Izvorni lanak UDK [1:32]:81373.6Petri, F.

Primljeno 30. 10. 2009.

Persida Lazarevi Di Giacomo

Universit degli studi G. dAnnunzio Chieti-Pescara, Dipartimento di scienze linguistiche e letterarie,
Viale Pindaro 42, I65127 Pescara
persida.lazarevic@email.it

Dvostruko Sretan grad Frane Petria

Saetak
Promotreno iz etimoloke perspektive, Petriev Sretan grad, objavljen izmeu Utopije T.
Morea i La citt del Sole T. Campanelle, crpi svoje polazite i kljuno znaenje upravo iz
etimologije nazivka sretan. Taj nazivak sadrava dvojnost, koja je posluila Petrievoj za-
misli: kao to se ovjek sastoji od due i tijela, tako se dvojnost uoava i ponavlja u raznim
strukturama grada-drave. S jedne strane felice znai produktivan i uspjean, a s druge
strane pak sretan te kod Petria i blaen. Stupnjevanje u razumijevanju sree kod Petria
znai da je njegov grad-drava uspjean i blaen, pa se sudjelovanje svih stalea drutva
sagledava u okviru praktinog organiziranja drutvenog ivota dvostruko sretnog grada.

Kljune rijei
Frane Petri, Sretan grad, etimoloki pristup, termin felice, uspjenost

Za Petriev prvijenac La citt felice (1553)1 kae Ljerka Schiffler da pred-

stavlja jedan od najiznimnijih tekstova u irokoj panorami literature 15. i 16.
stoljea, filozofskih traktata o najboljem drutvenom ureenju, estetikih ras
prava i njihovih konkretizacija, arhitektonsko-urbanistikih projekcija.2 to
zbog naslova, to zbog teme, te zbog vremenske kolokacije, ovo je Petrievo
djelo iznimno i zato jer nije tako lako odredivo, anrovski prije svega, a i
strukturalno. Suvremena istraivanja nam ukazuju da Sretan grad nije tako
jednostavno svrstati, emu svakako doprinosi mnogostrukost aspekata koji ga
unutarnje karakteriziraju, a potom i zbog svoje tematske i sadrajne prirode.3
to se tie vremenske kolokacije, ovo je Petrievo djelo nastalo poslije uto-
pijske konstrukcije Thomasa Morea, De optimo dei rei publicae statu deque
nova insula Utopia (1516), a prije politikolokog djela Dello Stato delle Re-

1
U ovom se lanku sluim sljedeim izdanjem:
Frane Petri, Sretan grad, preveo Vladimir
Premec, priredio Milivoj Solar (Zagreb: Ma-
tica hrvatska, 1998). Naslov izvornika: Fran-
cesco Patritio, La citt felice (In Venetia: per
Giovann. Griffio, MDLIII).
2
Ljerka Schiffler, Filozofija politike i povijes
ti u djelu Frane Petria, u: Frane Petri, Iza-
brani politiki spisi (Zagreb: Golden Marke-
ting Narodne novine, 1998), p. 17.
3 ca del Patrizi alla dottrina aristotelica della
Ivica Martinovi, Bibliografija o Frani Petri-
u izmeu dviju obljetnica 1979.1997., u:
Ivica Martinovi (ur.), Frane Petri o 400.
obljetnici smrti hrvatskoga renesansnog filo-
zofa, Dubrovnik 8/13 (1997), pp. 613630;
Mihaela Girardi Karulin, Kronoloki pre-
gled istraivanja Frane Petria u Hrvata,
Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske
batine 19 (1993), pp. 223247. Usp. Cesare
Vasoli, Francesco Patrizi da Cherso (Roma:
Bulzoni, 1989); Thomas Leinkauf, Il neopla-
tonismo di Francesco Patrizi come presup-
posto della sua critica ad Aristotele (Firenze:
La nuova Italia, 1990); Cesare Vasoli, La criti
sfera elementale del fuoco ([Roma]: Roma
nel Rinascimento, 2003).
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 386 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

pubbliche (1591) Nikole V. Guetia, te vizije dravne reforme Civitas solis.

Idea reipublicae philosophicae (1623) Tommasa Campanelle.

Etimoloki pristup
Na isti nain na koji svoje ishodite i kljuno znaenje Moreova Utopia ima u
porijeklu svog naziva (ou-topos), koje ukazuje na karakter i smisao utopijske
misli, tako je mogue ustanoviti etimoloku referencijalnu toku Petrieva
Sretnog grada, tj. glavna struktura i tematika ovog djela su reflektirane u eti-
mologiji, koja na taj nain transverzalno odreuje ovo Petrievo djelo.
Dvojstvo je, dakle, uoljivo u dvama terminima koji su u izvornom naslovu
djela: citt i felice. Za termin grad, Petri je u trenutku pisanja svoje raspra
ve o sredstvima koja sprjeavaju tijelo da ne prouzrokuje raskid s duom imao
na raspolaganju u talijanskom jeziku (koje je karakteriziralo postojanje vie
registara i tzv. uenih rijei, voci dotte) dva termina: jedan je urbe, od lat.
urbs, grad, koji se posebice odnosio na grad Rim, i koji etimoloki vodi
porijeklo od lat. urvare, izbrazdati, a onda i odrediti, oznaiti religiozne
granice grada, tj. (religiozni) pojas jednog novog grada, to bi se povezalo s
urvus, krivo, pa time i s orbe, krug. Drugi je pak termin onaj koji je Petri
i izabrao citt, od lat. civitas, to ima i znaenje paese accasato tj. nasta-
njeno mjesto, i vodi porijeklo od civis, graanin, na talijanskom cittadino,
odnosno grupa graana, a evo to kae etimoloki rjenik:
Luogo abitato, talvolta cinto da mura, distinto in piazze, strade, quartieri e simili, o per solito
pi considerevole di quel paese che chiamano Terra, Castello, o Villaggio.4

Termin zatim civico, od lat. civicus < civis (it. cittadino) odnosi se na nekog
tko boravi, koji tu ima stalno boravite, a u suprotnosti s nekim tko je stra-
nac (peregrinus), tj. onaj koji dolazi izvana da bi se tamo vratio, nomad,
nestalni stanovnik u jednom mjestu koje nije njegovo. Civis se dakle odnosi
na graane (it. cittadini) i na grad (citt).
to se tie pridjeva sretan, Petri je takoer mogao raunati na dva termi-
na u talijanskom jeziku: jedan je fortunato, derivativ od talijanskog fortuna
< lat. fortuna < fors, acc. fortem sudbina, od istog lat. korijena ferre,
nositi, proizvoditi, tj. ono to sluaj donese sa sobom, ono to se
dogodi. Fortuna se odnosi, dakle, na izmiljeno bie koje dovodi do neoe
kivanih dogaaja, i bez razloga; u vezi je s iznenadnim dogaajem blago-
stanja, bogatstvom, ali aludira i na oluju, nevrijeme, odnosno opasnost.5
Drugi termin koji je Petri imao na raspolaganju jest felice, od lat. felix i
foelix acc. icem, koji nas vodi do ne tako estog glagola feo (gr. phyo),
proizvodim, te ima pravo znaenje u oploujem, to je ostalo uglavnom
na nivou poezije, pa stoga arbor felix, drvo koje daje plodove. Termin je
dakle u vezi s neim to zadovoljava (u potpunosti), to ima uspjeha, ima
dobar ishod, to daje prednost, to ide u korist. Poetski se odnosi na zemlju
ili na dravu koja je bogata plodovima (Arabia felix), tj. onim to zemlja
nudi. U vezi s ovim je i termin fecondo < lat. fecundus i fcundus (feo = gr.
phyo), dakle koje je plodonosno, produktivno, fertilno. Petri je odabrao
ovaj drugi termin.
Ova dvojna etimoloka konotacija prije svega smog termina felice ne
sadrava dihotomiju, niti dualizam, ve se radi o svojevrsnom i iznimnom
dvojstvu u jedinstvu, a o emu nam govori smo Petrievo djelo. Petriev
odabir termina oigledno nije bio sluajan.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 387 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

Proturjeni stavovi istraivaa

Da ovo djelo nije mogue jednostrano odrediti, upravo zbog svoje tematike
i strukture, potvruju nam i proturjeni stavovi istraivaa, od 1979. godine
naovamo, koji s jedne strane definiraju Sretan grad kao utopiju, dok drugi pak
upravo osporavaju tu utopijsku stranu ovom djelu. Jedan od onih koji Sretan
grad vide kao (renesansnu) utopiju jest Lawrence E. Hough, koji istie da je
Sretan grad prije idealna negoli praktina drava.6 A Enzo Petrini ak
smatra da
con la citt felice siamo propriamente nellutopia dellEU e si ha la fiduciosa affermazione
di una progressiva umanizzazione e di realizzazione del mondo.7

Meutim, Karl-Heinz Gerschmann prosuuje da

La citt felice nije utopija u onom smislu u kojem se ova razumijevala poevi od Thomasa
Morea, a ona to i ne eli biti.8

Milivoj Solar je dosta oprezniji i istie kako se Sretan grad ipak razlikuje od
utopistikih djela Morea i Campanelle, odnosno:
U smislu odreene knjievne vrste to nije ni iscrpno izveden filozofski traktat, niti je utopijski
roman.9

A Mislav Kuko kae:

Mada naslov, kompozicija i historijski kontekst Petrieva djela upuuje na njegov utopijski
karakter, poredbena ralamba toga spisa i antikih srednjovjekovnih i renesansnih utopija to
ne potvruje.10

i dodaje potom da Petriev Sretan grad nema ni utopijski ni eshatologijski

karakter.11

4 6
Ottorino Pianigiani, Vocabolario etimologico
della lingua italiana (Genova: Fratelli Letizia
Editori, 1988).
5 7
Usp. Niccol Machiavelli, Il Principe (Firen-
ze: Felice Le Monnier, 1937), cap. VI, p. 60:
Costui di privato divent principe di Siracu-
sa: n ancora lui conobbe altro dalla fortuna
che la occasione; perch, sendo a Siracusani
oppressi, lo elessero per loro capitano; donde
merit di essere fatto loro principe. E fu di
tanta virt, etiam in privata fortuna, che chi
ne scrive dice quod nihil illi decrat ad reg-
nandum praeter regnum.; cap. VII, pp.
6162: Coloro e quali solamente per fortuna
diventano, di privati, principi, con poca fatica
diventano, ma con assai si mantengano; e non
hanno alcuna difficult fra via, perch volano:
ma tutte le difficult nascono quando sono
posti. () Questi stanno semplicemente in
sulla volunt e fortuna di chi lo ha concesso
loro, che sono dua cose volubilissime e in-
stabili; e non sanno e non possono tener quel
grado; cap. XIII, p. 111: sanza avere arme
proprie, nessuno principato securo, anzi
tutto obbligato alla fortuna, non avendo virt
che nelle avversit con fede lo difenda.
Lawrence E. Hough, Sretan grad: Petrieva
renesansna utopija, Filozofska istraivanja
18 (1998), p. 21.
Enzo Petrini, Cherso La citt felice (Trieste:
Edizioni ricerche, 1991), p. 16.
8
Karl-Heinz Gerschmann, Frane Petri, La
citt felice jedna utopija izmeu Thomasa
Morusa i Campanelle, Prilozi za istraivanje
hrvatske filozofske batine 5 (1979), p. 43.
9
Milivoj Solar, Frane Petri, u: Frane Petri,
Sretan grad (1998), p. 50.
10
Mislav Kuko, Petrieva socijalnofilozofij-
ska misao izmeu realizma i utopizma, Filo-
zofska istraivanja 15 (1995), p. 169.
11
Kuko, Petrieva socijalnofilozofijska mi-
sao izmeu realizma i utopizma, p. 173.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 388 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

U posljednje vrijeme Sretan grad biva dakle vrednovan drugaije. Tako An-
drija Mutnjakovi smatra: Petriev sretan grad praktino je antiteza Moreove
utopije,12 a potom navodi razne toke u kojima se Moreovo i Petrievo djelo
razlikuju, da bi na koncu zakljuio:
Moreov idealan grad inicira teze utopijskog socijalizma i obavezne sree komunistikog raja,
a Petriev sretan grad navjeuje virtualan grad i drutveni poredak do danas dokazanog pros-
periteta.13

Lino Veljak naglaava injenicu da Petrievo odreenje ovjeka kao bia

sastavljenog od tijela i due predstavlja konstantu koja je poprimila izrazitu
konotaciju manihejsko-kranskog dualizma.14 I veoma je bitno to Veljak
naglaava da
Petriu pak nedostaje utopijski moment (), pa on ne postavlja zbiljsko pitanje ni o smislu,
niti o mogunosti: temelj je fakticiteta za njega bitno metafiziki neupitan danost kao krite-
rij.15

Rezultat je, pak, te diferencijacije, smatra Veljak na drugom mjestu,

rezerviranost sree i dostojanstva samo za prave graane (drugim rijeima za pripadnike
vladajue klase) i negativan odnos spram rada kao zapreke za pristup duhovnim zadovoljstvima
i vrlini. Ovo bitno odudara do Moreovih i Campanellinih koncepcija.16

I Ljerka Schiffler takoer zakljuuje:

Antiutopijski model Petrieva sretna grada () nije mitski otok Thomasa Morea.17

Na drugom mjestu i kasnije Ljerka Schiffler ovo potvruje kad kae da se, za
razliku od takvih tumaenja koja odreuju Sretan grad kao utopiju, u novi-
je vrijeme sve vie Petrieva gledita usporeuju s renesansnim realizmom
makjavelistikog tipa.18

Filozofski izvori Petrieva Sretnoga grada

Ovo se sadrajno, pa stoga i interpretativno dvojstvo ogleda i u odreivanju
filozofskih izvora renesansnog creskog mislitelja: Petri obino biva defi-
niran kao platonist, ali istraivanja tim povodom oko ovog djela smjetaju
Sretan grad izmeu Platona i Aristotela, odnosno, kako tvrdi Vladimir Pre-
mec, da se Petrieva filozofija drave-grada temelji na Platonovoj etici
i Aristotelovoj Politici,19 tj. Petri koncipira postizanje sree kao najvieg
dobra, a to najvie dobro Petri poima na platoniko-kranski nain, dok za
okosnicu politikog koncipiranja svog sretnog grada uzima Aristotelovu Po-
litiku. Petri je dakle dosljedniji aristotelovac od utopista. Ovim se stavovima
pridruuje i Lino Veljak kad kae:
Filozofijsko-politiki gledano, Sretan grad je kompendij Aristotelovih pogleda, prilagoen po-
trebama koje su prouzrokovane preobrazbom antikog polisa u srednjovjekovnu komunu.20
Etiko-politiki pak gledano (), Sretan grad se zasniva na elementima neoplatonike eti-
ke.21

Karl-Heinz Gerschmann tvrdi:

Petriev Sretan grad je kontaminacija Platonova bujnog polisa, Aristotelovog grada uteme-
ljenog u svom okoliu i nebeskog Jeruzalema.22

Mislav Kuko smatra da je Petri imao za uzor iskljuivo Aristotelovu Poli-

tiku, ali da progovara i zov aktualnog renesansnog vremena koje se ispo-
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 389 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

ljuje u jasnim i razgovijetnim, gotovo bi se moglo rei makjavelistiki grubim

formulacijama, to odzvanjaju beutnim imoralistikim pragmatizmom usta-
novljene staleke podjele.23
Dvojstvo dua-tijelo, dakako kroz jednu osobitu prizmu, karakterizira Sretan
grad. Ve na samom poetku svoje rasprave, prvom reenicom Petri to na-
glaava:
ovjek, u emu se filozofi openito slau, ima dva glavna dijela svojega bia. Jedan je dua,
prema opem miljenju, premda e nekolicina misliti suprotno. () Drugi dio, tijelo, kao mate-
rijalna stvar, sastavljeno je iz nepostojanih dijelova, za vlastito odranje samom sebi nedovolj-
no, ve su mu za to potrebne mnoge izvanje stvari.24

A s obzirom da dua i tijelo odslikavaju dravnu strukturu, evo kako Petri

zakljuuje:
smatram da se naa drava sastoji od dva dijela. Jedan je radniki i bijedan, a drugi gos-
podski i sretan.25

Odmah potom nailazimo na sljedei fragment koji je manifestacija konstan-

te zapadne filozofije, tj. ve spomenuti dvojaki karakter podrijetla ovjeka,
a koja je kod Petria poprimila izrazitu konotaciju manihejsko-kranskog
dualizma:
Kako je ovjek dvojstvo tijela i due, pa i dua dvojstvo razumskog i nerazumskog, a tijelo
stvoreno radi due, ak i vremenski prije nje, zato nerazumsko pomijeano s tijelom slui ra-
zumskom i djeluje prvo, to razumsko ne ini jer je najvie ljudsko savrenstvo. Stoga zakono-
davac, ukoliko moe, na prvo mjesto stavlja brigu za tijelo svojih graana, a tek tada za duu.
Budui da tijelo posjeduje princip raanja, na toj injenici zakonodavac temelji svoju brigu.26

12
Andrija Mutnjakovi, Sretan grad i zaviaj
Frane Petria, u: Znanstveni skup Frano
Petri 15971997, uredio Andrija Mutnjako-
vi, Acta et studia draconica, knj. 1 (Zagreb:
Druba Braa Hrvatskoga Zmaja, 1999), p.
67.
13
Andrija Mutnjakovi, Sretan grad i zaviaj
Frane Petria, p. 67.
14
Lino Veljak, Petri i poeci utopijskog so-
cijalizma, Prilozi za istraivanje hrvatske
filozofske batine 5 (1979), p. 62.
15
Veljak, Petri i poeci utopijskog socijaliz-
ma, p. 62.
16
Lino Veljak, Razlike izmeu Petria i uto-
pist, u: Petri meu Hrvatima, odabrao
i biljekama popratio Ivica Martinovi, Du-
brovnik 8/13 (1997), pp. 385610, na p.
479.
17
Ljerka Schiffler, Petrieva filozofija grada,
u: Martinovi (ur.), Petri meu Hrvatima,
p. 510.
18
Schiffler, Filozofija politike i povijesti u dje-
lu Frane Petria, p. 18.
19
Vladimir Premec, Petrieva filozofija dra
ve izmeu Platonove etike i Aristotelove
Politike, u: Martinovi (ur.), Petri meu
Hrvatima, p. 447.
20
Veljak, Petri i poeci utopijskog socijaliz-
ma, p. 63.
21
Veljak, Petri i poeci utopijskog socijaliz-
ma, p. 64.
22
Gerschmann, Frane Petri, La citt felice
jedna utopija izmeu Thomasa Morusa i
Campanelle, p. 52.
23
Kuko, Petrieva socijalnofilozofijska mi-
sao izmeu realizma i utopizma, p. 177.
24
Petri, Sretan grad, p. 9.
25
Petri, Sretan grad, p. 29.
26
Petri, Sretan grad, pp. 3132.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 390 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

Ovaj je dio centralni za razumijevanje tog dvojstva koje se prostire kroz

cijelo djelo, koje je osovina djela, i njegova strukturalna transverzalna baza.
Gledano iz dananje perspektive, ili pak iz perspektive razmatranja boljeg
drutva, mora se zakljuiti da svakako ova Petrieva rasprava nije u stanju
ispotovati logiku koncepcije demokratske zajednice. Upravo u tom smislu i
kae Mihaela Girardi-Karulin:
Sva tri rana Petrieva spisa koja polaze od jednog antropolokog fenomena, ljudske zajed-
nice, ljudske povijesti i ljudskog govorenja zavravaju neuspjehom. Petri ne uspijeva uteme-
ljiti zajednicu u kojoj e biti zadovoljena iskonska e ljudi za spoznajom vrtloga beskonane
boanske dobrote, nego samo formulirati upute za obilno i neometano opskrbljivanje i funk-
cioniranje grada. On ne uspijeva utemeljiti povijest kao znanost o cjelini vremena, nego samo
izluiti pravila koja osiguravaju relativno veu objektivnost povjesniara. Ni on ne uspijeva
zasnovati retoriku kao znanost istinitog govorenja svih stvari o svim stvarima, nego se mora
zadovoljiti pravilima koja se vremenom mogu i poboljavati. Upada u oi da Petri polazei od
antropolokog fenomena ljudske zajednice, povijesti i govorenja tendira tome da te fenomene
sagleda u njihovu univerzalnom aspektu ili da ih protumai iz njima nadreenih i od njih od-
vojenih uzroka, to je posebno uoljivo u dijalozima o povijesti i dijalozima o retorici. Ljudska
(zajednica) i povijest i govorenje imaju filozofski dignitet ili se mogu formulirati kao znanost o
govorenju samo ako se mogu shvatiti iz totaliteta bia kao jedan lan tog totaliteta. Petriu sva-
kako ne uspijeva da to pojmovno formulira, pa u dijalozima o povijesti i dijalozima o retorici u
platonikoj maniri pribjegava mitskom govorenju koje svjedoi o granici pojmovnog govorenja
o tim fenomenima. U tim mitovima u sreditu stoji (kranski) motiv pada i otpadnitva. Fakti-
citet i ogranienost ljudskog opstanka izraeni kao vremenska ogranienost ovjeka kojemu je
zatvoren totalitet vremena i kao ljudskom govorenju nedostupna unutranja bit stvari istiskuju
ovjeka ili istinske antropoloke fenomene iz vidokruga jednog platoniki-novoplatoniki kon-
cipiranog filozofskog sistema. U tom smislu govorimo o neuspjehu, tj. nemogunosti da se
uenje o idealnoj zajednici, povijesti i govorenju zasnuje kao znanost.27

A jedan osrednji njemaki pjesnik prve polovice XIX stoljea, Heinrich Stie
glitz inae prijatelj Nikole Tommasea, i koji se zanimao za kulturu junih
Slavena28 bio je Frani Petriu, upravo u vezi s djelom Sretan grad, pripisao
onda najnezgrapniji i najtuplji isti materijalizam uslijed odsutnosti svako-
ga vieg svjetonazora.29

Biti dvostruko sretan

Moramo razmotriti koliko se kod Petria, kad je o Sretnom gradu rije, radi
o tome da se napie traktat o idealnoj ljudskoj zajednici. Petri je, tvrdi Lino
Veljak, savjetodavac kojem je stalo tek do bolje organizacije ve postojeeg
oblika drutvenog ivota.30 Kae, dakle, Petri za svoj Sretan grad da je to u
stvari rasprava o sredstvima koja tijelo sprjeavaju da ne prouzrokuje raskid
s duom.31 Znai to dvojstvo due i tijela a koje se reflektira na strukturu
grada-drave jer Petri dravu usporeuje s tijelom koje slui dui ne smije
se razbiti, i to je svrha uputa i pravila za neometano funkcioniranje grada.
Stoga Petri i istie:
Neopozivo smatram da samo ono tijelo moe postati sretno, ija se ivotna nit produava ita-
vim prostornim tijekom ljudskog vijeka, jer kad bi u sredini dolo do prekida ne bi se moglo pri-
spjeti do spomenutog vrutka kada valja stii. Zato, ako nam je stalo do toga da ovjek pije vode
iz tog vrutka, potrebno je svim silama sauvati jaku vezu kojom je tijelo svezano s duom.32

Potrebno je, dakle, za sve to nai jedno uspjeno rjeenje, ili kako se kae
na talijanskom, soluzione felice i uspjean ishod, esito felice. Jer, ako po-
gledamo etimologiju termina felice, vidimo upravo da je dvojstvo, koje ka-
rakterizira ovo djelo, njegovu osnovnu ideju i tematiku, prisutno i u samom
terminu felice. Pa ako se usredotoimo na taj termin, felice, koji je Petri
odabrao, vidimo da se s jedne strane odnosi na produktivnost, a s druge pak
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 391 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

na blaenost koja je vrhunac postizanja sree po Petriu. Ove dvije konotacije

nisu u suprotnosti jedna s drugom, nego se tovie relacioniraju po sistemu
uzroka i posljedice. Nije Petrieva svrha da svojom raspravom razmotri as-
pekte idealnog grada, ve uspjenog (felice), funkcionalnog, da bi se time
dolo do blaenstva. Uspjeno funkcioniranje takvog grada ne pretpostavlja
idealiziranje raznih komponenata grada-drave, ve praktino uoavanje pri-
oriteta i funkcija u svrhu postizanja uspjenog-sretnog > sretnog-blaenog
grada. Ovo dvojstvo nije u suprotnosti, nije u proturjenosti, jer se mora imati
na umu praktinost kojoj Petri tei, izvodljivost dakle danog projekta, nuna
da bi se ostvario ivot u zajednici na najbolji mogui nain: Sve te igre su
predviene za slobodnog ovjeka, veli u jednom trenutku Petri, ili kako
suvremeno kaemo, za plemenita ovjeka.
A takvi e biti svi oni koji tijelu ne ele porei prikladnost za vrlinu. To bi bilo sve, koliko
zakonodavac moe odreivanjem obiaja koristiti tijelu.33

A prava je srea za ovjeka u njegovu to duljem tjelesnom odranju.34 Kad

tako ne bi bilo, radilo bi se o demagogiji. A Petri nije demagog. Stoga, ne
proturjei Petri sebi kada kae da od svih est stalea koji su potrebni za
ustanovu sretnog grada,
ovi stalei, koji zajedniki nastoje na tom zamornom putu, nee svi piti nebeske vode. Za-
sigurno, napit e se i biti sretni samo oni koji se slau s odrednicom sree, a u nju prvenstveno
ne spada gomila seljaka koja jednom rijei moe ivjeti do duboke starosti, ali je onemoena
mnogim zaprekama. tovie, ona sav svoj ivot potrati na odravanju vlastitog i tueg ivota.
Zbog te zapreke oni ne mogu stei svojstva vrline koja je posljednji korak do postizanja bla-
enstva.35

Petriev stav nije u sadrajnoj opreci s postavom djela koje ima za temu sre-
tan grad. Jer ovu Petrievu teoriju (postizanja) sree, odnosno eudemonije,
karakterizira dakle dvojno poimanje termina srea, pa stoga govorimo o dva
stupnja sree koja su nuna i ine jedinstvo. Ve svojim naslovom, tvrdi
Mislav Kuko,
Petriev Sretan grad izravno proizlazi iz Aristotelova eudaimonizma, odnosno uvjerenja da
je svrha polisa sretan ivot svih graana, izrijekom dobro ivljenje, odnosno blaeno i lijepo
ivljenje u savrenu i samodostatnu ivotu.36

Stalei seljaka, obrtnika i trgovaca kod Petria ne mogu postii sreu u smi-
slu blaenstva (ne mogu se smatrati dijelom blaenog grada37), ali mogu

27 31
Mihaela Girardi Karulin, Petriev antropo- Petri, Sretan grad, p. 12.
loki neuspjeh, u: Martinovi (ur.), Petri
32
meu Hrvatima, p. 544.
Petri, Sretan grad, p. 12.
28
33
-, -
: Petri, Sretan grad, p. 34.
(18011849) (: , 34
DCVIII, 44, 1991). Petri, Sretan grad, p. 1213.
29 35
Gerschmann, Frane Petri, La citt felice Petri, Sretan grad, pp. 2728.
jedna utopija izmeu Thomasa Morusa i
Campanelle, p. 48. 36
Kuko, Petrieva socijalnofilozofijska mi-
30
sao izmeu realizma i utopizma, p. 173.
Veljak, Razlike izmeu Petria i utopist,
p. 481. 37
Petri, Sretan grad, p. 28.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 392 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

biti sretni u smislu u kome se pod sreom smatra produktivnost, fertilnost,

uspjenost. Jer ne smije nam promai injenica da svi oni, i seljaci, i obrtnici, i
blaeni ive u istom gradu. Stoga su svi, a svaki na svoj nain, sretni (pa otuda
i vieznanost termina), odnosno produktivni, uspjeni, vrli i blaeni.
La citt felice governata dal buon senso e dalla gerarchia delle funzioni, finalizzate al sod-
disfacimento dei bisogni, prima quelli del corpo e poi quelli dellanima: senza la soddisfazione
delle necessit elementari, senza benessere economico, senza previsione di disponibilit finan-
ziarie che permettono gli interventi la citt felice sarebbe veramente unutopia.38

Odnosno, kako izlae Ljerka Schiffler:

Umjesto futurolokih nacrta, predstava zlatnog doba, antiutopija, Apokalipsa sa svojim mon-
struoznim predstavama, umjesto fantastike, tehniki i historijski pristup urbanom problemu.
Drutvena se hijerarhija iskazuje u funkcionalnoj, operativnoj formi, ne vie u klasnoj.39

Oni pak koji ispunjavaju odrednicu sree, onu koja se po Petriu identificira
s blaenstvom (beatitudine), nuno je dakle da budu vrli, ako nastoje biti
blaeni.40 Pa stoga, ako zakonodavac eli svoje graane privesti srei/bla
enstvu, on mora nuno voditi brigu o ljudskoj dui znajui da ona ima ra-
zumski dio, odnosno jedan dio praktian, a drugi spekulativan.41 Petriev
se eudemonijski koncept ne odnosi na sreu koja pokriva najvei broj graa-
na, ve je u vezi s ustanovljenjem uspjenog ostvarenja grada-drave (a u tu
svrhu Petri savjetuje i arhitektonsko koncipiranje takvog grada i njegovog
poloaja). U ovom djelu, kae Ljerka Schiffler,
Petri razvija svoju koncepciju realnog drutveno-historijskog, moemo rei urbanistikog
ideala.42

Dvojstvo Petrievog koncipiranja sree, poev od etimolokog znaenja tog

termina, odslikava se dakle na samom pojmu, odnosno s jedne strane srea je
pragmatina, sastoji se od praktinog razvijanja raznih aspekata (grada), u za-
visnosti od elemenata na raspolaganju, geografskih, klimatskih, historijskih,
kulturnih. Kae Milivoj Solar:
Vrijednosti Sretnog grada valja zato razabrati i u okvirima izravne namjene; one su preteito
u uspjeloj izvedbi, u jasnom stilu, u zanimljivom povezivanju realistikog, gotovo pragmati-
kog stajalita s naelnom etikom problematikom te u jasnom i dosljedno razvijenom nainu
izlaganja.43

S druge strane, ovakvo razumijevanje termina felicitate (> felicitade) ima

svoje konceptualne (i lingvistike) sinonime u terminima beatitudine, bla-
enstvo i contentezza, zadovoljstvo, a filozofski eudaimonia, pa se onda
radi o apsolutizaciji sree koja vidi transfer sree s one strane, dakle blaen-
stvo (kroz vrlinu, mir, obilje).
itatelj treba poput autora vidjeti predodbe sastavljene iz razliitih vienja svijeta u harmo-
ninom jedinstvu gdje su felicit i beatitudine istovjetni.44

Stoga je Petriev grad neproturjeno dvostruko sretan. Petriev grad, onako

kako je mogue, i, ako se vratimo na poetak, jest siguran (< sine cura, bez
brige) > uspjean > sretan > blaen. U vrijeme kad jer Petri pisao svoje
djelo, postojao je u talijanskom jeziku glagol felicitare, koji je bio tada sino-
nim glagola prosperare, sa znaenjem: napredovati, uspjevati, cvjetati,
prosperirati, postii cilj. Machiavelli je stoga i mogao rei, u XV. poglav-
lju naslovljenom Quanto possa la Fortuna nelle cose umane in che modo se
li abbia a resistere:
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 393 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

Si vede oggi questo principe felicitare, e domani ruinare, sanza verli veduto mutare natura o
qualit alcuna: il che credo che nasca prima dalle cagioni che si sono lungamente per lo adietro
discorse, cio che quel principe che si appoggia tutto in su la fortuna, rovina, come quella varia.
Credo ancora che sia felice quello che riscontra el modo del procedere suo con le qualit de
tempi, e similmente sia infelice quello che con il precedere suo si discordono e tempi.45

Jer, kako kae Petri na drugom mjestu:

Povijest se jamano (to se nitko nee usuditi porei) pie zato da bi gradovi po primjeru
drugih kroili k srei, pa ako je taj primjer nejasan i nepouzdan, ni od kakve je ili tek neznatne
koristi. Budui da se srea vrlo visoko cijeni, potrebno je da i primjer bude pouzdan i svijetao
kako bi se drugi u njegovu svjetlu mogli zaputiti prema najviem dobru.46

Petri trai jamenu, sigurnu sreu, pa s obzirom da se to kosi s pojmom sree

koja sama po sebi ne moe biti jamena, eto onda kako se formiranjem raznih
stupnjeva sree, od produktivnosti-sigurnosti, preko uspjenosti-fertiliteta, do
sree-blaenstva moe jamiti srea takvom gradu-dravi. Ovakvo stupnjeva-
nje ne podrazumijeva utopijsku zamisao. Petrieva viestruka analiza grada
to i dokazuje, prostorno i oblikovno rjeenje obuhvaaju praktinu analizu
dvojstva grada-drave.
Petri osmiljava stvarni grad kao prolegomenu buduem dogaanju grada.47

Pa se onda praktina pitanja grada (zemljite, posjedi, prehrana, obrana grada,

trokovi itd.) tretiraju isto tako kao i postizanje vrline, tj. uvjeta za sretan/
uspjean ivot u zajednici, i obratno.
Na osnovu etimolokog pristupa naslovu Petrieva prvijenca, koji upravo u
porijeklu svoga naziva ustanovljuje svoje kljuno znaenje i uporite, mogue
je izvesti nekoliko zakljunih stavova. Dvojna osovina Petrieve koncepci-
je grada-drave, a koja je izraena kroz dvojstvo tijelo-dua i karakterizira
strukturu i smisao djela, uoljiva je u dvama terminima iz naslova: citt i
felice. Od ova dva, termin felice je kljuni nosilac smisla Petrieva djela jer
sadri viestruke konotacije: felice znai produktivan, uspjean, sretan,
a kod Petria je u vezi i s pojmom blaenosti. Petrievo razmatranje orga-
nizacije drutvenog ivota (na putu ka blaenosti) oituje se u rasuivanju o
funkcioniranju uspjenog-sretnog > sretnog-blaenog grada-drave. Petriev
je grad stoga dvostruko sretan. Gledano kroz prijelaze znaenjske odrednice

38
Petrini, Cherso La citt felice, p. 15.
39
Ljerka Schiffler, Filozofija grada, Prilozi
za istraivanje hrvatske filozofske batine 11
(1985), p. 5.
40
Petri, Sretan grad, p. 29. Usp. Heda Festini,
Tragom utilitarizma u F. Petria, Prilozi za
istraivanje hrvatske batine 30 (2004), p.
64.
41
Petri, Sretan grad, p. 30.
42
Schiffler, Filozofija grada, p. 4.
43
Solar, Frane Petri, p. 50.
44
Gerschmann, Frane Petri, La citt felice
jedna utopija izmeu Thomasa Morusa i
Campanelle, p. 51.
45
Niccol Machiavelli, Il Principe, cap. XV, p.
179; usp. cap. XXV, p. 180: perch, se uno
che si governa con respetti e pazienza, e tempi
e le cose girono il modo, che il governo suo
sia buono, e viene felicitando; ma se li tempi
e le cose si mutano, e rovina perch non muta
modo di procedere.
46
Frane Petri, Deset dijaloga o povijesti, pre-
veo Kreimir vrljak, urednik Vladimir Fili-
povi (Pula i Rijeka: akavski sabor, 1980),
p. 141.
47
Mutnjakovi, Sretan grad i zaviaj Frane Pe-
tria, p. 68.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
119 God. 30 (2010) Sv. 3 (385394) 394 P. Lazarevi Di Giacomo, Dvostruko Sretan
grad Frane Petria

termina felice, Petriev je grad produktivan > uspjean > sretan > blaen.
Ovakvo stupnjevanje, koje polazi od znaenja produktivnosti pa vodi do
blaenstva, objanjava injenicu da u biti svi stalei sudjeluju u ostvarivanju
uspjenog grada-drave.

Persida Lazarevi Di Giacomo

Twice Happy Town of Frane Petri

Abstract
This paper deals with the etymology, and consequently with the meaning of Frane Petris Happy
Town (La citt felice): written after Thomas Mores Utopia and before Tomaso Campanellas
The City of the Sun, Petris Happy Town has its datum-point and key meaning in the etymology
of the term felice. This term contains the dualityconstantly pointed out in Petris conception:
since the human being consists of body and soul, the duality is noted and repeated through vari-
ous structures of this town-state. The term felice means productive, successful, happy, and
it has to do with Petris concept of blessedness as well. The gradation of the meaning of the
term felice explains the fact that Petris town is successful-happy and happy-blessed. All the so-
cial levels are part of the productiveness > blessedness process of Petris twice Happy Town.
Key words
Frane Petri, Happy Town, etymological approach, term felice, successfulness