim satima, sa zakanjenjem od 6 sati dolo je do prebacivanja dijela pos-
trojbi 3. bojne 3.A. brigade, te je ista upuena na liniju u s. Krianovo do mosta. Tokom
cijelog dana voene su estoke topniko-pjeake borbe uz podrku tenkova i neprija-
teljskog zrakoplova na istonom dijelu Bosansko Brodske bojinice, dok su borbe oko
s.Korae - s. Potoani, bili slabijeg intenziteta. Tokom noi 05.10. oko 23.00 sati dio
postrojbe iz sastava 3. bojne 3.A. brigade se povukao u rajon Brodskog polja, a dio je
ostao u s. Krianovo.
Zapovjednitvo OG "Istona Posavina" u veernjim satima 05.10. prikuplja dijelove
101. br. (HVO) i zatvara crtu fronte u rajonu Brodsko Polje na pravcu: Struga - Bos.
Brod, ime zajedno BG-3.A. brigadom pokuava konsolidirati crtu obrane. Tijekom no-
i 5./6. 10.1992. godine BG-3.A.br. samovoljno se izvlai sa crte fronte i odlazi u Sl.
Brod ime je pravac s. Krianovo - rafinerija bio otvoren za prolaz neprijateljevih sna-
ga. U jutarnjim satima 06.10.1992. godine kada je primjeen prodor neprijateljevih sna-
ga na pravcu: s. Krianovo - rafinerija, dijelovi 101.br. HVO iz Brodskog polja u pani-
nom bijegu naputaju crtu fronte, spaavaju svoje porodice iz Bos. Broda i neorganizi-
rano se izvlae u SI. Brod.
U 13.00 sati linija fronte Istonog ratita vie ne postoji, snage BiH-a su se povukle u
SI. Brod, a manje grupe branilaca pruaju otpor na pojedinim tokama prilaza u grad.
Od 9.00 sati do 17.00 sati zapovjednitvo Slavonskog bojita, OZ Osijek i OG "Ist. Po-
savina" pokuavaju na sve mogue naine povratiti dio snaga u Bos. Brod u kome u to
vrijeme nije bilo neprijateljevih snaga, ali bez rezultata.729 Zapovjednitvo 108.br. HV i
3.A.br. daju obeanje da e u Bos. Brod povratiti: 108.br. HV = 250 ljudi, a 3.A.br. - 1.
satniju, to ne ine. Pokuaj da se iz drugih jedinica OZ Osijek dobije dio snaga ne uspi-
jeva ime je ulaskom etnika oko 17.00 sati u Bos. Brod isti definitivno izgubljen. Po-
kuaj organizacije neposredno obrane mosta na r.Sava na desnoj obali takoer ne uspi-
jeva, jer niti jedna jedinica ne eli da prijee na drugu obalu. U popodnevnim satima
06.10.1992. god. zapovjednik Slavonskog bojita osobno je zapovjedniku OZ Osijek i
OG "Ist. Posavina" izdao nareenje da se osigura obrana mosta i sprijei njegovo rue-
nje. Zahtijevao je da se most pripremi za obranu, dobro zaprijei fortifikacijskim prep-
rekama a kolovozna traka manjim brojem protuoklopnih mina. S obzirom da ni jedna
728
Nije - nego, 30.09. u 12,24 sati imunovi (Zdravko, Zapovjednik 4/108 br. HV op. J.Z.) javlja da
su probijeni kod 'Ekonomije'. Ljude ne moe sakupiti () (Dnevnik veze 108. br. HV).
04.10. u 20,00 sati je 2. bojna napustila crtu bojita, predavi autoru ove knjige svojih 200 mina
za MB 82 mm. U Ratni dnevnik 108. br. HV je toga dana upisano kako se u 24,00 sata na drugi
bataljun izvukao iz interesne zone u svoje stacionare.
729
Nije - nego se dio boraca 3/108 br. HV jaine jedne satnije, sastavljene od Cipelia i ogaeve
satnije, predvoenih zapovijednicima, Miroslavom Lipovac - Lipom i Ivom ogaem, vratio u
Bosanski Brod. Isto tako treba rei kako su se u to vrijeme (06.10.1992. god. u 15,00 sati) u Bosan-
skom Brodu nalazili i borci 101. br. HVO, jaine jedne satnije, na elu s Naelnikom 101. br. HVO,
Ivom Mijiem i Naelnikom oklopnih postrojbi 101. br. HVO, Draenkom Kopljarom - iljom. Te
dvije satnije su bile posljednje hrvatsko-muslimanske snage koje su se organizirano, preko mosta,
bez panike, u 18,15 sati, povukle u Slavonski Brod.
postrojba HV nije htjela da prijee na desnu obalu r.Sava u svrhu neposredne obrane
mosta, na most je upuena specijalna jedinica MUP-a SI. Broda, a za neposrednu zatitu
odreena su 4 tenka M-84 koji i u nonim uslovima mogu tititi most, te dva topa T-12.
Inenjerijskoj postrojbi 37. In.pont.bat. nareeno je da izvri fortifikacijsko zapreava-
nje na mostu te da pregleda kompletan most i skine eventualna zaostala eksplozivna pu-
njenja sa istog. Odobrenje za eventualno ruenje mosta moe izdati samo zapovjednik
Slavonskog bojita uz prethodnu konzultaciju sa GSHV i vrhovnim zapovjednikom.
Cjelokupnim aktivnostima u toku 06.10. 1992. god. neposredno se rukovodilo sa zapov-
jednog mjesta OG "Ist. Posavina" u Sl. Brodu, gdje su osobito bili prisutni zapovjednik
SI. bojita, zapovjednik OZ Osijek i zapovjednik OG "Ist. Posavina", a asnici ovog za-
povjednitva angairani su u potinjenim postrojbama i direktno na crti fronte. U veer-
njim satima stigao je i naelnik GSHV i izdao zapovijed za obranu na r.Savi te da se ci-
jela situacija oko pada Bos. Broda odmah ispita.
Na junom dijelu ratita ( s.Korae - s. Potoani) snage obrane 157.br. HV, 111. TG i
samos. bojne Korae organizirale su polukrunu obranu radi stvaranja uvjeta za organi-
zirano povlaenje preko r.Save. U 12.30 sati uz suglasnost zapovjednitva bojita brig.
Kolak je izdao zapovijed za izvlaenje ljudstva, tehnike i MTS 157.br. HV, TG-111, i
sam. bojne Korae. Cjelokupna organizacija izvlaenja snaga i MTS preko r.Save vre-
na je sa dva splava (kompe) i 2 amca, izvlaenje je trajalo od 16.00 sati do 23.00 sati
06.10.1992. godine.
Izvlaenje ovih snaga izvreno je bez gubitaka u ljudstvu, iako pod snanom vatrom ne-
prijatelja. Manji dio neispravne i oteene tehnike ostao je na bojitu.
U 03.10 sati 07. 10. 1992. god. sruen je jedan raspon Savskog mosta od nepoznatog
izvrioca.
3. ZAKLJUAK I PRIJEDLOZI
Tijekom petomjesenih borbi bojite u Bosanskoj Posavini odigralo je znaajnu strate-

ku ulogu u vezivanju jaih snaga neprijatelja, glavninu Banjalukog i Tuzlanskog kor-
pusa i ojaanja koja su stizala iz Novosadskog korpusa, mobiliziranih jedinica iz Srbije,
Knina, te snaga Bijelih orlova, Arkanovih i eeljevih i dr. etnika, ukupno 15 - 20.000,
sa brojnom oklopno-mehaniziranom i drugom tehnikom uz potporu glavnine snaga sa
aerodroma u Banjaluci.
Vezivanje tako jakih snaga za dulji period, bojite u Bos. Posavini odigralo je stra-
teku ulogu stalnom prijetnjom presijecanja Koridora i onemoguilo da se odvoji
dio snaga neprijatelja za pojaavanje borbenih djelovanja u centralnom dijelu Bo-
sne, te Zapadnoj i Istonoj Hercegovini. (istaknuo J.Z.)
Politika situacija na podruju Bosanske Posavine za sve vrijeme bez jedinstvenog poli-
tikog i vojnog cilja optereena meusobnim sukobima, optuivanjem i borbom za
vlast, to pripreme za obranu stavlja u drugi plan.
Pripreme koje su vrene u jesen i zimu 1991. godine i proljee 1992. godine nisu jedin-
stveno usmjeravane, nema mobilizacije svih snaga i jaanja obrambenih priprema. Po-
etkom srpnja Stani Perija izdaje zapovijed da se Modria napusti, oko 2000 pripadni-
ka 102.br. HVO (iz Odaka) bez ispaljenog metka naputa obranu Modrie to dovodi
do raspada brigade te iseljavanja stanovnitva i pravog socijalnog i moralnog udara na
podruju SI. Broda.730 Uz nedovoljnu odlunost zapovjednitva OG "Istona Posavina"
730
Nije poetkom srpnja, jer je VRS osvojila Modriu 28. lipnja i nije 102. br. HVO iz Odaka
bez ispaljenog metka napustila obranu Modrie - nego su to uinili pripadnici 123. br. HV iz
u razbijanju etnikog uporita u Podnovlju, naputanje Modrie predstavlja poetak

gubitka osloboenog podruja u Bosanskoj Posavini. Sukobi u kriznim tabovima Der-
vente i Bosanskog Broda, smjena Ilije Kljaia, produbljivanje sukoba izmeu Hrvata i
Muslimana, intenzivnije djelovanje "pete kolone" i glasine o prodaji Bos. Posavine od
rukovodstva Sl. Broda, te stvaranju "Handar divizije" od 102., 104., i 106.br HVO, i
zaotravanju odnosa izmeu Hrvatske zajednice Bosanska Posavina i Herceg Bosna
(Vinko Begi - Mate Boban) negativno se reflektira i na opu vojnu situaciju i obranu, a
kasnije i na ope raspoloenje stanovnitva.
Pored izbjeglica, poveavaju se psiholoki pritisci na puanstvo Slavonskog Broda in-
tenziviranjem topnikog i avio djelovanja po gradu i irem podruju to slabi i borbeni
moral jedinica. Istodobno zvanina politika, a osobito javne izjave da pripadnika HV
nema na podruju Bosanske Posavine, te zabrana MO da zapovjednici HV upuuju je-
dinice i pojedince na ratita izvan RH i izdavanje zapovijedi da se pripadnici 127. i
123.br. HV vrate sa bojita u garnizon,731 prenoenje informacije o sporazumu sa Srbi-
ma da se prekinu borbena djelovanja na nie zapovjednike bez znanja zapovjednitava
OZ bojita i dr. unosi u zapovijedanje i meu pripadnike HV neposluh, osjeaj krivnje i
zabunu, koji narastaju i kulminiraju u samovoljnom naputanju poloaja, odbijanju od-
laska na to bojite kompletnih jedinica i direktno mijeanje lokalnih i opinskih organa
vlasti u zapovijedanje i odnose u HV (Zagreb, Valpovo, Slatina, Virovitica i dr.).
Sva dogaanja na podruju hrvatske i bos. Posavine (dezinformacije i izdaja) pokazuju
da nisu funkcionirala dva osnovna mehanizma, od ije uspjenosti zavisi uporaba bilo
koje vojne formacije - ideoloko usmjerenje HV ka cilju i pobijedi i kontraobavjetajni
rad.
Za borbena djelovanja na pograninom podruju Republike Hrvatske u Bos. Posavini, a
temeljem sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske, toka 6. i 8. od 21. srpnja 1992. godine, GSHV izdao je zapovijed
29. srpnja 1992. godine o poduzimanju djelotvornijih mjera za tjenju suradnju, koordi-
naciju i podrku snagama HVO i jedinica HV. Meutim, prethodno stvorena politika
klima i naruen borbeni moral i sistem zapovijedanja nisu se mogli takovim dopisom ni
naputcima popraviti. Tim vie to su drugim linijama dobivana druga usmjerenja i
nalozi niim zapovjednicima. Od sporazuma sa BiH GSHV ni zapovjednik Slavon-
skog bojita nisu dobili nikakav zvanian stav ili naputak o suradnji i koordinaciji
borbenih djelovanja od izabranog odbora na sjednici Vijea NO ili njegovih lano-
va. (istaknuo J.Z.)
Poege koji su se uspaniili. Nakon toga zapovjednik taktike grupe (TG), pukovnik Kali iz-
daje Zapovijed o naputanju poloaja, te povratak 123. brigade HV u Poegu. 123. br. HV je na tom
terenu boravila svega dva dana - 24.-26. lipnja 1992. god.. (SIS, Broj: 512-04/2-267-92 od 28. li-
pnja 1992. god. Kopija dokumenta na str.283.
A kada je, na putu za Modriu, ova postrojba prolazila kroz Veliku Brusnicu, tamonje stanovnitvo
i pripadnici 102. br. HVO su kao mala djeca skakali od sree kvalificirajui izgled 123. br. HV
(zbog broja vozila, orua i vojnika) kao da prolaze NATO trupe. (Ivo oga, zapovjednik obrane
V. Brusnice i satnije 101. br. HVO).
731
Nije im zapovjeeno da se vrate sa bojita u garnizon, nego su protjerani s bojita radi neizvra-
vanja postavljenih im zadaa. (Zapovjednitvo istonog /Slavonskog/ bojita, Zapovjednik, gene-
ralbojnik Petar Stipeti - GS HV, Poduzimanje stegovnih mjera, Z a h t j e v , Kl. 035-01/92-01, Ur.
Br: 1076/5-01-92-160, akova, 15.09.1992.god.
OGIP, Zapovijed Zapovjednika- Zapovjednitvu BG- 127 br. HV, Zapovijed, Klasa: 81/92-01, Ur.
Broj: OG-17/92-584 Slavonski Brod, 30.08.1992. god.)
OVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE
IV.SLUBENI STAVO 641
Istodobno neprrijatelj pojaavaa snage, borbena djelovanja i intenzivira

i psihooloko-
propagandne prritiske, a putem pregovora sa HVO,H iz Gruda trai rjeenje da d pod
svaku cijenu ossigura Koridor u Bosanskoj Possavini i vezu isto oka sa zapadom juno
od r.Save.
Slijed dogaaja u rujnu i poeetkom listopada pokazao je da je j u tome i uspioo (ista-
knuo J.Z.) na podruju Bosanskkog Broda, ali i istodobno
i i u pro
odubljivanju sukoobu iz-
meu BiH Musslimana i Hrvata,, brzom prebacivvanju sada slobod dnih snaga za zauuzima-
nje Jajca i pojaavanje napada na Gradaac i Brko s ciljem i njihhovog zauzimanjaa.
Na temelju izloenog Komisija predlae
p slijedeee:
1. U Sl. Broduu i na irem poddruju to prije uspostaviti
u punu kontrolu
k vojne policije
p
nad svim prripadnicima vojskke, a osobito HVVO s ciljem sprijeavanja izbijanjja me-
usobnih suukoba, a organim ma vlasti u SI. Brodu
B pruiti pun
nu potporu u sanniranju
stanja.
2. Cjelokupnu slubu IPD i konntraobavjetajni radr u HV u cijelo osti hitno reorgannizirati
i osposobiti za uinkovito djelovanje
d na sviim razinama od MO do bojne i satnije
HV, s ciljemm podizanja borbeenog morala i usppostavljanja jedinnstvenog sustavaa zapo-
vijedanja. Dosje
D Bosanske Posavine
P zakljuitti. Pripadnicima HV
H koji su se isttaknuli
u borbenim djelovanjima oddati priznanje za borbena
b djelovan
nja u izuzetno koompli-
ciranim vojjnim i politikimm uvjetima. (istakknuo J.Z.)
Ukinuti Zapovjeednitvo Slavonsskog bojita, a na podruju Slavon nije ustrojiti jae vojno-
v
teritorijalno zappovjednitvo u Ossijeku, prema usvvojenom ustroju HV
H u miru.
eermak
Luuci
Dokument br. 44 Potpisi lanova komisije

D k (Izvor: privatni
p
a
arhiv jednog hrvatsskog generala. Kop
pija cijelog dokummenta u
Feeldi p
posjedu autora.)
Tablica istine
U svom zakljuku Komisija sustavno i nekritiki nabraja tridesetak injenica
koje su uzrono-posljedino vezane, a sve se odnose na gubitak Bosanskog Broda.
Kako injenice nisu ureene ni kronoloki ni hijerarhijski, nije mogue utvrditi to je
uzrok, a to posljedica. Zbog toga itatelj ima dojam kako je Komisija korektno ura-
dila svoj posao, jer, u svom zakljuku je nabrojila sve uzroke gubitka Bosanskog
Broda. Ili skoro sve. Naime, notornu nestaicu streljiva nije niti spomenula. Dakle,
po Komisiji, kada je krivac za gubitak Bosanskog Broda u pitanju - svi su ili sumnji-
vi ili krivi, od Franje Tumana do vojnika u rovu, samo njen predsjednik, glavni
logistiar HV i HVO, general Ivan ermak i njegov kolega, pukovnik Pavo Soko-
vi - nisu.
Namjeravajui zakljuak Komisije uiniti transparentnijim, njegove sastavni-
ce je autor sistematizirao i komentirao u tablici istine.732
Dakako, povijest nije matematika (iako u njoj i matematike ima) te nije mogue
napraviti matematiki niz krivaca, ipak, ve i iz sadraja ove knjige, sasvim je razvi-
dno kako su za gubitak Bosanske Posavine krivi: Franjo Tuman, Gojko uak, Ma-
te Boban, Slobodan Praljak, Ivan ermak, Vinko Vrbanac, Ivan Basarac, Pavle Mi-
ljavac, uro Deak, eljko Kali tim redom, a ne: Anton Tus, Petar Stipeti,
Vinko tefanek, Stanislav Sori
U ovoj povijesnoj stvari, pripadnici bosansko-posavske politike i vojske (HVO)
su krivi u onoj mjeri u kojoj su se pitali, a pitali su se vrlo malo ili nimalo.
732
Tablica istine (engl. truth table) log. tabelarni prikaz vrijednosti jednostavnog i sloenog suda (po-
jam iz Booleove algebre); http://hjp.srce.hr/index.php?show=search
IV.SLUBENI STAVOVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE
Tablica br 22 Komentar na Zakljuak Komisije VNO (Republika razina - Lokalna razina) (Tablicu izradio J Zovak)
643
V.
NAKON SVEGA
Ppredsjednie,
izgubila sam dom,
ali sam dobila domovinu.
Izbjegla Konavoka, Franji Tumanu
V. NAKON SVEGA 647
PREDSJEDNIE,IZGUBILA SAM DOM,

ALI SAM DOBILA DOMOVINU
Ne sjeam se sa sigurnou dana, ali sam sasvim siguran kako sam na HTV-u
uo izjavu jedne konavoke733 (u to vrijeme izbjeglice) upuene hrvatskom predsjed-
niku Franji Tumanu, (licem u lice i javno734) koja je glasila: Predsjednie, izgubi-
la sam dom, ali sam dobila domovinu.
Koliko god sam uvjeren kako je ta starija gospoa mislila i govorila iskreno, iz
srca, toliko sam siguran kako je stav - rado u izgubiti dom, ako u pritom dobiti
domovinu - neodriv. Ako se dom gubi trajno, kao to se trajno gubi ivot za do-
movinu. Ako nemam dom (doslovno i simbolino), kako mogu imati domovinu? Pa
domovina je izvedenica iz doma, a ne obratno.
Istina je kako nam slobodu (domovinu) nitko nee pokloniti. Istina je kako se za
nju moramo izboriti. Takoer je istina kako su kroz povijest ginule tisue i tisue
njih - za slobodu, domovinu ili neto tree sveto. Polaganje ivota na oltar domo-
vine, najee je dragovoljan i svjestan in za ope dobro i svijetliju budunost
nas i naih.
Meutim, ako se do svjetlije budunosti ne bi dolo, rtva bi bila uzaludna. U
tom sluaju dobronamjerni optimisti, kao i politiki demagozi, govorili bi kako je to
bio zalog buduim generacijama koje e nastaviti svjetlim tradicijama predhod-
nika.
U Bosanskoj Posavini je preko 200.000 ljudi ostalo bez doma. Ali, i bez domo-
vine. Domovine koja bi im izgubljeni dom i svjetliju budunost osigurala svojom
stalnom i uinkovitom skrbi.
Oko 2000 Posavljaka je izgubilo ivot, a pet puta vie ih je ranjeno.
I sve to, uzalud.
Naime, njihovi najmiliji, zbog ije su svjetlije budunosti rtvovali i svoj i-
vot, izgubili su ono to su ve imali - i dom i domovinu.
Zato? Zato je ogromna veina Posavljaka 1992 god. izgubila svoj dom i do-
movinu?
Zato to su o njihovoj sudbini od 1991. do 1995. godine odluivali arhaini hr-
vatski politiki avanturisti, a zahvaljujui njihovu sveznadarstvu, i vojni diletanti.
Zbog politike volje, prije svih, uitelja i voe i predsjednika svih Hrvata
Franje Tumana, pored individualnih i obiteljskih rtava, u BiH je hrvatska politika
doivjela katastrofu u cjelini. Izgubili su i oni za koje se obino misli kako su neto
dobili, Hercegovci. Ne samo da se nisu prikljuili Hrvatskoj, nego se nisu izborili ni
za kulturnu (TV kanal, npr.), a kamoli za politiku i teritorijalnu autonomiju. Dapa-
e, kod veinskog muslimanskog naroda u BiH, izgubili su izuzetno vaan komij-
ski kredibilitet. A ona imovina koja je zaraena na vercu i ratnom profiterstvu, nije
733
Stanovnica mjesta Konavle
734
face to face, in public
im blagoslovljena, ni od naroda ni od Boga. Iako im je do blagoslova, navodno,

jako
stalo.
Unato 45-godinjoj socijalistikoj indoktrinaciji o uvanju bratstva i je-
dinstva kao zjenice oka svoga, odnosi izmeu naroda i narodnosti u toj, kao i u
ostalim jugoslavenskim republikama - nisu bili idilini. Nakon ovog rata to su jo
manje. Dapae, stjee se dojam kako su sva tri naroda, zahvaljujui demokratskom
oslobaanju od socijalistikih okova, to spremni i pokazati - im ih napuste ga-
zde iz tzv. meunarodne zajednice.
Tuman: Stjepane mi sa Srbima drugih problema nemamo
Na molbu autora, upuenu 26. lipnja, 2009. god. Stjepanu Kljuiu da komenti-
ra globalnu politiku Franje Tumana prema BiH, s posebnim osvrtom na Bosan-
sku Posavinu, ondanji lan bosanskohercegovakog predsjednitva je rekao:
Nema nikakve sumnje da je Franjo Tuman podrao Slobodana

Miloevia u ruenju BiH kao suverene drave. I dok je Slobo-
dan Miloevi za to imao sve preduvjete, od politike platforme
programa SANU do medijske podrke i stvarne fizike moi
(JNA, etnici, paravojne formacije, dobrovoljci, strani plaeni-
ci...) Tuman je zavrio kao mali od kuine jer je dobio Hr-
vatsku, ali je sve ostalo izgubio. Ponieni i poraeni su BiH Hr-
vati sa nesagledivim posljedicama koje e zbog slabog nataliteta Stjepan Kljui
u Hrvatskoj i za njih tamo imati pogubne posljedice.
Tumanove fiks ideje kao ona o Banovini (1939-1941), te o historijskom raz-
granienju Srba i Hrvata (Stjepane mi sa Srbima drugih problema nemamo), a prije
svega, uzurpiranje prava da predstavlja BiH Hrvate, koji su imali svoju dravu i legal-
no izabrano politiko rukovodstvu, bile su tragine i katastrofalne ne samo za Hrvate u
BiH nego i ukupni image Hrvatske u tom razdoblju.
Pristajanje na suradnju sa Slobodanom Miloeviem i asistiranju u agresiji na BiH
Franjo Tuman je postao sluga balkanskom kasapinu, a sporazumi na nioj razini
(Karadi-Boban, Boras-Koljevi) zavreni su sa potpunim uspjehom beogradske po-
litike. Tuman je postao rtva KOS-ovih kadrova u zemlji i inozemstvu koji e kasnije
postii svoj najvei cilj: proizvest sukob s Muslimanima. A to bi bilo da su Muslima-
ni i Alija Izetbegovi 1990. i 19991. prihvatili ponudu iz Beograda. Kakav bi bio po-
loaj Hrvatske i ukupno svih Hrvata da je Alija Izetbegovi potpisao Historijski spo-
razum. Srbima je trebalo 300.000 muslimanskih vojnika, a oni su imali komandni
kadar i naoruanja. Tada Miloevi ne bi traio granicu Karlobag-Karlovac-Virovitica
nego bi iao do Umaga...
Meutim, Muslimani nisu vjerovali Tumanu, uku, Bobanu ... oni su vjerovali me-
ni, Vitomiru Lukiu, bosanskim franjevcima, fra. Petru Aneloviu provincijalu Bos-
ne Srebrene (1991.-2000.), hrvatskim intelektualcima, Martinu Raguu predsjedniku
Vrhovnog suda BiH ...
Meutim, nita se nije moglo. Voa je morao biti u pravu. Mediji su se sluganski po-
nijeli. Stvorena je atmosfera lina i lai. Pa nisu nama Muslimani nanijeli nikakvo zlo
V. NAKON SVEGA 649
1990. i 1991. Dapae mnogi su se borili za neovisnu Hrvatsku i sa tim ratnim iskus-
tvom doli u Bosnu s popularnim nadimcima Zenga, Zagi, Talijan...
Ostraen samovlau i okruen gospodskim kastorima735 voa je okupio oko sebe di-
letante koji niti su poznavali niti voljeli BiH. itava jedna skupina bezveznjaka je bi-
strila politiku BiH Hrvata. Ivi-Paali, Vice Vukojevi, Zlatko Canjuga, Gojko u-
ak, Ante Beljo, Neven Jurica i desetine drugih - pitali su se, samo ne i legalno izabra-
ni predstavnici Hrvata u BiH.
Nije Slobodan Miloevi stvorio RS, a nije ni Karadi. RS je stvorila hrvatska politi-
ka iz Zagreba, koja je rtvovala Posavinu da bi odrala koridor iako je to bilo lake
uvati nego neki drugi front. Naime, koridor Beograd-Banja Luka bio je na nekim
mjestima irok samo od 5-8 km. Prekidom koridora Banja Luka i okruenja bilo bi
odsjeeno ostavljeno bez logistike...
Posavina je prodana kao in dodvoravanja Slobodanu Miloeviu. Takva izdaja je ne-
zapamena u hrvatskoj historiji. Ta izdaja je potvrena i u Daytonu. Koliko su Tu-
man i ljudi oko njega, koji su odluivali o Hrvatima BiH, bili diletanti najbolje potvr-
uje da su uzimanjem Drvara, Glamoa i Bosanskog Grahova te htijui proiriti kif-
lu nainili novu pogreku. Naime, oni nisu znali taj prostor otkupiti od izbjeglih Srba
po kolektivnim centrima, a tada bi ih ti Srbi prodali u bescjenje. Naravno nebi to bio
vrijedan in u odnosu na izdaju Posavine, meutim, danas se dogodilo ono najpogub-
nije za Hrvate. Oni se nisu i nee nikada vratiti u Posavinu, a Srbi su se vratili u Dr-
var, Glamo i Bosansko Grahovo. Meutim, tko danas brine o nama koji smo izdani i
prodani. Neki od onih novinara koji su se utrkivali da hvale dalekovidnu politiku Oca
nacije danas su ugledni predavai u Banja Luci. Srebroljupci danas hvale Dodika.
On je ve dvije godine za Veernji list linost godine u BiH. Fuj!
Zagrebaka politika prema BiH imala je dva hendikepa: nije poznavala Bosnu, a nije
je ni voljela. Svi dogaaji i procesi nosili su teinu te injenice.736
Kako bi zavrila antivelikosrpska borba u Bosni i Hercegovini, da je u njoj, u

ime Hrvata politiku vodio bosanskohercegovaki patriot Stjepan Kljui, a ne naci-
onalistiki separatist Mate Boban kao produena ruka Franje Tumana, ne znamo.
Ali, pouzdano znamo kako tada bosanskohercegovaki Hrvati ne bi bili instrument
velikodravnih politika Srbije i Hrvatske.
Posljedino:
Svatko u svijetu bi znao kako je u Jugoslaviji (BiH) s jedne strane prokljuao
velikosrpski hegemonizam, koji je uz pomo JNA elio stvoriti Veliku Srbiju,
a sa druge strane, etiri nacionalnooslobodilaka pokreta, koji su, po svaku ci-
jenu, eljeli osamostaljenje u granicama dotadanjih federalnih Republika
(Slovenija, Hrvatska, Makedonija i Bosna i Hercegovina).
Miloevi ne bi imao karaorevski legitimitet za podjelu BiH, nego dva
vrsta protivnika (Hrvate i Muslimane), koji bi se srpskom ekspanzionizmu
preko Drine suprotstavili odluno i jedinstveno.
Iako Miloevi ne bi stao s imperijalistikom politikom, rat bi trajao puno
krae, a rtava i razaranja bi bilo puno manje. Naime, protiv sebe ne bi imao
735
Kastor - polubogovi, zatitnici mornara i brodovlja b. astron. dijelovi zvijea Blizanci
(http://hjp.srce.hr)
736
Autor je izjavu primio elektronskom potom.
samo dva jedinstvena protivnika (RH i BiH), nego i meunarodnu zajednicu

kojoj bi bilo sasvim jasno tko je u tom sukobu good boy,737 a tko bad
boy.738
Nakon osloboenja u BiH ne bi postojala Daytonskim sporazumom (i geno-
cidom) stvorena Republika Srpska, (koja je jedino sigurno to BiH ima -
Milorad Dodik), nego jedinstvena graanska parlamentarna drava s Domom
naroda i demokratski ustrojenom lokalnom samoupravom.
Krvlju stvoren hrvatsko-muslimanski (i ini) bosanskohercegovaki patriotizam
bio bi nepremostiva brana velikosrpskom hegemonizmu i ekspanzionizmu -
preko Drine.
Velikosrpski duh bi bio vraen u bocu, a hrvatski i bosanskohercegovaki Srbi
i Hrvati bi bili lojalni graani svojih drava, a ne priuvna armija buduih vo-
dova.
Ne bi dolo do humanog preseljenja naroda odnosno etnikog ienja. U
Posavini bi ivjeli svi, a ne samo neki Posavljaci.
Podrazumijeva se, kako Bosna i Hercegovina ne bi bila poligon za obuku tre-
erazrednih meunarodnih politiara i vojna baza NATO pakta.
Bosna i Hercegovina bi bila slobodna, nezavisna, graanska i demokratska
zemlja, a ne protektorat suspektnog dijela meunarodne zajednice.
Budui hrvatsku politiku u BiH nije vodio Stjepan Kljui s bosanskim fra-
njevcima, nego Mate Boban pod pokroviteljstvom Franje Tumana, na kraju rata
bosanskohercegovaki Hrvati mogu samo konstatirati kako je njihov voa i ui-
telj puno htio, puno zapoeo te kako su, zbog toga, oni sami postali veliki ratni, a
njihovi potomci i poslijeratni, gubitnici. Naime, u bosanskohercegovakom ratu
nije pobijedilo dobro nego zlo. Budui zlo ima ruilaki, a ne graditeljski nagon, ni
Bosni i Hercegovine se ne pie dobro - ako ne porazi zlo.
to su to htjeli bosanskohercegovaki Hrvati vidljivo je iz prvog dokumenta
koji slijedi, a to su dobili vidljivo je iz drugog.
T E M E LJ N A O D L U K A
o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne739
(Grude, 28. 8. 1993.)
Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, stjecajem povijesnih okolnosti, suoio se s be-
zobzirnom agresijom kojom su ugroena njegova povijesna i prirodna prava na ivot i
opstojnost, samobitnost i konstitutivnost, njegov kranski i kulturni identitet, politi-
ki, gospodarski i ini interesi u Bosni i Hercegovini.
Svoja prava koja su u temeljenim aktima dosadanje Republike BiH sadrana u odre-
dnici o konstitutivnom narodu, hrvatski je narod ostvarivao skupa s ostalim konstitu-
tivnim narodima, u unitarnoj dravnoj zajednici, i iz takve zajednice pokrenuta je na
njega, njegova prava i interese - agresija.
737
dobar deko
738
lo deko
739
Veernji list, 29. 8. 1993.
V. NAKON SVEGA 651
Nalazei da postojei unitarni oblik politikog i dravnog ustroja ne osigurava hrvats-

kom narodu njegova prava u BiH i na Bosnu i Hercegovinu, odluan je da ta prava ob-
rani, izmeu ostalog, mijenjajui svoj poloaj tako to na dijelu teritorija BiH uspos-
tavlja svoju dravnu zajednicu, te prenosi dio konstitutivnih prava na budui savez re-
publika i pristaje na sudjelovanje u pojedinim zajednikim institucijama i slubama od
zajednikog interesa u BiH, kako se to uredi trojnim ustavnim sporazumom konstitu-
tivnih naroda.
Sukladno istaknutom, a:
- polaze od neotuivog, nepotronog, nedjeljivog i neprenosivog prava hrvatskog
naroda u BiH, kao konstitutivnog naroda,
- izjavljujui da hrvatski narod uvaava jednaka prava drugih konstitutivnih naroda
dosadanje BiH,
- u tenji da s ostalim konstitutivnim narodima jednakopravno, demokratski i mir-
nim putem uredi sva pitanja iz dosadanjeg i budueg zajednikog ivota,
- prihvaajui temeljne meunarodne akte o ljudskim i graanskim pravima i slobo-
dama, i,
- sukladno politikim odlukama Hrvatske demokratske zajednice za BiH, kao legi-
timnog prezenta politike volje hrvatskog naroda, Zastupniki dom Hrvatske Re-
publike Herceg-Bosne, donosi:
TEMELJNU ODLUKU
o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne
lanak 1.
Uspostavlja se i proglaava Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, utemeljena Odlukom o uspostavi Hrvatske zajed-
nice Herceg-Bosne, uspostavlja se i proglaava Hrvatskom Republikom Herceg-Bosna
(u daljnjem tekstu: Republika).
lanak 2.
Teritorij Republike je podruje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, a konane granice
Republike utvrdit e se Ustavom Republike.
lanak 3.
Republika je jedinstvena i nedjeljiva demokratska drava hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini zasnovana na ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i socijalnoj
pravdi.
lanak 4.
Suverenitet Republike je nedjeljiv, neotuiv i neprenosiv, a odreena prava i dunosti
Republike moe ostvarivati u zajednikim tijelima Saveza Republika.
Republika se slobodno udruuje u Savez Republika.
lanak 5.
Narod ostvaruje svoja suverena prava u Republici. U Republici vlast proizilazi iz na-
roda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostva-
ruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.
lanak 6.
Dravna vlast ustrojena je na naelima parlamentarne demokracije, organizacijske i
funkcionalne podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast obavlja Zastupniki dom Republike. Izvrnu vlast obavlja Vlada
Republike. Sudsku vlast obavljaju neovisni sudovi.
lanak 7.
Predsjednika Vlade i lanove Vlade Republike bira i razrjeava Zastupniki dom Re-
publike na prijedlog Predsjdnika Republike.
lanak 8.
Predsjednik Republike zastupa i predstavlja Republiku u zemlji i inozemstvu, izraava
njeno konstitutivno jedinstvo i brine se za jedinstveno djelovanje svih tijela dravne
vlasti. Predsjednik Republike vrhovni je Zapovjednik Oruanih snaga Republike, pos-
tavlja i razrjeava vie vojne dunosnike uz pribavljeno miljenje Vlade Republike.
lanak 9.
Republika ima grb, zastavu i himnu. Grb, zastava i himna Republike uredit e se Us-
tavom Republike.
lanak 10.
Glavni grad Republike je Mostar.
lanak 11.
Do donoenja Ustava Republike i konstituiranja njezinih tijela, na teritoriju Republike
primjenjivat e se vaei propisi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, kao i propisi do-
sadanje Republike Bosne i Hercegovine kada nisu u suprotnosti s propisima Hrvatske
Republike Herceg-Bosna.
lanak 12.
Funkcije dravne vlasti do izbora i imenovanja tijela dravne vlasti po odredbama ove
odluke, obnaat e tijela vlasti Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
Do izbora Predsjednika Republike ovu dunost obavlja Predsjednik Hrvatske zajedni-
ce Herceg-Bosna.
lanak 13.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.
Predsjednik Zastupnikog doma, Perica Juki
Opi okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini740

Dayton, 21. 11. 1995., Pariz, 14. 12. 1995.
lanovi Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika

Jugoslavija ("Stranke"),
Priznajui potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okonanja traginog sukoba u
regiji,
elei pridonijeti tom cilju i promovirati trajni mir i stabilnost,
Potvrujui svoje prihvaanje dogovorenih Temeljnih naela od 8. septembra 1995.,
Daljnjih dogovorenih Temeljnih naela od 26. septembra 1995. i Sporazuma o prekidu
vatre od 14. septembra i 5. oktobra 1995,
Primajui na znanje Sporazum od 29. augusta 1995. kojim je delegacija Savezne
Republike Jugoslavije ovlatena potpisati u ime Republike Srpske dijelove mi-
rovnog plana koji se odnose na nju (Istaknuo J.Z.), 741 uz obavezu stroge i dosljedne
provedbe postignutog sporazuma,
Sporazumjele su se kako slijedi:
740
www.oscebih.org/overview/gfap/cro/home.asp
741
Akceptirajui kako je delegacija Savezne Republike Jugoslavije ovlatena potpisati u ime Repu-
blike Srpske dijelove mirovnog plana, Muslimani i Hrvati (iz Hrvatske i BiH) su dali legitimitet
Srpskoj Dravi neka de iure pree Drinu.
V. NAKON SVEGA 653
lan I
Stranke e regulirati svoje odnose u skladu s naelima izloenim u Povelji Ujedinjenih
naroda, kao i s Helsinkim zavrnim dokumentom i drugim dokumentima Organizaci-
je za sigurnost i saradnju u Evropi. Stranke e naroito potpuno potovati meusobnu
suverenu jednakost, rjeavati sporove mirnim putem, te se suzdrati od svake akcije,
prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi nain, protiv teritorijalne cjelovitosti ili poli-
tike neovisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge drave.
lan II
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o vojnim aspektima mirovnog
rjeenja i aspektima regionalne stabilizacije, kako je izloeno u Sporazumima u Anek-
su 1-A i Aneksu 1-B. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza
preuzetih u Aneksu 1-A, te e se u cijelosti pridravati svojih obaveza izloenih u
Aneksu 1-B.
lan III
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o razgranienju izmeu
dvaju entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, (Istaknuo
J.Z.)742 kako je izloeno u Sporazumu u Aneksu 2. Stranke e u cijelosti potivati i
promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njemu.
lan IV
Stranke pozdravljaju i podravaju program izbora za Bosnu i Hercegovinu izloen u
Aneksu 3. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje tog programa.
lan V
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine
izloene u Aneksu 4. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza
preuzetih u njemu.
lan VI
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o uspostavi Arbitranog suda,
Komisije za ljudska prava, Komisije za izbjeglice i prognanike, Komisije za ouvanje
nacionalnih spomenika, kao i javnih poduzea Bosne i Hercegovine, izloene u Anek-
sima 5-9. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u
njima.
lan VII
Priznajui da su potivanje ljudskih prava i zatita izbjeglica i prognanika od vitalne
vanosti za postizanje trajnog mira, Stranke su suglasne s odredbama o ljudskim pra-
vima izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 6, kao i odredbama o izbjegli-
cama i prognanicima izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 7, i u cijelosti
e ih potivati.
lan VIII
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o provedbi ovog mirovnog rje-
enja, ukljuujui naroito one koji se odnose na provedbu civilnih (nevojnih) aspeka-
ta, izloenih u Sporazumu u Aneksu 10, te na meunarodne policijske snage kako je
izloeno u Sporazumu u Aneksu 11. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispu-
njenje obaveza preuzetih u njima.
742
Time su Muslimani i Hrvati iz BiH bili dragovoljne babice (ebejke), pri meunarodnom poraanju
Republike Srpske.
lan IX
Stranke e u potpunosti suraivati sa svim entitetima koji su ukljueni u provedbu
ovog mirovnog rjeenja, kako je izloeno u Aneksima ovog Sporazuma, ili koje je ov-
lastilo Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda, u skladu sa obavezom svih Stranaka da
surauju u istrazi ratnih zloina i drugih krenja meunarodnog humanitarnog prava,
kao i gonjenju njihovih poinilaca.
lan X
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina priznaju jedna drugu
kao suverene neovisne drave unutar svojih meunarodnih granica. Daljnji aspekti
njihovog uzajamnog priznanja bit e predmet naknadnih razgovora.
lan XI
Ovaj Sporazum stupa na snagu njegovim potpisivanjem.
Sklopljeno u Parizu, dana 14. decembra 1995. na bosanskom, hrvatskom, srpskom i
engleskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan."
Potpisnici Opeg okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja,

za Republiku BiH Alija Izetbegovi,
za Republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuman
i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Miloevi.
Potpisivanju su svjedoili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisi-
vanja,
za Predsjednitvo Evropske unije Felipe Gonzalez,
za Francusku Republiku Jacques Chirac,
za Saveznu Republiku Njemaku Helmut Kohl,
za Rusku Federaciju Viktor Cernomirdin,
za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major
i za Sjedinjene Amerike Drave William Clinton.
Aneksi:
Annex 1-A: Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rjeenja, Annex 1-B: Sporazum
o regionalnoj stabilizaciji, Annex 2: Sporazum o liniji razgranienja izmeu entiteta i
o pitanjima u vezi s tim, Annex 3: Sporazum o izborima, Annex 4: Ustav, Annex 5:
Sporazum o arbitrai, Annex 6: Sporazum o ljudskim pravima, Annex 7: Sporazum o
izbjeglicama i prognanicima, Annex 8: Sporazum o Komisiji za ouvanje nacionalnih
spomenika Annex 9: Sporazum o javnim preduzeima Bosne i Hercegovine, Annex
10: Sporazum o civilnoj implementaciji, Annex 11: Sporazum o meunarodnim poli-
cijskim snagama743
743
www.slobodanpraljak.com)
V. NAKON SVEGA 655
Fottografija br. 93 Paariz, 14. Prosinca 1995.

1 god.: Potpisivvanje Daytonskog sporazuma. Sjede s lijeva:
Sloobodan Miloevi (Srbija), Franjo Tuman
T (Hrvatskaa), Alija Izetbegov
vi (Bosna i Herceegovina);
stooje s lijeva: Felipe Gonzlez (panjoolska), Bill Clintonn (USA), Jacquess Chirac (Francuskka), Hel-
mu ut Kohl (Njemakaa), John Major (Enngleska), Viktor Chernomyrdin
C (Ru
usija). (Foto: www.aref.de)
Reezultat potpisannog sporazuma je j

viddljiv na ovoj kaarti. BiH je podii-
jelljena na dva enntiteta: Federacii-
ju BiH sa 51% i Republiku Srpp-
skku sa 49% teritoorija. BiH patrioo-
ti (Bonjaci i dr.)) se nisu izborili
za jedinstvenu zeemlju, a hrvatskki
naacionalisti se nisu
n izborili zaz
vlaastiti entitet. Velikosbi,
V istinaa,
nissu izborili ratnii cilj, ali su reaa-
lizzirali prvu etapuu. Stvorili su joo
jeddnu srpsku draavu. U narednom m
poogodnom povijeesnom trenutkuu,
naamjera im je isskoristiti pravvo
naaroda na samooopredjeljenje do d
oddcjepljenja te izvriti
i prisajee-
dinnjenje te nove drave maticci
Srbrbiji.
Zemljovid br. 11
1 Daytonska BiH (http://images.googgle.hr)
6566 NSKOJ POSAVIN
Zemljovid br. 12 Etniki sastav stannovnitva BiH prijee rata

(hhttp://images.googgle.com)
Zem mljovid br. 13 Etniki sastav stanovniitva BiH nakon eetnikog

ieenja i genocida 19992. - 1995. godine (http://images.goo
ogle.com)
V. NAKON SVEGA 657
O Daytonskom mirovnom sporazumu, rekli su:

Richard Holbrooke, kreator Daytonskog mirovnog sporazuma
Najvea greka Daytonskog sporazuma je to to smo dozvolili
ci Srpskoj da zadri pridjev Republika. Mislili smo da ta rije nema
nita vee znaenje nego Republika Texas ili Commonwealth of Mas-
sachussetts. Nismo shvatali historijske konotacije te rijei za balkansku
stvarnost. Naravno, Miloevi je zagovarao to ime, ali vjerujemo da su
mu jo par Tomahawk raketa mogle promijeniti milj-enje.744
Kardinal Vinko Pulji

Komisija "Justicia et pax" Biskupske konferencije BiH
Daytonski mirovni sporazum vodi BiH u pogrenom pravcu produblja-
vanja podjela i jaanja nepravdeDaytonsko rjeenje ostaje osnovni
kamen spoticanja, jer je zadalo nemogu zadatak stavljanja pravedne
slike mira i ivota u nepravedan i pogrean politiko-pravni okvirBiH
nee nai izlaz iz 'zaaranog kruga' bez pomoi meunarodne zajedni-
ce Stoga su udne i neprihvatljive poruke zagovaranja sadanjeg sta-
nja prividno jedinstvene, a u sutini nepravedno dvoentitetski podijelje-
ne BiH745
Kreimir Zubak, tadanji predsjednik Herceg-Bosne

Trebao je parafirati Daytonski sporazum, a ne Jadranko Prlia. Odbio je
to uiniti jer je smatrao da je sporazum nepravedan, ali ni nakon esto-
kih pritisaka, ukljuujui Tumanove, nije promijenio miljenje.
Zubak je izjaviio da se ni 13 godina kasnije ne kaje to nije stavio svoj
potpis na taj dokument. Ne kajem se ni sada, niti u se ikad kajati. Mi-
slim da sam uradio ispravno i svakom pametnom je to jasno. No, kajao
se ja ili ne, Daytonski sporazum je 13 godina na snazi.746
Nijaz Durakovi, tadanji predsjednik SDP-a BiH

Imate one koji su iskreno za jaanje drave BiH i njenih institucija i
ove druge koji svaku pomisao i ideju o ukidanju daytonskog situiranja
entiteta u ustavnoj materiji BiH smatraju nacionalnom izdajom. A, zna
se, 'ovi drugi' su politiari iz RS koji imaju istovjetno gledanje na pozi-
ciju entiteta neovisno od toga jesu li iz radikalnih partija, socijaldemok-
ratskih, scijalistikih, 'vakih-nakih'... Njima je opstanak RS i njeno
ustavno pozicioniranje stvar u koju se ne smije dirnuti.747
744
Jutarnje novine, 9. listopada 2005.
745
www.sarajevo-x.com/clanak/090620051 (20.06.2009.)
746
http://www.svevijesti.ba/content/view/17090/215/ (22.07.2009.)
747
Avaz, 17. sijenja 2006.
Haris Silajdi, lan Predsjednitva BiH

Projekat ratnog lidera bosanskih Srba, Radovana Karadia, i danas
napreduje, iako je uhapen poslije 13 godina bjekstva. Predstavnici
bonjakog naroda u BiH Daytonski mirovni sporazum su potpisali pod
prijetnjom. Entiteti su nastali na krvi i to nije normalno.748 /749
Boris Tadi, predsjednik Srbije

Nikada neu dovesti u pitanje integritet BiH. Svakog u trenutka pred
meunarodnim forumima braniti i posljednje slovo Daytonskog spora-
zuma, a to podrazumijeva postojanje Republike Srpske (RS) i Federaci-
je BiH (FBIH) i njihovih legitimnih institucija.750
Milorad Dodik predsjednik Vlade Republike Srpske (RS)

Razliita tumaenja Daytona su dovela do situacije da reis-ul-ulema
Mustafa Ceri misli da ima Bosnu za Bonjake, Hrvati misle da treba
da imaju trei entitet, dok RS onda kae: 'Dosta vie, ta hoete od nas,
ne damo vie nita'.
Daytonski sporazum je jedino mjesto okupljanja u BiH i nemojte ga
ruiti. Vratimo se na izvorni Dayton i to je neto to moe da uspije.
Ako se jednog dana nae u BiH kapacitet da se neto promijeni, ja
nisam protiv toga, ali do tada potujemo samo Dayton.751
Fra Petar Jele, doktor povijesti

Nuno je prije svega ukinuti entitetsko daytonsko nefunkcionalno i
nepravedno ureenje BiH i nanovo urediti zemlju na nain da se zakon-
ski i praktino svim njenim graanima i narodima na itavom teritoriju
drave ustavno i praktino garantiraju jednaka prava
Hrvatski narod u Bosni je rtvovan ideji hrvatske nacije, on je raseljen,
izdan i prevaren, i to prije svega nemoralnim postupcima tadanjeg
hrvatskog predsjednika Franje Tumana, Gojka uka i njihove desne
ruke u Hercegovini Mate Bobana. Kao to je 90-ih godina prolog
stoljea Mate Boban po ukovim i Tumanovim instrukcijama dobro suraivao s Rado-
vanom Karadiem u izdaji i seljenju bosanskih Hrvata, tako danas predsjednik HDZ-a
Dragan ovi odlino surauje s Miloradom Dodikom, hvali njegovu, od Hrvata i Bo-
njaka oienu, tzv. Republiku Srpsku i govori da sa Srbima nema nikakvih otvorenih pita-
nja752
748
Nezavisne novine, 2004.
749
http://www.orbus.be/aktua/arhiva/aktua2322.htm
750
http://bs.wikiquote.org/wiki/Daytonski_mirovni_sporazum
751
http://www.livno-online.com/bih (24.07.2009.)
752
http://www.tportal.hr (14.10.2009.)
V. NAKON SVEGA 659
Zemljovid br. 14 Kako aktualna vlast Republike Srpske (ne)vidi Bosnu i Hercegovinu vidljivo je na
ovoj karti. Naime, za njih postoje samo entiteti - Federacija BiH i Republika Srpska. Za predsjednika
Vlade RS Milorada Dodika u BiH je jedino RS sigurna, sve drugo je upitno i Federacija i BiH.
(http://images.google.hr)
Fotografija br. 94 Sjedite Vlade Republike Srpske, Banja Luka 2009. godine.
(http://www. mojevijesti.ba)
VI.
TRINAEST TEZA
SA ZAKLJUKOM
Makar i iv,
ne vraaj se osramoen iz boja.
Afganistanska narodna uzreica
VI. TRINAEST TEZA SA ZAKLJUKOM 663
TRINAEST TEZA
1. Stav vrhovnitva Republike Hrvatske prema Bosanskoj Posavini 1992. god. je
bio - ne imati jedinstvenu, cjelovitu, principijelnu, dosljednu, transparentno ob-
likovanu i javno obznanjenu politiku, kako bi se nakon sveukupnog potkusuri-
vanja u BiH i uvida u konani iar753, moglo rei - bio je to maksimum u od-
nosu na konstelaciju snaga, kako meunarodnih, tako i onih na bojitu.
2. Sukladno toj i takvoj politici vrhovnitva, ratna strategija je bila neprincipijelna,

nagodbenjaka, iardijska, o emu, izmeu ostalog, svjedoi srpsko-hrvatsko
dogovoreno vodoravno presijecanje Bosanske Posavine, kako Republika Srpska
ne bi okomito presjeena bila, a time i poraena.
3. Zbog te i takve strategije, operativne aktivnosti zapovjednika Slavonskog boji-

ta, general bojnika Petra Stipetia, bile su hendikepirane i palijativne.
4. Zahvaljujui palijativnoj operatici zapovjednik Operativne grupe Istona Po-

savina, pukovnik Vinko tefanek, taktike planove je improvizirao, a njihovu
realizaciju - de iure zapovijedao, a de facto molio.
5. Zapovjednik Operativne zone Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, nije dovoljno

uspjeno radio ono to je trebao - osiguravao ljude i sredstva, a jo manje us-
pjeno je radio ono to uope nije trebao - izdavao borbene zapovijedi u OG Is-
tona Posavina.
6. U pojedinim fazama borbi predstavnici vrhovnitva su opstruirali sustav ruko-

voenja i zapovijedanja.
7. Sporazumom Boban-Karadi od 06. svibnja 1992. godine u Grazu i temeljem

njega povlaenjem HV iz prostora koridora - hrvatsko-muslimanske snage su se
osjeale izdanim.
8. Gubitkom koridora hrvatsko-muslimanske snage su izgubile povjerenje u stra-

tegiju vrhovnitva, te sustav rukovoenja i zapovijedanja, a posljedino, i bor-
beno samopouzdanje, zbog ega je u Bosanskoj Posavini ve tada (26. lipnja
1992.) izgubljeno i ono to je vrhovnitvo htjelo sauvati - Odak i Bosanski
Brod.
753
iar - tur. 1. dobit, dobitak,korist; 2. plijen, lovina; 3. blago, imutak; iardija - tko tri za ia-
rom, lakomac, tko u svemu trai zaradu; iariti - koristiti se, zaraivati, uspjeno trgovati. ( Klai,
n.d. str. 1273)
9. Politiki dezorganizirana, malobrojna, nedostatno opremljena, nekompetentno

voena, te porazima obeshrabrena, hrvatsko-muslimanska vojska je sve vie ra-
tovala iz iracionalnog inata i individualne slobodoljubivosti, a sve manje zbog
prvotnog kolektivnog domoljublja i jedinstvene borbe za slobodu zaviaja.
10. Velikosrpski indoktrinirana, viestruko brojnija i opremljenija, poetnim uspje-

sima ohrabrena, nakon teke borbe i velikih gubitaka, ponajvie zahvaljuju-
i fanatinom voi, pukovniku, Slavku Lisici - VRS je osvojila i Bosanski Brod.
11. Zahvaljujui prvenstveno 108. i 3/3.A br. HV, te 101. br. HVO, Bosanski
Brod i cijeli mostobran su sredinom svibnja 1992. god. stavljeni pod nadzor hr-
vatsko-muslimanskih snaga i drani sve do poetka listopada 1992. - unato iz-
riitoj zabrani i opstrukcijama vrhovnitva.
12. Oraka enklava je ostala pod kontrolom HVO zahvaljujui odsudnoj obrani
branitelja, ali i zbog toga to general VRS, Ratko Mladi - nije dopustio pukov-
niku Slavku Lisici da glavnim snagama napadne Tuzlu, a pomonim snagama
Oraje.
13. Iako je cjelovita Bosanska Posavina izgubljena na bojitu, iako su najvei gubi-
tnici Posavljaci i borci, krivci za to nisu oni, nego njihovi nalogodavci - politi-
ari.
ZAKLJUAK
1. Politika
Niti prije rata niti tijekom rata Hrvatska nije imala jedinstvenu, cjelovitu, prin-
cipijelnu, i dosljednu politiku prema Bosanskoj Posavini. A ako i jeste, to ni doma-
oj ni meunarodnoj javnosti nije obznanila.
Danas u svoj svojoj punini vidljiva, ondanja politika nije niti mogla biti obzna-
njena, jer, po svim pozitivnim meunarodnim propisima i civilizacijskim dosezima -
bila je nelegalna, nelegitimna i necivilizirana. Po sadraju je bila arhaina, a po for-
mi - protuzakonita.
Do priznanja BiH, velikohrvatska i velikosrpska politika su se udruile u namje-
ri da tu jugoslavensku republiku rasture. Poslije priznanja BiH, velikosrbi i njihovi
hrvatski plagijatori, zajedniki su odluili to rasturanje odloiti - stvaranjem drava
u dravi.
Kada se ne obznani politiki stav oko nekog pitanja, onda je (javni) politiki
stav ono to ad hoc odlui uitelj i voa odnosno, jo gore, njegovi pobonici.
Naknadno je uvijek mogue glorificirati rezultate te i takve politike, jer nisu mjer-
ljivi, odnosno usporedivi.
Kako je politika zanimanje u kojem pojedinac moe zapovjediti neka se nekome
oduzme ivot, to vie, za to izvritelja i odlikovati, sasvim je sigurno da su, u nedos-
tatku jasne i svima poznate politike, neki ljudi tijekom rata bili mali bogovi. Imali
su mo drugima razoriti dom i oduzeti ivot, predstavljajui svoje postupke nemi-
novnim, jer su, ko biva, u funkciji oivotvorenja nacionalnih, odnosno ideolokih
interesa. Njihove ratne ovlasti su uglavnom konzumirane po principu obrnute pro-
porcionalnosti - to primitivniji, gluplji i vlastohlepniji voa, to vee i nepotrebnije
ljudske rtve i razaranja, i obrnuto.
Da je Hrvatska imala razumnu, u skladu s civilizacijskim dosezima prihvatljivu
i javno obznanjenu politiku prema Bosanskoj Posavini, ona nikada ne bi pala u ruke
velikosrpskim ekspanzionistima.
Tlapnje o tome kako je bio rat, te kako se nita nije znalo, kako niti meunarod-
na zajednica nije imala jedinstvenu, jasnu i principijelnu politiku prema BiH, pa
kako da ju ima Hrvatska, ni za vrijeme rata nisu bile kredibilne, a pogotovo ne da-
nas. Naime, Hrvatska dravotvorna politika je morala imati kristalno jasan i javno
obznanjen stav o svakoj varijanti raspleta u BiH. Morala je imati jedinstven, cjelovit
i konzistentan, a ne nejedinstven, necjelovit i nekonzistentan odnos prema BiH.
Prema mom miljenju, temeljni, nedvojbeni hrvatski politiki postulati su svoje
izvorite trebali imati u sljedeim politikim stavovima:
Prvo, Bosna i Hercegovina je Hrvatskoj susjedna i prijateljska, samostalna,

neovisna, demokratska, vienacionalna etc. drava triju konstitutivnih i jed-
nakopravnih naroda (i drugih dakako), koji e odnose u dravi rjeavati de-
mokratskim putem, nakon to se zajednikim snagama (napadnute RH i
BiH) obrane od istog agresora - Srbije i Crne Goru, odnosno Savezne Re-
754
publike Jugoslavije
Drugo, republika Hrvatska nema pretenzija prema dijelovima BiH, niti se sa
Srbima o tome dogovara. Svoje vojno prisutstvo u BiH Hrvatska ne krije, i
koristi ga za obranu od okupacije, kako svog, tako i BiH teritorija, a ne za
poticanje domicilnog stanovnitva na odcjepljenje od BiH i pripojenje RH,
odnosno stvaranje drave u dravi.
Tree, postratno unutranje ureenje BiH i teritorijalnu podjelu lokalne up-
rave i samouprave odredit e njeni graani, vodei se naelima demokracije
i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, oslanjajui se na potovanje
dostojanstva, slobode i jednakosti voeni ciljevima i naelima Povelje
755
Ujedinjenih naroda
etvrto. Hrvatska drava nee blagosloviti nikakvo unutranje ureenje i
podjele bez suglasnosti ovlatenih predstavnika hrvatskog naroda iz BiH, a
kamoli ga nametati, protivno volji tog naroda.756
Glede Bosanske Posavine, hrvatsaka politika se morala temeljiti i na sljedeim

naelima:
Prvo, Bosanska Posavina je prostor suverene i nama susjedne Bosne i Her-

cegovine, veinski nastanjen hrvatskim i bonjakim narodom, koji su nakon
viestranakih demokratskih izbora legalno i legitimno formirali koalicijsku
vlast u osam opina.
Drugo, pokuaju li velikosrbi, uz pomo JNA i dobrovoljakih postrojbi, na-
silnim putem ruiti legalnu vlast, hrvatska drava e, temeljem Ustavnih od-
redbi RH, svim raspoloivim, a po meunarodnom pravu dopustivim sred-
stvima, javno, pomoi da se ta legalna i legitimna vlast ouva.
Tree, pokuaju li velikosrbi, uz pomo JNA i srpskih paravojnih formacija
izvriti okupaciju prostora Bosanske Posavine, te ga etniki oistiti, hrvatska
drava i Hrvatska vojska e, temeljem hrvatskog Ustava, Sporazuma o prija-
teljstvu i suradnji RH i BiH i meunarodnih konvencija, javno, uiniti sve
kako bi zajedno s BiH patriotima, spasila domicilno stanovnitvo od pogibi-
je, a prostor od okupacije.
754
Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, (Broj: 02-011-343/92, od 04. svibnja 1992. godine)
i Savjet sigurnosti Ujedinjenih nacija, (Rezolucija broj 752 od 18. svibnja 1992. godine) su utvrdili
tko je agresor u BiH.
755
Ustav Bosne i hercegovine, www.ccbh.ba
756
Negativne posljedice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma (Dayton Peace Agreement)
osjeaju svi graani BiH, a posebno Hrvati. Naime, njima sporazum nije nametnut samo od meu-
narodne zajednice (ma to to tada i tamo bilo) nego i od Predsjednika RH, dr. Franje Tumana, koji
je Sporazum odobrio - unato protivljenju (tada i tamo u Daytonu) zakonitog zastupnika Hrvata iz
BiH, Kreimira Zubaka
etvrto, bude li Hrvatska napadnuta s teritorija BiH, ona e, svim raspoloi-

vim snagama, uiniti sve kako bi napadaa (ma tko on bio) potisnula van pu-
kometa od granice, etc.
Meutim, hrvatsko vrhovnitvo je, u odnosu prema (BiH) Bosanskoj Posavini,

politiki petljalo. Nikad nije Posavljacima reklo za ostvarenje kojih politikih ciljeva
ih potiu i pomau?
- Za Posavinu u okviru Banovine Hrvatske, odnosno, za odcjepljenje iz
BiH i pripojenje Hrvatskoj;
- Za Posavinu kao konfederalnu (federalnu) jedinicu u okviru BiH;
- Za unitarnu BiH sa Domom naroda.
Dr. Zdravko Tomac pak tvrdi kako je dr. Franjo Tuman, kao dravnik, ako je
elio uspjeti, morao voditi nekoliko politika.757 (sic!)
Tumanova strategija sastojala se od javne i tajne politike i od vie opcija ovi-
sno o okolnostima i raspletima koje e nametnuti meunarodna zajednica, ali i re-
zultati u ratu Bio je uvjeren da je u pravu i da e nadigrati i Slobodana Miloevia
i Aliju Izetbegovia i meunarodnu zajednicu758 Kako ih je nadigrao - zna se.
Zahvaljujui toj i takvoj politici:
18. studenog 1991. god. institucionaliziran je hrvatski separatizam u BiH -

uspostavom Hrvatske zajednice Herceg Bosna.
06. svibnja, 1992. god. Boban i Karadi su (Muslimanima iza lea) potpisa-
li neprincipijelan sporazuma, kojim se Srbima prepustio koridor u Bosan-
skoj Posavini. Tim se sporazumom agresora i neprijatelja pretvorilo u prija-
telja, a rtvu i saveznika u neprijatelja.
08. svibnja, 1992. god. glavni zapovjednik HVO, general Ante Roso, na pro-
storu Hrvatske zajednice Herceg Bosna, legalne postrojbe TO BiH, prog-
lasio je nelegalnim. Muslimani i drugi (HOS-ovci) koji nisu potovali za-
povijed, bili su razbijeni. Bio je to poetak slubenog distanciranja naj-
veeg dijela organiziranih Hrvata od sredinje vlasti u Sarajevu.
11. svibnja 1992. god. Pomonik ministra unutarnjih poslova RH (tajnik
HDZ759) Perica Juri, je formiranjem HVO-a (u podrumu SO Slavonski
Brod 760) de facto suspendirao legalnu i legitimnu vlast u Bosanskoj Posa-
vini. Vlast koja je Zagrebu bila prijateljska, a Sarajevu lojalna.
24. lipnja 1992. god. povuena je HV iz koridora, a da tamonji branitelji i
narod nisu prethodno izvjeeni kako se trebaju povui na dogovorenu crtu
757
Zdravko TOMAC, Predsjednik, protiv krivotvorina i zaborava, Zagreb, Slovo M, 2004., Str. 289-
290.
758
Isto
759
Prema kazivanju (autoru, 18.07.2009.) tada, tamo i tako izabranog Predsjednika HVO-a Bosanske
Posavine, Vinka Begia.
760
Isto
razgranienja, radi osiguranja kompaktnosti prostora i komunikacija. Time

su zapravo hrvatsko-muslimanske snage Modrie i Odaka - izdane.
03.srpnja 1992. god. Predsjednik HZHB, Mate Boban je, zabivi Muslima-
nima no u lea, proglasio osnivanje drave u dravi. Time je zavreno
instititucionalno stvaranje preduvjeta za otvoreni rat s Muslimanima.
14. srpnja 1992. god. (gubitkom Odaka) hrvatsko-muslimanske snage Bo-
sanske Posavine su definitivno izgubile povjerenje u politiku i strategiju vr-
hovnitva, te sustav rukovoenja i zapovijedanja, a posljedino i borbeno
samopouzdanje.
06. listopada 1992. god. hrvatsko-muslimanske snage su izgubile Bosanski
Borod i cijeli mostobran.
Bosanskohercegovaki Hrvati su, od uvaenog konstitutivnog naroda i rtve,
putem dvosmislene Zajednice (Republike) Herceg Bosna, pretvoreni u ko-
laboracionistu jednog od agresora na BiH i nacionalnu manjinu.
Srpska drava je prela Drinu, Tinju, Bosnu, Ukrinu i Vrbas, te svojim vr-
hom izbila u neposrednu blizinu zamiljene velikosrpske granice: Virovitica,
Karlovac, Ogulin, Karlobag - na rijeku Unu.
2. Strategija
Kako Hrvatska nije, ni prije, ni tijekom rata imala jedinstvenu, cjelovitu, princi-
pijelnu, dosljednu, transparentno oblikovanu i javno obznanjenu politiku prema Bo-
sanskoj Posavini, njena politika strategija u tom prostoru je bila - neprincipijelnost i
nedosljednost.
Tom i takvom strategijom prema Bosanskoj Posavini (i BiH u cjelini) hrvats-
ko vrhovnitvo, je htjelo iariti, naknadno to pravdajui kako se nije znalo u kom
e pravcu ii rasplet rata. Hoe li BiH uope opstati kao suverena drava (unato
priznanjima, pa i Hrvatskom) jer, eto, i meunarodna zajednica je takoer, na razne
naine, dijelila BiH (Josea Cutileiro, Carl Bildt, Cyruse Vance, David Owen, Thor-
vald Stoltenberg i dr.)?! Ako bi BiH i opstala, nije se znalo hoe li drava biti unitar-
no ustrojena ili e doi do unutranje entitetske podjele - na republike, kantone...
Budui se nita nije znalo, Hrvatska se pravdala kako nije niti mogla imati
kristalno jasnu, principijelnu i dosljednu politiku strategiju prema BiH, pa prema
tome i prema Bosanskoj Posavini, to je dakako notorna neistina. Naime, neprincipi-
jelna, nedosljedna i netransparentna politika strategija prema Bosanskoj Posavini i
BiH u cjelini, savreno je odgovarala uitelju i voi, predsjedniku RH, dr. Franji
Tumanu. Nime, njegova osobna neprincipijelnost i nedosljednost prema BiH pos-
ljedica je njegova romantiarskog politikog odnosa prema tom geografskom prosto-
ru.
Koristei Tumanovu naivnu dravotvornu romantinost prema BiH, neki
njegovi politiki, vojni i gospodarski pobonici su, u stilu gospodara ivota i smrti,
provodili ad hoc politike, gospodarske i vojne akcije, koje su Posavljake dovele
tamo gdje jesu - u kapitalistike ralje ratnih profitera, van domovine i zaviaja.
Kako je politika strategija bila neprincipijelna i nedosljedna, niti vojna nije
mogla biti drugaija. Vojska, kao drugo sredstvo, samo oivotvoruje politiku svo-
jih osnivaa. Budui je osniva Hrvatske vojske - politiki petljao, jedno mislio,
drugo govorio, a tree zapovjedao, morao je vlastitu vojsku kao samostalnu silu,
djelomino onesposobiti. Vrhovnitvo je moralo iz vojske izuzeti nekoliko njenih
zanatskih alata, kako bi njome moglo manipulirati, pa kada je politiki nuno, i
onesposobiti ju, a pri tome ne snositi konzekvence. Zbog toga je, to je krajnji non-
sens, odlueno kako se iz ingerencije HV izuzimaju: informativno-politika djelat-
nost, personalna uprava, obavjetajna sluba, vojna policija, i snabdijevanje (logisti-
ka), te se stavljaju u izravnu nadlenost Ministarstva obrane. Dakle, Hrvatska vojska
je upravljala i zapovijedala golim trupama. Bilo je to osiguranje pretpostavki za
nejedinstveno voenje i zapovijedanje Hrvatskom vojskom. Posljedica je obino
prepoznavana u sintagmi dvostruka linija zapovijedanja.
Kako je dvostruka linija zapovijedanja bila ozakonjena, njeno negiranje je u
onoj mjeri apsurdno koliko i negiranje postojanja bilo kojeg drugog zakona iz tog
doba.
3. Operatika
U nedostatku jedinstvene, cjelovite i konzistentne vojne strategije za Bosansku
Posavinu, Zapovjednitvo Slavonskog bojita nije dobilo nikakvu konkretnu i jasnu
strategijsku zadau. Kako nije bilo strategijske zadae, general Petar Stipeti i nje-
gov tim u IZM GSHV u akovu su bili operativno hendikepirani. Naime, nisu mogli
izraditi profesionalan i vojniki svima jasan, operativni plan za borbene operacije u
OG Istona Posavina. Kao posljedica toga, operativne su aktivnosti zapovjednika
Slavonskog bojita bile palijativne, a kada je htio uiniti neto konkretno, na svoju
ruku (npr. presjei koridor), bio je smijenjen!
4. Taktika
Izostankom operativnih planova od pretpostavljenog zapovjednitva (IZM
GSHV akovo) Zapovjednitvo OG Istona Posavina je bilo prinueno taktike
planove improvizirati i u skladu s njima izdavati borbene zapovijedi. Meutim, tak-
tiki planovi bi bili benigan problem, da nije bilo onih problema koji su za svaku
vojsku, maligni. Naime, poslije gubitka koridora, Zapovjednitvo OGIP je na takti-
koj razini imalo, osim VRS, etiri neprijatelja koja je moralo pobijediti ako je eljelo
zadrati kontrolu nad cjelovitom Bosanskom Posavinom: naruenu subordinaciju,
demotiviranost vojnika, nedostatnost postrojbi i kroninu nestaicu MTS-a.
Prvo, sa subordinacijom nije bilo problema samo u OGIP. Bio je to problem

HV-a u cjelini, poglavito zbog izuzimanja osnovnih poluga upravljanja i za-
povijedanja iz ruku GSHV (personalna uprava, informativni i obavjetajni
poslovi, vojna policija, i snabdijevanje) i njihovo stavljanje u ingerenciju
Ministarstva obrane. Time su, pored stratekih i taktiki uinci HV-a bili u
izravnoj ovisnosti o Ministarstvu obrane (uak, Praljak, ermak, Luci,
Perkovi ), a ne GSHV, njegovom IZM u akovu i OG Istona Posavi-
na (Tus, Stipeti, tefanek ). O statusu bojita i analogno tome njegovoj
snabdjevenosti trupama i MTS-om nije odluivao GSHV, nego Ministarstvo
obrane. Tako npr. Ministar obrane Gojko uak, u svojoj Uputi od

07.07.1992. god., izriito navodi kako nije dozvoljeno ni jednom zapovjed-
niku slanje ili upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske,
(a) svi koji to uine bez izriite zapovijedi Vrhovnog zapovjednika snosit e
posljedice za svoje postupke, dok naelnik GSHV slubeno tvrdi kako je
potrebito bojevo angairanje postrojbi HV u obrani Bosanskog dijela Po-
savine, a poradi obrane i zatite stanovnitva i cjelovitosti granica RH.
Drugo, vratiti izgubljeni moral borcima mogao je samo onaj zbog koga su ga
izgubili: vrhovnitvo. A to radi, za moral boraca zadueni ef IPD-a, gene-
ral Slobodan Praljak? On nenajavljeno i neovlateno, iza lea Zapovjedni-
tva OGIP, dolazi na bojite i savjetuje zapovjednika brigade kako postoji
mogunost da im etnici dou iza lea ili da mogu ostati u okruenju, te bi
najbolje bilo da se povuku. Dakle, opstruira i demotivira.
Tree, popunjavanje postrojbi ljudstvom u izravnoj je korelaciji s drugim
problemom. Naime, nemotivirani i demoralizirani borci ne idu rado u boj.
Posebice ako tu demotiviranost pothranjuje i njihov ministar obrane javnim
obznanjivanjem kako nije dozvoljeno ni jednom zapovjedniku slanje ili
upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske.
etvrto, za snabdijevanje OGIP bili su, prije svih, zadueni pomonik minis-
tra obrane, general Ivan ermak i pomonik zapovjednika 108. br. za logis-
tiku, pukovnik Pavo Sokovi, obojica od posla rastrgani. Naime, pored
obveza snabdijevanja HV i HVO, ermak je dio svojih intelektualnih i fi-
zikih kapaciteta angairao na izravno odravanje veze s VRS i Srbima u
Banja Luci,761 dok se Sokovi iscrpljivao dodatnim aktivnostima u naoru-
avanju Muslimana i Hrvata BiH. Posljedino, Operativnoj grupi Istona
Posavina kronino su nedostajala materijalno-tehnika sredstva (oruje,
orue, streljivo), a VRS (unato meunarodnom embargu) nije ostala bez
goriva i maziva.
5. Snabdijevanje
Operativna zona Osijek i njeno zapovjednitvo bili su servis za OG 'Istona
Posavina', a kasnije i za zapovjednitvo Slavonskog bojita, ija se temeljna zadaa
ogledala u tome da se osiguraju ljudi i sredstva za uporabu u zoni odgovornosti OG
'Istona Posavina'. Tako glasi prva reenica Izvjea o padu Bosanske Posavine,
brigadira Vinka Vrbanca, Zapovjednika OZ Osijek, upuenog nadreenima, Opera-
tivnoj upravi GS HV 12.10.1992. godine, nakon pada Bosanskog Broda.
Kako je brigadir Vrbanac vrio svoju temeljnu zadau vidljivo je iz dokumen-
tacije OZ Osijek i OGIP. Pored kroninog nedostatka streljiva, u borbenom poretku
(30.09.1992. u 7,00 sati), na jednom kilometru crte bojita bilo je 78, a trebalo je biti
130 boraca. Odnosno, iako je na prvoj crti ukupno trebalo biti 3000 boraca, bilo ih
je 1800, a pet dana kasnije, prije poetka izvlaenja postrojbi 108. br. HV iz borbe-
761
Po kazivanju generala Petra Stipetia, autoru.
nog poretka - 1.489, odnosno, 64 borca na jedan km. Dakle, pola od potrebnog broja
boraca za obranu, a est puta manje od potrebnih za napad.
Ako zbog objektivnih razloga (nadreenih) nije mogao profesionalno korektno
vriti svoju temeljnu zadau, trebao je demonstrativno (ili samozatajno), u svakom
sluaju, asno, odstupiti (neke njegove kolege bi to jedva doekali), a ne svoju ne-
mo u izvravanju temeljnih zadaa nadomjetati neovlatenim petljanjem u
borbena zapovijedanja, izdavanjem alibi zapovijedi.
U svakom sluaju, niti je mogao, niti je smio, teatralno patetino, karijeristima
svojstveno, nadreenima zavriti svoje Izvjee reenicom kako se on osobno smat-
ra odgovornim, a kao vojak postien i popljuvan, jer nismo izgubili Brod u krvi i
znoju ve u bezglavom povlaenju.
Brigadir Vinko Vrbanac je ovom, zadnjom, poentirajuom reenicom svog
Izvjea o gubitku Bosanskog Broda pokazao kako je bio:
- lano skroman, jer, za gubitak Bosanskog Broda on formalno ne moe biti
odgovoran, budui nije bio zapovjednik borbenih operacija, tj. nije bio ov-
laten borbeno upotrebljavati postrojbe
- lano ponosan, jer, nije bio borbeni, nego logistiki zapovjednik, nije bio
vojak borac, nego pozadinac, komadant, pa se kao vojak ne moe ni
osjeati postieno i popljuvano. Postien se mogao osjeati jer, kao naj-
vii logistiki Zapovjednik bojita, nije zadovoljio u temeljnoj zada-
iosiguranja ljudi i sredstava. Popljuvan se mogao osjeati od vojaka
boraca koji na bojitu nisu osjetili izvrenje njegove temeljne zadae pa su
se i zbog toga morali povui. Meutim, brigadir Vrbanac se ne referira na
ono za to se referirati treba, nego se referira kao pseudo ratnik, vitez ak,
iako mu se pretpostavljeno zapovjednitvo, traei izvjee, nije obratilo kao
ratniku i vitezu, nego kao logistiaru.
- nemoralno laljiv, jer su HV i HVO Bosanski Brod i cijeli mostobran u
doslovnom i prenesenom smislu, zaista izgubili u krvi i znoju, o emu, na
alost, svjedoi oko 2000 smrtno stradalih i 10.000 ranjenih boraca
- nekolegijalno laljiv, jer, HV i HVO nisu Bosanski Brod i cijeli mostobran
napustili u bezglavom povlaenju, nego u borbi, postupno i organizirano,
budui od brigadira Vrbanca danima nisu dobivali oekivanu popunu crte
bojita pjeakim postrojbama i materijalno tehnikim sredstvima.
6. Zapovijedanje
Pored izostanka jedinstvenih, cjelovitih i konzistentnih strategijskih i operativ-
nih planova, te zadovoljavajue logistike, zapovjednik Operativne grupe Istona
Posavina imao je i problem sa subordinacijom u zapovijedanju postrojbama. Vidlji-
vo je to iz injenice kako su neke vane zapovijedi zapovjednika OGIP, pukovnika
Vinka tefaneka morale biti supotpisane od strane zapovjednika Slavonskog bojita,
generala Stipetia, a nekada niti to nije bilo dovoljno, jer je oito postojala tzv. dvo-
struka linija zapovijedanja. Po jednoj liniji (Tus, Stipeti, tefanek, Sori ) su
funkcionirale jedne - pisane, a po drugoj (uak, Praljak, ermak, Basarac ) druge
- nepisane zapovijedi.
Primjerice, general ermak uvezuje linije, a general Praljak savjetuje za-

povjednika 157. br. HV - da se povue. Brigadir Basarac pak, nije htio od brigadira
tefaneka primati zapovijedi, te je samoinicijativno odlazio u Zagreb na konsultaci-
je, kako sam kae, zna se gdje.
Osim toga, iako je cijeli prostor sandaka Bosanska Posavina organizacijski,
kadrovski, materijalno i taktiki bio u nadlenosti OG Istona Posavina sa sjedi-
tem u Slavonskom Brodu, svaka od osam posavskih opina je bila kadiluk762 za
sebe.
Suprotno miljenju Naelnika GS HV, generala Antona Tusa, kako je potrebito
bojevo angairanje postrojbi HV u obrani Bosanske Posavine, ministar obrane Goj-
ko uak je javno obznanio Uputu kako nije dozvoljeno ni jednom zapovjedniku
slanje ili upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske. Zbog toga su
konanu odluku o uporabi postrojbi u Bosanskoj Posavini donosili zapovjednici
upotrebljavanih dijelova postrojbi i borci - dragovoljno.
Dakle, pripadnici Hrvatske vojske koji su ratovali u Bosanskoj Posavini, inili
su to dragovoljno, pa su se esto, sukladno tome, i ponaali - samoupravno.
Tako npr. samo u prvoj polovici rujna 1992. godine, mjesec dana prije gubitka
Bosanskog Broda, devet postrojbi se ponaa samovoljno:
02.09.1992. god. 1. satnija 2. domobranske bojne Slavonski Brod odbija

izvriti postavljenu joj zadau.
04.09.1992. god. - cijela 157. br. HV (Slav. Brod) bez odobrenja se izvlai
sa bojita Bosanske Posavine.
05.09.1992. god. - po dobivanju zapovijedi za zaposjedanje linija obrane
157. br. HV (Slav. Brod) odbija ii u dodijeljenu joj zonu odgovornosti.
08.09.1992. god. - u kasnim veernjim satima 153. br. HV (Velika Gorica)
samovoljno, bez znanja nadreenog zapovjednitva naputa borbene poloa-
je i povlai se za oko tri kilometra od zadanih poloaja jer je na njima si-
gurnija.
11.09.1992. god. - oko 22.00 sata TG-137 (Duga Resa) naputa svoje polo-
aje.
13.09.1992.god. - bez odobrenja sa svojih poloaja se izvlae TG-150 (r-
nomerec-Zagreb) i TG-137 (Duga Resa).
14.09.1992. god. - oko 03,30 sati 500-600 ljudi u 20 kamiona iz sastava TG-
137 vre pritisak na vojnu policiju na savskom mostu, koja ih, da bi izbjegla
incident, proputa preko mosta i oni odlaze u Donje Andrijevce. U poslije-
podnevnim satima odlaze u Dugu Resu.
14.09.1992. god. - oko 22,55 sati samovoljno se s linije obrane izvlai 204.
br. HV (Vukovar) i odlazi u svoju bazu.
14.09.1992. god - TG-123 (Poega) odbija izvriti dobivenu zapovijed za
izvrenje borbenih zadaa u Bosanskoj Posavini.
762
Kadiluk je sudsko i upravno podruje u Osmanskom Carstvu (http://hjp.srce.hr), a Kadija je
upravitelj te upravne jedinice. Poznata je narodna Kadija (te) tui, kadija (te)vilajet sudi.
Nitko od zapovjednika postrojbi, koji su u stvari krili vojniku svetinju, zapo-

vijed pretpostavljenih, nije bio sankcioniran, dapae, veina ih je bila unaprijeena.
General Pavle Miljavac, do naelnika GSHV odnosno ministra obrane RH. (sic!)
Time je jo licemjernije smjenjivanje zapovjednika 108. br. HV-a, pukovnika,
Stanislava Soria, ija se postrojba, zbog beznadne situacije uzrokovane krivnjom
politike i drugih postrojbi, organizirano povukla iz borbenog poretka.
7. Izdaja
Zahvaljujui nemoi bosansko-hercegovake sredinje vlasti iz Sarajeva, slobo-
da nesrpskog ivlja na prostoru Bosanske Posavine, naroito u poetku rata, ovisila
je iskljuivo o hrvatskoj dravi i njenoj politici prema tom prostoru. A vrhovnitvo
(koje bi Bosansku Posavinu rado vidjelo, do poetka rata, u neovisnoj Banovini, a
nakon poetka rata, kao sastavni dio Hrvatske konstitutivne i suverene jedinice u
BiH) pretjerano se bojalo JNA i srpskih snaga, tvrdei kako koridor nije mogue
obraniti.763
Zbog stalnih meunarodnih pritisaka na RH i odnosa vojnih snaga na tere-
nu, Hrvatsko vrhovnitvo se odluilo na iardijsku politiku, vidljivu i u Sporazu-
mu Boban - Karadi. A upravo taj sporazum je bio poetak kraja i po mnogima -
izdaja. Nakon pada cjelovite bosanske Posavine, bilo je malo onih koji se nisu tako i
osjeali - izdanima.
Gore od same izdaje, bilo im je ponienje. A ponieno se osjeao i Zapovjednik
101. br. HVO-a, Zlatko Hrka - igi, 07. listopada, 1992. godine, suznih oiju sjede-
i u dnu stepenita na ulazu u sjedite 108. br. HV ('Jasinjska' uprava Vinogorje),
nakon to mu njen logistiar, pukovnik Pavo Sokovi, nije dopustio ulazak u zapov-
jednitvo.764
Dakle, do tragedije (nesrba) Posavljaka nije dolo 06.10.1992. u Bosanskom
Brodu, nego pet mjeseci prije, 06.05.1992. god. u Grazu. Naime, toga dana je u tom
gradu, Predsjednik HZ HB, Mate Boban, hrvatskim borcima i saveznicima Musli-
manima iza lea, uz naputak-suglasnost vrhovnitva, s Predsjednikom Republike
Srpske, Radovanom Karadiem, potpisao sporazum kojim je dogovoreno vodorav-
no presijecanje Bosanske Posavine, kako Republika Srpska ne bi okomito presjeena
bila. Time je Republici Srpskoj osiguran ivot, a hrvatsko-muslimanskoj Bosan-
skoj Posavini, smrt.
Bio je to prvi dokaz kako je vrhovnitvu Bosanska Posavina bila moneta za pot-
kusurivanje u dravotvornom iarenju, i to na crti politike koja je imala za cilj do-
krajiti sve pretenzije na stvaranje vee islamske drave u srcu Europe.
Budui je to zapravo bila izdaja hrvatskih nacionalnih interesa, nitko od odgo-
vornih politiara nije se usudio borcima rei javno ono to je dogovoreno tajno, ve
su svojim licemjernim neinjenjem i dvosmislenim izjavama, pustili da se, unato
763
Tvrdnja je predsjednika RH dr. Franje Tumana, po kazivanju autoru, svjedoka Zdravka Tomca,
tadanjeg potpredsjednika Vlade nacionalnog jedinstva RH.
764
Autor je bio svjedok tog tunog dogaaja.
nevienoj hrabrosti i rtvi Posavljaka, na bojitu dogodi spontano, ono to je u

Grazu skontano.765
Od izdaje gore je ponienje koje su borci doivjeli na bojitu. Naime, dok su
Srbi, u skladu s dogovorom, pripremali veliku ofanzivu na koridor, HV je iz tog
prostora povlaila svoje postrojbe. Preputeni sami sebi, od pretpostavljenih zbunji-
vani i dezinformirani, malobrojniji i slabije naoruani, hrvatsko-muslimanski borci
(HVO) su bili lak plijen. Pretvoreni su u gubitnike koji ne zasluuje vojniko poto-
vanje. Dakle, ponieni su.
Afganistanska narodna poslovica Makar i iv, ne vraaj se osramoen iz bo-
ja, tih dana je, u svoj svojoj punini ivjela u ogromnoj veini Posavljaka.
Da je vrhovnitvo braniteljima Bosanske Posavine reklo: Povucite se na liniju
dogovorenu sa Srbima (iako bi oni to teko podnijeli), izostalo bi nepotrebno poni-
enje i jo vanije - tolike rtve.
8. Moral
Zbog naina na koji je VRS osvojila Koridor hrvatsko-muslimanske snage su
izgubile povjerenje u politiku i vojnu strategiju vrhovnitva, te sustav rukovoenja i
zapovijedanja, a posljedino i borbeno samopouzdanje.
Nema tih okolnosti niti djelatnosti u kojima je potrebnije meusobno povjerenje
od meusobnog povjerenja vojnika i zapovjednika - vojske u ratu (od vojnika do
vrhovnog zapovjednika). Kad se u vojsci, tijekom borbenih operacija, izgubi meu-
sobno povjerenje i potovanje, dolazi do gubitka morala i raspada sustava.
A atmosfera u kojoj su ratovali hrvatski i muslimanski borci u Bosanskoj Posa-
vini (politika i vojna neprincipijelnost i nedosljednost, te ratno profiterstvo, hijen-
ske pljake, prizemna borba za vlast, dezerterstvo bez konzekvenci), bili su plod-
no tlo za bujanje malodunosti, nepovjerenja u vlastite snage i sumnje u pobjedu.
Osim toga, hrvatsko-muslimanske snage u Bosanskoj Posavini (HVO) nisu ima-
le kolektivni nego individualni motiv za pruanje otpora agresoru. Branili su vlastiti
prag i ognjite, a ne dom i domovinu. Posljedica je to izostanka jedinstvene, cjelovi-
te, principijelne, dosljedne, transparentno oblikovane i javno obznanjene hrvatske
politike prema Bosanskoj Posavini. Politike koja bi bila motivirajua garancija sva-
kom borcu u rovu, kako njegova borba, i ako pogine, nee biti uzaludna.
Kako nije bilo nikakve, a kamoli motivirajue politike za dom i domovinu, gu-
bitkom praga i ognjita borci su gubili motiv za daljnju borbu.
Oito i sam svjestan toga, general za moral i domoljublje, Slobodan Praljak, je
predlagao novac kao supstitut za patriotizam. Angairanje plaenika umjesto domo-
ljuba. (sic!)
9. Dvostruki kriteriji
Nakon poraza koje su hrvatsko-muslimanske snage pretrpjele tijekom borbi za:
Koridor (26.06.1992.), Modriu (28.06.1992.), Plehan (01.07.1992.), Derventu
(04.07.1992.) i Odak (14.07.1992.), te naina na koji je do tih poraza dolazilo i
765
Kontati- brojiti, zbrajati, raunati. Vladimir Ani i Ivo Goldstein, Rijenik stranih rijei, Zagreb,
Novi Liber, 2005. str. 725
vrapcima na grani je bilo jasno kako e pasti i Bosanski Brod - samo je pitanje
dana. Ta opeprihvaena spoznaja je, s jedne strane, unijele apatiju u hrvatsko-
muslimanske snage, a s druge, jo vie pojaala otpor pripadnika HV-a prema odlas-
ku na bojite u Bosansku Posavinu. Jer, hrvatska drava je materijalno, politiki i
javno, drugaije tretirala borce koji su se borili u zoni B ili interesnoj zoni (kako
je prijetvorno766 nazivana Bosanska Posavina) od onih koji su se borili na hrvatskim
ratitima. Npr. slubeno se krilo gdje su i kako stradali, a o javnim pohvalama za
vojne uspjehe, nagradama i odlikovanjima nije moglo biti ni govora, jer hrvatska
vojska nije bila u BiH. Posljedino, Zapovjednitvo OG Istona Posavina je kro-
nino imalo manjak vojnika-pjeaka, a esto se, za uvoenje postrojbe jaine jedne
satnije (130 boraca) na crtu bojita, istu moralo sastavljati od vie razliitih postrojbi
iz razliitih mjesta Hrvatske. Karakterna, zaviajna, vojno-obrazovna, ratno-
iskustvena itd. heterogenost borbene grupe je unaprijed predodredila umjenost,
izdrljivost, meusobno povjerenje i zajedniku vjeru u uspjeh operacije.
Kako se nigdje tako dugo nije ginulo kao u Posavini, kako se niti jedno bojite
nije manje vrednovalo od bosansko-posavskog, kako niti na jednom bojitu vojno-
politiki ciljevi nisu bili tako mistini kao u Bosanskoj Posavini, udo je da ih je i
toliko bilo i da su i toliko izdrali - ma od kuda bili.
10. Odnos snaga

Brojno stanje srpskih snaga je variralo zbog sukcesivnog uvoenja jedinica ,
te se kretalo od 40.800 na poetku, do 54.660 nakon zavretka 1. etape operacije
Koridor 92.
I hrvatske snage (HVO i HV) su varirale: Najvie ih je bilo uoi operacije Kori-
dor, oko 20.000, a najmanje uoi pada Bosanskog Broda, oko 5.000 boraca, u borbe-
nom poretku, na bosansko-brodskom i orakom bojitu.
Zadnjih sedam dana borbi za Bosanski Brod i cijeli mostobran, srpske snage su
(prema izjavi zapovjednika tog pravca, generala VRS, Slavka Lisice) angairale
10.000 do 15.000 boraca. Njegov kolega, zapovjednik glavnog pravca proboja
koridora, general Novica Simi, tvrdi kako se u sastavu TG-3 VRS (koji su osvojili
Bosanski Brod) borilo 10.843 borca.
Meutim, ni general Lisica ni general Simi, kada je borba za Bosanski Brod u
pitanju, ne iznose tone podatke. Naime, iz njihovih vlastitih pisanih dokumenata
proizlazi kako je u kontinuiranom pritisku i izravnom napadu na Bosanski Brod, u
posljednjih sedam dana, sudjelovalo 19.960 boraca VRS.
S druge strane, hrvatsko-muslimanske snage (HV i HVO) su, na 23 km crte, u
borbenom poretku za obranu Bosanskog Broda, imale manje od 2500 boraca. Zadnja
dva dana 1564 borca. Na jedan kilometar njih 68, iscrpljenih i frustriranih. Nerav-
nopravnost se nije izraavala samo u broju boraca, nego i u nerazmjernoj nadmoi
VRS u avio-topniko-oklopnoj vatrenoj moi.
766
Prijetvoran - licemjeran (podmukao, podal), dvolian, neiskren, laan, himben, prevaran, Rijenik
Hrvatskog jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, kolska knjiga, 2000. god. str.
968.
Politiki i vojno izdana, malobrojna, nedostatno opremljena, nekompetentno

voena, besciljna i porazima obeshrabrena hrvatsko-muslimanska vojska je sve vie
ratovala iz iracionalnog inata i individualne slobodoljubivosti, a sve manje zbog
prvotnog kolektivnog domoljublja i jedinstvene borbe za slobodu zaviaja. Posljedi-
no, sve vie je bila obeshrabrena, razbijena, samoupravna, a sve manje samouvjere-
na, jedinstvena i monolitna. Zbog toga je imala nerazmjerno vee ljudske i materi-
jalne gubitke od velikosrpski indoktrinirane, fanatino i kompetentno voene, vies-
truko brojnije i opremljenije, te poetnim uspjesima ohrabrene, Vojske Republike
Srpske.
Zbog svega toga, Zapovjednitvo OG Istona Posavina je, za 189 dana borbi,
izgubilo dva prosjena borbena poretka, oko 12.000 ljudi. Svaki dan je ginulo jeda-
naest, a ranjeno 53 boraca!
11. Heroji, a ne kukavice

Zahvaljujui prvenstveno 108. i 3/3. A br. HV-a, te 101. br. HVO-a, Bosan-
ski Brod i cijeli mostobran su sredinom svibnja 1992. god. stavljeni pod nadzor
hrvatsko-muslimanskih snaga i kontrolirani sve do poetka listopada 1992. god. -
unato opstrukcijama vrhovnitva.
Dakle, ne samo da ove tri brigade nisu uzrok gubitka Bosanskog Broda i cije-
log mostobrana, ne samo da nisu samovoljno, bez prisile od strane neprijatelja, te
opravdanih razloga, napustile bojite, nego one nisu niti najizravnije utjecale na
takav razvoj situacije. Ove tri brigade nisu bile ni taktiki povod, a pogotovo ne
strateki uzrok za pad cjelovite Bosanske Posavine. Pripadnici ove tri brigade su
heroji, a ne kukavice.
12. Oraje
Nakon pada Bosanskog Broda oraka enklava je ostala pod kontrolom HVO-a
zahvaljujui odsudnoj obrani branitelja, ali i zbog toga to glavni VRS, general
Ratko Mladi, nije dopustio osvajanje tog prostora. Ovo se moe zakljuiti iz razvoja
dogaaja na bojitu i svjedoenja generala VRS, Slavka Lisice i Novice Simia.
Po osvajanju Bosanskog Broda, borci TG-3 VRS i njihov Zapovjednik Lisica -
dobili su krila. Hoemo na Oraje, hoemo Oraje! skandirali su borci. elei im
udovoljiti, Lisica je, telegramom od generala Ratka Mladia zatraio: Molim glavni
tab VRS da sve snage u koridoru Doboj - Modria - Bijeljina stavi pod komandu
Taktike grupe - 3, (dakle njegovu) kao i Bijeljinski korpus. () Glavnim snagama
napadam Tuzlu, a pomonim snagama Oraje.
Idui dan osmog oktobra 1992. godine (telefonom) Mladi je Lisiin predlog
o angaovanju snaga u koridoru, odbio.
Za nagradu, jer je luak osvojio Bosanski Brod, te elio napasti Oraje i
Tuzlu, unaprijeen je u zapovjednika OG Doboj, a potom je postavljan za ko-
mandanta kolskog centra Vojske Republike Srpske u Banjaluci, da bi 1994. god.
bio penzionisan.
Budui da je poznato kako je general Ratko Mladi zapovjedao vojskom koja je
poinila genocid u Srebrenici, oito je njegovo odbijanje prijedloga pukovnika Lisice
da napadne Oraje, posljedica prijanjih dogovora dva vrhovnitva i vlastitih

prioriteta, a ne njegova straha ili milosra.
13. Krivci
Kako je hrvatska politika (zbog samovolje Broana) samo djelimino uspjela
ispuniti dogovor iz Graza (da Srbima osigura koridor), Srbi su odluili tolerirati lu-
dog komandanta Lisicu te ga pustiti da (suprotno dogovoru) osvoji i Bosanski Brod.
Iznenaeno, uvrijeeno i ponieno hrvatsko vrhovnitvo je trebalo, sukladno ve-
liini poraza, odgovarajueg Pedra, budui samima nije padalo na pamet priznati
krivicu i snositi konzekvence. Pedro je trebao odgovarati pred hrabrim, napaenim i
izbjeglim posavskim narodom, koji se nakon ogromnih ljudskih rtava i materijalnih
gubitaka, poraen i ponien, naao u izbjeglitvu bez igdje iega.
Najbezbolnije je bilo optuiti tri legendarne brigade; one koje su sedam mjeseci,
uz ogromne rtve, spreavale imperijalistiku okupaciju Bosanske Posavine; one
kojima je posavski narod do groba zahvalan za sve to su inili za njih; one koje
Posavljaci nikako nisu mogli osuditi i prezreti, kao to bi osudili i prezreli politike
iardije i ratne profitere - da ih je netko prokazao.
Iako je cjelovita Bosanska Posavina izgubljena na bojitu, iako su najvei gubi-
tnici Posavljaci i vojnici, krivci za to nisu oni, nego njihovi politiari. Jer, politika
raa, priprema i vodi rat; ona ubire rezultate pobjede ili snosi posljedice poraza.
Dakle, uspjena politika vodi uspjenom, a rava politika vodi ravom ishodu
rata. Ishod rata u Bosanskoj Posavini najbolje govori o kakvoi politike koja ga je
vodila.
678 WAR IN BOSANSKA POSAVINA 1992.
THIRTEEN THESES
1. The attitude of the high command of the Republic of Croatia towards Bosanska
Posavina was - to not have an integral, unified, principled, consistent,
transparently formed and publicly proclaimed policy so that after a total (com-
prehensive) pruning of Bosnia and Herzegovina (BH) it could be said - it
was the maximum, considering the constellation of forces, both international
and those in the battlefield.
2. In accordance with the policy of the high command, the war strategy was two-
faced, unprincipled, negotiating, compromising, spoils-oriented767, which is all
proven by the arranged horizontal division of Bosanska Posavina, so that Repu-
blika Srpska (Republic of Srpska) would not have to be divided vertically and
in that way defeated.
3. As a result of such a strategy, the operational activities conducted by General

Major Petar Stipeti, Commander of the Slavonia battlefield, were limited and
palliative.
4. Due to the palliative operations the Commander of the Operational group "Eas-
tern Posavina, Colonel Vinko tefanek improvised tactical plans and in order
to implement them he was de jure commanding, while de facto begging.
5. The Commander of the Osijek Operational zone, brigadier Vinko Vrbanac, was
not successful enough in doing what he was supposed to do - ensuring
manpower and resources and even less successful in doing what he was not
supposed to - command the OG Eastern Posavina.
6. In certain phases of the battles the high command obstructed the system of lea-
dership and command.
7. The Croatian-Bosniak forces were betrayed by the Boban-Karadi Agreement

made in Graz on 6th of May 1992, on the basis of which the CA withdrew from
the area of the Corridor.
8. By losing the Corridor, the Croatian-Bosniak forces lost their confidence in the
policy and strategy of the high command, as well as in the system of leadership
and command, consequently losing their combat confidence, which resulted in
that already then (on 26 June 1992) what the high command wanted to preserve
in Posavina was lost.
767
Spoils-booty, plunder, loot, profit, benefit, advantage; spoiler- greedy person, who wants to make
money, trade dishonestly
VI. THIRTEEN THESES WITH THE CONCLUSION 679
9. Politically and militarily disorganized, outnumbered, insufficiently equipped,

incompetently led and discouraged by defeats, the Croatian-Bosniak Army
waged war more out of an irrational spite and individual love for freedom,
much less out of the original collective patriotism and a united fight for the fre-
edom of their homeland.
10. The Army of Republika Srpska (ARS), indoctrinated by the Greater-Serbia

ideology, several times more numerous and equipped, encouraged by its succes-
ses, after a heavy battle and big losses subdued Bosanski Brod too, mostly
thanks to their fanatical leader, Colonel Slavko Lisica.
11. Thanks primarily to the 108th and 3/3rd "A" brigades of the CA, as well as to the
101st brigade of the Croatian Defence Council (CDC), Bosanski Brod and the
entire bridge-head in mid-May 1992 were put under the supervision of the
Croatian-Bosniak forces and kept all the time until the beginning of October
1992 - despite the explicit obstructions of the high command.
12. The enclave of Oraje remained under the control of CDC thanks to the crucial
defence of its combatants, but also because General Ratko Mladi had not
allowed Colonel Slavko Lisica to attack Tuzla with his main forces, Oraje
with his auxiliary forces.
13. Although the integrity of Bosanska Posavina was lost in the battlefield, althou-
gh the biggest losers were the Posavina people and the combatants, the fault is
not on them but on their commanders - politicians.
CONCLUSION
Policy
Not even before the war did Croatia have a unified, principled and consistent
policy towards the region of Bosanska Posavina. Even if it did, it had not declared it
to the international public.
Fully evident today, the policy of those times could not be declared because, in
comparison to all positive international regulations and civilized achievements, it
was illegal, illegitimate and uncivilized. By its content it was archaic, by its form-
against the law.
Before the recognition of BH, the Greater-Croatia and the Greater-Serbia policies
joined together in order to tear apart that Yugoslav republic. After the recognition,
the Greater-Serbs and their Croatian plagiarists together decided to postpone that
tearing apart- by creating a state within a state.
When a political attitude regarding a certain issue is not declared, then the (pub-
lic) political attitude becomes what is ad hoc decided by the teacher and the leader
that is, even worse, by his aides-de-camp. It is always possible subsequently to
glorify the results of the policy, such as it was, because they are not measurable,
that is, comparable.
Since politics is an occupation in which an individual can command somebody to
take somebody elses life, moreover, that somebody be decorated for that, it is
absolutely certain that due to the absence of a transparent policy known to
everybody, some people were little gods during the war. They had the power to
destroy other peoples homes and take their lives, presenting their acts as inevitable
because they seemingly were in the function of making national, that is ideological
interests, come true. Their authority during the war was mainly consumed on the
principle of inverse proportion - the more primitive, stupid and hungry of power the
leader was, the more numerous and unnecessary human casualties and destructions
were, and vice versa.
If Croatia had had a sensible policy towards Bosanska Posavina, in accordance
with civilized achievements and if it had been clearly declared, Posavina would have
never fallen into the hands of the Greater-Serbia imperialists.
Illusions about there having been a war, about nothing having been known, about the
international community not having a unified, clear and principled policy towards
BH, that consequently Croatia could not have it either, were not plausible even du-
ring the war, especially not nowadays. Namely, the Croatian nationally-constructive
policy had to have a crystal-clear and publicly declared opinion about each variant of
the outcome in BH. It had to have a united, integral and consistent instead of a disu-
nited, non-integral and inconsistent attitude towards BH. The fundamental and
unambiguous postulates of Croatia should have had their source in the following
political attitudes:
Firstly, Bosnia and Herzegovina is to Croatia a neighbouring, friendly, inde-

pendent, democratic, multi-ethnic etc. country, a community of three consti-
tuent and equal nations (and other nations too), who will solve their relations
in their county in a democratic way, after they have with their common for-
ces (of RC and BH) defended themselves from the same aggressor- Serbia
and Montenegro, that is the Federal Republic of Yugoslavia768
Secondly, the Republic of Croatia does not have any aspirations towards
parts of BH, nor does it negotiate with Serbs about that. Its military presence
in BH it does not hide, but uses it for the defence of both its own territory
and that of BH, not to encourage the local population towards secession
from BH and then to annex it to Croatia, that is, to form a state within a sta-
te.
Thirdly, the post-war internal organization of BH and the territorial division
of the local administration and self-government will be determined by its ci-
tizens, guided by the principles of democracy and equality of all the three
constituent nations relying on the respect of dignity, freedom and equality
led by the goals and principles of the United Nations Charter 769
Fourthly, the Croatian state will not give its blessing to any internal orga-
nization and division without consent of the authorized representatives of the
Croatian people from BH, even less to impose them if contrary to the will of
that nation.770
As for Bosanska Posavina, the Croatian policy should have been founded on the
following principles too:
Firstly, Bosanska Posavina is a region of a sovereign and neighbouring

country of Bosnia and Herzegovina, in which the Croatian and Bosniak peo-
ples are a majority, who after the multi-party elections legally and
legitimately formed a coalition government in eight of their municipalities.
Secondly, if Greater-Serbs try, with the assistance of the Yugoslav Peoples
Army (YPA) and volunteer chetnick troops, to violently overthrow the legi-
timate government, Croatia will, based on the regulations of the Croatian
Constitution, using all resources at its disposal, publicly help to preserve that
legal and legitimate government.
768
The Presidency of the Republic of Bosnia-Herzegovina (No. 02-011-343/92 of 4 May 1992) and the
United Nations Security Council (Resolution No.752 of 18 May 1992) established who was the ag-
gressor in BH.
769
The Constitution of Bosnia-Herzegovina, www.ccbh.ba
770
The negative consequences of the Dayton Peace Agreement have been felt by all the citizens of BH,
particularly Croats. Namely, that agreement was not only imposed on them by the international
community (whatever that was there and then) but also by the President of the Republic of Croatia,
dr. Franjo Tuman, who approved the agreement, despite the opposition (then and there in Dayton)
by the legitimate representative of the BH Croats, Kreimir Zubak.
Thirdly, if Greater-Serbs try, with the assistance of the YPA and chetnicks,
to occupy the region of Posavina and to cleanse it ethnically, the Croatian
state and the Croatian Army will, based on the Constitution, the Agreement
of Friendship and Co-operation between BH and RC and on international
conventions, publicly do everything in their power to save the local popula-
tion from peril and the area from occupation, together with Bosniaks.
Fourthly, if Croatia is attacked from the territory of BH, it will with all its
forces do everything in order to push the assailant (whoever it is) at guns
length from the border.
Unfortunately, in relation to (BH) Bosanska Posavina the Croatian high command

politically meddled.
It never said to the Posavina people the achievement of which political goals they
were encouraging and helping them for:
- Posavina within the Dominion of Croatia, that is, to have it secede from
BH and annex to Croatia;
- Posavina as a confederate (federal) constituency within BH
- A unitary BH with as a Home for Peoples.
Dr. Zdravko Tomac on the other hand claims that dr. Franjo Tuman, as a state-
sman had to have several policies if he wanted to succeed. 771 (sic!)
The Tuman strategy consisted of public and secret policies and a number of opti-
ons, depending on circumstances and outcomes imposed by the international
community, but also by the results of the war He was convinced that he was right
and that he would outplay both Slobodan Miloevi and Alija Izetbegovi, the inter-
national community as well 772 To what extent he outplayed them has been
known ever since.
Thanks to the policy, such as it was, the following events took place:
On 18 November 1991 the Croatian separatism in BH was institutionalized-

the Croatian Community of Herzeg-Bosnia was established.
On 6th May 1992 Boban and Karadi signed (behind the Bosniaks back)
the unprincipled Agreement through which the Bosniaks lost the Corridor
to Serbs. That agreement turned the aggressor and enemy into a friend while
the victim and ally were turned into enemies.
On 8th May 1992, the Chief Commander of the Croatian Defence Council,
General Ante Roso, declared the legal troops of the Territorial Defence of
BH illegal on the territory of the Croatian Community of Herzeg-Bosnia.
Bosniaks and others (the Croatian Defence Forces primarily) who did not
obey the command were crushed. It was the beginning of the official di-
771
Zdravko TOMAC, President, against Forgeries and Oblivion, Zagreb, Slovo M, 2004, pp. 289-290
772
The same source.
stance of the largest number of organized Croats from the central authorities
of BH in Sarajevo.
On 11 May 1992 the deputy of the Minister of Internal Affairs (secretary to
HDZ (Croatian Democratic Union),773 Perica Juri, formed the CDC in the
basement where the Defence Forces of Slavonski Brod were located774 and
de facto suspended the legal and legitimate government in Bosanska Posavi-
na. It was the government that was friendly to Zagreb and loyal to Sarajevo.
On 24 June 1992 the CA was withdrawn from the Corridor, without the
combatants and the people living there having been informed about the
withdrawal to the agreed demarcation line so that the compactness of the
area and communications could be ensured. What this really meant was that
the Croatian-Bosniak forces of Modria and Odak were betrayed.
On 3 July 1992, the President of the Croatian Community of Herzeg-Bosnia,
Mate Boban, stabbing Bosniaks in the back, proclaimed a state within a
state. This laid the foundations for institutionalized pre-requisites needed to
start an open war with Bosniaks.
On 14 July 1992 (having lost Odak) the Croatian-Bosniak forces of Posavi-
na definitely lost their confidence in the policy and strategy of the high
command, as well as in the system of leadership and command, and
consequently their own combat confidence.
On 6 October 1992 the Croatian-Bosniak forces lost control over Bosanski
Brod and the entire bridge-head.
Through the ambiguous Community (Republic) of Herzeg-Bosnia the Bo-
snia-Herzegovina Croats were from a respected constituent people and vic-
tim turned into a collaborator of one of the aggressors against BH and into
a national minority.
The Serbian state crossed the Drina, Tinja, Bosna, Ukrina and Vrbas Rivers
and with its peak penetrated in the vicinity of the envisioned Greater-Serbia
borders: Virovitica, Karlovac, Ogulin, Karlobag - onto the Una River.
2. Strategy
As Croatia even before the war did not have a unified, integral, principled, consis-
tent, transparently shaped and publicly declared policy towards Bosanska Posavina,
its political strategy in that territory was without principles and without consistence.
Through such a strategy towards Bosanska Posavina (and towards BH as a whole)
the Croatian high command wanted to obtain even more war spoils, subsequently
justifying themselves they had not known which direction the war would take.
Would BH survive at all as a sovereign state (despite the recognitions, including the
one from Croatia) because, there it was, even the international community had, in
many ways, divided BH (Jose Cutileiro, Carl Bildt, Cyrus Vance, David Owen,
773
According to the account (given to the author on 18 July 2009) of the elected President of the Croa-
tian Defence Council in Bosanska Posavina, Vinko Begi.
774
The same source.
Thorvald Stoltenberg and others)?! Even if BH was to survive, it was not known if
the state would be unitarily organized or if there would be an internal division into
entities - into republics, cantons...
Since nothing was known, Croatia justified itself that it could not have a
crystal-clear, principled, and consistent political strategy towards BH, consequently
towards Posavina, which naturally is notoriously untrue. The unprincipled, inconsis-
tent and non-transparent political strategy towards Posavina and BH as a whole was
perfectly suitable to the teacher and the leader, President of the Republic of Croa-
tia, dr. Franjo Tuman, because of his own unprincipled and inconsistent policy
towards BH.
Using the Tuman naive nationally-constructive romanticism towards BH,
some of his political, economic and military aides-de-camp, in the style of masters
of life and death, conducted political, economic and military activities ad hoc, which
brought the Posavina people where they were- into the capitalist jaws of hyenas of
war, out of their country and homeland.
Since the political strategy was unprincipled and inconsistent, the military policy
could not be any different. The army, as a secondary means only brings the policy
of its founders to life. Since the founder of the Croatian Army politically meddled-
thought one thing, said another thing - and commanded a third thing- he had to
partially disable his own army from being an independent force. The high command
had to exclude from the Army some of its craftsmanship tools so that it could ma-
nipulate them and, when it was politically inevitable, even disable them, while not
taking any consequences. Because of that, it was decided, which makes no sense,
that the authority of the General Headquarters of the CA did not apply to: informati-
on and political activity, personnel administration, intelligence service, military poli-
ce and procurement (logistics) and they were put under the direct authority of the
Ministry of Defence. Therefore, the Croatian Army had only bare troops at their
disposal. This laid a strong basis for a disunited leadership and command over the
Croatian Army. The consequence is usually recognized in the idiom a double line
of command.
3. Operations
Having no unified, integral and consistent military strategy for Bosanska Posavi-
na, the Command of the Slavonia battlefield did not get any concrete and clear
strategy task. As there was no strategy task, General Stipeti and his team in Field
Headquarters of the CA in akovo were operationally handicapped. They could
not elaborate a professional operational plan, militarily clear to all, intended for
combat operations within the OG Eastern Posavina. As a result, the operational
activities of the Commander of the Slavonia battlefield were palliative, and when he
wanted to do something concrete, in his own way (e.g. cut the Corridor), he was
dismissed!
4. Tactics
Since there were no operational plans from the superior command (FHQCA a-
kovo) the Command of the OG Eastern Posavina was forced to improvise tactical
plans and give combat commands accordingly. However, the tactical plans would
have been a benign problem if there had not been those problems that were malig-
nant for any army. After the Corridor had been lost, the OG EP, besides the Army of
Republic of Srpska, had four enemies at the tactical level that it had to beat if it
wanted to keep the control over the united Bosanska Posavina: disturbed subordina-
tion, de-motivation among soldiers, lack of troops and a chronic shortage of MTR.
Firstly, subordination was not a problem only in the OG EP. It was a prob-
lem of the CA as a whole, especially because the basic levers of leadership
and command had been taken away from the hands of GHQCA (personnel
administration, intelligence jobs, military police, procurement) and had been
submitted to the authority of the Ministry of Defence. By doing so, apart
from strategic effects, tactical effects of the CA were in direct dependence
on the Ministry of Defence (uak, Praljak, ermak, Luci, Perkovi), in-
stead of on FHQ in akovo and OG EP (Tus, Stipeti, tefanek). Thus,
the Minister of Defence, Gojko uak, in his Instruction of 7 July 1992
explicitly states that no commander is allowed to send or deploy the Croati-
an Army outside the borders of the Republic of Croatia (and) whoever does
so without an explicit command given by the Commander-in-Chief will take
the consequences for their actions. At the same time, the Head of the
GHQCA officially claims
that there is no need to engage the CA troops for the defence of the Bosnian
part of Posavina in order to defend and protect the population and integrity
of the Republic of Croatia.
Secondly, to restore the lost morale among the combatants was the task only
of the ones who had lost it: the high command. But what was Slobodan Pra-
ljak, the Chief in charge of the morale of the combatants doing? In an unan-
nounced and unauthorized way, he entered the battlefield behind the back of
the Command of the OGEP, and informed the commander of the brigade
that there is a possibility for chetnicks to approach them from the back or
that they can get surrounded so it would be best to withdraw. Thus, he ob-
structs and de-motivates.
Thirdly, replenishing the troops with manpower was directly related to anot-
her problem. De-motivated and demoralized combatants do not gladly go to
war, particularly if that de-motivation is fed even by their Minister of De-
fence who publicly declares that no commander is allowed to send or use
the Croatian Army outside the borders of the Republic of Croatia.
Fourthly, the procurement of the OG EP was, before anybody elses, the ob-
ligation of the assistant of the Minister of Defence, general Ivan ermak and
the assistant of the Commander of the OG EP of the 108th brigade for procu-
rement, Colonel Pavo Sokovi, both torn apart by work. Namely, besides
the obligation of procurement for the CA and CDC, ermak engaged some
of his intellectual and physical capacities to directly maintain the ties with
the ARS and chetnicks in Banja Luka 775, while Sokovi exhausted himself
by additional activities of arming the Bosniaks in BH. Consequently, the
Operational group of Eastern Posavina chronically lacked material and tec-
hnical resources (weapons, tools, ammunition) while the ARS (despite the
international embargo) did not even run out of fuel or lubricants.
5. Procurement
"The Osijek Operational Zone and its Command headquarters were the service to
the OG Eastern Posavina, later even to the Command of the Slavonia battlefield,
whose fundamental task was to ensure the manpower and resources that could be
used within the responsibility zone of the OG Eastern Posavina. That can be read
in the first sentence of the Report on the Fall of Bosanska Posavina, written by the
brigadier Vinko Vrbanac, Commander of the Osijek Operational Zone, addressed to
his superiors, Operational Administration of GHQCA on 12th October 1992, after the
fall of Bosanski Brod.
In what manner brigadier Vrbanac was doing his fundamental task is evident
from the documentation of the Osijek OZ and the OGEP. Apart from the fact that
there was a lack of ammunition, the combat formation (on 30 September 1992 at
7.00 a.m.) was such that on each kilometre of the frontline there were 78 men instead
of 130. This is to say that although there should have been 3000 men first in line on
the frontline, there were 1800, five days later, before the withdrawal of troops of
108th brigade of the CA- 1489, that is, 64 combatants a kilometre. Therefore, there
was half of the needed number of combatants for defence, six times fewer than nee-
ded for a charge.
If he could not, due to objective reasons (his superiors), professionally do his
primary duty, he should have in a demonstrative way (or keeping it to himself),
but in any case, in an honourable way, submitted his resignation (some of his collea-
gues would have liked to see that), instead of compensating for his disability in
executing his fundamental tasks by unauthorized meddling into combat com-
mands, giving alibi commands.
In any case, he could not and he should not have, in a theatrical and pathetic way,
so specific of career-ridden individuals, finish his Report to his superiors with a sen-
tence that he felt personally responsible, and as a soldier ashamed and spat at, beca-
use we had not lost Brod in sweat and blood but in a headless withdrawal.
With this last sentence, the culmination of his report on the fall of Bosanska Po-
savina, brigadier Vinko Vrbanac showed that he was:
- falsely modest, because he cannot formally be responsible for the fall of
Bosanska Posavina since he was not the Commander of combat operations,
that is, he was not authorized to use the troops in combat,
- falsely proud, because he was not a combat but a procurement officer, he
was not a soldiering fighter but a background commandante so that as a
775
According to the account given to the author by General Petar Stipeti.
soldiering fighter he cannot feel ashamed and spat at. Ashamed he

could feel because as the highest-ranking commander of the battlefield he
did not meet the needs of the fundamental dutyto secure the manpower
and resources. He could feel, spat at by simple soldiers who on the bat-
tlefield did not feel his primary duty being done and they therefore had to
withdraw. However, brigadier Vrbanac does not address the issues he should
address but refers to himself as a pseudo-warrior, even a knight, although his
superior commander, asking for a report, did not address him as a warrior
and a knight, but as a procurement officer.
- immorally deceitful because the CA and CDC had literally and
metaphorically lost Bosanski Brod and the entire bridge-head in sweat
and blood which can unfortunately be proven by 2.000 dead and 10.000
wounded combatants,
- deceitful to his comrades, because the CA and CDC did not abandon Bosan-
ski Brod and the entire bridge-head in a headless withdrawal, but in com-
bat, in a gradual and in an organized way, since they had not for days recei-
ved from brigadier Vrbanac the expected replenishment of the battle line
with infantry troops or material and technical resources.
6. Commanding activity
In addition to the lack of unified, integral and consistent strategic and operational
plans as well as of satisfactory procurement, the Commander of the OG Eastern
Posavina had a subordination problem concerning commands given to the troops. It
is obvious from the fact that some important commands of the Commander of the
OG EP, colonel Vinko tefanek, had to be co-signed by the Commander of the Sla-
vonia battlefield, General Stipeti, sometimes even that was not sufficient because
there obviously was the so-called a double line of command. One line (Tus, Stipe-
ti, tefanek, Sori ) gave one kind of commands-the written ones while the other
(uak, Praljak, ermak, Basarac) gave another kind of commands- the unwritten
ones.
For instance, General ermak connects the lines in the battlefield while general
Praljak advises the Commander of the 157th brigade of the CA to withdraw. On the
other hand, brigadier Basarac did not want to take commands from brigadier tefa-
nek and so went to Zagreb for consultations on his own initiative, as he himself puts
it you know where.
In addition, although the entire territory of Bosanska Posavina was, from the or-
ganizational, personnel, material and tactical point of view under the authority of
the OG "Eastern Posavina" with the headquarters located in Slavonski Brod, each
municipality was a cadi province 776 for itself.
Contrary to the opinion of the Chief of the GHQ of the CA, general Anton Tus,
who thought that it was necessary to engage the troops of the CA in the defence of
776
A cadi province was a judicial and administrative area in the Ottoman Empire (http./hip.srce.hr)
and a cadi was the head of that administrative unit. Familiar to everybody is the saying: The cadi
accuses you, the cadi condemns you.
Bosanska Posavina, the Minister of Defence, Gojko uak, publicly declared the
Instruction that no commander was permitted to send or deploy the Croatian
Army outside the borders of the Republic of Croatia". Because of that, the final deci-
sion about the deployment of troops in Posavina was made by commanders of the
parts of troops already deployed as well as by the combatants - voluntarily.
Therefore, the members of the Croatian Army who did wage war in Posavina
were doing that as volunteers so that they often behaved accordingly - conducting
their own self-government.
Due to such a situation, in the first half of September 1992, a month before the fall of
Bosanski Brod, nine troops acted wilfully:
On 2 September 1992 the 1st company of the 2nd Homeland Army of Slavon-
ski Brod refuses to do the task it was given.
On 4 September 1992 the entire 157th brigade of the CA (Slavonski Brod)
withdraws from the Posavina battlefield without authorization.
On 5 September 1992 the 157th brigade of CA, on having received the com-
mand to take the defence lines refuses to move into the assigned zone of
responsibility.
On 8 September 1992, in the late evening hours, the 153rd brigade of the CA
(Velika Gorica) wilfully, without the knowledge of their superior comman-
ders, leaves the battlefield positions and withdraws by around three kilomet-
res from the assigned positions because they are feeling safer there.
On 11 September 1992, around 10 p.m., the TG-137 (Duga Resa) leaves its
positions.
On 13 September 1992, without authorization, the TG-137 (Duga Resa) and
TG-150 (rnomerec-Zagreb) withdraw from their positions.
On 14 September 1992, around 3.30 a.m., 500-600 men in 20 trucks within
the TG -137 put pressure on the military police on the Sava River bridge,
which, in order to avoid an incident, let them pass across the bridge and they
leave for Donji Andrijevci. In the afternoon that same day they leave for
Duga Resa.
On 14 September 1992, around 10.55 p.m. 204th brigade of the CA (Vuko-
var) wilfully withdraw from the defence line and they leave for their base.
On 14 September 1992 - TG-123 (Poega) refuses to execute the command
to do their combat assignment in Bosanska Posavina.
None of the commanders of the troops, who were de facto breaking the military
sanctity, the command of their superiors, were sanctioned. Contrary to that, they
were promoted- General Pavle Miljavac into the Chief Commissioner of the GHQ of
the Croatian Army, that is, into the Minister of Defence to the Republic Of Croatia.
(sic!).
This makes the dismissal of the commander of the 108th of the CA, Colonel Stanislav
Sori, whose troop, due to the hopeless situation caused by the policy and by other
troops, withdrew in an organized way, even more hypocritical.
7. Betrayal
Due to the powerlessness of the Bosnia and Herzegovina central authorities from
Sarajevo, the freedom of non-Serb population on the territory of Bosanska Posavina,
especially at the beginning of the war, depended exclusively on the Croatian state
and its political plans regarding that area. But the high command (who before the
war would have gladly seen Posavina in an independent Dominion, and after the war
as a part of the constituent and sovereign entity within BH) was excessively fea-
ring the YPA and Serb forces, claiming that the Corridor could not be defended.
777
Because of constant international pressures on the Republic of Croatia and the

ratio of military forces in the field, the Croatian high command opted for spoils-
gaining policy, evident within the Boban-Karadi Agreement. That agreement
specifically was the beginning of an end and, according to many - a betrayal. After
the fall of the unified Bosanska Posavina, few were those who did not feel that way-
betrayed.
Worse than the betrayal itself was the humiliation. That is exactly how the Com-
mander of the 101st brigade of CDC, Zlatko Hrka - igi, felt on 7 October 1992.,
with tears in his eyes sitting at the bottom of the staircase at the entrance of the
headquarters of the 108th brigade of the CA (Administration Office of "Jasinje" in
Vinogorje), after their procurement officer, Colonel Pavo Sokovi, had not allowed
him to enter the headquarters. 778
Therefore, the tragedy that came on (non-Serb) Posavina people did not take place
on 6th October 1992 in Bosanski Brod, but five months later, on 6th May of 1992, in
Graz. Namely, on that day the President of the Croatian Community of Herzeg-
Bosnia (CCHB), Mate Boban behind the back of the Croatian combatants and their
Bosniak allies, following the instructions of - with the consent of the high command,
signed the Agreement with the President of Republic of Srpska, Radovan Karadi,
the agreement which divided Bosanska Posavina horizontally so that Republika Srp-
ska would not have to be divided vertically. By doing that, Republic of Srpska was
brought to life while the Croatian-Bosniak Posavina was doomed to death.
It was the first piece of evidence that to the high command Bosanska Posavina was a
currency for pruning within the framework of nationally-constructive war spoils and
in line with the policy that would make an end to all the ambitions of creating a
Greater-Islamic state in the heart of Europe.
Since it was betrayal of the Croatian national interests, not one of the responsible
politicians dared to tell the combatants publicly what had been arranged secretly.
Instead of that, hypocritically doing nothing and giving ambiguous statements, des-
pite the unprecedented courage and sacrifice of the Posavina people, in the field they
let spontaneously happen what in Graz was schemed deviously.779
777
The statement of the President of Croatia, dr . Franjo Tuman, according to the account given to
the author by a witness, Zdravko Tomac, who was at that time the vice-president of the Government
of National Unity of Croatia.
778
The author was a witness to that sad event.
779
Scheme-count, add, calculate, plan secretly.
Worse than treason was the humiliation that combatants experienced in the battle-
field. While the Serbs, in accordance with the Agreement, were preparing a big of-
fensive on the Corridor, the CA was withdrawing its troops from that area. Left on
their own, confused and misinformed by their superiors, fewer in numbers and less
armed, the Croatian-Bosniak combatants (CDC) were an easy target. They were
turned into losers who did not deserve military respect. Therefore, they were humili-
ated.
An Afghani saying "Even if you stay alive, do not come back humiliated from the
battlefield" was very much felt those days among a vast majority of the Posavina
people.
If the high command had said to the defenders of Bosanska Posavina: Withdraw
to the line agreed upon with the Serbs (although they would have reluctantly recei-
ved that withdrawal command), the unnecessary humiliation would have been avoi-
ded - and numerous casualties as well.
8. Morale
Because of the way in which the Army of Republic of Srpska had conquered the
Corridor, the Croatian-Bosniak forces lost confidence in the policy and military
strategy of the high command, the system of leadership and command as well, which
consequently led to the loss of confidence in combat.
There are no other circumstances nor activities in which mutual confidence is
more necessary than in the one between a soldier and a commander - in an army at
war (from a simple soldier to the highest commander). When mutual trust and res-
pect are lost during combat operations, combat morale is lost and the system falls
apart.
The atmosphere and the circumstances in which the Croatian-Bosniak combatants
in Bosanska Posavina waged war (politically and militarily unprincipled and incon-
sistent, war profiteering as well, with many hyenas of war, worldly fight for power,
deserters taking no consequences ), were a fertile soil for the growth of discoura-
gement, mistrust in their own forces and doubt in victory.
Besides that, the Croatian-Bosniak forces in Posavina (CDC) were not
collectively, but individually motivated for resistance against the enemy. They were
defending their own doorstep, not the home and the homeland. This was the
consequence of the lack of a unified, integral, principled, consistent, transparent,
clearly-declared Croatian policy towards Posavina, a policy that would have been a
motivating guarantee to each combatant in trenches that their battle, even if they got
killed, would not be in vain.
As there was no policy, even less a motivating policy for the home and home-
land, by losing the doorstep combatants were losing their motive for further bat-
tle.
Obviously aware of that, Slobodan Praljak himself, general for morale and patrio-
tism, suggested money as a substitute for patriotism, engagement of mercenaries
instead of patriots. (sic!)
9. Double standards
After the defeats and losses that the Croatian-Bosniak forces suffered during the
battles for: the Corridor (26/06/1992), Modria (28/06/1992) Plehan (01/07/1992)
Derventa (04/07/1992) and Odak (14/07/1992) it was clear to everybody that the
fall of Bosanski Brod was - only a matter of time, that is, days. That generally accep-
ted understanding on one hand brought about apathy among the Croatian-Bosniak
forces while on the other hand it strengthened the resistance of the soldiers of the CA
against the leaving onto the battlefield in Bosanska Posavina because the Croatian
state materially, politically and publicly treated the combatants from the B zone or
interest zone (as was Bosanska Posavina treacherously 780called) in a way different
from the one reserved for those who fought on the Croatian battlefields. Thus, it was
officially concealed where and how they got killed while the public praises for
military successes, awards and decorations were out of question since the Croatian
Army was not present in BH. As a result, the Command of the OG Eastern Posa-
vina chronically lacked infantry soldiers and in order to bring a troop as big as a
company (130 men) to the frontline, it had to combine several different troops from
different places in Croatia. Abounding in character, homeland-originated, militarily
educated, war-experienced and heterogeneous, this combat group was in advance
meant to display skilfulness, endurance, mutual trust and common faith in the suc-
cess of the operation.
As nowhere else people were dying for so long as in Posavina, as no other battle-
field was so poorly valued than the one of Posavina, as in no other battlefield were
the military and political goals more unclear than in Posavina, it is a wonder that
there were as many people and that they endured so long- no matter where they came
from.
10. Manpower ratio

The numbers of the Serb forces varied due to successive replenishments with
new units and were around 40.800 men at the beginning up to 54.660 after the end
of the 1st stage of the operation Corridor 1992
The Croatian forces (the CA and the CDC) varied too. Their numbers were hig-
hest (on the Bosanski Brod and Oraje battlefields) at the wake of the Corridor ope-
ration- around 20.000, lowest at the wake of the fall of Bosanski Brod, around 5.000
combatants.
During the last seven days of battles for Bosanski Brod and the entire bridge-head
(according to the statement of the commander of that combat line, General Slavko
Lisica) the Serb forces engaged
from 10.000 to 15.000 combatants. His colleague, commander of the main directi-
on for the charge through the Corridor, General Novica Simi, claims that within TG
of RSA (which took Bosanski Brod) there were 10.843 men.
However, when the battle for Bosanski Brod is in question, neither General Lisica
nor General Simi provide accurate data. It can be concluded from their own written
780
Treacherously- hypocritically (sneakily, deviously), insincerely, falsely, deceitfully.
documents that the continuous and direct charge on Bosanski Brod during the last
seven days was made by 19.960 combatants.
On the other hand, the Croatian-Bosniak forces (the CA and the CDC) had fewer
than 2500 combatants on 23 kilometres of their defence line. On the last two days of
the battle, there were 1564 men- 68 of them a kilometre, exhausted and frustrated.
The inequality was not obvious only in the number of combatants but in the dispro-
portionate superiority of the ARS in terms of aviation, artillery and armoured
firepower.
Politically and militarily betrayed, outnumbered, insufficiently equipped, inco-
mpetently led, aimless and discouraged by defeats, the Croatian-Bosniak Army
waged war more out of an irrational spite and individual love of freedom, less out of
the original collective patriotism and a united fight for the freedom of the homeland.
Consequently, it was more and more discouraged, scattered, self-governing, less
confident, united or monolithic. Due to that, it had disproportionately bigger human
and material losses than the Greater-Serbia-indoctrinated, fanatically and
competently led, several times more numerous and equipped, by-initial-successes-
encouraged Army of Republic of Srpska.
As a result of all that, the Command of the OG Eastern Posavina within 189
days of combat lost (official data) more than an entire combat formation - 7.511
combatants among whom 1.261 got killed (40 men daily - seven dead, 33 wounded).
11. Heroes, not cowards

Thanks primarily to the 108th and 3rd /3rd A brigades of the CA, as well as to the
101st brigade of the CDC, Bosanski Brod and the entire bridge-head in mid-May of
1992 were placed under the supervision of the Croatian-Bosniak forces and control-
led until the beginning of October 1992- despite the obstructions on the part of the
high command.
Therefore, these three brigades did not lead to the loss of Bosanski Brod and the
entire bridge-head, they did not of their own free will, without having been forced
by the enemy, and without justified reasons leave the battlefield, they did not even
have a most direct effect on the development of events. These three brigades were
neither a tactical motive nor a strategic cause of the fall of Bosanska Posavina. The
vast majority of the combatants in these three brigades were heroes, not cowards.
12. Oraje
After the fall of Bosanski Brod, the enclave of Oraje remained under the control
of the CDC because the head of the ARS, general Ratko Mladi, had not allowed
the occupation of that territory. This can be concluded from the sequence of events
on the battlefield and on the basis of the testimonies given by the ARS generals,
Slavko Lisica and Novica Simi.
After the occupation of Bosanski Brod, the combatants of TG-3 RSA and their
Commander Lisica got wings. We want to take Oraje, we want Oraje! chanted
the combatants. Wanting to please them, Lisica sent in a telegram to general Ratko
Mladi : I need the GHQ of the ARS to put all the forces in the Doboj - Modria -
Bijeljina corridor under the command of the tactical group 3 (that is, his own group)
as well as the corps from Bijeljina. // With our main forces I am attacking Tuzla
while with additional forces I am attacking Oraje.
The following day, on the 8th of October 1993 (by telephone) Mladi refused the
proposal made by Lisica to engage their forces in the Coridor.
As a reward to that lunatic for having taken the town of Bosanski Brod and
having wanted to attack both Oraje and Tuzla, he was promoted into a Comman-
der of the Doboj OG and then appointed the Commander of the School Centre of
the ARS in Banja Luka and retired in 1994.
Since it has been known that Ratko Mladi commanded an army that committed
genocide in Srebrenica, it is obvious that his refusal of the proposition made by co-
lonel Lisica to attack Oraje was a consequence of previous agreements
between two high commands, not of his fear or mercifulness.
13. Culprits
Since the Croatian policy (due to the self-will of the Brod people) only partly
fulfilled the Graz Agreement (to secure the Corridor for the Serbs), Serbs decided to
tolerate the crazy commandante Lisica and to let him (contrary to the Agreement)
take Bosanski Brod too.
The surprised, offended and humiliated Croatian high command, in accordance
with the seriousness of the defeat, needed an adequately usual culprit since they
themselves did not even dream of admitting guilt and bearing the consequences. The
usual culprit should have been held responsible before the courageous and suffering
refugee population of Bosanska Posavina who after huge human casualties and mate-
rial losses found themselves in refuge without a thing.
It was most painless to accuse the three legendary brigades; the ones who for seven
months, with enormous sacrifices, prevented the imperialist occupation of Posavina;
the ones to whom the people of Posavina have been grateful (till their dying days)
for all the things they did for them; the ones who the Posavina people could not ac-
cuse or despise in any way, as they would have accused and despised all the politici-
zing and profiteering hyenas - if somebody had proscribed them.
Although an integral Bosanska Posavina was lost in the battlefield, although the
biggest losers are the Posavina people and the combatants, they are not the culprits,
but their politicians are since politics gives rise to, prepares and wages a war; it
collects the results of victory or takes the consequences of a defeat.
Thus, successful politics leads to a successful outcome of war while bad politics
leads to a bad outcome of war. The outcome of the war waged in Bosanska Posavi-
na tells everything about the quality of politics that waged it.
JERKO ZOVAK 695
POGOVOR
Knjiga Rat u Bosanskoj Posavini 1992. zbirka je izvornih politikih i vojnih
dokumenata temeljem kojih je autor izvodio svoje zakljuke sintetizirane u trinaest
teza.
Jedan od motiva za pisanje knjige, kako je navedeno u uvodu, bio je i demanti-
ranje mog zakljunog stava iz dokumenta pod naslovom Analiza i zakljuci o boj-
nom djelovanju na brodsko-derventskom ratitu u periodu od 28. rujna 1992. do 07.
listopada 1992. god. Dokument sam izradio, kao zapovjednik slavonskog bojita,
est dana poslije pada Bosanskog Broda. U njemu sam zakljuio kako je osnovni
uzrok gubitka Bosanskog Broda i cijelog mostobrana samovolja zapovjednitva l08.
i 3. A br. HV-a i 101. br. HVO-a. Smatrao sam kako su te postrojbe bez prisile od
strane neprijatelja napustile bojite.
Uvidom u dokumentaciju i struno izraene zemljovide iz ove knjige, ustanovio
sam kako je moj zakljuak o uzroku gubitka Bosanskog Broda bio pogrean. Meu-
tim, o tadanjoj hrvatskoj politikoj i vojnoj strategiji prema Bosanskoj Posavini i
danas mislim isto, a da sam imao sve informacije o taktikim pozicijama postrojbi na
terenu, moj zakljuni stav o padu Bosanskog Broda bio bi drugaiji.
Naime, tada sam u sedam toaka zakljuka konstatirao skoro sve ono to i Zo-
vak tvrdi sada u svojih trinaest teza. Jedino oko ega se ne podudaraju moji zakljuci
i njegove teze jeste prihvatljivost odnosa snaga u ljudstvu na bojitu i istaknuti
osnovni uzrok pada Bosanskog Broda.
Budui je autor dokumentirao kako je u vrijeme zadnjih borbi za Bosanski Brod
ukupan odnos snaga u ljudstvu i MTS-u bio neravnopravan, opravdan je njegov
stav kako je trebalo, ili blagovremeno skratiti crtu fronta i organizirati odsudnu obra-
nu (npr. na rubnim dijelovima Bosanskog Broda) ili se povui u Slavonski Brod.
Analogno tome, prihvaam i tezu kako je povlaenje iz neravnopravne borbe dijelo-
va nekih postrojbi (l01. br. HVO, 109. br. HV, 2.A br. HV, 108. br. HV, 3.A br.
- tim redom) bio neposredan povod, a ne osnovni uzrok za gubitak Bosanskog Broda
i cijelog mostobrana.
Osnovni uzrok za gubitak veeg dijela Bosanske Posavine (Bosanski amac,
Brko, Derventa, Modria, Odak i Bosanski Brod) lei u tadanjoj ukupnoj politi-
koj volji hrvatskog rukovodstva, a ne u tadanjoj ukupnoj moi Hrvatske vojske i
HVO-a. U Analizi... sam tada konstatirao kako su nedefinirani i nejasni politiki
stavovi oko upotrebe jedinica HV-a izvan podruja RH (osim dobrovoljaca) direktno
utjecali na stanje borbenog morala i stvarali osjeaj nemoi kod zapovjednika i voj-
nika. Takav nedefiniran i nejasan politiki stav oko upotrebe HV-a u Bosanskoj Po-
savini, imao je za posljedicu nedostatan broj postrojbi i MTS-a, te izbjegavanje upu-
ivanja jedinica u OG Istona Posavina. Na taj nain je ozbiljno naruen sistem
zapovijedanja i plan zamjene postrojbi. Osim toga, takav politiki stav je izravno
omoguio samovoljno naputanje crte bojita bez mogunosti poduzimanja stegov-
nih mjera, te krivinog gonjenja za neizvrenje zapovijedi.
Slaem se s autorom kako je politika volja hrvatskog vodstva bila vidljiva i u

sporazumu Boban-Karadi iz Graza, te kako je taj sporazum za direktnu posljedicu
imao dogovoreno vodoravno presijecanje Bosanske Posavine, kako Republika Srp-
ska ne bi bila okomito presjeena, a time i poraena. Osobno sam dva puta inicirao
presijecanje koridora, ali sam oba puta u tome bio sprijeen, a kod drugog pokuaja i
smijenjen.
Odabirom relevantnih dokumenata i nainom njihova kronolokog sistematizi-
ranja, te svojim komentvarima, autor je uvelike demistificirao uzroke pada Bosanske
Posavine, te dokazao kako 108. i 3. A br. HV-a i 101. br. HVO-a nisu osnovni
uzrok pada Bosanskog Broda.
Knjigu preporuujem ne samo vojnim profesionalcima, nego svima koji ele sa-
znati u kojoj mjeri je vojnik bio instrument politike, a politika uzrok padu Bosanske
Posavine.
Zagreb, 27. studenog, 2008. godine.
Stoerni general, u mirovini

Petar Stipeti
JERKO ZOVAK 697
dr.sc. Ivica Mikulin

Vii asistent
Hrvatski institut za povijest
Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Starevieva 8
35000 Slavonski Brod
RECENZIJA
Oruane sukobe na podruju bive Jugoslavije nikad se ne smije gledati isklju-

ivo iz pozicije koja je ograniena administrativnim ili dravnim granicama nastalim
kao rezultat tih sukoba. Jednako tako, uoavanje osnovnih procesa unutar tih sukoba
te analiziranje njihovih uzroka i posljedica ne bi trebalo biti optereeno ograniava-
njima koja se, makar i nenamjerno, nameu utjecajem lokalnih prilika, politikih i
drutvenih afiniteta ili osobnih preferencija. Oruani sukobi u bosanskoj Posavini
tijekom 1992. predstavljaju upravo primjer kada bi navedena ogranienja trebala biti
svedena na najmanju moguu razinu. Nakon to je poetkom iste godine dolo do
stabilizacije prilika u Hrvatskoj - svojevrsnog zatija jamenog od strane Ujedinjenih
naroda te njihovih mirovnih snaga - rat je svom silinom izbio na podruju susjedne
Bosne i Hercegovine. Mirovne snage Ujedinjenih naroda donijele su tako varljivi
mir iroj brodskoj i gradikoj Posavini, ali ve s druge strane granine rijeke Save - u
bosanskoj Posavini - upravo je zapoimao novi sukob, uzrokovan ne previe razlii-
tim motivima od onog u Hrvatskoj. Ipak, ovoga puta nije bilo mirotvoraca iz New
Yorka, ali svjedeno je ukljuenih strana bilo vie. Prostor bosanske Posavine - pod-
ruje nekadanjih opina Derventa, Bosanski Brod, Odak, Modria, Bosanski a-
mac te Oraje veinski naseljeno hrvatskim i muslimanskim stanovnitvom, po ve
ustaljenom obrascu primjenjenom u susjednoj Hrvatskoj, nalo se na meti agresije
velikosrpskih snaga. Taktiki i humanitarni razlozi uvjetovali su hrvatsku intervenci-
ju; s jedne strane trebalo je osigurati kontrolu nad strateki vanim koridorom, koji je
predstavljao kljunu vezu izmeu podruja pod kontrolom pobunjenih Srba u Hr-
vatskoj te njihovih bosansko-krajikih sunarodnjaka sa Srbijom, a s druge strane,
trebalo je sprijeiti izgledno protjerivanje i odmazdu nad hrvatskim stanovnitvom
bosanske Posavine, s nemjerljivim vojnim i humanitarnim posljedicama za samu
Hrvatsku, a posebno za podruje slavonskobrodske Posavine. Druga polovica 1992.
donijela je rasplet. Hrvatske - a s njima i muslimanske - snage bile su prisiljene priz-
nati poraz, a time, u stratekom smislu, i suoenje s nemjerljivim gubitkom bosanske
Posavine. Dosada je bilo nekoliko pokuaja obrade sukoba u bosanskoj Posavini, a
rukopis Jerka Zovka, izravnog sudionika tih dogaanja, koja je predmet ovog osvrta,
takoer pokuava odrediti uzroke, analizirati tijek te ocijeniti posljedice sukoba.
Naglasak rukopisa ipak je na Zovakovu pokuaju odreivanja krivca za gubitak
bosanke Posavine. Tu autor nema nikakvih dvojbi: osnovni krivac za takav rasplet
dogaaja je tadanje hrvatsko vodstvo i to iz itavog niza razloga. Najprije, ono ni-
kada nije izradilo jednistveni strateki pristup problemu tj. ono nikada nije definiralo
stvarne hrvatske interese na tom podruju. Nadalje, ono je ulazilo u razliite vrste
pregovora pa i, prema autoru, u konkretizaciju tih pregovora, sa srbijanskim vod-

stvom, svojim arhineprijateljem; rezultat pretpostavljene konkretizacije je, prema
autoru, zapravo bio porazan za hrvatske interese. Pored toga, autor tvrdi kako je ono
jasno preferiralo interese herecegovake hrvatske zajednice na utrb one posavske,
to je u konanici i dovelo do negativnog raspleta sa stajalita hrvatskih interesa, te
kako je svjesno doprinijelo potpunom uruavanju jedinstvenog sustava politikog
rukovoenja te vojnog odluivanja na lokalnoj razini. U obliku posebnih trinaest teza
(sa zakljukom) autor navodi sve (navodne) propuste hrvatskog vodstva te istie
kako one potpuno potvruju krivnju navedenog vodstva.
Nema dvojbe kako je u nekim postavkama Zovak u pravu. Odnos hrvatske poli-
tike prema Bosni i Hercegovini ne moe se podiiti jasnoom vizije, dugoronou
planiranja te efikasnou djelovanja. Tako se, barem, moe zakljuiti ako se u obzir
uzme sadanja situacija u Bosni i Hercegovini, gdje se hrvatski interesi nalaze u sta-
nju duboke ugroze te uvelike podreeni interesima dvaju ostalih naroda. Dalje, i
pored velikih napora te visoke motiviranosti, hrvatske vojne snage poetkom deve-
desetih godina prolog stoljea, nisu uspjele postii visok stupanj profesionalnosti,
barem ako je suditi prema dananjim kriterijima; ipak, krajnji rezultat, barem u Hr-
vatskoj, bio je njihova pobjeda nad nadmonijim neprijateljem, to svjedoi o brzoj,
iako ne uvijek i preciznoj unutarnjoj izgradnji. Djelovanje u bosanskoj Posavini sa-
mo je pogoralo stvari, jer se na vlastite unutarnje organizacijske slabosti sada nado-
vezala i sva kompliciranost tamonje situacije; ipak, nema dvojbe kako su upravo
hrvatske vojne snage tj. postrojbe Hrvatske vojske sprijeile gubitak bosanske Posa-
vine daleko prije negoli se to konano i dogodilo. Brojni dokumenti, koje autor do-
nosi, jasno potvruju navedene tvrdnje. Takoer, sasvim je sigurno kako je tona
Zovakova tvrdnja kako slavonskobrodske vojne postrojbe - prije svih 108. brigada
Hrvatske vojske - nikako ne mogu ponijeti epitet odgovornog krivca za srpsku pob-
jedu u bosanskoj Posavini, to je optuba koju je do sada javno iznijelo nekoliko
istaknutih sudionika tih dogaanja. Dapae, navedena postrojba, kako je naveo jedan
povjesniar, u obrani tog podruja ostavila je posebno dojmljiv udio. Zovakov ruko-
pis na jednako dojmljiv nain potvruje tu tvrdnju.
Zovak tono primjeuje kako je itav kompleks jednog nezdravog odnosa iz-
meu politike i vojne problematike (na svim razinama te na obje strane) zapravo
kljuni uzrok hrvatskog poraza u jesen 1992.; problematina je, ipak, tvrdnja kako je
kljuni krivac za takav razvoj dogaaja hrvatsko vodstvo. Najprije, autorova tvrdnja
o navodno dogovorenoj podjeli Bosne i Hercegovine - pored naelne primjedbe kako
i ta ideja barem zasluuje legitimitet - jednostavno nije praena potrebnim potvrda-
ma. Nije, jer i ne moe biti; itava struja istaknutih hrvatskih, srpskih te musliman-
skih intelektualaca koja zastupa ovakve zamisli jo uvijek nije podastrijela niti jednu
uvjerljivu potvrdu svoje tvrdnje; kasniji razvoj situacije, a pogotovo njezin rasplet
upravo u Bosni i Hercegovini, predstavlja (neoboriv) demantij. Kada se ovako pos-
tavi pozornica - to je tvrdnja koju Zovak i izravno i neizravno pronosi kroz itav
tekst rukopisa - onda i nije pretjerano udno da se zanemaruju ostali aspekti. Tako
autor vrlo malo progovara o namjerama muslimanske komponente unutar bosanskog
kompleksa; namjerema koje treba promatrati u posebnom kompleksu. Zapravo, inzi-
JERKO ZOVAK 699
stiranje na cjelovitosti (a zapravo unitarnosti) Bosne i Hercegovine, to je slubeno

neupitni credo muslimanskog vodstva, krije i jednu zamku. Ona se se krije u tome da
bosansko-hercegovaki unitarizam u biti podrazumijeva muslimansku prevlast po
istom nainu na koji je, primjerice, jugoslavenski unitarizam u obje jugoslavenske
zajednice zapravo bio krinka za srpsku prevlast. U svakom sluaju trebalo je malo
vie pozornosti posvetiti i toj komponenti bosansko-hercegovake politike. O ulozi
meunarodne zajednice (Europska zajednica, Ujedinjeni narodi, Sjedinjene Ameri-
ke Drave) u dogaajima u Bosni i Hercegovini - a poetna godina tog djelovanja je
upravo 1992. - autor ne donosi gotovo nita. Autoru ovog osvrta ini se kako je ta
komponenta imala ulogu velike teine; ako ne drugaije, a ono svojim neinjenjem.
Da se i ne govori o potpuno zanemarenim hrvatskim iskustvima 1991.; meunarodna
zajednica djelovala je u Bosni i Hercegovini kao da se u Hrvatskoj nita nije dogodi-
lo.
Autor ovog rukopisa nije povjesniar, i to treba naglasiti. Stoga mu se i ne moe
previe zamjeriti odreena selektivnost prilikom uporabe dostupne literature. Ipak,
trebalo bi biti oprezan s izvorima kojima se pridaje velika panja, a koji nisu javnosti
predstavljeni na pregledan i jasan nain - poseban, pak, oprez nalae uporaba izvora
koji na prvi pogled predstavljaju jasnu potvrdu dalekosenih stavova i ocjena, a pri-
reeni su na nain da nikada nije objanjen kontekst njihova nastanka. Takoer, tre-
balo bi jasno upozoriti kako su neki ranije izneseni stavovi pojedinih hrvatskih voj-
nih sudionika dogaaja ve doivjeli jasno i precizno osporavanje od strane povijes-
ne znanosti te kako se pokazalo kako su imali jednako tako jasnu politiku ulogu.
Zovak je bio neposredni sudionik dogaaja o kojima u rukopisu progovara. Njegova
je trajna opsesija djelovanje hrvatskih vojnih snaga sa slavonskobrodskog podruja
na bosansko-posavskom ratitu. U tom smislu, rukopis je kronika tog djelovanja.
Djelovanja, koje s jedne strane upuuje na iskrenu elju za obranom bosanske Posa-
vine, a s druge na vidljivu nekompetenciju, unutarnje slabosti te jasan upliv politike
(podjednako i lokalne i dravne). Pisati o tome svakako nije jednostavan posao, po-
gotovo kada se na umu ima i injenica kako se posljedice tih dogaaja osjeaju i
danas. Pored toga, izravno sudionitvo ima svojih prednosti, ali i svojih mana. Stoga
se autoru takoer ne treba previe zamjeriti mjestimino uoljiv osoban pristup in-
terpretacijama dogaaja.
Usprkos svemu navedenom nema nikave dvojbe kako Zovakov rukopis preds-
tavlja vaan doprinos poznavanju jedne od vanijih epizoda najnovije hrvatske i
bosansko-hercegovake povijesti; gubitak jednog od strateki najvanijih podruja,
uloga koju bosanska Posavina za hrvatske interese nedvojbeno ima, svakako zaslu-
uje takvu kvalifikaciju. Ako smo gore konstatirali kako se u rukopisu jasno razazna-
je da autor nije poznavatelj svih zakuica i preica povjesniarskog zanata, onda se,
jednako tako, mora konstatirati kako se uloeni trud svejedno isplatio. Najprije, ru-
kopis donosi dvije vane i precizne (iako ne u jednakom stupnju) kronologije. Prva,
ona o najvanijim nosiocima velikosrpskog programa te njihovim temeljnim ideja-
ma, jasno upuuje na konstantan pokuaj posezanja najviih krugova srpske politike
za podrujima koja pripadaju susjednim narodima. Jednom rijeju, Zovak na jasan i
pregledan nain donosi kronologiju velikosrpske ideje. Druga, jo vanija, predstav-
lja preciznu i detaljnu dogaajnicu dogaanja na bosansko-posavskom ratitu 1992.

Njezino jedino ogranienje sastoji se u tome to se autorova kronologija zasniva
mahom na hrvatskim izvorima, ali to joj niti malo ne oduzima na vanosti.
Rukopis predstavlja konani proizvod iscrpnog autorovog truda; on je, pak, vid-
ljiv u donoenju vanih izvornih dokumenata, ali i u uspjelom pokuaju razgovora sa
srpskim vojnim predstavnicima. Posebno bih, ipak, istaknuo vanost i kvalitetu kar-
tografskih priloga u knjizi, koji omoguavaju jasnije praenje dogaaja od svega to
je do sada o ovoj temi napisano.
Vanost objavljenih sjeanja izravnih sudionika nekog dogaaja nije potrebno
posebno napominjati. S jedne strane, oni predstavljaju ponekad i prve osvrte, a s
druge pak, imaju veliku vanost za daljnji struni rad. U tom smislu, smatram kako
Zovakov rukopis zasluuje objavu; to vie osvrta o nekom dogaaju postoji, to je i
konana slika jasnija.
U Zagrebu, 26. rujna 2009.
Dr. sc. Ivica Mikulin

KRATICE
POPIS POSTROJBI
Hrvatsko-muslimanske snage
Srpske snage
POPIS ZEMLJOVIDA
POPIS FOTOGRAFIJA
POPIS DOKUMENATA
POPIS TABLICA
POPIS SKICA
POPIS SHEMA
KAZALO POSTROJBI
KAZALO OSOBNIH IMENA
KAZALO ZEMLJOPISNIH POJMOVA
LITERATURA
IZVORI
KRATICE
A - gardijska brigada Hrvatske vojske
9K11 - Maljutka - voena protuoklopna raketa
AGTG - artiljerijska grupa Taktike grupe
Art. - artiljerija, artiljerijski
AZOp - azimut osnovnog pravca
b - bojna/bataljun
b/d - borbena djelovanja
b/k - borbeni komplet
bat. - baterija (bitnica)
BG - borbena grupa
BiH - Bosna i Hercegovina
BOV - borbeno oklopno vozilo
BP - Brodska Posavina
br. - brigada
BrAG - brigadna artiljerijska grupa
BSK - Brodski sportski klub
BVG - borbena vatrena grupa
BVP - borbeno vozilo pjeatva
CZ - Civilna zatita
d/o - dnevni obrok
DIG - diverzantsko izviaka grupa
DTG - diverzantsko teroristike grupe
DTP - Drutveno trgovako poduzee
- uro akovi
FNRJ - Federativna Narodna Republika Jugoslavija
GIK - Graevinsko industrijski kombinat
GSHV - Glavni stoer Hrvatske vojske
G - Glavni tab (stoer)
GVOZDIKA samohodna haubica
H - haubica
HD - Hrvatski dravni
HDZ - Hrvatska demokratska zajednica
HNS - Hrvatska narodna stranka
HOS - Hrvatske obrambene snage
HSP - Hrvatska stranka prava
HV - Hrvatska vojska
HVO - Hrvatsko Vijee Obrane
HZHB - Hrvatska Zajednica Herceg Bosna
HZOBH - Hrvatska zajednica opina Herceg Bosne
IKM - istureno komandno mjesto
In. - inenjerija
IPD - Informativno propagandna (politika) djelatnost
JERKO ZOVAK 703
IV - Izvrno vijee
IZM - Izmjeteno zapovjedno mjesto
JA - Jugoslavenska armija
JNA - Jugoslavenska Narodna Armija
K - kota
K - korpus
1. KK - Prvi krajiki korpus
Kl - klasa
KM - komandno (zapovjedno) mjesto
K - krizni tab
KZS - Kontrolno zatitne slube
Lad - laki artiljerijski divizion
LB - laki baca
LoB - logistika baza
LRL - laki raketni lanser
T-55 - tenk proizveden 1955. god.
m/v - motorno vozilo
M-84 - tenk proizveden 1984. god.
MAD - mjeoviti artiljerijski divizion
MB - minobaca
MC - Medicinski centar
MES - minsko eksplozivna sredstva
Mig-21 - borbeni avion
MiO - Centar za motrenje i obavjeivanje
MO - Ministarstvo obrane
MP - minsko polje
Mpoad - mjeoviti protuoklopni artiljerijski divizion
Mpoap - mjeoviti protuoklopni artiljerijski puk
mtbr. - motorizirana brigada
MTS - materijalno tehnika sredstva
MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova
MZ - Mjesna zajednica
n/r - na ruke
Na. - naelnik
NDH - Nezavisna Drava Hrvatska
NFJ - Narodni front Jugoslavije
NKM - naredno komandno (zapovjedno) mjesto
NO - Narodna obrana
NORA - top haubica 155 mm
OBG - oklopna borbena grupa
OG - operativna grupa
OGIP - Operativna grupa Istona posavina"
OK - oklopna
okb - oklopna bojna
OMP - oklopno mehanizirana postrojba

OpTO - Opinski tab teritorijalne obrane
OR - oekujui rajon
Org.Mob. - organizacijsko mobilizacijska
OSA - protuoklopno pjeadijsko oruje
OT - oklopni transporter
OZ - operativna zona
p/k - prednji kraj
PAM - protuavionski mitraljez
PAT - protuavionski top
Pgz - pokretna grupa za zapreavanje
PNKBO - protu nuklearno-kemijsko-bioloka obrana
POB - protuoklopna borba
POG - protuoklopne grupe
POLK - protuoklopni lansirni komplet
POMAD - protuoklopni mjeoviti artiljerijski divizion
PoOb - pozadinsko obezbeenje (osiguranje)
POS - protuoklopna sredstva
POVRS - protuoklopni voeni raketni sustav
PRAGA - samohodni protuzrani automatski top
PTK - telefonski kablovi
PTT - Pota telegram telefon
PVO - protuvazduna (zrana) obrana
PZC - Poduzee za ceste
PZO - protuzrana obrana
PZT - privremeno zauzet teritorij
r/p - ranjeni i poginuli
RBiH - Republika Bosna i Hercegovina
RBiH - runi baca
RH - Republika Hrvatska
RPG - runi baca granata
RS - Republika Srpska
SAKO 6 - protugradni lanser
SAM 7 - protuavionska raketa
San. - sanitet
SANU - Srpska Akademija Nauka i Umetnosti
SAO - Srpska autonomna oblast
SDA - Stranka demokratske akcije
SDS - Srpska demokratska stranka
SFRJ - Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija
SiS - Sigurnosno informativna sluba
SKJ - Savez komunista Jugoslavije
Sn - sanitet
SnSl - Sanitetska sluba
JERKO ZOVAK 705
SO - Skuptina opine
SPO - Srpski pokret obnove
SR - Savezna Republika
SRBiH - Socijalistika Republika Bosna i hercegovina
SSG - snajper puka
SSNO - Savezni sekretarijat za narodnu obranu
ST - Slobodni tjednik
Stlrd - samostalni laki raketni divizion
SZUP - Sluba za zatitu ustavnog poretka
SVLR 122 - samohodni viecijevni lanser raketa 122 mm
TO - tab teritorijalne obrane
T-12 - protuoklopni top 100 mm
T-55 - tenk proizveden 1955 god.
TF - trenutna fugasta granata
TG - Taktika grupa
TK - Tuzlanski korpus
TKT - tajno komandovanje (zapovijedanje) trupama
TMS - tehniko materijalna sredstva
TNM - tenk nosa mosta
TO - Teritorijalna obrana
TOH - Teritorijalna obrana Hrvatske
Tt - trigonometrijska toka
TV - televizija
Ur.broj - uvrudbeni broj
VBR - viecijevni baca raketa
VES - vojno evidencijska specijalnost
VK - Vrhovna komanda
VP - Vojna policija
vp - vatreni poloaj
VRS - Vojska Republike Srpske
zap. - zapovjednik
ZIS - protuoklopni top 76 mm
ZM - zapovjedno mjesto
ZNG - Zbor narodne garde
ZOLJA - runi raketni lanser za jednokratnu uporabu
Zona B - konspirativni naziv Bosanske Posavine
/s - iva sila
3/3.br. - trea bojna tree brigade
POPIS POSTROJBI
koje su od 03. 03. do 06.10. 1992. godine, povremeno ili stalno, cijelom postrojbom
ili njenim dijelom, sudjelovale u borbama na prostoru Bosanske Posavine
Hrvatsko-muslimanske snage
A) Hrvatsko Vijee Obrane - HVO: (TO BiH, HOS)
1. 101.br. Bosanski Brod
2. 102.br. Odak
3. 103.br. Derventa
4. 104.br. Bosanski amac
5. 105.br. Modria
6. 106.br. Oraje
7. 107.br. Gradaac
8. 108.br. Brko
9. 109.br. Doboj (dijelovi- Derventa-Kotorsko)
10. Samosta. bojna Korae
11. Samosta. satnija Sijekovac
12. Samosta. satnija Plehan
13. HOS (Imotski, apljina )
B) HV, OZ Osijek (dijelovi postrojbi, TG, BG)

14. 3.br. "A" Osijek-Slavonski Brod
15. 106.br. Osijek
16. 107.br. Valpovo
17. 108.br. SIavonski Brod
18. 109.br. Vinkovci
19. 121.br. Nova Gradika
20. 122.br. akovo
21. 123.br. Poega
22. 124.br. (204.) Vukovar
23. 127.br. Virovitica
24. 130.br. Osijek
25. 131.br. upanja
26. 132.br."A" Naice
27. 135.br. Osijek, B.Manastir
28. 136.br. Slatina
29. 139.br Slavonski Brod
30. 157.br. Slavonski Brod
31. 204.br. Vukovar
32. 2.MAD Osijek
33. 3.MAD Osijek
34. 37.in.pont.b. Slavonski Brod
JERKO ZOVAK 707
35. 63. LARD Osijek, SIavonski Brod

36. 65. LARD Osijek, SIavonski Brod
37. 19. MPOAD Virovitica
38. D/B Slavonski Brod
39. ORRF Slavonski Brod
40. Uskoka sat. Osijek
41. 301. LoB Slavonski Brod, Osijek
42. 302. LoB Slavonski Brod, Osijek
C) HV, drugih OZ (dijelovi postrojbi, TG, BG)

43. 2.br. "A" Zagreb, Karlovac
44. 99. br. Peenica, Zagreb
45. 102.br. Novi Zagreb, Zagreb
46. 103.br. Krapina
47. 104.br. Varadin
48. 105.br. Bjelovar
49. 111.br. Rijeka
50. 137.br. Duga Resa
51. 145.br. Dubrava, Zagreb
52. 150.br. rnomerec, Zagreb
53. 153.br. Velika Gorica
54. Samosta. satnija akovec
Srpske snage
koje su sudjelovale u operaciji Koridor - 92.
od 24. lipnja do 07. listopada 1992. godine
A) TG - 1
1. ./1- oklopna brigada
2. 2./16. krajika mtbr.
3. 1./6. Sanska br.
4. Odred Tolisa
5. Odred Vranjak
6. Laktaka brigada
7. 1/ozrenska brigada
8. 1. sat. MUP Modria
9. 1. bojna VP 1.KK
B) TG - 2
10. 1. bojna MUP tzv. RSK
11. 1. bojna VP OG Doboj
12. bojna Vukovi s Vujaka
13. 1./dubika brigada
14. 2.2./1.oklopne brigade

15. 1./vujaka brigada
C) TG - 3
16. Vujaka brigada (-1)
17. Krnjinska brigada
18. Prnjavorska brigada
19. Osinjska brigada
20. Dubika brigada (-1)
21. 27. motorizirana brigada
22. 2. oklopna brigada (-1)
23. Topniki divizion
24. Protuzrani divizion
25. Inenjerijski bataljun
26. Satnija veze
27. Satnija vojne policije
D) TG - 4
28. Prijedorska mtbr. (-2)
29. 1/1. oklopne brigade
30. 6. sanska brigada (-2)
31. Kozarska brigada
32. 1 bojna VP 1.KK
E) Ostali - snage osiguranja i potpore

33. Krajika mtbr. (-1)
34. Dobojska brigada
35. Teslika brigada
36. Ozrenska brigada
37. Trebavsk brigada
38. 2. posavska brigada
39. 1/1. oklopne brigade
40. 2. krajika brigada
41. 92. mjeovita avij. Brigada
42. 89. raketna brigada
43. 1. map 122 mm
44. 1. tav 130 mm
JERKO ZOVAK 709
POPIS ZEMLJOVIDA
Predlist: Zemljovid - Koridori kroz Bosansku Posavinu, po etapama
Zalist: Zemljovid - Put ivota Republike Srpske
1. Bosanski Brod - 03./04. oujak 1992.

2. Bosanska Posavina - travanj 1992.
3. Bosanska Posavina - 08. svibanj 1992.
4. Bosanska Posavina - 20. sibanj 1992.
5. Bosanska Posavina - 30. svibanj 1992.
6. Bosanska Posavina - 14. lipanj 1992.
10. Bosanska Posavina - 04. srpanj 1992.
11. Bosanska Posavina - 15. srpanj 1992.
12. Bosanska Posavina - 26. kolovoz 1992.
13. Bosanski Brod - 30. rujan 1992. u 07,00 sati
17. Bosanski Brod - 01. listopad 1992. u 03,05 sati
34. Bosanska Posavina - 07. listopad 1992.
POPIS FOTOGRAFIJA
Predsjednici Republika (s lijeva): Slovenije - Milan Kuan, BiH - Alija Izetbegovi, Hrvatske
- Franjo Tuman, Srbije - Slobodan Miloevi, Makedonije - Kiro Gligorov, Crne Gore -
Momir Bulatovi. S jednog od sastanaka na kojima su etiri predsjednika republika nudili
Miloeviu i (drugom oku u glavi) Bulatoviu - konfederalno ureenje Jugoslavije, to
su njih dvojica, odbili. Posljedice tog odbijanja su ratovi na prostoru SFRJ od 1991. do
1995. god. (http://images.google.hr, 22.07.2009.) ................................................................. 41
Slobodan Miloevi i Franjo Tuman imali su 47 slubenih susreta. Od svih, dva su posebno
vana: 26. oujka 1991. godina u Karaorevu i 15. travnja 1991. god. u Tikveu. Na tim
susretima su, navodno, dogovorili naela o meusobnoj podjeli Bosne i Hercegovine. (Foto:
www.google.hr.) ..................................................................................................................... 46
U prvom redu s lijeva: Franjo Tuman, Momilo Krajinik, Slobodan Miloevi i Radovan
Karadi.................................................................................................................................. 61
Zapovjeu general pukovnika Blagoja Adia od 10. 05. 1992. Jugoslovenska narodna
armija (JNA) je na prostoru BiH, preimenovana u Vojsku Republike Srpske (VRS). Za
zapovjednika te vojske imenovan je general potpukovnik Ratko Mladi. Sva materijalno-
tehnika sredstava JNA s 80.000 vojnika, doasnika i asnika su inili okosnicu VRS.
(http://images.google.hr (21.07.2009.) ................................................................................... 63
Zbor narodne garde (ZNG) prethodnik Hrvatske vojske. Prvo postrojavanje na stadionu NK
Zagreb u Zagrebu, 28.05.1991. Zapovjednik ealona Neven Marti predao je predsjedniku
dr. Franji Tumanu prijavak: Gospodine Predsjednie, brigade Zbora narodne garde
spremne su za smotru i prijam zastava. (gore) Slijednik ZNG - Hrvatska vojska (dolje)
(www.braniteljihrvatske.hr).................................................................................................... 65
Armija BiH je formirana od pripadnika TO BiH, Patriotske lige i raznih lokalnih
dobrovoljakih grupa. U obrani Muslimana i BiH patriota od humanog preseljenja i
genocida, Predsjednik predsjednitva BiH Alija Izetbegovi se nije libio u pomo pozvati i
dihad. (images.google.hr) ..................................................................................................... 67
Simboli: hrvatskih, muslimanskih, srpskih i bosansko-hercegovakih postrojbi. .................. 77
Nacionalni lideri u BiH, prije rata: (s lijeva) Hrvat, predsjednik HDZ BiH Stjepan Kljui,
Srbin, predsjednik SDS Radovan Karadi i Musliman, predsjednik SDA Alija Izetbegovi
.............................................................................................................................................. 114
Arkanova Srpska garda u Bijeljini (Foto: http://www.arbeiterfotografie. com) ............... 125
Zapovjednitvo Vukovi sa Vujaka Foto: (www.beli-orlovi.com) ................................... 125
Kreatori Historijskog sporazuma Srba i Muslimana (Foto: http://images.google.hr) ....... 167
Duboac, 1992. (http://broco.blog.hr, 22.07.2009.) ............................................................. 177
Civili koje su ubili JNA i srpski borci 16.04.1992. u G. Kolibama .................................. 193
Grad Bosanski amac 2008. god. (http://www.panoramio.com/photo, 29.07.2009.) .......... 195
Zarobljeni tenkovi JNA ........................................................................................................ 196
Raketni sustav Luna/Frog na paradi JNA u Beogradu (www.leksikon-yu) ......................... 204
Slavonski Brod je proivljavao jedan od najteih trenutaka u svojoj povijesti! U tim
napadima (05.05.1992.) je poginulo 16 osoba, od toga estero djece, ranjeno je 60 osoba, od
toga, 30 teko. (Foto: Darko Jankovi) ................................................................................. 205
Grad Brko (Foto: http://www.panoramio.com/photo/2391976, (29. 07. 2009.) ................. 212
Borci 108. br. HV (Foto: Darko Jankovi) ........................................................................... 216
Borac 3./3A br. HV (Foto: Darko Jankovi) ..................................................................... 216
Borci 1.1./108. br. HV Vraija eta (s lijeva) eljko Mari, Miro Deli, Dalibor Dano,
Mladen Udovi i Robert Bai. (Foto: Darko Jankovi)..................................................... 226
JERKO ZOVAK 711
U Bosanskoj Posavini su Muslimani i Hrvati ratovali protiv zajednikog neprijatelja

Velikosrpskog imperijalizma (Foto: Darko Jankovi).......................................................... 226
Borci 101. br. HVO (Foto: Darko Jankovi) ........................................................................ 227
Borci 101. br. HVO (Foto: Darko Jankovi) ........................................................................ 227
Damija u Gornjim Kolibama 23.04.1992. godine (gore u kutu) sruena je od strane srpskih
snaga. Nova damija, vea i ljepa, je otvorena 02.08.2008. godine (Foto: Senad epan) 234
Policajac tzv. ........................................................................................................................ 244
Vojska tzv. Republike Srpske Krajine (Foto: http://images.google.hr) ................................ 245
Blagosov velikosrpskoj ekspanziji dala ja Srpska pravoslavna crkva. ................................. 255
Topnika priprema 1.K.K. VRS za proboj koridora bila je paklena. ................................ 271
Vojska tzv. Republike Srpske Krajine (Foto: http://images.google.hr) ............................... 271
Grad i rafinerija Modria (Foto: www.dw-world.de, 25.07.2009.) ...................................... 282
Posada tenka 102. br. HVO (Foto: ustupio Tomislav Boi) ............................................... 288
Grad Derventa (http://gdb.rferl.org) ..................................................................................... 293
Crkva i samostan sv. Marka, Plehan prije miniranja ............................................................ 294
Tiskovna konferencija vodstva HVO Bosanske Posavine i SO Slavionski Brod. S lijeva: Iko
Stani, Filip Evi, Petar Jurii. U pozadini (predsjedavaju s lijeva) Mijo Ani, Frano
Piplovi, Jozo Meter i Vinko Begi. Prvi s desna Ivan Brizi. (Foto: Darko Jankovi) ....... 295
Ministar obrane RH Gojko uak (u sredini) Predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik HV dr.
Franjo Tuman (desno) Foto: http://images.google.si .......................................................... 302
VRS je granatirala stadion ''BSK-a'' u Slavonskom Brodu (Foto: Darko Jankovi)............. 311
Zapovjednik Slavonskog bojita, general Petatr Stipeti, amcem prelazi Savu. (Foto:
www.nacional.hr, 22.07.2009.) ............................................................................................ 312
Pukovnik VRS Novica Simi (prvi s lijeva) je na bosansko-posavsko bojite doao iz tzv.
RSK (Okuana) sredinom lipnja 1992. god. Na slici sa naelnikom 108. br. ZNG HV,
pukovnikom Stjepanom Orekoviem (trei s lijeva) i zapovjednikom 3/108. br. ZNG HV,
pukovnikom Antunom Radovanoviem (drugi s ljeva) na zapadno-slavonskom bojitu, u
Medarima, nakon sarajevskog primirja 03. sijenja 1992. god. ........................................ 318
Nakon 17 dana otpora neusporedivo nadmonijem neprijatelju, hrvatsko-muslimanske snage
s narodom su napustile i sam grad Odak. (Foto: http://images.google.hr) .......................... 319
Tenk 124. br. HV je preuzeo Mato Vidovi - Kauboj, zapovjednik OMP 101. br. HVO ... 346
Zapovijednik voda MB-82 mm 4./3./108. br. HV, porunik Viktor ari (desno) upozorava
vojnog kapelana, (upnika iz Donjih Andrijevaca) Nikicu Mihaljevia, na uinkovitost
miniobacake mine 82 mm. (Foto: ustupio V.ari) ............................................................ 353
Boderite. asnici 108. br. HVO u obilasku crte. S lijeva, zapovjednik 2. bojne Bartol
Tunji - Bajac, naelnik stoera Ivo Veseli, operativac 2. bojne Drago Jaki - Brko,
naelnik operative brigade, bojnik Mato Zrimi (Foto: ustupio M. Zrimi) ........................ 359
Grad Gradaac (Foto: www.panoramio.com/photo/2391976, 29.07.2009.)......................... 393
Izviai 3./3./108. br. HV - s lijeva, Ante Peorda (poginuo), Mladen Vuleta i Josip
Lovakovi. ............................................................................................................................ 405
Pripadnici 4./3./108. br. HV (Prepelice) Prvi red s lijeva: zapovjednik Jerko Zovak,
dozapovjednik Ranko Kovai, zapovjednik prateeg voda Vinko Zubak, zapovjednik
5./3./108. br. HV Ivo oga. Drugi red s lijeva: zapovjednik MB voda 82 mm Viktor ari,
Mato Marti, Jozo Kurtui, Ivan imi ........................................................................... 405
Pripadnici Krnjinske brigade 1.KK VRS iznose ranjenog suborca iz borbe. ....................... 428
Nemoni zapovjednici - Slavonskog bojita, general bojnik Petar Stiperti (gore) i Operativne
grupe Istona Posavina pukovnik Vinko tefanek (dolje), Fotografija br. 73 .................. 433
Pripadnici 139 br. HV (Foto: ivjeti u Slavonskom Brodu 1990.-1993.) ............................ 437
Pripadnici 157 br. HV (Foto: ivjeti u Slavonskom Brodu 1990.-1993.) ............................ 437
Sanitetska sluba 36. mtr. bojne (139. br. HV) s lijeva: Marko Andrijevi, Tomislav
Benevi, Milan Bitunjac dr. med., Marcel Marciki dr. med., Slobodan Majstorovi, Branko
Orekovi, Ilija okevi. Korae 1992. godine. (Foto: Ustupio M. Bitunjac) .................... 449
Zapovjednici pratee satnije OMP 108. br. HV Cipelii, natporunik Miroslav Lipovac -
Lipa (lijevo) i satnik Drago Mariji Cokula. .................................................................... 455
Vod MB 82 mm 4./3./108. br. HV povuen iz G. Koliba na rezervni vp. u Krianovo ...... 469
Draenko Kopljar iljo ......................................................................................................... 479
Bosanski Brod 1992. godine (gore) i 2009. (dolje) (Foto: www.nasgrad.com) .................... 489
Borci Krnjinske br. VRS prvi su uli u osvojeni Bosanski Brod 06. listopada 1992. godine.
(Foto: Ustupio bojnik VRS Mika kori) ............................................................................. 496
Most Brodova na Savi. 07.10.1992. godine (Foto: www.panoramio.com) .......................... 503
Most Brodova na Savi. 29.05.2007. godine (Foto: www.panoramio com) ......................... 503
IV. gardijska motorizirana brigada HVO - Sinovi Posavine ............................................. 514
Sprovod hrvatskom borcu (Foto: Darko Jankovi)............................................................... 516
prema dolje, s lijeva na desno (1992. i 2009. god): Gradska knjinica, Trg Ivane Brli
maurani - korzo i Franjevaki samostan u Slavonskom Brodu. ........................................ 521
Brigadir Vinko Vrbanac (lijevo) s v.d. zapovjednikom 108. br. HV, pukovnikom Stjepanom
Orekoviem, vri smotru 108. br. ZNG HV u Kindrovu, listopad 1992. (Foto: D.Jankovi)
.............................................................................................................................................. 521
Brigadir V. tefanek, zap. OGIP govori borcima 108. br. HV (Foto: D.Jankovi) .............. 521
Smotra 108. br. HV u Kindrovu, listopad 1992. God. (Foto: D. Jankovi) .......................... 521
Smotra 108. br. HV u Kindrovu, listopad 1992. God. (Foto: D. Jankovi) .......................... 521
Pariz, 14. Prosinca 1995. god.: Potpisivanje Daytonskog sporazuma. Sjede s lijeva: Slobodan
Miloevi (Srbija), Franjo Tuman (Hrvatska), Alija Izetbegovi (Bosna i Hercegovina);
stoje s lijeva: Felipe Gonzlez (panjolska), Bill Clinton (USA), Jacques Chirac (Francuska),
Helmut Kohl (Njemaka), John Major (Engleska), Viktor Chernomyrdin (Rusija). (Foto:
www.aref.de) ........................................................................................................................ 521
Sjedite Vlade Republike Srpske, Banja Luka 2009. godine................................................ 521
POPIS DOKUMENATA
Dokument br. 1 Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna

(www.slobodanpraljak.com) .................................................................................................. 97
Dokument br. 2 Obavijest Bobana - Tumanu, o uspostavi HZ HB
(www.slobodanpraljak.com) ................................................................................................ 100
Dokument br. 3 Sporazum Boban - Karadi, priopenje za javnost
Dokument br. 4 Gojko uak inzistira na odranju tri vojske u BiH
Dokument br. 5 Zapovijed zapovjednika HVO, gen. Ante Rose .......................................... 148
Dokument br. 6 Proglas zapovjednika HOS-a, puk. Blaa Kraljevia ................................. 149
Dokument br. 7 M. Boban objavio formiranje drave u dravi (www.slobodanpraljak.com)
.............................................................................................................................................. 155
Dokument br. 8 Dodatak sporazumu RH i BiH (www.slobodanpraljak.com) ..................... 161
Dokument br. 9 Dokument kleevete ili jo jedno uzaludno upozorenje? (
www.slobodanpraljak.com) .................................................................................................. 179
JERKO ZOVAK 713
Dokument br. 10 Pismo srpskog vojnika, prijatelju ............................................................. 192

Dokument br. 11 Krizni tab opine Bosanski Brod lojalan legalnim i legitimnim organima
BiH ....................................................................................................................................... 194
Dokument br. 12 SZUP o ponaanju JNA u Bosanskoj Posavini (www.slobodanpraljak.com)
.............................................................................................................................................. 211
Dokument br. 13 SIS o komadanju BiH (www.slobodanpraljak.com) ............................. 223
Dokument br. 14 Privremena mjera ili krajnji cilj? (www.slobodanpraljak.com) ................ 236
Dokument br. 15 VRS koncentrira svoje snage za proboj koridora
Dokument br. 16 Primjer samovolje ili namjerne opstrukcije OGIP-a, na bojitu
Dokument br. 17: Mladen Kruljac odbio zapovijed o povlaenju (www.slobodanpraljak.com)
.............................................................................................................................................. 279
Dokument br. 18: 127.br. HV nee ui na bojite, a 123.br. HV e ga neplanski napustiti
Dokument br. 19 Prilog : Linije zapovijedanja ne funkcioniraju (www.slobodanprljak.com)
.............................................................................................................................................. 285
Dokument br. 20 Deset dana nakon proboja koridora VRS, osam dana nakon gubitka
Modrie, tri dana nakon gubitka Dervente i sedam dana prije gubitka Odaka, (u naletu
srpskih snaga) Ministar obrane RH javno izdaje imperativnu Uputu o zabrani uporabe HV-
a izvan granica RH. (sic!) (www.slobodanpraljak.com)....................................................... 303
Dokument br. 21 Obrazloenje odluke za povlaenje na Obodniu kanal ............................. 310
Dokument br. 22 Nakon ukove Upute za povlaenje HV-a (i) iz Bosanske Posavine,
izdan, ponien i obeshrabren, HVO je u povlaenju. (www.slobodanpraljak.com) ............. 313
Dokument br. 23 ................................................................................................................... 338
Dokument br. 24 General Praljak potvruje tonost dijela sadraja albe brigadira Ive Petria.
Dokument br. 25 Izvadak iz zapovijedi zapovjednikaTG-3 za napad na Kostre ............... 347
Dokument br. 26 Uputa generala Slobodana Praljka - (www.slobodanpraljak.com) ....... 360
Dokument br. 27 Nareenje o podjeli ratnog plijena (Lisica n.d. 124. Str.) ..................... 383
Dokument br. 28 elnici Bosanske Posavine, dvadeset dana prije gubitka ......................... 385
Dokument br. 29 Problemi sa smjenom 108. br. HV, na njenom predzadnjem terenu.
Dokument br. 30 Oko 2000 tisue boraca (101. i 103 br. HVO) prima plau, ..................... 395
Dokument br. 31 Izvadak iz dnevnika veze 108. Br. HV ..................................................... 414
Dokument br. 32 General Stipeti pokree istrage, uzalud (www.slobodanpraljak.com) .... 422
Dokument br. 33 Stanje topnikih orua i streljiva, pet dana prije gubitka.......................... 427
Dokument br. 34 Izvadak iz Dnevnika veze 108. br. ZNG HV (www.slobodanpraljak.com)
.............................................................................................................................................. 466
Dokument br. 35 iz Ratnog dnevnika 108. br. ZNG HV (www.slobodanpraljak.com) ....... 474
Dokument br. 36 Vanredno izvjee u pitanju su sati (www.slobodanpraljak.com) 475
Dokument br. 37 Vojnici 102. br. HVO (Odak) odbijaju ii (iz Oraja) u Bosanski Brod.
.............................................................................................................................................. 480
Dokument br. 38 Zapovijednik OZ Osijek suspendira zapovijednika 108. br.HV
Dokument br. 39 asnici 108. br. HV protiv smjene svog zapovijednika
Dokument br. 40 uak: Dio inozemnih medijaprozirnim kalkulacijamakatastrofino

stanje krivo predstavlja izmiljenom hrvatsko-srpskom nagodbom. Za sve je kriv
nedjelotvoran europski i svjetski politiki sustav. (www.slobodanpraljak.com) .............. 521
Dokument br. 41 Izvjee komisije OZ Osijek o 3. A br. HV .......................................... 521
Dokument br. 42 Izvjee komisije OZ Osijek o 108. br. HV.............................................. 521
Dokument br. 43 Izvjee o padu Bosanskog Broda, Stipeti - Tumanu 1994................... 521
Dokument br. 44 Potpisi lanova komisije (Izvor: privatni arhiv jednog hrvatskog generala.
Kopija cijelog dokumenta u posjedu autora.) ....................................................................... 521
POPIS TABLICA
Nacionalna struktura profesionalnog zapovjednog kadra u JNA (Javor., n.d. str. 88.) .......... 35
Nacionalna struktura stanovnitva u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna po
novoformiranim opinama (www.slobodanpraljak.com) ..................................................... 101
Nacionalna struktura stanovnitva u osam opina BiH 1991. godine. Izvor: Pregled broja
stanovnika, domainstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava - Prvi rezultati popisa 1991.,
Sarajevo 1991. (www. slobodanpraljak. com) ..................................................................... 102
Nacionalna struktura stanovnitva u HZ Bosanska Posavina po novoformiranim opinama.
Razlika: Ukupno - (Hrvati + Muslimani + Srbi) = Ostali 10.026 (www. slobodanpraljak.
com) ...................................................................................................................................... 102
Temeljem popisa stanovnitva BiH - izradio J. Zovak ......................................................... 129
Temeljem izvornika izradio Jerko Zovak, Izvor: (www.slobodanpraljak.com) ................... 262
Demobilizirani vojni obveznici HV-a na dan 06.08.1992. godine (www.slobodanpraljak.com)
.............................................................................................................................................. 342
Gubici u ljudstvu od 01.09. do 01.10. 1992. god. na bosansko-posavskom bojitu
Temeljem izvornika tablicu izradio J. Zovak ....................................................................... 516
Temeljem izvornika (www. idc.org.ba ) tablicu izradio J. Zovak ........................................ 517
Temeljem prethodno navedenih izvora, tablicu izradio J. Zovak ......................................... 519
Temeljem prethodno navedenih izvora, tablicu izradio J. Zovak ......................................... 520
Komentar na Zakljuak Komisije VNO (Republika razina - Lokalna razina) (Tablicu
izradio J. Zovak) ................................................................................................................... 521
JERKO ZOVAK 715
POPIS SKICA
Skica zarobljavanja boraca 2/108. br. HV (30.09.1992. u Zboritu), koju je tijekom,

ispitivanja, priloio Zapovjednik 108. br. HV, pukovnik Stanislav Sori.
POPIS SHEMA
Shema ustroja 1.KK VRS tijekom operacije Koridor 92. (Izradio: J. Zovak).................. 86
OG Istona posavina s crtama borbenog zapovijedanja (Izradio J.Zovak) ............................. 91
KAZALO POSTROJBI
1. Krajiki korpus, 9, 74, 244, 247, 248, 108.br. HVO (Branska brigada), 90
249, 250, 251, 266, 268, 269, 276, 109.br. HV, 561, 636
281, 305, 493, 707, 708, 711, 715, 719 109.br. HVO Doboj (dijelovi- Derventa-
1. map 122 mm, 708 Kotorsko), 78, 432, 545, 561, 636, 706
1. oklopna brigada, 249 111.br. HV, 636
1. tav 130 mm, 708 121.br. HV, 300, 492
101.br. HVO (Bosansko-brodska 122.br. HV, 300
brigada), 88, 359, 361, 371, 383, 400, 123.br. HV, 640, 713
404, 464, 542, 543 127.br. HV, 713
102.br. HV, 639 132.br., 231
102.br. HVO (Odaka brigada), 78, 89, 135.br. HV, 637
545, 612, 635, 639, 706, 707 150.br. HV, 636
103.br. HV, 542, 544, 561, 636 153.br. HV, 380, 634
103.br. HVO (Derventska brigada), 78, 157.br. HV, 300, 301, 639
88, 191, 542, 543, 544, 545, 547, 561, 16. krajika mtbr., 250, 707
628, 636, 706, 707 17. Korpus, 84, 196
104.br. HV, 300 19. MPOAD, 707
104.br. HVO (Bosansko-amaka 2. krajika brigada, 249, 708
brigada), 78, 300, 548, 706, 707 2. Krajiki korpus, 74
105.br. HV, 344, 636 2. posavska brigada, 708
105.br. HVO (Modrika brigada), 78, 90, 2.br., 328, 424, 469, 695, 707
344, 545, 636, 706, 707 2.MAD, 706
106.br. HV, 545, 636 3.br., 10, 277, 291, 464, 695
106.br. HVO (Oraka brigada), 78, 90, 3.MAD, 707
387, 535, 545, 548, 636, 706 302. LoB, 707
107.br. HVO (Gradaaka brigada), 78, 37.in.pont.b., 707
706 65. LARD, 707
108.br. HV, 1, 9, 10, 208, 221, 300, 301, 89. raketna brigada, 708
381, 506, 515, 539, 561, 634, 636, 92. mjeovita avij. Brigada, 708
637, 638, 711, 712, 713, 719, 755 Beli orlovi, 81
bojna, 81, 248, 708 Prijedorska mtbr., 708

Dobojska brigada, 248, 708 Prnjavorska brigada, 248, 329, 400, 708
Drinski korpus, 74 Protuzrani divizion, 708
Dubika brigada, 632, 708 Samostalna bojna Korae, 78, 88, 542,
Garda, 85 543, 547
Hercegovaki korpus, 74 Sarajevsko-romanijski korpus, 74
Istono-bosanski korpus, 74, 247, 248, Satnija veze, 708
266, 269, 276, 493 Satnija vojne policije, 708
Kozarska brigada, 708 Teslika brigada, 248, 708
Krnjinska brigada, 248, 274, 281, 560, Topniki divizion, 708
632, 708 Uskoka satnija, 88, 707
Laktaka brigada, 248, 707 VP - Vojna policija, 78, 200, 208, 242,
MUP Modria, 707 248, 268, 289, 290, 300, 306, 308,
Odred Tolisa, 707 328, 366, 368, 369, 377, 398, 573,
Odred Vranjak, 707 620, 705, 707, 708, 719
Osinjska brigada, 248, 274, 329, 560, VP 1.KK, 248, 707, 708
632, 708 VP OG Doboj, 248, 707
Ozrenska brigada, 248, 708 Vujaka brigada, 248, 291, 420, 708
KAZALO OSOBNIH IMENA
Abdi Fikret, 132, 136, 182, 219 Bai Jerko, 502, 585, 586, 711
Adi Blagoje, 74, 135, 136, 710 Bai Robert, 502, 585, 586, 711
Agoti Imra, 110, 336, 576 Begi Filip, 59, 102, 185, 203, 219, 220,
Andrijevi Marko, 423, 449 233, 344, 346, 373, 467, 589, 616,
Aneli Marko, 105, 106, 107, 108 617, 635, 640, 667, 711, 733
Ani Miroslav, 79 Begi Vinko, 59, 102, 185, 203, 219, 220,
Ani Mijo, 190, 220, 242, 372, 373, 674, 233, 344, 346, 373, 467, 589, 616,
711, 735 617, 635, 640, 667, 690, 711, 733
Arbanas Ivica, 380 Benevi Tomislav, 522, 712, 733
Avramov Smilja, 46, 48, 49, 50, 51, 52 Bilandi Duan, 46, 49, 50, 53, 731, 733
Babi Marko, 13, 40, 48, 76, 82, 342, Bildt Carl, 668, 690
498, 603, 731 Bili Ivan, 98, 110, 111, 116, 157, 172,
Babi Milan, 13, 40, 48, 76, 82, 342, 498, 173, 180, 281, 346, 423, 635, 732, 733
603, 731 Bili Josip, 98, 110, 111, 116, 157, 172,
Babi eljko, 13, 40, 48, 76, 82, 342, 498, 173, 180, 281, 346, 423, 635, 732, 733
603, 731 Biserko Sonja, 44, 103, 114, 133, 137,
Babi eljko - Babac, 13, 40, 48, 76, 82, 138, 185, 186, 187, 193, 231
342, 498, 603, 731 Bismarck Otto, 71
Bakalec Edo, 501, 530 Bitunjac Milan, 423, 449
Balti Stanko, 331, 332, 376, 377, 420 Blaki Tihomir, 50
Barei Ljubomir, 368 Blaanovi Stjepan, 171, 180, 190
Barii eljko, 172, 346, 599, 608, 733 Blaevi Jozo, 348, 358, 467, 486, 488
Basarac Ivan, 8, 237, 276, 277, 280, 284, Blaevi Mato, 348, 358, 467, 486, 488
291, 357, 559, 570, 573, 574, 578, Boban Mate, 7, 43, 56, 60, 99, 100, 121,
598, 605, 619, 642, 671, 672, 694 123, 126, 139, 140, 141, 142, 144,
JERKO ZOVAK 717
148, 155, 156, 162, 167, 205, 209, osi Ivica, 32, 39, 105, 106, 107, 108,
223, 233, 253, 356, 526, 621, 635, 109
640, 642, 648, 649, 650, 658, 663, urguz, 421
667, 668, 673, 680, 685, 689, 690, uri Ivan, 380
696, 712 Dano Dalibor, 711
Bobetko Janko, 576 Davidovi Dimitrije, 22
Boras Franjo, 58, 59, 131, 182, 648 Dedijer Borivoj, 38, 39
Bori Grujo, 74 Dedijer Jevto, 38, 39
Bonjakovi Pavo, 108, 543 Dedijer Milica, 38, 39
Boi Tomislav, 221, 222, 275, 288, 304, Dedijer Stevan, 38, 39
334, 344, 358, 402, 572, 711, 733 Dedijer Vladimir, 38, 39
Brajkovi Marko, 199, 337, 588, 625 Deli Miro, 711
Broz Josip, 32 Delimustafi Alija, 628
Broz Josip Tito, 32, 52, 116, 137, 581 Devedi Haso, 358
Bulatovi Miodrag, 32, 710 Didakovi Ivan, 403
Bulatovi Miodrag - Bule, 32, 41 Dikanovi Dragan, 10, 573, 578, 579,
Bulatovi Momir, 32, 41, 710 580, 634
Buri Dinko, 225 Dimitrijevi Dragutin, 25, 38
Butros Butros Ghali, 152 Dimitrijevi Dragutin Apis, 25, 38
Chernomyrdin Viktor, 655, 712 Dodik Milorad, 649, 650, 658
Chirac Jacques, 654, 655, 712 Dojl Kolem, 136
Churhill Winston, 72 Doko Jerko, 135, 146, 230, 243
Cindri Ivan, 12 Drago Jaki, 105, 134, 207, 225, 359,
Clausewitz Carl, 21, 72 368, 380, 402, 442, 711, 712
Clinton Bill, 654, 655, 712 Drakovi Vuk, 32, 37, 61
Crni ore, 82 Durakovi Nijaz, 657
Cutileiro Jose, 54, 668, 690 Duspara Mirko, 2, 415, 488
Cvetkovi Dragia, 50, 61 Duan Silni, 46, 49, 50, 299, 731, 733
Cviji Jovan, 24, 25, 39 ilas Milovan, 39
ali Luka, 242 ini Zoran, 38
eleketi Milan, 247, 251 oga Ivo, 402, 486, 488, 502, 514, 598,
ermak Ivan, 10, 93, 105, 106, 107, 108, 600, 638, 640, 711, 733
109, 110, 326, 357, 367, 571, 576, uki, 74, 247, 251, 252, 332, 392, 421,
577, 580, 581, 582, 583, 584, 585, 487, 582
586, 587, 588, 589, 590, 591, 592, uki Borivoje, 74, 247, 251, 252, 332,
593, 594, 595, 596, 597, 598, 599, 392, 421, 487, 582
600, 601, 605, 606, 607, 608, 609, uki ore, 74, 247, 251, 252, 332, 392,
610, 611, 612, 613, 614, 615, 616, 421, 487, 582
618, 619, 622, 623, 624, 625, 626, urii Pavle, 29
627, 628, 629, 631, 642, 669, 670, uro Trivanovi, 10, 171, 366, 520, 634,
671, 672, 692, 694 642, 702
erni Josip, 501, 530, 562, 570 Efendi Hasan, 134
ubrilovi Vasa, 25, 26 Ekmei Milorad, 32
uljak Zdenko, 573, 621, 635 Ereiz Ilija, 105, 109
uljak Zvonimir, 573, 621, 635 Evi Filip, 185, 220, 711
utura Dinko, 12 Feldi Franjo, 337, 381, 552, 576, 577,
osi Dobrica, 32, 39, 105, 106, 107, 578, 579, 580, 583, 584, 585, 586,
108, 109 587, 589, 590, 592, 593, 596, 597,
599, 601, 602, 603, 604, 605, 610, Ivan Karaka, 10, 12, 57, 61, 98, 105,
611, 614, 630, 631, 641 110, 111, 112, 116, 118, 119, 150,
Filipovi Muhamed, 108, 163, 164 157, 176, 182, 185, 201, 207, 220,
Franc Slavko, 307, 460, 634 233, 237, 241, 243, 277, 292, 318,
Francikovi Drago, 368 343, 346, 350, 351, 353, 368, 372,
Franklin Delano Roosevelt, 72 373, 380, 403, 440, 460, 500, 573,
Frantisek Zach, 23 574, 576, 634, 642, 670, 692, 711,
Gali Stanislav, 74 732, 733
Garaanin Ilija, 23 Ivan ivkovi, 10, 12, 57, 61, 98, 105,
Gari Ilija, 119 110, 111, 112, 116, 118, 119, 150,
Gavri Budimir, 74, 487 157, 176, 182, 185, 201, 207, 220,
Gavrilovi oko, 119 233, 237, 241, 243, 277, 292, 318,
Gligorov Kiro, 41, 46, 53, 710 343, 346, 350, 351, 353, 368, 372,
Gogi Mato, 150 373, 380, 403, 440, 460, 500, 573,
Golubii Mijo, 79, 403, 497, 498, 499, 574, 576, 634, 642, 670, 692, 711,
733 732, 733
Golubii Mijo - Baa, 79, 403, 497, 498, Ivankovi Stipo, 105, 220, 241, 620
499, 733 Izetbegovi Alija, 7, 41, 47, 53, 54, 55,
Golubovi Vp, 32, 391 56, 66, 67, 96, 114, 115, 118, 126,
Golubovi Vp Odak, 32, 391 131, 132, 133, 137, 139, 151, 152,
Golubovi Zagorka, 32, 391 153, 154, 155, 156, 158, 159, 161,
Gonzlez Felipe, 655, 712 164, 166, 167, 185, 231, 375, 467,
Goreta Damir, 380 493, 499, 617, 621, 648, 654, 655,
Grani Goran, 616 667, 689, 710, 712
Grbavac Ivan, 368 Jankovi Savo, 77, 87, 92, 205, 216, 226,
Greguri Franjo, 142, 277, 292, 318, 609, 227, 311, 516, 710, 711, 712, 733, 735
613, 614 Jarnjak Ivan, 118, 119, 182, 185, 219,
Greguri Tomo, 142, 277, 292, 318, 609, 233, 243, 277, 292, 318, 346, 350,
613, 614 351, 353, 372, 373, 501, 576, 627
Gruba Radovan, 74 Jean-Paul Sartre, 72
Grubor Mio, 74 Jelini Boro, 573, 619
Gvero Milan, 74 Jelini Mirko, 573, 619
Hadi Goran, 40 Jerkovi Vladimir, 522
Hadimuratezi Mervana, 158 Jezidi Berislav - Beco, 246, 263, 291,
Halilovi Sefer, 116 292, 315, 322, 350, 376, 427, 454,
Halkijevi Boro, 335, 370, 380 465, 467, 468, 478, 501
Harambai August, 10 Joseph De Maistre, 72
Haranji Mijo, 573 Josip entija, 10, 32, 46, 49, 50, 53, 93,
Hebib Avdo, 171 104, 105, 118, 119, 172, 173, 176,
Hitler Adolf, 38, 39 182, 185, 219, 233, 243, 246, 277,
Holbrooke Richard, 657 292, 294, 306, 318, 342, 343, 344,
Horacije, 72 346, 350, 351, 353, 372, 373, 391,
Hrka Zlatko, 10, 206, 580, 581, 582, 482, 501, 522, 530, 562, 568, 569,
583, 584, 673, 696 570, 575, 576, 711, 733
Hrka Zlatko - igi, 10, 206, 580, 581, Josipovi Ana, 276, 519
582, 583, 584, 673 Jovi Borislav, 36, 44, 45, 48, 731
Ignatijevi Ibro, 71 Juki Perica, 627, 652
Isakovi Antonije, 32 Juri Perica, 112, 220, 526, 615, 667, 690
Isakovi Antonije Lule, 32 Jurii Marko, 220, 241, 711
JERKO ZOVAK 719
Juriinac Damir, 207 Kova Branko, 574

Jurjevi Stjepan, 10, 602, 603, 604, 605, Kovai Ranko, 711
631 Kozina Ante, 105, 107, 243
Jovanovi Vladislav, 186 Krajinik Momilo, 40, 42, 99, 163, 164,
Kali eljko, 284, 291, 640, 642 710
Kapular Ivan, 343 Kraljevi Bla, 150, 712
Kamerer Branko, 199 Krei Marinko, 465
Karadi Radovan, 7, 22, 24, 40, 42, 43, Krijan Ljubo, 346
54, 60, 66, 96, 103, 114, 115, 118, Krlea Mirosla, 71, 72, 119, 675, 735
121, 123, 126, 136, 139, 140, 141, Krnjevi Juraj, 61
142, 143, 148, 150, 156, 162, 163, Kruljac Mladen, 8, 279, 280, 713, 733
164, 166, 167, 205, 209, 223, 233, Kuan Milan, 41, 710
243, 253, 356, 526, 625, 635, 648, Kukanjac Milutin, 136, 137
649, 658, 663, 667, 673, 680, 685, Kupreak Filip, 180
689, 696, 710, 712 Kutlei Vladan, 50
Karadi Vuk, 7, 22, 24, 40, 42, 43, 54, La Bruyere, 72
60, 96, 103, 114, 115, 118, 121, 123, Lackovi Mato, 9, 530, 531, 571
126, 136, 139, 140, 141, 142, 143, Lasi Ante, 29, 114, 115
148, 150, 156, 162, 163, 164, 166, Lasi ore, 29, 114, 115
167, 205, 209, 223, 233, 243, 253, Laui Mato, 93, 306
356, 526, 625, 635, 648, 649, 658, Lazi ika, 38
663, 667, 673, 680, 685, 689, 696, Lepan Andrija, 144, 224, 306, 346, 423,
710, 712 543, 635, 733
Karaorevi Aleksandar, 38, 61 Leroti Zvonko, 50, 51, 58
Karaorevi Pavle, 38, 61 Lipovac Blaan, 82, 105, 106, 107, 108,
Karaka Ivan, 368 109, 220, 488, 638, 712
Kecerin Josip Kec, 246, 294, 482, 733 Lisica Slavko, 8, 9, 13, 16, 74, 75, 87,
Kecmanovi Nenad, 152 124, 217, 241, 247, 251, 260, 261,
Kelava Miroslav, 403, 534, 537 267, 268, 274, 275, 280, 281, 290,
Keleevi Boko, 74, 247, 251, 252 291, 294, 307, 322, 324, 327, 329,
Kenneth Scott, 49 330, 331, 332, 347, 349, 351, 352,
Kevo Mario, 12, 515, 523, 731 376, 377, 383, 400, 404, 420, 421,
Kilibarda Novak, 103 424, 429, 495, 497, 498, 499, 510,
Klai Bratoljub, 103, 298, 326, 663, 735 511, 632, 675, 676, 686, 698, 699,
Kljaji Ilija, 344, 346, 350, 370, 500, 621 700, 713, 731, 733
Kljuji Stjepan, 112, 114, 165, 166 Lonarevi Mirko, 14, 180, 733
Koba Franjo, 192, 208, 220, 241, 345, Lovri Drago, 321, 348, 380
492, 499 Luci Josip, 55, 93, 107, 261, 306, 333,
Kohl Helmut, 654, 655, 712 374, 558, 576, 577, 578, 579, 580,
Koji Nedeljko, 329, 536 584, 586, 587, 590, 593, 594, 602,
Kolak (Brigadir), 370, 375, 401, 423, 444, 603, 604, 605, 616, 618, 629, 631,
465, 479, 500, 535, 547, 552, 608, 669, 692, 731
612, 639 Luci Predrag, 55, 93, 107, 261, 306, 333,
Koljevi Nikola, 40, 58, 131, 132, 133, 374, 558, 576, 577, 578, 579, 580,
163, 164, 166, 187, 231, 648 584, 586, 587, 590, 593, 594, 602,
Kopljar Draenko iljo, 402, 465, 479, 603, 604, 605, 616, 618, 629, 631,
486, 583,712 669, 692, 731
Kosti Branko, 135 Luki Vitomir, 648
Kotunica Vojislav, 32, 37, 39 Maek Vlatko, 50, 61
Maarevi Mato, 220 Milievi Jozo, 106

Maji Drago, 105, 109, 203, 224, 225, Miloevi Slobodan, 21, 33, 36, 37, 39,
230, 233, 242, 243, 276, 374, 620 40, 41, 46, 47, 48, 49, 50, 52, 54, 55,
Maji Zlatko, 105, 109, 203, 224, 225, 62, 113, 139, 142, 143, 150, 166, 168,
230, 233, 242, 243, 276, 374, 620 375, 648, 649, 650, 654, 655, 657,
Major John, 654, 655, 685, 712 667, 689, 710, 712
Majstorovi Slobodan, 712 Milovanovi Manojlo, 74
Manoli Josip, 46, 48, 49, 104, 105, 118, Milovi Ante, 106
119, 176, 182, 185, 219, 233, 243, Miljavac Pavle, 372, 375, 377, 378, 380,
277, 292, 318, 346, 350, 351, 353, 642, 673, 695
356, 372, 373, 501, 569, 576 Miljkovi Slobodan, 211
Mao Ce Tung, 71 Mii Jozo 71, 82, 402
Marciki Marcel, 712 Mii ivojin, 71, 82, 402
Mareti Dragan, 74 Mladi Ratko, 74, 87, 121, 510, 625, 635,
Mari Marijan, 59, 233, 711 664, 676, 677, 686, 699, 700, 710
Mariji Drago - Cokula, 207, 402, 712 Moljevi Stevan, 24, 27, 29, 30, 39
Marini Zdravko - Babura, 172, 346, 488 Mori Joko, 629
Marinkovi (Bg-B.Luka), 420 Nedi Milan, 38
Markovi Ante, 32, 38, 41, 46, 47, 50, 90, Obradovi Dositej, 22
190, 390 Oljaa Mladen, 329, 330, 331
Markovi Mihailo, 32, 38, 41, 46, 47, 50, Omerbai evko, 219
90, 190, 390 Orekovi Branko, 10, 282, 403, 506,
Markovi Ratko, 32, 38, 41, 46, 47, 50, 534, 537, 571, 583, 595, 596, 597,
90, 190, 390 598, 599, 600, 601, 711, 712
Marojevi Radmilo, 32 Orekovi Stjepan, 10, 282, 318, 403,
Marti Luka, 65, 105, 106, 107, 108, 150, 506, 534, 537, 571, 583, 595, 596,
244, 251, 514, 535, 710, 711 597, 598, 599, 600, 601, 711, 712
Marti Neven, 65, 105, 106, 107, 108, Owenov David, 668
150, 244, 251, 514, 535, 710, 711 Pani ivota, 137
Matanovi Ivica, 172, 191, 220, 221, 344, Pai Nikola, 26, 38, 420
346, 544 Paveli Ante, 39
Matanovi Zvonko, 172, 191, 220, 221, Pavi Zvonimir, 49, 350, 370
344, 346, 544 Pejanovi Milan, 152
Matkovi Anto, 2, 105 Pelivan Jure, 135
Medakovi Dejan, 32, 38 Perkovi Ivica, 10, 93, 242, 306, 318,
Mesi Stjepan, 41, 46, 48, 49, 53, 178, 342, 343, 344, 346, 350, 351, 353,
576 373, 391, 501, 568, 570, 575, 669,
Meter Jozo, 10, 230, 233, 337, 338, 346, 692, 733
571, 620, 624, 625, 626, 627, 628, Perkovi Josip, 10, 93, 242, 306, 318,
629, 630, 631, 711, 733 342, 343, 344, 346, 350, 351, 353,
Mievi Miro, 207 373, 391, 501, 568, 570, 575, 669,
Mihailovi Kosta, 24, 27, 29, 32 692, 733
Mihajlovi Dragoljub Draa, 39, 50, 51, Petkovi General, 49
52 Petri Ivo, 8, 14, 103, 104, 106, 109, 111,
Mihajlovi Kosta, 39, 50, 51, 52 117, 118, 180, 181, 186, 191, 198,
Mijaevi Ivan, 201 333, 335, 338, 339, 576, 587, 588,
Miji Ivo, 171, 172, 173, 346, 395, 488, 618, 624, 713
515, 519, 638, 733 Piplovi Frane, 230, 337, 338, 346, 467,
Mikuli Marinko, 337 523, 571, 627, 711, 732, 733
JERKO ZOVAK 721
Plavi Biljana, 132, 133, 163, 164, 182, Skoaji Milorad, 74

186 Sokovi Pavo, 10, 79, 220, 233, 261,
Pohara Armin, 584, 600, 635 337, 338, 346, 357, 365, 571, 577,
Pop Josip, 501, 530 587, 588, 589, 590, 591, 592, 593,
Popovi Vasilj, 16 594, 609, 613, 614, 615, 616, 618,
Praljak Slobodan, 8, 93, 306, 334, 335, 619, 622, 623, 627, 642, 670, 673,
339, 357, 359, 361, 570, 571, 575, 692, 696
576, 577, 633, 642, 669, 670, 671, Sokovi Zdravko, 10, 79, 220, 233, 261,
672, 674, 692, 694, 697, 713 337, 338, 346, 357, 365, 571, 577,
Prebeg Zlatko, 10, 454, 531, 532, 571, 587, 588, 589, 590, 591, 592, 593,
582, 608, 733 594, 609, 613, 614, 615, 616, 618,
Predojevi (Sanski Most), 420 619, 622, 623, 627, 642, 670, 673,
Prgomet Drago, 225, 442, 515, 516, 520 693, 696
Pribievi Svetozar, 39 Sokol Smiljko, 50
Princip Slavko, 243 Sori Stanislav - Stana, 9, 10, 11, 381,
Prkain Ante, 172, 173, 178, 183, 373, 386, 460, 478, 479, 482, 506, 511,
733 535, 538, 547, 551, 571, 582, 591,
Prodan Ivo, 515, 516 594, 596, 642, 671, 673, 694, 695,
Pulji Vinko, 657 715, 733
Purgari Brigadir, 379 Spremo Vlado, 74
Raci Punia, 39 Stani Iko, 8, 57, 59, 190, 203, 220, 221,
Radi Antun, 39, 576 230, 233, 237, 243, 290, 338, 344,
Radi Jure, 39, 576 374, 583, 615, 620, 623, 626, 629,
Radi Stjepan, 39, 576 635, 639, 711, 733
Radovanovi Miroslav, 82, 173, 176, 207, Stani Perija, 8, 57, 59, 190, 203, 220,
318, 711 221, 230, 233, 237, 243, 290, 338,
Radovanovi Antun - Tunja, 82, 173, 176, 344, 374, 583, 615, 620, 623, 626,
207, 318, 711 629, 635, 639, 711, 733
Ragu Vitomir, 162, 648 Stipeti Petar, 2, 10, 11, 12, 14, 16, 92,
Raji Jovan, 22 110, 187, 241, 261, 291, 292, 298,
Rakovi Jovan, 40 299, 306, 308, 311, 312, 314, 321,
Ratzel Friedrich, 126 324, 325, 333, 335, 338, 344, 345,
Relji Smiljan, 276, 277, 292, 315, 318, 371, 379, 380, 384, 386, 388, 392,
343, 344, 346, 350, 351, 353, 357, 421, 422, 432, 441, 443, 445, 454,
370, 372, 373, 391, 501 464, 481, 492, 499, 500, 501, 506,
Rolland Romain, 72 516, 563, 564, 570, 571, 573, 583,
Romi Renato, 276 586, 587, 588, 591, 597, 598, 599,
Roosevelt Franklin, 72 607, 614, 619, 625, 628, 630, 640,
Roso Ante, 107, 148, 526, 667, 689 642, 663, 669, 670, 671, 680, 685,
Rotterdamski Erazmo, 72 691, 692, 693, 694, 711, 713, 714, 733
Ruoji ore, 119 Stojanovi Duan, 24, 195, 211, 268, 731
Sartre Jean-Paul, 72 Stoltenberg Thorvald, 668, 691
Selimovi Mea, 12, 424, 523 Stublinovi, Pukovnik, 182
Sigmund Graff, 71 Supilo Frano, 38, 178, 732
Silajdi Haris, 658 abanovi Mesud, 219
Simi Novica, 12, 74, 81, 83, 85, 87, 219, arini Hrvoje, 48, 53, 351, 353, 576, 629
241, 244, 247, 249, 251, 252, 269, eri Tomislav, 242
274, 294, 318, 510, 514, 546, 550, eelj Vojislav, 37, 133
675, 676, 698, 699, 711, 733 iber Stjepan, 134
imi Drago, 155, 173, 454, 574, 711, Tomljenovi eljko, 277, 292, 318, 346,
732 350, 351, 353, 372, 373, 501, 576
imunovi Zdravko, 10, 402, 403, 415, Tonkovi Pukovnik, 106
533, 571, 573, 608, 638 Trifunovi Milan, 119
kori Miko, 12, 249, 329, 400, 420, 493, Trivanovi uro, 233
495, 496, 712, 733 Tubi Branko, 298, 501
krabalo Zdenko, 576 Tuman Franjo, 14, 41, 46, 47, 48, 49, 50,
kulja Boro, 119 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 64,
okevi Ilija, 712 65, 98, 99, 100, 103, 104, 110, 111,
pegelj Martin, 8, 110, 326, 327, 336, 112, 114, 116, 118, 119, 124, 139,
363, 368, 503, 576, 633 143, 144, 151, 153, 154, 156, 157,
tark Mirko, 573 158, 159, 161, 167, 168, 176, 182,
tefanek Vinko, 10, 12, 79, 123, 173, 185, 219, 233, 241, 243, 277, 292,
183, 198, 199, 202, 205, 209, 213, 318, 349, 351, 353, 375, 381, 568,
217, 218, 221, 222, 231, 233, 261, 618, 619, 621, 626, 628, 642, 645,
263, 277, 291, 298, 305, 306, 307, 647, 648, 649, 650, 654, 655, 658,
308, 312, 314, 321, 324, 325, 328, 666, 667, 668, 673, 688, 689, 691,
335, 337, 348, 357, 358, 374, 379, 696, 710, 711, 712, 714, 732
386, 388, 396, 424, 427, 441, 464, Tunji Bartol, 359, 711
465, 467, 478, 479, 482, 483, 486, Tus Anton, 8, 14, 92, 106, 110, 191, 199,
492, 506, 536, 543, 552, 570, 571, 261, 277, 280, 306, 326, 327, 363,
573, 574, 582, 585, 586, 588, 591, 368, 374, 375, 381, 388, 516, 562,
596, 598, 599, 603, 605, 606, 607, 569, 576, 588, 629, 642, 669, 671,
608, 609, 610, 611, 612, 613, 619, 672, 692, 694, 733
624, 626, 628, 630, 642, 663, 669, Udovi Mladen, 711
671, 672, 685, 692, 694, 711, 712, 733 Vance Cyruse, 668, 690
tokovi Franjo, 10, 502, 584, 585, 603, Vasi Dragia, 29
631 Veki Ivan, 105, 119, 176, 182
ubai Ivan, 52, 61 Velikovi, major, 230
uak Gojko, 9, 14, 15, 93, 105, 106, 107, Vidovi Mato Kauboj, 436, 711
108, 109, 110, 144, 145, 146, 147, Vini Mile, 181
209, 261, 302, 305, 318, 327, 351, Vlaisavljevi Mlico, 74
353, 526, 529, 569, 576, 618, 642, Voltaire Franois Marie Arouet, 72, 328
649, 669, 671, 672, 692, 694, 695, Vrbanac Vinko, 8, 10, 16, 261, 277, 280,
711, 712, 714 292, 301, 302, 308, 312, 357, 370,
Tadi Boris, 32, 658 381, 396, 440, 441, 454, 460, 481,
Tadi Ljubomir, 32, 658 482, 483, 486, 492, 501, 502, 506,
Tadijanovi eljko, 402 516, 560, 570, 588, 591, 592, 618,
Tali Momir, 74, 240, 244, 247, 251, 252, 625, 642, 663, 670, 671, 685, 693,
266, 268, 269, 276, 281, 318, 332, 493 694, 712
Tokaa Mirsad, 517 Vukovi Marica, 461
Toli Zdravko - Din, 10, 207, 402, 460, Vukas Jerko, 104, 105, 118, 119, 176,
461, 532, 533, 537, 571 182, 185, 219, 230, 233, 243
Tolimir Zdravko, 74, 87 Vukievi Mile, 574
Tekelija Sava, 22 Vukosavljevi Drago, 134
Terzi Ivo, 207 Vuleta Mladen, 711
Tolstoj Lav Nikolajevi, 72, 328 Zari Simo, 200, 733
Tomac Zdravko, 142, 143, 375, 667, 689, Zeba Ivo, 346
696, 732, 733
JERKO ZOVAK 723
Zeli Mladen, 105, 107, 108, 109, 237, Zovak Trpimir, 11

733 Zrimi Mato, 359, 711
Zetovi Sinia, 574 Zubak Kreimir, 79, 150, 657, 666, 688,
Zovak Borna, 11 711
Zovak Branimir, 11 Zubak Miro, 79, 150, 657, 666, 711
Zovak Domagoj, 11 Zulfikarpai Adil, 163, 164, 166
Zovak Kreimir, 11 ivanovi Milenko, 74
Zovak Ivan, 1, 2, 3, 112, 207, 262, 516, ivkovi Ivan, 220, 331, 372, 420
517, 518, 519, 520, 679, 682, 683, ivkovi Vlado, 220, 331, 372, 420
711, 714, 715
Zovak Jerko, 1, 2, 3, 86, 112, 207, 262,
516, 517, 518, 519, 520, 643, 679,
682, 683, 711, 714, 715
KAZALO ZEMLJOPISNIH POJMOVA
Adijin Potok, 322, 341, 545 Bjela, 207, 309, 312, 321, 324, 396, 424,
Agii, 89, 207 460, 546, 550, 551, 637
Antunovac, 28 Bjelovar, 240, 314, 352, 359, 363, 570,
Babina Greda, 343 571, 707
Babino Brdo, 89, 207, 218, 322 Blagaj, 27
Banovci, 232 Blaevac, 90
Barica, 383, 546, 550, 637 Blaevii, 343
Barilovi, 28 Blinja, 28
Batkua, 82, 246, 383, 390 Bobovac, 28
Bazik, 218, 246, 263, 300 Boderite, 90, 359, 711
Bebrina, 232, 364, 414, 428 Bok, 89, 90, 190
Begluci, 88, 89, 199, 200, 208, 294, 305, Bokovac, 376
309, 312, 315, 320, 321, 328, 329, Bosanska Bijela, 90
340, 341, 343, 351, 352, 370, 383, Bosanski Brod, 9, 11, 12, 13, 42, 76, 78,
545, 549, 636 79, 81, 83, 88, 89, 103, 105, 106, 109,
Beograd, 16, 24, 25, 36, 38, 40, 47, 48, 118, 119, 120, 121, 122, 123, 124,
51, 52, 57, 61, 73, 105, 112, 113, 123, 131, 132, 141, 142, 152, 171, 173,
136, 163, 164, 166, 168, 182, 195, 176, 177, 180, 181, 182, 183, 184,
211, 249, 268, 496, 648, 649, 710, 185, 186, 188, 193, 194, 197, 198,
731, 732, 734, 735 199, 200, 207, 220, 224, 225, 230,
Berlin, 318 240, 246, 248, 249, 251, 252, 276,
Biha, 48, 171 277, 280, 281, 284, 290, 292, 293,
Bijeli Potok, 224 301, 307, 327, 331, 340, 346, 350,
Bijelo Brdo, 8, 203, 207, 248, 251, 294, 351, 356, 357, 358, 363, 372, 373,
305, 322, 328, 329, 330, 340, 348, 375, 376, 377, 383, 398, 401, 404,
349, 351, 352, 356, 597 424, 436, 442, 467, 479, 480, 481,
Bijelo Polje, 27 482, 483, 488, 493, 495, 496, 504,
Bijeljina, 76, 118, 120, 123, 281, 510, 510, 511, 515, 517, 526, 547, 554,
676, 700 570, 574, 575, 580, 581, 585, 587,
602, 610, 614, 616, 623, 627, 632,
634, 635, 638, 663, 664, 671, 675, Derventa, 28, 44, 76, 77, 78, 79, 81, 83,
676, 677, 679, 681, 686, 690, 693, 88, 89, 103, 105, 106, 109, 118, 120,
694, 695, 696, 698, 699, 700, 706, 122, 123, 141, 142, 177, 182, 183,
709, 712, 713 184, 185, 187, 188, 193, 198, 200,
Bosanski Duboac, 88, 191, 208, 305, 201, 203, 206, 207, 219, 220, 221,
340, 351, 356 224, 230, 233, 236, 240, 242, 243,
Bosanski Luani, 88, 89, 206, 213, 298, 246, 247, 249, 251, 252, 260, 266,
305, 364 267, 274, 280, 281, 290, 293, 294,
Bosanski amac, 7, 38, 42, 44, 57, 76, 78, 305, 307, 338, 340, 346, 352, 356,
79, 81, 82, 83, 84, 85, 89, 111, 118, 357, 374, 393, 404, 424, 467, 481,
120, 121, 122, 123, 141, 142, 177, 488, 494, 495, 515, 517, 543, 544,
183, 185, 190, 193, 195, 197, 198, 545, 547, 549, 552, 558, 560, 574,
200, 201, 211, 225, 243, 246, 268, 579, 581, 582, 588, 604, 613, 615,
307, 349, 383, 514, 517, 614, 679, 616, 618, 624, 627, 632, 635, 679,
681, 706, 710, 731, 733 681, 698, 706, 711
Bonjaci, 16, 25, 300, 655 Doboj, 77, 78, 81, 83, 122, 123, 124, 171,
Brko, 7, 28, 77, 78, 79, 83, 84, 85, 90, 182, 183, 184, 189, 190, 191, 193,
112, 118, 120, 121, 122, 123, 141, 201, 203, 207, 240, 242, 243, 244,
142, 189, 201, 202, 209, 211, 212, 247, 248, 249, 251, 260, 266, 267,
225, 249, 260, 270, 281, 315, 330, 269, 270, 281, 305, 351, 400, 420,
350, 356, 376, 383, 390, 392, 396, 495, 510, 511, 676, 699, 700, 706, 707
517, 616, 641, 679, 706, 710 Dobra Voda, 177, 221, 222, 224, 305, 308
Brezik, 90 Doljani, 89, 224, 312, 383
Brka, 390 Domaljevac, 89, 123, 198, 199, 246, 304,
Brnadii, 345 321, 333, 334, 343, 349, 358, 443,
Brodsko Polje, 119, 176, 218, 397, 479, 589, 597
486, 561, 638 Donja Binja, 280
Brvnik, 201, 245, 357, 371, 390, 391, Donja Dubica, 82, 83, 123
392, 399, 548 Donja Moila, 339, 574
Buice, 28 Donja Vrela, 7, 183, 224
Bugojno, 57 Donjani, 222
Bukovac, 207 Donje Barice, 443
Busje, 89 Donje Kolibe, 88, 183, 204, 213, 324, 561
Cazin, 48 Donje Lijee, 119, 224
Cerik, 260, 274, 280 Donji Andrijevci, 197, 328, 380, 672,
Crkvina, 82, 90, 118, 201, 282 695, 711
akovec, 424, 425, 707 Donji Kladar, 90
apljina, 112, 706 Donji Svilaj, 82, 89, 104, 249, 251, 320
ardak, 81, 90, 200, 221, 231, 249, 269, Donji Vinjik, 89, 281
270, 276, 281, 282, 392, 396, 399, Donji abar, 82, 84, 85
424, 425, 464, 465, 486, 545, 546, Dragali, 630
550, 636, 637 Drenovac, 206, 208, 220, 309
avi, 420, 421 Drenica, 28
eavci, 221, 222 Drni, 28
elarua, 356, 425 Duboac, 88, 104, 177, 184, 185, 191,
eli, 90 206, 207, 208, 218, 221, 232, 251,
Dabar, 28 263, 305, 309, 315, 321, 340, 345,
Daruvar, 28, 45 351, 356, 362, 375, 399, 597, 710
Dayton, 11, 652, 658, 666 Dubrovnik, 22, 25, 28, 108
JERKO ZOVAK 725
Duga Njiva, 206, 251 Gradaac, 28, 77, 78, 79, 83, 84, 90, 104,
Dugo Polje, 83 118, 120, 184, 189, 201, 225, 250,
Duvno, 28 260, 266, 269, 315, 376, 383, 392,
akovo, 11, 15, 16, 82, 241, 263, 277, 393, 396, 517, 518, 519, 520, 623,
288, 290, 291, 292, 293, 298, 299, 625, 641, 706, 711
301, 304, 305, 306, 307, 308, 309, Gradua, 28
311, 314, 315, 318, 321, 322, 324, Grahovo, 649
325, 327, 328, 329, 330, 339, 340, Graz, 685, 696, 700
341, 342, 344, 345, 348, 349, 350, Grebnice, 190, 198, 199, 218, 246, 263,
352, 356, 357, 359, 362, 363, 365, 299, 309, 318, 334, 383, 392, 548, 597
369, 370, 371, 372, 373, 375, 376, Grede, 88, 207, 217, 218, 232, 488
377, 378, 379, 384, 386, 390, 391, Grk, 88, 183, 184, 206, 207, 213, 221,
392, 393, 396, 399, 400, 404, 415, 222, 308
432, 436, 443, 445, 448, 460, 468, Gromanik, 308, 399
481, 486, 492, 500, 502, 563, 570, Grubino Polje, 28
592, 613, 619, 628, 669, 691, 692, 706 Grubor Mio, 74
uki, 74, 247, 251, 252, 332, 392, 421, Grude, 148, 650
487, 582 Gundinci, 263
ukii, 245, 274 Gunja, 112
Fojnica, 28, 109 Helsinki, 616
Gaee, 377 Hrastovaa, 321, 340, 397, 464
Gaj, 28, 213, 424, 546, 550, 637 Hrvatska Tiina, 201
Gajevi, 357, 383 Ilok, 28
Garevac, 249, 276, 281, 282 Istono-bosanski korpus, 74, 247, 248,
Ganjaa, 184, 356, 376, 383, 424, 545, 266, 269, 276, 493
549 Jabukovac, 28
Gapari, 280 Jaimovi, 619
Glamo, 649 Jake, 89, 90, 190, 251, 269, 276, 282,
Glamuzinove Kue, 150 290, 294, 301, 309, 315, 344
Gloik, 356 Jaruge, 231, 481
Gnionica, 82, 224, 307, 309 Jasenovac, 28
Gomirje, 28 Jerkovii, 341
Gorica, 29, 305, 672, 695, 707 Johovac, 89, 184, 206, 207, 217, 218,
Gornja Binja, 207, 280 221, 240, 243, 245, 246, 253
Gornja Mala, 88 Joavica, 82, 83, 90
Gornja Moila, 358, 386, 398, 537, 571 Jukii, 290
Gornja Slatina, 83 Kainik, 217
Gornja Vrba, 89 Kadar, 7, 206, 221, 224, 351
Gornja Vrela, 294 Kalaka, 341, 345
Gornje Barice, 425 Kalenderovci, 207, 305
Gornje Kolibe, 88, 122, 192, 196, 197, Kamen, 341
198, 202, 213, 217, 324, 348, 428, 572 Kania, 300, 492
Gornji Kladari, 90 Karaula, 89, 207, 221, 267, 274, 280, 281,
Gornji Svilaj, 7, 83, 89, 90, 104, 224, 251 290, 291
Gornji Vakuf, 28, 57 Kardelj Edvard, 32, 52
Gornji Vinjik, 301 Karlobag, 21, 37, 168, 648, 668, 690
Gospi, 28, 41, 593 Karlovac, 21, 29, 41, 44, 45, 168, 469,
Gradac, 8, 345, 351, 352, 370 483, 559, 648, 668, 690, 707
Klakar, 89, 318, 362, 414, 428, 448, 499
Knin, 28, 29, 231, 244, 248, 326 Luii, 190

Komarica, 89, 221, 240, 243, 249, 253 Luani, 88, 89, 206, 207, 213, 217, 218,
Kopanice, 85, 383, 548 220, 232, 276, 280, 281, 298, 305,
Koprivna, 83, 84 315, 321, 330, 332, 341, 345, 356,
Koprivnica, 395, 469, 483 364, 383, 397, 398, 424, 492, 524,
Korae, 78, 88, 89, 191, 207, 208, 300, 525, 545, 550, 636
304, 331, 340, 346, 352, 359, 377, Ljeskovac, 89, 198, 245, 246, 392
383, 396, 397, 398, 425, 468, 469, Ljubija, 28
478, 481, 486, 500, 502, 542, 543, Ljubuki, 28
544, 545, 547, 549, 551, 552, 560, Ljupljanica, 89
561, 562, 574, 582, 597, 604, 609, Mahala, 88, 199, 206, 207, 218, 308, 464
632, 636, 637, 638, 639, 706, 712, 733 Maksim Skok, 307
Kornica, 90, 231, 249, 266, 268, 269, 270, Mala Brusnica, 89, 90
276, 282 Mala Kulina, 89
Kostrenci, 187 Markovac, 88, 206, 207, 309, 351, 597
Kostre, 8, 89, 121, 261, 289, 309, 312, Markovi Polje, 90, 390
322, 340, 347, 349, 351, 352, 370, Maia Mala, 207
371, 383, 387, 494, 542, 543, 546, Maii, 246, 263
550, 579, 604, 713 Matii, 89, 90, 190
Kotorsko, 78, 206, 207, 240, 245, 253, Medak, 28
706 Memii, 341
Kovaevii, 312, 421 Metkovi, 29
Krepi, 77, 190, 383 Migalovci, 300
Krianovo, 88, 183, 196, 197, 199, 204, Miloevac, 83, 84, 90, 201, 231, 249, 276,
217, 329, 339, 346, 397, 461, 465, 281
467, 469, 478, 479, 487, 488, 530, Miljevci, 300
531, 537, 547, 551, 560, 561, 574, Mirosavci, 90
579, 581, 601, 606, 611, 632, 637, Miii, 207, 321, 330
638, 712 Miinci, 243, 246
Kruevica, 232, 300, 428 Modran, 243, 269, 276, 280
Kukavice, 89, 206, 221, 523, 579 Modriki Lug, 304
Kulina, 89, 206, 294, 329, 331, 420 Mostar, 27, 29, 44, 45, 107, 132, 146,
Kuljenovac, 89 150, 152, 162, 193, 519, 652, 732
Kupres, 42, 44, 75, 132, 193, 330 Nareci, 321, 341, 345, 397, 398
Kunjaa, 90, 190, 218, 231, 266, 268, Naice, 306, 392, 432, 448, 592, 617, 623,
276 706
Lanita, 90, 548 Neum, 112
Lepnica, 85, 391 Ni, 38
Liki Osik, 28 Nova Gradika, 218, 336, 706
Lijee, 7, 81, 82, 85, 109, 118, 119, 177, Novi Grad, 82, 83, 90, 198, 200, 217,
183, 184, 206, 218, 222, 224, 232, 218, 344, 481
314, 315, 321, 322, 324, 329, 330, Novi Jankovci, 28
340, 341, 345, 351, 383, 397, 398, Novi Luani, 88, 206, 207, 213, 345, 356,
444, 488, 597, 611 545
Lipica, 375, 376, 377, 383, 399, 424, 425, Novo Selo, 88, 89, 190, 201, 206, 298,
460, 542, 545, 546, 549, 550, 637 305, 308, 321, 339, 340, 346, 352,
Lisabon, 114, 136 359, 399, 464, 469, 478, 486, 500,
Lonari, 85, 249, 383 561, 571, 609, 637
Lovrii, 361, 386, 424, 535 Novska, 28, 106
JERKO ZOVAK 727
Njivak, 90 Pakrac, 41, 45

Obudovac, 82, 83, 84, 184, 201, 383, 396 Pale, 76, 559
Odak, 8, 76, 78, 79, 81, 82, 83, 84, 89, Pariz, 11, 652, 655
90, 103, 104, 105, 106, 109, 118, 120, Panjaa, 356
121, 123, 124, 141, 142, 156, 177, Pavlovo Brdo, 89, 207
198, 200, 208, 218, 221, 224, 249, Penik, 89, 90, 190, 206, 208, 220, 247,
252, 263, 269, 282, 288, 289, 306, 249, 276, 282, 290, 294, 301, 304,
307, 309, 315, 318, 319, 344, 391, 309, 312, 315, 482
480, 494, 514, 517, 518, 545, 549, Pelagievo, 77, 82, 83, 85, 201
581, 583, 616, 635, 636, 663, 674, Peratovci, 89, 207
679, 681, 690, 698, 706, 711, 713 Pisari, 201
Ogulin, 21, 37, 168, 668, 690 Pjevalovac, 89, 184, 187, 207, 243
Okuani, 45, 111 Plehan, 78, 121, 261, 269, 274, 280, 281,
Omerbegovaa, 90 290, 291, 294, 305, 330, 579, 674,
Oraje, 17, 76, 78, 79, 84, 85, 89, 90, 112, 698, 706, 711
118, 120, 123, 141, 142, 184, 198, Plitvice, 44
201, 206, 225, 246, 263, 333, 344, Ploe, 28, 45
349, 357, 391, 396, 443, 510, 511, Podnovlje, 77, 83, 90, 124, 177, 207, 224,
514, 517, 518, 548, 579, 589, 616, 240, 249, 260, 267, 305, 624
621, 623, 629, 664, 676, 677, 681, Poloj, 204, 222, 224
686, 698, 699, 700, 706 Poljana, 28
Orlovo Polje, 90 Poljanci, 208
Osijek, 2, 10, 11, 12, 15, 16, 28, 29, 41, Polje, 27, 28, 83, 85, 89, 90, 119, 176,
44, 45, 50, 71, 78, 84, 92, 109, 110, 209, 217, 218, 231, 266, 288, 293,
124, 198, 199, 202, 204, 217, 218, 305, 390, 397, 479, 486, 561, 638
220, 221, 224, 225, 231, 236, 237, Popovii, 311
241, 245, 246, 253, 260, 261, 266, Posavska Mahala, 308
269, 275, 276, 277, 280, 282, 288, Potoani, 89, 190, 207, 231, 307, 309,
290, 291, 292, 293, 298, 299, 301, 383, 396, 424, 425, 544, 545, 546,
302, 304, 305, 306, 307, 308, 309, 547, 549, 550, 551, 552, 574, 637,
311, 312, 314, 315, 318, 321, 322, 638, 639
324, 325, 327, 328, 329, 330, 333, Poega, 186, 282, 380, 672, 695, 706
339, 340, 341, 342, 344, 345, 348, Preko, 28, 605
349, 350, 352, 356, 357, 358, 359, Prnjavor, 89, 206, 207, 244, 268, 329, 331
362, 363, 366, 369, 370, 371, 372, Prozor, 28
373, 374, 375, 376, 377, 378, 379, Prud, 89, 123, 294, 304, 308
381, 386, 388, 390, 391, 392, 393, Pudii, 207, 281
396, 398, 399, 400, 404, 415, 421, Rabii, 280
432, 436, 440, 441, 442, 445, 448, Ravno, 42, 120
454, 455, 460, 467, 468, 469, 481, Raljevi, 345, 398, 402, 403
482, 483, 486, 492, 501, 502, 506, Rebi A., 616
507, 516, 525, 546, 550, 552, 554, Regovac, 424, 545, 549
555, 556, 558, 560, 561, 562, 568, Rijeka, 636, 707, 734
569, 570, 573, 586, 592, 593, 594, Ritei, 221, 243
603, 605, 616, 632, 634, 636, 637, Roevo, 300
638, 641, 663, 670, 685, 693, 706, Ruica, 492
707, 713, 714 Rukii, 402, 403
Osjeani, 83, 251, 334, 614 Sarajevo, 9, 53, 55, 60, 62, 102, 107, 111,
Otra Luka, 89, 90, 123, 190, 334, 399 116, 120, 128, 131, 132, 133, 134,
135, 136, 137, 139, 156, 158, 517, Snoge, 198, 246, 263
519, 690, 696, 714, 731, 734, 735 Split, 45, 55, 143, 187, 525, 731
Savi, 82, 332, 733 Srbac, 206, 207, 208
Sedlii, 207, 321, 345 Srednja Slatina, 90, 249
Selita, 312 Srnava, 89, 307, 309, 314
Sibinj, 363, 399, 414, 448 Srpska Tiina, 201
Sie, 300 Stani, 8, 57, 59, 190, 220, 221, 237, 243,
Sijekovac, 78, 88, 182, 206, 207, 307, 290, 344, 374, 583, 620, 623, 626,
426, 467, 481, 488, 531, 561, 581, 635, 639, 711
617, 706 Stankovac, 28
Sikirevci, 231, 300 Starevi Ante, 72, 515
Skradin, 28 Starevii, 246
Skugri, 83, 266, 268, 270, 276 Struga, 206, 213, 218, 220, 221, 222, 324,
Slatina, 28, 82, 83, 90, 249, 266, 270, 329, 330, 331, 339, 340, 341, 345,
306, 383, 640, 706 358, 383, 398, 423, 464, 467, 469,
Slavonski Brod, 2, 3, 9, 10, 12, 14, 29, 78, 483, 545, 547, 550, 551, 561, 571,
104, 106, 107, 109, 111, 118, 119, 574, 637, 638
124, 131, 158, 171, 172, 173, 176, Stupniki Kuti, 300
177, 178, 180, 181, 182, 183, 184, Sunja, 28, 29
185, 186, 187, 188, 189, 191, 192, Svilaj, 7, 82, 83, 89, 90, 104, 185, 197,
195, 196, 197, 199, 202, 203, 204, 206, 221, 224, 249, 251, 304, 309,
205, 209, 217, 219, 220, 222, 230, 314, 320, 399, 499
231, 232, 233, 240, 241, 242, 260, epii, 89
277, 288, 291, 292, 293, 294, 299, ibenik, 28, 29, 45
301, 304, 305, 307, 308, 311, 312, id, 28
314, 320, 321, 322, 325, 326, 328, iroki Brijeg, 152
330, 331, 333, 336, 339, 340, 341, kabrnja, 41
342, 343, 344, 345, 346, 348, 350, kare, 28
351, 352, 358, 359, 361, 362, 363, kori, 12, 249, 329, 400, 420, 493, 495,
365, 366, 368, 369, 370, 371, 372, 496, 712, 733
374, 376, 377, 378, 380, 381, 388, titar, 231, 300
392, 393, 395, 396, 397, 398, 399, umee, 208, 232, 399, 428
400, 401, 402, 404, 414, 421, 428, Tarevac, 90, 218, 231, 237, 268
440, 441, 442, 443, 445, 448, 454, Teanj, 250
455, 460, 464, 465, 467, 468, 469, Tiina, 198, 201
478, 481, 482, 483, 486, 488, 492, Tolisa, 79, 343, 363, 707
498, 499, 500, 501, 502, 515, 516, Tomislavgrad, 152
519, 520, 522, 523, 533, 547, 552, Topi, 332, 421
553, 569, 571, 573, 575, 576, 580, Toranj, 383
583, 584, 588, 593, 605, 609, 613, Tramonica, 84, 201
614, 615, 616, 617, 618, 621, 622, Travnik, 28, 57
623, 624, 625, 626, 627, 628, 629, Trnovo Polje, 217
630, 631, 634, 635, 638, 640, 667, Trnjanski Kuti, 428
672, 679, 681, 690, 694, 695, 706, Trst, 29
707, 710, 731, 732, 733, 735 Turi, 348
Slavonski Duboac, 185, 399 Tursinovac, 263
Slavonski Koba, 208, 499 Turski Luani, 89
Slavonski amac, 192, 195, 232, 240 Tuzla, 83, 192, 269, 511, 686, 700, 731
Slobodnica, 414, 492 Ukrinari, 546, 550, 551
JERKO ZOVAK 729
Ulice, 190, 548 Vukovar, 28, 41, 84, 96, 337, 340, 378,
Unka, 88, 109, 119, 184, 191, 192, 199, 380, 588, 593, 624, 672, 695, 706
206, 207, 213, 221, 222, 305, 315, Zabok, 197, 635
321, 330, 340, 341, 345, 398, 399, Zadar, 28, 41, 45, 593
560, 571, 572, 632 Zagreb, 12, 13, 22, 24, 28, 38, 45, 47, 48,
Usora, 250 49, 50, 52, 53, 56, 58, 59, 65, 71, 72,
Vakuf, 28, 57, 88, 203, 218, 243, 340, 76, 81, 82, 88, 98, 99, 100, 103, 105,
343, 345, 597 108, 109, 110, 111, 116, 118, 119,
Valpovo, 306, 635, 640, 706 123, 124, 143, 146, 153, 154, 156,
Vare, 158 157, 158, 161, 162, 167, 181, 185,
Veli Selo, 28 187, 197, 199, 204, 219, 220,
Velika, 6, 22, 26, 27, 30, 37, 38, 39, 41, 224, 233, 243, 260, 277, 292, 298,
71, 72, 90, 150, 184, 207, 220, 242, 301, 318, 326, 327, 342, 343, 344,
245, 248, 249, 251, 274, 280, 281, 346, 350, 351, 353, 356, 357, 365,
301, 305, 420, 672, 695, 707, 735 368, 370, 373, 379, 391, 478, 501,
Velika Brusnica, 90, 220, 248, 249, 251 526, 554, 570, 571, 575, 585, 589,
Velika Gorica, 305, 672, 695, 707 590, 603, 614, 618, 620, 622, 627,
Velika Soanica, 184, 242, 245 632, 633, 635, 636, 640, 649, 667,
Vencl Lucija, 203 672, 674, 675, 680, 684, 689, 690,
Vidovice, 13, 76, 82, 85, 190, 383, 390, 694, 695, 707, 710, 731, 732, 734, 735
548, 731 Zarii, 341, 397, 398
Vinkovci, 28, 29, 44, 45, 84, 414, 432, Zasjeka, 392
592, 636, 706, 731 Zbijeg, 574
Vinska, 81, 184, 221, 222, 224, 305, 341, Zborite, 109, 119, 184, 188, 191, 206,
378, 402, 403, 597 207, 213, 218, 220, 222, 232, 321,
Virovitica, 21, 37, 168, 277, 284, 350, 324, 339, 340, 341, 348, 349, 351,
358, 617, 635, 636, 640, 648, 668, 383, 392, 397, 399, 403, 415, 424,
690, 706, 707 425, 428, 436, 444, 454, 460, 464,
Vinjik, 89, 281, 294, 301, 305, 311, 312, 465, 486, 500, 535, 536, 545, 546,
482 549, 550, 551, 561, 572, 595, 634,
Vitez, 109 636, 637
Vodica, 90 Zovik, 376, 390
Vranduk, 89, 207, 246 Zvornik, 42
Vranjak, 83, 84, 206, 707 epe, 250
Vrbnik, 89 eravac, 88, 89, 184, 206, 207, 213, 217,
Vrboac, 82 220, 222, 232, 280, 281, 294, 304,
Vrbovac, 190, 201, 300, 309 305, 307, 308, 311, 312, 330, 334,
Vrbovaki Lipik, 300 341, 345, 482, 560, 632
Vrginmost, 28 eravaki Potok, 89, 207, 220, 232, 341,
Vrhovine, 28 345
Vrlika, 28 irovine, 89, 280, 290, 330, 345
Vrpolje, 263 ivkovo Polje, 90, 231, 266
Vuilovac, 85, 548
LITERATURA
1. BABI Marko, Owen-Stoltenbergovo i meunarodno diplomatsko legalizi-
ranje srpske okupacije i zloina u Bosanskoj Posavini, Vidovice-Zagreb,
Croatan, Preradovieva 28, 41000 Zagreb, 1994. god.
2. BAKI Jasna Mufti, Bosna i Hercegovina 10 godina poslije Daytona -
mogui pravac promjena, Individualna prava vs. Kolektivna prava,
http://www.bh-hchr.org/Saoptenja/Jasna%20Baksic%20Muftic.doc
3. BANAC Ivo, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Durieux, Zagreb, 1995. god.
4. BILANDI Duan, Povijest izbliza, memoarski zapisi 1945-2005. Prome-
tej, Zagreb, 2006. god.
5. CAFUTA Ivanka, Slavonski Brod 1990. - 1992., Hrvatski demokratski pok-
ret i Domovinski rat, kronologija, Slavonski Brod, Muzej Brodskog Posav-
lja, Zebra Vinkovci, sijeanj-oujak 2003. god.
6. OVI Boe, Izvori velikosrpske agresije, August Cesarec i kolska Knji-
ga, Zagreb, 1991. god.
7. GRMEK Mirko, Marc Gjidara i Neven imac, Etniko ienje, Globus,
Zagreb, 1993. god.
8. HANI Ahmed, Pobjeda je uvijek slatka, Bosanska Rije, Tuzla, 2005. god.
9. Helsinki komitet BiH Deset godina borbe za ljudska prava, februar, 2005.
10. ILIKOVI Rajko, Lazar Blagojevi, Ilija Pavlovi, Miladin Stojanovi,
Milan Borojevi i Jovan Milakovi, Posavski vor opstanka, amac, Banja
Luka, Beograd, 2002. god.
11. JAVOROVI Boidar, Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Zagreb,
Defimi, 1995. JELAVICH Charles, Junoslavenski nacionalizam, Globus
Nakladni zavod i kolska knjiga, Zagreb, 1992. god.
12. JOVI Borisav, Poslednji dani SFRJ, Beograd, 1996. god.
13. KEVO Mario, Stradalnici Brodsko-posavske upanije u Domovinskom ratu,
Hrvatski institut za povijest - podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Ba-
ranje, Slavonski Brod, 2006. god.
14. KRITO Jure, Rije je o Bosni, Golden marketing - Tehnika knjiga, Zag-
reb, 2008. god.
15. LISICA Slavko, Komandant bez potrebe, Banja Luka, Narodna i univerzi-
tetska biblioteka Republike Srpske, 2000. god.
16. LISICA Slavko, Komandant po potrebi, Sombor, Informativni centar, 1995.
god.
17. LUCI Predrag, Stenograme o podjeli Bosne, Feral Tribune & Dani, Kultura
& Rasvjeta d.o.o. Split i Civitas d.o.o. Sarajevo 2005. god.
18. LUKA Dragan, Bosanski amac grad logor, Hrvatsko vijee obrane Bo-
sanski amac, Bosanski amac, 1993. god.
19. LUKA Dragan, Ratni zloini u Bosanskoj Posavini, Centar za prikupljanje
dokumentacije i obradu podataka o Domovinskom ratu - Zagreb, Hrvatsko
kulturno drustvo "Napredak" podrunica Bosanski amac
JERKO ZOVAK 731
20. MARIJAN Davor, Graniari - prilog za ratni put 108. brigade Zbora naro-
dne garde Republike Hrvatske, Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest-
Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2006.
god.
21. MARIJAN Davor, Slom Titove armije -Jugoslavenska narodna armija i ras-
pad Jugoslavije 1987. - 1992., Zagreb, Golden marketing-Tehnika knjiga,
Hrvatski institut za povijest, 2008. god.
22. MUSA imun, Spomenica poginulim i nestalim braniteljima HVO-a, Mos-
tar, Solvej, 2000. god.
23. MUEVI eljko, Mars u brodskom sazvjeu, Slavonski Brod, Udruga hr-
vatskih veterana domovinskog rata, upanija Brodsko-Posavska, Slavonski
Brod, 1998. god.
24. PIPLOVI Frano, ivjeti u Slavonskom Brodu 1990. - 1993., Slavonski
Brod, Posavska Hrvatska, Radio Brod, Publicum, Brodska kulturna batina.
2006. god.
25. STUBLINEVI Milan, Tako su oni hteli: razbijanje Jugoslavije, IP Nova
Evropa, Beograd, Dom kulture Obrenovac, ECCOS, Beograd, 1998. god.
26. SDLAND L.v. (Ivo PILAR) Die Sudslawische frage und der Weltkrieg,
Junoslavensko pitanje i Svjetski rat, preveo Fedor Pucek, DTP Tiskara Var-
teks, Varadin, 1990. godine.
27. SUPILO Frano, Skuptinski govor od 02.02.1907. god.
28. IMI Tomo, Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.
29. TOMAC Zdravko, Predsjednik, protiv krivotvorina i zaborava, Zagreb, Slo-
vo M, 2004. god.
30. TOMAC Zdravko, Iza zatvorenih vrata, Organizator, Zagreb, 1992.
31. TUMAN Miroslav, Vrijeme krivokletnika, Detecta, Zagreb, 2006. god.
32. TUMAN Miroslav, Ivan BILI, Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom us-
trojstvu Bosne i Hercegovine 1991. - 1995. Zagreb, srpanj 2005.
33. EPI Boo, Rat u Bosni i Hercegovini, Matica Hrvatska, Mostar, 2005.
god.
IZVORI
Konzultirane osobe (funkcije 1992. god.):
1. BARII eljko, brigadir - zapovjednik sam. bojne Korae (101. br. HVO)
2. BEGI Vinko - predsjednik HVO HZ Bosanska Posavina
3. BILANDI Duan, akademik - hrvatski lan ekspertne grupe za BiH
4. BILI Josip, pukovnik - zapovjednik 101. br. HVO
5. BLAGOJEVI Lazar - pred. udruenja boraca VRS opine Bosanski amac
6. BOI Tomislav, pukovnik - zapovjednik 102. br. HVO
7. HANI Ahmet, brigadir - zapovjednik 107. br. HVO
8. OGA Ivo, pukovnik - zapovjednik 5./3./108. br. HV
9. URII Ivan, pukovnik - naelnik OG Istona Posavina
10. GOLUBII Mijo, bojnik - zapovjednik TG Centar OGIP
11. JANKOVI Julijana, dr.
12. JERKOVI Vladimir, dr. ef kir. Op. bolnice Dr. Josip Benevi S. Brod
13. KECERIN Josip, pukovnik - naelnik topnitva OG Istona Posavina
14. KLJUI Stjepan - lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine
15. KRULJAC Mladen, general pukovnik - zapovjednik 3./3.'A' br. HV,
16. LISICA Slavko, general bojnik - zapovjednik TG-3 VRS
17. LONAREVI Mirko, pukovnik - naelnik OG Istona Posavina
18. LEPAN Andrija, satnik - naelnik 101. br. HVO
19. MATIJEVI Borislav, bojnik - zapovjednik 2./139. br. HV
20. METER Jozo, dr. - predsjednik opina Slavonski Brod
21. MIJI Ivo, brigadir - zapovjednik 101. br. HVO
22. PIPLOVI Frane - predsjednik Kriznog taba opine Slavonski Brod
23. PERKOVI Ivica - zapovjednik VP 103. br. HVO
24. PREBEG Zlatko, bojnik - zapovjednik 2./108. HV
25. PRKAIN Ante - zastupnik u Hrvatskom Dravnom Saboru
26. SAVI Jovo, bojnik - zapovjednik IV. odr. (2. Pos. br.) Bosanski amac
27. SIMI Novica, general - zapovjednik TG-1 VRS
28. SORI Stanislav, pukovnik - zapovjednik 108. br. ZNG HV
29. STANI Perija, brigadir - zapovjednik 105. br. HVO
30. STIPETI Petar, stoerni general - zapovjednik Slavonskog bojita
31. ARAVANJA Gordan - zapovjednik Kolibarskog voda 101. br. HVO
32. KORI Mika, bojnik - zapovjednik Krnjinske brigade VRS
33. POLJAR Darko, pukovnik - zapovjednik 157. br. HV
34. TEFANEK Vinko, brigadni genera - zapovjednik OG Istona Posavina
35. TOMAC Zdravko, prof. dr. - potpredsjednik Vlade RH
36. TUS Anton, stoerni general - naelnik GS HV
37. ZARI Simo, potporunik - pom. zap. IV. odr. (2. Pos. br.) Bosanski amac
38. ZELI Mladen - predsjednik HDZ-a Modria
39. ZRINI Mato, bojnik - zapovjednik 4./108. br. HVO
JERKO ZOVAK 733
Tisak i asopisi
1. Croatia Monitor, 17.05. 1992. (Prijevod: Janko Paravi)
2. Dani, Sarajevo, 01. 05., 2001.
3. Geopolitika, Beograd, 20.08.2007.
4. Hrvatski list, Zagreb, 3. 09. 2009.
5. Krajiki vojnik, list 1.KK, Banja Luka, juni, '96.
6. Nacional, Zagreb, 06.07.2006.
7. Newsweek 17. 08. 1992. (Prijevod: Janko Paravi)
8. Novi list, Rijeka, 05. svibnja 2005.
9. Politika, Beograd, 29.6.1989.
10. Posavska Hrvatska, Sl. Brod, listopad, 1992.
11. Srpski borac, Banja Luka, maj/juni, 2008.
12. Vjesnik, Zagreb, 04.02.1990., 16.06.1992.
Web stranice
1. http://www.dnevniavaz.ba
2. http://www.domovinskirat.hr
3. http://www.hrt.hr
4. http://www.nezavisne.com
5. http://www.republikasrpska.net
6. http://www.youtube.com
7. http://www.yurope.com
8. http://www.bhdani.com
9. http://www.ccbh.ba
10. http://www.hic.hr
11. http://www.hsp1861.hr
12. http://www.nacional.hr
13. http://www.network54.com
14. http://www.slobodanpraljak.com
15. http://www.un.org
16. http://www.hjp.srce.hr
17. http://www.hrcak.srce.hr
18. http://www.hrvatski-vojnik.hr
19. http://www.vitezweb.com
20. http://www.vidovdan.org
21. http://www.oscebih.org
22. http://www.sbonline.net
23. http://www.svevijesti.ba
24. http://www.orbus.ba
25. http://www.bs.wikiquote.org
26. http://www.sarajevo-x.com
27. http://www.clanforlife.tripod.com
28. http://www.gdb.rferl.org
29. http://www.panoramio.com
30. http://www.hercegbosna.org
31. http://www.livno-online.com
32. http://www.arbeiterfotografie.com
33. http://www.free-os.t-com.hr
34. http://www.tportal.hr
Fotografije
1. Darko Jankovi, Slavonski Brod
2. Osloboenje Sarajevo
3. Vreme, Beograd
4. Ostali izvori navedeni u potpisu fotografije
Enciklopedije i rijenici
1. Ani Vladimir i Ivo Goldstein, Rijenik stranih rijei, Zagreb, Novi Liber,
2005.
2. Enciklopedija leksikografskog zavoda 5 (Miroslav Krlea), Zagreb, Grafiki
zavod Hrvatske Zagreb, od 01.11.1968.-15.2.1969.
3. Klai Bratoljub, Veliki rijenik stranih rijei, Zora, Zagreb, 1974. god.
4. Velika enciklopedija aforizama III. Izdanje, Zagreb, Prosvjeta, 1978.
5. Vojna enciklopedija 9, drugo izdanje, Beograd, Vojno izdavaki zavod,
1975.
Institucije
1. Dravni arhiv, Slavonski Brod
2. Sluba za motrenje i obavjeivanje RH - 985 (112), Slavonski Brod
PRILOG
Popis poginulih i nestalih boraca - ehida

HVO Bosanske Posavine
za period od 03. oujka do 07. listopada 1992. godine
Skraenice
RB - Redni broj
RO. - Roen/a
ADRESA - Adresa prije stradavanja
N - Nacionalnost
* - P (poginuo/la), N (nestao/la) , U (umro/la)
D - Dan stradavanja
MJESEC - Mjesec stradavanja
MJESTO - Mjesto stradavanja
BRI - Brigada
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO BOSANSKI BROD
RB PREZIME I IME (IME OCA) RO. ADRESA N * D MJESEC MJESTO BRI
1. ADAMOVI Marko (Mirko) 70 Slavonski Brod H P 8 svibanj Zborite 101
2. ULOVI Atif (Halil) 39 Bos. Dubo ac M P 16 rujan Bosanski Brod 101
3. AHMI Amir (Zijad) 75 Bosanski Brod M P 30 rujan Zborite 101
4. ALI Admir (Zulfo) 61 Bosanski Brod M P 19 travanj Bosanski Brod 101
5. ALI Edin (Asim) 62 Bosanski Brod M P 13 srpanj Vinjik 101
6. ALI Hasan (aban) 64 Bosanski Brod M P 27 kolovoz Bijelo Brdo 101
7. BABI Draen (Nikola) 69 Novo Selo H P 6 kolovoz Zborite 101
8. BABI Kreo (Nikola) 73 Novo Selo H P 6 kolovoz Novo Selo 101
9. BA Luka (Jovan) 68 Sijekovac S P 18 kolovoz Zborite 101
10. BAJRAMI Safet 64 Ka anik M P 16 lipanj Kotorsko 101
11. BAJRAMOVI Seid (Mahmut) 52 Bosanski Brod M U 26 rujan Kostre 101
12. BAJRI Ismet (Hasan) 57 Kolibe Gornje M P 16 travanj Kolibe Gornje 101
13. BAJROVI Salem (Pao) 75 Sijekovac M P 2 rujan Bosanski Brod 101
14. BAKUNI Ferid (Munib) 53 Bosanski Brod M P 24 oujak Bosanski Brod 101
15. BARII Anto (Jozo) 55 Novo Selo H P 8 kolovoz BosanskI Brod 101
16. BARII Goran (Ivo) 74 Novo Selo H P 6 kolovoz Luani Bosanski 101
17. BARII Ivica (Ante) 60 Kora e H P 31 kolovoz Kora e 101
18. BARII imo (Luka) 47 Kora e H P 21 lipanj Slavonski Brod 101
19. BAI Muhamed (Ibrahim) M P 15 travanj 101
20. BAI Nihad (Adem) 58 M P Bijelo Brdo 101
21. BE Muhamed (Mustafa) 58 Gornje Kolibe M P 4 rujan Novo Selo 101
22. BEGANOVI Miralem (Safet) 75 M P 19 svibanj Derventa 101
23. BIBI Samir (Nihad) 73 Bosanski Brod M P 22 rujan Kostre 101
24. BIOI Jasmin (Anto) 57 Bosanski Brod H P 16 lipanj Slavonski Brod 101
25. BLATAN Jozika (Stipo) 53 Donja Vrela H P 17 oujak Donja Vrela 101
26. BLAEVI Jozo (Luka) 73 H N 6 listopad Bosanski Brod 101
27. BLAEVI Anto (Jakov) 71 Bijelo Brdo H P 2 svibanj Bijelo Brdo 101
28. BLAEVI Josip (Tadija) 65 Bijelo Brdo H P 15 travanj Bijelo Brdo 101
29. BLAEVI Ljubomir (Ivan) 70 Sijekovac H P 28 kolovoz Gradac 101
30. BLAEVI Mato (Luka) 72 Gornja Mo ila H P 25 lipanj Podnovlje 101
31. BLAEVI Pero (Vid) 67 Bijelo Brdo H P 20 kolovoz Bijelo Brdo 101
32. BORAS Mario (Gojko) 63 Bosanski Brod H P 13 kolovoz Gradac 101
33. BORAS Petar (Nikola) 42 Novo Selo H P 13 kolovoz Novo Selo 101
34. BOROJEVI Mitar (Stanko) 52 Kolibe Donje S P 25 svibanj Kolibe Donje 101
35. BONJAK Viktor (Stanko) 64 Gornje Kolibe H P 18 kolovoz Kolibe Gornje 101
36. BRESTOVAC Branislav (Nedo) 61 Bosanski Brod P 6 listopad Bosanski Brod 101
37. BRKA Amir (Adil) 69 Bosanski Brod M P 6 srpanj eravac 101
38. BRKI Kazimir (Viktor) 52 Bosanski Brod H P 9 kolovoz Gradac 101
39. BRNADI Drago (Pejo) 39 Bos. Dubo ac H P 18 srpanj Gradac 101
40. BRNADI Goran H 101
41. BRNADI Nikola (Ilija) 38 Begluci H P 18 srpanj Gradac 101
42. BULJAN Duko (Zvonimir) 64 Bos. Dubo ac H P 18 travanj Derventa 101
43. BULJAN Mario (Ivica) 60 Bos. Dubo ac H P 19 srpanj Dubo ac Bosanski 101
101
44. CVITKOVI Pejo (Jozo) 53 Slavonski Brod H P 6 listopad Kolibe Gornje 101
45. ABRAJA Andrija( Pejo) 62 Bijelo Brdo H P 12 svibanj Derventa 101
46. ABRAJA Blaan (Ivo) 54 H P 31 srpanj Derventa 101
47. ABRAJA Ivica (Miroslav) 57 Bosanski Brod H P 6 srpanj eravac 101
48. ABRAJA Nikola (Anto) 72 Begluci H P 16 srpanj Begluci 101
49. ABRAJA Roko (Ivica) H 101
50. ABRAJA Stipo (Ivo) 52 Bijelo Brdo H P 16 kolovoz Bijelo Brdo 101
51. ABRAJA Zlatko (Ivo) 57 Bijelo Brdo H P 26 svibanj Bijelo Brdo 101
52. ABRAJA Zoran (Anto) 74 Kora e H P 14 kolovoz Kora e 101
53. AMDI Nedad (Demal) 62 Modri a M P 2 kolovoz Kolibe Gornje 101
54. ARAPOVI Marinko (Mijat) 64 Sesvete H P 10 kolovoz Gradac 101
55. ESAN Nedad (Zuhdija) 69 Bosanski Brod M P 8 svibanj Bosanski Brod 101
56. OLI Elvir (Enis) 74 Bosanski Brod H P 13 kolovoz Gradac 101
57. ONDRI Andrija (Filip) 49 Kuljenovci H U 9 travanj Barica 101
58. ONDRI Anto (Ivo) 48 Kuljenovci H P lipanj Bijelo Brdo 101
59. ONDRI Filip (Ilija) Kuljenovci H 101
60. ONDRI Ivo (Anto) 47 Kora e H P 12 srpanj Kostre 101
61. ONDRI Pejo (Boo) 62 Kuljenovci H P 2 svibanj Bijelo Brdo 101
62. UBI Anto (Ilija) H 101
63. UBI Jerko (Grgo) 72 Derventa H P 7 travanj Kuljenovci 101
64. ORI Savan ( uro) 40 Bosanski Brod S P 17 kolovoz Bijelo Brdo 101
65. OSI Anto (Ilija) 67 Kora e H P 31 srpanj Derventa 101
66. OSI Anto (Ivica) 67 H 101
67. URI Nikola (Jozo) 35 Kolibe Donje H P 1 listopad Kolibe Donje 101
68. DADI Stipan (Ilija) 74 Bijelo Brdo H P 15 kolovoz Bijelo Brdo 101
69. DANKI Ante (Petar Golemovi ) 59 Begluci H P 15 srpanj Begluci 101
70. DELI Faruk 58 Modri a M P 13 kolovoz Kostre 101
71. DOBOJ Dino (Refik) 73 Sijekovac M P 28 kolovoz Sijekovac 101
72. DOKI Tomica (Ivan) 57 Bosanski Brod H P 14 srpanj Gornji Kladar 101
73. DOKO Tomica (Ivan) 57 Bosanski Brod H P 14 srpanj Klakar Gornji 101
74. DRAGOJEVI Davorka (Milutin) 71 Bosanski Brod S P 11 kolovoz Bosanski Brod 101
75. DUGALI Amir (Hilmija) 53 Bosanski Brod M N 1 svibanj Lije e 101
76. DUGALI Bahrudin (Meho) 47 Sijekovac M P 6 srpanj eravac 101
77. DUGALI Ejub (Ibrahim) 45 Sijekovac M P 27 srpanj Sijekovac 101
78. DUGALI Nazif (Idriz) 63 Sijekovac M P 4 travanj Barica 101
79. DUGALI Nedib (Hilmija) 55 Bosanski Brod M P 16 travanj Bosanski Brod 101
80. DUGALI Teufik (Ibrahim) 47 Sijekovac M P 6 listopad Bosanski Brod 101
81. DUJAK Anto (Ivan) 62 Kolibe Donje H P 1 svibanj Kolibe Donje 101
82. DUJAK Anto (Marko) 69 Kolibe Donje H P 8 lipanj Slavonski Brod 101
83. DUJMI Mirko (Alojzije) 57 Novo Selo H P 24 lipanj Mala Bukovica 101
84. DUJMI Petar (Pero) 62 Novo Selo H P 18 kolovoz Sijekovac 101
85. DUJMI Viktor (Manda) 48 Novo Selo H P 23 rujan Slavonski Brod 101
86. DUSPARA Ilija (Mijo) 54 Donja Vrela H U 26 oujak Lije e 101
87. DEREK Zdravko (Niko) 60 Zagreb H P 21 rujan Donja Barica 101
88. DEREK Zdravko (Nikola) 60 Bosanski Brod H P 21 rujan Kostre 101
89. DOJA Igor (Marijan) 71 Modri a H N 16 rujan Kostre 101
90. AKOVI Blaan (Ivan) 69 Novo Selo H P 14 kolovoz eravac 101
91. AKOVI Rudolf (Dragutin) 62 Novo Selo H P 10 srpanj Novo Selo 101
92. AKOVI Zoran (Zvonko) 63 Novo Selo H P 10 svibanj Zborite 101
93. AKOVI eljko (Rudolf) 67 Novo Selo H P 21 rujan Luani Bosanski 101
94. APO Avdija (Selim) 33 Sijekovac M P 10 svibanj Sijekovac 101
95. ida ipa Nusret (H) 58 Derventa M P 13 srpanj Begluci 101
96. OGI Hasan (Murat) 52 Doboj M P 18 lipanj Komarica 101
97. FABRI NI Jozo (Anto) 48 Derventa H P 8 travanj Derventa 101
98. FIFI Mustafa (Hakija) 68 Banja Luka M P 16 srpanj Bosanski Brod 101
99. GALI Ivica (Pere) 54 Bosanski Brod H P 11 rujan Kri anovo 101
100. GAREI Robert (Ivica) 74 Zagreb H P 10 kolovoz BosanskI Brod 101
101. GARI Ivan (Ivo) 72 Kora e H P 25 kolovoz Kora e 101
102. GAVRAN Mijo (Anto) 51 eravac H P 23 rujan Slavonski Brod 101
103. GAVRILOVI Radomir (Cvjetko) 72 Valjevo S P 23 rujan Zborite 101
104. GLAVI Marko (Petar) 64 Kolibe Donje H P 25 travanj Kolibe Donje 101
105. GLAVI Niko (B) 64 Donje Kolibe H P 22 svibanj Kolibe Donje 101
106. GLAVI Stipo (Jozo) 53 Gornja Mo ila H P 6 listopad Bosanski Brod 101
107. GOLABEK Edvards (Jarek) 70 Poljska O P 16 rujan Lipica - Kora e 101
108. GREBENAREVI Samir (Sabit) 70 Prnjavor P 2 kolovoz Kolibe Donje 101
109. GRGI Anto (Nikola) 67 Velika Brusnica H P 7 kolovoz eravac 101
110. GRGI Ivan (Jozo) 53 Sijekovac H P 25 kolovoz Bijelo Brdo 101
111. GULAN Davor (Milan) 62 Bosanski Brod H N 10 srpanj Grk 101
112. GUSAK Nenad (Mijat) 70 Bosanski Brod H P 29 srpanj Zborite 101
113. HADIHUSI Elvedin (Hazim) 72 Modri a M P 10 kolovoz Bijelo Brdo 101
114. HAJDAREVI Meldin (Jusuf) 69 Bosanski Brod M P 27 kolovoz eravac 101
115. HALEPOVI Nedad (Fahir) 62 Bosanski Brod M P 23 travanj Slavonski Brod 101
116. HAMZI Amel (Akif) 66 Modri a H P 16 rujan Kostre 101
117. HAVI Abdulah (Idriz) 55 Bosanski Brod M P 24 travanj Bosanski Brod 101
118. HAVI Enes (Halim) 53 Bosanski Brod M P 16 travanj Kolibe Gornje 101
119. HAVI Hermin (Ibrahim) 60 Bosanski Brod M P 29 rujan Kora e 101
120. HAVI Ibrahim (Demal) 62 M P 20 lipanj Bosanski Brod 101
121. HODAK eljko (Ivo) 60 Bosanski Brod H P 17 rujan Lipica - Kora e 101
122. HODI Jasmin (Mehmed) 63 Kolibe Gornje M P 25 travanj Kolibe Donje 101
123. HODI Jaar (Sejfo) 47 Kolibe Gornje M P 1 svibanj Unka 101
124. HULJEVI Dubravka (Nenad) 57 Bosanski Brod H U 11 srpanj Bijelo Brdo 101
125. HUSI Sabar (Fadil) 55 Zvornik M P 25 svibanj Glog 101
126. HUSKI Hikmet (Seid) 53 Bosanski Brod M P 24 oujak Bosanski Brod 101
127. HUSKI Sabahudin (Faruk) 64 Bosanski Brod M P 13 kolovoz Gradac 101
128. HUSKI Saud (Hasan) 46 M P 18 svibanj Lije e 101
129. IMIROVI Eref (Ejub) 57 Klju M P 1 listopad Zborite 101
130. ISI Iso (Ramadan) 53 Sisak M P 18 rujan Kostre 101
131. ISLAMOVI emsudin (Ismet) 54 Bosanski Brod M P 18 kolovoz Bosanski Brod 101
132. IVANDI Ivan (imo) 68 Kora e H P 20 srpanj Begluci 101
133. IVANDI Lovro (Jozo) 70 Kora e H P 17 srpanj Begluci 101
134. IVUI Ilica (Pejo) 67 Bijelo Brdo H P 9 srpanj Bijelo Brdo 101
135. JAMAKOVI Sadija (Raid) 65 Bosanski Brod M P 29 travanj Bosanski Brod 101
136. JANJIK Mijo H 101
137. JAAREVI Armin (aban) 58 Sijekovac M P 25 kolovoz Bijelo Brdo 101
138. JAAREVI Muhamed (Adem) 42 Bosanski Brod M P 4 travanj Bosanski Brod 101
139. JAAREVI Sabri (Mehmed) 53 Bosanski Brod M P 20 kolovoz Bos. Luani 101
140. JELI Luka (Nikola) 57 Kolibe Donje H P 16 travanj Kolibe Donje 101
141. JELI imo (Marko) 46 Kolibe Donje H P 25 srpanj Kolibe Donje 101
142. JELINI Anto (Marko) 55 Mo ila Gornja H P 25 srpanj Novo Selo 101
143. JELINI Zoran (Stipo) 66 Mo ila Gornja H P 25 lipanj Podnovlje 101
144. JOZI Ilija (Pejo) 51 Novo Selo H P 6 travanj Novo Selo 101
145. JOZI Marko (Pejo) 75 Bosanski Brod H P 28 srpanj Bijelo Brdo 101
146. JUKI Jozo (Ivo) 49 Kora e H P 26 kolovoz Kora e 101
147. JUKI Mario (Tomo) 60 Derventa H P 15 srpanj Begluci 101
148. JULARI Anto (Ilija) 66 Bos. Dubo ac H P 15 srpanj Bos. Dubo ac 101
149. JULARI Bruno (Marko) 59 Bosanski Brod H P 13 srpanj Bosanski Brod 101
150. JULARI Nikola (Jerko) 62 Bijelo Brdo H P 20 kolovoz Bijelo Brdo 101
151. JURI Jerko (Juro) 62 H P 4 svibanj Kolibe Donje 101
152. JURI Mato (Pero) 46 Velika Brusnica H 101
153. JURILJ Anto (Martin) 41 Donja Vrela H U 13 svibanj Donja Vrela 101
154. JURII Ilija (Stipo) 58 Bosanski Brod H P 24 travanj Bosanski Brod 101
155. JURKI Ilija (Tunjo) 69 H N 3 oujak Unka 101
156. KADI Omer (Asim) 70 Sijekovac M P 5 kolovoz Bijelo Brdo 101
157. KALENDEROVI Drago (Naim) 62 Sijekovac H P 18 kolovoz Bos. Luani 101
158. KALENDEROVI Rasim (Ibrahim) 63 Derventa M P 17 svibanj Gornje Kolibe 101
159. KAPIDI Izudin (Ahmet) 60 Sijekovac M P 1 rujan Kora e 101
160. KARI Rizad (Satko) 34 Kolibe Gornje M U 25 travanj Kolibe Gornje 101
161. KARIIK Alija (Spaho) 71 M N 23 lipanj Podnovlje 101
162. KATAVI Josip (Marija) 55 Grk H P 9 svibanj Grk 101
163. KATINI Goran (Nikola) 71 Gornja Mo ila H P 24 lipanj Podnovlje 101
164. KATINI Ivan (Jozo) 36 Ostrvo H N 6 listopad Ostrvo 101
165. KATINI Ivan (Mijat) 67 Kora e H P 26 srpanj Bos. Dubo ac 101
166. KATINI Luka (imo) 64 Kri anovo H P 7 oujak Bosanski Brod 101
167. KATINI Marko (Petar) 46 Kri anovo H P 1 travanj Bosanski Brod 101
168. KATINI Miro (Ivan) 67 Bosanski Brod H N 23 lipanj Glog 101
169. KATINI imo (Jozo) 50 Kri anovo H N 5 listopad Kri anovo 101
170. KATINI Tomisla (Jakov) 56 Kri anovo H U 14 rujan Zagreb 101
171. KAURINOVI Ivica (Pavo) 61 H N 10 rujan Kolibe Donje 101
172. KLJAJI Marko (Luka) 39 Kolibe Donje H P 26 travanj Bosanski Brod 101
173. KLJAJI Mato (imo) 46 Bosanski Brod H P 8 svibanj Bosanski Brod 101
174. KLJAJI Slavko (Marija) 62 Bosanski Brod H P 18 lipanj Podnovlje 101
175. KLJAJI imo (Stipo) 65 Bosanski Brod H P 4 svibanj Kolibe Donje 101
176. KLJU EVI Boris (Marko) 56 Kri anovo H P 10 srpanj eravac 101
177. KLJU EVI Marko (Nikola) 63 Kri anovo H p 2 svibanj Kolibe Donje 101
178. KOBAJICA Ekrem (Sulejman) 61 Derventa M P 4 listopad Zborite 101
179. KONJETI Mato (Jozo) 72 Kolibe Donje H P 23 svibanj Kolibe Donje 101
180. KONJETI Mijo (Pejo) 58 Kolibe Donje H P 14 lipanj Podnovlje 101
181. KOP Ivica (Mijo) 56 Bijelo Brdo H P 25 svibanj Bosanski Brod 101
182. KOPLJAR Ivan (Ilija) 37 Bosanski Brod H P 23 rujan Slavonski Brod 101
183. KOVA EVI Anto (Ivan) 46 Bosanski Brod H P 10 srpanj Begluci 101
184. KOVA EVI Armin (Sejfudin) 70 Bosanski Brod M P 6 srpanj Donji Vinjik 101
185. KOVA EVI Ivan (Ante) 64 Gra ac H P 10 srpanj Derventa 101
186. KOVA EVI LJubomir (Marija) 71 H N 21 lipanj Bosanski Brod 101
187. KOVA EVI Nikica (Jozo) 71 Kora e H P 22 rujan Kora e 101
188. KOZINA Josip (Martin) 71 Modran H P 6 srpanj eravac 101
189. KRAJINOVI Josip (Niko) 63 Derventa H P 16 rujan Kora e 101
190. KRAJINOVI Stipica (Ante) 72 Bosanski Brod H P 28 kolovoz Kora e 101
191. KRDALI Ibrahim (Hamid) 69 M N 8 srpanj Luani Bosanski 101
192. KREI Mirko (Marinko) 60 Kolibe Gornje H P 16 travanj Kolibe Donje 101
193. KRIJAN Franjo (Adam) 70 Kora e H P 14 lipanj Bijelo Brdo 101
194. KRIJAN Ivan (Luka) 59 Novo Selo H P 9 kolovoz Novo Selo 101
195. KRIJAN Jozo (Ilija) 55 Kora e H P 4 srpanj Kora e 101
196. KROLO Toni (Zdravko) 74 H P 12 svibanj Derventa 101
197. KUKURUZOVI Antun (Nikola) 63 H P 1 rujan Derventa 101
198. KURDIJA Ivan (Marko) 58 Novo Selo H P 4 listopad Zborite 101
199. KUZMA Rudica (Ivan) 47 Donja Vrela H P 17 oujak Donji Vinjik 101
200. LACKOVI Zlatko ( uro) 70 Bosanski Brod H P 2 kolovoz Kolibe Donje 101
201. LANDEKA Draen (Vladimir) 68 Novo Selo H N 26 svibanj Bukovica Velika 101
202. LATIFOVI Atif (Halil) M 101
203. LEMEI Ivan (Ivica) 36 H 101
204. LENDO Smajo (Mujo) 64 Begluci M P 15 kolovoz Gradac 101
205. LEPAN Drago (Jure) 52 Kri anovo H P 9 svibanj Bosanski Brod 101
206. LEPAN Ivo (Jozo) 53 Mo ila Donja H P 21 rujan Kora e 101
207. LEPAN Petar (Tadija) 50 Novo Selo H P 4 srpanj Bukovica 101
208. LESKOVAR Ronald (Stjepan) 74 Krapinske Top. H P 10 kolovoz Lije e 101
209. LIPOVAC Zlatko (Stjepan) 50 Bosanski Brod H P 1 lipanj Podnovlje 101
210. LON AR Zoran (Stjepan) 61 Derventa H P 3 svibanj Derventa 101
211. LOVRI Ivica (Ivo) 67 Kora e H P 22 svibanj Kuljenovci 101
212. LOVRI Ivica (Pero) 64 Unka H P 6 travanj Kolibe 101
213. LUKI Antun (Mijat) 73 Kri anovo H P 9 srpanj eravac 101
214. MADEKO Enver (Muan) 58 Begluci M P 15 srpanj Babino Brdo 101
215. MAHMUTOVI Smajo (Smail) 55 Sijekovac M P 12 kolovoz Zborite 101
216. MANDI Alojzije (Petar) 59 Slavonski Brod H P 9 svibanj Grk 101
217. MANDI Jurica (Mato) 60 Bosanski Brod H P 19 srpanj Lije e 101
218. MARI Ivan (Marko) 28 Kolibe Gornje H P 16 travanj Kolibe Donje 101
219. MARI Marko (Marko) 49 Novo Selo H P 22 rujan Novo Selo 101
220. MARI eljko (Marko) 62 Bosanski Brod H P 8 lipanj Podnovlje 101
221. MARIJANOVI eljko (Petar) 58 Slavonski Brod H P 8 srpanj Begluci 101
222. MARINI Ivica (Petar) 54 Derventa H P 18 srpanj Lije e 101
223. MARINI Miro (Mijo) 58 Bosanski Brod H P 1 kolovoz Bosanski Brod 101
224. MARTINOVI Ilija (Nikola) 47 Bosanski Brod H P 28 oujak Bosanski Brod 101
225. MAI Asif (Suljo) 58 Kolibe Gornje M P 7 srpanj Podnovlje 101
226. MAI Edin (Hamid) 68 Kolibe Gornje M P 21 rujan Kolibe Gornje 101
227. MAI Ejub (Selim) 40 Kolibe Gornje M P 16 travanj Bosanski Brod 101
228. MAI Elvedin (Ramiz) 70 M 101
229. MAI Emir (Ibrahim) 64 Kolibe Gornje M P 7 svibanj Bosanski Brod 101
230. MAI Faik (Demal) 56 Kolibe Gornje M P 21 travanj Kolibe Donje 101
231. MAI Ibrahim (Bego) 61 Kolibe Gornje M P 16 travanj Kolibe Gornje 101
232. MAI Junuz (Bego) 66 Kolibe Gornje M P 3 listopad Kolibe Gornje 101
233. MAI Jusuf (Bajro) 49 Bosanski Brod M P 11 kolovoz Bosanski Brod 101
234. MAI Mirsad (Muharem) 58 Kolibe Gornje M P 1 svibanj Kolibe Gornje 101
235. MAI Osman (Omer) 51 Kolibe Gornje M P 14 travanj Kolibe Gornje 101
236. MAI Seid (Sejdo) 47 Kolibe Gornje M P 23 travanj Kolibe Gornje 101
237. MAI Zijad (Bajro) 55 Bosanski Brod M P 10 svibanj Slavonski Brod 101
238. MATANOVI Anto (Nikola) 63 Kri anovo H P 31 srpanj Unka 101
239. MATANOVI Franjo (Ivo) 57 Donja Vrela H U 25 oujak Lije e 101
240. MATANOVI Ivan (Jozo) 55 Kri anovo H P 29 rujan Bos. Luani 101
241. MATANOVI Ivo (Ilija) 65 Kolibe Donje H P 16 travanj Kolibe Donje 101
242. MATANOVI Nedeljko (Luka) 59 Kri anovo H P 9 kolovoz Bijelo Brdo 101
243. MATANOVI Rudo (Mato) 66 Kri anovo H P 12 lipanj Podnovlje 101
244. MATIJEVI Mirko (Martin) 63 Kuljenovci H P 17 travanj Derventa 101
245. MATINJANIN Nedad (Alija) 53 Kolibe Gornje M P 13 lipanj Bukovac 101
246. MATKOVI Zoran (Mijo) 71 Novo Selo H P 6 kolovoz Novo Selo 101
247. MATKOVI eljko (Nedeljko) 72 Novo Selo H U 16 travanj Zborite 101
248. MEDEKO Enver (Musa) 55 Fo a M P 15 srpanj Begluci 101
249. MEHI Davor (Alojz) 62 Bosanski Brod H P 8 svibanj Bosanski Brod 101
250. MEHI Maid (Salih) 62 Begluci M P 17 srpanj Begluci 101
251. MEHI Muharem (Adem) 45 Begluci M P 15 srpanj Begluci 101
252. MEHI Suad (Hajrudin) 56 Bosanski Brod M P 23 travanj Bosanski Brod 101
253. MEMI Huso (Naim) 58 Bosanski Brod M P 18 kolovoz elarua 101
254. MEMI Jasmin (Belaga) 65 Begluci M P 2 svibanj Bijelo Brdo 101
255. MEI Salih (Mehmed) 53 Bosanski Brod M P 29 rujan Kora e 101
256. MIJI Stipo (Mijat) 37 Novo Selo H N 6 listopad Sijekovac 101
257. MIKI Stipo (Marko) 72 Derventa H P 3 listopad Kora e 101
258. MIKI Stipo (Marko) 72 Derventa H P 3 listopad Kora e 101
259. MILANKOVI Predrag (Slavko) 70 Mo ila Donja H P 10 srpanj eravac 101
260. MILI Slobodanka (Nedeljko) 61 Sijekovac S P 3 rujan Sijekovac 101
261. MILJAK Marko (Anto) 67 Novo Selo H P 9 svibanj Bukovica Mala 101
262. MLIVI Dervi ( ulbo) 44 Sijekovac M P 29 rujan Zborite 101
263. MONTIBELER Jozef (Petar) 63 Bijelo Brdo H P 25 svibanj Kolibe Donje 101
264. MORI Sandro (Hilmo) 67 Bosanski Brod H P 2 kolovoz Kolibe Gornje 101
265. MRKALJ Ivan (Marko) 55 Kora e H P 16 rujan Kora e 101
266. MUHOVI Fadil (Avdo) 57 Begluci M P 18 srpanj Gradac 101
267. MUJ IN Ibrahim (Muho) 63 Bosanski Brod M P 17 kolovoz Bosanski Brod 101
268. MUJ IN Ismail (Ago) 61 Kolibe Gornje M P 16 travanj Kolibe Gornje 101
269. MUJ IN Jasmin (Huso) 69 Bosanski Brod M P 5 svibanj Kri anovo 101
270. MUJ IN Mehmed (Hamid) 36 Kolibe Gornje M P 16 travanj Kolibe Gornje 101
271. MUJ IN Nedim (aban) 53 Bosanski Brod M P 18 kolovoz Luani Bosanski 101
272. MUJ IN Salih (Salko) 55 Kolibe Gornje M P 19 srpanj Lije e 101
273. MUJEZINOVI Asim (Safet) 75 Bosanski Brod M P 14 oujak Bosanski Brod 101
274. MUJKI Mirsad (eve et) 70 M N 18 srpanj Kolibe Donje 101
275. MUANOVI Sefer (Muzafer) 68 ivinice M P 7 srpanj Bijelo Brdo 101
276. MUI Mirzet (Ejub) 57 Klju M N 29 rujan Lije e 101
277. MUI Uzeir 58 Prijedor M P 7 srpanj Podnovlje 101
278. MUTNICA Mirsad (Mehmedalija) 56 Sijekovac M P 6 listopad Sijekovac 101
279. OBRADOVI Radomir (Milenko) 56 Slavonski Brod S P 3 srpanj Bosanski Brod 101
280. OLAF Ludvig 63 Njema ka P 4 listopad Kri anovo 101
281. OPA AK Pavo (Ivan) 74 Vrela Gornja H U 8 svibanj Vrela Gornja 101
282. OSMANDIHOVI Devad 72 Derventa M P 15 srpanj Bijelo Brdo 101
283. PAULI Vladimir (Ilija) 73 Bosanski Brod H N 26 svibanj Bukovica Mala 101
284. PEJI Ivo (Pejo) 28 Bijelo Brdo H P 15 travanj Bijelo Brdo 101
285. PEJI Marko (Marko) 34 Bijelo Brdo H P 5 lipanj Bijelo Brdo 101
286. PEJI Pejo (Ivo) 58 Bijelo Brdo H P 15 travanj Bijelo Brdo 101
287. PERKOVI Slobodan (Mirko) 67 Bosanski Brod H P 19 kolovoz Bijelo Brdo 101
288. PEUTSCHO Ratschev (Todorov) 58 Bugarska O P 8 rujan Bos. Luani 101
289. PEZO Enes (Emin) 63 Sarajevo M P 9 kolovoz Bijelo Brdo 101
290. PILIPOVI Damir (Jure) 66 Bosanski Brod H P 1 kolovoz Kolibe Donje 101
291. PILIPOVI Goran (Jure) 64 Bosanski Brod H P 27 oujak Bosanski Brod 101
292. PILIPOVI Luka (Ivo) 71 Bosanski Brod H P 2 kolovoz Kolibe Donje 101
293. PILIPOVI Pejo (Ivan) 62 Kri anovo H P 8 kolovoz Kolibe Gornje 101
294. PILIPOVI Petar (Jakov) 24 H N 5 listopad Kri anovo 101
295. PILIPOVI eljko (Jakov) 69 Kri anovo H N 17 srpanj Klakar Gornji 101
296. PIKOVI Tadija (Ilija) 60 Mala Brusnica H N 15 srpanj Mala Brusnica 101
297. PLAVI Darko (Vasilj) 71 Bosanski Brod H U 6 srpanj Boinci 101
298. POLUNI Marko (Jozo) 39 H P 8 travanj Derventa 101
299. PUCAR Miro (Ivan) 41 Bosanski Brod H P 3 srpanj Sijekovac 101
300. RADI Perica (Ivan) Rijeka H P 26 kolovoz Bijelo Brdo 101
301. RAMADANOVI Adnan (Ramadan) 54 Sijekovac M U 9 travanj Sijekovac 101
302. RAMI Mustafa (Omer) 54 Sijekovac M P 28 rujan Zborite 101
303. RAMI Sajbo (Omer) 39 Bosanski Brod M U 1 lipanj Podnovlje 101
304. RAI Ilija (Anto) 49 Vrela H U 27 oujak Vrela 101
305. RAI Vlado (Jure) 59 Bosanski Brod H P 7 travanj Bosanski Brod 101
306. RELJA Dragan (Anto) 72 Bukovica H P 14 lipanj Otri Vrh 101
307. RELJI Stanko (Nedeljko) 65 Barica Gornja H U 26 rujan Kostre 101
308. RISOVI Demal (Muhamed) 67 Klju M P 20 srpanj Bijelo Brdo 101
309. RIZVI Kasim (Reid) 58 Kolibe Gornje M P 28 svibanj Podnovlje 101
310. RIZVI Tereza (Ilija) 49 Odak H P 24 travanj Bosanski Brod 101
311. RUBIL Luka (Antun) 68 Kolibe Donje H P 10 travanj Lije e 101
312. RUBIL Antun (Antun) 55 Kolibe Donje H P 14 travanj Lije e 101
313. RUBIL Dragan (Ivan) 60 Bosanski Brod H P 5 svibanj Bosanski Brod 101
314. RUBIL Drago (Rudo) 61 Novo Selo H U 3 lipanj Slavonski Brod 101
315. RUBIL Marko (Jozo) 72 Sijekovac H P 10 srpanj Lije e 101
316. SADAK Kemal (Abid) 67 M P 27 kolovoz 101
317. SAIK Davor (Aleksandar) 53 Bosanski Brod H N 10 srpanj Grk 101
318. SALI INOVI Jasmin (Ago) 70 Bosanski Brod M P 16 rujan Kostre 101
319. SARAJLI Jasmin (Muhamed) 70 Bosanski Brod M P 29 rujan Kora e 101
320. SEDLI Ivo (Ilija) 40 Bijelo Brdo H P 2 svibanj Begluci 101
321. SEDLI Anto (Pejo) 70 Bijelo Brdo H P 1 srpanj Markovac 101
322. SEDLI Branko (Ivan) 69 Bijelo Brdo H P 5 svibanj Bosanski Brod 101
323. SEDLO Miroslav (Jakov) 65 Novo Selo H P 25 lipanj Bukovica 101
324. SEDLO Zdravko (Marko) 69 Kora e H P 13 rujan Kora e 101
325. SINANOVI Sead (Hamza) 64 Bos. Dubo ac M P 21 kolovoz Bijelo Brdo 101
326. SIRBUBALO erif (Mustafa) 65 M P 2 svibanj 101
327. SIROVINA Jozo (Stipo) 26 Bos. Dubo ac H P 26 svibanj Bijelo Brdo 101
328. SIROVINA Mato (Jozo) 68 Bijelo Brdo H P 21 svibanj Kuljenovci 101
329. SIROVINA Stipo (Anto) 71 Derventa H P 10 srpanj Bijelo Brdo 101
330. SKOPLJAK Osman (Junuz) 33 Bosanski Brod M P 16 travanj Kolibe Gornje 101
331. SMAJI Ramiz (Pao) 47 Bosanski Brod M P 2 kolovoz Kolibe Donje 101
332. SOLDAN Luka (Andrija) 70 Mo ila Gornja H P 25 rujan Zborite 101
333. SOLDAN Tomo (imo) 25 Gornja Mo ila H P 7 svibanj Bosanski Brod 101
334. SOLDAN Zoran (Andrija) 67 Gornja Mo ila H P 8 oujak Bosanski Brod 101
335. SOLDO Emerik (Mirko) 67 Bosanski Brod H P 24 travanj Kolibe Donje 101
336. STANI tefo (Pejo) 64 Novo Selo P 9 svibanj Zborite 101
337. STIPI Martin (Ivo) 53 H P 16 srpanj Begluci 101
338. STJEPANOVI Jurica (Anto) 63 Bijelo Brdo H P 20 kolovoz Bijelo Brdo 101
339. STJEPANOVI Luka (Lazar) 58 Bosanski Brod H P 18 kolovoz Bos. Luani 101
340. STOKRP Anto (Ivan) 66 Sijekovac H P 18 kolovoz Zborite 101
341. STOKRP eljko (Franjo) 62 Sijekovac H P 6 listopad Luani Bosanski 101
342. SULJEVI Mejrudin (Mehmed) 70 Begluci M P 2 svibanj Begluci 101
343. SULJEVI Senad (Halim) 58 Begluci M P 25 kolovoz Gradac 101
344. SULJI Nijaz (Ramiz) 60 Begluci M U 1 svibanj Unka 101
345. ABI emsudin (Mehmed) 65 Bosanski Brod M P 13 kolovoz Gradac 101
346. ALDI erif (Hasan) 71 M P 17 srpanj Kolibe Donje 101
347. ARI Mirko (Baria) 39 Kolibe Gornje H P 16 travanj Kolibe Gornje 101
348. EHAGI Mirsad (efik) 69 Bosanski Brod M P 13 kolovoz Bijelo Brdo 101
349. IANOVI Najko (Naim) 62 M N 20 srpanj Bosanski Brod 101
350. TEFAN Berislav (Martin) 57 Kolibe Gornje H P 7 kolovoz Bosanski Brod 101
351. TUC Anto (Pejo) 61 Kri anovo H U 21 svibanj Zagreb 101
352. TOLI Ilija (Stipo) 53 G. Ljupljanica H P 14 svibanj G. Ljupljanica 101
353. TOMI Duan (Petar) 53 Sijekovac S P 7 rujan Bosanski Brod 101
354. TOMI Zoran (Tomislav) 64 Bosanski Brod H P 8 svibanj Bosanski Brod 101
355. TOPI Drago (Stipo) 53 Bijelo Brdo H P 18 kolovoz Bijelo Brdo 101
356. TRGOV EVI Anto (Ivan) 74 Derventa H P 19 kolovoz Bijelo Brdo 101
357. TUNJI Mirko (Ilija) 65 Bosanski Brod H P 10 srpanj Vrela Gornja 101
358. TURSUNOVI Miralem (Redo) 73 Pula M P 7 srpanj Bosanski Brod 101
359. ULISTI Sergej (Aleksandar) 57 O P 1 listopad Zborite 101
360. VEJZOVI Maid (Bego) 66 Bosanski Brod M P 9 srpanj Podnovlje 101
361. VELI Damal (Alija) 71 Bosanski Novi M P 9 srpanj Vinjik 101
362. VIDEKANI Neboja (Slobodan) 61 Bosanski Brod S P 23 travanj Bosanski Brod 101
363. VIDEKANI Saa (Slobodan) 69 Bosanski Brod S P 23 rujan Kora e 101
364. VIDOVI Jozo (Nikola) 51 Novo Selo H P 12 srpanj Bosanski Brod 101
365. VIDOVI Predrag (Anto) 65 Bosanski Brod H P 23 srpanj Novo Selo 101
366. VIDOVI Robert (Anto) 74 Novo Selo H P 6 kolovoz Bosanski Luani 101
367. VOKAN Miran (Mirko) 62 Murska Sobota P 10 kolovoz Gradac 101
368. VRBAT Anto (Jozo) 59 Bijelo Brdo H P 31 srpanj Derventa 101
369. VRBAT Jakov (Lovro) 57 Bijelo Brdo H P 31 srpanj Bijelo Brdo 101
370. VRBAT Jozo (Ivan) 63 Bijelo Brdo H P 17 travanj Derventa 101
371. VRBAT Mira (Tomislav) 61 Kora e H P 23 lipanj Kora e 101
372. VUKOJE Luka (Stipo) 65 Kolibe Donje H P 29 oujak Kolibe Donje 101
373. VUKOVI Mirko (Ivan) 50 H P 10 svibanj Bosanski Brod 101
374. ZEBA Josip (Jure) 66 Novo Selo H P 18 kolovoz Zborite 101
375. ZEBA Jozo (Anto) 73 Kora e H P 4 rujan Bos. Dubo ac 101
376. ZEBA Jozo (Karlo) 63 Kora e H P 27 srpanj Bijelo Brdo 101
377. ZE EVI Slobodan (Andrija) 58 Bosanski Brod S P 29 rujan Kora e 101
378. ZIRDUM Pero (Marijan) 55 Vinjik H P 29 oujak Vinska 101
379. ZORI Mato (Nikola) 52 Kora e H U 26 rujan Bijelo Brdo 101
380. ZORI imo (Mato) 49 Kora e H P 26 srpanj Bos. Dubo ac 101
381. ZRNI Sulejman (Izet) 69 M P 27 svibanj Vrela Gornja 101
382. ZUBAK Zoran (Marko) 67 Bosanski Brod H P 2 srpanj Kulina 101
383. EP AN Esmir (Esad) 61 Bosanski Brod M P 1 svibanj Bosanski Brod 101
384. EP AN Fuad (Nurija) 59 Kolibe Gornje M P 16 travanj Kolibe Gornje 101
385. EP AN Jusuf (Meho) 60 Kolibe Gornje M P 16 travanj Bosanski Brod 101
386. ILI Anto (Ana) 51 Novo Selo H P 10 svibanj Zborite 101
387. ILI Filip (Ilija) 66 Novo Selo H P 18 srpanj Zborite 101
388. ILI Pavo (Ilija) 67 Novo Selo H P 12 svibanj Zborite 101
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO ODAK
1. ALI Sehid 57 M P 8 rujan Bijelo Brdo 102
2. ALI Smaid (Atif) 55 M N 17 srpanj Odak 102
3. ANDRIJANI Ivica (Franjo) 71 H P 1 kolovoz Derventa 102
4. BAHI Miralem ( ulaga) 59 M N 7 srpanj Modri a 102
5. BAHI Samir (Hasan) 73 M P 7 srpanj Jake 102
6. BARBARI Juro (Ivan) 60 H P 29 lipanj Pe nik 102
7. BARBARI Pero (Luka) 59 H P 8 srpanj Posavska Mahala 102
8. BARII Luka (Mijo) 71 H P 21 travanj Gornja Dubica 102
9. BIKI Jasmin (Hadib) 68 M P 8 srpanj Jake 102
10. BRAJINOVI Filip (Pero) 35 H P 15 srpanj Slavonski Brod 102
11. BRKI Mijat (Anto) 73 H P 6 srpanj Struke 102
12. AN AR Anto (Petar) 72 H P 4 srpanj Pe nik 102
13. ELIKOVI Devad (emso) 52 M P 15 srpanj Slavonski Brod 102
14. UJI Ivo (Josip) 72 H P 5 svibanj Pe nik 102
15. UKI Marinko (Mato) 72 H P 7 lipanj Struke 102
16. ORI Mirko (Andrija) 72 H P 29 lipanj Pe nik 102
17. OSI Ramiz (Muharem) 61 M P 10 srpanj Odak 102
18. DELI Husein (Huso) 41 M P 29 lipanj Odak 102
19. DERVIEVI Izudin (Omer) 72 M P 24 lipanj G. Kaladari 102
20. DEVEDI Demal (Sefer) 51 M P 1 kolovoz Bosanski Brod 102
21. DOMISLI Darko (Marko) 69 H P 9 srpanj Srnava 102
22. DOMISLI Marinko (Anto) 69 H P 13 svibanj Gnionica 102
23. DUGONJI Ivo (Andrija) 66 H P 2 rujan Bijelo Brdo 102
24. DUJAK Andrija (Jozo) 57 H P 10 srpanj Srnava 102
25. DUJAKOVI Tihomir (Mato) 65 H P 14 oujak Odak 102
26. DUMONJI Refik (Sakib) 68 M N 26 lipanj Rije ani Donji 102
27. OGA Anto (Andrija) 58 H P 26 kolovoz Kolibe Gornje 102
28. OJI Mijo (Ivo) 45 H P 18 kolovoz Bijelo Brdo 102
29. GANI Kemal (Said) 62 M P 15 srpanj Slavonski Brod 102
30. GRAHOVAC Vilko (Hasan) 52 M P 14 svibanj Jake 102
31. GRGI Ivica (Marko) 72 H P 10 srpanj Odak 102
32. HADIEFENDI Kemal (Omer) 58 M P 22 rujan Grebnice 102
33. HASUKI Sakib (Zahid) 60 M N 8 srpanj Jake 102
34. HE IMOVI Alen (Safet) 68 M P 1 kolovoz Bosanski Brod 102
35. HODI Ramiz (Mehmed) 60 M P 22 svibanj Rije ani 102
36. HODI -MEHI Ferid (Jusuf) 64 M P 29 svibanj Modri a 102
37. HODI -MEHI Reuf (Muharem) 73 M P 8 rujan Bijelo Brdo 102
38. ILI Ivan (Mirko) 56 H P 4 rujan Bijelo Brdo 102
39. ILIJAEVI Marijan (Ilija) 73 H P 8 srpanj Struke 102
40. JARI Anto (Marko) 59 H P 4 rujan Bijelo Brdo 102
41. JELKI Anto (Ilija) 50 H N 13 srpanj Odak 102
42. JUPI Amir (Ibrahim) 64 M P 26 lipanj Rije ani 102
43. JURII Ivo (Jerko) 60 H P 15 srpanj Slavonski Brod 102
44. KATI Mato (Nediljko) 70 H P 15 srpanj Slavonski Brod 102
45. KAURINOVI Pejo (Stijepo) 73 H N 13 srpanj Odak 102
46. KLJAJI Ilija (Marko) 62 H P 5 srpanj Pe nik 102
47. KOPA EVI Anto (Luka) 66 H P 9 srpanj Donji Svilaj 102
48. KOPA EVI Boo (Luka) 65 H P 9 srpanj Donji Svilaj 102
49. KOVA EVI Mato (Ilija) 58 H P 4 lipanj Ada 102
50. LEOVAC Jozo (Mijo) 70 H P 6 srpanj Struka 102
51. MAJI Marinko (Franjo) 63 H P 26 lipanj Pe nik 102
52. MAI Refik (Asim) 42 M P 5 svibanj Jake 102
53. MATIJEVI Zdenko (Juro) 70 H P 5 svibanj Pe nik 102
54. MEDIKOVI Hariz (Sejdo) 68 M P 15 srpanj Slavonski Brod 102
55. MEDIKOVI Senad (Ibrahim) 63 M P 20 lipanj Odak 102
56. MIUKI Marko (Ilija) 64 H P 10 srpanj Srnava 102
57. MRVELJ Anto (Bla) 68 H U 11 srpanj Srnava 102
58. MUJKANOVI Esad (Osman) 60 M P 28 lipanj Odak 102
59. MUJKI Esad (Dedo) 54 M P 10 srpanj Odak 102
60. MUJKI Fahir (Jasmin) 57 M P 8 kolovoz Bosanski Brod 102
61. MUMINOVI Izet (Mumin) 54 M P 4 svibanj Jake 102
62. OGRI Husein (Ibrahim) 46 M U 29 lipanj Jake 102
63. OMERBAI Hasan (Dedo) 64 M P 8 srpanj Jake 102
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO ODAK
64. OMI EVI Asim (Atif) 55 M P 4 svibanj Jake 102
65. OMI EVI Hariz (Muharem) 65 M P 26 kolovoz Bijelo Brdo 102
66. OMI EVI Jasmin (Uzeir) 61 M P 3 svibanj Jake 102
67. OMI EVI Redo (Mehmed) 50 M P 3 rujan Zenica 102
68. PA AK Grga (Anto) 68 H P 10 srpanj Gornji Svilaj 102
69. PAVI Boo (Marko) 56 H P 22 travanj Vrbovac 102
70. PAVI Boo (Marko) 56 H P 22 travanj Vrbovac 102
71. PITI Meho (Ramiz) 56 M P 13 lipanj Modri ki Lug 102
72. PODGORI Ramiz (Fahir) 63 M P 5 lipanj Odak 102
73. POROBI Husnija (Nedib) 64 M P 10 srpanj Odak 102
74. PROTRKI Marko (Marija) 72 H P 14 kolovoz Bosanski Brod 102
75. PUDI Mato (Ilija) 54 H P 16 srpanj Slavonski Brod 102
76. RADMAN Mijo (Ivan) 45 H P 13 srpanj Gornji Svilaj 102
77. RADOVANOVI Slavko (Simo) 54 H N 12 srpanj Odak 102
78. RAVNJAK Marko (Anto) 60 H P 10 srpanj Donji Svilaj 102
79. SALKANOVI Muhamed (Mujo) 47 M P 22 travanj Novi Grad 102
80. SEJDI Mirsad (Edhem) 66 M P 11 svibanj Modri a 102
81. SENJI Mijo (Ivo) 72 H P 10 srpanj Novo Selo Od. 102
82. SIVRI Ivan (Ilija) 70 H N 3 svibanj Modri a 102
83. SOFI Ezvin (Muharem) 67 M P 30 svibanj Jake 102
84. STANI Ivan (Niko) 67 H N 15 srpanj Odak 102
85. SUVALJ Marinko (Anto) 63 H P 25 svibanj Pe nik 102
86. A IROVI Hamdija (Husnija) 44 M N 13 srpanj Odak 102
87. AJI Anto (Jakov) 54 H N 15 srpanj Donji Svilaj 102
88. AKANOVI Zuhdija (Sadik) 50 M P 22 rujan Brvnik 102
89. ALDI Safet (Mahmut) 69 M P 26 kolovoz Bijelo Brdo 102
90. ALDI Salko (emso) 62 M U 20 svibanj Odak 102
91. URANJI Jovan (Josif) 73 S P 5 srpanj Odak 102
92. TADI Mijo (Joko) 28 H P 12 lipanj Gornja Dubica 102
93. TOLI Anto (Ivan) 62 H P 29 svibanj Pe nik 102
94. UDOV Vinko (Anto) 63 H P 21 travanj Odak 102
95. UDOV Vinko (Stjepan) 65 H P 30 lipanj Pe nik 102
96. VINOV Franik (Mato) 60 H P 28 lipanj Pe nik 102
97. VINOV Marijan (Mato) 56 H P 6 svibanj Modri a 102
98. ZE EVI Zlatko (Mato) 71 H P 28 rujan Brvnik 102
99. ZELIN EVI Meho (Alija) 67 1 M P 11 svibanj Modri a 102
100. ZELIN EVI Sefer (Alija) 70 1 M P 20 svibanj Modri a 102
101. ZOLOTI Ratko (Ramiz) 53 1 M P 15 srpanj Slavonski Brod 102
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO DERVENTA
1. ABDIJA Serafil (Isni) 47 M P 16 rujan Bosanski Brod 103
2. KAR Ivica (Ivan) 70 H P 16 lipanj Derventa 103
3. ADULOVI Atif (Halil) 39 M P 12 srpanj Bos. Dubo ac 103
4. AHMI Hasan (Izet) 68 Doboj M P 2 srpanj Bosanski Brod 103
5. AJKI Mirsad (Hasan) 54 M P 1 srpanj Derventa 103
6. ALIJAGI Mirislam (Muhamed) 66 Velika M P 8 lipanj Brezici 103
7. ANTUNOVI Frano (Marko) 63 H P 9 svibanj Derventa 103
8. ANUI Marko (Ivan) 33 H U 8 lipanj Doboj 103
9. ARA Jozo (Ante) 68 M. So anica H N 30 lipanj Modran 103
10. ARA Jure (Ivan) 46 Gornja Binja H P 21 svibanj Binja 103
11. ARAMBAI Marko (Jure) 49 H P 11 lipanj Derventa 103
12. AVDIBEGOVI Zamin (Dafer) 73 M N 6 listopad Bosanski Brod 103
13. BABI Jure (Ivan) 26 H N 18 lipanj Derventa 103
14. BABI Samir (Ismet) 65 M P 9 srpanj Derventa 103
15. BAGARI Marijan (Pejo) 39 H P 17 lipanj Derventa 103
16. BAKARI eljko (Stipan) 60 H P 22 travanj Bosanski Brod 103
17. BAKULA Miro (Stipo) 52 H P 7 svibanj Derventa 103
18. BARII Mato (Jozo) 68 H P 30 srpanj Begluci 103
19. BARII Stipo (Ivan) 65 Derventa H P 2 srpanj Rabi i 103
20. BARII Zvonko (Martin) 68 Kukavice H P 12 svibanj Kukavice 103
21. BARII eljko (Bartol) 55 H P 23 svibanj Derventa 103
22. BE Safet (efko) 61 M N 16 lipanj Doboj 103
23. BEGANOVI Miralem (Safet) 57 Derventa M P 19 svibanj Derventa 103
24. BEGI Anto (martin) 46 H P 26 lipanj Derventa 103
25. BEGI Franjo (Mijat) 70 Derventa H P 25 lipanj Modran 103
26. BEGI Gordana (Ivan) 72 H P 4 kolovoz Novi Luani 103
27. BEGI Jozo (Niko) 61 H P 27 lipanj Derventa 103
28. BEGI Mato (Ilija) 31 H P 8 svibanj Derventa 103
29. BEGI Perica (Ivan) 66 Modran H P 24 travanj Ljupljanica 103
30. BEGOVI Hedvin (Demo) 63 M N 9 srpanj Bosanski Brod 103
31. BEKI Jozo (Mato) 54 H P 23 kolovoz Novi Luani 103
32. BEKI Stipo (Jure) 43 H P 30 rujan Bosanski Brod 103
33. BILI Miro (Mara) 71 H P 29 lipanj ivinice 103
34. BJELKANOVI Drago (Niko) 48 Derventa H P 12 svibanj Derventa 103
35. BLAVICKI Vlado (Ivan) 46 Derventa H P 4 lipanj Derventa 103
36. BOKI eljko (Branko) 58 H N 24 lipanj Derventa 103
37. BOKOVI Duko (Milan) 53 S P 15 lipanj Doboj 103
38. BREKALO Mijat (Stipo) 71 Bukovac H P 25 svibanj Debela Obala 103
39. BRNADI Ilija (Ivo) 67 H P 1 srpanj Derventa 103
40. BRZICA Petar (Jozo) 28 Derventa H P 27 svibanj Derventa 103
41. BUBALO Anto (Mato) 23 H P 13 svibanj Derventa 103
42. BUBALO Ivan (Marko) 39 Pljari H P 30 lipanj Derventa 103
43. BUNDAVICA Hidajet (Ahmet) 58 M P 1 srpanj Derventa 103
44. BUNDAVICA Izet (Ahmet) 65 M P 15 lipanj Doboj 103
45. BUNDAVICA Nisvet (Ahmet) 59 M P 19 lipanj Derventa 103
46. BURAZER Slaven (Stjepan) 73 Derventa H P 13 svibanj Tetima 103
47. CAKI Emir (Salim) 61 Derventa M P 12 svibanj Derventa 103
48. ABRAJA Roko (Ivo) 55 H P 4 lipanj Bijelo Brdo 103
49. ALI Jure (Anto) 38 H U 7 svibanj Slavonski Brod 103
50. ALI Zlatan (Ilija) 68 G. unjari H N 18 lipanj Komarica 103
51. ARAPOVI Marinko (Mijat) 64 H P 18 kolovoz Derventa 103
52. EHAJI Husein (Senad) 62 M P 17 svibanj Derventa 103
53. AK Anto (Ilija) 61 H P 5 listopad Bosanski Brod 103
54. AK Baria (Ivan) 47 H U 3 srpanj Bos. Luani 103
55. AK Ivan (Jure) 57 H N 9 svibanj Derventa 103
56. AK Pejo (Jozo) 49 H N 25 lipanj Derventa 103
57. AK Zlatko (Ivica) 73 H P 24 lipanj Modran 103
58. ONDRI Pejo (Boo) 62 H P 2 svibanj Derventa 103
59. UTURA Marinko (Jerko) 55 Derventa H P 1 svibanj Kukavice Donje 103
60. ALI eljko (Jure) 66 H P 8 lipanj Dranica 103
61. ESI Ismet (Juso) 50 M P 20 travanj Derventa 103
62. ORLUKA Ivica (Mijat) 69 Modran H P 8 lipanj Danice 103
63. ORLUKA Nikica (Ilija) 62 Modran H P 22 lipanj Modran 103
64. ORLUKA Slavko (Stipe) 68 H P 8 lipanj Cer 103
65. ORLUKA tefan (Ivan) 72 Modran H P 8 lipanj Danica 103
66. OSI Mato (Jure) 54 H N 1 srpanj Derventa 103
67. URI Luka (Mijat) 54 V. Bukovica H U 4 srpanj V. Bukovica 103
68. URI Miroslav (Martin) 61 H P 2 srpanj Derventa 103
69. URI Zvonko (Marijan) 60 H N 19 lipanj Ljupljanica Donja 103
70. DANKI eljko (Luka) 70 Derventa H P 1 rujan Novi Luani 103
71. DERONJA Franko (Ilija) 63 H P 22 rujan Bosanski Brod 103
72. DERONJI Zoran (Drago) 71 H P 8 lipanj Doboj 103
73. DURAKOVI Osman (Taim) 42 M P 3 srpanj Derventa 103
74. DURAKOVI Senad (Osman) 67 M P 3 srpanj Derventa 103
75. DURMI Niko (Stipo) 35 H P 12 svibanj Derventa 103
76. DUSPARA Drago (Nedo) 58 Derventa H P 21 travanj Polje 103
77. DUSPARA Marinko (Anica) 70 Donja Binja H N 26 lipanj Binja 103
78. DELILOVI Sejad (Abdulah) 66 M N 18 lipanj Doboj 103
79. ALI Zlatko (Mom ilo) 55 H P 24 travanj Derventa 103
80. IPA Nusret (Halil) 58 M P 13 srpanj Deventa 103
81. OGI Hasan (Murat) 55 M N 18 lipanj Doboj 103
82. ULBI Fikret (Smajo) 51 M P 30 rujan Kostre 103
83. URI Stipo (Marko) 54 Sijekovac H P 1 srpanj Sijekovac 103
84. EEGOVI Jure (Anto) 58 H N 14 lipanj Derventa 103
85. FABRI NI Jozo (Anto) 48 H P 8 travanj Kuljenovci 103
86. FEJZI Hamdija (Nezir) 68 M P 17 kolovoz Luani Bosanski 103
87. GAPAR Jozo (Mato) 30 H P 18 rujan Bosanski Brod 103
88. GAVRAN Alojz (Jozo) 39 Derventa H P 27 svibanj Derventa 103
89. GAVRAN Anto (Ivan) 65 H P 13 lipanj Derventa 103
90. GAVRAN Josip (Ilija) 42 H P 8 svibanj Derventa 103
91. GAVRAN Stipo (Anto) 74 H P 14 srpanj Derventa 103
92. GAVRANI Mijo (Tomo) 65 H P 22 srpanj Slavonski Brod 103
93. GLAVA Jurica (Ilija) 73 H P 23 lipanj Derventa 103
94. GOGI Baria (Mijat) 31 H N 14 lipanj Doboj 103
95. GOGI Pero (Mato) 73 H P 25 lipanj Derventa 103
96. GRABOVAC Zdravko (Ivan) 62 H P 29 rujan Kora e 103
97. GRUBII Anto (Marko) 26 Vrhovi H P 25 lipanj Vrhovi 103
98. GRUBII Mario (Mato) 66 H P 26 lipanj Derventa 103
99. GRUBII Pejo (Ilija) 45 Tetima H P 28 lipanj Tetima 103
100. HADI Dragan (Veseljko) 66 Miinci H P 1 lipanj ivinice 103
101. HAJRI Nusret (Adem) 72 M P 3 srpanj Derventa 103
102. HALEPOVI Smail (Himzo) 46 M P 28 rujan Bosanski Brod 103
103. HALILOVI Enes (Alija) 58 M N 19 travanj Derventa 103
104. HALILOVI Meho (Muharem) 69 M P 2 srpanj Derventa 103
105. HAMZI Amir (Devad) 63 M P 21 rujan Bosanski Brod 103
106. HASI Janez (Ismet) 55 M P 7 srpanj Bosanski Brod 103
107. HAURDI Edhem (Adem) 28 M P 12 svibanj Derventa 103
108. HAURDI Ekrem (Edhem) 53 M P 12 svibanj Derventa 103
109. HAURDI Haris (Kasim) 65 M P 27 svibanj Derventa 103
110. HEDI Hajrudin (Fahir) 67 M P 11 lipanj Doboj 103
111. HEDI Ibrahim (Vejsil) 62 M N 18 lipanj Doboj 103
112. HEDI Jusuf (Mehmed) 53 M P 7 lipanj Doboj 103
113. HERCEG Suljo (Mehmed) 51 M P 19 lipanj Modran 103
114. HNATJUK Perica (Ilija) 51 H P 19 travanj Derventa 103
115. HODI Fikret (Salih) 59 M P 25 lipanj Derventa 103
116. HRBAT Mujo (Hasan) 47 M P 5 listopad Bosanski Brod 103
117. HRUSTI Edin (Sead) 61 Derventa M P 30 rujan Kora e 103
118. HUN AK Ilija (Petar) 73 Derventa H P 13 svibanj Donja Binja 103
119. HUSEIN EHAI Senad (Ismet) 62 M P 17 svibanj Derventa 103
120. HUSEINOVI Ekrem (Mujo) 55 M P 12 svibanj Derventa 103
121. HUSEINOVI Nedad (Senaid) 63 M N 19 travanj Derventa 103
122. HUSKI Abdel (Rasim) 61 M N 30 lipanj Bosanski Brod 103
123. HUSKI Esad (Alija) 56 M P 18 svibanj Derventa 103
124. HUSKI Hakija (Atif) 39 Derventa M N 17 travanj ardak 103
125. HUSKI Hilno (Husein) 59 M N 15 lipanj Doboj 103
126. IBRAHIMOVI Muhidin (Demal) 59 M P 27 srpanj Bosanski Brod 103
127. IMAMOVI Muhamed (Agan) 59 M P 23 travanj Derventa 103
128. ISAKOVI Began (Mujo) 38 Derventa M P 24 travanj ardak 103
129. ISLAMBAI Asim (Muan) 59 M P 15 svibanj Derventa 103
130. ISLAMOVI Fuad (Ismet) 57 Derventa M P 7 svibanj Derventa 103
131. IVANKOVI Dragan (Ilija) 61 H P 27 svibanj Derventa 103
132. IVANKOVI Plamenko (Jure) 67 H P 27 lipanj Derventa 103
133. IVANKOVI Zoran (Ilija) 65 H P 27 svibanj Derventa 103
134. IVI Bruno (imo) 66 Derventa H P 1 lipanj Derventa 103
135. IVI Pavle (Jozo) 56 H P 10 lipanj Johovac 103
136. IVUI Ilica (Pejo) 67 H P 10 srpanj Bijelo Brdo 103
137. JAHI Nedad (Hasan) 68 M P 19 lipanj Doboj 103
138. JAKI Josip (Nikola) 62 H P 12 lipanj Doboj 103
139. JANOTA Ante (Stevo) 44 Derventa H P 20 lipanj Derventa 103
140. JAAREVI Benjamin (Ago) 73 M P 24 kolovoz Novi Luani 103
141. JAAREVI Hajrudin (Ago) 70 Derventa M P 24 kolovoz Novi Luani 103
142. JEGI Nihad (Sejfo) 67 M P 23 lipanj Derventa 103
143. JELAVI Iva (Mijat) 30 H N 17 lipanj Derventa 103
144. JELAVI Ivan (Anto) 65 Miinci H P 7 svibanj Miinci 103
145. JELAVI Nikola (Ilija) 67 H P 17 lipanj Miinci 103
146. JELE Boo (Petar) 19 H N 1 srpanj Derventa 103
147. JELE Ilija (Ivan) 60 H P 1 srpanj Zelenike 103
148. JELE Ilija (Stipo) 45 H P 14 lipanj Doboj 103
149. JELINI Anto (Franjo) 40 H N 18 lipanj Derventa 103
150. JERKOVI Ivan (Marko) 45 Derventa H P 13 lipanj Gornji Vinjik 103
151. JERKOVI Perica (Jozo) 61 H P 18 lipanj Derventa 103
152. JEZERNIK Ivica (Viktor) 66 H P 8 lipanj Fo a 103
153. JUGOVI Jure (Luka) 61 H P 13 rujan Bosanski Brod 103
154. JUKI Dragan (Nikola) 72 D. unjari H P 28 travanj Debela Obala 103
155. JUKI Jozo (Petar) 55 H P 9 svibanj Derventa 103
156. JUKO Vitomir (Mato) 64 H P 23 svibanj Donja Binja 103
157. JUPI Amir (Mahmut) 73 M P 27 srpanj Derventa 103
158. JURAKI Anto (Jozo) 39 ivinice H P 28 lipanj Debela Obala 103
159. JURAKI Josip (Nikola) 60 H N 6 rujan Bosanski Brod 103
160. JURAKI Marijan (Jozo) 45 H N 2 srpanj Derventa 103
161. JURI Marko (Mato) 47 H P 1 srpanj Derventa 103
162. JUSANOVI Angijad (Mustafa) 54 Derventa M P 21 rujan Bosanski Brod 103
163. KADI Midhat (Hamza) 40 M N 16 lipanj Derventa 103
164. KADI Zahir (evko) 49 M N 4 srpanj Derventa 103
165. KALENDEROVI Rasim (Ibro) 63 M P 2 svibanj Begluci 103
166. KARAMATI Juro (Ilija) 35 H N 17 lipanj Derventa 103
167. KARAMATI Mijo (Ivan) 66 H P 14 lipanj Derventa 103
168. KARAMATI Stipo (Stipo) 36 H N 17 lipanj Doboj 103
169. KARAMATI Zdenko (Ivan) 68 H P 14 lipanj Derventa 103
170. KATAVI Ivica (Marko) 61 H U 4 travanj Komarica 103
171. KATAVI Marko (Mijat) 30 H P 7 travanj Komarica 103
172. KATAVI Mato (Baria) 30 H P 19 travanj Doboj 103
173. KATAVI Pejo (Luka) 61 H N 6 rujan Derventa 103
174. KISI eljko (Ivan) 66 H P 12 svibanj Binja 103
175. KLJAJI Drago (Mara) 62 Derventa H P 1 srpanj Polje 103
176. KLJAJI Ivan (Ilija) 55 Slavonski Brod H P 29 travanj Dranica 103
177. KLJAJI Josip (Trivun) 70 Derventa H P 1 srpanj Bunar 103
178. KLJU EVI Ivan (Stojko) 44 H N 18 lipanj Komarica 103
179. KLJU EVI Ivica (Mirko) 73 Komarica H P 17 lipanj Fo a 103
180. KOBAJICA Ekrem (Sulejman) 61 M P 4 listopad Zborite 103
181. KOKOROVI Gabrijel (Boo) 54 H P 26 travanj Derventa 103
182. KOP Ivica (Mijo) 56 H P 26 svibanj Bijelo Brdo 103
183. KOTORI Aldin (Atif) 70 H N 18 lipanj Doboj 103
184. KOVA EVI Ago (ibro) 36 M P 29 srpanj Derventa 103
185. KOVA EVI Jozo (Ivica) 51 H P 20 kolovoz Derventa 103
186. KOZINA Jozo (Martin) 71 Modran H P 6 srpanj eravac 103
187. KRAJINOVI Drago (Pavo) 68 H P 18 svibanj Glogovica 103
188. KRAJINOVI Perica (Lucija) 65 Derventa H P 28 lipanj Ba ari 103
189. KRAJINOVI Pero (Ante) 61 H P 8 lipanj Derventa 103
190. KRECI Huso (Smajo) 56 M P 26 svibanj Derventa 103
191. KRITI Tadija (Ilija) 55 H P 9 svibanj Bosanski Brod 103
192. KRIVI Tomislav (Stipo) 39 H P 27 svibanj Derventa 103
193. KRII Josip (Mato) 57 H P 8 lipanj Derventa 103
194. KRII Jure (Marko) 50 Johovac H P 8 lipanj Johovac 103
195. KRII Luka (Andrija) 53 H P 9 lipanj Johovac 103
196. KROLO Toni (Zdravko) 71 H P 12 svibanj Derventa 103
197. KUPREAK Ilija (Luka) 63 H P 3 lipanj M. So anica 103
198. KUPREAK Pejo (Pavo) 68 M. So anica H P 15 kolovoz Gradac 103
199. KURTUI Pejo (Ivan) 40 H P 14 lipanj Fo a 103
200. LEKO Ivan (Ivan) 72 H P 4 kolovoz Novi Luani 103
201. LEKO Ivan (Ivan) 45 H P 20 travanj Derventa 103
202. LON AR Ilija (Jure) 62 Modran H P 8 lipanj Modran 103
203. LOVRI Marijan (Ivan) 64 Kulina H P 15 kolovoz Gradac 103
204. LOVRI Mato (Jozo) 57 H P 15 lipanj Miinci 103
205. LUCI Ivan (Ilija) 43 Begluci H P 25 rujan Doboj 103
206. LUCI eljko (Marko) 75 H P 7 travanj Komarica 103
207. LU Ivanko (Anto) 54 H P 9 svibanj Binja 103
208. LUPI Husein (Muharem) 65 M P 1 srpanj Derventa 103
209. LJUBAS Drago (Grgo) 65 H P 2 srpanj Derventa 103
210. LJUBAS Ivica (Jozo) 67 H N 26 lipanj Binja 103
211. LJUBI Kata (Anto) 43 H P 13 svibanj Tetima 103
212. MAJI Jozo (Ivan) 43 Gornji Boinci H P 18 svibanj Boinci 103
213. MAJSTOROVI Ivan (Nikola) 32 H P 12 svibanj Derventa 103
214. MANDI Mijat (Marijan) 35 H N 16 lipanj Doboj 103
215. MANDURI Borislav (Jure) 61 Derventa H P 27 svibanj Derventa 103
216. MARAS Marko (Pejo) 38 Derventa H P 24 svibanj Derventa 103
217. MARAS Pero (Mirko) 57 H U 1 srpanj Slavonski Brod 103
218. MARAS eljko (Jozo) 69 Derventa H P 8 srpanj Grk 103
219. MARI Boo (Marinko) 68 H N 18 lipanj Doboj 103
220. MARI Ivica (Ilija) 65 H P 3 lipanj M. Prnjavor 103
221. MARI Marko (Mato) 45 H P 17 lipanj Komarica 103
222. MARIJI Anto (Ivan) 39 H N 10 srpanj Derventa 103
223. MARIJI Jure (Ivan) 29 H N 10 srpanj Derventa 103
224. MARTI Anto (Luka) 36 ivinice H P 28 travanj irovina 103
225. MARTI Ilija (Petar) 70 H P 4 travanj Bosanski Brod 103
226. MATANOVI Franjo (Rua) 45 H U 1 kolovoz Derventa 103
227. MATI Jozo (Ivan) 52 Johovac H U 30 lipanj Johovac 103
228. MATI Jozo (Jakov) 64 H P 11 lipanj Doboj 103
229. MEHI Muharem (Adem) 45 M P 9 srpanj Derventa 103
230. MEHI Adem (Ago) 66 M N 12 svibanj Derventa 103
231. MEHMEDOVI Sabahudin (Ramo) 71 M P 24 kolovoz Bosanski Brod 103
232. MEJRUI Suad (Mujo) 73 M P 15 lipanj Kotorsko 103
233. MILO Pejo (Ivan) 66 H P 9 kolovoz Slavonski Brod 103
234. MII Stipe (Marko) 59 H P 25 lipanj Derventa 103
235. MREVELJ Anto (Ivan) 45 H N 29 lipanj Tetima 103
236. MRKALJEVI Bajro (Mustafa) 45 M P 5 svibanj Doboj 103
237. MRVELJ eljko (Luka) 72 H P 5 listopad Bosanski Brod 103
238. MUJ IN Refik (Mehmed) 44 M P 2 rujan Bosanski Brod 103
239. MUJKANOVI Edin (Omer) 72 M P 8 lipanj Derventa 103
240. MUMINOVI Mirsad (Salih) 63 M P 3 srpanj Derventa 103
241. MUSTAF Almir (Meho) 69 M P 20 travanj Derventa 103
242. NADEKO Enver (Musan) 55 M P 15 srpanj Derventa 103
243. NIKI Ilija (Pavo) 65 H N 15 lipanj Derventa 103
244. NIKI Marko (Ilija) 42 H N 13 lipanj Derventa 103
245. NIKI Stipo (Marko) 72 H N 5 listopad Bosanski Brod 103
246. NIKOLA Dinko (Stipo) 62 Binja H P 29 lipanj Gornja Binja 103
247. NIKOLA Iko (Jozo) 66 Derventa H P 23 lipanj Binja 103
248. NUJI Jozo (Niko) 73 Derventa H P 4 srpanj Novi Luani 103
249. NUJI Jure (Mato) 69 H P 30 lipanj Zelenike 103
250. NUJI Slavko ( Mato) 51 H P 25 lipanj Vrhovi 103
251. NUJI Slavko (Mato) 59 H P 25 lipanj Vrhovi 103
252. ODOBAI Ferid (evko) 70 M P 8 srpanj Derventa 103
253. OMERAGI Nedad (Ferid) 62 M P 24 kolovoz Polje 103
254. OMERANOVI Hamzalija (Mustafa) 51 M P 24 rujan Kora e 103
255. OPA AK Mladen (Zlatko) 70 H P 29 rujan Kora e 103
256. OSMANAGI Samir (Osman) 68 M P 13 svibanj Derventa 103
257. OSMANDIKOVI Devad (Ismet) 72 Derventa M P 16 srpanj Begluci 103
258. PASJE NIK Jaroslav (Mihajlo) 56 H P 20 travanj Derventa 103
259. PEJI Marko (Marko) 34 H U 5 lipanj Zagreb 103
260. PEKEZ Zoran (Petar) 72 H P 12 kolovoz Domaljevac 103
261. PERI Marko (Anto) 48 H N 30 lipanj Derventa 103
262. PERI Marko (Ivan) 62 H N 17 lipanj Derventa 103
263. PERONJI Zoran (Drago) 71 H P 8 lipanj Johovac 103
264. PETROVI Zoran (Zdravko) 71 Derventa S U 2 srpanj Vinjik Donji 103
265. PIJETLOVI Silvijo (Marko) 72 H P 2 rujan Derventa 103
266. PLEJI Ivan (Pejo) 52 H P 9 lipanj Derventa 103
267. PODNAR Mirko (Kazimir) 30 Derventa H P 26 svibanj Oraje 103
268. POPI Filip (Anto) 42 H N 12 rujan Derventa 103
269. POROBI Vedad (Senahid) 70 Derventa M P 12 svibanj Derventa 103
270. PRGOMET Ante (Jure) 68 Zelenike H P 1 srpanj Zelenike 103
271. PRGOMET Ivica (Franjo) 64 Polje H P 29 srpanj Begluci 103
272. PRIJEVI Goran (Milovan) 60 S P 16 travanj Derventa 103
273. PRINCIP Pejo (Ivan) 40 H P 8 lipanj Derventa 103
274. PRLI Josip (Ivan) 48 H P 18 lipanj Derventa 103
275. PUDI Ivan (Anto) 55 Tetima H P 8 lipanj Ljupljanica 103
276. PUDI Ivica (Ante) 61 H U 10 rujan Slavonski Brod 103
277. PUDI eljko (Mato) 73 Derventa H P 4 kolovoz Novi Luani 103
278. RADO Marko (Marko 71 Johovac H P 13 svibanj Derventa 103
279. RADOVI Sinia (Stipo) 68 Johovac H P 8 lipanj Johovac 103
280. RAJKOVI Draen (Boris) 66 H P 1 srpanj Derventa 103
281. RAI Ilija (Marko) 49 Fo a H P 17 lipanj Miinci 103
282. RAI Jozo (Ilija) 73 H P 14 lipanj Derventa 103
283. RAVLI Ilija (Mate) 69 Derventa H P 8 lipanj Modran 103
284. RAVLI Silvije (Tomislav) 69 Derventa H P 10 svibanj Bosanski Luani 103
285. RAVLI Stipo (Stipo) 45 Donji Vinjik H P 3 srpanj Velika Bukovica 103
286. RAVLI eljko (Marjan) 66 H U 25 srpanj Novi Luani 103
287. ROSI Ivica (Josip) 67 H P 12 svibanj Kukavice 103
288. SALJI Ivica (Jozo) 58 Derventa H P 30 lipanj Kukavice 103
289. SAMARDI Ivan (Lovro) 50 Kulina H P 14 kolovoz Kostre 103
290. SAMARDI Zlatko (Jure) 72 H P 26 svibanj Gornja Binja 103
291. SARAJLI Mirsad (Hakija) 67 Derventa H P 20 travanj Grada ac 103
292. SEDLOVSKI Ilija (Franjo) 59 Derventa H P 20 travanj Derventa 103
293. SEJDI Edin (Omer) 63 Kukavice M P 7 srpanj Vinjik 103
294. SELVI Sakib (Sejfo) 61 M U 2 srpanj Slavonski Brod 103
295. SENJAK Mijat (Petar) 41 Miinci H U 14 lipanj Miinci 103
296. SENJAK Zvonko (Ilija) 69 H P 9 lipanj Derventa 103
297. SINANOVI Sead (Hamza) 64 M P 21 kolovoz Bosanski Brod 103
298. SIRBUBALO erif (Mustafa) 65 M P 2 svibanj Derventa 103
299. SIROVINA Jozo (Stipo) 26 H P 26 svibanj Kuljenovci 103
300. SITNIK Robert (Ivan) 71 Derventa H P 4 lipanj Gornja Binja 103
301. SKELI Jasmin (Hajrudin) 64 M P 22 lipanj Derventa 103
302. SLABI Agan (Fazlo) 43 Derventa H P 4 lipanj Derventa 103
303. SLIJEP EVI Senad (Ahmed) 60 M U 24 travanj Derventa 103
304. SLIJEP EVI Suad (Ahmet) 57 M U 20 travanj Derventa 103
305. SMAJI Be ir (Murat) 36 Derventa M P 23 travanj Derventa 103
306. SPAHI Amir (Muharem) 70 M N 18 lipanj Derventa 103
307. STANI Dragan (Ivan) 71 Derventa H P 12 svibanj Derventa 103
308. STIBLIK Zdenko (Avgustin) 67 H N 16 lipanj Doboj 103
309. STJEPANOVI Ivica (Jozo) 53 H N 29 lipanj Derventa 103
310. STJEPANOVI Juro (Anto) 63 Bijelo Brdo H P 18 kolovoz Bijelo Brdo 103
311. SULJEVI Senad (Halim) 58 M P 25 kolovoz Gradac 103
312. SULJKI Maho (Safet) 67 M P 1 srpanj Derventa 103
313. ABANAGI Husein (Smajo) 38 Derventa M P 20 travanj Derventa 103
314. ABANAGI Smajo (Husein) 69 Derventa M P 20 travanj Derventa 103
315. AHINOVI Ekrem (Zahid) 58 M P 27 srpanj Novi Luani 103
316. ARI Ibrahim (Sakib) 53 M P 15 srpanj Bosanski Brod 103
317. IMI Boo (imo) 41 Fo a H P 14 lipanj Fo a 103
318. IMI Anto (ime) 38 H P 14 lipanj Doboj 103
319. IMI Ilija (Ilija) 68 H P 21 kolovoz Gradac 103
320. IMI Ivko (Filip) 42 H N 17 lipanj Derventa 103
321. IMI Pavo (Marijan) 70 H P 8 lipanj Litei 103
322. IANOVI Hamdija (Dervi) 61 M P 1 srpanj Derventa 103
323. KORI Anto (Petar) 45 H P 27 svibanj Derventa 103
324. KORI Goran (Marijan) 66 H P 25 kolovoz Bosanski Brod 103
325. KORO Mato (Petar) 51 H P 1 srpanj Polje 103
326. KREBI Biljan (Ferid) 74 Derventa M P 10 lipanj Derventa 103
327. TAMBAK Nedeljko (Dinko) 27 H P 13 svibanj Derventa 103
328. TADI Marinko (Anto) 63 Derventa H P 12 svibanj Derventa 103
329. TIRI Amir (Munib) 62 Derventa M P 21 rujan Bosanski Brod 103
330. TOKI Ilija (Ivan) 70 H U 8 lipanj Vrhovi 103
331. TOLI Franjo (Ilija) 73 Fo a H P 8 lipanj Fo a 103
332. TOLI Ilija (Jozo) 66 H P 25 svibanj Fo a 103
333. TOLI Ilija (Stipe) 53 H P 14 svibanj Derventa 103
334. TOLI Ivan (Ante) 45 Ljupljanica H P 3 svibanj Ljupljanica 103
335. TOLI Mato (Ilija) 22 Derventa H P 8 lipanj Miinci 103
336. TOLI Pejo (Pejo) 62 H N 24 lipanj Derventa 103
337. TOLI Perica (Stipan) 74 H P 29 travanj Derventa 103
338. TOMAS Pejo (Ivan) 22 H N 22 lipanj Derventa 103
339. TOMAEVI eljko (Milojko) 68 Derventa H P 24 travanj Derventa 103
340. TOMI Jure (Martin) 38 H N 1 srpanj Derventa 103
341. TOMLJANOVI Anto (Tomo) 28 Derventa H P 24 travanj Modran 103
342. TRUTINA Mario (Anto) 69 Derventa H P 15 lipanj Johovac 103
343. TUNJI Ilinka (Ankica) 47 H P 28 kolovoz Donja Barica 103
344. VIDAK Mato (imo) 65 H N 18 lipanj Doboj 103
345. VIDAK Mijat (Pejo) 61 H P 30 kolovoz Begluci 103
346. VRDOLJAK Ante (Franjo) 73 Tetima H U 29 rujan Bosanski Brod 103
347. VRDOLJAK Josip (Pejo) 66 H P 22 svibanj Derventa 103
348. VUGDALI Fahrudin (Fahir) 58 M P 16 svibanj Derventa 103
349. VUGDALI Izet (Ahmet) 52 M P 5 listopad Bosanski Brod 103
350. VUGDALI Senad (Jusuf) 62 M P 22 lipanj Derventa 103
351. VUGDALI Zijad (Mehmed) 51 Kukavice M P 2 svibanj Kukavice 103
352. VUKOVI Anto (Jozo) 59 eravac H P 23 lipanj Debela Obala 103
353. VULETA Ivica (Jozo) 73 G. Ljupljanica H P 26 svibanj Tomasovo Brdo 103
354. VULETA Zlatko (Ambrozija) 52 H P 20 travanj Derventa 103
355. ZIRDUM Marija (Franjo) 35 H P 18 lipanj Doboj 103
356. ZIRDUM Pero (imo) 64 Derventa H P 20 kolovoz Bijelo Brdo 103
357. ZIRDUM Stipo (Vid) 62 H N 16 lipanj Doboj 103
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO BOSANSKI AMAC
1. ABRAMOVI Mijo ( uro) 68 Domaljevac H P 19 kolovoz Grebnice 104
2. ANTUNOVI Jozo (Marko) 60 H N 7 svibanj Crkvina 104
3. BARII An elko (Niko) 68 H. Tiina H P 27 svibanj Grebnice 104
4. BARTOLOVI Ilija (Bla) 69 H. Tiina H P 28 travanj Grebnice 104
5. BLAANOVI Ilija (Pejo) 48 D. Hasi H P 24 svibanj Grebnice 104
6. BLAANOVI Juro (Marko) 46 Grebnice H P 14 svibanj Grebnice 104
7. BLAANOVI Luka ( uro) 56 D. Hasi H N 7 svibanj Bosanski amac 104
8. BLAANOVI Luka (Marko) 57 H P 24 svibanj Grebnice 104
9. BOI Marko (Anto) 36 H P 10 srpanj Pelagi evo 104
10. BRANDI Anto (Mato) 40 H U 29 srpanj Bosanski amac 104
11. BRANDI Anto (Mato) 46 H U 26 travanj Donji Hasi 104
12. BRANDI uro (Anto) 72 Donji Hasi H P 8 rujan Grebnice 104
13. BRANDI Luka (Mato) 51 Donji Hasi H P 27 svibanj Grebnice 104
14. BRANDI Miroslav (Niko) 71 H P 24 svibanj Grebnice 104
15. BRANDI Niko (Ivo) 59 H U 7 svibanj Crkvina 104
16. BRKI Dragan (Franjo) 66 Grebnice H P 30 rujan Grebnice 104
17. BRKI Ivo (Franjo) 57 Grebnice H P 11 srpanj Grebnice 104
18. CVITKUI Marko (Marko) 37 Novo Selo B.. H P 28 travanj Grebnice 104
19. OVI Pavo (Ivo) 33 H N 11 srpanj Slatina Srednja 104
20. ATI Marko (Ilija) 59 H P 9 oujak Grebnice 104
21. DRAGI EVI Pavo (Pavo ) 73 Donji Hasi H P 24 kolovoz Grebnice 104
22. DUBRAVAC Ivo ( uro) 61 Novo Selo B.. H P 6 lipanj Grebnice 104
23. DEBI Dragan (Ilija) 69 Grebnice H P 28 srpanj Grebnice 104
24. DEBI Slavko (Ivo) 65 Bos. amac H U 17 travanj Bosanski amac 104
25. EVI Ilija (Ilija) 62 Grebnice H P 9 lipanj Grebnice 104
26. EVI Marijan (Ilija) 51 Grebnice H P 10 srpanj Grebnice 104
27. EVI Marko (Anto) 49 H U 7 lipanj Bosanski amac 104
28. EVI Marko (Luka) 58 Gornji Hasi H P 13 lipanj Kornica 104
29. EVI Mato (Pavo) 62 H P 13 lipanj Kornica 104
30. EVI Mirko (Ilija) 66 H P 17 svibanj Grebnice 104
31. GREGUREVI Luka (Marko) 55 H U 7 svibanj Crkvina 104
32. HADIALIJAGI Ibrahim (Mehmed) 56 M P 28 rujan Grebnice 104
33. HRSKANOVI Mato (Marko) 70 Domaljevac H P 11 kolovoz Grebnice 104
34. HURTI Sead (Smail) 63 M N 17 travanj Bosanski amac 104
35. IVI Ivo (Ilija) 65 Domaljevac H P 26 rujan Grebnice 104
36. IVKI Nikica (Marko) 69 H. Tiina H P 27 svibanj Grebnice 104
37. JELE EVI An elko (Joso) 66 H P 8 rujan Grebnice 104
38. JURI Pavo (Luka) 45 H P 11 srpanj Slatina Srednja 104
39. JURI Pavo (Niko) 71 H N 1 kolovoz Tuzla 104
40. KAPETANOVI Nusret (Salih) 49 M U 12 svibanj Bosanski amac 104
41. KARALI Franjo ( uro) 41 H. Tiina H P 20 travanj Novo Selo 104
42. KARALI Ivo (Tado) 50 H. Tiina H N 18 svibanj Grebnice 104
43. KESI Mato (Luka) 62 Domaljevac H P 19 travanj Grebnice 104
44. KESI Pejo (Mato) 54 Domaljevac H P 30 kolovoz Grebnice 104
45. KLAI eljko (Pero) 61 Donja Mahala H P 27 svibanj DonjA Mahala 104
46. KLJAJI Ilija (Anto) 53 Gornji Hasi H P 28 svibanj Grebnice 104
47. KLJAJI Josip (Mijo) 45 H P 14 srpanj Grebnice 104
48. KNEEVI Marko (Ivo) 46 Domaljevac H P 4 svibanj Domaljevac 104
49. KNEEVI Marko (Marijan) 45 H P 4 svibanj Domaljevac 104
50. KOBA Joso (Mijo) 65 H P 19 kolovoz Grebnice 104
51. KOBA Slavko (Mato) 54 Grebnice H P 19 travanj Grebnice 104
52. KOTURI Mladen (Ivo) 68 Domaljevac H P 19 kolovoz Grebnice 104
53. LENI Mato ( uro) 72 Bonjaci H N 22 travanj Grebnice 104
54. LEOVAC Ivo (Ilija) 68 Domaljevac H P 19 travanj Novo Selo 104
55. LUKA Ivo (Ivica) 63 Bazik H P 9 lipanj Grebnice 104
56. LUI Anto (Marko) 44 Grebnice H P 1 rujan Grebnice 104
57. LJUBI Tomislav (Nedeljko) 74 H P 15 lipanj Grebnice 104
58. MA AREVI uro ( uro) 68 Domaljevac H P 11 lipanj Grebnice 104
59. MA AREVI Marko (Marko) 52 Domaljevac H P 12 lipanj Grebnice 104
60. MAMUZI Antun (Jure) 31 H P 10 svibanj Kornica 104
61. MANDI Pero (Grgo) 64 H N 11 srpanj Slatina Srednja 104
62. MARI Ilija (Mijo) 56 H P 19 kolovoz Grebnice 104
63. MARI Ivo (Ivo) 68 Grebnice H P 29 rujan Grebnice 104
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO BOSANSKI AMAC
64. MARI Niko (Anto) 57 S. Slatina H P 20 lipanj Grebnice 104
65. MARIJANOVI Juro Anto) 59 H N 11 srpanj Slatina Srednja 104
66. MAROEVI Grga (Ivo) 58 Grebnice H P 21 kolovoz Grebnice 104
67. MATI Adam (Pejo) 59 Domaljevac H P 20 svibanj Grebnice 104
68. MIJI Luka (Ivo) 56 Grebnice H P 19 kolovoz Grebnice 104
69. MILI EVI Anto (Marko) 64 H P 11 srpanj Slatina Srednja 104
70. OROLI uro (Marko) 63 H P 18 rujan Grebnice 104
71. PANDUREVI Mato (Ilija) 67 Zasavica H P 26 rujan Grebnice 104
72. PAVI Bartol (Luka) 69 Grebnice H P 11 rujan Grebnice 104
73. PEJI Anto (Marijan) 67 Domaljevac H P 30 kolovoz Grebnice 104
74. PEJI Mladen ( uro) 69 Grebnice H N 9 lipanj Grebnice 104
75. PEJI Zlatko (Ivo) 71 Domaljevac H P 26 lipanj Grebnice 104
76. PERI Goran (Ivo) 70 H P 9 lipanj Grebnice 104
77. PETRI EVI Mato (Mato) 56 Bos. amac H P 13 kolovoz Grebnice 104
78. PETRI EVI Milenko (Mato) 66 H. Tiina H P 2 srpanj Bosanski amac 104
79. PETRI EVI Niko (Pero) 58 H. Tiina H P 19 travanj Odmut 104
80. PETRI Anto (Franjo) 63 Gornji Hasi H P 5 srpanj Grebnice 104
81. PRGI eljko (Nikola) 61 upanja H P 28 svibanj Grebnice 104
82. PRGOMET Mato (Mijo) 61 Grebnice H P 9 lipanj Grebnice 104
83. RAJ EVI Marko (Niko) 64 Novo Selo B.. H P 11 rujan Grebnice 104
84. ROI eljko (Marijan) 70 H P 19 travanj Grebnice 104
85. STAI Ivo (Ivo) 45 H P 10 svibanj Kornica 104
86. STAI Marijan (Ivo) 44 H. Tiina H P 20 travanj Novo Selo 104
87. PIONJAK Mladen (Ivo) 68 Grebnice H P 2 lipanj Grebnice 104
88. PIONJAK Marijan (Anto) 44 H U 21 travanj Grebnice 104
89. UAK Marijan (Mato) 58 H P 24 lipanj Kornica 104
90. TALETOVI Ermin (Ibro) 69 Bos. amac M P 20 rujan Grebnice 104
91. TOMI Ivo (Ivo) 43 H. Tiina H P 19 travanj Novo Selo 104
92. TOMI Pero (Niko) 64 H P 19 travanj Novo Selo 104
93. VRBOI Goran (Zdravko) 68 H P 11 srpanj Grebnice 104
94. VU KOVI Ilija (Ivo) 45 Gornji Hasi H P 19 kolovoz Grebnice 104
95. VUJINOVI Stojan (Spasoje) 53 Andrijaevci HR S P 11 rujan Grebnice 104
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO MODRI A
1. ALATOVI Mirsad (Fadil) 62 M P 3 svibanj 105
2. ALI Edib ( edo) 67 M P 4 lipanj Dobrinja 105
3. ALJI Mesut (Fadila) 72 M P 26 lipanj Rije ani 105
4. BAJRI Hajrudin (Ibrahim) 54 M U 25 svibanj Modri a 105
5. BAJRI Sedat (Mustafa) 51 M N 30 kolovoz Modri a 105
6. BARII Jozo (Marko) 67 H P 23 svibanj Modri a 105
7. BARII Marko (Jozo) 62 H P 24 svibanj Garevac 105
8. BE IRBAI Mirsad (Hasan) 68 M P 14 svibanj Modri a 105
9. BIKI Jasmin (Nadib) 68 M P 30 lipanj Jake 105
10. BOI Mato (Marko) 55 H N 8 svibanj Kunja a 105
11. BRKOVI Edin (Taib) 68 M P 6 svibanj Modri a 105
12. AMDI Edin (Osman) 71 M P 19 svibanj Modri a 105
13. AMDI nedad (Demal) 62 M P 2 kolovoz Barica 105
14. ORI Andrija (Anto) 32 H P 26 lipanj Pe nik 105
15. DEBOGOVI Ivo (Artur) 43 H P 24 lipanj Kornica 105
16. DERVIEVI Izudin (Omer) 72 M P 24 lipanj Kladari Gornji 105
17. DJEDOVI Suad (Hasan) 65 M P 29 svibanj Tarevac 105
18. DOMAZET Anto (Ivo) 56 H P 6 srpanj Struke 105
19. DUBRAVAC Anto (Pejo) 66 H P 6 srpanj Zorice 105
20. DUSPARA Anto (Ilija) 28 H P 26 svibanj Modri a 105
21. ULI imo (Ivo) 56 H P 7 travanj Slavonski Brod 105
22. EFENDI Sead (Sejfudin) 52 M P 4 svibanj Modri a 105
23. GAGULI Anto (Pavo) 70 H P 10 svibanj Kladari Donji 105
24. GAGULI Pavo (Pero) 41 H P 27 lipanj Garevac 105
25. GALI Anto (Ivan) 53 H P 10 svibanj Kladari Donji 105
26. GRABI Migdad (Ramiz) 50 M P 29 svibanj Modri a 105
27. GREJI Jozo (Tado) 57 H P 24 svibanj Modri a 105
28. HADIDEDI Izudin (Asim) 71 M P 23 lipanj Dobrinja 105
29. HUREMOVI Senad (Mehmed) 61 M P 18 svibanj Modri a 105
30. HURKI Suad (Raid) 69 M P 19 svibanj Modri a 105
31. HURTI Adnan (Muhidin) 65 M P 26 lipanj Rije ani 105
32. HUSI Asim (Smajo) 55 M P 24 svibanj Modri a 105
33. IKA Jakov (Marko) 70 H P 11 lipanj Kladari Donji 105
34. JAHI Muhamed (Esad) 65 M P 29 svibanj Modri a 105
35. JELINI Marko (Ivo) 40 H P 20 svibanj Rije ani Donji 105
36. JOSIPOVI Zvonko (Anto) 67 H P 24 svibanj Modri a 105
37. JULARI Franjo (Anto) 43 H P 8 srpanj Pe nik 105
38. JURII Marko (Jozo) 66 H P 19 svibanj ardak 105
39. KAJINI Drago (Pero) 60 H P 26 lipanj Pe nik 105
40. KARAN Gradimir (Jusuf) 53 M P 26 svibanj Modri a 105
41. KAURINOVI Marko (Ivo) 66 H P 24 svibanj Modri a 105
42. KLARI Marko (Jozo) 56 H P 20 lipanj Kotorsko 105
43. KNEEVI Tadija (Marko) 58 H P 10 svibanj ardak 105
44. KRAJNOVI Ibrahim (Mahmut) 52 M P 7 lipanj Jake 105
45. LUKA Zvonimir (Pero) 49 H P 24 lipanj Garevac 105
46. MAJSTOROVI Mato (Tomo) 59 H P 10 svibanj Modri a 105
47. MAMUZI Anto (Juro) 31 H P 10 svibanj Kornica 105
48. MARKOVI Duko (Stjepan) 69 H P 13 lipanj Kladari Donji 105
49. MARKOVI Mato (Pero) 68 H P 20 svibanj Garevac 105
50. MIKULI Niko (Ivo) 71 H P 7 srpanj Odak 105
51. MILARDOVI Stjepan (Ilija) 44 H P 22 svibanj Rije ani Donji 105
52. MUJANOVI Mirsad (Ibrahim) 68 M P 6 svibanj Modri a 105
53. MUJI Nusret (Ramiz) 59 M P 6 listopad Rije ani 105
54. MUJKI Agan (Halil) 64 M P 12 srpanj Modri a 105
55. MUJKI Halim (Halil) 59 M P 8 svibanj Modri a 105
56. MUJKI Mirsad (Alija) 67 M P 4 svibanj Tarevac 105
57. NURKI Adnan (Muhidin) 65 M P 26 lipanj D. Rije ani 105
58. NURKI Suad (Raid) 69 M P 19 svibanj Modri a 105
59. OMAZI Ilija (Ilija) 46 H P 27 lipanj ardak 105
60. OMAZI Marko (Anto) 56 H P 26 lipanj ardak 105
61. ORMAN Senad (Pao) 62 M P 8 svibanj Modri a 105
62. PARADIK Mi o (Ivo) 59 H P 3 svibanj Modri a 105
63. PATLJAK Anto (Mato) 59 H P 3 svibanj Vranjak 105
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO MODRI A
64. PATLJAK Mi o (Pero) 56 H P 3 svibanj Vranjak 105
65. PERI Mladen (Jozo) 73 H P 25 svibanj Kladari Donji 105
66. PERI Niko (Ilija) 46 H P 22 svibanj Garevac 105
67. PERKKOVI Alen (Pero) 73 H P 24 lipanj ardak 105
68. PERKOVI Ante (Pero) 73 H P 25 lipanj ardak 105
69. PERKOVI Ivo (Ante) 50 Dobrinja H P 26 lipanj Modri a 105
70. PLEHANDI Rasim (Mujo) 59 M P 3 svibanj Jake 105
71. POZDERAC Asmir (Hasan) 69 M P 21 svibanj Modri a 105
72. PTI AR Zdravko (Antun) 54 H P 28 svibanj Modri a 105
73. RADAT Marijan (Marko) 30 H P 20 svibanj Modri a 105
74. RADAT Milko (Jako) 54 H P 12 travanj Donji Svilaj 105
75. RADAT Tomo (Marijan) 67 H P 20 svibanj Modri a 105
76. RAMI Senad (Hazim) 60 M P 20 svibanj Modri a 105
77. SARVAN Mujo (Hazim) 49 M P 28 svibanj Tarevac 105
78. SOFI Vernes (Adem) 66 M P 28 svibanj Modri a 105
79. STANI Mato (Mijat) 63 H P 18 lipanj Garevac 105
80. STAI Ivo (Ivo) 45 H P 10 svibanj Kornica 105
81. A IRI Muhamed (Adil) 69 M P 28 svibanj Modri a 105
82. II Ivo (Pero) 52 H P 13 srpanj Pe nik 105
83. IKI Zvonko (Marko) 37 H P 24 lipanj ardak 105
84. TODOROVI Vlado (Novak) 45 H P 1 lipanj Modri a 105
85. TOKI Ivo (Tadija) 70 H P 10 svibanj Garevac 105
86. TOKI Mato (Marko) 32 H P 24 lipanj Garevac 105
87. TURSI Smail (Fehim) 63 M P 29 svibanj Modri a 105
88. VLAI Boris (Anto) 64 H P 27 lipanj ardak 105
89. VRANDUKLIJA Mustafa (Salko) 50 M P 25 lipanj Kornica 105
90. ZE Edin (Muhamed) 73 M P 18 svibanj Modri a 105
91. ZEKI Ivo (Marko) 37 H P 13 srpanj Bosanski Brod 105
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO ORAJE
1. ARLOVI Anto (Marko) 72 H P 3 rujan Ov aci 106
2. ARLOVI Luka ( uro) 58 H P 19 srpanj Otra Luka 106
3. ARLOVI Marijan ( uro) 66 H P 11 rujan Otra Luka 106
4. ARNAUTOVI Sulejman (Hasan) 69 M P 22 kolovoz Vidovice 106
5. BAOTI Marinko (Ilija) 75 H P 15 oujak Tolisa 106
6. BEIREVI Nedad (Alija) 57 M P 22 kolovoz Arambai i 106
7. BEIROVI Enver (Mustafa) 51 M P 5 svibanj Oraje 106
8. BIJELI Ivo (Mato) 57 H P 28 rujan Oraje 106
9. BLAANOVI Zvonko (Mato) 71 H P 27 rujan Vidovice 106
10. BRANI Miljan (Pero) 68 H P 21 svibanj Otra Luka 106
11. DABI Marijan (Tunjo) 47 H P 20 kolovoz Mati i 106
12. DABI Marko (Ilija) 69 H P 6 listopad Mati i 106
13. DERVIEVI Inis (Husein) 59 M P 9 rujan Gajevi 106
14. DOKNJA Pejo (Bono) 53 H P 1 svibanj Vidovice 106
15. DOMINKOVI Kruno (Marijan) 68 H P 27 srpanj Bok 106
16. DOMINKOVI Pavo (Ivo) 56 H U 5 kolovoz 106
17. DAKI Mirsad (Mahmut) 58 M P 25 kolovoz Vidovice 106
18. DIJAN Anto (Joso) 59 H P 22 lipanj Bok 106
19. DOI Dragutin (Marko) 55 H P 26 lipanj Donja Mahala 106
20. FILIPOVI Miroslav (Marijan) 71 H P 23 lipanj Obudovac 106
21. GRGI uro (Marko) 69 H P 19 srpanj Gali i 106
22. HADIOMEROVI Hamid (Hajrudin) 66 M P 30 lipanj Lepenica 106
23. HADIOMEROVI Sejfudin (Abdulah) 65 M P 3 rujan Vidovice 106
24. HOVI Devad (Ibrahim) 64 M P 27 travanj Oraje 106
25. ILIEVI Pavo (Mato) 41 H 1 rujan Donja Mahala 106
26. IVKI uro (Anto) 40 H P 1 svibanj Kopanice 106
27. IVKI Zvonko (Roko) 63 H P 19 srpanj Gajevi 106
28. JANJI Dragutin (Martin) 33 H P 1 svibanj Vidovice 106
29. JANJI Ivo (Luka) 56 H P 1 svibanj Vidovice 106
30. JANJI Mijo (Pavo) 36 H P 1 svibanj Vidovice 106
31. KAMENJA Ivo (Ilija) 72 H P 29 travanj Bok 106
32. KARADAREVI Osmo (Demal) 67 M P 16 srpanj Vidovice 106
33. KI IN Irfan (Ahmet) 68 M P 3 rujan Gajevi 106
34. KLAI Pavo (Ivo) 64 H P 10 rujan Oraje 106
35. KLAI eljko (Pero) 61 H P 27 svibanj Donja Mahala 106
36. KLENI Vedad (Mehmed) 67 Oraje M P 16 srpanj Gajevi 106
37. KNEEVI Joso (Mato) 52 H U 4 svibanj Vidovice 106
38. KOPI Anto (Tunjo) 70 H P 15 lipanj Otra Luka 106
39. KOPI Mirko (Marko) 67 H P 19 srpanj Otra Luka 106
40. KRITI Pavo (Ivo) 47 H P 24 srpanj Bok 106
41. KRITI Tunjo ( uro) 51 H P 19 srpanj Otra Luka 106
42. KRIZMANI eljko (Anton) 68 H P 30 kolovoz Oraje 106
43. LEP IN Stjepan (Rudolf) 55 H P 6 svibanj Vidovice 106
44. MARKOVI Boko (Todor) 37 S P 27 lipanj Bok 106
45. MARKOVI Ivan (Tunjo) 22 H N 6 svibanj Kopanica 106
46. MARI Anto (Matija) 67 H P 29 travanj Vidovice 106
47. MARI Pavo (Ilija) 69 H P 30 lipanj Vidovice 106
48. MARI Tomislav (Alfonso) 69 H P 17 lipanj Vidovice 106
49. MARTINOVI Joso (Mato) 57 H P 3 rujan Ov aci 106
50. MARTINOVI Marko ( uro) 57 H P 1 rujan Ugljari 106
51. MATANOVI Luka (Dragutin) 59 H P 1 svibanj Vidovice 106
52. MATANOVI Marko (Mato) 57 H P 29 travanj Vidovice 106
53. MATKI Anto (Ivo) 63 H P 4 svibanj Vidovice 106
54. MIKI Anto (Marko) 60 H P 19 srpanj Kostr 106
55. MIKI Ivo (Vidan) 67 H P 4 svibanj Vidovice 106
56. MIKI Zdravko (Mato) 65 H P 18 srpanj Mati i 106
57. MIKOVI Andrija (Franjo) 42 H P 30 travanj Jenji 106
58. MIKOVI Petar (Ivo) 73 H U 26 rujan Bjelike 106
59. MIKOVI Zlatko (Marko) 69 H P 17 kolovoz Kostr 106
60. NEDI Joso (Marijan) 67 Tolisa H P 18 travanj Vidovice 106
61. ORKI Ilija (Marko) 45 H P 20 kolovoz Mati i 106
62. ORKI Stjepan (Mijo) 69 H P 17 travanj Kopanice 106
63. OROLI Anto (Pavo) 65 H P 19 srpanj Otra Luka 106
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO ORAJE
64. OROLI Marijan (Pavo) 61 H P 30 srpanj Ov aci 106
65. PANDI Ekrem (Hakija) 61 M P 3 rujan Gajevi 106
66. PAVLEK Vladimir (Franjo) 64 H P 12 srpanj Vidovice 106
67. PEJI Marijan (Marko) 71 H P 29 rujan Tolisa 106
68. PEJI Mato (Marko) 72 H P 19 rujan Vidovice 106
69. PEJI Pejo (Zvonko) 68 H P 22 kolovoz Mati i 106
70. POROBI Ivica (Joso) 60 H P 18 kolovoz Vidovice 106
71. POROBI Marko (Marijan) 68 H P 27 rujan Lepenica 106
72. PRGI Alen (Alojz) 72 H P 6 rujan Lepenica 106
73. PRIME A Demaludin (Nurija) 39 M P 20 travanj Oraje 106
74. PRNJAVORAC Mugdin (Hasan) 53 M P 3 rujan Vidovice 106
75. RADOSAVLJEVI Zoran (Velimir) 65 S P 11 rujan Vidovice 106
76. RISTI Hrvoje (Milorad) 71 H P 24 srpanj Bok 106
77. SALIHOVI Avdo (Hasan) 52 M P 20 rujan Vidovice 106
78. OI Joso (Mato) 69 H P 17 kolovoz Otra Luka 106
79. OI Marijan (Ivo) 71 H P 24 kolovoz Lepenica 106
80. TOMAEVI Marko (Vitomir) 72 H P 1 svibanj Vidovice 106
81. TOPI Iljo (Ivo) 67 H P 9 svibanj Otra Luka 106
82. TUKULJ Selim (Abdulah) 63 M P 13 kolovoz Oraje 106
83. TUKULJ Vahid (Alija) 58 Oraje M P 4 kolovoz Gajevi 106
84. VINCETI uro (Mika) 51 H P 24 kolovoz Vidovice 106
85. VINCETI Marko (Joso) 52 Donja Mahala H P 17 travanj Ambarita 106
86. VINCETI Stjepan (Mika) 52 H P 14 srpanj Donja Mahala 106
87. VINKOVI eljko ( uro) 69 H P 22 rujan Otra Luka 106
88. ZLATKI Senad (Omer) 56 M P 25 kolovoz Vidovice 106
89. IVKOVI Adam ( uro) 64 H P 19 rujan Ov aci 106
90. IVKOVI Anto (Bla) 60 H P 28 lipanj Ugljari 106
91. IVKOVI Anto (Marijan) 70 H P 28 lipanj Bok 106
92. IVKOVI Marko (Ivo) 61 H P 6 srpanj Mati i 106
93. IVKOVI Vlado (Marijan) 66 Donja Mahala H P 23 rujan Donja Mahala 106
94. UPARI Drago (Josip) 66 H P 1 svibanj Vidovice 106
95. UPARI Ivo (Drago) 67 H P 13 svibanj Oraje 106
96. UPARI Ivo (Vidan) 45 H N 1 svibanj Vidovice 106
97. UPARI Josip (Ilija) 63 H P 1 svibanj Kopanica 106
98. UPARI Pavo (Ivo) 39 H P 1 svibanj Kopanica 106
99. UPARI Vlado (Anto) 64 H P 2 svibanj Kopanice 106
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO GRADA AC
1. ABDI Rasim (Avdo) 51 M P 11 srpanj Pari i 107
2. ABIDOVI Mirsad (Sulejman) 63 Gra anica M P 26 kolovoz Grada ac
3. ADAMI Pero (Juro) 31 H P 14 kolovoz ardak 107
4. ALI Hamid (Taib) 71 Gra anica M P 6 kolovoz
5. ALI Izudin (Razim) 74 Zelinje M P 8 kolovoz 107
6. ANI Juro (Ivo) 68 Orlovo Polje H P 21 lipanj Orlovo Polje 107
7. AVDIBEGOVI Senahid (Salih) 50 Kladanj M N 6 srpanj
8. AVDI Admir (Atif) 74 Novali i M N 30 lipanj Novali i 107
9. AVDI Demal (Hakija) 70 Lukavac M P 16 srpanj Hasanbai i 107
10. AVDI Muhamed (Mujo) 71 Vida M P 21 kolovoz 107
11. AVDI Nedad Tuzla M P 5 srpanj Novali i
12. AVDIJA Suad (Latif) 71 Piskavice M P 14 kolovoz Turi 107
13. AVDULI Salih (Avdo) 72 Doboj M P 11 rujan Turi 107
14. BAHI Adnan (Vahid) Vukovar M P 23 srpanj Vida 107
15. BAJRAMOVI Almir (Esad) 73 Vida M P 30 lipanj Novali i 107
16. BAJRAMOVI Asim (Ismet) 69 Rajska M P 21 srpanj Rajska 107
17. BAJRI Nail (Alija) 50 D. Zelinja M P 11 srpanj Jasenica 107
18. BAJRI Salih Kalesija M P 11 srpanj
19. BAKARI Niko (Ilija) 65 S. Slatina H P 11 srpanj S. Slatina 107
20. BATALEVI Edin (Salih) 68 Doboj M P 3 kolovoz Vida
21. BATURI Husein (Hasan) 70 D. Zelinja M P 11 srpanj Jasenica 107
22. BEGANOVI Fikret (Ibro) 66 Modri ki Lug M P 18 rujan Ledenice 107
23. BEGOVI Adem (Husein) 47 Mionica M P 11 rujan Lipora e 107
24. BEIREVI Fadil (Sifet) 76 Rajska M P 9 rujan Poarika 107
25. BEIREVI Muhamed (Muharem 54 Sibovac M P 2 listopad Sibovac 107
26. BEIREVI Vahidin (Hanza) 73 ivinice M P 25 kolovoz Okanovi i
27. BISTRI Nijaz (Raif) 64 Mionica M P 27 kolovoz Mionica 107
28. BONJAK Suljo (Osman) 62 D. Zelinje M P 13 srpanj D.Zelinje 107
29. BOI Marijan (Marijan) 45 Orlovo Polje H P 10 kolovoz Tramonica 107
30. BRI Izet (emso) 47 Vu kovac M P 19 rujan Vu kovac 107
31. BRISTRI Adnan (Mujo) 73 Grada ac M P 21 kolovoz Pukari i 107
32. BRISTRI Denis (Esad) 74 Mionica M N 30 lipanj Novali i 107
33. BRKI Husein (Salih) 44 Novali i M P 1 srpanj Novali i 107
34. BRKI Nusret (Ahmo) 55 Grada ac M P 24 svibanj Ledenice 107
35. BRKI Refut (Halil) 58 Rajska M P 5 srpanj Rajska 107
36. BUBALOVI Jozo (Slavko) 63 G. Tramonica H P 23 kolovoz G. Tramonica 107
37. CRLJI Luka (Marijan) 30 D. Hrgova H P 17 lipanj D. Hrgovi 107
38. CRNOLI Himlija (Hasib) D. Sanica M P 10 rujan Mionica 107
39. CRVEMNKAPI Ilija Tuzla H P 28 rujan Tuzlani
40. Dragan (Ilija) 53 D. Tramonica H P 13 kolovoz D. Tramonica 107
41. AJI Admir (Husein) 68 Grada ac M P 4 kolovoz 107
42. ATI Husein Kalesija M P 5 srpanj Novali i
43. ELEBI Jasmin (Mehmed) 70 Biha M P 17 rujan D. Kre ane 107
44. IBRI Emin (Emin) 61 D. Zelinja M P 26 srpanj 107
45. IZMI Jaar 61 Srebrenik M N 1 listopad Lipora e
46. OVI Pavo (Ivo) 33 Srednja Slatina H N 17 srpanj Pelagi evo 107
47. ORI Ramiz (Meho) 60 Zelinje M P 13 kolovoz Zelinja 107
48. DAHI Husein (Ibro) 44 Mionica M P 21 kolovoz Mionica 107
49. DAUTOVI Mirsad (Huso) 65 Mionica M P 1 listopad Lipora e 107
50. DELIBAI Muhamed (Novalija) 62 Vu kovac M P 30 lipanj Kerep 107
51. DELI Edhem (Emir) 26 G. Lukavac M P 29 kolovoz G. Lukavac 107
52. DELI Zurahid (Munib) 63 Lukavac M P 6 srpanj Lukavac 107
53. DEMO Nazmin (Morteza) 73 Rajska M P 7 kolovoz D. Zelinja 107
54. DERVIEVI Halid (Halil) 57 Zelinje M P 13 kolovoz Zelinja 107
55. DEI Ivo (Marko) pionica H P 29 kolovoz D. Hrgovi
56. DJEDOVI Razim (Fehim) 59 Jelov a M U 30 srpanj Jelov e 107
57. DUBRAVAC Perica (Tomo) 33 Tramonica H N 13 kolovoz Tramonica 107
58. DUBRAVAC Pero (Ivo) 37 H N 14 kolovoz Tramonica 107
59. DUBRAVAC Pero (Tomo) 33 G. Tramonica H N 15 kolovoz G. Tramonica 107
60. DURANOVI Hajrudin (Ramiz) 62 Lukavac M P 25 svibanj Hasanbai i 107
61. DURMIEVI Hasan (Mehmed) 57 Grada ac M P 8 srpanj D. Kre ane 107
62. DURMIEVI Osman (Abdurahmana 65 D. Me a M P 14 srpanj D. Me a 107
63. DUVNJAK Marko (Ivo) 72 Orlovo Polje H P 21 lipanj Orlovo Polje 107
64. DUVNJAK Stjepan (Ivo) 72 Turi H N 14 kolovoz Turi 107
65. DAFI Omer (Avdija) 39 Vu kovac M P 29 lipanj Vu kovac 107
66. DOMBI Vahdet 62 Srebrenik M N 1 listopad Lipora e
67. ONLI Amir (Bego) 67 Vu kovac M P 14 kolovoz 107
68. FA Mehmed (Meho) 47 Vu kovac M P 30 lipanj Kerep 107
69. FAZLI Amir (Jasim) 73 Prijedor M P 10 rujan Mionica 107
70. GAGULI Bonica (Jozo) 64 D. Tramonica H N 7 kolovoz Tramonica 107
71. GAGULI Perica (Ivo) 72 D. Tramonica H P 9 kolovoz Tramonica 107
72. GAGULI Vlado (Mato) 54 D. Tramonica H P 20 kolovoz pionica 107
73. GANI Amir (Asim) 67 Lukavac M P 13 srpanj Hasanbai i 107
74. GANI Mirsad (Ahmet) 67 Lukavac M P 18 srpanj Hasanbai i 107
75. GANIJA Ajdini (Enes) 68 Odak M P 15 rujan Vida 107
76. GIBI Ekrem (Muhamed) 53 Grada ac M P 2 listopad Sibovac 107
77. GRGI Ilija (Marko) 34 Turi H P 26 kolovoz Turi 107
78. GRGI Marko (Stijepo) 70 Tramonica H P 16 kolovoz Tramonica 107
79. GRGI Niko (Ivo) 53 D. Hrgova H P 28 kolovoz Cerik 107
80. GUDELJEVI Mijo pionica H P 29 kolovoz D. Hrgovi
81. HABIBOVI Habib 48 Buk M P 10 kolovoz Tramonica 107
82. HABIBOVI ahman (Huso) 51 G. Me a M U 27 srpanj 107
83. HADI ahbaz (Avdo) 56 Jasenica M P 10 srpanj Jasenica 107
84. HADIMEHMEDOVI Emir (Meh 73 Vida M N 23 srpanj Vida 107
85. HADIOSMANHAFIZOVI Edin 73 Poarika M P 4 kolovoz Poarika 107
86. HALILOVI Bahrudin (Sakib) 68 Vida M P 30 kolovoz Vida 107
87. HALILOVI Fehim (Ahmo) 65 Grada ac M P 15 srpanj 107
88. HALILOVI Muhamed (Alija) 50 Tarevac M P 9 rujan Okanovi i 107
89. HAMIDOVI Ismet (Suljo) 71 G. Me a M P 2 kolovoz 107
90. HANI Hajrudin (Ahmo) 64 Mionica M P 29 kolovoz Mionica 107
91. HARAMBAI Muharem (Ahmet) 51 G. Lukavac
51 G. Lukavac M N 23 srpanj G. Lukavac 107
92. HASAMBAI Amir (Selim) 69 Lukavac M P 14 srpanj Lukavac 107
93. HASANBAI Nazif (Osman) 44 Vida M P 1 srpanj Novali i 107
94. HASANBAI Senad (Idriz) 63 Vida M P 4 kolovoz Turi 107
95. HASANOVI Esad (Kemal) 71 Grada ac M P 29 lipanj D. Kre ane 107
96. HASANOVI Jasmin (Esad) 73 Grada ac M N 11 srpanj D. Kre ane 107
97. HASANOVI Mirsad (Senahid) 72 Mionica M P 10 rujan Mionica 107
98. HASANOVI Nusret (Fehim) 49 Grada ac M P 18 kolovoz 107
99. HASELJI Armin (Kemal) 60 Grada ac M P 26 rujan Huski i 107
100. HASI Mesud (Abid) 59 D. Zelinje M P 16 lipanj Jasenica 107
101. HASI Ismet (Mustafa) 68 Poarika M P 22 kolovoz Poarika 107
102. HASI Sakib (Hasib) 55 Zelinje M P 27 rujan Zelinja 107
103. HASUKI Edhem (Zaim) 51 Grada ac M P 2 listopad Huski i 107
104. HASUKI Muhamed (Sifet) 61 Sibovac M P 10 rujan Sibovac 107
105. HE IMOVI Kemal (Husein) 60 Mionica M P 4 kolovoz Turi 107
106. HE IMOVI Mehmed (Salih) 49 Mionica M P 3 listopad Mionica 107
107. HE IMOVI Midhat (Began) 66 Mionica M P 13 kolovoz Tramonica 107
108. HODI Selim (Muhamed) 65 Gra anica M N 6 kolovoz Orlovo Polje
109. HORVAT Zlatko (Stjepan) 62 Tramonica H P 30 lipanj Kerep 107
110. HRSTI Razim (Bajro) 59 Vu kovac M P 30 lipanj Kerep 107
111. HRTI Muhamed (Mehmed) 52 Biberovo Polje M P 30 lipanj Kerep 107
112. HRVI Omer (Hajro) 65 Piskavice M P 14 kolovoz Turi 107
113. HUSEINAGI Mesud (Selim) 57 Huski i M P 30 kolovoz Huski i 107
114. HUSEINOVI Mehmedalija (Reid 47 Rajska M P 24 lipanj Rajska 107
115. HUSELJI Mersed (Hasan) 65 Mionica M P 4 kolovoz Turi 107
116. HUSI Sead (Halil) 62 Srebrenik M P 11 rujan Lipora e
117. HUSKI Esad (Razim) 69 Ledenica M P 27 kolovoz Huski i 107
118. HUSKI Husein (Hasan) 69 Ledenica M P 25 kolovoz Huski i 107
119. HUSKI Sulejman (Hasan) 66 D. Me a M P 1 listopad Lipora e 107
120. HUSKI Vahid (Zejnil) Ledenica M P 21 rujan 107
121. IBRANOVI Jaar (Adem) 67 Grada ac M P 8 srpanj 107
122. IBRIEVI Mustafa (Husein) 62 Grada ac M P 8 srpanj D. Kre ane 107
123. IMIROVI Mirzet (Husein) 70 G. Me a M P 30 lipanj Kerep 107
124. IMIROVI Safet (Husein) 68 G. Me a M P 30 lipanj Kerep 107
125. ISANOVI Samir (Mehmedalija) 70 Lukavac M P 15 srpanj Hasanbai i 107
126. IVANKOVI eljko (Marijan) 70 H P 16 srpanj Njive 107
127. JELE EVI Tadija (Ilija) 48 Tramonica H P 18 lipanj Pari i 107
128. JOLDI Munib (a ir) 66 Srebrenik M P 1 kolovoz Bjeljevina
129. JUKAN Latif (Redo) 51 Kerep M P 1 listopad Lipora e 107
130. JUKAN Mehmed (Jusuf) 60 Kerep M P 11 kolovoz Tramonica 107
131. JUKI Ahmet 44 Srebrenik M P 4 rujan
132. JURI Mato (Ilija) 62 D. Ledenice H P 26 lipanj D. Ledenice 107
133. JURI Pavo (Luka) 45 S. Slatina H P 11 srpanj S. Slatina 107
134. JURI Pavo (Niko) 71 S. Slatina H P 2 kolovoz S. Slatina 107
135. JURI Tadija (Marko) 35 Orlovo Polje H P 6 kolovoz Orlovo Polje 107
136. KADI Asim (Husein) 56 Sibovac M P 20 rujan Sibovac 107
137. KAHVI amil (Husein) HOS 68 Dobanovci M P 4 kolovoz Turi
138. KARAHMETOVI Muhamed 64 Zelinje M P 20 kolovoz Zelinja 107
139. KARI Jasmin (Ibrahim) 70 Jasenica M P 15 kolovoz 107
140. KAVAZOVI Amir (Ramiz) 71 Jelov a M P 1 srpanj Novali i 107
141. KAVAZOVI Muhamed 72 Jelov a M P 30 lipanj Kerep 107
142. KIKI Amir (Salko) 72 Poarika M P 7 kolovoz Poarika 107
143. KLARI Ilija (Jakov) 31 D. Hrgova H P 17 lipanj D. Hrgovi 107
144. KNEEVI Ivo ( uro) 50 Tramonica H P 6 kolovoz Tramonica 107
145. KOVA Nermin (Osman) 70 Modri a M P 3 rujan Tramonica 107
146. KOVA EVI Jozo (Mato) 64 D. Tramonica H P 13 kolovoz Tramonica 107
147. KRAJNOVI Bahrudin (Mustafa) 66 Jake M P 18 rujan 107
148. KRAJNOVI Seid (Ramo) 67 Jake M P 18 rujan Okanovi i 107
149. KRDI Sifet (Hasan) 68 Rajska M P 13 kolovoz Zelinja 107
150. KRISTI Andrija (Niko) 46 G. Tramonica H N 14 kolovoz G. Tramonica 107
151. KURBAI Mujo (Meho) 50 Vu kovac M P 30 lipanj Kerep 107
152. KURBAI Zahir (Hasib) 61 Vu kovac M P 30 lipanj Kerep 107
153. KURTI Novalija (Rasim) 66 Tuzla M P 4 lipanj Jasenica
154. LAMBERT Doni (HOS) Engleska O P 19 srpanj Poarika
155. LASI Mato (Ivica) 43 D. Tramonica H P 10 kolovoz D. Tramonica 107
156. LOVRI Zdravko 66 Br ko H P 21 kolovoz Mionica
157. LU Tadija (Marko) 36 Tramonica H N 14 kolovoz D. Tramonica 107
158. LUKANOVI Fabijan (Jozo) 72 Turi H P 8 kolovoz Tramonica 107
159. MAHMUTOVI Alija Srebrenik M P 17 rujan Lipora e
160. MAHMUTOVI Amir (Zijad) 63 Modri a M P 26 kolovoz 107
161. MAMANOVI efik ivinice M P 14 rujan Lipora e 107
162. MANDI Pavo (Grgo) 64 S. Slatina H P 11 srpanj S. Slatina 107
163. MANDO Hilmo Tuzla M P 28 rujan Tuzlani
164. MARI Pero (Marko) 50 Turi H P 17 kolovoz Turi 107
165. MARIJANOVI Juro (Anto) 59 S. Slatina H P 11 srpanj S. Slatina 107
166. MAROJEVI imun (Petar) 40 H N kolovoz Blaevac 107
167. MARTI Marijan (Pero) 43 Orlovo Polje H P 21 kolovoz Pelagi evo 107
168. MATI Franjo (Anto) 62 Turi H P 13 kolovoz Turi 107
169. MATI Ivo (Mato) 65 Tramonica H P 30 lipanj Kerep 107
170. MEHI Hasan (Fehim) 48 Vida M P 15 srpanj Vida 107
171. MEHI Hasan (Ismet) 58 Vida M P 23 srpanj Vida 107
172. MEANOVI Bahrudin (Redo) 66 Vida M P 23 srpanj Vida 107
173. MIJATOVI Petar (Tomo) 74 Grada ac H P 16 kolovoz Turi 107
174. MIJI Anto (Pero) 75 D. Tramonica H P 19 lipanj Tramonica 107
175. MIJI Marinko (Pero) 69 Grada ac H P 1 kolovoz 107
176. MILI EVI Anto (Marko) 64 S. Slatina H P 11 srpanj S. Slatina 107
177. MII Mijo (Rade) 72 ivinice H P 25 srpanj Vida
178. MRKONJI Anto (Dominik) 53 D. Ledenice H N 24 svibanj Modri a 107
179. MUJANOVI Abid (Jusuf) 71 Kerep M P 10 kolovoz Tramonica 107
180. MUJANOVI Mustafa (Nurija) 46 Rajska M P 30 lipanj Rajska 107
181. MUJ INOVI efik (Huso) 57 M P 30 travanj Lukavac 107
182. MUJDI SUAD (evko) 63 Mionica M P 29 kolovoz Mionica 107
183. MUJI Asim (Ahmo) 55 Mionica M P 19 rujan Vida 107
184. MUJI Eef (Avdo) 54 Sibovac M P 20 rujan Grada ac 107
185. MUJI efik (Eef) 49 Mionica M P 12 kolovoz Mionica 107
186. MUJKANOVI Husein (Arif) 49 Mionica M N 14 kolovoz Turi 107
187. MUJKI Alija 45 Tuzla M P 26 rujan Tuzlani
188. MUJKI Nehrudin (Mehmedalija) 62 Srebrenik M P 23 srpanj Vida
189. MUJKI Salih (Ibrahim) 71 Kalesija M P 11 srpanj D. Kre ane
190. MULAVDI Ahmed (Jusuf) 73 Grada ac M P 23 kolovoz Grada ac 107
191. MUMINOVI Enver Vlasenica M P 27 kolovoz Tramonica
192. MUMINOVI Ramo (Osman) 63 S. Zelinja M P 26 kolovoz Zelinja 107
193. MUSTAFAGI Ismet (Sakib) 48 Mionica M P 18 kolovoz Mionica 107
194. NEMANOVI Mersed (Redo) 70 Rajska M P 7 kolovoz D. Zelinja 107
195. NMEHI Mehmed (Salih) 69 Vida M P 25 srpanj 107
196. NOVALI Husein (Hasan) 49 Jasenica M P 10 srpanj Jasenica 107
197. NOVALI Salim (Smail) 52 Ledenica M P 25 kolovoz Okanovi i 107
198. NUHANOVI Amir (Latif) 72 Doborovci M p 14 kolovoz Turi 107
199. NUMANOVI Senahid (Redo) 65 Rajska M P 13 kolovoz Jasenica 107
200. OKANOVI Devad (Selim) 52 Ledenica M P 25 kolovoz Okanovi i 107
201. OKANOVI Ednan (Demal) 70 Grada ac M P 7 rujan 107
202. OKANOVI Esad (Hamdija) 68 Vida M P 30 kolovoz Vida 107
203. OKANOVI Halid ( amil) 33 Okanovi i M P 25 kolovoz Okanovi i 107
204. OKANOVI Husein (Sadik) 40 Okanovi i M P 2 lipanj Okanovi i 107
205. OKANOVI Izet (Sakib) 60 Okanovi i M P 25 kolovoz Okanovi i 107
206. OKANOVI Mevludin (Salko) 58 Ledenica M P 14 kolovoz kori i 107
207. OKANOVI Ramiz (Ramo) 56 Okanovi i M P 17 kolovoz Tramonica 107
208. OKI Nasir (Safet) 71 Grada ac M P 26 srpanj G. Lukavac 107
209. OMERAGI Admir (Adil) Srebrenik M P 11 rujan Lipora e
210. OMERAGI Fahir (Muharem) 50 Sibovac M P 2 listopad Sibovac 107
211. OMERAGI Mersad (Izet) 69 Sibovac M P 31 kolovoz 107
212. OMER Enver (Omer) 72 Mionica M P 27 kolovoz Mionica 107
213. OMER Enver (Smail) 63 Mionica M N 14 kolovoz Turi 107
214. OMEROVI Bedrudin (Razim) 77 Grada ac M P 17 srpanj Grada ac 107
215. OMEROVI Mesud (Alija) 61 Novali i M P 2 srpanj Novali i 107
216. OMEROVI Mevludin (Muharem 71 Srebrenik M P 2 listopad Lipora e
217. OMEROVI Mustafa Lukavica M N 18 srpanj Orlovo Polje
218. OMEROVI Osman (Hasan) 57 Grada ac M P 24 rujan Poarika 107
219. OMEROVI Rahman (Ramo) 55 Novali i M P 4 srpanj Novali i 107
220. OMEROVI Reuf (Ahmet) 54 Novali i M P 29 kolovoz Grada ac 107
221. OMI Bakir ( amil) 67 Mionica M P 21 kolovoz 107
222. OMI Ferid (Demal) 65 Mionica M P 21 kolovoz Kamberi 107
223. OMI Kemal (Fajko) 50 Mionica M P 11 rujan Lipora e 107
224. OMI Nail (Ibrahim) 71 Mionica M P 27 kolovoz Mionica 107
225. ORGI Niko (Ivo) 53 D. Hrgova H P 28 kolovoz Cerik 107
226. OSMANOVI Ahmed (Edhem) 66 Novali i M N 30 lipanj Novali i 107
227. OSMANOVI Enes (Ahmed) 59 Novali i M P 6 srpanj Vida 107
228. OSMANOVI Ismet (Demal) 61 Vida M P 28 srpanj Vida 107
229. OSMI Zijad (Suljo) 52 Grada ac M P 19 srpanj Poarika 107
230. OSMI Adil 64 Klokotnica M P 11 kolovoz Turi
231. OTR Krunoslav (HOS) 72 ibenik H P 19 srpanj Poarika
232. PANDI Emsad (Omer) 70 Miovica M P 18 srpanj D. Kre ane 107
233. PANDI Ferid (Halil) 68 Miovica M P 19 srpanj Poarika 107
234. PAALI Sinan (Mujo) 50 Novali i M N 30 lipanj Novali i 107
235. PAALI Vahid (Ismet) 62 Lukavac M P 18 srpanj Hasanbai i 107
236. PAVI Matija (Ivo) ivinice H P 3 rujan Grada ac
237. PEJAKOVI Marijan (Juro) 64 Orlovo Polje H P 7 kolovoz Orlovo Polje 107
238. PERI Vladimir (Mato) 60 G. Bjeljevina H P 19 srpanj Poarika 107
239. PETALI Mirsad (Kasim) 67 Lukavac M P 14 kolovoz Turi 107
240. PETROVI Franjo (jakub) 62 Obodnica H N 7 rujan Tuzlani
241. PEZEROVI Fikret (Alija) 61 Grada ac M P 26 kolovoz Grada ac 107
242. PIGAC Ljubo (HOS) 60 Zagreb H P 19 srpanj Poarika
243. PJEVI Mirsad 70 Srebrenik M N 1 listopad Lipora e
244. PJEVI Nusret (Husein) 66 Srebrenik M N 1 listopad Lipora e
245. RABI Esad (Mustafa) 62 Mionica M P 3 rujan Mionica 107
246. RABI Fahrudin (Idriz) 66 Mionica M P 11 rujan Lipora e 107
247. RAMI Nijaz (Husein) 68 Grada ac M P 18 srpanj Kre ane 107
248. RAN Mehmedalija (Hamza) Kalesija M P 11 srpanj D. Kre ane
249. RELATI Tomo (Ivo) 41 D. Hrgova H P 17 lipanj D. Hrgovi 107
250. RESI Abdulah ivinice M P 25 lipanj
251. REIDOVI Sulejman 70 Srebrenik M N 1 listopad Lipora e
252. SAFTI Hamid (Behader) 62 Vu kovac M P 28 kolovoz 107
253. SAHA Ahmet (Kemal) 68 Sibovac M P 11 srpanj Grada ac 107
254. SAHA Fahrudin (Demal) 68 Sibovac M P 9 kolovoz Tramonica 107
255. SAHA Hidajet (Hasan) 68 Mionica M P 3 rujan Mionica 107
256. SAHA Ishak (Ibrahim) 60 Grada ac M P 11 rujan Lipora e 107
257. SALIHOVI Ramiz 50 Motanica M P 14 rujan Cerik 107
258. SALKI Hasan 69 ivinice M P 14 rujan Lipora e
259. SEJDULAHOVI Juso (Muharem 48 Brezovo Polje M P 11 rujan Lipora e 107
260. SELIMOVI Agan Gra anica M P 5 kolovoz Orlovo Polje
261. SELIMOVI Besim (Adem) 66 Mionica M N 29 kolovoz Mionica 107
262. SELIMOVI Esad Ibrahim) 61 Vu kovac M P 23 rujan Okanovi i 107
263. SELIMOVI Zikret (Osman) 57 Poarika M P 19 rujan Poarika 107
264. SELMANOVI Arif (Rusulem) 70 Grada ac M P 12 rujan Lipora e 107
265. SIJA Almir ( azim) 75 ivinice M P 4 rujan
266. SINANOVI Osman (Smajo) 38 Mionica M P 17 rujan Mionica 107
267. SIV Muhamed 76 ivinice M P 14 rujan Lipora e
268. SIVI Hadib (Salim) 67 Grada ac M P 2 listopad 107
269. SIVI Rasim (Mehmedalija) 68 Gra anica M P 1 listopad Lipora e 107
270. SKENDEROVI Esad (Osman) 62 Grada ac M P 10 srpanj 107
271. SKENDEROVI Jasim (Redo) 63 Grada ac M P 9 rujan G. Lukavac 107
272. SKODOPOLJ eljko (Jozo) 60 Grada ac H P 4 listopad Sibovac 107
273. SMAJI Ahmo (Osman) 56 S. Zelinja M P 26 srpanj 107
274. SPAHI Ibrahim (Ragib) 64 Gra anica M P 14 kolovoz Turi
275. SUBAI Ante (HOS) 74 Zadar H P 19 srpanj Poarika
276. SUBAI Jasmin (Edhem) 69 Poarika M P 19 rujan D. Bjeljevina 107
277. SUBAI Mersed (Samid) 62 Grada ac M P 1 listopad Lipora e 107
278. SUBAI Nedib (Jusuf) 56 Grada ac M P 9 rujan Poarika 107
279. ABI Hrusto (Husein) 73 Srebrenik M P 9 kolovoz Turi
280. AHDANOVI Bakir (Adem) 67 M P 13 kolovoz Tramonica 107
281. AHDANOVI Jasmin (Haso) 73 D. Me a M P 18 lipanj Ledenice 107
282. AKOVI Edin (Enes) 73 Grada ac M P 28 rujan Grada ac 107
283. E Edin (Razim) 72 Poarika M P 13 srpanj Poarika 107
284. E Esad (Agan) 65 Grada ac M P 2 kolovoz D. Bjeljevina 107
285. E Zahid (Ahmo) 61 Poarika M P 19 srpanj Poarika 107
286. EHI Meho (Omer) 54 D. Zelinja M P 3 srpanj D. Zelinja 107
287. ESTAN Anto (Anto) 55 D. Ledenice H N 18 kolovoz D. Ledenice 107
288. IMI Jurko (Piljo) 59 D. Hrgova H P 30 lipanj Kerep 107
289. IMI Niko (Augustin) 48 D. Hrgova H P 28 kolovoz Cerik 107
290. IMI Pero (Tomislav) 57 D. Hrgova H P 28 kolovoz Cerik 107
291. IMI Piljo (Ilija) 60 D. Hrgova H P 30 lipanj Kerep 107
292. TAPALOVI Adem (Husein) 66 Grada ac M P 8 srpanj 107
293. TERZI Edin (Husein) 71 Vida M P 29 srpanj Vida 107
294. TERZI Halil (Sahmo) 47 Rajska M P 1 srpanj Rajska 107
295. TERZI Kemo (Suljo) 52 Vida M P 23 srpanj Vida 107
296. TITORI Omer (Murat) Kladanj M P 6 srpanj Vida
297. TOP Denaida (Nusret) 69 Vlasenica M P 3 srpanj D. Kre ane
298. TU Mehmedalija Tuzla M P 5 srpanj Novali i
299. VESEL Ivo pionica H P 29 kolovoz D. Hrgovi
300. VESEL Josip pionica H P 17 rujan Lipora e
301. VIDAKOVI Ivica (Luka) 65 H P 26 kolovoz Tramonica 107
302. VITICA Marijan (Anto) 41 H N 2 rujan B. Gradika 107
303. VLAI Anto (Tadija) 63 Ledenice H P 26 lipanj Ledenice 107
304. VLAI Zvonko (Mato) 60 D. Ledenice H P 26 lipanj D. Ledenice 107
305. VRDOLJAK Anto ( uro) 69 Turi H P 17 srpanj Turi 107
306. VRDOLJAK Niko (Ivo) 60 Turi H P 23 lipanj Turi 107
307. VUKOVI Safet (Aga) 68 Mionica M P 11 rujan Lipora e 107
308. VUKOVI Sead (Fehim) 60 Mionica M P 11 rujan Lipora e 107
309. ZIMI Mujo Vlasenica M P 27 kolovoz Tramonica 107
310. ZRNI Ahmet (Omer) 64 Vida M P 30 kolovoz Vida 107
311. ZRNI Amir (Salim) 63 Vida M N 23 srpanj Vida 107
312. ZRNI Elvir ( azim) 71 Vida M P 6 srpanj Vida 107
313. ZRNI Fikret (Hamid) 45 Vida M P 14 srpanj Mekino brdo 107
314. ZRNI Idriz (Fehim) 58 Vida M P 9 srpanj Vida 107
315. ZRNI Kemal (Fehim) 52 Vida M P 23 srpanj Vida 107
316. ZRNI Mevludin (Meho) 60 Vida M P 21 srpanj Vida 107
317. ZRNI Sead (Mesud) Vida M N 6 srpanj Novali i 107
318. ZRNI Sulejman (Izet) 69 Vida M P 27 svibanj Vida 107
319. ZUKI Mersed (Adem) 50 Vu kovac M P 7 kolovoz Ledenice 107
320. ZUKI Nedib (Meho) 59 Grada ac M P 1 listopad Lipora e 107
321. ZUKI Nermin (Muan) Srebrenik M P 11 rujan Lipora e 107
322. ZUKI Ragib (Osman) 50 Grada ac M P 30 kolovoz Ledenice 107
323. ZUKI Sead (Kemal) Srebrenik M P 11 rujan Lipora e 107
POGINULI I NESTALI BORCI-EHIDI HVO BR KO
1. AHMETBAI Izet (Mehmed) 26 M N 10 svibanj Br ko 108
2. AHMETBAI Rzim (Halil) 54 M P 16 svibanj Br ko 108
3. AHMI Fajrudin (Sulejman) 60 M P 28 kolovoz Markovi i 108
4. ALIBAI Mirsad (Omer) 68 M P 13 rujan Ivakovi i 108
5. ALI Jusuf (Hamdija) 56 M P 6 rujan Br ko 108
6. ALI Nihad (Jusuf) 72 M P 29 rujan Br ko 108
7. ALI Salih (Tahir) 70 M P 15 rujan Br ko 108
8. ALOMEROVI Ramo (aban) 45 M P 16 svibanj Br ko 108
9. ANUI Darko H P 16 lipanj Cerik 108
10. ANUI Mirko (Marko) 68 H P 18 lipanj Busova a 108
11. ATAJI Muhamed (Omer) 56 M P 4 lipanj Br ko 108
12. ATAJI erif (Omer) 62 M P 30 lipanj Br ko 108
13. AVDI Muhamed (Hasib) 72 M P 31 srpanj Br ko 108
14. BADI Mustafa (Zika) 58 M P 4 svibanj Br ko 108
15. BECI Sifet (Muharem) 72 M P 30 lipanj Br ko 108
16. BEGI Mirsad (Hasan) 60 M P 11 kolovoz Br ko 108
17. BEGOVI Samir (Safet) 68 M P 7 svibanj Br ko 108
18. BEGOVI Zekerija (Ramo) 54 M P 11 kolovoz Br ko 108
19. BEHLI Zijad (Sulejman) 72 M P 15 srpanj Br ko 108
20. BIJELI Marko (Toma) 37 H P 8 svibanj Lanita 108
21. BONJAKOVI Mato (Marko) 50 H P 13 rujan D. Rahi 108
22. BRKI Jozo (Marijan) 43 H N 2 lipanj avac 108
23. BRKI Mijo (Marko) 62 H P 29 svibanj Cerik 108
24. BRODLI Mujo (Salih) 56 M P 30 srpanj Br ko 108
25. BULJUBAI e erko (Asif) 54 M P 13 lipanj Br ko 108
26. BUSEVAC Bilah (Omer) 55 M P 2 lipanj Br ko 108
27. CEKI Sabahudin (Ferid) 66 M P 4 kolovoz Br ko 108
28. CELJO Admir (Rasim) 70 M P 24 svibanj Br ko 108
29. ABRI Kemal (Safet) 65 M P 27 svibanj Br ko 108
30. ABRI Sead (Safet) 55 M P 4 srpanj Br ko 108
31. ANDI Samir (Kasim) 58 M P 3 srpanj Br ko 108
32. ANDI efik (Ahmet) 71 M N 13 lipanj Br ko 108
33. EKI Ivan (Juro) 34 H P 8 svibanj Vuki Donji 108
34. EKI Juro (Avgustin) 69 H P 9 svibanj Vuki Donji 108
35. ENANOVI Enes (Jusuf) 50 M P 7 svibanj Br ko 108
36. ERIMAGI Nijaz (Halim) 46 M P 21 srpanj Br ko 108
37. ASKOVI Alija (Demal) 58 M P 24 lipanj Br ko 108
38. UMUROVI Faruk (Zaim) 64 M P 14 rujan Br ko 108
39. DEMIROVI Abid (Nazif) 48 M P 10 svibanj Br ko 108
40. DENJAGI Fadil (Alaga) 64 M N 3 svibanj Br ko 108
41. DERONJI Mujo (Rifet) 58 M P 19 srpanj Br ko 108
42. DEI Ivo (Marko) 69 H P 28 kolovoz Cerik 108
43. DRAPI Omer (Salko) 59 M P 6 lipanj Br ko 108
44. DRNDI Fikret (Hadip) 65 M P 4 svibanj Br ko 108
45. DAFI Rizah (Salih) 54 M P 5 rujan Br ko 108
46. DANKOVI Halil (Sulejman) 58 M P 23 lipanj Br ko 108
47. DANOVI Hamed (Adem) 49 M P 5 kolovoz Br ko 108
48. ONLI Nusret (Husejn) 55 M P 12 rujan Br ko 108
49. EJUPOVI Saladin (Faik) 56 M P 1 listopad Br ko 108
50. FAZLIJEVI Said (Fazlija) 61 M P 13 lipanj Br ko 108
51. FAZLOVI Esad (Fehim) 60 M P 14 rujan Br ko 108
52. FILIPOVI Josip (Ivan) 65 H P 8 svibanj Lanita 108
53. FILIPOVI Mijo (Ivo) 67 H P 9 srpanj Dubravice 108
54. FRANJI Anto (Ivo) 46 H P 8 svibanj Br ko 108
55. FRANJI -KATUI Tadija (Petar) 74 H P 16 lipanj Gornja Skakava 108
56. GOLUBICA Mirsad (Cerir) 65 M P 1 kolovoz Br ko 108
57. GUDELJEVI Franjo (Petar) 65 H N 27 svibanj Modri a 108
58. GUDELJEVI Mijo (Jozo) 63 H P 28 kolovoz Cerik 108
59. GUSO Omer (Alija) 50 M P 22 lipanj Br ko 108
60. GUSO Zijad (Demal) 58 M P 10 svibanj Br ko 108
61. HADAJLI Jusuf (Mujo) 57 M N 7 svibanj Br ko 108
62. HADAJLI -SEF Sakib (Salih) 68 M P 1 svibanj Br ko 108
63. HADI Alija (Alosman) 72 M N 7 svibanj Br ko 108
64. HADI Hazim (Suljo) 49 M N 8 svibanj Br ko 108
65. HADI Mensur (Ibrahim) 52 M P 20 lipanj Br ko 108
66. HADIMURATOVI Sanel (Fadil) 74 M P 21 srpanj Br ko 108
67. HAJDAREVI Senad (Rizvan) 64 M P 7 svibanj Br ko 108
68. HALILOVI Suad (Redep) 62 M P 27 rujan Br ko 108
69. HARA Sanel (Ruid) 71 M P 3 rujan Br ko 108
70. HASETOVI Mehmed (Demal) 68 M P 3 listopad Br ko 108
71. HASOVI Jakub (Jakub) 44 M U 4 svibanj Br ko 108
72. HASOVI Zekerija (Suljo) 50 M P 7 svibanj Br ko 108
73. HODI Fahrudin (Ismet) 69 M P 18 svibanj Br ko 108
74. HODI Haris (Muris) 65 M P 1 kolovoz Br ko 108
75. HODI Mustafa (Hadzan) 55 M P 13 lipanj Br ko 108
76. HODI Sabrija (Ramo) 57 M P 5 kolovoz Br ko 108
77. HODI Safer (Ramo) 44 M P 5 kolovoz Br ko 108
78. HODI Sead (Selman) 68 M P 26 lipanj Br ko 108
79. HODI Zuhdija (Avdo) 68 M P 9 rujan Br ko 108
80. HOSO Nedad (Ekrem) 70 M P 7 lipanj Br ko 108
81. HRLOVI Senad (Vehbija) 72 M P 14 rujan Br ko 108
82. HUKARA Avdo (Hasan) 53 M P 15 rujan Br ko 108
83. HUSELJAKOVI Jusuf (Mehmed) 62 M P 10 rujan Br ko 108
84. HUSI Fikret (Sahbaz) 58 M P 7 lipanj Br ko 108
85. HUSI Haranga (Sidik) 72 M P 2 svibanj Br ko 108
86. IBRIEVI Sead (Mustafa) 62 M P 14 rujan Br ko 108
87. IKI Nedeljko (Alojzije) 67 H P 14 rujan Donji Rahi 108
88. IMAMOVI Mirsad (Rasid) 70 M P 26 travanj Maoca 108
89. IMAMOVI Muharem (Ibrahim) 69 M P 7 rujan Br ko 108
90. ISANOVI Ramo (Halil) 54 M P 28 lipanj Br ko 108
91. ISMAILEFENDI Smail (Husein) 73 M P 2 rujan Br ko 108
92. IVAKOVI Ivo (Andrija) 51 H U 21 rujan Donji Rahi 108
93. IVAKOVI Tomo (Andrija) 70 H P 19 kolovoz Donji Rahi 108
94. JAKI Filip (Tunjo) 59 H P 2 srpanj Gorica 108
95. JANKEK eljko (Marijan) 63 H P 13 svibanj Br ko 108
96. JASEN Husein (Emin) 49 M P 23 srpanj Br ko 108
97. JUKA P. Jusuf (Musan) 52 M P 15 srpanj Br ko 108
98. JUKAN Safet ( ulaga) 73 M P 24 srpanj Br ko 108
99. JURI Juro (Luka) 44 H P 3 kolovoz Dubrave 108
100. JURKI Mika (Juro) 67 H N 30 rujan Bijelo Brdo 108
101. JUSI Mirsad (Galib) 60 M P 24 lipanj Br ko 108
102. JUZUNOVI Nedad (Rifet) 69 M P 1 listopad Br ko 108
103. KADI Vahid (Mehmed) 57 M P 7 lipanj Br ko 108
104. KALI Sead (Hamdija) 59 M P 20 svibanj Br ko 108
105. KARAHASANOVI Senun (Salih) 65 M P 4 rujan Br ko 108
106. KARANOVI Velid (Mustafa) 66 M P 9 svibanj Br ko 108
107. KARASULJI Admir (Sadik) 69 M P 17 svibanj Br ko 108
108. KNEEVI Marko (Tadija) 42 H P 15 rujan Donji Rahi 108
109. KOLAR Andrija (Frannjo) 46 H N 9 svibanj Br ko 108
110. KOMBI Nedad (Sumbul) 66 M P 13 lipanj Br ko 108
111. KOPI Mato (Ivo) 58 H P 9 svibanj Br ko 108
112. KORJENI Ramiz (a ir) 58 M P 22 srpanj Br ko 108
113. KOVA Alija (Bazo) 65 M P 5 kolovoz Br ko 108
114. KRAJNOVI Irfan (Mehmed) 55 M P 30 kolovoz Br ko 108
115. KU UKALI Admir (Nusret) 59 M P 7 srpanj Br ko 108
116. KULOVI Admir (Alaga) 70 M P 13 lipanj Br ko 108
117. KURTEI Mirsad (Osman) 67 M P 9 svibanj Br ko 108
118. KURTI Sulejman (Salih) 51 M P 1 kolovoz Br ko 108
119. KURTOVI Ifet (Hanefija) 50 M P 1 srpanj Br ko 108
120. LACI Ivan (Martin) 53 H P 8 svibanj Lanita 108
121. LATIFOVI Mirsad (Muharem) 71 M P 13 rujan Gornji Rahi 108
122. LATIFOVI R. Muhamed (aban) 51 M P 28 lipanj Br ko 108
123. LON AREVI Vlatko (Ivica) 66 H P 13 lipanj Br ko 108
124. LOVRI Zdravko (Filip) 66 H P 21 kolovoz G. Tramonica 108
125. LUCI Miroslav (Boo) 71 H P 8 svibanj Krepi 108
126. LU Mirko (Ivo) 69 H P 8 svibanj Krepi 108
127. LJE ANIN Ahmat (Nusret) 61 M P 29 rujan Br ko 108
128. LJE ANIN Azur (Nusret) 64 M P 20 kolovoz Br ko 108
129. LJU A Enes (Munir) 62 M P 10 svibanj Br ko 108
130. MAHMI Ibrahim (Ibrahim) 58 M P 7 svibanj Br ko 108
131. MALEN eljko (Marijan) 60 H P 24 svibanj Br ko 108
132. MANDI Miladin (Matija) 69 H P 23 kolovoz Gornji Rahi 108
133. MARTINOVI Ivan (Niko) 63 H P 19 kolovoz Dubrave 108
134. McKERRACNER Malcom 65 O P 6 lipanj Br ko 108
135. MEHINOVI Nedad (Muharem 69 M P 17 srpanj Br ko 108
136. MEHINOVI Rasim (Mehmed) 69 M N 13 rujan Br ko 108
137. MEHMEDOVI Mehrudin (Seval 72 M P 17 srpanj Br ko 108
138. MEMI Almir (Ibro) 77 M P 13 srpanj Br ko 108
139. MESI Asim (Kasim) 56 M P 19 rujan Br ko 108
140. MESI Danijel (Edhem) 75 M P 30 svibanj Br ko 108
141. MIJATOVI Stjepan (Ivo) 69 H P 18 lipanj Bijela 108
142. MIKANOVI Mato (Stjepan) 69 H P 9 rujan Dubravice Donje 108
143. MISLIMOVI Hasmir (Husnija) 72 M P 13 lipanj Br ko 108
144. MIKOVI Ilija (Tunjo) 69 H P 8 svibanj Gorice 108
145. MRKALJEVI Nermin (Bajro) 68 M P 13 lipanj Br ko 108
146. MUJAGI Mirsad (Sulejman) 55 M N 10 svibanj Br ko 108
147. MUJDANOVI . Zilka (Omer) 47 M P 11 srpanj Br ko 108
148. MUJI Fadil (Smajil) 47 M P 7 svibanj Br ko 108
149. MUJI Isko (Ibrahim) 65 M P 24 svibanj Br ko 108
150. MUJI Salih (Mustafa) 65 M P 12 rujan Br ko 108
151. MUJKI Jakub (Rasim) 58 M P 28 svibanj Br ko 108
152. MULI Bajram (Sahin) 38 M N 8 svibanj Br ko 108
153. MURATOVI Ferhat (Salih) 64 M P 11 rujan Br ko 108
154. MURATOVI Novalija (Mujo) 61 M P 5 kolovoz Br ko 108
155. MURATOVI Zahid (Agan) 55 M P 11 srpanj Br ko 108
156. MUSANOVI Asim (Safet) 65 M P 2 svibanj Br ko 108
157. MUSTEDANOVI Mustafa (Salih 51 M P 7 svibanj Br ko 108
158. NIKOLI Marijan (Ivo) 47 H P 8 svibanj Ulice 108
159. NIKOLI Marko (Ivo) 50 H P 8 svibanj Lanita 108
160. NOVAKOVI Ivo (Toma) 69 H P 29 svibanj Srebrenik 108
161. NUKI Redep (a ir) 44 M P 4 srpanj Br ko 108
162. OKI Ramiz ( ulaga) 56 M P 3 svibanj Br ko 108
163. OMERHODI Mersed (Husnija) 62 M P 13 lipanj Br ko 108
164. OMEROVI Avdija (Halko) 74 M P 29 rujan Br ko 108
165. OSMANBAI Admir (Bajro) 66 M P 22 srpanj Br ko 108
166. OSMANOVI Esad (Safet) 49 M P 1 kolovoz Br ko 108
167. OSMI Ramiz (Mustafa) 76 M P 3 rujan Br ko 108
168. PEKARI Safet (Ibrahim) 69 M P 3 rujan Br ko 108
169. PEKI Osman (Nazif) 49 M P 1 kolovoz Br ko 108
170. PERIKI Roka (Mijo) 47 H P 20 svibanj Gorice 108
171. PERVANOVI Ibrahim (Selim) 63 M P 28. svibanj Br ko 108
172. PESTALI Mustafa (Sahbaz) 54 M P 22 lipanj Br ko 108
173. PEZEROVI Husejn (Hamza) 52 M P 13 rujan Br ko 108
174. PIJUK Melvudin (Islam) 66 M P 11 lipanj Br ko 108
175. PITNJAKOVI Ferhat (Mehmed) 54 M P 14 rujan Br ko 108
176. PJEVI Salih (Mustafa) 62 M P 26 kolovoz Br ko 108
177. PLAKALO Mujo (Edhem) 65 M P 5 svibanj Br ko 108
178. POBRI Ibrahim (Began) 59 M P 6 kolovoz Br ko 108
179. POBRI Orhan (Began) 66 M P 12 rujan Br ko 108
180. PRELJEVI Medzid (Hamdija) 63 M P 2 svibanj Br ko 108
181. RAMI Alija (Ibrahim) 47 M N 8 svibanj Br ko 108
182. RAMOVI Nedad (Abaz) 73 M P 27 srpanj Br ko 108
183. REKI Hajrudin 69 M P 11 srpanj Br ko 108
184. RIZVANOVI Velija (Ramiz) 69 M P 7 svibanj Br ko 108
185. ROELEY John (James) 61 O P 29 kolovoz Cerik 108
186. ROV ANIN Iso (Suljeman) 44 M N 8 svibanj Br ko 108
187. SAHMAN Muharem (Hajro) 59 M P 7 svibanj Br ko 108
188. SALETOVI Sejdo (Murat) 52 M N 9 svibanj Br ko 108
189. SERDAREVI Muhamed (Meho) 53 M P 17 srpanj Br ko 108
190. SILAJDI Senad (Sa ir) 70 M P 13 lipanj Br ko 108
191. SMAJLOVI Idriz (Sadija) 62 M P 17 svibanj Br ko 108
192. SMAJLOVI Jakub (Sadik) 68 M P 13 lipanj Br ko 108
193. SMAJLOVI Meludin (Bajro) 62 M P 2 lipanj Br ko 108
194. SMAJLOVI Mirzet (Mevludin) 66 M P 14 srpanj Br ko 108
195. SMAJLOVI Nedad (Arif) 69 M P 22 lipanj Br ko 108
196. SMAJLOVI Ramiz (Smajl) 56 M P 17 svibanj Br ko 108
197. SPORIS Igor 68 H P 9 lipanj Br ko 108
198. STJEPANOVI Avgustin (Ivan) 51 H P 8 svibanj Ulice 108
199. STJEPANOVI Ilija (Anto) 50 H P 8 svibanj Ulice 108
200. STJEPANOVI Ivan (Antun) 27 H P 8 svibanj Ulice 108
201. STJEPANOVI Marijan (Ilija) 57 H P 8 svibanj Ulice 108
202. STJEPANOVI Vlado (Marko) 61 H P 8 svibanj Vuki Donji 108
203. SULEJMANOVI Ibrahim (Halil) 64 M P 18 svibanj Br ko 108
204. SULEJMANOVI Ramiz (Nezir) 66 M P 5 lipanj Br ko 108
205. SULJAKOVI Miralem (Refik) 70 M P 20 kolovoz Br ko 108
206. ARI Boo (Ivo) 52 H P 8 svibanj Vuki Donji 108
207. EHI Fuad (Mustafa) 60 M P 9 srpanj Br ko 108
208. ERI Mehmed (Mahmut) 44 M P 13 rujan Br ko 108
209. ERIFOVI Samir (Ba ir) 72 M P 21 srpanj Br ko 108
210. IMI Drago (Marijan) 58 H P 9 rujan Donji Rahi 108
211. II Marijan (Mato) 60 H P 7 svibanj Lanita 108
212. OLJI Jozo (Bono) 50 H P 8 svibanj Ulice 108
213. TALETOVI Bajro (Abdulah) 62 M P 10 lipanj Br ko 108
214. TIRI Sakib (Abdulah) 69 M P 14 rujan Br ko 108
215. TOMI Petar (Jozo) 34 H P 8 svibanj Lanita 108
216. TUNJI Anto (Ivo) 46 H P 8 svibanj Lanita 108
217. TURSI Salih (Hasan) 63 M P 3 svibanj Br ko 108
218. TVICA Sead (Dafer) 62 M P 8 svibanj Br ko 108
219. VEJZOVI Agan (Mehmed) 49 M P 13 rujan Gornji Rahi 108
220. VEJZOVI Saa (Sead) 76 M P 4 svibanj Br ko 108
221. VEJZOVI Suvad (Besir) 71 M P 10 lipanj Br ko 108
222. VELIJA Senad (Ajrus) 70 M P 12 rujan Br ko 108
223. VESEL Ivo (Mijo) 72 H P 28 kolovoz Cerik 108
224. VESEL Josip (Mijo) 64 H N 17 rujan Lipora e 108
225. VILJUI Ivo (Jozo) 58 H P 6 listopada Dubrave 108
226. VUJ EC Mladen 71 H P 4 lipanj Br ko 108
227. ZE EVI Ivo (Niko) 67 H P 13 kolovoz Dubrave 108
228. ZILI Nermin (Safet) 69 M P 11 kolovoz Br ko 108
229. ZLATI Devad (Kemal) 69 M P 5 kolovoz Br ko 108
230. ZLATI Mirzet (Izet) 69 M P 27 kolovoz Br ko 108
RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. 769
Biljeka o autoru
JERKO ZOVAK (Vrbanja, 1952. RH) kao situirani privatni

poduzetnik i politiki aktivan hrvatski socijaldemokrat, bez
ina, od 15. kolovoza 1991. god. dragovoljac Domovinskog
rata. Kao zapovjednik Prateeg voda 3./108. br. ZNG HV
(Prepelice), od 14. listopada 1991. do konca travnja 1992.
godine proveo na zapadno-slavonskom bojitu, a kao zapovje-
dnik 4./3./108. br. ZNG HV, od 06. svibnja do 05. listopada
1992. god. na bosansko-posavskom bojitu. Nakon povlaenja iz Bosanskog Broda,
kao operativac, radio na utvrivanju obrane Brodsko-posavske upanije i ustrojstvu
108. br. HV.
Na osobni zahtjev, 26. oujka 1994. god., razvojaen u inu natporunika, kao po-
monik naelnika stoera 108. br. HV za operativno nastavne poslove. Za akciju
Oluja mobiliziran 02. kolovoza 1995. god. i kao operativac 108. br. HV sudjelovao
u aktivnostima postrojbe do 06. rujna 1995. god.
Zapovjednitvo 108. br. ZNG HV ga je pohvalilo za osobni doprinos u Domovin-

skom ratu. Odlukom Ministarstva obrane RH, za posebne zasluge, dobio PHP (prvi
hrvatski pitolj). Odlukom Zapovjednitva Zbornog podruja Osijek, pohvaljen za
iskazanu hrabrost i samoprijegor u izvravanju borbenih zadaa. Odlikovan je Spo-
menicom Domovinskog rata 1990.-1992. i Redom hrvatskog pletera. Umirovljen 15.
oujka 2006. godine, zbog stradanja u ratu i oboljenja u miru.

Rat U Bosanskoj Posavini 1992

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Rat U Bosanskoj Posavini 1992

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

JERKO ZOVAK

Prijevod na engleski jezik:

CIP - Katalogizacija u publikaciji

UDK 355.1 (497.6-3 Posavina)1992

Slavonski Brod, 07. listopada 2009.

I. UZROCI RATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJI 1991. - 1995.

IDEOLOGIJA VELIKE SRBIJE ...................................................................................21

II. PRIPREMA RATA U BOSANSKOJ POSAVINI 1992.

SEDAM KLJUNIH POJMOVA ................................................................................71

PRVE ORUANE BORBE (03.03.1992.) .................................................................171

IV. SLUBENI STAVOVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE

MINISTAR OBRANE RH, GOJKO UAK ............................................................529

PREDSJEDNIE, IZGUBILA SAM DOM, ALI SAM DOBILA DOMOVINU .....647

TRINAEST TEZA ......................................................................................................663

POGOVOR, stoerni general, u mirovini Petar Stipeti ............................................695

Popis poginulih i nestalih boraca - ehida HVO za period od

Biljeka o autoru .........................................................................................................769

Dobro sam potkovan u svojoj nesigurnosti.

Hrvatske13, kojim se dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami osobita

Ili vrhovnitvo nije niti znalo to s bosanskom Posavinom, pa je inicijativu za or-

Ili je to usklaenje, svakom hrvatskom (i BiH) graaninu i vojniku poznatih te-

1. Je li Hrvatska imala jedinstvenu, cjelovitu, principijelnu, dosljednu, transparen-

ili je petljao, (u skladu s ad hoc odlukama vrhovnitva) toliko da su se branitelji

Odgovarajui na ta i njima slina pitanja, kronolokim praenjem dostupnih au-

Zato su hrvatsko-muslimanske snage izgubile cjelovitu Bosansku Posavinu?

Blago onim, koji se mogu ponositi svojim porazi;

IDEOLOGIJA VELIKE SRBIJE

zagovornici i nositelji. Svoje kulturne i politike stavove, zagovornici Velike Srbije,

Jovan Raji (1726.-1801.) monah koji u svom radu Istorija raznih

Dositej Obradovi (1739.-1811.), kolovan i odgajan za monaha, a

Sava Tekelija (1761.-1842.) srpski kulturni i politiki radnik iz dru-

Dimitrije Davidovi (1789.-1838.), knjievnik i povjesniar, srpski

Vuk Stefanovi Karadi (1787.-1864.) je prvi velikosrpskoj ideji

Temeeljni stavovi su:

Ilija Garaanin (18812.-1874.) srppski politiar, ministar

Teemeljni stavovi su:

Nikola Stojanovi (1880.-1964.) srpski politiar i novinar nastavio je s razradom ve-

Temeljni stavovi su:

Jovan Cviji (1865-1927) je istaknuti srpski znanstvenik, geograf

Temeljni stavovi su:

Bosnu i Herccegovinu - O Opte je poznatoo da su Bosna i Hercegovina oblas-

Draggutin Dimitrijevi Apis (18777. - 1917.) je borbu za ostvaarenje

Vasa ubrilovi (1897.-1990.) srppski povjesniaar i politiar, a na-

Nikola Pai (1845.-1926.) je takoer predlagao amputaciju Hrvats-

Londonski ugovor je bio tajni dokument kojeg je Antanta36 ponudila na potpis

Projekkt Velika Srbbija u Drugoom svjetskom

Osnovna greka u naem dravnoom ureenju bila je

to se tie naeg razgranienja sa Hrvatima, tu drimo da treba odmah, im se ukae prili-

Neke dileme koje su se javljale ujesen 1941. godine u etni-

Uzme li se u obzir da je Moljevi bio glavni kartograf u Mihailovievom

Projeekt Velika Srrbija

Najuoljiviji i najtrajniji oblici velikosrpskog djelovanja u bivoj SFRJ bili su sljedei:

Prema velikosrpskoj propagandi, Srbi su vjeni osloboditelji.

Memorandum SANU 1986. godine

Srbija ekonomski zaostaje, privreda joj je diskriminirana, ekonomski je eksploatirana;

ljile politiku i ekonomsku dominaciju, kojom ostvaruju svoje nacionalne programe i

Ovo su samo neki od stavova iz Memoranduma. Iz njih se jasno vide namjere

Kako se sve to moe rijeiti? Dosta jednostavno:

da se u politikom sustavu nametne kao glavni nositelj vlasti i upravljanja ili

Velikosrpstvo je osamdesetih godina, a posebno nakon Memoranduma, postalo,

Zemljovid br. 3 Velika Srbija: Karlobag-Ogulina-Karlovca-Virovitice

Stevan Dedijer, fiziar, novinar, diplomat i utemeljitelj znanosti o

S potovanjem, Stevan Dedijer, kao i uvek, Srbin sa dna kace. 55