RASPRAVE

asopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 42/1 (2016.)

UDK 811.163.4235
Prethodno priopenje
Rukopis primljen 15. X. 2015.
Prihvaen za tisak 7. I. 2016.

Lana Hudeek
Milica Mihaljevi
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
lhudecek@ihjj.hr
mmihalj@ihjj.hr

MALI KOLSKI PRAVOPIS KAO POMO PRI UENJU

HRVATSKOGA JEZIKA U NIIM RAZREDIMA
OSNOVNE KOLE

U radu se pokazuju neka rjeenja primijenjena u Malome kolskom pravopi-

su, koji se izrauje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Autorice rada,
koje su voditeljice projekta te urednice i suautorice Pravopisa, izlau i obja-
njavaju naela koja su primijenjena u njemu, a koja se odnose na mjeru i na-
in na koji je u njega ugraena hrvatska standardnojezina (ne samo pravo-
pisna) norma. Pri izgradnji tih naela polazi se od poznatih naela iznese-
nih u metodikoj literaturi, a ta se naela dograuju vlastitim promiljanjem
i iskustvom steenim praktinim radom te napomenama kolega na referate
iznesene na skupovima.

0. Uvod
Objavljivanjem Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jeziko-
slovlje 2013. godine te preporukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
od 31. srpnja 2013. godine, kojom se preporuuje njegova uporaba u osnovnim
i srednjim kolama Republike Hrvatske, nastala je potreba prilagodbe sadra-
ja Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je pisan
za najiri krug govornika hrvatskoga jezika, najmlaim korisnicima, tj. ueni-
cima od 1. do 4. razreda osnovne kole. Tu su potrebu na strunim skupovima
uitelja i nastavnika na kojima je predstavljen Hrvatski pravopis isticali sami
polaznici. Stoga je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenut institut-

211
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

ski projekt izradbe Maloga kolskog pravopisa (voditeljice projekta Lana Hu-
deek i Milica Mihaljevi), koji je prihvatilo Znanstveno vijee Instituta za hr-
vatski jezik i jezikoslovlje na sjednici odranoj 7. veljae 2014. Rukopis Malo-
ga kolskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u obzir je uzeo
sadraje nastavnih predmeta od 1. do 4. razreda opisane i predviene za poua-
vanje Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu, objavljenim 22. ko-
lovoza 2013. godine. Uenici niih razreda osnovne kole dosad se nisu slui-
li pravopisom jer nije postojao hrvatski pravopis primjeren njihovoj dobi. Jo
je 1996. Stjepko Teak isticao: Osim toga uenike ve u niim razredima tre-
ba poticati da se slue rjenicima, a pravopisni prirunik morao bi im najdalje
u sedmom razredu postati prirunom kolskom knjigom. (1996: 274). Smatra-
mo da se ve u niim razredima osnovne kole uenici mogu sluiti njima pri-
mjerenim pravopisom, koji e omoguiti da se u 7. razredu ponu sluiti i op-
im pravopisom, te da za takvim pravopisom postoji velika potreba.
Pravopisi se mogu podijeliti u tri skupine: opi, posebni i funkcionalni. Opi
je pravopis namijenjen najiremu krugu korisnika (takav je Hrvatski pravo-
pis IHJJ-a). Posebni pravopisi proiruju pravopisna pravila u skladu s potreba-
ma struke ili podruja ili ih prilagouju metajezikom i metodologijom njihova
iznoenja dobnoj skupini ili se opirnije bave pojedinim pravopisnim proble-
mom. Oni mogu biti namijenjeni razliitim dobnim skupinama korisnika (Mali
kolski pravopis, o kojemu e biti rijei u ovome radu), baviti se problemima
pisanja u pojedinim strukama ili podrujima (Religijski pravopis) ili se bavi-
ti kojim posebnim pravopisnim problemom (Rjenik velikoga i maloga poet-
nog slova)1. Funkcionalni pravopisi s obzirom na uzusna pravila koja vladaju u
1
Svi se ovdje navedeni pravopisni prirunici izrauju na Odjelu za hrvatski standardni je-
zik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Svima su im temeljna pravopisna pravila ona koja
se navode u Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ona su u tim priru-
nicima razraena i dopunjena za potrebe odreenoga podruja ili dubljega pristupa pojedinomu
pravopisnom problemu ili, kao u Malome kolskom pravopisu, pojednostavnjena kako bi bila ra-
zumljiva korisnicima uenicima dobi od est do deset godina. Rad na Malome kolskom pra-
vopisu potaknut je naim sudjelovanjima na mnogim upanijskim aktivima profesora i nastav-
nika hrvatskoga jezika te sudjelovanjima na kongresima uitelja i nastavnika hrvatskoga jezika,
sudjelovanjem u izradi testova za dravnu maturu (u tome smo poslu sudjelovale nekoliko godi-
na kao savjetnice i recenzentice). Tijekom predstavljanja Hrvatskoga pravopisa na aktivima ui-
telja razredne nastave mnogo smo puta ule kako bi bilo dobro da postoji pravopisni prirunik i
za djecu najmlae kolske dobi, tj. za uenike razredne nastave. To je bio izravan povod osniva-
nja institutskoga projekta Mali kolski pravopis, na kojemu sa suradnicima Kristianom Lewisom
i eljkom Joziem radimo od 2014. godine. Rad na Religijskome pravopisu potaknut je injeni-
com da smo pri pisanju Hrvatskoga pravopisa s religijskim nazivima i imenima imali podosta
problema te se nerijetko susretali s neusuglaenim miljenjima unutar pojedinih vjerskih krugo-
va. Kako Opi religijski leksikon Leksikografskoga zavoda Miroslav Krlea, Mali religijski rje-
nik Adalberta Rebia i Hrvatska kranska terminologija Jerolima etke nisu prirunici koji daju
odgovore na sva sloena pravopisna pitanja povezana s religijskim nazivima i imenima (rije je

212
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

odreenome podruju / odreenoj struci / odreenoj tekstnoj vrsti do neke mje-

re prilagouju (mijenjaju) opa pravopisna pravila te se bave pravopisnim pro-
blemima u razliitim funkcionalnim stilovima i podrujima (novinski tekst, di-
zajnirani tekst); ne ukljuuju sva pravopisna pravila, nego samo prate (i obja-
njavaju) odstupanja od pravila opega pravopisa.2
U ovome emo radu pokazati kako Mali kolski pravopis, posebni pravo-
pis namijenjen uenicima prvih etiri razreda osnovne kole, moe pomoi pri
uenju hrvatskoga jezika u niim razredima osnovne kole. Mali kolski pravo-
pis sastoji se od triju dijelova: pravopisnih pravila, pravopisnoga rjenika i pra-
vopisnih vjeba. Pravopisna su pravila prilagoena dobi uenika i ograniena
(s manjim iznimkama) na ona pravila koja se ue u prva etiri razreda osnovne
kole. U pravopisnome rjeniku nalaze se one pravopisno sporne rijei koje se
nalaze u udbenicima, nastavnim planovima i programima svih predmeta. Svr-
ha je Maloga kolskog pravopisa nauiti uenike jezinomu razmiljanju i pri-
premiti ih za sluenje Hrvatskim pravopisom IHJJ-a. Osim ekscerpiranja rijei
i pravila iz navedenih izvora, pripremu za konano uobliivanje teksta Maloga
kolskog pravopisa pratio je i na rad na izgradnji njegove teorijske podloge. U
studenome 2014. godine sudjelovale smo na tribini IHJJ-a Jezikoslovne raspra-
ve te zajedno s Gorankom Blagus Bartolec (voditeljicom projekta Rjenik ve-
likoga i maloga poetnog slova) odrale izlaganje Posebni i funkcionalni pra-
vopisi, u kojemu smo iznijele svoj okvir za razredbu pravopisnih prirunika te
teorijski odredile Mali kolskih pravopis kao posebni pravopis. Na 6. HIDIS-u
imale smo izlaganje Korpus tekstova kao podloga za izradu jezinih priruni-
ka, u kojemu smo se temeljito osvrnule na korpus za Mali kolski pravopis. Na
skupu u organizaciji Uiteljskoga fakulteta Istraivanje paradigmi djetinjstva,
odgoja i obrazovanja odrale smo izlaganje Djeji jezik i jezini prirunici za
djecu o prilagodbi leksikografskih i pravopisnih naela djejoj dobi i likovnim
elementima u normativnim prirunicima za djecu.3 U ovome emo radu, koji je
nastao temeljem naega izlaganja na 3. Meimurskim filolokim danima, dati
pregled normativnih elemenata u Malome kolskom pravopisu.4

o prirunicima usmjerenima u prvome redu definiciji pojma primjerice, u etkinu su rjeni-

ku sve natuknice pisane velikim slovom te on ne daje nikakvu obavijest o tome koju od natukni-
ca treba pisati velikim, a koju malim slovom), zakljuili smo da postoji velika potreba za takvim
pravopisnim prirunikom. Rad na projektu Rjenik velikoga i maloga poetnog slova voditeljice
Goranke Blagus Bartolec potaknut je injenicom da je u internetskome izdanju Hrvatskoga pra-
vopisa najposjeenije poglavlje ono o velikome i malome poetnom slovu.
2
O tome vie u Hudeek i Vui 2014. te Hudeek i Mihaljevi 2015b.
3
Rad je objavljen u e-zborniku radova sa skupa (Hudeek i Mihaljevi 2015a).
4
Napomene i prijedlozi koje smo dobile prilikom tih izlaganja bili su nam dragocjeni u ko-
nanome oblikovanju koncepcije i zavrnoga teksta Maloga kolskog pravopisa. Brojne primjed-
be kolega i strunjaka koji su sudjelovali na tim skupovima ugraene su u rukopis.

213
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Teorijsko polazite za Mali kolski pravopis pronale smo u mnogim hrvat-

skim i stranim metodikim radovima. To smo polazite i same dogradile uzi-
majui u obzir i napomene koje smo dobile na spomenutim skupovima5. Pola-
zino je naelo u svakome odreivanju mjesta standardnoga jezika u nastavi hr-
vatskoga jezika da je on temelj kolskoga predmeta Hrvatski jezik (Teak 1996:
97) te da je veoma vano da i uenici najmlae dobi razumiju smisao i status
standardnoga jezika te njegovo mjesto u hrvatskome jeziku.6 Vano je i da razu-
miju da je rije o jeziku koji nitko ne zna od svojega roenja, nego o jeziku koji
se ui u koli, a za uitelje je veoma vano da osvijeste da su upravo oni najva-
niji imbenici u tome procesu i da je veoma vano da se standardni jezik po-
ne usvajati pravodobno jer je to najbolji put za postizanje krajnjega cilja jezi-
noga razvoja: postizanje kompetencije odrasloga izvornog govornika7 i najbolji
nain da se izbjegne stvaranje trajnoga izvora jezinih pogreaka8. Iznimno je
vano uenike neprekidno upozoravati na pogreke, ak i kad im zbog njihove
dobi nije mogue ili potrebno u potpunosti objasniti pravilo.9

1. Cilj, korpus i naela izradbe Maloga kolskog pravopisa

Cilj je Maloga kolskog pravopisa nauiti uenike niih razreda osnovne
kole jezinomu razmiljanju i pripremiti ih za sluenje Hrvatskim pravopisom
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Predvia se i suradnja s ilustratorom
koji bi tekst uinio vizualno i metodiki prihvatljivijim s obzirom na dob ue-
nika.
5
S tih smo skupova usvojili i primjedbe da bi bilo dobro u rjenik unijeti i neke najee
pogreke, da bi bilo dobro iscrpnije obraditi rastavljanje na kraju retka te da bi bilo dobro unijeti
tablice sklonidbe pojedinih imena, npr. Mario, Mia, Tea itd.
6
Hrvatski jezik je jezini standard i supstandard, dijalekt i argon. Poznavanje tih protega
hrvatskoga jezika nuno je i iz naobrazbenih i iz odgojnih razloga. To treba znati kada se utvru-
je kao temelj zahtjev da u nastavi hrvatskog jezika uvelike treba nauiti govoriti i pisati jezinim
standardom. (Teak 1996: 2728).
7
U djejem usvajanju jezika postoji nekoliko razvojnih stupnjeva, a krajnji je cilj jezi-
noga razvoja postii jezinu kompetenciju odrasloga izvornoga govornika. Ovladavanje standar-
dnim jezikom najvii je stupanj jezine kompetencije svakoga izvornoga govornika jer se njime
mogu ispuniti sve komunikacijske potrebe i jedini je idiom podloan svjesnu normiranju, a time
i odreivanju otklona od norme. (Kuva i Cviki 2005: 275).
8
elimo li olakati uenje L2 i nainiti ga uinkovitim (pogotovo ako je L2 standardni idi-
om hrvatskoga jezika), meujezino polje valjalo bi smatrati lingvistikim potencijalom, dakle,
poljem uenja jezika, koje e se zatvoriti ako ga pravodobno ne iskoristimo i postati polje izvora
trajnih jezinih pogrjeaka. (Pavlievi 2006: 1).
9
Dok ne ovladaju pravilom za koje nemaju dovoljno jezinog znanja, uitelj samo isprav-
lja pogrjeke i upozorava na pravilno pisanje bez posebnog teoretskoga objanjavanja ili samo s
jednostavnim, ueniku dostupnim objanjenjem (primjerice da su ne i li zasebne rijei pa se piu
odvojeno od glagola: ne bi li, ne dam, ali se nijenica pie zajedno s imenicama, pridjevima, za-
mjenicama). (Teak 1996: 273).

214
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Za potrebe izrade rjenika ispisane su sve pravopisno sporne rijei iz udbe-

nika za prva etiri razreda osnovne kole. Takoer je uzeto u obzir pravopisno
gradivo predvieno za prva etiri razreda osnovne kole te su temeljem toga
odabrana pravila koja su metajezikom prilagoena uenicima te dobi.
Budui da Mali kolski pravopis slijedi sva preporuena rjeenja Hrvatskoga
pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, temelji se na svim naelima
na kojima se temelji i Hrvatski pravopis (osim na naelu normativne hijerarhije
jer se u obzir uzimaju samo preporuene inaice). (U njemu se u obzir uzimaju i
postavke o rukopisnome pismu iznesene u Been i Reberski 2014. i takoer pri-
mijenjene u Hrvatskome pravopisu.) To su naelo sustavnosti, tradicijsko nae-
lo, naelo ovjerenosti i potvrenosti u uporabi te naelo jednostavnosti i primje-
renosti korisniku. Posljednja su dva naela bila osobito vana pri izradbi Maloga
kolskog pravopisa. U njemu je posebna pozornost posveena naelu primjere-
nosti korisniku (u ovome pravopisu ueniku). To se naelo ne ogleda samo u iz-
boru i prikazu grae, prilagodbi leksikografskih naela dobi i sposobnosti ueni-
ka10, nego e se ogledati i u ilustracijama koje moraju biti u funkciji usvajanja je-
zinoga gradiva. Stoga su u sklopu rada na Malome kolskom pravopisu razrae-
na naela kojih bi se trebalo drati pri njegovu ilustriranju kako bi se uenicima
u dobi od est do deset godina tekst uinio vizualno i metodiki prihvatljivijim11.

2. Normativni elementi u Malome kolskom pravopisu

Mali kolski pravopis podijeljen je na ove cjeline i poglavlja:

Pravopisna pravila Imena kola, knjinica, vrtia, ustanova,

Slova kazalita
Glasovi Vi i Va iz potovanja
Glasovi i Sastavljeno i nesastavljeno pisanje rijei
Glasovi d i Kratice
Ije/je Pravopisni znakovi
Veliko i malo poetno slovo Toka
Prva rije u reenici Upitnik
Imena ljudi i ivotinja Usklinik
Imena mjesta Zarez
Imena drava Dvotoka
Imena kontinenata Spojnica
10
Effective teaching cannon begin until you understand what students already know about
words and what they are ready to learn. Getting started 2015: 25.
11
O tome opirno u Hudeek i Mihaljevi 2015a.

215
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Imena zemljopisnih podruja Izostavnik

Imena otoka Trotoka
Imena planina Navodnici i crtice
Imena voda Kosa crta
Imena ulica i trgova Pravopisni rjenik
Imena planeta i nebeskih tijela Vjebice
Imena blagdana i praznika
Imena bogova i svetaca
Imena ratova
Poglavlje Pravopisna pravila ukljuuje ona pravopisna pravila koja ueni-
ci ue u prva etiri razreda osnovne kole. Nismo dodavali nova pravila iako
uenici neposredno (pri itanju i pisanju tekstova) primjenjuju i pravila koja ne
znaju formulirati. Pouzdali smo se u prosudbu metodiara da je fond pravopi-
snih pravila koja se nalaze u udbenicima primjeren dobi uenika i njihovim
spoznajnim mogunostima. Od naela da ne proirujemo fond pravila odustaja-
li smo iznimno rijetko, npr. dodali smo pravilo o pisanju izostavnika zbog toga
to je pravilo vrlo jednostavno, a pregledavanjem udbenika hrvatskoga jezika
primijetili smo da se u knjievnim tekstovima koji se nalaze u udbenicima izo-
stavnik pojavljuje veoma esto.12
Jedno od naih naela bilo je da se u Malome kolskom pravopisu donose
samo preporuena rjeenja iz Hrvatskoga pravopisa13. Tako se npr. u poglav-
lju Sastavljeno i nesastavljeno pisanje rijei propisuje da se nijenica ne pie
sastavljeno s ostatkom rijei u glagolskim oblicima neu, nee, nee, neemo,
neete, nee, a u rjeniku su natuknice:
dodatak dodatci modni dodatci
zadatak zadatci matematiki zadatci
strelica
vredniji (od vrijedan)
12
Pravilo se sastoji od jedne reenice: Izostavnik se pie kad se izostavi neko slovo u rijei.
Donosi se nekoliko primjera uzetih iz itanke: bje, ut, ko, mo mislit, il, io medo u du-
an / nije reko: dobar dan.
13
U Hrvatskome pravopisu razlikuju se preporuena i doputena rjeenja. Doputena se rjee-
nja pojavljuju u samo nekoliko sluajeva, tj. u samo se nekoliko sluajeva uz temeljno, preporueno
rjeenje, koje se nalazi u glavnome dijelu teksta, u rubrici Objanjenja donosi i napomena da je mo-
gue primijeniti i drugo, doputeno rjeenje. S obzirom na to da su doputena rjeenja u Hrvatski pra-
vopis uvedena u prvome redu zbog toga da se ne kre pravopisne navike obrazovanih korisnika koji
su u pisanju prihvatili pravopisnu praksu koju mi ne preporuujemo, ali koja se upotrebljavala u prak-
tinome pisanju i pouavala u kolama te da doputena rjeenja nisu ni u Hrvatskome pravopisu za-
miljena kao rjeenja koja e se pouavati u koli, njih nismo navodili u Malome kolskom pravopisu.

216
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

vrijedan vredniji, najvredniji

brijeg bregovi i brjegovi
crijep crepovi i crjepovi
U Malome kolskom pravopisu nema pravila koja se odnose na pisanje rijei
koje zavravaju na -tak, -tac, -dak, -dac jer se pravilo o pisanju t i d u oblicima
tih rijei ne ui u prva etiri razreda osnovne kole. Gornji primjeri, meutim, po-
kazuju da se u Malome kolskom pravopisu dosljedno primjenjuju samo prepo-
ruena rjeenja Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te
se u rjeniku nalaze npr. samo oblici dodatci i zadatci. Takoer se donose samo
preporuena rjeenja i kad je rije o pisanju rijei s pokrivenim r (donosi se, pri-
mjerice, samo komparativ vredniji). Dvostruka se rjeenja navode samo kad je i
u Hrvatskome pravopisu IHJJ-a rije o ravnopravnim dvostrukostima, npr. u slu-
aju jednoslonih rijei mukoga roda naglasnoga modela brijeg i crijep.
Pravila su u Malome kolskom pravopisu jasno sroena, u njima se upotre-
bljava metajezik razumljiv (uz pomo uitelja ili roditelja) ve ueniku prvoga
razreda.14 Donosimo primjer pravila o pisanju imena drava:
Imena drava
Velikim se poetnim slovom piu imena drava: Austrija, Finska, Francuska,
Irska, Italija, Japan, Maarska, Njemaka.
Ako ime drave ima vie rijei, sve se rijei u imenu piu velikim poetnim
slovom: Republika Hrvatska, Sjedinjene Amerike Drave, Velika Britanija.

PAZI!
Europska unija nije drava, pa se u njoj rije unija pie malim poetnim
slovom.

Velikim se poetnim slovom piu i imena stanovnika gradova i drava: Du-

brovanin, Dubrovanka, Finac, Finkinja, Hrvat, Hrvatica, Parianin, Pari-
anka, Splianin, Splianka.
Malim se poetnim slovom piu pridjevi izvedeni od imena gradova i dra-
va: dubrovaki, finski, hrvatski, pariki, splitski.
14
Ve u prvom razredu uenik moe nauiti pravila:
o pisanju toke, upitnika i usklinika na kraju jednostavnih reenica
o pisanju zareza u nabrajanju
o pisanju velikoga poetnog slova u osobnim imenima i prezimenima, nazivima mjesta i
vlastite ulice ili trga
o pisanju kratica za razred, uenik/uenica, gospodin/gospoa. (Teak 1996: 273).

217
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Iz primjera je vidljivo da uenika (u danome primjeru napomenom u okviru

te napomenama o pisanju etnika i ktetika) nastojimo upozoriti na najee po-
greke u uenikome pisanju. To inimo dosljedno i sustavno i u pravilima i u
pravopisnome rjeniku.
Kako bismo ueniku olakali sluenje Pravopisom, u pravilima se nalazi
mnogo tablica, okvira i ostalih grafikih rjeenja koja pravila ine pregledniji-
ma. Donosimo primjer tablice koja ueniku treba pomoi pri prihvaanju pravi-
la i usustavljivanju znanja o pisanju velikoga i maloga slova. U prvome retku ta-
blice (kao i u gornjemu primjeru, u kojemu umjesto naziva etnik i ktetik upotre-
bljavamo opisnu odredbu imena stanovnika gradova i drava te pridjev izveden
od imena gradova i drava) jasno se vidi kako metajezik prilagoujemo ueni-
koj dobi te ne upotrebljavamo naziv prijedlog, nego kaemo: u, pri, kod i slino:

SVE RIJEI imena pisane su samo PRVA RIJE imena pisana je

velikim poetnim slovom osim u, velikim poetnim slovom, a ostale su
pri, kod i slino pisane malim poetnim slovom osim ako
je koja rije vlastita imenica
imena drava imena planina i gora
Republika Hrvatska, Moslavaka gora, Poeka gora,
Sjedinjene Amerike Drave Zagrebaka gora
imena gradova imena voda
Novi Vinodolski, Slavonski Brod Crveno jezero, Modro jezero, Plitvika
jezera
imena sela imena ulica i trgova
Bijeli Vir, Stari Mikanovci, Veliko Trg slobode, Vinogradska cesta, Vrapanska
Trgovie ulica
imena blagdana i praznika
Dan dravnosti, Dan neovisnosti, Duni dan,
Svi sveti
imena ratova
Domovinski rat, Drugi svjetski rat

imena planeta i nebeskih tijela

Mali medvjed, Merkur, Mjesec, Veliki
medvjed, Venera, Sunce, Zemlja

U literaturi se esto istie i kako je veza s drugim predmetima iznimno va-

na za nastavu hrvatskoga jezika: Nastavnici svih predmeta morali bi, bar to
se tie njihova strunog nazivlja, bdjeti nad pravopisnom pravilnou svega to

218
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

uenici piu u nastavi njihova predmeta, ali bi i nastavnik hrvatskoga jezika po-
vremeno morao uzimati uenike biljenice drugih predmeta i provjeravati s
kolikom pomnjom se s ploe ili grafoskopa prepisuju struni nazivi i strana vla-
stita imena te koliko se nastava pravopisa odraava na sveukupnu pismenu dje-
latnost uenika. (Teak 1996: 276).
Stoga smo nazivlju s kojim uenici niih razreda osnovne kole dolaze u do-
dir i usustavljenoj obradbi naziva u Malome kolskom pravopisu poklonili oso-
bitu pozornost. Ve pri izradbi Prvoga kolskog rjenika15 u punoj smo mje-
ri osvijestili vanost ispravnoga pristupa nazivlju od najranije dobi. U Malome
kolskom pravopisu kao rjenike se natuknice stoga donose mnogi pravopisno
sporni nazivi razliitih podruja, npr.: bjelogorica, boja ovica, bua, djelitelj,
djeljenik, djeljiv, djetelina, mauhica, maestral, magnolija, maslaak.
Pozornost poklanjamo i nazivlju izvannastavnih aktivnosti, osobito infor-
matikomu nazivlju koje je dijelom svakodnevnoga uenikova ivota. Iako in-
formatika jo uvijek nije obvezatan predmet u osnovnoj koli, nego izvanna-
stavna aktivnost u niim razredima, a izborni predmet u viim, smatramo da je
informatiko nazivlje vaan dio pravopisnoga rjenika. U Pravopisu donosimo
informatike nazive koji imaju kakav pravopisni problem kao natuknice, a neke
kolokacije koje ukljuuju naziv ili vierjene nazive donosimo i kao primjere.
Naalost, za uvoenje obveznoga predmeta informatike od prvoga razreda tre-
ba sve kole opremiti informatikim uionicama, odgovarajuim programima
te osposobiti uitelje koji e tu nastavu izvoditi, pa je vjerojatno to razlog za-
to ve sad svi uenici nemaju taj predmet i u niim razredima osnovne kole.

CD (kompaktni disk) CD-ovi CD iskljuivanje iskljuivanje raunala

pogon korisniki korisniko suelje
DVD DVD-ovi DVD pogon multimedijski multimedijski DVD
Korni Kornija Crtamo s Kornijem., izbornik padajui izbornik
Kornijeva kuica
ukljuivanje ukljuivanje raunala
dio dijela, dijelovi Ne mogu sastaviti
ureivanje ureivanje stranica teksta
slagalicu bez dijela koji nedostaje.,
dijelovi raunala videozapis
elektroniki elektronika poruka, web-preglednik Bolje je rei mreni
elektronika pota preglednik.
fotozapis web-stranica Bolje je rei mrena stranica.
I/U jedinica (izlazno-ulazna jedinica) WWW preglednik Bolje je rei mreni
preglednik.
internet

15
Hudeek i Mihaljevi 2008.

219
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Mali kolski pravopis donosi i one natuknice koje se odnose na kolski me-
tajezik, a pri zapisivanju kojih uenik moe biti u dvojbi: to su nazivi kolskih
predmeta i izvannastavnih aktivnosti16, kod kojih se u praksi pojavljuje problem
velikoga/maloga slova.

Hrvatski jezik (kolski predmet u dramsko-recitatorska skupina

svjedodbi) (izvannastavna aktivnost)
Matematika (kolski predmet u etnoskupina (izvannastavna aktivnost)
svjedodbi) izviai (izvannastavna aktivnost)
Priroda i drutvo (kolski predmet u lutkarska skupina (izvannastavna
svjedodbi) aktivnost)
Tjelesna i zdravstvena kultura (kolski prvopriesnici (izvannastavna aktivnost)
predmet u svjedodbi)
radijska skupina (izvannastavna
Likovna kultura (kolski predmet u aktivnost)
svjedodbi)
ritmika (izvannastavna aktivnost)
Glazbena kultura (kolski predmet u
uenika zadruga (izvannastavna
svjedodbi)
aktivnost)

U rjeniku se normativnost ostvaruje na nekoliko razina. U njemu se dono-

se samo normativno sporne natuknice s pravopisnim problemom (koji se pojav-
ljuje u kanonskome obliku ili u kojemu obliku natuknice) pronaene u korpu-
su; od toga pravila odstupamo tek iznimno rijetko, kad znamo da je rije o ve-
oma estoj pogreki. Tako npr. uspostavljamo natuknicu etri s koje upuuje-
mo na natuknicu etiri iako rije etri nije pronaena u udbenikome korpusu.
Normativno sporne natuknice s pravopisnim problemom upuuju se na nor-
mativno tonu rije. Normativno je upuivanje prilagoeno uenikoj dobi te
je sav sloen normativni odnos jezinih jedinica sveden na napomenu: Bolje je
rei xxx.
aerodrom Bolje je rei zrana luka.
avion Bolje je rei zrakoplov.
dungla Bolje je rei prauma.
ljubiica Bolje je rei ljubica.
pijevac Bolje je rei pijetao.
pijevev Bolje je rei pijetlov.
podvui podvuem, podvui u Bolje je rei podcrtati.

16
Nazivi izvannastavnih aktivnosti uzeti su prema radu vie savjetnice za razrednu nastavu
u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Zagrebu imice Mihaljevi, v. Mihaljevi 2014.

220
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

saekati saekat u Bolje je rei priekati ili doekati.

svaati se svaat u se, svaajui se Bolje je rei svaditi se.

U nekim se normativnim prirunicima upotrebljavaju razvedeni sustavi nor-

mativnoga upuivanja, koji ukljuuju vei broj znakova za upuivanje i nor-
mativnih odrednica, ali to nismo smatrali primjerenim za pravopis namijenjen
uenicima najmlae dobi. Osim navedene oznake uz neke se rijei koje nagla-
eno pripadaju razgovornomu jeziku i to naznauje reenicom Tako se kae u
razgovoru.

crti Tako se kae u razgovoru. Bolje je rei crtani film. crti o Mickeyju
Mouseu, crti o Tomu i Jerryju
deko Tako se kae u razgovoru. Bolje je rei djeak.
dekov Tako se kae u razgovoru. Bolje je rei djeakov.
duan Tako se kae u razgovoru. Bolje je rei prodavaonica ili trgovina.

Jedno od naela koje primjenjujemo u pravopisnome rjeniku jest da se u

njemu nastoji dati najvei mogui broj normativnih obavijesti u skladu sa spo-
znajnim mogunostima uenika. Primjere u pravopisnome rjeniku prepozna-
li smo kao mogunost utvrivanja i proirivanja pravopisnoga znanja. Jedno
od naela koje smo dosljedno primjenjivali pri donoenju primjera uz natukni-
ce u pravopisnome rjeniku jest da uz natuknicu donosimo najee kolokacije
u kojima i druga rije ima pravopisni problem. Pokazuje to i ve navedeni pri-
mjer obrade natuknice crti u kojoj u primjerima uenicima pokazujemo kako
se zapisuju oblici imena Mickey i Jerry.

adventski adventski vijenac isprinica lijenika isprinica

aneo aneo uvar, aneo Gabrijel jahai jahae izme
cvjetni cvjetni vjeni kasetofon prijenosni kasetofon
cvrkutati cvrkue, cvrkuui Ptiica katoliki Katolika Crkva,
cvrkue. katolika vjera
estitka boina estitka, roendanska kukurijekati kukurijee,
estitka kukurijekat e, kukurijeui
okolada mlijena okolada Pijetao kukurijee.
djeji djeji asopis lastaviji lastavije gnijezdo

Uz natuknice kao primjere donosimo i kolokacije u kojima je druga rije (ili

oblik rijei) dobar izbor u normativnoj dvojbi:

221
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

boini boino drvce

vrijeme vremena Vrijeme istjee.

Primjer Vrijeme istjee. dan je kako bi diskretno upozorio uenika da je po-

greno rei Vrijeme istie. iako e uenici mnogo kasnije uiti o razliitome
znaenju paronimnih glagola isticati i istjecati.

Uz natuknice se donose objanjenja (kratke definicije znaenja) i primjeri

kad se navode natuknice koje su paronimne ili natuknice koje se meusobno ra-
zlikuju po sastavljenome i nesastavljenome pisanju:

darivati darivat u, darivajui darivati slatkie, darivati djecu

darovati darovat u darovati slatkie
isticati istiem, isticat u, istiui (naglaavati) Istiu nae zasluge.
istjecati istjecat e, istjeui (nestajati tekui ili prolazei) Vrijeme istjee.,
Voda istjee iz kade.
kojiput (katkad, nekad) Jesi li i ti kojiput pokisao? ali: Ne znam koji put ti
to kaem!

Primjerom se pokazuje i ono to se ne spominje u pravilima jer nije obu-

hvaeno planom i programom (npr. da bjelinu treba pisati izmeu broja i znaka
mjerne jedinice; to jest pravopisni problem i pojavljuje se u nastavi matemati-
ke, ali u prva se etiri razreda ne ui bjelina kao pravopisni znak):

dl (decilitar) 3 dl
dm (decimetar) 5 dm

Primjerom ili objanjenjem upuuje se i na vie znaenja rijei:

ita laserski ita, digitalni ita, U naemu razredu ima i itaa i neitaa.
Danica (ensko ime i ime zvijezde)

U pravopisnome rjeniku, dakle, koristimo se svakom prilikom da uz pravopi-

snu prenesemo i koju drugu normativnu obavijest nastojei predvidjeti ona mjesta
na kojima bi uenik mogao osjetiti nesigurnost ili pogrijeiti. Namjera nam je ilu-
stracijama podrati i uenikovo razumijevanje i usvajanje kolokacija openito (ne
samo onih u kojima obje sastavnice imaju kakav pravopisni problem i koje donosi-
mo kao primjere) te u rukopisu rjenika uz tekst biljeimo i napomene za ilustratora.

222
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Trei su dio Maloga kolskog pravopisa Vjebice (tako smo ih nazvali kako
bi uenicima bile blie).17 Nastojali smo da budu raznolike i da se u njima ne
donose pogreni primjeri koje uenik mora ispraviti. Predvieno je da budu po-
seban dodatak Pravopisu te da se mogu umnaati kako bi uenici mogli dobro
uvjebati gradivo. Donosimo neke primjere vjebica, s tim da e one biti bitno
obogaene ilustracijama.

Ispuni tablicu pazei na veliko arobni napitak sve

i malo slovo: smanjuje. Pretvorit e
bombon u bomboni

(mukarac) francuz (klju) bombon bomboni

(mukarac) talijan (kruh) bor
urica (ime) (cvijet) breuljak
(zvijee) lav (ivotinja) brod
Ivanica (ime) (cvijet) ealj
(ena) japanka (obua) grm
Maarica (ena) (kola) je
Mjesec (nebesko tijelo) (razdoblje od hrast
28 do 31 dana) kamen
(praznik) nova godina (godina kamion
koja dolazi) kaput
Pali (lik iz bajke) (mali palac) kola
(grad) rijeka (voda tekuica) konj
Ribe (zvijee) (horoskopski znak) kota
sveta Barbara (svetica) (blagdan) kri

Popuni prazna mjesta u reenicama: Napii neskraeno:

Mukarac iz Hrvatske je Hrvat. U 3. r. iao je k. god. 2014./2015.
ena iz Hrvatske je Hrvatica. ____________________________
Mukarac iz Japana je ____________.
ena iz Japana je _____________.
Mukarac iz Kine je ______________.
ena iz Kine je ________________.

17
Teak (1996: 73) pravopisne vjebe dijeli na grafijske (pisanje slova, velika i mala slo-
va, strane rijei), glasovne (pisanje glasova i glasovnih skupova), interpunkcijske (interpunkcije
i ostali pravopisni znakovi) i leksike (sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei), a po stupnju izvor-
nosti dijeli ih na: prepisivanje, odgovore na pitanja, dopunjavanje i proirivanje reenice, isprav-
ljanje (pogreaka, deformiranih reenica i dr.), diktate, sastavljanje (duih i kraih tekstova).

223
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Ispuni tablicu:
Markov je kaput svijetao. Marijin je kaput svjetliji. Klarin je kaput najsvjetliji.
Maritina je haljina lijepa.
Oeva je koulja bijela.

Popuni reenice:
Ja u se igrati kockicama. Ti ___ itati knjigu. Maja ____ pisati kod kue zadau.
Mi ___ svi biti dobri. Vi ____ se igrati na dvoritu. Oni ___ ii u kino.

Kako se glasaju ivotinje?

Pas laje, maka _________, lav _______, patka _______, puran _______.

to e biti sutra?
Juer se grijao. Sutra e se grijati.
Juer je uio. Sutra __________.
Juer sam se igrao. Sutra __________.

3. Zakljuak
Mali kolski pravopis zamiljen je kao prirunik koji izlazi ususret potrebi
koja je prepoznata i u teorijskoj literaturi (Teak 1996, Kuva i Cviki 2005,
Pavlievi 2006) i u svakodnevnoj praksi pouavanja uenika razredne nastave
hrvatskomu jeziku. U ovome smo radu opisali elemente u kojima se prepoznaje
nae nastojanje da se u Malome kolskom pravopisu da najvei mogui broj
normativnih obavijesti usklaen, naravno, sa spoznajnim mogunostima
uenika prvih etiriju razreda osnovne kole. Ti su elementi:
donose se samo preporuena (a ne i doputena) rjeenja iz Hrvatskoga
pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
obilato se upotrebljavaju tablice, okviri i ostala grafika rjeenja koja
omoguuju da se pravila bolje razumiju i lake pamte
upotrebljava se jednostavan metajezik (izbjegavaju jezikoslovni nazivi
koje uenici ne znaju)
pridaje se velika pozornost nazivima s kojima se uenici susreu u cjelo-
kupnoj nastavi i nazivima iz njihova kolskoga metajezika
normativno sporne natuknice u rjeniku upuuju se na bolju rije reeni-
com Bolje je rei xxx.

224
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

katkad se naznauje i razlog upuivanja (Tako se kae u razgovoru.) te se

razvija svijest uenika o funkcionalnoj raslojenosti jezika
uz natuknice u pravopisnome rjeniku donose se kao primjer najee
kolokacije u kojima i druga rije ima pravopisni problem
uz natuknice u pravopisnome rjeniku donose se kao primjer i kolokacije
u kojima je druga rije (ili oblik rijei) dobar izbor u normativnoj dvojbi
uz natuknice se donose objanjenja (kratke definicije znaenja) i primje-
ri kad se navode natuknice koje su paronimne ili natuknice koje se me-
usobno razlikuju po sastavljenome i nesastavljenome pisanju
primjerom se katkad pokazuje i ono to se ne spominje u pravilima jer
nije obuhvaeno planom i programom, a pripada znanju koje se od ue-
nika oekuje (npr. pisanje bjeline izmeu broja i znaka mjerne jedinice).

Literatura:
Been, Ante; Reberski, Sinia. 2014. Poetno pisanje na hrvatskome jeziku.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica. 2008. Nazivi u kolskim rjenicima.
Studia lexicographica 1/2. 105113.
Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica. 2015a. Djeji jezik i jezini priruni-
ci za djecu. Researching Paradigms of Childhood and Education. Book of
selected papers. 2nd Symposium: Child Language and Culture Istraiva-
nje paradigmi djetinjstva i obrazovanje. Zbornik radova. 2. zbornik: Dje-
ji jezik i kultura. Sveuilite u Zagrebu Uiteljski fakultet. Zagreb. 5467.
http://server.penta-pco.com/congressBuilder/content/35/2_simpozij.pdf.
Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica. 2015b. Navoenje u novinskome tek-
stu. Jezik medija nekada i sada. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa odr-
anoga 6. i 7. lipnja 2014. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku. Ur.
Riner, Vlasta. Hrvatska sveuilina naklada i Filozofski fakultet u Osijeku.
Zagreb Osijek. 164183.
Hudeek, Lana; Vui, Ivana. 2014. Funkcionalni pravopis: Dizajn i pravopi-
sna norma pisanje toke iza rednoga broja. Hrvatski jezik 1/2. 14.
Kuva, Jelena; Cviki, Lidija. 2005. Djeji jezik izmeu standarda i dijalek-
ta. Jezik u drutvenoj interakciji. Zbornik radova sa savjetovanja odrano-
ga 16. i 17. svibnja u Opatiji. Ur. Stolac, Diana; Ivaneti, Nada; Pritchard,
Boris. Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku. Zagreb Rijeka. 275
284.
Mihaljevi, imica. 2014. Kako pisati nazive izvannastavnih aktivnosti? Hr-
vatski jezik 1/4. 3234.

225
 Lana Hudeek, Milica Mihaljevi: Mali kolski pravopis kao pomo pri uenju...
Rasprave 42/1 (2016.), str. 211226

Pavlievi-Frani, Dunja. 2006. Jezinost i meujezinost izmeu sustava,

podsustava i komunikacije. Lahor 1. 114.
Teak, Stjepko. 1996. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. kolska
knjiga. Zagreb.
Mreni izvori:
Getting started: The assesment of Orthographic development. /online/. http://
www.pearsonhighered.com/samplechapter/013223968X.pdf (pristupljeno
12. sijenja 2015.).
Primary spelling inventory /online/. http://readingandwritingproject.com/public/
themes/rwproject/resources/assessments/spelling/spelling_primary.pdf, http://
anwsu.org/reading%20resource/spelling.pdf (pristupljeno 25. veljae 2015.).

Small Ortography Manual as a help in learning Croatian in the

first four grades of elementary school

Abstract
This paper presents some of the solutions used the Small Orthography Man-
ual. This manual, which follows the rules of the Institute of Croatian Language
and Linguistics Croatian Orthography Manual, is based on a corpus of school
books and is suited to the needs of students in the first four grades of elementa-
ry school. The first part consists of orthographic rules, which follow the solutions
recommended by the Croatian Orthography Manual. Only those rules included in
the school curriculum are taken into consideration, and they are metalinguistically
adapted to the target age group. The second part consists of an orthographic dic-
tionary, which consists only of those words which are difficult to spell and which
occur in textbooks and in students everyday life. The dictionary also briefly ex-
plains words found in textbooks that are new and unknown to students. The third
part consists of exercises adapted to the age of the students, which are designed to
help them learn orthographic rules. A manual of this kind does not exist in Croa-
tia, and it would be a very useful tool to help students get used to consulting an or-
thographic manual whenever they have a spelling problem from an early age, and
at first with the help of their teachers and/or parents.

Keywords: orthographic manual, Croatian language competencies, native language

competencies
Kljune rijei: pravopisni prirunik, hrvatska jezina kompetencija, kompetencija na
materinskome jeziku

226